ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA MODUL ZA OBUKU by UNFPAak

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA MODUL ZA OBUKU

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA U SARADNJI SA UNFPA

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA Modul za obuku Doc. dr. sc. Kristina Sesar Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim. Recenzija: Doc. dr. sc. Arta Dodaj Sarajevo/Mostar, septembar 2017.god.

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

SADRŽAJ ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA 4 Pregled modula 4

Radni list 1

ULOGA MLADIH U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA 5 Radni list 2.

RADIONICA - PREPOZNAVANJE ZNAKOVA NASILJA U VEZAMA 15 Radni list 3.

USPJEŠNO KOMUNICIRANJE U VEZAMA 17 Radni list 4.

USPJEŠNO RJEŠAVANJE KONFLIKATA 19 Radni list 5.

PRAVILA INTIMNOG ODNOSA 21 Radni list 6.

AKTIVNOSTI 22 PRILOG 23

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Modul

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA Pregled modula Trajanje modula

90 minuta

Cilj modula

Upoznati se sa prednostima uključivanja mladića i muškaraca u prevenciju rodno zasnovanog nasilja (RZN)

Ključne poruke

- - - -

Osnovni pojmovi Uzroci rodno zasnovanog nasilja među mladima Uloga mladih u prevenciji RZN Koje preventivne aktivnosti su se pokazale djelotvornima u prevenciji RZN Izazovi s kojima se susrećemo pri uključivanju mladića i mladih muškaraca u prevenciju RZN

Literatura

- -

Priručnik: Pružanje psihosocijalnih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja u Federaciji Bosne i Hercegovine, FMZ, FMRSP i UNFPA, Sarajevo, 2016. Pilav, A. i Mehić, A. Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH: Resursni paket, UNFPA, Sarajevo, 2015.

Glavni elementi modula i metodologija

Prezentacija: PowerPoint Prezentacija

Napomene za predavače

Materijali za sesiju obuke

PowerPoint Prezentacija za Modul

Radni materijali i vježbe

Radni list 1. – Uloga mladih u prevenciji rodno zasnovanog nasilja Radni list 2. – Prepoznavanje znakova nasilja u vezama Radni list 3. – Uspješno komuniciranje u vezama Radni list 4. – Uspješno rješavanje konflikata Radni list 5. – Pravila intimnog odnosa Radni list 6. - Aktivnosti

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Radni list 1

ULOGA MLADIH U prevenciji RODNO ZASNOVANOG NASILJA Da, mi to možemo!

uzeti u obzir i mlade osobe, njihove veze i iskustva.

Zamislite svijet u kojem su svi sigurni. Zamislite svijet bez nasilja.

Adolescencija je važan period u životu u kojem vrlo često mlade osobe započinju formiranje prvih intimnih veza. Usmjeravanje pažnje na adolescente i mlade ljude u njihovim formativnim godinama neće prevenirati samo pojavu rodno zasnovanog nasilja u mladenačkim vezama već i pojavu ovog oblik nasilja u odrasloj dobi. Mladi ljudi trebaju suportivni sistem i siguran prostor za život kako bi mogli razviti pozitivne stavove prema partnerskim odnosima. Zbog toga je period adolescencije ključan period za preventivni rad s mladim osoba (Schutt, 2006).

Možda vam se čini da to nije moguće ili da će proći puno vremena dok se to dogodi, no mi moramo vjerovati da je moguće. Na koji način zajednica i društvo utiču na ponašanje mladih ljudi? Šta je to što utiče na to da su neki pojedinci agresivni, nasilni, negativistički ili da se ponašaju indiferentno? Uče li mladi od svojih roditelja, prijatelja ili vršnjaka? Postaju li nasilni zbog poruka i informacija koje dobivaju u školi, klubovima, religijskim institucijama? Što je s uticajem medija, zakonodavstvom, javnim ustanovama? Imaju li oni ulogu u nasilnom ponašanju? Ukoliko želimo na pravilan način pristupiti prevenciji rodno zasnovanog nasilja onda trebamo biti svjesni da se nasilno ponašanje razvija preko poruka koje dobivamo iz svijeta oko sebe, iz socijalnih uvjeta u kojima živimo, ličnog iskustva i sl. Navedeni uticaji imaju značajnu ulogu u desenzibilizaciji ljudi na nasilje i kreiranje kulture u kojoj se smatra da je nasilje „normalno“ i prihvatljiv odgovor na brojne situacije.

Rodno zasnovano nasilje Rodno zasnovano nasilje, prepoznato je kao globalni javno zdravstveni problem. Obično se definira kao ponašanje koje uključuje tjelesno, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje u okviru intime veze, a može uključivati i nasilno ponašanje mladih osoba, nasilje nad djecom, te zlostavljanje odraslih osoba. Istraživanja nasilja u porodici pretežno su usmjerena na intimne veze odraslih osoba; ipak važno je

Brojne odrasle osobe s iskustvom zlostavljanja u partnerskim vezama navode da su svoje prvo iskustvo nasilja od strane partnera imale u periodu adolescencije. Bilo da su mladi ljudi žrtve, počinitelji ili promatrači iskusiti će različite oblike rodno zasnovanog nasilja tokom svog odrastanja. U velikom broju slučajeva iskustvo rodno zasnovanog nasilja imat će uticaja na njihovo tjelesno i psihološko zdravlje, njihovo obrazovanje i njihove trenutne i buduće intimne veze. Stoga je cilj ovog teksta dati pregled dosadašnjih spoznaja o načinima na koje se može pružiti potpora mladim osobama i prevenirati da ne postanu počinitelji i žrtve partnerskog nasilja u mladenačkim vezama i u odrasloj dobi.

Šta kažu do sada provedena istraživanja o uzrocima rodno zasnovanog nasilja među mladim osobama? Do sada provedena istraživanja, koja su bila usmjerena na rodno zasnovano nasilje (prema Hagemann White i sar., 2010), naglasila su specifične faktore koji povećavaju rizik za rodno zasnovano nasilje a to su:

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

•

• •

Spolna nejednakost koja je podržana stereotipnim uvjerenjima prema muškarcima i ženama u društvu, a koja se odnose na raspodjelu moći između muškaraca i žena u svim sferama života. Tradicionalni, rigidni koncepti maskulinosti, povezivanje maskulinosti sa kontrolom, dominacijom, te feminosti sa brigom i osjetljivošću, ranjivošću. Prisutnost stereotipa o muškarcima i ženama u medijima u kojima su nasilne aktivnosti nagrađene i prezentirane kao uspješne, seksualno nasilje prema ženama prezentira se kao prihvatljivo, a žene se prezentiraju kao dostupni seksualni objekti. Grupe vršnjaka (posebno u adolescenciji) koje podržavaju seksistička ponašanja i/ili nasilje i podržavaju/potiču hostilnu maskulinost i agresivnost. Propusti agencija da sankcioniraju rodno zasnovano nasilje, na primjer nastavnici ignoriraju incidente rodno zasnovanog nasilja u školama.

Prevencija rodno zasnovanog nasilja kroz rad s mladim osobama Prevencija rodno zasnovanog nasilja treba biti započeta u ranoj životnoj dobi kroz edukaciju i rad s mladim osobama promovirajući ravnopravnost spolova i obostrano poštovanje. Rad s mladim osobama je najsigurniji ulog za brz i stalan napre-

dak u sprječavanju i iskorjenjivanju rodno zasnovanog nasilja. Iako javne politike vrlo često zanemaruju mlade osobe, to je kritičan životni period u kojem se kreiraju vrijednosti i norme vezane za ravnopravnost spolova. Prevencijske aktivnosti trebaju biti usmjerene na spolnu jednakost, osnaživanje žena i njihovo uživanje ljudskih prava. Osim toga, fokus treba biti usmjeren na aktivnosti koje će osigurati sigurnost žena i djevojaka u vlastitom domu, ali i na javnim mjestima, osiguravanje ekonomske samostalnosti i sigurnosti, sudjelovanje žena u odlučivanju, bilo da se radi o odlukama koje se donose unutar porodice, ili u javnom životu i politici. Rad s adolescentima i mladim muškarcima pomaže u ubrzavanju napretka u prevenciji i zaustavljanju nasilja nad ženama i djevojkama. Oni mogu početi preispitivati i mijenjati duboko ukorijenjene nejednakosti i društvene norme koje podržavaju kontrolu od strane muškaraca i toleranciju nasilja prema djevojkama i ženama. U okviru preventivnih aktivnosti potrebno je biti svjestan ovih poruka, i pokušati pronaći način kako te poruke transformirati u pozitivne ideje o partnerskim vezama i kreirati okruženje u kojem nasilje nije prisutno. Primarne preventivne aktivnosti usmjerene su na zaustavljanje nasilja prije nego je ono i počelo (Slika 1).

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Zašto je važno preventivne aktivnosti i programe usmjeriti na mlade muškarce? Iako se preventivni programi mogu usmjeravati na mlade ljude oba spola, ipak je najveći broj preventivnih programa o kojima ćemo govoriti usmjeren na adolescente i mlade muškarce. Zbog čega je važno uključiti mladiće i mlade muškarce u prevenciju rodno zasnovanog nasilja? Većina mladića nije nasilna (Minerson i sar., 2011) i oni mogu pomoći u stvaranju pozitivnog identiteta muškarca i maskulinosti, što može da ima važnu ulogu u kreiranju percepcije nekih počinitelja tjelesnog i spolnog nasilja. Mladići i mladi muškarci obično imaju bolji pristup resursima i veći uticaj na šire socijalno okruženje i institucije, te stoga mogu imati presudnu ulogu u prevenciji rodno zasnovanog nasilja. Mladići i mladi muškarci povrjeđuju druge. Nasilje u našim vezama, na ulicama, u školama je još uvijek jedan od najznačajnijih socijalnih problema našeg vremena. Većinu nasilnog ponašanja (iako ne svako) počine mladići i/ili mladi muškarci. Mladići i mladi muškarci povrjeđuju i sebe. Mnogi muškarci osjećaju bol; ta bol može biti tjelesna, mentalna ili emocionalna. Obično su prisutne sve tri. Neki muškarci prepoznaju bol, mnogi od njih ne. Često muškarci pokušavaju ne usmjeravati pažnju na svoju bol. Mladiće se uči „prikriti bol“ i „preći preko nje“. Za mladiće je priznavanje vlastite boli pokazatelj slabosti, dokaz da nisu „pravi muškarci“ i slično. A poznato je da to onda dovodi do osjećaja stida i zlostavljanja. Zbog toga mladići često puta ostanu izolirani u svojoj boli. Nasilno ponašanje za njih je jedan od načina suočavanja sa boli. Mladići i mladi muškarci podijeljeni su između sebe. Od rane životne dobi muškarci se uče da se međusobno natječu. Uči ih se da o sebi razmišljaju kao o potencijalnim vojnicima koji se bore protiv drugih muškaraca. Na druge muškarce gledaju kao na neprijatelje, opasne osobe, nekoga od koga trebaju braniti sebe i svoje porodice. Maskulinost je u tranziciji. Shvatanje kakvi bi trebali biti pravi muškarci prolazi kroz velike promijene. Mladiće i muškarce se poziva da razvijaju nove načine povezivanja s partnericama, djecom i poslom. To ih dovodi do osjećaja zbunjenosti i

dezorijentiranosti. Mladići i mladi muškarci žele pomoć. Brojni mladići i muškarci su zabrinuti zbog svog nasilnog ponašanja, kao i zbog nasilnog ponašanja drugih muškaraca, te zbog nejednakosti među spolovima. Oni žele promijene. Žele ustati, govoriti i napraviti nešto drugačije. Međutim, često osjećaju strah, izolaciju i nedostatak moći. Unatoč navedenim logičnim razlozima za uključivanje mladića u preventivne programe, ovo je još uvijek relativno novi pristup (Minerson i sar., 2011).

Područja i aktivnosti kroz koje se mladi muškarci mogu uključiti u prevenciju rodno zasnovanog nasilja Autori koji su se bavili istraživanjima u ovom području identificirali su nekoliko područja u kojima se mladi muškarci mogu uključiti u prevenciju rodno zasnovanog nasilja, a to su: 1. Osnaživanje individualnog znanja i vještina 2. Socijalne mreže kao medij za prevenciju rodno zasnovanog nasilja 3. Uloga sporta i rekreacije u prevenciji rodno zasnovanog nasilja 4. Uloga grupe vršnjaka i vršnjaka pozitivnih modela u prevenciji rodno zasnovanog nasilja 5. Mladići kao saveznici djevojkama i ženama 6. Korištenje drame i priča u radu s mladim osobama 7. Zdravlje muškaraca i prevencija rodno zasnovanog nasilja 8. Radno mjesto i prevencija rodno zasnovanog nasilja 9.

Osnaživanje individualnog znanja i vještina mladih osoba Zbog čega je važno osnažiti znanje i vještine mladića i mladih muškaraca? Pružanje alternativnih informacija. Mladići rastu u društvu koje odobrava nasilje prema ženama. Tokom odrastanja primaju poruke koje podupiru

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

nasilje. Stoga osnaživanje znanja mladića kroz grupni i individualni rad omogućava davanje alternativnih poruka mladićima koje su u suprotnosti s porukama koje su primali tokom života. To mladićima može pomoći da postanu saveznici ženama i djevojkama. Širenje informacija među drugim mladićima. Kada mladići postanu individualno uključeni u zaustavljanje nasilja prema djevojkama i ženama onda povećavamo vjerojatnost da će informacije koje imaju širiti i dalje među svojim vršnjacima. Individualni rad s mladićima osnažuje mladića i daje im potencijal da oni svoje znanje prenose na druge članove zajednice. Zaustavljanje nasilja nad ženama. U socijalnom okruženju u kojem je nasilje nad ženama prihvaćeno mladi muškarci su primarni počinitelji nasilja. Promjena razumijevanja pojedinaca o prihvatljivosti takvog ponašanja može pomoći u zaustavljanju nasilja nad djevojkama i ženama. Jačanje pozitivnih socijalnih normi. Rigidne spolne norme o tome šta se očekuje od muškaraca i žena kreiraju društvo u kojem je nasilje prema ženama normalno. Rad na ovom nivou može mladiće usmjeriti da preispituju pitanja spola i seksualnosti i druge oblike ugnjetavanja s ciljem sprječavanja nasilnog ponašanja u njegovim korijenima. Identificiranje načina na koji su mladići osobno izloženi nasilju. Jedan od izazova u radu s mladim osobama je pružiti im pomoć u prepoznavanju na koji način su oni sami izloženi nasilju. Mladići i mladi muškarci su često puta mete nasilja od strane drugih muškaraca i svjedoče nasilju u svojim porodicama i zajednici u kojoj žive. Stoga je potrebno mladim muškarcima dati potporu i razumijevanje o tome kako nasilje kojem su oni izloženi utiče na njih same; to će im pomoći da promijene i odnos prema nasilju nad ženama. Nivo znanja mladića i njihovo osnaživanje može se postići kroz sljedeće aktivnosti. - -

- -

Davanjem informacija u formi pamfleta, članaka i drugih relevantnih materijala Održavanjem nastavnih satova ili edukacija koje će biti usmjerene na nenasilne načine komunikacije i ponašanja Individualno mentorstvo Edukacije usmjerene na davanje informacija

mladim muškarcima o dinamici zdravih partnerskih odnosa i razvijanje bazičnih vještina koje trebaju prenijeti u praksu. Jedan od programa u kojem su mladi ljudi uključeni u prevenciju rodno zasnovanog nasilja je Youth4youth program (2012, Mediterranean Institute of Gender Studies). Aktivnosti u okviru programa uključuju: 1. Poticanje/ohrabrivanje mladih ljudi da istražuju spolne uloge i očekivanja vezana za spolne uloge koja su im nametnuta od strane porodice, društva i medija. Mladi ljudi se uče da kritički procijene uticaj rigidnih spolnih normi na njihov identitet i da uoče poveznicu između spolnih normi, nejednakosti i zlostavljanja. 2. Mlade ljude se uči da razviju razumijevanje različitih oblika spolno baziranog nasilja uključujući tjelesno, psihološko i spolno zlostavljanje. Glavna aktivnost usmjerena je na scenarije spolno baziranog nasilja u školi – spolno vršnjačko nasilje. Prepoznavanje ovog oblika vršnjačkog nasilja, mogućnost da ga se imenuje i da se razumije njegov uticaj na mlade ljude osnažuje mlade ljude da ustanu u odbranu sebe i svojih prijatelja, ali isto tako da razmisle da li njihovo ponašanje ili aktivnosti mogu povrijediti nekoga drugoga. 3. Istraživanje spolno baziranog nasilja u romantičnim vezama. Edukacija o karakteristikama zlostavljajućih veza. Osvještavanje mladih osoba kako bi prestali romantizirati nasilje koje se događa u vezi, a koje počinitelji interpretiraju kao oblik iskazivanja ljubavi. To se posebno odnosi na psihološko zlostavljanje. Kao rezultat ovog programa, mladi ljudi koji su u programu osjećaju se motivirano da razviju strategije usmjerene na zaustavljanje spolno baziranog nasilja ukoliko ga oni ili njihovi prijatelji doživljavaju u romantičnim vezama. 4. Edukacija učenika, razvijanje vještina i znanja kako bi oni mogli biti edukatori drugim učenicima u svojim školama ili u okviru nekih drugih projekata. 5. Umjetničke aktivnosti koje omogućavaju mladim ljudima kreiranje umjetničkih materijala, kao što su posteri, kratki filmovi ili predstave

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

kako bi pomoću njih komunicirali sa drugim učenicima. Ono što mladi ljudi kreiraju može se kasnije pokazati u njihovim školama ili njihovoj široj zajednici kroz organiziranje izložbe.

Uključivanje mladih muškaraca kroz socijalne medije u prevenciju nasilja nad ženama Socijalne mreže kao što je Facebook, You Tube, Instagram svakodnevno su dio života velikog broja mladih osoba. Poznato je da socijalni mediji širom svijeta pomažu u socijalnim promjenama, te da osnažuju sposobnosti društvenih aktera da izazovu i mijenjaju odnose moći u društvu, osiguravajući platformu za rasprave, razmišljanja i mobilizaciju ljudi. Socijalni mediji mogu imati ulogu u mobiliziranju društva i individua na način da izlaganjem/prezentiranjem, uključivanjem i promoviranjem akcija doprinose promijeni svijesti, stavova i ponašanja, te promjenama društvenih normi. Socijalni mediji mogu biti alati koji se mogu koristiti za komunikaciju na različitim nivoima - izlaganje/prezentiranje (Expose), Uključivanje (Engage) i Akcija (Action). Slika 2: Akcija, uključivanje, izlaganje

Aktivnosti mogu biti usmjerene na razvijanje razumijevanja za pitanje spola, određene aspekte nasilja, seksualnosti, pojma maskulinosti i slično. Aktivnosti mogu biti organizirane kroz različite oblike radionica, programe stažiranja, ljetne škole. Društvene mreže služe za širenje ideja i angažiranje novih članova.

Uloga sporta i rekreativnih aktivnosti u prevenciji rodno zasnovanog nasilja Angažiranje muškaraca i mladića u preventivne aktivnosti kroz sport i rekreaciju otvara brojne mogućnosti za preventivno djelovanje, ali predstavlja i izazov. U terminima mogućnosti, sport i rekreacija omogućuju da se djeluje kroz institucije i klubove u kojima je prisutan veliki broj mladića i mladih muškaraca, njihovih trenera i mentora. Prema rezultatima do sada provedenih istraživanja, mentori i treneri su osobe koje rade na razvijanju odnosa s mladim osobama i koje mogu imati uticaj na promjenu njihovih stavova (Minerson i sar., 2011). Osim toga, prema rezultatima nekih istraživanja, mladi muškarci vrlo često izražavaju stavove protiv nasilja ili aktivno rade na zaustavljanju nasilja u okviru sportskih i rekreativnih aktivnosti (Garin, 2000). Uključivanje muškaraca i mladića u prevenciju nasilja kroz sport ima i brojne izazove. To pokazuje

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

kvalitativna studija koju su proveli Lyndon, Dufy, Smith i White (2011), u kojoj su sudjelovali treneri učenika srednjih škola, a koji su bili muškarci. Oni su procijenili da imaju uticaj na akademsko postignuće sportista i na njihovu igru, ali se nisu osjećali sposobnima da preveniraju spolno nasilje, a neki su čak minimalizirali nasilje ili optuživali žrtvu. Otežavajuću okolnost, za ovaj oblik preventivnih aktivnosti, predstavlja i činjenica da se svi mladići ne bave sportom. Programi preventivnih aktivnosti koje se provode kroz sport imaju za cilj promijene u ponašanju i podizanje društvene svijesti. Nadalje, programi mogu biti usmjereni na uticaj vršnjaka, te na specifične oblike zlostavljanja. Ciljne grupe na koje su usmjereni programi su sportisti, treneri, drugi aktivni sudionici sportskih događanja, te roditelji sportista.

Primjeri preventivnih programa Mentori u prevenciji nasilja (Mentors in Violence Prevention, MVP) je primjer dobro osmišljenog preventivnog programa fokusiranog na mladiće i mlade muškarce. U okviru programa, trenere i sportiste se educira o njihovoj ulozi u promicanju spolne jednakosti, te ih se osnažuje vještinama koje mogu primijeniti u svrhu prevencije nasilja (Katz, 1995). Evaluacija ovog programa pokazala je pozitivnu promjenu u stavovima o spolnoj jednakosti, te manji nivo negativnih uvjerenja koja su povezana s odobravanjem spolnog nasilja. Osim toga, većina sudionika programa izjavila je da bi dali podršku prijateljici ukoliko bi otkrili da je ona u zlostavljajućoj vezi (Northeastern University, 2007). Učenje dječaka kako da postanu muškarci (Coaching Boys Into Men) je dio preventivnog programa u okviru kojega su korištene različite strategije (medijske kampanje, edukacije trenera i sportista) kako bi se angažirali mladići i mladi muškarci u prevenciji nasilja (Futures Without Violence, 2012). Evaluacija ovog preventivnog programa pokazala je viši nivo znanja o tome šta je to nasilje kod sudionika u programu, pozitivne promijene u stavovima o spolnoj jednakosti, te pozitivne promijene u namjeri da sudionici programa interveniraju u situacijama nasilja. Osim toga, muškarci koji su vidjeli kampanju putem javnih servisa u većoj mjeri su prepoznavali nasilje nad ženama kao

važan problem s kojim se treba suočiti u odnosu na muškarce koji nisu svjedočili kampanji (Futures Without Violence, 2012).

Uloga grupe vršnjaka i vršnjaka pozitivnih modela u prevenciji rodno zasnovanog nasilja Stavovi i norme vršnjaka značajno utiču na nasilno ponašanje muškaraca, a posebno na počinjenje seksualnog nasilja (DeKeseredy, 1998; Dekeseredy i Kelly, 1995). Koliko vršnjaci negativno mogu uticati na nasilno ponašanje pokazuje istraživanje provedeno među studentima u Kanadi čiji rezultati su pokazali da mladići koji za prijatelja imaju osobu koja je nasilna prema svojoj partnerici i sami imaju veću vjerovatnost da budu nasilni u mladenačkoj vezi (DeKeseredy, 1988; DeKeseredy i Kelly, 1995). U skladu sa prethodno navedenim su i rezultati istraživanja Capaldi, Dishion, Stoolmiller i Yoerger (2001), koje je provedeno među adolescentima. Brojni istraživači i profesionalci naglašavaju važnost rada sa mladim osobama kroz rad u grupama vršnjaka. Prevencija rodno zasnovanog nasilja usmjerena na odnose među vršnjacima, modeliranje ponašanja vršnjaka i razvijanje pozitivne podrške od strane vršnjaka može se implementirati u različitim okruženjima, ali i kombinirati s drugim oblicima preventivnih aktivnosti. Primarni cilj preventivnih programa koji su bazirani na grupu vršnjaka korištenjem pozitivnih modela je promjena negativnih stavova, koji potiču i podržavaju nasilje nad djevojkama i ženama (Flood, 2010). Rad u vršnjačkim grupama olakšava sudionicima razumijevanje uticaja maskulinosti na nasilno ponašanje. Nadalje, kroz ovaj oblik rada postižu se bolji rezultati u razumijevanju važnosti jednakosti među spolovima i uloge mladića i muškaraca u zaustavljanju nasilnog ponašanja (Berkowitz, 2004, 2008; Fabiano, Perkins, Berkowitz, Linkenbach i Stark, 2003; Katz, 1995; Kaufman, 1999). Preventivni programi koji su umjereni na vršnjake provode se kroz niz različitih aktivnosti koje mogu biti u rasponu od jednodnevnih radionica ili edukacija, vremenski ograničenih kampanja do dugotrajnih inicijativa (Minerson i sar., 2011). Rezultati preventivnih programa ovise o snazi veze koja se uspostavi s mladićima i mladim muškarcima ali

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

i o oblicima preventivnih aktivnosti. Najbolje rezultate daje kombinacija intervencija, kao što su kampanje, grupni rad i inicijative osvještavanja od strane vršnjaka lidera, koje dovode do dugotrajnih promjena u stavovima i ponašanju mladića i mlađih muškaraca (Flood, 2007). Slijede primjeri preventivnih aktivnosti kroz koje se mladići i mladi muškarci mogu angažirati kao volonteri i pozitivni modeli. Kampanje pomoću postera. Posteri dizajnirani od strane muškaraca i mladića sadržajno su usmjereni na ciljeve koje grupa nastoji promovirati. Postavljanje postera na strateške lokacije kao što su škole, restorani, sportske dvorane i sl. može povećati nivo interesa i angažiranosti mladića jer su oni aktivni sudionici procesa. Poticaji. U radu s mladim osobama dobro je koristiti poticaje kako bi ih se potaknulo da sudjeluju na sastancima i događajima. Poticaji mogu uključivati prigodne nagrade, hranu ili neke druge pozitivne potkrepljivače. Organizacije za socijalnu promjenu. Uspostavljanje veza sa drugim organizacijama uključenim u aktivnosti socijalnih promjena može pomoći grupi da uspostavi odnose s mladićima koji su spremni za poboljšanje života u zajednici i koji su spremni pomoći u traženju sredstava za promotivne aktivnosti i vođenje grupnih rasprava. Školsko osoblje. Školsko osoblje koje je zainteresirano za pružanje podrške mladim muškarcima s kojima su svakodnevno u kontaktu u školi može pomoći u uspostavljanju komunikacije i saradnje sa liderima u zajednici i motiviranju drugih mladih osoba da postanu volonteri. Uključivanje vršnjaka. Mlade osobe koje su uključene u volonterski rad kroz grupe volontera ili u grupe koje služe kao pozitivni modeli drugim mladićima mogu se angažirati u motiviranju svojih vršnjaka kako bi se i oni uključili u antinasilne programe i aktivnosti.

Primjeri preventivnih programa Četiri R program – utemeljen od strane Centre for Addiction i Mental Health Centre for Prevention Science (CPS) – je program usmjeren na redukciju tjelesnog nasilja (PDV) i rizičnog seksualnog ponašanja mladih osoba. Program promovira

emocionalno zdravlje i dobrobit mladih ljudi kroz razvoj zdravih odnosa sa prijateljima, partnerima i porodicom. Rezultati evaluacije programa pokazuju značajne pozitivne efekte za mladiće (Wolfe i sur., 2003; 2009). Na škole usmjerene inicijative (School-Based Initiatives) – zasnivaju se na promjenama u školskim politikama, školskim programima i aktivnostima. Promjene osiguravaju okruženje sigurno od spolnog zlostavljanja, homofobije i drugih oblika nasilnog ponašanja. Cilj programa je i kreiranje okruženja u kojem se tradicionalni maskulini konstrukti preoblikuju na način da se kod mladih muškaraca razvija socijalna odgovornost, poštovanje prema djevojkama i ženama, te da preuzimaju aktivnu ulogu u prevenciji nasilja nad djevojkama i ženama (Men Can Stop Rape, 2011).

Mladići kao saveznici djevojkama i ženama Brojne preventivne aktivnosti usmjerene su na razvoj kapaciteta mladića i mladih muškaraca kako bi postali saveznici djevojkama i ženama (Kaufman, 2001; Minerson i sar., 2011) u promoviranju spolne jednakosti i zdravih partnerskih odnosa (United Nations, 2008). Ovo je nužan korak u poboljšanju kvalitete života žena, promoviranju zdravlja i dobrobiti muškaraca, te razvijanju sigurnosti i zaštite djece (Kaufman, 2001; Minerson i sar., 2011). Aktivnosti usmjerene na razvijanje vještina muškaraca u ovom smjeru trebaju biti provedene na mikro i makro nivou, odnosno na nivou odnosa i na nivou zajednice, te društva. Fokus intervencija usmjeren je na razvijanje vještina i kapaciteta mladića i muškaraca da imaju aktivnu ulogu u prevenciji spolnog zlostavljanja i spolnih nasrtaja, da razgovaraju s drugim mladićima i muškarcima o nasilju ili ponižavajućem ponašanju prema ženama, da otvoreno govore protiv spolne nejednakosti, seksizma i neprihvatljivog tretiranja djevojaka i žena (Flood, 2010; Men Can Stop Rape, 2011). Mladići kao saveznici djevojaka i žena mogu djelovati u zajednici, školama i kampusima. Mogu pomoći u kreiranju pozitivnih promjena vezano za spolnu nejednakost i nasilje, te pomoći u pronalasku načina za pozitivne promijene (MenEngage, 2008).

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Primjeri preventivnih programa Šetati milju u njenoj obući (Walk a Mile in Her Shoes) je popularna metoda uključivanja muškaraca u potporu skloništima za žene i drugim službama za zaštitu zlostavljanih žena i djece na način da se skupljaju sredstva kroz „hodanje jednu milju“ u ženskoj obući. U Kanadi, ova inicijativa je podržana od strane različitih nevladinih organizacija i njihovih partnera. Osim u Kanadi, procjenjuje se da u ovom događaju sudjeluju hiljade muškaraca širom svijeta (Walk a Mile in Her Shoes, 2011). Sudjelovanje u ovoj inicijativi omogućava muškarcima da kroz sudjelovanje u konkretnim aktivnostima pokažu potporu ženama i djeci koja imaju iskustvo nasilja.

Korištenje drame i priča u radu s mladima osobama Stanley i sar. (2016) naglašavaju važnost korištenja drame i/ili priča u radu s mladim osobama. Korištenje drame omogućava emocionalnu identifikaciju sa likovima koji za mladu publiku postaju „stvarni“. Osim toga, mlade osobe naglašavaju da je efikasnost programa bolja što su im likovi u dramama bliži po hronološkoj dobi. Isto tako, moguće je u preventivnim aktivnostima koristiti mlade likove iz popularnih televizijskih serija. Navedeno je u radu Stanley i sar. (2016) citirano kao primjer koji mladim osobama olakšava identifikaciju s osobom i njenim poteškoćama, odnosno djeluje realnije. Drama, pripovijedanje i priče iz svakodnevnog života prenose poruke na neposredan, relevantan i autentičan način. Mlade osobe koje su sudjelovale u ovim oblicima preventivnih programa navode da kada se takve scene događaju ispred njih daju im mogućnost da shvate da se to stvarno događa tu, ne miljama daleko, da se događa njihovim prijateljima, ljudima koje poznaju i da se lako može dogoditi i nekim drugim osobama koje poznaju, ali i njima lično. Osim toga, priče mogu postići da dođe i do emocionalnog uključivanja mladih osoba u situaciju. Poznate osobe, kao što su sportisti i muzičari, uključujući i slikare, mogu biti korišteni u kampanjama kako bi širili ideje iz kampanje. Kako bi kampanje ovog tipa bile uspješnije potrebno je uključiti mlade ljude u njihovo kreiranje i provođenje. Od mladih ljudi se može tražiti da pri-

kupljaju informacije na internetu, odnosno da pronađu materijale i da ih onda koriste za pripremu programa. Aktivno sudjelovanje u kampanji poboljšavanje učenje. Ljudi bolje uče kroz iskustvo, nego kroz samo primanje informacija. Kada sami sudjeluju u nečemu onda to i više vrednuju. Jezik koji koriste mladi ljudi i sadržaj koji oni odaberu biti će puno bliži ciljnoj grupi i samim tim pridonosit će efikasnosti programa.

Uloga zdravlja mladića i mladih muškaraca u prevenciji rodno zasnovanog nasilja Istraživanja sugeriraju da konstrukt maskulinosti (koji uključuje da muškarci trebaju biti „tvrdi“, imati veći broj seksualnih partnera, preuzimati rizike i ne trebaju brinuti o zdravlju), ima negativan uticaj na muškarce, kao i na žene i djecu (Barker, Ricardo i Nascimento, 2007; Bowering, 2011). Navedeni stavovi su u korelaciji sa spolnim zlostavljanjem, psihološkim poteškoćama, samopoštovanjem i nasiljem u porodici (Barker, Ricardo i Nascimento, 2007; Pulerwitz i Barker 2008; Campbell, 1995). Osobe koje se bave prevencijom nasilja u porodici, kroz aktivnosti brige o zdravlju muškaraca, smatraju da norme povezane sa maskulnošću imaju negativan uticaj na zdravlje muškaraca i mogu voditi interpersonalnom nasilju (Kaufman, 2001; Katz, 1995). Mladi muškarci koji su imali iskustvo spolnog i/ili tjelesnog zlostavljanja u djetinjstvu imaju veći rizik za mentalne bolesti, kao što je seksualna disfunkcija, samo-ozljeđivanje i zloupotreba opijata (Haegerich i Hall, 2011; Jewkes, Sikweyiya, Morrell i Dunkle, 2009). Osim toga, mnogi od njih pribjegavaju upotrebi nasilja u partnerskim odnosima (uključujući i spolno nasilje). Negativna iskustva muškaraca iz djetinjstva vrlo često ostaju neprepoznata i bez adekvatnog tretmana (Haegerich i Hall, 2011). Iskustva muškaraca sa različitim oblicima diskriminacije baziranih na etničkom, ekonomskom ili socijalnom statusu mogu rezultirati visokom rizikom za nasilno ponašanje prema drugim osobama i voditi poteškoćama sa mentalnim zdravljem (Haegerich i Hall, 2011). Briga o tjelesnom i mentalnom zdravlju mladića i muškaraca je vrlo važna i mora joj se pristupiti kroz holistički pristup kako bi se ojačali kapaciteti, samopoštovanje i emocionalna inteligencija (Mussell, 2005). Osim toga, Mussell (2005) smatra

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

da mladići koji se osjećaju dobro i koji su u dobrim odnosima sa ljudima oko sebe, imaju zdrave partnerske odnose, te njeguju ravnopravnost oba partnera u vezi. Nadalje, pozitivan rodni identitet osnažuje mlade osobe, temelj je komunikacijskih vještina i razvoja zdravih porodičnih odnosa. Navedene inicijative se temelje na pretpostavci da se muškarci moraju angažirati na aktivnostima brige o sebi, koje utiču na cjelokupno zdravlje. Dodatno, utvrđena je povezanost između zdravlja mladića i porasta dobrobiti žena i djece (Bonhomme, 2007). Ipak, potrebno je reći da je mali broj inicijativa u ovom području što ukazuje da je potreban dodatan angažman u ovom području, ali i istraživanja na temelju kojih će se kreirati preventivni programi (Krug, 2002).

Brojni poslodavci počeli su prepoznavati uticaj nasilja u porodici na njihove zaposlenike i na implikacije istog na radno mjesto, uključujući visoki nivo odsutnosti s posla, smanjenu produktivnost, smanjenje radnog morala i porast potrebe za podršku žrtvama na radnom mjestu (Davis, Parks i Cohen, 2006).

Radno mjesto može imati ulogu u oblikovanju zdravih partnerskih odnosa i promoviranju uključivanja i odgovornosti promatrača. Radno okruženje može osigurati primjere kako društveni sudionici mogu razviti zdrave socijalne norme i nenasilne obrasce ponašanja (Parks, Cohen i Kravitz-Wirtz, 2007) i na poslu i kod kuće.

Primjeri dobrih preventivnih aktivnosti u području rada s mladim osobama u Bosni i Gdje su muškarci? (Where Are The Men?, Northern Hercegovini Primjeri preventivnih programa

Health, 2011). Aktivnosti u okviru ove inicijative uključuju različite oblike partnera, kao što su društvene i poslovne organizacije, koje su zainteresirane za poboljšanje zdravlja muškaraca. Muškarcima se pružaju različite mogućnosti da budu uključeni u projekte, sudjelovanje u grupama za diskusije na internetu ili im se omogućava pristup alatima i informacijama vezanim za zdravlje muškaraca (npr. vježbanje, recepti za zdravu prehranu…).

Program H (Brazil) je još jedna obećavajuća inicijativa koja je usmjerena na zdravlje mladića i muškaraca. Program H je usmjeren na mladiće u dobi od 15 do 24 godine a cilj programa je redefiniranje individualnog ponašanja koje je povezano sa maskulinošću i socijalnim normama. U okviru programa organiziraju se edukacijske aktivnosti i kampanje u zajednici. Program uključuje priručnike, edukacijski video, strategije socijalnog marketinga i druge alate (Instituto Promundo, 2002).

Uloga radnog mjesta u prevenciji nasilja u porodici Kao što je slučaj sa sportom, tako je i radno okruženje mjesto gdje mladići razvijaju osjećaj vodstva i moći, te stoga predstavlja dobro polazno mjesto za uključivanje mladića i muškaraca u prevenciju nasilja u porodici.

Inicijativa mladića – program koji se provodi u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, između ostalog i u Bosni i Hercegovini – obuhvata dva preventivna programa „Promoviranje zdravijih životnih stilova među mladima u Bosni i Hercegovini osporavanjem rodnih stereotipa“ i „Sveobuhvatni pristupi uključivanja mladića i medija u prevenciju nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini“. Ciljevi i dizajn interventnih aktivnosti Inicijative mladića utemeljeni su na "rodno osviještenoj praksi", oni nastoje usmjeriti mladiće kritičkom razmišljanju o načinima na koje društvo utiče na njihove stavove i ponašanja i da im pomogne razviti vještine potrebne za prevladavanje štetnih ili restriktivnih društvenih očekivanja i djelovati na ravnopravnije i nenasilne načine. Ovaj pristup podrazumijeva rad s mladićima da shvate povijesne i sadašnje poteškoće s kojima se suočavaju djevojke i žene i da, također, istraže kako krute rodne norme ograničavaju izbore i živote mladića. U skladu s principima rodno osviještene prakse, Inicijativa mladića je, također, snažno fokusirana na mobilizaciju mladića da preuzmu konkretne korake za promjenu. Druga komponenta intervencije Inicijative mladića je kampanja socijalnog marketinga pod nazivom "Budi Muško". Budi Muško ima dva glavna cilja:

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

a) promovirati sliku edukativnih radionica kao nešto što je mladićima "cool" da rade, te b) ojačati i proširiti ključne poruke iz radionica. Glavna tema kampanje Budi Muško je preispitati krute norme maskuliniteta. Podteme uključuju prevenciju nasilja nad ženama, prevenciju vršnjačkog nasilja (ili maltretiranja) i promociju seksualnog zdravlja i zdravih odnosa. Kampanja koristi atraktivan vizualni identitet kako bi navela mladiće na razmišljanje o prednostima pravednog i nenasilnog ponašanja i načina života i o tome koliko je to "cool".

ovog oblika nasilnog ponašanja (Crooks, Goodall, Hughes, Jaffe, i Baker 2007; DeKeseredy, 1988; DeKeseredy i Kelly, 1995; DeKeseredy, Schwartz, i Alvi, 2000; Groth, 2001; Kaufman, 2001). Dosadašnja saznanja, koja se temelje na istraživanjima, pokazuju da je potreban pristup na različitim područjima djelovanja, a koji uključuje muškarce kao pozitivne modele, lidere i saveznike u radu s drugim muškarcima i mladićima u promoviranju zdravog pristupa i pozitivnog konstrukta maskulinosti (Katz, 1995; Kaufman, 2001).

Program Mladi – Program doprinosi smanjenju nasilja, podizanju znanja i usvajanju stavova koji doprinose prevenciji nasilja u usvajanju zdravih životnih stilova u urbanim i ruralnim sredinama. Zasniva se na aktivnom uključivanju mladih u promociju i usvajanje nenasilničkog ponašanja i zdravih životnih stilova. Sudjelovanje u aktivnostima pomaže mladim osobama u razvoju:

Ključno je podržati i osnažiti mladiće da djeluju kao vođe ili angažirani promatrači koji će prevenirati partnersko nasilje u svom okruženju (Crooks i sar., 2007; VicHealth, 2010) – na mjestima gdje rade, žive ili se zabavljaju. Ključni pristup prevenciji nasilja u porodici je rad sa muškarcima koji imaju potencijal da utiču na stavove i ponašanja drugih muškaraca i mladića, posebno mladića i mladih muškaraca koji su pod rizikom zlostavljanja (Campbell, Neil, Jaffe i Kelly, 2010; Katz, 1995) i koji imaju povijest počinjenja nasilja (Kaufman, 2001; Minerson i sur., 2001).

- - - - - - - - - - - -

Identiteta Emocionalne inteligencije Vještina interpersonalne komunikacije Pregovaračkih vještina Životnih vještina sa naglaskom na kritičko razmišljanje i donošenje odluka Sposobnosti za rješavanje problema Vještine za rješavanje kriznih situacija Rodno ravnopravnih stavova i vrijednosti Zdravih životnih stilova Samopouzdanja Vještine da se suprotstavi vršnjakom pritisku Empatije.

Program ne zahtijeva posebna ulaganja i postojeći kapaciteti škola mogu biti dovoljni za kvalitetnu realizaciju pojedinačnih i sveobuhvatnih intervencija. Program nije vremenski limitiran, stoga omogućava fleksibilnost škole i primjenu programa shodno specifičnim potrebama škole i lokalne zajednice

Zaključna razmatranja Do sada provedena istraživanja pokazuju da uključivanje mladića i muškaraca u prevenciju rodno zasnovanog nasilja ima ključnu ulogu u smanjenju

Prethodno navedeni pristupi u radu s mladićima i muškarcima trebaju biti prilagođeni specifičnom socijalnom, kulturalnom i lokalnom kontekstu. Stavovi, vjerovanja, ponašanja muškaraca vuku korijene iz specifičnih kulturalnih normi, vrijednosti i tradicije. Faktori koji pridonose nasilnom ponašanju muškaraca i uticaj tog ponašanja razlikuje se od društva do društva. Zbog prethodno navedenih razloga, posebna pažnja se mora usmjeriti na različita životna iskustva i na pritisak socijalne okoline u radu sa muškarcima i mladićima. Vrlo je važno da se pri planiranju, organiziranju i implementaciji preventivnih aktivnosti vodi računa o stavovima, normama i različitim socio-političkim stavovima. Jednako je važno da se pri implementaciji preventivnih programa angažiraju društvene organizacije, lideri, starije osobe i specifične populacije u planiranju, implementiranju i evaluaciji preventivnih programa i inicijativa. U programe i strategije trebaju biti uključeni neformalne i formalne vođe u zajednicama (lideri), specifičnih kulturalnih grupa i sadržaj mora viti relevantan za zajednicu, održiv, te se trebaju planirati i očekivati dugoročni rezultati (Douglass, Nuriddin i Perry, 2008; Minerson i sar., 2011).

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Radni list 2.

RADIONICA PREPOZNAVANJE ZNAKOVA NASILJA U VEZAMA Uvod

Pitanja

Znati da vam je prijatelj u nasilnoj vezi može biti teško. Prijatelj koji doživljava iskustvo zlostavljanja u vezi promatra situaciju drugačijom od vas. Smatra da je zlostavljanje njegova krivnja i odgovornost. Ukoliko odluči i otići, osjećat će se tužno i usamljeno. Bezbroj puta će prekidati i nastaviti s odnosom. Teško im je i razgovarati o zlostavljanju.

1. Smatrate li da je u redu slati seksualno eksplicitne slike? Argumentirajte!

Dok razgovarate s mladima o ovoj temi nužno je naglasiti da oni koji su u nezdravoj ili zlostavljajućoj vezi, trebaju biti pažljivi. Podsjetite ih da oni znaju najbolje prepoznati vlastiti odnos i ukoliko ih u određenom trenutku neki od ponuđenih prijedloga postavljaju u životnu opasnost, neka ih ne pokušaju provesti.

4. Smatrate li ovo ponašanje primjerenim, neprimjerenim ili zlostavljajućim?

2. Što mislite o osobi koja prijeti objavljivanjem slika? 3. Smatrate li primjerenim da partner insistira na tome da drugi partner učini nešto samo zato što je to ranije činio?

5. Kako biste podržali prijateljicu u ovoj situaciji?

Cilj -

Naučiti mlade kako njegovati zdravu vezu i prepoznati znakove nasilja

Edukatori imaju priliku podići svijest o nasilju u vezama i pomoći mladim da razumiju i spriječe pojavu nasilja.

Priča Prespavali ste kod prijateljice i ona vam u povjerenju kaže da je zabrinuta za svoju vezu. Njen dečko voli kada mu ona pošalje seksualno eksplicitne slike sebe, što je i uradila nekoliko puta. Nije vidjela ništa loše u tome, ali sada on učestalo insistira na tome. Međutim, njoj više nije ugodno to raditi. Rekla mu je više puta da to ne bi radila, ali joj je naglasio da se to od nje očekuje jer mu je djevojka. Čak joj je zaprijetio da će javno objaviti ove slike koje je slala, ako prestane slati takve slike.

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Ključne teme

PARTNERSKA VEZA BEZ NASILJA

PARTNERSKA VEZA BEZ NASILJA Kako se može pomoći prijatelju koji je u nasilnoj vezi

ljanje „nije normalno“ i nije njezina/njegova krivica.

Nemojte se bojati reći prijatelju da ste zabrinuti za njega i želite mu pomoći.

Čak iako mislite da ne možete pomoći prijatelju, podrškom i brigom učinili ste puno toga.

Budite strpljivi i pažljivo slušajte. Uvažavajte njezine/njegove osjećaje kao i donesenu odluku o vezi.

Nemojte se javljati partneru koji je nasilan kako bi ga izvrijeđali.

Usmjerite prijatelja na organizacije koje mu mogu pružiti dodatne informacije.

Pomozite prijatelju prepoznati da zlostav-

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Radni list 3.

USPJEŠNO KOMUNICIRANJE U VEZAMA Uvod Otvorena i iskrena komunikacija trebala bi biti dio svake zdrave veze. Sasvim je u redu biti ljut u vezi - svako je nekada ljut! Ono što je važno jest razriješiti konflikte na zdrav način. Važno je komunicirati s partnerom. Nije uvijek jednostavno komunicirati. Neki od ponuđenih oblika komunikacije mladima mogu djelovati neprirodni ili neugodni. Dok razgovarate s mladima o ovoj temi nužno je naglasiti da oni koji su u nezdravoj ili zlostavljajućoj vezi, trebaju biti pažljivi. Podsjetite ih da oni znaju najbolje prepoznati vlastiti odnos i ukoliko ih u određenom trenutku neki od ponuđenih prijedloga postavljaju u životnu opasnosti, neka ih ne pokušaju provesti.

Pitanja 1. Navedite razloge za i protiv rješavanja konflikata putem poruka? 2. Navedite razloge za i protiv komunikacije na način da šutnjom nastojite rješavati poteškoće više nego argumentima? 3. Navedite razloge za i protiv korištenja ljutnje kao opravdanja za uvredljive riječi ili uvredljivo ponašanje? 4. Kako procjenjujete ovo ponašanje: primjerenim, neprimjerenim ili zlostavljajućim? 5. Koji su primjereni i neprimjereni oblici komunikacije za vrijeme sukoba?

Cilj -

Naučiti mlade kako uspješno komunicirati s partnerom u vezi i s drugima u svrhu izgrađivanja uspješnih odnosa i održavanja istih.

Ključne teme Za uspješnu komunikaciju potrebno je sljedeće:

Priča

Pronaći pravo vrijeme. Ako vas nešto muči i željeli biste porazgovarati o tome, korisno je pronaći pravo vrijeme za razgovor. Pronađite vrijeme kada ste vi i vaš partner smireni, a ne pod stresom ili u žurbi.

U posljednje vrijeme vaš partner i vi učestalo se raspravljate. Svaki put kada pokušate razgovarati s njim o tome kako se osjećate kaže vam da to nije nešto veliko, da pretjerujete ili jednostavno da ne želi s vama razgovarati o tome.

Razgovarati licem u lice. Izbjegavajte razgovarati o važnim pitanjima putem pisanja poruka ili e-maila jer se često mogu pogrešno protumačiti. Razgovarajte s partnerom lično kako ne bi bilo nerazumijevanja.

Osjećate da je važno razgovarati o tome i želite imati priliku kazati kako se osjećate bez da se raspravljate. Nakon nekoliko dana šutnje između vas dvoje odlučite pisati partneru i reći mu da danas želite razgovarati ili vezi dolazi kraj. Vraća poruku s odgovorom da će razgovarati kada budu spremni.

Ne napadati. Čak i kada ste upravu, nekada možete biti oštri prilikom izražavanja. Korištenjem riječi „ti“ možete djelovati kao da napadate partnera, zbog čega će se partner braniti i biti manje usmjeren na daljnje poruke koje šaljete. Umjesto toga, pokušajte koristiti „Ja“ ili „Mi“ prilikom komunikacije. Npr. umjesto „Osjećam da si ti u posljednje

Edukatori imaju priliku voditi mlade na način da ih upute u to šta je zdravo, a šta nezdravo u vezi te kako uspješno komunicirati u vezi.

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

vrijeme udaljen od mene“ možete reći „Osjećam kao da u posljednje vrijeme nismo toliko bliski“. Biti iskren. Pristanite na iskrenost. Priznajte da niste uvijek savršeni i ispričajte se kada pogriješite. Osjećat ćete se bolje i to će osnažiti vašu vezu. Provjeriti jezik tijela. Uspostavite kontakt očima dok razgovarate licem u lice. Sjednite nasuprot partnera. Neka vaš partner zna da ga slušate. Pokažite mu da vam je stvarno stalo. Nemojte držati mobitel, tipkati ili igrati video-igrice dok razgovarate. Slušajte i odgovarajte. Koristiti pravilo 48 sati. Ako je vaš partner učinio nešto što vas je razljutilo, trebate mu reći to. Ne morate to uraditi odmah. Pričekajte 48 sati. Ako ste ljuti i nakon toga vremena, recite mu. Ukoliko nakon 48 sati niste ljuti, razmislite o tome da zaboravite. Međutim, sjetite se da vaš partner ne može čitati vaše misli. Ukoliko ne govorite o tome što vas uzrujava, nema načina da će se nešto promijeniti. Kako komunicirati kada ste ljuti: Ako ste ljuti, nekoliko sljedećih koraka možete poduzeti: Stanite. Ako ste stvarno ljuti, stanite i udahnite. Dajte vremena sebi da se smirite gledanjem TV, razgovorom s prijateljima, igranjem video-igrica, šetnjom, slušanjem muzike ili bilo čime što vam pomaže da se opustite. Uzimanje stanke vam pomaže da se situacije ne pogorša. Razmislite. Nakon što ste prestali biti ljuti, razmislite o situaciji i zašto se bili ljuti. Da li je to bio način na koji je partner razgovarao s vama ili nešto što je uradio? Shvatite stvarni problem, a potom objasnite svoje osjećaje. Razgovarajte. Konačno, razgovarajte s partnerom i slijedite ove korake.

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Radni list 4.

USPJEŠNO RJEŠAVANJE KONFLIKATA Uvod U svakoj vezi postoje sukobi koje najčešće definiramo neslaganjima u stavovima. Partneri se ne slažu i to nije nužno loše.

Svatko ima pravo na vlastito mišljenje. Partneri koji su u mogućnosti uspješno razriješiti sukob koji je posljedica različitog razmišljanja razvijaju dublji, zreliji odnos. Dok razgovarate s mladima o ovoj temi nužno je naglasiti da oni koji su u nezdravoj ili zlostavljajućoj vezi, trebaju biti pažljivi. Podsjetite ih da oni znaju najbolje prepoznati vlastiti odnos i ukoliko ih u određenom trenutku neki od ponuđenih prijedloga postavljaju u životnu opasnost, neka ih ne pokušaju provesti. Cilj -

Naučiti mlade tehnikama za sprječavanje i upravljanje konfliktima u vezama.

Edukatori imaju priliku voditi mlade na način da naglase oblike rješavanja konflikata u zdravim i nezdravim vezama.

Priča Vaš partner smatra da ga trebate upoznati s vašim prijateljima. Također, s obzirom da ste u vezi smatra da ne bi trebali razgovarati s bivšim partnerom ili družiti s osobama za koje nije dao dopuštenje. Ponekad je ljubomoran dok razgovarate s drugim ljudima putem društvenih mreža. Smatra da to nije razgovor već flert ili, štoviše, i teži oblik varanja. Pokušavate mu objasniti da oboje imate pravo družiti se s kim želite i da bi trebali vjerovati jedan drugome.

Pitanja 1. Smatrate li optužbe u ovoj priči primjerenim? Ukoliko ih smatrate primjerenima, navedite zašto. Isto tako, ukoliko je Vaš odgovor ne, argumentirajte. 2. Smatrate li da postoje zdrave granice u vezama? Argumentirajte. 3. Koji su pravi problemi u ovom odnosu opisanom u priči? 4. Postoji li mogući kompromis za ovu situaciju. Ukoliko da, koji bi to bio? 1. Smatrate li ovo ponašanje primjerenim, neprimjerenim ili zlostavljajućim? 2. Kako biste razriješili ovaj sukob? Ključne teme Za uspješnu rješavanje konflikata u zdravim vezama potrebno je sljedeće: Postaviti granice. Svako zaslužuje biti poštovan. Ako vas partner optužuje, naziva pogrdnim imenom, ismijava, recite mu da prestane. Ukoliko ne učini navedeno, kažite mu da se sada trenutno ne želite raspravljati i otiđite. Pronađite pravi problem. Obično se konflikti razvijaju kada želje jednog partnera nisu ispunjene. Pokušajte utvrditi uzrok sukoba. Razgovarajte o stvarnom sukobu, ne izbjegavajte ga. Prihvatite neslaganje. Ako ne možete razriješiti problem, uprkos pokušajima ostavite ga sa strane. Ne možete se u svemu slagati. Usmjerite pažnju na ono što je važno. Ukoliko ga ne možete ostaviti sa strane, postavite pitanje koliko vam je odnos važan?

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Kompromis uvijek kada je moguće. Kompromis je najvažniji dio rješavanja sukoba i bilo kakvog uspješnog odnosa. Pronađite sredinu koja dopušta da se oboje osjećate zadovoljnim s uspostavljenim ishodom. Razmislite o svemu. Da li je ovo pitanje izrazito važno? Mijenja li vaše osjećaje koje imate jedno prema drugome? Jeste li promijenili svoja uvjerenja? Razmislite o partnerovim argumentima? Zašto je uzrujan? Kako ovaj problem izgleda s neke druge tačke gledišta? Je li za Vašeg partnera neobično da bude uzrujan? Je li Vaš partner onaj koji je uglavnom sklon kompromisu? Jeste li bili nepromišljeni u postupcima?

Kako rješavaju konflikte partneri u nezdravim vezama U nezdravim vezama, argumenti se pretvaraju u lične napade i partner nastoji sniziti samopoštovanje osobe s kojom je u vezi.

Ako ne možete izraziti sebe bez straha od osvete, suočavate se s zlostavljajućim oblikom ponašanja. Zapamtite, jedan od glavnih znakova zlostavljajućeg odnosa jest pokušaj kontrole ili manipulacije partnera.

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Radni list 5.

PRAVILA INTIMNOG ODNOSA

Uvod Svaka je osoba u vezi neovisna, ali da bi veza funkcionirala korisno je imati zajedničke interese, pružati podršku u vezi, težiti vjernosti, zajedništvu i sl. Biti u vezi, a ne znati pravila poželjnog intimnog odnosa može biti teško za obje strane. Partneri koji poznaju pravila uspješnog odnosa zadovoljniji su i sretniji u vezi. Dok razgovarate s mladima o ovoj temi nužno je naglasiti da oni koji su u nezdravoj ili zlostavljajućoj vezi, trebaju biti pažljivi. Podsjetite ih da oni znaju najbolje prepoznati vlastiti odnos i ukoliko ih u određenom trenutku neki od ponuđenih prijedloga postavljaju u životnu opasnost, neka ih ne pokušaju provesti. Cilj -

Naučiti mlade pravilima za uspješan i zadovoljavajući odnos.

Edukatori imaju priliku voditi mlade na način da naglase pravila uspješnog intimnog odnosa.

Priča Vaš partner želi da večeras odete pogledati film koji je dobio Oscara, a vi biste ipak željeli ići na jazz koncert. Nikako se ne možete složiti i na kraju ostajete oboje doma. Ljuti ste oboje. Sutradan idete na piće s prijateljima. Niste ni dobro sjeli, krenuli ste jedno drugo omalovažavati i okrivljavati zbog nastale situacije. Toliko je bilo neugodno da su prijatelji odlučili napustiti kafić.

nosa? Argumentirajte. 3. Koje su poteškoće u odnosu opisanom u priči? 4. Kako biste razriješili ovaj sukob?

Ključne teme Za uspješnu intimu vezu korisno je slijediti sljedeća pravila: Autonomija. Dopusti svom partneru da ima prijatelje i interese izvan vaše veze. Nemoj biti posesivan/na. Sličnost. Ti i tvoj partner trebali biste dijeliti slične stavove, vrijednosti i interese. Nemojte biti previše različiti. Podrška. Povećaj partnerov osjećaj vlastite vrijednosti i samopoštovanja. Nemoj biti nepažljiv/a i neuviđavan/na. Otvorenost. Podijeli s partnerom iskreno i autentično informacije o sebi. Nemoj biti zatvoren/a u sebe. Vjernost. Budi lojalan/na i vjeran/na svom partneru. Nemoj varati. Zajedništvo. Provodi mnogo vremena s partnerom zajedno. Jednakost. Budi pravedan/na. Nemoj iskorištavati svog partnera. Čarolija. Budi romantičan/na. Nemoj dopustiti da vaša veza postane rutina.

Pitanja 1. Smatrate li ponašanje u ovoj priči primjerenim? Ukoliko smatrate primjerenim, navedite zašto. Isto tako, ukoliko je Vaš odgovor ne, argumentirajte. 2. Smatrate li da postoje pravila uspješnog od-

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Radni list 6.

AKTIVNOSTI Navest ćemo nekoliko aktivnosti koje možete primijeniti u radu s mladima Karte sigurnosti. Nastojte imati ove karte u uredu. Ukoliko nemate, isprintajte karte, te potaknute mlade da ih uzmu što više, te iste podijele prijateljima i članovima porodice. Karte sigurnosti Ljubav je…. brižnost, vjernost, sigurnost, prihvaćanje, podrška, razumijevanje granica. Ljubav nije… kontroliranje onoga što partner radi, s kim se druži ili gdje odlazi, udaljavanje partnera od prijatelja i porodice, guranje, udaranje, gušenje, zastrašivanje i iskazivanje prijetnje. Spektar odnosa. Izradite, te isprintajte niz različitih opisa ponašanja u vezama. Na praznom bijelom papiru ili ploči napravite tabelu sa tri stuba: zrelo, nezrelo i zlostavljajuće. Zamolite mlade da preuzmu opise različitih ponašanja, te ih razvrstaju u pripadajuće stubove tabele. Aktivnost se može izvoditi samostalno ili u grupama. Račun prava. Zamolite skupinu ili pojedinca da izradi vlastiti račun prava i dopuštenja u vezama. Račun prava Imam pravo na privatnost. Imam pravo biti poštovan/a i osjećati se sigurno. Imam pravo odlučiti s kim želim imati spoj. Imam pravo reći NE u bilo kojem trenutku. Imam pravo družiti se sa svojim prijateljima i članovima porodice. Imam pravo činiti ono u čemu uživam. Imam pravo prekinuti odnos koji me ne ispunjava. Imam pravo živjeti slobodno bez nasilja.

Stereotipi. Zamolite skupinu ili pojedinca da pogledaju jednu unaprijed definiranu reklamu sa stereotipima muške i ženske uloge (npr. Jar i Old spice reklamu). Nakon toga potaknite grupu na raspravu o tome kako vide ulogu muškarca i žene u društvu, smatraju li da postoji ravnopravnost spolova, te u čemu vide pomake za ravnopravnost spolova.

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

PRILOG:

PowerPoint Prezentacija

Mladi, rzn i krizne situacije

ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA / MODUL ZA OBUKU

Ensuring reproductive rights for all Adresa: Zmaja od Bosne b.b. 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Telefon: +387 33 293 570 Faks: +387 33 552 330 E-mail: bosnia-herzegovina.ofﬁce@unfpa.org Web: ba.unfpa.org twitter.com/unfpabih facebook.com/UNFPABiH