OBJEDINJENI RESURSNI PAKET ZA ODGOVOR PRUŽALACA ZDRAVSTVENIH I PSIHOSOCIJALNIH USLUGA U FBIH by UNFPAak

OBJEDINJENI RESURSNI PAKET ZA ODGOVOR PRUŽALACA ZDRAVSTVENIH I PSIHOSOCIJALNIH USLUGA U FEDERACIJI BIH NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U MIRNODOPSKIM I VANREDNIM SITUACIJAMA, UKLJUČUJUĆI I SEKSUALNO NASILJE U KONFLIKTU

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

IMPRESUM

Naziv dokumenta: OBJEDINJENI RESURSNI PAKET ZA ODGOVOR PRUŽALACA ZDRAVSTVENIH I PSIHOSOCIJALNIH USLUGA U FEDERACIJI BIH NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U MIRNODOPSKIM I VANREDNIM SITUACIJAMA, UKLJUČUJUĆI I SEKSUALNO NASILJE U KONFLIKTU Recenzije: Doc.dr. Jasminka Dzumhur Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine Doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara Primarijus, neuropsihijatar, subspecijalista za bolesti ovisnosti Urednik: Samid Šarenkapić, UNFPA Publikacije: 1. JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - RESURSNI PAKET Prof. dr. Aida Pilav Adisa Mehić dipl. iur i mag. krim. Recenzent: Snježana Bodnaruk, dipl. iur. Sarajevo, 2015. godina 2. JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA 0RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - PAKET ZA OBUKU Ionela Horga predsjednica Istočnoevropskog instituta za reproduktivno zdravlje, Rumunija Prof. dr. Aida Pilav Adisa Mehić dipl. iur i mag. krim. Sarajevo, 2015. godina

3. PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNIH USLUGA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - PRIRUČNIK Prof. dr. Esmina Avdibegović, spec. psihijar Doc. dr. Vjekoslav Mandić Prim dr. Goran Čerkez Doc. sc. Kristina Sesar, psiholog Mr. sc. Sandra Jovanović, psiholog Mr. sc. Fatima Bećirović, socijalni radnik Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim. Emira Dizdarević, mag. krim. Edina Mahmutović, psiholog-psihoterapeut Recenzent: Snježana Bodnaruk, dipl. iur Sarajevo, 2016. godina 4. PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNIH USLUGA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINI - PAKET ZA OBUKU Prof. dr. Esmina Avdibegović, spec. psihijar Dr. Behzad Hadžić Prim dr. Goran Čerkez Doc. sc. Kristina Sesar, psiholog Elma Hadžić, psiholog Mr. sc. Fatima Bećirović, socijalni radnik Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim. Emira Dizdarević, mag. krim. Recenzent: Snježana Bodnaruk, dipl. iur Sarajevo, 2016. godina 5. PROTOKOL O POSTUPANJU SA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI 6. POSTUPANJE SA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KRIZNIM SITUACIJAMA MODUL ZA OBUKU Prim. dr. Goran Čerkez Doc. dr. med. sc. Halima Hadžikapetanović, spec. neuropsihijatrije Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim. Arijana Ćatović, dipl. pedagog psiholog Sarajevo/Zenica, 2017. godina 7. PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA ŽRTVAMA SEKSUALNOG NASILJA I TORTURE U RATU MODUL ZA OBUKU TRENERA dr Behzad Hadžić Elma Hadžić, psiholog Sarajevo/Ključ, 2017. godina

8. ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA MODUL ZA OBUKU Doc. dr. sc. Kristina Sesar Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim. Recenzija: Doc. dr. sc. Arta Dodaj Sarajevo/Mostar, 2017. godina 9. ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KRIZNIM SITUACIJAMA MODUL ZA OBUKU Doc. dr. sc. Kristina Sesar Recenzent: Doc. dr. sc. Arta Dodaj Sarajevo/Mostar 2017. godina 10. OBUKA TRENERA ZA PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINITELJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA PRIRUČNIK ZA OBUKU Prof. dr. Dean Ajduković Sarajevo, 2014. godina 11. PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINILACA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U PORODICI MODUL ZA OBUKU Prof. dr. Dean Ajduković Saradnik: Nenad Galić Sarajevo, 2014. godina 12. KLINIČKI POSTUPCI U SLUČAJEVIMA SILOVANJA - VODIČ Dr. mr. sc. med. Tatjana Barišić, specijalista ginekologije Dr. sci. Rijad Konjhodžić Prim. dr. Goran Čerkez Dipl. med. sestra Marinka Milinković Irhan Džambić, mag. krim. Adisa Mehić, dipl. iur i mag. krim. Sarajevo, 2018. godina

Lektura: Ferida Duraković Dizajn: Saša Đorđević, Tarik Zahirović Naziv i sjedište izdavača: Federalno ministarstvo zdravstva, Sarajevo Godina izdavanja i štampanja: 2018. Naziv i sjedište štamparije: Grafika Šaran, Sarajevo Broj primjeraka: 30

RECENZIJA

Doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara Primarijus, neuropsihijatar, subspecijalista za bolesti ovisnosti RECENZIJA dokumenata vezanih za jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine (resursni paket i paket za obuku) kao i priručnika za pružanje psihosocijalnih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja i ratnog silovanja te počiniteljima rodno zasnovanog nasilja u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovine. Navedeni dokumenti (ukupno 12) predstavljaju dobar informativno - edukativni materijal za predstavnike raznih sektora kao što su zdravstvo, socijalni sektor, obrazovanje, policija i sigurnosne službe, pravosuđe i tužilaštvo, nevladine organizacije te ministarstva i službe državne, entiteske i/ili kantonalne administracije koje su relevantne za predmetnu oblast. Pored navedenog, dokumenti su posebno prikladni za upotrebu u specijalističkim ordinacijama ljekara porodične/obiteljske medicine, centara za mentalno zdravlje, psihijatrijskih bolnica i klinika, porodičnog savjetovališta kao i privatnih zdravstvenih ordinacija psihijatara i psihologa, koji se bave tretmanom žrtava nasilja i psihološke torture, što svakako uključuje i žrtve rodno zasnovanog nasilja. Rukopis je napisan na 814 stranica, što obuhvata sadržaje dokumenata sa uvodnim dijelom (predgovor) i literaturu ali ne obuhvata priloge od broja 3 do broja 6. Pored toga, dokumenti sadrže veliki broj tabela i grafikona koji predstavljaju sistematizovane informacije o navodima iz teksta.

Mišljenje o sadržaju dokumenata Nije nepoznato da je prošlost naroda Bosne i Hercegovine pa i šire geografske regije bila bremenita različitostima u izražavanju duhovnog, religioznog i nacionalnog izraza, koji su na svojstven i specifičan način utirali put ka formiranju kulture življenja određene društvene zajednice, u okviru koje su uloge između muškaraca i žene uvijek bile striktno određene i podijeljene. U tako koncipiranom, a kulturološki determiniranom odnosu, muškaraci su uvijek imali dominantnu ulogu u porodici, politici, gospodarstvu, ekonomiji, javnom radu, donošenju odluka koje se tiču sviju i slično, što je, sui generis, proizvelo rodnu nejednakost i ženu stavilo u poziciju manje vrijednog bića u navedenim aspektima života. Ne ulazeći u posebne specifičnosti odnosa između muškaraca i žena, pa i benefite koje su neke žene imale u takvim odnosima, ipak se može reči, s obzirom na potpunu ekonomsku inferiornost žena u prošlosti i inhibiranje njihovih intelektualnih i duhovnih potencijala, da je porijeklo rodne nejednakosti, a time i kršenje ljudskih prava žena, proizašlo upravo iz kulturološkog miljea, koji je takve ovlasti muškaraca smatrao društveno prihvatljivim. Boriti se protiv „društveno prihvatljivog“, ma koliko to bilo protivno logici normalnog ljudskog uma, isto je kao i boriti se protiv stigme i diskriminacije, koji su, nažalost, i danas prisutni u svakodnevnom životu. Suprotno praksi, nijedno društvo ne treba tolerisati bilo koji oblik nasilja, a pogotovo nasilje nad ženama i djecom, radi čega je za bosanskohercegovačko društvo, ratificiranje Istanbulske konvencije 2013. godine, od presudnog značaja ne samo u formalno-pravnom smislu, već i u smislu definisanja smjernica za dugoročne aktivnosti u ovoj oblasti. Ne treba zaboraviti da su ljudi koji su na bilo koji način izloženi povredama ljudskih prava, uvijek u riziku da imaju mnoge zdravstvene probleme, da razviju ozbiljnu mentalnu i/ili somatsku bolest, pa čak bolest sa hroničnim posljedicama, posebno u smislu trajnih promjena njihove ličnosti. Rodno zasnovano nasilje nad ženama, bez sumnje, predstavlja kršenje ljudskih prava a shodno tome, kako su autori resursnog paketa ispravno konstatovali da je „to pitanje javnog zdravstva, sa ozbiljnim posljedicama po fizičko, seksualno, reproduktivno i mentalno zdravlje žena“. Zbog toga, ovi dokumenti imaju veliki značaj, ne samo u razumijevanju institucionalnog zbrinjavanja žrtava nasilja, već i u mogućnosti dodatne izobrazbe profesionalaca raznih profila, prije svega u oblasti zdravstva i socijalnog sektora, a koji su već sada suočeni s ovim problemom. Pored toga, poseban doprinos ovog vrijednog teksta je u činjenici da on može imati značajan uticaj na mlade ljude, studente usmjerenih fakulteta u smislu blagovremenog senzibiliziranja za ovu osjetljivu kategoriju ljudi, te njihovog efikasnijeg djelovanja u budućnosti, s ciljem otklanjanja predrasuda i reduciranja stigme i diskriminacije žrtava nasilja. O tome posebno govore dokumenti koji se referišu na ulogu mladih u oblasti zaštite od rodno zasnovanog nasilja kao i u kriznim situacijama. U dokumentima se, na sveobuhvatan, jasan i nedvosmislen način opisuju postupci i metode pristupa i postupanja sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja kako u administrativnom tako i u tretmanskom smislu, što svakom profilu pomagača može biti od velike koristi. S druge strane, autori dokumenata su obradili i drugu ne manje važnu dimenziju rodno zasnovanog nasilja, koja se odnosi na počinitelje nasilja u porodici te su na jasan i precizan način opisali postupanje prema njima kao i metode psihosocijalnog tretmana. Iako su nerijetko, baš oni i sami bili žrtve nasilja

u ranom djetinjstvu i adolescenciji, što je bilo presudno u formiranju njihovog psihološkog profila i identiteta, to ne umanjuje animozitet koji prema njima imaju svi, čak i profesionalci, a za autore predstavlja razlog više za neophodnost rada s njima. To je ujedno i kuriozitet cijelog seta modula za obuku profesionalaca u tretmanu počinitelja rodno zasnovanog nasilja. Traumatske priče silovanih žena tokom rata u Bosni i Herecgovini, u periodu 1992. do 1995. godine, čak i za profesionalce mentalnog zdravlja ponekad predstavljaju emocionalni šok i mogućnost sekundarne i tercijarne traumatizacije, s obzirom na vrste i načine izvođenja samog čina silovanja ali i nedovoljno izgrađene koping mehanizme koji se prepoznaju u neadekvatnim kontratransfernim reakcijama terapeuta. Zbog toga je od posebnog značaja dokument koji obrađuje ovu temu, odnosno daje precizna uputstva profesionalcima mentalnog zdravlja, kako postupati sa žrtvama ratnog silovanja na efikasan i neškodljiv način. Da je koncept zaštite žrtava rodno zasnovanog nasilja zaista opravdan, za ilustraciju mogu poslužiti dokumenti iz prakse lokalnih zajednica, odnosno javnih zdravstvenih službi u Goraždu i Brčko Distriktu, koji opisuju protokol o postupanju sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja, a isti mogu biti putokaz drugim zajednicama i službama u kreiranju vlastitih protokola. Na kraju, važno je istaći da je ovo jedinstveno štivo koje po prvi put u Bosni i Hercegovini ali i u široj geografskoj regiji, na sveobuhvatan i originalan način opisuje oblast rodno zasnovanog nasilja, što dodatno povećava njegovu edukativnu, stručnu i praktičnu vrijednost.

Zaključak i ocjena Na osnovu pročitanog teksta i iznesenog mišljenja o dokumentima, izjavljujem da isti sadržajno i metodološki odgovaraju profesionalcima kojima su namijenjeni, da u potpunosti zadovoljavaju standarde edukativne i stručne literature iz oblasti jačanja odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine te ih toplo preporučujem za široku javnu upotrebu. Na osnovu svega iznesenog, preporučujem Federalnom ministarstvu zdravstva i partneru projekta UNFPA da recenziju usvoji i dokumente štampa i distribuira u sve zainteresirane institucije kao izuzetno dobar edukativni materijal. RECENZENT Doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara Primarijus, neuropsihijatar Sarajevo, 04.07.2018. godine

RECENZIJA

Doc.dr. Jasminka Dzumhur, Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Publikacija “Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket” je nastala kao rezultat saradnje Federalnog ministarstva zdravstva i Ureda Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u Bosni i Hercegovini, a u okviru programa UN-a „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini“, podržanog od strane Ureda specijalne predstavnice generalnog sekretara UN-a za seksualno nasilje u konfliktu, i finansiran od strane Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, fonda UN Action-a i Vlade Kanade.“ Publikacija predstavlja sveobuhvatan matarijal namijenjen, prije svega, zdravstvenim radnicima, ali i svim drugim osobama koje dolaze u kontakt sa žrvama rodno zasnovanog nasilja, kako da postupaju sa žrtvama u procesu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Na prvi pogled, a s obzirom na ukupan broj stranica, nameće se zaključak da se radi o obimnom materijalu. Međutm, podijeljenost Publikacije u dobro organizaciono strukturirane zasebne cjeline čini Publikaciju preglednom i daje joj dodatnu vrijednost. Pristup autorki da osnovni dio Publikacije podjeli u Općti i Posebni dio, a da praktične alate prezentira kroz priloge, daje mogućnost korisniku za veoma jednostavan i selektivan pristup građi Publikacije, zavisno od potrebe. U Općem dijelu, Publikacija kroz situacijsku analizu, uvodi u probleme vezano za seksualno nasilje, prije svega u konfliktu, ali daje i osvrt na ostale oblike rodno zasnovanog nasilja, te ukazuju na ulogu, kapacitete i djelovanja policije, pravosuđa, zdravstvenog sistema, te sistema socijalne zaštite. U ovom dijelu prezentirani su i međunarodni i domaći propisi kojim je uređeno pitanje sprječavanja i zaštite od rodno zasnovanog nasilja, uključujući i seksualno nasilje u sukobu. Svojstvenost prezentiranja domaćih propisa sadržana je u činjenici da je jasno napravljena distinkcija između propisa koji uređuju pitanje rodno zasnovanog nasilja, uključujući propise kojim se definiraju krivična djela čiji je ova radnja sastavni element, procedure njihovog procesuiranja i postupanje u slučajevima nasilja, te zakone koji uređuju oblast zdravstva. Vrijednost prezentiranih propisa je sadržana i u činjenici da su pored zakona, obrađeni i svi relevantni podzakonski akti, bez obzira na njihovu formu. U prezentiranju propisa, fokus je dat na obavezu osiguranja zaštite žrtve i zadovoljavanja njenih potreba. U Posebnom dijelu su sadržane smjernice za postupanje zdravstvenih radnika/saradnika u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, koje na jedan inovativan način obrađuju pitanja uzroka, razumijevanja i prepoznavanja rodno zasnovanog nasilja, uloge zdravstvenih radnika, posebno u ranoj detekciji i intervenciji, te smjernice o načelima i standardima za pružanje zdravstvenih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja, uključujući i pitanje provođenja liječničkih pregleda, podrške i standardnih procedura za postupanje sa ženama koje su doživjele rodno zasnovano nasilje, uključujući i silovanje. Posebna pažnja je posvećena dokumentiranju rodno zasnovanog nasilja, procjeni rizika i planiranju sigurnosti, kreiranju referalnih puteva koji su integrirani u zdravstvenu zaštitu, te pitanju monitoringa i evaluacije intervencija zdravstvenog sistema u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Smjernice su strukturirane na način da usmjere

praktičare na obavezno zakonodavstvo kojeg su se dužni pridržavati i institucije koje imaju zakonsku obavezu da djeluju, te procedure za djelovanje, a u cilju osiguranja prava na zdravstvenu zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Na kraju svakog seta smjernica sadržane su i preporuke čija implementacija bi trebala unaprijediti postupanje svih subjekata i unaprijediti žrtvama rodno zasnovanog nasilja pristup zdravstvenoj zaštiti, ali preventivno djelovati u cilju smanjenja ovog oblika nasilja u društvu. Prilozi uz Publikaciju imaju ključnu vrijednost za praktičare jer sadrže sve relevantne inofomacije i prateće dokumente za obuku, zbog čega je potrebno minimalno vrijeme za njeno planiranje. U tom smislu, važno je ukazati da Prilog 2. - Prijedlog modula za edukaciju sadrži teme koje trebaju biti obuhvaćene obukom, potrebno vrijeme za njihovu realizaciju, te potencijalne nositelje obuke, dok Prilog 3. - Prijedlog pilot projekta je skup modula koje na sveobuhvatan način usmjeravaju edukatore u pripremi, organizaciji i sprovođenju obuke. Poseban značaj ovog priloga je da pored obaveznog materijala za teoretski dio edukacije, sadrži radne materijale značajne za praktični dio edukacije, te power point prezentaciju, kao okvir za rad edukatora. Publikacija je nomotehnički postavljena na način da osigurava jasnu i preglednu prezentaciju sadržaja, a sve zasebne cjeline se uklapaju u homogeni dokument. Naziv Publikacije “Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket u potpunosti odgovara sadržaju jer ukazuje da je Publikacija resursni paket čiji cilj je jačanje odgovornosti zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bsone i Hercegovine. Aktuelnost problema sprečavanje rodno zasnovanog nasilja, odabrani metodološki pristup, te sinteza većeg broja dostupnih istraživanja i rezultata u ovoj oblasti daje dodatnu vrijednost Publikaciji. Jezički stil pisanja rada, njegova sistematičnost, logično, jednostavno i razumljivo prezentiranje materije, uz korištenje fus nota za dodatna pojašnjenja, dopunjeno grafikonima i tabelarnim i shematskim prikazima u visokom stepenu su osigurali usklađenost forme i sadržaja Publikacije. Činjenica da je u pripremi Publikacije je obavljeno i kvalitativno istraživanje kroz organizovanje fokus grupa u čijem radu su učestvovali zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, a u cilju prikupljanja dodatnih podataka, osigurava da Publikacija daje odgovore na većinu pitanja vezano za postupanje sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja, posebno u procesu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Sa aspekta međunarodnih standarda ljudskih prava, Publikacija je odgovor na obaveze definirane u većini ovih standarda, a posebno u odnosu na Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Opšte preporuke Komiteta o eliminaciji diskriminacije žena, broj 35 o rodno zasnovanom nasilju nad ženama, kojim je dopunjena Opšta preporuka broj 19, Opštu preporuku broj 24 uz član 12 Konvencije kojim je uređeno pitanje prava žena na zdravstvenu zaštitu, te Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Prema navedenim međunarodnim standardima država članica je dužna, između ostalog, oblikovati dostupne, priuštive i odgovarajuće službe da štite žene od rodno-zasnovanog nasilja, spriječe njegovu ponovnu pojavu i osiguraju finansiranje odštete svim njegovim žrtvama/preživjelima. Obuka i senzibilizacija stručanjaka i praktičara u vezi sa brojnim uzrocima, manifestacijama i posljedicama svih oblika nasilja nad ženama predstavlja djelotvorno sredstvo za prevenciju takvog nasilja. Obuka omogućava ne samo podizanje svijesti stručnjaka o nasilju nad ženama i nasilju u porodici, već doprinosi i promjeni stavova i ponašanja stručnjaka u odnosu na žrtve. Uz to, ovo značajno poboljšava prirodu i kvalitet podrške koja se pruža žrtvama. Ova obaveza uključuje i dužnost da se poboljša odgovor zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje. Publikacija “Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine - Resursni paket” predstavlja izvanredni instrument za obuku osoblja zaposlenog u zdravstvenim ustanovama, ali i svih drugih osoba koje rade sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja.

PREDGOVOR

Nasilje je danas, nažalost, prisutno u obiteljskim, životnim i širim društvenim zajednicama, u svim slojevima društva i među svim starosnim, etničkim i vjerskim grupama. Ispoljava se kao verbalno, fizičko, seksualno, psihičko ili emocionalno nasilje, kao i ekonomsko nasilje. Brojna istraživanja u ovom polju, pokazuju da su žene izložene višestrukoj diskriminaciji zbog svoga spola i porijekla, zbog određenih tradicionalnih postupaka i običaja koji su nespojivi sa ljudskim pravima. Rodno zasnovano nasilje potječe od neravnopravnosti spolova ili nižeg položaja žena općenito u odnosu na položaj muškaraca. Negativne zdravstvene posljedice koje prouzrokuje ovaj vid nasilja su veoma izražene. Naime, zdravlje je stanje ukupne fizičke, mentalne i društvene dobrobiti i nije tek odsustvo bolesti ili invalidnosti. Žensko zdravlje uključuje i emotivnu, društvenu i fizičku dobrobit žene, a određeno je socijalnim, političkim i ekonomskim kontekstom njenoga života, kao i biološkim značajkama. Cijeli niz međunarodnih dokumenata utvrđuje i pravo na zdravlje, te obvezuje države i njena nadležna tijela da poduzimaju odgovarajuće mjere radi eliminiranja diskriminacije žena u oblasti zdravstvene zaštite kako bi, na temelju ravnopravnosti spolova, osigurale dostupnost zdravstvenih usluga. Navedeno obuhvaća i obvezu da se uspostave ili podrže usluge za žrtve nasilja u obitelji, seksualnog napada i uznemiravanja, silovanja i drugih oblika nasilja nad ženama, uključujući osiguranje usluga rehabilitacije i savjetovanja. Prema međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, države su dužne da uspostave efikasan sustav za poboljšanje odgovora zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje. Osim obveza prema žrtvama, mora se osigurati i odgovarajući, kvalitetan, učinkovit i standardizirani rad sa počiniteljima rodno zasnovanog nasilja. Načelo nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju nameće visoki stupanj odgovornosti nadležnih donositelja odluka kako bi njihovi građani zaista i razumjeli vrijednost ljudskih prava, kao i zašto se nasilje ne tolerira, te koje mjere je nužno poduzeti da se nasilje ne dešava i da se otklone njegove posljedice. Set dokumenata koji je pred vama, a koji je Federalno ministarstvo zdravstva izradilo u proteklih nekoliko godina, u suradnji sa Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija (Ured za Bosnu i Hercegovinu), Partnerstvom za javno zdravlje, te u suradnji sa profesionalcima uposlenim u zdravstvu, temelji se upravo na međunarodnim pravnim izvorima, kako obvezujućim, tako i onim u formi preporuka, te na domaćem pravnom okviru u oblasti ravnopravnosti spolova i u oblasti zdravstva. Dokumenti sadrže relevantne pravne informacije, kao i stručne medicinske preporuke za postupanje sa žrtvama, te rad sa počiniteljima nasilja. Rodno zasnovano nasilje je, nedvojbeno, javno-zdravstveni problem, koji zahtijeva intersektorski, odnosno multidisciplinarni pristup u rješavanju. U svezi s tim, cijeli koncept pripremljenih dokumenata, kao važnog inovativnog resursa za zdravstveni sustav u Federaciji Bosne i Hercegovine, temelji se na

ideji da se uposlenima u zdravstvu osiguraju točne i iscrpne informacije o obvezama i odgovornostima, ali i da se ponude implementativna i održiva rješenja u smislu postupanja, kako sa žrtvama, tako i sa počiniteljima nasilja. Prepoznavanje znakova nasilja u obitelji ili sličnih djela nasilja i pravovremeno reagiranje moguće je u zdravstvenim ustanovama uspostavljanjem sustava u kojem se zdravstvene ustanove prepoznaju kao mjesto od povjerenja, pri čemu zdravstveni profesionalci treba da imaju jasne smjernice djelovanja. Navedeno zahtijeva i kontinuirane aktivnosti na senzibiliziranju zdravstvenih profesionalaca za adekvatno reagiranje u različitim slučajevima nasilja. Važnost pravovremenog djelovanja leži i u činjenici da rodno zasnovano nasilje, osim vidljivih fizičkih povreda, ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje, intelektualni razvoj, socijalno ponašanje, a kod djece i na uspjeh u školi, te na njihov daljnji razvoj. Zbog svega navedenog, iznimno je bitno zagovarati pristup zasnovan na ljudskim pravima koji daje legitimitet intervencijama u oblasti zdravstva, jer se temelji na univerzalnim načelima ljudskih prava i standardima, odnosno važno je istrajati na aktivnostima koje će taj pristup uvesti u svakodnevnu praksu postupanja zdravstvenih djelatnika i suradnika prema žrtvama. U ime Federalnog ministarstva zdravstva želim se zahvaliti autorima, koji su uložili ogroman trud i puno entuzijazma u izradu dokumenata u ovom setu, kao i svim zdravstvenim djelatnicima i suradnicima koji su svojim sugestijama, komentarima i razmjenom iskustava dali nemjerljivu vrijednost pripremi i izradi svih ovih publikacija u oblasti rodno zasnovanog nasilja. Također, zahvaljujem se i predstavnicima sektora civilnog društva koji su svojim iskustvima ukazali na bitne aspekte zaštite prava žrtava. Naravno, podrška tima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija – UNFPA (Ured za Bosnu i Hercegovinu), kao i tima Partnerstva za javno zdravlje Sarajevo, bila je od posebnog značaja tokom rada na ovim publikacijama, te im se ovom prilikom iskreno zahvaljujem. Nadam se da će se dobra suradnja nastaviti i u budućnosti. Od značaja je istaći da je sadržaj svih dokumenata oblikovan kroz kontinurani rad autora na terenu, osluškujući i uvažavajući stavove i potrebe zdravstvenih profesionalaca. Također, kada je riječ o trening materijalima, isti su testirani u ciljanim sredinama u Federaciji BiH, kako bi se provjerilo njihovu obuhvatnost i potencijalne efekte. Cijeneći značaj povratnih informacija od praktičara, te svrhu i ciljeve ovog seta dokumenata usmjerenih na jačanje odgovora zdravstvenog sustava na rodno zasnovano nasilje u Federaciji BiH, preporučujem njegovu uporabu svim zdravstvenim djelatnicima i suradnicima, menadžmentu zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i svim relevantnim subjektima u zajednici koji se u svom radu susreću sa žrtvama, odnosno svim partnerima u referalnom mehanizmu pomoći, podrške i zaštite prava žrtava. Pravovremen, odgovarajući i potpun odgovor sustava zdravstva na prava žrtava, te dužnosti u tretmanu počinitelja nasilja, moguće je postići samo stalnim ulaganjem u vlastite kapacitete i resurse. Stoga čvrsto vjerujem da će i ovaj set pripremljenih publikacija doprinijeti osnaživanju cjelokupnog sustava zdravstva za odgovor na obveze glede rodno zasnovanog nasilja preuzete međunarodnim pravom i utvrđene domaćim zakonodavstvom. Sarajevo, listopada 2018. godine Federalni ministar zdravstva Doc. dr. Vjekoslav Mandić

PREDGOVOR

Studija Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), "Prevalenca i karakteristike nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini", pokazala je da je više od polovine anketiranih žena (47,3% u Republici Srpskoj) doživjelo najmanje jedan oblik nasilja od 15. godine života. Istovremeno, 10,6% žena u Republici Srpskoj doživjelo je neku vrstu nasilja tokom perioda od 12 mjeseci prije anketiranja, ukazujući na činjenicu da jedna od deset žena živi u nasilju u bilo kom trenutku. Ovi nalazi, naravno, nisu jedinstveni za zemlju, već predstavljaju mračnu životnu stvarnost mnogih žena. Pitanje rodno zasnovanog nasilja (RZN) često se posmatra kao uloga u okviru ukupnog pitanja rodne ravnopravnosti, i kao takvo tretira se kao nevidljivo, teorijsko i marginalno pitanje. UNFPA vjeruje da je rodno zasnovano nasilje i nasilje nad ženama uopšte, moćna i destruktivna sila koja sprečava mnoge članove naših zajednica da postignu svoj puni potencijal, žive život bez nasilja, straha i povreda. Nadalje, rodno zasnovano nasilje ne utiče samo na preživjele - ono utiče na njihove porodice, zajednice i društvo u cjelini. Inicijative civilnog društva u zemlji su bile fokusirane na razvijanje mogućnosti za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja (fokusirane na trougao RZN: žrtve nasilja, počinioce nasilja i lokalnu zajednicu). Ove intervencije su tokom godina proizvele mnoge uspjehe i utrle put za sav budući rad u ovoj oblasti. Međutim, podrška preživjelima rodno zasnovanog nasilja ne može biti isključiva odgovornost civilnog društva, bez obzira na to koliko je uspješna, jer sistem javnih institucija je taj koji na kraju snosi odgovornost za dobrobit svih svojih građana. Polazeći od ove pretpostavke i nadograđujući se na prošle uspjehe svih aktera u ovoj oblasti, UNFPA je 2013. godine sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske razmotrio modalitete saradnje po ovom pitanju, istovremeno nudeći globalnu ekspertizu, znanje i iskustvo UNFPA u rješavanju ovog problema. Na naše zadovoljstvo i čast, Ministarstvo je bilo vrlo susretljivo po pitanju partnerstva sa nama u ovoj strateškoj, dugoročnoj i revolucionarnoj inicijativi za poboljšanje politika, izgradnju kapaciteta i usmjeravanje pružanja usluga za žrtve rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj. Kroz ovo partnerstvo, UNFPA je podržao Ministarstvo u izradi čitavog seta vodećih dokumenata, programa obuke, prijedloga politika i priručnika, a s ciljem poboljšanja kvaliteta pružanja krajnjih usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja, ali i počiniocima nasilja. UNFPA i Ministarstvo dijele stav da počinioci nasilja takođe zaslužuju, ali i zahtijevaju podršku i liječenje kako bi se smanjile šanse za ponavljanje nasilja u zajednici. Namjena ovog dokumenta je da pomogne kreatorima politika, pružaocima zdravstvenih i psihosocijalnih usluga, akterima civilnog društva i svim drugim zainteresovanim stranama koji se bave pitanjem rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj. Ovi alati za učenje proizvedeni su kombinovanjem globalne ekspertize UNFPA s vještinama, znanjem i iskustvom profesionalaca iz Republike Srpske i namijenjene su za slobodnu

upotrebu. Naša zajednička nada je da će ovi dokumenti smanjiti napore svim drugim zainteresovanim stranama u zemlji ili inostranstvu, koji žele da se bave problemom rodno zasnovanog nasilja. Na kraju, ovaj dokument nije teorijska vježba, niti akademski eksperiment - već je isproban i testiran na brojnim obukama u posljednje tri godine na lokalnom nivou, sa praktičarima na terenu koji se bave stvarnim slučajevima rodno zasnovanog nasilja, i koji pružaju savjetovanje počiniocima nasilja. Mi znamo i dokazali smo da ovi pristupi funkcionišu te želimo da ih podijelimo sa vama.

Dr Doina Bologa UNFPA predstavnica za Bosnu i Hercegovinu i direktorica za Srbiju, Kosovo* i Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju *U skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/99

JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE RESURSNI PAKET JAČANJE ODGOVORA ZDRAVSTVENOG SISTEMA NA RODNO ZASNOVANO NASILJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE PAKET ZA OBUKU PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNIH USLUGA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE PRIRUČNIK PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNIH USLUGA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINI PAKET ZA OBUKU PROTOKOL O POSTUPANJU SA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI POSTUPANJE SA ŽRTVAMA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KRIZNIM SITUACIJAMA MODUL ZA OBUKU PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA ŽRTVAMA SEKSUALNOG NASILJA I TORTURE U RATU MODUL ZA OBUKU TRENERA ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA MODUL ZA OBUKU ULOGA MLADIH U OBLASTI ZAŠTITE OD RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KRIZNIM SITUACIJAMA MODUL ZA OBUKU OBUKA TRENERA ZA PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINITELJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA PRIRUČNIK ZA OBUKU PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINITELJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U PORODICI MODUL ZA OBUKU KLINIČKI POSTUPCI U SLUČAJEVIMA SILOVANJA VODIČ

“Ove publikacije su nastale u okviru programa UN-a „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini“ za osobe koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu u Bosni i Hercegovini“. Program je podržan od strane Ureda specijalne predstavnice generalnog sekretara UN-a za seksualno nasilje u konfliktu, i finansiran od strane Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, fonda UN Action-a i Vlade Kanade.“ Sadržaj publikacija isključiva je odgovornost autora i ne može se smatrati službenim stavom Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija, kao ni donatora.”