Page 1

........................................................................

Victor Sion

Uzeti Mariju k sebi

Tajna životne jednostavnosti VERBUM


Nakon uspješnica Živjeti sadašnji trenutak, u kojoj otkriva tajnu svakodnevne radosti, Predanje Bogu, u kojoj progovara o tome kako pomiriti vlastitu slobodu i težnje sa stvarnim životom, te Nada grješnika, u kojoj nas potiče da se usudimo biti voljeni bezuvjetnom Božjom ljubavlju, poznati duhovni pisac Victor Sion u svojoj novoj knjizi Uzeti Mariju k sebi zaokružuje jedan put ljudskoga i kršćanskoga ostvarenja koji nas dovodi u Marijinu školu jednostavna i ispunjena života. Marija je, zaista, prva učenica i kršćanka koja je naučila ljubiti Boga u svakodnevici, slijediti Isusa i surađivati s Duhom Svetim te živjeti istinsku radost u jednostavnosti života. Uzeti Mariju k sebi posljednji je svezak niza od četiri knjige pod naslovom Za duhovni realizam. Riječ je o autorovoj želji da u četiri opsegom nevelike knjige na pristupačan i utemeljen način pruži realan prikaz duhovnoga života, koristan i primjenjiv u svakodnevnomu životu.


Victor Sion UZETI MARIJU K SEBI


Biblioteka:

FIDES 86.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: Lidija Paris, prof.

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj


Victor Sion

UZETI MARIJU K SEBI Tajna životne jednostavnosti

VERBUM Split, 2017.


Naslov izvornika: Victor Sion POUR UN RÉALISME SPIRITUEL 4 – Prendre Marie chez soi © EDITIONS DES BEATITUDES, S.O.C., 1990 © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2017. Izvršna urednica: Lidija Piskač, mag. theol. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 27-312 SION, Victor Uzeti Mariju k sebi : tajna životne jednostavnosti / Victor Sion ; <prijevod Lidija Paris>. - Split : Verbum, 2017. (Biblioteka Fides ; 86) Prijevod djela: Pour un realisme spirituel : prendre Marie chez soi. ISBN 978-953-235-565-9 I. Marija, Blažena Djevica II. Duhovni život -- Kršćanstvo 161115056


PREDGOVOR

PREDGOVOR

S jedne strane Mudraci, a s druge Herod. Herod im reče: Pođite… i pomno se raspitajte. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem. Mudraci odoše i vidješe. Herod čeka da netko drugi sazna da bi i sam otišao vidjeti. Dođite i vidjet ćete, reći će Isus. Dopustimo ovim tekstovima, ovim „informacijama“, da nas vode. Autor nas poziva na putovanje Mudraca. Kamo nas vodi? Ruta koja nam se nudi nije ni knjiška, ni linearna, ni jednostavno logična. Ovi su tekstovi poput poluglasna povjeravanja. Redovničko srce i duh žele dati ono što su primili, čuli, shvatili. Autor to govori, ponavlja, promatra, nijansira, dopunjuje. Ove se stranice mogu otvoriti nasumce. Gdje god se našli, duha koji nam govori naći ćemo u cijelosti. Ta cijelost ujedinjuje pogled, želju, život. Lekcija je to od evanđeoske jednostavnosti: staviti u svaki trenutak najviše ljubavi što možemo; kratko rečeno, Boga „donijeti na svijet“, doista. Da bismo to postigli, treba se predati, zaboraviti se, prepustiti se „Drugome“. To uključuje dva bitna uvjeta: znati da nam je oprošteno, 5


PREDGOVOR

iako znamo da nismo vrijedni ljubavi, i ići Onome koji ima moć oprostiti. Zatim, uzeti Mariju k sebi i s njom proživljavati svaki događaj u dubini svojega srca. To su orijentiri koji obilježavaju nutarnje putovanje. Jean Husson

6


PREDGOVOR

PROSLOV Uzeti Mariju k sebi

Bog je u Mariji učinio tako velika djela da bi nam se moglo dogoditi da u njoj vidimo samo Kraljicu neba, nedostižnu okrunjenu kraljicu iz Knjige Otkrivenja, nedokučivu Bezgrješnu Djevicu koju je Bog izabrao za svoju zaručnicu i zemaljsku majku. Prema nekim shvaćanjima, Mariju bismo mogli gledati i kao arhetipsku figuru nebeske majke, vječne ženske roditeljice, žene po naravi. U oba bi nam slučaja izmakla živa Marija i njezina duhovna stvarnost. Zato nas o. Sion najprije podsjeća na to tko je Marija. U svojemu kratkom uvodu predstavlja nam Mariju i njezinu ljudsku narav, njezinu vjeru, njezin odnos prema stvarnosti običnoga života, njezino prihvaćanje, shvaćanje (i neshvaćanje!) vlastitoga poziva i osobne uloge u sveopćemu spasenju. Iz svega toga vidimo da je Marija osoba koju možemo nasljedovati. Tko god bili i gdje god se nalazili, svi mi – jedinstveni kakvi jesmo, sa sredstvima s kojima raspolažemo, u tami i u svjetlu vjere – moramo dopustiti Duhu da nas 7


PREDGOVOR

oplodi, dopustiti Isusu Kristu da u nama raste i živi, donijeti Krista u svijet, utjelovljujući iz trenutka u trenutak njegov duh darivanja i ljubavi da bi on i svi drugi mogli živjeti u nama i s nama. Poput Marijine, i naša duša mora u duhovnomu smislu postati „zaručnica Duha Svetoga“; poput Marije moramo uroniti u otajstvo rađanja. Po plodnosti Duha Svetoga i zahvaljujući Marijinu „neka mi bude“ dolazi do ponovnoga stvaranja čovjeka – savršena čovjeka. Gledajući Mariju bolje shvaćamo Boga ljubavi. Bolje shvaćamo da je Isus, rođen od Marije, prava slika Božja i da on utjelovljuje Boga koji se daruje, koji ljubi spašeno čovječanstvo i koga spašeno čovječanstvo ljubi. Jer Marija je doista prva kršćanka, prva kršćanka koja je prošla kroz kušnju vjere i kušnju srca. S ocem Victorom Sionom Mariju slijedimo korak po korak kroz sve njezine kušnje. Bolje uviđamo Marijinu vjernost, njezino odricanje, njezino dugo mučeništvo koje je proživjela s majčinskom sućuti. Marijine kušnje nama su primjer zato što ih je živjela u jednostavnosti Duha. Otac Sion nas poziva da postanemo jednostavni poput Marije. Nemojmo se brzopleto ponadati da jednostavnost znači proizvoljno pojednostavljivanje, 8


PREDGOVOR

nemar, ravnodušje, neopredijeljenost ili prijezir. Naprotiv. S čistom nakanom i sa željom da u svemu činimo Božju volju, s ljubavlju i darežljivo, činimo ono što situacija od nas traži da bi „na kraju“ ljubav pobijedila, kao što je pobijedila u smrti i uskrsnuću Isusa Krista. Razmišljajmo, razmatrajmo i djelujmo bez ometajućih kalkulacija, bez uznemirujućega proračunavanja, bez beskonačna procjenjivanja… Bog je tu! Marija je trajno s Bogom: ona u svakomu očekuje Boga, ona svakomu nosi Boga. Marija svu složenost života živi sasvim jednostavno, u vjeri i nadi da će ljubav pobijediti: Bog, ljubav i dar, uvijek je pobjednik. Marija ima eshatološku dimenziju, to dokazuje činjenica da ju je Bog ispunio milošću, i ona to zna! Ona ima samospoznaju koja u vjeri najavljuje puninu smisla: svi će me naraštaji zvati blaženom! Po koju cijenu? Po cijenu istinske sućuti s otkupiteljskim trpljenjem raspetoga Isusa. Da, Marija – koja je u svojemu tijelu nosila Boga – jest čista sućut. Živjeti s Bogom u sebi, dopustiti da Bog u čovjeku živi i trpi, to je istinska sućut. Plod sućuti s otkupiteljskim trpljenjem univerzalne ljubavi razapete u Isusu nazivamo „slava“, prečesto podrazumijevajući pod tom riječju želju za „veličinom“ i veličanstvom. Marijina sla9


PREDGOVOR

va – ili Marija u slavi – nedjeljiva je od Marije koja je puna sućuti prema svakoj bijedi. Najprije prema našoj duhovnoj bijedi. Marija je u svojoj slavi majka koja se napatila, živa majka koja se dušom i tijelom posvetila spasenju svakoga Božjeg djeteta. Što god vam rekne, učinite. Svakome od nas Isus govori: Evo ti majke, za svakoga od nas rekao je Mariji: Evo tvojeg djeteta! Uzmimo Mariju k sebi! Jean Husson

10


UZETI MARIJU K SEBI

UVOD

Zapitajmo se na početku nakratko tko je Marija, žena među ženama, majka Spasiteljeva i naša majka. 1. Marija, žena kao i sve druge Marija je ljudsko stvorenje poput svih nas. Na svijet je došla kao sva ljudska djeca. Iskusila je glad, žeđ, hladnoću. Znala je što je zabrinutost… Marija je ipak imala jednu povlasticu: bila je očuvana od svakoga grijeha. Ako je Bog odabrao baš nas među nebrojenim milijardama drugih bića koja su možda mogla biti bolja od nas, s kakvom li je samo neizrecivom ljubavlju pripravio onu koja je trebala postati Majka njegova Sina! Budući da je Bezgrješna, Marija je od prvoga trenutka svojega postojanja gledala Boga, Jedinoga, koji je Mojsiju rekao: Ja jesam… Vidjela ga je doista nazočna u sebi, njega koji je sve, bez koga je sve ostalo ništa. 11


VICTOR SION

Od toga trenutka Marija nije željela vidjeti ništa drugo doli Boga, i sve u Bogu, za Boga, s Bogom. Gledajući Boga u sebi kako je ljubi i kako joj se daruje počela je činiti isto što i on: ljubiti ga i njemu se darovati. To je radikalan temelj cijeloga njezina života. Iz činjenice da je Marija bila sačuvana od grijeha, ali da je bila i žena kao i sve druge, možemo izvući dva zaključka: S jedne strane, stvari s kojima je bila u doticaju i događaji koji su obilježili njezin život imaju težinu neposredne zbilje. Ispod te površine – siromaštva jaslica, prisilna izbjeglištva u Egipat, dugih godina ponizna rada u Nazaretu i mučeništva pod križem – uvijek je živjela jednu te istu stvarnost: ljubav koja se daruje i koja poziva na sebedarje. Istodobno, iako je zbog svoje prečiste duše i potpuna sebedarja neke stvari intuitivno spoznavala, Marija je uvijek živjela od vjere. Iz Evanđelja se jasno vidi da nije uvijek odmah razumijevala što joj Bog govori i što joj se događa… u svojemu je srcu razmatrala događaje, tražila njihov smisao i čekala svjetlo odozgor. Gubitak dvanaestogodišnjega Isusa u Hramu i događaj na svadbi u Kani Galilejskoj pokazuju da Isus Mariji nije otkrivao svoj odnos s Ocem, osim u „času“ svoje muke. 12


UZETI MARIJU K SEBI

2. Marija, majka Spasiteljeva U „punini vremena“ koju su naviještali proroci, u vrijeme kada je trebao doći Spasitelj, dogodio se trenutak u kojemu je Marija bila dovoljno ponizna i puna povjerenja da ga primi izgovarajući svoj „neka mi bude“. Točno u tomu trenutku ljudske povijesti (u vrijeme cara Augusta…), čim je mlada Marija izgovorila svoj „neka mi bude“, začela je Sina Božjega po Duhu Svetomu. Četrdeset dana po porodu, u trenutku proroštva starca Šimuna, rekla je „da“ svim posljedicama koje će njezino majčinstvo imati po Isusa i po nju samu. U trenutku kada Marija prihvaća prijedlog koji joj Očeva ljubav nudi za cijeli svijet, u klici je već sve darovano. Ta klica koju će Duh Sveti malo-pomalo voditi do univerzalne punine povjerena je Mariji. Marija postaje očitovanje Božje majčinske ljubavi. 3. Marija, majka svih ljudi Postajući Kristovom majkom Marija postaje majka svih udova svojega Sina, postaje majka svih ljudi zbog kojih je on došao na zemlju da ih spasi. Ona će to „službeno“ postati pod križem 13


SADRŽAJ

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Proslov: „Uzeti Mariju k sebi“. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Marija, žena kao i sve druge . . . . . . . . . . . . . . . 2. Marija, majka Spasiteljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Marija, majka svih ljudi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

11 11 13 13

I. MARIJINO OTAJSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Marija, Božja zaručnica, zaručnica Duha . . . . 2. Marija, otajstvo Božjega rođenja. . . . . . . . . . . . 3. Marija, mjesto objave Božje ljubavi . . . . . . . . . Marija, mjesto kontemplacije Boga . . . . . . . . . . Josip, prvi kontemplativac . . . . . . . . . . . . . . . . . Pozvani kontemplirati Boga u Mariji . . . . . . . .

17 19 20 23 23 24 26

4. MARIJA I DIJETE, SLIKA BOŽJA . . . . . . . . . . Marija je otvorena za djelovanje Duha . . . . Muškarac i žena, slika Božja . . . . . . . . . . . . . Marija koja rađa Očevu djecu – slika Crkve. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Marija i dovršenje čovječanstva u njezinu jedinomu Sinu . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28 28 29

II. KUŠNJE U MARIJINU ŽIVOTU . . . . . . . . . . . . . . 1. Marijine kušnje kod Navještenja . . . . . . . . . . . Strah pred objavom tko je ona . . . . . . . . . . . . . . Kušnja vjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kušnja šutnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

35 38 38 39 40

110

29 31


SADRŽAJ

2. Marijine kušnje i tri Isusova životna razdoblja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prikazanje u Hramu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dvanaestogodišnji Isus u Hramu . . . . . . . . . . . Isusov javni život . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Marijine kušnje pod Križem . . . . . . . . . . . . . . . Kušnja vjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kušnja nade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kušnja ljubavi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Po kušnji Marija doista postaje Majka djece Božje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

42 42 45 46 48 48 48 49

III. MARIJA SJEDINJENA S ISUSOM . . . . . . . . . . . . 1. Marijina vjernost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Marija, vjerna službenica. . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Marijino odricanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Dugotrajno Marijino mučeništvo. . . . . . . . . . . 4. Marijino suosjećanje (trpljenje s Isusom) . . . . 5. Marijino uznesenje i život u slavi. . . . . . . . . . . Uznesenje na nebo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . U slavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

53 55 55 60 62 65 70 70 72

50

IV. MARIJINA JEDNOSTAVNOST . . . . . . . . . . . . . . 75 1. Jednostavnost u šutnji (sveti Josip) . . . . . . . . . 78 2. Jednostavnost u blagosti (Sveta obitelj) . . . . . 82 Jednostavnost u blagosti uma. . . . . . . . . . . . . . . 83 Jednostavnost u blagosti srca . . . . . . . . . . . . . . . 85 3. Jednostavnost u čistoći (Navještenje) . . . . . . . 86 4. Jednostavnost u vjeri (Marijin pohod Elizabeti). . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 5. Jednostavnost u radosti (Magnificat) . . . . . . . . 93 6. Jednostavnost u svetosti (Prikazanje u Hramu). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 7. Živjeti jednostavno poput Marije. . . . . . . . . . 100 Pogovor: U Marijinoj sjeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 111


Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o. Tiskano u lipnju 2017.


Victor Sion, otac karmelićanin i autor brojnih knjiga duhovne tematike, desetljećima je bio učitelj novaka, a sav je njegov život obilježen životom i duhovnošću sv. Terezije iz Lisieuxa. Nakon što je pročitala njegovu knjigu Duhovni realizam Terezije iz Lisieuxa, s. Geneviève (svetičina sestra) rekla je ocu Sionu: „Vi ste istinski učenik moje male sestre.“ Kao vrstan poznavatelj Terezijine poruke, naraštaje je karmelićana učio što u njezinoj školi znači živjeti sinovsko predanje Ocu. Umro je 1990. godine. U izdanju Verbuma do sada su objavljene njegove knjige: Živjeti sadašnji trenutak, Predanje Bogu i Nada grješnika.


Kako je jednostavno imati Boga uza se! Dovoljno je učiniti ono što nam je Bog rekao: uzeti Mariju k sebi. I Isus se rađa kod nas, i možemo Boga zvati imenom i doprijeti do njega izgovarajući njegovo ime. Victor Sion

ISBN 978-953-235-565-9

VERBUM 58 kn

www.verbum.hr

Uzeti Mariju k sebi  

"Uzeti Mariju k sebi" posljednji je svezak od četiri knjige pod naslovom  "Za duhovni realizam" autora Victora Siona.