JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FBiH PAKET ZA OBUKU

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE PAKET ZA OBUKU

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA U SARADNJI SA UNFPA

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Paket za obuku Ionela Horga predsjednica Istočnoevropskog instituta za reproduktivno zdravlje, Rumunija Prof. dr. Aida Pilav Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

2

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

SADRŽAJ: NAMJENA OBUKE 6 CILJEVI OBUKE 7 Znanje 7 Stav 7 Vještine 8

CILJNA GRUPA 9 STRUKTURA MODULA 10 MODUL 1. UVOD 12 Pregled modula 12

MODUL 2. SITUACIONA ANALIZA ODGOVORA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BIH 13

Pregled modula 13 Radni materijali 14 Radni materijal 1. Nasilje u porodici 14 Radni materijal 2. Seksualno nasilje i tortura u oružanom sukobu 17 Radni materijal 3. SWOT analiza odgovora sektora zdravstva na rodno zasnovano nasilje 18

MODUL 3. ZAKONODAVNI I REGULATORNI OKVIRI 19

Radni materijal 4. Međunarodni propisi o sprečavanju i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja, uključujući i seksualno nasilje u sukobu 20 Radni materijal 5. Pravni okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine 24

MODUL 4. KONCEPT RODNO ZASNOVANOG NASILJA 27

Pregled modula 27 Radni materijali 29 Radni materijal 6. Pojmovi i definicije 29 Radni materijal 7. Primjeri djela rodno zasnovanog nasilja dokumentirani u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji 30 Radni materijal 8. Faktori rizika od rodno zasnovanog nasilja i njihove interakcije 32 Radni materijal 9. Dinamika nasilja u intimnim partnerskim odnosima 34 Radni materijal 10. Uticaj rodno zasnovanog nasilja na zdravlje žene 36 Radni materijal 11. Mitovi i činjenice o rodno zasnovanom nasilju 37

3

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 5. NAČELA I STANDARDI ZA PRUŽANJE USLUGA 38

Pregled modula 38 Radni materijali 39 Radni materijal 12. Načela i standardi za pružanje zdravstvenih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja 39

MODUL 6. PREPOZNAVANJE SLUČAJEVA RODNO ZASNOVANOG NASILJA 40 Pregled modula 40 Radni materijali 41 Radni materijal 13. Prepoznavanje znakova i simptoma rodno zasnovanog nasilja 41 Radni materijal 14. Procjena potreba žrtava rodno zasnovanog nasilja i resursa 42

MODUL 7. KOMUNICIRANJE SA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA 43

Pregled modula 43 Radni materijali 45 Radni materijal 15. Prepreke s kojima se suočavaju zdravstveni stručnjaci u pružanju efikasne zaštite/podrške 45 Radni materijal 16. Individualna vježba „9 tačaka“ 47 Radni materijal 17. Postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasilju –primjeri pitanja 48 Radni materijal 18. Savjeti za efikasnu komunikaciju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja 49 Radni materijal 19. Igranje uloga – ispitivanje o rodno zasnovanom nasilju – Anin slučaj 50

MODUL 8. PODRŠKA PRVE LINIJE 51 Pregled modula 51 Radni materijali 51 Radni materijal 20. Podrška prve linij 51

MODUL 9. LIJEČNIČKI PREGLED I NJEGA 52

Pregled modula 52 Radni materijali 53 Radni materijal 21. Uputstva za uzimanje potpune medicinske anamneze 53 Radni materijal 22. Uputstva za fizikalni pregled 54 Radni materijal 23. Prevencija neželjenih trudnoća, HIV-a i spolno prenosivih infekcija 55 Radni materijal 24. Intervencije vezano za psihološko/mentalno zdravlje 56

4

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 10. PROCJENA RIZIKA I PLANIRANJE SIGURNOSTI 57

Pregled modula 57 Radni materijali 59 Radni materijal 25: Procjena rizika i planiranje sigurnosti 59 Radni materijal 26. Primjer instrumenta za procjenu rizika: Procjena rizika, Jacquelyn C. Campbell 60 Radni materijal 27. Individualna vježba: identificiranje faktora rizika – slučaj gđe. Y 62 Radni materijal 28. Individualni Plan sigurnosti za žene koje su iskusile nasilje od intimnih partnera ili drugih članova porodice - urnek 63

MODUL 11. DOKUMENTIRANJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA 64 Pregled modula 64 Radni materijali 65 Radni materijal 29. Dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja 65 Radni materijal 30. Kontrolna lista za dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja 66

MODUL 12. KREIRANJE REFERALNIH PUTEVA INTEGRIRANIH U ZDRAVSTVENU ZAŠTITU 67

Pregled modula 67 Radni materijali 68 Radni materijal 31. Upućivanje i prijavljivanje 68 Radni materijal 32. Standardna operativna procedura u zdravstvenoj ustanovi za upućivanje pacijenata 69 Radni materijal 33. Koraci za osiguravanje efikasnog sistema upućivanja 70 Radni materijal 34. Uloge i odgovornosti ključnih aktera u pružanju usluga za žrtve/ preživjele rodno zasnovanog nasilja 71 Radni materijal 35. Koraci za razvoj i provedbu efikasnog referalnog sistema 73

MODUL 13. MONITORING I EVALUACIJA INTERVENCIJA ZDRAVSTVENOG SISTEMA U OBLASTI RODNO ZASNOVANOG NASILJA 74 Pregled modula 74

MODUL 14. EVALUACIJA I ZATVARANJE OBUKE 75 Pregled modula 75 Radni materijal 36. Upitnik za evaluaciju obuke 76

5

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

NAMJENA OBUKE

Obuka Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine ima za cilj da promijeni stav prema rodno zasnovanom nasilju, kao i jačanje znanja i vještina zdravstvenih radnika za razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, za identificiranje pacijenata koji su doživjeli rodno zasnovano nasilje i da i žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje pruže odgovarajuću njegu, pomoć i da izvrše njihovo daljnje upućivanje.

Paket obuke pruža i predavačima i polaznicima gotovo sredstvo, pristupačno za korisnike, za provođenje obuke zdravstvenih radnika, objedinjujući osnovne informacije iz resursnog paketa – Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH u 15 praktičnih modula obuke.

Svaki modul pruža: - Sažetak obuke, uključujući i njene ciljeve i ključne poruke; - Osvrt na relevantna poglavlja resursnog paketa koja predavači mogu konsultirati u cilju dobivanja propratnih informacija , kao i druge relevantne dokumente, po potrebi; i - PowerPoint prezentacije, materijale i grupne vježbe.

Predavači mogu prilagoditi plan obuke i prijedlog dnevnog reda u skladu s raspoloživim vremenom i konkretnim potrebama za sticanje znanja specifične ciljne grupe.

6

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

CILJEVI OBUKE

Opći ciljevi obuke su:

• Osigurati temeljito razumijevanje rodno zasnovanog nasilja • Osigurati alate koje je potrebno koristiti kod • •

uključivanja/interakcije sa žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje Prakticiranje vještina koje su usmjerene prema žrtvama Izgradnja pristupa i ponašanja među pružateljima zdravstvenih usluga koje su usmjerene prema žrtvama

Do kraja obuke od učesnika će se očekivati da budu u mogućnosti praktično primijeniti stečena znanja i vještine i da imaju pristup usmjeren prema žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje sa kojima se oni susreću u svom radu.

• • • • • •

Znanje Svi polaznici će:

• Pokazati sveobuhvatno razumijevanje dina• • •

mike rodno zasnovanog nasilja, faktora rizika, mitova i činjenica koji utiču na dinamiku ove pojave.

Identificirati posljedice rodno zasnovanog nasilja po žrtve/osobe koje su doživjele rodno zasnovano nasilje, njihovu porodicu i zajednicu.

Imati osnovno razumijevanje obaveza država prema međunarodnim zakonima i zakonskim okvirom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Razumjeti važnost vodećih načela za interakciju sa žrtvama/osobama koje su doživje-

le rodno zasnovano nasilje.

Demonstrirati komponente identifikacije, pregleda i ocjene (procjene potreba žrtve i resursa) žrtava/osoba koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Identificirati zdravstvene protokole i terapijske intervencije za žrtve/osobe koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Razumjeti važnost procjene rizika i planiranja sigurnosti.

Identificirati različite uloge i odgovornosti i drugih stručnjaka za podršku žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje unutar zdravstvenog sistema.

Razumjeti procedure upućivanja i implikacije upućivanja za žrtve/osobe koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Poznavati različite uloge i odgovornosti ključnih aktera (izvan zdravstvenog sistema, dio referalne mreže) koji učestvuju u pružanju usluga za žrtve/osobe koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Stav Do kraja obuke, polaznici će:

• Demonstrirati • •

stav usmjeren prema žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Biti u stanju stvoriti prijateljsko i povjerljivo okruženje, slušati žrtve/osobe koje su doživjele rodno zasnovano nasilje i davati potvrdne, ohrabrujuće poruke.

Nulta tolerancija, te odgovornost i počinitelja i pružatelja usluga

7

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Vještine Učesnici će biti u mogućnosti: Prepoznati simptome rodno zasnovanog nasilja.

Demonstrirati stav koji je usmjeren prema žrtvi i primjeniti vještine koje su usmjerene prema žrtvi, u potpunosti osiguravajući sigurnost i povjerljivost žrtava i osoba koje su doživjele rodno zasnovano nasilje, poštujući želje, potrebe i kapacitete žrtava i osoba koje su doživjele rodno zasnovano nasilje, dostojanstveno postupanje prema žrtvama, zauzimanje ohrabrujućeg stava, te pružanje informacija i njege, kao i osiguravanje daljnjeg upućivanja i pratnje.

• •

8

• Tražiti saglasnost žrtve/osobe koja je doživjela rodno zasnovano nasilje.

• Provesti pregled koji je usmjeren na žrtvu.

• Prikupiti i dokumentirati informacije.

• Razmatrati i obavijestiti žrtve/osobe koje su • •

doživjele rodno zasnovano nasilje o dostupnim uslugama poštujući njihovo pravo na izbor.

Osigurati upućivanje drugim pružateljima usluga, po potrebi.

Pomoći žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje u planiranju njihove sigurnosti.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

CILJNA GRUPA Paket obuke ima za cilj pružiti sveobuhvatan uvod u rodno zasnovano nasilje i odgovor zdravstvenog sektora. Stoga je usmjeren na učesnike koji su prošli obuku manjeg opsega, odnosno osnovnu obuku iz ove oblasti.

Paket obuke je namijenjen zdravstvenim radnicima koji su u neposrednom kontaktu sa žrtvama/ osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje. Profili zdravstvenih radnika koji su neophodni u pružanju usluga žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje su:

• Doktori medicine – specijalisti porodične/ obiteljske medicine • Doktori medicine – specijalisti hitne medicinske pomoći • Doktori medicine – specijalisti ginekologije i akušerstva • Medicinske sestre-tehničari – patronažne sestre • Doktori medicine – specijalisti psihijatri/psiholozi

Ovaj paket se uglavnom bavi nivoom nespecijalističke primarne zdravstvene zaštite, koja obično predstavlja prvu i najkritičniju kontakt tačku za žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje kojima je potrebna liječnička pomoć. Osim toga, paket obuke također može pružiti odgovarajuće smjernice za sekundarni nivo zdravstvene zaštite, gdje se žene žrtve nasilja mogu uputiti sa nivoa primarne zdravstvene zaštite.

9

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

STRUKTURA MODULA

Moduli obuke su grupirani u dva segmenta: Dio 1. Opće informacije, koji sadrži rezultate situacione analize odgovora na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH, pregled međunarodnih propisa, kao i pregled pravnog okvira u Federaciji BiH. Dio 2. Posebni dio, koji se bavi posebnim aspektima koji se odnose na pružanje odgovarajuće njege, podrške i upućivanje žrtava/osoba koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

9:30 -

10:00

Registracija učesnika

10:00 -

10:10

Dobrodošlica

10:10 -

11:00

Modul 1. Uvod Dobrodošlica i uvod predavača Predstavljanje učesnika i očekivanja Predstavljanje obuke: namjena i ciljevi, dnevni red, teme, raspored

11:00 -

11:15

Pauza za kafu

11:15 -

12:00

Modul 2. Situaciona analiza odgovora na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH

12:00 -

13:00

Modul 3. Zakonodavni i regulatorni okviri Međunarodni propisi o sprečavanju i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja Zakonski okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine

13:00 -

14:00

Ručak

14:00 -

15:00

Modul 4. Koncept rodno zasnovanog nasilja Pojmovi i definicije

15:00 -

16:15

Modul 4. Koncept rodno zasnovanog nasilja (nastavak) Faktori rizika od rodno zasnovanog nasilja Dinamika nasilja u intimnim partnerskim odnosima Uticaj rodno zasnovanog nasilja na zdravlje žene

16:15 -

16:30

Pauza za kafu

16:30 -

17:15

Modul 4. Koncept rodno zasnovanog nasilja (nastavak) Mitovi i činjenice o rodno zasnovanom nasilju

17:15 -

18:00

Modul 5. Načela i standardi za pružanje usluga

10

1.

Paket obuke predlaže plan i program obuke koji se sastoji od 15 modula, za obuku u trajanju od dva i po dana. Za svaki dan se računa oko 6-6,5 sati obuke, uz 1 sat pauze za ručak i dvije pauze za kafu od po 15 minuta (predavač može prilagoditi ovo vrijeme). Ovaj sažetak daje osnovnu strukturu za obuku, koju predavač može prilagoditi, na primjer dodavanjem vježbi za podizanje energije/aktivatora (eng.energizer) i vježbi za probijanje leda (eng. ice-breaker).

dan

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

9:00 -

9:45

9:45 -

10:45

Modul 7. Komuniciranje sa žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Prepreke u pružanju učinkovitih usluga.

Postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasilju.

Savjeti za efikasnu komunikaciju.

10:45 -

11:00

Pauza za kafu

11:00 -

11:20

Modul 8. Podrška prve linije

11:20 -

13:00

Modul 9. Provođenje liječničkih pregleda i pružanje njege

13:00 -

14:00

Ručak

14:00 -

15:30

Modul 9. Provođenje liječničkih pregleda i pružanje pružanje njege (nastavak)

15:30 -

15:45

Pauza za kafu

15:45 -

17:00

Modul 10. Procjena rizika i planiranje sigurnosti

2.

dan

Modul 6. Prepoznavanje slučajeva rodno zasnovanog nasilja.

Prepoznavanje znakova i simptoma rodno zasnovanog nasilja.

Procjena potreba žrtava rodno zasnovanog nasilja i resursa.

3.

dan

9:00 -

10:00

Modul 11. Dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja

-

11:00

Modul 12. Kreiranje referalnih puteva integriranih u zdravstvenu zaštitu

11:00 -

11:15

Pauza za kafu

11:15 -

12:15

Modul 12. Kreiranje referalnih puteva integriranih u zdravstvenu zaštitu (nastavak)

12:15 -

12:45

Modul 13. Monitoring i evaluacija intervencija zdravstvenog sistema u oblasti rodno zasnovanog nasilja

12:45 -

13:30

Modul 14. Evaluacija i završetak Evaluacija obuke Završne riječi

13:30 -

14:30

Ručak

11

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 1. UVOD

Pregled modula Trajanje modula

50 minuta

Cilj modula

• Objasniti polaznicima perspektive obuke (ciljeve, module/pokrivene teme) • Omogućiti grupi da upoznaju jedni druge i da izgrade ozračje povjerenja • „Probiti led“ dajući svakom učesniku priliku da govori pred grupom u neformalnom okruženju

Glavni elementi modula i metodologija

• Dobrodošlica i uvod predavača • Predstavljanje učesnika (Grupna vježba 1: Predstavljanje partnera) • Očekivanja učesnika • Predstavljanje obuke: namjena i ciljevi, dnevni red, teme koje obrađuje, raspored (PPT slajdovi od 1-4)

Napomene za predavače

Predavač bi trebao/la prilagoditi PPT za ovaj modul u skladu s raspoloživim vremenom za obuku i predmetnim modulom.

Vježba: Predstavljanje partnera (30 minuta) Pitajte grupu da se skupe u parovima po dvoje i da pitaju partnera za njegovo/njeno ime, trenutno zanimanje i radno mjesto i profesionalno iskustvo. Ovisno o situaciji možda možete dodati jedno pitanje pitajući za neke lične podatke, poput koje je njegovo/njeno omiljeno jelo, posljednji film koji su pogledali, ili pridjev koji počinje s prvim slovom imena osobe koji ga/nju najbolje opisuje (kao što je „alert (oprezna)“ za Annu ili „energična“ za Evu). Zatim se polaznici okupljaju u grupi, a potom svaki učesnik predstavlja partnera.

Materijali za sesiju obuke

12

Prezentacija: Prezentacija u Power Pointu Modul 1

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 2. SITUACIONA ANALIZA ODGOVORA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BIH Pregled modula Trajanje modula

45 minuta

Cilj modula

Pružiti polaznicima ažurne informacije o • rasprostranjenosti nasilja u porodici i odgovoru sektora zdravstva • seksualnom nasilju i torturi u oružanom sukobu • rezultatima SWOT analize odgovora sektora zdravstva na rodno zasnovano nasilje

Ključne poruke

• Skoro polovina žena anketiranih u BiH doživjela je barem jedan oblik nasilja u dobi od 15 godina.

• Odgovor na porodično nasilje razlikuje se od institucije do institucije, te od zajednice do zajednice.

• Čak su i adekvatno osposobljeni zdravstveni radnici bespomoćni bez sveobuhvatnog sistema.

• Seksualno nasilje i tortura u oružanom sukobu nisu adekvatno riješeni.

• Kontinuirana obuka iz oblasti odgovora na rodno zasnovano nasilje je neminovna.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH – Resursni paket, poglavlje 1

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-10, podjela radnog materijala 1) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 11-12, podjela radnog materijala 2) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 13-17, podjela radnog materijala 3)

Materijali za sesiju obuke

Prezentacija: Prezentacija u Power Pointu Modul 2 Radni materijali: Radni materijal 1. Nasilje u porodici Radni materijal 2. Seksualno nasilje i tortura u oružanom sukobu Radni materijal 3. SWOT analiza odgovora sektora zdravstva na rodno zasnovano nasilje

13

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 1.

Nasilje u porodici Rasprostranjenost Skoro polovina žena iz uzorka (47,2% u BiH, 47,2% u Federaciji BiH i 47,3% u Republici Srpskoj) doživjelo je bar neki oblik nasilja nakon navršenih 15 godina života.

Tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju, neki oblik nasilja iskusilo je 11,9% žena u BiH (12,7% u Federaciji BiH i 10,6% u Republici Srpskoj).

Seksualno nasilje doživjelo je tokom odraslog života 6% žena, dok je ovakvo iskustvo u toku godinu dana imalo 1,3% žena (čak 71% je takvom nasilju bilo izloženo više puta). Stope seksualnog nasilja koje su počinili sadašnji i/ ili bivši partneri na životnoj razini za BiH 5,1%, za Federaciju BiH 5,0%, a za Republiku Srpsku 5,2%.

Istraživanje o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, period oktobar 2011-oktobar 2012.

Istraživanje o uzrocima nasilja u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovine koje je proveo Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine 2013. pokazao je sljedeće: Građani su izrazili visok stepen svjesnosti o postojanju problema nasilja u porodici (više od 90%). Međutim, tek 50% anketiranih svjesno je stvarne rasprostranjenosti i posljedica nasilja u porodici u BiH. Gotovo 45% anketiranih još uvijek problem nasilja u porodici gleda kao privatni problem porodica u kojima se nasilje dešava, a u koji se oni ne bi željeli miješati. S druge strane, većina ispitanika (95,6%) smatra da bi se država i društvo trebali aktivnije uključiti u rješavanje problema nasilja u porodici.

14

Za 55% ispitanika muškarac je glava kuće 45% ispitanika smatra da su žrtve porodičnog nasilja same odgovorne za nasilje.

Procenat ispitanika koji se izjasnio da postoje situacije kada je opravdano udariti člana porodice kreće se između 78,6% i 80%.

Osobe koje su počinile nasilje u porodici su bile učestalije izložene emocionalnom i fizičkom zlostavljanju ili su svjedočile zlostavljanju.

Sociodemografske, socioekonomske, etničke ili vjerske karakteristike anketiranih domaćinstava nemaju neki značajniji uticaj na percepciju nasilja ili na stavove koji se tiču žensko-muških odnosa.

Ipak, postoji značajan uticaj različitih vjerskih, obrazovnih, socioloških, socijalnih, ekonomskih, zdravstvenih i psiholoških faktora koji utiču na pojavu i intenzitet nasilja u porodici.

Postoji još jedno značajno istraživanje, Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH, studija koju je izradila Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine. Ova studija tematizira i posljedice nasilja, te navodi da su posljedice brojne, kako one neposredne, oličene, na primjer, u fizičkim povredama, tako i one dugoročne, skrivene i indirektne.

Kod žena koje su bile žrtve nasilja tokom posljednjih godinu dana češće se javljaju loše raspoloženje i tuga (50,9% žrtava), osjećaj uznemirenosti, straha (46,1% žrtava), gubitak apetita (24,4%), teškoće u koncentraciji, jasnom razmišljanju, učenju (28,9%). Teške posljedice nasilja predstavljaju povrede koje žene zadobiju prilikom fizičkog ili seksualnog zlostavljanja (11,4%).

Prijavljena je nedovoljno razvijena svijest žena o tome koja iskustva predstavljaju različite forme nasilja, kao i nizak stepen otkrivanja da su uopće izložene nasilju u porodici. Iako su mnoge žene izvijestile o različitim pojedinačnim iskustvima nasilja, 58,4% žena koje su bile izložene fizičkom nasilju tokom posljednjih godinu dana tvrdi da nisu žrtve fizičkog nasilja. Još manji udio žena

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

prepoznaje svoju izloženost psihičkom, ekonomskom i seksualnom nasilju.

17% žena izloženih nasilju pokušalo je rješenje situacije potražiti u rastavi, razvodu, napuštanju domaćinstva, a tek oko 4% kroz pokušaj savjetovanja.

Postoji značajna diskrepancija između onoga što žene misle i što čine. Mnogi ispitanici smatraju da, kada postoji nasilje u porodici, žrtve treba da se obrate za podršku nekoj od nadležnih institucija, ali tek je 5,5% žena izloženih nasilju zaista potražilo podršku neke od institucija. Postoje brojni razlozi koje su spriječile žrtve da zatraže pomoć, ali prvenstveno nedostatak pružanja odgovarajućih usluga uticalo je na to da se žrtve ne obrate institucijama. Nadležne službe za žrtve nasilja u porodici ne postupaju uvijek u skladu s načelima pune zaštite žena. Također, ponašanje pružatelja usluga je neadekvatno.

96% žena koje su bile izložene fizičkom nasilju zadobile su neku vrstu fizičkih povreda. Tek 20% njih tom je prilikom potražilo liječničku pomoć, ili zbog procjene samih žena da je povreda mala i da ne zahtijeva liječničku intervenciju ili zbog sramote i straha da to ne sazna lice koje je nanijelo povredu. Žene koje su zatražile liječničku pomoć najčešće su to učinile u službi hitne pomoći (u 41,0% slučajeva), potom u domu zdravlja (31,1%), u bolnici (26,2%) ili drugdje (1,6%). Ovu pomoć najčešće su zatražile same (u 39% slučajeva) ili uz pomoć komšija, rodbine ili prijatelja (39%), a potom uz pomoć policije (17%), centra za socijalni rad (4%) ili osobe koja im je nanijela povrede (2%).

Zabrinjava činjenica da u 13% slučajeva liječnik nije ni postavio pitanje o porijeklu povrede, što bi bila osnovna službena obaveza liječnika u takvim situacijama, a kod gotovo polovine slučajeva liječnik je samo pružio liječničku pomoć i nije poduzeo niti jedan korak u daljnjem procesuiranju slučaja koji bi omogućio osnovu za pravnu podršku.

Odgovor zdravstvenog sistema na nasilje u porodici Federalno ministarstvo zdravstva je sačinilo analizu u vezi sa postupanjem zdravstvenih ustanova u slučajevima nasilja u porodici, odnosno njihovim iskustvima i njihovom mišljenju. Nalazi su predstavljeni u nastavku.

Obavezno liječenje od ovisnosti počinitelja nasilja u porodici Tokom 2011. i 2012.godine izvršeno je ukupno 37 zaštitnih mjera obaveznog liječenja od ovisnosti počinitelja nasilja u porodici.

Jedan broj zdravstvenih ustanova evidentira prepoznate slučajeve nasilja u porodici u skladu sa Desetom revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti ICD-10.

Pristup zdravstvenih ustanova nije ujednačen kada je riječ o evidentiranju nasilja u porodici Mali je broj prijava nasilja u porodici, zbog specifičnost kulturnog miljea, izuzetno izražene stigme spram žrtava, te naglašene patrijarhalne uloge u odnosu muškarac-žena (posebno u ruralnim sredinama).

Sudovi izriču veoma rijetko zaštitnu mjeru, vjerovatno i zbog toga što nisu upoznati s kojim resursima raspolaže zajednica, odnosno gdje se mogu provesti ovakve mjere.

Broj izrečenih mjera pokazuje da se ovaj zakonski instrument ne poznaje dovoljno, ali i da su kapaciteti za njegovu provedbu također ograničeni.

Ustanove napominju da probleme u praksi stvara i činjenica da je liječenje zasnovano na dobrovoljnosti, te da nije definiran rok za javljanje ovisnika na liječenje nakon što mu je izrečena mjera.

Zdravstvene ustanove nemaju dovoljno adekvatnih resursa (ljudskih i prostornih) za provođenje svih mjera liječenja – i mjera sigurnosti i zaštitnih mjera.

Nema povratnih informacija od sudova ni od organa starateljstva, a u smislu efekata provedene mjere (da li se osoba pojavila ponovo kao poči-

15

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

nitelj nasilja pred tužilaštvom ili sudom, da li se pojavila kao izvršitelj nekog drugog djela, da li je porodica funkcionalna i sl.).

Postoji potreba za sačinjavanjem jasnih multisektorskih komunikacijskih protokola, koji bi precizirali ulogu zdravstvenih radnika u smislu sumnje ili prijavljivanja nasilja u porodici. Ti protokoli bi trebali precizirati ulogu i odgovornosti svih službi i protok komunikacije i pravila.

Osoblju centra za mentalno zdravlje neophodna je edukacija za rad sa ovisnicima. Edukacija treba biti organizirana za sve članove tima, na multisektorskoj osnovi, kako bi se unaprijedila znanja i vještine tima kao cjeline.

Neophodno je jačati multisektorsku saradnju, primarno na lokalnom nivou, dakle tamo gdje se problem i dešava.

Mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u porodici U periodu 2011-2012. godine provedeno je ukupno pet zaštitnih mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u porodici.

Nije bilo organiziranih edukacija vezano za rad sa počiniteljima nasilja u porodici, odnosno za njihov psihosocijalni tretman.

Posebna edukacija je neophodna, koju moraju provoditi kompetentne osobe koje imaju višegodišnje iskustvo u radu sa počiniteljima nasilja u porodici, odnosno u provođenju psihosocijalnog tretmana.

Posebno ističu da edukacija mora biti prilagođena svakom članu tima centra za mentalno zdravlje, jer je tim multidisciplinaran pa je važno da svako u svom domenu rada razvija dodatna znanja i vještine.

Ustanove ukazuju i na potrebu da sudovi na vrijeme planiraju u svojim budžetima sredstva za izvršavanje zaštitne mjere.

Zdravstvene ustanove smatraju da je potrebno proširiti krug aktera koji mogu provoditi ovu zaštitnu mjeru, jer zdravstvene ustanove koje su za sada jedine potvrđene kao izvršitelji predmetne zaštitne mjere ne mogu u njenoj provedbi odgovoriti na adekvatan način niti mogu biti jedine koje će je provoditi.

16

Zaključci Odgovor na nasilje u porodici i dalje u praksi ostaje različit od ustanove do ustanove, odnosno od sredine do sredine.

Zdravstveni profesionalac, i onda kada stekne odgovarajuća znanja i postane senzibiliziran po pitanju nasilja u porodici, bez sveobuhvatnog sistema u kojem treba da djeluje ostaje nemoćan.

Stoga se ističe neophodnost nastavka edukacije u vezi s postupanjem sa žrtvama nasilja, posebno u vezi sa senzibilizacijom upravljačkih struktura u zdravstvu i nadležnih kantonalnih ministarstava zdravstva.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 2. Seksualno nasilje i tortura u oružanom sukobu Seksualno nasilje i tortura u sukobu vrlo često i potpuno pogrešno se smatraju isključivo posljedicom oružanih sukoba, a ne posmatraju se u kontekstu grubog kršenja univerzalnih ljudskih prava.

Zbog toga su programi koji bi osigurali poboljšanje statusa ove kategorije žrtava izostali.

U BiH postoji potreba da se položaj žena koje su preživjele ovu vrstu trauma posmatra izdvojeno, te kako bi nadležne vlasti kreirale adekvatan odgovor prilagođen konkretnim potrebama ove skupine žrtava. Obim zdravstvenih i psiholoških usluga, uključujući reproduktivno zdravlje, za žene koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje u sukobu trenutno nije dostatan i na tome se dalje mora raditi.

u stepen pomoći žrtvama i očekivane ishode, te kako bi se osigurala održivost ovog vida podrške.

Nedostaje određeni broj senzibiliziranih psihijatara i psihologa za rad sa ovom ranjivom skupinom.

Mnogi profesionalci u Federaciji BiH su tokom i poslije oružanog sukoba prošli kroz posebnu edukaciju, ali veliki broj njih je otišao u penziju, te je time nastao generacijski jaz.

Moraju se učiniti dodatni napori da se oni izrade i učine dostupnim profesionalcima u zdravstvu.

Federacija BiH mora poduzeti snažnije mjere i osigurati adekvatne dodatne programe edukacije, posebno za osoblje u centrima za mentalno zdravlje, u cilju unapređenja nivoa znanja, vještina, ali i promjene postupanja sa ovim osjetljivim pitanjem.

Odgovor sektora zdravstva Određene ustanove pružaju usluge različitim kategorijama žrtava, uključujući žene koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje u oružanom sukobu, ali se taj rad zasniva na uobičajenom stručnom pristupu liječnika, u skladu sa znanjima i vještinama kojima raspolažu. Međutim, ne postoje razvijeni specifični programi obuke za zaštitu zdravlja ovih osoba koji bi bili stručna osnova za planiranje individualnih i/ili grupnih tretmana.

Isto se odnosi i na psihosocijalnu pomoć i podršku. Ulogu pružatelja usluga psihosocijalne i zdravstvene zaštite u mnogim su mjestima preuzele nevladine organizacije; ali te usluge imaju ograničenu geografsku pokrivenost, a da ne spominjemo da nevladine organizacije nemaju finansijsku podršku kako bi se osigurala održivost tih usluga.

Briga o žrtvama ne može počivati isključivo na resursima civilnog sektora, ona mora biti sistematizirana kroz zvanične institucije i ustanove u Federaciji BiH. Stoga je važno osigurati da se protokoli, programi pomoći i rehabilitacije žrtava, ukoliko se provode na nivou nevladinih organizacija, na jedinstven način posmatraju (monitoring) i procjenjuju (evaluacija) kako bi se stekao uvid

17

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 3. SWOT analiza odgovora sektora zdravstva na rodno zasnovano nasilje Snage Dobra zakonska osnova Strateški plan za prevenciju i borbu protiv nasilja u Federaciji BiH Koordinator za nasilje i zdravlje u kontaktu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) Nasilje prepoznato u zakonima o zdravstvenom sistemu

Slabosti Nepostojanje standardiziranih procedura rada u zdravstvenim ustanovama Nepostojanje jasno definiranih izvještajnih formi Nepostojanje analize nasilja i posljedica po zdravlje kao javnozdravstvenog problema

Primjeri dobre prakse u referalnim mehanizmima Podsticanje i uspostavljanje intra- i intersektorske saradnje Stručne osnove za omogućavanje kontinuiteta zaštite žrtava Stručne osnove za omogućavanje kontinuiteta psihosocijalne podrške počiniteljima nasilja Omogućavanje metodske i procesne supervizije za osoblje koje radi sa žrtvama i počiniteljima Prilike Senzibilizirano zdravstveno osoblje Postojanje zdravstvenih vijeća u općinama (uticaj lokalne zajednice)

Prijetnje Nerazumijevanje rodno zasnovanog nasilja kao javnozdravstvenog problema od strane lokalnih zajednica Kulturološko nerazumijevanje problema Neuvezanost tretmana žrtava sa tretmanom počinitelja nasilja Odgađanje izvršenja kazne nad počiniteljem – sudska praksa Sekundarna traumatizacija osoblja Sekundarna viktimizacija „Zavjera šutnje“ među članovima porodica „Lojalnost unutar porodice“ koja sprječava detaljniji uvid u sam čin rodno zasnovanog nasilja

18

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 3. ZAKONODAVNI I REGULATORNI OKVIRI Pregled modula Trajanje modula

60 minuta

Cilj modula

Omogućiti polaznicima • da razumiju međunarodne propise o prevenciji i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja • da imaju bolje poznavanje pravnog okvira vezanog za odgovor na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine

Ključne poruke

• Federacija BiH je obavezna prema međunarodnom zakonu o ljudskim pravima da poboljša odgovor zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje • Postoje određena djela rodno zasnovanog nasilja koji imaju elemente krivičnog djela • Pacijent koji je žrtva porodičnog nasilja ima pravo na preventivne mjere i informacije za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja • Zdravstvene ustanove moraju provoditi zaštitne mjere (obaveznog liječenja od ovisnosti, obaveznog psihosocijalnog tretmana) • Postoje određene situacije kada je prijavljivanje nasilja od strane zdravstvenih organa obavezno

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH – Resursni paket, poglavlja 3 i 4

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-11, podjela radnog materijala 4) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 12-15, podjela radnog materijala 5)

Napomene za predavače

Kod pripreme prezentacije, provjerite web stranicu Istanbulske konvencije Vijeća Europe kako bi imali ažurne podatke o potpisnicama, odnosno zemljama koje su ratificirale Konvenciju, a koje su obuhvaćene u vašoj grupi učesnika.

Materijali za sesiju obuke

Prezentacija: Prezentacija u Power Pointu Modul 3 Radni materijali: Radni materijal 4: Međunarodni propisi o sprečavanju i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja, uključujući i seksualno nasilje u sukobu Radni materijal 5: Zakonski okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine

19

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 4.

Međunarodni propisi o sprečavanju i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja, uključujući i seksualno nasilje u sukobu Izraz diskriminacija žena označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu spola, što ima za posljedicu ili cilj da ženama ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenje ili vršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena.

Opća preporuka br. 19. (CEDAW standardi za učinkovit odgovor zemlje na rodno zasnovano nasilje) navodi da rodno zasnovano nasilje nad ženama predstavlja oblik diskriminacije i definira da države potpisnice trebaju uspostaviti ili podržati usluge za žrtve [...] silovanja, seksualnog napada i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući izbjeglice, posebno obučene zdravstvene radnike, rehabilitaciju i savjetovanje”.

CEDAW standardi za jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje (Preporuka br. 24) odnose se na: - zakone, politike, protokole i procedure za rješavanje nasilja nad ženama i djevojkama i osiguravanje odgovarajućih zdravstvenih usluga.

- nacionalnu strategiju za promociju zdravlja žena tokom njihovog života, uključujući intervencije koje odgovaraju na rodno zasnovano nasilje i osiguravaju pristup kvalitetnoj i pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i usluge za seksualno i reproduktivno zdravlje.

20

- pristup žena zdravstvenim uslugama, obrazovanju i informacijama.

- pravo na samostalnost, privatnost, povjerljivost, informirani pristanak i izbor kod pristupa zdravstvenim uslugama.

- rodno osjetljiva obuka kako bi se omogućilo zdravstvenim radnicima da otkriju i upravljaju zdravstvenim posljedicama rodno zasnovanog nasilja.

- adekvatna zaštita i zdravstvene usluge, uključujući i liječenje traume i savjetovanje za žene u posebno teškim okolnostima, kao što su žene zarobljene u oružanim sukobima i žene izbjeglice.

- postupci žalbi i sankcija protiv zdravstvenih radnika koji su krivi za seksualno zlostavljanje pacijentica.

UN Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena – CEDAW usvojena je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 1979. godine, kao prvi sveobuhvatni međunarodno priznati dokument o pravima žena. Sve države Istočne Evrope i Centralne Azije ratificirale su CEDAW is toga su obavezne da provode njene odredbe u svojim zemljama. CEDAW je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine i direktno se primjenjuje i ima prioritet nad domaćim zakonima. Po prvi put CEDAW donosi međunarodno priznatu definiciju diskriminacije po osnovu spola, koja je preuzeta i ugrađena i u naš Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

Konvencija Članom 12. utvrđuje pravo na zdravlje te obavezuje države članice da poduzimaju odgovarajuće mjere radi eliminiranja diskriminacije žena u oblasti zdravstvene zaštite kako bi, na osnovu ravnopravnosti žena i muškaraca, osigurale dostupnost zdravstvenih usluga, uključujući one koje se odnose na planiranje porodice.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Ostali relevantni međunarodni propisi Program djelovanja usvojen na Međunarodnoj konferenciji o populaciji i razvoju (ICPD) koji je organiziran u Kairu 1994. godine istaknuo je integrirane i neraskidive veze između populacije i razvoja, kao i značajnog doprinosa osnaživanja žena i pristupa ljudi obrazovanju i zdravlju, uključujući i reproduktivno zdravlje, kako za napredovanje pojedinaca, tako i za uravnotežen razvoj.

Unapređenje ravnopravnosti spolova, uklanjanje nasilja nad ženama i osiguravanje sposobnosti žena da kontroliraju vlastitu plodnost priznati su kao temelji populacijskih i razvojnih politika. U tu svrhu, države su se obavezale, između ostalog, da uklone sve oblike izrabljivanja, zlostavljanja, nasilja i uznemiravanja žena, adolescentkinja i djevojaka. Važan aspekt Platforme za djelovanje je njen fokus na reproduktivnim pravima i reproduktivnom zdravlju i izražena opredijeljenost vlada da učine reproduktivno zdravlje dostupnim putem sistema primarne zdravstvene zaštite svim pojedincima u odgovarajućoj dobi.

Pekinška deklaracija s Platformom za akciju (1995), tzv. Pekinška dokumenta, utvrđuju da nasilje nad ženama predstavlja prepreku postizanju ciljeva jednakosti, razvoja i mira u svim društvima.

Nasiljem nad ženama ugrožava se ili poništava uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda žena.

Pekinška dokumenta obuhvataju i strateški cilj, usmjeren na zdravlje, osvrćući se na posebne potrebe za žensko zdravlje koje se trebaju rješavati planiranjem, implementacijom, praćenjem i ocjenom programa.

Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (UN, 2006), koju je BiH zajedno sa Fakultativnim protokolom ratificirala 2010, prepoznaje da su žene i djevojke s invaliditetom izložene višestrukoj diskriminaciji, i po osnovu spola i po osnovu invaliditeta.

Dogovoreni Zaključci 57. sjednice Komisije o statusu žena (Commission on the Status of Women – CSW) iz 2013. godine odnose se na „uklanjanje i sprečavanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama.” Dio C Zaključaka podstiče zdravstveni sektor da odgovori na rodno zasnovano nasilje i

osigura dostupne i kvalitetne usluge zdravstvene zaštite. Ovaj dio se bavi posljedicama nasilja nad ženama i djevojkama po njihovo fizičko, mentalno, seksualno i reproduktivno zdravlje uslijed rodno zasnovanog nasilja i da im se omogući pristup uslugama zdravstvene zaštite (podrška prve linije, liječenje ozljeda, psihosocijalna te podrška mentalnom zdravlju, hitna kontracepcija, siguran prekid trudnoće tamo gdje su takve usluge dopuštene lokalnim zakonom, postekspozicijska profilaksa za HIV infekcije, dijagnostika i liječenje spolno prenosivih infekcija, osposobljavanje medicinskih stručnjaka za učinkovito prepoznavanje i liječenje žena izloženih nasilju kao i forenzička ispitivanja adekvatno obučenih stručnjaka. Naglasak je bio na edukaciji pružatelja zdravstvene zaštite u cilju osiguravanja efikasnog odgovora na rodno zasnovano nasilje.

Rezolucija UN-a 1325 Žene, mir i sigurnost (2000) poziva strane u oružanom sukobu da poduzmu posebne mjere da zaštite žene i djevojke od nasilja zasnovanog na spolu, pogotovo silovanja i drugih načina seksualnog nasilja, te svih ostalih oblika nasilja u situacijama oružanog sukoba, te naglašava odgovornost svih država da stanu sa nekažnjavanjem i da kazne one koji su odgovorni za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, uključujući i one koji se odnose na seksualno nasilje nad ženama i djevojkama, te u tom smislu naglašava potrebu isključivanja tih zločina iz odredaba o amnestiji gdje god je to moguće. Žene i djevojčice se uključuju u ratne sukobe, a zlostavljanje i silovanje žena i djevojčica širom svijeta postalo je važno sredstvo ratovanja i jedna od metoda ekstremne torture.

Međunarodni protokol o dokumentiranju i istraživanju slučajeva seksualnog nasilja u konfliktu potpisalo je 155 zemalja, uključujući i BiH. Protokol od država zahtijeva jačanje lokalnog zakonodavstva kako bi se odgovorni za seksualno nasilje u konfliktu mogli pouzdano procesuirati unutar i van država gdje su zločini počinjeni. S tim u vezi izrađena su tri obrazovna modula koji će poslužiti kao osnova za program obuke posebno kreiran za sudije i tužitelje, istražitelje slučajeva ratnih zločina i pripadnike oružanih snaga. Cilj ove inicijative je dokinuti kulturu nekažnjavanja seksualnog nasilja u sukobima. Protokol nije obavezujućeg

21

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

karaktera za države – prije služi kao alat kojim će se potpomoći nastojanja domaćih i međunarodnih praktičara iz oblasti pravosuđa i ljudskih prava kako bi na učinkovit i zaštitnički način dokumentirali zločine seksualnog nasilja po međunarodnom pravu – kao ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili čin genocida.

Preporuka Rec 2002/05 o zaštiti od nasilja nad ženama pruža okvir mjera zaštite žena od nasilja, posebno od porodičnog nasilja kao najzastupljenijeg oblika rodno zasnovanog nasilja. Zemlje članice treba da uvedu, razviju i/ili poboljšaju svoju politiku protiv nasilja, koja se temelji na: − maksimalnoj sigurnosti i zaštiti žrtava; − osnaživanju žena žrtava kroz optimalnu podršku i pomoć struktura kojima se izbjegava sekundarna viktimizacija; − prilagođavanju krivičnog i građanskog prava, uključujući sudsku proceduru; − podizanju svijesti javnosti, edukaciji djece i mladih osoba; − osiguravanju posebnog obuke za profesionalce koji se suočavaju sa problemom nasilja nad ženama; − prevenciji u svim relevantnim područjima.

Preporuka Rec (2007) 17 Odbora ministara državama članicama o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova predstavlja sveobuhvatan instrument za samoprocjenu postignuća u ostvarenju ravnopravnosti spolova i služi kao važan dokument za planiranje mjera nužnih u postizanju stvarne ravnopravnosti u državama članicama Vijeća Evrope. U Preporuci se insistira na činjenici da je ravnopravnost spolova temeljno načelo ljudskih prava koje se odnosi na sva područja i sve aspekte života, te da se jednako tiče i žena i muškaraca. Osim navedenih općih standarda, Preporuka donosi i jasne smjernice i pregled mjera za postizanje ravnopravnosti spolova u posebnim područjima života, što uključuje i zdravlje.

Ovaj dokument daje preporuke po pitanju pružanju kontinuirane obuke profesionalnih radnika u zdravstvu, uključujući integriranje ovog aspekta kao dio obrazovanja o poslovnoj etici u zdravstvu, kako bi se osiguralo da interesi i potrebe žena i muškaraca budu podjednako tretirani te da se prema ženama odnose s dužnim poštovanjem, dostojanstvom, privatnošću i diskrecijom.

22

Odluka Ministarskog vijeća br. 15/05 Prevencija i suzbijanje nasilja nad ženama (2005) prema kojoj su sve zemlje Istočne Evrope i Centralne Azije politički obavezane, poziva članice OESS-a da poduzmu sve potrebne mjere, između ostalog, kako bi se osiguralo da žene žrtve imaju pristup zdravstvenoj zaštiti i pravovremenu psihološku zaštitu, uključujući i odgovarajuće mjere zaštite svjedoka i istrage i procesuiranja počinitelja. Odluka se također bavi rodno zasnovanim nasiljem nad ženama i djevojkama tokom i nakon oružanog sukoba i vanrednih situacija i poziva države da poduzmu posebne mjere za rješavanje potreba žena i djevojaka u postkonfliktnom okruženju.

Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (poznata kao Istanbulska konvencija) nameće obavezu državama članicama da osiguraju uvjete za sprečavanje, istraživanje, kažnjavanje i osiguranje reparacije za akte nasilja, a nečinjenje povlači odgovornost države, ne samo aktera koji su počinili nasilje.

Oblast primjene Konvencije odnosi se na sve vidove nasilja nad ženama, uključujući nasilje u porodici, koje žene pogađa nesrazmjerno češće nego muškarce. Prilikom primjene odredbi Konvencije članice treba da poklone posebnu pažnju ženama koje su žrtve rodno zasnovanog nasilja. Važno je naglasiti da se Konvencija primjenjuje kako u doba mira tako i u situacijama oružanog sukoba.

Istanbulska konvencija otvorena je za potpisivanje u maju 2011. godine, koju je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo 19.07.2012. godine, a koja je stupila na snagu 01.08.2014. godine. Zaključno sa 30. oktobrom 2015. godine, jedanaest zemalja je ratificiralo Konvenciju, uključujući sljedeće zemlje EECA regije: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Turska. Gruzija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Rumunija i Ukrajina su je potpisale, ali je još nisu ratificirale.

Istanbulska konvencija je također otvorena za pri-

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

stupanje država koje nisu članice Vijeća Evrope.

Dakle, zemlje poput Bjelorusije i države Centralne Azije također mogu pristupiti Konvenciji.

Ključni ciljevi Konvencije su: − Zaštita od nasilja i sprečavanje, procesuiranje i eliminacija svih vidova nasilja nad ženama i nasilja u porodici; − Doprinos suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promocija suštinske ravnopravnosti žena i muškaraca, uključujući osnaživanje žena; − Izrada sveobuhvatnog okvira politika i mjera zaštite i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u porodici; − Unapređenje međunarodne saradnje u eliminaciji svih vidova nasilja nad ženama i nasilja u porodici; − Pružanje podrške i pomoći svim uključenim organizacijama i organima unutrašnjih poslova radi djelotvornije saradnje i sveobuhvatnog pristupa pitanju eliminacije nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Istanbulska konvencija pruža detaljan, sveobuhvatan i pravno obavezujući okvir za državne mjere za eliminaciju rodno zasnovanog nasilja, pokrivajući, između ostalog, sljedeće oblasti:

bi se osiguralo sveobuhvatno i odgovarajuće upućivanje službama (član 15). − Zaštita i podrška: Države moraju žrtvama osigurati pristup odgovarajućim službama podrške kako bi se olakšao njihov oporavak od nasilja. To uključuje zdravstvenu zaštitu i socijalne usluge koje imaju primjerene resurse i stručno osoblje koje je obučeno za pomoć žrtvama, te za njihovo upućivanje odgovarajućim službama (član 20). Nadalje, Konvencija predviđa odgovarajuća i lako dostupna skloništa i krizne referalne centre za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja koji bi trebali postojati u dovoljnom broju (član 23, 25) i telefonske linije širom države koje rade na osnovi 24/7, a koje su besplatne i koje pružaju povjerljive savjete (član 24). Države moraju osigurati da žrtve dobiju primjerene i pravovremene informacije o raspoloživim uslugama podrške i pravnim mjerama na jeziku koji razumiju (član 19). Konvencija također navodi niz temeljnih načela za pružanje usluga (član 18, vidjeti poglavlje 2.5, rubrika 8).

Konvencija dalje uspostavlja obaveze države u području zakonodavstva; mjere istrage, procesuiranja i zaštite; migracije i azila; te međunarodne saradnje.

− Integrirane politike i prikupljanje podataka: To uključuje obavezu donošenja i provedbe sveobuhvatnih i koordiniranih politika za sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja koje na centralno mjesto stavljaju prava žrtve, te koje se provode kroz učinkovitu saradnju među svim relevantnim organizacijama (član 7); obavezu da podrže i učinkovito sarađuju s relevantnim nevladinim organizacijama (član 9); te obavezu za prikupljanje razvrstanih odgovarajućih statističkih podataka i da pruže podršku istraživanjima o nasilju nad ženama (član 11). − Prevencija: Konvencija između ostalog, uspostavlja obavezu osiguravanja obuke relevantnih stručnjaka koji se bave žrtvama nasilja o ravnopravnosti spolova, sprečavanju i otkrivanju takvog nasilja, potrebama i pravima žrtava, kao i kako spriječiti sekundarnu viktimizaciju. Takva obuka također treba pokriti koordiniranu multiagencijsku saradnju kako

23

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 5. Pravni okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine Propisi u oblasti rodno zasnovanog nasilja Brojni zakoni i regulatorni dokumenti garantiraju prava na zdravlje i život bez nasilja u Federaciji BiH. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini utvrđuje da je diskriminacija na osnovu spola i spolne orijentacije zabranjena. Diskriminacija po osnovu spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe osoba zasnovano na spolu zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda. Ona se može javiti u različitim oblicima: direktna, indirektna, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju i nasilje po osnovu spola.

Ovaj Zakon definira i zabranjuje nasilje po osnovu spola, te propisuje odgovornosti nadležnih vlasti u poduzimanju odgovarajućih mjera radi eliminacije i sprečavanja nasilja po osnovu spola u javnoj i privatnoj sferi života, te osiguravanja instrumenata pružanja zaštite, pomoći i naknade žrtvama.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici U smislu ovog zakona smatrat će se da postoji nasilje u porodici ukoliko postoji osnov sumnje da su učinjene radnje, kojim član porodice nanosi fizičku, psihičku ili seksualnu bol ili patnju i/ili ekonomsku štetu, kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja i/ili ekonomske štete kod drugog člana porodice, za koje se izriču zaštitne mjere.

Porodicu i porodične odnose u smislu ovog zakona čine: bračni i vanbračni partneri i njihova djeca, srodnici, staratelj i štićenik, hranitelj i hranjenik i bivši bračni i vanbračni partneri i njihova djeca i njihovi roditelji, uključujući očuha i maćehu.

24

Ukoliko nasilje u porodici ima karakter prekršaja, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici utvrđuje izricanje zaštitnih mjera počinitelju nasilja, sa svrhom osiguravanja nužne zaštite zdravlja i sigurnosti osoba izloženih nasilju, sprečavanje nasilja u porodici te poduzimanje efikasnih mjera preodgoja i liječenja nasilnih osoba. Izricanje zaštitnih mjera je zasnovano na prijavljivanju nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi, čime počinje formalni postupak provođenja zaštite žrtve od nasilja u porodici.

Zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, odgajatelji, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja u porodici iz Člana 7. stav 2. ovog zakona, dužni su odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi.(...) Član 8. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici

U vezi sa zaštitnim mjerama važno je ukazati i na dva pravilnika koja moraju poznavati i zdravstveni profesionalci: Pravilnik o načinu provođenja zaštitnih mjera za počinitelje nasilja u porodici koje su u nadležnosti policije uređuje način i postupak provedbe zaštitnih mjera za počinitelje nasilja u porodici, i to: udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor; zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici i zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju; način zbrinjavanja žrtve u sigurnu kuću; evidencije i njihov sadržaj, kao i druga pitanja važna za provođenje zaštitnih mjera. Ovaj Pravilnik također sadrži i obrazac za prijavu nasilja u porodici, koji treba biti dostupan svim stručnjacima koji se u svom radu mogu susretati sa žrtvama.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o izrečenim zaštitnim mjerama osobama koje su štićene zaštitnom mjerom i o nasilnim osobama kojima su izrečene zaštitne mjere uređuje evidenciju koju vode nadležni organi starateljstva na području Federacije BiH, kao i način čuvanja podataka upisanih u evidenciju. Za zdravstvene profesionalce ovaj Pravilnik je bitan zbog činjenice da

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

su dužni dostaviti podatke organu starateljstva o zaštitnoj mjeri koja se nad počiniteljem nasilja izvršava u zdravstvenoj ustanovi.

Propisi u oblasti zdravstva Zakoni iz oblasti zdravstva u Federaciji BiH temelje se na međunarodnim konvencijama, deklaracijama i sporazumima. Što se tiče sistema pružanja usluga u oblasti zdravstvene zaštite, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređeno je da se zdravstvena zaštita pruža na nivou primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.

Osnovni set propisa relevantnih za ostvarivanje zdravstvene zaštite na području Federacije BiH čine: − Zakon o zdravstvenoj zaštiti − Zakon o zdravstvenom osiguranju − Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata − Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva − Zakon o liječništvu − Zakon o sestrinstvu i primaljstvu − Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu − Zakon o uvjetima i postupku za prekid trudnoće − Odluka o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava − Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog učešća osiguranih osoba u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava − Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine − Naredba o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje „da se pod jednakim uvjetima na nivou Federacije BiH ostvaruje zdravstvena zaštita stanovništva i grupacija koje su izložene povećanom riziku i socijalno ugroženom stanovništvu“ (Član 12). Tako se pod ovim vidom zdravstvene zaštite navodi i „zdravstvena zaštita žrtava nasilja u zajednici koje nisu zdravstveno osigurane po nekom drugom osnovu, saglasno propisima koji uređuju status žrtava

nasilja u zajednici.“ Usvojena je Naredba o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja donosi novi set usluga, a između ostalog prepoznate su i nove usluge u zajednici, što je primjenjivo i za određene potrebe žrtava. Također, uvedeno je savjetovanje vezano za zlostavljanje kao posebna usluga, koja uključuje savjetovanje o nasilju u porodici, seksualnom zlostavljanju i drugim oblicima zlostavljanja, i to u okviru zaštite mentalnog zdravlja i usluga iz domena savjetovanja i psihoedukacije. Nadalje, u uslugama iz domena psihološke i psihosocijalne procjene (u zaštiti mentalnog zdravlja) predviđena je i usluga procjene rizika, koja se, između ostalog, odnosi i na procjenu rizika od drugih, kao što je nasilje u porodici, seksualno zlostavljanje, zanemarivanje i sl. Osim toga, savjetovanje vezano za zlostavljanje prepoznato je kao posebna usluga i na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, kroz psihijatrijske usluge. Primjena Naredbe započela je 01.01.2015.godine U kontekstu zaštite od rodno zasnovanog nasilja važno je istaći i odredbu Člana 7. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, koji propisuje da svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem i osobnim potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogućnosti sistema zdravstvene zaštite. Navedeno obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomoć koju nije moguće uvjetovati statusom zdravstvenog osiguranja. Saglasno navedenom članu Zakona, pacijent koji je žrtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, saglasno propisima o zaštiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu koje uključuje i zbrinjavanje i liječenje posljedica nasilja na fizičko, mentalno i reproduktivno zdravlje.

Osim navedenog, Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata posebnu pažnju posvećuje preventivnom djelovanju i pravovremenim informacijama, te regulira i sljedeće: − Pacijent ima pravo na preventivne mjere i informacije koje su potrebne za očuvanje zdravlja i sticanje zdravih životnih navika, kao i informacije o rizičnim ponašanjima i štetnim

25

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

faktorima životne i radne okoline, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. − Pacijent koji je žrtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je žrtva nasilja, saglasno propisima o zaštiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na preventivne mjere i informacije s ciljem očuvanja fizičkog i psihičkog zdravlja, saglasno posebnim propisima iz ove oblasti.

Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva sadrži određene koje su izuzetno bitne kod postupanja sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja, naročito članovi koji se odnose na smjernice za zdravstvene profesionalce.

Zakon o liječništvu propisuje da je liječnik dužan, prilikom pregleda i pružanja liječničke djelatnosti, pri sumnji na zapuštanje i zlostavljanje djece i maloljetnika, odnosno na nasilje u porodici, upozoriti odgovorne organe, obazrivo čuvajući privatnost i interes djeteta, odnosno žrtve nasilja u porodici, te djelovati u najboljem interesu djeteta, odnosno žrtve nasilja u porodici. Liječnik je obavezan podnijeti prijavu policiji ili drugom nadležnom državnom organu kada (a) posumnja da je smrt ili tjelesna ozljeda pacijenta nastala nasilnim putem, u skladu sa odredbama propisa o krivičnom postupku; (b) posumnja da je djetetu, maloljetnoj odnosno nemoćnoj osobi zdravstveno stanje ugroženo zbog grubog zanemarivanja funkcija zbrinjavanja, odnosno zapuštanja i zlostavljanja od strane osobe koja je dužna da se stara o njoj, (c) kada postoje znakovi bilo kojeg vida zlostavljanja od člana porodice ili druge osobe.

U kontekstu potrebne saradnje između zdravstvenih profesionalaca kod usluga koje nisu vezane za jedan nivo zaštite, treba istaći da Zakon o zdravstvenoj zaštiti Članom 109. propisuje da, s ciljem osiguranja kontinuirane zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite uspostavljaju jedinstven sistem upućivanja pacijenata sa jednog na druge nivoe zdravstvene zaštite.

Kada su u pitanju žrtve nasilja u porodici, ovom setu zdravstvenih propisa dodaje se i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji je naprijed opisan.

Prema ovom zakonu, u slučaju zaštitne mjere obaveznog liječenja od ovisnosti koju izriče sud, provođenje te mjere donosi federalni ministar zdravstva. Pravilnikom o načinu i mjestu provedbe

26

zaštitne mjere obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, opojnim drogama ili drugim psihotropnim supstancama počinitelja nasilja u porodici, predviđeno je da se ova zaštitna mjera provodi u zavodima za liječenje bolesti ovisnosti, centrima za mentalno zdravlje i/ili terapijskim zajednicama/komunama.

Obavezni psihosocijalni tretman može se izreći nasilnoj osobi radi otklanjanja uzroka njenog nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da ta osoba nasilje ponovi. Mjera se određuje u trajanju koje ne može biti kraće od šest mjeseci kontinuirano niti duže od dvije godine. Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u porodici je na snazi i donesen je po ranije važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. Ova zaštitna mjera provodi se u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite - centrima za mentalno zdravlje ili specijalističko-konsultativnim psihijatrijskim službama pri zdravstvenim ustanovama, u saradnji sa tijelima starateljstva.

Troškovi izvršenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana padaju na teret suda koji je zaštitnu mjeru izrekao.

Kad govorimo o žrtvama seksualnog nasilja i torture u ratu, stvarne potrebe i prava na specifične oblike zdravstvene zaštite ove skupine žrtava nisu zapravo još uvijek zadovoljena. Prava ovih osoba nisu utvrđena jednim sveobuhvatnim zakonom koji bi precizirao i obaveze pojedinih sektora prema ovoj ranjivoj kategoriji, za razliku od žrtava nasilja u porodici, čija su prava i tretman zakonom jasno uređeni. Naime, rehabilitacija žrtava torture i silovanja treba obuhvatiti medicinsku i psihološku zaštitu, kao i pravne i socijalne usluge.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 4. KONCEPT RODNO ZASNOVANOG NASILJA Pregled modula Trajanje modula

3 sata

Cilj modula

Omogućiti polaznicima • Da shvate koncept rodno zasnovanog nasilja, faktore rizika i višestruke i složene posljedice • Da shvate dinamiku rodno zasnovanog nasilja u intimnim vezama i rezultirajuće ponašanje pacijenata koji pokazuju simptome rodno zasnovanog nasilja i • Da se osvrnu na uobičajene mitove o rodno zasnovanom nasilju, kao i činjenice i kako ti mitovi utiču na odgovor zdravstva na rodno zasnovano nasilje

Ključne poruke

Nasilje nad ženama • je rodno zasnovano, ukorijenjeno u nejednakim odnosima moći između žena i muškaraca i krši ljudska prava žena, • utiče na žene u javnom i privatnom životu, te uključuje fizičko, seksualno, psihološko i ekonomsko nasilje, • utiče na žene i globalno i u EECA regiji, • ima višestruke faktore rizika koji zahtijevaju opsežan odgovor među kojem zdravstveni sektor čini važan dio, • može uticati na žene pripadnice marginaliziranih grupa nerazmjerno u smislu ili veće izloženosti nasilju ili posebnih prepreka u pristupu uslugama, • ozbiljno utiče na žene i djevojke tokom cijelog životnog ciklusa i ima razorne posljedice na njihovo fizičko, seksualno, psihičko i bihevioralno zdravlje i • u intimnim partnerskim odnosima uvijek utiče na djecu – kao svjedoke ili direktne mete nasilja.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH – Resursni paket, poglavlje 5 Dodatni materijali: DEVAW, CEDAW GR 19, SZO et al 2013, SZO/LSHTM 2010, Generalni sekretar UN 2006.

27

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Glavni elementi modula i metodologija

• Razmjena ideja (eng. brainstorming): Definiranje rodno zasnovanog nasilja • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-8, podjela radnog materijala 6) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 9-10, podjela radnog materijala 7) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 11-17, podjela radnog materijala 8) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 18-23, podjela radnog materijala 9) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 24-26, podjela radnog materijala 10) • Grupni radi i diskusija: Mitovi i činjenice o rodno zasnovanom nasilju • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 27-29, podjela radnog materijala 11)

Napomene za predavače

Razmjena ideja (eng. brainstorming): Definiranje rodno zasnovanog nasilja – 15 minuta Zamolite učesnike da razmisle o djelima ili obrascima ponašanja za koja smatraju da pripadaju rodno zasnovanom nasilju. Napišite odgovore na flipchart tablu. Nakon razmjene ideja, razgovarajte o rezultatima prije predstavljanja međunarodne definicije rodno zasnovanog nasilja (PPT slajdovi x) Grupni radi i diskusija: Mitovi i činjenice o rodno zasnovanom nasilju – 40 minuta Podijeliti učesnike u tri grupe. Dodijelite svakoj grupi po jednu temu (grupa 1 – mitovi koji se odnose na percipiranje rodno zasnovanog nasilja, grupa 2 – mitovi koji se odnose na počinitelja, grupa 3 – mitovi koji se odnose na žrtvu) i zahtijevajte od svake grupe da razmijene ideje o uobičajenim mitovima u BiH (20 minuta). Zatim posredujte u grupnoj diskusiji u velikoj grupi.

Materijali za sesiju obuke

Prezentacija: Prezentacija u Power Pointu Modul 4 Radni materijali: Radni materijal 6: Pojmovi i definicije Radni materijal 7: Primjeri djela rodno zasnovanog nasilja dokumentirani u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji Radni materijal 8: Faktori rizika od rodno zasnovanog nasilja i njihove interakcije Radni materijal 9: Dinamika nasilja u intimnim partnerskim odnosima Radni materijal 10: Uticaj rodno zasnovanog nasilja na zdravlje žene Radni materijal 11: Mitovi i činjenice o rodno zasnovanom nasilju

28

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 6. Pojmovi i definicije Rodno zasnovano nasilje Oblik diskriminacije kojim se ozbiljno ugrožava sposobnost žene da uživa u pravima i slobodama na bazi jednakosti s muškarcima (UN Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW), Opća preporuka. 19 o nasilju nad ženama, čl. 1).

Nasilje po osnovu spola je svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputavaju osobu ili grupu osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života.

Nasilje po osnovu spola uključuje, ali se ne ograničava na: − nasilje koje se dešava u porodici ili domaćinstvu; − nasilje koje se dešava u široj zajednici; − nasilje koje počine ili toleriraju organi vlasti i drugi ovlašteni organi i pojedinci; − nasilje po osnovu spola u slučaju oružanih sukoba.

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini

− Fizičko nasilje: namjerna primjena fizičke sile s mogućnosti smrtnog ishoda, ozljede ili nanošenja štete. Ono uključuje, ali nije ograničeno na, grebanje, guranje, odguravanje, bacanje, hvatanje, ujedanje, gušenje, potresanje, podbadanje, čupanje za kosu, šamaranje, udaranje pesnicom, spaljivanje, korištenje kontrole ili tjelesne mase, odnosno snage protiv druge osobe, te korištenje ili prijetnja korištenjem oružja. − Seksualno nasilje: Svaki seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog, ili djela u vezi trgovine, ili neki drugi način usmjeren protiv seksualnosti osobe, koristeći prisilu, od strane bilo koje osobe, bez obzira na njihov odnos sa žrtvom, u bilo kojoj situaciji, uključujući, ali ne ograničavajući se na kuću i posao (SZO 2002, citirano u SZO 2013. godine). − Psihološko nasilje: Ponašanje koje ima za cilj zastrašivanje i proganjanje, a javlja se u obliku prijetnje napuštanjem ili zlostavljanjem, zatočenja u kući, praćenjem, prijetnje oduzimanjem starateljstva nad djecom, uništavanjem objekata, izolacijom, verbalnom agresijom i stalnim ponižavanjem, omalovažavanjem, umanjujući osjećaj vlastite vrijednosti/samopoštovanja pojedinca. − Ekonomsko nasilje: djela poput uskraćivanja sredstava, odbijanja da finansijski doprinosi, uskraćivanje hrane i osnovnih potreba, kontrola pristupa zdravstvenoj zaštiti i/ili zapošljavanju, uzrokujući/ili pokušaj da dovede do situacije gdje pojedinac postaje finansijski ovisan o drugoj osobi, opstruira njihov pristup ili ima kontrolu nad resursima i ili nezavisnoj ekonomskoj aktivnosti.

Nasilje nad ženama Bilo kakav akt nasilja koje se temelji na rodu i spolu, a koji kao posljedicu ima, ili je vjerojatno da će imati, fizičku, seksualnu ili psihološku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo u javnom ili privatnom životu (Deklaracija Ujedinjenih nacija o uklanjanju nasilja nad ženama – DEVAW (1993)).

Nasilje nad ženama podrazumijeva, ali se ne ograničava na sljedeće:

Ostale klasifikacije oblika nasilja nad ženama uzimaju u obzir kontekst/mjesto gdje se nasilje javlja: u porodici, u lokalnoj zajednici, te nasilje koje je počinjeno ili tolerirano od strane države, neovisno o tome gdje se dešava (član 2. DEVAW).

Pojmovi rodno zasnovano nasilje i nasilje nad ženama se često koriste naizmjenično, jer je većina nasilja nad ženama rodno zasnovano, a većina rodno zasnovanog nasilja je nanesena od strane muškaraca prema ženama i djevojkama.

29

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 7. Primjeri djela rodno zasnovanog nasilja dokumentirani u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji

porodici i nasilja intimnog partnera u svojih nekoliko oblika, koji su pokriveni različitim nacionalnim studijama o rasprostranjenosti.

Ova tabela nije konačna; niti implicira da su određeni oblici uobičajeni samo u EECA regiji i/ili samo u zemljama koje su navedene kao primjeri.

Tabela u nastavku daje pregled primjera rodno zasnovanog nasilja koje je dokumentirano u EECA regiji1. Ovdje nisu uključena nasilja u

Oblik nasilja

Definicija

Primjeri zemalja

Otmica mladenke

Otmica mladenke je čin uzimanja žene ili djevojke protiv njene volje putem prijevare ili sile i upotrebom fizičke ili psihičke prisile kako bi je se natjeralo da se uda za jednog od njenih otmičara (HRW 2006). Prisilni brak je zajednica dviju osoba od kojih barem jedna nije dala svoj puni i slobodni pristanak na brak (VE PA 2005).

Kazahstan,

Rani brak/dječji brak

Dječji brak je zajednica dviju osoba od kojih je barem jedna od njih mlađa od 18 godina starosti (VE PA 2005).

Zapaženo u većini zemalja regije

Pristrasan odabir spola u korist muške djece

Izbor spola se može desiti prije nego što se utvrdi trudnoća, tokom trudnoće kroz prenatalno otkrivanje spola i selektivnog pobačaja ili nakon rođenja djeteta kroz čedomorstvo ili zanemarivanje djeteta (OHCHR / UNFPA/UNICEF/UN Women/SZO 2011).

Albanija

Nasilje počinjeno nad ženama u pritvorskim jedinicama (npr. policijskim stanicama, zatvorima, imigracijskim centrima). Oblici takvog nasilja nad ženama u pritvoru su: seksualno nasilje, uključujući i silovanje; neprimjereno posmatranje tokom tuširanja ili presvlačenja; intimna pretraga (eng. strip search) provedena od strane ili u prisustvu muškaraca; i verbalno seksualno uznemiravanje, ili zahtjevi za seksualne činove u zamjenu za povlastice, robu ili osnovne životne potrepštine (Generalni sekretar UN 2006). Nadalje, sigurnosne snage mogu koristiti zlostavljanja, vansudsko izvršenje, mučenja, silovanja ili seksualno zlostavljanje u pritvoru kako bi natjerali žene da otkriju gdje se nalaze muških rođaci ili za „priznanje“ zločina (Specijalni izvjestitelj UN VAW 2006).

Zapaženo u većini zemalja regije

i drugi oblici prisilnog braka

Zlostavljanje i mučenje u pritvoru

30

Kirgistan, Turska

Armenija Azerbejdžan Gruzija

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Ubistva iz časti

Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu Seksualno nasilje kao oružje rata Samoubistva počinjena nakon iskustava nasilja u porodici; samoubistvo potaknuto od

Praksa u kojoj žene i djevojke osumnjičene za ukaljanu čast njihove porodice zbog ponašanja mogu biti ubijene od strane brata, oca, strica ili drugog rođaka koji na taj način vraćaju čast. Ubistva iz časti se izvršavaju u slučajevima silovanja, nevjere, flerta ili bilo kojeg drugog slučaja koji se percipira kao kaljanje porodične časti, a ženu tada ubija muški rođak kako bi vratio ukaljano ime porodice u zajednici. Samo i navod o povredi se smatra dovoljnim da ukalja čast muškarca ili porodice, te je stoga dovoljno da opravda ubistvo žene. Muškarci koji počine takva ubistva obično prolaze nekažnjeno ili dobiju umanjene kazne (UN Women Centar za virtuelno znanje).

Albanija

Uznemiravanje osobe zbog njenog ili njegovog spola, kao i nepoželjno seksualno udvaranje ili drugi vid sudjelovanja u seksističkim praksama koje uzrokuju gubitak prihoda žrtava, duševnu bol i sl. (UN Women Centar za virtuelno znanje).

Zapaženo u većini zemalja regije

Seksualno nasilje koje se koristi ili naručuje kao taktika rata kako bi namjerno ciljali na civile ili kao dio rasprostranjenog ili sistemskog napada na civilno stanovništvo (Vijeće sigurnosti 2008).

Zapaženo u većini zemalja regije

Samoubistva koja žene počine kako bi pobjegle od nasilja i ugnjetavanja, ponekad potaknute pritiskom članova porodice u cilju poštivanja „propisnog" ili „časnog" ponašanja. U nekim slučajevima, zabilježeni slučajevi samoubistva mogu biti prikrivena ubistva (Specijalni izvjestitelj UN VAW 2007).

Zapaženo u većini zemalja regije

Zapošljavanje, prijevoz, transfer, skrivanje ili prijem žena, pomoću prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prisile, otmice, prijevare, obmane, zloupotrebe ovlasti ili položaja bespomoćnosti ili davanje ili primanje uplata ili koristi kako bi se postigla pridobivanje osobe za kontrolu nad ženom, u svrhu iskorištavanja. Iskorištavanje uključuje, u najmanju ruku, iskorištavanje prostitucije drugih ili drugih oblici seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada ili usluga, ropstvo ili prakse slične ropstvu, podčinjavanje ili odstranjivanje organa (UN 2000).

Zapaženo u većini zemalja regije

Primjena uznemiravanja ili nasilja, bilo psihičkog, fizičkog, seksualnog ili ekonomskog, protiv prodavateljica seksualnih usluga. Seksualno nasilje također može uključivati prisiljavanje na spolni odnos bez korištenja kondoma (PROI 2011).

Zapaženo u većini zemalja regije

Turska

članova porodice Trgovina ženama

Nasilje i uznemiravanje počinjeno protiv prodavateljica seksualnih usluga

31

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 8. Faktori rizika od rodno zasnovanog nasilja i njihove interakcije Rodno zasnovano nasilje je multifaktorski javnozdravstveni problem. U literaturi je opisan njegov „ekološki okvir”, koji razlikuje četiri faktora

rizika: nivo pojedinca, nivo odnosa, nivo zajednice i socijalni nivo. Ovi faktori su povezani sa povećanjem vjerovatnoće da pojedinci postanu žrtve ili počinitelji nasilja. Model nudi sveobuhvatan okvir za razumijevanje faktora rizika od rodno zasnovanog nasilja i njihove interakcije, te stoga može poslužiti kao vodilja za planiranje interventnih mjera u oblasti prevencije i odgovora (SZO/ LSHTM 2010).

Faktori na nivou pojedinca

Faktori biološke i lične historije koji povećavaju rizik od nasilja, npr. nizak nivo obrazovanja, mlada dob (rano stupanje u brak) i loš ekonomski status/slaba primanja, povezani su kao faktori rizika kako za doživljavanje tako i za počinjenje nasilja od strane intimnog partnera ili nad intimnim partnerom. Ranija iskustva nasilja također igraju ulogu; izloženost seksualnom zlostavljanju i međuroditeljskom nasilju tokom djetinjstva, kao i historija doživljavanja (u slučajevima žena) ili počinjenja (u slučajevima muškaraca) nasilja u prethodnim intimnim odnosima, povećava vjerovatnoću nasilja u budućim odnosima. Trudnice su također izložene visokom riziku od doživljavanja nasilja od strane partnera. Iako je nekoliko studija ukazalo na snažnu povezanost zloupotrebe alkohola i počinjenja nasilja intimnog partnera i seksualnog nasilja, postoji tek slab dokaz za stvarnu uzročnu vezu između upotrebe alkohola i počinjenja nasilja. Nadalje, stavovi igraju važnu ulogu: postoji jaka korelacija između žena i muškaraca u doživljavanju nasilja kao prihvatljivog ponašanja i njihove izloženosti nasilju od strane intimnog partnera i seksualnog nasilja, i kao žrtava i kao počinitelja (SZO/LSHTM 2010).

Faktori na nivou odnosa

Faktori na nivou odnosa doprinose riziku rodno zasnovanog nasilja u odnosu prema vršnjacima, intimnim partnerima i članovima porodice. Na primjer, za muškarce koji imaju više partnerica veća je vjerovatnoća da će počiniti nasilje nad intimnom partnericom ili seksualno nasilje. Vjerovatnije je da će oni sudjelovati u rizičnom ponašanju sa više seksualnih partnera odbijajući kondom i time izložiti sebe i svoje intimne partnere većem riziku od zaraze seksualno prenosivim bolestima i HIV-om.

Ostali faktori koji su vezani za povećan rizik od nasilja intimnog partnera uključuju partnerstvo sa niskim stepenom bračnog zadovoljstva i stalnim neslaganjima, kao i sa razlikama u obrazovnom statusu partnera. Nadalje, odgovor porodica na seksualno nasilje, koje okrivljuju žene i koje su usmjerene na vraćanje „izgubljene” porodične časti umjesto kažnjavanja muškarca, stvara okruženje u kojem silovanje može proći nekažnjeno (SZO/LSHTM 2010).

Faktori na nivou zajednice

32

Faktori na nivou zajednice odnose se na toleranciju rodno zasnovanog nasilja u kontekstu društvenih odnosa na mjestima kao što su škola, radno mjesto ili susjedstvo.

Istraživanjima je otkriveno da su društva koja su imala usvojene sankcije zajednice protiv nasilja – uključujući i moralni pritisak na komšije da interveniraju i mogućnost da žene budu smještene u sigurnim kućama ili imaju podršku porodice – imala najniže nivoe nasilja intimnog partnera i seksualnog nasilja. Iako se nasilje intimnog partnera i seksualno nasilje javljaju u svim socioekonomskim grupama, nekoliko studija ustanovilo je da su žene koje žive u siromaštvu nesrazmjerno zahvaćene; međutim, nije jasno utvrđeno da li siromaštvo kao takvo povećava rizik od nasilja, ili su to drugi faktori koji prate siromaštvo. Umjesto toga, siromaštvo se može posmatrati kao identifikator za razne društvene uvjete koji se kombiniraju i time povećavaju rizik s kojim se žene suočavaju.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Faktori na nivou društva

Faktori na nivou društva uključuju kulturne i društvene norme koje oblikuju rodne uloge i neravnopravnu raspodjelu moći između žena i muškaraca. Nasilje od strane intimnog partnera češće se javlja u društvima gdje muškarci imaju ekonomsku moć i moć odlučivanja u domaćinstvu, gdje žene nemaju jednostavan pristup razvodu i gdje odrasli rutinski pribjegavaju nasilju kako bi riješili svoje sukobe.

Nadalje, ideologija prava muškog spola koja je uobičajena u mnogim kulturama isključuje mogućnost da žena ima pravo da samostalno donosi odluke o sudjelovanju u seksualnom odnosu i da odbije seksualne nasrtaje muškarca, te se koristi da se opravda primjena seksualnog nasilja. Socijalni slom zbog sukoba ili katastrofe dodatno povećavaju rizik od silovanja u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama (SZO/LSHTM 2010).

U osnovi rodno zasnovanog nasilja leži rodna nejednakost. Međutim, žene kao žrtve nasilja nisu homogena grupa. Niz dodatnih faktora može uticati na oblik nasilja nad ženama, ovisno o okruženju, ženinom iskustvu i njenoj sposobnosti da potraži pomoć. To uključuje njen položaj u društvu, starost, bračni status, stepen obrazovanja ili stepen onesposobljenosti (UN Secretary-General 2006, Department of Health 2004). Sve faktore treba identificirati kako bi se pravovremeno prepoznao rizik, što se posebno odnosi na žene koje pripadaju jednoj ili većem broju marginaliziranih skupina. Naravno, treba razviti specifične strateške odrednice kako bi se poboljšao pristup ženama koje pripadaju ranjivim ili marginaliziranim skupinama. Treba napraviti distinkciju između žena koje su zbog specifične situacije pod većim rizikom od nasilja i onih žena koje se suočavaju sa specifičnim preprekama u pristupu medicinskoj pomoći (npr. neosigurane žene): - - - - - -

žene u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama žene sa onesposobljenjem žene migranti mlade žene – adolescentkinje starije žene žene u ruralnim oblastima.

Svaka od ovih ranjivih skupina zahtijeva specifične pristupe i zahtijeva poseban edukativni pristup.

33

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 9.

Dinamika nasilja u intimnim partnerskim odnosima Nerazumijevanje dinamike nasilja može dovesti do frustracije dobronamjernih zdravstvenih stručnjaka i dovesti ih do toga da pomisle kako nekoj ženi nije potrebna pomoć niti je zaslužuje i da se pitaju: „Zašto ona ne prihvati pomoć i napusti nasilnu vezu?” Žrtvu čak mogu smatrati krivom za njenu situaciju. Razumijevanje dinamike nasilnih intimnih odnosa može pomoći zdravstvenim stručnjacima da održavaju suportivan stav, bez osuđivanja i vrednovanja vis-à-vis žrtava nasilja, što je važan preduvjet za učinkovit odgovor zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje.

Postoji nekoliko osnovnih modela i teorija koje ilustriraju dinamiku nasilja u intimnim partnerskim odnosima: točak moći i kontrole, ciklus nasilja, Stockholm sindrom i koncept normalizacije nasilja2. Potrebno ih je inkorporirati u svakodnevni rad u sistemu zdravstvene zaštite, a zdravstveni radnici treba da budu dodatno educirani o njima.

Točak moći i kontrole (The Power and Control Wheel) fizičko NASILJE seksualno (physical VIOLENCE sexual) PRIMJENA PRISILE I PRIJETNJE (USING COERCION AND THREATS) • Činjenje i/ili vršenje prijetnji da će joj učiniti nešto da je povrijedi.

• Prijetnja da će je ostaviti, da će počiniti samoubistvo, da će je prijaviti socijalnoj službi.

• Tjera je da povuče optužbe.

• Tjera je da radi nezakonite stvari.

PRIMJENA ZASTRAŠIVANJA (USING INTIMIDATION) • Čini da se ona boji putem pogleda, radnji i gesti.

• Razbijanjem stvari.

• Uništavanjem njene imovine.

• Zlostavljanjem ljubimaca.

• Pokazivanjem oružja.

EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE (USING EMOTIONAL ABUSE)

34

• • • • • • •

Omalovažava je. Čini da ona misli loše o sebi.

Naziva je pogrdnim imenima.

Radi stvari kako bi ona pomislila da je luda.

Igra se umnih igara.

Ponižava je. Čini da se ona osjeća krivom.

IZOLACIIA (USING ISOLATION) • Kontrolira šta ona radi, koga viđa i s kim razgovara, šta čita i gdje ide.

• Ograničava njen vanjski angažman.

• Koristi ljubomoru kao opravdanje za postupke.

UMANJIVANJE, PORICANJE I OKRIVLJAVANJE (MINIMIZING, DENYING AND BLAMING) • Umanjivanje značaja zlostavljanja i ne shvata ozbiljno njenu zabrinutost zbog toga.

• Govori da se zlostavljanje nije ni desilo.

• Prebacivanje odgovornosti za nasilno ponašanje.

• Govori da ga je ona izazvala KORIŠTENJE DJECE (USIING CHILDREN) • Čini da se ona osjeća krivom zbog djece.

• Koristi djecu za slanje poruka.

• Koristi susrete da je uznemirava.

• Prijeti da će joj uzeti djecu.

MUŠKA PRIVILEGIJA (USING MALE PRIVILEGE) • Tretira je kao sluškinju: • Donosi sve velike odluke, • Ponaša se kao „gospodar dvorca“, kao onaj koji definira muške i ženske uloge.

EKONOMSKO ZLOSTAVLJANJE (USING ECONOMIC ABUSE) • Zabranjuje joj da se zaposli ili da zadrži posao.

• Dovodi do toga da ona traži novac od njega.

• Daje joj džeparac.

• Uzima joj novac.

• Ne obavještava je o prihodu porodice niti joj daje pristup tom prihodu.

MOĆ I KONTROLA (POWER AND CONTROL)

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Ciklus nasilja

4

Smirivanje

Incident je „zaboravljen“, nasilje se ne dešava. Faza „medenog mjeseca“.

3

Pomirenje

Zlostavljač se izvinjava, daje isprike, optužuje žrtvu, i poriče da se zlostavljanje desilo, ili kaže da nije bilo tako loše kako to tvrdi žrtva

1

Rast tenzija

Tenzije rastu, prekid komunikacije, žrtva postaje plašljiva i osjeća potrebu da smiri zlostavljača.

2

Incident

Verbalno, emocionalno i fizičko zlostavljanje. Ljutnja, okrivljavanje, raspravljanje.

Prijetnje. Zastrašivanje.

35

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 10.

Uticaj rodno zasnovanog nasilja na zdravlje žene

Zdravstvene posljedice se grupiraju u fatalne i nefatalne: -

Fatalne posljedice su: fatalne povrede, ubistvo, samoubistvo.

Zdravstvene posljedice rodno zasnovanog nasilja su kratkoročne i dugoročne. Negativne zdravstvene posljedice, međutim, mogu trajati dugo nakon što nasilje prestane. Kombinirani oblici nasilja (npr. fizičko i seksualno) i/ili više nasilnih incidenata vremenom dovodi do ozbiljnih zdravstvenih posljedica (SZO 2002, Johnson/Leone 2005). Najteža posljedica je smrt žene. Ovaj fatalni ishod može se desiti odmah, ali i kao dugotrajna posljedica drugih neželjenih ishoda. Ovo se najčešće dešava kao posljedica po mentalno zdravlje žene, što može rezultirati samoubistvom, bolestima ovisnosti ili kardiovaskularnim oboljenjima koja mogu dovesti do prerane smrti žene.

-

Nefatalne posljedice su:

-

Fizičke posljedice – povrede, funkcionalni poremećaji i stalna onesposobljenja.

-

Negativna zdravstvena ponašanja – alkoholizam i zloupotreba droga, pušenje, seksualno rizično ponašanje i sklonost samopovređivanju.

-

Psihosomatske posljedice – sindrom hronične boli, sindrom iritabilnog kolona, poremećaji probavnog trakta, infekcije urinarnog trakta i respiratorni poremećaji.

-

Posljedice po reproduktivno zdravlje – upalne bolesti karlice, spolno prenosive bolesti, neželjene trudnoće, komplikacije u trudnoći i spontani pobačaji, male porođajne težine.

-

Psihičke posljedice – (1) posttraumatski stresni poremećaj, (2) depresije, strahovi, poremećaji spavanja, panični poremećaji, (3) poremećaji u ishrani, (4) nizak stepen samopoštovanja i (5) suicidne tendencije3.

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH br.

46/10 i 75/13), društvenu brigu za zdravlje čine mjere kojima se stvaraju uvjeti za provođenje zdravstvene zaštite radi očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva. Stoga je pristup pacijenticama/žrtvama nasilja sastavni dio redovne zdravstvene zaštite, ali sa specijaliziranim pristupom s obzirom na specifičnost problema.

Navedeno ne implicira potrebu uspostavljanja specijaliziranih ustanova ili službi, ali specijalizirani pristupi jesu potrebni.

Jedno od načela zdravstvene zaštite je načelo specijaliziranog pristupa, kojim se osiguravaju organizacija i razvijanje posebnih specijaliziranih kliničkih javnozdravstvenih dostignuća i znanja, te njihova primjena u praksi (Član 23.

Zakona o zdravstvenoj zaštiti).

Kako je rodno zasnovano nasilje prepoznato kao važan javnozdravstveni problem, potrebno je pratiti sva dostignuća u ovoj oblasti i tretirati ga unutar zdravstvenog sistema, prema načelima koja su propisana, provodeći sve mjere zdravstvene zaštite, od promocije i prevencije, preko ranog dijagnosticiranja, tretmana pa do rehabilitacije.

36

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 11.

Mitovi i činjenice o rodno zasnovanom nasilju Mnogi zdravstveni stručnjaci dijele norme, uvjerenja i stavove šireg društva u kojem žive. Negativni stavovi nad ženama općenito i nad žrtvama nasilja posebno mogu dodatno otežavati situaciju za žene žrtve nasilja i mogu spriječiti zdravstvene profesionalce u pružanju adekvatne medicinske zaštite.

Prepoznati su i mitovi/stereotipi o nasilju nad ženama koji se kulturološki prihvataju u društvima, a koji otežavaju pristup ovom kompleksnom problemu i, u konačnici njegovom rješavanju, tačnije pružanju adekvatne medicinske zaštite. Prema zakonskim propisima i načelima pružanja zdravstvene zaštite, zdravstveni radnici su odgovorni za pružanje medicinske njege i podrške pacijentima, u ovom slučaju žrtvama nasilja, kao i izbjegavanje svakog ponašanja koje bi moglo voditi sekundarnoj traumatizaciji.

Zdravstveni radnici dovoljno senzibilizirani za nasilje treba da pruže odgovarajuću medicinsku zaštitu, ali nisu odgovorni za procjenu vjerodostojnosti nasilja.

Mitovi/kriva uvjerenja/zablude/ predrasude/ o rodno zasnovanom nasilju, npr:

Mitovi vezani za počinitelje, npr.: -

Muškarci koji tuku žene su nasilni u svim njihovim vezama.

-

Muškarci koji tuku žene su uglavnom neobrazovani, pripadaju nižoj ili radničkoj klasi, ili su siromašni, ili pripadaju nekim manjinskim grupama.

-

Samo alkoholičari i narkomani su nasilni prema ženama

-

Muškarci koji tuku žene nemaju kontrolu nad svojim nasilničkim ponašanjem. Oni su brutalni, zli, psihopate koji nemaju morala. Oni se ne mogu promijeniti.

Mitovi vezani za žrtve, npr .: -

Žene su jednako nasilne i izopačene kao i muškarci.

-

Zlostavljane žene uživaju biti zlostavljane.

One su mazohisti.

-

One to same traže. One dolaze iz nasilnih porodica i traže nasilne veze.

-

Žene ne bi dobile batine da nisu iritirale svoje partnere.

-

One bi izašle iz te veze da im se ne sviđa ili da ne zaslužuju nasilje.

-

Zlostavljane žene su neobrazovane, pripadaju nižoj klasi, ili su siromašne, ili pripadaju manjinama.

-

Premlaćivanje se rijetko dešava. Samo neke osobe to dožive.

-

Premlaćivanje se ne dešava unutar određenih grupa – npr. religioznih/vjerskih.

-

Zlostavljane žene su duševno oboljele ili lude. One imaju mane, one su inferiorne.

-

Premlaćivanje nije opasno niti ozbiljno. To nije ništa strašno. Žene uvijek preuveličavaju posljedice.

-

Zlostavljane žene se ne mogu oporaviti. One će uvijek biti zlostavljane i trajno oštećene.

-

Premlaćivanje je uzrokovano disfunkcionalnim/lošim odnosima. Oba partnera imaju osjećaj krivice.

37

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 5. NAČELA I STANDARDI ZA PRUŽANJE USLUGA Pregled modula Trajanje modula

40 minuta

Cilj modula

Pružiti polaznicima pregled osnovnih načela i standarda zdravstvenih usluga za žrtve rodno zasnovanog nasilja, na temelju: • rodno osjetljivog pristupa, • pristupa koji je usmjeren na žrtve/žene, • pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima, • integriranja odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u postojeće usluge.

Ključne poruke

• Rodno osjetljiv pristup nalaže da zdravstveni stručnjaci imaju adekvatno razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, njegovih uzroka i posljedica i kako ono utiče na žene koje pripadaju marginaliziranim grupama.

• Sigurnost i žrtve i pružatelja zdravstvenih usluga se treba smatrati prioritetom prilikom organiziranja i pružanja njege žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

• Pristup zasnovan na ljudskim pravima bavi se kršenjem ljudskih prava koje je uzrok i posljedica rodno zasnovanog nasilja. Zasnovan je na univerzalnim načelima ljudskih prava i obavezuje države i pružatelje usluga („nositelje dužnosti“) u ispunjavanju njihovih obaveza vis-a-vis pojedinaca („nositelja prava“).

• Integriranje odgovora zdravstva na rodno zasnovano nasilje u postojeće usluge, umjesto da se iste pružaju kao samostalne usluge, pomaže kako bi se ženama osigurao jednostavan pristup sveobuhvatnim uslugama i kako bi se osigurala održivost, posebno u okruženjima sa nedostatnim resursima.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH – Resursni paket, poglavlje 7

Glavni elementi modula i metodologija

Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-10, podjela radnog materijala 12)

Materijali za sesiju obuke

Prezentacija: Prezentacija u Power Pointu Modul 5 Radni materijali: Radni materijal 12: Načela i standardi za pružanje zdravstvenih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja

38

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 12. Načela i standardi za pružanje zdravstvenih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja Načela rada sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja Bezbjednost i sigurnost i žrtve i pružatelja zdravstvenih usluga se treba smatrati prioritetom prilikom organiziranja i pružanja njege žrtvama/osobama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje.

Procjena sigurnosti pacijenta treba biti izvršena u trenutku identifikacije i kada pacijent/pacijentica otkrije da je žrtva rodno zasnovanog nasilja.

Također, procjena sigurnosti treba biti sastavni dio svih konsultacija. Kada počnu konsultacije s pacijentom važno je uzeti u obzir moguće prijetnje kako bi se osiguralo da se konsultacije mogu obaviti bez štete po ikoga, bilo da se radio o pacijentu/pacijentici ili ostalim kolegama.

Povjerljivost. Poštivanje povjerljivosti je važna mjera kako bi se osigurala sigurnost i pacijenta i pružatelja zdravstvene usluge. Sve vrijeme se mora poštivati povjerljivost žrtve. To uključuje dijeljenje samo neophodnih informacija, te samo u slučaju da je to potrebno ili na zahtjev i samo uz saglasnost žrtve. Privatnost za vrijeme konsultacija (identifikacija i kliničko upravljanje) i povjerljivost prilikom prikupljanja podataka, vođenja evidencije, izvještavanja i razmjene informacija će smanjiti izloženost i pacijenata i pružatelja zdravstvenih usluga. Održavanje povjerljivosti osigurava da žrtva ne doživi daljnje prijetnje i/ili nasilje zbog traženja pomoći, te štiti pružatelje zdravstvenih usluga od prijetnji nasilnika ili članova porodice. Uzajamna povjerljivost u zdravstvenoj struci znači da se neki podaci o pacijentu mogu podijeliti s drugim kolegama samo ukoliko postoji potreba da oni budu informirani o tome. Podaci se mogu podijeliti s kolegama ukoliko postoji medicinski razlog za to i ukoliko pružatelj zdravstvenih usluga upućuje žrtvu drugom pružatelju zdravstvenih usluga. To je potrebno objasniti žrtvi

unaprijed i žrtva mora shvatiti koji podaci i s kim će biti podijeljeni, te je za navedeno potrebno dobiti saglasnost. Ukoliko je povjerljivost ograničena propisima u pogledu obaveznog prijavljivanja, žrtva se o tome mora obavijestiti bez odlaganja.

Informirani izbor. Svaka radnja se treba provesti samo uz odobrenje žrtve, te nakon dobivanja informiranog pristanka.

Potrebe žrtve u središtu pažnje. Kod pružanja zaštite žrtvama rodno zasnovanog nasilja, poštivanje želja, prava i dostojanstva žrtve je najbolji pristup koji ima za cilj stvoriti okruženje ispunjeno poštovanjem kako bi se olakšalo žrtvi da identificira svoje potrebe i da odluči o mogućim načinima djelovanja. Pružatelji zdravstvenih usluga trebaju podržati žrtve/osobe koje su doživjele nasilje kod odlučivanja.

Bez diskriminacije. Bez obzira na dob, rasu, nacionalnu pripadnost, vjeru, spolnu orijentaciju, rodni identitet, invaliditet, bračni status, obrazovni i socio-ekonomski status, sve žrtve/osobe koje su doživjele nasilje su jednake i sa njima se mora postupati na isti način i oni moraju imati jednak pristup uslugama.

Standardi za pružanje zdravstvenih usluga Usluge se temelje na razumijevanju rodno zasnovanog nasilja nad ženama i usmjerene su na ljudska prava i sigurnost žrtava.

Usluge se temelje na integriranom pristupu koji uzima u obzir odnos između žrtava, počinitelja, djece i njihove šire društvene okoline.

Usluge imaju za cilj izbjegavanja sekundarne viktimizacije.

Usluge imaju za cilj osnaživanje i ekonomsku neovisnost žena žrtava nasilja.

One omogućavaju, gdje je to prikladno, da se različite usluge zaštite i podrške nalaze na istom mjestu.

Bave se specifičnim potrebama ugroženih osoba, uključujući i djecu žrtve, kojima su te usluge dostupne.

Prema Članu 18. Istanbulske konvencije, Standardi za pružanje zdravstvenih usluga

39

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 6. PREPOZNAVANJE SLUČAJEVA RODNO ZASNOVANOG NASILJA Pregled modula Trajanje modula

45 minuta

Cilj modula

Omogućiti polaznicima da steknu znanje i vještine • da prepoznaju klinička stanja i ponašanja koja mogu ukazivati na izloženost pacijenta rodno zasnovanom nasilju • da procijene potrebe žrtve i raspoložive resurse

Ključne poruke

• Određena klinička stanja i ponašanja trebaju izazvati sumnju i potaknuti zdravstvene radnike da postave pitanje o rodno zasnovanom nasilju.

• Ispravna i potpuna procjena potreba i resursa za žrtve rodno zasnovanog nasilja će diktirati sljedeće korake intervencije.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH – Resursni paket, poglavlje 8

Glavni elementi modula i metodologija

• Grupna diskusija: Kako prepoznati rodno zasnovano nasilje

Napomene za predavače

Grupna diskusija: Kako prepoznati rodno zasnovano nasilje (trajanje: 15 minuta)

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-8, podjela radnog materijala 13) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 9-12, podjela radnog materijala 14)

Prije prezentacije o znakovima i simptomima rodno zasnovanog nasilja, pitajte učesnike da razmisle o situacijama iz njihovog profesionalnog iskustva kada su posumnjali na slučaj rodno zasnovanog nasilja.

Koji su to bili znakovi koji su ih naveli da pomisle da se radi o rodno zasnovanom nasilju? Posredovati u diskusiji grupe i sumirati rezultate, pomoću PPT slajda x i materijala 13.

Materijali za sesiju obuke

40

Prezentacija: Prezentacija u Power Pointu Modul 6 Radni materijali: Radni materijal 13: Prepoznavanje znakova i simptoma rodno zasnovanog nasilja Radni materijal 14: Procjena potreba žrtava rodno zasnovanog nasilja i resursa

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 13.

Prepoznavanje znakova i simptoma rodno zasnovanog nasilja

U nastavku je lista kliničkih ili psiholoških stanja i simptoma koji mogu skrenuti pažnju zdravstvenih radnika i nalagati istraživanje eventualnog prisustva rodno zasnovanog nasilja. Ukoliko je prisutno više njih to može ukazivati da je pacijent/ica izložen/a rodno zasnovanom nasilju.

Klinički simptomi ili stanja koji mogu ukazivati na rodno zasnovano nasilje

Ponašanja povezana s rodno zasnovanim nasiljem

Simptomi depresije, anksioznosti, poremećaji spavanja

Često zakazivanje pregleda za nejasne simptome

Sklonost samoubistvu ili samoozljeđivanju

Ozljede koje nisu u skladu s objašnjenjem uzroka

Pacijent se čini uplašen, pretjerano zabrinut ili depresivan Zloupotreba alkohola i drugih supstanci

Žena pokušava sakriti ozljede ili umanjiti njihovu veličinu

Neobjašnjivi hronični gastrointestinalni simptomi

Partner uvijek prisustvuje a za to nema potrebe

Neobjašnjivi reproduktivni simptomi, uključujući bol u zdjelici, seksualnu disfunkciju

Žena nerado govori pred partnerom ili pred odraslom osobom u pratnji

Nepovoljni reproduktivni rezultati, uključujući i više neželjenih trudnoća i/ili prekida trudnoća, odgođene trudničke njege, nepovoljni ishodi poroda

Nepridržavanje propisane terapije

Neobjašnjivi urogenitalni simptomi, uključujući česte infekcije mjehura ili bubrega ili druge infekcije Ponovljeno vaginalno krvarenje i spolno prenosive infekcije Hronična bol (neobjašnjiva) Traumatska ozljeda, posebno ako se ponavlja, a praćena je nejasnim ili nevjerodostojnim objašnjenjima Prikrivanje ozljeda odjećom Problemi sa centralnim nervnim sistemom (glavobolje, kognitivni problemi, gubitak sluha)

Često propuštanje zakazanih pregleda Višestruke ozljede u različitim fazama liječenja Pacijentica izgleda uplašena, pretjerano zabrinuta ili depresivna Žena je pokorna ili se boji da govori pred svojim partnerom Partner je agresivan ili dominantan, govori u ime žene ili odbija napustiti prostoriju Slabo ili nikako posjećivanje prenatalnih klinika Prerano samovoljno napuštanje bolnice.

Ponovljene zdravstvene konsultacije bez jasne dijagnoze Nametljiv partner ili suprug u konsultacijama.

41

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 14.

Procjena potreba žrtava rodno zasnovanog nasilja i resursa Nakon otkrivanja/potvrde da je pacijent/pacijentica žrtva rodno zasnovanog nasilja, potrebno je provesti procjenu potreba i resursa u vezi sa žrtvom. Potrebna je ispravna i potpuna procjena potencijalnih/postojećih faktora rizika, potreba i resursa u cilju shvatanja društvenog, porodičnog i individualnog konteksta koji utiče na stanje žrtve. Potrebno je procijeniti vrste nasilja, odnose s članovima porodice, socijalnu integraciju žrtve u zajednici, mehanizam razumijevanja i rješavanja problema žrtve, kao i ekonomske implikacije.

Procjena se može provesti na osnovu kontrolne liste u nastavku: − Dobiti saglasnost za usluge koje će biti pružene. U slučaju djece ili osoba s ograničenom moći razlučivanja, pribaviti saglasnost roditelja ili staratelja. Ako žrtva ne može čitati i pisati, žrtvi je potrebno pročitati izjavu o informiranom pristanku i potrebno je dobiti usmeni pristanak (to se navodi na obrascu informiranog pristanka ili u medicinskoj evidenciji). − Objasniti pravo davanja ograničenog pristanka i pravo izbora o tome koji podaci se mogu podijeliti, a koje je potrebno držati u tajnosti. − Dati odgovarajuće informacije za informirani pristanak. Informirati žrtve/osobe koje su doživjele nasilje o mogućim implikacijama razmjene informacija o slučaju s drugim institucijama/službama. − Navedite ukoliko postoji zakonska obaveza prijavljivanja incidenta/slučaja rodno zasnovanog nasilja nekoj drugoj ustanovi, te sadržaja informacija koje se prijavljuju, ukoliko je moguće. − Osigurati da žrtve/osobe koje su doživjele rodno zasnovano nasilje dobiju informacije o rodno zasnovanom nasilju i njegovim posljedicama po zdravlje. − Osigurati da se žrtvi pomaže na način bez osuđivanja, sa empatijom i razumijevanjem,

42

kao i da se ulože svi napori da im se pomogne. − Pitajte žrtvu da svojim riječima ispriča šta se dogodilo, da priča o počinitelju, vrsti nasilja i težini. U slučaju prijavljivanja od strane drugih službi/referala, neke informacije su možda već i dostupne. − Procijeniti potrebe i resurse, kako bi se shvatio socijalni, porodični i individualni kontekst koji utiče na stanje žrtve. − Razmislite o zaštiti/podršci koja bi se trebala pružiti, prilagođeno potrebama i očekivanjima u cilju zaštite žrtve rodno zasnovanog nasilja.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 7. KOMUNICIRANJE SA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA Pregled modula Trajanje modula

60 minuta

Cilj modula

Pružiti polaznicima znanje i vještine da: - Razumiju prepreke s kojima se susreću zdravstveni stručnjaci pri pružanju efikasne zaštite i podrške, - Razumiju minimalne uvjete za ispitivanje o nasilju, naročito vezano za sigurnost ispitivanja, - Komuniciraju sa preživjelima na neosuđujući i podržavajući način, i - Formuliraju pitanja o rodno zasnovanom nasilju.

Ključne poruke

• Prije ispitivanja o nasilju, zdravstveni stručnjaci trebaju biti sigurni da je bezbjedno pitati.

• Zdravstveni stručnjaci trebaju pratiti sljedeće preporuke za komuniciranje sa preživjelima: - Pokazati neosuđujući i podržavajući stav, - Biti strpljivi, pažljivo slušati i potvrđivati ono što - pacijent govori, - Pri ispitivanju o nasilju, početi sa uopćenijim uvodnim pitanjima, prije prelaska na specifičnija, direktna pitanja, - Ne vršiti pritisak na pacijenta da otkrije nasilje, i ako ga ne otkrije, ponuditi da se vrati zbog dodatne podrške, i - naglasiti da postoji dostupna pomoć

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Resursni paket, poglavlje 8

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-6, podjela radnog materijala 15) • Individualna vježba „9 tačaka“ (radni materijal 16) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 7-12, podjela radnog materijala 17) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 13-14, podjela radnog materijala 18) • Igranje uloga: Postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasilju – Anin slučaj (radni materijal 19)

43

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Napomene za predavače

Individualna vježba „9 tačaka“ (radni materijal 16; trajanje: 5 minuta) Podijelite radni materijal 16 sa uputstvima svim polaznicima. Zamolite učesnike da samostalno rade i da povežu 9 tačaka koristeći samo 4 prave linije, ne podižući olovku sa papira. Kad pronađu rješenja neka se jave. Jedini način da se zadatak uradi jeste da se dvije linije produže izvan „kvadrata“ označenog tačkama. Razgovarajte s polaznicima zašto je bilo teško pronaći rješenje. Ljudi obično imaju ograničen pogled na stvari i situacije, i ponekad se prepreke moraju prijeći (uglavnom lične) kako bi se stekla jasna slika problema.

Igranje uloga-postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasilju (radni materijal 19, trajanje 30 minuta) Podijeliti radni materijal 19 sa uputstvima. Zamolite dobrovoljce da izaberu jednu od sljedeće četiri uloge: pacijentica, njen mali sin, ljekar/ medicinska sestra, posmatrač. Velika grupa se može podijeliti u manje grupe (predvidjeti više vremena za diskusiju). Odvojite 10-15 minuta za igranje uloga. Ako ostane vremena, polaznici mogu zamijeniti uloge.

Nakon vježbe, fasilitirajte diskusiju (15-20 minuta): • Pitanja za osobu koja je glumila žrtvu nasilja: Kako ste se osjećali u svojoj ulozi? Koja su pitanja bila od pomoći i podstakla vas da više pričate? Koja pitanja nisu bila od koristi? Šta je ljekar mogao/la uraditi drugačije?

• Pitanja za osobu koja je glumila ljekara/medicinsku sestru: Kako ste se osjećali u svojoj ulozi? Šta vam je išlo dobro? Šta vam je bilo najteže? Kako ste to mogli drugačije uraditi?

• Pitajte posmatrača da podijeli svoja zapažanja.

• Otvoriti diskusiju u grupi.

Materijali za sesiju obuke

PowerPoint prezentacija Modul 7 Radni materijali: Radni materijal 15: Prepreke s kojima se susreću zdravstveni stručnjaci pri pružanju efikasne zaštite i podrške Radni materijal 16: Individualna vježba „9 tačaka“ Radni materijal 17: Postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasiljuprimjeri pitanja Radni materijal 18: Savjeti za efikasnu komunikaciju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja Radni materijal 19: Igranje uloga-postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasilju-Anin slučaj

44

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 15.

Prepreke s kojima se suočavaju zdravstveni stručnjaci u pružanju efikasne zaštite/podrške Na samom početku, treba uzeti u obzir prepreke s kojima se suočavaju zdravstveni stručnjaci pri pružanju efikasne zaštite i podrške, te iste eliminirati prijedlozima za akciju.

Prepreke

Akcije

Nedovoljno znanje o uzrocima, posljedicama i dinamici rodno-zasnovanog nasilja. Ako zdravstveni stručnjaci ne pitaju o simptomima rodno-zasnovanog nasilja ili ih ne prepoznaju, može doći do pogrešne dijagnoze ili neodgovarajućeg tretmana.

Kontinuirana obuka u zdravstvenim ustanovama – redovna godišnja obuka.

Neophodno je osigurati sredstva iz međunarodnih i domaćih izvora.

Vlastiti stavovi i predrasude o rodno zasnovanom nasilju mogu rezultirati posmatranjem nasilja u intimnoj vezi kao privatnog problema, ili okrivljavanjem žene za nasilje koje je preživjela.

Razbijanje predrasuda kod zdravstvenih stručnjaka je važna aktivnost; uvođenje procedura i načina dokumentiranja, te stručna revizija, su neki od mehanizama.

Vlastito iskustvo sa rodno-zasnovanim nasiljem u prošlosti.

Razbijanje predrasuda kod zdravstvenih stručnjaka je važna aktivnost; uvođenje procedura i načina dokumentiranja, te stručna revizija, su neki od mehanizama.

Nedostatak kliničkih vještina za reagiranje na rodnozasnovano nasilje. Manjak znanja i vještina također mogu ugroziti sigurnost, život i dobrobit pacijenta, npr. kada zdravstveni stručnjaci izražavaju negativne stavove pred pacijenticom koja je silovana, ili kada razgovaraju o povredama na način koji može čuti potencijalno nasilni suprug dok čeka ispred ordinacije.

Provođenje ciljane obuke za sve članove tima unutar zdravstvene ustanove i osiguravanje stručne revizije i obuke temeljene na primjerima iz prakse.

Manjak informacija o postojećim uslugama podrške i odgovarajućim profesionalnim kontaktima koji mogu poslužiti kao osnova za dalje upućivanje pacijenata.

Zdravstveni stručnjaci trebaju biti upoznati sa svim svojim pravima i obavezama, te trebaju svima pružati informacije o dostupnim uslugama za žrtve rodno zasnovanog nasilja. Ovo se u jednoj zdravstvenoj ustanovi može osigurati kroz poziciju koordinatora za praćenje postupanja u slučajevima nasilja.

45

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Nedostatak vremena za pružanje medicinske zaštite, kao i neadekvatno finansiranje savjetodavnog rada.

Veoma osjetljivo pitanje; rukovodstvo zdravstvenih ustanova treba jačati svijest kod zdravstvenih stručnjaka o tome da tretiranje nasilja predstavlja stručni medicinski rad.

Može biti teško procijeniti koliko će vremenski trajati razgovor sa žrtvom nasilja, te zdravstveni radnici mogu biti zabrinuti da će time zakinuti druge pacijente.

Razvijena procedura treba predviđati da se pregledi provode u odvojenim prostorijama, te da u tom trenutku zdravstveni radnik nije uključen u redovan rad.

Nepostojanje unutar-institucionalne podrške u vidu standardiziranih protokola, obrazaca ili programa obuke za osoblje za postupanje sa ženama koje su preživjele rodno-zasnovano nasilje.

Kreiranje standardiziranih procedura je obavezno.

Nesigurnost vezano za pravne obaveze, npr. pravila o povjerljivosti ili obaveze izvještavanja.

Kreiranje standardiziranih procedura je obavezno.

Odsustvo standardnih procedura, politika i protokola koje bi osigurale da tretman svih preživjelih bude u skladu sa standardima dobre kliničke brige.

Kreiranje standardiziranih procedura je obavezno.

46

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 16.

Individualna vježba „9 tačaka“ Svi polaznici rade samostalno. Zadatak je povezati 9 tačaka koristeći samo 4 prave linije, ne podižući olovku s papira.

Samo za predavače!!!

47

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 17.

Postavljanje pitanja o rodno zasnovanom nasilju –primjeri pitanja

-

Pri ispitivanju o rodno zasnovanom nasilju, preporučuje se da počnete s uvodnim pitanjem, objašnjavajući pacijentici da nasilje pogađa mnoge žene i naglašavajući kakav uticaj ono može imati na zdravlje žene, prije nego pređete na direktnija i specifičnija pitanja.

-

Primjeri uvodnih pitanja: -

-

-

-

-

„Iz iskustva znam da zlostavljanje i nasilje kod kuće predstavlja problem za mnoge žene. Da li je to na neki način problem i za vas?“ „Znamo da mnoge žene doživljavaju zlostavljanje i nasilje kod kuće koje narušava njihovo zdravlje. Pitam se da li ste vi ikad doživjeli nasilje u kući?“ „Znamo da je nasilje nad ženama veoma čest problem. Oko 30% žena u našoj zemlji trpi zlostavljanje od svojih partnera. Je li se to ikad dogodilo vama?“ „Neke žene misle da zaslužuju zlostavljanje jer ne ispunjavaju očekivanja svojih partnera.

Ali bez obzira šta je neko uradio ili nije uradio, niko ne zaslužuje da ga tuku. Je li vas ikad neko udario ili vam prijetio zbog nečeg što jeste ili niste uradili?“ „Mnoge žene koje mi dolaze kao pacijentice žive u zlostavljačkim vezama. Neke se previše plaše ili im je neugodno da to same pomenu. Jeste li vi ikad doživjeli nasilje od svog partnera?“

Primjeri direktnih pitanja: - - -

48

„Bojim se da su vaši simptomi možda izazvani tako što vas je neko tukao. Da li vas je neko povrijedio?“ „Prema našem iskustvu, žene dobijaju ovakve povrede kad ih neko napadne. Je li vas neko napao?“ „Je li vas neko udario? Ko je to bio? Je li vaš partner ili suprug?“

- -

„Je li vaš partner ili bivši partner ikad udario ili fizički povrijedio vas ili nekog ko vam je blizak?“ „Je li vas partner ikad prisilio na seks kada to niste željeli? Da li je ikad odbio da koristi zaštitu?“ „Da li vas partner često omalovažava, vrijeđa i okrivljuje?“ „Da li vam je partner ikad pokušao ograničiti slobodu ili spriječiti vas da radite stvari koje su vam važne (npr. da idete u školu, na posao, u posjetu prijateljima ili porodici)?“

Izvor: prilagođeno iz Perttu/Kaselitz 2006, Warshaw/Ganley 1996.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 18. Savjeti za efikasnu komunikaciju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja Dozvoljeno

Nije dozvoljeno

Preuzmite inicijativu postavljanja pitanja o nasilju – nemojte čekati da to žena sama iznese. To pokazuje da preuzimate profesionalnu odgovornost za njenu situaciju te tako pomažete u izgradnji povjerenja.

Nemojte pitati o nasilju ako je prisutan partner, član porodice ili prijatelj.

Zapamtite da je sigurnost pacijentice na prvom mjestu.

Objasnite da će informacije ostati u tajnosti i obavijestite je o svim ograničenjima vezanim za povjerljivost.

Nemojte je tek pasivno slušati bez komentara. Zbog toga bi ona mogla pomisliti da joj ne vjerujete i da je u krivu, a da je počinitelj u pravu.

Koristite kontakt očima i usredotočite svu pažnju na nju. Izbjegavajte paralelnu obradu papirologije.

Budite svjesni govora vlastitog tijela. Način na koji stojite i držite ruke i glavu, način vašeg izražavanja i ton glasa – sve to ženi prenosi jasnu poruku o tome kako vi doživljavate tu situaciju.

Pokažite neosuđujući i pozitivan stav i potvrđujte ono što žena govori.

Koristite suosjećajan glas kako biste zadobili povjerenje žrtve nasilja.

Pažljivo saslušajte priču o njenim iskustvima i uvjerite je da su njena osjećanja opravdana.

Pokažite joj da vjerujete u njenu priču.

Budite strpljivi sa ženama i djevojkama žrtvama rodno zasnovanog nasilja imajući u vidu da su one u stanju krize i da mogu imati proturječne osjećaje.

Naglasite kako nasilje nije njena greška i da je počinitelj odgovoran za vlastito ponašanje.

Koristite izjave podrške poput „Žao mi je što vam se to desilo” ili „Stvarno ste toliko toga preživjeli”, što može ohrabriti ženu da otkrije više informacija.

Nemojte kriviti ženu. Izbjegavajte pitanja poput „Zašto si još uvijek s njim?”, „Jeste li se posvađali prije nasilja?”, „Šta si radila sama vani?”, „Šta si obukla?” Umjesto toga naglasite da se rodno zasnovano nasilje ne smije tolerirati.

Izbjegavajte da govor vašeg tijela odašilje poruke iritacije, nevjerice, odbojnosti ili ljutnje prema žrtvi.

Ne sudite o ponašanju žrtve na osnovu kulture ili vjere.

Nemojte je prisiljavati da otkrije šta se desilo. Ukoliko ona sama ne kaže, recite joj šta vas je navelo da pomislite na nasilje.

Dokumentirajte svoje sumnje i dokaze na kojima se one temelje.

Objasnite joj da se može vratiti radi daljnje pomoći. Iznesite problem na narednom zakazanom pregledu.

Naglasite da postoje raspoložive mogućnosti i resursi. Pokušajte pronaći adekvatne usluge zajedno s njom. Ostavite otvorena „vrata” kako bi vam se ona ponovno obratila.

Izvor: preuzeto iz Perttu/Kaselitz i sar 2006, Warshaw/Ganley 1996, SZO 2003, SZO 2013

49

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 19.

Igranje uloga – ispitivanje o rodno zasnovanom nasilju – Anin slučaj Molimo pročitajte uputstva i donji scenarij. Zatim odglumite scenarij prema dodijeljenim ulogama.

Uputstva za igru uloga: -

- -

- -

Cilj igre uloga je vježbati prepoznavanje i ispitivanje o rodno zasnovanom nasilju, prema principima o kojima je bilo riječi tokom obuke.

Igra uloga ima četiri lika: Ana – žena koja je preživjela nasilje, Ivan – njen dvogodišnji sin, liječnik/medicinska sestra, i posmatrač.

Situacija: Ana je došla u dom zdravlja da traži savjet, skupa sa svojim malim sinom Ivanom. Liječnik/sestra sumnja da je možda doživjela nasilje i pokušava s njom o tome govoriti.

Trajanje razgovora između liječnika/sestre i žene: 15 minuta Nakon igre uloga, vratiti se u veću grupu i podijeliti povratne informacije (pacijentica, liječnik/sestra, posmatrač), uz komentare iz cijele grupe.

Opis scenarija: Ana, 35 godina, dolazi u dom zdravlja sa svojim dvogodišnjim sinom Ivanom. Dječak je nemiran i puno plače noću. Tokom razgovora s Anom, liječnik/sestra primjećuje crne tragove na njenim zglobovima šake. Liječnik/sestra malo oklijeva ali zatim pita o ovim modricama. Ana najprije odgovara da ih je zadobila nosajući sina po kući tokom noći.

Ani je očigledno vrlo neugodno i ne želi dalje razgovarati. Liječnik/sestra kaže da, prema njenom iskustvu, ovakve modrice mogu biti i znak fizičkog nasilja. Ana ništa ne odgovara i liječnik se boji da će pobjeći iz prostorije.

Izvor: prilagođeno iz Ganley 1998.

50

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 8. PODRŠKA PRVE LINIJE Pregled modula Trajanje modula

20 minuta

Cilj modula

Polaznicima pružiti pregled različitih koraka u pružanju podrške prve linije pacijentima koji otkrivaju rodno zasnovano nasilje.

Glavne poruke

• Nakon što pacijent prijavi rodno zasnovano nasilje, pružatelji

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Resursni paket, podpoglavlje 9.1

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-3, podjela radnog

Materijali za sesiju obuke

PowerPoint prezentacija Modul 8 Radni materijali: Radni materijal 20: Podrška prve linije

zdravstvenih usluga trebaju osigurati podršku prve linije.

materijala 20)

Radni materijali Radni materijal 20.

Podrška prve linije Smjernice za podršku prve linije – elementi odgovora prve linije4

- Ne osuđivati ženu i pružiti joj podršku potvrđujući ono što govori.

- Pružiti praktičnu njegu i podršku primjerenu ženinim strahovima, ali bez uplitanja.

- Postavljati ženi pitanja o historiji nasilja nad njom, pažljivo je saslušati, ali ne vršiti pritisak na nju da govori.

- Pružiti joj mogućnost da pristupi podacima o resursima, uključujući i pravne i ostale usluge za koje ona smatra da će joj pomoći; - Pružiti pomoć u povećanju sigurnosti za nju i njenu djecu, po potrebi; omogućiti ili mobilizirati socijalnu podršku; - Osigurati da se savjetovanje provodi u privatnosti;

- Informirati žene o granicama povjerljivosti (tj. u kojem je trenutku prijavljivanje obavezno).

Preporuka Neposrednu podršku prve linije pružaju zdravstveni radnici u zdravstvenim ustanovama u koje se žena javlja ili biva dovedena u pratnji (policije). Preporuka je da se „otvori“ proces rada sa žrtvom i pruže sve moguće informacije o svim raspoloživim resursima – pravne i socijalne usluge.

Razgovor za ženom treba obavljati u posebnim prostorijama, koje omogućavaju potpunu privatnost i povjerljivost.

Ukoliko zdravstveni radnici u ovom prvom koraku procijene da trebaju pomoć drugih specijalnosti, valja omogućiti da svi drugi budu na raspolaganju za pružanje podrške prve linije (SZO 2013 Preporuka 1).

51

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 9. LIJEČNIČKI PREGLED I NJEGA Pregled modula Trajanje modula

3 sata i 10 minuta

Cilj modula

Pružiti polaznicima pregled različitih koraka uključenih u: - bilježenje anamneze i obavljanje fizičkog pregleda, - liječenje i propratnu njegu, s naglaskom na pacijente koji su doživjeli seksualno nasilje i / ili pate od već postojećih mentalnih poremećaja vezanih za rodno-zasnovano nasilje.

- Pružanje psihološke podrške/prve pomoći

Glavne poruke

Nakon što pacijent otkrije rodno-zasnovano nasilje, zdravstveni radnici bi trebali: • dobiti informirani pristanak od pacijenta o svim aspektima konsultacija, • zabilježiti kompletnu anamnezu, • obaviti kompletan fizički pregled, • liječiti povrede, • za žrtve seksualnog nasilja: ponuditi urgentnu kontracepciju te profilaksu na HIV i seksualno prenosive infekcije po izloženosti, • pružiti osnovnu psihološku podršku.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Resursni paket, pod-poglavlje 9.2 Dodatna literatura: SZO 2003, SZO 2010a, SZO 2013

Glavni elementi modula i metodologija

Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-7, podjela radnog materijala 21) Prezentacija predavača (PPT slajdovi 8-11, podjela radnog materijala 22) Prezentacija predavača (PPT slajdovi 12-17, podjela radnog materijala 23) Prezentacija predavača (PPT slajdovi 18-20, podjela radnog materijala 24)

Materijali za sesiju obuke

52

PowerPoint prezentacija Modul 9 Radni materijali: Radni materijal 21. Uputstva za uzimanje potpune medicinske anamneze Radni materijal 22. Uputstva za fizikalni pregled Radni materijal 23. Prevencija neželjenih trudnoća, HIV-a i seksualno prenosivih infekcija Radni materijal 24. Intervencije vezane za psihološko/mentalno zdravlje

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 21.

Uputstva za uzimanje potpune medicinske anamneze

Seksualno nasilje5 U slučajevima seksualnog nasilja potrebno je: -

biti temeljit, imajući u vidu da neke pacijentice mogu namjerno izbjegavati posebno neugodne detalje napada kao što su npr. pojedinosti o oralnom spolnom kontaktu ili analnoj penetraciji;

-

ustanoviti vrijeme koje je prošlo od napada i vrstu napada;

-

ustanoviti rizik od trudnoće;

-

provjeriti rizik od HIV-a i drugih spolno prenosivih infekcija, kao i stanje mentalnog zdravlja žene.

Fizičko nasilje -

Zamoliti pacijenticu da svojim riječima opiše šta se dogodilo, a to bi trebalo uključiti detaljan opis nasilja, njegovo trajanje, informaciju o tome je li korišteno ikakvo oružje (npr. kaiš, kućanski predmeti, nož ili pištolj), kao i datum i vrijeme napada.

-

Zdravstveni radnici imaju obavezu da postave pitanja i pruže objašnjenja žrtvi na način primjeren njenom uzrastu, obrazovnom nivou, kulturi i stepenu smirenosti u tom trenutku. Ovisno o lokalnom kontekstu, može biti poželjno da se izbjegavaju pravni ili tehnički termini kao što je “nasilje u porodici“, jer značenje može biti nejasno pa se može desiti da se neke žene neće identificirati s tim, te se stoga valja ograničiti na „nasilje“, koristeći uobičajene termine.

-

Ne prekidati priču pacijentice bez potrebe i postavljati pitanja radi pojašnjenja tek nakon što ona završi svoju priču.

-

Biti temeljit i imati u vidu da neke pacijentice namjerno mogu izbjeći izvjesne posebno neugodne detalje napada.

-

Otvoreno postavljati pitanja i izbjegavati ona koja počinju sa „Zašto” jer mogu implicirati krivnju pacijentice.

-

Baviti se problemima pacijentice i njenim brigama na način koji nije osuđujući, sa razumijevanjem, na primjer vrlo mirnim glasom, kontaktom očima i izbjegavanjem izraza šoka ili nevjerice.

53

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 22.

Uputstva za fizikalni pregled

Korak 2. Ako je prisutan trag krvi, potrebno je pažljivo uzeti bris kako bi se uspostavilo porijeklo (iz vulve ili iz vagine).

Fizičko nasilje

Korak 3. Pregled spekulumom omogućava pregled vaginalnih zidova zbog povreda, uključujući ogrebotine, razderotine i modrice.

- Nakon što ste pacijentici objasnili kako izgleda pregled i da to traži skidanje odjeće, zamolite je da skine odjeću kako biste vidjeti i skrivene ozljede.

- Pacijentici treba da opišete liječnički pregled, što uključuje i objašnjenje zašto i kako se on obavlja; time ćete izbjeći da i sam pregled postane još jedno traumatično iskustvo u nizu.

- Napravite kompletan lege artis fizikalni pregled.

- Tokom fizikalnog pregleda potrebno je da obavijestite pacijenticu o onome što namjeravate učiniti sljedeće i da zatražite njeno dopuštenje.

- Potrebno je da evidentirate i emotivne i psihičke simptome.

- Pacijentici treba pružiti priliku da postavlja pitanja.

- Potrebno je pacijentica uvijek upozorite na to kada će doći do fizičkog dodira.

- Pacijentica u toku pregleda može odbiti cijeli ili jedan dio fizičkog pregleda, što se mora evidentirati.

- To što dopustite pacijentici kontrolu nad pregledom važno je za njen oporavak.

- Sve nalaze fizikalnog pregleda potrebno je evidentirati u medicinskoj dokumentaciji.

- Treba koristiti mapu tijela za označavanje mjesta i veličine ozljeda (Visoko preporučeno!)

Seksualno nasilje Genito-analni pregled tipičan za seksualno nasilje detaljno je opisan u Smjernicama SZO (2003) u 6 koraka.

Korak 1. Vanjski pregled genito-analne regije, kao i sve promjene i povrede na bedrima i butinama.

54

Korak 4. Analni pregled.

Korak 5. Digitalni rektalni pregledi preporučuje se ako postoji razlog za sumnju da je strani objekt umetnut u analni kanal.

Korak 6. Proktoskopiju treba obaviti samo u slučajevima analnog krvarenja, ili teške analne boli nakon napada, ili ako se sumnja na prisustvo stranog tijela u rektumu.

Forenzički pregled Tokom pregleda potrebno je prikupiti i liječničke i forenzičke uzorke.

Prikupljanje forenzičkih uzoraka i nalaza trebalo bi da obavi zdravstveni radnik koji je osposobljen za sudsku medicinu ili o tome posjeduje poseban certifikat.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 23.

Prevencija neželjenih trudnoća, HIV-a i spolno prenosivih infekcija6 1. Prevencija trudnoće Zdravstvene institucije trebaju ponuditi hitnu kontracepciju ženama koje su preživjele seksualni napad, i to kako slijedi: - Hitnu kontracepciju treba obezbijediti što je prije moguće nakon nasilja. Učinkovitije je ako se daje u roku od 3 dana, ali može se davati i u periodu do 5 dana (120 sati).

- Zdravstveni stručnjaci treba da ponude levonorgestrel (preporučeno: jednokratna doza od 1,5 mg).

- Ako levonorgestrel nije dostupan, može se ponuditi kombinirani režim estrogen-progestagen, zajedno sa antiemeticima za sprječavanje mučnina, ako je dostupno.

- Ukoliko oralna hitna kontracepcija nije dostupna, te ukoliko je izvodljivo, bakarni intrauterini ulošci (IUS) mogu se ponuditi ženama koje traže kontinuiranu prevenciju trudnoće.

Uzimajući u obzir rizik od SPI, IUS se može umetnuti do 5 dana nakon seksualnog napada onim pacijenticama za koje je to moguće zdravstveno, a u skladu sa SZO kriterijima o medicinskoj podobnosti.

Dostupnost kontraceptiva ovisi o postojećim propisima u zemlji.

Siguran prekid trudnoće treba biti ponuđen u skladu sa zakonima u Federaciji BiH, a preporuka je ponuditi prekid trudnoće ukoliko: - se žena javi na pregled nakon isteka vremena potrebnog za hitnu kontracepciju (5 dana); - ne uspije hitna kontracepcija, ili - je žena ostala trudna kao rezultat silovanja.

2. Postekspozicijska profilaksa za HIV (HIV PEP) Preporuka SZO je da zdravstvene ustanove u zemlji treba da razmotre ponudu postekspozicijske profilakse za HIV (HIV PEP) ženama koje se jave u roku od 72 sata nakon seksualnog napada. Izbor lijeka i režima liječenja treba izvršiti u skladu sa smjernicama u zemlji!

Kada se govori o opasnosti od zaraze HIV-om, u obzir se uzimaju: - HIV prevalencija u geografskom području, - ograničenja PEP terapije, - HIV status i karakteristike počinitelja ukoliko je poznato, - karakteristike napada, uključujući i broj počinitelja, - nuspojave antiretrovirusnih lijekova korištenih u PEP režimu, - vjerovatnoća prenosa HIV-a.

Ako se koristi HIV PEP, zdravstveni radnici trebalo bi da: - počnu sa režimom što je prije moguće, a prije isteka 72 sata; - osiguraju HIV testiranje i savjetovanje prilikom početnih konsultacija; - osiguraju kontrole pacijenta u redovnim intervalima; - osiguraju pridržavanje savjeta.

VAŽNO je imati u vidu da mnoge žene žrtve seksualnog nasilja ne završe uspješno 28 dana preventivnog režima, što je potrebno kako bi terapija bila učinkovita. To je zbog toga što HIV PEP izaziva mučninu i povraćanje, te može izazvati bolne misli o silovanju i može biti prevladan drugim pitanjima u životima žrtava.

Režim dva lijeka (korištenje pripravaka sa fiksnim dozama) generalno ima prednost u odnosu na režim tri lijeka, i to davanjem prioriteta lijekovima koji imaju blaže nuspojave.

55

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

3. Postekspozicijska profilaksa za seksualno prenosive bolesti Zdravstveni radnici trebaju ponuditi ženama koje su preživjele seksualni napad postekspozicijsku profilaksu za sljedeće seksualno prenosive bolesti: • • • •

klamidija gonoreja trihomonas sifilis, ovisno o prevalenciji.

Izbor lijeka i režima treba slijediti smjernice u zemlji!

Kako bi se izbjeglo nepotrebno odlaganje, presumptivni tretman poželjniji je u odnosu na testiranje na SPI; stoga se testiranje prije tretmana ne preporučuje.

Vakcinu za hepatitis B bez hepatitis B imunoglobulina treba ponuditi u skladu sa smjernicama u zemlji!

Zdravstveni radnici treba da uzmu krv radi određivanja statusa hepatitisa B prije davanja prve doze cjepiva. Ukoliko je prisutna rezistencija, dalje cijepljenje nije potrebno.

Radni materijal 24.

Intervencije vezano za psihološko/mentalno zdravlje Nespecijalizirana zaštita - Tamo gdje su dostupne mogućnosti upućivanja, pacijentice/žrtve rodno zasnovanog nasilja sa postojećim dijagnosticiranim mentalnim poremećajem ili mentalnim poremećajem treba da budu upućene specijaliziranim pružateljima zdravstvenih usluga za psihološke intervencije/intervencije vezane za mentalno zdravlje (centri za mentalno zdravlje u zajednici).

- Neke od intervencija za zaštitu mentalnog zdravlja mogu biti pružene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- U pružanju ove vrste zdravstvene zaštite treba slijediti dobru kliničku praksu.

- Potrebno je poštovati privatnost pacijentica koje imaju mentalne i/ili neurološke poremećaje, održavati dobar odnos nestigmatirajući pacijentice i podržavajući ih (SZO mhGAP).

- U zdravstvenim ustanovama sa ograničenim ili nikakvim mogućnostima upućivanja, psihološka prva pomoć pruža tek bazični oblik psihološke podrške koji odgovara nivou primarne zdravstvene zaštite.

Psihološka prva pomoć - pružanje praktične njege i pomoći; - procjenu potreba i problema; - pomoć osobama u rješavanju osnovnih potreba (na primjer hrana i voda, informacije); - slušanje osoba, ali nevršenje pritiska na njih da pričaju; - tješenje osoba i pomoć da se osjećaju smireno; - pomaganje osobama u smislu informacija, usluga i socijalne podrške; te - zaštita osoba od daljnje opasnosti

Sistemi upućivanja - Posebno je važno imati mogućnost upućivanja pacijentica na socijalne službe i nevladina udruženja koja se bave ovom problematikom, a u skladu sa ustanovljenim protokolima o saradnji i zakonskim obavezama.

56

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 10. PROCJENA RIZIKA I PLANIRANJE SIGURNOSTI Pregled modula Trajanje modula

1 sat i 15 minuta

Cilj modula

Pružiti polaznicima znanja i vještine da • razumiju važnost procjene rizika i planiranja sigurnosti i • podrže pacijenta u identifikaciji faktora rizika za ponavljanje ili povećanje nasilja od strane intimnih partnera te u razvoju plana sigurnosti.

Glavne poruke

Literatura

• Zdravstveni radnici igraju važnu ulogu u pružanju podrške osobama koje su preživjele rodno-zasnovano nasilje kroz zajedničku ocjenu potencijalnih rizika, podršku u planiranju sigurnosti i upućivanju na druge usluge koje su potrebne (npr sklonište).

• Faktori rizika za ponavljanje ili povećanje nasilja od strane intimnih partnera uključuju prethodna djela nasilja, prijetnje, posjedovanje i / ili korištenje oružja i ekstremnu ljubomoru i posesivnost.

• Razilazak i razvod predstavljaju visoki rizik. Stoga zdravstveni radnici ne bi trebalo da ohrabruju žene da napuste nasilnog partnera, jer ih to može staviti u daljnji rizik.

• Procjena rizika treba slijediti standardizirane alate i procedure, na primjer Procjena opasnosti koju je razvila Jacqueline Campbell. Akronimi mogu biti praktičan alat za pomoć zdravstvenim radnicima da zapamte ključne faktore rizika u svakodnevnoj radnoj praksi (npr SPECSS koji se koristi u Velikoj Britaniji); razvoj lokalnih akronima koji se uklapaju u odgovarajući kontekst i jezik se preporučuje.

• Razvijanje sigurnosnog plana, zajedno s pacijenticom može pomoći ženi da napusti odnos u slučaju da nasilje eskalira. Tu bi trebalo uključiti mjere opreza, kao što je prepoznavanje susjeda, prijatelja ili rodbine koji mogu ponuditi podršku ili imati spakovanu torbu sa neophodnim stvarima u slučaju da žena treba da napusti kuću u žurbi.

• Umrežavanje i uspostavljanje pravaca upućivanja sa drugim pružateljima usluga je važno. Skloništa za žene mogu biti posebno specijalizirana za ocjenu sigurnosnih rizika i sigurnosno planiranje i mogu dati značajan doprinos zaštiti sigurnosti pacijenta.

• U nedostatku skloništa za žene, zdravstvene ustanove mogu razmotriti praktična rješenja, kao što je ponuditi ženama kratkoročni boravak u zdravstvenoj ustanovi.

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Resursni paket, poglavlje 11

57

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-10, podjela radnog materijala 25) • Individualna vježba: identificiranje faktora rizika – slučaj gospođe Y (radni materijali 26-27) – trajanje: 30 minuta • Prezentacija predavača (PPT slajd 11, podjela radnog materijala 28)

Materijali za sesiju obuke

Individualna vježba: identificiranje faktora rizika – slučaj gospođe Y (radni materijali 26-27) – trajanje: 30 minuta Zamolite učesnike da pročitaju radni materijal 31. i identificiraju faktore rizika, pomoću ocjene opasnosti koju je sačinila Campbell ( radni materijal 26).

Ostavite 10 minuta za samostalni rad i 20 minuta za diskusiju u grupi. Kada završavate vježbu, objasniti da se ova analiza slučaja temelji na istinitoj priči .- gđu Y, ženu turskog porijekla koja živi u Austriji je na kraju ubio njen muž jer su institucije krivičnog pravosuđa podcijenile rizik. Njena djeca su predmet iznijela pred UN CEDAW Komitet, koji je utvrdio da je Austrija prekršila svoje obaveze prema CEDAW konvenciji. Vi takođe trebate istaknuti da je veoma važno da su sve agencije uključene u proces svjesne faktora rizika, da koriste isti standardizirani alat za ocjenu rizika i da su obučeni za primjenu i korištenje istog te da ocjena rizika postaje rutinski standard u svakodnevnom radu.

PowerPoint prezentacija Modul 10 Radni materijali: Radni materijal 25. Procjena rizika i planiranje sigurnosti Radni materijal 26. Primjer instrumenta za procjenu rizika: Procjena rizika, Jacquelyn C. Campbell Radni materijal 27. Individualna vježba: identificiranje faktora rizika – slučaj gđe. Y Radni materijal 28. Individualni plan sigurnosti za žene koje su doživjele nasilje intimnog partnera ili drugih članova porodice – model

58

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali

oružanog nasilja, posebno kada je počinitelj koristio oružje ili prijetio upotrebom oružja u kontekstu ranijih epizoda nasilja.

Radni materijal 25: Procjena rizika i planiranje sigurnosti

Zloupotreba alkohola ili droga – Sama po sebi nije uzrok nasilja, ali može smanjiti prag tolerancije i time doprinijeti eskalaciji nasilja.

Zdravstveni stručnjaci trebaju biti obučeni da razumiju faktore rizika za ponavljanje ili eskalaciju nasilja, da provode procjene rizika i sačinjavaju plan sigurnosti.

Neophodno je ispitati ključne faktore ili korake u procjeni rizika u kontekstu Bosne i Hercegovine (npr. razvod, trudnoća, eskalacija nasilja, kulturološki faktori, uhođenje i seksualni napad).

Plan sigurnosti za žrtvu rodno zasnovanog nasilja treba izraditi tim porodične medicine, sa naglaskom na rad medicinskih sestara u koordinaciji s drugim dionicima – centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama i slično.

Razumijevanje rizika od ponavljanja ili eskaliranja nasilja Ranije nasilje nad ženama, djecom i ostalim članovima porodice, kao i bivši partneri – Sagledati historijat zlostavljanja, oblike i uzorke primjenjivanog nasilja, kao i ranije osude ili prijave policiji.

Počinitelji koji su činili učestalo, ozbiljno nasilje (kao što je korištenje oružja ili davljenje žrtve) predstavljaju posebnu opasnost.

Ranije nasilje izvan porodice – Npr. protiv osoblja pružatelja usluga ili organa, ukazuje na opću tendenciju primjene nasilja i van kuće.

Rastava i razvod – Slučajevi su visokog rizika.

Djela nasilja počinjena od strane drugih članova porodice počinitelja – Mogu biti korištena za kontrolu žrtve i učiniti joj situaciju nemogućom za bijeg.

Posjedovanje i/ili upotreba oružja – Zakonito ili nezakonito posjedovanje oružja povećava rizik od

Prijetnje – Uvijek treba ozbiljno shvatiti. Pogrešno je pretpostaviti da osoba koja „samo” prijeti nije opasna – u stvari, teškom nasilju često prethode prijetnje. Konkretno, prijetnje ubistvom treba ozbiljno shvatiti: u mnogim slučajevima kada su žene ubijene od strane intimnih partnera, u više navrata im je on prijetio ubistvom prije samog ubistva.

Izuzetna ljubomora i posesivnost – Počinitelji koji ubiju ili teško ozlijede svoju partnericu često su opsjednuti željom da je posjeduju i kontroliraju, te svakog drugog ko se nađe blizu njihove partnerice smatraju suparnikom i nju stalno optužuju za nevjeru.

Izuzetno patrijarhalni koncepti i stavovi – Na primjer stav da žena ili djevojka mora slušati svoga muža, brata ili oca, koji je glava porodice, ili poštivati rigidne koncepte časti i seksualnosti.

Proganjanje i psihološki teror (uhođenje) – Mnogi počinitelji nisu spremni prihvatiti razdvajanje od partnerice i pokušavaju to spriječiti svim sredstvima, uključujući i nasilje. To može dovesti do nasilja i prijetnji koje počine čak i nekoliko godina nakon rastave.

Opasnost za djecu – Djeca su posebno izložena riziku tokom razdvajanja i razvoda. Agresija zlostavljača nad partnericom može se proširiti i na djecu: on se može osvetiti njihovim zlostavljanjem ili čak ubistvom. Dakle, planiranje sigurnosti uvijek mora uključivati i djecu.

Nepoštivanje zabrane prilaska koji su izdali sud ili policija – Ukazuje na situaciju visokog rizika jer pokazuje da počinitelj nije voljan promijeniti svoje ponašanje.

Mogući okidači – Mogu dovesti do iznenadne eskalacije nasilja, uključujući promjenu u

odnosima; na primjer, kada se žena zaposli protiv

59

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

partnerove volje, kada zatraži pomoć ili podnese zahtjev za razvod.

Provođenje procjene rizika Jedan od najčešće korištenih instrumenata za procjenu rizika od ubistva žene od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera je Campbell procjena rizika (2004.).

Procjena se sastoji od dva elementa:

1. Kalendar, u koji žena treba bilježiti učestalost

i jačinu (na skali od 1-5) nasilnih incidenata koji su se dogodili u toku godine;

2. Liste od 20 pitanja na koja treba odgovoriti

sa da ili ne. Pitanja se odnose na značajne faktore rizika kao što su rastava, upotreba oružja ili zlostavljanje tokom trudnoće, kao i faktore manjeg rizika (npr. muškarac i žena nikad nisu živjeli zajedno ili žena nikad nije ostala u drugom stanju sa počiniocem).

Pružanje podrške pacijentici u izradi plana sigurnosti

Radni materijal 26.

Primjer instrumenta za procjenu rizika: Procjena rizika, Jacquelyn C. Campbell7 Nekoliko faktora je povezano sa povećanim rizikom od ubistava žena i muškaraca u nasilnim odnosima. Mi ne možemo predvidjeti šta će se dogoditi u vašem slučaju, ali bismo željeli da budete svjesni opasnosti od ubistva u situacijama zlostavljanja i da vi vidite koliko se faktora rizika odnosi na vašu situaciju.

Koristeći kalendar, molimo označite približne datume u proteklih godinu dana kada ste bili zlostavljani od svog sadašnjeg ili bivšeg partnera. Napišite koliko je težak bio incident toga dana prema sljedećoj skali:

1. Šamaranje, guranje; nema povreda i/ili trajnih bolova

2. Udaranje, šutiranje; modrice, posjekotine, i/ili kontinuirani bol

Zdravstvene ustanove trebaju inicirati veze sa grupama podrške i uspostaviti mehanizme upućivanja kako bi olakšali pružanje dalje podrške ženama koje su doživjele nasilje intimnog partnera (SZO 2005.).

3. „premlaćivanje”; teške kontuzije, opekotine,

Pružatelji zdravstvenih usluga trebaju ženama osigurati potpune informacije o postojanju sigurnih mjesta gdje žena može otići, kao npr. kod prijatelja ili rodbine. Također ih mogu uputiti na skloništa za žene ili ženske organizacije koje im mogu pomoći, tamo gdje takve organizacije postoje.

5. Upotreba oružja; rane od oružja (Ako je bilo koji od opisa primjenjiv za veći broj, koristite veći broj na skali.)

Neophodno je da postoji puna koordinacija između zdravstvenih institucija, centara za socijalni rad i nevladinih organizacija u Federaciji BiH.

(„On“ se odnosi na vašeg supruga, partnera, bivšeg muža, bivšeg partnera, ili bilo koga ko vam trenutno nanosi fizičke povrede.)

60

slomljene kosti

4. Prijetnja upotrebom oružja; povrede glave,

unutrašnje povrede, trajna ozljeda, pobačaj, gušenje

Označite Da ili Ne za svako od sljedećeg.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Da

Ne Da li je fizičko nasilje poraslo u ozbiljnosti ili frekvenciji u proteklih godinu dana?

Da li on posjeduje pištolj?

Jeste li ga ostavili nakon što ste živjeli zajedno u proteklih godinu dana?

(Ukoliko nikada niste živjeli s njim, označite ovdje____) Je li on nezaposlen?

Da li je ikad koristio oružje protiv vas ili vam prijetio smrtonosnim oružjem?

(Ako je odgovor da, da li je oružje bio pištolj?________) Da li on prijeti da će vas ubiti?

Da li je izbjegao hapšenje zbog nasilja u porodici?

Imate li dijete koje nije njegovo?

Da li vas je ikada prisilio na seks kada to niste željeli?

Da li je ikada pokušao da vas guši?

Da li on koristi ilegalne droge? pod drogama, mislimo na "dizače" ili amfetamine,, met, speed, anđeoska prašina (fenciklidin hidroklorid), kokain, "crack", ulične droge ili mješavine Je li on alkoholičar ili problematičan u piću?

Da li on kontrolira većinu ili sve vaše dnevne aktivnosti?(Na primjer: da li vam on određuje ko vam može biti prijatelj, kada možete vidjeti svoju porodicu, koliko novca možete koristiti, ili kada možete uzeti auto?

(Ako pokušava, ali mu vi ne dopuštate, označite ovdje_____) Je li on nasilno i stalno ljubomoran na vas?

(Na primjer, da li kaže: "Ako te ja ne mogu imati, niko te ne može imati").

Da li vas je ikad pretukao kad ste bili u drugom stanju?

(Ako nikada niste bili trudni sa njim, označite ovdje:_______) Da li je ikada prijetio da će ili pokušao počiniti samoubistvo?

Da li on prijeti da će nauditi vašoj djeci?

Vjerujete li da je u stanju da vas ubije?

Da li vas prati ili špijunira, ostavlja prijeteće poruke ili poruke na telefonskoj sekretarici, uništava vašu imovinu, ili vas zove kada to ne želite?

Jeste li ikada prijetili da ćete se ubiti ili ste pokušali počiniti samoubistvo?

Ukupan broj odgovora "Da"

Hvala vam. Molimo razgovarajte sa svojom medicinskom sestrom, advokatom ili savjetnikom o tome šta Procjena rizika znači u odnosu na vašu situaciju.

61

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 27.

Individualna vježba: identificiranje faktora rizika – slučaj gđe. Y8 Upute: Nakon još jednog nasilnog napada njenog supruga, gospođa Y stiže u bolnicu da traži medicinsku pomoć zbog povreda.

Molimo vas da ocijenite nivo opasnosti s kojima se suočava gđa Y, koristeći instrument za procjenu opasnosti koji je razvila Jacquelyn Campbell (Radni materijal 28). Koja je vaša ocjena opasnosti gospodina Y? Koje faktore rizika možete identificirati u analizi slučaja?

Slučaj gospođe Y: Gospođa Y je u braku sa svojim mužem godinu i po; za oboje je to drugi brak. Gospođa i gospodin Y žive u zemlji A, ali su porijeklom iz zemlje B. Oboje imaju djecu iz prethodnih brakova; samo 5-godišnja kći gospođe Y živi s njima.

Prije nego što su se vjenčali, gospodin Y je bio šarmantan i ljubazan prema svojoj ženi. Ali ubrzo nakon vjenčanja on je počinje kontrolirati i pokušava da je spriječi u posjećivanju njene porodice ili izlasku s prijateljima. On želi da ona objasni svaku minutu koju provede van kuće, a ako se ona vrati s posla kasnije nego što je uobičajeno eksplodira i optužuje je da je loša žena i da se “kurva uokolo” sa svojim kolegama.

Gospođa Y ne trpi njegovo ponašanje i odbija se povinovati njegovim “naređenjima”. Kako njegovo kontrolirajuće ponašanje i posesivnost postaje sve gore, ona mu kaže da želi da se razvede. Od tog trenutka on počinje da prijeti da će je ubiti ako ga ostavi. On takođe prijeti da će joj ubiti djecu.

Gospođa Y ima državljanstvo zemlje A, ali gospodin Y ne i zavisi od nje po pitanju svoje vize.

Uprkos prijetnjama gospođa Y podnese zahtjev za razvod. Kada on sazna pretuče je i opet prijeti da će je ubiti ako ne povuče molbu za razvod.

Gospođa Y prijavljuje fizičko nasilje i prijetnje policiji. Policija izdaje nalog za protjerivanje i zabranu

62

gospodinu Y naređujući mu da napusti porodičnu kuću za 10 dana. Uprkos protjerivanju njenog supruga gđa Y odluči da se iseli iz porodične kuće sa kćerkom jer se jako plaši svog muža. Ona traži savjetovanje i podršku u centru za savjetovanje u pogledu nasilja u porodici; savjetnik joj savjetuje da se ne vraća kući.

Gospodin Y nastavlja biti nasilan; prati gospođu Y do radnog mjesta i prijeti joj i tamo takođe. On kaže da će je ubiti i pobjeći u svoju domovinu i da će njen predmet biti u novinama. Gospođa Y zove policiju, ali on pobjegne prije nego što oni stignu.

Ona ponovo prijavljuje prijetnje policiji; policija obavještava tužilaštvo, koje međutim ne odluči da uhapsi gospodina Y. Uz podršku centra za savjetovanje oko nasilja u porodici, gđa Y dobije sudski nalog kojim se njenom suprugu zabranjuje da dolazi u njen dom, na radno mjesto ili da joj se obraća ali Gospodin Y nastavlja da je prati i da joj prijeti.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 28.

Individualni Plan sigurnosti za žene koje su iskusile nasilje od intimnih partnera ili drugih članova porodice - urnek Klijent___________________ Zdravstveni radnik__________________________ Datum___________________ re-evaluacija (datumi)________________ 1. Ako je moja ili sigurnost moje djece u opasnosti kod kuće, ja mogu ići___________________ ili___________________________ili (odlučite o ovome i ako ne očekujete još jedan nasilni čin).

2. U nasilnim ili prijetećim situacijama siguran put van je__________________________ (npr koja vrata, prozori, lift, stepenice ili izlaz se mogu koristiti u slučaju nužde).

3. Ako se svađa čini neizbježnom, pokušaću biti u prostoriji iz koje lako mogu izaći. Pokušat ću

8.

izbjegavati prostorije u kojima se može nalaziti oružje.

Mogu govoriti o nasilju sa sljedećim osobama_______________________________ i zamoliti ih da pozovu policiju ako čuju sumnjivu buku u mojoj kući: Mogu koristiti (npr znak, riječ) _____________________________kao lozinku sa djecom ili prijateljima, tako da oni mogu pozvati pomoć.

Ako moj partner više ne živi sa mnom, mogu osigurati svoju sigurnost kod kuće (brave, ključevi, alarmni sistem itd)___________________________________________________ Mogu držati ručnu torbu / sigurnosnu torbu (mjesto u kući / kod kuće prijatelja): ________________ _______________________________________________ Sljedeće stvari su mi potrebne u slučaju brzog odlaska od kuće (sadržaj sigurnosne torbe):

□

novac / gotovina

□

dodatni par kućnih i auto ključeva

□

rezervna odjeća

□

lična higijena

□

mobilni telefon, važni brojevi telefona, telefonska kartica

□

liječnički recepti

□

važni dokumenti / kartoni (pasoš / lična karta, karton zdravstvenog osiguranja itd.)

□

omiljene dječje igračke

□

drugo

4.

5.

6.

7.

9. Zdravstveni radnik mi je rekao da : □

Ja nisam odgovorna za nasilničko ponašanje mog partnera, ali da mogu odlučiti kako poboljšati svoju i sigurnost moje djece.

□

ja zaslužujem bolje od ovoga: ja i moja djeca imamo pravo da vodimo siguran život bez straha.

□

je nasilje krivično djelo i da ga mogu prijaviti policiji.

□

Postoje ograničenja / zabrane i znam kako mogu zatražiti ista.

□

Postoje mjesta na kojima se može dobiti podrška: ____________________________________ 10. Zdravstveni radnik je predložio / složili smo se da se mogu nastaviti nositi s problemom kod sljedećih pružatelja pomoći: ________________________________________________________

11. Mogu čuvati ovaj sigurnosni plan a da ne ugrozim svoju i sigurnost svoje djece kod:______________

63

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 11. DOKUMENTIRANJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA Pregled modula Trajanje modula

60 minuta

Cilj modula

• Da se objasni zašto je potrebno dokumentirati rodno-zasnovano nasilje • Pružiti polaznicima pregled različitih koraka uključenih u - evidentiranje i razvrstavanje povreda, - dokumentiranje rodno-zasnovanog nasilja, - pružanje medicinsko-pravne usluge (poduzimanje forenzičkog pregleda, pružanje dokaza na sudu),i - pohranjivanje podataka o pacijentu.

Glavne poruke

• Dokumentacija o nasilju je potrebna iz perspektive pružatelja zdravstvene zaštite, pacijenta i dobre kliničke njege.

• Zdravstveni radnici trebaju pažljivo opisati sve povrede koje pregledaju i ocijene, uključujući i vrstu, broj i mjesto povreda, koristeći mapu tijela.

• Interpretaciju povreda za medicinsko-pravne svrhe treba da uradi obučeni forenzički specijalista.

• Mehanizmi za dokumentaciju uključuju rukom pisane bilješke, dijagrame, mape tijela i fotografije. Fotografije mogu dopuniti ali ne bi trebale zamijeniti druge oblike dokumentiranja.

• Tamo gdje je počinjeno krivično djelo, forenzičke uzorke treba prikupiti pažljivo i što je ranije moguće.

• Evidencije pacijenata i informacije treba čuvati kao strogo povjerljive i na sigurnom mjestu.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Resursni paket, poglavlje 10 Dodatna literatura: SZO 2003.

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-7, podjela radnog materijala 29) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 8-11, podjela radnog materijala 30) • Podjela Aneksa 1 i diskusija

Materijali za sesiju obuke

Kada distribuirate kontrolne liste za dokumentiranje nasilja ( radni materijal 30), možda ćete htjeti olakšati razmjenu u grupi kako bi razgovarali o radnoj praksi učesnika. Moguća pitanja za diskusiju uključuju: Da li kontrolnu listu smatrate korisnom za vaš rad? Koristite li slične dokumentirajuće obrasce u svom svakodnevnom radu? Da li postoje izazovi za dokumentiranje rodno-zasnovanog nasilja koje ste iskusili? Kako bi se mogli prevazići?

PowerPoint prezentacija Modul 11 Radni materijali: Radni materijal 29. Dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja Radni materijal 30. Kontrolna lista za dokumentiranje slučajeva rodno zasnovanog nasilja Aneks 1. Obrazac za dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja (SZO)

64

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijali Radni materijal 29.

Dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja Zakonske obaveze zdravstvenih radnika Zdravstveni radnici imaju profesionalnu obavezu da evidentiraju pojedinosti o svakoj konsultaciji sa pacijentom.

nikome osim u skladu sa zakonom.

Liječnici su obavezni voditi tačnu, iscrpnu i datiranu dokumentaciju o stanju pacijenta i njihovom liječenju. Također, obavezni su tu dokumentaciju na pismeni zahtjev predati nadležnim policijskim i pravosudnim organima.

Stručna pitanja zdravstvenih radnika unutar zdravstvenog sistema FBiH Vođenje medicinske dokumentacije sastavni je dio stručnog medicinskog rada i neophodna djelatnost za zaštitu zdravlja pojedinca, porodice i cjelokupnog stanovništva, što je svrha liječničke djelatnosti.

Svaki tretman pacijenta mora biti evidentiran, a zdravstveni radnici su odgovorni za vođenje evidencije. U skladu s članom 44 Zakona o liječništvu, od ljekara se zahtijeva da vode tačnu, detaljnu i datiranu medicinsku evidenciju u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti, kao i propisima o zdravstvenoj evidenciji, koja u bilo kojem trenutku može dati dovoljno informacija o zdravstvenom stanju pacijenta i njegovom liječenju.

Zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba da pravovremeno evidentiraju i dokumentiraju nasilje, kako bi time omogućiti prevenciju i ranu intervenciju.

Bilješke treba da odražavaju ono što je rekao pacijent, te ono što je vidio i učinio pružatelj zdravstvenih usluga), a potrebno ih je držati u tajnosti.

Zbog kontinuiteta vođenja, medicinski zapisi mogu upozoriti druge davatelje zdravstvenih usluga koji kasnije budu primali pacijenticu na njeno iskustvo sa rodno zasnovanim nasiljem i tako im pomoći u pružanju odgovarajuće daljnje zaštite.

Pravna pitanja pacijenata Medicinski zapisi su sudsko-medicinski dokumenti, te se mogu koristiti na sudu kao dokaz, na primjer u krivičnom postupku ili postupku za skrbništvo nad djetetom.

Suština nije samo registriranje očiglednog, prijavljenog nasilja nego i sve opservacije o mogućem nasilju, ali u razgovoru sa žrtvom/potencijalnom žrtvom.

Dokumentiranje zdravstvenih posljedica može pomoći sudu u odlučivanju, kao i za pružanje informacija o prošlom i sadašnjem nasilju.

Od ključnog je značaja da davatelji zdravstvenih usluga razumiju veze između sudske medicine i krivičnog pravosuđa, kako bi se olakšao pristup žena krivičnopravnom sistemu.

Evidencija i informacije o pacijentu strogo su povjerljive. Svi davatelji zdravstvenih usluga imaju profesionalnu, zakonsku i etičku obavezu održavanja i poštivanja povjerljivosti i autonomije pacijenta. Evidencije i informacije ne smiju se otkrivati

65

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 30. Kontrolna lista za dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja •

Prikupiti i evidentirati informacije o žrtvi rodno zasnovanog nasilja, uključujući: demografske informacije (ime i prezime, dob, spol), dobijeni pristanak, anamnezu (opća zdravstvena i ginekološka anamneza), iskaz o incidentu, rezultate fizikalnog pregleda, testove i rezultate, plan liječenja, date ili prepisane lijekove, ponuđene informacije za žrtvu, uputnice.

•

Prikupiti i evidentirati iscrpne informacije o rodno zasnovanom nasilju, uključujući:

- Dokaze o navodnom prekršaju; - Istoriju drugih incidenata, uključujući sa prethodnim partnerima;

- Vezu između žrtve i počinioca; - Vrstu nasilja; - Svjedoke prisutne tokom incidenta, uključujući djecu;

- Da li je korišteno oružje (kako i koja vrsta).

•

Detaljno opisati sve otrkivene povrede. Koristiti posebne obrasce i mape tijela radi što tačnijeg predstavljanja.

•

Također zabilježiti emocionalne i psihološke simptome.

•

Zabilježiti šta žrtva govori koristeći se njenim riječima.

• •

Dokumentirati svoje sumnje i dokaze o njima.

•

Čuvati svu evidenciju na sigurnom i tajnom mjestu. Smjernice u svakoj zemlji će diktirati koliko će sveobuhvatna ta evidencija biti.

•

Odvojiti dovoljno vremena za unošenje podataka u sistem.

66

Informirati žrtve/preživjele o mogućoj upotrebi evidencije i dobiti saglasnost za njenu upotrebu.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 12. KREIRANJE REFERALNIH PUTEVA INTEGRIRANIH U ZDRAVSTVENU ZAŠTITU Pregled modula Trajanje modula

2 sata

Cilj modula

Pružiti polaznicima znanja i vještine da: • razumiju važnost sistema upućivanja u olakšavanju pristupa multi-sektorskim uslugama za žrtve rodno-zasnovanog nasilja, • uče o akterima, zahtjevima za efikasno upućivanje, i koracima za razvoj i implementaciju sistema upućivanja, i • uče o praktičnim resursima za zdravstvene radnike i pacijente kako bi se olakšalo upućivanje.

Glavne poruke

• Sistem ili mehanizam upućivanja pruža sveobuhvatan institucionalni okvir za

• • • • •

Literatura

multisektoralnu saradnju koja povezuje različite vladine, nevladine i, prema potrebi, međunarodne organizacije, sa sveobuhvatnim ciljem da se osigura zaštita i pomoć žrtvama, prevencija rodno zasnovanog nasilja i procesuiranje počinitelja („3 p“).

Mehanizmi upućivanja koriste kako pacijentima koji su doživjeli nasilje tako i zdravstvenim radnicima.

U cilju osiguranja održivosti i učinkovitosti, rad mehanizama za upućivanje treba biti utemeljen u zakonodavstvu ili standardiziranim protokolima koji definiraju uloge i odgovornosti za sve uključene organizacije.

Učinkovito upućivanje zahtijeva da zdravstveni radnici budu upoznati s postojećim sistemom upućivanja i uslugama te da podrže pacijenta u identifikaciji najbolje opcije.

Ključni akteri uključeni u sisteme upućivanja pored zdravstvenog sektora obično uključuju specijalizirane usluge za žene, opće usluge podrške, policiju i pravosuđe.

U nedostatku sistema formalnog upućivanja, zdravstveni radnici mogu koristiti naknadne zakazane sastanke za provjere dobrobiti pacijenta,mogu razmotriti uspostavljanje osnovne usluge unutar institucije, i uputiti pacijenta drugim poznatim pružateljima usluga, eventualno pomoću direktorija upućivanja.

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine – Resursni paket, poglavlje 12 Dodatna literatura: Istanbulska konvencija i izvještaj s pojašnjenjima, UNFPA 2010, IPPF 2010

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-7, podjela radnog materijala 31) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 8-9, podjela radnog materijala 32) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 10-13, podjela radnog materijala 33) • Oluja ideja: mapa uma • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 14-17, podjela radnog materijala 34) • Prezentacija predavača (PPT slajdovi 18, podjela radnog materijala 35)

67

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Materijali za sesiju obuke

Mapa uma: sistem upućivanja – 20 minuta Na sredini velikog papira napisati riječ „žrtva“ velikim slovima i zaokružiti je. Ovo predstavlja središte. Zamolite učesnike da razmijene ideje o tome gdje žrtva može tražiti pomoć ili gdje može biti upućena. Zapisivati ideje u vidu riječi ili kratkih fraza oko središta. Povezati slične komentare, ili komentare na komentare, linijom ili strelicom, kako bi se središte dalje granalo. Kad se iscrpi mreža mogućih usluga, pređite na sljedeći nivo i zamolite učesnike da uloge i odgovornosti svake od usluga.

PowerPoint prezentacija Modul 12 Radni materijali: Radni materijal 31. Upućivanje i izvještavanje Radni materijal 32. Standardna radna procedura u zdravstvenoj ustanovi za upućivanje pacijenata Radni materijal 33. Koraci za osiguravanje efikasnog upućivanja Radni materijal 34. Uloge i odgovornosti ključnih aktera u pružanju usluga žrtvama/ preživjelima rodno zasnovanog nasilja Radni materijal 35. Koraci za kreiranje i implementaciju efikasnog sistema upućivanja

Radni materijali Radni materijal 31.

Upućivanje i prijavljivanje Upućivanje Proces kako žena stupa u kontakt sa individualnim stručnjacima ili ustanovama vezano za svoj slučaj, i način na koji stručnjaci i ustanove komuniciraju i rade zajedno kako bi ženi pružili sveobuhvatnu podršku. Partneri i referalnoj mreži obično uključuju razne vladine odjele, ženske organizacije, organizacije u zajednici, medicinske ustanove i druge (UNFPA 2010.).

Referalni sistem Referalni sistem može se definirati kao sveobuhvatni institucionalni okvir koji povezuje različite subjekte sa dobro definiranim i opisanim mandatima (mada se oni u nekim slučajevima preklapaju), odgovornostima i ovlaštenjima u mreži saradnje, sa ukupnim ciljem da se osiguraju zaštita i pomoć za žrtve kako bi im se pomoglo u njihovom potpunom oporavku i osnaživanju, u prevenciji rodno zasnovanog nasilja i procesuiranje počinitelja (tzv. 3P). Referalni mehanizmi rade na osnovu efikasnih linija komunikacije i uspostavljaju jasno definirane referalne pravce i procedure, sa jasnim i jednostavnim redoslijedom koraka (UNFPA 2010.).

68

Prijavljivanje slučajeva rodno zasnovanog nasilja Otkrivanje incidenta/slučaja vezanog za rodno zasnovano nasilje od strane jednog pružatelja usluga prema drugom; razmjena informacija o slučaju sa drugom ustanovom/organizacijom tokom procesa upućivanja. Prijavljivanje se samo može provesti uz i unutar okvira saglasnosti koju je dala žrtva, uz tek nekoliko izuzetaka.

Obavezno prijavljivanje Odnosi se na zakonodavstvo koje postoji u nekim zemljama a koje od pojedinaca, ili određenih pojedinaca kao što su zdravstveni radnici, traži da prijave (obično policiji ili pravosudnom sistemu) svaki incident stvarnog ili mogućeg nasilja u porodici ili nasilja intimnog partnera. U mnogim zemljama obavezno prijavljivanje primjenjuje se primarno u slučajevima zlostavljanja djece i maloljetnika, ali u nekim se ova obaveza proteže i na prijavljivanje nasilja intimnog partnera.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 32.

Standardna operativna procedura u zdravstvenoj ustanovi za upućivanje pacijenata Slučaj rodno zasnovanoga nasilja

Anamneza Fizikalni pregled Informacije

Nalaz Informacije Zakazivanje kontrolnoga pregleda

Upućivanje

DA

Telefonska najava Kontakt osoba Feedback informacija

Anamneza Fizikalni pregled Informacija Feedback

NE

Podrška Praćenje 1-3 mjeseca

Kraj

Povratak u PZZ

69

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 33.

Koraci za osiguravanje efikasnog sistema upućivanja •

Održavati ažuriran direktorij ustanova/organizacija koje pružaju usluge ženama žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Direktorij mora sadržavati naziv institucije, ime kontakt osobe, adresu, druge kontakt informacije, te listu usluga koje ustanova pruža.

•

Procijeniti gdje bi bilo korisno uputiti žrtvu rodno zasnovanog nasilja, u skladu sa ustanovljenim potrebama i željama.

•

Informirati žrtvu o mogućnosti upućivanja drugim pružateljima usluga, prema zahtjevu i/ili potrebi.

•

Dobiti saglasnost od žrtve za dalje upućivanje, prije poduzimanja bilo kakvih drugih koraka.

•

Razjasniti sa žrtvom koje informacije će biti proslijeđene drugim pružateljima usluga, a koje će ostati tajne (navesti ako postoje relevantni zakonski propisi/ograničenja).

•

Dati žrtvi kompletne i tačne informacije o pružateljima usluga, uključujući sljedeće:

•

KO – koja ustanova/organizacija pruža usluge žrtvama rodno zasnovanog nasilja, kontakt informacije osobe (ime, broj telefona) koju se može prvu kontaktirati ŠTA – koju vrstu podrške žrtva može dobiti od određenog pružatelja usluge, te informacije o cijeni koštanja te usluge.

GDJE – gdje tačno se nalazi (tačna adresa) određena usluga.

Dalje upućivanje vršiti u skladu s izborom žrtve.

•

Uz uputnicu napisati i kratak izvještaj i obaviti telefonski razgovor sa drugim pružateljem usluga, kako bi se izbjeglo da žrtva mora ponavljati svoju priču i odgovarati na ista pitanja više puta, čime iznova prolazi kroz psihološku traumu izazvanu nasilnim činom.

•

Podstaći autonomiju žrtve kroz osnaživanje da sama ode do usluge u koju je upućena.

70

•

Ako je potrebno i moguće, otpratiti žrtvu do usluge u koju je upućena.

•

Objasniti žrtvi da se može ponovo vratiti i tražiti podršku. Pomenuti ovo na sljedećem terminu.

•

Objasniti žrtvi kakav je plan praćenja njenog zdravstvenog stanja.

•

Razmijeniti kontakt informacije za dalje praćenje.

•

Završiti podršku ili kada je postignut najbolji mogući ishod (žrtva je upućena na drugog pružatelja usluga) ili kada se potrebe/želje žrtve/preživjelog promijene.

•

Sklopiti sporazume i protokole o referalnom procesu sa relevantnim uslugama/ustanovama, sa jasno naznačenim odgovornostima svih sudionika.

•

Osigurati da su procedure dijeljenja informacija i upućivanja između usluga/ustanova konzistentne i da je osoblje upoznato s njima.

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 34.

Uloge i odgovornosti ključnih aktera u pružanju usluga za žrtve/preživjele rodno zasnovanog nasilja Policija Zakon o zaštiti od nasilja u porodici obavezuje sve profesionalce, kao i građane da saznanja o učinjenom nasilju prijave nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj stanici. Cilj prijavljivanja nasilja je spriječiti daljnje nasilje i posljedice nasilja, te inicirati pokretanje krivičnih postupaka protiv osobe koja je počinila nasilje, odnosno izricanje zaštitnih mjera.

Zadaci i odgovornosti policije:

- Obavještavaju žrtvu o određenim rizicima

koji se odnose na njenu sigurnost, dostupnim uslugama gdje može tražiti pomoć (daju nazive institucija i telefonske brojeve).

Socijalna zaštita Kada zdravstveni radnik u zdravstvenoj ustanovi posumnja na prisustvo simptoma nasilja i/ili rodno zasnovanog nasilja, bilo da je riječ o fizičkom, seksualnom ili psihološkom nasilju, on/ona može prijaviti svoju sumnju pismenim putem ili usmeno nadležnom centru za socijalni rad.

Zadaci i odgovornosti socijalne zaštite/centara za socijalni rad:

- Pokrenuti proceduru za zaštitu osoba izlože-

nih nasilju direktno ili indirektno, uključujući i procedure protiv počinilaca nasilja.

- Poduzeti trenutne neophodne mjere zaštite i

- Ko god da je prijavio nasilje, policija je dužna

ozbiljno tretirati takve izvještaje, provjeriti njihovu istinitost i odmah djelovati u skladu sa svojim ovlastima.

podrške žrtvama nasilja (žene, djeca, muškarci), osobama kojima je oduzeta pravna sposobnost i starijim osobama izloženim raznim oblicima nasilja.

- U slučaju samostalne prijave: obavezni su

- U slučaju kada sama žrtva prijavljuje nasilje:

odvesti žrtvu na liječnički pregled; izvršiti procjenu sigurnosti žrtve u saradnji s nadležnim tužiteljem i predstavnikom službe socijalne zaštite; i kontaktirati nevladinu organizaciju u kojoj bi žrtva mogla biti sklonjena.

- U slučaju kada nasilje prijavljuju zdravstveni

radnici: Odmah posjećuju zdravstvenu ustanovu koja je prijavila nasilje, razgovaraju sa zdravstvenim radnikom koji je prijavio nasilje, s liječnikom koji je obavio pregled, i sa žrtvom nasilja. Policijski službenici će predložiti izradu detaljnog liječničkog izvještaja s opisom promatranih ozljeda i liječničkog nadzora, što može biti presudno za pokretanje kaznenog postupka. U slučaju složenije medicinske njege, policija će poduzeti daljnje korake i kontaktirati relevantne zdravstvene ustanove.

Ako je žrtva nasilja osoba s duševnim smetnjama ili osoba liječena od alkoholizma i drugih ovisnosti, policija će uputiti takvu osobu na liječenje ili hospitalizaciju.

osoblje centra odmah prijavljuje nasilje policiji, pruža informacije žrtvi o drugim dostupnim uslugama i, u hitnim slučajevima, upućuje žrtvu u sigurnu kuću.

- Stručni tim centra razvija plan zaštite žrtve od nasilja, kao i plan sigurnosti.

Aktivnosti civilnog društva Nevladine organizacije pružaju žrtvama nasilja u porodici izravnu pomoć osiguravajući smještaj u sigurnim kućama, hranu, odjeću i obuću, psihološki tretman kako bi se usvojili odgovarajući obrasci ponašanja, pružaju nadzor zdravlja i psihičkog stanja žrtava, dnevnu rutinu, aktivnosti u slobodno vrijeme, izlazak i tako dalje. Određeni broj nevladinih organizacija koje djeluju u Federaciji BiH osiguravaju preventivne i edukativne programe za djecu i odrasle s ciljem podizanja svijesti u općoj populaciji i određenim profesionalnim skupinama

71

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

o nasilju u porodici, kao i njegovim posljedicama i prevenciji. Najsloženiji zadaci koje neke nevladine organizacije poduzimaju u praksi uključuju pripremu žrtava za sudske postupke i uključivanje u sudske postupke u svojstvu svjedoka.

U okviru aktivnosti nevladinih organizacija koje imaju sigurnu kuću (Fondacija lokalne demokracije Sarajevo, Udruženje građana Medica Zenica, Udruženje žena Vive Žene, Udruženje Žena Mostar, Udruženje Žene sa Une Bihać i skloništa za žene i djecu u potrebi Mirjam Caritas Mostar) provode se i aktivnosti savjetovanja žrtava nasilja, uključujući sprječavanje trgovine ljudima, ekonomsko osnaživanje žena, jačanje kapaciteta profesionalaca u institucijama, rad s nasilnim osobama, medijske kampanje i slično.

SOS telefonska linija 1265 Pozivom na besplatan broj SOS telefona 1265 mogu se prijaviti slučajevi nasilja u porodici, dobiti savjeti i informacije kako se zaštititi od nasilja u porodici.

Pozivi se automatski preusmjeravaju do službe koja je najbliža mjestu poziva, gdje se dobijaju savjeti od operatera koji su završili specijalne edukativne programe za rad na SOS telefonu, i imaju iskustvo u radu sa žrtvama nasilja u porodici.

Operateri će osobu koja pozove pažljivo saslušati, savjetovati koje korake da poduzme, pružiti psihološku pomoć, te je informirati o službama i procedurama za zaštitu od nasilja u porodici, a ženama i djeci u skladu sa procedurama punudit će smještaj u sigurnoj kući

72

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 35.

Koraci za razvoj i provedbu efikasnog referalnog sistema Uspostavljanje referalnog direktorija Direktorij svih relevantnih vladinih i nevladinih institucija koje pružaju usluge za žrtve rodno zasnovanog nasilja treba da bude na raspolaganju svim zdravstvenim radnicima u svim zdravstvenim ustanovama, tako da je mogu koristiti kao osnovu za referalni sistem.

Važno je da se direktorij redovno ažurira kako bi se izbjeglo davanje pogrešnih informacija ženama.

Osiguravanje informacijskih resursa za osoblje Informiranje pacijentice o raspoloživim uslugama preduvjet je za pomoć u identifikaciji najprikladnije opcije. Pisani informativni materijali koji se dijele ženama treba da budu diskretni kako bi se izbjeglo da ih počinitelji pronađu. Informacijski resursi koje zdravstvene ustanove mogu osigurati osoblju obuhvataju sljedeće /primjeri/:

- postere s kojih se informativni dijelovi mogu

- -

Formaliziranje partnerstva Referalni sistemi za žrtve rodno zasnovanog nasilja najefikasniji su ako su zasnovani na formalnom sporazumu o saradnji između svih uključenih organizacija. Takav sporazum može biti u obliku memoranduma o razumijevanju ili multisektorskog protokola. Glavni cilj takvog dokumenta je formalizacija saradnje među organizacijama i da se definiraju odgovarajuće uloge i odgovornosti, osnovna načela pružanja usluga, kao i referalni putevi (npr. kome uputiti žrtvu, kada, gdje i kako). Sporazum treba biti predmet rasprave svih sudionika u referalnom sistemu i treba da ga potpišu osobe ovlaštene za zastupanje ustanova/organizacija koje učestvuju u zaštiti žrtava na lokalnom nivou.

-

otcijepiti, leci ili brošure u prostorijama u kojima se vrši pregled i u ženskim toaletima, tako da ih pacijentice mogu uzeti ili pročitati u privatnosti (SZO 2013); džepni spisak korisnih telefonskih brojeva; telefonske brojeve štampane u obliku bar koda na naljepnicama, na balzamu za usne ili drugim sitnicama koje mnoge žene nose u torbici mogu stajati informacije o uslugama podrške na nerizičan način; informacije o službama podrške mogu se naći skrivene unutar privjeska za ključeve ili na personaliziranom alarmu i baterijskoj lampici.

Preporuka je da se radi na osmišljavanju promotivnih materijala za informiranje korisnica i potencijalnih žrtava.

Prije usvajanja protokola, partnerima u referalnom sistemu potrebno je vrijeme za razvijanje saradnje na osnovu uzajamnog povjerenja. To zahtijeva, između ostalog, da se svi članovi dogovore o zajedničkom razumijevanju rodno zasnovanog nasilja i o zajedničkoj viziji o tome kako odgovoriti na njega. Na primjer, mora se osigurati da sve referalne organizacije razumiju nasilje nad ženama kao rodno zasnovano nasilje, a ne da ga smatraju pitanjem zaštite porodice ili pomirenja u porodici. Svi partneri treba da budu spremni sa svojim saradnicima podijeliti informacije o tome kako njihova institucija postupa u slučajevima rodno zasnovanog nasilja i prihvatiti povratne informacije od drugih članova o tome šta bi se moglo promijeniti radi poboljšanja usluga i zajedničkoga rada (Hagemeister i sar.

2003).

73

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 13. MONITORING I EVALUACIJA INTERVENCIJA ZDRAVSTVENOG SISTEMA U OBLASTI RODNO ZASNOVANOG NASILJA Pregled modula Trajanje modula

30 minuta

Cilj modula

Pružiti polaznicima saznanja o: • kriterijima za monitoring i evaluaciju, • razlozima za provođenje monitoringa i evaluacije • okviru za redovni monitoring, i • etičkim razmatranjima pri evaluiranju intervencija protiv rodno zasnovanog nasilja.

Glavne poruke

• Monitoring i evaluacija intervencija protiv rodno zasnovanog nasilja omogućuju zdravstvenim stručnjacima da održavaju i unaprjeđuju kvalitet svog rada.

• Tokom monitoringa i evaluacije procjenjuju se sljedeći kriteriji:

- Relevantnost - Efektivnost - Efikasnost - Utjecaj - Održivost • Pri prikupljanju podataka o osjetljivim temama kao što je rodno zasnovano nasilje često se javljaju brojna etička pitanja i nedoumice vezano za sigurnost.

Literatura

Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH – Resursni paket, poglavlje 13

Glavni elementi modula i metodologija

• Prezentacija predavača (PPT slajdovi 1-8)

Materijali za sesiju obuke

PowerPoint prezentacija Modul 13

74

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

MODUL 14. EVALUACIJA I ZATVARANJE OBUKE Pregled modula Trajanje modula

45 minuta

Cilj modula

• Evaluirati korisnost obuke • Završiti obuku

Glavne poruke

• Monitoring i evaluacija intervencija protiv rodno zasnovanog nasilja omogućuju zdravstvenim stručnjacima da održavaju i unaprjeđuju kvalitet svog rada.

• Tokom monitoringa i evaluacije procjenjuju se sljedeći kriteriji:

- Relevantnost - Efektivnost - Efikasnost - Utjecaj - Održivost • Pri prikupljanju podataka o osjetljivim temama kao što je rodno zasnovano nasilje često se javljaju brojna etička pitanja i nedoumice vezano za sigurnost.

Literatura

• Ispunjavanje upitnika za evaluaciju obuke • Povratne informacije od učesnika

Glavni elementi modula i metodologija

Radni materijali: Radni materijal 36: Upitnik za evaluaciju obuke

Materijali za sesiju obuke

75

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Radni materijal 36. Upitnik za evaluaciju obuke

76

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

(Endnotes) 1 Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, Resursni paket, UNFPA-WAVE, 2014.

2 Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji – Resursni paket, UNFPA - WAVE (prevod na BHS), Sarajevo 2015, str. 30.

3 Hellbernd et al. 2004, CHANGE 1999, citirano: PRO TRAIN 2009.

4 Responding to intimate partner violence and sexual violence against women: WHO Clinical and policy guidelines, Recommendation 11, WHO 2013 (Odgovor na nasilje intimnog partnera i seksualno nasilje nad ženama: SZO Kliničke smjernice i politike, SZO 2013.)

5 Responding to intimate partner violence and sexual violence against women: WHO Clinical and policy guidelines, Recommendation 11, WHO 2013 (Odgovor na nasilje intimnog partnera i seksualno nasilje nad ženama: SZO Kliničke smjernice i politike, SZO 2013.)

6 Responding to intimate partner violence and sexual violence against women: WHO Clinical and policy guidelines, WHO 2013 7 Danger assessment, Jacquelyn C. Campbell, PhD, RN, FAAN, Copyright 2004 Johns Hopkins University, School of Nursing 8 Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji – Resursni paket, UNFPA-WAVE, 2015. Adaptirano iz Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena, Stavovi od 1. oktobra 2007. godine, Fatima Yildirim (preminula) protiv Austrije, br komunikacije 6/2005, CEDAW / C / 39 / D / 6/2005

77

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

78

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Prilozi: Modul 1.

Uvod

Modul 2.

Situaciona analiza odgovora na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH

79

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

80

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

81

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 3.

Zakonodavni i regulatorni okviri

82

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

83

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 4.

Koncept rodno zasnovanog nasilja

84

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

85

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

86

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

87

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 5.

Načela i standardi za pružanje usluga

88

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

89

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 6.

Prepoznavanje slučajeva rodno zasnovanog nasilja

90

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

91

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 7.

Komuniciranje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja

92

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

93

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 8.

Podrška prve linije

Modul 9.

Liječnički pregled i njega

94

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

95

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

96

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 10.

Procjena rizika i planiranje sigurnosti

97

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

98

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 11.

Dokumentiranje rodno zasnovanog nasilja

99

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

100

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 12.

Kreiranje referalnih puteva integriranih u zdravstvenu zaštitu

101

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

102

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

103

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

Modul 13.

Monitoring i evaluacija

104

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

105

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

106

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

107

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE / PAKET ZA OBUKU

108

Ensuring reproductive rights for all Adresa: Zmaja od Bosne b.b.

71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Telefon: +387 33 293 570 Faks: +387 33 552 330 E-mail: bosnia-herzegovina.office@unfpa.org Web: ba.unfpa.org twitter.com/unfpabih facebook.com/UNFPABiH