Wine Style no 49

Page 1

Wine Style broj 49

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

Broj 49 / oktobar 2014.

Enografija

PULJA

Moj izbor

i eNa Mi oVić Hoteli

GRAN MELIÁ COLÓN Eno kutak

BERBA 2014. Profil vinarije

TEMET

www.winestyle.rs

Intervju

STefaN MileNkoVić




Wine Style OD 2006. GODINE

www.winestyle.rs

Broj 02

Broj 01

Broj 03

Broj 04

Broj 05

Broj 06

Broj 07

Broj 08

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 15 februar 2009.

ENO KUTAK Novo vinarstvo Srbije (IV) SPECIAL WS u Istri: Vodnjan SLAGANJE HRANE I VINA Pe urke AUTOMOBILI Noviteti

INTERVJU

­

Broj 10

Broj 09

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

Broj 17 jun 2009.

SLAGANJE HRANE I VINA Školjke

Broj 11

Broj 14

Broj 13

Broj 12

Wine Style

Wine Style Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima

ISSN 1452-6646

pecijalizovani­magazin­o­vinu­i­alko olnim­pi ima­

Broj 18 avgust 2009.

WINE&FOOD Restoran Zigante

VINSKI TURIZAM Hotel Belica

Broj 15 ­

NIJE ZA PRODAJU

­

roj­

­

­april­

pecijalizovani­magazin­o­vinu­i­alko olnim­pi ima­

ToP

ekSklU iVNo

ToP

EKSKLUZIVNO 150 godina vinarije Louis Jadot AUTOMOBILI MINI jubilej

i a eTikeTe

Broj 17

Wine Style pecijalizovani­magazin­o­vinu­i­alko olnim­pi ima­

ToP

­

roj­

­P

­ ­okto ar­

Broj 19

Wine Style ­

pecijalizovani­magazin­o­vinu­i­alko olnim­pi ima­

­

roj­

Broj 20 ­

­ ­decem ar­

pecijalizovani­magazin­o­vinu­i­alko olnim­pi ima­

ViNa i a e - U

SlaGaN e

aNe i ViNa

ViNa i a e - U

BUSiNeSS lUB

SlaGaN e

gen. direktor Delta eal estate-a

aNe i ViNa

PleaSU e ellness krstarenje

onda legend

iNTe V U

iNTe V U

NeBo a GloGoVa

oVaN ći iloV

Broj 21

Broj 22

Broj 23

Broj 24

roj­

­P

­ ­april­

ViNa i a e - U

čurek, Goriška brda

PUToPiS Toskana

Božo Prelević

Noviteti

ečna riba

Pačetina

Novogodišnja trpeza

BUSiNeSS lUB

aUToMoBili

ViNa i a e - U

hateau kamnik, Skoplje

SlaGaN e ViNa i aNe

SlaGaN e aNe i ViNa

Movia, Goriška brda

Dejan acić,

­

ToP ToP

­P

­avgust­

Wine St le

­P

Podrum adovanović, krnjevo ćuretina

roj­

aUToMoBili

aD aNka oVaNoVić

Broj 18 ­

ToP

­

seria

iNTe V U

INTERVJU

DRAGOLJUB LJUBIČIĆ MIĆKO

­

pecijalizovani­magazin­o­vinu­i­alko olnim­pi ima­

Marco aprai

aUToMoBili

­

Wine Style

­jun­

ViNa i a e - U

Pršuta

SlaGaN e aNe i ViNa Paste

INTERVJU

roj­

SlaGaN e aNe i ViNa

ViNa i a e - U

Podrum aleksandrović

BM

­

­P

latan otok - Plenković, var

Primeur degustacija u Bordou

ENO KUTAK Eko-vinogradarstvo

Broj 16

Wine Style

­P

oTeli

aUToMoBili

rillon le Brave, Provansa

audi a Sportback

iNTe V U iNTe V U

el ko oB aDoVić

D aGaNa oGN eNoVić

intervju

o aN P eDiN

Broj 25

Broj 26

Broj 27

Broj 28

Broj 29

Broj 30

Broj 31

Broj 32

Broj 33

Broj 34

Broj 35

Broj 36

Broj 37

Broj 38

Broj 39

Broj 40

NIJE ZA PRODAJU

ISSN 1452-6646

Broj 46 / maj 2014.

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

broj 48

www.winestyle.rs

Wine Style

Wine Style Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Broj 45 / februar 2014.

broj 47

ISSN 1452-6646

broj 46

broj 44

www.winestyle.rs

Wine Style

NIJE ZA PRODAJU

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Wine Style

Wine Style

Wine Style

Broj 47 / jun 2014.

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

Moj izbor

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

Broj 48 / avgust 2014.

Vinski mitovi

NADA ŠARGIN

Solaia

Ekskluzivno

Enografija

SUPERWINE 2.0

kulinarske destinacije

TaMa a D aGiČeVić

UMBRIJA

Moj izbor

NaDa Ma aNkoVić

Moj izbor

ALZAS

U poseti

aTel e ViNa aPaT

Enografija

DOLINA LOARE

Putopis

kUBa

Enografija

VeNeTo

Automobili

Vinoskop

oNDa iVi ToU e

Me lo

kulinarske destinacije

Bo Do

Vinske priče

iČa D SMa T

Moj izbor

MileNa VaSić Enografija

Si ili a

Broj 44

Broj 45

Automobili

NoViTeTi

Broj 46

Intervju

PREDRAG Miki MaNo loVić

Intervju

Milo aD ČaVić

Broj 47

Intervju

www.winestyle.rs

WINE STYLE

Broj 43

IZRAEL

www.winestyle.rs

4

Broj 42

www.winestyle.rs

www.winestyle.rs

Broj 41

Intervju

MaTi a BećkoVić

Kulinarske destinacije

VLASTIMIR U a STo il koVić

Broj 48



Wine Style

PRVI SRPSKI MAGAZIN O VINU I DRUGIM FINIM STVARIMA SPECIJAlIZOVAN ZA UGOSTITElJSTVO

IZDAVAČ

SPECIAL PRESS d.o.o. Beograd GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Aleksandar Duković DIZAJN

Branko užić FOTOGRAFI

Vladimir Miloradović, Dalibor Danilović, Miroslav Petrović, Vladimir Antić, Milan Josipović SARADNICI

uro Tošić, Stevan Rajta, Thomas Curtius, Milorad Cilić, Branko Čečen, Novak Sladić, Perica Gunjić, Tatjana Nježić, Dragana Zdelar, Saša Marinković, Predrag Gavrilović, Milan Vukelić, Martina Velemir, Nenad Gladić, Mirjana Mitrović ADVERTISING MANAGER

Vuk Tripković OFFICE MANAGER

Tatjana Antić LEKTOR

Biljana Branić-latinović PREPRESS

Black Bo ŠTAMPA

Rotografika, Subotica DISTRIBUCIJA

Rotografika i Special Press ADRESA REDAKCIJE

Dositejeva 13, Beograd Tel fa : 011 40 59 253 www.winestyle.rs redakcija winest le.rs marketing winest le.rs DINAMIKA IZLAŽENJA

dvomesečna Wine Style broj 49

Wine Style NIJE ZA PRODAJU

Prvi srpski magazin o vinu i drugim finim stvarima

www.winestyle.rs

ISSN 1452-6646

Uvodnik Odavno se o nekoj berbi nije pričalo kao o ovoj. S razlogom, jer godina je bila toliko klimatski nepovoljna da je pravo čudo što je spašeno i ovoliko grožđa. Naravno, jos pre berbe postavilo se pitanje „Šta da se radi, kada da se bere?“ Čini se da nikada nije bilo toliko važno doneti odluku o pravom trenutku berbe. Neki vinogradari su zahvaljujući adekvatnim reakcijama uspeli da sačuvaju prilične količine i da zadrže pristojan kvalitet. On naravno neće biti poput onih u nekim bliskim nam godinama, ali neće biti ni tako katastrofalan. A kvalitet samih vina najpre zavisi od vinara, jer sada će njihovo umeće biti od vitalnog značaja. Sigurno će biti drugačija od onih na kakva smo navikli, ali u tome i jeste draž, u toj neponovljivosti. Ova godina doneće vinima malo više herbalnih i voćnih aroma, a na uštrb punoće, snage i obojenosti. Ali, moći ćemo da kažemo da smo i to probali i da vidimo na delu šta znače karakteristike berbe. Da shvatimo da je u grožđu srž cele priče o vinu. Osim toga, vina neće baš teći u potocima, pa će samim tim biti i dragocenija. Dakle, eto razloga za još jednu sezonu uživanja i poštovanja vina.

Broj 49 / oktobar 2014.

Enografija

PULJA

Moj izbor

i eNa Mi oVić Hoteli

GRAN MELIÁ COLÓN Eno kutak

BERBA 2014. Profil vinarije

TEMET

www.winestyle.rs

Intervju

STefaN MileNkoVić

NASLOVNA STRANA

Foto: Vladimir Miloradović Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pićima Izdavač ne odgovara za sadržaj objavljenih oglasa Časopis se ne distribuira licima mlađim od 1 godina i namenjen je isključivo profesionalcima u HoReCa sektoru, između ostalih i proizvođačima i distributerima duvanskih proizvoda. CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 4 WINE STylE : specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pićima glavni i odgovorni urednik Aleksandar Duković. God. 1 , br. 2 (200 ) - . - Beograd (Petrogradska 10) : Special press , 200 (Subotica : Rotografika) . - 30 cm Dvomesečno ISSN 1452- 4 Wine St le COBISS . SR - ID 1344 1932

Aleksandar Dukovi} Glavni i odgovorni urednik novinar i nosilac diplome Advanced Course Wines&Spirits International WSET programa na Austrijskoj vinskoj akademiji



SaD

49 BROJ

a

BROJ

49

» 22

» 28 » 32

PROFIL VINARIJE Jedno od najatraktivnijih vinskih zdanja u Srbiji, netipičan izbor vrsta vina, moderan dizajn i zavidan kvalitet samih vina, neki su od razloga zbog kojih je vinarija Temet iz agodine za samo dve godine uspela da stekne priličan broj poštovalaca MOJ IZBOR irena Mišović, jedno od najpoznatijih imena domaće modne scene, pričala je za Wine Style o svojim omiljenim vinima, mestima za izlazak ENO KUTAK odavno nije bila ovako teška godina, ali nema razloga za pesimizam. Neće biti baš mnogo vina, ali ono što bude neće biti za izbegavanje biće drugačija, imaće neku svoju specifičnost. To je otprilike poenta analize koju je za Wine Style uradio dr Saša Matijašević



SaD

a

49 BROJ

BROJ

49

» 42

» 48 » 56

INTERVJU U ekstremno otvorenom i opuštenom intervjuu Stefan Milenković za Wine Style govori o svom atipičnom životu zvezde klasične muzike: o tome kako ga je edin karamazov upoznao sa današnjom verenicom, o jogi koja mu spasava život, o motoru na kom je dva puta jahao amerkom uzduž i popreko, o kik-boksu ENOGRAFIJA U ovom broju sommelier uro Tošić upoznaje nas sa vinima regije Pulja, koja je jedan od najvećih proizvođača u italiji. kod nas nije toliko poznata, osim po vinima od sorte primitivo, ali je vrlo važan deo italijanske vinske industrije KULINARSKE DESTINACIJE Prava gurmanska, kuhinja Mađarske čuvena je u svetu. Gulaš, paprikaš i ostali specijaliteti odavno su se odomaćili i u Srbiji. Uz kratku priču, Saša Marinković daje i recept za jedan od mađarskih klasika u modernoj varijanti



SaD

49 BROJ

a

BROJ

49

» 62

» 70 » 76

FLASH Na desetak lakih pitanja o vinu, muzici, književnosti i drugim stvarima koje život čine lepšim u ovom broju odgovara mlada likovna umetnica iz Beograda Danica Marinković, koja je pažnju javnosti privukla svojim kolažima HOTELI Andaluzija je jedan od bisera Španije, a hotel Gran Meliá Colón u Sevilji idealna baza za upoznavanje ove regije. edinstven enterijer, koji potpisuju brojni poznati španski dizajneri, daje mu dodatni kvalitet MALA ŠKOLA VINA U ovom broju sommelier Predrag Gavrilović pojašnjava osnove tumačenja etiketa na vinskim bocama, a počinje sa francuskom. Naročitu pažnju posvećuje klasifikaciji vina, koja je i najkomplikovaniji deo etiketa



WINE STYLE INFO

U organizaciji kulinarskih magazina Color Press Grupe, organizovana je druga po redu Regionalna konferencija o hrani FoodTalk 2014. Čuveni kuvari, vinari, gastroblogeri i poznati ljubitelji hrane iz celog regiona uživali su u lepom ambijentu Salaša 137 na Čeneju. Osim stručnih panela i prezentacija, učesnici su probali najzanimljivije delikatese vrsnih kuvara iz Srbije i regiona, uz prisustvo mnogobrojnih gostiju i medija. Za prisutne je kuvala zvezda kanala 24Kitchen - Jolanta Delibozova, poznata violončelistkinja i kuvarica iz Bugarske, zatim Goran Kovačević, direktor hotela Square Nine, kao i Filip irić, vlasnik restorana Homa.

WS

U proteklih nekoliko nedelja vinarija a ov osvojila je brojna priznanja na nekoliko najvećih svetskih vinskih takmičenja. Na velikom ocenjivanju Mundus Vini 2014, koje je po petnaesti put zaredom organizovano u Nemačkoj, vino Regent osvojilo je zlatnu, dok su Trijumf Selection i Trijumf Barrique osvojili srebrne medalje. Austrian Wine Challange (AWC) je i ove godine bio u znaku Rodoslova, koji je po treći put na ovom vinskom ocenjivanju osvojio zlatnu medalju. Osim zlatne, na ovom takmičenju vinariji a ov dodeljeno je još pet srebrnih medalja. Na Mondial des Pinots, najvećem svetskom takmičenju za vina od sorte pino noar, penušavo vino Trijumf Noir osvojilo je srebrno odličje. Penušavo vino Trijumf Chardonnay osvojilo je zlatnu medalju i proglašeno je za a o avo v o o oč vo na Svetskom šampionatu za šampanjce i penušava vina u Engleskoj (The Champagne and Sparkling Wine World Championship).

14

WINE STYLE

Brodar MSC organizuje 2. i 9. novembra, kao i 14. decembra, degustaciju najpoznatijih vina zapadnog Mediterana, tokom osmodnevnog krstarenja svojim najvećim kruzerom Splendida. U cenu krstarenja uključene su neograničene svakodnevne degustacije poznatih vina mediteranskih regija tokom ručka i večere, kao i lučke takse, razgledanje Barselone i poseta jednoj španskoj vinariji. Informacije o krstarenju, rezervacije i uplate mogu se izvršiti u turističkoj agenciji Supernova Travel, Majke Jevrosime 29, Beograd, www. krstarenje.org



WINE STYLE INFO

U prostoru budućeg wine bara Vintage, koji će uskoro biti otvoren u lominoj ulici 41 u Beogradu, organizovana je prezentacija vina podruma Cesari iz italijanske oblasti Veneto. Predstavljeno je šest vina: bela Nibai Soave Classico i Lugana Centro Filari i crvena Mara Valpolicella Ripasso, Bosan Valpolicella Ripasso, Amarone della Valpolicella Classico i Amarone della Valpolicella Bosan. Prezentaciji, koju je vodio Rinaldo Corvi, suvlasnik vinarije Cesari, prisustvovali su direktor italijanskog Instituta za spoljnu trgovinu (ICE) pri ambasadi Italije Giovanni Mafodda sa saradnicima, zatim generalni sekretar Privredne komore Italije Oliver lepori, kao i ljubitelji vina i profesionalci iz vinskog sveta. Prisutni su posebno ineresovanje pokazali za Amarone i Ripaso. WS

Početkom oktobra u beogradskom restoranu Amphora organizovana je promocija vina vinarije ač ov o sa Fruške gore. Uz večeru sa pet gangova služeni su Portugizer, Chardonnay, Frajla, Merlot i Traminac ove kuće, a gosti su uživali i uz ples tango ansambla Tango Natural, koji već postaje zaštitni znak promocija ove vinarije. Degustaciju vina vodila je somelijerka Dragana Zdelar. WS

U hotelu Falkensteiner u Beogradu organizovana je promocija vina vinarije Podrum a ov iz upe. Gostima su bili predstavljeni Sofia rose, Sofia tamjanika, Sofia cuvee, Prince rskavac i 33. Akcenat je bio na novim berbama vina Sofia rose i Sofia tamjanika, kao i na vinu 33 (trideset trojka). 16

WINE STYLE





WINE STYLE INFO

kad se sretnu vino i književnost Piše: Vuk Tripković

edna od omiljenih rečenica mnogih domaćih vinara je Vinu je zemlja majka, a nebo sudbina. Odmah iza nje fraza - Vinska kultura je neraskidivi deo opšte kulture jednog društva, tako da ne čudi što ćete u današnje vreme u razgovoru sa jednom grupom domaćih vinara više saznati o nameštanju tendera, košarkaških utakmica ili hrani u zatvorima, nego o aktuelnoj berbi, vinu, pozorištu, književnosti Da kultura i umetnost stvarno imaju neke veze sa vinom, podsetila nas je prva po redu dodela književne nagrade za životno delo Podrum adovanović 20

WINE STYLE

R

azna takmičenja, konkursi i izbori u umetnosti, iako prema mišljenju mnogih nemoguća ili u najmanju ruku besmislena, ipak su veoma česta. Slično je i u svetu vina, u kome haraju brojna ocenjivanja, medalje, sudije i poeni, podjednako bezrazložni i suvišni. Međutim, ponekad je objektivna procena vrednosti i umetnosti i vina moguća uglavnom tamo gde iza odluka o najboljima ne stoje nikakvi interesi, već čista ideja da se plemenite i kvalitetne stvari nađu zajedno na jednom mestu. A procena žirija za dodelu književne nagrade za životno delo o a ova ov bila je da prvi dobitnik treba da bude liričar, naš proslavljeni akademik ljubomir Simović. Svečano proglašenje dobitnika ove nagrade obeleženo je u vinariji o a ova ov u Krnjevu, a tamo je svako radio ono što najbolje zna. ljubomir Simović je pročitao jednu intimnu priču, ličnu zahvalnicu vinu i umetnosti, a domaćini su


WINE STYLE INFO

gostima punili čaše svojim najboljim vinima, direktno iz bureta. Nakon što su se zahvalili jedan drugom, ljubomir Simović na nagradi, a vlasnik vinarije Miodrag Radovanović nagrađenom, svečanost je nastavljena, baš kako i priliči, uz razgovore o vinu, umetnosti i uz zvuke kuckanja vinskih čaša i laganog džeza. „Vino nije obično piće i hrana, više je od toga, kao i umetnost koja je više od života. Tako da je spoj kniževnosti i vina spoj dve stvari koje su veće od života. Ovo je veliki dan za istoriju naše književnosti jer je prvi dobitnik ove nagrade jedan od naših najvećih liričara dvadesetog veka, akademik ljubomir Simović. Kriterijumi je bio ne konkurisati nijednoj književnoj nagradi već dodeliti nagradu za životno delo . U Srbiji ne postoji slična nagrada. Kruterijum je bio jasan - dobitnik u godinama mora imati zaokruženu književnu karijeru i mora biti neko ko predstavlja živog klasika srpske književnosti. Mislimo da smo sa ljubomirom Simovićem otpočeli jedan veličanstveni niz nagrađenih za životno delo od strane o a a ova ov “, rekao je predsednik žirija, književnik Aleksandar Gatalica. foto: Vladimir Miloradović

A nagrada je, baš kao što je i sve tog dana bilo, prikladna i sa merom - barik bure vina Cabernet sauvignon Reserve Podruma a ova ov , koje je već duži niz godina jedno od najboljih srpskih vina. Bure će biti pretočeno u flaše, po jedna za svaki dan, sve do naredne godine i dodele nove nagrade. „Popiću ih sa prijateljima, i onim živim i onim mrtvim“ , reče mi gospodin Simović. „A to nema cenu“, rekoh sam sebi. WS WINE STYLE

21


iNe ST le P ofil ViNa i e

VINARIJA TEMET

Piše: aleksandar Duković

Upečatljiv karakter vinskog modernizma Taj novi jagodinski vinski trougao nije više nikakvo čudo, već sve ozbiljniji i važniji toponim na vinskoj mapi Srbije. Dobar deo zasluga za ponovni procvat vinarstva i vinskog turizma u ovom kraju pripada vinariji Temet, koja je jednom modernom koncepcijom brzo privukla pažnju domaćih enofila 22

WINE STYLE


foto: arhiva vinarija Temet

iNe ST le P ofil ViNa i e

K

roz Jagodinu, put sela Lozovik, u skorije vreme prolazi sve više automobila sa raznim registracionim oznakama, a dobar deo njih zaustavlja se ispred malog arhitektonskog čuda na vrhu brežuljka. Moderna zgrada, koja izgledom podseća na savremene španske ili američke vinarije, već pri prvom susretu jasno stavlja do znanja da se unutra dešavaju ozbiljne stvari. Kad je prošle godine svečano otvorena vinarija Temet, mnogi od gostiju komentarisali su da je tako nešto falilo domaćem vinarstvu. „Kada smo razmišljali o dizajnu i arhitekturi osnovno pitanje je bilo da li da napravimo

nešto tradicionalno šumadijski ili nešto što je u trend u svetu. Na kraju smo odlučili da radimo ono što će biti budućnost, pa će tada, za trideset ili pedeset godina i naša vinarija biti tradicionalna. Mislim da u svemu treba pratiti duh vremena koje dolazi“, priča Nebojša Aleksić, vlasnik vinarije Temet. Ovog rođenog Vranjanca splet okolnosti počeo je sve češće da dovodi u lozovik. Nakon završenih studija ekonomije otišao je u Pariz na usavršavanje u oblasti menadžmenta. Tamo je, kako kaže, kao i svi mladi ljudi odmah zavoleo vino i francusku gastronomiju. „Kada sam se vratio u Beograd počeo sam sve

WINE STYLE

23


WINE STYLE PROFIL VINARIJE

više da probam vina, da istražujem, a kad su se stvorili finansijski uslovi i kada je država počela više da pomaže taj sektor, odlučio sam da osnujem sopstvenu vinariju. To je bilo 2007. godine, a do 2009. sam tragao za zemljom. Tražio sam nešto što je udaljeno sat i po vremena vožnje od Beograda, ali najvažnije je bilo da zemlja bude adekvatna za sadnju vinove loze. Ostvarili smo saradnju sa Poljoprivrednim fakultetom iz Zemuna i Institutom iz Verone, sa kojima smo zajedno radili ispitivanje zemljišta. Najviše mi se na kraju dopao Lozovik, sa svojim

24

WINE STYLE

okruženjem i infrastrukturom. To je bio početak stvaranja Temeta“. Osim velike investicije koja je bila neophodna za stvaranje ovakve vinarije, Temet je na tržištu vina odmah skrenuo pažnju nekim originalnim, vrlo kreativnim rešenjima. Etikete, krajnje jednostavne, svojim izgledom među prvima privlače pažnju na policama. Takođe i naziv vinarije – kratak, lako zapamtljiv, jednostavan i univerzalan tako da nijedan stranac nema problem da ga izgovori. Tradicija je,


WINE STYLE PROFIL VINARIJE

u slučaju Temeta, ustupila malo više mesta modernom svetu. „Kada sam počeo da pravim koncept vinarije imao sam tri ideje vodilje: da bude drugačija, da bude moderna, a da ima neku svoju patinu i da ceo koncept bude jednostavan. Hteli smo da budemo prepoznatljivi - po stilu vina, po dizajnu, i grafičkom i arhitektonskom, kao i po nastupu na tržištu. Tako je bilo i sa nazivom, nisam hteo da se vinarija zove Aleksić. Setio sam se latinske reči temetum,

što znači jako, snažno alkoholno piće a pre svega vino, pa smo iz toga izvukli reč temet. Ima dobru grafičku i fonetsku simetriju, piše se i čita isto pisana i ćirilicom i latinicom. Što se tiče tradicije, mislim da je treba negovati i poštovati, ali i osavremeniti nekim novim dostignućima. Volim da kažem da tradicija nije u nama nego u zemlji. Naziv zemlje na kojoj se nalazi naša vinarija potiče od daleke istorije uzgoja vinove loze ovde i ja sa misim da je u tome suština. Upravo u zemlji“, objašnjava Nebojša Aleksić.

WINE STYLE

25


WINE STYLE PROFIL VINARIJE

Na toj zemlji prvi Temetovi vinogradi zasađeni su 2010. Prva prerada godinu dana kasnije, a prva berba u sopstvenim vinogradima bila je 2012. U ovom trenutku grožđe stiže sa 20 hektara vinograda, od kojih je jedanaest u vlasništvu, a ostalo u kooperaciji. Prošle godine proizvedeno je sedamdeset, a početkom ove na tržištu je bilo devedeset hiljada litara. Trenutni ukupni kapacitet vinarije je oko 200 hiljada litara, sa tendencijom da se uskoro proširi do 250 hiljada, a proizvodni je 90.000 litara. Sva crvena vina odležavaju u barik buradima, kojih je trenutno 150, a od belih samo Ergo. Ostala vina flaširaju se kao mlada. „Ideja je da možemo da smestimo vina iz tri prerade na odležavanje u drvetu i da svake godine menjamo trećinu barika da bismo

26

WINE STYLE

postigli kontinuitet u kvalitetu. Kada smo počeli, neki iskusniji ljudi od mene rekli su mi da je maksimalna količina do koje može da se kontroliše kvalitet sto hiljada litara. Zato nećemo proizvoditi više od toga, a plan je da imamo dvadeset hektara svojih vinograda, što obezbeđuje dovoljnu količinu grožđa za tih sto hiljada litara“, kaže Nebojša Aleksić. Trenutno je na tržištu šest Temetovih vina, a u okviru dva komercijalna naziva. Prvi je Tri Morave, koji je trenutno sporan zbog novog pravilnika - belo vino je kupaža tri domaće sorte, smederevke, morave i tamjanike. Crveno je od prokupca i odležavalo je u drvetu. Kasnije ćemo dodati crnu tamjaniku i jagodinku, pa će simbolika biti zaokružena.


WINE STYLE PROFIL VINARIJE

Drugi naziv je Ergo - belo je kupaža šardonea i pino griđa, a crveno kaberne frana, kaberne sovinjona, pti verdoa i merloa. Tu su još i Rose, koji je kupaža širaza i kaberne sovinjona, kao i sortni Pinot grigio. „Hteli smo da radimo i sa našim autohtonim sortama, koje ćemo da negujemo sve više, ali i sa internacionalnim. Ova vina će stalno biti u ponudi, a u nekim godinama, kada budemo imali stvarno vrhunsku sirovinu, proizvodićemo male količine vina, posebne serije koje će se zvati

Dobra godina i to će biti sortna vina. Penušavac je u pripremi, desertno vino takođe “, najavljuje Nebojša Aleksić. U vinariji ozbiljno rade na razvijanju vinskog turizma. Trenutno postoji nekoliko degustacionih prostora, sa mogućnošću posluživanja lagane hrane. U pripremi je i otvaranje restorana, a ideja je da se hrana sprema isključivo od namirnica koje mogu da se nađu u okruženju od deset kilometara. Takođe, akcenat se stavlja na organizovanje korporativnih druženja. WS

WINE STYLE

27


WINE STYLE MOJ IZBOR

irena Mišović Bila je supermodel u ex-YU, a njena karijera na svetskoj manekenskoj sceni krunisana je pojavljivanjem na naslovnoj strani magazina Cosmopoliten. Svet mode nikada nije napustila, a ulogu manekenke zamenila je novinarskom profesijom – bila je voditelj, autor i urednik emisija na RTS-u, TV Politika i TV B92, od kojih je najpoznatija bila Ne samo moda, kao i urednik i analitičar raznih stranica u magazinima i novinama: od Magazina M, Jefimije, Statusa, Glorijinog Trend Reporta do srpskog izdanja Grazie, gde je bila glavni i odgovorni urednik. U međuvremenu, često se pojavljivala u žirijima na dodelama nagrada u svetu mode. „Trenutno radim na raznim projektima koje planiram polako ali temeljno da ostvarujem, jer moja deviza je uvek bila da treba da se uradi najbolje što može i uvek razmišljati i otvoriti nove opcije za konstantan blagi rast uspeha i razvoj u budućnosti , kaže irena Mišović za magazin Wine Style

VINO

HRANA

IZLAZAK

Ljubitelj sam i poznavalac piva, ali od pre nekoliko godina vino me sve više zavodi. Moja prva sećanja na vina su dosta traumatična, a potiču iz vremena dok sam živela i radila u Parizu. Francuski kelneri su me bez pomeranja od stola uz svaki obrok, pogotovo u boljim restoranima, mučili da odlučim koje vino ću da izaberem ali tako da se ono savršeno složi uz moje jelo. Ni sad nisam toliki poznavalac da bih odmah znala da kažem, ali sve više uživam u njima i sve više vidim sebe kako, poput Francuza, svakodnevno uz ručak popijem po čašu. Moja omiljena vina su, u stvari, kao i ja –„romantična“ vina. Puna, aromatična i stalna u kvalitetu, ali čarobna u dodiru sa kiseonikom. Zato obožavam da idem na večere sa ozbiljnim gurmanima i poznavaocima dobrog vina, jer je to svaki put novo uživanje u novom iznenađenju, koje se naravno odrazi na moju veselost. Drugim rečima, volim dobra i kvalitetna vina i draže mi je da potrošim i više na vino, jer to zadovoljstvo je neprocenjivo i uvek nezaboravno. Ovde mi je omiljeno italijansko Vintage Tunino vinarije Jermann, koje je pravi primer svega što volim.

Još od kako sam sa godinu i po dana svog života probala svežu morsku ribu, smokve i masline, moja majka je shvatila zbog čega do tada nisam volela da jedem, jer srpska i uopšte kontinentalna kuhinja nisu izbor mog DNK. Zato je sve osim povrća, voća i ribe naučena disciplina za moj zdraviji organizam. Moje najveće otkriće se dogodilo u Marakešu, gde sam sedam dana snimala za Oilily katalog sa jednim holandskim fotografom, koji me je naučio da treba otvorenog srca okušati kuhinje drugih kultura. Tako sam prvi put probala i zaljubila se u njihovu verziju jagnjetine sa kuskusom i limunom. U Beogradu volim sve što mi spremi šef kuhinje Mirko Stojić u restoranu 2.0 Dijagonala, koji je tri meseca bio u Kopenhagenu radeći za trenutno najbolji restoran na svetu Noma koji ima dve Mišlenove zvezdice. Meso koje on priprema sous vide tehnologijom je razlog zbog kojeg ponekad pojedem i svinjetinu.

Jedino gde zaista volim da se zabavljam su beogradska andergraund mesta, zbog čega je taj grad bio i ostao metropola, bar kako ga ja vidim. Sve novo i neistraženo u muzičkoj umetnosti je ono što je za mene izazov i pravo uživanje. Dobra škola beogradskih didžejeva je nešto što treba gajiti i to je jedino moguće na mestima koja se ne trude apriori da udovolje širokim masama. Kao večiti roker u duši i buntovnik u glavi sa dosta dobro razvijenim muzičkim ukusom i stavom, jedna sam od onih koji na dobar ritam ne mogu da miruju. Za mene je samo dobra muzika dobar provod, ali naravno uz divne drugare ili bilo koji veseo i pristojan svet oko mene. Zato volim 20 44, Magacin Depo i još neka mesta gde nastupaju mladi bendovi i didžejevi, koji samo rade na svojoj umetničkoj snazi. WS

28

WINE STYLE


Foto: lična arhiva/Petar Vujanić

wine style moj izbor

WINE STyle

29


WINE STYLE NOVA VINA

vinarija joki iz mesta pola a u okolini adra u dalma iji donosi nova or anska vina na naše tr ište poŠip vinarija joki Organsko suvo belo vino sa 14,1% alkohola, proizvedeno od pošipa, vrhunske autohtone dalmatinske sorte specifičnog ukusa sa pikantnim kiselinama. lokalitet sa kojeg dolazi grožđe za ovo vino odlikuju posebni mikroklimatski elementi, što se i oseća u vinu. U aromatskom sklopu dominiraju note suvih kajsija i badema. Odlično se slaže uz hobotnicu ispod sača i slične morske delikatese. Servirati na temperaturi od 10 do 12 stepeni C. Cena: 1.500 dinara Uvee vinarija joki Organsko crveno suvo vino, tipična bordoška kupaža: 50 cabernet, 25 syrah, 25 merlot. Vrlo sveže vino koje je odležalo 1 meseci u hrastovoj buradi. Dominantna je aroma crnog bobičastog voća, punog je tela sa izraženim taninima. Temperatura služenja je od 1 do 1 stepeni C, a naročito dobro se slaže uz jagnjetinu. Cena: 1.570 dinara ros vinarija joki Organsko vino nastalo od 100 sorte syrah. Suvo, sa 14 alkohola. Ime potiče od prva dva slova reči rose i syrah. Neobičan roze, vrlo osvežavajući, kompleksnog mirisa, atipične, nešto intenzivnije boje i malo jačeg tela. Idealno se slaže uz paški ili neki sličan tvrdi sir i pršut. Servirati na temperaturi od 14 do 1 stepeni C. Cena: 1.095 dinara Uvoznik: pi oki

a ane vinarija aleksi Oblast: Vranje, Srbija Sortni sastav: vranac 100 . Duboke, intenzivne rubincrvene boje. Sporo pokretljivo u čaši, pokazuje znatnu ekstraktivnost. Na nosu se slojevito otvara, a primarna je mešavina mirisa zemlje, začina i naznaka grafita. Voćni mirisi se iskazuju u drugom sloju, sa notama višnje, šljive i sitnog crnog voća. Na ukusu puno, sa mesnatim naglašenim taninima, uz dominaciju voćnih aroma koje su protkane hrastovinom i začinima, naročito karanfilićem. Snažnog je tela i duge završnice, sa potencijalom za dalje odležavanje u boci. Poželjno je dekantiranje. Preporučena temperatura serviranja je od 1 do 1 stepeni C. Cena: 1.0 0 dinara proizvođa : vinarija aleksi

30

WINE STYLE



WINE STYLE ENO KUTAK

BERBA 2014.

foto: Vladimir Miloradović

Veliki izazov za vinare

32

WINE STYLE


WINE STYLE ENO KUTAK

ako bismo bilo kog vinogradara ili vinara pitali šta misli o ovoj proizvodnoj godini, verovatno bi svi odgovorili isto: zaboravimo je što pre, sa nadom da se ne ponovi u skorije vreme . ali, ne bismo smeli da je zaboravimo a da ne izvučemo neke pouke, jer su napravljene brojne greške koje su nas na kraju skupo koštale. Prema navodima mnogih stručnjaka ovakvi meteorološki faktori kakvi su vladali u ovoj godini javljaju se jednom u stotinu godina, ali šta ako u budućnosti budemo imali veći broj ovakvih ili sličnih godina od u vinogradima je skoro prepolovljen, a ono što je ostalo nije baš najvišeg kvaliteta. Međutim, to nikako ne znači da će vina iz ovogodišnje berbe biti katastrofalno loša, već da neće biti na nivou onih iz nekih ranijih berbi. U stvari, biće drugačija. ali i takva kakva je bila, ova godina ima neke svoje specifičnosti, što će se oslikati i u vinima. Svaka godina je novi izazov zar u tome i nije draž vina a ova berba biće zaista ogroman izazov za vinare i samo oni najveštiji uspeće da proizvedu vina pristojnog kvaliteta

Piše: Dr Saša Matijašević, docent na Katedri za vinogradarstvo, Poljoprivredni fakultet u Beogradu

S

am početak kalendarske 2014. godine, kao i čitav period do početka vegetacije odnosno otvaranja okaca, bio je veoma povoljan za vinovu lozu. Imali smo blagu zimu bez snega, ali i bez ekstremno niskih temperatura. Početak kretanja okaca i početne faze porasta lastara (april i prva polovina maja meseca) odlikovao se nešto nižim temperaturama i nešto većom količinom padavina za taj period. Sve to uslovilo je nešto usporeniji porast lastara i ne baš preteranu pojavu prouzrokovača bolesti, pre svega plamenjače vinove loze. Sve ovo ničim nije ukazivalo na ono što će se kasnije dešavati. Međutim, drugu polovinu maja a naročito prvu polovinu juna meseca karakteriše značajan porast temperatura i enormno velika količina padavina. U ovom periodu imamo veoma intenzivan porast lastara, koji dnevno rastu i do dvadeset centimetara. Cvetanje vinove loze dešavalo se tokom prve dekade juna, a u tom periodu imali smo niz od 12 do 15 dana sa enormno velikom

količinom padavina. Intenzivan porast lastara i nemogućnost da se zaštiti novoformirana lisna masa imali su za posledicu izuzetno jaku pojavu plamenjače lista, koja se ubrzo premestila i na cvasti, što je izazvalo veliku štetu u većini vinogorja i to kod svih sorti, a posebno kod kaberne sovinjona i merloa. Kod ove dve sorte prinosi su zbog toga bili značajno manji, čak 50 – 0 u odnosu na prethodnu godinu. Primarna zaraza plamenjačom koja je ostvarena u ovom periodu, a koju većina proizvođača u većini vinogorja nije uspela blagovremeno da spreči ili sanira, bila je izvorište za dalje sekundarne zaraze koje su se javljale u narednom delu vegetacije. U isto vreme kada se javila plamenjača počela se javljati i pepelnica vinove loze, u nekim vinogorjima i nešto ranije nego što je uobičajeno. Veoma velike štete od prouzrokovača pepelnice pretrpele su sorte burgundac beli i sovinjon beli, a naročito šardone. Ove nepovoljne okolnosti zadesile su proizvođače u

WINE STYLE

33


WINE STYLE ENO KUTAK

svim vinogradarskim rejonima i vinogorjima, ali najveće štete pretrpeli su proizvođači u upskom vinogorju. Treba istaći da nisu samo nepovoljni meteorološki činioci uticali na ovakav razvoj situacije, već i neblagovremeno izvođenje pojedinih ampelotehničkih mera, posebno zalamanje lastara. Neizvođenje ove mere uslovilo je širenje prouzrokovača bolesti (plamenjače i pepelnice) čak i u onim zasadima u kojima je vršena zaštita, ali zbog velike lisne mase ona nije bila delotvorna u punoj meri. Drugi deo leta karakterisale su relativno niske temperature za to doba godine i visok nivo padavina. Sve ovo uslovilo je veoma usporeno sazrevanja grožđa svih sorti, a posebno u vinogradima koji su ostali bez značajnog dela lisne mase. Ipak, određeni broj manjih proizvođača kao i neki veliki sistemi uspeo je kako tako da održi zasade u dosta dobrom stanju sve do kraja av-

34

WINE STYLE

gusta i početka septembra, meseca kada opet jedan duži kišni period onemogućava zaštitu i obezbeđuje uslove za širenje sive truleži grožđa - posledica je gubitak značajnog dela prinosa, posebno kod sorti rajnski rizling, šardone, sovinjon beli, frankovka i druge. Iz tog razloga proizvođači su se odlučili za berbu belih sorti, iako kvalitet grožđa odnosno sadržaj šećera i ukupnih kiselina nije na onom nivou koji obezbeđuje visok kvalitet vina, a sve u cilju da se spase što se spasti može. Takođe, nešto ranije otpočinje se sa berbom crnih vinskih sorti (burgundac crni, game), a u istom cilju. Veoma mali broj proizvođača uspeo je da sačeka optimalnu zrelost crnih sorti. Zanimljivo je da se u pogledu otpornosti na prouzrokovače bolesti dosta dobro pokazala autohtona sorta prokupac, u odnosu na kaberne sovinjon i merlo u okviru istog vinogradarskog područja. Ranija berba belih vinskih sorti sa nižim sadržajem šećera daće vina sa nešto slabijim telom


WINE STYLE ENO KUTAK

i manjim sadržajem alkohola, ali istovremeno ta vina trebalo bi da imaju izraženiji herbalni miris i arome, a takođe i voćni karakter. Kod crnih vinskih sorti je slična situacija. S obzirom na to da u većini lokaliteta sorte poput kaberne sovinjona i prokupca nisu dostigle adekvatnu fenolnu zrelost, odnosno neće nakupiti dovoljnu količinu bojenih materija, vinima ovih sorti nedostajaće boje. Očekivano je bilo da crvena vina iz ove berbe imaju prijatnu voćnu aromu, a svakako nije očekivano da ispolje snažan karakter koji bi im omogućio duže odležavanje u drvenim sudovima. Zbog svega ovoga, u ovoj godini do izražaja će doći znanje i umešnost spravljanja vina. Možda više nego ikada ranije.

Sve u svemu, iza nas imamo jednu veoma tešku godinu što se tiče proizvodnje grožđa, uz veoma veliko smanjenje prinosa - u proseku za polovinu u odnosu na prethodnu godinu. Kvalitet grožđa je takođe značajno niži, uz neke izuzetke kojih je jako malo, pa iz tog razloga ne treba očekivati preterano visok kvalitet vina. Na kraju, treba prebroditi i ovakve godine, sa nadom da se u skorije vreme neće ponoviti slična. Nadam se da su proizvođači grožđa izvukli određene pouke, uvideli greške koje su napravili i da ih neće ponoviti u nekoj sličnoj situaciji. ljubiteljima vina preporučio bih da ne izbegavaju berbu 2014, jer svaka berba ima nešto svoje i neponovljivo. WS

WINE STYLE

35


WINE STYLE PREDSTAVLJANJE

Stevan Rajta Najbolji srpski sommelier. Nosilac mnogih diploma presti`nih evropskih i svetskih {kola za sommeliere. Pr vi je na{ sommelier koji je u~estvovao na Pr venstvu Evrope, i to dva puta. Dugogodi{nje iskustvo stekao je rade}i po brojnim ekskluzivnim brodovima, hotelima i restoranima u zemlji i inostranstvu, kao i za mnoge vinske ku}e svetskog renomea

U ovom broju sommelier Stevan Rajta za čitaoce magazina Wine St le predstavlja pet vina: VINARIJA ZVONKO BOGDAN – CHARDONNAY VINARIJA AlEKSANDROVI – REGENT RESERVE DOMINI VENETI – AMARONE DEllA VAlPOlICEllA PODRUM VUKOJE – 30 SyRAH VINARIJA STOBI – SyRAH

NAZIV VINA: CHARDONNAY BERBA: 2013 SORTA: CHARDONNAY ­ PROIZVO\ ­ ­ ­ ­ ,

­

,­ ­

Vinarija Zvonko Bogdan, smeštena u tradicionalnom vinskom kraju na istočnoj obali jezera Palić, na krajnjem severu Vojvodine, jedna je od najmodernijih i najimpresivnijih u Srbiji. Iskoristivši sav potencijal ovog podneblja, vlasnici su pažljivo birali klonove sorti sauvignon blanc, pinot blanc, merlot, lemberger i cabernet franc, koje su posadili na 17 hektara vinograda u okolini vinarije, kao i na dodatnih 39 hektara na obali susednog jezera ludaš. Vino ima intenzivnu svetložutu boju sa sivkastim tonovima, odlične je bistrine i refleksije. Kompleksno, sa izraženim voćnim karakterom u kojem dominiraju note breskve i kruške uz nagoveštaje jabuke, a koji je u skladu sa blagim tonovima hrastovine i vanile. Na nepcima su izraženi punoća tela, postojanost, svežina, fin balans, kremasta tekstura i prijatne kiseline. Završnica je prijatna, voćnog karaktera sa naglašenim svežim citrusnim tonovima i nežnim dodirom hrastovine. Služiti ga sa morskom ribom, ljuskarima, pastama sa kremastim sosovima, kvalitetnim mesima sa svetlim punijim sosovima. Temperatura serviranja: 12 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.050 dinara

36

WINE STYLE



WINE STYLE PREDSTAVLJANJE

­ ­ BERBA: 2009 ­ ­ P PROIZVO\ ­ ­

­ ­

­ ­ ­

,­ ,­

­ ,­

­ ,

Proslavila se belim vinima, ali poslednjih godina Vinarija Podrum a ov iz Vinče kod Topole sve ozbiljnije radi i sa crvenim sortama. Jedno od najboljih crvenih vina ove kuće je Regent Reserve iz 2009. godine, koje je urađeno u maniru slavnih bordoških kupaža. Ova etiketa je zbog dužeg odležavanja svrstana u kategoriju reserve. Vino ima intenzivnu crvenu boju sa rubinkastim odsjajem. Na mirisu ga odlikuju prijatne i zrele arome crnog bobičastog voća, crne trešnje i blaga nota zrele šljive, kao i diskretne note hrastovine i crne čokolade. Na nepcima je veoma prijatno, voćnog je karaktera, punog tela, zrele taninske strukture i odlično izbalansirano. Završnica je perzinstentna, pitka i elegantna, sa izraženim skladom svežine, voćnosti i punoće. Služiti ga sa biftekom, ramstekom, kuvanim srpskim jelima, prženim kvalitetnim mesima i polumasnim sirevima. Temperatura serviranja: od 1 do 1 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.450 dinara

NAZIV VINA: AMARONE DELLA VALPOLICELLA BERBA: 2010 ­ ,­ ,­ ­ ,­ PROIZVO\ ­ ­ ­ ­ ,

Vinarija Cantina Sociale Valpolicella, tačnije vinarska unija Cantina Valpolicella Negrar, osnovana je 1933. godine a danas ima saradnju sa preko dve stotine uzgajivača grožđa koji u posedu imaju ukupno pet stotina hektara. Svi vinogradi smešteni su u podnožju regiona Valpolicella classico, severno od Verone. Od najboljeg grožđa proizvode se vina koja nose isti naziv kao i proizvođač Domini Veneti, a inače, ukupna godišnja proizvodnja na nivou cele kompanije iznosi oko osam miliona boca. Vino ima purpurnocrvenu boju sa rubinkastim odsjajem. Na mirisu je bogato aromama suvog grožđa i zrele šljive, kao i začina, cimeta i slatkog korena, i hrastovine. Na nepcima su izražene iste te arome, uz naznake čokolade, koje se nežno stapaju u punom, raskošnom i harmoničnom telu. Skladnih i mekanih tanina, ovo vino je odraz tipičnog karaktera Veneta. Završnica je puna, intenzivna i dugotrajna. Služiti ga sa jakim, začinjenim dimljenim i pečenim mesima, zatim mesom divljači, kao i plesnjivim sirevima. Temperatura serviranja: od 1 do 20 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 3.370 dinara

38

WINE STYLE



WINE STYLE PREDSTAVLJANJE

NAZIV VINA: 30 SYRAH BERBA: 2011 SORTA: SYRAH ­ ­ PROIZVO\ ­P ­ ­ ­ ,

P

­

P

Na ušću dveju reka, Trebišnjice i Sušice, gde je tlo najpogodnije za razvoj vinove loze u ovom delu Hercegovine, porodica Vukoje otpočela je sa obnavljanjem čuvenih Carskih vinograda. Više od tri decenije Podrum Vukoje proizvodi vrhunska vina, oslanjajući se na modernu tehnologiju i tradicionalne metode odležavanja vina. Potvrda kvaliteta su i mnoge nagrade koje je osvojio na uglednim međunarodnim ocenjivanjima, a novoizgrađena vinarija samo upotpunjuje utisak o visokom nivou ove kuće. Vino ima intenzivnu crvenu boju sa rubinkastim tonovima na obodu. Na nosu ga krase prijatne i nežne arome crvenog bobičastog voća, u kojima dominira zrela trešnja, kao i blagi tonovi bibera i fin nagoveštaj hrastovine. Na nepcima je voćno uz prisustvo lepih začinskih tonova, puno, sveže, odličnog balansa i zrele taninske strukture. Završnica je vrlo intenzivna, prijatna, sočna i mekana. Služiti ga sa biftekom, ramstekom, mesom divljači, pastama sa punijim sosovima, kuvanim i začinjenim jelima i zrelim sirevima. Temperatura serviranja: od 1 do 1 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.400 dinara

NAZIV VINA: SYRAH BERBA: 2011 SORTA: SYRAH ­ ­ PROIZVO\ ­ ­ ­

,­ ­ ,

Makedonska vinarija Stobi nalazi se u centralnom delu Makedonije, a u Tikveškom vinogorju poseduje oko .000 hektara vinograda. Osim velikim količinama, ova vinarija može da se pohvali i linijom visokokvalitetnih vina. Velike investicije u ovu vinariju, čiji su kapaciteti oko pet miliona litara, prati i vrlo kvalitetan rad enologa. Sve vino odležava u potpuno novim barik bačvama, i to u podrumu koji zadovoljava i najviše estetske kriterijume. Vino ima duboku crvenu boju sa rubinkastim odsjajem. Na mirisu su izražene arome crnog bobičastog voća, naročito kupine, kao i ribizle i blagi, prijatni začinski tonovi. Na nepcima se odražavaju punoća tela, svežina, dobra taninska struktura, kao i odličan balans voćnosti i začinskih tonova. Sama završnica je vrlo postojana i sveža, sa lepo zaokruženim skladom aroma. Služiti ga sa kvalitetnim crvenim mesima, dimljenim salamama i mesima, začinjenim jelima, mesom divljači i punomasnim sirevima. Temperatura serviranja: od 1 do 1 stepeni C Prosečna cena u vinotekama: 1.100 dinara

40

WINE STYLE



wine style intervju

Virtuoz koji ne propušta život Dok razgovaramo u lobiju hotela Roe Hempton u Torontu, Stefan Milenković sedi u stolici nogu skrštenih u joga pozi. Ne meditira, niti izgleda kao joginumetnik zagledan u astralne sfere, naprotiv: vedar je kao dečak, smeje se sve vreme. U trideset sedmoj godini puca od energije, iako je baš tih dana dok smo radili intervju neprekidno putovao i svirao. Tokom poslednja dva meseca je nekako upakovao dvadeset pet koncerata, malo je spavao i došao u fazu kada mu je odmor najvažniji deo pripreme za naredni nastup. Pored neprekidnog sviranja uspeva i da redovno drži predavanja na Univerzitetu Ilinois, smeštenom u studentskom kampusu Šampanj (Champaign), na sat i po vožnje od Čikaga.

Pišu: Nenad Stanković i Perica Gunjić

N

ičeg u njemu nema od uštogljenosti profesora ili klasičnog muzičara. Naprotiv, deluje opuštenije od mnogih rok zvezda. Ne zbog frizure, više zbog posvećenog rada na sebi i neprestanog otkrivanja novih izazova i po cenu rizika. Javna scena je prepuna ekscentrika, ali nema onih koji sa sobom tako ozbiljno eksperimentišu i tako hrabro istražuju kao Stefan Milenković. Nećete naći ni onih koji su kao on ozbiljno savladali zahtevne veštine, kao što je kik-boks, koji su dobili majstorsko zvanje u ruskoj vojnoj borilačkoj veštini, izveli 500 padobranskih skokova, dva puta obišli Ameriku i to motorom, ili – na sve to – ozbiljno proučili i igrali poker. Samo trenutak! Nismo pomenuli trideset četiri godine sviranja violine, najvećim delom kao svetska senzacija? Ups! Veoma je zahtevno da čovek tokom života savlada i jednu od ovih veština. Stefan Milenković ih je savladao sve. WS: Znate koliko ste puta skočili iz aviona, ali da li znate koliko ste puta nastupili pred publikom? Nekad sam vodio evidenciju o svakom minutu koji sam proveo vežbajući. Zapisivao sam u dnevnik kada sam počeo i kada završio. Isto i za svaki nastup. Znam sigurno da je hiljaditi 42

WINE STyle


wine style intervju

Foto: Vladimir Miloradović

Stefan Milenković

WINE STyle

43


wine style intervju

nastup bio 1993. u Montereju, u Meksiku. Imao sam tada šesnaest godina. Malo nakon toga izbio je požar u našem stanu u Beogradu. Nije izgoreo ceo stan, ali je izgorela soba u kojoj smo moj brat i ja spavali. U toj sobi je bio i taj dnevnik. Posle toga nisam zapisivao ništa. Danas imam trideset sedam godina, tako da sigurno imam dvostruko više koncerata. WS: Niste tipičan primer klasičnog muzičara i po tome što se trudite da zabavite ljude tokom koncerta. Mislim da je klasična muzika zapala u uštogljenost. U ime toga što je želela da se konzervira, otišla je daleko od onoga što je originalno bila. Jedan Šopen, jedan Bah, Paganini, List... oni su pravili šou. Oni su pisali muziku za narod, pisali su muziku za određenu namenu ili situaciju. Ljudi su u Bahovo vreme znali da dođu i da jedu i da piju, da žamore dok bi on svirao. A

onda se to nekako uozbiljilo i postalo je ta takozvana „ozbiljna muzika“. Ne znam ko je smislio taj izraz, ali nije uradio ništa pozitivno. Ozbiljna muzika!? Kad to tako nazovete, normalno je da će biti uplašen neko ko nema kontakt sa klasikom. Deluje kao da ti treba tri univerziteta da bi shvatio šta se to tamo događa! To nije ono zašto je i kako napisana klasična muzika. Ovo što ja radim nije ništa inovativno, to je nešto što se radilo ranije i što je možda bliže tom izvoru nego ono što je klasika postala u poslednjih pedesetak godina. Mislim da je lepo kada se ostvari kontakt sa publikom. U početku mi to nije bilo nimalo lako jer sam ja isto tako treniran u vreme kada se smatralo da „umetnik samo treba da svira“, da je govoriti na sceni nešto neobično, čudno, suvišno. Ali kada sam počeo, shvatio sam da je to zabavno, lepo i korisno za publiku jer upoznaju svako delo. Ja kažem nekoliko reči o tome šta ću da sviram, nekada je to neka anegdota o tom delu ili o kompozitoru. Nekad je moj stav, viđenje tog dela. I onda ljudi slušaju na određeni način. Ne morate znati ništa više, to je dovoljno. Sama klasična muzika je dovoljno dobra i nju ne treba menjati. Ne treba ići u crossover i mešati je sa bilo čim da bi ona bila, kao, interesantna. Mislim da to kako umetnici predstavljaju koncert definitivno mora da bude pristupačnije. Tako vi upoznate svoju publiku, a publika, na kraju krajeva, upozna vas. To je moj pristup. Ja volim uzbuđenje, volim da se nešto dešava, volim dinamičan nastup. Bez strasti nema umetnosti. WS: Sarađivali ste sa Vlatkom Stefanovskim i Gorillaz... Kakvo je to iskustvo i otkud taj izlet u sasvim drugu vrstu muzike? Ja sam generalno znatiželjan. U klasici ima i te kako izazova, naravno, interpretativnih, tehničkih. Ali meni je bilo interesantno da idem i dalje, da širim horizonte. Ne samo da tražim nove izazove u klasici, u delu koje sam svirao 100 puta, nego da tražim i novi izraz, novi stil, želim da učim nove stvari. Taj svet i dalje otkrivam i u njemu, naravno, uživam. U tom osećaju energije druge vrste muzike, džeza, roka... Biti na sceni za vreme rok koncerta je toliko drugačije, toliki je naboj, takva je buka, takva je tu energija, da je to neverovatno. Ne može to da se uporedi sa nekim klasičnim koncertom. Ljudi se deru već kad izlazite na scenu (smeh). U klasici je to skromno, barem u početku, dok se ljudi malo ne zagreju. Onda razmišljam o publici, zašto tako reaguju na jednu vrstu muzike a na drugu ne. I sve to iskustvo stavljam u ono što mi je ipak primarno – klasiku. WS: Svirali ste kao dete za Regana, Gorbačova, rimskog papu... Šta je to značilo tada za dečaka od 12-13 godina? Sada kada na to gledam, vidim da su to bila izuzetna iskustva. A tada, meni su to bili samo važni koncerti. Mene su tada moji roditelji pripremali za to tako što nisu preuveličavali važnost tih koncerata. Dete od 12-13 godina zaista ne interesuje politika. Čuo sam i za Regana, i Gorbačova i za papu, ali to nije imalo kod mene neki „odrasli intenzitet“ kao što bi možda imalo danas. „Ko? Regan? Super“ (smeh). „Šta sviram? O.k“... Moj cilj je bio da sviram što bolje. Da li me sluša jedna osoba ili hiljadu, svejedno – moj pristup je bio isti. Sad kad

44

WINE STyle


WINE STYLE INTERVJU

nešto razmišljam... to su bili veoma važni događaji. (smeh) Dobro je što to nisam tada znao! sim m zike, strastveno se avite i dr im stvari ma. t jete motorom, ska ete iz aviona, avi i ste se i kik oksom... O da... Pa šta da vam kažem, nisam baš posve normalan (smeh), to je jasno... Jasno je da mi fali nekoliko dasaka u glavi (smeh). ako ste se od i i za av jenje ekstremnim spor tovima Ne smatram sebe ekstremnim sportistom, ja sam violinista. Od treće godine sviram violinu. Pa nema ništa ekstremnije od toga! Pripremati se nedeljama, nekada i mesecima i onda izaći na scenu pred hiljade ljudi – nekada i milione ako je u pitanju neki prenos – pokušati da uradiš nešto perfektno 30 ili 45 minuta, ili sat vremena – to je ekstremno. Skočiti iz aviona i nije tako ekstremno u poređenju sa tim. E sad, meni treba distrakcija, to je jedan od razloga zbog kojih to radim. Ceo taj proces pripreme padobrana – to me okupira i odvlači mi misli od mog veoma zauzetog i intenzivnog ritma. Ta rutina me opušta, a sa druge strane je i slična, veoma slična onome što inače radim. U pitanju je priprema i kontrola. A kad izađeš iz aviona – više nema nazad. I kada izađeš na scenu, posle sve pripreme – više nema nazad. Mislim... Opet, kažem da ja nisam baš potpuno normalan. Ja mogu sada o tome da pričam, ali mislim da je to jedino objašnjenje (smeh). a i am to poma e pos Meni da. Nisam siguran da bi to baš svakome pomoglo, ali meni pomaže. a i je skakanje, kao i jo a, deo terapije koja am poma e da izdr ite pritisak vezi sa nast pima Sigurno. Mislim da bez joge ne bih mogao da izdržim ovaj ritam. ako ste po e i sa jo om Imao sam problem sa leđima pre šest-sedam godina, imao sam čak operaciju. Tada sam odlučio da nikad više neću imati problem sa leđima. Shvatio sam koliko toga zavisi od kičme, koja blokira sve drugo. I onda sam sebi rekao: joga! I to ne za mesec-dva, nego za ceo život. Nešto uz čiju ću pomoć održavati fizičko zdravlje. E sad, posledica tog zdravstvenog problema bilo je i dosta nagomilanog stresa. Bio je tu negde, na grudima, mesecima, čak bih rekao nekoliko godina. Kada sam počeo da radim jogu... verovatno je tako i sa drugim fizičkim vežbama, ali u mom slučaju to je bila joga – taj tu oblak koji sam imao (pokazuje na grudi) raspršio se nakon par dana. I od tada se više nije pojavio. To je bilo pre sedam godina. U poslednjih godinu dana intenzivirao sam bavljenje jogom. Radim aštanga vinjasa jogu. Ona je veoma fizički zahtevna, baš kako ja volim. Joga je jedina fizička aktivnost koja ima i taj duhovni, spiritualni element, koji je meni isto potreban. To me uvek resetuje na neki način, vraća me u

centar. Umesto da sam u vrtlogu koji me nosi. Jer kad spavaš sat-dva, kad toliko putuješ... U Beograd sam, na primer (u junu) sleteo iz Njujorka u dva, a proba je bila u tri. Sledećeg dana koncert, kamere i sve što oko toga ide, a narednog dana u šest ujutru let nazad preko okeana. Bez brige o telu, stres se nagomila veoma, veoma brzo. Već posle pet-šest dana takvog ritma osećaju se posledice, telo je umorno, glava je umorna. Tako da sa jogom balansiram i to mi apsolutno spasava život. e ika strast s am i motori. mate tri, me kojima i Ducati... Ne radi se tu samo o nekom jurenju, nego volim taj osećaj slobode na motoru, da istražujem prostor. U Njujorku mi je bio prevozno sredstvo da idem na Džulijard (Julliard School, prestižna škola za muzičare na kojoj je predavao, prim.nov). Zbog haosa u saobraćaju. U Čikagu sada vozim pre svega duge pruge. Već sam dva puta motorom obišao Ameriku. Prošao sam hiljade i hiljade kilometara, kampujući usput. Ta zemlja je idealna za tu vrstu istraživanja, uvek imate utisak da otkrivate nešto. To su nepregledna prostranstva, stotine i stotine kilometara u kojima nema ničega, nema ljudi. Predeli neverovatne lepote. Naravno, imate benzinske pumpe i sve što vam treba da se osećate bezbedno. Preporučujem svakom ko može da iznajmi kola ili neki kamper i da bar dve nedelje obilazi zapad Amerike. ašto aš zapad Istočna Amerika je ok, ona je zelena i brdovita, nema mnogo planina. Midwest je pljosnat i tu stvarno nema ništa. Hiljadu i po kilometara od Čikaga nema ništa posebno. Ali kada se krene na zapad, od Kolorada i prostranstava Severne i Južne Dakote, pa stignete na Black Hills... Pa Jelouston, koji je potpuno neverovatan, glečer koji se nije promenio milionima godina... gejziri, sumpor, bafalo, grizli... E onda se silazi dole prema Juti i Arizoni, koji su druga planeta. Crvene stene, Crvena pustinja... To je tako inspirativno i toliko drugačije od svega drugog. Grand kanjon! To treba videti da biste poverovali, a i kad vidite ne možete da verujete. Oko mora da se navikne na to što gleda, da razume koliko je taj kanjon širok i dubok. Sve izgleda blizu, a ta rečica dole, Kolorado river, široka je 200 metara. Sve te stvari su potpuno mistične, oseća se taj stari duh kontinenta Amerike. Onda ta Slana pustinja u Juti, pa cela Zapadna obala, sa čuvenim Highway 1, koji je divan. Sve uz more, ide gore do Aljaske. a i ste iš i do jaske Nisam, ali to je jedno od sledećih mesta na koje bih išao motorom. Daleko je, još par hiljada milja od Amerike. Videćemo, treba mi za to malo vremena, kojeg za sada, nažalost, nemam. WS: Ducati je izdr ao sve te aše t re ez pro ema... Pošto sam ja i italijanski državaljanin, jer je moj deda bio Italijan, nekako mi je Ducati u srcu. Posebno volim taj model koji vozim, Multistrada 1.200, koji je spolja turing, a iznutra ima testastretta motor. Kao da imate motor Formule 1. On se elektronikom prilagođava različitim uslovima, gradskoj vožnji, turingu, off road-u. I meni se sviđa baš zato što je tako fleksibilan. Na neki način odgovara i mom karakteru. WINE STylE

45


WINE STYLE INTERVJU

a sve to još i skokova iz aviona... Da, fali mi još četiri do 500, koje ću baš ovih dana, nadam se, uspeti da skočim. ako am je i o prvi p t ašto ste opšte od i i da to radite Prvi put je bilo grooooozno! Bio sam prestravljen kompletno! Ja se, inače, plašim visine. Ne volim ni merdevine, nedajbože da moram da zamenim neku sijalicu. Prijatelj mi je predložio da uradimo to u tandemu za njegov rođendan. Rekao sam mu: „Nema šanse!“ Da je to za samoubice ili teško bolesne koji žele da urade nešto zabavno pošto će ionako da napuste ovaj svet. Nekoliko meseci je on to pominjao i ja sam ponavljao: „Ne, ne i ne!“ Onda sam na kraju pomislio: „Ma daj da probam. Da vidim šta će da mi se desi, kako ću da reagujem“. Bio sam veoma znatiželjan. Pretpostavio sam da ću jednostavno da se onesvestim u avionu i da će kao vreću da me spuste dole. I zaista, tog prvog puta u avionu – kao da nisam bio tu. Kad su pitali da li sam spreman, samo sam izgovorio „ahaaaaaa“. Ali i dalje nisam bio tu. I kada sam izašao iz aviona ništa mi nije bilo jasno, jer mozak ne može da procesuira sve te informacije. Uz to je buka velika, a vizuelno... ništa se vizuelno ne dešava! Ne pomera se ništa. Dopao mi se, u stvari, ceo taj proces. Video sam ljude koji su skakali pre mene, slobodno i bez neke pripreme. Pomislio sam: „Kad bih znao kako se ovo radi i kada se ne bih plašio – to mora da je najneverovatnija stvar na svetu“. Onda sam mesec dana studirao, gledao statistike, proučavao o čemu se tu radi, šta se traži, koji su rizici. Zaključio sam da je rizik, u stvari, minimalan u poređenju sa, recimo, vožnjom automobila. Mesec dana kasnije sam se upisao na kurs. Sada skačem kad god mogu. ka ete sa svojom vereni om Da, ona ima 75 skokova. este i se pozna i vazd (smeh) Nismo, nego u Banjaluci. Ona je iz Banjaluke. I ima avanturistički duh. Htela je da skače i završila je kurs u

Kaliforniji. Vozi i ona motor, pa smo prošle godine zajedno, sa dva motora obišli Ameriku. Upoznali smo se kada sam bio na turneji... Jasno je da je luda čim je odlučila da bude sa mnom (smeh). na je z o as doš a da st dira ampanj I da i ne. Ona je planirala da tamo studira, a onda je ovo ispalo još bolje. Ona je diplomirala klasičnu gitaru. Upoznali smo se tokom moje turneje sa Edinom Karamazovim pre skoro četiri godine. Pre koncerta je došla da pozdravi Edina zato što je sa njim imala neki master class ranije. Mislim, ovo užasno glupo zvuči, ali ako oko koncerta uđu neke devojke, one se pozdrave sa mnom. Jadnog Edu često ignorišu. Stvarno, ne bih da to pogrešno shvatite, mi smo jako dobri prijatelji... E, ovoga puta ta devojka uđe i ne pogledavši me ode pravo ka Edi... Pomislim: „Ha! Ko je ovo?“ Kad je otišla ja, kao, vadim violinu, a on zna da ja sad moram da pitam, da jednostavo ne mogu da izdržim da ne pitam. Kažem: „Edo, ajde pričaj!“ I ispostavi se da je imala taj seminar s njim. A bila je i u organizaciji samog koncerta, kao član Udruženje muzičkih umetnika Republike Srpske. I to je bio početak. tako s po e a vaša i jade ki ometara d a p to vanja... Kod nje mi se odmah dopalo to što ona prividno nije imala strah ni od čega. Naravno, svako oseća strah, ali ljudi često imaju i suvišne strahove, kao što je onaj od toga da razgovaraš sa nekim ili da probaš nešto novo. To mi se kod nje dopalo, ona taj strah nije imala. Često nas neracionalni strahovi sprečavaju da živimo. Neko ko je non-stop uplašen, on propušta mnogo. i ste se dosta rano o eni i sa e istkijom ni znav rijan i ima i d rak. o iko je ta veza odredi a as kao metnika Sigurno jeste. An je stvarno fenomenalan čelista, mnogo sam uz nju naučio, otvorio sam se muzički. Ali ne mislim da je nužno da moja žena bude muzičar. Važno je samo da razume ono što ja radim. Ovaj posao je veoma specifičan. Neko ko ne

Uživanje U kalifornijskoj napa dolini Ws: da li volite da pijete vino? Sigurno, tu i tamo uživam u čaši dobrog vina, mada ne mogu da kažem da ga redovno pijem. Generalno volim crvena vina, recimo shiraz. ali ne bežim ni od dobrog belog. Volim, na primer, malvaziju. Dok sam putovao po kaliforniji probao sam njihova vina. Bio sam nekoliko puta upravo u Napa Valley-u, to je čuvena dolina vina između San franciska i Sakramenta, i imao priliku da degustiram različita vina u njihovim vinarijama. odlična su! Ws: da li ste imali priliku da probate vina iz srbije i da li vam se neko dopalo? iz nekog razloga u Srbiji ne pijem često vina. ali znam da imamo neka fantastična vina, na primer u Negotinu, koja sam imao priliku da probam. Ws: Šta volite da popijete kada se nađete sa društvom? Najviše volim dirty martini, very dirty, sa tri masline. Naravno, dobro piće ide uz dobru atmosferu, društvo i opuštanje! 46

WINE STylE


WINE STYLE INTERVJU

razume neprestana putovanja, takav način života kao sastavni deo profesije, teško da može da bude sa muzičarem. a i je takav ritam doveo i do razi aska sa ni ta se do odi o Šta se desilo? Pa, ono... mrvim dok jedem! (smeh) Šalim se! Mi smo se venčali dosta mladi, imali smo 23-24 godine. ljudi se između dvadesete i tridesete godine dosta promene. Ja sam na neki način imao najbolji brak na svetu sve do trenutka kada ga - više nisam imao. Na kraju smo se prijateljski razišli. I dalje smo tu i tamo u kontaktu. Ne često, ali ne izbegavamo se. Kad god se sretnemo ili čujemo, to je uvek prijateljski. Jer, niko u suštini nije kriv. Čovek može da gleda unazad i analizira šta je mogao, šta bi bilo kad bi bilo... Ali to je uzaludno. Jednostavno, to su okolnosti. To su karijera, ličnosti, život koji se menja i različito utiče na ljude. Nekada uspe, nekada ne. Suština je u tome da je brak jedna staromodna pojava. Danas, u modernom svetu, gde oboje rade... ukoliko niste baš old school, staromodni u svojim pogledima na brak, moguće je da taj brak pre ili kasnije ispari. Oboje rade, oboje trče, niste kod kuće... nije to to.

postoji verovatnoća da se čovek povredi. Zato sam sebi rekao: treba upoznati telo. I meni taj rad sa telom prija. U veštinama koje sam trenirao, kao i u skakanju, ima mnogo više kontrole i opreza nego u svakodnevnom životu. Vi ne znate da li će sada, kad izađete odavde, neko da vas lupi na parkingu. Jednom sam u Kaliforniji skakao. Bio sam na odmoru i tog dana sam skočio 13 puta. Odemo posle toga na suši u jedan od onih američkih molova. Odjednom mi izleti starija gospođa u kolima! Nije ni gledala kuda ide niti da li okolo ima ljudi. Tog dana skočim 13 puta, prođem ceo taj proces veoma mirno i staloženo, i onda odjednom uhhh! Najveći adrenalin, najveći šok tog dana bio je na parkingu ispred suši-restorana (smeh). Tako da je pitanje šanse da se nešto neprijatno dogodi, sudbine, sreće... veoma, veoma relativno. Treba biti oprezan, ali ne treba propuštati život. WS

a i razmiš jate ponovo o rak Sigurno! Što da ne! Pa evo... Gorica je moja verenica. Go-ri-cave-re-ni-ca! (veselo pevuši) ikad dosta raka sme ... Da, nije mi bilo dosta, očigledno (smeh). Mislim da to ranije iskustvo nema veze. Ne plašim se toga. Čovek i dalje ima isti postotak mogućnosti za uspeh ili neuspeh. Bez obzira šta je ranije preživeo, bez obzira na to šta misli da zna... Na vezi teba raditi. Ako se uzme zdravo za gotovo, onda ste prepušteni na milost i nemilost talasima života. A ako hoćete da zaista nešto bude dugotrajno, onda na tome treba raditi, kultivisati ga non-stop. o ar deo ivota posveti i ste i ori a kim veštinama, kao što je kik oks. To je bilo ranije. Posle kik-boksa pet godina sam trenirao kombat sambo, rusku borilačku veštinu. Dobio sam majstorsko zvanje. Čak sam bio trener u Njujorku, imao sam pet-šest učenika. U isto vreme kada sam počeo da predajem na Džulijardu. Apsurdno je bilo da sam u tih prvih godinu dana više zarađivao podučavajući kombat sambo nego violiniste na Džulijardu. Sledeće godine se to promenilo. Sambo je inače jedna divna veština, vojni sistem obuke. Bilo je fenomenalno za opuštanje, oslobađanje od stresa i proučavanje ljudske biomehanike i psihologije. Koristi u svemu, i u predavanjima studentima muzike. o se ne k apa stereotipe o oset jivim m zi arima, koji ive pod stak enim zvonom... Ako neko živi od ruku, treba da ih čuva. Ali primetio sam da neke moje kolege, koje su imale povrede ruku takve da su im usporile ili zaustavile karijere – nisu imale nikakve veze ni sa kakvim rizikom. Nosili su rukavice. A onda – padne na ledu i slomi zglob! Sve to čuvanje je bilo uzaludno. Uvek WINE STylE

47


iNe ST le ENOGRAFIJA

apulia Na krajnjem jugoistoku italije, na poluostrvu u zoni pete i štikle italijanske čizme, nalazi se ova, široj publici malo poznata vinska regija. Međutim, bolji poznavaoci smatraju je vinskim podrumom italije. Sa svojih hiljada hektara Pulja čini osminu ukupne površine pod vinogradima u italiji, a po proizvodnji vina, koja iznosi sedam do osam miliona litara, deli primat sa Sicilijom. ako uzmete u obzir da je italija donedavno bila i najveći proizvođač vina na svetu prestigla ju je panija prošle godine , onda je takav podatak stvarno fascinantan za jednu tako malu regiju

Piše: uro Tošić, sommelier

N

akon malo podrobnije analize same proizvodnje brzo ćemo shvatiti da je Pulja u stvari jedna velika fabrika vina, mnogo više nego vinski podrum Italije. Naime, prinosi grožđa po hektaru u vinogradima u Pulji su ubedljivo najveći u celoj Italiji, a verovatno su i u samom vrhu u svetu. Oni ponekad dostižu i neverovatnu brojku od četrdeset tona po hektaru, što je četiri do pet puta više od prosečnih prinosa za kvalitetna i sortna vina. Shodno ovom podatku ne čudi činjenica da je broj vina iz Pulje koja imaju DOC status izuzetno mali (svega 25) i da se ona prilično teško mogu naći na tržištu. Da ne bude zabune, većina onog pomenutog grožđa iz vinograda sa prinosima od blizu četrdeset tona završava kao industrijski alkohol ili koncentrovani grožđani sok.

48

WINE STYLE

Puglia


iNe ST le ENOGRAFIJA

foto: arhiva vinarija Tormaresca

Pulja

WINE STYLE

49


iNe ST le ENOGRAFIJA

Nakon sredine osamdesetih godina, kada su evropske vlasti želele da uvedu malo više reda u vinarstvo i vinograde Evrope, velika finansijska sredstva slila su se i u Pulju. Međutim, vinari su umesto da vinogradima sa ogromnim prinosima promene namenu i okrenu se proizvodnji kvalitetnijih vina, napustili svoje najbolje vinograde doduše, oni su bili zasađeni na dosta nepristupačnim mestima pa je bilo teško održavati ih. Ali uprkos ovom trendu i činjenici da je preko 50.000 vinogradara napustilo ovu granu poljoprivrede, vinsko jezero Pulje i dalje tvrdoglavo odbija da presuši. Kada su u pitanju uslovi za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina može se slobodno reći da su oni u Pulji veoma blizu idealnih. Kada ovo kažem mislim ujedno i na klimatske faktore, faktore tla, kao i na veoma važan detalj, a to su lokalne, autohtone i retke sorte grožđa. Po ovome je Pulja svakako jedinstvena i posebna. Još u doba starog Rima bila je veoma cenjena regija za proizvodnju vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Tada je na kulturološki

WINE STYLE


iNe ST le ENOGRAFIJA

Najzastupljenija i najpopularnija sorta je negroamaro (iako je u Srbiji to mesto pripalo primitivu). Ime ove sorte možemo prevesti kao gorki crni, a DOC status ima u oblastima Alezio, Brindisi, Leverano i Salice Salentino. razvoj Pulje veliki uticaj imala starogrčka kultura, pa se i jedan deo lokalnih sorti poreklom i imenom dovodi u vezu sa antičkom Grčkom. Što se tiče sorti, najzastupljenija i najpopularnija je negroamaro (iako je u Srbiji to mesto pripalo primitivu). Ime ove sorte možemo prevesti kao gorki crni, a DOC status ima u oblastima Alezio, Brindisi, leverano i Salice Salentino. Vina ove sorte su veoma tamne, duboke crvene boje, sa jako izraženim taninima i uglavnom su moćna, puna i kompleksna, a ponekad malo gruba i donekle primitivna. Druga važna sorta, kao što rekoh kod nas znatno popularnija, jeste primitivo. Poreklo ove sorte je već dugo predmet rasprava - isprva se mislilo da je kalifornijski zinfandel njen direktan potomak, međutim kasnije je utvrđeno da su i primitivo i zinfandel svoj put oko sveta započeli sa hrvatskih ostrva i da je otac ove familije dalmatinska sorta

WINE STYLE


WINE STYLE ENOGRAFIJA

plavac mali. Primitivo daje vina punog tela i izrazito voćnog, džemastog karaktera, srednje taninske strukture i slabije kiselosti. Ukoliko imate priliku, probajte uporedno neki zinfandel i primitivo da biste osetili povezanost i sličnosti, iako po meni zinfandel ima mnogo više voćnog izraza, dok kod primitiva, osim aroma pekmeza i pečenog voća, često možete sresti i začinske note. Najpoznatija DOC apelacija ove sorte je Primitivo di Manduria iz zone Salenta. Treća važna sorta, a čija vina nisu baš zastupljena i poznata izvan Italije, jeste uva di Troia (samo ime dovoljno govori o pomenutom grčkom uticaju na kulturu i privredu ovog kraja). Od ove sorte se proizvodi većina vina iz jedne od najpoznatijih oblasti Pulje, a to je Castel del Monte, koja se nalazi na severu regije a ime je dobila po dvorcu osmougaonog oblika koji datira iz trinaestog veka. Najbolja vina Castel del Monte DOC regije ne proizvode se samo od ove sorte, već možete sresti i šardone, aglianiko, pino blan i sovinjon bambino nero. Što se tiče sorte uva di Troia, ona daje vina punog tela, robusna i snažne taninske strukture. Ponekad se ova sorta meša sa sortama slabije taninske strukture i tako se smekšava pomalo divlji i grub karakter ovih vina. Da ne bi bilo zabune - iako sam uglavnom pominjao crvene sorte, Pulja je i te kako u stanju da ponudi i zanimljiva bela vina. Osim od pomenutih internacionalnih sorti tu je i veoma zanimljivo belo vino, hrskavo i osvežavajuće, koje se proizvodi od sorte bambino bianco, kao i sve češći

WINE STYLE


iNe ST le ENOGRAFIJA

greco bianco. Ipak, najveću popularnost u kategoriji belih vina i dalje uživaju šardonei. Zanimljiv podatak u vezi sa Puljom jeste da se krajem osamdesetih godina dešava nekoliko velikih investicija koje su pokrenuli poznati italijanski vinari. Marchesi Antinori i Gianni Zonin realizovali su velike projekte u ovoj regiji, pa je tako Antinori napravio veliku vinariju Tormaresca, koja je danas po pitanju kvaliteta vina na veoma visokom nivou. Što se tiče ostalih proizvođača, najpoznatiji su Vallone, Sandonaci, Leone de Castris, Feline Manduria, Conti Zecca i Masseria Monaci. Kada govorimo o srpskom tržištu i zastupljenosti vina iz Pulje, sigurno ne možemo da se pohvalimo baš velikim izborom. Najpoznatije vino iz ove regije kod nas je primitivo, kojeg možete naći od nekoliko proizvođača: Primitivo Torcicoda vinarije Tormaresca iz Salenta, koji u vinotekama košta oko 1.700 dinara, zatim Monteverdijev Primitivo za koji treba da se izdvoji oko 1.100 dinara, Primitivo di Manduria Falo oko 1.300 dinara i Primitivo 62 Riserva od 3.500 dinara. Što se tiče drugih sorti, tu je Tormareskin negroamaro Masseria Maime, sa cenom od 2.500 dinara. Od belih vina prisutan je organski Chardonnay vinarije Tormaresca, po ceni od 1.990 dinara. WS WINE STYLE


iNe ST le DeGUSTa i e

DEGUSTACIJE Tim magazina Wine Style uradio je blind tasting (degustacija na­sle­po)­crvena­vina­iz­italijanske­regije­Pulja,­ko­ja­su­me­đu­ naj­pro­da­va­ni­ji­m­u­do­ma­ćim­re­sto­ra­ni­ma

Stevan Rajta

aleksandar Duković

54

WINE STYLE

Miša ilić

uro Tošić


iNe ST le DeGUSTa i e

Primitivo Puglia 2012 proizvođač: Monteverdi sorta: primitivo oblast: Pulja procenat alkohola: 14,5 cena: 1.100 dinara Intenzivne, tamne rubincrvene boje. Na mirisu prepoznatljivih sortnih aroma sa pekmezastim notama crnog voća, a u pozadini začina, čokolade, kafe i drveta. Na ukusu pitko, puno i zaokruženo. Arome su slične kao i na ukusu, sa izraženom notom zrele crne trešnje. Telo je srednje ka punom, a tanini su nešto zeleniji. Završnica je srednjeg intenziteta, prijatna i sveža. Ima potencijal za dalje sazrevanje u boci. Ocena

Primitivo di Manduria Falo 2011 proizvođač: Cantine San Marzano sorta: primitivo oblast: Pulja procenat alkohola: 14 cena: 1.320 dinara Intenzivne, tamne rubincrvene boje. Na mirisu su izražene note crnog bobičastog voća džemastog karaktera, sa dominacijom kupine, a u pozadini je prisutan začinski karakter i lepo integrisana nota drveta. Na ukusu je dugotrajno, malo agresivnije sa nešto oštrijim taninima, ali kompleksno, živih kiselina, sveže. Slične arome kao i na ukusu. Telo je srednje ka punom, a završnica dugotrajna i puna. Ima potencijal za dalje sazrevanje u boci. Ocena

proizvođač: Tormaresca sorta: primitivo oblast: Pulja procenat alkohola: 14,5 cena: 1.700 dinara Intenzivne rubincrvene boje. Miris je začinsko-mineralnog karaktera uz prisustvo nota zrelog crnog voća i prijatne tonove drveta. Na ukusu vrlo kompleksno, sa dominacijom nota crvenog bobičastog voća koje su lepo uklopljene sa začinskim karakterom i drvetom. Srednjeg tela, sveže, lepo izbalansirano, vrlo perzistentno i elegantno, prijatnih i mekih tanina. Završnica je voćnog karaktera, srednjeg trajanja i sveža. Ocena:

WINE STYLE

55

Navedene su maloprodajne cene

Torcicoda Primitivo 2012


WINE STYLE GASTRONOMIJA

KULINARSKE DESTINACIJE

Mađarska aka, ljuto začinjena, malo teža ukratko gurmanska. Tako bi se u najkraćim crtama mogla opisati nadaleko čuvena kuhinja Mađarske, zemlje čija je bogata i duga istorija ostavila za sobom i veliko kulinarsko nasleđe. Mnoga od mađarskih jela spremaju se i u Srbiji, naročito u Vojvodini, gde se danas čak smatraju domaćim klasicima

Piše: Saša . Marinković šef kuhinje restorana My Caffe - Novi Merkator

B

udimpešta i danas ponosno odiše svojim otmenim i prefinjenim duhom, u kojem se oslikava nasleđe mađarske aristokratije iz doba Austrougarske monarhije. Kako je u to vreme Mađarska bila vrlo bogata snažno se razvijalo i kulinarstvo, koje je inače oduvek bilo duboko urezano u tradiciju ove zemlje. I danas se u mađarskom kulinarstvu ogledaju uticaji Austrije, što je i logično s obzirom na već pomenutu viševekovnu zajednicu. 56

WINE STYLE

Gastronomska slika Mađarske je klasična kontinentalna i prilično tradicionalna. Nepregledne ravnice pod pšenicom, kukuruzom, suncokretom... već nagoveštavaju bogatu ponudu. O mesu i mesnim prerađevinama ne treba mnogo razmišljati, već svakako treba probati sve te mesne đakonije – kulen, pršutu, kobasice, slaninu Pa razne sireve i druge mlečne prerađevine. Recimo, tradicionalni specijalitet - namaz od dimljenog sira sa vrućom pogačom! U restoranima je to danas


WINE STYLE GASTRONOMIJA

predjelo, a ranije je to bio onaj fruštuk u toku radova na selu - sir, mileram, luk, paprika i vruća pogača, jelo je koje će svakako napraviti dobar šlagvort za neki specijalitet od mesa. Mađarska kuhinja prvenstveno je poznata u svetu po raznim vrstama gulaša i paprikaša, uopšte po kuvanim jelima, a sva su vrlo začinjena i to naročito njihovom čuvenom alevom paprikom. Takođe, skoro nezaobilazan sastojak svakog glavnog jela je meso. Testenine, preciznije rezanci, da li u slatkoj ili slanoj varijanti, jedan su od simbola mađarske gurmanske karte. Deserti, poput čuvene šomloi galuške i mnogih drugih, zaokružuju ovu gurmansku celinu.

foto: Miroslav Petrović

Pošto se mnoga od ovih jela spremaju i kod nas, odlučio sam da predstavim dva manje poznata ali vrhunska specijaliteta, a koja prilično verno oslikavaju suštinu današnje mađarske kuhinje, a to je - savremen pristup tradiciji. Nastavak ove priče trebalo bi da se dešava u nekoj čardi na Dunavu, u kojoj romski majstori violine sviraju čardaš, u kojoj se jede kuvana šunka sa renom, prži se smuđ u talandari, u kojoj opečete jezik vrelim džemom iz buhtle, pa onda zalijete dobrim vinom. Kome nije do kafane, može slobodno da šeta ulicama Pešte i da poseti neki od restorana u kojem titraju dirke klavira u melodiji listovih sonata, a služe se najlepši specijaliteti mađarske kuhinje. Kadgod čujete melodiju čardaša, znajte da je i gastronomska ponuda Mađarske takva. Uživajte!

WINE STYLE

57


WINE STYLE GASTRONOMIJA

58

WINE STYLE


WINE STYLE GASTRONOMIJA

UNeći GUla Sa k oMPi -Pi eoM i eli aNiM Pa aDa oM Gulaš je klasika mađarske kuhinje, a ovaj sa želiranim paradajzom je malo modifikovana verzija onog tradicionalnog.

SASTOJCI 300 gr mesa 150 gr crnog luka 0 gr šargarepe 50 gr celera 2dl crvenog vina 2 gr žalfije 20 gr suncokretovog ulja 300 gr krompira 0 gr putera 120 gr paradajz pelata 4 gr želatina 2 gr bosiljka Začini: aleva paprika, karanfilić, morska so, mešani biberi

Povrće izblendirati, zatim propržiti, začiniti ga i dodati meso, pa sve to ostaviti na tihoj vatri da se polako dinsta. Kad tečnost koju su pustili meso i povrće ispari, naliti vinom i sačekati da alkohol ispari. Zatim naliti goveđim fondom i ostaviti da se kuva uz povremeno mešanje. Ukoliko je potrebno, nalivati sa fondom dok meso ne bude gotovo, a onda reducirati do željene gustine. Na kraju dodati žalfiju u jelo, a ona se takođe može iskoristiti i za dekorisanje.

Krompir skuvati, posoliti, dodati puter i sve to izgnječiti do željene gustine.

Paradajz pelat izblendirati i ugrejati samo da proključa. Potom ga začiniti bosiljkom i dodati želatin. Promešati, sipati u kalup i ostaviti da se ohladi.

WINE STYLE

59


WINE STYLE GASTRONOMIJA

60

WINE STYLE


WINE STYLE GASTRONOMIJA

PiTa Sa aBUkaMa i k eMoM oD VaNile Kod ovakvih deserata uvek imam inspiraciju. Kada jedna poslastica toliko dugo živi, onda sam pristup pripremanju takve hrane mora podrazumevati i veliko poštovanje.

SASTOJCI 400 gr jabuka 0 gr šećera 2 gr cimeta 20 gr oraha 20 gr suvog grožđa 30 gr putera 30 gr brašna

NAČIN PRIPREME Jabuke oljuštiti, očistiti, pošećeriti i dodati orahe i suvo grožđe. Smesu staviti da se peče u rerni na 150 stepeni, dok jabuke ne budu gotove. Koru napraviti od brašna, putera i šećera i smesu razvući na masnom papiru oklagijom. Kad su jabuke gotove, koru staviti preko smese i vratiti sve to u rernu i pojačati temperaturu na 1 0 stepeni. Kad se kora ispeče, izvaditi iz rerne i ostaviti da se ohladi. Ohlađen kolač vadi se okruglim ili po vašoj želji nekim drugim kalupom. Servirati na kremu od vanile, koji se vrlo lako sprema: na pari umutiti dva žumanceta, 100 gr mleka i jedan vanil šećer sa kašikom gustina, dok se ne dobije željena gustina, a zatim ostaviti da se ohladi. WS

WINE STYLE

61


WINE STYLE PLEASURE

flaS

DANICA Ma iNkoVić Piše: aleksandar Duković

Mlada likovna umetnica Danica Marinković školovala se u oblasti grafičkog dizajna u Parizu i londonu, a pažnju domaće javnosti privukla je izložbama na kojima je izlagala svoje kolaže: na samostalnim izložbama u galeriji New Moment na kojoj je predstavila ciklus kolaža People We Know, kao i onima u galeriji ozon, u Supermarket Concept Store-u i u Galeriji atrijum Biblioteke grada Beograda. Takođe, učestvovala je i na brojnim značajnim kolektivnim izložbama i salonima u Beogradu i Parizu. ovog leta na renomiranom Bijenalu Moderne umetnosti u Parizu predstavila je svoj kolaž iz ciklusa People We Know pod nazivom autoportret. a magazin Wine Style odgovorila ja na nekoliko lakih pitanja o vinu i drugim finim stvarima koje život čine lepšim.

ez i i rokenro Podjednako. Važan je grad u kojem se nalazim, atmosfera koja vlada, kao i prisustvo meni dragih ljudi. Rado slušam francuske šansone, Aznavura, Brela i povremeno Geinzbura, ta muzika je deo mene, mog odrastanja. Volim da slušam dobru muziku, od klasične do pop muzike. nji a kojoj se vek rado vraćam je... Ma vie ( o vo ), autobiografija Isidore Dankan. Fascinirana sam energijom, hrabrošću i kreativnim nabojem te žene, koja je bila i veliki vizionar, uvek ispred svog vremena. ozoriste i i ioskop Rado idem u pozorište, iako film nosi sopstvenu dinamiku u kontekstu vremena u kojem je nastao. 62

WINE STYLE


foto: lična arhiva anko Petković

WINE STYLE PLEASURE

WINE STYLE

63


WINE STYLE PLEASURE

radi iona na metnost i i avan ardna Posećujem muzeje u svim gradovima i uvek se pozicioniram između klasične umetnosti i avangarde. Zapravo volim modernu. ra i ki dizajn je... Za mene je osnov komunikacije kao komplementarni pristup likovnosti koju izražavam kroz svoje kolaže. rint je i va no sredstvo kom nika ije jer... Print je početak industrijske ere, štamparija, veliko otkriće. Mediji, informacija, brza komunikacija. Preteča interneta. d i a sam se za ko a e zato što... Volim spoj tradicije i modernosti, avangardnu tehniku kojom vladam i koja odgovara mom mentalitetu, temperamentu i kreativnosti. n i i sveden ko orit Odrasla sam uz pun kolorit i njemu sam uvek dosledna. etropo e i i manji a tenti ni radovi Komplementarnost metropola i manjih gradova je čaroban spoj koji me oduvek inspiriše. Magistrirala sam na temu Gradovi i psihogeografija, na Univerzitetu umetnosti u londonu, Chelsea College of Art Design, a tada sam živela paraleleno u londonu, Parizu i Beogradu, tako da sam bila u mogućnosti da sve to smestim i u praksu. ariz i i ondon Dva komplementarna grada, metropole, koje su svaka na svoj način doprinele izgradnji moje ličnosti. Pariz ima lepotu, dušu i stil, a london je evropski Njujork. o im eo rad jer... ...je grad mog detinjstva, uspomena i ljubavi prema zemlji mog rođenja. tare ka ane i i moderni restorani i arovi Francuski bistro. Prija mi ta atmosfera, blizina stolova, žagor... ino je... Priča ljubavi i trenutka. aša vina najviše mi prija... Kada sam sa ljudima koje volim, kada sam raspoložena, jer tada može da mi pruži ono najbolje. a mojoj vinskoj karti vek mora da de mesta za... Neki svež chablis, naročito leti, a do tada vina iz vinarije a ova ov .

64

WINE STYLE

WS



WINE & FASHION U ulozi modela u ovom vinsko-modnom editorijalu pojavio se mladi i sve popularniji glumac Nikola Rakočević, koji je promovisao novu jesen zima kolekciju domaćeg modnog brenda Valter.

Lokacija snimanja: Restoran Kovač

Model: Nikola Rakočević Fotograf: Mišo Obradović Stajling: Elena Nikolaevna Garderoba: Valter - men's clothes

Ugao Kralja Petra i Sime Markovića, kod Saborne crkve

Sako: 26.000,00 Pantalone: 12.000,00 Košulja: 9.600,00 Kravata: 3. 00,00

66

WINE STYLE


WINE STYLE WINE&FASHION

Odelo-smoking: 45.000,00 Košulja: 8.000,00 leptir-mašna: 3.000,00

WINE STYLE

67


WINE STYLE WINE&FASHION

Sako: 30.000,00 Pantalone: 9.600,00 Košulja: 9.000,00 Kravata: 3. 00,00 68

WINE STYLE


Sako-jakna: 30.000,00 Pantalone: 9.600,00 Majica: 2.900,00

WINE STYLE

69


WINE STYLE HOTELI

G R A N

M E L I Á

C O L Ó N

S E V I L J A

Andaluzijski ukus umetnosti Gran Meliá Colón luksuzan je hotel smešten u centru istorijskog, kulturnog i komercijalnog dela španskog grada Sevilje. Elegantna neobarokna fasada ovog zdanja nagoveštava i interesantan enterijer, što svakako potvrđuju brojna dizajnerska imena koja su učestvovala u njegovoj izradi. ako ste ljubitelj Andaluzije, onda je hotel Gran Meliá Colón odlično mesto za bazu tokom obilaska ove regije

70

WINE STYLE


WINE STYLE HOTELI

Foto: arhiva hotel Gran Melia Colon

Hotel Gran Meliá Colón ima ukupno 1 9 soba i sve su različite i jedinstvene, a iz većine se prostire veličanstven pogled na grad i njegove znamenitosti. Specifičan enterijer delo je brojnih poznatih španskih dizajnera. Takođe, svaki sprat posvećen je nekom od čuvenih slikara: Velaskezu, El Greku, Goji... pa hodnike hotela dekorišu mnogobrojne slike ovih majstora koje će, uz adekvatno osvetljenje i tumačenja, učiniti da se osećate kao u nekom ozbiljnom muzeju. Grand penthaus je možda najinteresantniji i najluksuzniji apartman u ovom hotelu - veličine je 5 kvadratnih metara, a terasa čak 140, sa privatnim bazenom.

WINE STYLE

71


WINE STYLE HOTELI

Tri restorana: El Burladero, El Tendido i Majestic nude veliki izbor ukusa i aroma andaluzijske kuhinje. Kolevka čuvenog španskog tapasa upravo je Sevilja, a u restoranu Majestic u hotelu Gran Meliá Colón služe, nezvanično, najbolji tapas u Španiji. Šef Javier Rico Martin, poznat po sposobnosti da kombinuje tradicionalne recepte sa najnovijim tehnikama, predstavlja kulinarsku tradiciju južne Španije iz vrlo lične perspektive, pritom zadovoljavajući i najistančanije ukuse. Simbolika lokalne tradicije pratiće vas gotovo na svakom koraku. Recimo, centralni deo hotela Gran Meliá Colón zauzima lobi bar El Albero, koji nosi naziv po pesku iz arene za borbu s bikovima.

72

WINE STYLE


WINE STYLE HOTELI

U hotelu se može uživati u potpunom wellnessu - tu su saune, tursko kupatilo, terapeutski tuševi, solarijum, prostorije za više vrsta masaža i tretmane lepote, kao i fitnes centar, tako da je i ovaj aspekt na vrlo visokom nivou. Hotel Gran Meliá Colón može da se pohvali odličnom lokacijom za kombinovanje poslovnih obaveza, relaksacije, kulturnih aktivnosti i odmora. Ne treba posebno naglašavati koliko ovaj andaluzijski grad ima da ponudi, a ako ste za nešto aktivniji obilazak ove pokrajine, možete se zaputiti na neku treking turu po prelepoj okolini, otići na brodsku turu po reci Gvadalkivir ili na neku turu jahanja na konjima. WS Cena smeštaja za dvoje kreće se od 185 evra za noć, pa naviše.

WINE STYLE

73


Namenjen ljubiteljima vina i uživanja u životu! WINE STYLE CLUB formirali smo u želji da svim ljubiteljima vina i drugih lepih stvari omogućimo da to uživanje sebi mogu da priušte češće i po povoljnijim uslovima; da na događajima koje će organizovati magazin Wine Style saznaju ponešto novo, da se zabave i međusobno povežu...

Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na: • Godišnju pretplatu na magazin Wine Style (magazin se ne nalazi u slobodnoj prodaji) • Prisustvo svim događajima u našoj organizaciji edukativnim degustacijama, promocijama vina, Wine Style salonu vina • Mogućnost organizovanih poseta vinarijama u zemlji i regionu po promotivnim cenama • Popuste u vinotekama, wine barovima, restoranima, hotelima, wellness i sportskim centrima…

Članarina Cena godišnje članarine: 2.900 dinara PRIJAVE ZA UČLANJENJE: 011/ 40 59 253 redakcija@winestyle.rs, marketing@winestyle.rs INFORMACIJE O AKTIVNOSTIMA KLUBA I AKTUELNIM POPUSTIMA: www.winestyle.rs, www.facebook.com/winestylemagazine


Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na popuste u sledećim objektima:

VINOTEKE I WINE BAROVI WINE ShOP ARENA Bul. Zorana Đinđića 45g, Beograd GRAPE Dositejeva 13, Beograd AROMATICA & PLEASURE Đure Jakšića 7, Beograd COMPANIA dE VINOS Kalenićeva 3, Beograd PAMPOUR BAR Ugao Njegoševe i Prote Mateje, Beograd PREMIER Strahinjića bana 13a, Beograd POdRUM WINE ART Ugao Gospodar Jevremove i Višnjićeve, Beograd HEDONIST Kralja Milana 3, Beograd ChIANTI Lomina 41, Beograd PROdAVNICE ZIGANTE Livade, Buje, Buzet, Motovun, Grožnjan i Koper

RESTORANI

HOTELI

TRIBECA Kralja Petra 20, Beograd

ZIRA Ruzveltova 35, Beograd

TRIBECA NOVI BEOGRAd Milutina Milankovića 134d, Novi Beograd

hyATT REGENCy BEOGRAd Milentija Popovića 5, Beograd

TRAČ Mileševska 39, Beograd

SqUARE NINE Studentski trg, Beograd

RESTORAN hOTELA ZIRA Ruzveltova 35, Beograd

hOTEL PALISAd Zlatibor

PICOLLO TC Zira, Ruzveltova 33, Beograd

dASh STAR LUxURy ACCOMMOdATION Vršačka 11, Novi Sad,

KOVAČ Bulevar oslobođenja 221, Beograd dORIAN GRAy Kralja Petra 87-89, Beograd

WELLNESS I SPORTSKI CENTRI

BIBER MG01 Španskih boraca 3, Beograd

SqUAShLANd Kneza Višeslava 27, Beograd

ŠARAN Kej oslobođenja 53, Zemun

CITY WELLNESS Kraljice Natalije 38-40, Beograd

BISTRO LA MER Ugao Bul. Cara Lazara 94 i Đorđa Servickog 17, Novi Sad ZLATAN BOR Zlatibor NAŠA KUćA Banjička bb, Užice ćATOVIćA MLINI Morinj, Boka Kotorska, Crna Gora ZIGANTE Livade, Hrvatska

WINE STYLE

75


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

Vinske etikete (1) Appellation Chablis Controlee, Cru Bourgeois, Chianti Classico Riserva, Apelation Champagne Controle, Ribera del Duero Gran Reserva, Appellation d’Origine Sancerre… samo su neke od odrednica koje se mogu naći na etiketama vinskih boca. etikete predstavljlaju svojevrsnu ličnu kartu vina i sadrže brojne podatke o vinu, a kako se pravila od zemlje do zemlje razlikuju, u ovom serijalu ćemo pojasniti načine tumačenja etiketa

O

Tekst i foto: Predrag Gavrilović, head sommelier na brodovima kompanija Silver Sea i Disney Cruise Line

tkada je trgovina vinima ozbiljno uzela maha širom sveta, sama etiketa postala je izuzetno bitan deo plasmana vina na tržište. Osim obaveznih informacija koje svaka vinska etiketa mora da sadrži, a koje se tiču same klasifikacije i zakonske regulative određene zemlje, teži se i što unikatnijim dizajnerskim rešenjima kako bi vina skrenula pažnju konzumenata na sebe. U tu svrhu često su angažovani i čitavi timovi dizajnera, a ponekad i neki od najvećih likovnih umetnika. Etikete vina uglavnom sadrže onoliko informacija koliko je propisano pravilima zemlje proizvođača, a odnose se na ime proizvođača vina, godinu berbe, sortu grožđa, apelaciju kojoj pripada, zapreminu boce, količinu alkohola, prisutnost sulfata. Sa rastom kvaliteta vina, uglavnom raste i broj dodatnih informacija na samoj etiketi. U narednih nekoliko brojeva predstavićemo vinske etikete nekoliko najvažnijih zemalja proizvođača, počevši od Francuske. Razjasnićemo pojmove koji se nalaze na etiketama i detalje koji su ključni u prepoznavanju osnovnih karakteristika vina. Francuski sistem klasifikacije vina doživeo je reviziju 2012. godine, pa sada umesto četiri postoje tri osnovne grupe vina u pogledu kvaliteta (ukinuta je kategorija VD S). Važna činjenica za razumevanje francuskih vinskih etiketa, odnosno sistema klasifikacije vina, jeste osnovni koncept teroara. On je zasnovan na striktnom poštovanju geografskog porekla vina i specifičnosti određenih mikrolokaliteta na kojima

76

WINE STYLE


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

OPŠTE ODREDNICE NA ETIKETAMA FRANCUSKIH VINA Chateau - imanje-vinarija, proizvođač. Cooperative - udruženje, kooperativa. Cremant - penušava vina nastala tradicionalnom metodom iz regiona van Šampanje, a to su Alzas i Dolina loare. U nekim regionima nastaju od istih sorti kao i šampanjci (chardonnay, pinot noir, pinot meunier) ili od lokalnih sorti. Cru - status vinograda ili vinarije. Cru classe - klasifikacija vinograda. Grand cru - najviši nivo klasifikacije. Ima drugačije značenje u okviru AOC AOP klasifikacije. Grand cru classe - vino koje je obuhvaćeno klasifikacijom vina leve obale Bordoa. Premier grand cru classe - vino prvog roda Bordoa. Demi sec - polusuvo. Domaine – imanje. Doux – slatko. Methode Traditionnelle - tradicionalni metod proizvodnje penušavih vina. Millesime - godina berbe. Mis en bouteille au chateau/domaine - flaširano na imanju. Negociant - trgovci koji kupuju grožđe ili vino od uzgajivača i prodaju ga pod sopstvenom etiketom. Recolant – uzgajivač. Villages - oznaka koja se pojavljuje na vinima iz Doline Rone i Burgundije, a odnosi se na određene oblasti u kojima se vina proizvode po rigoroznijim pravilima. Viši nivo kvaliteta, osim pojma Villages, ima naznačen i naziv konkretnog sela. Vin de Bourgogne - vino iz Burgundije bez bliže odrednice i naznačene apelacije.

se gaji vinova loza, što je jedan od osnovnih preduslova za stvaranje vrhunskih vina. Vin de Table (po novom modelu - Vin de France) Etikete francuskih vina koje nose ovu oznaku predstavljalju stona vina, bez informacije o regionu iz kojeg vino dolazi i često bez godine berbe grožđa. Vina koja se prodaju pod ovakvom etiketom ne podležu bilo kakvim pravilima koja se tiču sorti grožđa, niti tehnika samog procesa proizvodnje.

Vin de Pays (po novom modelu - Indication Geographique Protegee) Vina sa ovom oznakom na etiketi obavezno imaju naznačene informacije o regionu iz kojeg vino dolazi, o sorti grožđa od kojeg vino nastaje, godini berbe grožđa, zapremini boce i količini alkohola. Ova kategorija vina ustanovljena je 1970. godine i danas predstavlja jednu četvrtinu vina proizvedenih u Francuskoj (najviše se proizvode na jugu zemlje).

WINE STYLE

77


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

Appellation d’Origine Controlee (po novom modelu Appellation d’Origine Peotegee) Oko 53 vina proizvedenih u Francuskoj nose etiketu baziranu na sistemu Apelation’d Origine, prvi put ustanovljenom 1935. godine, a koji podrazumeva vrhunska vina sa geografskim poreklom. Vina sa ovom oznakom, koja dominira na etiketama iz Bordoa, Alzasa, Burgundije, Provanse, Doline loare i Doline Rone, podležu strogim pravilima koja se odnose na sorte grožđa koje se gaje u određenom regionu, minimalnu i maksimalnu količinu alkohola, prinos po hektaru, gustinu sadnje čokota vinove loze, sam proces proizvodnje i odležavanja vina, metode berbe grožđa i samu lokaciju podruma. Na etiketama nema oznake sorte grožđa od koje se vino dobija, osim na vinima iz Alzasa, što zahteva solidno poznavanje regiona i sorti grožđa koje dominiraju u određenim komunama. U okviru AOC AOP sistema na etiketama vina iz Bordoa, Burgundije i Alzasa postoje dodatne oznake: grand cru, premier cru ili premier grand cru classe koja se odnose na posebno klasifikovane proizvođače (chateau) ili na same vinograde.

BORDO

Region Bordoa ima 54 apelacije u okviru Appellation d’Origine Controlee/Appellation d’Origine Protegee klasifikacije, kojom su definisane bele i crne sorte grožđa dozvoljene za proizvodnju vina, a to su: cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, petit verdot, malbec i carmenere za crvena i sauvignon blanc, semillon i muscadelle za bela vina. Vina leve obale Bordoa koja su klasifikovana 1 55. godine na svojim etiketama, osim oznake iz koje komune dolaze, imaju i oznaku grand cru classe, a ova grupacija podeljena je u pet nivoa. Grupa vina najvišeg kvaliteta nosi oznaku premier grand cru classe i predstavlja najkvalitetnija vina leve obale Bordoa i to u komunama Margau , Pouilac, St. Julian, St. Estephe, Graves. U vinima ovog dela Bordoa u kupažama uglavnom dominira sorta kaberne sovinjon, kao i u vinima iz oblasti Haut-Medoc i Medoc. Vina desne obale Bordoa iz komune Saint Emilion imaju takođe oznaku AOC, a postoji i grupa vina sa oznakom grand

78

WINE STYLE


cru classe koja je posebno klasifikovana (prvi put 1955. godine, uz određene revizije od kojih je poslednja urađena 2012). Najkvalitetnija vina Saint Emiliona svrstana su u kategoriju premier grand cru classe A, koja sadrži četiri vina, i grupu premier grand cru classe B, koju čini 14 vina. Stepenicu ispod su vina grand cru classe Saint Emilion, ukupno 3 etikete. Osim ove strogo definisane odrednice za gore pomenuta vina, pojam grand cru se pojavljuje i na mnogim drugim vinima iz oblasti Saint Emilion u širokom kontekstu. Ona takođe podležu određenim regulativama, ali u znatno manjem obimu. Imaju za 0,5 veći sadržaj alkohola, a prinosi u vinogradima su neznatno manji u odnosu na vina apelation Saint Emilion controle (protegee). U kupažama dominira sorta merlo. Vina komune Pomerol nikada u istoriji nisu bila obuhvaćena posebnom klasifikacijom, iako neka od najkvalitetnijih i najprestižnijih svetskih vina dolaze upravo iz Pomerola, takođe ekskluzivno od sorte merlo. Posebnu kategoriju bordoških vina čine cru bourgeois vina u apelaciji Medoc. Ova kategorija nastala je 1932. godine, sa idejom da obuhvati kvalitetna vina koja su bila u senci već poznatih vina iz regiona klasifikovanih 1 55. Prvobitno je obuhvatala 444 vina, a kasnije je doživela nekoliko revizija i kreiranja podgrupa uz smanjivanje broja vina na 247. U poslednjih nekoliko godina brojne promene koje su se odnosile na sama vina i regulative u vezi za proizvodnjom i odležavanjem izazvale su dosta konfuzija, ali kategorija cru bourgeois u dobrim godinama može da podari zaista veoma kvalitetna vina. Graves(Pessac –Leognan), Sauternes, Barsac. Takođe i komuna Graves ima svoju sopstvenu klasifikaciju, koja se odnosi na vrhunska crvena i naročito bela vina koja se smatraju visokokvalitetnim, posebno u apelaciji PessacLeognan, kao i u oblastima u kojima se proizvode vrhunska slatka vina od sorti semillion i sauvignon blanc, a to su Sauternes i Barsac (vina su podeljena u tri grupe).


WINE STYLE MALA ŠKOLA VINA

BURGUNDIJA U Burgundiji postoji 100 apelacija koje proizvode vina u okviru AOC AOP, uglavnom od sorti šardone i pino noar, koje su apsolutno dominantne. Region Burgundije podeljen je na pet zona: Chablis, Cote de Nuits, Cote de Beaune, Chalonnais i Maconnais. Poseban status u Burgundiji imaju 33 vinograda koja su klasifikovana kao grand cru i 00 kao premier cru. Imena ovih posebnih vinograda obavezno su naznačena na etiketama vina, pored imena proizvođača i ostalih osnovnih informacija (prisutnost sulfata, količina alkohola, lokacija proizvođača). Za vina u kategoriji AOC AOP kao i kategorijama premier cru i grand cru vinograda koriste se drveni sudovi u procesu proizvodnje i odležavanja. U regionu Chablis postoji praksa dosta čestih promena po pitanju korišćenja drvenih sudova i isključivo tankova od nerđajućeg čelika, te stoga danas ovaj unikatni tip šardonea daje dosta različite stilove vina u kategorijama chablis, chablis premier cru i chablis grand cru. Oznaka petit chablis predstavlja osnovna, vina nižeg kvaliteta. Bazična vina koja dolaze iz Burgundije na etiketama imaju oznaku bourgogne blanc i bourgogne rouge. Osim šardonea, za bela vina dozvoljena je upotreba i sorti pino gri i pino blan, dok crvena vina uglavnom nastaju od sorte pino noar. Nemaju odrednicu geografskog porekla, pa nije naznačeno iz kog dela Burgundije dolazi grožđe. Vina sa ovom oznakom na etiketi uglavnom ne odležavaju u hrastovim bačvama i pojavljuju se na tržištu mlada. WS

80

WINE STYLE



Adresar vinoteka BEOGRAD WINE SHOP ARENA Bulevar Zorana Đinđića 45g, 011/ 65 57 382 GRAPE Dositejeva 13, 011/ 26 26 267 WONDERLAND Svetog Save 25, 011/ 38 30 455 HEDONIST Kralja Milana 3, 011/ 32 28 041 COMPANIA DE VINOS Kalenićeva 3, 011/ 24 49 407; 24 36 038 VINOGRAD Makedonska 24, 011/ 32 24 047 ENOTEKA PREMIER Strahinjića bana 13a, 011/ 29 10 381 SRPSKA KUĆA VINA Braničevska 1, 011/ 38 36 965 VINO I TAKO TO Njegoševa 40, 011/ 30 87 700 ENOTEKA ROYAL Karađorđeva 3, 011/ 30 33 024 MAISON DE VINS Požarevačka 13, 011/ 34 42 422 FINO VINO Kralja Petra 91, 011/ 26 21 669 VINOTEKA CHIANTI Lomina 41, 011/ 26 44 148 REVIN Ičkova 29, 011/ 30 59 499 VINE & PLEASURE Bulevar oslobođenja 117, 063/ 84 06 395 WINE STORY Bulevar Mihajla Pupina 10z, 011/ 31 16 231 PRŠUT I VINO Vlajkovićeva 11, 063/ 11 49 950 MALA TOSKANA Kraljevića Marka 5, 011/ 21 82 200

LA BOTTIGLIA Nede Spasojević 7, Bežanijska kosa, 011/ 22 88 048 AROMATICA & PLEASURE Đure Jakšića 7, 011/ 21 86 510 BALTASAR VINOTEKA Bulevar Zorana Đinđića 45v, 011/ 31 16 357 VINA SRBIJE Bulevar Mihajla Pupina 10g, lok. 26, 064/ 14 14 592 DOBRO VINO Sterijina 15, 011/ 27 62 381 RIZNICA VINA Ruzveltova 48, 011/ 30 89 266 VINODOM Bulevar Mihajla Pupina 10a, lok. 21, 011/ 31 18 747 BARBARESCO Nebojšina 8, 011/ 38 63 888 SIRO'VINA Tadeuša Košćuška 20, 011/ 32 82 397 VINSKA KUĆA BURGUNDAC Kirovljeva 25, 011/ 35 45 794, 064/ 82 38 609

NOVI SAD DULKA Vojvode Bojovića 9, 021/ 57 17 11 VINO I TAKO TO Maksima Gorkog 17a, 021/ 66 23 090 BOUQUET WINE HOUSE Dunavska 25, 021/ 52 80 20

SREMSKI KARLOVCI WINE&SHOP ĐURĐIĆ Trg Branka Radičevića 7, 021/ 49 42 43, 063/ 51 77 59

Bačka Palanka BOLJI DANI Kralja Petra I 21, 021/ 21 00 057

SRPSKA KUĆA VINA 2 Antifašističke borbe 15, 011/ 21 37 474; 069/ 21 37 475

KRAGUJEVAC

PAMPOUR BAR Ugao Njegoševe i Prote Mateje, 062/ 293 103; 011/ 30 85 569

WINE & WINE Kralja Aleksandra I Karađorđevića 160, 034/ 36 73 27

PAMPOUR BAR 2 Cara Nikolaja II 56, 062/ 30 26 42

SUBOTICA

PODRUM WINEART Ugao Jevremove i Višnjićeve, 011/ 26 25 237

VINARIJA ZVONKO BOGDAN Matije Korvina 12, 024/ 55 32 42

82

WINE STYLE




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.