Wine Style no 44

Page 1

Wine Style Nije za prodaju

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

Broj 44 / decembar 2013.

Enografija

DOURO CV srpskog vinarstva

BOŽIDAR ALEKSANDROVIĆ Gastronomija

NOVOGODIŠNJA TRPEZA Putopis

PRAG

Intervju

Nataša Ninković


Wine Style od 2006. godine

www.winestyle.rs

Broj 02

Broj 01

Broj 03

Broj 04

Broj 05

Broj 06

Broj 07

Broj 08

Wine Style NIjE zA PrOdAjU

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 15 februar 2009.

ENO KUTAK Novo vinarstvo Srbije (IV) SPECIAL WS u Istri: Vodnjan SLAgANjE hrANE I VINA Pečurke AUTOMOBILI Noviteti

INTErVjU

DUŠAN KOVAČEVIĆ

Broj 10

Broj 09

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 17 jun 2009.

SLAGANJE HRANE I VINA Školjke

Broj 11

Broj 13

Broj 12

ISSN 1452-6646

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

Broj 18 avgust 2009.

WINE&FOOD Restoran Zigante

VINSKI TURIZAM Hotel Belica

Broj 15

Wine Style

Wine Style Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

Broj 14 Nije za prodaju

NIJE ZA PRODAJU

ekskluzIvno Primeur degustacija u Bordou

ENO KUTAK Eko-vinogradarstvo

toP 50 vInarIja ex-yu

EKSKLUZIVNO 150 godina vinarije Louis Jadot AUTOMOBILI MINI jubilej

iSSN 1452-6646

Broj 22 april 2010.

Wine Style Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

top 50 vInarIja ex-yu Zlatan otok - plenković, Hvar

SlaGanje Hrane I vIna

Podrum aleksandrović

pršuta

slaganje hrane I vIna

IZa etIkete

Paste

automoBIlI

Broj 16 Nije za prodaju

Marco caprai

iSSN 1452-6646

Broj 23 jun 2010.

Wine Style Nije za prodaju

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

top 50 vinarija ex-yu Chateau Kamnik, Skoplje

Slaganje vina i hrane rečna riba

pleaSure Wellness krstarenje

autoMobIlI Honda legend

BmW seria 5

Intervju

INTERVJU

MASSIMO SAVIĆ

Broj 17

Broj 18

Wine Style NIje za prodaju

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

jadranka jovanovIć

DRAGOLJUB LJUBIČIĆ MIĆKO

INTERVJU

ISSN 1452-6646

Broj 25 / oktobar 2010.

Broj 19

Wine Style iSSN 1452-6646

Broj 26 / decembar 2010.

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

BuSineSS cluB

Broj 24

iSSN 1452-6646

Broj 28 / april 2011.

pačetina

novogodišnja trpeza

putopiS

BuSineSS cluB

toskana

Božo prelević

noviteti

Broj 23

SlaGanje hrane i vina

SlaGanje hrane i vina

gen. direktor Delta real estate-a

automoBili

Broj 22

Ščurek, Goriška brda

top 50 vinarija ex-yu Movia, Goriška brda

Dejan racić,

Broj 21

top 50 vinarija ex-yu

podrum radovanović, Krnjevo Ćuretina

jovan Ćirilov

Nije za prodaju

top 50 vinarija ex-yu

Slaganje hrane i vina

intervju

nebojša GloGovac

Wine Style

Nije za prodaju

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

Broj 20

Intervju

hoteli

autoMoBili

Crillon le Brave, provansa

audi a7 Sportback

intervju intervju

ŽeljKo oBraDoviĆ

draGana oGnjenović

intervju

Zoran predin

Broj 25

Broj 26

Broj 27

Broj 28

Broj 29

Broj 30

Broj 31

Broj 32

Broj 33

Broj 34

Broj 35

Broj 36

Broj 37

Broj 38

Broj 39

Broj 40

Broj 41

Broj 42

Broj 43

4

WINE STyle

iSSN 1452-6646

Broj 24 avgust 2010.



Wine Style

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Iz­da­vač

SPE­CI­AL PRESS d.o.o. Be­o­grad Glav­ni i od­go­vor­ni ured­nik

Alek­san­dar Du­ko­vić Dizajn

Branko Žužić Fo­to­gra­fi

Vladimir Miloradović, Dalibor Danilović, Miroslav Petrović, Vladimir Antić, Milan Josipović Sa­rad­ni­ci

Milorad Cilić, Ðuro Tošić, Bran­ko Čečen, Ste­van Raj­ta, Thomas Curtius, Novak Sladić, Dušan Za­rić, Dragana Zdelar, Željko Broćilović, Tatjana Nježić, Predrag Gavrilović, Milan Vukelić, Martina Velemir, Nenad Gladić, Mirjana Mitrović Advertising manager

Vuk Tripković Office manager

Tatjana Antić Lek­tor

Biljana Branić-Latinović Prepress

Black Box Štam­pa

Ro­to­gra­fi­ka, Su­bo­ti­ca Di­stri­bu­ci­ja

Ro­to­gra­fi­ka i Spe­ci­al Press Adre­sa re­dak­ci­je

Dositejeva 13, Be­o­grad Tel/fax: 011/ 40 59 253 www.winestyle.rs redakcija@winestyle.rs marketing@winestyle.rs Di­na­mi­ka iz­lažen­ja

dvo­me­sečna

Uvodnik Po nekoj ustaljenoj praksi kraj godine je period za retrospektive i planiranje, pa ću se i ja u ovom tekstu rukovoditi time. Ove godine zemlju su obeležile velike turbulencije u mnogim društvenim apsektima, ali su prilike u vinskom svetu imale solidan kontinuitet. Nadasve pozitivan, pa je danas zaista teško pronaći ozbiljnije srpsko vino koje nije dobilo medalju na nekoj relevantnoj svetskoj proceni. Možda mnogo medalja pomalo gubi na značaju, ali u svakom slučaju dobro je dok se osvajaju. Ovim bi se zaokružila priča o prošlogodišnjim dešavanjima u vinskom svetu, a pitanje cena, koje najviše interesuje potrošače, ostaviću za neki drugi put. Vinski svet u budućnosti ostaje istinska oaza u vrtlogu turobnih društveno-političkih i ekonomskih projekcija. Ne samo da domaće vinarstvo napreduje iz dana u dan u mnogim aspektima, nego postaje sve ozbiljni izvor priliva novca u zemlji. Izvoz u Kinu, Rusiju pa i SAD nije više puka želja, jer te brojke danas uopšte nisu zanemarljive. Ako već niste profesionalno uključeni u svet vina, onda u njemu možete pronaći lepo utočište u kojem ćete sa dragim osobama moći da se prepustite nekim lepšim mislima. Bar tokom praznika. Srećna Nova godina i Božić i sve najbolje!

Na­slov­na stra­na

Fo­to: Milan Josipović Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pićima Iz­da­vač ne od­go­va­ra za sa­držaj ob­jav­lje­nih ogla­sa Časopis se ne distribuira licima mlađim od 18 godina i namenjen je isključivo profesionalcima u HoReCa sektoru, između ostalih i proizvođačima i distributerima duvanskih proizvoda. CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 64 Wine style : specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pićima/ glavni i odgovorni urednik Aleksandar Duković. God. 1 , br. 2 (2006) - . - Beograd (Petrogradska 10) : Special press , 2006 (Subotica : Rotografika) . - 30 cm Dvomesečno ISSN 1452-6646 = Wine Style COBISS . SR - ID 134481932

Aleksandar Dukovi} Glavni i odgovorni urednik



44 broj

sadrŽaj

broj

44

» 18 » 26 » 40

Privatna kolekcija vina Sakupljanje vina je lep hobi, ali traži određeno znanje kako ne biste došli u situaciju da vam vina propadnu. Sommelier Predrag Gavrilović daje nekoliko korisnih saveta na ovu temu Gastronomija U susret predstojećim praznicima, Lepi Brka daje nekoliko recepata koji u kućnoj izvedbi trpezu mogu pretvoriti u kulinarski spektakl, bez obzira da li ste vrhunski kuvar ili ne Intervju Kao lepa žena ili kao dobra glumica, svejedno, Nataša Ninković jedno je od upečatljivijih lica domaćeg glumišta. Uz to, veliki je ljubitelj i priličan poznavalac vina



sadrŽaj

44 broj

broj

44

» 46 » 54 » 56

Enografija Možda ne toliko poznata na srpskom tržištu, portugalska vina u poslednje vreme dobijaju sve ozbiljnije ocene od uglednih vinskih kritičara. Naročito ona iz regije Douro, a njih nam u svojoj rubrici predstavlja Đuro Tošić CV srpskog vinarstva U ovom broju predstavljamo jednog od rodonačelnika renesanse srpskog vinarstva Božidara Aleksandrovića, vlasnika vinarije Podrum Aleksandrović iz Vinče kod Topole Putopis Bajkovit i romantičan u svako doba godine, Prag se možda najbolje može doživeti u zimskom periodu. Stari trgovi, slikovite uličice, specifična arhitektura i, naravno, čuveno češko pivo dovoljni su razlozi za posetu prestonici Češke


SVAKO PUTOVANJE

ČINI ŽIVOT

LEPŠIM.


44 broj

sadrŽaj

broj

44

» 64 » 70 » 72

Business club Kris Vuds, generalni direktor kompanije JTI za Zapadni Balkan, uprkos komplikovanim uslovima na tržištu uspešno predvodi ovu firmu. U međuvremenu, uživa u dobrim vinima Moj izbor Miloš Milovanović, daleko poznatiji kao novinar i voditelj TV B92, a manje kao kontrabasista, često se može videti na vinskim događajima. Za sebe kaže da je „vinski lokal patriota“ Hotel Hotel i spa DV Chalet, smešten u mondenskom mestu Madona di Campilio na severu Italije, može da bude topla i komforna oaza za ljubitelje skijanja



wine style info

Američka privredna komora u Srbiji (Amcham Serbia) pokrenula je novi koncept Thirsty Thursday – neformalna druženja za članove ove asocijacije svakog prvog četvrtka u mesecu. Prvi Thirsty Thursday bio je organizovan u wine&coffee baru Grape u Dositejevoj ulici, a tema je bila promocija vina vinarije Temet iz Jagodine. WS

Početkom decembra održano je prvo predavanje na temu kulture vina u vinariji Aleksić iz Vranja. Ljubitelji vina mogli su tako da saznaju osnove pravilnog serviranja i degustiranja vina, da se upoznaju sa sortama… Za degustacije su korišćena vina vinarije Aleksić Žuti cvet, Barbara i Kardaš, a za slaganje sa hranom Bonaca, Bonaca Limited i arhivski Kardaš 2007. WS

Novi Sad se 21. novembra ponovo našao na svetskoj mapi gradova koji su proslavili dolazak mladog vina. Manifestacija u organizaciji vinarije Mačkovog podrum i uz podršku Turističkih organizacija Novog Sada i Iriga pretvorila je Zmaj Jovinu ulicu u vinsku ulicu, gde su, osim mladog portugizera vinarije Mačkov podrum, atmosferu podgrejali i tamburaši. Te večeri popilo se svih 500 litara mladog vina koje se besplatno točilo posetiocima. WS U Italiji na jednom od najprestižnijih takmičenja Emozioni dal Mondo Merlot e Cabernet Insieme, vina vinarije Aleksandrović - Regent Reserve 2008 i Regent Reserve 2009 osvojila su zlatne medalje u konkurenciji vina iz celog sveta. Osim ovih medalja, Regent Reserve 2008 osvojio je i srebrne i bronzane medalje u Londonu (International Wine & Spirit Competition i Decanter World Wines Awards) i Beču (AWC).

Na šesnaestom po redu takmičenje Mondial des Pinots, inače specijalizovanom za ocenjivanje vina od sorte pinot noir, učestvovalo je 1.300 etiketa iz celog sveta koje je ocenjivalo šezdeset priznatih sudija. Po prvi put na ovom takmičenju nagrađena su vina iz Srbije, i to vinarije Aleksandrović – srebrne medalje osvojili su Trijumf Noir i penušavi Trijumf Noir. 16

WINE STyle



wine style reč sommeliera

Privatna kolekcija vina

Foto: Vladimir Miloradović

Piše: Predrag Gavrilović, head sommelier na brodovima kompanija Silver Sea i Disney Cruise Line

Poslednjih godina primetan je porast broja ljubitelja vina koji polako ali sigurno kreiraju sopstvene kolekcije. Međutim, stvaranje kolekcije nikako ne znači puko nagomilavanje i skladištenje boca, već podrazumeva jedan ozbiljan pristup ukoliko želimo da ta vina budu ispravna za konzumiranje i posle dužeg vremena. Kolekcionari početnici najčešće se suočavaju sa nekoliko problema: kakav prostor obezbediti, za koliko boca, u kojim uslovima ih čuvati, šta kupovati i negovati… Mnogo je nepoznatih, pa ćemo zato pokušati da damo najosnovnije smernice za pravilno formiranje i održavanje jedne privatne kolekcije vina

Prostor za čuvanje vina Uglavnom se afiniteti ljubitelja vina kreću od nekoliko desetina do stotinak boca, te u skladu sa tim treba odabrati i adekvatan prostor u kojem će vina sazrevati bez štetnih uticaja neposrednog okruženja. U tom cilju treba slediti nekoliko osnovnih smernica. 18

WINE STyle

Temperatura prostorije u kojoj se skladište vina trebalo bi da bude od 11 do 14 stepeni C, a vlažnost vazduha, što je takođe jedan od bitnih parametara, trebalo bi da iznosi od 60-80%, ali svakako ne manje od 50%. Suviše vlažna sredina može uzrokovati truljenje plutanih čepova, dok premala vlažnost isušuje čepove i rizikuje


wine style reč sommeliera

prodor kiseonika u bocu, čime se neumoljivo utiče na smanjenje „životnog veka“ vina. Takođe je poželjno da prostor bude izolovan od bilo kakvih vibracija i izvora toplote i svetlosti. Police mogu da budu izrađene od različitih materijala – drveta, metala ili stakla, ali je važno da postoji mogućnost za horizontalno čuvanje boca. Lak pristup bocama i dobra preglednost se podrazumevaju, kako ne bi dolazilo do nepotrebnog pomeranja boca. Ukoliko nemate ambiciju da čuvate veću količinu vina, dobar izbor mogu da budu vinski frižideri kapaciteta 30-40 boca, sa policama koje omogućavaju horizontalan položaj boca i različite tamperaturne zone za različite tipove vina. Šta kupovati? Dobro poznata i često citirana poslovica „što je vino starije, to je i bolje“ u velikoj meri ne odgovara istini. Iako ima izuzetaka, ozbiljniji ljubitelji vina svoje kolekcije uglavnom popunjavaju crvenim vinima, s obzirom na to da bela vina imaju ograničen potencijal za starenje. Selekcija belih vina koja mogu duže da se čuvaju prilično je mala i ograničena je svega na nekoliko regiona i tipova vina. Prestižna vina najpoznatijih komuna u Burgundiji kategorije premier i grand cru, proizvedena od sorte chardonnay, kao i vrhunska bela vina Bordoa bazirana na sortama sauvignon blanc i semillon, naročito ona iz apelacije Pessac Leognan, u kategoriji suvih belih vina svakako predstavljaju „dobar materijal“ za čuvanje. Od njh možemo očekivati da odležavanjem oplemene svoj kvalitet i dobiju na kompleksnosti i aromatskom spektru u periodu od tri do deset godina. Osim navedenih, vredna pažnje su i neka nemačka bela vina od sorte rajnski rizling, kao i nekoliko poznatih italijanskih belih vina od sorte chardonnay (ili kupaže

belih sorti u čiji sastav ulazi i chardonnay) renomiranih proizvođača, nastalih u priličnoj meri pod uticajem burgundskog pristupa i stila. Ljubiteljima pojačanih i slatkih vina izbor je znatno olakšan, s obzirom na to da ovakva vina po prirodi dobro sazrevaju, pa samim tim mogu da se čuvaju duži niz godina. Što se tiče crvenih vina izbor je veliki ali i prilično komplikovan, pa krenimo redom. Generalno, crvena vina od sorti cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, malbec, tempranillo, syrah, sangiovese i nebbiolo imaju dobar potencijal za sazrevanje u skladu sa svojim prirodnim karakteristikama, a posebno kada dolaze sa najprestižnijih vinograda (tada su pažljivo prerađena i brižljivo odnegovana u vinskim salama za odležavanje). Kada bocu takvog vina podelite sa prijateljima, to zaista može da bude fantastičan doživljaj. Uglavnom kolekcije crvenih vina popunjavaju vina iz Bordoa, Doline Rone, supertoskanska vina, neki brunello di Montalcino, kraljevska vina Pijemonta barolo i barbaresco, španska vina iz Riohe i Ribere del Duero, portugalska suva vina iz doline Douro, neki snažni shiraz i kupaže iz doline Barosa u Australiji, vina Argentine i Čilea bazirana na kupažama internacionalnih sorti, kao i snažna crvena vina iz kalifornijske doline Napa koje za osnovu imaju sortu cabernet sauvignon. Navedena vina svakako predstavljaju grupu onih koja imaju potencijal za odležavanje od deset pa do čak trideset godina. Vodič za kupovinu Fascinantan stepen razvoja tehnologija danas nam omogućava komunikaciju i razmenu podataka u vrlo kratkom vremenskom roku, pa se tako velikom brzinom šire vesti sa svetske vinske scene. Svedoci smo činjenice da kada neko vino, bez obzira u kom delu sveta, skrene na sebe pažnju vinske javnosti, gotovo istovremeno počne da se pojavljuje i na stranicama speci-

WINE STyle

19


wine style reč sommeliera

Dobar način odabira je i praćenje preporuka i ocena svetskih kritičara, sajtova i specijalizovanih vinskih časopisa koji često do najsitnijih detalja donose izveštaje o kvalitetu berbi i procene „životnog veka“ pojedinih vina. Tu su naravno i ocene mladih vina, koje mogu dati projekciju stanja određenog vina i njegovog razvitka.

Takođe, praćenje stanja određenih vina na degustacijama, sajmovima i uopšte u svim prilikama u kojima konzumirate vino, zapisivanje osnovnih karakteristika i praćenje evolucije vina, njegove taninske strukture, spektra aroma, intenziteta, balansa i boje i upoređivanje sa karakteristikama određenog vina iz najbolje ocenjenih berbi može da budu prilično jednostavan način za stvaranje obrasca po kojem ćete praviti odabir vina za kolekciju.

Ipak, s obzirom na to da je doživljaj vina prilično individualan, možda je najbolje i najprirodnije osloniti se na sopstveni osećaj, intuiciju i praćenje stila omiljenih vina prilikom odabira boca koje će krasiti police vaše privatne kolekcije.

Na taj način dobićete sliku o vašim vinskim favoritima i znaćete da li i koliko mogu da sazrevaju i da se razvijaju, kada je pravi trenutak da se uživa u određenom vinu. I na kraju, rukovodeći se tim parametrima, pristupa se i obnovi kolekcije potpuno novim etiketama. WS

jalizovanih sajtova, u tekstovima vinskih kritičara i časopisima posvećenim vinu.

20

WINE STyle



wine style nova vina

SYRAH-GRENACHE-CINSAULT 2012 - DOMAINE DE THOLOMIES Oblast: Langeduoc, Francuska Organsko vino sa juga Francuske. Veoma mlado, intenzivnih voćnih aroma, upotpunjeno kompleksnim začinskim notama. Cena: 1.090 dinara CHARDONNAY 2012 - DOMAINE DE THOLOMIES Oblast: Langeduoc, Francuska Belo, suvo vino iz organski gajenih vinograda. Zlatnožute boje sa karakterističnim aromama tropskog voća, citrusa i jabuke. Punog tela, uljaste strukture i odličnog balansa slasti i svežine. Cena: 990 dinara Uvoznik: Barter Koming

ŽIVOT TEČE 2011 - VINARIJA ZVONKO BOGDAN Oblast: Palić, Srbija Vino potiče iz vinograda sa strogo kontrolisanim prinosom i nastalo je od pažljivo selekcionisanih grozdova. Odlikuje ga intenzivna, rubincrvena boja i prefinjena struktura sa zaokruženim, mekim taninima i dugom, aromatičnom završnicom. U čaši se postepeno razvijaju arome zrele kupine i višnje obogaćene nežnim mineralnim i začinskim tonovima. Služiti ga na temperaturi od 16 stepeni C. Cena: 1.100 dinara CUVEE No1 2011 - VINARIJA ZVONKO BOGDAN Oblast: Palić, Srbija Ovaj harmoničan Cuvee predstavlja kupažu sorti merlot, cabernet franc i frankovka. Odlikuju ga izražene arome crne ribizle, jagode i zrele šljive sa diskretnim tonovima vanile, kedrovine i slatkih začina.Veoma kompleksno i uravnoteženo vino propraćeno elegantnom, kremastom strukturom i punim ukusom. Preporučuje se dekantiranje i služenje na temperaturi od 18 stepeni C. Cena: 1.500 dinara Proizvođač: Vinarija Zvonko Bogdan

22

WINE STyle



Adresar vinoteka Beograd WINE SHOP ARENA Bulevar Zorana Đinđića 45g, 011/ 65 57 382 GRAPE Dositejeva 13, 011/ 26 26 267 WONDERLAND Svetog Save 25, 011/ 38 30 455 HEDONIST Kralja Milana 3, 011/ 32 28 041 COMPANIA DE VINOS Kalenićeva 3, 011/ 24 49 407; 24 36 038 VINOGRAD Makedonska 24, 011/ 32 24 047 ENOTEKA PREMIER Strahinjića bana 13a, 011/ 29 10 381 SRPSKA KUĆA VINA Braničevska 1, 011/ 38 36 965 VINO I TAKO TO Njegoševa 40, 011/ 30 87 700 ENOTEKA ROYAL Karađorđeva 3, 011/ 30 33 024 MAISON DE VINS Požarevačka 13, 011/ 34 42 422 FINO VINO Kralja Petra 91, 011/ 26 21 669 VINOTEKA CHIANTI Lomina 41, 011/ 26 44 148 REVIN Ičkova 29, 011/ 30 59 499 VINO & GRAD Kajmakčalanska 9, 011/ 38 37 484 VINE & PLEASURE Bulevar oslobođenja 117, 063/ 84 06 395 WINE STORY Bulevar Mihajla Pupina 10z, 011/ 31 16 231 PRŠUT I VINO Vlajkovićeva 11, 063/ 11 49 950 MALA TOSKANA Kraljevića Marka 5, 011/ 21 82 200 SRPSKA KUĆA VINA 2 Antifašističke borbe 15, 011/ 21 37 474; 069/ 21 37 475 PAMPOUR BAR Ugao Njegoševe i Prote Mateje, 062/ 293 103; 011/ 30 85 569 PAMPOUR BAR 2 Cara Nikolaja II 56, 062/ 302 642

24

WINE STyle

PODRUM WINEART Ugao Jevremove i Višnjićeve, 011/ 26 25 237 AROMATICA & WINE Belville - Ljubičica, Jurija Gagarina 14ž/8, 011/ 63 00 810 AROMATICA & PLEASURE Đure Jakšića 7, 011/ 21 86 510 BALTASAR VINOTEKA Bulevar Zorana Đinđića 45v, 011/ 31 16 357 VINA SRBIJE Bulevar Mihajla Pupina 10g, lok. 26, 064/ 14 14 592 DOBRO VINO Sterijina 15, 011/ 27 62 381 RIZNICA VINA Ruzveltova 48, 011/ 30 89 266 VINODOM Bulevar Mihajla Pupina 10a, lok. 21, 011/ 31 18 747 BARBARESCO Nebojšina 8, 011/ 38 63 888 SIRO'VINA Tadeuša Košćuška 20, 011/ 32 82 397 Vinska kuća Burgundac Kirovljeva 25, 011\ 35 45 794, 064\ 82 38 609

Novi Sad DULKA Vojvode Bojovića 9, 021/ 57 17 11 VINO I TAKO TO Maksima Gorkog 17a, 021/ 66 23 090 BOUQUET WINE HOUSE Dunavska 25, 021/ 52 80 20

Sremski Karlovci WINE&SHOP ĐURĐIĆ Trg Branka Radičevića 7, 021/ 49 42 43, 063/ 51 77 59

Bačka Palanka BOLJI DANI Kralja Petra I 21, 021/ 21 00 057

KRAGUJEVAC WINE & WINE Kralja Aleksandra I Karađorđevića 160, 034/ 367 327

SUBOTICA Vinarija Zvonko Bogdan Matije Korvina 12, 024/ 55 32 42



wine style GASTRONOMIJA

Kulinarske destinacije

Nova godina Negde sam jednom prilikom pročitao da se širom sveta u različita vremena i godišnja doba slavi oko osamdeset različitih Novih godina. Ni izbliza ne znam koji su sve običaji u vezi sa proslavom svih tih Novih godina, ali sam siguran da se za svaku od tih proslava priprema i specifična praznična trpeza

M

noge kulture koje Novu godinu slave u isto vreme kad i mi imaju interesantne rituale u vezi sa hranom. Španci, recimo, imaju običaj da Novu godinu dočekaju uz dvanaest zrnaca grožđa, koja simbolizuju nadu u nastupajućih dvanaest meseci. U mnogim zemljama je obavezno da se na novogodišnjoj trpezi nađu mahunarke, jer navodno svojim oblikom simbolizuju novac i materijalno blagostanje koje, naravno, svako sebi želi (pretpostavljam da je naša varijanta tog običaja pasulj prebranac). Piše: Nenad Gladić (Lepi Brka, autor TV emisije Gastronomad)

Međutim, kao što kaže stara izreka, „život je nekome majka a nekome maćeha“, a to se u ovom slučaju prvenstveno odnosi na prasiće. Naime, oni su žrtva simbolike jer je često verovanje da su svinje simbol prosperiteta. Simbolika je prisutna i kada su u pitanju slatkiši – često se pripremaju kolači u obliku kruga, koji predstavljaju početak i kraj jednog životnog ciklusa (godine). Ni u našim krajevima ne manjka običaja u vezi sa novogodišnjim i božićnim praznikom. Meni omiljen je priprema česnice za Božić. U česnicu se obično stavlja i jedan novčić i ko ga u svom parčetu nađe kaže se da će živeti u blagostanju u narednoj godini. Ponekad se u česnicu dodaje i parče drena, da bi onaj ko ga nađe bio „zdrav kao dren“. Elem, kakva god da je prethodna godina bila, novogodišnja gozba mora biti bogata jer je to zalog za prosperitetnu novu godinu. I tako pred praznike dođe vreme da se donese odluka - ide li se negde i o hrani brine neko drugi ili se zasuču rukavi, prelistavaju omiljeni recepti i kreće u akciju? Dakle, slaviti ili kuvati? Što se mene tiče, može i jedno i drugo. Za početak ne upadajte u zamku „mitološke“ superdomaćice (domaćina) koja sama sprema svu hranu za drage vam goste. Organizujte ekipu tako da svako učestvuje koliko i kako može. Prednosti ovog koncepta su očigledne, jer domaćini tako mogu malo da se osete kao gosti, a gosti kao domaćini. Kako god da rešite da provedete ovaj praznik, potrudite se da u njemu zaista uživate. Hrana je važna, ali ne toliko da vam priprema iste stvori veliku tenziju i pokvari raspoloženje. Ovo su neki moji predlozi, a izbor neka bude samo Vaš. Srećni praznici!

26

WINE STyle


Dositejeva 13 011/ 26 26 267


Foto: Miroslav Petrović

wine style GASTRONOMIJA

28

WINE STyle


wine style GASTRONOMIJA

Novogodišnji pečeni brie Neodoljivo jednostavno za pravljenje, a siguran pogodak u dušu svakog gurmana. Nisam siguran da ovde ima neke posebne simbolike, ali je svakako nešto po čemu će svaka gozba biti upamćena. Za 6 osoba Jedan mali kotur (250 g) brie sira (može i camembert) 50 g blanširanih badema 50 g sirovih indijskih oraha 50 g oraha 50 g suvih višanja ili brusnice 1 dl konjaka 3 kašike demerara (ili nekog drugog kvalitetnog braon šećera) 10 g suvih kajsija za dekoraciju Način pripreme U posudu odgovarajuće veličine sipati sve orašasto voće i višnje. Dodati šećer i dobro promešati. Zatim sipati i konjak i mešati sve dok svi sastojci ne budu prekriveni mešavinom konjaka i šećera. Sir staviti na parče papira za pečenje ili na vatrostalni tanjir na kome ćete ga peći (i servirati). Sir prekriti masom od oraha i voća, a ostatak rasporediti oko sira. Peći u rerni na temperaturi od 180 stepeni C 15-20 minuta, ili dok orasi i voće ne počnu da karamelizuju. Servirati toplo uz neki kvalitetan hleb ili tost. Savet: Ako pečete na papiru za pečenje računajte da tako morate i da ga servirate, pošto nećete moći da prebacite sir sa papira u neku posudu za serviranje.

WINE STyle

29


wine style GASTRONOMIJA

30

WINE STyle


wine style GASTRONOMIJA

Govedina Velington Evo jednog vrhunskog retro specijaliteta, ili što bi se reklo, stara škola luksuza. Potrebno je nešto veštine i strpljenja da se zgotovi i možda nije za neiskusne u kuhinji, ali nije loše da se počne sa vežbom za sledeću Novu godinu. Za 4 osobe 600 g bifteka 400 g šampinjona 200 g praziluka 200 g pileće džigerice 500 g lisnatog testa kašika senfa žumance so i biber ulje za prženje 2 kašike brašna Prilog grilovano povrće Način pripreme Premazati biftek senfom sa svih strana, posoliti i pobiberiti. Peći ga u zagrejanom tiganju, na malo ulja, svega minut sa svake strane - da dobije lepu koricu. Ostaviti sa strane. U blenderu izmiksovati pečurke, praziluk i pileću džigericu tako da se dobije kompaktna masa. U dubokom tiganju zagrejati ½ kašike ulja. Staviti u tiganj dobijenu masu, posoliti je i pobiberiti, pa je dinstati mešajući dok svi sokovi iz namirnica ne ispare (10-15 minuta). Ostaviti masu da se prohladi. Posuti radnu površinu sa malo brašna, pa na njoj oklagijom razvući lisnato testo u pravougaonik (otprilike 40x30 cm). Po testu raširiti prohlađenu masu, ostavljajući po 3 cm testa sa svake strane. Nepokrivene ivice premazati žumancetom, da bi se bolje zalepile pri sastavu. Staviti biftek na testo i masu, pa ga pažljivo obmotati testom, vodeći računa da svi spojevi dođu ispod dobijene vekne (tako pri pečenju masa nigde neće cureti, a testo se neće otvarati). U posudu staviti papir za pečenje i na njega pažljivo staviti dobijenu veknu. Premazati je žumancetom i staviti je u prethodno zagrejanu pećnicu na 200 stepeni C i peći 25-30 minuta. Po želji, posle mazanja žumancetom, veknu ukrasiti blagim zarezima noža.

WINE STyle

31


wine style GASTRONOMIJA

Čokoladni mus sa ljutom papričicom Za dobar deo sladokusaca čokoladne poslastice su bez premca kada dođe red na slatkiše. A zašto onda praviti kompromise? Mus od čokolade, pa još malo i pikantan. Dakle, bez oklevanja pravac kuhinja. Za 6 osoba 150 g kvalitetne tamne čokolade 30 g kvalitetnog kakao praha 400 ml slatke pavlake 3 belanca 30 g šećera u prahu ½ kašičice ljute mlevene paprike Način pripreme Izlomiti čokoladu i istopiti je na pari. Ako se čokolada teže topi, dodati malo mleka uz mešanje kako bi se proces ubrzao. U čokoladu dodati ljutu papriku i dobro promešati. Umutiti slatku pavlaku dok se ne dobije šlag i ostaviti sa strane. Umutiti sneg od belanaca i na pola mešanja dodati šećer da se dobije čvrst slatki sneg. Rastopljenu toplu čokoladu dodati u sneg od belanaca i varjačom ili špatulom laganim pokretima mešati dok se ne dobije kompaktna masa. U ovu masu dodati šlag od slatke pavlake i kakao prah i laganim pokretima mešati dok se masa ne sjedini. Prekriti prijanjajućom folijom i staviti u frižider da se hladi 1h. Sevirati u nekoj elegantnoj čaši ili onako kako Vas već inspiracija ponese. WS

32

WINE STyle



wine style PREDSTAVLJANJE

Ste­van Raj­ta Naj­bol­ji srpski somme­lier. No­si­lac mno­gih di­plo­ma pre­sti`nih evrop­skih i svet­skih {ko­la za somm­e­li­e­re. Pr­vi je na{ somme­lier ko­ji je u~estvo­vao na Pr­ven­stvu Evro­pe, i to dva pu­ta. Du­go­go­di{nje is­ku­stvo ste­kao je ra­de}i po broj­nim eks­klu­ziv­nim bro­do­vi­ma, ho­te­li­ma i re­sto­ra­ni­ma u zem­lji i ino­stran­stvu, kao i za mno­ge vin­ske ku}e svet­skog re­no­mea

U ovom broju somme­lier Stevan Rajta za čitaoce magazina Wine Style predstavlja pet vina: VINARIJA KOVAČEVIĆ – KOVAČEVIĆ BRUT PODRUM RADOVANOVIĆ – FRANC CABERNET SAUVIGNON PODRUM DO KRAJA SVETA – SELECTION CABERNET SAUVIGNON BABICH WINES LTD. AUCKLAND – BABICH BLACK LABEL ANTINORI AGRICOLA – LA BRACCESCA

NAZIV VINA: KOVAČEVIĆ BRUT BERBA: 2009 SORTA: CHARDONNAY 85%, RAJNSKI RIZLING 15% PROIZVOÐAČ: VINARIJA KOVAČEVIĆ OBLAST: FRUŠKOGORSKO VINOGORJE, SRBIJA SADRŽAJ ALKOHOLA: 12,5%

Na južnim padinama Fruške gore, vinarija Kovačević neguje jednu od najozbiljnijih vinskih priča u Srbiji. Njihovi Chardonnay, Sauvignon blanc i Aurelius odavno su među najpopularnijim etiketama na našem tržištu, a paletu vina zaokružili su penušavcem Brut. Ambiciozan pristup vinarstvu ove kuće rezultirao je razvijanjem segmenta vinskog turizma, za čije potrebe je u sklopu vinarije izgrađen i moderan hotel. Vino ima svetložutu boju, odlične je bistrine i prozirnosti, sitnih i skoro neprimetnih mehurića. Krasi ga bogat buke sa skladnim balansom voćnih i stidljivih cvetnih aroma, koje su lepo ukomponovane sa prijatnim mirisom blago prepečenog tosta. Ukus je pun, harmoničan, fino kremast, na nepcima se izražava prijatna svežina i voćni karakteri koji su integrisani u živahne mehuriće. Završnica je veoma prijatna, postojana, mineralna i voćna, sa lepom svežinom. Najbolje ga je služiti kao aperitiv uz razne kanapee, ali dobar je partner svim tipovima hrane. Temperatura serviranja: od 6 do 8 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.900 dinara

34

WINE STyle



wine style PREDSTAVLJANJE

NAZIV VINA: FRANC CABERNET SAUVIGNON BERBA: 2011 SORTA: CABERNET FRANC, CABERNET SAUVIGNON PROIZVOÐAČ: PODRUM RADOVANOVIĆ OBLAST: ŠUMADIJSKO VINOGORJE, SRBIJA SADRŽAJ ALKOHOLA: 14%

Porodični podrum vina Radovanović iz Krnjeva, u blizini Velike Plane, proslavio se izuzetnim crvenim vinima od sorte kaberne sovinjon. Vlasnik vinarije Miodrag Radovanović, inače enolog, tokom dvadesetak godina rada sa ovom sortom u vinariji Podrum Radovanović uspeo je da stvori izuzetnu paletu vina od nje, a koja su već godinama među najpopularnijim i najboljim srpskim vinskim brendovima. Sada je napravio mali iskorak, kombinujući je sa sortom cabernet franc. Vino ima tamnocrvenu purpurnu boju sa crvenkastim odsjajem, a na nosu je puno i bogato aromama crnog šumskog bobičastog voća koje su u lepom skladu sa blagim začinskim karakterom i notom hrastovine. Ukus je pun, moćan i snažan, a krase ga prijatni voćni karakteri koji su lepo integrisani u hrastovinu. Ima odličan balans tanina i kiselina. Završnica je mekana, elastična i elegantna sa srednjedugim finišem. Služiti ga sa tradicionalnim kuvanim jelima, crvenim sočnim mesima, jagnjetinom ispod sača, jelima sa roštilja i polumasnim sirevima. Temperatura serviranja: od 16 do 18 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.300 dinara

NAZIV VINA: SELECTION CABERNET SAUVIGNON BERBA: 2008 SORTA: CABERNET SAUVIGNON PROIZVOÐAČ: PODRUM DO KRAJA SVETA OBLAST: FRUŠKOGORSKO VINOGORJE, SRBIJA SADRŽAJ ALKOHOLA: 13,5%

Vinarija Do kraja sveta za kratko vreme privukla je pažnju i ozbiljnijih poznavaoca, i to prvenstveno zavidnim kvalitetom svojih vina. Poslednja, viša linija vina ove kuće, rezultat je pažljivog odabira najkvalitetnijeg grožđa iz vinograda u okolini Vranja, Leskovca i sa Fruške gore. Vino ima intenzivnu crvenu boju sa blagim narandžastim tonovima na obodu, a na mirisu je bogato zrelim voćnim aromama kupine, crne ribizle i trešnje, te prijatnim vanilastim tonovima. Na nepcima se odražava voćna struktura, koja je u finom balansu sa potpuno zrelim taninima, harmoničnom svežinom, lepim tonovima hrastovine i slašću. Sama završnica je pitka, dobro izbalansirana, harmonična i fine teksture. Služiti ga sa jagnjetinom ispod sača, pečenjima, musakom, grilovanim mesom, pastama sa sosovima na bazi mesa i polumasnim sirevima. Temperatura serviranja: od 16 do 18 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.000 dinara

36

WINE STyle


EMOZIONI DAL MONDO, Bergamo 2012. Korlat Cabernet sauvignon 2009. – zlatna medalja Korlat Merlot 2009. – zlatna medalja


wine style PREDSTAVLJANJE

NAZIV VINA: BABICH BLACK LABEL BERBA: 2012 SORTA: PINOT GRIS PROIZVOÐAČ: BABICH WINES LTD. AUCKLAND OBLAST: MARLBOROUGH, NOVI ZELAND SADRŽAJ ALKOHOLA: 14%

Istorija vinarije Babić datira od 1912. godine, kada je Josip Babić, inače rođeni Dalmatinac, posadio svoje prve vinograde na Novom Zelandu. Četiri godine kasnije flaširao je prvo vino, i od tada se vinarija ubrzano razvijala. Danas vinarija Babić ima 300 hektara vinograda, koji se prostiru u najpoznatijim vinogradarskim oblastima u Australiji - Auckland, Gisborne, Hawke’s Bay i Marlborough, a gde svoje najbolje rezultate daju sauvignon blanc, riesling, pinot gris i pinot noir. Vino ima izrazito žutu boju sa zlatnim odsjajem, odlične je bistrine i refleksije. Na nosu su izražene arome zrele kruške i karamele koje su u finom skladu sa mirisom drveta, jer je ovo vino delimično fermentisalo u francuskom hrastu da bi dobilo punoću i kompleksnost. Na nepcima se izražava punoća tela i dugotrajni i sočni voćni karakteri, kao i blaga začinska struktura. Krase ga dobar balans i perzistencija. Završnica je duga i sočna, umerene svežine. Služiti ga sa morskom i rečnom ribom na žaru, pastama sa kremastim sosovima, belim mesima, teletinom i voćnom salatom. Temperatura serviranja: od 12 do 14 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.900 dinara

NAZIV VINA: LA BRACCESCA BERBA: 2009 SORTA: PRUGNOLO GENTILE 90%, MERLOT 10% PROIZVOÐAČ: ANTINORI AGRICOLA OBLAST: TOSKANA, ITALIJA SADRŽAJ ALKOHOLA: 13,5%

Imanje La Braccesca nalazi se u blizini čuvenog gradića Montepulćana, na samoj granici Toskane i Umbrije. Ovo imanje je nekada pripadalo grofu Bracci i prostire se na 420 hektara. Njegovo ime na italijanskom znači ruka, tako da je grof ovo značenje uvrstio u svoj grb, a to je oklopna ruka koja drži mač. Samo imanje prostire se u podnožju grada Cortone. Vinarija La Braccesca odavno je stekla visoku reputaciju, a i dalje je vrlo privržena tradiciji. Vino ima intenzivnu crvenu boju, odlične je refleksije i pokretljivosti u čaši. Na nosu su izražene arome zrelog voća sa blagom dominacijom kupine, kao i začinski karakter i stidljiv miris duvana. Na nepcima se odražava voćna stuktura sa notama trešnje i kupine, kao i fin balans tanina i svežine koji daje vinu savitljivost i eleganciju. U završnici ga odlikuje sklad mineralnosti i voćnosti, sa relativno dugim i dobro postojanim finišem. Služiti ga sa pečenim mesima, jagnjetinom, biftekom, ramstekom sa grilovanim povrćem, suvim i tvrdim sirevima. Temperatura serviranja: od 16 do 18 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.600 dinara

38

WINE STyle


wine&coffee bar

Dositejeva 13; 011/ 26 26 267


wine style intervju

Foto: Milan Josipović

Nataša Ninković

40

WINE STyle


wine style intervju

Za sreću su potrebni hrabro srce i britak um Piše: Tatjana Nježić

Fotografisano u wine&coffee baru Grape

U svetu glume obrela se, na prvi pogled, slučajno, a u filmski je ušla na velika vrata. Američkom snu koji joj je bio na dohvat ruke okrenula je leđa idući u susret životu srećne žene. Kao mala htela je da bude lekar, a danas je čuvena glumica i zanosna crnka s naslovnih strana i velikih i malih ekrana. Nataša Ninković. Obeležili su je, kaže, za ceo život roditelji, ali i kamen, voda, sunce rodnog Trebinja. Kroz život je kročila sledeći sopstvenu, katkad svesnu a katkad nesvesnu slutnju i „prateći otkucaje i znake svog bića“. Danas, kao majka blizanaca Luke i Mateja, junakinja nekih nezaboravnih srpskih filmova (Spasitelj, Rat uživo, Profesionalac, Klopka…), televizijskih serija i emisija, jedna od vrlo angažovanih pozorišnih glumica, s osmehom ide u susret sutrašnjici. Jedni je „optužuju“ da je srpska Ava Gardner, drugi da je Monika Beluči, a ona se nikada nije pokajala što je pre više od decenije i po odbila ponudu čuvenog Olivera Stouna da započne holivudsku karijeru. Pozive za intervjue češće odbija nego što prihvata. Na ovaj za Wine Style magazin došla je vrlo dobro raspoložena, nasmejana. Nekoliko duhovitih, neformalnih opaski obeležilo je početak susreta u wine&coffee baru Grape. WINE STyle

41


wine style intervju

WS: Neki za Vas kažu da ste srpska Ava Gardner, a Vi na to kažete…? A ja na to kažem: hitno posetite oftalmologa. WS: Drugi, pak, vele da ste srpska Monika Beluči…? E to sam već i ja čula! S obzirom na to da sam je upoznala, iskreno, osim što smo crnke nisam nažalost primetila nijednu drugu sličnost. Hvala u svakom slučaju na poređenju sa tako lepim ženama. Obe glumice koje ste pomenuli su, pre svega, vrhunske u poslu kojim se bave. A kao žene su fam fatal. Kada bih samu sebe trebalo iz tog ugla da procenim, rekla bih – daleko sam ja od toga. Naravno, imam ja svojih kvaliteta, ali taj pridev nikad nije išao uz mene. WS: Šta zapravo znači - lepa žena? Samosvesna, ispunjena, ostvarena, negovana... još ako ima britak um, onda nema promašaja. WS: Dakle? Spoljna obeležja kategorije lepog su, znamo, vremenski i prostorno promenljiva. Recimo, u vreme čuvenog slikara Pitera Paula Rubensa lepa žena je obavezno bila punačka dama, a danas je to ne samo nepoželjno, nego postoji čitava industrija u borbi protiv kilograma. Odgovor na pitanje šta je lepo često je uslovljen društvenim kontekstom, ekonomskim interesima… ali da ne otvaramo to zaista veliko pitanje. Ima jedna slikovita indikativna priča na tu temu. Mislim da sam u knjizi Zlatna grana Dž. Dž. Frejzera, koja je jedna izvrsna studija o mitovima i religijama kroz istoriju, pročitala kako je u davnim vekovima u jednom delu Kine bio običaj da se devojčicama iz bogatih, statusno visokopozicioniranih porodica još dok su sasvim male nekakvim kalupima deformišu stopala. Što joj je pozicija na društvenoj lestvici bivala veća to su joj stopala bila više deformisana. Takođe, to je bio i znak „lepote“. Značilo je to, naravno, da ne mora da radi, da je svuda nose u svilenim nosiljkama, da je okružena poslugom... Dobro, značilo je i da se nad njenim kretanjem može imati kontrola. Ali to je sad druga i duga tema. No, u odgovoru na pitanje šta zapravo znači odrednica lepa žena mogli bismo citirati čuvenog Marsela Prusta koji je rekao da je lepa žena „otmenost udružena s prirodnošću“. WS: Čuveni režiser Oliver Stoun, koji je na interesantan način u vezi sa Vašom karijerom, rekao Vam je da ste srećna žena. U kom smislu? On je to rekao u određenom kontekstu, misleći na životne situacije koje su nas povezivale, a mislio je i na to što imam hrabrosti da slušam srce, a ne razum, odnosno da sledim svoj put, glas svog bića, a ne da kalkulišem sa sobom, društvenim normama, tuđim očekivanjima… Nije znao da mi sa ovih prostora neretko genetski tako delamo i da je to nekad sreća a nekad usud koji se debelo plaća. 42

WINE STyle

WS: Da podsetimo na priču o Oliveru Stounu – zapazio Vas je u filmu Spasitelj Predraga Antonijevića, gde ste igrali ubrzo po završetku studija… Da, primetio me je. Nekoliko puta mi je u našim razgovorima kazao da me doživljava kao svoju treću glumicu - prva je Džulijet Luis, druga Emili Votson, a ja sam treća. Čak mi je rekao i da ga podsećam na Žanu Moro. E sad, njegov agent mi je priznao da ne zna šta bi sa mnom jer imam akcenat. Sa, da tako kažemo, srpskim naglaskom, mogla bih, recimo, da igram Ruskinje i to je to. Nisam se pronalazila u tome, nisam se osećala kao ja. U to vreme sam već živela sa svojim sadašnjim suprugom Nenadom. On me je bodrio, bio je za to da odem u Ameriku, ali ja sam odlučila da ne idem. I nije mi žao zbog te moje odluke. WS: Oko godinu dana nakon tih prvih kontakata pozvala Vas je njegova sekretarica? Da, pitala je da li hoću da snimim jednu reklamu sa Stounom, a reč je bila o, verovali ili ne, reklami za Hajneken pivo, spot za azijsko tržište. Ali, trebalo je da se snima već za dva dana tako da nije bilo šanse da stignem. Zapravo, kako mi je njegova sekretarica rekla, Stoun nije ni znao da sam se vratila u Beograd, mislio je da sam u L.A. Nekoliko godina kasnije, bio je na proputovanju kroz Balkan i svratio je do Beograda. Otišli smo na večeru, tada je upoznao i mog supruga i pitao ga da li je on jedan od razloga zbog kojih sam odbila da snimam u Americi. Moj potvrdni odgovor isprva nije komentarisao. Pokazala sam mu te večeri i Narodno pozorište, jer je hteo da vidi teatar u kome igram. Ni to nije direktno komentarisao. Kada smo se rastajali, zagrlio me je, poljubio i rekao mi: „Vi ste srećna žena“. WS: Šta je po Vama, zapravo, najvažnije u životu? To je individualna stvar, koja zavisi i od životne dobi. Iz sadašnje perspektive to bi bilo - da se ne prostiremo više nego što možemo ili što smo u stanju da podnesemo. A mislim da je uvek, ili uopšte uzev, jako važno imati svest o tome ko smo, gde smo, šta umemo i šta hoćemo. Čak i u trenucima kad čoveku te koordinate, iz ko zna kojih razloga, izmiču neprocenjivo je dragoceno nastojanje da ih (ponovo) prepoznaš, osvojiš i usvojiš. WS: Strahovi su, nema sumnje, nešto sa čime se svaki čovek, na ovaj ili onaj način, sreće. Šta je po Vama najveći strah i kako se Vi borite sa strahovima? Ne plašim se stvari koje na bilo koji način zavise od mene, ali postoji, pre bih rekla bojazan nego strah, od nečeg na šta ne možemo da utičemo. Na primer, bolest najbližih. Strah je i normalno osećanje, koje nas često štiti. Ali, naravno, može da bude vrlo opasno dozvolimo li mu da nam on rukovodi životom. Strašno je kad čovekovo „hoću, želim, mogu“ zapravo biva ograničeno njegovim „ne smem“, kad se odvija


wine style intervju

WINE STyle

43


wine style intervju

samo unutar suženog kruga omeđenog granicom straha. U tom slučaju, strah oduzima odrednicu „čovek“ i pretvara ljude u uplašene miševe. Pa, mi smo barem svedoci takvih preobrazbi, gde ti miševi kad ubiju čoveka u sebi, postaju strašno opasni - jer onda više nikakvih skrupula nemaju! Naravno, pomenuto „ne smem“ ne treba brkati sa „ne treba“, odnosno sa poštovanjem moralnih, ljudskih normi zbog kojih čovek, ako iole drži do dostojanstva i ljudskosti, neće činiti razne stvari. WS: Da li Vas je slučajnost odvela na FDU? Baš zato što je to bilo igrom slučaja i potpuno bez svesne namere, bez svesnog htenja - sigurna sam da je to sudbina! Kao što rekoh – neko gore me čuva i gleda! Ne verujem u slučajnost, ne priznajem je. Energije su povezane, naše misli nas određuju, možda to sve zvuči kao fraza ali ja u to verujem. A to da li mi nešto umemo ili ne umemo da definišemo, razložimo, da racionalno objasnimo je potpuno druga stvar. WS: Kada bi od raskošnog spektra svojih uloga izdvojili neku ili neke koje su presudno uticale na Vašu karijeru, koje bi to bile? Od filmskih uloga to bi bile one u filmovima Spasitelj Gage Antonijevića i Klopka Srdana Golubovića. I, nije u pitanju samo uloga, već ceo projekat. Uzgred, oba filma su bila vrlo uspešna i imala su svoj put i izvan lokalnih i regionalnih granica. Definitivno su to bili najuspešniji od svih koje sam radila, ali posle njih, sticajem okolnosti, dugo nisam ništa snimala. Uloga Riki Salom, u televizijskoj seriji Cvat lipe na Balkanu bi bila moj favorit kada su serije u pitanju, kao i Vukica iz Ranjenog orla. To su ostvarenja koja su meni veoma draga ali koja su ipak ostala u okviru, da tako kažemo, lokalnog miljea tako da o sudbonosnim određenjima i pomacima ipak ne možemo govoriti. U pozorištu ih ima više, ali poslednja je često najvažnija, pa bih pomenula predstavu Gospođica, rađena po delu Iva Andrića, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu i, svakako, Heda Gabler Henrika Ibzena u mojoj matičnoj kući, Narodnom pozorištu. WS: Obe su naslovne. (smeh) Da. To, bar nama u pozorištu, nije svejedno. Sad radimo predstavu Naši sinovi Maramba… E, tu nema ništa od naslovne. WS: Koja od pomenutih, ili možda nepomenutih, uloga najviše liči na Vas lično? Svaka uloga je moja. Svaka istovremeno i liči i uopšte ne liči na mene. Za svaku ulogu je potreban materijal koji glumac pronalazi u sebi. Od sastojaka koje odabere, od rada na njima, od toga kako ih i sa čime spaja, prepliće, pretapa…zavisi ono što se stvara i što nas čini ovakvim ili onakvim ljudima. 44

WINE STyle

WS: U vreme premijere Hede Gabler rekli ste da je ona slojevita, kompleksna, a sa druge strane ipak samo žena. Ukratko, žena sa muškim principima. Ima li i kakvog opstanka za ženu sa muškim principima? Lično, mislim da ima. Kroz Hedu Gabler do izražaja dolazi konflikt individue. Naime, ona veruje u velika dela, ima svoje iluzije, potrebu da, što bi se reklo, „živi muški“. Odnosno, da bude slobodna, da ne pripada nikome, da ima svoj stav... Danas, nažalost, ako čovek ne pripada nikome, ako je slobodan, obično mu se prilepi dijagnoza. Da je Heda, odnosno žena poput Hede imala neku umetnost da se kroz nju ostvari i izrazi, možda ne bi imala tako tragičan kraj. WS: Govorite o lekovitosti umetnosti? O umetnosti kao utočištu? Da. Meni je gluma svojevrstan lek i terapija. Mislim da je ona za sve koji su joj na bilo koji način posvećeni, dakle i kao publika, ozbiljno utočište, posebno u današnjem vremenu. A Heda je žena koja je spolja led a iznutra vulkan. Ibzen se, inače, u svojim komadima bavio društvenim, psihološkim odnosima, situacijama, kontekstima... Ovde je opisivao sudbinu jedne žene. Ona je ćerka svoga oca, žena svoga muža. I danas žene neretko imaju problem da se otrgnu iz te podele uloga i pozicioniraju svoj identitet. Priča Hede Gabler otvara još jedno, danas vrlo aktuelno pitanje, a to je pogrešan izbor. Vidimo oko nas da žene, devojke često misle da će im ekonomska stabilnost doneti ispunjenje. Međutim, materijalna satisfakcija vrlo brzo pokaže svoje naličje. Prazno srce brzo počne da tišti i boli. Sreća se danas poistovećuje sa komforom, a komfor samo još više pojačava problem jer, za početak, čovek ima više vremena da pati zbog duhovne i emotivne praznine. U toj predstavi vidimo i neiskrene odnose. Vidimo i u realnosti da gotovo nema više iskrenih, pravih odnosa, da iza svakog stoji neki veći ili manji, ovakav ili onakav, interes. WS: Priča o predstavi Heda Gabler nameće i aktuelno pitanje današnjice - (ne)mogućnost opredeljenja za individualnost? Veliko je pitanje šta da radi neko ko želi da bude individua, da ne pripada, da bude slobodan... kad danas da bi bio slobodan moraš biti ekonomski siguran, a da bi bio ekonomski siguran, moraš da pripadaš. I šta će onaj ko ima svoje snažne ideje, ko neće kompromise? Društvo je zaglavljeno u kvalitativnom padu, sve što je iznad toga, kako rekoh, smatra se dijagnozom jer je nepraktično. Sve što ne donosi korist smatra se za ludost. Ako nemaš status, nisi društveno priznat - znači da ne postojiš. A s druge strane, postojati znači praviti kompromise, biti osrednji, utopljen u masu. Do neizdržljivosti guši s jedne strane činjenica da je sve, manje-više instant, a s druge, pogrešni uzori. Šta je uspeh danas? Pogledajte ko su i kakvi su ti ljudi ili te aktivnosti koje poistovećujemo sa uspehom!


wine style intervju

Neverovatno. Gde je intelektualna kritična masa? Čini se kao da ne postoji, a bez toga nema dalje i nema napred. Ali, ogorčenost nije rešenje. Treba raditi, truditi se, verovati... I voleti!

Vino je najlepše kad najavljuje početak WS: Volite li vina i koja? Volim dobra vina, punog ukusa, a preferiram crveno. Jako me raduje što u poslednje vreme i u Srbiji postoji sve više dobrih vinarija. Cilić, na primer ili nedavno sam se prijatno iznenadila vinom Šapat iz jedne mlade i nove vinarije u okolini Slankamena. Moja Hercegovina takođe postaje ozbiljna vinska destinacija. Vukoje, Anđelić, Tvrdoš, sve su to vrlo dobre vinarije. WS: Budi li vino u Vama neka sećanja, uspomene? S obzirom na to da ja ne konzumiram ništa od alkohola osim vina, jedna do dve čase dobrog vina su uvek bile svedok mnogih lepih, intimnih trenutaka. Mnogo je, naravno, bitno i društvo sa kojim ga deliš, nekad i presudno. WS: Postoji li u Vašem životu neka situacija koju je na poseban način obeležilo baš vino? Da, i to na jedan komičan način… Bilo je to u jednoj prilici kad sam popila malo više od te male doze koja je meni dovoljna i zaspala sam na stolici (smeh). WS: Neki kažu da je vino čitava filozofija, drugi da je omamljujuća tajna… a Vi? Vino je nešto što zaokružuje celu priču. Nekad stavlja tačku, nekad stvara iluziju, a najlepše je kad najavljuje početak!

WS: Kad govorimo o Vašem životnom putu, odnosno bavljenju glumom, ima jedna anegdota koja kaže da ste prilikom upisa zakasnili da se prijavite na FDU, ali Vam je u pomoć priskočila žena iz Trebinja kada je čula da ste i Vi iz tog grada. Tačno? Da, to je istina! Kao mala glumila sam po školskim i amaterskim predstavama, dobijala nagrade u toj konkurenciji, ali nisam razmišljala o tome da postanem glumica. Htela sam da studiram medicinu ili stomatologiju. Čak nisam bila ni svesna da postoji fakultet za glumu. Kada sam stasala za studije prijavila sam se na FDU, između ostalog, jer me je mnogo ljudi pitalo zašto ne bih probala. Majka me je podržala, a otac je bio baš iznenađen, ali nije mi pravio nikakve probleme. Međutim, zakasnila sam sa prijavom. Tačnije, kada sam htela da se prijavim to mi je saopštila žena koja je radila na portirnici. Ali kada je čula odakle zovem oduševila se i rekla da pošaljem dokumenta, a ona će uraditi sve ostalo.To je bio lep znak. Znakovit početak. WS: Studirali ste, odnosno bili u klasi sa Vojinom Ćetkovićem, Nebojšom Glogovcem, Sergejem Trifunovićem, Borisom Pingovićem… Ćetkovićevim ćerkama ste, ako se ne varam, kuma. Družite li se privatno sa, kako se to kaže, svojim „klasićima“? Mi se ubrajamo u klase koje su se održale na najlepši način. Negujemo taj odnos već godinama. To je, naravno, veliko i dragoceno uvek i svugde, a posebno u današnje vreme u kome preovlađuju i dominiraju sitni interesi i sujete. Mi odolevamo svim iskušenjima. Mnogo lepih trenutaka, smeha, divnih večeri nas povezuje! WS: Šta za Vas znači prijateljstvo? Mnogi govore da je ono danas marginalizovano? Doživljaj prijateljstva, odnos prema njemu je individualna i intimna stvar. Ja sam neko ko je oduvek držao do prijateljstva, a danas, čini mi se, više nego ikad svesna sam koliko je važno imati prijatelja i negovati prijateljstvo, ljude koji su ti prijatelji. Naravno, dešava se da nehotice pravim propuste, ali mislim da znam da ga sačuvam. WS: Kada gledate svoje sinove Luku i Matiju, setite li se ponekad i svog detinjstva? Naravno. Setim se detinjstva, a još više, odnosno češće, sebe u tom periodu. I često pomislim na Duška Radovića i njegovu čuvenu rečenicu: „Roditelji, kad primetite da vaša deca liče na vas, tucite ih“ (smeh). WS

WINE STyle

45


wine style enografija

46

WINE STyle


wine style enografija

Douro Portugalija, zemlja moreplovaca, fada i, naravno, dobrih vina. Verujem da je većina, makar i vinskih početnika u Srbiji, bar jednom probala neka od odličnih portugalskih vina. Oni koji jesu rado su im se vraćali, a izbor su uglavnom bila vina iz regije Douro, simbola portugalskog vinarstva. I danas pamtim moju posetu ovoj oblasti po nekim sjajnim vinima, koja vrlo lako mogu da uporedim sa velikim vinima Bordoa. Ništa manju impresiju od vina nije ostavio ni sam izgled vinograda, koji su smešteni u jedinstvenom i prelepom prirodnom okruženju

D

a se ukratko podsetimo, pošto je Portugalija kao tema bio u jednom od prethodnih brojeva magazina Wine Style – ova zemlja je u vinskom svetu pre svega poznata po svojim ojačanim (fortifidovanim) vinima, poput porta i madeire. Međutim, početkom devedesetih godina portugalska vina doživljavaju pravu renesansu i danas ih prati glas da za relativno nisku cenu daju odličan kvalitet.

Portugalija se deli na sedam glavnih vinskih regiona: Minho, Douro, Bairrada, Dao, Alentejo, Setubal i Madeira, a većina ovih regija prati rečne tokove. Tema ovog broja je Douro regija, koja je pre svega poznata po portu, ali u poslednje vreme daje odlična klasična vina. Istorija vinarstva u ovoj oblasti seže daleko u prošlost, a prvi tragovi datiraju iz trećeg WINE STyle

47

Foto: arhiva vinarija Quinta do Crasto

Piše: Đuro Tošić, sommelier


wine style enografija

i četvrtog veka Nove ere, u vreme vladavine Zapadnog rimskog carstva, iako su tragovi koštica grožđa u Douru nađeni na nekim još starijim arheološkim nalazištima. Ipak, ključnu ulogu u razvoju vinarstva, kako u Douru tako i u celoj Portugaliji, zasigurno zauzima crkva, čiji monasi još od XII veka šire vinarstvo i sade vinograde po celoj regiji. Pravu ekspanziju Douro doživljava tokom XVII veka, pa se tako i prvi pisani trag u kojem se porto pominje kao vino, pojavljuje 1675. godine. Geografski, sam region prostire se uz tokove reke Douro i njenih pritoka i podeljen je na tri podregije: Baixo Corgo (Donji Korgo), Cima Corgo (Gornji Korgo ili središnji) i Douro Superior (Viši Douro). Zajedno se prostiru ukupno na oko 54 hiljade hektara pod vinogradima. Ono što privlači pažnju i po čemu se vinogradi Doura razlikuju od ostalih su terase, koje su 48

WINE STyle

zaštitni znak ove regije. Sam donji tok reke Douro uvršten je u Uneskovu svetsku baštinu, a to nije bez razloga – fantastični prizori koje tamo možete videti zaista su jedinstveni. Sličnu impresiju na mene ostavili su samo neki delovi vinograda oko reke Rajne u Nemačkoj i na padinama Cote Rotie u Francuskoj. Ipak, iako je porto doneo slavu ovoj regiji, obična vina Doura su sigurno veoma vredna i pomena i gutljaja. Većina vinskih eksperata i vinske javnosti smatra upravo Douro za najbolju vinsku regiju Portugalije za suva crvena vina. Tu sam i probao, za mene najbolje portugalsko vino, Barca Velha vinarije Casa Ferreirinha (Barka Velja, Kaza Fereira), fantastično vino koje po stilu neodoljivo podseća na velika vina Bordoa. Delikatne arome crne čokolade, mente, crnog bobičastog voća, duvana, neverovatna kompleksnost i svilenkasta tekstura sa veoma dugim završetkom su nešto što se teško baca


Bordoški stil se može prepoznati i kod većine vina iz Doura. Takav karakter može da varira od laganih i voćnih vina koja podsećaju na klasične Bordo klarete, pa do kompleksnih, začinsko-mineralnih vina sa aromama suvih šljiva i crnog bobičastog voća, koja su stilom blizu velikih vina Bordoa.

u zaborav. Možda je baš kvalitet toga vina i njegova popularnost među vinskim ljubiteljima bila okidač za druge vinare da podignu nivo kvaliteta svojih vina. Poput vinograda porta, i vinogradi za suva crvena vina Doura nalaze se na kamenitim obroncima, sa mineralnom podlogom od kamena škriljca i granita. U Douru je dozvoljeno gajenje preko četrdeset sorti grožđa ali se uglavnom koriste sorte koje su u upotrebi kod proizvodnje porta. Touriga nacional - bobice sa izuzetno jakom kožom, veoma niskog prinosa. Ova sorta daje vina sa aromama koje variraju od kompleksnih voćnih, preko cvetnih i ponekad herbalnih aroma. Karakteriše je i velika kompleksnost aroma, dobra taninska struktura i uz pravog vinogradara i dobru godinu, i odličan balans.


wine style enografija

Tinta roriz (tempranillo) - poznata sorta sa prepoznatljivom aromatikom zrelog voća, šljiva, kupina i pekmeza. Tinta barroca - jedna od glavnih sorti u proizvodnji porta, daje tamno i slatkasto grožđe i može biti dobrog prinosa. Tinto cao - veoma popularna sorta u Douru, niskih prinosa, herbalnih aroma i veoma prijatnih kiselina. Touriga francesa - danas se još naziva i touriga franca, glavna je sorta Doura i može se reći portugalski klasik. Daje vina velike kompleksnosti i finoće. Jednom je Jances Robinson uporedila odnos torige franc i tourige nacional sa kupažom cabernet franca i cabernet sauvignona u vinima Bordoa. Aromatika ove sorte podseća na zrelo crveno voće, ribizle, maline... Kao što sam pomenuo kod opisa velikog vina Barca Velha, bordoški stil se može prepoznati i kod većine vina iz Doura. Takav karakter može da varira od laganih i voćnih vina koja podsećaju na klasične Bordo klarete, pa do kompleksnih, začinsko-mineralnih vina sa aromama suvih šljiva i crnog bobičastog voća, koja su stilom blizu velikih vina Bordoa. Još jedno vino i jedna kuća je na mene ostavila veliki utisak, a to je Quinta do Côtto i njihovo vino Grande Escolha - još jedan sjajan primer dobrog portugalskog vina sa komplesnim karakterom, dubinom, intenzivnim aromama začina i zrelog crvenog voća i suptilnim dodirom dima, punog tela i zrelih tanina i nadasve odličnog balansa. Što se tiče našeg tržišta, pre svega zahvaljući nekim mojim kolegama, vinskim trgovcima i uvoznicima, i energiji koju godinama ulažu u pro50

WINE STyle

Većina vinskih eksperata i vinske javnosti smatra upravo Douro za najbolju vinsku regiju Portugalije za suva crvena vina. Tu sam i probao, za mene najbolje portugalsko vino, Barca Velha vinarije Casa Ferreirinha (Barka Velja, Kaza Fereira), fantastično vino koje po stilu neodoljivo podseća na velika vina Bordoa. mociju i u edukaciju našeg tržišta, zastupljenost ovih vina je više nego dobra. Tako sebi možete priuštiti celu paletu vina, od onih najpovoljnih po ceni od 400-500 dinara, pa do odličnih vina od 4.000-5.000 dinara. Pomenuću neka od meni najpoznatijih imena: Foral, koji je sa cenom najpristupačniji i košta oko 500-600 dinara u vinotekama, Flor de Crasto sa cenom od 970 dinara, zatim Quinta dos Quatro Ventos od 2.300 i njena reserva verzija od 4.400 dinara. Takođe, Crasto superiore koji treba platiti 2.200, a Crasto reserva oko 3.700 dinara u vinotekama. Neke od najpoznatijih kuća u Douro regiji su, osim pomenutih, i Niepoort, Quinta da Carvalhosa, Quinta de Macedos, Sogrape udruženje vinara (Ferreira, Sandeman, Offley) i naravno Symington Group (Dow’s, Graham, Quinta de Roriz, Ware, Quinta do Vesuvio). WS



wine style degustacije

Miša Cilić

degustacije

Đuro Tošić

Tim sa­rad­ni­ka ma­ga­zi­na Wi­ne Style ura­dio je blind ta­ sting (de­gu­sta­ci­ja na­sle­po) tri bela vina iz portugalske regije Douro ko­ja su me­đu naj­pro­da­va­ni­ji­m u do­ma­ćim re­sto­ra­ni­ma

Stevan Rajta

52

WINE STyle


wine style degustacije

Flor de Crastro 2011 proizvođač: Quinta do Crasto sorta: Tinta roriz, touriga franca, touriga nacional, vinhas velhas oblast: Douro procenat alkohola: 14,5% cena: 840 dinara Vino intenzivne crvene boje. Na mirisu je izražena voćna struktura u koju je lepo integrisana aroma drveta. Ima bogat voćni buke sa dominacijom nota šljive i kupine, a u pozadini su prisutne i začinske arome. Punog je tela, zrelih tanina, odlične svežine, dobre perzistencije i fine strukture. Lepo zaokruženo, sa dugom i intenzivnom završnicom. Odnos cena/kvalitet:

Veedha 2010 proizvođač: Sogevinus Fine Wines S.A. sorta: Touriga franca, touriga nacional oblast: Douro procenat alkohola: 13,5% cena: 900 dinara Svetlocrvene boje, sa blagim nagoveštajem narandžaste boje na obodu. Na nosu je vrlo prijatno i sočno, sa naglašenim voćnim aromama među kojima dominiraju note crnog bobičastog voća, dok su u pozadini primetne i arome drveta. Srednjeg ka punom telu, zrele taninske strukture, vrlo mekano, gipko, dobre perzistencije sa skladnom završnicom. Zrelo, izbalansirano i zaokruženo vino.

Foral 2012 proizvođač: Alianca sorta: Tinta roriz, touriga franca i tinta barroca oblast: Douro procenat alkohola: 13,5% cena: 550 dinara Vino duboke crvene boje sa ljubičastim odsjajem. Izrazito voćno, mlado vino sa aromama šumskog bobičastog voća, pre svega kupine i ribizle. Lagano, srednjeg tela, izražene svežine i mekane taninske strukture. Pitko voćno vino, postojano, umerenog intenziteta, dobre perzistencije. Završnica je vrlo prijatna i lagana. Odnos cena/kvalitet:

WINE STyle

53

Navedene su prosečne nabavne cene u restoranima

Odnos cena/kvalitet:


wine style info

CV srpskog vinarstva

Božidar Aleksandrović O novijoj istoriji srpskog vinarstva ne može se pričati bez pominjanja nekih ljudi, a jedan od važnijih je Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Podrum Aleksandrović iz Vinče kod Topole. Rođen 07.01.1966. godine u Beogradu, nakon što je završio Poljoprivredni fakultet, smer Voćarstvo i vinogradarstvo odlučio je da započne proizvodnju vina. Osnovavši jedan od prvih, tada malih privatnih podruma, zajedno sa nekolicinom vinara, započeo je renesansu srpskog vinarstva. Inovativan od samog početka, i danas je jedan od kreatora trendova u domaćem vinarstvu, a nećemo pogrešiti ako kažemo i da je vinar čije ideje uvek prevazilaze okvire domaćeg tržišta. Što se tiče lepeze njegovih vina, klasici poput Trijumfa, Harizme i Oplena dobili su sasvim pristojno društvo u penušavom Trijumfu, Trijumf noaru i Regentu.

WS: Čime ste se bavili pre vinarstva? Još tokom studija sam započeo proizvodnju vina. WS: Kada ste počeli da se bavite vinarstvom i zašto? Naša porodična tradicija proizvodnje grožđa i vina je duža od stotinu godina. Mesto rođenja i život u vinogradarskoj porodici su nekako spontano predodredili moje životno zanimanje i opredeljenje. 54

WINE STyle


wine style info

WS: Kada ste napunili prvu bocu vina? Godine 1991. WS: Kada se prvi put pojavilo neko Vaše vino sa etiketom na tržištu? Godine 1992. sam započeo prodaju vina u restoranima. WS: Da se ne bavite vinom, šta biste radili? Verovatno bih se bavio voćarstvom (proizvodnja jabuka, breskvi, krušaka...) WS: Vino je za Vas posao, hobi... Vino je za mene pasija, ljubav... U vinu uživam... Normalno je da radeći ovaj posao sva ta osećanja budu pomešana i nemoguće ih je razdvojiti. Jednom rečju, bavim se poslom koji volim i u kome uživam. WS: Koja je Vaša krajnja želja u vinarstvu? Da izgradimo sopstveni stil koji ce biti prepoznatljiv svuda u svetu po svojoj originalnosti i jedinstvenosti, pri čemu će oslikavati naše podneblje. Želimo da naša vina budu zvezda vodilja srpskog vinarstva i da trasiraju put generacijama vinara koji dolaze. WS: Gde se trenutno nalazi srpsko vinarstvo? U poslednjih desetak godina je doživelo veliki pomak, jer je posađeno 7-10.000 ha novih vinograda i niklo je na desetine novih vinarija. Vinarstvo se vratilo iz industrijske proizvodnje u svoju prirodnu sredinu, u male privatne podrume, vinarije koje svojim umećem, znanjem i iskustvom kreiraju savremenu vinsku scenu u Srbiji. WS: Šta je najveći problem u srpskom vinarstvu? Nedostatak veze sa tradicijom, koja je 1941. godine prekinuta jer je vinarstvo posle Drugog svetskog rata ušlo u industrijsku proizvodnju. Tek devedesetih godina počinje ponovno rađanje srpskog vinarstva, čiji su nosioci bili nekolicina malih srpskih porodičnih vinarija. WS: Koje je najbolje srpsko vino, a da nije Vaše? Orašac 2008 (cabernet sauvignon) – vinarija Vrbica. WS: Koje je najbolje vino koje ste probali, a da nije Vaše? Tignanello iz 1991. WS: Koja je najlepša vinarija koju ste videli? Vinarija Quintessa – Kalifornija, SAD WS: Koje Vam je Vaše vino najdraže i zašto? Trijumf, jer je jedinstven po svom stilu i sortnom sastavu. To je vino koje ima istorijsku priču i koje u meni budi posebna osećanja. WS: Zašto bi neko u vinoteci trebalo da se opredeli da kupi baš Vaše vino? Zbog kontinuiteta kvaliteta i prepoznatljivog stila koji nose u sebi. WS: Najlepša situacija u kojoj sebe možete da zamislite da pijete vino? Sa voljenom osobom i najboljim prijateljima, pokraj kamina uz zvuke lagane muzike. WINE STyle

55


wine style putopis

PRAG Tekst i foto: Vladimir Antić

56

WINE STyle

Prestonica Češke jedan je od retkih evropskih gradova koji je možda bolje posetiti zimi. Tek kada promrzlih obraza budete šetali slabo osvetljenim kaldrmisanim ulicama prekrivenim snegom doživećete na pravi način veličanstvenost ovog predivnog grada. To svakako ne znači da grad ne treba obilaziti u drugim periodima, ali ga zima i sneg čine toliko bajkovitim i romantičnim da ćete prvom prilikom poželeti da mu se vratite. Nagli turistički procvat Praga desio se nakon Plišane revolucije 1989. godine, kada je u tadašnjoj Čehoslovačkoj srušen komunistički režim, a zemlja se otvorila prema svetu. Danas ovaj grad ima nekoliko miliona posetilaca godišnje, što ga svrstava u red jednih od najposećenijih evropskih destinacija


wine style putopis

P

rag je vrlo jednostavan za obilaženje i snalaženje. Ukoliko ste locirani van gradskog jezgra, vrlo lako ćete doći nekom od linija do centra grada. Kao i u ostalim metropolama, metro funkcioniše besprekorno, a kada se nađete u centru grada onda je sve na dohvat ruke - prevoz vam više neće biti potreban. Šetnju možete započeti od Vaclavskog trga, koji nosi naziv po poznatom češkom zaštitniku. Ovaj deo grada je u 19. veku bio trgovačko središte Praga, a većina današnjih zgrada izgrađena je početkom 20. veka. Ne propustite posetu Nacionalnom muzeju, prvenstveno zbog lepote WINE STyle

57


wine style putopis

samog zdanja, ali i zanimljive mineraloške i petrološke kolekcije. Krećući se prema samom centru, naići ćete na spomen-ploču posvećenu Janu Palahu i Janu Zajicu, studentima koji su se na tom mestu zapalili 1969. godine u znak protesta protiv sovjetske okupacije. Prag čuva sećanje na ovaj nimalo lep period, pa je ovaj trg i dalje mesto okupljanja u vreme proslava ili protesta. Odavde ulazite u stari deo grada, gde se izukrštanim uličicama dolazi do Starogradskog trga, jednog od najlepših trgova u Evropi. Ukoliko imate sreće da je trg pod snegom, bez dileme ćete se osećati kao neka od Diznijevih princeza ili prinčeva. Trg je prepun turista, uličnih prodavaca, bašti kafića i građevina raznih arhitektonskih stilova. Jedna od najupečatljivijih i najpoznatijih je Tinska crkva, gotska građevina nastala u 14. veku sa karakterističnom južnom kulom većom od severne. Trgom dominira spomenik Janu Husu, češkom propovedniku koji je spaljen na lomači, a odmah do njega je crkva Svetog Nikole, impresivno barokno zdanje. Jedna od najvećih atrakcija u ovom delu grada je astronomski sat, poznat kao Orloj, na Staroj gradskoj većnici svakog punog časa zvone zvona, pevci kukuriču i pojavljuju se četiri figure, dok se iznad časovnika smenjuje dvanaest apostola, za svaki čas po jedan. Ova interesantna naprava iz 15. veka osim tačnog vremena prikazuje i položaje planeta, Sunca i Meseca kroz znakove zodijaka. Nekoliko vekova kasnije ispod sata je dodat kalendar sa oslikanim mesecima u godini. Kada se zasitite lepote ovog trga spremite za još jedan vizuelni šok, jer ćete Karlovom ulicom stići do čuvenog Karlovog mosta. Prolaskom kroz veličanstvenu Starogradsku kulu kročićete na ovaj prelepi most čiju je gradnju započeo češki kralj Karlo IV 1357. godine. Osim same lepote

58

WINE STyle

mosta, zadivljujuć je i pogled koji se sa njega pruža prema starom gradu, katedrali i kraljevskoj palati na susednoj strani mosta. Dugačak je 516 m i skoro 10 metara širok, ali to je nedovoljno za hiljade turista koji žele da ga vide tako da nećete moći u potpunosti da uživate u njemu. Osim toga, kao i na svakom drugom mestu gde je mnogo ljudi, svako pokušava na nečemu da zaradi, pa ćete naići na bezbroj prodavaca, slikara, uličnih svirača… Zato, ako ste u mogućnosti, na most dođite noću kada nema mnogo ljudi ili u ranim jutarnjim časovima. Karlov most krasi trideset statua koje predstavljaju svece i svece zaštitnike i čije postavljanje je započeto 1683. godine. Naravno, kako to uvek biva, na mostu su kopije ovih vajarskih dela, a originali su u muzejima. Većina statua je u baroknom stilu, a neke od najpoznatijih su statua Svete Lutgarde, Jana Nepomuka, Ćirila i Metodija... Na nekim statuama se raspoznaje izbeljeni mesing na mestima koje turisti dodiruju verujući da će im to doneti sreću. Kada pređete Karlov most dolazite u Mali grad (Malá strana), a preporuka je da se žičarom ili stepenicama popnete na brdo Petrin. Inače, ovde se u 15. veku nalazio vinograd koji je u 19. veku pretvoren u javni park. Ako posetite Strahovski manastir, sagrađen davne 1140. godine, moći ćete da prisustvujete bogosluženjima koja se i danas održavaju u njemu, nasmejete u lavirintu sa iskrivljenim ogledalima ili jednostavno uživate u predivnom pogledu na Prag. Videćete i umanjen Ajfelov toranj, koji je sagrađen za Svetsku izložbu 1891. godine. Za kraj ove ture ostavljen je najznačajniji deo Praga – Hradčani. Osim zdanja na Starogradskom trgu, jedni od najprepoznatljivijih simbola ovog grada su katedrala Svetog Vida i Kraljevska palata na Hradčanima. Kraljevska palata je jedna


wine style putopis

WINE STyle

59


wine style putopis

60

WINE STyle


wine style putopis

od najvećih na svetu i postoje dokazi da je prvobitna drvena palata sazidana u 9. veku. Veliki napredak, odnosno obnavljanje zamka, desilo se u 14. veku kada je postao sedište Svetog rimskog carstva u vreme vladavine Karla IV. Nakon brojnih proširenja i obnavljanja, palata konačno dobija svoj renesansni izgled i danas služi kao predsednička rezidencija. Ukoliko vidite da je zastava na palati podignuta, znaćete da je predsednik države trenutno u njoj. Ne propustite da obiđete i katedralu Svetog Vida, monumentalnu gotsku građevinu čija je izgradnja započeta 1344. godine na mestu nekadašnjeg paganskog svetilišta, ali je završena tek 1929. godine. Celu katedralu možete obići besplatno, ukoliko vas ne odvrati velika gužva. U kripti ispod crkve sahranjeni su najveći češki vladari: Karlo IV, Vaclav IV i Rudolf II. Dok ste još na Hradčanima, obavezno obiđite i Zlatnu ulicu. Ova uličica je sastavni deo kraljevskog utvrđenja i u njoj su živeli kraljevi zlatari - veoma male živopisne kuće iz 16. veka bile su dom mnogim ljudima, pa čak u jednom periodu i poznatom piscu Francu Kafki. Za Jevrejsku četvrt Josefov takođe bi trebalo izdvojiti vreme. Poznato je staro jevrejsko groblje, koje ukazuje na nekadašnju brojnu jevrejsku zajednicu u Pragu. Pretpostavlja se da je ovde sahranjeno oko 200.000 Jevreja, a najstariji spomenik datira iz 1439. godine. Ukoliko imate vremena za duže istraživanje grada, možete otići do Trga republike i Barutne kule. Ova prelepo ukrašena kula u neogotskom stilu sazidana je u 15. veku, a današnji naziv je dobila u 17. jer je korišćena kao skladište za municiju. Interesantna je i Kuća koja pleše, savremena zgrada neobičnog oblika obložena staklom. Malo više vremena zahteva odlazak

WINE STyle

61


do banje Karlovi Vari, ali svakako zaslužuje sve vreme utrošeno na put. Ukoliko nemate vremena da sve obiđete polako koliko biste želeli, nikako nemojte propustiti romantično jednočasovno krstarenje Vltavom uz čarobne zvuke kompozicija Bedžiha Smetane. Češka nije poznata kao ozbiljan vinski region, ali ipak možete pronaći korektno lokalno vino. Međutim, ova zemlja je raj za ljubitelje piva jer češka lager piva važe za jedna od najboljih u svetu. Prag je krcat pivnicama, u kojima se u autentičnom tradicionalnom ambijentu, uz pravi kafanski žamor, može uživati u impozantnom broju fantastičnih piva. A sve to, naravnom, uz čuvene tradicionalne češke kulinarske delikatese - češki gulaš je nešto na šta ćete često nailaziti, ali je njihova verzija znatno manje začinjena od mađarske i uvek se služi uz knedle. Najčešće su im na meniju jela od mesa, često govedine, zatim kobasice, kolenice, kupus, razne vrste knedli ili pohovani sir. Za kraj, ne zaboravite da probate knedle punjene voćem. WS

62

WINE STyle


Wine Style

PETAK 11.4.2014.

SUBOTA 12.4.2014.

MESTO ODRŽAVANJA

Ruzveltova 35, Beograd

INFORMACIJE I PRIJAVE tel: 011/405 92 53 www.winestyle.rs


wine style business club

Kris Vuds Generalni direktor kompanije JTI za Zapadni Balkan

Engleski duh u japanskom sistemu Rođen je u Sauthemptonu, gde mu je otac služio u Kraljevskoj mornarici, ali je odrastao u Jorkširu, gde je i završio školu i fakultet. Diplomirao je fizičku hemiju na Univerzitetu u Šefildu, a nakon godinu dana putovanja Kris Vuds (Chris Woods) je shvatio da karijera u nauci nije ono što želi. Tako je počeo da uči računovodstvo, što je bio pravi potez. Kasnije je zakoračio u svet korporativnih finansija gde je imao priliku da učestvuje u velikim akvizicijama širom sveta – uključujući i preuzimanje kompanije RJR International od strane kompanije JT. Ubrzo nakon toga, ponuđeno mu je da se pridruži novoosnovanoj kompaniji JTI. Kris Vuds danas je tu već trinaest godina, a trenutno je na poziciji generalnog direktora ove kompanije za Zapadni Balkan Piše: Vuk Tripković

Poslovna putovanja kao lični kapital Prve dve godine u JTI proveo sam kao šef interne revizije u Hilversumu i živeo sam u srcu fantastičnog grada, Amsterdama – sjajnom mestu za moju (ali i moje buduće žene) prvu međunarodnu ulogu. Zatim sam preuzeo ulogu korporativnog kontrolora u našem sedištu u Ženevi i to u vreme velikih promena – globalne implementacije novog sistema za izveštavanje (SAP) i osnivanja tri servisna centra u Sankt Peterburgu, Mančesteru i Kuala Lumpuru. Sledeći korak u mojoj karijeri bilo je mesto regionalnog finansijskog direktora za tržišta bivših sovjetskih republika i Balkana. Radeći na najvećim tržištima kompanije JTI, putovao sam svuda, od Beograda na zapadu do Vladivostoka na istoku, od Sankt Peterburga

64

WINE STyle


wine style business club

Foto: arhiva JTI

WINE STyle

65


wine style business club

do Biškeka. Bilo je to divno, obogaćujuće iskustvo tokom kojeg sam upoznao mnogo različitih ljudi. I najzad, u aprilu ove godine sam prihvatio novi izazov i postao generalni direktor kompanije JTI za Zapadni Balkan. Posao je težak, ali imamo izuzetan tim ljudi, koji uvek ima nove ideje i fokusira se na ono što može da se uradi, a ne na ono što ne može.

Sasvim lično Volim vina iz čitavog sveta, od onih sa svežinom grejpfruta koju ima sovinjon blan sa Novog Zelanda, do intenzivnih vina iz Ribere del Duero. Međutim, ja sam u duši pravi tradicionalista, tako da za specijalne prilike biram francuska vina: Puligny-Montrachet kao belo i jedan sjajan Pauillac kao crveno – Chateau Pichon Longueville,Comptesse de Lalande. Takođe, s obzirom na to da sam Englez, volim pravo ječmeno pivo i ništa nije bolje od nekoliko čaša Fullers London Pride piva. Jednostavna grilovana morska riba i prepečeno jagnje, to su mi omiljena jela a kojih ima u ogromnim količinama na Zapadnom Balkanu, tako da hrana ovde nikad nije problem. S obzirom na to da sam proveo deset godina u Ženevi, volim skijanje zimi i pešačenje ili vožnju biciklom leti. Međutim, većina mog slobodnog vremena posvećena je najvažnijim ljudima u mom životu, mojoj ženi i našim sinovima koji imaju sedam i četiri godine. A kao što svaki roditelj male dece zna – slobodno vreme je njihovo vreme.

66

WINE STyle

Nelegalna trgovina duvanom je najveći problem Ovo je bila godina puna izazova. Na naše poslovanje, kao i na poslovanje mnogih drugih proizvođača i maloprodavaca, uticalo je smanjenje tržišta izazvano slabom ekonomijom u Srbiji i celom regionu. Pored toga, duvansku industriju pogađa i sve veći rast nelegalne trgovine rezanim duvanom. Nelegalna trgovina rezanim duvanom ugrožava legitimno poslovanje čitavog lanca – od poljoprivrednika koji gaje duvan do maloprodavaca. Štaviše, očekuje se da će u 2013. godini nelegalna trgovina rezanim duvanom naneti gubitak od 165 miliona evra državnom budžetu. Zato JTI snažno podržava napore Vlade Srbije u borbi protiv nelegalne trgovine i pozdravljamo najavljenu zajedničku akciju i strože kontrole poreske, tržišne i poljoprivredne inspekcije, kao i učešće policije u suzbijanju prodaje neoporezovanog duvana. Investiranje uprkos globalnoj krizi Poslovno okruženje je puno izazova, smanjenje tržišta se ubrzava i to negativno utiče na ukupnu prodaju duvanskih proizvoda. U 2013. godini sve veće međunarodne duvanske kompanije izveštavaju o manjem obimu prodaje, pogotovo na tržištima koja su izuzetno pogođena teškim ekonomskim uslovima. Situacija u Srbiji je još teža ako se uzme u obzir da će u narednih nekoliko godina akcize morati da se povećaju kako bi se uskladile sa nivoom akcize u EU, što će povećati cene za potrošače koji već imaju niske prihode. Odnos između cene i raspoloživog prihoda često se naziva „odnosom pristupačnosti“ (affordability ratio). Na tržištima poput Srbije ovaj odnos je visok u poređenju sa Zapadnom Evropom i donosi rizik nelegalne trgovine. Ono što svi želimo jeste postepeno poboljšavanje ekonomskih uslova.


wine style business club

Ali, od kada je kupila duvansku industriju Senta 2006. godine, kompanija JTI je uložila više od 140 miliona dolara. Izvozimo cigarete iz Srbije u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Hrvatsku i Albaniju, a duvan u Evropsku Uniju. Danas, JTI zapošljava više od 300 radnika u Senti i Beogradu i angažuje 270 sezonskih radnika. Uprkos izazovima, ove godine smo uložili dodatnih šest miliona dolara u proizvodne pogone u Srbiji. Deo te investicije je i nova unapređena proizvodna linija koja je povećala kapacitet obrade za 30% i angažovala dodatnih 40 sezonskih radnika. To je jasan pokazatelj naše posvećenosti daljem razvoju poslovanja u Srbiji. JTI je lider u proizvodnji i preradi duvana u Srbiji, a naša namera je da nastavimo da doprinosimo održivoj proizvodnji duvana. Otkada je JTI kupio fabriku duvana u Senti, kompanija je konstantno uvećavala svoj udeo na tržištu zahvaljujući našim svetski priznatim brendovima – Winston, LD, Sobranie i Camel. Siguran sam da su naša ulaganja u proizvodnju duvana, brendove i ljude dobra baza za dalji rast u regionu Zapadnog Balkana. Predvidivost je uslov za investiranje Glavni preduslov za bilo kog investitora, da bi mogao da razvija svoj biznis, zapošljava ljude i dalje investira, jeste predvidivost. Nama je potrebno stabilno i predvidivo poslovno okruženje, sa minimalnim turbulencijama i neočekivanim promenama. Zbog toga pozdravljamo petogodišnji akcizni kalendar koji su doneli Vlada Srbije i Ministarstvo finansija. Ovo je odličan primer dobre prakse koja se primenjuje i u Evropskoj Uniji. Otvoreni dijalog sa nadležnima u Vladi i transparentnost dodatno doprinose imidžu Srbije kao pogodnoj destinaciji za investicije. Kompanija JTI je posvećena istinskom partnerstvu sa Vladom Srbije, kao i sa lokalnim vlastima u Beogradu i Senti, gde se nalazi naša fabrika. Svi duvanski propisi trebalo bi da budu zasnovani na dokazima, praktični, primenjivi i konkurentno neutralni. Japanska etika izdvaja nas od ostalih U kompaniji JTI nastavljamo da se fokusiramo na kvalitet naših brendova, kao što su Winston, LD i Sobranie. Reč je o stalnim ulaganjima sa dugoročnim ciljevima. Ovaj dugoročni pristup je deo našeg japanskog etosa i verujem da nas to izdvaja od drugih. Uspešan biznis znači truditi se da se potrošačima obezbedi kvalitet po različitim cenama i u formatima koje oni žele, kao što je standardna „king size“ cigareta, tanka „super slim“ cigareta ili dugački 100s format (koji je popularan ovde u Srbiji). Tržište duvana se razvija i menja na globalnom nivou, pa se uz cigarete

prodaju i drugi duvanski proizvodi kao što su RYO (roll your own – duvan za ručno savijanje cigareta) i MYO (make your own – duvan za punjenje cigaretnih tuba). Potražnja za ovom vrstom proizvoda je visoka na tradicionalnim tržištima Zapadne Evrope i sve više raste na tržištima Južne i Centralne Evrope. Razvoj ovih proizvoda je delimično prouzrokovan ekonomskom klimom, ali ovo nije jedini razlog. Pojedini odrasli pušači jednostavno uživaju u ritualu pripreme cigarete i žele da prilagode cigaretu sopstvenom ukusu. U Srbiji, odraslim pušačima trenutno nudimo brend Domingo kao RYO opciju. Najnovije otkriće su elektronske cigarete, koje se uglavnom baziraju na unošenju nikotina, a JTI je razvio proizvod pod nazivom Ploom – aparat za zagrevanje duvana vodenom parom – koji se trenutno prodaje u Austriji i Italiji. Velika podrška lokalnim projektima Kompanija JTI je strateški orijentisana ka pomaganju lokalnih zajednica u kojima posluje. Smatramo da je uloga velikih kompanija da ulažu u razvoj društva i istovremeno podržavaju projekte od nacionalnog i lokalnog značaja. Ideja o podršci ovakvim projektima proizašla je iz bliske saradnje sa gradom Beogradom, pošto smo želeli da pomognemo onim društvenim kategorijama kojima je pomoć najviše potrebna. U tom smislu, pomogli smo Beogradu da otvori dva Centra za dnevni boravak – jedan za odrasle osobe sa posebnim potrebama na Zvezdari i drugi specijalizovan za starije osobe na Vračaru. Očekujemo i otvaranje trećeg Dnevnog boravka, takođe specijalizovanog za starije osobe, na Novom Beogradu. S obzirom na to da poklanjamo jednaku pažnju i projektima u Senti, mi tradicionalno pomažemo humanitarnoj organizaciji Karitas da obezbedi dovoljno hrane za lokalnu Narodnu kuhinju. Osim filantropskih projekata, JTI je i jedan od glavnih promotera japanske kulture i tradicije u Srbiji, trudeći se da Beogradu donese ono najbolje iz Japana. Hisakura vrtovi u Beogradu i Senti, Sakura stipendije, koncerti japanskih umetnika, samo su neke od aktivnosti koje sprovodimo, naravno, u saradnji sa Ambasadom Japana u Beogradu. WS

WINE STyle

67


Vinarija

wine style promo

GALOT

Na obroncima Deliblatske peščare, u samom srcu južnog Banata, na suncem obasjanim padinama pod budnim okom starih bagrenjaka, kao lucidni ukras Panonske nizije prostiru se vinogradi vinarije Galot. Koristeći blagodeti specifičnog podneblja, ova modena vinarija uspela je da za kratko vreme postane jedan od nosilaca banatske vinske priče

P

oznato je da je Deliblatska peščara jedina pustinja u Evropi bogata raznovrsnom florom i faunom i kao takva, sa specifičnim podnebljem, klimom i zemljištem, pogodna je za gajenje vinove loze. Kroz istoriju znamo da su se na istim tim padinama nekada davno nalazili raskošni vinogradi Marije Terezije, čiji su plodovi davali najlepša vina koja su se služila vojvodama i vlasteli na bečkom dvoru i koja su bila cenjena kao jedan od značajnih simbola tadašnje Austrougarske. Reklo bi se, dovoljno razloga da se podigne jedna moderna vinarija, a to su uvideli i osnivači vinarije Galot. Koristeći blagodeti podneblja podigli su vinograde, kojih je sada osam hektara vinograda u punom rodu, tu je i šest hektara mladih vinograda, a u planu je da se u skori-

68

WINE STyle

joj budućnosti zasadi još dvadeset hektara. Ambicije su, dakle, velike. Specifično zemljište ovog regiona koje se naziva crni pesak, ima dosta humusa i povoljno utiče na samu lozu i plod - zadržava i pravilno reflektuje toplotu sunčevih zraka čime daje izuzetnu punoću samom plodu, kao i specifičnu aromatičnost vinima. Duh tradicije, koji se zadržao na ovim prostorima, takođe je odigrao veliku ulogu u osnivanju vinarije Galot. Dugo tragajući za adekvatnim podnebljem, osnivači su pažljivo birali lokaciju i region za podizanje svojih prvih vinograda, kako bi na pravi način nastavili dugu vinogradarsku tradiciju. Nakon izvesnog vremena ova padina pokazala se kao idealno mesto za sadnju vinove loze.


wine style promo

Već pomenuta tradicija, u dodiru sa modernom tehnologijom proizvodnje vina, daje poseban pečat ukusu i kvalitetu vina ove vinarije, verno oslikavajući karakter podneblja. Proizvodni kapacitet vinarije trenutno iznosi oko šezdeset hiljada litara, koji su raspoređeni u široku paletu vina. Konstantna ulaganja u unapređenje proizvodnje rezultiraju ozbiljnim pomacima u kvalitetu samih vina. Samim tim što je vinarija još uvek u razvoju i ekspanziji svojih zemljišnih resursa, trenutno radi trećinom svojih kapaciteta ali sa tendencijom povećanja. Pritom, zadržavanje upečatljivog karaktera i kvaliteta proizvoda ostaje kao imperativ. U širokoj paleti vina trenutno su Traminer i Chardonnay od belih, Merlot i Cabernet sauvignon od crvenih i jedno roze koje se proizvodi od sorte burgundac crni. Specifičnost vinarije Galot su dva penušava vina, belo Galosec white i crveno Galosec red, a oba se proizvode „šarmat“ metodom, odnosno šampanjizacijom u tanku. Vinarija Galot poslednjih godina je izlagač na raznovrsnim dešavanjima u vinskom svetu u celoj zemlji. Zbog modernog prezentovanja svojih proizvoda, kvaliteta i širokog spektra vina, ova vinarija uspela je da pridobije naklonost šire publike u raznim krajevima. U sklopu vinarije nalaze se barrique i stilski opremljena degustaciona sala sa bogatom arhivom, gde svaki ljubitelj vina može najavljeno doći i uživati u vinima u ovom simpatičnom kutku vinarije Galot. Posetiocima vinarije u ponudi je celodnevni boravak sa obilaskom vinarije, vinograda i prelepih pejzaža Deliblatske peščare, zatim sledi upoznavanje sa proizvodnim procesom, a tura se završava degustacijom vina. Takođe, u ponudi je i doručak u samom vinogradu sa degustacijom vina, a koji obuhvata široku lepezu tradicionalnih specijaliteta ovog podneblja, kao i obilazak Devojačkog bunara - kako samog centra, tako i netaknute prirode ovog prelepog regiona.

WINE STyle

69


wine style moj izbor

Miloš Milovanović

novinar i voditelj TV B92 Iako je završio Muzičku akademiju odsek kontrabas, novinar Miloš Milovanović poznat je kao jedno od zaštitnih lica TV B92. Osim u toj ulozi, često ga možemo videti i na raznim društvenim događajima, a naročito na onim vinskim

VINO Iz najmanje dva razloga snažno zastupam vinski patriotizam, odnosno dajem prednost domaćim vinima. Naravno, pod uslovom da za to postoji osnov, to jest da je dobro vino. Prvi razlog je što, konačno, na našem tržištu ima mnogo proizvoda i samo izuzetan poznavalac može bez teškoća da odabere pravi. Drugi, jer verujem da porodična proizvodnja daje rezultat i želim da je snažno podržim. Zato ne zaboravljam oduševljenje Aleksandrovićevom Harizmom ili barikiranim Trijumfom, leti uživam uz roze Džulina i Anđelu vinarije Budimir, rado na poklon nosim Tamjaniku Spasić... Ovo je naravno samo deo onoga što meni prija od domaćih vina. Stalno me prijatno iznenađuju domaći rizlinzi i drago mi je da ta sorta više nije sinonim za trošenje u špriceru. Jedna od omiljenih sorti mi je i pino griđo, probao sam skoro Temetov i ostavio je odličan utisak. Mislim da može da konkuriše onim iz Goriških Brda. Što se tiče stranih vina, nedavno me je, zahvaljujući sommelieru Stevanu Rajti, potpuno „kupio“ Mišel Rolan i njegov Rolland Maillet. Što više novih vina probam, sve više želim da konačno krenem na vinski put po Srbiji, a da onda, jednog lepog dana, detaljnije prođem i kroz Bordo, Provansu, Toskanu, zadržim se u Istri... San mi je da jednog dana i sam proizvodim vino. Ništa preveliko, nekoliko etiketa...

70

WINE STyle

HRANA

IZLAZAK

Ne mogu sebe da nazovem prevelikim egzibicionistom po tom pitanju. Tradicionalista sam, pa će me pre svih specijaliteta obradovati dobar pasulj, neka kolenica ili pastrmka na žaru. Uz to, insistiram na mezetluku, iako je to po mnogima kabasto i ne ostavlja mesta za ono glavno. Često mi je baš meze ili predjelo glavna stvar. Zato volim atmosferu starih kafana, koje nestaju kao dinosaurusi, i povremeno sa prijateljima odem do Palilule ili Stare Hercegovine. Dobitna kombinacija za mene je bilo šta što ide uz vino ili sa vinom: lovačka šnicla uz kaberne ili prokupac, sveža riba uz rizling, tanjir sireva i gospodin sovinjon. Volim i da hrani dodajem ili jelo spremam sa maslinovim uljem. Ne samo zbog toga što je zdravo, nego zato što hrani da specifičan šmek.

Dobar izlazak ili provod ne obećava i ne definiše mesto. Najzabavniji izlasci uvek su oni neplanirani, na mestima koja i nisu namenjena provodu ili noćnom životu. Sa godinama mi sve manje odgovora upravo ta noćna komponenta izlaska, koja kao da je društveni imperativ. Volim okupljanje kod nekoga od prijatelja, odlazak sa nekim od njih na neki vinski događaj ili degustaciju, volim da slušam o vinu od ljudi koji znaju, ali i da razmenjujem utiske sa drugarima koji su takođe ljubitelji. Ako je već večernji, onda biram koncert ili svirku, a u poslednje vreme je bilo dosta dobrih. Na početku ili na kraju dana ponekad svratim na vrhunsku kafu u Koffein, to je mesto na kom ljudi imaju odnos prema kafi baš kao neki dobri vinari prema vinu. A, uz to, i jedan ludi noćni provod je počeo baš tu. WS


Foto: Predrag Mitić

wine style moj izbor

WINE STyle

71


wine style hotel

Hotel i spa

DV Chalet Madonna di Campiglio

Idilični pejzaži Dolomita jedna su od najprimamljivijih zimskih destinacija, naročito za ljubitelje skijanja, a mondensko mestašce Madonna di Campiglio jedno je od najčuvenijih u ovom planinskom raju severne Italije. Za one kojima je potreban luksuzan smeštaj i komfor, hotel i spa DV Chalet biće nesumnjivo odličan izbor

I

ako ima samo dvadeset soba raspoređenih na tri sprata, vrlo je verovatno da će svako u hotelu DV Chalet pronaći kutak po svom ukusu. Sve sobe su različito uređene, sa nameštajem koji je potpisalo nekoliko poznatih imena u svetu dizajna. Sa prozora i terasa apartmana i soba može se uživati u prelepim planinskim pejzažima, te je zbog toga većina njih posvećena planinarima koji su osvajali nepristupačne vrhove Alpa. Ukratko, pravo uživanje u originalnom spoju modernog dizajna i netaknutog prirodnog okruženja.

Što se tiče eno-gastronomskog užitka, u hotelu DV Chalet možete birati između dva restorana. Jedan nudi klasične lokalne specijalitete spravljene od organskih namirnica, uz veliki izbor italijanskih i stranih vina. Dolomieu, restoran koji mogu da posete i oni koji nisu gosti hotela, vodi mladi ali veoma iskusni šef Enrico Croatti i nudi specijalitete internacionalne kuhinje. Inače, lokalni specijaliteti rezultat su mešavine uticaja tirolske i italijanske kuhinje. 72

WINE STyle


wine style hotel

Foto: arhiva hotel i spa DV Chalet

WINE STyle

73


wine style hotel

74

WINE STyle


wine style hotel

Cene noćenja sa doručkom po osobi iznose od 75 do 205 evra leti i od 105 do 405 evra zimi.

Gostima hotela na raspolaganju je i besplatan ulazak u Panta rei velnes centar. Osim standardnih tretmana, bazena i prostorija za relaksaciju, ovde možete isprobati i slane sobe sa solju sa Himalaja ili Mrtvog mora. Pravi užitak predstavlja opuštanje u nekoj od sauna ili toplih bazena, uz pomisao na snegom prekrivenu okolinu. Za pravo uživanje u ovim planinskim predelima potrebno je da se dobro upozna okruženje, jer je zaista vredno svakog minuta provedenog u njemu. Dolomiti se nalaze na Uneskovoj listi i nude uslove za razne aktivnosti - bilo laganu šetnju ili neki od sportova. Zimi ćete uživati u planinarenju ili skijanju, a leti u planinskom biciklizmu, paraglajdingu, raftingu ili već nekoj drugoj aktivnosti. U neposrednoj blizini nalaze se izuzetno šarmantni gradovi Trentino i Bolzano, koje krasi specifična mešavina austrijskog i italijanskog stila gradnje. Topla preporuka je i odlazak na neko od čuvenih jezera - Komo ili Lago di Garda, a prilično lako i brzo se stiže i do austrijskih skijališta i gradova. WS

WINE STyle

75


Namenjen ljubiteljima vina i uživanja u životu! WINE STYLE CLUB formirali smo u želji da svim ljubiteljima vina i drugih lepih stvari omogućimo da to uživanje sebi mogu da priušte češće i po povoljnijim uslovima; da na događajima koje će organizovati magazin Wine Style saznaju ponešto novo, da se zabave i međusobno povežu...

Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na: • Godišnju pretplatu na magazin Wine Style (magazin se ne nalazi u slobodnoj prodaji) • Prisustvo svim događajima u našoj organizaciji edukativnim degustacijama, promocijama vina, Wine Style salonu vina • Mogućnost organizovanih poseta vinarijama u zemlji i regionu po promotivnim cenama • Popuste u vinotekama, wine barovima, restoranima, hotelima, wellness i sportskim centrima…

Članarina Cena godišnje članarine: 2.900 dinara PRIJAVE ZA UČLANJENJE: 011/ 40 59 253 redakcija@winestyle.rs, marketing@winestyle.rs INFORMACIJE O AKTIVNOSTIMA KLUBA I AKTUELNIM POPUSTIMA: www.winestyle.rs, www.facebook.com/winestylemagazine


Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na popuste u sledećim objektima:

VINOTEKE I WINE BAROVI Wine Shop Arena Bul. Zorana Đinđića 45g, Beograd GRape Dositejeva 13, Beograd Aromatica & Wine Belville, Jurija Gagarina 14ž/8, Beograd Aromatica & Pleasure Đure Jakšića 7, Beograd Compania de Vinos Kalenićeva 3, Beograd Pampour bar Ugao Njegoševe i Prote Mateje, Beograd Premier Strahinjića bana 13a, Beograd Podrum Wine Art Ugao Gospodar Jevremove i Višnjićeve, Beograd Hedonist Kralja Milana 3, Beograd Chianti Lomina 41, Beograd Prodavnice Zigante Livade, Buje, Buzet, Motovun, Grožnjan i Koper

RESTORANI

HOTELI

Tribeca Kralja Petra 20, Beograd

Zira Ruzveltova 35, Beograd

Tribeca Novi Beograd Milutina Milankovića 134d, Novi Beograd

Hyatt Regency Beograd Milentija Popovića 5, Beograd

Trač Mileševska 39, Beograd

Square Nine Studentski trg, Beograd

Restoran Hotela Zira Ruzveltova 35, Beograd

Hotel Palisad Zlatibor

Picollo TC Zira, Ruzveltova 33, Beograd

Dash Star Luxury Accommodation Vršačka 11, Novi Sad,

Kovač Bulevar oslobođenja 221, Beograd Dorian Gray Kralja Petra 87-89, Beograd

WELLNESS I SPORTSKI CENTRI

Biber MG01 Španskih boraca 3, Beograd

SquashLand Kneza Višeslava 27, Beograd

Šaran Kej oslobođenja 53, Zemun

City Wellness Kraljice Natalije 38-40, Beograd

Žabar Kej oslobođenja bb, Zemun Bistro La Mer Ugao Bul. Cara Lazara 94 i Đorđa Servickog 17, Novi Sad Zlatan bor Zlatibor Naša kuća Banjička bb, Užice Ćatovića Mlini Morinj, Boka Kotorska, Crna Gora Zigante Livade, Hrvatska

WINE STyle

77




Televizijska emisija „Vino i vinogradarstvo“ nastala je 2009. godine i bavi se praćenjem vinarstva, vinogradarstva i vinskog turizma u Srbiji i zemljama ex-Jugoslavije. Do sada je snimljeno preko 170 premijera koje su emitovane na nacionalnim kanalima „B92 Info“, kao i na 105 lokalnih i regionalnih televizijskih stanica u Srbiji i okruženju. Premijerno se emituje svakog petka na kanalu „B92 Info“ u 18 h. Emisija je jako gledana pa su je urednici uvrstili u svakodnevno emitovanje, namenjena je širokom auditorijumu – vinarima, ljubiteljima vina, kao i svima koji žele da vide i saznaju nešto novo i zanimljivo iz sveta vinarstva i vinskog turizma. Najviše je posvećena domaćim vinarijama, ali sadrži i vrlo interesantne priloge o vinarijama sa prostora ex-Jugoslavije. U njoj su gostovali mnogi vinski stručnjaci i enolozi. U velikoj meri uticala je na proširenje vinske kulture i skrenula pažnju na značaj i kvalitet domaćeg vina, kao i na mogućnosti koje se pružaju u toj oblasti.

Ekipa ove emisije uskoro planira da proširi svoje sadržaje i da gledaocima približi vrhunska vina i vinske podrume sa predivnih destinacija Italije i Francuske. Na ova putovanja Vas vode autori emisije Branislav Marković i Jelena Kikić.


wine style vinski rečnik

T/U Transfer metoda – metoda koja se koristi za proizvodnju penušavih vina i veoma je slična tradicionalnoj metodi jer se druga fermentacija takođe odvija u flaši, ali se sedimenti odvajaju tako što se vino pretoči u tankove pod pritiskom i odumrli kvasci i druge fine čestice preostale od grožđa eliminišu se kroz kompleksan sistem filtera i sita, a vino se zatim pod pritiskom razliva u flaše i zatvara čepom i sigurnosnom žicom. Trocken (suvo) - najviše vinskih pojmova na slovo t potiče iz nemačkog jezika. Zvanično, da bi vino bilo etiketirano kao trocken, mora da zadovoljava nekoliko bitnih uslova: količina neprevrelog šećera i nivo kiselina su uzročno-posledično povezani, vino ne može da ima više od 4 g rezidualnih šećera po litru (0,4%), ali procenat neprevrelog šećera može da bude i do 9 g/l ako je nivo ukupnih kiselina 7 g. Ako je količina ukupnih kiselina 6 g, tada količina šećera ne sme da bude veća od 8 g. Trockenbeerenauslese (čita se: troknbirnojsleze) – slatko vino proizvedeno od suvih, prezrelih bobica grožđa ručno branih i selektovanih, a doslovno prevedeno sa nemačkog znači „suve bobice probrane“. Da bi vino bilo etiketirano kao trockenbeerenauslese, ubrano grožđe mora da ima najmanje 35% šećera u voću. Ova desertna vina su prilično retka i veoma su skupa. Smatraju se za premium desertna vina. Na etiketi je uvek istaknut procenat šećera koji je bio u grožđu, kao i količina šećera koji je prostao u vinu posle završene fermentacije. Tuscany, Toscana, Toskana - vinska regija u centralnoj Italiji, jedna od najčuvenijih u svetu, koja je široj publici prvenstveno poznata po čuvenom vinu chianti, a koje nastaje u istoimenom delu Toskane. Ali, iz Toskane dolaze još neka velika vina vrhunskog kvaliteta: brunello di Montalcino, carmignano, vino nobile di Montepulciano i vernaccia di San Gimignano. Možda je Toskana trenutno i poznatija po svojim supertoskancima (Solaia, Tignanello, Ornellaia, Sassicaia…), vinima nastalim u skorije vreme rađenim netradicionalnim metodama i sortama koje se nisu tradicionalno gajile u ovom delu Italije (kako crvenim tako i belim vinima). Tradicionalno gajene crvene sorte u Toskani su: sangiovese, canaiolo, mamolo, colorino... a bele: trebbiano, malvasia, vernaccia...

Piše: Dragana Zdelar sommelier draganazc@yahoo.com

Kako bi svi postojeći, ali i potencijalni ljubitelji vina mogli lakše da se snalaze u lavirintu vinskog sveta, objavljujemo serijal „Vinski rečnik“ – praktičan vodič kroz vinsku terminologiju koji će sadržati osnovne pojmove o vinu. Kada govorimo o vinu, možda je bolje koristiti originalne izraze na francuskom ili engleskom jeziku, nego upotrebljavati bukvalne ili često netačno prevedene izraze na našem jeziku. Serijal objavljujemo po abecednom redu WINE STyle

81


wine style vinski rečnik

Ugni blanc (trebbiano) – ugni blanc je visokorodna sorta grožđa sa visokim nivoom kiselina, koja se u Francuskoj uglavnom ne koristi za proizvodnju vina za piće, već vina kao poluproizvoda, čijom se daljom preradom (dupla destilacija u bakarnim kazanima) dobija eau-de-vie (bezbojan destilat sa oko 70% alkohola). Da bi se kasnije napravili konjak ili armagnac neophodno je da ovaj destilat odležava najmanje dve godine u hrastovim buradima (od limousin hrasta). Kako konjak u kontaktu sa hrastovim buretom i vazduhom postepeno isparava, otprilike 3% godišnje, polako se redukuju i voda i alkohol. Kako alkohol isparava brže od vode, s vremenom procenat alkohola u odnosu na ostale komponente pada na 40%. Potom se konjak prebacuje u velike staklene balone koji se zovu bonbonnes, i ostavlja za dalje kupažiranje. Starost konjaka se računa prema najmlađem konjaku u blendu. Prema BNIC (Bureau National Interprofessionnel du Cognac) oficijelna podela konjaka po kvalitetu je: V.S. - (very special, superior ili tri zvezde) - označava kupažu u kojoj je najmlađi brendi odležavao u buretu bar dve godine, V.S.O.P. - (very special ili superior old pale) - označava kupažu u kojoj je najmlađi brendi odležavao u buretu bar četiri godine, ali je obično ovaj period i duži, XO - (extra old) - označava kupažu u kojoj je najmlađi brendi odležavao u buretu bar šest godina ali je taj period obično bar 20 godina i više. Od 2016. godine, minimalan period za odležavanje najmlađeg brendija u kupaži za XO će biti podignut na 10 godina. Nazivi i skraćenice za rangiranje konjaka po kvalitetu su na engleskom, zbog istorije trgovine konjakom, posebno u XVIII veku kada su Britanci u tome imali znatan uticaj. Pošto hrastova burad prestaje da doprinosi promeni ukusa i aroma konjaka posle četvrte ili pete decenije, duže držanje konjaka u buretu nema svrhe jer konjak time više ne beneficira. Za cognac ili armagnac neophodno je da 90% grožđa bude od sorti ugni blanc, folle blanche i colombard. Grožđe iz roda trebbiano se koristi, otprilike, za proizvodnju jedne trećine svih belih vina Italije. Za razliku od tradicije u Francuskoj, smanjenjem prinosa i kontrolisanim uzgojem ova sorta može da da i znatno kvalitetnije vino, izraženijih karakteristika. Ova sorta je dala svoj maksimum u vinima Italije. Zastupljena je u čak 80 od svh Italijanskih DOC apelacija (vinskih regiona), čak ima i sedam svojih, posebnih apelacija: Trebbiano d’Abruzzo, Trebbiano di Aprilia, Trebbiano di Arborea, Trebbiano di Capriano del Colle, Trebbiano di Romagna i Trebbiano Val Trebbia dei Colli Piacentini i Trebbiano di Soave. Možda najbolji blend (kupaža) baziran na trebianu je beli Orvieto iz Umbrije, za koji se koristi lokalni klon poznat pod imenom procanico. Trebbiano se takođe koristi i za proizvodnju aceto balsamico (balzamskog vinskog sirćeta). WS

82

WINE STyle




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.