Wine Style no 52

Page 1

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

www.winestyle.rs

Enografija

NAPA VALLEY Moj izbor

NINA JANKOVIĆ WS publikacija

NAJBOLJE VINARIJE EX-YU Flash

GORAN DIMITRIJEVIĆ U poseti

PODRUM RADOVANOVIĆ

Intervju

LJUBIŠA SAMARDŽIĆ

ISSN 1452-6646

Broj 52 / april 2015.





Wine Style

PRVI SRPSKI MAGAZIN O VINU I DRUGIM FINIM STVARIMA SPECIJALIZOVAN ZA UGOSTITELJSTVO

Iz­da­vač

SPE­CI­AL PRESS d.o.o. Be­o­grad Glav­ni i od­go­vor­ni ured­nik

Alek­san­dar Du­ko­vić Urednik life style rubrika

Vuk Tripković Dizajn

Branko Žužić Fo­to­gra­fi

Uvodnik Sedmi Wine Style salon vina pokazao je da publika u Srbiji ide u korak sa svetskim trendovima. Uz već primetnu sve veću edukovanost i zainteresovanost za isprobavanje što više vrsta vina, očigledno je bilo i povećanje interesovanja publike za vina od domaćih, lokalnih sorti. Da dobar šardone ili merlo više nisu neki hit već podrazumevajuća stvar za jednu ozbiljnu vinariju, jasno je i vinarima i publici u svetu. Jasno je to, čini se, i na terenu bivše Jugoslavije, pa možemo očekivati da tamjanika, prokupac, pošip, žilavka, vranac, plavac mali i druge sorte budu nosioci vinarstva u budućnosti. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da su vinarije koje su bile predstavljene u publikaciji Najbolje vinarije ex-Yu za svoja vodeća vina uglavnom birala ona od pomenutih sorti. A kada je reč o kvalitetu vina na ovim prostorima, napravljen je ogroman pomak u odnosu na pre pet godina, kada je magazin Wine Style objavio prvu knjigu u ediciji Najbolje vinarije ex-Yu. Uz sve ozbiljniji pristup segmentu vinskog turizma, koji je neophodan za promovisanje lokalnih vina, čini se da je pred nama lepa perspektiva.

Vladimir Miloradović, Dalibor Danilović, Miroslav Petrović, Vladimir Antić, Milan Josipović Sa­rad­ni­ci

Ðuro Tošić, Ste­van Raj­ta, Thomas Curtius, Milorad Cilić, Branko Čečen, Perica Gunjić, Tatjana Nježić, Dragana Zdelar, Saša Marinković, Predrag Gavrilović, Martina Velemir, Mirjana Mitrović, Dejan Stanković Advertising manager

Vuk Tripković Finansije i administracija

Tatjana Antić Lek­tor

Biljana Branić Latinović Prepress

Black Box Štam­pa

Ro­to­gra­fi­ka, Su­bo­ti­ca Di­stri­bu­ci­ja

Ro­to­gra­fi­ka i Spe­ci­al Press Adre­sa re­dak­ci­je

Dositejeva 13, Be­o­grad Tel/fax: 011/ 40 59 253 www.winestyle.rs redakcija@winestyle.rs marketing@winestyle.rs Di­na­mi­ka iz­lažen­ja

dvo­me­sečna

Na­slov­na stra­na

Fo­to: Vladimir Miloradović Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pićima Iz­da­vač ne od­go­va­ra za sa­držaj ob­jav­lje­nih ogla­sa Časopis se ne distribuira licima mlađim od 18 godina i namenjen je isključivo profesionalcima u HoReCa sektoru, između ostalih i proizvođačima i distributerima duvanskih proizvoda.

Aleksandar Dukovi} Glavni i odgovorni urednik novinar i nosilac diplome Advanced Course Wines&Spirits International WSET programa na Austrijskoj vinskoj akademiji

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 64 WINE STYLE : specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pićima/ glavni i odgovorni urednik Aleksandar Duković. God. 1 , br. 2 (2006) - . - Beograd (Petrogradska 10) : Special press , 2006 (Subotica : Rotografika) . - 30 cm Dvomesečno ISSN 1452-6646 = Wine Style COBISS . SR - ID 134481932


Wine Style OD 2006. GODINE www.winestyle.rs

Broj 02

Broj 01

Broj 03

Broj 04

Broj 05

Broj 06

Broj 07

Broj 08

Wine Style NIjE zA PrOdAjU

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 15 februar 2009.

ENO KUTAK Novo vinarstvo Srbije (IV) SPECIAL WS u Istri: Vodnjan SLAgANjE hrANE I VINA Pečurke AUTOMOBILI Noviteti

INTErVjU

DUŠAN KOVAČEVIĆ

Broj 10

Broj 09

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 17 jun 2009.

SLAGANJE HRANE I VINA Školjke

Broj 11

Broj 14

Broj 13

Broj 12

Wine Style

Wine Style Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

Broj 18 avgust 2009.

WINE&FOOD Restoran Zigante

VINSKI TURIZAM Hotel Belica

Broj 15

iSSN 1452-6646

Broj 22 april 2010.

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

Nije za prodaju

Broj 23 jun 2010.

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

top 50 vInarIja ex-yu

Podrum aleksandrović

pršuta

slaganje hrane I vIna

IZa etIkete

Broj 24 avgust 2010.

Chateau Kamnik, Skoplje

Slaganje vina i hrane rečna riba

pleaSure

Marco caprai

Paste

iSSN 1452-6646

top 50 vinarija ex-yu

SlaGanje Hrane I vIna

toP 50 vInarIja ex-yu

AUTOMOBILI MINI jubilej

iSSN 1452-6646

Zlatan otok - plenković, Hvar

Primeur degustacija u Bordou

EKSKLUZIVNO 150 godina vinarije Louis Jadot

Wine Style

Nije za prodaju

ekskluzIvno

ENO KUTAK Eko-vinogradarstvo

Broj 16

Wine Style

Nije za prodaju

NIJE ZA PRODAJU

Wellness krstarenje

autoMobIlI Honda legend

automoBIlI BmW seria 5

Intervju

INTERVJU

jadranka jovanovIć

DRAGOLJUB LJUBIČIĆ MIĆKO

INTERVJU

MASSIMO SAVIĆ

Broj 17

Broj 18

Wine Style NIje za prodaju

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 25 / oktobar 2010.

Broj 19

Broj 20

Wine Style iSSN 1452-6646

intervju

nebojša GloGovac

jovan Ćirilov

Broj 21

Broj 22

Broj 23

Broj 24

Wine Style

Nije za prodaju

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

Intervju

Nije za prodaju

Broj 26 / decembar 2010.

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

top 50 vinarija ex-yu

iSSN 1452-6646

Broj 28 / april 2011.

top 50 vinarija ex-yu

podrum radovanović, Krnjevo

Slaganje hrane i vina

Ščurek, Goriška brda

top 50 vinarija ex-yu

Ćuretina

Movia, Goriška brda

BuSineSS cluB

SlaGanje hrane i vina

Dejan racić,

SlaGanje hrane i vina pačetina

novogodišnja trpeza

gen. direktor Delta real estate-a

putopiS

BuSineSS cluB

automoBili

toskana

Božo prelević

noviteti

hoteli

autoMoBili

Crillon le Brave, provansa

audi a7 Sportback

intervju

draGana oGnjenović

intervju

ŽeljKo oBraDoviĆ

intervju

Zoran predin

Broj 25

Broj 26

Broj 27

Broj 28

Broj 29

Broj 30

Broj 31

Broj 32

Broj 33

Broj 34

Broj 35

Broj 36

Broj 37

Broj 38

Broj 39

Broj 40

NIje za Prodaju

ISSN 1452-6646

Broj 46 / maj 2014.

Wine Style NIje za Prodaju

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

broj 48

www.winestyle.rs

Wine Style

Wine Style Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Broj 45 / februar 2014.

broj 47

ISSN 1452-6646

broj 46

broj 44

www.winestyle.rs

Wine Style

NIje za Prodaju

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Wine Style

Wine Style

Wine Style

Broj 47 / jun 2014.

Wine Style NIje za Prodaju

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Moj izbor

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

Broj 48 / avgust 2014.

Vinski mitovi

NADA ŠARGIN

Ekskluzivno

SOLAIA

Moj izbor

NADA MACANKOVIĆ

Enografija

ATeLJe VINA šApAT

SupErWInE 2.0

Enografija

UMBRIJA

Moj izbor

TaMara dragIčevIć

Kulinarske destinacije

AlzAs

U poseti

dolIna loarE

Putopis

KUBA

Enografija

VeNeTO

automobili

Vinoskop

HoNda CIvIC Tourer

MERLO

Kulinarske destinacije

BORDO

vinske priče

RiČaRD SmaRT Moj izbor

milEna vaSić enografija

SiCilija

ISSN 1452-6646

Wine Style Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Broj 49 / oktobar 2014.

Enografija

BAROLO

Enografija

Moj izbor

Pulja

MARIJA VICKOVIĆ

Moj izbor

U poseti

irena Mišović

PODRUM ALEKSANDROVIĆ

Hoteli

Gran MElIá Colón

Flash

ZORAN KESIĆ

Eno kutak

BErBa 2014.

Pleasure

KRSTARENJE MEDITERANOM

Profil vinarije

TEMET

www.winestyle.rs

www.winestyle.rs

Intervju

Stefan Milenković

Broj 49

Broj 50

Intervju

TONI PARSONS

Broj 51

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

mart 2015.

Broj 45

IZraeL

automobili

noviTETi

Broj 46

Intervju

predrag miki manojlović

Intervju

MIlorad čavIć

Broj 47

Intervju

www.winestyle.rs

www.winestyle.rs

broj 51

broj 49

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Broj 44 NIJE ZA PRODAJU

Wine Style

Wine Style

Wine Style

Broj 43

Kulinarske destinacije

www.winestyle.rs

Broj 42 NIje za Prodaju

MATIJA BEĆKOVIĆ

www.winestyle.rs

www.winestyle.rs

Broj 41

Intervju

VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ

Broj 48


ALEKSIC


52 BROJ

SADRŽAJ

BROJ

52

» 20

NAJBOLJE VINARIJE EX-YU Publikacija Najbolje vinarije ex-Yu drugo je izdanje edicije u kojoj magazin Wine Style predstavlja najbolje vinarije na prostoru bivše Jugoslavije. Luskuzno opremljena, obiluje mnoštvom ekskluzivnih fotografija, priča o vinarijama i opisima najboljih vina

» 22

MOJ IZBOR Mladu glumicu Ninu Janković sve češće gledamo u filmovima i u pozorištu, a za Wine Style pričala je o svojim izborima po pitanju hedonizma

» 38

U POSETI Vinarija Podrum Radovanović iz Krnjeva i dalje je jedna od onih koje određuju kurs srpskog vinarstva. I tak već skoro četvrt veka. A vlasnik ove vinarije Miodrag Radovanović i dalje je vajnmejker o kojem se isključivo govori u superlativima, i to ne bez razloga



SADRŽAJ

52 BROJ

BROJ

52

» 32

INTERVJU U istoriji jugoslovenskog fima njegovo ime zauzima posebno mesto – što zbog broja značajnih uloga, što zbog duge karijere, ali i ugleda koji je stekao dostojanstvenim ponašanjem tokom svih tih godina. U intervjuu u magazinu Wine Style glumac, režiser i producent Ljubiša Samardžić pričao je i o vinu

» 44

ENOGRAFIJA Napa dolina centar je kalifornijskog vinarstva. Ova regija za fascinantno kratko vreme uspela je da se probije u sam vrh svetskog vinarstva, a utiske sa svog proputovanja ovim svetskim vinskim biserom prenosi sommelier Đuro Tošić

» 54

KULINARSKE DESTINACIJE Marokanska kuhinja obiluje specifičnim sastojcima, naročito začinima, što joj daje egzotičan prizvuk. Ovu popularnu kuhinju, uz tri originalna recepta, predstavlja poznati beogradski kuvar Dejan Stanković



52 BROJ

SADRŽAJ

BROJ

52

» 62

VINSKI MITOVI Chateau Lafite san je svakog iole ozbiljnog kolekcionara vina. Zvanično, najskuplja boca vina ikada prodata nastala je u podrumima ove slavne kuće iz Bordoa, koja je vekovima među najcenjenijim u svetu

» 68

FLASH Jedan od najcenjenijih domaćih TV voditelja Goran Dimitrijević pripada staroj gardi TV B92. Poznat i po drugim interesovanjima izvan svoje profesije, za magazin Wine Style pričao je i o vinu, muzici, filmu...

» 72

HOTEL Hotel PuLi, smešten u samom centru Šangaja, odiše interesantnom mešavinom tradicionalnog duha i modernog dizajna. Pravo mesto za uživanje u ovoj uzavreloj metropoli





WINE STYLE INFO

Vinarija Aleksić promovisala je u beogradskoj vinoteci Riznica vina svoja tri vina iz Limited serije, koja se proizvode u ograničenim količinama. Nakon što je Dragana Janić, jedna od vlasnica vinarije, predstavila vina, gosti su uživali u barikiranom šardoneu Bonaca limited iz 2013, zatim vrancu Amanet iz 2011, kao i kaberne sovinjonu Kardaš limited, takođe iz 2011. godine.

WS Početkom marta Komora italijansko-srpskih privrednika dodelila je prestižno priznanje italijanskog gostoprimstva Marchio Ospitalita Italiana beogradskim restoranima Comunale i Lavina i to u prisustvu brojnih zvanica, ambasadora Italije u Srbiji Ðuzepea Manca, predstavnika italijanske ambasade, članova Komore i istaknutih ličnosti iz kulturnog i javnog života Srbije.

16

WINE STYLE


Zvonko Bogdan


WINE STYLE INFO

Na poslednjem fruškogorskom brežuljku, u blizini Novog Slankamena, nalazi se Atelje vina Šapat, kompleks koji se sastoji od savremene vinarije, luksuznog malog hotela i ekskluzivnog restorana. Ceo objekat oslikava osobenu filozofiju života i posvećen je svim poštovaocima prirode; želja je bila da se stvori mesto gde će moći da se uživa u odličnom vinu i izuzetnoj hrani u luksuznom ambijentu, istovremeno i u miru i lepoti prirode. Prva godina rada ovog jedinstvenog kompleksa krunisana je još jednim značajnim priznanjem. Naime, Privredna komora Vojvodine u kontinuitetu dodeljuje priznanja za kvalitet usluga u okviru podsticanja kvaliteta u ugostiteljstvu i turizmu u Vojvodini. Priznanje Kapije uspeha dodeljuje se najboljima za dostignuti kvalitet, a za 2014. godinu dobitnik ovog priznanja, u kategoriji sveobuhvatne turističke ponude, jeste upravo Atelje vina Šapat. Istovremeno, u Ateljeu vina Šapat pažljivo se pripremaju vina koja će uskoro biti predstavljena publici - bela vina Suma i Sauvignon blanc, zatim Rose, kao i već poznata crvena vina iz poslednje berbe.

WS

U nesvakidašnjem ambijentu četvrti Žolnaji, u prostoru koji je nekada bio fabrika čuvenog porcelana a potom renoviran i pretvoren u čitav niz muzeja, galerija i kulturni centar grada Pečuja na jugu Mađarske, organizovan je treći po redu Portugieser du Monde – Svetsko prvenstvo vina od sorte portugizer. U konkurenciji velikog broja vina, uglavnom iz Mađarske, ali i iz Češke, Austrije, Nemačke, Slovačke, Slovenije i Hrvatske, dve srpske vinarije osvojile su srebrne medalje - Vinarija Kiš za svoj Portugizer iz 2013, a vinarija Mačkov podrum za Portugizer iz 2014. godine.

18

WINE STYLE



WINE STYLE INFO

Publikacija

NAJBOLJE VINARIJE EX-YU Publikacija Najbolje vinarije ex-Yu premijerno je predstavljena na promociji u Supermarket concept store-u u Beogradu, kojoj su prisustvovali brojni vinari, predstavnici medija i ljubitelji vina. Pet godina nakon objavljivanja prvog izdanja u kojem su predstavljene najbolje vinarije sa prostora bivše Jugoslavije, tada pod nazivom Top 50 vinarija ex-Yu, magazin Wine Style priredio je drugo, izmenjeno i dopunjeno izdanje ove edicije. Kao prvi projekat ovog tipa u regionu, publikacija Najbolje vinarije ex-Yu postala je značajan vodič, ali i adut u promociji onog najboljeg što u svetu vina nudi prostor bivše Jugoslavije. Gostima na promociji prvo se obratio urednik i koautor publikacije, Aleksandar Duković.

Foto: Dalibor Danilović

„Publikacija Najbolje vinarije ex-Yu nije rezultat nikakve ideologije, politike ili emocija, već čiste logike i tržišnog pristupa. Činjenica je da mnogi proizvođači vina iz svake od ovih šest zemalja gravitiraju ka tržištima u okruženju i zato ovaj region možemo da posmatramo kao jedno zajedničko tržište. Ovaj projekat je naročito važan u smislu promocije prostora bivše Jugoslavije kao značajnog vinskog regiona u svetskim okvirima, a najlakši način da se svaka od ovih zemalja pozicionira kao ozbiljan igrač, jeste upravo zajednički nastup.“

20

WINE STYLE


WINE STYLE INFO

Zatim je Milorad Cilić, enolog i autor stručnih opisa najboljih vina izabranih vinarija u publikaciji, dao svoje viđenje promena u kvalitetu vina. „U odnosu na prethodno izdanje, u ovih pet godina primetan je ogroman pomak u kvalitetu vina. Region bivše Jugoslavije karakteriše izuzetno široka lepeza stilova vina, što ga čini prilično atraktivnim. Takođe, sve veća pažnja poklanja se lokalnim sortama, što je u današnjim uslovima na globalnom tržištu veliki adut.“ Luksuzno opremljena publikacija Najbolje vinarije ex-Yu obiluje ekskluzivnim fotografijama, reportažama o vinarijama i opisima vina, što je rezultat devetomosečnog rada i obilazaka vinarija u ovih šest zemalja. Generalni utisak gostiju na promociji bio je da ova publikacija predstavlja veliki pomak u odnosu na prethodno izdanje, a za šta najveće zasluge zapravo ima napredak samih vinarija u svakom pogledu. Naročito u segmentu kvaliteta vina i vinskog turizma. Nakon zvaničnog dela promocije, gosti su u neobaveznoj atmosferi degustirali najbolja vina vinarija koje su predstavljene u publikaciji Najbolje vinarije ex-Yu. WS Publikacija Najbolje vinarije ex-Yu za sada je u prodaji na nekoliko mesta u Beogradu: Knjižare Delfi i Laguna Wine&coffee bar Grape (Dositejeva 13) Supermarket concept store (Višnjićeva 10) Informacije: redakcija@winestyle.rs www.winestyle.rs

WINE STYLE

21


Foto: lična arhiva

WINE STYLE MOJ IZBOR

NINA JANKOVIĆ 22

WINE STYLE


WINE STYLE MOJ IZBOR

Uloga u filmskom hitu Montevideo bog te video donela je glumici Nini Janković priličnu popularnost. Što je još važnije, otvorila joj je put ka nekoliko ozbiljnih drama, uključujući i uloge u predstavi Ana Karenjina pozorišta Madlenianum, te u Mizantropu Narodnog pozorišta u Beogradu. Iako je ulogama u serijama Cvat lipe na Balkanu, Budva na pjenu od mora i Jagodići postala ljubimica i televizijske publike, pozorišni izazovi je uvek iznova inspirišu. Nakon nedavne premijere komada Veliki talas u Zvezdara teatru, usledila je još jedna, i to u predstavi Upoznaj mog tatu koja se igra u Domu omladine. Ninu Janković trenutno iščekuje još jedan filmski angažman, u Mašinovođi, čiji scenario i režiju potpisuje Miloš Radović

Piše: Vuk Tripković

HRANA

Najčešće vrlo uživam u hrani, ali ima trenutaka kada uopšte nemam ni apetit ni želju za bilo kakvim jelom. Kod mene je sve stvar raspoloženja. Kada sam bila mala bila sam probirljiva, a s vremenom sam počela da jedem sve. „Jela na kašiku“ jednostavno obožavam. Volim raznoliku kuhinju, a kada bih morala da biram, na prvom mestu mi je naša, domaća kuhinja, posebno onda kada je pripreme moji roditelji, koji su inače sjajni kuvari. Znam da to kažu sva deca za svoje roditelje, ali moji zaista jesu. Volim i egzotičnije kuhinje, istočnjačku naročito. Kinesku hranu volim, ali ne po svaku cenu, već isključivo ako je spremljena na pravi način. Suši takođe obožavam. Na putovanjima se uvek trudim da isprobam lokalne specijalitete, ali nažalost jako retko budem istinski impresionirana i uvek mi je nekako najukusnija naša hrana. Što se tiče beogradskih restorana, Monument je moje omiljeno mesto, kako zbog njihovog rižota sa piletinom, tako i zbog opuštene i prijatne atmosfere. Volim i kuhinju restorana Tribeca, naročito njihove njoke sa ćuretinom. Veoma mi prija i hrana u etno-selima, tamo su obroci baš po mojoj meri.

VINA

Volim vina, baš, baš… Imam tu osobinu da teško pamtim koja mi se sviđaju, a koja ne. Možda je to zbog toga što je za mene vino stvar trenutka, tako da to i nije tako loše. Leti mi više prijaju bela, a naročito roze vina. Nema ničeg lepšeg od hladnog rozea uz lagani letnji ručak. Naravno, ako ste sa pravom osobom. Što se tiče stila vina, slađa vina mi više prijaju. Volim i crvena vina, mada su ona najčešće rezervisana za porodične ručkove i težu hranu. Bela vina pijem u noćnim izlascima, u kafićima, restoranima. Volim i kupinovo vino, ne samo zbog ukusa već i zbog zdravlja… Italijanski penušavac proseko, takođe. Prosecco Valdobbiadene Permani mi je omiljeni. Nikada neću zaboraviti proseko u kojem smo uživali na jednoj divnoj plaži u Dubaiju; kupali smo se, sunčali, sve to uz divan proseko. To je moje najlepše vinsko sećanje. Naravno, ne sećam se o kom tačno proseku se radilo.

IZLAZAK

Moje omiljeno mesto u Beogradu trenutno je Ðura bar, što zbog prijatnog ambijenta, što zbog mojih kolega sa klase koji se tamo okupljaju. Nisam inače ljubitelj klasičnih izlazaka. Kada sam bila mlađa mnogo sam izlazila, pa izgleda da sam se zasitila. Trenutno, najviše mi prijaju kućna okupljanja. Nisam veliki ljubitelj klubova, sve je to iza mene. Važno mi je da sam okružena dragim ljudima, i dobrom muzikom. Volim i kafanice, tamburaše, taj ambijent. U Skadarliji imam nekoliko favorita, u kojima se uglavnom lepo provedem. Bučna mesta sa mnogo ljudi nisu moj izbor. WS

WINE STYLE

23


WINE STYLE INFO

24

WINE STYLE


Foto: Dalibor Danilović

WINE STYLE INFO

Sedmi po redu Salon vina Wine Style tradicionalno je bio organizovan sredinom aprila u hotelu Zira u Beogradu. Oko 2.500 gostiju moglo je da uživa u vinima iz celog sveta, koja su bila izložena na 32 štanda. U već prepoznatljivoj, specifično ležernoj i pozitivnoj atmosferi ovog prestižnog vinskog događaja publici se predstavilo više od 100 vinarija, sa ukupno oko 250 vrsta vina. Najzastupljenije su bile vinarije iz Srbije, koje su još jednom dokazale da se kvalitet domaćih vina značajno približava stranim. Takođe, značajno su bile zastupljene i vinarije iz regiona bivše Jugoslavije, pa se može reći da je bila prisutna „prva liga ex-Yu vinarstva“. Nekoliko izlagača po prvi put je učestvovalo na Wine Style salonu vina, a srpskoj publici premijerno su se predstavile vinarije Trivanović iz Erdevika, zatim Castel Savina iz Boke Kotorske i Mola iz Rogama. WINE STYLE

25


WINE STYLE INFO

IZLAGAČI NA SEDMOM WINE STYLE SALONU VINA Mačkov podrum Sovereign brands Atelje vina Šapat Cilić Vinarija Zvonko Bogdan Tody Aleksić Aleksandrović Radovanović Matalj Ščurek Tikveš Stobi Podrumi manastira Tvrdoš Jokić ADS Wine Movia Kozlović Kovačević Vinomond Do kraja sveta Mola Viva vino Pampour bar wine bar i shop Rubin Castel Savina Chateau Kamnik Bovin Vukoje Selecta Trivanović 26

WINE STYLE


WINE STYLE INFO

WINE STYLE

27


WINE STYLE PREDSTAVLJANJE

Ste­van Raj­ta Naj­bol­ji srpski somme­lier. No­si­lac mno­gih di­plo­ma pre­stižnih evrop­skih i svet­skih ško­la za somm­e­li­e­re. Pr­vi je naš somme­lier ko­ji je učestvo­vao na Pr­ven­stvu Evro­pe, i to dva pu­ta. Du­go­go­dišnje is­ku­stvo ste­kao je ra­deći po broj­nim eks­klu­ziv­nim bro­do­vi­ma, ho­te­li­ma i re­sto­ra­ni­ma u zem­lji i ino­stran­stvu, kao i za mno­ge vin­ske kuće svet­skog re­no­mea

U ovom broju somme­lier Stevan Rajta za čitaoce magazina Wine Style predstavlja pet vina: BODEGA JUAN GIL – JUAN GIL 4 VINARIJA ZVONKO BOGDAN – CUVEE NO. 1 PODRUM VUKOJE – HERCEGOVAČKI VRANAC VINUM – SAUVIGNON BLANC VINARIJA KOVAČEVIĆ – CUVEE PIQUANT

NAZIV VINA: JUAN GIL 4 BERBA: 2014 SORTA: MOURVEDRE OBLAST: JUMILLA, ŠPANIJA PROIZVO\AČ: BODEGA JUAN GIL SADRŽAJ ALKOHOLA: 14,5%

Ova porodična vinarija osnovana je 1916. godine i nalazi se u srcu regiona Jumilla. Vinogradi i vinarija nalaze se na najvišoj tački ovog regiona, na položaju koji izuzetno pogoduje sorti mourvedre. Bodega je opremljena najsavremenijom opremom, a njena vrlo kvalitetna vina u velikoj meri odražavaju karakter podneblja iz kojeg dolaze. Vino ima intenzivnu crvenu boju sa ljubičastim odsjajem na obodu. Na mirisu su izražene note crvenog bobičastog voća i fina aroma zrele šljive, koje su upotpunjene blagim tonom hrastovine. Na nepcima je uočljiv dobar balans voćnosti i svežine, kao i dobra struktura, svežina i mekoća taninske strukture, što ovo vino čini veoma pitkim. Završnica je prijatna i elegantna, sa mnogo voćnosti, svežine i lepršavosti. Služiti ga uz jela od crvenog mesa, paste sa jačim sosovima, grilovano povrće i jela sa roštilja. Temperatura serviranja: od 16 do 18 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 950 dinara

28

WINE STYLE


WINE STYLE PREDSTAVLJANJE

NAZIV VINA: CUVEE NO. 1 BERBA: 2012 SORTA: MERLOT, CABERNET FRANC, FRANKOVKA OBLAST: HORGOŠKO-SUBOTIČKO VINOGORJE, SRBIJA PROIZVO\AČ: VINARIJA ZVONKO BOGDAN SADRŽAJ ALKOHOLA: 14%

Za svega nekoliko godina postojanja, vinarija Vinarija Zvonko Bogdan uspela je da se pozicionira kao jedna od ključnih figura na domaćoj vinskoj sceni. Smeštena u tradicionalnom vinskom kraju na istočnoj obali jezera Palić, jedna je od najmodernijih i najimpresivnijih u Srbiji. Za dobar rejting ove vinarije najveće zasluge ima njihov Cuvee No. 1, koji je i danas vodeće vino kuće. Vino je intenzivne tamnocrvene boje sa ljubičastim odsjajem, vrlo bistro i pokretljivo u čaši. U kompleksnom mirisu izražene su voćne note, naročito šljive, crvene ribizle i trešnje, koje su lepo zaokružene začinskim karakterom i blagim dodirom hrastovine. Intenzivno i dugotrajno na ukusu, sa dominacijom voćnih nota koje su prožete diskretnim tonovima kafe i čokolade. Punog je tela, dobro izbalansirano i zaokruženo, zrelih tanina i prijatnih kiselina. Završnica je dugotrajna, sveža i kompleksna. Služiti ga sa kvalitetnim crvenim mesima i polumasnim sirevima, kao i sa crnom čokoladom. Temperatura serviranja: od 16 do 18 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.700 dinara

NAZIV VINA: HERCEGOVAČKI VRANAC BERBA: 2011 SORTA: VRANAC OBLAST: TREBINJSKO VINOGORJE, REPUBLIKA SRPSKA PROIZVO\AČ: PODRUM VUKOJE SADRŽAJ ALKOHOLA: 13,8%

Porodica Vukoje obnovila je čuvene Carske vinograde, koji se nalaze na jednoj od najboljih lokacija za razvoj vinove loze u Hercegovini. Više od tri decenije Podrum Vukoje proizvodi vrhunska vina, oslanjajući se na modernu tehnologiju i tradicionalne metode odležavanja vina. Najveće uspehe postigao je sa lokalnim sortama, dok novoizgrađena vinarija samo pojačava utisak o visokom nivou ove kuće. Vino ima intenzivnu rubincrvenu boju sa ljubičastim odsjajem, veoma je bistro. U raskošnom mirisu naglašeni su voćni izražaji, prvenstveno šumskog bobičastog voća i zrele višnje. Ukus je voćnog kraktera, koji je zaokružen diskretnim začinskim tonovima, a na nepcima ga krasi punoća tela, svežina, zaokruženost i elegantna taninska struktura. Završnica je veoma postojana, gipka, dobre teksture, izražene svežine i voćnosti. Služiti ga uz crvena mesa, meso divljači, domaća pečenja, jela sa roštilja i tvrde, punomasne sireve. Temperatura serviranja: od 16 do 18 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.300 dinara

WINE STYLE

29


WINE STYLE PREDSTAVLJANJE

NAZIV VINA: SAUVIGNON BLANC BERBA: 2013 SORTA: SAUVIGNON BLANC OBLAST: FRUŠKOGORSKO VINOGORJE, SRBIJA PROIZVO\AČ: VINUM SADRŽAJ ALKOHOLA: 13,5%

U blizini Sremskih Karlovaca, na padinama Fruške gore, vinarija Vinum intenzivno radi na odabiru najboljih sorti za ovo podneblje, kako bi na tom specifičnom lokalitetu dobila maksimalan kvalitet grožđa. Dobra tehonološka opremljenost obezbeđuje joj uslove za stvaranje prilično kvalitetnih vina, a u poslednje vreme ova vinarija ima i sve ozbiljniji tržišni nastup. Vino ima svetložutu boju, dobre je refleksije, veoma prozirno i bistro. Na nosu je bogato lepim sortnim aromama: u voćno-herbalnom mirisu ističu se note tropskog voća, koje su lepo ukomponovane sa notama lista paradajza, zelene paprike i svežim herbalnim tonovima. Na nepcima ga odlikuje punoća, koja je u dobrom balansu sa prijatnim kiselinama. Ukus je voćnog karaktera, intenzivan i postojan, dok je sama završnica zaokružena, puna svežine i dugotrajna. Služiti ga uz kozji sir, pečenja, bela mesa, mosku ribu. Temperatura serviranja: od 10 do 12 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 950 dinara

NAZIV VINA: CUVEE PIQUANT BERBA: 2013 SORTA: TRAMINAC 70%, MUSCAT OTONEL 20%, PINOT BLANC 10% OBLAST: FRUŠKOGORSKO VINOGORJE, SRBIJA PROIZVO\AČ: VINARIJA KOVAČEVIĆ SADRŽAJ ALKOHOLA: 13,5%

Smeštena na južnim padinama Fruške gore, vinarija Kovačević konstantno širi svoju paletu vina. Najnovija etiketa je jedna interesantna kupaža, koja će pokušati da stekne slavu svojih prethodnika – pre svih, Chardonnaya, Sauvignon blanca i Aureliusa. Ambiciozan pristup vinarstvu ove kuće vidljiv je i u segmentu vinskog turizma, u čemu je danas jedna od vodećih u Srbiji. Vino ima svetložutu boju sa zlatnim tonovima na obodu, veoma je bistro i lepe refleksije. U bogatom bukeu dominantan je čist, zreo voćni miris u kojem dominiraju note breskve i kajsije, a iza kojeg se nazire miris poljskog cveća. Ukus je voćno-začinskog karaktera, pun i kompleksan, sa dobrim balansom slasti i kiselina. Završnica je bogata voćnim tonovima, dugotrajna, sveža i harmonična. Služiti ga uz pikantna jela, domaća pečenja, jela sa roštilja i zrele sireve. Temperatura serviranja: od 10 do 12 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 730 dinara

30

WINE STYLE



WINE STYLE INTERVJU

Ljubiša Samardžić Decentni navigator filmskog vremeplova Piše: Tatjana Nježić

Ako bi se napravio rulet u kojem bi polja predstavljala najznačanije trenutke jugoslovenske kinematografije, prema teoriji verovatnoće kuglica bi se vrlo često zaustavljala na nekom polju koje ima veze sa Ljubišom Samardžićem. Ovaj kultni glumac neodvojivi je deo evolucije srpskog, u stvari, filma na prostorima bivše Jugoslavije i ne bi bilo lako naći glumca sa više antologijskih uloga i nagrada od njega. Ali ne samo zbog toga, već i zbog svojevrsne mudrosti koja mu nije dozvoljavala da u karijeri pravi gafove, može se reći da je od one retke fele čija je karijera više od glumačke umetnosti, više od igre… kao simbol jednog vremena, načina mišljenja i sistema rada, prilično drugačijih od današnjih. 32

WINE STYLE


Foto: Vladimir Miloradović

WINE STYLE INTERVJU

WINE STYLE

33


WINE STYLE INTERVJU

Prošle su već dve decenije otkako je Ljubiša Samardžić prilično ambiciozno zakoračio i u rediteljske i producentske vode. Prirodno, razgovor sa njim upriličen je u radnom ambijentu, u prostorijama njegove producentske kuće Cinema design. Možda je ispravno nazvati to kancelarijom, mada bi tačnije bilo reći da je to nešto poput malog muzeja, koji vrvi od života i radnog elana. Čini se da, uprkos godinama, Ljubišu Samardžića nisu napustili entuzijazam i snovi. Tako je na svečanosti povodom otvaranja Legata Jugoslovenske kinoteke, kada je obeleženo i pedeset pet godina njegovog umetničkog rada, rekao: „Godine su godine, one donose svoje. U svakom slučaju, sanjam i dalje“. U toj maloj filmskoj arhivi, na diskretnoj polici u blizini ulaznih vrata – šeširi. Jedan je od njih, na primer, iz filma Smrt gospodina Goluže. Nešto niže, ispod njega je očigledno stari kalendar, jer su mu isečeni datumi i dani, sa Titovim slikama. Lik Josipa Broza je i na nekolicini od brojnih fotografija na prostranom stolu u sredini, recimo onoj koja dokumentuje premijeru spektakla Bitka na Neretvi, filma koji i danas mnogi svrstavaju u antologijske. „Broz je prevashodno voleo film i znao je šta znači njegov uticaj u zemlji i svetu“, reče u jednom trenutku neobavezno Ljubiša Samardžić. Fotografija sa nezaboravnim osmehom Ljubiše Samardžića kao Šurde iz Vrućeg vetra, delićem ivice ovlaš je prekrila impresivni izraz lica Crnog Roka iz serije Kuda idu divlje svinje. Čudesan, vanvremenski pogled Malog, iz filma Jutro Puriše Ðorđevića, našao se na fotografiji koja je bila nedaleko od one na kojoj je zauvek zabeležen šeretski titraj oka Stanojla iz Sutjeske… Spontano pitanje „Odakle početi?“, Ljubiša Samardžić je, kroz osmeh, ispratio komentarom kako nam je sadašnjost ipak za nijansu bliža od prošlosti.

WS: Šta je, dakle, najaktuelnije u Vašem profesionalnom životu?

Ništa novo. Godine mi ištu samo miran san. Udaljavam se od stvaralaštva jer ova zemlja nije zemlja Kurosave, koji je u stotoj godini snimio veliki film Krvavi presto. Iako me mnogo štošta peče i pokreće, ni zemlja Srbija nije za miran stvaralački rad. WS: U kom smislu?

Liberalni kapitalizam nas nije usrećio, te sam sklon razmišljanju da je prošlost u vreme Tita bila bolja. Znalo se ko kosi a ko vodu nosi. Danas su mnogi na ulicama, štrajkova gde god se okreneš... A bestijalnih ratova je na sve strane. Čak i između zemalja članica Ujedinjenih nacija. Čovek se izgubio. Njega nema! Eto teme za film, koji verovatno nikad neću snimiti. WS: Zaplovili ste u rediteljske i producentske vode jer…?

Sve je počelo devedesete godine, kada je vojna policija hrupila u pola noći na naša vrata da nam odvede sina na front. Na Kosovo. Načelniku Vojnog odseka zapretio sam da mi briše sina sa spiska. U tom času, bilo je biti ili ne biti! Bio sam svestan da je moj uticaj 34

WINE STYLE


WINE STYLE INTERVJU

Na pitanje da li voli vino, Ljubiša Samardžić kroz osmeh kao znak odobravanja pominje filozofa Belu Hamvaša i njegovu čuvenu knjigu Filozofija vina. „Ima jedna divna misao u toj knjizi koja dovoljno govori o tome zašto je vino toliko važno: ’Kad sve propadne, ostaće samo Bog i vino‘“, kaže Ljubiša Samardžić i dodaje da njegove godine „traže samo crveno vino“.

WINE STYLE

35


WINE STYLE INTERVJU

i popularnost u mnogim zemljama u okruženju bila nemerljiva. Tako smo nas dvojica odlučili da se bavimo filmom i serijama i da preživimo sve scile i haribde nemilih vremena. Sin je bio nosilac produkcije, vešt u komunikaciji sa ljudima. Imao je produkciju u malom prstu, a ja sam stvarao uslove za finansiranje i sklapanje koprodukcija. U vreme blokade zemlje postao sam čak i „švercer“. WS: Švercer?

Uz prijatelje Bugare, Mađare i Hrvate preko granica sam dovlačio filmsku traku i koristio njihovu laboratoriju i postprodukciju. A teme i dela koja smo snimali bavila su se aktuelnom, bolnom svakidašnjicom, a imala su visoku estetiku i stvaralačku vrednost. Uglavnom, da nije bilo mojih kontakata sa ljudima iz susednih zemalja, ne bi bilo ni našeg mirnog sna. WS: Kada se osvrnete unazad, na život, karijeru – koji je prvi, osnovni utisak?

Bilo je rašta i roditi se! Odrastao sam u čestitoj rudarskoj porodici, rano ostao bez oca, divio se majci, „tigrici“, koja nas je izvela na put sa mizernom rudarskom penzijom. A bilo nas je troje dece. Iz takvog detinjstva shvatio sam da sirotinja nije najstrašnija stvar koja može da se desi u životu. Kako sam rastao sa svakodnevnim dramama kraj rudnika i kada su zlohudne sirene najavljivale zlo u jamama, bio sam opčinjen etikom, dobročinstvom i solidarnošću rudara i ubrzo sam shvatio smisao opstanka u životu. Na veliku sreću, ubrzo sam sreo svoju suprugu Miru, kojoj dugujem zahvanost za čestitost, instinkt i nesvakidašnju inteligenciju. WS: Šta Vam je najviše pomoglo da se, u svakom smislu, održite toliko dugo? Šta je bilo Vaše uporište?

Porodica je uvek bila osnov svih mojih životnih premisa. Mog morala, kućnog vaspitanja, harmonije unutar kuće, vrednoće, poštovanja čoveka... Na sreću, sve vreme kroz život hodao sam uspravno, ponosno i nasmejano, iako je smeh mnoge iritirao... Ali, opstao sam zahvaljujući prijateljima. I danas su mi na srcu sudbinski susreti sa Brankom Bauerom, Ivanom Hetrihom, Hajrudinom Krvavacem, Purišom Ðorđevićem, Krstom Papićem, Boštjanom Hladnikom, Acom Ðorđevićem, Žikom Mitrovićem...

36

WINE STYLE

WS: Postoji li neki moto kojim ste se rukovodili kroz život? „Ubi concordia ibi victoria“, u prevodu, gde je sloga, tu je i pobeda. WS: Vaše brojne nagrade danas su u legatu u Jugoslovenskoj kinoteci. Da li neka u intimnom smislu zauzima posebno mesto?

Ponosim se što sam pre svih otvorio svoj legat u Jugoslovenskoj kinoteci sa šest osvojenih Zlatnih arena u Puli, sa brojnim nagradama za režiju i produkciju, sa najvećom nagradom AVNOJ-a velike zemlje i Zlatnim lavom koji sam dobio 1967. godine u Veneciji, rame uz rame sa Luisom Bunjelom i to za ulogu Malog u filmu Jutro Puriše Ðorđevića. Ponosim se i što sam potom odbio ponudu najvećih filmskih producenata i reditelja iz Amerike da nastavim karijeru na Zapadu. Bio sam ponosan na tu svoju odluku i nikada se nisam pokajao. Sačuvao sam svoju ljubav, delio sa suprugom Mirom radost rađanja naše dece, unuka i zajedno smo nastavili ponosno da koračamo prostorima svih zemalja velike Jugoslavije i sveta. WS: Da li iz svog bogatog opusa možete da, iz bilo kog razloga, izdvojite neku ulogu?

Ima ih više. Uloga Lampasa u filmu Savamala Žike Mitrovića, zatim Valentine u Život je lep Bore Draškovića, Mačka iz filma Hamlet u Mrduši Donjoj Krste Papića, Malog u Jutru Puriše Ðorđevića, Šurde iz Vrućeg vetra Ace Ðorđevića, Crnog Roka iz Kuda idu divlje svinje Ivana Hetriha... To su uloge koje su „ponele“ publiku, ako hoćete - sva gledališta negdašnje nam velike zemlje i mnogih zemalja Evrope i sveta. WS: Da li Vam današnja kinematografija na ovim prostorima izgleda drugačlije nego u vreme kada ste bili aktivni kao glumac?

Izgradnja i obnova posleratne Jugoslavije nije podrazumevala samo podizanje zemlje iz pepela, već su se dugim koracima razvijale umetnost i kultura kao novo lice zemlje. U svakom malo većem mestu nicali su i domovi kulture, otvarali se bisokopi, pozorišta. A film je bio film. Pulska Arena, odnosno Filmski festival u Puli bio je mesto gde se sabiralo po trideset, četrdeset filmova iz svih republika i pokrajina. Filmovi su rađeni sa punom tematskom, umetničkom posvećenošću i pažnjom. Da ne budem


WINE STYLE INTERVJU

mnogo prek, danas se filmovi prečesto rade na brzinu, ad hoc, ponekad tematski lascivno, neukusno, kao da ih ne dodiruju istinske muke vremena. WS: Vratimo se Zlatnom lavu u Veneciji, odnosno ponudama da radite u Velikoj Britaniji i Americi, a koje ste odbili? Šta Vas je podstaklo na takvu odluku?

Setite se. Ponuda je bila 1967. godine. Zemlja Jugoslavija je, kao što sam rekao, išla uzlaznom putanjom. Iz današnje perspektive – cvetala je. Film je bio umetnost kojoj su nadležni ukazivali dužnu pažnju a gledališta se divila. Nas nekolicina glumaca postali smo i heroji ulice... Pa onda, zašto od gotovog praviti veresiju? Zašto kriti? Baškarili smo se uz Tita, koji nas je tretirao kao svoju decu. Jednostavno, nisam poželeo preko hleba pogaču. WS: Mislite li da ste grešili u životu?

Svakog iole pribranog i mislećeg čoveka boli ruženje drugih zlobe radi, pasjaluka radi, a u životu mi nikada nije bio cilj da nekog javno „opljujem“ i unizim, jer to peče razumna čoveka u koje i sebe ubrajam. Uvek sam obuzdavao svoj prgav jezik. Sačuvao sam dostojanstvo, svestan da se u mojim godinama gasi mržnja i zavist, koji su svojstveni vremenu kada mlad čovek uskače u stvaralački voz, u voz ala i zala. Veliki Ivo Andrić bi rekao: „Biti čovek, rođen bez znanja i bez svoje volje, bačen u okean postajanja. Moram plivati. Postojati. Izdržati pritiske sveta oko sebe, sve sudare, nepredviđene, svoje i tuđe postupke... izdržati i svoju misao o svemu tome“. Ukratko - biti čovek. WS: Šta je, prema Vašem mišljenju, zapravo najvažnije u životu?

Biti čovek. Onaj koji ima reč. Koji brani istinu i pravdu. Setite se da Biblija počinje rečima: „U početku beše reč“. WS: Radili ste sa skoro svim jugoslovenskim rediteljima, sa nekima ste se i družili. I danas se prepričava anegdota da ste se sa Hajrudinom Krvavcem sporili oko literature…?

U trenucima dokonosti, po završetku svakog radnog dana, Šiba, kako smo zvali Hajrudina Krvavca, imao je centralni sto u kultnom hotelu Evropa. Tu su bili i Murat Kusturica, Mithad Mutavđžić, Paja Vujisić... Šiba se ponašao be-

govski, domaćinski, raskriljeno, često je otvarao teme koje su bile „mamac“ za sud o njima. A imao je literaturu u malom prstu. „Dohvatili“ smo se jedne večeri teme da li je Dostojevski veći od Iva Andrića. Ja sam svim srcem navijao za Andrićevu Travničku hroniku, ali njegov zarazan osmeh prekinuo je dalju raspravu. Bio je neponovljiv čovek… WS: Bili ste veliki prijatelj i sa Borisom Dvornikom i Milenom Dravić. Sa njima ste odigrali mnoge kultne uloge?

Iz filma u film, od Prekobrojne, Lita vilovitog, Bitke na Neretvi... Boris i ja smo gradili poštovanje koje nikad nije presahlo. Kad nas je napustio, sa dužnim poštovanjem otišao sam da ga ispratim na splitskom groblju. Ponosim se našim neukaljanim drugovanjem. A Milena je bila i ostala koleginica prema kojoj gajim ogromno poštovanje i divljenje. Zajedno smo gradili i sagradili kreacije koje plene i dan danas. Milina je raditi s njom… WS: Snimanje rimejka čuvenog filma Valter brani Sarajevo najavljuje se iz Jadran filma iz Zagreba, a kako se može čuti, planirano je da se radi u Sarajevu u koprodukciji sa kineskim partnerima. Šta o tome mislite, šta može da donese taj film?

Film i TV serija Valter brani Sarajevo imali su u svetu, a naročito u Kini i Rusiji, kosmičku popularnost. To delo nosi u sebi prkos, herojstvo i ponos neustrašive slobodarske mladeži Jugoslavije u borbi protiv fašista, protiv nemačke agresije, protiv Hitlerovog nastojanja da porobi svet. Film se pojavio u pravo vreme. Svojim kvalitetom i dan–danas pobuđuje divljenje gledalaca. To je film za sva vremena. Njihov rimejk ovog filma nije ništa drugo do materijalni interes ali i pritajeni otpor mnogoljudne Kine svim agresorima u njihovom okruženju. Možda bi tim filmom kod svoje omladine razvili osećaj otpora ako bi bilo ko ugrozio njihovu cenjenu, veoma bogatu, slobodnu i civilizovanu zemlju. Nisam u toku sa snimanjeg tog filma, ali obilazeći Kinu uzduž i popreko shvatio sam da su Kinezi veoma radni, predani i čestiti u poslu. Izguraće oni i ovaj mamutski film. Pre sedam godina njihova najveća državna televizija CCTV otkupila je seriju Policajac sa Petlovog brda. Čini mi se da je kod njih vrlo izražen sistem vrednosti u kojem se poštuje sve što afirmiše porodicu i patriotizam. WS

WINE STYLE

37


WINE STYLE U POSETI

PODRUM RADOVANOVIĆ

Vino i drugi oblici umetnosti Piše: Aleksandar Duković

Pre dvadeset i pet godina Miodrag Mija Radovanović promenio je kurs srpskog vinarstva u pravcu koji je domaća vina ozbiljno približio premijum kategoriji, a njegov mali vinski hram, vinarija Podrum Radovanović, svih ovih godina čuva male vinarske tajne. Zahvaljujući čudesnoj kombinaciji profesionalnog pedigrea, kreativnosti i entuzijazma koje Mija Radovanović bez zadrške demonstrira u svojim vinogradima i vinskom podrumu, ljubitelji vina svake godine imaju još jedan razlog više da poveruju da je u Srbiji zaista moguće proizvesti vrhunsko vino, u svakom smislu. A, ako vas ugosti u svojoj vinariji, onda će vam biti i prilično jasno zašto vino ima prizvuk umetnosti 38

WINE STYLE


Foto: Vladimir Miloradović

WINE STYLE U POSETI

D

anas Krnjevo možda nije važan toponim na geografskoj karti Srbije, ali je zato na vinskoj jedan od najvažnijih, jer je u ovom šumadijskom selu nastala jedna iskrena, danas čuvena vinska priča – vinarija Podrum Radovanović. „Mi smo nekako spontano prerasli iz malog podruma u veliku vinariju, ali uvek će mi biti draže da sa prijateljima popijem bocu mog vina, nego da je prodam. Na sreću, možemo sebi da priuštimo i jedno drugo. Ja se i dalje bavim vinarstvom iz čiste ljubavi prema vinu, a ako se desi da ona jednog dana nestane, onda sigurno neću više proizvoditi vino“, rekao je Mija dok smo uz muziku iz njegove jedinstvene kolekcije ploča uživali u najboljim vinima njegove arhive. Ako bismo malo zagrebali po srpskoj vinskoj arhivi, vrlo brzo došli bismo do njegovog imena. Da pre skoro četvrt veka nije odlučio da napusti mesto šefa proizvodnje u vinskom gigantu Navipu, pa da na svom porodičnom imanju posadi prvu lozu i osnuje jedan od prvih malih privatnih podruma, pitanje je kako bi danas izgledala srpska vina. Prvo vino pod etiketom Podrum Radovanović, Mijino omiljeno čedo Cabernet sauvignon, nesumnjivo je trasiralo novi pravac u domaćem vinarstvu, pomerajući kurs od kvantiteta prema kvalitetu. Zahvaljujući Mijinoj doslednosti i upornosti, i danas se u Krnjevu, selu nadomak Velike Plane, rađaju neka od najboljih srpskih vina.

WINE STYLE

39


WINE STYLE U POSETI

Njihova geneza započinje na brdašcetu nadomak vinarije, u tipičnom šumadijskom pejzažu. Vrlo uređeni, po svim pravilima održavani vinogradi dobre ekspozicije, obezbeđuje uslove za rađanje grožđa vrhunskog kvaliteta. „Nisam siguran da su svi svesni važnosti samog grožđa. U tome je zaista suština cele ove priče. Ako imate dobro grožđe, možete da proizvedete i dobro i loše vino, a ako imate loše grožđe, onda možete da proizvedete samo loše vino“, priča Mija dok nas vodi ka najnovijim zasadima, u kojima strpljivo stasava prokupac. Kako je vreme odmicalo ovaj tih i skroman čovek, koji je na početku više ličio na finog i ljubaznog domaćina nego na vrhunskog vajnmejkera, polako se pretvarao u pravo malo vinsko čudo. Tokom obilaska dela vinarije sa fermentacionim sudovima, a naročito nakon silaska u barik salu, iz njega je počela da isijava neka vrsta dečačkog entuzijazma i čiste strasti. A u tom, jednom od najlepših vinskih trezora u Srbiji, u nepreglednim nizovima barik burića pohranjeno je pravo vinsko bla-

40

WINE STYLE


WINE STYLE U POSETI

go. Opipavanje pulsa vina u toj igri sa hrastom Mija izvodi hirurški precizno. Na kraju, najbolje karakteristike dolaze do punog izražaja nakon što vina provedu još neko vreme u boci. Povremeno, pažnju nam od vina odvlače slike čuvenog slikara Cileta Marinkovića, koje ukrašavaju degustacionu salu i nekoliko bačvi. Usput, razgovaramo o potencijalnom sledećem dobitniku književne nagrade Podrum Radovanović, čiji je prošlogodišnji laureat bio akademik Ljubomir Simović. Najstariji eksponat u Mijinom vinskom legatu, Cabernet sauvignon koji je danas u osnovnoj liniji njegovih vina, dobio je nekoliko godina kasnije dobru družinu, i to u vidu Cabernet franca (nekadašnji Cabernet sauvignon barrique), u kojem se lepo druže dva kabernea – sovinjon i fran. Nakon godinu i po dana odležavanja u korišćenim barik burićima, jedan takav stigao je pred nas: snažno, pravo „muško vino“.

WINE STYLE

41


WINE STYLE U POSETI

Poziciju dirigenta ovog trija čvrsto drži Cabernet sauvignon reserve. Stvarajući ga od najboljeg grožđa iz svojih vinograda, Mija Radovanović u ovom vinu plasira svo svoje vinarsko umeće – rezultat je izuzetno kompleksno, zrelo, smireno vino tipičnih raskošnih aroma za jedan kaberne sovinjon. Snažne strukture i mekih tanina, ovo vino pun potencijal iskazuje nakon dve godine odležavanja u novim barik burićima, a onda i nekoliko godina u boci. Nismo imali nijednu zamerku na ovo vino iz 2011, daleko od toga, ali Mija je stalno nezadovoljan. „Vinarstvo je stalna igra između prirode i čoveka, u kojoj morate da balansirate, da se prilagođavate uslovima koje priroda diktira. Svaka berba je novi izazov i ja se uvek trudim da dođem do savršenstva, ali nisam siguran da sam do sada uspeo.“ Pobedio je Mija, rekli bismo, i u igri Chardonnay selekcija, uspevši da stvori jedan šardone sa karakterom, drugačiji od drugih. Onaj iz 2009. godine pravi je unikat. Urađen u najboljem maniru burgundske škole, pun, kompleksan, sočan, zrelih aroma, puterast i gladak, prosto nas je terao da ga svaki put probamo sa istom pažnjom, jer je stalno nudio nešto novo. Pomak od sortnih vina Mija je napravio jednom originalnom kreacijom. Razigrao se, pustio mašti na volju, a rezultat je bio Pino as – kupaža tri pinoa (griđa, blana i noara), uz malo šardonea da sve to poveže u jednu finu strukturu. Elegantno, lagano vino intenzivnih aroma, bilo je pravo osveženje na srpskoj vinskoj listi. Originalnost

42

WINE STYLE


WINE STYLE U POSETI

je ispoljio i prošle godine, kada je iz te vrlo zahtevne berbe uspeo da izvuče maksimum, primenivši mali vinarski trik – bez želje da se iz nepostojeće baze na silu prave „velika vina“, kreirao je Kišno vino. Lagano, pitko, urađeno u stilu italijanskih frizante vina, iskričavo, negde između klasičnih i penušavih vina, ova kupaža šardonea i rizlinga bila je najbolji odgovor na tešku godinu. I to u šaljivom stilu, sa etiketom koju krasi ilustracija našeg najpoznatijeg karikaturiste Koraksa. Poslednju berbu Mija je vešto oslikao i u Roseu i Rizlingu rajnskom – oba vina urađena su kao poluslatka, sa vrlo malo alkohola, aromatičnija su i laganijeg su tela nego prethodnih godina. Pedantnost i posvećenost, uz ogromno iskustvo i znanje kojima pristupa stvaranju vina, uglavnom velikih, daju realnu osnovu mnogim ljubiteljima da veruju da će srpska vina u skorijoj budućnosti moći da pariraju premijum vinima iz najcenjenijih vinskih regiona sveta. Ako je suditi po Radovanovićevom Cabernet sauvignon reserve, to je tek koji čokot od toga. Ali, nisu samo vina razlog zbog kojeg se za ovu vinariju kaže da „kada je posetite, iz nje se teško izlazi“. Kako je vreme odmicalo sve smo više bili sigurni da to nije ni zbog topline i dobre energije kojom odiše nova, sa stilom i merom uređena degustaciona sala, ni zbog fantastične hrane u malom restoranu poluotvorenog tipa tik do nje... Nije sve u vinu, ima nešto i u čoveku. WS

WINE STYLE

43


WINE STYLE ENOGRAFIJA

Napa Valley 44

WINE STYLE


Moj put u srce Kalifornije, u Napa dolinu (Napa Valley), bio je plod dugogodišnje želje i snova, posledica konzumacije nekih velikih vina iz ove male regije i maštanja o vinogradima sa kojih su potekli Opus One, Robert Mondavi i mnoga druga velika vina koja su mi bila dostupna. Tokom putovanja kroz ovu daleku i pitoresknu vinsku oazu video sam i doživeo sve ono što sam ranije i zamišljao pijući vina koja u njoj nastaju. Zadivljujući kvalitet vina koja nastaju na jedinstvenom teroaru, fantastično organizovano tržište vina, izuzetan spoj kreativnosti vajnmejkera i najsavremenije tehnologije, uz jedan od najbolje organizovanih sistema vinskog turizma, razlozi su zbog kojih je Napa danas jedna od najpopularnijih i najcenjenijih vinskih regija u svetu

WINE STYLE

45

Foto: arhiva vinarija Galo

WINE STYLE ENOGRAFIJA


WINE STYLE ENOGRAFIJA

Piše: Đuro Tošić, sommelier

S

ama Amerika i njena Zapadna obala nisu u meni probudili neko preterano oduševljenje u pogledu vina, čak i daleko od toga, međutim, već nakon prolaska pored table sa oznakom Napa moje impresije počele su da rastu u pravcu u kom sam i očekivao pre polaska na put. Skoro sa svakim pređenim kilometrom kroz slikovite pejzaže ove male regije pojačavao se utisak da napuštamo modernu Ameriku i ulazimo u jedan drugačiji svet, čiji vinogradi više liče na evropske i to one iz nekih starih vremena. Napa Valley danas je jedna od najčuvenijih vinskih regija u svetu, a taj status stekla je, u poređenju sa evropskim regijama, za fascinantno kratko vreme. Vinska istorija Nape je dosta turbulentna od samog početka, a svoj nastanak duguje evropskim vinarima, koji su bili željni neke nove zemlje, novog teroara i novih izazova. Prvi koji se usudio da u Napi podigne vinariju bio je pruski iseljenik Charles Krug, koji je 1860. godine osnovao svoju vinariju u malom gradu Saint Helena. Ona je prvobitno imala i funkciju svojevrsnog trening centra ili škole za mnoge mlade ljude koje je Krug želeo da uvede u svet vinarstva. Mnogi od njih će vrlo brzo postati nezavisni vinari i veoma uspešni u sopstvenim vinarijama. Neki od njih su Karl Wente (Wente Winery), Jacob Beringer (Beringer Vineyards), Gustav Niebaum (Inglenook Winery)... Uspon vinarstva odvijao se velikom brzinom, pa je tako u Napi rođeno blizu 140 novih vinarija za nepunih deset godina.

46

WINE STYLE

Ovi pioniri vinarstva konstantno su imali sve veću publiku za svoja vina, jer je u to vreme u Kaliforniji „zlatna groznica“ bila na vrhuncu. Povećana potražnja za vinima i priliv novca omogućavali su vinarima da proširuju i unapređuju proizvodnju, pa su uskoro najbolja vina Nape postala potpuno ravnopravna u poređenju sa najboljim evropskim vinima tog vremena. Međutim, polako je dolazilo vreme velikih izazova za vinare Nape. Početkom dvadesetog veka filoksera je postala ozbiljna pretnja i većina vinograda je gotovo preko noći bila potpuno uništena. Tek što se završila obnova vinograda, na snagu je stupila čuvena Prohibicija, zakon o zabrani točenja i proizvodnje alkoholnih pića, koji se nažalost odnosio i na vino. Nedugo zatim usledila je Velika ekonomska kriza tridesetih godina i na kraju Drugi svetski rat, koji je skoro dokrajčio kompletno vinarstvo Nape. Tek nekoliko najhrabrijih i najizdržljivijih vinarija, poput Charles Krug, Beaulieu Vienyards, Inglenook i Louis M. Martini nastavilo je da funkcioniše, preživevši sve velike izazove i iskušenja. Najnižu tačku u svom razvoju Napa je dotakla 1960. godine, kada je na sceni bilo svega dvadeset pet vinarija koje su aktivno poslovale. Ali, sredinom šezdesetih godina, tačnije 1966, na svetsku vinsku scenu stupa Robert Mondavi, tada već u petoj deceniji života. On napušta vinariju Charles Krug (porodica Mondavi kupila je ovu vinariju 1943. godine), koju su vodili on i njegov brat Peter Mondavi. Zbog sukoba oko pravca


Foto: Đuro Tošić

WINE STYLE ENOGRAFIJA

WINE STYLE

47


WINE STYLE ENOGRAFIJA

kojim treba da krenu vina Nape, Robert odlučuje da osnuje samostalnu vinariju. To se ubrzo i desilo - u Oakvillu je sa radom započela vinarija Robert Mondavi, koja je već decenijama jedna od napoznatijih i najcenjenijih u svetu. Samo zdanje ove vinarije svojevrsno je arhitektonsko remek–delo, koje izgledom podseća na španske misionarske stanice, a čini se kao da je i samom arhitekturom vinarije Robert Mondavi želeo da pokaže kakvu ulogu želi da igra u razvoju kalifornijskog vinarstva – ulogu lidera, misionara i vizionara. A takav je i bio, sve do svoje smrti 2008. godine, jer je do svog poslednjeg dana bio aktivan u svetu vina. Sledeći veliki preokret u vinarstvu Nape, koji je izuzetno značajan za mesto i ugled koje ona danas ima na svetskoj sceni, desio se 1976. godine. Tada je Stiven Spurier, u ono vreme trgovac vinom a danas jedan od urednika magazin Wine Spectator, organizovao degustaciju naslepo u kojoj je učestvovalo jedanaest sudija, uglavnom najvećih francuskih vinskih autoriteta. Tema je bila poređenje kalifornijskih belih i crvenih vina (šardonea i kaberne sovinjona) sa tada najpopularnijim i najskupljim vinima Francuske (šardoneima iz Burgundije i kaberne sovinjonima iz Bordoa). U obe kategorije su se, po ocenama sudija, bolje pokazala kalifornijska vina, i to Chardonnay vinarije Chateau Montelena iz Napa Valley u kategoriji belih i Cabernet Sauvignon vinarije Stags Leap, takođe iz Napa Valley, u kategoriji crvenih vina. Izlišno je govoriti o tome koliki je to bio šok, kako za proizvođače tako i za konzumente širom sveta, a podjednako izlišno i o efektu koji je ta degustacija imala na prodaju i, nažalost, na cenu vina iz Nape (danas su među najskupljim vinima na svetu). Napa Valley ima izuzetan teroar – ovu dolinu odlikuju prilično zanimljivi i za vinogradarstvo vrlo povoljni uslovi. Proteže se celom dužinom od juga ka severu, na nekih stotinu kilometara udaljenosti od San Franciska, pod velikim je uticajem Pacifika jer je na delu koji je bliži San Francisku potpuno otvorena, a sa obe strane zaštićena je planinama koje zadržavaju suvu mediteransku klimu. Zemljište je bogato vulkanskom lavom i pepelom, što potvrđuje vulkansko poreklo regije. Kroz celu dolinu prolazi mala istoimena reka, koja se proteže na nekih pedeset kilometara od severa ka jugu. Glavni centri vinskih zbivanja nalaze se u okolini malih gradova. Početak je na jugu, gde je i ulaz u dolinu i grad Napa, a kako idemo ka severu prvo se dolazi do gradova Younville, pa Oakville, Rutheford, St. Helena i na krajnjem severu Calistoga. Zanimljivo je da, kako se krećemo od severa ka jugu klima postaje sve hladnija, pa su najjužnije 48

WINE STYLE

Vinski turizam je u Napi dostigao impresivne razmere. Ona je jedna od najposećenijih vinskih regija na svetu, čak je nekoliko godina zaredom i zvanično bila najposećenija na svetu - prosečno je poseti blizu tri miliona turista godišnje.


Foto: arhiva vinarija Antinori

WINE STYLE ENOGRAFIJA

regije pogodne za gajenje sorte pino noar, dok je sever doline rezervisan za kaberne sovinjon i šardone. Ovo su ujedno i najdominantnije sorte u ovoj regiji. Šardone je najrasprostranjeniji, sa 6.300 ha, na drugom mestu je kaberne sovinjon sa 4.800 ha i na trećem pino noar sa oko 4.000 ha. Takođe se gaje i merlo, sovinjon blan, zinfandel i širaz, ali na dosta manjim površinama. Ukupna površina pod vinogradima u Napi je oko 18.200 hektara. Napa Valley obuhvaćena je sistemom AVA (American Viticultural Areas) klasifikacije, a podeljena je na šesnaest zvaničnih podzona:

*Los Carneros *Howell Mountain *Wild Horse Valley *Stags Leap District

*Mt. Veeder *Atlas Peak *Spring Mountain District *Oakville *Rutherford *St. Helena *Chiles Valley *Yountville *Diamond Mountain District *Oak Knoll District of Napa Valley *Calistoga *Coombsville Kad je u pitanju stil vina Nape, on se s vremenom menjao i težio ka evropskom stilu najboljih vina Burgundije i Bordoa, mada i danas možemo da kažemo da ih, generalno, odlikuje puno telo, izražen voćni karakter, jaka taninska struktura, visok procenat alkohola i primetan uticaj hrastovine, kad je reč o crvenim vinima.

WINE STYLE

49


WINE STYLE ENOGRAFIJA

Bela vina, među kojima inače dominiraju ona od šardonea, takođe su jako puna, ekstraktivna, sa visokim sadržajem alkohola, puterasta i sa izraženim uticajem barika. Većina vinarija neguje spoj tradicionalnog i modernog pristupa vinarstvu. Opremljenost vinarija je na vrhunskom nivou, kao i stanje i uređenost vinograda, za koje možemo da kažemo da nisu daleko od savršenstva. Jednostavno rečeno, Napa je vinska dolina iz snova. Osim predivnog krajolika Nape, koji podseća na raskošne kadrove iz avanturističkih filmova, kvalitet vina koja smo probali ostavio je takav utisak da je teško poverovati da ćemo ih ikada zaboraviti. Zbog velike međusobne razdaljine (u Americi ne postoje mali brojevi) dnevno je moguće da se obiđe svega nekoliko vinarija, pa smo se trudili da radimo onako kao što Englezi kažu - cherry picking, odnosno da biramo stvarno najbolje. Tako su nam se na meti našla velika imena, poput Opus One, Robert Mondavi zatim protagonisti pomenutog čuvenog tejstinga u Parizu - Chateau Montelena i Stags Leap, pa fenomenalna vinarija Cardinale sa velikim vinima Cardinale i Lokoya, koja su sve prisutne ostavila bez komentara. Nismo zaobišli ni Grgich Hills, Caymus, V Satui, Castelo Amorosa, Silver Oak, Charles Krug i nezaborani Newton. Inače, sve najpoznatije vinarije nalaze se oko puta Highway 29, između Oakvilla i St. Helene. Vinski turizam je u Napi dostigao impresivne razmere. Ona je jedna od najposećenijih vinskih regija na svetu, čak je nekoliko godina zaredom i zvanično bila najposećenija na svetu - prosečno je poseti blizu tri miliona turista godišnje. Kad smo kod brojki, samo jedan podatak dovoljno ilustruje dimenziju vinskog biznisa u Napi - vinariju Robert Mondavi prošle godine posetilo je nešto više od 300.000 posetilaca, a kada se uzme u obzir da najjeftiniji tejsting po osobi u vinariji košta više od 15 dolara, a može da košta i 150, lako je izračunati koliki prihod vinarija ostvaruje samo od turizma. Cene vina u Napi iznose od 20 dolara pa naviše, do recimo 300 dolara koliko je boca Opus One ili 450 dolara

50

WINE STYLE

Većina vinarija neguje spoj tradicionalnog i modernog pristupa vinarstvu. Opremljenost vinarija je na vrhunskom nivou, kao i stanje i uređenost vinograda, za koje možemo da kažemo da nisu daleko od savršenstva. Jednostavno rečeno, Napa je vinska dolina iz snova.

koliko košta Lokoya Mt Veeder, ali jedno je sigurno - i ako tražite, loše vino nećete naći. Što se tiče našeg tržišta, vina iz Nape nisu preterano zastupljena a cene su prilično visoke - od 2.700 za Robert Mondavi Pinot Noir, 3.500 dinara za Antica Chardonnay, oko 5.000 za Robert Mondavi Cabernet Sauvignon, pa do 6.500 dinara za Antica Napa Valley Cabernet Sauvignon. Razlog zbog kojeg su cene kalifornijskih vina kod nas izuzetno visoke jesu ogromne dažbine (30% carina), kojima su vina opterećena uz već visoku nabavnu cenu. WS



WINE STYLE DEGUSTACIJE

DEGUSTACIJE Tim ma­ga­zi­na Wi­ne Style ura­dio je blind ta­sting (de­gu­sta­ci­ja na­sle­po) tri vina iz kalifornijske regije Napa Valley, ko­ja su me­đu naj­proda­va­ni­ji­m u do­ma­ćim re­sto­ra­ni­ma

Stevan Rajta

Aleksandar Duković

52

WINE STYLE

Miša Cilić

Đuro Tošić


WINE STYLE DEGUSTACIJE

Antica Cabernet Sauvignon 2011 proizvođač: Antica Napa Valley, Antinori sorta: cabernet sauvignon oblast: Napa Valley procenat alkohola: 14% cena: 6.500 dinara Intenzivne bordo boje sa svetlocrvenim odsjajem. Bistro, odlične refleksije, srednje pokretljivo u čaši. U zrelom, intenzivnom mirisu sa prepoznatljivim sortnim karakteristikama izražene su note zrelog voća, naročito kupine, crne ribizle i šljive, koje su propraćene tonovima kedrovine, crne čokolade, eukaliptusa i hrastovine. Na nepcima je izuzetno dobro izbalansirano i elegantno, srednjeg je tela, sa vrlo živim kiselinama. Ukus je kompleksan, srednjeg intenziteta, voćno-začinskog karaktera. Obiluje taninima, koji su skladno integrisani u telo vina i koji će s vremenom omekšavati. Završnica je dugotrajna, voćno-začinskog karaktera. Ocena:

Antica Chardonnay 2013 proizvođač: Antica Napa Valley, Antinori sorta: chardonnay oblast: Napa Valley procenat alkohola: 14,1% cena: 3.500 dinara Zlatnožute boje sa zelenkastim odsjajem. Vrlo bistro, dobre refleksije, umereno pokretljivo u čaši. U kompleksnom, zrelom mirisu srednjeg intenziteta izražene su prepoznatljive sortne karakteristike. Dominiraju arome citrusa, jabuke i tropskog voća, koje su diskretno prožete mineralnim i notama pečenih lešnika i badema, a miris je zaokružen vanilskim tonom i hrastovinom. Na ukusu je dugotrajno, puno, sočno i puterasto, izraženog voćno-mineralnog karaktera, sa prijatnim, svežim kiselinama. U dugotrajnoj završnici izražene su i note hrastovine, lešnika i tosta. Ocena:

proizvođač: Robert Mondavi sorta: pinot noir oblast: Napa Valley procenat alkohola: 13,5% cena: 2.700 dinara Intenzivne rubincrvene boje sa odsjajem boje cigle. Bistro, dobre refleksije, prozirno, vrlo pokretljivo u čaši. Intenzivan, harmoničan i vrlo prepoznatljiv sortni miris, voćnog karaktera. Dominantne su note crne trešnje, maline i crvene ribizle, koje su prožete diskretnim začinskim karakterom i vanilskim tonom hrastovine. Na ukusu je voćno, vrlo pitko, elegantno i lepo izbalansirano, nežne taninske strukture, srednjelaganog tela sa živim kiselinama. Srednje intenzivna završnica je voćno-začinskog karaktera. Ocena: WINE STYLE

53

Navedene su prosečne maloprodajne cene

Robert Mondavi Private Selection 2012


WINE STYLE GASTRONOMIJA

KULINARSKE DESTINACIJE

Maroko Kao uvod u priču o marokanskoj kuhinji, mogu slobodno da kažem: „Dobro došli u Francusku severa Afrike“. Ne zato što je Maroko pod uticajem francuske kulture ishrane, nego zato što su u marokanskom kulinarstvu upotrebljeni svi resursi začina i namirnica kako bi ova fantastična kuhinja doživela svoj puni sjaj i raskoš

M

aroko, afrička zemlja pod uticajem arapske kulture, i te kako je oplemenila i samu Španiju tom dozom orijentalnosti, a naročito Francusku kojoj je ta egzotika nekako uvek nedostajala. S druge strane, Francuska je marokanskom kulinarstvu dala fini završni premaz, koji je bio neophodan kako bi se iskoristio pun potencijal ove kuhinje. Piše i priprema hranu: Dejan Stanković

Biti gost u tradicionalnoj marokanskoj kući izuzetan je doživljaj - kako zbog ambijenta u neobičnim unutrašnjim dvorištima, u koja se stiže kroz prelepe bele hodnike kojima se širi miris jasmina i žubor vode sa fontana, tako i zbog atmosfere u salonima čiji su zidovi u boljim kućama prekriveni mozaicima, sa motivima arabeski u najrazličitijim bojama, a u kojima ćete sedeti na svilenim jastucima i služiti se sa velikog srebrnog poslužavnika sa tri nogara koji na sebi ima prelepe bareljefe. Naravno da sve to ne bi izazvalo takve impresije da nije nadaleko čuvene gostoljubivosti tamošnjih domaćina. Marokanska kuhinja je vrlo raznolika i bogata, a modaliteti se prilično razlikuju u zavisnosti od oblasti zemlje. U Marakešu je u osnovi berberska, sa osetnim uticajem afričke gastronomije, koju su za sobom ostavili crni robovi. U Fesu se oseća jak uticaj

54

WINE STYLE


WINE STYLE GASTRONOMIJA

Andaluzije, a Tetuan i Tanger nadaleko su poznati po nekim svojim lokalnim specijalitetima. Na priobalju je ostao izražen uticaj portugalskih osvajanja (XV i XVI vek), a jevrejske porodice koje su se nastanile u Maroku takođe su infiltrirale svoje kulinarske običaje u marokansku kuhinju. Ipak, najveći uticaj ostavili su Arapi, koji su Maroko osvojili u VII veku. Obed najčešće počinje nekom vrstom slane torte nadevene piletinom ili guščijim mesom, poznate pod nazivom pastilja, posle koje se poput „voza“ nižu različita jela začinjena širokim spektrom začina i neverovatnih aroma: jela od ribe začinjena korijanderom, pa tajin - jelo koje je dobilo naziv po poslužavniku u kojem se služi a koje je mešavina raznog povrća, zatim meshui - ovčetina na ražnju, pa kuskus i vazdušaste mekinje od žita kuvane na pari sa prelivom od mesa i povrća... Posle duže, obavezne pause, dobićete kao desert voće ili slatki kuskus.

Ova zemlja svakako može da se pohvali i vinima. Velike zasluge za to imali su i Francuzi, a pre njih Rimljani i Feničani. Međutim, kada su dobili nezavisnost od Francuske vinarstvo je gotovo zamrlo, sve do pre dvadesetak godina. Ulaganja vinara urodila su plodom, a pošto su iskoristili najbolje klimatske uslove u Severnoj Africi, pogotovo u okolini Fesa, nastali su sada poznati svetski brendovi, uglavnom crvenog vina. Marokanska vina pobrala su ozbiljne nagrade na evropskim sajmovima vina poslednjih godina, pa je vinarstvo u toj zemlji procvetalo. Ukoliko zaobiđete Kazablanku, na marokanskim vinskim turama možete za vrlo malo novca da degustirate prilično kvalitetna vina. U svakom smislu, Maroko je gastronomsko-vinska egzotika.

U Maroku se svaki ručak završava veoma jakim čajem od nane koji pospešuje varenje ili preslatkim čajem od badema koji se toliko puta pretače iz fildžana u fildžan da se na kraju, kada se sipa u staklenu čašu, na površini čaja stvori bogata pena.

WINE STYLE

55


Foto: Miroslav Petrović

WINE STYLE GASTRONOMIJA

Hrana pripremljena i fotografisana u restoranu Azzaro Red Club

56

WINE STYLE


WINE STYLE GASTRONOMIJA

MAROKANSKA SALATA OD PATLIDŽANA ZA 4 OSOBE POTREBNO JE: *600 gr patlidžana *100 ml maslinovog ulja *50 g luka *3 čena belog luka *4 kašike soka od limuna *1 kašičica soli, mleveni biber *1 kašičica šećera Za posluživanje: *1 paradajz *10-15 crnih maslina *seckani korijander

NAČIN PRIPREME: Patlidžane oljuštiti i iseći na ploške, pa ih peći na zagrejanom maslinovom ulju s obe strane dok ne omekšaju. Pečene patlidžane ohladiti i zgnječiti. U pastu izmešati crni luk sečen na kockice, seckani beli luk, limunov sok, so, biber i šećer, pa sve to dodati ohlađenim patlidžanima. Sve zajedno još jednom dobro izmešati. Služiti na kolutovima paradajza ili tostiranom hlebu, sa seckanim maslinama i korijanderom.

WINE STYLE

57


WINE STYLE GASTRONOMIJA

58

WINE STYLE


WINE STYLE GASTRONOMIJA

MAROKANSKA PILETINA SA LIMUNOM I MASLINAMA - TAGINE (TAJIN) ZA DVE OSOBE POTREBNO JE: Za marinadu: *1 sveža crvena paprika (200 g) * ½ glavice crnog luka *1 kašičica kajenskog bibera (može chilli u prahu) *2 čena belog luka *4-5 crnih maslina *1 kašika narendanog đumbira *2 kašičice cimeta *100 ml maslinovog ulja Za piletinu: *400 gr pilećeg filea *2 kašičice maslinovog ulja *120 gr crnog luka *1 kašika kurkume *1 kašičica kima u prahu *70 g zelenih maslina *1 limun *1-2 kašičice meda *2 kašike seckanog peršuna *1 kašika seckanog korijandera *so, biber

NAČIN PRIPREME: Crvenu papriku, seckani luk, kajenski biber, seckani beli luk, masline, đumbir, cimet i maslinovo ulje staviti u blender i krupno samleti. Piletinu iseći po želji, preliti pripremljenom marinadom od povrća, pomešati i ostaviti da odstoji 15-30 minuta. U tiganju na maslinovom ulju pržiti seckani luk, dodati kurkumu, kim i piletinu zajedno s marinadom. Dodati fond (supu), zatim i masline i limun isečen na ploške. Kuvati na srednje jakoj vatri 20-25 minuta. Pred kraj umešati med, peršun i korijander. Po potrebi posoliti, pobiberiti i ostaviti da odstoji 15 minuta pre posluživanja. Poslužiti sa kuskusom.

WINE STYLE

59


WINE STYLE GASTRONOMIJA

60

WINE STYLE


WINE STYLE GASTRONOMIJA

MAROKANSKE KOKOS KOCKE SASTOJCI: *100 ml kuvanog mleka *120 g kokosovog brašna *200 g šećera *40 g putera *2 kašike narendane korice limuna

NAČIN PRIPREME: U vruće prokuvano mleko dodati kokosovo brašno i šećer, dobro izmešati i napraviti kompaktnu masu, pa je navlažiti s malo hladne vode. Vodu potom ocediti, a u masu umešati puter i limunovu koricu. Mali kalup obložiti pek papirom i naliti masu, a potom je preoblikovati (razvaljati) u četvrtasti oblik pleha. Dobro ohladiti i iseći na kocke. Služiti uz čaj, kafu ili kao osnovnu poslasticu. WS

WINE STYLE

61


WINE STYLE VINSKI MITOVI

62

WINE STYLE


WINE STYLE VINSKI MITOVI

Chateau Lafite Rothschild Piše: Đuro Tošić

Foto: arhiva Chateau Lafite Rothschild

Kada se bavite vinom na bilo koji način, da li kao proizvođač, vinogradar, enolog, sommelier, trgovac ili samo kao uživalac, sigurno silno želite da upoznate, vidite i probate ono najbolje. Ukoliko se nađete u prilici da tu potrebu i ostvarite, onda to kasnije postavljate kao parametar prema kojem merite sve što kasnije probate i doživite. Moj parametar je vinarija Chateau Lafite Rotschild u Bordou, jedna od pet koje pripadaju Prvom rodu (First growth, odnosno Premiers Crus) po klasifikaciji Grands Crus Classes za levu obalu ove regije – od kada sam je prvi put posetio i probao njena najbolja vina, sve što sam kasnije iskusio podsvesno sam poredio sa ovim istinskim vinskim draguljem

WINE STYLE

63


WINE STYLE VINSKI MITOVI

N

eko me je nedavno pitao šta je to toliko specijalno kod vina Bordoa, a posebno kod tog Lafita, koga inače često volim da pomenem. Pa, posebno je to što je vino uopšte živo biće, koje se menja, diše, raste, ponekad i pati… A, ako danas otvorite neku bocu dobrog vina, onda znate da ste propustili ukus koji bi dobilo sutradan… i tako godinama, sve dok ne dođe do svog maksimuma, nakon kojeg sledi neizbežan pad i nežno umiranje. Upravo kod vina Bordoa je jako izražen taj ciklus, a kad pred vama stoji jedno monumentalno vino kao što je Chateau Lafite, onda cela priča dobija jedan mističan i bajkovit prizvuk. Prvi put sam u vinariju Chateau Lafite otišao krajem proleća, kad su vinogradi olistali i prvi grozdovi počeli da se formiraju. Slika koja se ukazala je nešto što teško može ikada da se zaboravi - nepregledni vinogradi, šljunkovito i peskovito tlo koje vam škripi pod nogama dok hodate i stari zamak obgrljen puzavicom ljubičaste kiše, koji je strpljivo čekao svoje nove posetioce. A, unutra nas je dočekao miris istorije… miris vina… i neverovatna energija. Čisto ushićenje, ubrzan puls pred naletom mešavine strahopoštovanja i divljenja – to je bio prvi osećaj pri ulasku u ovu vinariju. Veseo i neobično prijatan gospodin Charles Chevallier (direktor Chateau Lafite) bio je naš domaćin, zajedno sa gospodinom Ericom Gattenom (direktor Barons de Rotschild Lafite). Sa vidnom strašću, do najsitnijih detalja objašnjavao nam je kako nastaju vina koja nose etiketu Chateau Lafite: od uzoraka tla, preko klonova vinove loze, hrastovih sudova koji se koriste za fermentaciju, preko buradi u kojima vino sazreva, rada vinara i vinogradara pa do konačnog proizvoda i probe pet različitih godina. Kroz sve faze tog procesa, Charles nas je vodio maestralno i nadahnuto. Obilazak vinarije Chateau Lafite završio se u ogromnom podrumu, u kojem su nanizani nepregledni redovi pedantno složenih hrastovih burića punih vina i gde se, između ostalog, organizuju i muzički koncerti. Taj podrum može da ugosti više od hiljadu ljudi, što baron Eric de Rothschild koristi za organizovanje raznih kulturnih manifestacija zatvorenog tipa. U polumraku podruma, na bačvama sa oznakom Rotschild, pored starih boca koje imaju ulogu svećnjaka, sačekali su nas dragulji 64

WINE STYLE


WINE STYLE VINSKI MITOVI

Vino Chateau Lafite je tamne, rubincrvene boje, a krase ga izuzetna elegancija, plemenitost i snaga, kao i veliki potencijal starenja. Ima arome zrelih crvenih ribizli, ljubičice, vanile, začina i hrasta na finišu. Odličan je pratilac pačetine, teletine, jagnjetine i svih crvenih mesa. Grand Vin de Lafite. Godine 1979, 1985, 2000, 2003, 2005... Kada smo na samom kraju obilaska otišli u arhivu vinarije i kada nas je sačekala boca Lafite vina iz 1792. godine, tajac koji je nastao bio je najbolji i najadekvatniji komentar. Vinarija Chateau Lafite smeštena je na levoj obali reke Gironde, na šljunkovitom tlu apelacije Pauillac u oblasti Medoc, u severozapadnom delu Bordoa. Prvi pisani tragovi o ovoj vinariji potiču iz XIII veka. Ime Lafite potiče iz gaskonskog dijalekta, u kojem izraz la hite znači „mali brežuljak“. Prema klasifikaciji vina Bordoa iz 1855. godine, Chateau Lafite pripada jatu pet najsjajnijih zvezda u svetu vina, a boce sa ovom oznakom san su svih ozbiljnih ljubitelja i kolekcionara vina (po sistemu klasifikacije Grands Crus Classes, oznaku First Growths odnosno Premiers Crus ima samo pet vinarija i sve su iz oblasti Medoc). Početkom XVII veka vinariju je kupila porodica Ségur. Iako su vinogradi već postojali na obroncima brežuljka, Jacques de Ségur je glavnicu vinograda zasadio 1680. godine. Tada započinje let Lafitea ka zvezdama. U prvoj polovini XVII veka Marquis Nicolas Alexandre de Ségur uvodi nove tehnike u vinarstvu i plemstvu Evrope predstavlja svoje novo vino. Ono nailazi na fantastičan

WINE STYLE

65


WINE STYLE VINSKI MITOVI

prijem kod plemstva i kod samog kralja, pa Nikolas stiče nadimak Princ vina, a njegovo vino - Vino za kraljeve. U XVIII veku popularnost vinarije vrtoglavo raste, pa je i nekadašnji američki predsednik Tomas Džeferson tokom svog boravka u Francuskoj bio njen čest gost, a kasnije je postao i doživotni obožavalac ovog magičnog vina.

Vinograd vinarije jedan je od najvećih u Medocu i prostire se na površini od oko jednog kvadratnog kilometra. Sortna zastupljenost je: 70% kaberne sovinjon, 25% merlo, 3% kaberne fran i 2% pti verdo. Prosečna godišnja proizvodnja varira i kreće se u rasponu od 30.000 do 35.000 sanduka, od čega je 15.000 do 25.000 sanduka vina prvog roda.

Nakon Francuske revolucije sudbina Lafitea postaje neizvesna. Porodica Ségur je izgubila vlasništvo nad vinarijom, koja će za kratko vreme promeniti nekoliko vlasnika. Godine 1868. Chateau Lafite „uplovljava u mirnije vode“ i dolazi u vlasništvo poznate porodice Rothchild, tako što je James Mayer Rothschild kupuo vinariju koja je i danas u njenim rukama.

Uobičajen sortni sastav vina je oko 80-95% kaberne sovinjona, osim u retkim godinama kao što je bila 1961, kada je sastav vina bio 100% kaberne sovinjon. Fermentacija se odvija u drvenim buradima a vino odležava u novim hrastovim buradima oko trideset meseci. Filtracija se obavlja tradicionalnom metodom, korišćenjem belanceta jajeta.

Kroz istoriju, Lafite su pratile mnoge priče i legende, a jedna istinita priča iz novije istorije kaže da je Chateau Lafite i zvanično najskuplja flaša vina ikad prodata. Naime, radi se o flaši iz 1787. godine koja je pripadala Tomasu Džefersonu, a koja je prodata na aukciji u aukcijskoj kući Christie za neverovatnih 105.000 funti, odnosno 160.000 dolara! 66

WINE STYLE

Osim Chateau Lafite, kao glavnog vina, u vinariji se proizvodi i takozvano drugo vino, koje pripada drugom rodu i zove se Carruades de Lafite. Vino Chateau Lafite je tamne, rubincrvene boje, a krase ga izuzetna elegancija, plemenitost i snaga, kao i veliki potencijal starenja. Ima arome zrelih crvenih ribizli, ljubičice, vanile, začina i hrasta na finišu. Odličan je pratilac pačetine, teletine, jagnjetine i svih crvenih mesa. WS


WINE STYLE NOVA VINA

NOVA VINA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU

BONACA LIMITED 2013 Oblast: Vranje, Srbija Sortni sastav: chardonnay. Ovo barikirano vino je zlatnožute boje, kristalne bistrine. U bogatom mirisom naglašeni su tonovi tropskog voća, badema i lešnika, koji se prepliću sa diskretnim tonovima kokosa i dima. Slojevito se otvara i dugo ostaje sveže u čaši. Na ukusu je skladno, glatko, kremasto i vrlo dopadljivo, umereno slatko i sočno na završnici. Preporučena temperatura serviranja: 10-12 stepeni C. Lepo se slaže uz pršutu i domaće sireve, pastu karbonara, grilovano belo meso, dimljenu ribu, prasetinu, sireve i deserte na bazi krema od vanile. Cena: 1.020 dinara Proizvođač: Vinarija Aleksić

CUVE’ BLANC (SUMA) 2014 Oblast: Fruška gora, Srbija Sorte grožđa: chardonnay 40%, muskat ottonel 40% i 20% je tajna proizvođača. Vino je intenzivne slamastožute boje sa zlatnim odsjajem. U elegantnom mirisu izražene su note vanile i bagremovog cveta, koje su lepo ukomponovane sa diskretnim notama breskve, kajsije, banane i belog cveća, dok su u samoj pozadini prisutni i začinski tonovi balzamika. Na ukusu je elegantno i nežno, srednje punoće, živo, sveže i dugotrajno. Temperatura služenja: 8-10 stepeni C. Prijatno je kad se konzumira i kao aperitiv, a lepo se slaže i sa lakim i nemasnim hladnim predjelima, te jelima na bazi jaja i ribe. Cena: 860 dinara Proizvođač: Atelje vina Šapat

Novi ROSE i RIZLING RAJNSKI – PODRUM RADOVANOVIĆ U susret prolećnoj sezoni, vinarija Podrum Radovanović predstavila je nove varijacije svoja dva poznata vina. Oba oslikavaju karakteristike poslednje berbe, pa imaju manji procenat alkohola (samo po 9%), pitkija su, laganija i aromatičnija. Rose je urađen kao polusladak i to od sorte cabernet sauvignon, a Rizling rajnski takođe kao polusladak.

WINE STYLE

67


WINE STYLE PLEASURE

FLASH

GORAN DIMITRIJEVIĆ Mnoge radijske i TV emisije pamte se po najavnim špicama, ali retko koja po glasu voditelja. Ipak, njegov specifičan i autoritativan glas nije jedini razlog zbog kojeg je Goran Dimitrijević jedan od najpopularnijih domaćih TV i radijskih voditelja. Daleko je važniji njegov profesionalizam, koji je praktično demonstrirao mnogo puta, a zbog koga važi za čoveka „kojem se veruje“. Stasao zajedno sa kućom u kojoj je od prvog dana njenog osnivanja, Goran Dimitrijević svoje brojne talente i afinitete demonstrira i izvan okvira Inofrmativnog programa B92, naročito u sferi muzike i književnosti

Piše: Vuk Tripković

WS: Radio ili TV?

Internet. Stasao sam na radiju, godinama sam na TV-u, ali internet je medij koji već sad spaja, a u budućnosti će još više spojiti tradicionalne medije i sve će stopiti u ono što sada zovemo internet, samo još razvijenije. WS: Iron Maiden ili Metallica?

Metallica, zato štu su umeli da se menjaju, ali ostanu svoji i tako budu relevantan bend mnogo duže nego ostali iz njihove generacije. Iron Maiden su ostali u mom i svom detinjstvu. Već 30 godina su isti. WS: CNN ili BBC?

BBC, jer je zadržao odmerenost, uzdržava se od bombastičnih tvrdnji i neproverenih brojki, manje podilazi širokoj publici. Ipak, kad se radi o temama koje su bitne za britansku spoljnu politiku i interese, BBC je vojnik svoje vlade i tada naglo postane vrlo pristrasan. 68

WINE STYLE


Foto: arhiva B92

WINE STYLE PLEASURE

WINE STYLE

69


WINE STYLE PLEASURE

WS: Koju knjigu biste voleli da prevedete na srpski jezik?

Neki od romana Džonatana Kerola, recimo Outside Dog Museum. Odličan američki pisac, malo poznat srpskoj publici i malo prevođen. Ne znam zašto, jer se kod nas masovno prevode razni lošiji i dosadniji pisci od njega. WS: Najlepša vest koju ste u vestima pročitali bila je?

Slobodan Milošević je priznao poraz na izborima. Tek znatno kasnije mi je splasnulo oduševljenje, kad je realnost pokazala zube. WS: Vest koju biste voleli da pročitate?

Prosečna plata u Srbiji izjednačila se sa evropskim prosekom. Mislim da tu vest ja neću dočekati u svom radnom veku. Ostaje mi da se nadam da ću kao penzioner to čuti od mlađih kolega u medijima. WS: Clint Eastwood, kao glumac ili režiser?

Teška dilema, volim ga u oba izdanja. Mislim da je kao režiser počeo da pravi filmove kakve bi voleo da je snimao kao glumac, ali nije imao prilike. Najbolji način da nam pokaže kako je njegova inteligencija decenijama bila nepravedno potcenjena. WS: Dejvid Atenborou ili Jovan Memedović?

Atenborou, ali ne samo zbog superiorne produkcije. Cenim to što radi Memedović, jer je on retka pojava u srpskim medijima, ali za moj ukus previše neguje narodsko-domaćinski stil koji nije blizak mom senzibilitetu. Jedan je Atenborou.

70

WINE STYLE

WS: Volite li vino? Volim, naravno. Nisam poznavalac i bolje se razumem u neka druga pića. Recimo, volim opora španska crvena vina, ali mi takođe uvek prija i hladan sauvignon blanc. Izbor vinarije najčešće prepuštam prijateljima, znalcima. WS: Vino je toliko popularno zato što... Vino je civilizacijska tekovina. Vino je piće poezije, ljubavi, mržnje, ratova, sreće, tuge, druženja, samoće, verskih obreda. Bez obzira na moj lični ukus, vino smatram najplemenitijim pićem u istoriji. WS: Pamtite li neku anegdotu na temu vina? Koliko znam, Isus je, kako kaže Biblija, jednom prilikom vodu pretvorio u vino. Ima li lepše anegdote? Da je voda bolja, ostala bi voda. WS: Da li biste voleli da imate svoju vinariju? Teorijski bih voleo, ali srećom svestan sam svoje nesposobnosti i neznanja. Za sada se uzdam u one koji to umeju da rade, kao što je moj pašenog Dušan Šaponja koji pravi odlično vino.


WINE STYLE PLEASURE

WS: Kick ass ili Pirates bay torrents?

Kick ass, ako moram da biram. Za razliku od Pirate baya, manje su vidljivi i neuništivi su. Mada taj izbor nije bitan jer oba imaju mnogo mirrora, a na netu postoje i brojni drugi rasadnici torenta. WS: Mića Orlović ili Bane Vukašinović?

Mića Orlović. Meni je kao klincu Mića bio oličenje TV voditelja. Baneta sam zapamtio samo po gafovima, šuškavom govoru i pitanjima tipa: „Doktore, kako je to biti majka?“ WS: Na dobrom glasu ste zbog dobrog glasa, ili…?

Zato što i duboko u svojim četrdesetim godinama i dalje iskreno „volim sve što vole mladi“ a istovremeno znam sve što znaju stari. A i zbog dobrog glasa, verovatno. WS: Michael Jordan ili Magic Johnson?

danju. Nikako pričaonica u kojoj ja o nečemu pričam sa nekim gostima u studiju. WS: Vaš nesuđeni bend zvučao bi kao?

Kao Sonic Youth, ali pevač bi zvučao kao matori Lou Reed, a pesme bi ličile na Teenage Fanclub. Nepostojeća tvorevina rokenrola, kao muzički grifon ili sfinga. WS: U lektiru za srednju školu ubacili biste?

Autobiografiju Kita Ričardsa Life. Sa dvojakom naznakom: da je to upozorenje kako ne treba živeti jer nikuda ne vodi, i savetom da tako treba živeti jer ostvaruješ sve snove u životu. Pa neka mladi naraštaji odluče. WS: Šta jednom voditelju može da se desi gore od muve na nosu usred emisije?

Džordan, najbolji odraz svih vremena. Čovek zbog kojeg sam počeo da gledam NBA. Medžik mi je uvek bio više simpatičan kao faca, a manje kao igrač.

Može svašta. Neki su se onesvešćivali, nekima se rušila scenografija na glavu. Ali ništa to nije strašno. Po meni, najgore što jednom voditelju može da se dogodi jeste da bude voditelj maturskih proslava.

WS: Elvis Presley ili Elvis Costello?

WS: Kakva mesta birate za večernji izlazak?

Cenim obojicu, samo iz različitih razloga. Kostelo je čovek novog doba, urbano-intelektualni pop majstor za sredovečnu publiku. Prisli je vanvremenska ikona i pionir u mnogim stvarima.

Uvek mi je važnije s kim sam nego gde sam. Ako ja biram, volim opuštena, neformalna mesta na kojima muzika nije toliko glasna da ne može da se razgovara. Retko zalazim na mesta sa elektronskom muzikom. Nisam klupski tip. WS

WS: Kada biste dobili priliku da imate svoju autorsku emisiju na TV-u, ona bi izgledala …?

Informativni putopis i širenje vidika i znanja. Zanimljiva geografija, Politikin zabavnik u video-iz-

WINE STYLE

71


WINE STYLE HOTEL

HOTEL PULI, ŠANGAJ Jedan od prvih luksuznih rizorta u Kini, hotel PuLi, smešten je u centru Šangaja i predstavlja pravu oazu mira u ovoj užurbanoj, ekonomskoj prestonici Kine. Susret autentične istorije i tradicije sa modernim dizajnom i inovativnom tehnologijom glavna je odlika ovog hotela. Za manje od sat vremena stiže se sa šangajskih aerodroma do najpoznatijeg biznis, šoping i zabavnog centra ovog grada - distrikta Đingan, gde se upravo nalazi hotel PuLi

72

WINE STYLE


Foto: arhiva hotel PuLi

WINE STYLE HOTEL

N

a ukupno 26 spratova hotela PuLi nalazi se 193 soba i 36 apartmana. Šta god da se izabere, neće izostati fascinacija luksuzom, udobnošću i pažnjom za detalje koja je vidljiva u svakom kutku hotela. Apartmani su površine od 45 do 130 kvadratnih metara, a najspektakularniji je Jing’an apartman sa dve spavaće sobe i jedinstvenim pogledom na obrise šangajskih oblakodera. Jedan od najpoznatijih australijskih kuvara, Michael Wilson, zadužen je za dobru ponudu restorana Jing’an. Meni se menja sezonski i baziran je na lokalnim proizvodima, ali je Wilson uneo svoju interpretaciju francuskih kulinarskih metoda kreirajući tako odličnu kombinaciju istočne i zapadne kuhinje. U ponudi je veliki izbor vegetarijanskih jela, kao i sveže ribe i raznovrsnih jela od mesa.

WINE STYLE

73


WINE STYLE HOTEL

Long Bar je dobar izbor za dnevno uživanje, a u ponudi ima veliki izbor vina i šampanjaca na čašu, kao i koktela i drugih pića. Ima izlaz i na terasu pored bazena, što može biti pravo mesto za kratak odmor uz piće nakon plivanja, a svakako i pravo mesto za jedno romantično veče uz vino. Treći sprat hotela zauzima Anantara spa i wellness centar. Spoj modernog i tradicionalnog duha koji se oseća u celom hotelu karakteriše i ovaj deo. Veliki izbor tretmana je u ponudi, od starih kineskih, tajlandskih i indijskih, do najsavremenijih. Većina njih bazira se na upotrebi čaja, pa tako možete probati

74

WINE STYLE


WINE STYLE HOTEL

tretman detoksikacije zelenim čajem ili tretman potpune revitalizacije čajem od hrizanteme. Ukupno je pet soba za tretmane, opremljenih tuševima i parnim kupatilima, a svim gostima omogućeno je i korišćenje sauna, đakuzija, bazena i teretane. Postoji razlog zašto Šangaj zovu „Parizom Istoka“. Na prvi pogled previše šaren, bučan i moderan, ali ako se malo potrudite da proniknete u suštinu videćete da je zadržao svoju istoriju i tradicionalni duh, koje je lepo oplemenio modernim, urbanim konceptom življenja u metropolama. Ovo je grad koji ima mnogo toga da ponudi i u koji ćete verovatno poželeti da se vratite. Cena noćenja za dvoje: od oko 250 evra pa naviše. WS

WINE STYLE

75


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

Vinske etikete (4)

Provansa, Dolina Rone Tekst: Predrag Gavrilović, head sommelier na brodovima kompanija Silver Sea i Disney Cruise Line

Appellation Chablis Controlee, Cru Bourgeois, Chianti Classico Riserva, Apelation Champagne Controle, Ribera del Duero Gran Reserva, Appellation d’Origine Sancerre… samo su neke od odrednica koje se mogu naći na etiketama vinskih boca. Etikete predstavljlaju svojevrsnu ličnu kartu vina i sadrže brojne podatke o vinu, a kako se pravila od zemlje do zemlje razlikuju, u ovom serijalu ćemo pojasniti načine tumačenja etiketa U prethodnim brojevima pisali smo o Bordou, Burgundiji, Dolini Loare, Alzasu i Šampanji, a u ovom ćemo se pozabaviti regijama Provansa i Dolina Rone.

PROVANSA (PROVANCE) Uz Langedoc, sve popularnija oblast Provansa ima najdužu istoriju proizvodnje vina u Francuskoj. Ona su bazirana uglavnom na sortama grožđa koje su široko rasprostranjene na jugu Francuske. Bela vina nastaju od sorti rolle (vermentino), ugni blanc (trebbiano), bourboulenc, clairette, marsanne, roussanne, grenache blanc, dok se za crvene vina uglavnom koriste grenache, syrah, mourvedre, cinsault, carignan, counoise, tannat i cabernet sauvignon. Ukupno 36 sorti je dozvoljeno da se uzgaja u ovom francuskom regionu. Provansa je naročito poznata po roze vinima, koja su i daleko najzastupljenija u ovoj regiji, a nekoliko oblasti ima AOC status (AOP po novom modelu).

76

WINE STYLE


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

Cotes de Provence - daleko najveća AOC oblast u okviru Provanse. U njoj se proizvodi 75% od ukupne količine vina ovog regiona, a od te količine 89% odnosi se na roze vina. Gaji se većina sorti koja je zastupljena u Provansi.

Bandol - najviše se proizvode crvena vina, uglavnom od sorte mourverde. Daleko manje zastupljena su bela vina, i to od sorti ugni blanc i clairette, kao i roze vina, koja se proizvode od sorti grenache i cinsault.

Coteaux Aix-en-Provence - druga najveća AOC oblast u Provansi. Od ukupne količine 60% su crvena, 35% roze i 5% bela vina. Najzastupljenije sorte su grenache, mourvedre i cinsault.

Cassis - najmanja AOC apelacija u okviru Provanse. Proizvodi se 75% belih vina, najčešće od sorti clairette i marsanne, i u manjoj meri od sorti ugni blanc i sauvignon blanc.

Coteaux Varois - uživa ovaj status od 1993. godine. Proizvodi se 60% roze, 35% crvenih i mali procenat belih vina. Najčešće se koriste sorte syrah, mourvedre, carignan i grenache.

Takođe, u Provansi se jedan deo vina proizvodi i pod oznakom Vin de Pays (po novom modelu - Indication Geographique Protegee), što je niža kategorija u odnosu na AC.

WINE STYLE

77


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

DOLINA RONE (RHONE VALLEY) Vina Doline Rone pripadaju AOC (AOP) kategoriji. Ovaj region, koji se proteže duž toka reke Rone, ima veoma dugu tradiciju proizvodnje vina i neki od najstarijih vinograda Francuske nalaze se upravo u ovoj oblasti. Dolina Rone podeljena je na dve veće celine – jug, u kojem dominiraju „mediteranske“ sorte grožđa, naročito grenache, i sever, u kojem dominira sorta syrah. U nekim apelacijama dominiraju vina nastala od jedne sorte grožđa, dok u nekim većina njih nastaje kupažiranjem više sorti. Oznaka Cotes du Rhone u sistemu klasifikacije vina odnosi se na celu Ronu. Ova kategorizacija pokriva izuzetno široku oblast, a vina uglavnom dolaze iz južnog dela Rone, njih oko 90%, dok sa severa dolazi manji deo produkcije. Dominiraju

Južna Rona Chateauneuf-du-Pape - najvažnija i najveća AOC apelacija južne Rone. Dominiraju crvena, koja čine 90% produkcije. Nastaju kupažiranjem većeg broja sorti, dozvoljeno je ukupno trinaest - uglavnom dominiraju grenache, syrah i mourvedre, dok se u manjoj meri koriste cinsault, vaccarese, counoise, teret noir. Često se ona najbolja vina porizvode 100% od sorte grenache, a neka od nakvalitetnijih francuskih crvenih vina dolaze upravo iz ove apelacije. Bela vina čine 10% ukupne produkcije i nastaju kupažiranjem pet dozvoljenih sorti: grenache blanc, clairette, rousanne, bourboulenc i picardin. Gigondas – ova oblast, čije je sedište živopisno istoimeno mestašce, dobila je AOC status tek 1971. godine. Vina nastaju od sorti grenache, koji je zastupljen do 80%, syrah i mourvedre sa ukupno 15%, dok sa ostalih 5% učestvuju druge sorte čija je upotreba dozvoljena regulativom za kategorizaciju Cotes Du Rhone. Beaumes de Venise – atraktivan region, unapređen u AOC status 2005. godine. Crvena vina nastaju kupažiranjem sorti grenache - 50%, syrah - 25%, uz učešće ostalih sorti od kojih 5% mogu da budu i bele. Roze i bela vina takođe se proizvode, ali pod oznakom Cotes du Rhone. Kvalitetna slatka vina od sorte muscat proizvode se u okviru kategorije Muscat de Beaumes de Venise AOC/AOP. 78

WINE STYLE

crvena vina, sa najmanje 40% sorte grenache, dok su ostale zastupljene sorte najčešće syrah i mourvedre. Regulativom je za ovu kategoriju vina dozvoljena upotreba osamnaest sorti grožđa. Bela vina nastaju kupažiranjem sorti marsanne, roussanne, grenache blanc, picpoul, bourboulenc i viognier. U severnom delu najbolja vina dolaze iz osam AOC apelacija, dok je u južnom delu sistem klasifikacije detaljniji. Osim Cotes du Rhone postoji i viša kategorija Cotes du Rhone Villages, koja obuhvata 95 komuna, odnosno sela. Od toga, njih 18 ima poseban status i dozvoljeno im je da na etiketama vina naznače svoj naziv. Takođe dominiraju crvena vina, sa najmanje 50% sorte grenache, dok su syrah i mourvedre zastupljeni sa po 20%. Ostale dozvoljene sorte uzimaju 10% učešća u kupažama.


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

Severna Rona St. Joseph - crvena vina čine 90% ukupne produkcije u ovoj apelaciji, a nastaju od sorte syrah. Bela vina najčešće nastaju kupažiranjem sorti marsanne i roussanne. Cornas – u ovoj apelaciji proizvode se samo crvena vina od sorte syrah (imaju vrlo visoku cenu). Condrieu – mala apelacija, u kojoj se proizvode kvalitetna bela vina od sorte viognier. Crozes - Hermitage - najveća apelacija severnog dela Doline Rone. Proizvode se crvena vina od sorte syrah, uz učešće belih sorti marsanne i roussanne do 15%. Bela vina proizvode se od navedenih sorti.

Hermitage – čuvena apelacija severne Rone. Proizvode se crvena vina visokog kvaliteta i odličnog potencijala, i to od sorte syrah (dozvoljeno je dodavanje i 15% belih sorti, uglavnom marsanne i roussanne). Crvena vina čine 80% ukupne produkcije. Vrlo kvalitetna bela vina nastaju od sorti marsanne i roussanne i imaju dobar potencijal za starenje. Cote-Rotie – uz Hermitage, ova apelacija predstavlja najpopularniju oblast severne Rone. Proizvode se samo crvena vina - izuzetno su visokog kvaliteta i imaju veliki potencijal za dugo odležavanje u boci. Nastaju od sorte syrah, mada je dozvoljeno i dodavanje najviše do 20% bele sorte viognier, ali je taj procenat uglavnom manji. Neka od vina apelacije Cote-Rotie pripadaju samom svetskom vrhu. Kao i vina iz apelacije Hermitage, imaju prilično visoku cenu. WS

WINE STYLE

79


Namenjen ljubiteljima vina i uživanja u životu! WINE STYLE CLUB formirali smo u želji da svim ljubiteljima vina i drugih lepih stvari omogućimo da to uživanje sebi mogu da priušte češće i po povoljnijim uslovima; da na događajima koje će organizovati magazin Wine Style saznaju ponešto novo, da se zabave i međusobno povežu...

Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na: • Godišnju pretplatu na magazin Wine Style (magazin se ne nalazi u slobodnoj prodaji) • Prisustvo svim događajima u našoj organizaciji edukativnim degustacijama, promocijama vina, Wine Style salonu vina • Mogućnost organizovanih poseta vinarijama u zemlji i regionu po promotivnim cenama • Popuste u vinotekama, wine barovima, restoranima, hotelima, wellness i sportskim centrima…

Članarina Cena godišnje članarine: 2.900 dinara PRIJAVE ZA UČLANJENJE: 011/ 40 59 253 redakcija@winestyle.rs, marketing@winestyle.rs INFORMACIJE O AKTIVNOSTIMA KLUBA I AKTUELNIM POPUSTIMA: www.winestyle.rs, www.facebook.com/winestylemagazine


Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na popuste u sledećim objektima:

VINOTEKE I WINE BAROVI WINE SHOP ARENA Bul. Zorana Đinđića 45g, Beograd GRAPE Dositejeva 13, Beograd AROMATICA & PLEASURE Đure Jakšića 7, Beograd COMPANIA DE VINOS Kalenićeva 3, Beograd PREMIER Strahinjića bana 13a, Beograd PODRUM WINE ART Ugao Gospodar Jevremove i Višnjićeve, Beograd HEDONIST Kralja Milana 3, Beograd CHIANTI Lomina 41, Beograd STEAK & WINE Bulevar oslobođenja 73, Beograd PRODAVNICE ZIGANTE Livade, Buje, Buzet, Motovun, Grožnjan i Koper

RESTORANI

HOTELI

TRIBECA Kralja Petra 20, Beograd

ZIRA Ruzveltova 35, Beograd

TRIBECA NOVI BEOGRAD Milutina Milankovića 134d, Novi Beograd

HYATT REGENCY BEOGRAD Milentija Popovića 5, Beograd

TRAČ Mileševska 39, Beograd

SQUARE NINE Studentski trg, Beograd

RESTORAN HOTELA ZIRA Ruzveltova 35, Beograd

HOTEL PALISAD Zlatibor

PICOLLO TC Zira, Ruzveltova 33, Beograd

DASH STAR LUXURY ACCOMMODATION Vršačka 11, Novi Sad,

KOVAČ Bulevar oslobođenja 221, Beograd DORIAN GRAY Kralja Petra 87-89, Beograd

WELLNESS I SPORTSKI CENTRI

BIBER MG01 Španskih boraca 3, Beograd

SQUASHLAND Kneza Višeslava 27, Beograd

ŠARAN Kej oslobođenja 53, Zemun

CITY WELLNESS Kraljice Natalije 38-40, Beograd

BISTRO LA MER Ugao Bul. Cara Lazara 94 i Đorđa Servickog 17, Novi Sad ZLATAN BOR Zlatibor NAŠA KUĆA Banjička bb, Užice ĆATOVIĆA MLINI Morinj, Boka Kotorska, Crna Gora ZIGANTE Livade, Hrvatska




Adresar vinoteka BEOGRAD

BARBARESCO Nebojšina 8, 011/ 38 63 888

WINE SHOP ARENA Bulevar Zorana Đinđića 45g, 011/ 65 57 382

SIRO'VINA Tadeuša Košćuška 20, 011/ 32 82 397

GRAPE Dositejeva 13, 011/ 26 26 267

VINSKA KUĆA BURGUNDAC Kirovljeva 25, 011/ 35 45 794, 064/ 82 38 609

WONDERLAND Svetog Save 25, 011/ 38 30 455

VINO BAR&SHOP Jovana Rajića 5e, 011/ 28 32 392

HEDONIST Kralja Milana 3, 011/ 32 28 041

BISTRO DU VIN Njegoševa 52, 011/ 24 44 452

COMPANIA DE VINOS Kalenićeva 3, 011/ 24 49 407; 24 36 038 VINOGRAD Makedonska 24, 011/ 32 24 047 ENOTEKA PREMIER Strahinjića bana 13a, 011/ 29 10 381 SRPSKA KUĆA VINA Braničevska 1, 011/ 38 36 965

WINE GIFT SHOP VESTA Vojvode Milenka 42, 011/ 36 18 895 VINO I VINOGRADARSTVO Ilije Garašanina 22, 011/ 32 20 432 VINO I VINOGRADARSTVO 2 Zmaja od Noćaja 9, 011/ 26 29 980

VINO I TAKO TO Njegoševa 40, 011/ 30 87 700

NOVI SAD

FINO VINO Kralja Petra 91, 011/ 26 21 669

DULKA Vojvode Bojovića 9, 021/ 57 17 11

VINOTEKA CHIANTI Lomina 41, 011/ 26 44 148

VINO I TAKO TO Maksima Gorkog 17a, 021/ 66 23 090

PODRUM WINEART Ičkova 29, 011/ 30 59 499

BOUQUET WINE HOUSE Dunavska 25, 021/ 52 80 20

VINE & PLEASURE Bulevar oslobođenja 117, 063/ 84 06 395

VINOTEKA NAŠA VINA Dunavska 31, 021/ 63 60 076

SRPSKA KUĆA VINA 2 Antifašističke borbe 15, 011/ 21 37 474; 069/ 21 37 475 PAMPOUR BAR Ugao Njegoševe i Prote Mateje, 062/ 293 103; 011/ 30 85 569 PODRUM WINEART Ugao Jevremove i Višnjićeve, 011/ 26 25 237

SREMSKI KARLOVCI WINE&SHOP ĐURĐIĆ Trg Branka Radičevića 7, 021/ 49 42 43, 063/ 51 77 59

LA BOTTIGLIA Nede Spasojević 7, Bežanijska kosa, 011/ 22 88 048

BAČKA PALANKA

AROMATICA & PLEASURE Đure Jakšića 7, 011/ 21 86 510

BOLJI DANI Kralja Petra I 21, 021/ 21 00 057

BALTASAR VINOTEKA Bulevar Zorana Đinđića 45v, 011/ 31 16 357 VINA SRBIJE Bulevar Mihajla Pupina 10g, lok. 26, 064/ 14 14 592 DOBRO VINO Sterijina 15, 011/ 27 62 381 RIZNICA VINA Ruzveltova 48, 011/ 30 89 266 VINODOM Bulevar Mihajla Pupina 10a, lok. 21, 011/ 31 18 747

KRAGUJEVAC WINE & WINE Kralja Aleksandra I Karađorđevića 160, 034/ 36 73 27

SUBOTICA VINARIJA ZVONKO BOGDAN Matije Korvina 12, 024/ 55 32 42




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.