Karikature Boga

^ ` Katerina Lachmanova

KARIKATURE BOGA Istina o tome kakav Bog nije

VERBUM

Mnogi ljudi više ili manje svjesno zamišljaju Boga kao policajca koji budno „patrolira“ nad našim životom i postupcima čekajući da nam napiše kaznu, ili pak kao dobrodušna djeda koji bespomoćno gunđa nad situacijom u svijetu koja mu je već odavno izmakla kontroli, ili možda kao lutkara koji vuče sve konce i koji je odavno odredio svaku minutu i sekundu našega života tako da je posve svejedno što činimo jer će kad-tad biti po njegovu… No je li to baš tako ili je ipak riječ o lažnim slikama Boga, točnije o karikaturama Boga koje nam priječe da istinski upoznamo svojega Stvoritelja, Onoga koji nas ljubi takve kakvi jesmo i brine se o nama? Autorica Kateřina Lachmanová u ovomu svojem genijalnom djelu raskrinkava mnoge stereotipe o Bogu i pokazuje da su to ustvari samo karikature Boga. Otkrivajući koji su uzroci tih lažnih slika o Bogu ona istodobno naznačuje put ozdravljenja naše slike o Bogu kako bismo mogli živjeti svoj odnos s nebeskim Ocem u istinskoj duhovnoj slobodi, puni povjerenja i duboke radosti.

Kateล ina Lachmanovรก KARIKATURE BOGA

^ ` Katerina Lachmanova

KARIKATURE BOGA Istina o tome kakav Bog nije

VERBUM Split, 2018.

Biblioteka:

FIDES 91.

Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Kateřina Lachmanová, Caricature di Dio © Karmelitánské nakladatelství s.r.o., Praha 2014, Czech Republic, www.kna.cz © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2018.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Izvršna urednica: Katarina Gugić, mag. theol.

Prijevod: dr. sc. Mladen Parlov Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj Dizajn korice i ilustracije: Františka Loubat ISBN 978-953-235-597-0 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 170312086.

Geslo: „Ono što mnogi zamišljaju pod pojmom Boga na svu sreću ne postoji.“ Karl Rahner

KARIKATURE BOGA

UVOD

Govoriti o tome kakav Bog jest ili nije uvijek je pomalo riskantno, kao hod po sklisku ledu. „Pomalo mi je nelagodno govoriti o pitanju lažnih slika koje imamo o Bogu zato što su… sve slike koje imamo o Bogu lažne“, priznaje jedan ugledni autor.1 S određene točke gledišta on je u pravu: doista, vrlo je vjerojatno da na svijetu ima toliko karikatura Boga koliko ima ljudi koji o njemu imaju određenu ideju. Bog, po samoj svojoj biti, beskonačno nadilazi svako naše razumijevanje i svaku našu ideju. U svjetlu toga čak i teologija nije drugo doli „mucanje o Bogu“, kako se izrazio jedan teolog.

Netko je čak ustvrdio da pokušavajući uništiti karikature Boga ne činimo ništa drugo doli stvaramo neke druge, možda još gore od onih koje bismo htjeli ispraviti. Bog je uistinu „uvijek drukčiji“, nije ga moguće potpuno obuhvatiti ljudskim riječima ni slikama, ne možemo ga staviti ni pod jednu ljudsku etiketu. Uostalom, kada bi bio lako shvatljiv i dohvatljiv, ne bi bio Bog. Apostol Ivan od početka svojega Evanđe1

Usp. Marek O. Vácha, Modlitba argentinských nocí, Cesta, Brno, 2011., str. 16.

7

KATEŘINA LACHMANOVÁ

lja ispovijeda kako „Boga nitko nikada ne vidje“ (Iv 1,18).

Isti Ivan nastavlja: „Boga nitko nikada ne vidje. Jedinorođenac – Bog – koji je u krilu Očevu, on ga obznani“ (Iv 1,18). Sam je Isus malo prije svoje muke svečano obećao: „Neću vas ostaviti kao siročad… U onaj ćete dan spoznati da sam ja u Ocu svom i vi u meni i ja u vama. Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj i ja ću ljubiti njega i njemu se očitovati“ (Iv 14,18–21).

Barem će se tada to dogoditi! No postoji netko tko je vidio i iskusio Boga na izravan i neposredan način – Isus Krist, Sin Božji. On je „u krilu Očevu“: on dakle poznaje Božju bit i može istinski razgovarati s Bogom Ocem. I ne samo razgovarati: kada ga je Filip upitao da im napokon pokaže Oca, odlučno mu je odgovorio: „Toliko sam vremena s vama i još me ne poznaš?

Tko je vidio mene, vidio je i Oca… Ne vjeruješ li da sam ja u Ocu i Otac u meni? Riječi koje vam govorim, od sebe ne govorim…“ (Iv 14,9–10).

Dakle, ako želimo bolje upoznati Boga, ako se želimo udaljiti od karikature Boga u smjeru originala, bilo bi mudro pozorno poslušati njegova Sina, kao i često usporediti svoja razmišljanja i doživljaje Boga s onim što Isus u evanđeljima kaže o Bogu. Tim više što imamo na raspolaganju svjedočanstva brojnih Božjih prijate8

KARIKATURE BOGA

lja, onih koji su ljubili Boga svim srcem i kojima je Bog dopustio da ga upoznaju na najbliži mogući način, uzevši u obzir ljudsku ograničenost.

Nadasve, Otac je obećao da ne će ostaviti neuslišanu prošnju za dar Duha Svetoga koji ostaje glavni „Obnovitelj“ naših slika o Bogu.

Tema je namjerno izložena jezikom koji svi mogu razumjeti tako da ne obeshrabri čitatelja koji nema teološku ili psihološku naobrazbu. U prvomu dijelu obradit ćemo temeljna pitanja koja se odnose na karikature Boga: kakva je njihova narav, zašto se uopće baviti takvom temom, gdje i kako nastaju, kako se prenose te kamo poći i odakle crpiti kada poneku želimo ispraviti. U drugome dijelu pobrojit ćemo i dijelom analizirati neke od karikatura koje su danas najaktualnije.

9

KARIKATURE BOGA

P R V I D IO

Općenito o karikaturama Boga

„Bog je uvijek više od onoga što o njemu možemo reći, znati i iskusiti.“ Meister Eckhart

11

KARIKATURE BOGA

U čemu se sastoji i kako nastaje karikatura?

Svi lako možemo zamisliti kako nastaje karikatura. Crtač pozorno promatra lice ili tjelesni izgled neke osobe, primjećuje najkarakterističnije linije ili osobito držanje te osobe te na pretjeran način ističe tu značajku u svojemu crtežu. Dakle, karikaturist ne izmišlja nešto novo, nego namjerno pretjeruje. Rezultat je iskrivljavanje stvarnosti: karikatura osobu u najboljemu slučaju čini smiješnom, a u najgoremu potpuno različitom od onoga kakva ona jest ili je pak potpuno diskreditira. Ako karikatura prelazi granice samo vanjskoga izgleda pa počne zahvaćati mišljenja, držanja ili ponašanje osobe o kojoj je riječ, to je već diskreditacija njezine osobnosti.

Za razliku od tih karikatura, „karikature Boga“, odnosno lažne slike o Bogu, općenito govoreći, ne nastaju posve svjesno, tj. s ciljem da Boga izrugaju. Ipak, i te karikature prenaglašavaju poneki vid, zanemarujući druge. Primjerice, naglasi se neka biblijska rečenica, neka se istina o Bogu izvuče iz konteksta, ili neki vid ljudskoga iskustva s Bogom, i onda se u tome pretjera ad absurdum. Rezultat je karikatura Boga: ne može se reći da nema ništa zajedničko s Bogom Evan13

KATEŘINA LACHMANOVÁ

đelja, a ipak, Bog biblijske objave, Bog Isusa Krista, odjednom postaje neprepoznatljiv.

Karikature Boga osobita su ljudska kreacija.

Točnije, one su proizvod ljudske psihe koja od ulomaka različitih informacija i vlastitih međuljudskih iskustava stvara sliku o Bogu koja više ili manje odgovara istini. Najveći utjecaj na našu početnu ideju Boga ima naše iskustvo sa zemaljskim ocem – dobra ili loša iskustva ili manjak iskustva uopće – te općenito s autoritetom, o čemu ćemo u nastavku detaljnije govoriti. Ipak, na svu sreću, nismo prepušteni stihiji nesavršenih ljudskih utjecaja i primjera: u životu svakoga od nas djeluje i Božja milost; sam Bog želi da ga upoznamo (usp. Iv 17,25–26); i o tome ćemo govoriti.

Slika Boga ni kod jedne osobe nije statična i nepromjenjiva. U svojemu razvoju i sazrijevanju (ili pak duhovnomu nazadovanju) osoba mijenja i svoju sliku o Bogu, na bolje ili na gore.

Posljedično, na isti se način razvija i njezin odnos s Bogom, a tako i sav njezin kršćanski život.

14

KARIKATURE BOGA

Zašto se baviti karikaturama Boga?

Ako je istina da je vjera odnos, odnos između čovjeka i Boga, tada svaka karikatura Boga bitno utječe na taj odnos, točnije na odnos čovjeka prema Bogu, šteti mu, a ponekad ga čak i onemogućuje. Lažne slike o Bogu imaju negativan utjecaj ne samo na život pojedinoga vjernika, nego često i na cijele teološke ili duhovne struje (shvaćene kao način življenja vjere). Ako je slika Boga na neki način izobličena u ljudskome srcu, naravno da će biti izobličena i njegova duhovnost. Karikatura u praktičnomu vjerskom životu nije drugo doli odraz odgovarajuće karikature Boga i unošenje iste u sve praktične sfere kršćanskoga života. Slika Boga i duhovnost općenito se nadopunjuju tako da primjerice rigorozni kršćanin, svjesno ili nesvjesno, ispovijeda vjeru u rigoroznoga Boga; pasivan čovjek koji ovisi o drugima u sebi oblikuje sliku Boga lutkara; kršćanka koja sebe uvijek vidi kao žrtvu nastoji živjeti svoj odnos vjere s Bogom „mučiteljem“ itd.

Karikature često nisu drugo doli nezrele i nesavršene slike Boga koje odgovaraju duhovnoj dobi osobe. Ako petogodišnje dijete zamišlja Boga kao djedicu s bradom koji sjedi na obla15

KATEŘINA LACHMANOVÁ

čiću, to nas ne treba brinuti. Ponekad se radi o blagim odstupanjima od normalnoga, gotovo smiješnima, koja odražavaju različitost ljudskih karaktera. Takve slike nalazimo kod najrazličitijih skupina ljudi i svaki put kada se pogledamo u zrcalo; na kraju krajeva, takav je „vrt Božji“. U prvome slučaju napuštamo svoje karikature sazrijevajući ljudski i duhovno; u drugome možemo s njima mirno živjeti i jednom kada budemo primljeni u nebeske dvore, s iznenađenjem ćemo otkriti da je sve drukčije od onoga kako smo zamišljali. Nadasve, otkrit ćemo da je Gospodin puno bolji, ljepši i simpatičniji od onoga kako smo ga mi zamišljali!

Trn u odnosu s Bogom Postoje i vrlo ozbiljne karikature Boga, one koje mogu posve onemogućiti naš odnos s njime. Poznati autor s područja pastoralne psihologije, Karl Frielingsdorf, izričito ih naziva „demonske slike Boga“ i pritom ne misli metaforički.2 Takve karikature imaju razarajuć utjecaj na duhovni život čovjeka, na njegov odnos s Bogom te na njegov odnos sa samim sobom i s bližnjima.

2

Usp. Karl Frielingsdorf, Falešné představy o Bohu, Karmelitánské Nakladateství, Kostelní Vydří, 2010., str.

29.

16

KARIKATURE BOGA

Svoje podrijetlo takve slike duguju neprijatelju našega spasenja, kako čitamo već na prvim stranicama Biblije. Pomislimo samo na to kako je u raju zmija lukavo navela prvu ženu da ugrozi odnos pun ljubavi i povjerenja prema Stvoritelju: „Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?“ (Post 3,1). Drugim riječima: „Ljudi, zar ne vidite da Bog gazi vašu sreću i vašu slobodu?“ No ta je zmijina tvrdnja od sama početka bila potpuna laž: Bog nije zabranio čovjeku da jede plod sa svih stabala u vrtu. Očito je kako čovjeka zapravo ugrožava Zli, onaj koga je Isus definirao kao „kradljivca, lašca i ubojicu“. Upravo on nastoji čovjeku ukrasti njegov život i sve vrijednosti koje prate istinski život; ljubav, radost, mir, istinu, slobodu i sreću.

Znamo da je prvi grijeh bio grijeh neposlušnosti; bit problema nije jabuka. Primijetimo važan detalj u tomu prvom napastovanju: zmija je taktički napala upravo sliku Boga u ljudskomu srcu; time je htjela zabosti klin upravo u najosjetljiviju točku, u čovjekov odnos s Bogom koji je do tada bio pun ljubavi i povjerenja. Svoju je otrovnu strijelu đavao upravio ravno u srce prve žene kako bi u nj posijao nepovjerenje prema Bogu. Njegov je cilj bio da ona od toga trenutka u Bogu vidi svojega neprijatelja te da se počne braniti i kriti od njega, da se počne od njega udaljavati; da posumnja u riječ Božju te s povje17

KATEŘINA LACHMANOVÁ

renjem počne slušati zmiju i činiti ono što joj ona sugerira.3 Zmijine riječi ciljaju na to da je posve skrene s puta kojim je išla.

Već od prvih stranica Biblije vidimo kako karikature Boga ne samo da kompliciraju naš odnos s njim, već ga i onemogućuju: s naše strane stvaraju neku vrstu zavjese koja nam onemogućuje da vidimo Božje lice. Drugim riječima, postaju neka vrsta maske na Božjemu licu, primjerice poput maske Boga robovlasnika koji se prijeteći i nesmiljeno nadvija nad čovjeka i „puše mu za vratom“ te sve više i više od njega traži.

Jedna druga maska prikazuje Boga kao onoga koji šuti, koji je ravnodušan i neosjetljiv, koji dopušta da ga se umiri i podmiti prinosima. Jedna druga karikatura Boga budi u čovjeku trajan osjećaj da je nedostatan i neprihvaćen. Tjera ga na tugu i očajanje jer u čovjeku uvijek vidi samo nedostatke i krivnje, i to usprkos tome što riječ Božja svjedoči o pravomu Gospodinu: „U njega gledajte i razveselite se, da se ne postide lica vaša“ (Ps 34,6).

No postoji i suprotna krajnost, primjerice maska „Boga dobrice“, Boga koji je slab, koji uvijek 3

S obzirom na istočni grijeh, bibličari ističu kako biblijski opis nije precizan povijesni izvještaj o onome što se dogodilo, nego mu je nakana opisati paradigmu grijeha, način da se jednostavnim riječima kaže: pazite, tako se događa grijeh, to je njegova dinamika.

18

KARIKATURE BOGA

šuti, čak i u situaciji potpune nepravde; on se naklono smiješi čak i onima koji u svojoj sebičnosti ruše vlastiti i tuđi život. Ta izobličena slika može tražiti od čovjeka da se i on u životu uvijek samo smiješi te da se nije u stanju oduprijeti zlu, uvjeren kako je upravo to kršćanska ljubav.

Krajnje posljedice življenja s karikaturom Boga Takve, demonske, slike Boga mogu dovesti čovjeka do dva krajnja stanja: 1) do toga da postupno postane „živi mrtvac“. Naime, kada vjernik ne živi po vjeri, nego životari, živi kao odijeljen od vlastitoga „ja“: naizvan čini sve što se od njega traži; ide na misu, moli, služi i čini sve ono što i sam zove voljom Božjom, ali se on sam osjeća praznim… već dulje vrijeme odijelio je srce od vlastitoga života i od odnosa s Bogom.4 2) do želje da što prije okonča ovaj život (ili radije, ovo životarenje): demonska slika Boga ukorijenjena u ljudsku psihu može dovesti čovjeka čak do suicidalnih misli, u očajničkome pokušaju da se oslobodi toga sveprisutnog monstruma koji mu „puše za vratom“, te da tako otputuje u kraljevstvo zaborava.

4

Ovdje se pod pojmom srce podrazumijeva središte ljudske osobe, sjedište čovjekove volje, razuma i osjećaja, tj. srce u biblijskome smislu.

19

KATEŘINA LACHMANOVÁ

Zbog toga je u našemu duhovnom životu vrlo važan način na koji oblikujemo i pročišćujemo svoje slike o Bogu. Ponekad taj duhovni pothvat može nalikovati restauraciji tako da, kada je to potrebno, s velikom osjetljivošću i strpljenjem uklanjamo male slojeve jednoga za drugim sve dok se ne pojavi izvorna slika koja je puno veličanstvenija od svih tih inačica.

20

KARIKATURE BOGA

Bog želi da ga upoznamo

Do sada smo govorili samo o onome što je negativno i mračno te što nam onemogućuje da spoznamo Boga i živimo s njime u odnosu punu povjerenja. Ipak, u svakome od nas djeluje Božja milost: samome Bogu stalo je do toga da ga tražimo i upoznamo. „Oče pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah“, svjedoči Isus malo prije svoje muke i odmah obećava: „I njima sam očitovao tvoje ime, i još ću očitovati…“ (Iv 17,25–26).

Da, sam Bog silno želi da ga upoznamo, ne igra se skrivača s nama. „Evo istinske slobode: biti u Bogu“, pisao je starac Silvan s gore Atosa te priznaje: „To prije nisam znao. Sve do dvadeset i sedme godine vjerovao sam tek da Bog postoji. No otkada sam ga upoznao u Duhu Svetomu, moja duša žarkom željom hita k njemu te ga gorućim srcem tražim danju i noću.“5 Kakvo je iskustvo imao dvadesetsedmogodišnji Silvan kada je kao novak u samostanu na Atosu žarko tražio Božje lice? Poslušajmo njegovo iskustvo kako bismo probudili vlastitu nadu: 5

Arhimandrit Sofronije, Silvano da Monte Athos; la vita, la dottrina, gli scritti, Gribaudi, 1978., str. 311.

21

KATEŘINA LACHMANOVÁ

Bog dopušta da ga upozna onaj tko ga traži; on se sam posvećuje obnovi naših srdaca.

Iskustvo Silvana s gore Atosa „Jednom me napao duh očaja; činilo mi se da me Bog konačno odbacio te da za mene više nema spasenja; u duši sam jasno spoznavao kako sam blizu vječne propasti te da je Bog prema meni nemilosrdan i neumoljiv… Prošlo je nešto vremena, otišao sam u crkvu na večernju molitvu te sam, upirući oči u ikonu Spasitelja, zavapio: ‘Gospodine Isuse Kriste, smiluj se meni grješniku.’ Na te riječi umjesto ikone ugledao sam živoga Gospoda, a milost Duha Svetoga ispunila mi je i dušu i tijelo. Tako sam, u Duhu Svetomu, spoznao kako je Isus Krist Bog. Od toga trenutka moja duša čezne za Gospodinom i ništa me više ne veseli na zemlji; moja je jedina radost Bog. On je moja radost; On je moja snaga; On je moja nada; On je moje bogatstvo. (…)

Gospodin je beskrajno milosrdan. (…) U svojim sam grijesima bio gori od prljava psa, no počeo sam tražiti Božje oproštenje, a On mi je dao ne samo oproštenje nego i Duha Svetoga, a u Duhu Svetomu sam spoznao Boga. (…)

Duša koja je u grijehu i koja ne poznaje Gospodina boji se smrti i vjeruje da joj Gospodin ne će oprostiti grijehe. No to se događa kada duša ne poznaje Gospodina i ne zna koliko je On 22

KARIKATURE BOGA

ljubi. Kada bi svijet to znao, nijedan čovjek ne bi pao u očaj jer Gospodin ne samo da oprašta, nego se beskrajno raduje obraćenju grješnika. Gospodin nije poput nas: On je beskrajno blag, pun suosjećanja i dobrote; a kada ga duša upozna, ostaje zadivljena govoreći: ‘Oh, kakva Gospodina imamo!’“6

6

Isto, str. 407–408; 251; 328.

23

SADRŽAJ

UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 PRVI DIO: Općenito o karikaturama Boga . . 11 U čemu se sastoji i kako nastaje karikatura?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Zašto se baviti karikaturama Boga? . . . . . 15 Bog želi da ga upoznamo. . . . . . . . . . . . . . 21 Utjecaj odnosa sa zemaljskim ocem . . . . . 24 Boga ne odbacuju uvijek samo ateisti . . . 29 Kako se šire karikature Boga? . . . . . . . . . . 33 Protusvjedočanstva o Bogu . . . . . . . . . . . . 35 Ima li smisla „obnoviteljski pothvat“?. . . 37 Biti odraz njegova lica. . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Izvori za upoznavanje Boga. . . . . . . . . . . . 42 DRUGI DIO: Najčešće karikature Boga. . . . . 47 Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 1. Bog djedica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 2. Bog lutkar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 3. Bog policajac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 4. Bog usredotočen na rezultate . . . . . . . . 69 106

5. Bog pomoćnik (poganski idol) . . . . . . . 75 6. „Nešto“ iznad nas (kozmička energija). 80 7. „Netko“ iznad nas . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 8. Bog kao „wellness centar“ . . . . . . . . . . . . 87 9. Simpatični Bog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 10. Bog mučitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 „OBRNUTO“ VJEROVANJE (Umjesto zaključka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

107

PREPORUČUJEMO

Pomoću 40 meditacija temeljenih na evanđeoskim tekstovima poznati duhovnik i teolog kardinal Tomáš Špidlík poziva nas da naučimo osluškivati Božji glas, poput Adama koji ga je slušao za dnevnoga povjetarca u raju zemaljskomu. Ova je knjiga prigoda za kratko povlačenje svakoga dana kako bismo osluškivali srcem i pronašli tu istinsku radost.

Meki uvez. 168 str.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Fabrice Hadjadj u ovoj izvanrednoj knjizi propituje događaj i fenomen Kristova uskrsnuća pitajući sebe i nas: mijenja li Uskrsnuće način na koji se odnosimo prema svijetu, način na koji živimo svaki novi dan? Podrobno obrađujući niz tema i temeljeći ih na susretima s Uskrslim iz Svetoga pisma, Hadjadj pokazuje kako život uskrsloga Krista izravno zadire u naš život i trajno nas preobražava.

Meki uvez. 192 str.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

U privlačnom obliku jednostavnog razgovora djevojke Nataše i staroga monaha Bogoljuba ova nas knjiga uči da sreća nije cilj, nego posljedica života kakav živimo. U Umijeću življenja poznati duhovni autor o. Marko Ivan Rupnik otkriva da je moguće živjeti drugačije nego što to diktiraju najnovije reklame, živjeti duhovno tako da ono što nosimo u srcu otkrivamo u svakodnevnom životu.

Meki uvez. 240 str.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Ova pronicava, poticajna i odvažna knjiga koja otvara nove vidike te nudi brojne teme za razmišljanje kao i utemeljene razloge za duboku životnu nadu: ona je snažan opis kršćanskoga života u istinskoj slobodi, iskazan nadahnjujućim primjerima i poticajnim mislima: od korica do korica ova knjiga upućuje neodoljiv poziv da preuzme odgovornost za svoj život i oduševljeno se upusti u avanturu odnosa s Bogom.

Meki uvez. 192 str.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Sinjska 2, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u oĹžujku 2018.

Kateřina Lachmanová (r. 1964.) završila je studij teologije u gradu České Budějovice u rodnoj Češkoj, a potom je na rimskomu Papinskom teološkom fakultetu Teresianum obranila dva licencijata, iz teologije duhovnosti i teološke antropologije, te je na istomu Institutu postigla i doktorat 2003. godine. Na Sveučilištu Gregoriana 2004. godine postigla je licencijat iz psihologije. Vrativši se nakon studija u domovinu radila je u pastoralnomu centru Praške nadbiskupije i predavala na Teološkomu fakultetu u Pragu i Olomoucu. Od 2015. godine glavna je urednica češke nakladničke kuće Karmelitánské nakladatelství. Autorica je više knjiga s područja kršćanske duhovnosti koje su prevedene i na druge jezike, a među njima je posebno zapažena knjiga Karikature Boga.

Saznajte kakav Bog nije i odbacite lažne slike Boga…

• koji se ne brine za mene, koji je samo pogrješkom dopustio da dođem na svijet • koji me ne prihvaća s ljubavlju ovakva kakav jesam • koji želi da ga se bojim i dršćem pred njim • koji me cijeni gledajući samo moja djela • koji me drži pod nadzorom kako bi me uhvatio u prijestupu • koji mi ne želi nikakvu ljudsku radost • koji ne razumije moje slabosti, moje previde i dvoumljenja • koji se srdi na mene i ne želi mi oprostiti • koji uživa u mojemu trpljenju ili ostaje ravnodušan kada patim • koji me napušta onoga časa kada se udaljim od njega • koji ne dopušta da ga upozna onaj tko ga iskreno traži • koji sam ne traži sve one koji ga još nisu počeli tražiti.

ISBN 978-953-235-597-0

VERBUM 58 kn

www.verbum.hr