Suvremena Trgovina 6-2023

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 48, BROJ 6

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Kako su klimatske promjene ubrzale modernizaciju financijskog izvještavanja l Smanjenje otpada od hrane u sektoru trgovine l Retrovizor – domaća trgovina na malo u 2023. godini – što ju je obilježilo l Inflacija preokreće ekonomsku stvarnost l Osvrt na „Prijedlog zakona o lobiranju“ l Što napraviti kada jedna plaća nije dovoljna l Paradoks izbora u maloprodaji – bolje kupovne odluke uz Category management l Turizam – Sezonalnost ostaje prioritet l Sajmovi – Predstoje novi, veliki izazovi l PISA katastrofa širom razvijenoga svijeta l Ključ sigurnosti – prevencija

Konkurentnost, nove tehnologije...

restoran Uživajte u gastro-kreacijama naših chefova kuhinje koji će se potruditi pripremiti Vam nešto jedinstveno. Stvoriti savršeni spoj ukusnih i originalnih jela, a istovremeno izvornih i prirodnih. Zagrebačka 7, Varaždinske Toplice www.restoran-bernarda.eu tel. 042 633 030

BERNARDA • •

pi z z a� pas ta� bu rg e r

... mjesto za uživanje u okusima ručno rađene tjestenine, burgera od birane junetine iz slobodnog uzgoja s ličkih pašnjaka ili pak vrhunske pizze čije tijesto se mijesi po posebnoj recepturi s ljekovitom termalnom topličkom vodom. Kralja Tomislava 3, Varaždinske Toplice .pizzeria-bernarda.eu www.pizzeria-bernarda.eu tel. 042 766 700

pansion Provedite trenutke odmora i opuštanja u našem pansionu potpuno renoviranog interijera u samom centru Varaždinskih Toplica.

Zagrebačka 7, Varaždinske Toplice tel. 042 250 130, www.bernarda-tourism.eu

Hotel Bernarda u izgradnji - otvorenje 2023.

dm App hr

Za najbolji poklon uvijek je pravo vrijeme! 13:35

dm.hr Naručite online i već za 90 minuta preuzmite narudžbu u Vašoj dm prodavaonici! dm.hr/ ekspresnopreuzimanje

Moj dm App dm. dm.hr

0. 10. 2021. Rok prijave: 14. 3. 2023.

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Uredništvo: dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA

Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • dipl. inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • dipl. oec. Josip ZAHER, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu • prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 19,91 €; 150,00 Kn (tečaj: 7,53450) Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Naslovna stranici: 'Pogled u budućnost'

Z A

T R G O V I N U

Vol. 48 br. 6 str. 1-80 Zagreb, prosinac 2023.

Sadržaj Konkurentnost, nove tehnologije i sposobniji menadžment Fina: Kako su klimatske promjene ubrzale modernizaciju financijskog izvještavanja?

Ante Gavranović

Marko Krištof

ESG rating HGK usklađen s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija mr.sc. Marija Šćulac Domac

Smanjenje otpada od hrane u sektoru trgovine: Koraci prema održivijoj budućnosti

Teo Čolan

Orbico: Nina Pečenjak Ivanda Promjena poslovnog modela prema održivosti

S.S.

Blaženka Ćiško Anić

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec.

A.G.

Vladimir Arlović

A.G.

Doris Jukić

Perspektive trgovine – Trade Perspectives izv.prof.dr.sc. Ines Dužević izv.prof.dr.sc. Dora Naletina, izv.prof.dr.sc. Ivana Štulec

Paradoks izbora u maloprodaji – bolje kupovne odluke uz Category management

Održivo poslovanje u Saponiji Retrovizor – domaća trgovina na malo u 2023. godini – što ju je obilježilo Inflacija preokreće ekonomsku stvarnost Osvrt na „Prijedlog zakona o lobiranju“, njegov značaj za poduzetničke i tržišne slobode Povećanje učinkovitosti ili destrukcija? Što napraviti kada jedna plaća nije dovoljna?

Ponovimo o vanjskotrgovinskim posrednicima Turizam - Sezonalnost ostaje prioritet

Tanja Jurković Ivana Prezzi, dipl.oec. Magda Barišić, dipl.oec.

Ante Gavranović

G.A.

dr.sc. Zvonimir Pavlek

Četiri cilja održivog razvoja Uspješno komuniciranje u marketingu (5) Sajmovi - Predstoje novi, veliki izazovi Iznad površine, ispred vremena PISA katastrofa širom razvijenoga svijeta. Hrvatska više nije tako loša, ali… Ključ sigurnosti prevencija i cjeloživotno učenje

A.G.

mr.sc. Branko Pavlović

Velimir Šonje

Vitomir Begović

Tekstilna industrija - Budućnost profitabilnosti kroz održive materijale

EuroCommerce: Kako ujednačiti pravila i kriterije

Nove knjige

74 www.suvremena.hr

uvodnik

Hrvatski izazovi

Konkurentnost, nove tehnologije i sposobniji menadžment Ante Gavranović

Iako smo (stjecajem raznih okolnosti) ove godine među prvima na ljestvici rasta BDP-a, Hrvatska i dalje duboko zaostaje za razvijenijim zemljama EU. Tri su temeljna razloga takvoj situaciji. Prvi, ukupna produktivnost hrvatskog društva jedva je na granici od 40 posto prosjeka EU. Drugo, nemamo razrađene strategije razvoja industrije i energije, dva važna otponca u približavanju nekim ozbiljnijim prosjecima unutar Europske unije. Treće, sve više dolazi do izražaja činjenica da nedovoljno koristimo postojeće resurse. Otvoreno je pitanje da li to činimo iz neznanja ili nedovoljne motivacije. 6

Suvremena trgovina 6(48)

rlo lako ćemo se složiti sa činjenicom da Hrvatskoj jednostavno nedostaju sposobni menadžeri. Međutim, put do (povećane) konkurentnosti vodi preko osposobljavanja kadrova i permanentnog stjecanja znanja kao najvažnijeg resursa. On je ujedno put prema novim tehnologijama, dakle proizvodnji s većom dodanom vrijednošću, što nama očito nedostaje. Ozbiljan prodor u područje IT pokazuje da imamo potrebne i sposobne, ali nedovoljno iskorištene kadrove. Novi pristupi komunikaciji Suvremeni teoretičari korporativne komunikacije s pravom ističu da „vrijednost suvremenog poslovanja leži u informacijama, ljudima, inovativnosti i marketingu“. Praksa je pokazala da strojevi, oprema i tehnologija služe (ipak) samo kao tehničko sredstvo za postizavanje određenih ciljeva, ali uvijek iza toga stoji čovjek sa svojim znanjima, koji usmjerava kretanja i bitno utječe na njihovo korištenje. U sadašnjim uvjetima primjetan je u širim okvirima povratak idejama realne ekonomije, u kojoj zaposlenici ponovno dobivaju središnje mjesto. Razina znanja, obrazovanja i upravljanja tim elementima, prije svega kao rezultat racionalnog upravljanja ljudskim potencijalima, postaje ozbiljna komparativna prednost svake kompanije, pa i društva u cjelini. Svjesni smo činjenice da informiranje u okvirima korporativnog života dobiva danas potpuno novu dimenziju. Naime, komunikacija je važna za uspješno ostvarivanje svih poslovnih funkcija, a posebno rukovođenja. U uspješno postavljenoj organizaciji ona je važno i neophodno sredstvo za ostvarivanje cilja. Naime, bez kvalitetne komunikacije jednostavno nije moguće ostvariti bitne poslovne funkcije, postaviti ciljeve, izraditi planove, organizirati ljude i druge potrebne resurse, odabrati kadrove i pratiti ih u njihovu razvitku, vo-

diti, motivirati i stvarati pozitivnu klimu kao važan element ukupne poslovne politike. Sustavno i promišljeno razvijanje ljudskih potencijala usmjereno je, stoga, na postizanje i razvijanje organizacijskih sposobnosti i osiguravanje relevantne konkurentske prednosti u svrhu ostvarivanja strateških ciljeva poslovanja. Na to se, jasno, nadovezuje stalni proces vrednovanja kvalitete i usmjeravanja ponašanja i rezultata rada pojedinih kandidata. Kamen spoticanja – javna poduzeća U našoj široj javnosti stječe se utisak da zapravo ne znamo kako rukovoditi i upravljati velikim sustavima, osobito onima u javnim poduzećima. Već godinama ta su poduzeća „leno“ političkih stranaka, gdje kompetencije, istinske vještine i znanja nisu mjerilo sposobnosti i nisu odlučujući čimbenici odlučivanja o tome tko će biti na čelu tih poduzeća. To se dijelom odnosi i na odabir ministara bez potrebnih znanja, iskustva i kompetencija. Ve-

liki dio naših gospodarskih i socijalnih teškoća dijelom proizlazi upravo iz takvog odnosa prema kadrovima, napose onim rukovodećim. Za uspješan nastup na domaćem i stranim tržištima bitno je postići odgovarajuću razinu konkurentnosti da bismo se uspjeli othrvati žestokim naletima globalizacije i sve snažnijim pritiscima inozemnih partnera. Put do konkurentnosti vodi, uz ostalo, preko osposobljavanja kadrova i permanentnog stjecanja znanja kao najvažnijeg resursa. Ova strategija počiva na matrici stalnog rasta produktivnosti koji je jedini realni ključ dugoročnog povećanja plaća i životnog standarda u Hrvatskoj. Istina, ova je Vlada krenula putem osjetnog povećanja plaća, nudi razne druge pogodnosti, zahuktava se i investicijski ciklus. Jesu li to (barem) naznake i bolje sutrašnjice? Pri tome nikad ne smijemo zaboraviti činjenicu da narodne mase ocjenjuju sposobnost neke Vlade prema rastu (njihovog) životnog standarda koji prerasta u mjerilo ST stvarne uspješnosti. www.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST

Izvještavanje o održivosti i reinženjering sustava Godišnjih ﬁnancijskih izvještaja

Kako su klimatske promjene ubrzale modernizaciju financijskog izvještavanja? Marko Krištof, Savjetnik – ekspert, FINA – Financijska agencija, Sektor javnih servisa

limatske promjene su u središtu javne debate još od 2015. godine, kada je usvajanjem Pariškog klimatskog sporazuma uvedena načelna obveza iskorištavanja financijskih tokova radi smanjenja emisija CO2 i poticanja razvoja koji je otporan na klimatske promjene. 2019. Komisija je predstavila Europski zeleni plan kojim je definiran cilj da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Kao dio zelenog plana, pred8

Suvremena trgovina 6(48)

stavljen je i plan ulaganja, koji bi tijekom sljedećeg desetljeća trebao mobilizirati najmanje 1 bilijun eura održivih ulaganja. Plan namjerava stvoriti okruženje za olakšavanje i poticanje javnih i privatnih ulaganja potrebnih za prijelaz na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo. Kako navedeni planovi uvelike nadilaze kapacitet javnog sektora, ključna uloga u postizanju ciljeva preusmjerena je na financijski sektor. Komisija smatra da fi-

nancijski sektor može potaknuti preusmjeravanje ulaganja prema održivijim tehnologijama i poslovima, dugoročno financirati rast na održiv način te doprinijeti stvaranju kružnog gospodarstva s niskim udjelom ugljika, otpornog na klimatske promjene. U tu svrhu, Komisija je od 2018. započela opsežne reforme financijskih propisa, koje za cilj imaju uvođenje različitih aspekata održivosti u poslovanje. Uredbom o taksonomiji uveden je klasifikacijski sustav

koji definira uvjete pod kojima se određene gospodarske djelatnosti mogu smatrati održivima za okoliš. Uredbom o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR Uredba) bankama i ostalim financijskim institucijama od 2023. godine uvedena je obveza dostave podataka o održivosti za sve financijske proizvode kojima upravljaju. Na taj se način potiče ulaganje u održive poslovne pothvate, jer će oni poduzetnici koji mogu dokazati da posluju sukladno propisanim kriterijima održivosti imati pristup povoljnijim financijskim uvjetima. Istovremeno, Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD Direktiva) uvodi obvezu izvještavanja poduzetnika o utjecaju njihovih poslovnih aktivnosti na okoliš i društvo te o utjecaju na poslovanje njihovih ekoloških, društvenih i upravljačkih (ESG) napora i inicijativa. Cilj CSRD-a je osigurati transparentnost koja će pomoći ulagačima, analitičarima, potrošačima i drugim dionicima da bolje procijene održivost tvrtki u EU-u, kao i povezane poslovne učinke i rizike. CSRD značajno proširuje opseg, zahtjeve za objavljivanje podataka o održivosti i izvješćivanje svoje prethodnice, Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD). Direktiva se odnosi na sve poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na tržište kapitala, a njezin obuhvat primjene će se postepeno proširivati. Počevši od 2025. (za 2024.) objava informacija o održivosti postat će obveza za sve trenutne obveznike nefinancijskog izvještavanja, od 2026. (za 2025.) za sve velike poduzetnike (prema kriterijima iz Računovodstvene direktive) te od 2027. (za 2026.) za sve poduzetnike koji sudjeluju na tržištu kapitala (osim mikro). CSRD izvješćivanje temelji se na konceptu dvostruke materijalnosti: organizacije moraju otkriti informacije o tome kako njihove poslovne aktivnosti utječu na planet

i ljude te kako njihovi ciljevi održivosti, mjere i rizici utječu na financijsko zdravlje poslovanja. Na primjer, uz zahtjev da organizacija objavi svoju potrošnju energije i troškove, CSRD od nje zahtijeva da objavi mjerenja emisija te da detaljno opiše kako ta potrošnja energije utječe na okoliš, definira ciljeve za smanjenje utjecaja na okoliš i informacije o tome kako će postizanje definiranih ciljeva utjecati na financije poduzetnika. Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti uvodi i obvezu korištenje strojno čitljivih formata, baziranih na XBRL tehnologiji u godišnje financijske izvještaje. Iako sudionici tržišta kapitala već i sada svoje financijske izvještaje za potrebe Burze moraju dostavljati u XBRL kompatibilnom ESEF formatu, Direktiva od svih obveznika izvještavanja o održivosti traži da svoja izvješća poslovodstva, što uključuje i financijske izvještaje i izvješća o održivosti, izrade u jedinstvenom europskom elektroničkom formatu (ESEF formatu). Na ovaj način se dokumentacija koju ranije nije bilo moguće standardizirati niti strojno obrađivati u podatkovnom dijelu standardizira. Iako format izvještavanja vezan uz održivost još nije službeno usvojen, izvjesno je da će i izvještavanje o održivosti također koristiti novu inačicu ESEF formata. Podaci

o konkretnim utjecajima poduzetnika na okoliš, kao i podaci o socijalnim i ljudskim pravima te čimbenicima upravljanja postat će javno dostupni, te još važnije usporedivi i provjerljivi, budući da CRSD-a propisuje obvezu javne objave te nalaže obveznu neovisnu reviziju točnosti i potpunosti svih objava. Što radi Fina? Fina kao kompanija od javnog interesa od 2017. godine, javnost izvještava o svojim aktivnostima vezanim uz održivost u sklopu svog godišnjeg izvješća. Kolege iz kontrolinga u suradnji s ostalim sektorima kontinuirano se trude unaprijediti i proširiti objavljeni set informacija, a o pitanjima vezanim uz održivost često se raspravlja i na razini Uprave. Iako je trenutni fokus Fine kao organizacije digitalna transformacija poslovanja, već su započete aktivnosti vezane uz iduće strateško razdoblje (od 2025. godine) u kojem će strateški fokus upravo biti održivo poslovanje, jasno definirano kroz strategiju poslovanja i strateške ciljeve. Trenutne aktivnosti vezane su uz analizu poslovnih procesa kako bi se identificirala područja u kojima se mogu primijeniti održive prakse te jednostavnije prilagoditi budućim izazovima. Već se provodi kontinuirano praćenje i optimizawww.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST vi stroju i čovjeku (iXBRL format, odnosno ESEF format), počevši od 2025. nužno je razviti sustav za prikupljanje podataka koji će omogućiti prihvat i obradu svih strojno čitljivih izvješća. Planiramo izraditi sustava za stvaranje, održavanje i upravljanje XBRL taksonomijama te s njime povezanog sustava za održavanje šifrarnika i kontrola, koji bi trebao osigurati zadržavanje kvalitete podataka te olakšati vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja u njegovom proširenom obliku. Vjerujemo da će izrada ovog sustava predstavljati prvi korak ka centralnom mjestu za poslovno izvještavanje, koje će poduzetnicima omogućiti da na jednom mjestu predaju izvještaje za različite svrhe.

cija upotrebe resursa za svaku nekretninu. Tako je provedena sveobuhvatna zamjena rasvjetnih tijela te su poduzete mjere za povećanje recikliranja i smanjenje korištenja jednokratne plastike (npr. koriste se papirnate umjesto plastične čaše). FINA ulaže značajna sredstva u obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika, što odnedavno uključuje i edukacije o održivim praksama i o ESG izvještavanju. Ovi napori prepoznati su i od strane Hrvatske gospodarske komore, koja je nedavno Fini dodijelila nagradu za najbolje rezultate ratinga održivosti u kategoriji javne tvrtke, dok će predstojeće izvještavanje o održivosti sigurno potaknuti mnoga daljnja unaprjeđenja. Fina je svjesna da prijelaz na zeleno poslovanje nije sprint, nego maraton, koji traži dugoročno planiranje i konkretno definirane aktivnosti. Planovi za modernizaciju Registra godišnjih financijskih izvještaja S druge strane, FINA kao nositelj registra godišnjih financijskih izvještaja ima obvezu provjeravati pot10

Suvremena trgovina 6(48)

punost i točnost godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Obzirom da će od 2025. godine i izvješća o održivosti postati dio izvješća poslovodstva, FINA je već započela sa sveobuhvatnim reinženjeringom sustava godišnjih financijskih izvješća, jedne od prvih digitalnih usluga za poduzetnike u RH. Modernizaciju sustava provodimo u nekoliko faza, od kojih će prva biti u primjeni već u 2024. godini. Nova web aplikacije za predaju Godišnjih financijskih izvještaja, poduzetnicima će biti dostupna preko sustava e-građani, dok će integracija na sustav e-poslovanje i eovlaštenja omogućiti da poduzetnici i osobe koje ovlaste izvještaje popune, predaju i potpišu uz korištenje svih vjerodajnica visoke razine sigurnosti, a ne samo s Fininim certifikatima kao sada. Sustav će iz relevantnih službenih evidencija automatski povlačiti matične podatke o poduzetnicima, što će omogućiti smanjenje broja podataka koji se traže od poduzetnika, a unaprijedit će se i korisničko iskustvo predaje godišnjih izvještaja. Obzirom na obvezu primjene formata koji su istovremeno čitlji-

Želja nam je u suradnji s Ministarstvom financija i s Odborom za standarde financijskog izvještavanja razviti i službeno usvojiti nacionalnu inačicu strojno čitljivog formata (baziranog na ESEF-u i XBRL standardu), za koju vjerujemo da će poduzetnicima olakšati predaju izvještaja, kako financijskih, tako i onih o održivosti. Naravno, za sve one koji nemaju obvezu predaje izvještaja u XBRL formatu, zadržat će se mogućnosti predaje izvještaja u Excel formatu. Kako bi potaknuli dostavu izvješća o održivosti i na dobrovoljnoj osnovi, u kasnijoj fazi namjeravamo razviti i sustav koji će omogućiti predaju izvješća o održivosti za neobveznike na temelju predloška (upitnika) uz konverziju u strojno čitljive formate. Cilj nam je i unaprijediti sustav javne objave te povećati dostupnost financijskih podataka i podatka o održivosti. Na ovaj način će podaci o poduzetnicima iz RH biti potpuno usporedivi s bilo kojim poduzetnikom iz svake zemlje EU. Sigurni smo da će dostupnost podataka u strojno čitljivom formatu privatnom i državnom sektoru omogućiti razvoj mnogih novih proizvoda koji se na ovim ST podacima baziraju.

ESG rating HGK usklađen s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija mr. sc. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK

SG kratica označava Enviromental, Social and Governance, odnosno okolišno, društveno i korporativno upravljanje. Radi se o tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja svake tvrtke. O odgovornom i održivom ulaganju priča se već više od pola stoljeća. Sam termin ESG prvi je put upotrijebljen tek ranih godina 21. stoljeća, u jednom izvješću financijskih institucija koje je naručio UN. Tada se počinju razvijati i neki od prvih ESG ratinga. Posebnu veliku popularnost stječe unazad nekoliko godina, a jedan od razloga je i regulatorni pomak ka održivosti (pogotovo u Europi, npr. kroz Green Deal). Opseg tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti prema europskim direktivama povećavat će se iz godine u godinu. Takva izvješća morat će sadržavati detaljan prikaz

izračuna prihoda, kapitalnih i operativnih troškova za taksonomski prihvatljive i neprihvatljive djelatnosti. EU Taksonomija je klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama da ulažu i u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti. To znači da će investitori itekako donositi odluke na temelju ovih stavki. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje smjernice o odobravanju i praćenju kredita. Prema odluci EBA-e kreditne institucije trebaju uspostaviti i provoditi postupak kojim se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta u obzir uzimaju i ESG rizici, te pripadajući kvalitativni i kvantitativni podaci. Cilj je procijeniti njihov utjecaj na kreditni rizik klijenta. Isto tako moraju te iste podatke uključiti u sektorske kreditne politike te definirati mjerenje smanjenja okolišnih

rizika. Možemo očekivati i posebne zelene kreditne linije. Ne samo investitori, već i kupci i potencijalni zaposlenici tvrtku sve više procjenjuju po doprinosu održivosti. ESG kriterije bismo mogli nazvati filterom uz pomoć kojeg dionici bolje razaznaju s kime žele surađivati. Kako za tvrtke uspostaviti taj filter i učiniti ga što boljim ključna je zadaća Hrvatske gospodarske komore, stoga je izradila hrvatski ESG rating. U sklopu ESG ratinga HGK prve su tvrtke nagrađene na ovogodišnjem izdanju konferencije HGK Podržimo održivo u rujnu. Do sada su upitnik ispunile 402 tvrtke. ESG rating HGK usklađen je s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija. Jedan dio informacija prikupljamo kroz ispunjeni ESG upitnik. Svakome od faktora – okolišnim, društvenim i upravljačkim – dodijeljen www.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST je odgovarajući težinski faktor. Uz upitnik, koristimo i javno dostupne podatke, od financijskih do primjerice procjena emisija stakleničkih plinova za pojedinu djelatnost. U upitniku imamo specifični skup pitanja koja su relevantna za pojedinu djelatnost, kao npr. obrada balastnih voda za tvrtke koje se bave vodenim prometom, postotak korištenja recikliranih materijala u građevinskoj industriji. Benefiti ESG ratinga HGK Uloga ESG-a kod privlačenja kapitala i investitora jedan je vrlo konkretan, opipljiv razlog zašto promijeniti poslovanje prema ESG standardima, čak i za one koji su pomalo skeptični oko benefita. Govorimo i o lakšem pristupu kapitalu i o povoljnijim uvjetima financiranja. Tu je zatim i neka vrsta automonitoringa – procjene ESG performansi svake tvrtke i uvid u izloženost okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima. Tvrtke mogu pratiti napredak vlastite poslovne strategije, po potrebi je prilagoditi – prate li dovoljno dobro EU regulative i mogu li računati na pristup sredstvima za dvojnu (zelenu i digitalnu) tranziciju. Tvrtka se može usporediti s liderima unutar sektora, odnosno prosjekom ocjena unutar sekto-

ra – i to ne samo u smislu rezultata poslovanja, već i po pitanju privlačenja investitora, partnera, djelatnika. Postoji i reputacijski benefit primjene ESG načela, no tu se javlja problem greenwashinga zbog kojeg je potrebno pažljivo koračati. Postoje slučajevi kada se održive prakse usvajaju iz krivih razloga, npr. isključivo iz reputacijskih i promotivnih razloga. Upravo tu igra ulogu i ESG rating HGK. Svaki slučaj gdje se maknemo od okvirnog opisivanja nekih praksi prema objektivnom, sustavnom mjerenju, znači da prostora za lažiranje, pretvaranje ima puno manje. Tu je i EU puno preciznija od primjerice SAD-a, i po pitanju općenite regulative i one specifične za pojedinu industriju. Stupanjem na snagu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), odnosno objave podataka u skladu sa Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), mogućnost greenwashinga svest će se na minimum. Plan je i da u budućnosti prema novoj regulativi podatke u takvim izvještajima kontroliraju ovlašteni verifikatori. U idućoj godini, HGK planira nastaviti s razvojem i provedbom ESG ratinga HGK, jačajući svoj angažman u promociji održivog po-

slovanja. Nakon uspješnog lansiranja ESG Akademije HGK, koja je postala ključni resurs za obrazovanje i usmjeravanje tvrtki u području održivosti i odgovornog poslovanja, HGK sada koristi ovo znanje i iskustvo za daljnje inovacije. ESG rating HGK, prvi takve vrste u Hrvatskoj, predstavlja važan korak naprijed u kvantificiranju i ocjenjivanju održivih praksi tvrtki. Ovaj rating ne samo da omogućava tvrtkama da prate i mjerljivo poboljšavaju svoje ESG performanse, već i stvara transparentan okvir za ocjenjivanje njihovog napretka u održivom poslovanju. Time se pomaže tvrtkama ne samo da udovolje regulatornim zahtjevima, već i da identificiraju područja za poboljšanja i inovacije u svom poslovanju. HGK planira proširiti svoje aktivnosti u području ESG obrazovanja, ne samo kroz ESG Akademiju, već i kroz druge inicijative i partnerstva. Cilj je osnažiti hrvatske tvrtke da postanu predvodnici u održivosti te ih opremiti znanjima i alatima potrebnima za uspješno poslovanje u okruženju. Ključne informacije o Europskim standardima izvještavanja o održivosti: ‒ Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) stupila je na snagu u srpnju 2023. godine. ‒ Europski standardi za izvješćivanje o održivosti (ESRS) trebali bi omogućiti usporedivost podataka. ‒ Obveznici će se morati pridržavati strožih i detaljnijih pravila pri izradi svojih izvješća o održivosti.

Marija Šćulac Domac, Tomislav Radoš, Tamara Kelava i Ivona Radić

Suvremena trgovina 6(48)

‒ Ključna inovacija je koncept dvostruke materijalnosti, koji traži od poduzeća da izlože ključne utjecaje svog poslovanja na okoliš i društvo te objasne kako pitanja vezana za okoliš i druš-

HGK i ESG u 2024. godini ESG AKADEMIJA HGK, kao vodeća edukacijska platforma, najavljuje novi ciklus edukacijskih programa i radionica, prilagođenih suvremenim potrebama i izazovima. Ovaj ciklus nudi obrazovanje i praktično usmjeravanje u područjima ključnima za održivi razvoj i poslovanje. U sljedećoj godini u sklopu ESG akademije HGK predviđena su tri modula: •

Ciklus Fit for 55% Kako EU paket ‘Fit for 55%’ stavlja nove zahtjeve pred naše gospodarstvo, HGK se usmjerava na podršku tvrtkama kroz seriju ciljanih edukacija i radionica.

tvo mogu imati utjecaj na njihove financijske rezultate. ‒ Tvrtke će trebati iznijeti informacije o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima, kako unutar svog poslovanja, tako i unutar svog lanca vrijednosti. ‒ Cilj standarda je osigurati informacije o održivosti koje su usporedive, relevantne i koncizne ‒ Prema ESRS standardima tvrtke će morati pružiti i kvalitativne i kvantitativne podatke, aktualne i potencijalne posljedice te planove za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. ‒ Objavljeno je ukupno 12 standarda za izvješćivanje o održivosti: • ESRS 1 i ESRS 2 su tzv. presječni (engl. cross-cutting) i obvezni standardi koji se primjenjuju neovisno o ishodu dvostruke procjene materijalnosti (engl. double materiality assessment). • 10 tematskih standarda pokrivaju okolišne (E1 – klimat-

ske promjene, E2 – onečišćenje, E3 – voda, E4 – bioraznolikost i E5 – cirkularna ekonomija), društvene (S1 – vlastita radna snaga, S2 – radnici u dobavljačkom lancu, S3 – pogođene zajednice, S4 – potrošači i krajnji korisnici) te upravljačke teme (G1 – poslovno ponašanje). ‒ Prema odredbama CSRD direktive, do kraja lipnja 2024. bilo je nužno usvojiti sektorske ESRS, koji će detaljno definirati koje informacije o održivosti kompanije trebaju sadržavati u svojim izvješćima, ovisno o sektoru u kojem posluju. ‒ 17. listopada Europska komisija objavila je Program rada Komisije za 2024. te je kao jednu od aktivnosti u cilju racionalizacije zahtjeva za izvještavanje uključila i odgodu roka za usvajanje sektorskih ESRS-a za dvije godine. Kako je obrazloženo, odgoda je uslijedila zbog kompleksnosti zadataka i povratnih informacija dionika.

Ove radionice, koje su tematski fokusirane na ključne aspekte iz paketa „Fit for 55“, dizajnirane su kako bi osigurale da zaposlenici, koji su zaduženi za implementaciju novih regulativa, budu adekvatno pripremljeni. •

Izvještavanje o održivosti Ove radionice pripremaju polaznike za izvještavanje prema novim Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti (ESRS) te pružaju odgovore na pitanja kako se ESRS uklapa u koncept održivih financija i s kojim se glavnim izazovima tvrtke mogu suočiti.

•

Executive Leadership Program Ovaj ekskluzivni program okuplja članove uprava i lidere iz vodećih hrvatskih organizacija kako bi uz pomoću iskustava i znanja obogatili svoje vještine i pristupe, čime doprinose evoluciji i uspjehu vlastitih organizacija. Executive Leadership Program HGK kontinuirano prati puls globalnih poslovnih trendova, osiguravajući da njegovi sudionici budu u toku s najaktualnijim temama ST poslovanja. www.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST

SMAN JEN JE OTPADA

od hrane u sektoru trgovine:

Koraci prema održivijoj budućnosti Teo Čolan član Upravnog odbora Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA)

ukladno definiciji, otpadom od hrane smatra se hrana koja je odbačena i s njom povezani nejestivi dijelovi (kao što su kosti ili koštice). Zbog svog negativnog utjecaja na okoliš, ekonomske resurse i moralne vrijednosti otpad od hrane predstavlja ozbiljan problem. Otpad od hrane nastaje u svim dijelovima lanca opskrbe hranom, od polja do stola. Međutim, najviše se stvara u fazi potrošnje, zbog čega su programi za sprječavanje rasipanja hrane uglavnom usmjereni na tu fazu. 14

Suvremena trgovina 6(48)

Prema podacima UN-a, oko jedne trećine hrane proizvedene u svijetu završava kao otpad. Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokazalo je da godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. U kućanstvima nastaje oko 76% otpada od hrane, u primarnoj proizvodnji, uključujući OPGove 14%, u ugostiteljskoj djelatno-

sti 5%, u preradi i proizvodnji 3% a u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane 2%. Od hrane koja se baci u kućanstvu jestivi dio čini 40%. Kao glavni razlog bacanja hrane, više od 50% ispitanika, navodi preveliku količina kupljene i/ili pripremljene hrane. Važnost rješavanja ovog problema globalno je prepoznata kroz ciljeve održivog razvoja UN-ove Agende 2030. U skladu s ciljevima i smjernicama Agende koje je prihvatila i EU, Vlada Republika Hrvatska je 2019. godine usvojila „Plan sprje-

čavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine“. Cilj Plana je da se do 2030. godine prepolovi količina nastalog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini i smanji gubitak hrane u lancima proizvodnje i opskrbe hranom. U današnjem svijetu gdje je održivost ključna riječ, trgovine prepoznaju važnost smanjenja ukupne količine otpada i poduzimaju mjere kako bi smanjile i količinu hrane koja završava kao otpad. Postoji nekoliko ključnih strategija koje trgovina može implementirati kako bi postigla održivost u ovom važnom području. Edukacija i svijest potrošača Prvi korak prema smanjenju otpada od hrane je edukacija osoblja i kupaca o važnosti ove problematike. Trgovine mogu organizirati različite seminare za svoje djelatnike i kupce, provoditi informativne kampanje postavljanjem panoa i/ ili podjelom jednostavnih edukativnih materijala putem kojih bi potrošači mogli dobiti informacije o pravilnom skladištenju hrane, rokovima trajanja i kreativnim načinima kako iskoristiti hranu koja bi inače završila kao otpad.

Poboljšane prakse upravljanja zalihama Jedan od ključnih faktora koji dovodi do bacanja hrane u trgovinama su neefikasne prakse upravljanja zalihama. Precizno praćenje trajanja roka, kvalitete i količine proizvoda ključni su elementi u smanjenju otpada od hrane. Implementacija sofisticiranih sustava poput pametnih aplikacija koje prate rok trajanja ili senzora koji prate kvalitetu hrane, mogu značajno poboljšati učinkovitost u upravljanju zalihama i smanjiti gubitke. Inovacije u pakiranju Razvoj inovativnih metoda pakiranja može značajno doprinijeti produženju vijeka trajanja proizvoda. Trgovine bi trebale surađivati s dobavljačima kako bi se istražile opcije poput biorazgradivih ambalaža ili inovativnih metoda konzerviranja hrane bez gubitka kvalitete. Poticanje Inicijativa Zero Waste Trgovine mogu provoditi inicijativu Zero Waste, omogućavajući prodaju proizvoda s kraćim rokom trajanja po nižim cijenama, organiziranje događanja poput popusta na kraju dana ili podržavanje ponovne

uporabe ambalaže. Ovo ne samo da smanjuje otpad, već i potiče odgovorno ponašanje potrošača. Doniranje hrane Trgovine mogu uspostaviti partnerstva s lokalnim dobrotvornim organizacijama kako bi donirale viškove hrane umjesto da ih bace. Ovo ne samo da pomaže zajednici, već i smanjuje količinu hrane koja završava na odlagalištima. U skladu s preporukama EU, Vlade i druge institucije u zemljama članicama mogu putem relevantnih zakona i poticaja podržati napore trgovine u smanjenju otpada od hrane. U Republici Hrvatskoj postupak doniranja hrane uređen je Pravilnikom o doniranju hrane i hrane za životinje iz 2019. Poreznim obveznicima koji doniraju hranu u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša ili pomoći krajnjim primateljima, takve donacije su, sukladno odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost Ministarstva financija Republike Hrvatske, priznate kao manjak na koji se ne obračunava PDV, pod uvjetom da vrijednost tih donacija ne prelazi dva posto prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Zaključak Smanjenje otpada od hrane u trgovinama zahtijeva koordinirane napore svih dionika, od proizvođača, dobavljača i trgovaca do potrošača i državnih institucija. Kroz edukaciju, tehnološka rješenja, suradnju i promjene u praksama upravljanja zalihama, trgovina može postati ključni igrač u stvaranju održivijeg lanca opskrbe hranom. Kroz suradnju i implementaciju ovih strategija, možemo izgraditi održivije društvo u kojem se hrana cijeni, maksimalno iskorištava i smanjuje negativan utjecaj otpada od hrane na okoliš istovremeno pridonoseći ekonomST skom uspjehu trgovine. www.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST

Govori Nina Pečenjak Ivanda, ESG Manager u Orbicu

Promjena poslovnog modela prema održivosti Izazovi s kojima smo se suočili nisu ništa drukčiji od onih s kojima se susreće svaka nova organizacijska jedinica u okviru multinacionalne kompanije. To između ostalog uključuje usklađivanje s različitim lokalnim regulativama, prilagodbu postojećih poslovnih procesa održivim praksama te educiranje zaposlenika o važnosti održivosti u svakodnevnim operacijama. ESG politike čine temelj poslovnog modela usmjerenog prema održivosti, a svaka od njih doprinosi ostvarivanju širih ciljeva održivosti. Kroz redovito praćenje, evaluaciju i poboljšanja tih politika, kontinuirano bi se trebao postizati napredak u doprinosu društvu i okolišu, uz istovremeno održavanje visokih standarda korporativne odgovornosti. O izazovima i prilikama koje se javljaju na tom putu razgovaramo s Ninom Pečenjak Ivanda, ESG Managericom iz najveće distributerske kuće u Europi. ST: Koji su najveći izazovi s kojima se Orbico susreo na putu prema održivosti i kako ste pristupili rješavanju tih izazova? Na putu prema održivosti, Orbico je suočen s nizom izazova koji proizlaze iz dinamičnog regulatornog okruženja te rastuće važnosti održivosti u poslovanju. Pojava EU Taksonomije i Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD) postavila je jasne smjernice i povećala potrebu za organiziranim pristupom održivosti i izvještavanju. Svjesni činjenice da nas očekuje „tsunami“ regulatornih zahtjeva u bližoj budućnosti, na razini Orbico Grupe osnovali smo Group ESG tim kako bismo koordinirali aktivnosti na razini cijele Grupe. Također smo osnovali poseban ESG odjel, čime smo osigurali centraliziran pristup održivosti. Izazovi s kojima smo se suočili nisu ništa drugačiji od onih s kojima se 16

Suvremena trgovina 6(48)

susreće svaka nova organizacijska jedinica u okviru multinacionalne kompanije. To između ostalog uključuje usklađivanje s različitim lokalnim regulativama, prilagodbu postojećih poslovnih procesa održivim praksama te educiranje zaposlenika o važnosti održivosti u svakodnevnim operacijama. Predano radimo na održivom poslovanju Pored toga, prepoznajemo važnost transparentnog i sveobuhvatnog izvještavanja o održivosti. U skladu s tim, aktivno radimo na razvoju kapaciteta i vještina naših zaposlenika kako bismo osigurali precizno i relevantno izvještavanje prema CSRD-u te slijedili najviše standarde održivosti u industriji. Uzimajući u obzir sve navedeno, Orbico nastavlja predano raditi na održivom poslovanju, svjestan iza-

zova koji proizlaze iz promjenjivog okruženja, težeći postizanju visokih standarda održivosti u skladu s najnovijim regulatornim smjernicama. ST: Koji su sljedeći ESG koraci? U Orbicu smo predani postizanju visokih standarda održivosti, a sljedeći koraci odražavaju našu predanost integritetu, transparentnosti i odgovornosti u poslovanju. Prvi ključni korak u našoj održivosti je priprema za izvještavanje sukladno zahtjevima Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD). Ovaj proces nije samo obveza prema regulatorima, već i prilika za nas da detaljno analiziramo naše ESG prakse, postavimo konkretne ciljeve i poduzmemo mjere za poboljšanje. Izvještavanje prema CSRD-u predstavlja temelj za sastavljanje i objavu našeg pr-

panije koriste „eco“ ili „zeleno“ etiketiranje proizvoda kako bi privukle ekološki osviještene potrošače. Europska komisija je 2020. godine izvijestila da je čak 53% „eco claimsa“ bilo nejasno, a 40% njih bilo je neutemeljeno. Nedostatak jasnih zakonodavnih pravila doprinosi ovakvoj situaciji, ostavljajući prostor za zloupotrebu i manipulaciju informacijama.

vog Sustainability Reporta, koji će transparentno prikazati naša postignuća, izazove i ciljeve u području održivosti. Integracija ESG kriterija Osim toga, aktivno radimo na integraciji ESG kriterija u svaki poslovni odjel, prepoznajući da je uspješna implementacija održivosti timski napor. Odjeli poput Nabave, Logistike, Financija, Riznice, Pravnog odjela, Ljudskih resursa, Poslovnih procesa i IT-a ključni su za uspješnu integraciju ESG-a. Njihova suradnja, kako na lokalnoj tako i na grupnoj razini, ključna je za ostvarivanje širokog spektra održivih praksi unutar naše organizacije. Dodatno, usmjeravamo se prema zelenim investicijama kako bismo unaprijedili našu ekološku održivost. Ova inicijativa uključuje ulaganje u energetski učinkovitu opremu, automatizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa te ugradnju fotonaponskih ćelija na naše distributivne centre. Ove investicije ne samo da će nam pomoći smanjiti ekološki otisak, već će također doprinijeti efikasnosti, inova-

cijama i dugoročnoj ekonomskoj održivosti. U cjelini, naši sljedeći ESG koraci predstavljaju sveobuhvatan pristup održivosti, obuhvaćajući izvještavanje, integraciju u poslovne procese i zelene investicije. Put većoj transparentnosti i povjerenju potrošača ST: ESG je danas popularni termin i mnogo kompanija ulaže značajna sredstva kako bi zadovoljili standarde. Što je sa „greenwashingom“ ili manipulativnim zelenim marketingom? Koliki je to danas problem? ESG, kao sveprisutni koncept u današnjem poslovanju, doživljava značajan porast pažnje i investicija od strane kompanija. Međutim, zajedno s ovim porastom dolazi i sve ozbiljniji problem greenwashinga ili manipulativnog zelenog marketinga. Smatramo da kompanija koja se istinski brine o svojim dionicima, integritetu i reputaciji neće pribjegavati jednostavnim putem do prodaje putem greenwashinga. Greenwashing predstavlja ozbiljan problem današnjice. Mnoge kom-

U cilju rješavanja ovog problema, Europska unija je prepoznala važnost donošenja regulatornih mjera. Prijedlog Green claims directive, objavljen u ožujku 2023. godine, predstavlja korak prema suzbijanju greenwashinga. Ova direktiva zahtijeva od tvrtki da podrže svoje ekološke tvrdnje ispunjavajući stroge zahtjeve u vezi s njihovom procjenom, uključujući aspekte poput perspektive životnog ciklusa proizvoda. Očekujemo da će ova regulativa pridonijeti povećanoj transparentnosti i povjerenju potrošača, a istovremeno potaknuti kompanije da preuzmu odgovornost za svoje ekološke tvrdnje. Osigurati jednake standarde za objavljene informacije? ST: Kako će regulator osigurati jednake standarde za sve, te da su objavljene informacije točne i transparentne? U cilju osiguranja jednakih standarda za sve kompanije i transparentnosti objavljenih informacija, Europska unija je usvojila Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD). Ovaj direktiva omogućila je postavljane standardiziranih smjernica za izvještavanje o održivosti, čime će se omogućiti usporedba ESG djelovanja među kompanijama. Već od 1. siječnja 2024. godine velike kompanije će po prvi puta izvještavati o održivosti u sklopu Sustainability Reporta prema CSRD-u. CSRD je ključan jer je omogućio donošenje European Sustainabiwww.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST lity Reporting Standarda (ESRS) koji precizno propisuju informacije koje će kompanije morati objavljivati. Ovaj okvir jasno definira informacije koje će se javno objaviti iz područja djelovanja na okoliš, društvenih utjecaja i korporativnog upravljanja. U Orbicu smo već neko vrijeme posvećeni pripremi za izvještavanje u skladu s CSRD-om i ESRS standardima, prepoznajući važnost usklađenosti s novim europskim regulativama. Jedan od ključnih elemenata za osiguravanje točnosti i transparentnosti ovih informacija je uključivanje vanjskih revizora. Revizori će imati odgovornost za provođenje revizije nefinancijskih informacija, što će paralelno s revizijom financijskih izvještaja pridonijeti vjerodostojnosti i integritetu. Ovaj integrirani pristup revizije pridonosi pouzdanosti podataka te povećava povjerenje dionika, investitora i šire javnosti u održivost i transparentnost poslovanja. Ovaj proces nije jednostavan, ali smatramo da je nužan korak prema harmonizaciji ESG izvještavanja, stvaranju zajedničkih standarda i poticanju održivosti unutar poslovne zajednice. Ovakav pristup također odražava našu predanost odgovornom poslovanju i doprinosi globalnim naporima za postizanje ciljeva održivog razvoja. Najveći izazov – efikasno upravljanje ST: Ako pogledamo u budućnost – uzimajući u obzir širi poslovni kontekst, koji su najveći ESG izazovi s kojima će se Orbico susresti i kako namjeravate adresirati navedene izazove? Gledajući prema budućnosti i sagledavajući širi poslovni kontekst, prepoznajemo da će jedan od najvećih ESG izazova s kojima će se Orbico susresti biti usmjeren na efikasno upravljanje održivim prak18

Suvremena trgovina 6(48)

sama uz istovremeno održavanje financijske uspješnosti. Investiranje u održivost, pa čak i održavanje postojeće razine održivosti, zahtijeva značajne financijske resurse i promjene u poslovnim procesima. Najveći izazov, prema našem mišljenju, leži u modifikaciji postojećeg poslovnog modela prema održivom poslovnom modelu, a da se pritom ne ugrozi očekivana financijska uspješnost od strane dionika. Ova tranzicija zahtijeva duboke strukturne promjene u načinu razmišljanja, planiranja i provođenja poslovnih aktivnosti. Da bismo se suočili s ovim izazovom, fokus bi trebalo staviti na razvoj održivih investicija, uspješnu integraciju održivosti u poslovne procese te edukaciju i angažiranje dionika.

kompanija posluje. Ako je potrebno prepoznati neke od važnijih ESG politika možemo izdvojiti: Environmental – Politika dekarbonizacije Među najvažnijim pokazateljima djelovanja na okoliš, danas se često spominje tzv. carbon footprint odnosno ugljični otisak. Politika dekarbonizacije trebala bi jasno definirati kako pojedina kompanija planira smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Ovo uključuje postavljanje jasnih ciljeva za smanjenje ugljičnog otiska, ulaganje u obnovljive izvore energije te praćenje i izvještavanje o napretku prema tim ciljevima. Social – Politika raznolikosti

Prepoznavanje izazova i prilika ST: Možete li nabrojati 3 najbolja primjera ESG politika koje prema vašem mišljenju predstavljaju najbolju ESG praksu? Kako bismo postigli naše ciljeve održivosti, pristupamo implementaciji ESG politika temeljito, vodeći se našom predanošću prema odgovornom poslovanju. Svaka kompanija na početku puta prema održivosti trebala bi napraviti detaljnu analiza trenutnog stanja, koja će omogućiti precizno prepoznavanje izazova i prilika.

Svjesni važnosti inkluzivnosti, Politika raznolikosti trebali bi postoviti jasne ciljeve i omogućiti promicanje ravnopravnosti i poštovanje među zaposlenicima. Ova politika uključuje mjere za poticanje raznolikosti u radnoj snazi, osigurava pravedne prilike za napredovanje te potiče stvaranje inkluzivnog radnog okruženja. Governance – Code of Business Conduct

Na temelju rezultata ove analize postavljaju se realni ciljeve koji će odražavati viziju održivog poslovanja.

U smjeru jačanja korporativnog upravljanja, Code of Business Conduct postavlja etičke smjernice za zaposlenike, partnere i dionike. Ova politika promiče transparentnost, integritet i odgovornost u svim aspektima našeg poslovanja.

Krovna ESG politika trebala bi svakako biti sveobuhvatna ESG strategija koja čini temelj svih održivih praksi. Ova strategija trebala bi jasno definirati predanost ekološkim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja. ESG strategija predstavlja kamen temeljac za sve ostale ESG politike, čiji broj može biti pozamašan, ovisno o veličini poduzeća i industriji u kojoj

ESG politike čine temelj poslovnog modela usmjerenog prema održivosti, a svaka od njih doprinosi ostvarivanju širih ciljeva održivosti. Kroz redovito praćenje, evaluaciju i poboljšanja tih politika, kontinuirano bi se trebao postizati napedak u doprinosu društvu i okolišu, uz istovremeno održavanje visokih standarda korporativne odST govornosti. S.S.

Održivo poslovanje u Saponiji Blaženka Ćiško Anić, direktorica Instituta u Saponiji d.d.

SG – akronim kojim smo bombardirani svakodnevno na svim portalima, platformama, prezentacijama, panelima i konferencijama. Što je to zapravo i, što je još važnije, kako to provesti u primjeni, pogotovo u velikoj kemijskoj kompaniji kao što je Saponia d.d.? ESG je kratica od engleskih riječi Environmental, Social, Governanace, a označava okolišne, društveno odgovorne i upravljačke ciljeve kojima bi trebala težiti svaka tvrtka kojoj je cilj održivo poslovanje. Osim što ESG izvještavanje postaje zakonska obveza za mnoge poslovne subjekte, ono je i samo po sebi dobar način predstavljanja kompanije poslovnim partnerima i široj javnosti. Puno prije nego se ova kratica počela svakodnevno eksploatirati u javnom prostoru, Saponijini su stručnjaci zacrtali put vlastite održivosti. Saponia je svoju zelenu tranziciju započela 2005. godine uvođenjem sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001. Danas, dvadesetak godina kasnije, naši su ciljevi puno ozbiljniji. Na okolišnim aspektima održivosti napravljeni su značajni pomaci. Sredinom ove godine završen je veliki projekt energetske obnove proizvodnih pogona i upravne zgrade na matičnoj lokaciji u Osijeku. U projekt je uloženo više od 60 milijuna kuna, od toga su oko 20 milijuna kuna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Povećanjem energetske učinkovitosti obnovljenih objekata, te dobi-

vanjem „zelene“ električne energije iz postavljenih solarnih panela, Saponia će smanjiti ukupne emisije CO2 za otprilike 1.250 tona godišnje. Prošle je godine uveden i sustav upravljanja energijom ISO 50001 što također potvrđuje odluku da na razini cijele kompanije energiju trošimo odgovorno. Ključan element među okolišnim aspektima održivosti je i sustav gospodarenja otpadom koji podrazumijeva razvrstavanje, odnosno odvojeno prikupljanje otpada koji nastaje u tvornici, te provođenje aktivnosti kojima se utječe na smanjenje ambalažnog otpada nastalog nakon što potrošači iskoriste proizvode koji su stavljeni na tržište. Za postizanje tog cilja neophodne su i tehnološke prilagodbe strojeva za pakiranje. Svake se godine u Saponiji realizira nekoliko velikih investicija povezanih s tehnologijom pakiranja gotovih proizvoda. Količina plastične i kar-

tonske ambalaže u posljednjih je pet godina smanjena za oko 50%. Oko 90% kartonske ambalaže koju stavljamo na tržište proizvedeno je od recikliranog materijala. To ne bi bilo ostvarivo bez partnerskog odnosa s našim dobavljačima s kojima i dalje radimo na razvoju novih oblika papirnate ambalaže čime će se zadani ciljevi i dalje razvijati u željenom smjeru, a to je klimatski neutralno poslovanje do 2050. godine. Društveni aspekti održivosti toliko su sveobuhvatni da se čine razumljivima i lako ostvarivima, ali i oni imaju brojne izazove. Za Saponiju je dobrobit ljudi uvijek bila prioritet poslovanja, neovisno radi li se o djelatnicima, potrošačima, dobavljačima, lokalnoj ili široj zajednici. Kad je riječ o djelatnicima, bitno je naglasiti da se u Saponiji pridržavamo svih propisa i preporuka vezanih uz zaštitu ljudskih prava, osiguravamo dobre radne www.suvremena.hr

u žarištu - ODRŽIVOST uvjete i ravnopravnost svih radnika i smatramo kako je poštivanje ljudskih prava utkano u sve pore našeg poslovanja. U dobavljačkom lancu prema našim saznanjima nemamo niti jednog dobavljača koji je na bilo koji način sudjelovao u kršenju ljudskih prava. Kod odabira dobavljača preferiramo one s certifikatima vezanima uz održivost kako bi dodatno bili sigurni da se pridržavaju propisa i preporuka vezanih uz zaštitu ljudskih prava. Primjena principa društvene odgovornosti vidljiva je u sistematičnom pristupu nadzoru proizvodnje i poslovanja, pravednom pristupu radnicima i provlači se kroz sve segmente rada. U prošloj je godini Saponia dobila nekoliko priznanja i certificirana je prema MAMFORCE, Rainforest Alliance i RSPO certifikatima. Saponia je poznata kao tvrtka s izraženom ravnopravnošću spolova, a i sve ostale raznolikosti – dob, nacionalnost, vjerska pripadnost, jezik, etnička pripadnost, socioekonomski status – su ono što nam omogućava bolje i brže odgovoriti na potrebe naših dionika – potrošača, zaposlenika i svih drugih. Napredovanje ovisi isključivo o radnim rezultatima, znanjima i vještinama pojedinca i svi zaposlenici imaju iste mogućnosti za uspjeh. Potpisnici smo WEPa (Women Empowerment Principles) i ambasadori Target Gender Equality programa UN Global Compacta. Kako bismo to dodatno naglasili, donesene su politika ljudskih prava, politika ravnopravnosti spolova i politika raznolikosti. Zaštita od diskriminacije radnika po bilo kojoj osnovi nešto je što se podrazumijeva i propisana je pravilnicima, kodeksom ponašanja, kao i imenovanjem tijela i osoba kojima je zadatak zaštita radničkih i ljudskih prava. Kroz sve naše pravilnike i postupke provučene su sve mjere propisane zakonskim okvirom Republike Hrvatske i Europske Unije, kao i načelima UN Global Compacta. 20

Suvremena trgovina 6(48)

Saponia već dugi niz godina svojim pravilnicima, procedurama i normama zahtijeva od svojih radnika ponašanje u skladu s etičkim, moralnim i profesionalnim normama, te općeprihvaćenim civilizacijskim vrijednostima. Prošle godine obnovili smo svoj kodeks korporativnog upravljanja i izradili jedinstveni etički kodeks kojim smo objedinili sva dosadašnja pravila i norme ponašanja u jedinstveni dokument kojim dodatno naglašavamo i stvaramo jedinstveni okvir za svakodnevni rad i ponašanje u tvrtki i izvan nje.

Kao tvrtka koja na tržište stavlja proizvode nezaobilazne u svakom kućanstvu, imamo veliku odgovornost poticanja održivosti i u domovima naših potrošača. Zahvaljujući vlastitom razvojnom Institutu raspolažemo stručnim znanjima i metodama koje nam omogućuju kreiranje proizvoda prilagođenih potrebama lokalnih potrošača, njihovim navikama te klimatskim uvjetima u kojima živimo. Sirovine su odabrane tako da konačni proizvod maksimalnu učinkovitost postigne uz minimalan utjecaj na okoliš tijekom i nakon korištenja. Ugrađuje-

vih aktivnih tvari iz algi u kozmetici – kremama, losionima i pastama za zube. Saponia također kontinuirano provodi aktivnosti kojima doprinosi upravljačkim ciljevima održivog razvoja. Pošteno poslovanje, sigurni uvjeti rada, obrazovanje zaposlenika, ravnopravnost i jednakost plaća te poštivanje ljudskih prava samo su neke od tih vrijednosti. Od svojih poslovnih partnera očekujemo poštivanje istih vrijednosti koje i mi zastupamo.

mo biorazgradive tvari, koristimo brojne prirodne sirovine i mirise, formulacije su prilagođene pranju na nižim temperaturama, a preporučeno doziranje deterdženata se kontinuirano smanjuje. Rezultat svih ovih poželjnih elemenata je smanjenje ugljičnog otiska Saponijinih proizvoda. Najnoviji je primjer takvog proizvoda Faks Helizim gel Smart Clean koji omogućuje pametan način održavanja besprijekorne čistoće i mirisne svježine rublja, a za njegovo pakiranje troši se čak 20% manje plastike nego u prethodnim varijantama. Specijalni dodaci u proizvodu čuvaju boje i kvalitetu tkanina, otežavaju ponovno nakupljanje zaprljanja i vezanje za vlakna, odnosno potrebu za učestalim pranjem. Sve to produžava životni vijek odjevnih predmeta i promiče održivost u modi. U sklopu svojeg društveno odgovornog poslovanja Saponia surađuje na brojnim projektima s različitim organizacijama i pojedincima s ciljem podizanja kvalitete poslovanja i života u zajednici. Naši su stručnjaci često pozvani predavači na konferencijama, forumima i panelima u organizaciji HGK, HUP-a i strukovnih udruga. Često nam u goste dolaze učenici i studenti kojima tom prilikom prenosimo svoja znanja i iskustva motivirajući ih za

održivost u najširem smislu. Lokalnim inicijativama i udrugama daje se podrška kroz donacije i sponzorstva, ali i izravnim uključivanjem naših radnika u njihove projekte. Saponia je tijekom posljednjih pet godina bila uključena u nekoliko projekata vezanih uz kružnu ekonomiju i održivi razvoj. Projekti su sufinancirani od strane Bio Based Industries Joint Undertaking (BBI JU) u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 Europske Unije.

Uprava je odgovorna za kvalitetno upravljanje rizicima poslovanja, a na redovitim sjednicama provjerava ekonomske, okolišne i društvene utjecaje kompanije. U okviru internih i eksternih audita sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i energetskom učinkovitosti Upravu se informira o stanju i ispunjenju postavljenih ciljeva, te na temelju tih informacija Uprava donosi odluke o unaprjeđenju sustava i definira nove ciljeve za Saponiju.

Projekt Embraced, vrijedan 17,3 milijuna eura, vezan je uz recikliranje apsorbirajućih higijenskih proizvoda s ciljem maksimalnog smanjenja količine tih proizvoda koji odlaze na odlagališta. Ispitivanja koja se provode trebala bi omogućiti iskorištavanje plastike, celuloze, apsorpcijskih gelova i dobivanje nekih industrijski važnih kemijskih spojeva.

Osim putem audita, Upravu redovito informira tim za zaštitu okoliša i održivi razvoj, te se informiraju i kroz redovite sastanke kolegija i rezultate rada pojedinih odjela. Temeljem svih primljenih informacija postavljaju se ciljevi održivog razvoja, što je rezultiralo postavljenim ciljevima vezanima uz nula otpada iz proizvodnje, 100% reciklabilna ambalaža do 2030., te postizanje klimatske neutralnosti do 2050., kao i ostvarivanje društvenih ciljeva vezano uz dobrobit radnika i biti odgovorni partner naših dobavljača i kupaca.

Projekt je završen krajem 2022. godine. Tijekom 2022. godine započeo je projekt Circalgae, vezan uz kružnu ekonomiju i smanjivanje utjecaja na okoliš, te dobivanje novih, inovativnih materijala iz otpada dobivenog u proizvodnji algi za uporabu u kozmetičkoj, prehrambenoj i industriji proizvodnje ambalaže. Saponia sudjeluje u projektu istraživanjem primjene no-

Uspješno smo priveli kraju još jednu godinu te smatramo da imamo razloga za optimistično gledanje u budućnost unatoč svim izazovima. Za sljedeću godinu, kada ćemo obilježiti 130 godina postojanja Saponije, pripremamo nove projekte, jer su rast i razvoj jedini put do uspjeha, a inzistiranje na kvaliteti i izvrsnosti temelj je naše poslovST ne strategije. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

RETROVIZOR – domaća trgovina na malo u 2023. godini – što ju je obilježilo Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec. Hrvatska gospodarska komora

1. Uvod Posljednje tri godine izrazito su izazovne u gospodarstvu, od pandemije i post pandemije koronavirusa preko geopolitičkih nemira, a što je za posljedicu imalo rast cijene energenata, pokidanih nabavnih lanaca, rekordne stope inflacije. Izazova nije manjkalo ni u 2023. godini, godini u kojoj je Hrvatska ušla u eurozonu, ali i schengenski prostor, što je dugoročno čini konkurentnijom, a izmjenom Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TENT uredbe) Hrvatska se nalazi na četiri europska koridora, što joj otvara mogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba. Početak godine obilježila je visoka stopa inflacije koja ipak prema kraju godine posustaje u rastu. Vlada RH je u sklopu svog petog paketa ograničila i maloprodajne cijene trideset proizvoda robe široke potrošnje, a početkom godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je izradilo aplikaciju o kretanju cijena u top deset trgovaca robe široke potrošnje. Općenito, Hrvatska, kao i ostatak EU, suočava se s manjkom radne snage, a rješenje je pronađeno u uvozu radne snage, i to ih uz zemlje regije, najviše stiže iz Nepala, Filipina, Indije, Bangladeša. Podaci po22

Suvremena trgovina 6(48)

kazuju da je broj stranih radnika u Hrvatskoj upravo 2023. prešao broj službeno registriranih nezaposlenih osoba, s tendencijom rasta. Uporaba novih tehnologija uključujući i umjetnu inteligenciju postaje zbilja ne samo u trgovini nego u brojnim drugim djelatnostima i jedan su od faktora mogućeg rješenja u smanjivanju manjka radne snage. Promet u trgovini na malo nakon početnog usporavanja tijekom godine bilježi rast. Tijekom godine nastavila se i konsolidacija i koncentracija maloprodaje. Aktualni rat u Ukrajini kao i novi rat na Bliskom istoku, usporavanje gospodarstva glavnih hrvatskih vanjsko trgovinskih partnera predstavlja dodatni izazov u nadolazećem razdoblju, unatoč jedanaest kvartala rastućem hrvatskom BDP-u. 2. Pregled glavnih aktivnosti koje su obilježile djelatnost trgovine na malo u Hrvatskoj 2.1. Aplikacija kretanje cijena Građanima je od sredine veljače 2023. putem mobitela i internet stranice kojoj se može pristupiti preko stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dostupna aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, tzv. ‘bijela lista’, od-

Stručni članak: UDK: 339.37; 330.33

nosno cijene 350 artikala, koje se mogu usporediti svakih 15 dana. Izvorno su u aplikaciji tzv. „bijeloj listi“ bile dostupne cijene Konzuma plus, Tommy-a i KTC-a. U drugoj polovici ožujka u aplikaciju su dodane cijene još sedam trgovaca – Kauflanda, Lidla, Narodnog trgovačkog lanaca, Mlina i pekare, Plodina, Spara i Studenca. Riječ je o top 10 najvećih trgovaca na malo mješovitom robom u 2021. godini prema ostvarenom prihodu u trgovini na malo mješovitom robom u Republici Hrvatskoj, prema istraživanju koje provodi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. 2.2. Ograničavanje rada trgovina nedjeljama i blagdanima izmjenama Zakona o trgovini Početkom srpnja 2023. na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o trgovini (NN 33/2023) koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica i ograničavanja rada trgovina nedjeljom, čime se u nešto manje od dva desetljeća po treći puta reguliralo pitanje radnog vremena trgovine na malo nedjeljom. Baš kao što je to bilo 2003. i 2008. godine, ograničavanje rada nedjeljom podijelilo je javnost, a nije bilo ni jedinstvenog mišljenja predstavnika granskih udruga gospodarstva. Za-

kon definira 16 radnih nedjelja u godini na način da svaki trgovac sukladno svojoj poslovnoj politici za svaki prodajni objekt određuje koja će nedjelja biti radna, a koja neradna. Trgovci koji posluju u Jadranskoj regiji radne nedjelje u 2023. godini mahom su rasporedili na udarne srpanjske i kolovoške nedjelje te u nedjelje pred blagdane, dok su oni na kontinentu bili fokusirani na početak školske godine i na prosinac koji je tradicionalno mjesec pojačane potrošnje. 2.3. Ograničavanje cijena za trideset proizvoda robe široke potrošnje Sredinom rujna (14. rujna 2023.) u sklopu petog antiinflacijskog paketa mjera Vlada je Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN 107/2023) ograničila cijene za 30 proizvoda radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe potrošača određenim proizvodima u trgovini na malo na području Hrvatske. Za razliku od prethodne liste proizvoda objavljene u istoj Odluci 2022. godine (NN104/22), na ovoj listi pojavljuju se i proizvodi iz segmenta higijenskih potrepština. 2.4. Konsolidacija i koncentracija domaćeg tržišta maloprodaje i širenje u regiji preuzimanjem Tijekom 2023. nastavljena je konsolidacija tržišta na domaćem tržištu maloprodaje (zagorska Strahinjčica integrirana je u Studenac). Fortenova grupa (vlasnik Konzuma plus d.o.o.) koja u svom vlasništvu ima između ostalih u Sloveniji Mercator je krajem godine akvizirala Engrotuš, a sredinom godine Mercator – CG u Crnoj Gori preuzeo je trgovine Franca. Izgledno je, a i neslužbene informacije potvr-

đuju, da će se trend konsolidacije i koncentracije na domaćem maloprodajnom tržištu nastaviti i u sljedećoj godini. 2.5. Manjak radne snage Trgovina je posljednjih godina, uostalom kao i većina radno intenzivnih djelatnosti, suočena s manjkom radne snage. Potvrđuju to i podaci Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je u 2022. godini trgovina bila u top pet djelatnosti po uvozu stranih radnika. Podaci za 2023. to će sigurno i dodatno potvrditi, jer je to u praksi sve vidljivije, a i statistike potvrđuju ukupan rast stranih radnika u Hrvatskoj. Rad u prodavaonici je izazov za stranog radnika, prije svega zbog nepoznavanja jezika, ali primjeri s mikrorazine pokazuju da je i to danas dio prakse trgovaca (odličan primjer pekarnice Mlinar). Ipak, u praksi su zasad, većina stranih radnika zaposlenih u trgovini u logističko-distributivnim i skladišnim kapacitetima. Uz uvoz radne snage, upotreba novih tehnologija, pogotovo umjetne inteligencije postaje potreba i stvarnost i to kroz unaprijeđenije i brže rješavanje problema. 2.6. Nova tehnologija u trgovini – upotreba AI u trgovini Podaci Seeking Alpha, Just Style i Fortune Business Insightsa, procjenjuju da će na globalnoj razini ulaganja trgovaca u umjetnu inteligenciju (engl. Artificial Intelligence, AI) u 2023. godini, dosegnuti 7,1 milijardi dolara uz najavu kontinuiranog dugogodišnjeg rasta. Primjena umjetne inteligencije u trgovini je sveprisutna u različitim segmentima, a u budućnosti ima potencijal promijeniti pristup radu i komunikaciji u korisničkoj podršci, na način da ih unaprijedi i ubrza. Prednosti umjetne inteligencije ogledaju se i u automatizaci-

ji dijela mahom jednostavnih procesa čime dolazi i do rasterećenja zaposlenika. 2.7. Prva pametna prodavaonica u Hrvatskoj Uporaba umjetne inteligencije je već sada u trgovini prisutna, i u svjetskoj, ali i domaćoj trgovini, čemu svjedoči i sredinom rujna 2023. otvorena prva SMART KONZUM prodavaonica, koja svoje funkcioniranje većim dijelom bazira upravo na umjetnoj inteligenciji. Potonje je i dokaz da domaća maloprodaja prati svjetske trendove. 2.8. Prestanak obveze dvojnog iskazivanja cijena u trgovini i prestanak važenja Etičkog kodeksa za transparentno uvođenje eura Dvojno iskazivanje cijena u prodavaonicama, bila je jedna od ključnih mjera u procesu uvođenja eura u svrhu zaštite potrošača. Započelo je četiri mjeseca prije početka uvođenja eura, a završava 31. prosinca 2023. U cilju transparentnog uvođenja eura svi poslovni subjekti u nefinancijskom i financijskom sektoru koji posluju u izravnom kontaktu s potrošačima, od sredine kolovoza prošle godine pa tijekom 2023. godine, mogli su potpisati Etički kodeks za transparentno uvođenje eura i pritom dobiti identifikacijsku oznaku, koja je imala za cilj potvrditi pouzdanu i transparentnu zamjenu kune eurom. Važenje Etičkog kodeksa prestaje krajem godine. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

razini i to po najvišoj stopi u posljednje dvije godine. Tako je promet u trgovini na malo na mjesečnoj razini porastao 1,1%, dok se na godišnjoj razini u listopadu 2023. u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi rast od 6,5%. U prvih deset mjeseci 2023. godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Grafikon 1.: Kretanje prometa u trgovini na malo I - X 2023.

3. Prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja i njihov utjecaj na kretanja u trgovini na malo

7% 6,50% 6% 5,50% 5%

3.1. Kontinuirani rast prometa u trgovini na malo u 2023. godini

Promet u trgovini na malo početkom 2023. godine je usporio, no, u drugoj polovici godine dolazi do rasta u odnosu na prošlu godinu što pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku prikazani u Grafikonu 1. U listopadu je promet u trgovini na malo porastao sedmi mjesec zaredom na godišnjoj razini i to po najvišoj stopi u posljednje dvije godine. Tako je promet u trgovini na malo na mjesečnoj razini porastao 1,1%, dok se na godišnjoj razini u listopadu 2023. u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi rast od 6,5%. U prvih deset mjeseci 2023. godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

4,20%

1% 0% -1%

3,00%

2,90% 2,20%

1,10% 0,40% Siječanj

Veljača

Ožujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. na godišnjoj razini u prosjeku su više za 5,8%, dok su u odnosu na rujan 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,5%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Promatrano prema glavnim skupinama na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je u listopadu ostvaren u skupinama ‘Restorani i hoteli’, za 12,1%, ‘Hrana i bezalkoholna pića’, za 8,7%, ‘Rekreacija i kultura’, za 6,7%, prikaz čega se nalazi u Grafikonu 2. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama ‘Odjeća i obuća’, za 11,1%, ‘Komunikacija’, za 2,7% , ‘Obrazovanje’, za 1,2%. U odnosu na početak godine, kad je u siječ24

Suvremena trgovina 6(48)

Kolovoz

Rujan

Listopad

-1,30%

-2%

Izvor: na od siječnja siječnja dolistopada listopada 2023., Državni zavod za statistiku; usporavanju inflacije u 2023. najviše do pridonosi smanjenje cijena energije, i cijena hrane također se Izvor:Trgovina Trgovina na malo malo od 2023., Državni zavod za astatistiku; Graﬁčka obrada: Grafička autorica člankaenergenata i drugih sirovina trebale bi u uvjetima normalizacije usporava obrada: u okružju. Niže cijene

autorica članka globalnih lanaca opskrbe usporiti i rast cijena industrijskih proizvoda prema analitičarima HNB-a. Grafikon 1.: Kretanje prometa u trgovini na malo I - X 2023.

Grafikon 2. Indeksi cijena X/2022. u odnosu na X/2023. 3.2.Usporavanje inflacije tijekom 2023. godine Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. na godišnjoj razini u prosjeku su više za 5,8%, dok su u odnosu na rujan Razna dobra i usluge 106,6 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,5%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Promatrano prema glavnim skupinama Restorani i hoteli na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih 112,1 cijena u prosjeku je u listopadu ostvaren u skupinama 'Restorani i hoteli', za 12,1%, 'Hrana i bezalkoholna Obrazovanje 105,5 pića', za 8,7%, 'Rekreacija i kultura', za 6,7%, prikaz čega se nalazi u Grafikonu 2. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama 'Odjeća i obuća', za 11,1%, 'Komunikacija', za 2,7% , Rekreacija i kultura 106,7 'Obrazovanje', za 1,2%. U odnosu na početak godine, kad je u siječnju zabilježena inflacija od 12,7% Komunikacija 105,1 tijekom 2023. smanjuje se inflatorni pritisak. Kako u svoj makroekonomskoj analizi navodi HNB Prijevoz

3.2. Usporavanje inflacije tijekom 2023. godine

3,00%

104,2

Zdravlje

106,4

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje…

106,3

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala… Odjeća i obuća Alkoholna pića i duhan

100,3 106,6 105,4

Hrana i bezalkoholna pića Indeks potrošačkih cijena – ukupno

108,7 105,8

Izvor: potrošačkihcijena cijenauu listopadu listopadu2023., 2023.,Državni DržavniZavod Zavodzazasta�s�ku; statistiku; Izvor: Indeksi Indeksi potrošačkih Graﬁčka obrada: Grafička obrada: autorica članka

autorica članka Grafikon 2. Indeksi cijena X/2022. u odnosu na X/2023. 3.3.Tradicionalno negativni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, prema podacima HNB-a i Pulsa, tradicionalno su negativni. Ipak prema kraju godine, iako su i dalje negativni, bilježi se porast potrošačkog industrijskih proizvoda pre--21%, a u nju zabilježena inflacija od 12,7% optimizma. Tako je indeks pouzdanja potrošača jena primjerice u siječnju 2023. godine iznosio studenom2023. -12,3%,smanjuje indeks očekivanja potrošača uma siječnju je bio -23,4%,HNB-a. a u studenom -10,7%, dok je analitičarima tijekom se inflatorindeks raspoloženja potrošača u siječnju iznosio -35,3%, a u studenom -30,5%. Sva tri indeksa ni pritisak. Kako u svoj makroekopromatrana tijekom cijele godine, najpozitivnija su upravo u studenom, što prikazuje Grafikon 3.

nomskoj analizi navodi HNB usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje cijena energije, a i cijena hrane također se usporava u okružju. Niže cijene energenata i drugih sirovina trebale bi u uvjetima normalizacije globalnih lanaca opskrbe usporiti i rast ci-

3.3. Tradicionalno negativni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, prema podacima HNB-a i Pulsa, tradicionalno su negativni. Ipak prema kraju

Grafikon 3.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača I.- XI. 202

Veliku priliku u nadolazećem razdoblju u logističko-distributivnom smislu svakako predstavlja ulazak Hrvatske u schengenski prostor kao i izmjene Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T uredbe) kojom se Hrvatska nalazi na četiri europska koridora, što joj otvara mogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba. Naime, Hrvatska se danas nalazi na dva koridora, dok bi novim usvojenim amandmanima trebala biti na četiri: Baltičko more – Jadransko more, Mediteranski koridor, Rajna – Dunav i Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje. Izazov ostaje geopolitičko okruženje, klimatske promjene, kao i gospodarsko stanje u zemljama glavnim vanjsko trgovinskim partnerima. Poseban izazov u 2024. godini bit će i puna primjena Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini koja se

studeni

listopad

rujan

kolovoz

srpanj

lipanj

svibanj

2023.

-30,0 -40,0 -50,0 -60,0 -70,0 -80,0 -90,0 Kompozitni indeksi

4. Zaključak

travanj

-20,0

ožujak

-10,0

veljača

0,0 siječanj

godine, iako su i dalje negativni, bilježi se porast potrošačkog optimizma. Tako je indeks pouzdanja potrošača primjerice u siječnju 2023. godine iznosio -21%, a u studenom -12,3%, indeks očekivanja potrošača u siječnju je bio -23,4%, a u studenom -10,7%, dok je indeks raspoloženja potrošača u siječnju iznosio -35,3%, a u studenom -30,5%. Sva tri indeksa promatrana tijekom cijele godine, najpozitivnija su upravo u studenom, što prikazuje Grafikon 3.

Kompozitni indeksi

Izvor: HNB, Puls; Grafička obrada: autorica članka

Izvor: HNB, Puls; Graﬁčka obrada: autorica članka

Grafikon 3.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača I.- XI. 2023.

4. Zaključak Veliku priliku u nadolazećem rada razdoblju logističko-distributivnom smislu svakako predsta odnosi na ograničavanje tr- u Literatura Hrvatskenedjeljom, u schengenski prostor kao Uredbe o smjernicama Unije za razvoj tran govina odnosno pre-i izmjene Indeksi potrošačkih cijena u listopadu prometne mreže (TEN-T uredbe) kojom se Hrvatska naZavod četiri europska koridora, što raspodjela 16 dozvoljenih nedje2023., nalazi Državni za statistimogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u ku, [Dostupno na: https://podaci. uvozu i izv lja za rad na cijelu godinu. Naime, Hrvatska se danas nalazi na dva koridora, dok bi novim usvojenim amandmanima t dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/]. Prema makroekonona četiri:procjenama Baltičko more – Jadransko more, Mediteranski koridor, Rajna – i Dunav Indeksi pouzdanja, očekivanja ras- i Zapadn mista rast BDP-a u 2024. istočnoHNB-a Sredozemlje. Izazov ostaje geopolitičko okruženje, klimatskeHrvatska promjene, kao i go položenja potrošača, mogao se usporiti na 2,6%. Ipak, narodna banka, [Dostupno stanje ubizemljama glavnim vanjsko trgovinskim partnerima. Poseban izazovna: u 2024. god ukupna kretanja upućuju na jačahttps://www.hnb.hr/statistika/ puna primjena Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini koja se odnosi na ograničav nje negativnih rizika. Napreraspodjela tržištu trgovina nedjeljom, odnosno 16statisticki-podaci/odabrane-nefidozvoljenih nedjelja za rad na cijelu godinu. nancijske-statistike/indeksi-pouzrada trebali se nastaviti bilježiti Premabiprocjenama makroekonomista HNB-a rast BDP-a u 2024. mogao bi se uspori danja]. trendovi rasta zaposlenosti Ipak, ukupna kretanja upućujui pada na jačanje negativnih rizika. Na tržištu rada trebali bi s Prikaz tržišta trgovine na malo mjestope uz porast nobilježitinezaposlenosti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i real šovitom robom, pretežno hraminalnih i realnih plaća s postojepostojećim izazovom u manjku radne snage.nom, Usporavanje koje se dogodilo 202 pićima iinflacije higijenskim proćim izazovom u manjku radne snaprema analitičarima HNB-a trebao bi se nastaviti i u 2024. godini pa bi inflacija mogla izvodima za domaćinstvo u procijenjenih 8,8% uinflacije 2023. nakoje 4,7%seu 2024. Republici godini. Usporavanju inflacije u 2023. najviše ge. Usporavanje Hrvatskoj u 2021. godini, Agencija zaštitu tržišsmanjenje2023. cijenagodine energijeprema i hrane. Podaci Državnog Zavoda zazastatistiku pokazuju da je dogodilo ana[Dostupno na:kvartal zare tromjesečjuHNB-a 2023. BDP porastao na natjecanja, godišnjoj razini, što je 11. litičarima trebao bi se za na-2,8 postonog https://www.aztn.hr/ea/wp-congospodarstvo raste, i to na staviti i u 2024. godini panajvišoj bi infla-razini unutar EU. Ipak valja ovom rastu pridodati i p tent/uploads/2016/10/Prikazizvoza od 20,4% godišnje što je posljedica pada potražnje od strane glavnih hrvatsk cija mogla usporiti s procijenjenih tr%C5%BEi%C5%A1ta-trgovinetrgovinskih partnera, pa onda i dozu opreza zana-malo-mje%C5%A1ovitombuduće razdoblje. 8,8% u 2023. na 4,7% u 2024. gorobom-prete%C5%BEnodini. Usporavanju inflacije u 2023. hranom-pi%C4%87ima-inajviše pridonosi smanjenje cijena higijenskim-proizvodimaLiteratura energije i hrane. Podaci Državnog za-doma%C4%87instvo-u-Repu1.Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2023., Državni Zavod za statistiku, [Dostupno n Zavoda za statistiku pokazuju da blici-Hrvatskoj-u-2021.-godini-1. https://podaci.dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/]. je u trećem tromjesečju 2023. BDP pdf]. 2. Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, Hrvatska narodna banka, [Do porastao za 2,8 posto na godišnjoj Sažetak jesenske makroekonomske na: https://www.hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/odabrane-nefinancijske-statistike/ razini, što je 11. kvartal zaredom projekcije HNB-a za Hrvatsku – pouzdanja]. rujan 2023., Hrvatska narodna kako gospodarstvo raste, i to na banka, [Dostupno na: https:// najvišoj razini unutar EU. Ipak vawww.hnb.hr/-/sazetak-jesenskelja ovom rastu pridodati i pad robmakroekonomske-projekcije-hnbnog izvoza od 20,4% godišnje što je a-za-hrvatsku-rujan-2023]. posljedica pada potražnje od straTrgovina na malo od siječnja do listopane glavnih hrvatskih vanjsko trgoda 2023., Državni Zavod za statistivinskih partnera, pa onda i dozu ku, [Dostupno na: https://podaci. opreza za buduće razdoblje. dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/]. ST www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

INFLACI JA

preokreće ekonomsku stvarnost Sve izvjesnija dramatična kriza U zadnje je vrijeme recesija sve prisutnija, a postoje i ozbiljne naznake da je razvijeni svijet na pragu stagflacije. Recesija će nastupiti gotovo sigurno, a svi se nadaju da će se izbjeći stagflacija. Stagflacija je, zapravo, puno teža situacija, u kojoj se uz recesiju paralelno događa visoki rast cijena u gospodarstvu tj. inflacija. Problem je u tome što metode kojima se borimo protiv visoke inflacije istodobno pogoršavaju recesiju, uključujući nezaposlenost, a politika koja ublažava recesija pogoršava problem inflacije. Teško se nazire kraj stanju u kojem se srećom svijet nije našao još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Najviša inflacija od 1970-ih. Središnje banke agresivno podižu stope. Raspoloženje potrošača na rekordno je niskoj razini. Cijene roba bli26

Suvremena trgovina 6(48)

zu su najviših vrijednosti svih vremena. Dodajmo tome da bi globalna ekonomska kriza mogla ubrzati nastanak nove, bipolarne ravnoteže između SAD-a i Kine. Čak ako to i ne dovede do temeljne promjene u globalnoj raspodjeli moći. Inflacija mijenja ekonomsko raspoloženje Najnovija izvješća o izgledima svjetskog gospodarstva pokazuju da zaoštravanje politike počinje usporavati aktivnosti. Budući da je temeljna inflacija još uvijek visoka u mnogim naprednim gospodarstvima, središnje banke će monetarnu politiku sigurno dulje držati pod strožom paskom. Najznačajnije je da se globalni kreditni ciklus počeo mijenjati kako se sposobnost zajmoprimaca za otplatu duga smanjuje, a rast kredita usporava. Stoga su nagnuti prema dolje, slično procjeni iz travnja.

Neizvjesnost – sudbina sadašnjice Globalna perspektiva je neizvjesna. Svjetsko gospodarstvo pokazalo je otpornost, ali u većini zemalja kratkoročni i srednjoročni izgledi za rast i dalje su prigušeni, a rizici pada povećani. U kontekstu zaoštravanja stajališta monetarne politike kako bi se smanjila inflacija, uzastopni šokovi, uključujući ruski rat protiv Ukrajine kao i mogućnost rata na Bliskom istoku, opterećuju gospodarstvo i makrofinancijsku stabilnost, uključujući stres u financijskom sektoru. Inflacija je donekle umjerena, ali temeljni cjenovni pritisci i dalje su nestabilni. Ranjivost duga je povećana, pri čemu je 60 posto zemalja s niskim dohotkom i 25 posto tržišnih gospodarstava u nastajanju u dužničkoj krizi ili u riziku od te krize. Procesi restrukturiranja dugova bili su spori. U međuvremenu, nejednakost i dalje postoji unutar

i među zemljama, a rekordnih 350 milijuna ljudi u 79 zemalja suočava se s akutnim nedostatkom hrane. Rastući rizici geoekonomske fragmentacije otežavaju odgovor na zajedničke izazove. Protekcionizam je u porastu, koči globalnu trgovinu i nagriza teško stečene dobitke integracije. Suočavanje sa zajedničkim izazovima, kao što su klimatska kriza i digitalizacija, zahtijevat će prevladavanje razlika i jačanje međunarodne suradnje. MMF je predan suradnji sa svojim članicama u pronalaženju pragmatičnih rješenja za pokretanje svjetske ekonomije na održivu uzlaznu putanju. Osiguravanje zdravih domaćih politika, jačanje globalne trgovine i jačanje institucija suprotstavit će se nesigurnosti i ojačati makroekonomsku otpornost. Pojačana međunarodna pomoć i rješenja za rješavanje problema s visokim teretom duga poduprijet će ranjive zemlje. Ulaganje u digitalne tehnologije pomoći će u izgradnji prosperitetnije i uključivije budućnosti. A zajedničko rješavanje klimatskih promjena održat će naš planet.

apolitičnim, neovisnim agentima, ali u praksi je teško potpuno odvojiti monetarnu politiku od političkih zbivanja dana. Bilo dobro ili loše, središnje banke ne rade i ne mogu djelovati u vakuumu. Uistinu, dominantna politička ideologija na Zapadu u posljednjih 20 do 30 godina, koja je utjecala na politiku, raspodjelu resursa i financijska tržišta bio je neoliberalizam — jedan od mnogih oblika političke ekonomije. Ali tome je kraj: po našem mišljenju, ulazimo u novi režim. Trajni cjenovni pritisci prisilili su središnje banke diljem svijeta da produže svoje cikluse zaoštravanja. Tržišta su očito usvojila model određivanja cijena koji je prikladan za posljednjih 20 do 30 godina, ali danas više nije prikladan. Geopolitička pozadina se mijenja Ova promjena u ideologiji označena je u travnju s dva ključna govora, jednim od predsjednice Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde i drugim od američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana.

Recesija je odgođena, a ne otkazana – usprkos agresivnom zaoštravanju politike koje smo do sada vidjeli, gospodarska aktivnost u razvijenim gospodarstvima pokazala se otpornijom od očekivanog usred snažnog oporavka sektora usluga. Dok ukupna inflacija jenjava, temeljna inflacija ostaje tvrdoglavo visoka, a nije samo zbog inflacije usluga: inflacija roba se povećava nakon razdoblja pada. Promjena geopolitike i potreba za novim tržišnim priručnikom – postoje znakovi da ulazimo u novi globalni režim, koji zahtijeva preispitivanje načina na koji rizična imovina reagira na promjene u makro pozadini.

U svom govoru „Središnje banke u fragmentiranom svijetu“, Lagarde je primijetila da se pojavljuju konkurentni globalni trgovinski blokovi, a analiza ECB-a sugerira da bi globalni indeksi potrošačkih cijena mogli porasti za 5% ako bi se globalni lanci vrijednosti rascjepkali duž geopolitičkih linija, u kratkom roku do 1% u dugom roku. Upozorila je na pogreške iz 1970-ih kada se nije dovoljno suočilo s upornim šokovima ponude. Lagarde je dalje rekla da monetarna politika mora surađivati s fiskalnom i strukturnom politikom kako bi se uklonila ograničenja ponude, što implicira potrebu za uspostavom ciljanih poticaja na strani ponude uz više stope.

Zašto će kamatne stope vjerojatno ostati više duže vijeme? Volimo misliti o središnjim bankama kao o

U nedavnoj publikaciji, MMF je upozorio da bi porast geopolitičkih napetosti među onim što je na-

Ključni zaključci

zvao „partnerskim zemljama“ mogao dovesti do naglog preokreta u prekograničnom protoku kapitala. Nije iznenađujuće da bi takav razvoj događaja više utjecao na tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju negoli na njihove razvijene zemlje, te bi se potencijalno mogao pretvoriti u rizike makrofinancijske stabilnosti. Konkretno, MMF je primijetio da bi „veća financijska fragmentacija koja proizlazi iz geopolitičkih napetosti mogla pogoršati makro-financijsku volatilnost u dužem roku smanjujući međunarodne prilike za diversifikaciju rizika u uvjetima nepovoljnih domaćih i vanjskih šokova.“ Biti unaprijed upozoren znači biti unaprijed naoružan. U međuvremenu, Sullivan je odbacio ideju da su slobodna tržišta najbolja u raspodjeli kapitala u svom govoru „Obnavljanje američkog gospodarskog vodstva“. Naime, bio je potreban novi put politike kako bi se obranili od novih geopolitičkih i socioekonomskih rizika. Naglasio je potrebu da se identificiraju i potaknu „specifični sektori koji su temeljni za gospodarski rast, strateški iz perspektive nacionalne sigurnosti i u kojima privatna industrija sama po sebi nije spremna izvršiti ulaganja potrebna za osiguranje naših nacionalnih ambicija.“ Ako ćemo vjerovati ovim dvoje utjecajnih vođa, implikacije onoga što su rekli su ogromne. Oba čelnika signaliziraju da su zapadne vlade ponovno odvagnule svoje prioritete i da će alocirati kapital prema ponovnoj izgradnji domaćih industrijskih kapaciteta, sužavanju deficita tekućeg računa SAD-a, povećanju udjela rada u dohotku i aktivnom korištenju kapitala za obranu hegemonije. Drugim riječima, oni više ne slijede neoliberalizam. Po našem mišljenju, ova promjena režima ojačat će globalno okruženje igre nultog zbroja koje će pojačati geopolitičke napetosti. www.suvremena.hr

praksa i očekivanja Još i danas nema punoga konsenzusa oko razloga velike financijske i ekonomske krize, iako većina stručnjaka prepoznaje krivce ponajviše u financijskom sustavu koji se otrgnuo kontroli te izbjegao regulaciji i nadzoru. Desetak godina središnji bankari i političari (pa i novinari) sučeljeni su s novom krizom ili barem njenim naznakama. Samo je pitanje vremena prije nego što kriza opet pukne i to punom snagom. Svijet očigledno nije naučio lekciju. Je li nova financijska kriza zaista na pomolu? Učestale priče o najavljenom rastu kamata, nagli rast inflacije i napuhavanje cijena nekretnina uvod su u taj nemili i nemilosrdni scenarij. Stvar je definicije kada je gospodarstvo u krizi i kada je ta kriza „ozbiljna“, ali da se postkoronski uzlet smiruje sada je nesporno čak i među ekonomistima. I minhenski institut Ifo i istraživački institut Handelsblatt (HRI) smanjili su svoje ekonomske prognoze. One su sada 3,7 odnosno 0,8 posto više, ali s vrlo nesigurnim elementima. Njemačka je trenutno zaglavljena u stagflaciji. Ali stvari bi mogle postati daleko gore. Ekonomisti strahuju da će njemačko gospodarstvo kliznuti u recesiju, možda čak i u dugu i duboku krizu. Strah od recesije nije svojstven samo Njemačkoj. I u SAD-u su upozorenja sve glasnija. „Naivno je misliti da će sve biti u redu kada Fed stavi inflaciju pod kontrolu“. I visoka inflacija i borba protiv nje mogu rezultirati gospodarskom krizom. I jedno i drugo moglo bi imati isti učinak: visoka inflacija usporava potrošnju, jer sve postaje skupo, a nepotrebna se potrošnja zbog toga odgađa. No, ako središnja banka naglo poveća kamate, kao što se dogodilo u SAD-u, krediti će poskupjeti. Dakle, ljudi će manje trošiti na, primjerice, automobile ili nekretnine, a tvrtke će manje ulagati. „Fed ne može učiniti ništa u borbi protiv inflacije, a da ne oslabi gospodarstvo.“ 28

Suvremena trgovina 6(48)

Isto vrijedi i za Europsku središnju banku (ECB). I ona sada podiže kamatne stope, iako manje od Feda, kako bi se borila protiv inflacije. No, i njoj je dugo taj korak teško padao, jer i on nužno usporava gospodarski rast. Ipak, korak je neophodan. Više od 60 središnjih banaka diljem svijeta sada postupa na sličan način. To će povećati rizik od globalne recesije, sada kažu analitičari Citigroupa. „Sada ovo vidimo kao razumnu pretpostavku“, pišu analitičari. Koliko je to vjerojatno? Koji su najveći rizici? Koje su nade? Novi ekonomski pojam kruži eterom i naslovnicama poslovnih listova: „Reflacija“ (izraz za skup mjera koje se poduzimaju da se spriječi da deflacija ne prijeđe u inflaciju. Reflacija se poduzima za oživljavanje privredne aktivnosti, a razlikuje se od inflacije po tome što je u potpunosti kontrolirana.). Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora izrazilo se drastičnije: „Mi smo u rasulu.“ Što je s takvim scenarijima? Kolika je zapravo opasnost? Koji su rizici, gdje su prilike? Nadolazeći dužnički poremećaji Zaokret u kamatnim stopama u SAD-u stavlja pod pritisak zemlje u usponu, a na pomolu je i nova dužnička kriza. Takva kriza također može postati ozbiljan problem za Njemačku. Zabrinutost zbog nove dužničke krize u zemljama u usponu postaje sve hitnija: Ayhan Kose, glavni ekonomist i direktor Svjetske banke Prospects Group, nedavno je u japanskim poslovnim novinama „Nikkei“ upozorio da će brzo povećanje ključnih kamatnih stopa dovesti teško zadužene zemlje u razvoju u neizvjesnu gospodarsku situaciju. Stručnjaci američke investicijske banke Goldman Sachs odavno govore o nadolazećoj dužničkoj krizi. „Za tržišta u razvoju, snaga dolara i smanjena glo-

balna sklonost riziku znače da je budućnost teža“, rekao je Shoqat Bunlawala, voditelj rješenja za više sredstava u Goldman Sachs Asset Managementu. Ključni razlog za strah od obnove dužničke krize u zemljama u usponu je dolar koji raste već mjesecima. Nije samo euro pod velikim pritiskom u odnosu na američku valutu. Također je u snažnom porastu u usporedbi s drugim nacionalnim valutama. Riječ je o agresivnoj politici kamatnih stopa američke središnje banke (Fed), koja je u međuvremenu podigla ključnu kamatnu stopu na između 2,25 i 2,50 posto. Zaključno Globalni gospodarski rast usporava se usred sumornih i neizvjesnijih izgleda. Tri najveće svjetske ekonomije su u zastoju s važnim posljedicama za globalne izglede. Inflacija je velika briga. Rast se usporava. To odražava zastoj u rastu u tri najveća svjetska gospodarstva – Sjedinjenim Državama, Kini i eurozoni – s važnim posljedicama za globalne izglede. Jasno je stoga da je inflacija, u najmanju ruku, promijenila ekonomsko raspoloženje i potencijalno resetirala putanju globalnih i nacionalnih ekonomija diljem svijeta u godinama koje dolaze. Kao odgovor na alarmantan rast inflacije, središnje banke diljem svijeta podižu svoje temeljne bankarske kamatne stope. Do sada, međutim, povećanja stopa u većini zemalja nisu odgovarala tempu inflacije. Očekuje se da će rastuće stope olakšati potražnju i sniziti cijene za dvije ključne komponente ukupne inflacije: nekretnine i robe kao što su energija i metali. Nažalost, cijena hrane ostaje na visokim stopama inflacije. pripremio: Ante Gavranović

1500+

ZAPOSLENIH

14 000 000

31 GODINA

POSLOVANJA

POTROŠAČA GODIŠNJE

GRADOVA

240 000+

ČLANOVA KLUBA

VJERNOSTI

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Osvrt na „Prijedlog zakona o lobiranju“, njegov značaj za poduzetničke i tržišne slobode Vladimir Arlović, odvjetnik, Ilica 218, Zagreb, vladimir@arlovic.com

Uvod U ovome članku daje se kratki osvrt na aktualno regulaciju i donošenje Zakona o lobiranju, uz razmišljanja i prijedloge koji bi mogli pozitivno utjecati na uređenje i reguliranje fenomena lobiranja na prostoru Republike Hrvatske s intencijom stvaranja pravne sigurnosti i utjecaja na kvalitetu poduzetničkih i tržišnih sloboda, pružanjem usluge lobiranja stručno i kvalitetno. U Republici Hrvatskoj slijedi konačno oblikovanje u pravni institut1 fenomena lobiranje. Stoga se otvara i potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem lobista, radi stvaranja kvalitetne i transparente usluge u skladu sa zakonom i pravom. Za naglasiti je da trenutno nemamo zakonom uređeno legitimno zastupanje interesa korisnika lobiranja od lobista uz naknadu, odnosno profesionalno obavljanje lobiranja kao jedan oblik djelatnost, niti je shodno tome ista dosada bila u obvezi prijave djelovanja uz naknadu, niti je bilo potrebno stječi određeno odobrenje za obavljanje takve djelatnosti. Zatim, nije

bila predviđena nikakva kontrola od državnog tijela (govorimo o lobiranju, koje jasno treba odmah odvojiti od koruptivnih radnji), konkretno, kako je danas zamišljeno u Prijedlogu zakona, putem Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa. Predmetni Prijedlog zakona ima intenciju prvenstveno osiguranje kontrole od državnog tijela, kroz odobrenje i registracije lobiranja uz naknadu, te redovitu godišnju provjeru djelovanja lobista i lobiranih subjekata, podnošenjem godišnjeg izvješća o radu. Naravno, Prijedlog zakona predviđa i postavlja određena pravila ponašanja i ograničenja u ostvarivanju osobnog interesa na temelju Zakona etičnim i zakonitim lobiranjem, uz predviđene sankcije u slučaju kršenja istih. Nesporno je, da regulativu zaslužuje etično i društveno prihvaćeno lobiranje. Ali ista je i nužna, radi potrebe ostvarenja korelacija znanja i iskustva, s ovlaštenjem i izvršnosti, u odnosu na društvena pitanja i rješavanja istih, na čvrstim zakonskim temeljima. Smjernice ti-

jela Europske unije (čija smo članica), nadnacionalnih organizacija i organizacija kojima želimo pristupiti, npr. „Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj“ (OECD-u), jasno upućuju na potrebu uređenja i osiguranja transparentnog, etičnog, legitimnog i legalnog zastupanja interesa pojedinaca ili organizacija putem lobiranja od strane registriranih lobista. Treba istaknuti da je Vijeće OECD-a na ministarskoj razini 10. lipnja 2022. usvojilo Plan za proces pristupanja Hrvatske OECD-u. Pristup Republike Hrvatske OECD-u je interes i nacionalni strateški plan, te se teži k tomu radi raznih ekonomskih benefita, kao što je osiguranje određenog trgovinskog izvoza i ekonomsko-političkog položaja na globalnoj razini, uz mnoge druge političke i globalne državne interese i utjecaje. Također se mora navesti i „Izvješće o investicijskim politikama OECD-a za Republiku Hrvatsku iz 2019. godine. Uz isticanje brojnih pozitivnih koraka koji su do sada napravljeni u području antikorupcijskih politika, Izvješće detektira i područja koja zahtijevaju dodatne napore.

Pravni institut ili ustanova jest skup pravnih pravila koja reguliraju istu ili sličnu materiju. Svaki je institut manji od grane prava, a veći od pravne norme. Pravni institut odgovara na pitanje „kako“ urediti konkretan društvene odnose; već rimsko pravo poznaje dva osnovna instituta – vlasništvo i brak. Kao i nekada, tako se i danas uređenje imovinskih odnosa ne može zamisliti bez dva temeljna instituta ugovora i vlasništva. Kao pravni instituti, međutim, promatraju se i neka proceduralna pravila kao, što su parničnost, kontradiktornost sudskog postupka, pravo na tužbu i slično. (Dr. sc. Duško Vrban, Knjiga „Država i Pravo“, izdavač Golden marketing 2003 godina, stranica 404.)

Suvremena trgovina 6(48)

nog ili organizacijskog vlastitog interesa u razmjeru prema društvenom interesu, s mogućnošću, dužnošću i odgovornošću lobiranoga javnog djelatnika, za procjenu razmjernosti subjektivnih ili objektivnog interesa društva. Međunarodni interes za pravno uređenje lobiranja u Republici Hrvatskoj

Tako se, između ostalog, preporučuje daljnji nastavak rada na usavršavanju okvira javnog integriteta uz uređenje aktivnosti lobiranja.“ (Ministarstvo pravosuđa i uprave 2023, str. 3). Uz navedeno, imamo još jedan bitan element OECD-a uz lobiranje, a to je da je navedena međunarodna organizacija izradila i izdala deset načela 2013. godine, za osiguranje transparentnosti i integriteta lobističke prakse. „U njima se, među ostalim, ističe kako je ključno jamstvo javnog interesa pouzdan zakonski okvir za transparentnost lobiranja koji promiče jednake šanse za uspjehom u poslovnom svijetu te izbjegava biti taocem utjecajnih interesnih grupa.“ (Ministarstva pravosuđa 2016, str. 2-3.) Dakle, legitimno lobiranje je poticanje na javno djelovanje javnih službenika, namještenika i drugih radi ostvarenje javnih političkih interesa, odvojeno od nepriličnog, netransparentnog, nelegitimnog, nelegalnog i koruptivnog načina poticanja na ostvarenje svojih interesa i interesa pojedinca ili organizacija. U Prijedlogu zakona pojmovno se određuju subjekti i djelatnost lobiranja. Lobiranje je izrazito opsežan pojam i znanstveno gledajući „trojanski konj“, kada se želi razumjeti njegove pozitivne i negativne društvene pretpostavke. Stoga za razumjeti lobiranje, potrebno je sagledati ostvarivanje pojedinač-

U opisu rada, radne skupine navodi se razlozi čime se vodila kod izrade Prijedloga zakona: „rad navedene Radne skupine išao u smjeru Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o pravnoj regulaciji lobističkih aktivnosti u kontekstu javnog odlučivanja i Preporuke Vijeća OECD-a o načelima transparentnosti i integriteta u lobiranju. Sukladno tim dokumentima pristupilo se izradi Zakona uvažavajući temeljna načela uređenja lobističke aktivnosti“. (Ministarstvo pravosuđa i uprave 2023, str. 3). Međunarodni interes nalazi se prvenstveno, u poziciji Republike Hrvatske kao članice jedinstvenoga tržišnog prostora (napose u sklopu EU-a) te potrebi da regulira predmetno područje. Ponajprije radi svog vlastitog unutarnjeg interesa, odnosno sigurnosti od zlouporabe navedenog fenomena, koji je rasprostranjen i na međunarodnoj razini. Zatim, nenapučenosti (potreba za radnom snagom, otvara mogućnost uvoza jeftine radne snage u Europsku uniju iz trećih zemalja, opravdanjem potrebe za radnom snagom), ali i svojim geografskim položajem. Time otvara se prostor za globalni i regionalni ekonomski razvoj pojedinaca i vlastitog kapitala. Imajući u vidu da kroz osiguranu komunikacijsku mrežu, kopnenu (osigurane uređene ceste, željeznice), pomorsku (luke, brodogradilišta) i riječnu (luke, brodogradilišta), kao svoje komparativne prednosti koje daju kapaciteti za razvijanje tranzita i skladištenje robe za trgovinu u srcu Europe. Stoga, za druge

bogatije zemlje s dugogodišnjom tradicijom lobiranja i načinom ostvarenje ekonomskog (gospodarskog) interesa, navedeno čini Republiku Hrvatsku ekonomskim rajem za investicije i realiziranja vlastite ekonomske globalne i regionalne politike i interesa, pogotovo u kontekstu globalnih zbivanja (ratova i drugi kriza i time zatvorenih drugih komunikacijskih mreža i prostora). Prilike za povećano lobiranje i na razini cjelokupnog europskog gospodarskog prostora znatno su se povećale ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Schengenski prostor i uvođenjem EUR-a kao novčane platežne jedinice. Treba reći da je navedena regulacija nesporno interes kvalitetnog razvoja same Republike Hrvatske s pozicije shvaćanja da pravo nastupa i djelovanja imaju izrazito ekonomski jaki i razvijeni međunarodni lobisti na našem području, što nije niti predmet moguće rasprave jer oni kod nas već djeluju. Svaka odgovorna država prema sebi i svome objektivnom interesu, tj. narodu mora osigurati navedene vidove regulacije i kontrole unutarnjeg lobiranja i na njenom području, pa tako i akcije vanjskih subjekata koji lobiraju, uz uređenje pozicije vlastitih subjekata za vlastite interese. Naravno, potrebno je pravom osigurati tržišnu ekonomsku, legalnu, legitimnu i etičnu izjednačenu slobodu djelovanja svih subjekata. Osiguranje prava, slobode i obveza na temelju zakona, koje jamči Ustav u Republici Hrvatskoj, mogu se ograničiti jedino zakonom. U Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu za Republiku Hrvatsku istaknuta je potreba uspostavljanja sustava za jačanje etičnosti i integriteta osoba na najvišim izvršnim funkcijama, pa i saborskih zastupnika te zastupnika na lokalnoj razini. U okviru integriteta adresiraju se i područja sprječavanja sukoba interesa i lobiranja. (Ministarstvo pravosuđa i uprave 2023, str. 2). Smatram da taj navedeni arguwww.suvremena.hr

praksa i očekivanja ment vrijedi za sve države članice i same institucije Europske unije, te da je izazov za sve članice, jer njime se doprinosi osnaženju i ostvarenju vladavini prava, na prostoru cijele Europske unije. „U Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2021. godinu napominje se da je Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. i Nacrtom prijedloga strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine predviđeno donošenje sveobuhvatnih propisa u vezi s lobiranjem. (Ministarstvo pravosuđa i uprave 2023, str. 2). To jasno ukazuje da se Republika Hrvatska sustavno i opravdano usklađuje s Europskim vrijednostima i sada kao članica Europske unije. Prijedlog Zakona o lobiranju Spominjali smo ranije u tekstu ključne dijelove sadržaja u Prijedlogu zakona, te će se u nastavku iznijeti nekoliko zapažanja i prijedloga. Konkretno, Prijedlog zakona propisuje pod „Glavom II“ naslovom „Pravila komunikacije“, sadržanom u člancima 5-10 (Ministarstvo pravosuđa i uprave 2023, str. 9-10) sljedeće. Navedene su odredbe određeni okvir kod pružanja usluge, ali se odnose prvenstveno na lobirane u većini. U članku 5. Prijedloga zakona o lobiranju navode se temeljna načela taksativno u jednoj rečenici. Smatramo da bi navedena načela ipak bilo korisno definirat i opisati. Načela su elementi osnove za tumačenje primjene zakona odnosno njegovih pojedinih odredaba i kao takvi su polazna osnova za interpretiranje

svake odredbe zakona pojedinačno i njega kao cjeline. Nadalje, sadržajno Prijedlog zakona nije tako opširan, što upućuje da će nakon stupanja na snagu zasigurno biti podložan određenim doradama i dopunama, obzirom na ozbiljnost međunarodnog i nacionalnog fenomena u gospodarstvu. Zbog toga je opravdano u fazi donošenja Zakona učiniti dodatne napore da se njegov sadržaj nadopuni i tako cjelovitije i razumljivije urede svi odnosi u vezi s lobiranjem. U Prijedlogu zakona, prisutne su pravne praznine u pogledu procesnih normi koje uređuju stjecanje statusa lobiste, te potom i njegovoj registraciji i tako dalje. Uočene pravne praznine mogle bi se premostiti upamćujućom jasnom normom da se na ova pitanja adekvatno primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Nadalje, već ranije sam ukazao da Prijedlog zakona propisuje obveznu registracija lobista u javni registar, te kontrole državnog tijela radi sprječavanja sukoba interesa, zaključno navodeći da se lobiranje zapravo na taj način tretira kao javna usluga. Jer se zapravo radi o djelatnosti „sui generis“ kao moderne podvrste javne usluge radi ostvarivanja dobiti zastupanjem određenih i političkih interesa, što je potpuno suprotno od upravnih djelatnosti. Bilo bi stoga potrebno dopuniti Prijedlog zakon obveznom potvrdom koja potvrđuje ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta za obavljanju djelatnosti lobiranja. Ukoliko bi se prijedlog prihvatio, onda je potrebno propisati minimum uvjeta koje mora ispunjavati lobist da bi dobio potvr-

du od nadležnog tijela da je kvalificiran za obavljanje djelatnosti lobiranja. Slijedom toga bi trebalo propisati koje je tijelo nadležno za davanja potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje lobiranja. Možda bi se taj posao (ovlast) mogao povjeriti komori lobista, ako se prihvati ovdje izražen prijedlog za njeno osnivanje. To bi dakako tražilo da se Prijedlog zakona dopuni odredbama koje bi bile temelj osnivanja komore lobista, te njezinu nadležnost, kao i sadržaj javnih ovlasti glede provođenja postupka utvrđivanja dali kandidat ispunjava Zakonom propisane uvjete za izdavanje potvrde za lobiranje, zatim pitanje utvrđivanja odgovornosti i oduzimanje licence, itd. Ovdje se otvara još jedno pitanje, da li bi lobistima trebalo nametnuti (ovim Prijedlogom zakona nije) i obvezu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti (kod osiguravajućih kuća). Smatram da da, jer se radi o ozbiljnoj mogućnosti prouzročenja šteta za tražitelje usluge lobiranja (povreda ugleda i časti itd.). Zatim, vezano uz odnose tražitelja usluge lobiranja i lobista, odnosno stupanje u ugovorni odnos tražitelja usluge i pružatelja usluge, trebalo bi se navesti da se primjenjuje na odnose Zakona o obveznim odnosima u Republici Hrvatskoj, na pitanja lobiranja koja nisu uređena u Prijedlogu zakona, prednje stoga što se drugi niti ne može primijeniti obzirom da nemamo raniju regulacije, trenutno se radi o neimenovanom pravnom poslu2 i neimenovanom ugovoru3 na nacionalnom prostoru, potrebe veće obzirom na

„Osim tih pravnih poslova postoje i takvi kod kojih se ni sadržaj ni naziv nisu ustalili i tipizirali. Nazivamo ih neimenovanim (inominatnim) ili atipičnim pravnim poslovima.“ Klarić, Petar; Vedriš, Martin: „Građansko pravo“, Narodne novine, Zagreb, 2009. g., stranica 110. 3 „Temeljna je klasifikacija osnova podjele na imenovane i neimenovane ugovore. Preferiramo terminološki prihvaćenu podjelu na nominatne i inominatne kontrakte, kako je to u znanstvenoj literaturi češće. Prvi su oni ugovorni tipovi regulirani zakonom koji uređuje ugovorne odnose, a potonji oni koji time zakonom nisu regulirani, dakle, nisu imenovani. U našem pravu je mjerodavan Zakon o obveznim odnosima, u švicarskom Obligacijski zakon (OR), u njemačkom, francuskom i austrijskom pravu trgovački zakoni tih zemalja, a u Italiji Građanski zakonik.“ „Trgovačko ugovoreno pravo, međunarodno i komparativno“, Dr. sc. Aleksandear Goldštajn, Narone Novine Zagreb 1991 g., stranica 12. 2

Suvremena trgovina 6(48)

Republici Hrvatskoj u zoni pravno neuređenih odnosa. Zbog toga se često puta lobiranju pripisuju djelatnosti i aktivnosti povezane s korupcijom i drugim protupravnim radnjama. Nekada opravdano, a nekada i proizvoljno i neopravdano, ne vodeći računa o tome koliko je lobiranje korisno i potrebno kako gospodarstvu, tako i nositeljima javnih vlasti kada donose odluke o pitanjima od javnog interesa, radi prosperiteta gospodarstva i ukupnog društvenog razvitka.

javnu kontrolu od državnog tijela. Poslovna je međunarodna praksa iznjedrila određene tipove navedenih ugovora, međutim, otvara se pitanje da li su u skladu s tuzemnim pravilima o obveznim odnosima, pogotovo kad se radi o obvezama i pravima, te dispozitivnosti koje su različite za trgovačke ugovore i građanske ugovore, jer naš zakon poznaje razlike između navedenih oblika. Sam prijedlog zakona predviđa i registraciju međunarodnih i nacionalnih subjekata, stoga, opreza radi, trebalo bi posvetiti pažnju na upućivanje na generalni propis koji trenutno uređuje odnos između tražitelja usluge i lobista, kao i njihove odgovornosti, jer u praksi bi se moglo dogoditi lutanje te procesne pogreške u poslovnim odnosima, radi pronalaženju sadržajnih formi, s posljedicama postupaka, valjanosti ili povrede ugovora i postupaka radi naknade štete između stranaka. Ukazujem na još jedan element, koji nije uređen samim Prijedlogom zakona. Radi se o međusobnim odnosima lobista s lobistom. Smatram da bi navedeni odnos također morao biti uređen, te bi u tome djelu trebalo dopuniti Prijedlog zakona, osnovnom odredbom. Sve ostalo bi trebalo prepustiti da se uredi u etičkom kodeksu, što bi donosila predložena komora lobista. Iz svega je razvidno da bi bilo dobro da

zakon propiše obvezno osnivanje komore lobista, minimum sadržaja njezine djelatnosti, prava i obaveze, te odgovornosti. Određeni primjer kako to učiniti već postoji u Hrvatskoj udruzi lobista i njihovom etičkom kodeksu, te na primjer u zakonskom uređenju Hrvatske odvjetniče komore u Republici Hrvatskoj.

Stoga je nužno čim prije donijeti Zakon o lobiranja i time dati pravni okvir za legalno i korisno obavljanje djelatnosti lobiranja, zatim, osigurati sustav osposobljavanja i profesionalizacije lobista štiteći time korisnike lobiranja i samu kvalitetu djelatnosti „sui generis“. U postupku je donošenje Zakona o lobiranju, ovaj članak je podrška za njegovo donošenje, s jedne strane, a s druge strane istodobno sadrži i nekoliko prijedloga koji mogu doprinijeti njegovoj kvaliteti.

Zaključak

Literatura

Poduzetničke i tržišne slobode, koje su ustavni temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, ne mogu se promatrati odvojeno od ustavnog prava da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Potreba zakonskog uređenja lobiranja u Republici Hrvatskoj, primarno je interes hrvatskog gospodarstva, njegovog širenja i povezivanja unutar globalnog tržišta. Istovremeno, donošenjem takvog zakona Republika Hrvatska bi ostvarila još jednu točku usklađivanja svoga pravnog sustava s pravnim sustavom i institucijama EU-a. Osim toga, područje djelovanja lobiranja prisutno u hrvatskom gospodarstvu napokon bi bilo pravno uređeno. Naime, lobiranje se provodi u

Dr. sc. Aleksandar Goldštajn „Trgovačko ugovoreno pravo, međunarodno i komparativno“, Narodne Novine Zagreb 1991, str 12.; Dr. sc. Duško Vrban „Država i pravo“, Golden marketing 2003, str. 404; Klarić, Petar; Vedriš, Martin: „Građansko pravo“, Narodne novine, Zagreb 2009, str. 110; Republika Hrvatska Ministarstva pravosuđa, prosinac 2016, „Analiza za uređenje zakonskog okvira lobiranja“, str. 2-3. Preuzeto 02.07.2023. s: https://mpu.gov.hr/ UserDocsImages/dokumenti/Antikorupcija/dokumenti/Analiza%20 za%20ure%C4%91enje%20zakonskog%20ok vira%20lobiranja_ za%20web%20final_clean.docx; Republika Hrvatska Ministarstvo pravosuđa, 2023 „Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o lobiranju“, str. 2, 3, 9, 10. Preuzeto 02.07.2023. s: https:// e s av je tovanja.gov.hr/ ECon / MainScreen?entityId=24435. ST

praksa i očekivanja

Koncentracija u globalnoj trgovini

Povećanje učinkovitosti ili destrukcija? Koncentrirana globalna trgovina stvara komplikacije. S jedne strane, koncentrirani trgovinski odnosi mogu odražavati i potaknuti povećanje učinkovitosti. S druge strane, prekid koncentriranih trgovinskih tokova može biti posebno destruktivan ako je proizvode teže zamijeniti u kratkom roku zbog nedostatka vidljivosti i alternativa.

ivimo u visoko međusobno povezanom svijetu. Prema nedavnom istraživanju McKinsey Global Institute (MGI) svaka se regija oslanja na uvoz za više od 25 posto barem jedne važne vrste robe. Međupovezanosti su tijekom vremena stvorile velike koristi, poboljšavajući učinkovitost, povećavajući globalnu dostupnost proizvoda i potičući gospodarski rast. Ali nedavni poremećaji u opskrbnom lancu, ruska invazija na Ukrajinu i rastuće napetosti između Kine i Sjedinjenih Država, kao i najnoviji nemiri na Bliskom istoku, istaknuli su važnost otpornosti. Poduzeća i kreatori politike podjednako ispituju odakle dolaze inputi i, u nekim slučajevima, razmišljaju o rekonfiguraciji ili čak raskidu određenih dugotrajnih trgovinskih veza.1

li ta pitanja, ovaj se članak oslanja na nalaze nedavnog istraživanja MGI-ja o globalnim tokovima, analizirajući koncentraciju u više od 120 zemalja, otprilike 6.000 proizvoda i osam milijuna pojedinačnih trgovinskih koridora. Evo nekih nalaza:

•

Nijedna regija nije ni blizu samodostatnosti. Svaka se regija oslanja na trgovinu s drugima za više od 25 posto barem jedne važne vrste robe.

•

Oko 40 posto globalne trgovine je „koncentrirano“. Uvozne ekonomije oslanjaju se na tri ili manje nacija za ovaj udio u globalnoj trgovini.

Za mnoge proizvode zemlje se oslanjaju na raznoliku skupinu trgovinskih partnera. To posebno vrijedi za veća gospodarstva. Na primjer, Kina uvozi sirovu naftu iz više od 40 gospodarstava, a Sjedinjene Države uvoze automobile iz više od 25 zemalja.

•

Tri četvrtine ove koncentracije dolazi od izbora specifičnih za gospodarstvo. U tim slučajevima (30 posto globalne trgovine), pojedinačne zemlje nabavljaju proizvod iz samo nekoliko zemalja, čak i kada su globalne mogućnosti opskrbe raznolike.

•

Tijekom proteklih pet godina najveća gospodarstva nisu sustavno diversificirala podrijetlo uvoza. Svi imaju ranjivosti, neki više od drugih.

Rezultati istraživanja Gdje postoje koncentrirani trgovinski odnosi između proizvoda i između zemalja? Suočeni s novim poremećajima, kako bi tvrtke i države trebale prilagoditi te odnose, ako uopće? Kako bismo ispita1

Informirana reimaginacija globalne trgovine zahtijeva detaljan pristup, kako u mapiranju koncentriranih trgovinskih odnosa tako i u odlučivanju o akciji – bilo da se udvostruči, odvoji ili diverzificira.

Međutim, za 40 posto globalne trgovine uvozno gospodarstvo oslanja se na tri ili manje zemalja za opskrbu danim resursom ili proizvedenim dobrima. Ovi „koncentrirani“ trgovinski odnosi postoje u svim sektorima, u svim fazama proizvodnog procesa i u svim gospodarstvima. Dodatno sužavajući fokus, oko 15 posto globalne trgovine robom odgovara slučajevima u kojima se uvozna ekonomija oslanja na samo dvije ili manje zemalja. Priča o dvije robe: globalna koncentracija u odnosu na specifičnu

Priređeno na temelju studije: McKinsey Global Institute | The complication of concentration in global trade

Suvremena trgovina 6(48)

Oko 40 posto globalne trgovine je „koncentrirano“ 2

telefoni i prijenosna računala podrijetlom iz Kine. U rudarstvu, 50 posto ukupne trgovine prema vrijednosti je u proizvodima koje isporučuju tri ili manje gospodarstava, a najistaknutija je željezna rudača, čiji su primarni izvoznici Australija i Brazil. •

ekonomiju u soji i pšenici. U nekim slučajevima koncentracija nastaje jer samo relativno mali broj gospodarstava izvozi određeni proizvod, što se definira kao „globalna koncentracija“. Soja je primjer; Brazil i Sjedinjene Države čine više od 90 posto globalne ponude. Međutim, većina koncentracije nastaje kada pojedinačne zemlje nabavljaju od samo nekoliko trgovinskih partnera, čak i kada su opcije globalne opskrbe raznolike, definirane kao „koncentracija specifična za gospodarstvo“. Wheat pruža ilustraciju; dok 15 gospodarstava osigurava 90 posto svjetske ponude kojom se trguje, većina zemalja uvozi pšenicu iz samo dva ili tri gospodarstva.

pšenica, riža i kukuruz ‒ tako i u hrani i pićima za mnoge svakodnevne proizvode, od svježe govedine do piva. •

Koncentracija je visoka i u rudarstvu i u elektronici, u oba slučaja dijelom potaknuta koncentriranom opskrbom kojom se trguje na globalnoj razini. Elektronika ima najveći udio globalno koncentrirane trgovine od svih sektora industrijske robe, a pokreću je mobilni

Većina energetskih resursa nije posebno koncentrirana za pojedinačna gospodarstva, ali prirodni plin iz cjevovoda jest. Zbog infrastrukture potrebne za transport, većina zemalja uvozi opskrbu cjevovodima od zemljopisno bliskih partnera.

Između 2016. i 2021. godine ta velika gospodarstva uglavnom nisu diverzificirala podrijetlo uvoza. Zapravo, za sve ispitane zemlje otisci prstiju koncentracije ostali su prilično stabilni, pri čemu većina sektora nije zabilježila promjenu koncentracije za više od 10 posto. Tek treba vidjeti jesu li politički i gospodarski poremećaji 2022. pokrenuli pomake koji se bilježe u podacima o trgovini na razini sektora.

Važni primjeri koncentracije specifične za gospodarstvo obiluju u svim sektorima, od sirovina do finalnih proizvoda. •

Koncentracija specifična za gospodarstvo posebno je izražena u lancu vrijednosti hrane, kako u poljoprivredi ‒ uključujući glavne usjeve kao što su

Ovo je približna interpretacija Herfindahl-Hirschmanovog indeksa (HHI) većeg od 3.000. 2) Mjerenje koncentracije korištenjem HHI svakog međunarodnog trgovinskog toka korištenjem 6-znamenkasti Harmoniziranog sustava (HS6) za definiranje kategorija proizvoda. 3) Ovdje definirani kao proizvodi za koje svu opskrbu kojom se globalno trguje osiguravaju tri ili manje gospodarstava, s HHI od oko 3.000. Napomena: Strelice na donjoj ploči prikazuju kumulativno više od 90 posto ponude za određenog uvoznika. Izvor: UN Comtrade, 2021.; Analiza McKinsey Global Institute www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Informirana reimaginacija globalne trgovine zahtijeva detaljan pristup U svijetu koji zahtijeva otpornost, tvrtke i kreatori politika preispituju opskrbne lance i trgovinske odnose. Informirana reimaginacija onoga što slijedi zahtijeva detaljan pristup, kako u mapiranju koncentriranih trgovinskih odnosa tako i u odlučivanju o akciji – bilo da se udvostruči, odvoji ili diverzificira. Nije svaki koncentrirani odnos izvor ranjivosti. Niti se svaki proizvod može zamijeniti. Donositelji odluka mogu razviti portfelj radnji za smanjenje rasta prilagođavanjem opcije prema proizvodu i trgovinskom koridoru:

Suvremena trgovina 6(48)

•

Udvostručite. Neki koncentrirani trgovinski odnosi izvori su konkurentske prednosti, na primjer omogućavanje pristupa tehnološki naprednim inputima. Optimalno bi moglo biti jačanje takvih odnosa kako bi bili otporniji. Odvojite se. Koncentrirani trgovinski odnosi mogu stvoriti razine rizika izvan segmenta poslovanja, na primjer ako politike ograničavaju tokove između zemalja, pa bi moglo imati smisla izdvojiti ili prodati takve tokove dok se traže novi domaći izvori proizvodnje. Međutim, smanjivanjem izvora opskrbe, odvajanje ima tendenciju pove-

ćanja, a ne smanjenja ukupne razine koncentracije. •

Diverzificirajte. Zemlje i tvrtke često se mogu pozabaviti koncentracijom koja je specifična za gospodarstvo rekonfiguriranjem trgovinskih odnosa korištenjem dodatnih izvora opskrbe ili partnerstvom radi udruživanja rizika nabave. Kada alternativna opskrba nije opcija, primjerice kada je trgovina globalno koncentrirana, tvorci poslovanja i politike mogu redizajnirati proizvode ili proizvodne procese kako bi se udaljili od koncentriranih inputa.

Imajući jasan pogled na koncentraciju, donositelji odluka mogu kalibrirati učinkovitu strategiju i ponovno zamisliti svoje globalne tragove, umjesto da se povuku iz njih. Ovdje se ne radi samo o upravljanju rizikom. Transparentno i ažurno razumijevanje koncentracije, u kombinaciji s pravim mjerama za upravljanje međuovisnostima, može biti izvor konkurentske prednosti. Organizacije koje pokazuju promišljeno upravljanje koncentriranim izloženostima, vjerojatno će biti otpornije u svijetu koji ST se mijenja. A.G.

PRVA A D E J SR1 U MJESECU

ER karticu!

Uz PEVEX PARTN

10% Minimalno

popusta na sve redovne cijene za PEVEX PARTNER kupce! Pevex poklanja dodatnih 5% popusta na sve standardne uvjete za PEVEX PARTNER kupce! Pravila PEVEX PARTNER programa provjerite na pevex.hr/partner-kartica www.suvremena.hr 37

praksa i očekivanja

Što napraviti kada jedna plaća nije dovoljna? Doris Jukić, voditeljica programa cjeloživotnog obrazovanja

liži se kraj 2023. godine kroz koju su nas pratile izuzetna gospodarska nestabilnost, kako lokalno, tako i globalno, stalna inflacija koja nam ruši standard, prijetnje miru i ratna previranja koja dovode do egzistencijalne nepredvidivosti i predstavljaju nikada veći životni izazov za sve nas. Povijest nas je naučila da u kriznim vremenima ljudi trebaju utočište za sebe i svoju obitelj. Svojim bogatim znanjima, informacijama i vještinama zasnovanim na višegodišnjem iskustvu te radu u brojnim financijskim područjima, idejna pokretačica ValoreSchool obrazovne platforme Irena Linasi i dekan Europske poslovne škole Zagreb Vitomir Tafra kreirali su koristan, sadržajan i praktično primjenjiv obrazovni program koji će pružiti prijeko potrebna znanja svima u ovim izazovnim egzistencijalnim vremenima. Ali i odgovor na pitanje – što napraviti kad jedna plaća nije dovoljna? Istraživanja su pokazala da tvrtke traže kadrove koji imaju komunikacijske i upravljačke vještine, financijska znanja i samoinicijativu. Vodeći se tim saznanjima, kreirana su tri obrazovna programa za managera osobnih i poslovnih financija – Basic, Premium i Expert. Pri završetku programa, polaznici će se usavršiti u prodaji, čitanju bilanci, planiranju i kreiranju financijskih ciljeva, te korištenju finan38

Suvremena trgovina 6(48)

cijskih alata kroz suvremenu tehnologiju. Upravljanje financijskim sredstvima ukazuje na učinkovitost kako pojedinca, tako i gospodarstva te je stoga nužno da svaki čovjek u svom poslovnom miljeu zna upravljati financijama, jer je to jedno od jamstava stabilnosti i dugovječnosti samog posla. Građani Hrvatske ne znaju dovoljno upravljati novcem, jer ga često uzimaju zdravo za gotovo.

sudjeluju u poslovnim poduhvatima i poslovanjima, bilo da je riječ o poduzetnicima, voditeljima i zaposlenicima, lako su razumljivi zbog jednostavno usvojiva gradiva i uz obilje praktične primjene, odnosno prakse. Programi su također i prostorno neograničeni jer su dostupni u online verziji uz, dakako, i predavanja uživo na Europskoj poslovnoj školi Zagreb i ValoresSchool u Ljubljani.

Promatra li se sustav trošenja novca i štednje na hrvatskom tržištu, uviđa se poprilična količina neznanja i vještina, te posebice neosviještenost o tome koliko trošimo i kakve su naše realne mogućnosti za zaradu. Jugoistočna Europa ima prilično kratku povijest modernih financijskih tržišta što je rezultiralo težem pronalasku vlastitog puta na složenom, konkurentskom prostoru. Upravo iz tog razloga, obrazovni programi managera osobnih i poslovnih financija dostupni su na tri jezika – hrvatskom, slovenskom i engleskom. S obzirom na to da su programi sveobuhvatni i namijenjeni svima koji

Predavanja vode iskusni profesionalci s dokazanim rezultatima u upravljanju novcem, a ostale obrađivane teme bliske su onome što trenutačno doživljavamo i u Hrvatskoj i u Sloveniji tijekom gospodarskih (ne)prilika i (ne)stabilnosti. U svemu tome treba imati znanja i vještina za učinkovito preživljavanje i očuvanje imovine i dobara. Upisi u prvu generaciju managera osobnih i poslovnih financija trenutno traju, dok je početak nastave predviđen za početak 2024. godine, o čemu se više može saznati na web stranici Europske poslovne škole Zagreb ili na ST mail doris.jukic@ebus.hr.

Izvještaj o konferenciji

Perspektive trgovine – Trade Perspectives

a Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 29. i 30. 11. 2023. održana je međunarodna znanstvena konferencija Perspektive trgovine 2023: Inteligentna rješenja u trgovini i maloprodaji. Konferenciju već četrnaestu godinu zaredom organizira Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatska gospodarska komora. Svake godine Konferencija u fokus stavlja izabranu aktualnu temu iz područja trgovine, a ove godine naglasak je stavljen na istraživanje rezultate primjene inovativnih tehnologija koje rezultiraju pametnim rješenjima u trgovini i maloprodaji. Na Konferenciji se raspravljalo o umjetnoj inteligenciji u poslovanju, rastu cijena roba i utjecaju na potrošačke cijene proizvoda te poremećajima u globalnim lancima opskrbe. Skup je otvorio prodekan za studente i studijske programa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto i predsjednica Organizacijskog Odbora Konferencije izv. prof. dr. sc. Ines Dužević. Nakon otvaranja, prvo je održan okrugli stol na temu „Primjena umjetne inteligencije u poslovanju i učinci na maloprodaje i sektor trgovine“ na kojem su kao panelisti sudjelovali Ratko Mutavdžić (Microsoft), Vlaho Hrdalo (Vlaho & Krnić Law Firm), Arno Smolić (Orbico Group) i Vlado Rendulić (konzultant). U drugom dijelu, uslijedila su autorska izlaganja odabranih znanstvenih radova, a među prezentatorima su bili prof. dr. sc. Goran Petković (Ekonomski fakultet Beograd; tema: Global trends in trade development with speci-

al reference to the EU and Serbian market), izv. prof. dr. sc. Ines Dužević (Ekonomski fakultet Zagreb; tema: Intelligent automation and value chains: the case study of robotics in the warehouse), prof. dr. sc. Blaženka Knežević i dr.sc. Ivan-Damir Anić (Ekonomski fakultet Zagreb; Ekonomski institut Zagreb; tema: Developing a typology of young consumers in Croatia based on their food-related lifestyles), dr. sc. socio. Drago Pupavac (Veleučilište u Rijeci; tema: The impact of friendshoring on global supply chains) i Dominik Šepak (Sunday Kreativna Agencija, tema: An overview of research on artificial intelligence (ai) and quality management). Detaljnije informacije o održanoj konferenciji Trade Perspectives 2023 i zborniku radova, kao i o prijašnjim konferencijama, možete pronaći na: https://tradeperspectives.net.efzg.hr/ pripremile: izv. prof. dr. sc. Ines Dužević izv. prof. dr. sc. Dora Naletina izv. prof. dr. sc. Ivana Štulec www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Paradoks izbora u maloprodaji – bolje kupovne odluke uz Category management Tanja Jurković Retail DNA www.retaildna.hr

Što više opcija, to bolje – čini se logično, zar ne? Pa, ne uvijek. Neka su istraživanja iz područja maloprodaje i psihologije pokazala da previše opcija otežava donošenje kupovnih odluka, što može dovesti do smanjenog osjećaja zadovoljstva nakon kupnje. Smanjenje dostupnog izbora proizvoda koji potencijalni kupci mogu kupiti moglo bi povećati vjerojatnost da će kupiti. Istraživači to nazivaju paradoksom izbora: prekomjeran asortiman rezultira negativnim emocijama pri kupnji, smanjujući vjerojatnost kupnje. Često se pretpostavlja da veći izbor olakšava pronalaženje opcije koja najbolje odgovara našim željama i potrebama, što bi nas u konačnici trebalo čini sretnijima oko ishoda kupnje. Međutim, u stvarnosti se događa suprotan učinak – donošenje odluka postaje sve teže i manje smo zadovoljni onim što odaberemo, jer efekt neodlučnosti ostavlja trag u podsvijesti (npr. „trebala sam ipak odabrati ono skuplje“). Aktualni blagdani stimuliraju kupovinu i donose sa sobom porast potrošnje, gdje se kupci fokusiraju na kupovinu poklona i hrane. Paradoks izbora pri tome postaje izraženiji. Povećavanje raznolikosti izbora često stvara dodatni pritisak na kupce jer žude za „savršenim“ poklonom, što otežava donošenje odluka. Dok kupci tragaju za „idealnim“ poklonima, su40

Suvremena trgovina 6(48)

očavaju se s brojnim mogućnostima, što kod njih može izazvati stres i frustraciju. Ironično – iako kupci misle da će širi izbor povećati njihovu šansu za pronalazak idealnog poklona, često se na kraju osjećaju manje zadovoljno. Zašto se tako osjećaju? Zbog straha da su možda propustili bolju opciju. Prvu studiju koja je iznijela na vidjelo paradoks izbora proveli su psiholozi Sheena Iyengar i Mark Lepper 2000. godine. Studija je uključivala ponudu pekmeza kupcima za kušanje i kupnju. U studiji su istraživači postavili štand za kušanje u prodavaonici mješovitom robom i kupcima ponudili izbor prvo između 24 vrste pekmeza, a zatim sa samo 6 vrsta pekmeza. Rezultat istraživanja je

pokazao da su kupci imali veću vjerojatnost da će kupiti pekmez kada se broj dostupnih vrsta smanjio s 24 na 6. Drugim riječima, to je značilo da što je manji izbor, veća je vjerojatnost donošenja odluke i prodaje, i obrnuto. Istraživanje dokazuje paradoks većeg izbora na djelu: iako je veliki izbor pekmeza u početku privukao više kupaca, naposljetku im je otežao donošenje odluke i doveo do smanjene vjerojatnosti kupnje. Nasuprot tome, manji izbor kupcima je olakšao donošenje odluke i povećao vjerojatnost kupnje. I neke druge studije pokazale su slične rezultate. Kako se raznolikost ponude prodavaonice povećava, prodaja i zadovoljstvo kupaca se smanjuju. Istraživanje je pokazalo da se ljudi mogu osjećati preopterećenima kada su suoče-

ni s prekomjernim mogućnostima i teško će procijeniti opcije i donijeti pravu odluku. To može dovesti do osjećaja tjeskobe, frustracije i žaljenja. Osim toga, veća je vjerojatnost da će ljudi iskusiti grižnju savjesti kada imaju previše opcija tako što ne moraju dvojiti jesu li napravili najbolji izbor, jer su razmotrili sve dostupne opcije. Maloprodavači mogu koristiti ovaj primjer da bi bolje shvatili kako prekomjerna ponuda opcija može biti otežavajuća za kupce i može dovesti do tzv. paralize odluka. Pojednostavljivanjem ponude proizvoda i pružanjem smjernica kupcima, trgovci mogu pomoći kupcima u donošenju pouzdane i informirane odluke o kupnji, što može dovesti do povećane prodaje i zadovoljstva kupaca. Kao poslovni savjetnik za Category Management, često se susrećem s izazovom paradoksa izbora. Kada maloprodajni lanci nude previše opcija na svojim policama, kupci se mogu osjećati preopterećenima, što dovodi do paralize odluka i posljedično – smanjenja prodaje. Ključ za prevladavanje ovog izazova leži u pametnom upravljanju kategorijama koje stavlja kupce u središte strategije. Evo kako to možete postići: 1. Stavite kupca u središte svega: prvi korak je da razumijete vaše kupce. Koje su njihove osnovne potrebe ili još važnije – koje su im najveće želje? Što je cilj posjeta prodavaonici i što ih motivira na kupnju? Prilagodite ponudu tako da napravite segmentaciju kupaca prema njihovim preferencijama, demografiji i ponašanju tijekom kupovine. 2. Optimizirajte asortiman: umjesto ponude „svega i svačega“, fokusirajte se na ponudu koja odgovara potrebama kupaca. To ne znači samo smanjenje raznolikosti i broja proizvoda, već i pametno odabira-

nje onih koji će najviše privući ciljane kupce. 3. Pružite personalizirano iskustvo kupovine: ukoliko ih imate, koristite podatke o kupcima za stvaranje personaliziranog iskustva. Na primjer, ako znate da određeni segment kupaca preferira organske proizvode, istaknite te proizvode i pružite dodatne informacije koje mogu pomoći u donošenju odluka. 4. Jasno definirajte kategorije: strukturirajte svoje kategorije tako da odražavaju jasno definirane potrebe i sklonosti kupaca. Na primjer, umjesto generičke kategorije „snack“, možete imati „zdrave snack opcije“ ili „zdravi brzi obroci za užinu“. Učinkovito upravljanje prostorom može pomoći trgovcima u tome organiziranjem i predstavljanjem proizvoda na način koji kupcima olakšava pronalaženje onoga što traže. 5. Pratite podatke: interni podatci i podatci s tržišta jednako su vrijedni. Redovito praćenje podataka o prodaji unutar maloprodajne mreže omogućit će vam

identificiranje kategorija i proizvoda koji ostvaruju bolje prodajne rezultate, kao i one koji možda u tome zaostaju. Ovo vam daje priliku za brzom reakcijom, prilagodbom asortimana i strategije cijena i promocija. Praćenje širih tržišnih trendova pomaže u razumijevanju potrošačkog ponašanja i preferencija. Na primjer, porast popularnosti bio i organskih proizvoda ili promjene u prehrambenim trendovima kao što je traženje veganskih opcija, mogu ukazivati na potrebu prilagodbe vaših kategorija. Usporedba vaših podataka s benchmarkovima u industriji može vam pružiti uvid u to gdje stojite na tržištu i koje prilike možete iskoristiti. Ukoliko razvijete cjeloviti pristup Category managementu, možete poboljšati konkurentnost ponude jer će biti bolje usklađena s potrebama i željama kupaca. Analitika podataka o prodaji i kupcima ne samo da pomaže u izbjegavanju paradoksa izbora, već i pridonosi jačanju pozicije na tržištu i ostvarivaST nju dugoročnog uspjeha.

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Edukacija za mlađe generacije

Ponovimo o vanjskotrgovinskim posrednicima Ivana Prezzi, dipl. oec.

Magda Barišić, dipl. oec.

U školama se danas ne provodi samo vrednovanje naučenog, već i vrednovanje kao učenje. Ono se odvija tijekom cijelog nastavnog procesa. Na primjer kroz igru, kviz ili križaljku, učenici i nastavnici zajednički dobivaju povratnu informaciju o tome koliko još trebaju ponoviti da bi razlikovali posrednike u vanjskoj trgovini.

ubjekt vanjske trgovine je svaki poslovni subjekt koji ima registriranu djelatnost vanjskotrgovinskog poslovanja bilo u ulozi uvoznika ili izvoznika. Prema načinu poslovanja, može se baviti direktnim uvozom/izvozom ili na međunarodnom tržištu djeluje kao posrednik. Do kraja prošlog stoljeća popularni su posrednici bila specijalizira42

Suvremena trgovina 6(48)

na vanjskotrgovinska poduzeća za uvoz/izvoz. Imali su dobre veze na domaćem i inozemnom tržištu. Značaj im je danas opao zbog razvijene logističke mreže samih proizvođača, te su se zadržali uglavnom na tržištu obojenih metala, mesa i vune. Istaknuti primjer bile bi kompanije registrirane na području Australije, specijalizirane za izvoz vune. Vunu otkupljuju

od velikog broja tamošnjih farmi koje su više orijentirane na sam uzgoj ovaca, nego na distribuciju i logistiku prodaje vune. Segnemo li dalje u prošlost, susrest ćemo se s kompradorima. Komprador se kao neizravni vanjskotrgovinski subjekt vezuje uz kinesko tržište. Njegovo porijeklo seže još u 19. stoljeće kada bi Europlja-

ni angažirali lokalne agente u Aziji, ponajviše Kini, za prodaju svoje robe koristeći se kompradorovim poznavanjem tržišta, običaja, ljudi i jezika. Svoj položaj svojevrsnog sluge bogatim kolonijalistima, kompradori su zamijenili dobrom društvenom pozicijom, ugledom i ponajprije bogatstvom. Kompradori su na taj način postali dobavljači koji su surađivali sa stranim tvrtkama ili voditelji predstavništava stranih organizacija u svojoj zemlji. U Kini su kompradori s vremenom razvili posao pa su na svjetskom tržištu započeli s prodajom čaja, svile i vune. Suvremeni kompradori se na tržištu prepoznaju kao inozemni zastupnici, komisionari ili brokeri. Komisionari (izvozno-uvozne komisione kuće) posrednici su u međunarodnoj trgovini koji spajaju prodavače i kupce, olakšavajući proces trgovine brinući se o detaljima poput pronalaženja kupaca, pregovaranja i zaključenja poslova kako bi olakšali poslovanje obje strane. Posluju u svoje ime, a za račun nalogodavca (komitenta), zarađujući proviziju na temelju uspješno zaključenih transakcija. Recimo da tvrtka A u Hrvatskoj proizvodi visokokvalitetne vinske proizvode i želi ih plasirati na tržište Sjedinjenih Američkih Država. Tvrtka A odlučuje angažirati komisonara, izvozno-uvoznu komisionu kuću, kako bi olakšala proces izvoza i plasiranja proizvoda na američkom tržištu. Komisonar aktivno traži potencijalne kupce u SAD-u, pregovara s distributerima, restoranima ili lancima trgovina s ciljem postizanja dogovora koji će zadovoljiti obje strane. Također, organizira logističke poslove, uključujući prijevoz robe iz Hrvatske do SAD-a, te se brine o carinskim formalnostima. Komisonar zarađuje proviziju na osnovu uspješno ostvarenih prodaja. Inozemni zastupnik je vanjskotrgovinski posrednik koji samostalno obavlja trgovačke poslove u ime i

za račun inozemnog nalogodavca, odnosno principala. Inozemni zastupnik ne smije istovremeno zastupati tvrtku koja je konkurentna principalu, no, slobodan je zastupati više tvrtki koje nisu u konkurenciji međusobno. Zadatak inozemnog zastupnika je promovirati proizvode ili usluge principala na ciljanom stranom tržištu, pregovarati s potencijalnim kupcima o uvjetima poslovanja te pružati podršku u svim poslovnim aspektima koji se javljaju na stranom tržištu. Zastupnik djeluje kao most između principala i ciljane publike, olakšavajući širenje poslovanja izvan domaćeg tržišta i uspostavu uspješne suradnje između principala i stranih partnera. Ugovor o zastupanju između inozemnog zastupnika i principala (komitenta) sklapa se na određeno razdoblje, a obično ga prati ugovor o prodaji robe u konsignaciji ili prodaji robe s carinskog (konsignacijskog) skladišta tipa D. Unutar skladišta, roba je pod carinskim nadzorom i pohranjena je bez plaćanja carinskih pristojbi ili davanja. Korištenjem carinskog skladišta tipa D, tvrtka dobiva financijsku fleksibilnost, jer može odgoditi plaćanje carinskih pristojbi do trenutka kada roba bude spremna za distribuciju. Ovo olakšava upravljanje novčanim tokom i omogućuje prilagodbu financijskih planova prema stvarnim potrebama tvrtke. Broker je najučestaliji naziv za sve posrednike. Međutim, u međunarodnom poslovanju, broker se definira kao posrednik između uvoznika i izvoznika koji za obavljene transakcije naplaćuje proviziju. Provizija za poslovnu transakciju razlikuje se od prodajne provizije. Naime, brokeri pomažu pri poslovnim transakcijama, ali ne predstavljaju niti jednu tvrtku, ne šalju niti primaju robu u ime klijenata što ih oslobađa mnogih fiducijarnih obveza. Brokeri pronalaze izglede za izvoz na međunarodnom tržištu za svoje klijente i naplaćuju proviziju za uslugu koju pružaju. Na primjer,

proizvođač izvoznik koji ima viška robe na zalihama i želi ih prodati s popustom, može angažirati brokera koji će istražiti moguće kupce, dogovoriti posao i naplatiti proviziju za svoje usluge. Uobičajene stope provizije kreću se od 5% do 15% vrijednosti transakcije. Za razliku od brokera, distributer je vezan ugovorom za svog principala, zadužen za isporuku određenih vrsta proizvoda na tržište. Najčešće je riječ o ekskluzivnom ugovoru što distributera ograničava na distribuciju proizvoda jednog proizvođača, jer mu ugovor ne dozvoljava poslovanje s više konkurenata. Učenicima se slikovito prikazuje pojam distributera automobila. Distributer za Mercedes na tržištu RH ne može istovremeno biti i distributer za BMW. Iz tog razloga, u distribucijskom lancu, distributeri se obraćaju dilerima, koji mogu prodavati proizvode i artikle konkurentskih marki. Diler je netko tko se bavi trgovinom, posredništvom između distributera i potrošača. Diler kupuje robu za prodaju te stvara vlastite zalihe različitih proizvoda, suočava se s jakom konkurencijom, povezuje distributera s potencijalnim kupcem. Diler se upušta u komercijalno trgovanje za sebe što je dio njegovog posla. Prekupci, poznatiji još kao jobberi, su veletrgovci koji kupuju robu na veliko direktno od različitih proizvođača te je odmah preprodaju na stranom tržištu trgovcima na malo. Na ovaj se način ne vezuju ni za jednog proizvođača, ne preuzimaju rizik držanja robe na skladištu obavljajući samostalno sve izvozno-carinske poslove. Faktor agent financijski je posrednik koji pruža usluge faktoringa, tj. otkupljuje tražbine, odnosno neplaćene račune tvrtki. Faktor obavlja funkciju financiranja putem predujma ili diskonta. Kod diskontiranja, faktor pomaže tvrtkama poboljšati likvidnost tako što odmah www.suvremena.hr

praksa i očekivanja isplaćuje klijentu punu vrijednost tražbine, osiguravajući im potrebna sredstva za nesmetano poslovanje, dok sam preuzima rizik eventualnih problema s naplatom.

Vanjskotrgovinski posrednici

Projektno-konzultativni inžinjering biroi specijalizirane su tvrtke koje pružaju stručnu podršku u planiranju, razvoju i izvođenju različitih projekata. Biroi nude usluge poput izrade arhitektonskih planova, procjene troškova, vođenja građevinskih radova te osiguravaju da projekt zadovoljava sve zakonske i tehničke zahtjeve. Ovi biroi angažiraju stručnjake različitih disciplina, uključujući inženjere, arhitekte i konzultante, kako bi pružili stručne savjete tijekom cijelog procesa, osiguravajući da projekti budu uspješni, učinkovito upravljani i realizirani unutar zadanih parametara. Uloga biroa postaje ključna prilikom provođenja investicijskih projekata u inozemstvu, jer biro preporučuje vrstu opreme za ugradnju, pružajući tako domaćim proizvođačima priliku za plasiranje svojih proizvoda u okviru projekta. Cif-agent (Cost, Insurance and Freight agent) je osoba ili tvrtka koja se brine o svim detaljima međunarodne trgovine, uključujući prijevoz i osiguranje. Sklapa ugovor s izvoznikom i obavlja prodaju robe u inozemstvo. Kada kupite proizvod od CIF agenta, on preuzima odgovornost za logističke detalje i osigurava siguran prijevoz robe do vaše destinacije. Pretpostavimo da tvrtka A, smještena u Sjevernoj Americi, želi kupiti visokokvalitetnu keramiku od tvrtke B u Hrvatskoj. Tvrtka B, kao prodavatelj, angažira CIF agenta kako bi olakšala transport i ostale logističke aspekte transakcije. CIF agent organizira prijevoz iz tvrtke B do tvrtke A, uključujući rezervaciju tereta, organizaciju prijevoznika i praćenje isporuke. CIF agent također se brine o osiguranju robe tijekom prijevoza kako bi zaštitio interese obje strane u slučaju gubitka ili oštećenja 44

Suvremena trgovina 6(48)

Vodoravno

Okomito

2. ima dobar bonitet, dugu tradiciju i ugled u poslovnom svijetu svoje zemlje 3. vanjskotrgovinski posrednici koji kupuju robu neposredno od proizvođača i odmah ju prodaju na strano tržište, obavljajući sami sve izvozne poslove 8. na određenom tržištu ima isključivo pravo prodaje proizvoda svoga principala – proizvođača 9. kupuje proizvode inozemnog principala od distributera i izravno mu ih plaća

1. funkciju financiranja obavlja diskontom 4. vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime, a za račun i po nalogu komitenta 5. za svoje usluge naplaćuje proviziju po transakciji 6. zainteresirani uvoznici obraćaju mu se za izvršenje vanjskotrgovinskog posla za koji su uobičajene transportne klauzule 7. poduzeća koja su zadržala utjecaj na međunarodnom tržištu u prodaji čelika, obojenih metala, mesa

tijekom transporta. Agent se bavi i carinskim formalnostima, uključujući pripremu i podnošenje potrebnih dokumenata. To oslobađa tvrtku A od administrativnih zadataka i smanjuje rizik od kašnjenja na granicama. Kada roba stigne, tvrtka A plaća tvrtki B, uključujući i troškove koje je pokrio CIF agent. CIF agent zatim prima proviziju za

pružene usluge. Iz ovog primjera vidimo kako CIF agent djeluje kao posrednik koji olakšava međunarodnu trgovinu, preuzimajući odgovornost za logističke aspekte i čineći proces glatkim za obje strane u poslovanju. Riješite križaljku u nastavku i provjerite svoje poznavanje vanjskoST trgovinskih posrednika!

Posluj pametno, s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore. TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove! (detaljnije na www.teb.hr)

turizam

Ključni izazovi hrvatskog turizma

Sezonalnost ostaje prioritet Ante Gavranović

Strategija razvoja održivog turizma u Hrvatskoj ima širok opseg ciljeva. Uključuje viziju turističke održivosti, identifikaciju razvojnih potreba i potencijala koje trebaju slijediti svi akteri u turističkom sektoru. Ovaj dokument također prepoznaje prioritetna područja ključna za postizanje strateških ciljeva i praćenje globalnih trendova koji oblikuju turističku industriju.

z niza rasprava s odgovornim i odgovarajućim čimbenicima koji (su)djeluju u koncipiranju i realizaciji razvoja turizma u Hrvatskoj, barem za razdoblje do 2030., iskristalizirali su se glavni izazovi s kojima se hrvatski turizam suočava, koje su razvojne potrebe i prioritetna područja te koji 46

Suvremena trgovina 6(48)

su strateški ciljevi potrebni za postizanje održivosti turizma u Hrvatskoj. Očito je da vremenska i prostorna neujednačenost i kvaliteta života, te dobrobit lokalnog stanovništva u hrvatskom turizmu postaju temeljne okosnice budućeg razvoja. Prenatrpani gradovi i napose manja turistička mjesta (po-

rast stanovništva u sezoni dosiže i omjere 1:10) lokalno stanovništvo (osobito ono koje se ne bavi poduzetništvom nazvanim ZIMMER FREI) teško podnosi i nastaju ozbiljne frustracije koje se onda prenose i na goste. Cilj održivoga turizma mora osigurati dobrobit lokalnog stanov-

ništva. To uključuje zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa, očuvanje tradicionalnih zajednica, poticanje lokalnih poduzetnika i stvaranje ravnoteže između turizma i svakodnevnog života lokalnog stanovništva. No, to uvjetuje i izgradnju primjerene turističke i komunalne infrastrukture, usklađivanje potreba lokalnog stanovništva s povećanim potrebama prenapučenih destinacija ili pridošlica vezano za uvezenu (stalnu ili sezonsku) radnu snagu. Već desetljećima ističemo da sezonalnost, koliko je – bilo zbog povećanog broja turista, bilo novo pridošle radne snage statistički možda i uhu ugodna – u konačnici šteti ravnomjernijem i učinkovitijem razvoju. Stoga ublažavanje sezonalnosti turističkih aktivnosti postaje jedan od prioriteta. Ali ne kao dosad: o sezonalnosti se govori uoči priprema za sezonu, a Boga moli da ona bude što prisutnija zbog priljeva turističkih taksa, povećanog priljeva sredstava od iznajmljivača postelje, povećane potrošnje. Potrebno je smanjiti ovisnost o visokoj (ljetnoj) sezoni te razviti strategije i programe koji će poticati turizam tijekom cijele godine, osiguravajući kontinuiranu potražnju i prihode za turističke destinacije. Nastojanja Ministarstva turizma i sporta ozbiljno su okrenuta tim pitanjima, ali bez čvrste podrške i potpore komunalnih vlasti ne mogu sami to učini. To se bez nekih posebnih problema može učiniti u većim turističkim destinacijama, koje sezonu i pripremaju s tim ciljem, svjesni da sadašnji model poslovanja ostavlja Hrvatsku na niskim razinama dodatnih prihoda. Temeljno pitanje je kako to učiniti u uvjetima kad u većini turističkih mjesta sezona započinje između 1. i 15. lipnja, a završava 1. do 15 rujna. Neka neka ozbiljna inspekcija pregleda stanje izvan toga vremena, pa neka demantira ovu tvrdnju. Godinama govorimo i o potrebi kreiranja adekvatne ponude viso-

ke dodane vrijednosti i jačanju lanca vrijednosti u turizmu i povezanim djelatnostima. Priča o suradnji plave i zelene magistrale svima već izlazi iz ušiju, ali ozbiljnih učinaka nema. Neće ih ni biti, jer ne stvaramo realne pretpostavke za takav pristup. Velikim hotelima (i ostalim potrošačima) jednostavnije je, jeftinije, a počesto i sigurnije (s obzirom na rokove isporuke) nabavljati proizvode u susjednim zemljama: Sloveniji, Italiji, Mađarskoj – da ne nabrajam dalje. Ukratko, kvaliteta turističke ponude treba biti poboljšana kroz inovativne programe, razvoj kulturnih i prirodnih atrakcija te jačanje suradnje između turizma i drugih sektora kao što su gastronomija, umjetnost, sport i zdravstveni turizam. Diljem Jadrana u suvenirnicama i prodajnim mjestima imamo poplavu robe „Made in China“. Odgovora zašto je tako ‒ nemamo. Postavljeni ciljevi održivog i ravnomjernijeg razvoja turizma zahvatili su sva ova pitanja. Dodali su i neka druga: Osiguravanje ravnomjernijeg regionalnog turističkog razvoja; Unaprjeđenje domaće i međunarodne prometne povezanosti. Imamo možda trenutno jednu od najboljih mreža autocesta u Euro-

pi. Istina, one su puno pomogle da što više turista dođe k nama. Mi smo, prije svega, auto-destinacija za Srednju i Istočnu Europu. Analiza bi, međutim, isto tako pokazala da smo potpuno zakazali stvarajući uz te mreže autocesta snažne proizvodne, napose industrijske punktove. Pogledajmo, međutim, kakve su nam željezničke veze? Zašto, unatoč relativno dobro opremljenim zračnim lukama, imamo još uvijek malen broj aviokompanija koje ih koriste u dužem razdoblju? Tu dolazimo do jednog od najvažnijih pitanja, o kojem ovisi realizacija svega što smo naveli. Riječ je o osiguravanje kvalitetnih i održivih radnih mjesta lokalnom stanovništvu u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Turizam treba biti generator zapošljavanja te pružiti mogućnosti za razvoj karijere i poduzetništva lokalnom stanovništvu. Danas to uglavnom nije. Školovano ugostiteljsko-hotelijersko osoblje napušta zemlju, a pridošlice (ma kako se trudili) ne uspijevaju nadomjestiti taj sve naglašeniji manjak sposobnih kadrova. Na kraju pitanje: na čemu gradimo ozbiljne promjene o kojima goST vorimo? www.suvremena.hr

turizam

Četiri cilja održivog razvoja

vjetska turistička organizacija (UNWTO), specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, vodeća je međunarodna organizacija u području turizma. UNWTO odgovoran je za promicanje odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma usmjerenog na postizanje univerzalne Agende za održivi razvoj do 2030. i ciljeva održivog razvoja (SDG). Generalna skupština UNWTO-a ponudila je i na ovogodišnjem zasjedanju vodstvo i potporu turističkom sektoru u unaprjeđenju znanja i turističkih politika diljem svijeta, zagovarajući odgovorni turizam i promičući turizam kao pokretačku snagu gospodarskog rasta, uključivog razvoja i održivosti okoliša. S trenutnim članstvom od 159 zemalja, UNWTO potiče provedbu Globalnog etičkog kodeksa u tu48

Suvremena trgovina 6(48)

rizmu, kako bi se maksimalno povećao socio-ekonomski doprinos turizma, a istovremeno smanjili njegovi mogući negativni utjecaji. Globalni turistički lideri dodatno su unaprijedili planove za etičniji, raznolikiji sektor predvođen rastućim UNWTO-om. 25. sjednica Generalne skupštine UNWTO-a je ispitala, raspravila i odobrila rad Organizacije, s fokusom na širenje njezine globalne prisutnosti, etičke i pravne okvire te ulogu javnoprivatnih partnerstava. Novi regionalni i tematski uredi Predanost UNWTO-a da se približi svojim članicama i da bude na terenu u svakoj regiji dodatno je naglašena kada je Skupština dobila najnovije informacije o radu na uspostavi novih regionalnih i tematskih ureda.

•

Regionalni ured za Bliski istok, otvoren u Rijadu, Saudijska Arabija, 2021. godine, uspostavljeno je središte za turističko obrazovanje i turizam za ruralni razvoj. Odavde je UNWTO otvorio Riyadh School for Hospitality and Tourism, pokrenuo prvi obrazovni alat za srednje škole, a također je pokrenuo inicijativu za najbolja turistička sela.

•

UNWTO je potpisao sporazum s vladom Brazila o osnivanju Regionalnog ureda u Rio de Janeiru, koji će biti usmjeren na ulaganja.

•

Planirani Regionalni ured za Afriku u Marakešu, Maroko, usredotočit će se na prioritete inovacija i ulaganja u turizmu.

•

Domaćin ove Skupštine, Uzbekistan, predstavio je svoj prijedlog osnivanja Tematskog

ureda za turizam na Putu svile. Prijedlog je odobren na sjednici Izvršnog vijeća UNWTO-a. Etičko povjerenstvo Opća skupština dalje je nadogradila UNWTO-ov vodeći rad na stvaranju etičnijeg i pristupačnijeg sektora, istovremeno povećavajući povjerenje u putovanja i turizam. Globalni etički kodeks bio je temelj da UNWTO postane agencija UN-a. U Samarkandu (domaćinu ovogodišnje Glavne skupštine, odobreno je za nove članove da rade u Svjetskom odboru za turističku etiku, s jasnom predanošću raznolikosti. Tijekom plenarne sjednice, UNWTO je službeno pozdravio najnoviju skupinu članica koje su pristale pridržavati se Međunarodnog kodeksa za zaštitu turista. Argentina, Brazil, Libanon, Litva, Senegal, Tajland i Venezuela potpisali su da se slažu da će se pridržavati ovog značajnog pravnog instrumenta, dok su Portugal i Urugvaj odstupili. Pridružilo se 13 članova koji su već poduzeli taj korak. Kodeks je osmišljen tijekom pandemije, s prvim usklađenim međunarodnim pravnim okvirom koji je tre-

bao igrati ključnu ulogu u vraćanju povjerenja potrošača u putovanja. Izvješće o Svjetskom danu turizma Samo tri tjedna nakon Svjetskog dana turizma 2023., države članice dobile su najnovije informacije o radu UNWTO-a na povećanju globalnog dana obilježavanja sektora. Tajnik Skupštine napravio je rezime protekla dva događaja i osvrnuo se na naredne dvije godine. •

Svjetski dan turizma 2022. održan je na Baliju, u Indoneziji, na temu Ponovno promišljanje turizma, a proslava 2023. – najveća do sada – održana je u Rijadu, Saudijska Arabija, na temu Turizam i zelena ulaganja. Opća skupština složila se usvojiti obećanje „Turizam otvara umove“, koje je tog dana predstavila UNWTO, te preporučuje da Tajništvo poduzme korake za promicanje inicijative, uključujući financiranje relevantnih programa i kampanja.

•

Članovi Generalne skupštine odobrili su teme i domaćine za sljedeće dvije godine. Za 2024.

tema će biti „Turizam i mir“, a domaćin će biti Gruzija, a potom će Malezija biti domaćin Svjetskog dana turizma 2025. na temu Turizam i održivi razvoj. Snažna, stabilna organizacija U svom izvješću Općoj skupštini tijekom Prvog plenarnog sastanka, glavni tajnik Pololikashvili istaknuo je tekući rad na jačanju i modernizaciji Organizacije. Članovi Skupštine dogovorili su produljenje mandata Radne skupine za redizajniranje turizma za budućnost do 26. sjednice Generalne skupštine. Radna skupina ima za cilj ojačati ulogu UNWTO-a u vođenju globalnog sektora kroz dugoročnu strategiju i viziju. Devet država članica dobilo je odobrenje za rad u Radnoj skupini sljedeće dvije godine. Članovi su dobili najnovije informacije o reformama za jačanje usklađenosti UNWTO-a sa standardima UNa, ponajviše putem Zajedničke inspekcijske jedinice. Opća skupština glasala je sa 73% za to da se glavnom tajniku Pololikashviliju dopusti da predstavi svoju kandidaturu za treći mandat. Pridruženi članovi Pridruženi članovi UNWTO-a predstavljaju široku raznolikost sektora, računajući na predstavnike poslovnog svijeta, akademske zajednice i civilnog društva. Izvješće predsjedavajućeg Odbora pridruženih članova dalo je Skupštini najnovije informacije o radu obavljenom u protekle dvije godine, s jasnim fokusom na povećanje uloge pridruženih članova u misiji Organizacije kao cjeline. Članovi su pozdravili postignuća mreže pridruženih članova, uključujući napore za razvoj novih područja turizma za promicanje ekonomske raznolikosti i otpornosti. Za kraj, članovi su se složili da će se 26. zasjedanje Generalne skupštine UNWTO-a održati u KraljeviST ni Saudijskoj Arabiji. G.A. www.suvremena.hr

marketing i pr

Uspješno komuniciranje u marketingu (5)

„Below the Line“ dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

U ovom tekstu ćete saznati: 1. Zašto jača utjecaj komunikacijskih aktivnosti koje nazivamo „Below-the-Line“ 2. Kako djeluju pojedine komunikacijske aktivnosti – BTL 3. Zašto raste značaj „Shopper marketinga“ Sažetak Moć klasičnih medija slabi zbog sve veće saturacije. Raste uloga djelatnosti koje su nazvane „Below-theLine“, a koje direktno djeluju na potrošača, njegove impulse i na konačnu odluku u kupnji. U to se može ubrojiti PR, internet, izravni marketing, prodajno mjesto. Veliki plakati i posteri daju poticaj da se informacija potraži na drugom mjestu. Promocije djeluju trenutačno, ali nisu relevantne za stvaranje dobrog imidža u „glavi potrošača“. Što sve treba uzeti u obzir, te dobre i loše strane izložene su u ovom prikazu. Ključne riječi: PR, marketing na prodajnom mjestu, doživljaj, izravni marketing. 1. Odnosi s javnošću – „Public relations“ Djelatnost odnosa s javnošću, PR, sredstvo je za komuniciranje kojim se promovira „goodwill“ kompanije, osobnost i reputacija menadžmenta, identitet marke. Cilj PR-a stvaranje je dobrih odnosa s jav52

Suvremena trgovina 6(48)

nošću, potrošačima i investitorima. Poruke su interpretirane slobodnije, a ako su vjerodostojne, jačaju autoritet kompanije i uvjerljivije su od oglašavanja. Sugestije i savjeti za dobar PR • Stvaranje događaja koji su interesantni i o kojima će se rado pisati. • Angažiranje interesantnih ljudi za proizvod i kompaniju o kojoj se piše. • Ne treba docirati novinarima, nego ih opskrbljivati novostima. • Novost nije novost ako nije ažurna, najnovija, ako je svakidašnja (treba proučavati što novine smatraju vrijednom novošću). • Nemojte očekivati da će vaša priča biti doslovno prenijeta, bit će modificirana.

… i za dobar „press copy“ • Jasnoća: treba se odmah prepoznati što želite reći. • Usredotočite se na činjenice i njihovo pokriće, ne na komentare. • Izbjegnite vaše mišljenje i kićene fraze. • Upotrebljavajte samo navode koji su relevantni za sadržaj. • Izbjegavajte propagandni ton. • Iznenadite objavom nečega što je bilo pod embargom. • Slijedite stil i konstrukciju novinskih članaka. 2. Sponzorstva i „Event marketing“ Sponzorstva i priređivanje specijalnih događaja uzimaju sve više maha u suvremenom svijetu komunikacija, jer mogu povoljno

djelovati na imidž tvrtke, vidljivosti oglašavanja i biti povod za PR.

obratiti na sljedeće pretpostavke o kojima ovisi uspjeh sponzorstva:

2.1. „Event marketing“

• Auditorij koji je povezan s događajem.

Za organiziranje događanja udomaćuje se izraz „Event marketing“, koji podrazumijevaju specijalna događanja s povodom (lansiranje novog brenda, prigodne priredbe itd.), te sponzoriranje pojedinih događaja koji posebno plijene pažnju auditorija i javnih medija. Ta vrsta komunikacije dobila je naziv marketing, jer zahtijeva cijeli proces u pripremi, planiranju, izvođenju. Događaji imaju poseban značaj za sudionike, jer im dugo ostaju u sjećanju, ali je bolje da budu integrirani u ukupne aktivnosti marketinga i da budu povod za PR. Razlozi su: • Identifikacija s ciljanom grupom ili stilom ponašanja. • Podizanje razine zapaženosti, te doživljaja brenda. • Unaprjeđenje korporativnog identiteta. • Zbližavanje s ključnim klijentima. Kompanije sponzoriraju radi toga da pojačaju i stvore pozitivan stav prema brendovima i tvrtki. Ako toga nema, onda je sponzoriranje altruizam, humanitarna i karitativna aktivnost. Pažnju bi trebalo

• Način privlačenja pažnje na sponzora (npr. ne biti „jedan od...“, već glavni). • Veza s drugim aktivnostima u komunikacijama. • Pozitivan utjecaj na javnost (npr. zaštita okoliša, unaprjeđenje kulture, školstva). • Vidljivost – da poruke i marku prenose mediji. 3. Izravni marketing Izravni ili direktni marketing (DM) podrazumijeva kontaktiranje osoba, potencijalnih kupaca na direktan način s intencijom poticanja momentalnih mjerljivih odgovora i reakcija. Udjel izdataka za direktni marketing u komunikacijama veći je kod proizvođača investicijskih dobara. Glavna svrha direktnog marketinga su dijalog i odnos s potrošačima, čime se stvaraju interaktivne veze. Pored onog klasičnog direktnog obraćanja i prodaje, DM se služi sljedećim medijima i sredstvima:

• Direktno odgovaranje na tiskane oglase putem kupona ili telefona. • „Direct mail“ je slanje adresiranih poruka, što je i kod nas u porastu. • „Telemarketing“ je aktivnost upotrebe telefona za pronalaženje kupaca. • „Database marketing“ je kolekcija podataka o kupcima i potrošačima dobivenih na temelju međusobnih veza. Podaci se koriste u razne svrhe, kao što su analiza, segmentacija, lojalnost, informiranje, zadržavanje mušterija, pomoć u uslugama i dr. • Involviranje potrošača putem klubova koji okupljaju vjerne potrošače, daju im osjećaj pripadnosti i važnosti. Najveći stupanj interaktivnog djelovanja potrošač – proizvođač (brend) odigrava se u klubovima gdje potrošači dobivaju sljedeće prilike: • Identifikacija s brendom. • Kreiranje događanja. • Oblikovanje proizvoda (IKEA) ili recepture (prehrana). • Posebne privilegije (Swatch). • Status (H. Davidson). U direktnom marketingu naglašavaju se sljedeći pozitivni učinci: • Direktno prepoznavanje cilja (prema postotku reakcije). • Prilika za testiranje proizvoda, ideja. • Visoka stopa odgovora (ako je cilj pogođen). • Visok stupanj lojalnosti brendu. • Indirektan utjecaj glasnogovornika na druge. • Velik stupanj distinkcije i identiteta nositelja aktivnosti. Kad primijeniti direktni marketing? Razlozi ulaženja u direktni marketing: www.suvremena.hr

marketing i pr Lista ideja za promocije: • Nagradni natječaji za određena rješenja, igre pogađanja, slanje pakiranja. • Premije, dodaci u pakiranju ili uz proizvod. • Uzorci na licu mjesta ili poštom. • Prodaja uz nagrade na licu mjesta za kupnju određenih količina. • Izvlačenje nagrada uz kupnju. • Prigodna sniženja cijena. • Povrat cijele ili dijela gotovine. • Kuponi na proizvodima, blagajnama, u novinama, pošiljkama. • Kad proizvod ili usluga zahtijevaju opširnije objašnjenje za koje klasični mediji nisu povoljni. • Jedinstven proizvod za koji klasična distribucija nije prikladna ili je preskupa. • Kad se proizvodi po narudžbi, upitu. • Selekcionirano tržište ili grupa potrošača. • Kad se zahtijeva osobna, personalizirana ili povjerljiva komunikacija. • Kad se traži visoko kontrolirana distribucija. • Kad se traži istraživanje, reakcija, test proizvoda. • Kad je u pitanju direktna prodaja bez posrednika. • Kad se želi prezentirati inovacija u osobnom obraćanju. • Kad se žele poslati specifične informacije specifičnoj klijenteli. • Kad se želi postići visoka lojalnost brendu. Direct mail Jedna od aktivnosti d-marketinga koja ima vrlo veliki uzlet kod nas je „direct mail“ koji je dosta nametljiv. Glavna prednost je visoki stupanj selekcije kupaca – demografski i geografski. Međutim, često se baca u smeće, jer nije to medij koji kupci traže. Ukoliko odmah ne naiđe na zanimanje kupaca, traje kratko. 54

Suvremena trgovina 6(48)

4. Outdoor

• Bonus pakiranja.

Pokraj velikih panoa (billboard) na cestama i malih plakata u izlozima prolazite brzo, pa zato pazite na to da zadovoljavaju sljedeće kriterije:

• Članstvo u klubu kupaca trgovačkog lanca.

• Brzo se vidi i pročita kad se prolazi. • Ne traži od prolaznika da se napreže. • Lica i osobe su u krupnom planu, smiona, moraju djelovati. • Poruka se mora upamtiti odmah. • Jak učinak – ako je sinkronizirano s ostalim medijima. • Proizvod, marka i pakiranje moraju se odmah prepoznati. • Razmišljaj dugo, ali budi kratak – četiri riječi (ostalo je vizualizacija!). • Neka izazove jak interes, benefit, rješava problem, novo, smijeh, neobično… 5. Promocije Pod pojmom promocija misli se na aktivnosti kojima se podiže potrošačev interes za kupnjom proizvoda radi dodatnih koristi, koje inače nisu regularno istaknute u propozicijama prodaje, nego ih se posebno oglašava. Promocijom se postiže povećanje prodaje u ograničenom vremenu poticanjem postojećih potrošača da kupuju više nego obično, te pridobivanjem novih.

• „Kupi dva, dobiješ tri“. • „Frequent-buyer“ (kartice lojalnosti). Promocijom se može povećati upotreba proizvoda, postići veći udjel na tržištu. Koriste se i za prodor na nova tržišta, kao i za uvođenje novih proizvoda. Međutim, treba biti oprezan, jer se ne postiže povećanje imidža, već suprotni učinak. Ne može se ni postići kompenzacija nedostataka u kvaliteti i osobinama proizvoda. Promocije su nepotrebne izrazitim liderima. Zašto bacati novac tamo gdje konkurencija najmanje ugrožava? 6. Snaga prodajnog mjesta U širokoj potrošnji većina se odluka o kupnji donosi na prodajnom mjestu. Zbog toga raste značaj komunikacija s potrošačem na prodajnom mjestu. Posebno je to slučaj u velikim prodajnim mjestima („big box“ i centri u koje se dolazi kupovati automobilom, a ponekad i na cijeli dan, kupovanje postaje poseban doživljaj, pa čak i obiteljski izlet). Oni koji uspijevaju računaju na to da potrošača treba najprije upoznati, zatim ga privući, a potom računati na to da se on pred

regalom zadržava prosječno samo desetak sekundi, ako nema poseban interes. Zato je važan smještaj robe, njeno obilježavanje, dostupnost i raspoloživost. Na prodajnom mjestu dominantan je onaj tko uoči, iskoristi i kontrolira utjecaj tih elemenata. U nastupu velikih urušavaju se male trgovine, a s njima i veletrgovine koje ih snabdijevaju. To je nezaustavljiva tendencija u cijelom svijetu i kod nas. Veliki lanci nose sa sobom i slijedeće reperkusije: • Snižavanje cijena roba u maloprodaji. • Veći ulazak stranih nacionalnih, internacionalnih, globalnih i privatnih marki. • Suvremena iskustva u izlaganju roba u samoposluživanjima preuzimaju oni koji opstaju. • U trgovini nastaje koncentracija, jaka međusobna konkurencija dovodi do dramatičnih promjena u rastu i propadanju. • Stvaraju se impulsi za otporne i prodorne.

ja po prodajnoj površini i doprinosa profitu (category management). • Jačaju privatne marke čiji su argumenti niža cijena i izlaganje na dobrim, propulzivnim mjestima. 6.2. Promjene unutar prodajnog prostora

• Raste profesionalizam, sve se podređuje objektivnim kriterijima, otpada princip nagovaranja trgovine na kupnju.

Većom međusobnom konkurencijom trgovačkih lanaca i nastupom velikih internacionalnih sustava, oživjela je cjelokupna aktivnost u redizajniranju i novom pristupu prodajnom prostoru, odnosno, jačaju sistemi category managementa. Studira se efikasnost mikrolokacija polica, veća ili manja učinkovitost kupnje (ulaz, police uza zid, u sredini, blagajna, strana koju prati oko, izbočene i čeone strane), učinkovitost donjih, srednjih i viših polica, utjecaj broja „facinga“ (lice proizvoda na polici) na prodaju, utjecaj sredstava za unaprjeđenje prodaje, utjecaj načina izlaganja. Rade se programi za optimiziranje regala koji se bave strukturom asortimana, učinkovitim slaganjem robe, optičkim oblikovanjem polica, pazi se da se polica ravnomjerno prazni, tj. da ne dođe do „out-of-stock“ ili prebukiranja police.

• Javlja se selekcija dobavljača i SKU (stock keeping unit) na temelju strukture potrošača, obrta-

Kako bi se privukli potrošači, aranžiraju se prigodne atmosfere na ulazu, teme koje dočekuju potro-

6.1. Tendencije u načinu poslovanja • Tehnološki i informatički boom dovodi do brzog prilagođavanja potrošačima, povećanja efikasnosti u poslovanju, uvodi se kompjutorsko naručivanje, plaćanje, automatske vage, kupovanje uz „kompjutorskog savjetnika“, automatske blagajne, elektronski displeji za cijene, ekrani za informacije i oglašavanje na zahtjev potrošača. • Nastaju velike racionalizacije u robnim tokovima i rast produktivnosti.

šače, izlozi koji dočaravaju teme izlaganja, atmosferu, sezonu, akciju, prigodu, posvećuje se posebna pažnja unutarnjem uređenju, kreiraju se posebni audio i vizualni pa čak i mirisni efekti, a ne ostavljaju se prazni ni izlazi. Trgovina organizira promocije sama potiče ko-promocije među proizvođačima i prigodna slaganja roba prema aktualnim temama (dani proizvoda, marke, upriličuju se specifična događanja vezana uz područje običaja, navika, karijere, životnog puta, „uradi sam“, sezonskih i blagdanskih prigoda, šokovi s cijenama, involviranje potrošača). Organiziraju se treninzi komunikacija, a posebno ljubaznosti. Trgovina postaje svjesna da se odluka o kupnji sve više donosi impulzivno, na licu mjesta, pa je onda i seriozni proizvođači tretiraju kao partnera. 7. POS / „Shopper“ marketing POS marketing obuhvaća aktivnosti koje se odigravaju na prodajnom mjestu usmjerene na postizanje optimalnih rezultata prodaje. Termin unaprjeđenje prodaje potrebno je evoluirati. Za taj dio marketing miksa razvila se definicija POS marketinga, dakle specijalističke djelatnosti koja obuhvawww.suvremena.hr

marketing i pr

ća integrativno korištenje svih ideja, sredstava, metoda i mjera koje služe za unaprjeđenje i ubrzavanje prodaje roba, s tim da se istovremeno podiže razina lojalnosti marki i vjernosti mjestu kupovanja. Djelatnosti koje obuhvaća POS marketing svode se uglavnom na sljedeće: • Inventarizacija („store check“), a provodi se radi snimanja stanja asortimana, toka kretanja kupaca, utvrđivanja učinkovitosti pojedinih polica, učinkovitosti mjesta na policama, praćenja konkurencije, dobivanja ideja za komuniciranje i dr. • Koncepcija logistike u POS marketingu je optimalno punjenje polica. • Slaganje roba na stalna (klasične police, gondole, „trgovina u trgovini“) i privremena mjesta (displeji, „chep“ i europalete, palete u nizu, tematsko smještanje robe, prodajni otoci, displeji na pultovima, vješalice za police i dr.) • Postavljanje promidžbenih sredstava na polici koja pomažu prodaji i kojima je cilj stvaranje distinkcije brenda u okruženju konkurencije, izazivanje znatiželje potrošača, izazivanje impulzivne i probne kupovine (to su sredstva za zaustavljanje uz policu, kao što su svjetlosni efekti, oglašivačke poruke – „polica koja go56

Suvremena trgovina 6(48)

vori“, informacije za savjetovanje potrošača i dr.). • Vidljivost se odnosi na zapažanje marke i proizvoda na prodajnom mjestu. Pojam iz američke prakse Visibility postao je već udomaćen i u drugim jezicima, gdje se tome pridaje posebna pozornost. Pod tim se podrazumijeva okomito slaganje robe radi toga da se kupac zaustavi pred policom i bira unutar marke (impact), čemu se podređuje i dizajn kako bi se stvorio dojam velikog plakata, te sva sredstva kojima se označava marka i na nju skreće pažnja. • Dodatni oblici oglašavanja na prodajnome mjestu mogu biti tematska izlaganja, degustacije proizvoda i demonstracije primjene, dijeljenje uzoraka, prospekata. • Stvaranje atmosfere doživljaja na prodajnom mjestu. Klasična komunikacija („above the line“) napušta kupca u trenutku kad on donosi odluke o kupnji – a to je u većini slučajeva prodajno mjesto. Definiciju shopper marketing oblikovao i proveo u praksi P&G, a pod tim se izrazom podrazumijevaju sve aktivnosti usmjerene na kupca na prodajnome mjestu, ali i s tim povezane sve druge aktivnosti koje dovode do njegovog ponašanja kao posljedice ranijih aktivnosti i kasnijih njegovih stajališta, iskustava.

Ovdje je riječ o jednom fenomenu na koji su sve više usmjereni suvremena ekonomija i marketing, a to je stvaranje doživljaja („experience“, iz čega se onda stvara iskustvo, a na temelju njega se opet rađa lojalnost prema brendu, prodajnom mjestu). Istraživanje koje se odnosi na potrošače i kupce više nije usmjereno samo na ponašanje već se nastoji prodrijeti i u njegovu dušu, insight – što oni imaju na umu kad nešto kupuju, kakve si predodžbe stvaraju, što doživljavaju. Kad se dođe do takvih spoznaja, onda se stvara i prikladna atmosfera kojom se ti doživljaji stimuliraju. Primjerice, kad se kupuju namirnice, onda se razmišlja o prostrtom stolu, ručku, obitelji... Kad se kupuje haljina, onda se razmišlja kako će izgledati u društvu, o tome što će komentirati kolegice… 7.1. Kako se stvara doživljaj u prodajnim prostorima Uz doživljaje i emocije vezana su i pamćenja. Pamtimo dan vjenčanja kao velik doživljaj u našem životu, pa tako i druge dane koje smo proživjeli vrlo emocionalno, koji su utjecali na našu sudbinu, odluke, prouzročili ugodne i neugodne doživljaje, lijepe osjećaje i stresove. No, često neugodne doživljaje potiskujemo i ipak ih se nerado prisjećamo… Neuro istraživanja marketinga upozoravaju na to da bi se kod kupovine ljudi trebali osjećati dobro. Ako se tako ne osjećaju, ništa se neće dogoditi. U suvremenim prodajnim prostorima sve se više orijentira na stvaranje doživljaja, što naročito dokazuju veliki „šoping centri“, koji tako privlače publiku, ili specijalizirane prodavaonice u koje se ide kupovati ciljano (po kriterijima category managementa to su prodavaonice s distancom). Veliki centri, hipermarketi ili „big box“, zatim „shopping mall“, imaju ulice s kafićima, frizerajima, cvjećarnicama, igraonicama za dje-

cu, internetom, kinima. Posebna se pozornost posvećuje unutrašnjem uređenju, kreiraju se posebni audio i vizualni, pa čak i mirisni efekti. Tesco, jedan od vodećih lanaca u svijetu, probio se na visoko mjesto, jer razumije klijentelu, stalno joj izlazi u susret i u tom su smislu izbacili slogan „Every Little Help“ – uvijek stoje na usluzi. Lansirali su princip „One in front“, što znači da ako su dva kupca na blagajni, odmah se otvara nova. To je prednost, jer ljudi često nervozno biraju blagajne gdje im se čini da je manji red i uvijek se ljute. Interijer je često oblikovan tako da su police polukružne, malo zaobljene, pa se stječe drugi osjećaj od onog u kojem je sve pravokutno, sa šiljatim rubovima. Ni oni manji ne ostaju dužni ako se žele održati. Aranžiraju prigodne atmosfere već na ulazu („Dobro došli…“ „Uđite i slobodno pogledajte…“) izlozima koji dočaravaju teme izlaganja, atmosferu, sezo-

nu, akciju, prigodu. Inspiracije su blagdani kao što su Božić i Nova godina (Djed…), Uskrs (zeko), Valentinovo (zaljubljeni). Ne propuštaju se ni dani vještica, bundevi, početak škole, mature. Kakve li se samo inspiracije mogu pronaći u godišnjim dobima?!1 Iz takvih se prigoda onda izvlače inspiracije za izloge, događaje i akcije. Primjerice, onda nema onog stereotipnog – „Veliko sniženje cijena“, već se ide u doživljajno kao što je – Proljetna štednja… Zatvaranje zime… Danas je karneval niskih cijena… Niske cijene za povratak s plaže… Padaju lišće i cijene… Cijene za ugodan početak godine… Čarobna zemlja zimske štednje… Hladne cijene u vrućim danima… Trgovina više nije samo mjesto za nabavu već se stvara atmosfera koja privlači kupce. U velikim šoping centrima ukupna infrastruktura je dizajnirana tako da privlači čitave obitelji, pa čak i za vrijeme vikenda i praznika, a kod ma-

lih su to prigodni događaji, atrakcije, pravi teatar gdje se stvaraju doživljaji koji se pamte. Kupuje se više negoli što se namjeravalo prije, jer se na licu mjesta pobuđuju nove želje, impulsi. Tako akt kupovine postaje doživljaj, jer predmet sam po sebi još ne znači mnogo dok god se ne pretvori u potrebu iz želje da se poveća kvaliteta života, stvara zadovoljstvo, zabava, lijep izgled, status, relaksacija, neka druga emocionalna satisfakcija ili motiv za hobi, zabavu, veselje. Izlazi iz zatvorenog doma, druži se, mašta… U tom se pristupu sve veća pozornost daje marketinškim stimulansima koji su usmjereni na stvaranje doživljaja. Oni koji prema tome oblikuju prodavaonice, postižu distinkciju i stvaraju vrijednosti na temelju doživljaja, a potrošači im u tome omogućuju opstanak na tržištu i rast. 8. Zaključci Klasično „ekonomska propaganda“, oglašavanje u medijima predstavlja u strategiji tzv. frontalni udar. Skupo je, pokriva široko područje, a mogu je u pravilu upotrebljavati oni koji za to imaju snagu, moć i vode igru na tržištu. Istovremeno jača utjecaj drugih sredstava i medija ispod te linije („Belowthe-Line“), što djeluje neposrednije na odluke o kupnji. U budžetima komunikacija ta čitava linija dobiva veći postotak i čak nadmašuje klasične medije. Ipak se potpun učinak dobiva tek kad se obje linije povežu u integralnu marketing komunikaciju. Preporučena literatura Pavlek, Z.: Uspješna prodavaonica, M.E.P., Zagreb, 2004. Stahelberg, M., Maila, V.: Shopper Marketing, Kogan Page, London, 2010. Krenzel A.: Strategic Shopper Marketing, Routledge, London i NY, 2020.

Nešto opširnije je ovo područje opisano u ranijem tekstu o uspješnom upravljanju prodajom. www.suvremena.hr

sajmovi

Sajamski barometar

Predstoje novi, veliki izazovi Najnoviji Sajamski barometar upućuje na ozbiljna promišljanja kako će sajmovi i stručne priredbe ubuduće poslovati i što će mijenjati u svojim koncepcijama organizacije, vođenja i poslovanja. Manje međunarodnih „fizičkih“ izložbi i sveukupno manje sudionika, pritisak prema „hibridnim“ događajima, više digitalnih elemenata na događajima Covid-19 potvrđuje vrijednost događaja licem u lice – sektor se brzo oporavlja. Ipak, „virtualni“ događaji koji zamjenjuju „fizičke“ događaje ozbiljan su izazov.

lobalni sajamski barometara (31. izdanje) prvi je sveobuhvatni pregled izložbene industrije od strane UFI-ja. Fokusirana izvješća o izazovima i razvoju unutar izložbene industrije. Podaci o istraživač1

kim izvješćima o povratnim informacijama posjetitelja i očekivanjima izlagača. Kompendiji najboljih praksi – Studije slučaja uspješnog razvoja industrije. Posebne teme iz industrije – Širok izbor prilagođenih izvješća za specifične teme

iz industrije. Regionalna izvješća. Tematska izvješća Pokrovitelj UFI istraživanja.1 Tu se, nadalje, mogu pronaći rezultati globalno: Operativni promet – Operativni profit. Najvažnija poslovna pitanja. Ključni čimbenici za poslovni razvoj. Di-

Uprava za kongrese i posjetitelje Las Vegasa (LVCVA) zadužena je za reklamiranje Južne Nevade kao vrhunske turističke i kongresne destinacije u cijelom svijetu. Rekordnih 26 uzastopnih godina Trade Show News Network proglasio je Las Vegas sajamskom destinacijom broj 1 u Sjevernoj Americi. U 2019. Las Vegas je ugostio više od 22.000 sastanaka, konvencija i incentive programa, u rasponu veličina od 10 do više od 150.000 sudionika. Poznat kao najveća arena na Zemlji, Las Vegas se iznimno razvio posljednjih godina i nastavlja zaokupljati svjetsku maštu, jer ono što se događa u Vegasu, događa se samo u Vegasu.

Suvremena trgovina 6(48)

gitalizacija Generativne AI aplikacije. Budući formati izložbi. Regionalni i detalji rezultati za odabrana tržišta Sjeverna Amerika – Meksiko i SAD; Srednja i Južna Amerika – Argentina, Brazil i Kolumbija, Europa – Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo, Bliski istok i Afrika – Saudijska Arabija, UAE i Južna Afrika, Azija – Pacifik – Australija, Kina, Indija, Malezija i Tajland. UFI Globalni izložbeni barometar /srpanj 2023./ obuhvatio je ukupno 351 (anketni) odgovor iz 61 zemlje i regije, pa pruža dosta vjerodostojnu sliku stanja na sajamskoj industriji i tržištu. Međutim, konsolidirani regionalni rezultati možda ipak ne odražavaju situaciju u određenim zemljama u toj regiji. Zbog toga izvješće uključuje i skup detaljnih rezultata za 19 tržišta na kojima je dobiven značajan broj odgovora. Zbog decimalnog zaokruživanja, zbroj postotaka navedenih u nekim podacima možda neće iznositi točno 100%. Pitanja u vezi s ovom anketom možete poslati na research@ufi.org. Ovo istraživanje je dostupno online na www.ufi.org/research.

Dobrodošli u 31. izdanje ankete „UFI Global Exhibition Barometer“. Ova se studija temelji na globalnom istraživanju koje je zaključeno u srpnju 2023. Predstavlja ažurirane informacije o statusu i izgledima globalne izložbene industrije, kao i o 19 specifičnih tržišta i regija. Prvo izdanje UFI Global Exhibition Barometra pokrenuto je kao odgovor na globalnu financijsku krizu 2008., a ovo najnovije izdanje nadovezuje se na one objavljene u posljednje tri godine kako bi se stvorila ukupna procjena utjecaja pandemije COVID-19 na izložbenu industriju, kao i za prepoznavanje i rješavanje današnjih i budućih izazova. Barometar ima uistinu globalni doseg, s 351 tvrtkom koja sudjeluje iz 61 zemlje i regije. UFI i ovim putem želi zahvaliti udruženjima, čije je sudjelovanje omogućilo ovu globalnu suradnju. 31. Barometar istraživao je mjesečne operacije sudionika za njihovu tvrtku, počevši od siječnja 2023., kvalificirajući njihovu razinu aktivnosti kao „normalnu“, „smanjenu“ ili „bez aktivnosti“. Također je izmjerio njihovu predviđenu razinu aktivnosti za razdoblje do prosinca 2023. Razina poslovanja ja-

sno je porasla od 2022.: postotak tvrtki koje prijavljuju „normalnu aktivnost“ povećava se sa 72% u prosincu 2022. na 79% u prosjeku u prvoj polovici 2023. i gotovo 90% za većinu mjeseci druge polovice 2023. (prosinac je kao i obično mjesec s manje aktivnosti u većini mjesta). Paralelno s tim, broj tvrtki koje su prijavile „smanjeno djelovanje“ smanjio se s 20% u prosincu 2022. na 16% u prvoj polovici 2023., a na 12% u drugoj polovici. Naime, zemlje za koje se očekuje da će doživjeti najviše razine „normalne aktivnosti“ u drugoj polovici 2023. su Australija (97%), UK (95%), Italija i SAD (94%), Brazil (92%) i Argentina (90%). U Kini su očekivanja normalne aktivnosti značajno porasla, sa 74% kompanija koje to očekuju u usporedbi sa samo 29% prije šest mjeseci. Italija i SAD (94%), Brazil (92%) i Argentina (90%). U Kini su očekivanja normalne aktivnosti značajno porasla, sa 74% kompanija koje to očekuju u usporedbi sa samo 29% prije šest mjeseci. Promet – Operativni profit Svijet, Brazil, Kolumbija, Argentina, Grčka, Španjolska i Australija ostvarili su rezultate znatno iznad u prosjewww.suvremena.hr

sajmovi ku 2022. Očekuje se da će se UAE, UK i Indija pridružiti ovoj skupini zemalja s visokim učinkom 2023., pokazujući izglede za rast u tekućoj godini. Što se tiče dobiti iz poslovanja u usporedbi s razinama iz 2019., oko polovica kompanija izjavljuje povećanje ili stabilnu razinu za 2022., a njihov udio raste na 7 od 10 za 2023. Među njima je broj tvrtki koje su objavile povećanje sada veći nego što se očekivalo prije 6 mjeseci: 30% za 2022. (u usporedbi s 24% prije šest mjeseci) i 37% za 2023. (u usporedbi s 31% prethodnih). Globalno, samo 2% ispitanika očekuje gubitak za 2023., što je značajno poboljšanje u usporedbi s 11% prijavljenih za 2022. Najveći udio kompanija koje očekuju gubitak za 2023. deklariran je u Njemačkoj (11%) i Kolumbiji (10%). 31. Barometar pitao je sudionike za bruto promet njihove tvrtke za 2022. i njihova očekivanja za 2023. u usporedbi s 2019. Istraživanje je također imalo za cilj prikupiti uvide o kretanju operativne dobiti za 2022. i 2023., uspoređujući ih s rezultatima iz 2019. kao i prethodnu godinu. Sljedeći podaci prikazuju prihode iz 2022. i projekcije za 2023., u usporedbi s 2019., u prosjeku za sve tvrtke, a također i raščlanjeno prema razini ostvarenih prihoda (0% u usporedbi s prihodima iz 2019., manje od 25%, itd.). Godina 2022. svjedočila je značajnom „oporavku“ izložbi, s tvrtkama s većine tržišta koje su ostvarile prihode blizu svojih razina iz 2019. godine. Ovaj pozitivan trend nastavlja se u 2023., a tvrtke u gotovo svim regijama očekuju da će dosegnuti ili čak nadmašiti svoje razine prihoda iz 2019. godine. Globalno, prihodi za 2022. i 2023. predstavljaju 78% odnosno 97% razina iz 2019., što ukazuje na postupni potpuni oporavak. Ovaj se oporavak sada čini bržim nego što se očekivalo prije 6 mjeseci, kada su kompanije očekivale da će dosegnuti 91% razina iz 2019. 60

Suvremena trgovina 6(48)

31. UFI Global Exhibition Barometer /srpanj 2023/ pokušao je dati odgovore i na trenutno najvažnija poslovna pitanja: „Kuda ide svjetska ekonomija i kako se to odražava na domaćem tržištu“, što je izuzetno važno pitanje za pružatelje usluga.

nancije 31%; Ljudski resursi 61%; Prilagodbe poslovnog modela 50%; Internet 30%; Virtualni sajam 20%; Društveni mediji 46%.

Proveden je poseban pregled trendova kako bi se pokazalo kako su se prioriteti industrije promijenili posljednjih godina. Analiza trenda oko glavnih poslovnih pitanja u razdoblju 2016. – 2023. identificira nekoliko važnih pomaka: „Utjecaj digitalizacije“ i „Konkurencija s drugim medijima“ rangirani su kao glavni problemi, s 32% odgovora (u usporedbi s 12% u 2016). „Globalna gospodarska kretanja“ i „Stanje gospodarstva na domaćem tržištu“ pali su s glavne teme u 2016. (44% odgovora) na 26% u 2023., dok je „Utjecaj pandemije COVID-19 na poslovanje“ pao s 29% u 2020. na 3% u 2023. A „Interni izazovi upravljanja“ porasli su s 13% u 2016. na 21% u 2023. Paralelno, „Održivost/klima“ & „Problemi drugih dionika“ imaju više nego dvostruko – s 4% odgovora u 2016. na 9% u 2023., dok je „Konkurencija unutar izložbene industrije“ znatno opala, s oko 20% prije pandemije na 5% ili manje tijekom pandemije. U 2023. povećava se na 9%.

Rezultati se dosta ozbiljno razlikuju od onih iz Barometra /siječanj 2023/, pa su utoliko zanimljivi: U prethodnoj anketi su to bili: Interni proces 39%; Novi digitalni proizvodi / Hibridni događaji 41%; Odgovaranje na potrebe kupaca za digitalizacijom 52%; izazovi upravljanja 21%; Utjecaj digitalizacije 17%; Konkurencija iznutra 9%; Dionici 2%; Stanje gospodarstva na domaćem tržištu 14%-15%; Konkurencija s drugim medijima 15% ; Globalna gospodarska kretanja 12%-15%; Utjecaj pandemije Covid-19 na poslovanje 3%-5%.

31. UFI Global Exhibition Barometar obuhvaća i 10 trenutno najvažnijih poslovnih pitanja: Svjetske fi-

Globalno se očekuje da će „promjena očekivanja kupaca“ imati najveći utjecaj u sljedećih pet go-

Rezultati trenutne ankete – lipanj 2023.

UFI Global Exhibition Barometer / srpanj 2023./ uveo je u anketu i pitanje o evoluciji operativnog modela u izložbenoj industriji nakon poremećaja pandemije. Istraživanje je pitalo tvrtke za koje elemente očekuju da će najviše utjecati na njihov poslovni razvoj u sljedećih pet godina. Na temelju odgovora, elementi za koje se očekuje da će imati najveći utjecaj na poslovni razvoj njihove tvrtke su sljedeći:

dina, a 68% ispitanika smatra da je to značajno. Ovo se odnosi na sve regije, osim za Sjevernu Ameriku gdje je „Osoblje“ vodeći odgovor. Otprilike 54% ispitanika vjeruje da će „Kadroviranje“ imati značajan utjecaj na razvoj poslovanja. Osim Sjeverne Amerike, smatra se ključnim faktorom i u Njemačkoj, Australiji i Indiji. Oko 45% ispitanika predviđa da će „Digitalizacija“ značajno utjecati na razvoj poslovanja, a posebno će to biti istinito u Španjolskoj, Argentini, Kolumbiji i Maleziji. Važno je spomenuti da se očekuje da će „propisi povezani s klimom“ biti ključni čimbenik u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu; a za Italiju će to biti „(De) globalizacija“. UFI barometar promatrao je stanje digitalnih aktivnosti u izložbenoj industriji. Sveukupno, 64% ispitanika dodalo je digitalne usluge/proizvode (kao što su aplikacije, digitalno oglašavanje i digitalno označavanje) svojoj postojećoj izložbenoj ponudi. To je osobito slučaj u Europi (67%). Osim toga, 55% ispitanika na globalnoj razini navelo je da su digitalizirali interne procese i tijekove rada (u usporedbi s 49% prije godinu dana), a taj je broj veći u Srednjoj i Južnoj Americi (67%). 27% ispitanika na globalnoj razini izjavilo je da su razvili digitalnu strategiju ili strategiju transformacije za izložbe i proizvode, a taj je broj veći na Bliskom istoku i u Africi (38%). Sveukupno, 33% je

izjavilo da je razvilo strategiju digitalne transformacije za cijelu tvrtku, a 21% je lansiralo digitalne proizvode koji nisu izravno povezani s postojećim izložbama. U prosjeku, 21% stvorilo je određenu funkciju za digital (npr. glavni digitalni službenik) unutar višeg menadžmenta, a to je osobito slučaj na Bliskom istoku i u Africi (35%). Rezultati prethodne ankete – (lipanj 2022.) pokazuju porast dodanih digitalnih usluga /proizvoda/ oko postojećih izložbi (kao što su aplikacije, digitalno oglašavanje i digitalno označavanje). Pretežan dio promijenio je interne procese i tijekove rada u tvrtki u digitalne procese, trećina anketiranih je razvila strategiju digitalne transformacije za cijelu tvrtku, a isto otprilike toliko razvili su strategiju digitalne transformacije za pojedinačne izložbe/ proizvode. Vrlo je zanimljiv podatak da su pojedine tvrtke kreirale određene funkcije u višem/najvišem menadžmentu (poput CDO-a, voditelja digitalnog odjela itd.). Svakako, u anketi UFI Global Exhibition Barometer nije se moglo izbjeći specifično pitanje o utjecaju generativne umjetne inteligencije na izložbenu industriju, kako bi se rasvijetlila ova digitalna aktivnost u nastajanju. Istraživanje je imalo za cilj procijeniti trenutnu upotrebu umjetne inteligencije u različitim poslovnim funkcijama i procijeniti buduća očekivanja. Globalno, područja za koja se očekuje da će biti

najviše pogođena razvojem umjetne inteligencije su: „Prodaja, marketing i odnosi s kupcima“ (62%), „Istraživanje i razvoj“ (58%) i „Produkcija događaja“ (45%). Upravo su to područja u kojima se već najviše koriste generativne AI aplikacije. Čini se da je njegova uporaba manje rasprostranjena u Europi u usporedbi s drugim regijama. Potencijalni utjecaj na izložbe i trenutnu upotrebu „generativnih AI“ aplikacija kao što su ChatGPT i druge: Prodaja, marketing i odnosi s kupcima, Istraživanje i razvoj, Proizvodnja događaja, Ljudski resursi, Financije i upravljanje rizikom već su snažno prisutne. UFI Global Exhibition Barometer tražio je uvid u moguće trendove koji će potaknuti budući format izložbi tražeći od tvrtki da procijene četiri različite izjave. Koristeći isto pitanje postavljeno u prethodnim izdanjima Barometra, pa se mogu izvući neke korisne usporedbe. Globalni rezultati pokazuju da se: 91% ispitanika (u usporedbi sa 87% prije godinu dana i 78% prije dvije godine) slaže da „COVID-19 potvrđuje vrijednost događaja licem u lice“ (pri čemu je 68% izjavilo „Da, za sigurno“ i 23% izjavilo je „Najvjerojatnije“). 21% (u usporedbi s 31% i 46% prethodnih) vjeruje da će biti „manje međunarodnih ‘fizičkih’ izložbi i, općenito, manje sudionika“. Ukratko, najnoviji Sajamski barometar upućuje na ozbiljna promišljanja kako će sajmovi i stručne priredbe ubuduće poslovati i što će mijenjati u svojim koncepcijama organizacije, vođenja i poslovanja. Manje međunarodnih „fizičkih“ izložbi i sveukupno manje sudionika, pritisak prema „hibridnim“ događajima, više digitalnih elemenata na događajima Covid-19 potvrđuje vrijednost događaja licem u lice i sektor se brzo oporavlja. Ipak, „virtualni“ događaji koji zamjenjuju „fizičke“ događaje ozbiljni su izazovi. pripremio: Ante Gavranović www.suvremena.hr

digitalna ekonomija

Iznad površine, ispred vremena SVAKO KAŠNJENJE S PRILAGODBOM MOGLO BI NAS SKUPO KOŠTATI.

mr. sc. Branko Pavlović

egende, mitovi, bajke i ostali oblici usmene i pisane predaje uz obilje manje ili više pouzdanih povijesnih zapisa, već stoljećima zastrašuju čovječanstvo proročanstvima od kojih su neka učinkom nadmašila maštovitost profesionalnih i amaterskih proroka – futurologa. Glad, rat, Covid 19 i mnoge druge pošasti ostavljaju vidljive tragove, ali „proroci“ – katastrofičari ne odustaju od najave svakojakih novih pogi62

Suvremena trgovina 6(48)

belji, kao da žele pojačati ciničnu dosjetku – „Ne bojte se, dobro biti neće“. Tako i Nuriel Roubini u knjizi Mega pitanje (MegaThreats: Ten Dangerous Trends That Imperil Our Future, And How to Survive Them) proširuje broj tradicionalnih jahača apokalipse na još desetak s područja ekonomije, financija, politike, tehnologije, prirodnih katastrofa, prouzročenih klimatskim promjenama i čovjekovom zlouporabom planeta na kojem (zasad) opstaje-

mo. „Razumno ponašanje moglo bi djelomično ili potpuno spriječiti jednu ili više pogibelji, ali promatrano u cjelini nevolje se čine neizbježnim“ zaključuje Roubini, te poručuje „Očekujte mnogo mračnih dana prijatelji moji“. No da li je baš tako? Na našu sreću tu je Generacija „Z“ koja je ne samo svjesna da bi nas svako kašnjenje s prilagodbom moglo skupo koštati, već da su smjerokazi današnjice i sutrašnjice ulaganja u opstanak i napre-

dak, te da odgađanjem rješenja reskiramo da ćemo narušiti funkcionalnost ekosistema. Suvremeni svijet, misli se suvremeno tržište – kao apsolutni regulator, sve više prodire u čovjekovu svakodnevnicu formirajući njegove stavove te djelovanje u široj društvenoj zajednici. Uvlačenjem u svoje procese, tržište sve snažnije i radikalnije nameće čovjeku prioritete i dinamiku življenja ne ostavljajući mu prostor za šire društveno promišljanje. Ono svojim djelovanjem obuzima cijeli bitak pojedinca te ga nagonski tjera na fiksaciju zadovoljstva koje ostvaruje stjecanjem tj. imanjem. Moć tržišta dodatno je potencirana razvojem novih informacijskih tehnologija, te ono postaje globalno pokretljivo. Ono se kreće prema kupcu – potrošaču, traži ga i nameće mu pravila. Jednostavno, suvremeno neoliberalno tržište je nasilno, ono provocira, izaziva i ugrožava samog čovjeka. Danas, TRŽIŠTE, ima tendenciju pretvaranja svih društvenih vrijednosti u robu. Predatorske težnje tržišta stoga potkopavaju ključne stupove opstojnosti društva kakvog do sada poznajemo. Važnu ulogu u agresivnom jačanju tržišta ima sve snažnija dominacija hedonističke sreće spram eudajmonističke sreće – (vidi radove doc. dr. sc. Marko Šundov: Čovjek kao tržište – nova pravila). Nametanjem

dojma sreće samo preko stjecanja materijalnih vrijednosti kontinuirano je podupirano od strane medija. A mediji su u vlasništvu interesnih skupina koje od takvog dojma najviše profitiraju. Izlaz iz ovako zatvorenog kruga zahtjeva kolektivnu promjenu svijesti, što nažalost nije tako jednostavno. Ključni segment u zaustavljanju tržišta da preuzme primat društvene smislenosti u djelovanju pojedinca je promjena koncepta komunikacije s kupcima – potrošačima. Negativni utjecaj potrošačkih navika suvremenog čovjeka očituje se i u općedruštvenoj i političkoj pasivnosti. Upravo ova činjenica upozorava na nužnost stvaranja AKTIVNOG pojedinca, tj. pojedinca koji nije umrtvljen potrošačkim mentalitetom na temelju čega formira i svoje djelovanje. Svođenjem smislenosti postojanja na zadovoljavanje potreba za materijalnim dobrom neoliberalna tržišna ekonomija ostvaruje svoje ciljeve, no sve se manje ostvaruju ciljevi društva u cjelini. Gubljenjem šireg društvenog smisla ekonomija se svodi na čisto pojednostavljenje svog djelovanja koje se iskazuje kroz odnos prihod-rashod ili dobitak(profit)gubitak. Na ovako pojednostavljeno gledanje zadaće ekonomije utjecalo je kontinuirano svođenje pojedinca i njegova smisla djelovanja na materijalno iskazivanje. Rezultat toga upravo je današnja neoliberalna ekonomija oslobođe-

na bilo kakvog humanog smisla – „sve je roba“. Na taj način stvorena je tržišna arena u kojoj iz kreatora i upravitelja procesima, čovjek je postao pojedinac taj kojim ti isti procesi upravljaju smanjujući pri tome sve više njegov utjecaj na iste. Koliko i u kolikoj mjeri obuzetost čovjeka tržištem i njegovim zakonitostima određuje budućnost civilizacije? To pitanje je permanentno u fokusu naše stvarnosti i u sebi sadrži niz potpitanja koja u suštini mogu dati odgovor o budućem smjeru naše civilizacije. I upravo je Z generacija ta koja hrabro, svojim stavovima i ponašanjem nastoji uspješno plivati i ne samo održavati se iznad površine, već biti predvodnik svih promjena u stvaranju društva znanja, u kojem će tržište i profiti imati sasvim drugu ulogu i zadaću. Stoga se i moramo čuditi da generacija Z u svojim nastojanjima traži rješenja u postulatima „EKONOMIJE SREĆE“. Ekonomija sreće znanstvena je disciplina zadužena za teoretsko i kvantitativno proučavanje sreće i svega što na nju utječe. Ona je nastala nakon proučavanja odnosa između sreće i ekonomske sfere. Proučavanje ove znanstvene discipline usredotočeno je uglavnom na analizu svih aspekata koji utječu na sreću kako bi se na njih djelovalo. Ekonomist Richard Easterlin skovao je 1974. godine ono što poznato kao Easterlinov paradoks – privredni i društveni rast s pripadajućim generaliziranim rastom dohotka i obiljem proizvoda, nije uvijek popraćen porastom sreće ljudi. Jer, svrha života nije biti sretan, treba biti koristan, biti častan, biti suosjećajan, imati neku razliku u tome što smo živjeli i živjeti dobro (vidi Ralph Waldo Emerson). Stoga, u svemu tome treba tražiti odgovore na temeljna pitanja budućeg razvoja civilizacije i pomoći Generaciji Z, da stane na svoje noge i čvrsto primi kormilo razvoST ja u svoje ruke. www.suvremena.hr

arhivanalitika

PISA katastrofa širom razvijenoga svijeta. Hrvatska više nije tako loša, ali… Velimir Šonje, Arhivanalitika.hr

ko guglate pojam „PISA katastrofa“ na ekranu ćete dobiti red linkova koji su nastali 'jučer popodne' nakon što je OECD objavio rezultate testiranja znanja srednjoškolaca u osamdesetak država svijeta. Nakon četiri godine pauze (predzadnje mjerenje je bilo 2018., a ovo je obavljeno 2022.), željno iščekivani rezultati u tri područja – matematika, čitanje i znanosti – potvrdili su ranije zabilježen trend pogoršanja rezultata testova srednjoškolaca, koji je višestruko pojačan u vrijeme pandemije. Razmjeri su takvi da je lakše nabrajati zemlje u kojima nije došlo do velikog pogoršanja nego one u kojima se to dogodilo. Poveznica na brzi pregled rezultata je ovdje. 64

Suvremena trgovina 6(48)

U četrdesetak zemalja s najboljim rezultatima sustavno poboljšanje skora u sva tri područja u odnosu na 2018. zabilježili su samo Japan i Koreja. Hrvatska je zajedno s Izraelom, Maltom, Litvom, Turskom i Singapurom u skupini koja je imala blaga pogoršanja, ali i značajna poboljšanja u kombinacijama područja 2:1 ili 1:2, dakle u kombinacijama koje su daleko od katastrofe, s nekim elementima poboljšanja. Gotovo svi ostali najbolji mogu se opisati samo rječju katastrofa s najvećim pogoršanjima zabilježenima upravo u Europi, i to u Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, na Islandu i u Njemačkoj. No, katastrofa nije pojam rezerviran za najbolje jer je još veće pogoršanje u Europi zabilježeno na Cipru i u Albaniji.

Pandemija i lockdown: tek otvorena priča Rasprava o uzrocima neočekivane obrazovne katastrofe tek počinje. Bit će podjela u kampove i niti jedan neće odnijeti laku pobjedu. Naime, čak i zemlje koje nisu zatvarale škole tijekom pandemije poput Švedske i Islanda doživjele su katastrofalna pogoršanja rezultata. Neće biti lako prišiti rezultat lockdownu odnosno generalno histeričnoj i nekontroliranoj reakciji političkih elita na pandemiju. Jasno je da je ukupan pandemijski ambijent naštetio obrazovnim procesima, samo što će to, po običaju, različiti ljudi različito tumačiti – jedni kao neizbježnu posljedicu objektivne ugroze tj. društvenu žrtvu koja se nije mogla izbje-

ći, a drugi (među koje spada i autor ovog teksta) histeričnom stručnom i političkom reakcijom koja je izašla izvan okvira razumnog reagiranja na zdravstvenu ugrozu. U svakom slučaju, treba biti oprezan pa ne pripisati sav pad rezultata pandemiji ili samom locidownu. Trend pogoršanja rezultata PISA testova srednjoškolaca počeo se formirati još sredinom prošloga desetljeća to jest 5 – 8 godina prije pandemije. Ljudi koji se bave obrazovanjem morat će posegnuti puno dublje u svoje analitičke torbice s alatima ne bi li objasnili što se to zbiva s djecom i učenjem „na Zapadu“ već cijelo jedno desetljeće. Sami autori izvještaja ipak naglašavaju da je pandemija odnosno lockdown tj. zatvaranje škola imalo negativan utjecaj, samo malo nijansiraju zaključke. Jer, najveću katastrofu rezultata na testovima imale su siromašnije zemlje koje su dugo zatvarale škole, poput Brazila i Argentine. Tamo je zatvaranje značilo da je prekinuta komunikacija između učitelja i učenika. A tamo pak gdje su učitelji ostali dostupni, rezultati, naročito matematički, bili su bolji. Imigracija Jedna od vrućih tema koja se dala predvidjeti, tema je o utjecaju imigracije na rezultate. Ljudi misle da djeca doseljenika u prosjeku postižu nešto slabije rezultate, uglavnom zbog slabijeg socio-ekonomskog backgrounda. Međutim, to ne mora biti tako. Djeca doseljenika u prosjeku postižu bolje matematičke rezultate, no rezultat zavisi i o porijeklu doseljenika. U Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Portugalu i Danskoj zaostaci djece imigranata veoma su veliki, što znači da jaz ipak postoji u nekim zemljama (u Hrvatskoj je statistički veoma mali). Ipak, od 2018. do 2022. nije došlo do velikog rasta udjela useljeničke populacije među testiranom dje-

com. Barem ne onolikoga koji bi mogao objasniti porazne rezultate. Usto, dramatično pogoršanje rezultata se dogodilo i u zemljama s relativno malim populacijama doseljenika poput Islanda, Slovenije, Estonije i Finske. Predmnijevajući ovu temu, OECD-ovi stručnjaci su cijelo poglavlje izvještaja posvetili utjecaju djece imigranata na rezultate. Vruća politička rasprava slijedi. Ni tu, kao ni kod lockdowna i pandemije, nema lakog i jednoznačnog zaključka. Hrvatski rezultat Na tom i takvom Zapadu naši klinci sa svim svojim znanjima ili neznanjima sada stoje relativno pristojno. Nemaju se čega sramiti s obzirom na društva u kojima su se našli. U matematici su približno ponovili rezultat generacije koja je testirana 2018. i sada su oko trideset i petog mjesta u ne-lošem društvu vršnjaka s Islanda, iz Izraela, SAD-a, Slovačke i Turske. U čitanju je pogoršanje neznatno veće, ali je i položaj bolji, oko dvadeset i petog mjesta, u društvu Norveške, Latvije, Portugala i Španjolske. U području znanosti Hrvatska je napredovala oko tridesetog mjesta, u društvu Portugala, Norveške, Litve i Italije. Međutim, hrvatski srednjoškolci niti u jednom području nisu iznad prosjeka OECD-a. Definiciji cilja i

orijentira, o čemu zavisi interpretacija rezultata, vratit ću se na kraju teksta. Početak introspekcije Dobro je da se ovaj šamar dogodio razvijenima. Sada u europskim prijestolnicama i u Briselu kreću krugovi introspekcije: Gdje smo pogriješili? Nismo li pored halabuke oko digitalnog i zelenog zaboravili na bazične stvari kao što su zdrav život, obrazovanje i normalan razvoj djece? Tko se želi kladiti da će sljedeća Europska komisija na vrh svoje agende staviti obrazovanje i mlade, a političari će kao papagaji ponavljati fraze tipa „Kako će se sve slabije obrazovani ljudi nositi sa sve složenijim izazovima koje nosi budućnost“? Tek rijetki će pitati kako sve slabije obrazovani ljudi mogu razvijati demokraciju i boriti se za osvajanje širih prostora humanizma, individualnih prava i sloboda u koje se svi deklarativno kunu (nerijetko misleći pritom na različite stvari)? Nadalje, je li tehnološki napredak u školama donio dobre pomake, ili je možda i to razlog nazadovanja? Možda je tehnologija bitna, ali ne toliko u školama koliko izvan njih? Nisu li ipak djeca – imigranti, barem u nekim zemljama, značajno povukli rezultat prema dolje, i ne čine li (neka) društva premalo za kluturnu, a onda i obrazovnu integraciju mladih doseljenika i djece prve generacije doseljenika? Otkud www.suvremena.hr

arhivanalitika tako očite razlike između Azije i Zapada? Što možemo naučiti od najstarije pa valjda i najmudrije zemlje na svijetu – Japana? Kako promijeniti trendove? Bezbroj je pitanja… Jasno je da će prva reakcija biti da se premalo izdvaja za obrazovanje i da su plaće u javnom obrazovanju male. Neka i takvih površnih reakcija, jer važno je povesti raspravu o tome što radimo krivo. Čak i ako odgovore u ovom trenutku nitko ne zna. Barem će se više uložiti u analize i istraživanja da se dođe do odgovora. Preispitivanje i povratak osnovama uvijek su dobri za mentalno zdravlje, kao onomad kada su slavni austrijski slalomaši na zagrijavanju prije utrke vježbali – plužne zavoje. Najgora stvar koja bi se nama mogla dogoditi je da sada po principu

Suvremena trgovina 6(48)

neka susjednu crkne krava počnemo rasipati nezasluženo samozadovoljstvo jer, eto, mi nismo pali. U stvari, nismo solidni nego trčimo podjednako kilavo kao i prije, samo što su oni nekadašnji atlete malo otromboljili, pa i mi takvi kakvi jesmo nekako držimo priključak. Ali nemojmo se zavaravati: i takvi usporeni, oni su još uvijek brži od nas! Mi smo i dalje u svim kategorijama slabiji od OECD prosjeka. I što ćemo ako se oni sada trgnu zbog šoka ovih rezultata, i za 3-4 godine uspiju preokrenuti negativne trendove, a mi ostanemo tu gdje jesmo?

generacija nikada ne završava. Poantu možemo prevesti u maksimu da je povijest prepuna priča u kojima su i autsajderi odnosili pobjede. U sprintu toga ima manje nego u maratonima, pa ako se odlučimo za maraton, možda se počnemo pitati sljedeće: a zašto i mi za 10 ili 20 godina ne bi mogli ući u top 20 na svijetu u sva tri područja? To bi već spadalo u kategoriju pametnih reakcija na ovaj obrazovni potop. Jer, to je isto kao da se pitamo: a zašto mi za recimo 20 godina ne bi mogli biti jedna prosječno razvijena europska zemlja koja je privlačnija ljudima za dolazak nego odlazak iz nje?

Zapravo bi nas val obrazovne introspekcije trebao zapljusnuti jednako kao i ove druge koji padaju sa svojih visina. Poanta je u tome da se utrka za bolji život sljedećih

S obrazovanjem sve počinje, ali na dugi rok s njime sve i završava. Jer život je dovoljno dug da se u njemu stigne puno toga naučiti. Čak i ono što ST skoro cijeli život radimo krivo.

TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr

sigurnost i zdravlje

Ključ sigurnosti prevencija i cjeloživotno učenje

organizaciji ZIRS Učilišta – Ustanove za obrazovanje odraslih, Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, i suorganizatora Hrvatskog društva za medicinu rada – Ogranak Zagreb, održana je 23. tradicionalna godišnja nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Znanjem do sigurnosti i zdravlja na radu“, koja je na plenarnom dijelu okupila više od 400 sudionika, a na dvodnevnim radionicama njih više od 250. Pokrovitelji konferencije bili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Hrvatske i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Partneri konferencije bili su Europska poduzetnička mreža, Zdravstveaj ustanova „Vaš pregled“, Matica hrvatskih sindikata i Udruga „Sve za Nju“. Kao gosti na konferenciji su bili nazočni predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Hrvatske, predstavnici Ministarstva rada i socijalne politike Republike Sjeverne Makedonije, dekani, prodekani i predstavnici obrazovnih ustanova u području sigurnosti i zaštite, te predstavnici strukovnih udruga koje djeluju u sigurnosti i zdravlju na radu. Konferencijom i pratećim sadržajima nastavljena je misija promicanja značaja cjeloživotnog učenja, unapređivanja znanja, podizanja svijesti, razmjene informacija i dobre prakse s ciljem služenja potrebama svih dionika koji su uključeni u sigurnost i zdravlje na radu. Zahvaljujući velikom odzivu, podršci i iskazanom interesu, već 23 godine održava se najveća godišnja nacionalna konferencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj,

koja obogaćuje,unaprjeđuje, stvara dodanu vrijednost, čini mjerljivu i pozitivnu razliku, pa je s razlogom naglašeno da „tradicija koja traje, zlata vrijedi“. U svečanom dijelu konferencije dodjeljene su nagrade i priznanja istaknutim pojedincima i tvrtkama za postignuća u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za 2023. godinu. Dobitnik nagrade Oscar za ostvarene iznimnei vrijedne rezultate u promicanju i unaprjeđenju sigurnosti i zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj (nagrada za životno djelo) je prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur. Uz nagradu dobitniku je uručen i poklon bon za sistematski pregled u Zdravstvenoj ustanovi „Vaš pregled“. Ove godine prvi puta prolašeni su i dodjeljene su nagrade najboljim stručnjacima za zaštitu na radu, na način da su na temelju javnog poziva kandidate mogle nominirati pravne i fizičke osobe te strukovne udruge. Nakon toga, svi stručnjaci zaštite na radu mogli su aktivno sudjelovati i glasovati kako bi izabrati najbolje.

Ovogodišnji najstručnjak zaštite na radu i dobitnik zlatnog Srca sigurnosti je Vinko Šarić, iz tvrtke Rimac Technology d.o.o. , a dobitnica srebrnog Srca sigurnosti je Marija Petras Palačić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla d.d. Dodjeljenje su godišnje nagrade Oscar za doprinos razvoju kulture sigurnosti i zdravlja na radu u kategoriji velikih tvrtki dobitnik je HEP Toplinarstvo d.o.o.; u kategoriji srednjih tvrtki MI MARIS d.o.o., i u kategoriji malih tvrtki Makoter d.o.o. Posebna nagrada za prilog kojim se promiče sigurnost i zdravlje na radu u televizijskom novinarstvu uručena je Matei Ćorić Brunović, novinarki TV Nova, za prilog o radnicima koji rade na poslovima u ekstremnim niskim i visokim temperaturim uvjetima. Za doprinos u promicanju mjera prevencije, sigurnosti i zdravlja na radu u javnom prostoru priznanja su primili Cvetan Kovač, Ana Šijaković i Ivana Krišto. Priznanja za doprinos 20 – godišnjoj suradnji na području zaštite na radu u regiji „Alpe-Jadran“ uručena su Jeri www.suvremena.hr

sigurnost i zdravlje Gašperovu i Krešimiru Telebecu. Najbolji studenti studija zaštite i sigurnosti Anamarija Bilić, Veleučilište u Rijeci; Ida Bulić, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Renato Ribarić, Veleučilište u Karlovcu primili su priznanja, poklon bon u vrijenosti 300 € za stručno usavršavanje prema vlastitom izboru programa u ZIRS Učilištu, pravo na objavu sažetka završnog rada u časopisu „Sigurnost“ i poklon bon za zdrastvenu uslugu u Zdravstvenoj ustanovi „Vaš pregled“. U radnom dijelu konferencije u okviru dvije tematske cjeline; „Prevencija ključni čimbenik zaštite zdravlja na radu“, i „Cjeloživotno učenje; obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje temelj sigurnosti na radu“, prezentirano je 20 izlaganja domaćih i stranih autora, koji su predstavili najinteresantije i najaktualnije teme koje će usmjeriti daljnje djelovanje i zauzimanje za sigurno i zdravo radno okruženje. Sudionicima se izlaganjem o značaju edukacije i prevencije u sigurnosti i zdravlju na radu obratila Sunčana Glavak, zastupnica u EU parlamentu. Sadržajan program konferencije proširen je na pred i post konferencijski program i šest interaktivnih tematskih radionica, kojima su obuhvaćene teme: Siguran rad na gradilištu; Ispitivanje fizikalnih i kemijskih čimbenika u radnom okolištu (mikroklima, rasvjeta, buka, vibracije, prašina); Aktualnosti u području zaštite na radu; Obilazak radnog mjesta; Tko, kada, zašto, kako?; Studija slučaja „Istraživanje nesreće na radu i daljnje postupanje“ i Praktične vježbe za prevenciju i očuvanje zdravlja mišićno-koštanog sustava. Sedma radionica „Pravne 'vruće' teme iz područja zaštite na radu“ odgođena je zbog zdravstvene spriječenosti voditelja i održati će se on line u drugom terminu. Predstavljena je nova stručna knjiga u izdanju znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, „Osnove pra68

Suvremena trgovina 6(48)

va i zakonodavstvo zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u EU“. Ovogodišnja konferencija u čijem su radu sudjelovali stručnjaci iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja, bila je prilika za razmjenu znanja, mišljenja i iskustva, interdisciplinarno povezivanje, dijalog i prezentaciju ideja i rješenja kojima je moguće doprinijeti oblikovanju inovativnog, sigurnog, i zdravog radnog okruženja. U izlaganjima su predstavljeni novi trendovi, preventivni postupci i iskustva u zaštiti na radu i promicanju zdravlja, a ukazano je da postoje mnogi izazovi za prevenciju zdravlja i sigurnost na radu, ali istovremeno i moguća primjenjiva praktična rješenja. Ukazano je da su visoka razina zaštite na radu i dobro zdravlje radnika nužan uvjet za produljenje radnog vijeka te aktivno i zdravo starenje. Programe promicanja zdravlja na radnom mjestu potrebno je stalno nadograđivati i prilagođavati promijenjenim okolnostima. Automatizacija, robotizacija i digitalizacija snažno utječu na organizaciju rada, radno vrijeme, vještine potrebne za obavljanje poslova, uvjete rada i socijalni dijalog. Cijele industrije i usluge se mijenjaju. Stvaraju se novi oblici zapošljavanja i rada. Dok neka zanimanja nestaju, nova se stvaraju. Sve više radnika radi kraće ili duže radno vrijeme izvan prostorija poslodavca, tj. izvan kontroliranog radnog i sigurnog okruženja. Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu najveći su prioritet u radnom okruženju i temelj održivog poslovnog uspjeha. Učinkovito osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu bez ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom nacionalni je interes i interes radnika te obveza poslodavaca. Napori za podizanje razine kulture prevencije u radnom okruženju moraju postati zajednička obveza Vlade, socijalnih partnera, poslodavaca i radnika. Visoka razina kulture sigurnosti i zdravlja na radu mogu-

ća je samo ako sve zainteresirane strane preuzmu svoj dio odgovornosti, surađuju i međusobno se nadopunjuju. Nema gospodarskog i društvenog razvitka i održivog načina poslovanja bez sigurnog i zdravog radnog okruženja. Prevencija je važna. Sada više nego ikada. U fokusu svakodnevnog djelovanja mora biti: kako rad učiniti sigurnim i zdravim, i što je potrebno dodatno činiti da se očuva radna sposobnost radnika i omogući duži radni vijek. Ključna je zadaća u stvaranju sigurnosne kulture kako bi se spriječile ozljede, nesreće na radnom mjestu, profesionalne i druge bolesti povezane s radom. Cilj je izgradnja sigurnijih i zdravih radnih mjesta za budućnost, istaknuto je na konferenciji. Poruka ovogodišnje konferencije bila je „Učinimo korak prema sigurnijem i zdravijem radnom okruženju!“ I ta poruka nije bez razloga. Statistički podaci zabrinjavaju jer pokazuju da je u posljednjih pet godina, uz ukupno 84.451 prijavljenih ozljeda na radu registrirano i 256 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 144 zbog nesreća a čak njih 112 zbog bolesti radnika. Pored toga, velik je kadrovski deficit inspekcije zaštite na radu i timova medicine rada što zahtjeva poduzimanje odgovarajućih planskih mjera od strane Vlade. Na konferenciji je između ostalog rečeno da su sigurnost na radu, zdravlje na radu, očuvanje radne sposobnosti, dobrobit na radu, ali i skrb o cjeloživotnom zdravlju, vrednote od posebnog nacionalnog interesa i preduvjeti demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja. Sigurno i zdravo radno okruženje temeljno je ljudsko i radno pravo, što upućuje na odgovornost i djelovanje – od sadržaja, kvalitete, praktične primjenjivosti i stabilnosti propisa, do praktičnog svakodnevnog savjesnog i predanog postupanja. Dinamične promjene u svijetu rada, klimatske promjene i drugi čimbenici predstavljaju sve

veći rizik za zdravlje, što upućuje na obvezu sveobuhvatnog i usmjerenog djelovanja. Polazeći od aktualnog stanja i trendova koje bilježimo u Hrvatskoj, istaknuta je potreba sinergije u planiranju i djelovanju na svim razinama između područja zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, uz poduzimanje mjera prevencije, cjeloživotnog učenja, osvješćivanja i informiranja. Sudionici ovogodišnje konferencije, pred i post konferencijskih radionica, ocjenili su da su ispunjena njihova očekivanja, te da im je ponuđeni sadržaj pružio nove ideje i dodatnu motivaciju za djelovanje na unaprjeđivanja stanja u njihovim radnim sredinama. Na konferenciji je istaknuto da je sudjelovanje na ovom skupu i radionicama najbolji poticaj i motivacija za djelovanje, jer osim kvalitertnog sadržaja i administrativne evidencije polaznici imaju i dodatni mo-

tiv. Potičući i vrednujući cjeloživotno učenje i osobni razvoj svakog pojedinca, organizatori će sudjelovanje polaznika u njihovim programima, kako ove, tako i naredne 2024. godine individualno bodovati, a najmarljiviji koji prikupe potreban broj bodova primiti će priznanje OSCAR SAFETY EDUCATION (Oskar sigurnosno obrazovanje), kao dokaz ulaganja u osobni razvoj, podizanje stručnih kompetencija, i predanost unaprjeđivanju sigurnosti i zdravlja na radu. Time će sadašnjim i budućim poslodavcima moći prezentirati svoj profil. Organizatori ove konferencije ZIRS Učilište – Ustanova za obrazovanje odraslih, i Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“, svake godine čine novi iskorak, potvrđujući usmjerenost ka društvenoj odgovornosti. Ove godine dodjelom donacije od 2.000 € podržali su aktivnosti u pružanju pomoći žena-

ma oboljelima od karcinoma, okupljenima u udruzi „Sve za Nju“, a kao gostima sudjelovanje na konferenciji omogućeno je studentima studija zaštite i sigurnosti. Najavljena je 24. konferencija koja će se pod nazivom „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu „ održati 5. prosinca 2024. u Zagrebu, uz poruku „Bez kompromisa za inovativno, sigurno i zdravo radno okruženje 7/24 !“, a sastavni dio ove konferencije su i radionice koje će se održati 21. 3., 25. 4., 11.6. i 24. 10. 2024. U siječnju 2024. počinju prijave za konferenciju, a ulaznica omogućava i sudjelovanje na radionicama bez plaćanja kotizacije i popust, a polaznicima prikupljanje osobnih bodova za priznanje OSCAR SAFETY EDUCATION. pripremio: Vitomir Begović

Sve najbolje u Novoj!

www.suvremena.hr

tekstilna industrija

Budućnost profitabilnosti kroz održive materijale Sirovine su ključne u proizvodnji odjeće, no, istovremeno predstavljaju potencijalnu prijetnju, posebno u svjetlu globalnih klimatskih promjena i ekološke održivosti. One mogu imati ogroman utjecaj na ekološki otisak modne marke, čak do dvije trećine tog utjecaja. Sirovine kao što su pamuk, vuna, goveđa koža, umjetna celulozna vlakna te sintetički proizvodi, temelj su održivosti i klimatskog utjecaja modne industrije, ali isto tako mogu dovesti do njezinog sloma ukoliko se njima ne upravlja održivo.

rema novom izvješću koje je Boston Consulting Group pripremio u suradnji s Textile Exchange i Quantisom, predviđa se da će potražnja za održivim sirovinama znatno premašiti ponudu - za čak 133 milijuna tona do 2030. Ova situacija stavlja modnu i odjevnu industriju pod značajan pritisak. Više od 85 posto vodećih brendova po prodaji već je javno objavilo svoje ciljeve za smanjenje emisija sta70

Suvremena trgovina 6(48)

kleničkih plinova u svojim opskrbnim lancima. Osim toga, očekuje se da će se u naredne dvije do četiri godine diljem svijeta početi primjenjivati više od 35 novih zakona povezanih s održivošću. Ti zakoni će obuhvatiti restrikcije uvoza, smjernice za dizajn proizvoda, zahtjeve za označavanje i mnoge druge aspekte, što dodatno ističe potrebu za promjenom u modnoj industriji kako bi se prilagodila rastućim zahtje-

vima za održivošću. Stoga, industrija mora hitno ubrzati aktivnosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 45 posto do 2030. U terminima proizvodnje odjeće i mode, to je usporedivo s četiri žetve pamuka ili osam tjedana mode. Pod naslovom „Održive sirovine potaknut će profitabilnost modnih i odjevnih brendova”, izvješće ističe potrebu da brendovi hitno djeluju kako bi značajno povećali udio sirovina iz obnovljivih izvo-

ra u svojem portfelju. Oni brendovi koji to postignu bit će u poziciji ostvariti prosječno povećanje neto dobiti od šest posto tijekom sljedećeg petogodišnjeg razdoblja, prema modelu iz izvješća. Konkretno, modni brend s godišnjim prihodom od jedne milijarde dolara ima potencijal ostvariti dodatnih sto milijuna dolara prihoda tijekom pet godina. Ovo izvješće potvrđuje ključnu ulogu održivih sirovina u budućnosti mode i odjeće, a nudi i konkretne korake koje brendovi mogu poduzeti kako bi ostvarili financijske i održive prednosti. „Preobražaj modne industrije prema održivosti nije samo ekološki imperativ, već i strateška prilika koja otvara nove smjerove inovacija i ekonomskog rasta. Dok se suočavamo s izazovima kao što su povećani troškovi proizvodnje i potencijalno više cijene za potrošače, istovremeno imamo priliku ra-

zviti nove, održive modele poslovanja koji mogu pozitivno utjecati na okoliš i društvo. Promjena u potrošačkim navikama prema svjesnijim kupnjama i umanjenju utjecaja ‚brze mode’ potiče industriju na inovacije, kao i na razvoj proizvoda koji su ekološki prihvatljivi i društveno odgovorni. Ovo bi moglo dovesti do jačanja lokalnih tržišta i proizvodnje unutar Europe, čime se podižu standardi održivosti te se potiče ekonomska diverzifikacija i konkurentnost. Sve ove promjene predstavljaju odgovor na ekološke izazove, ali i strateški pomak prema održivoj budućnosti gdje se vrednuje inovativnost, društvena odgovornost i dugoročna profitabilnost. Na taj način, modna industrija ne samo da se prilagođava trenutnim globalnim trendovima, već se pozicionira za budućnost koja prepoznaje održivost kao ključni element uspjeha”, objasnila je Melanie Seier Larsen, direktorica i partnerica u Bo-

ston Consulting Group. Unatoč sve većem broju obećanja i postavljenih ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova u modnoj i odjevnoj industriji, proizvođači sirovina na nižim razinama opskrbnog lanca još uvijek nisu primili dovoljno snažan signal da će brendovi podržati i investirati u održive sirovine. Kao posljedica toga, proizvođači sirovina, poljoprivrednici i uzgajivači nemaju dovoljno poticaja da preuzmu rizike povezane s povećanjem proizvodnje tih sirovina. Izvješće predviđa da će samo 19 posto materijala proizvedenih do 2030. godine biti iz održivih sirovina, s obzirom da proizvođači trenutno ne vide mogućnosti postizanja ekonomija razmjera i nisu još skloni ulagati u njih. U slučaju izostanka odgovarajućih investicija, jaz između potražnje i ponude za preferiranim sirovinama mogao bi značajno porasti, dosežući čak 133 milijuna tona do kraja www.suvremena.hr

tekstilna industrija desetljeća. Ova brojka premašuje ukupnu proizvodnju tih materijala u Indiji tijekom 2021. godine za više od šest puta. Ova situacija jasno ukazuje na potrebu za promjenama kako bi se uspostavila ravnoteža između potražnje i ponude održivih sirovina u industriji, a stručnjaci BCG-a navode i šest ključnih načela koja bi brendovi trebali usvojiti kako bi izgradili snažnu strategiju za upravljanje materijalima u proizvodnji: – Investirajte u potpunu transparentnost kako biste smanjili rizik u opskrbnim lancima i potpuno razumjeli utjecaj materijala. – Koristite znanstveno potkrepljen pristup kako biste ojačali donošenje odluka i zadovoljili interese svih dionika. – Diversificirajte portfelj materijala kako biste raspršili rizike i osigurali budućnost operacija. – Izgradite poslovni model koji vodi do trostruke koristi - za brendove, dobavljače i prirodu. – Ojačajte odnose u opskrbnom lancu, jer će oni oblikovati sudbinu brendova u budućnosti. – Osigurajte da su znanje, alati i poticaji ukorijenjeni u cijeloj tvrtki.

– Načinu na koji se odbacuju (na primjer, Europska Direktiva o okviru za otpad i proširena odgovornost proizvođača)

tike slažu se da će praćenje porijekla sirovina biti ključni mehanizam za isporuku i usklađivanje sa svim ili većinom tih propisa.

Operativno gledano, ovo će zahtijevati od tvrtki da precizno razumiju svoj ekološki utjecaj, da objave plan za smanjenje tog utjecaja (kao što je opisano u Europskoj Direktivi o izvješćivanju o korporativnoj održivosti), da informiraju potrošače o ekološkom otisku proizvoda koje kupuju (kao što je propisano u francuskom Zakonu o klimi) i da poduzmu sve potrebne korake kako bi poboljšali svoju ekološki i društveni utjecaj (kao što je navedeno u Europskoj Direktivi o provođenju obveza korporativne održivosti).

Očekivane regulacije imaju širi i dublji opseg nego ikada ranije u modnoj i odjevnoj industriji, a brendovi će vjerojatno naići na izazove u vezi s onim što dolazi. Pregled BCG-a u luksuznoj industriji pokazao je da trenutno samo 15 posto brendova ispunjava sve smjernice ključnog propisa povezanog s održivošću, poput Zakona o suvremenom ropstvu iz 2015. u Velikoj Britaniji.

– Načinu na koji se dizajniraju (na primjer, Europska uredba o ekodizajnu za održive proizvode)

U 2023. godini porastao je interes potrošača za održivim brendovima. Prema istraživanjima, čak 65 posto ispitanih potrošača izjavljuje da održivost ima značajan utjecaj na njihove kupovne navike, što je povećanje od četiri postotna boda u usporedbi s 2019. godinom. Taj je postotak još viši među pripadnicima generacije Z, stoga je za brendove ključno prilagoditi se ovim promjenama, ulagati u održive prakse i usmjeriti svoju komunikaciju prema potrošačima kako bi privukli ovu sve zahtjevniju ciljnu skupinu.

– Načinu na koji se oglašavaju (na primjer, Europska direktiva o zelenim tvrdnjama)

Osim toga, iako se novi i nastali propisi mogu činiti složenima i čak proturječnima, stručnjaci za poli-

Višestruki utjecaji na poslovanje Budući propisi obuhvatit će svaki aspekt poslovanja proizvođača, brendova i trgovaca u modnom sektoru. Svi stupnjevi životnog ciklusa proizvoda bit će regulirani ovisno o: – Načinu na koji se proizvodi nabavljaju (na primjer, isključujući izazove ljudskih prava)

Suvremena trgovina 6(48)

Ovi podaci ukazali su političarima na činjenicu da određene industrije, uključujući modu i odjeću, ostvaruju ograničen napredak u prelasku prema održivoj budućnosti. Kao odgovor na to, političari su preuzeli aktivnu ulogu postavljanjem jasnih smjernica za industriju kako bi definirali budućnost s održivog stajališta. Iako ovi propisi nisu savršeni, s obzirom na dinamičnu prirodu znanstvenih spoznaja i podataka koji ih informiraju, te na globalne probleme poput rata, inflacije i ekonomske nesigurnosti, lideri industrije pozdravljaju transformaciju ekosustava koju ovi propisi zahtijevaju. Mnogi brendovi vide regulaciju kao način da osiguraju ravnotežu između brendova i da zajedno postave višu ljestvicu za sve sudionike na tržištu, a pritom ne narušavaST ju konkurenciju.

eurocommerce

Kako ujednačiti pravila i kriterije

edinstveno tržište još je daleko od dovršetka. U mnogim je aspektima Europska unija još uvijek mozaik od 27 različitih nacionalnih tržišta. Ovaj pregled pruža neke primjere prepreka s kojima se trgovci na malo i veliko suočavaju na jedinstvenom tržištu. Molimo države članice, Komisiju i Europski parlament da riješe ovdje identificirane prepreke. Najbolji način za maloprodajni i veleprodajni sektor da osigura radna mjesta i rast stvaranje je poslovnog okruženja u kojem postoji puna konkurencija, a potrošači mogu uživati u širokom rasponu visokokvalitetnih i sigurnih proizvoda – najnoviji je apel EuroCommerce-a u povodu 30. obljetnice krovne europske organizacije za trgovinu.

EuroCommerce u svom priopćenju u povodu jubileja prepoznaje i ujedno pozdravlja neke od inicijativa koje je Komisija poduzela za rješavanje nekih od primjera navedenih u ovom dokumentu. Međutim, prekršajni postupci traju dugo, skupi su i ishod je neizvjestan. Za tvrtke to traje predugo i mogle bi odlučiti napustiti ili ne ući na tržište. Na kraju, to potrošačima uskraćuje veći izbor, veću uslugu i niže cijene. Stoga EuroCommerce pozdravlja otvoreni dijalog s Komisijom, Europskim parlamentom i državama članicama za poboljšanje jedinstvenog tržišta za maloprodaju.

Glavni problemi s kojima se sektor maloprodaje i veleprodaje i dalje suočavaju svode se na ova pitanja:

EuroCommerce zahtijeva robusnu jedinicu za poticanje maloprodajnih ulaganja

• Pogrešna provedba i primjena Direktive o uslugama koja ometa slobodu poslovnog nastanka, slobodno kretanje usluga i slobodu pružanja usluga;

Upravni odbor EuroCommercea razmatrao je prijedloge o visokoj razini budućnosti jedinstvenog tržišta. Prof. Enrico Letti, arhitekt koji stoji iza ovog prijedloga, ukazao je na bitne postavke izvješća koje uskoro slijedi. Fokus je bio na „betonu“ zapreka i problema s kojima se suočavaju trgovci na malo i veliko te kako poboljšati snagu i otpornost jedinstvenog tržišta.

• Nacionalni trgovinski zakoni koji ometaju poslovanje u načinu na koji posluju. Ti zakoni često koče konkurentnost sektora, protekcionistički su i potkopavaju poslovne modele koji jesu ispravni i zakoniti poslovni modeli u drugim državama članicama. Osobito su zabrinjavajući događaji u srednjoj i istočnoj Europi; • Nacionalni zahtjevi koji ometaju slobodno kretanje robe. Države članice ne prijavljuju nove nacionalne tehničke zahtjeve

u skladu s postupkom utvrđenim Direktivom (EU).

Usklađeno s ovom inicijativom, EuroCommerce je pokrenuo svoju sveobuhvatnu poziciju na jedinstvenom tržištu, rad koji nudi iscrpnu analizu postojećih prepreka. Christel Delberghe, glavna direktorica EuroCommerce-a, naglasila je ključnu ulogu koju jedinstveno tržište igra u maloprodaji i veleprodaji. Ona je ujedno istakla hit-

nu potrebu za poticajnim, predvidljivim okvirom koji tvrtkama omogućuje da naprave strateška ulaganja u transformaciju sektora. „Jedinstveno tržište temelj je za konkurentnost našeg sektora u globalu koji se brzo razvija. Naš uspjeh ovisi o tome da imamo okvir koji olakšava ulaganja u digitalno, održivost i tranzicije talenata“, izjavila je. Upitne su četiri slobode EuroCommerce je pozvao Europsku komisiju, Europski parlament i države članice vlade da ponovno uspostave četiri slobode kao glavne političke prioritete, osiguravajući buduću ekonomsku sigurnosti Europske unije. Kako bi se to postiglo, EuroCommerce je pozvao institucije EU da se klone različitih nacionalnih propisa, naglašavajući potrebu za opravdanim, razmjernim i nediskriminirajućim nacionalnim pravilima. Nadalje, istaknuta je važnost poštivanja načela bolje regulative i poboljšanja, kao i trenutni prekršajni postupak za kršenje pravila Jedinstvenog tržišta kao bitne mjere za jačanje i valorizaciju povjerenja instrumenta Jedinstvenog tržišta. Budući da jedinstveno tržište čini središnji stup europskog gospodarskog okvira, dokument EuroCommerce o poziciji – smatraju u središnjici ove organizacije – služi kao jasan poziv na ujedinjene napore za stvaranje povoljnog okruženja za maloprodaju i veleprodaju, potičući inovacije, održivost i razvoj talenata u sve većem broju u konkurentno globalnom okruST ženju. www.suvremena.hr

nove knjige

Idealan dar za poslovne partnere iz inozemstva – knjiga prof. dr. sc. Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića „Croatia in 30 Stories“

ako biste predstavili Hrvatsku potpunom strancu? Po čemu smo slični, a po čemu se razlikujemo od ostalih europskih naroda? Što su ključne hrvatske posebnosti u odnosu na druge europske države? Što biste rekli o suvremenom hrvatskom identitetu, a kako biste opisali hrvatski mentalitet? Na što su Hrvati ponosni, a što smatraju svojim manama? Što čini hrvatski način života, a čime su Hrvati zadužili svijet? Kako bismo jednostavnije mogli odgovoriti na ta pitanja definitivno će nam pomoći nova jedinstvena knjiga – Hrvatska u 30 priča, odnosno Croatia in 30 Stories autora prof. dr. sc. Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića. Dakako, riječ je o hrvatskom i engleskom izdanju, odnosno dvije zasebne knjige, od kojih je engleska verzija nešto šira radi konteksta i pojašnjavanja pojedinih činjenica. Uz općepoznate činjenice, ispričane na drukčiji način te mnoštvo manje poznatih zanimljivosti o Hrvatskoj i Hrvatima, knjiga odgovara i na ona kompliciranija pitanja poput – trebamo li zahvaliti za hrvatski grb i popularne kvadratiće mletačkom duždu, jesu li postojali hrvatski Indijanci, koja je Hrvatica inspirirala slavnog Pabla Picassa, zašto su Hrvati europski rekorderi po doniranju organa ili čime smo oduševili francuskog kralja Luja XIV., a čime inspirirali Napoleona, kao i mnoga druga... Svjedoci smo kako nakon svake pobjede Hrvatske na velikim nogometnim natjecanjima vrtoglavo poraste zanimanje za Hrvatsku i Hrvate diljem svijeta, pa tako na Googlu čitamo pitanja poput onih – 74

Suvremena trgovina 6(48)

zašto su Hrvati tako dobri u sportu, zašto Hrvatska ima tako čudan geografski oblik, kojim jezikom govore Hrvati ili tko je najpopularniji Hrvat. Pritom, umjetna inteligencija globalnih tražilica obično ponudi stereotipne odgovore, a osim popularnih turističkih vodiča i ozbiljne znanstvene literature posvećenoj Hrvatskoj, nažalost premalo je popularnih publicističkih izdanja koja bi predstavila Hrvatsku i Hrvate na atraktivan i zanimljiv način te neutralizirala stereotipe ili pogrešne informacije, koje često čitamo po globalnim medijima. S druge strane, poznato je kako gotovo svaka europska država ima hrpu takvih izdanja, koja pomažu da ih bolje upoznamo – primjerice Šveđane i njihov način života, Švicarce i njihove simbole, Austriju i njihovu ljubav prema prirodi i klasičnoj glazbi... Tako se često događa da mlađi naraštaji znaju puno više zanimljivosti o drugim državama, nego o vlastitoj domovini... Sve je to motiviralo nakladnike Nakladu Ljevak i Večernji list da naprave ovo izdanje, koje je upravo izišlo na engleskom jeziku za sve one diljem svijeta koji se zanimaju za našu zemlju, kao i dijasporu, te na hrvatskom za domaću čitateljsku publiku. Među 30 pomno odabranih slika naći ćete sve ono što ste oduvijek htjeli doznati o Hrvatskoj i Hrvatima, ali se možda niste usudili pitati ili ste teško pronalazili po bespućima interneta. Autori će vam tako ispričati ponešto o hrvatskom mentalitetu, geografskim posebnostima, tradiciji i običajima, o poznatim Hrvatima, hrvatskom mjestu u Europi, o tome po čemu su posebni i što nude na suvreme-

nom tržištu... Uvjereni smo da ćete uživati u ovoj šetnji kroz Hrvatsku i da ćete nakon čitanja ove knjige zasigurno drukčije doživljavati svoju zemlju. Ne nužno pozitivnije, ni negativnije, već u svakom slučaju cjelovitije. A definitivno smo dobili i idealan dar za poslovne partnere iz inozemstva. Uz sjajne ilustracije Vedrana Klemensa i dizajn Zorana Birmana, 30 priča pričaju nam vrhunski poznavatelji nacionalnog identiteta i suvremenog brenda Hrvatske – sveučilišni profesor i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću Božo Skoko, koji je već objavio niz knjiga posvećenih identitetu i imidžu Hrvatske, te vrhunski diplomat, autor i publicist (rođeni Parižanin) Zvonimir Frka-Petešić, trenutačno na poziciji voditelja ureda hrvatskog premijera. Iako su veliki zaljubljenici u Hrvatsku, oduševit ćete se njihovom objektivnošću, kritičnošću pa i priličnom dozom humora. U svakom slučaju pred vama je Hrvatska iz sasvim drukčije perspektive, kako naglašava urednik izda-

nja Dražen Klarić te dodaje kako se mnogi iznenade kad čuju da su Hrvati jedna od najstarijih europskih nacija, koja je još u sedmom stoljeću imala svoju državu, a koju je u devetom stoljeću službeno priznao i papa. Ili kad doznaju da se popularni hrvatski grb pojavljuje kod hrvatskih vladara još u 11. stojeću! Mnogi zasigurno nisu upoznali ni jednog hrvatskog književnika, a činjenica je da su u srednjem vijeku hrvatski književnici objavljivali na latinskom jeziku bestsellere. U Hrvatskoj je otvorena i jed-

na od najstarijih europskih javnih knjižnica, daleke 1463. u samostanu sv. Dominika u Dubrovniku. Za razliku od drugih europskih knjižnica, koje su bile uglavnom otvorene pismenim elitama i privilegiranim građanima, ovo je bila jedna od rijetkih u kojoj su mogli čitati i istraživati i potpuni stranci koji bi se zatekli u Dubrovačkoj Republici. Većina je čula za velikog izumitelja Nikolu Teslu, zahvaljujući kojem uživamo među ostalim u benefitima električne energije, a koji je rođen u Hrvatskoj. No, niz

je manje poznatih, ali izuzetno zaslužnih Hrvata koji su oplemenili i unaprijedili civilizaciju. Tako bez Hrvata, svijet bi kasnije otkrio padobran, viseći most, penkalu i brzinomjer... Sporije bi išlo upoznavanje tajni svemira, a ne bismo bili ni tako elegantni bez kravate, koju su Hrvati podarili svijetu. Hrvati su danas ponosni proizvođači najbržeg električnog automobila na svijetu, ali i najboljeg maslinova ulja, luksuznih brodova i vrhunskih delicija… Vrijeme je da sve to ispričaST mo svijetu!

Ivica Kustura: NextGenerationEU i fondovi Europske unije u višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. – Europska perspektiva

njiga „NextGenerationEU i fondovi Europske unije u višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. – Europska perspektiva“ prva je knjiga na hrvatskom govornom području koja pruža cjelovit uvid u EU fondove na europskoj razini u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Autor ove knjige je specijalist za europsko pravo s radnim iskustvom briselskog odvjetnika i investicijskog bankara. Ima dugogodišnje iskustvo bliske suradnje s europskim institucijama u Briselu, Luksemburgu i Strasbourgu. Budući da je istodobno i frankofonac, pisanje ove knjige predstavljalo je ne samo profesionalni već i diseminacijski izazov. Knjiga je pisana komunikativnim jezikom koji na pristupačan način pojašnjava, znanstvenoj i stručnoj javnosti, ulogu europskih institucija i nacionalnih tijela u izradi sadržaja brojnih europskih uredbi i direktiva kao i međuinstitucijskog sporazuma, koji su oblikovali i oblikuju trenutni višegodišnji europski proračun. Posebno je korisna dužnosnicima javnih uprava na svim ra-

zinama, potencijalnim korisnicima EU fondova, prije svega gospodarstvenicima te akademskoj zajednici. Njen sadržaj će zasigurno biti koristan i studentima prava, ekonomije i drugih srodnih područja. Uvodni dijelovi knjige objašnjavaju pojmove višegodišnjeg financijskog okvira i NextGenerationEU-a, uključujući ciljeve i mjere Mehanizma za oporavak i otpornost te raspoloživa financijska sredstva i njihovu raspodjelu. Također se razmatraju zadaci javnih tijela u vezi s tim fondovima. Knjiga pruža kronološki osvrt na put koji je doveo do zaključivanja novog višegodišnjeg financijskog okvira i mehanizma za oporavak NextGenerationEU u službi ključnih političkih prioriteta Europske komisije, poput Europskog zelenog plana, prilagodbe Europe digitalnom dobu, jačanja gospodarstva koje služi ljudima te promicanja europskog načina života. Također se ističe povezanost s UN-ovim programom održivog razvoja do 2030. i važnost vladavine prava. Ova studija daje uvid u različite sektore i skupine koje koriste

proračun EU-a, uključujući mlade, istraživače, poljoprivrednike, poduzeća, javna tijela, nevladine organizacije te druge, kao što su zemlje koje pristupaju Europskoj uniji ili su suočene s gospodarskom krizom. Također se opisuje različite vrste financiranja, uključujući bespovratna sredstva, financijske instrumente, uzajamne fondove, nagrade, subvencije, ugovore o javnoj nabavi te pronalaženje projektnih partnera. Opisane su i različite vrste www.suvremena.hr

nove knjige upravljanja sredstvima EU-a, uključujući izravno, podijeljeno i neizravno upravljanje. Pojašnjeni su i postupci prijave za financiranje sukladno različitim načinima upravljanja. U studiju je uključen postupak dodjele i potpisivanja ugovora. Obrađeni su i izvori financiranja europskog proračuna, poput carina, PDV-a, izravnih plaćanja iz nacionalnih proračuna te drugih izvora prihoda. Prikazuje se i način financiranja NextGenerationEU-a, kroz do sad neviđenu solidarnost između država članica koje su pristale garantirati zajednička zaduženja na međunarodnom tržištu kapitala. Na taj su način još više ojačale europsku konstrukciju. Posebna poglavlja posvećena su zaštiti proračunskih sredstava EU-a putem Europskog ureda

za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Također se analiziraju pravni temelji višegodišnjeg financijskog okvira, te se opisuje poseban pravni okvir u Republici Hrvatskoj. Detaljno su analizirana financijska sredstva EU-a dostupna u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru te se ističu novi prioriteti u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Knjiga pruža i informacije o dodijeljenim sredstvima po naslovima, te opisuje različite programe i instrumente financiranja u okviru pojedinih naslova. Pretposljednja poglavlja donose prikaz posebnih instrumenata i mehanizama izvan višegodišnjeg financijskog okvira, poput Fonda za inovacije, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za otpuštene radnike te Fonda soli-

darnosti Europske unije. Također se objašnjava mehanizam fleksibilnosti i proračunske rezerve. Naposljetku, knjiga završava analizom novih okvira za mjerljivost uspješnosti i korištenje informacija o uspješnosti u donošenju odluka i oblikovanju politika proračuna EU-a u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Zaključno, knjiga „NextGenerationEU i fondovi Europske unije u višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. – Europska perspektiva“ pruža sveobuhvatno razumijevanje EU fondova na europskoj razini, njihovih ciljeva, mehanizama, načina upravljanja i financiranja te ima praktičnu primjenu za dužnosnike javnih ustanova, potencijalne korisnike EU fondova i ST akademsku zajednicu.

Tomislav Hernaus i Matija Marić: Kreativnost i inovativnost na radnom mjestu

aslov „Kreativnost i inovativnost na radnom mjestu“ djelo je autora prof. dr. sc. Tomislava Hernausa, dugogodišnjeg redovitog člana Katedre za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Matije Marića, poslijedoktoranda na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Recenzenti knjige bili su izv. prof. dr. sc. Ana Aleksić i dr. sc. Maja Datić Vujčić. Izdavač knjige je Naklada Slap, čija je sintagma „Znanost i praksa“ prema riječima autora bila misao vodilja prilikom pripreme ove knjige. Knjiga je namijenjena publici zainteresiranoj za tematiku inovativnog/kreativnog radnog ponašanja: menadžerima na višim/visokim razinama u organizacijama i stručnja76

Suvremena trgovina 6(48)

cima za upravljanje ljudskim potencijalima. Budući da su autori detaljno i sveobuhvatno predstavili i opisali sve metodološke postupke koje su koristili u svom istraživanju, knjiga je namijenjena i znanstvenicima-istraživačima. Prema autorima, inovacijski je menadžment popularna tema u različitim disciplinama kao što su ekonomija, menadžment, psihologija i sociologija. Budući da organizacije kroz inovacije osiguravaju poslovni uspjeh i kontinuitet poslovanja, ne iznenađuje činjenica da istraživanje i razvoj u organizacijama predstavlja jednu od glavnih poslovnih funkcija. Tržišni lideri u pojedinim djelatnostima izdvajaju značajan dio svojih resursa za istraživačke i razvojne aktivnosti novih proizvoda. Kroz prvo poglavlje autori daju pojašnjenje pojma inovacija i za-

ključuju da inovacijama treba pristupati interdisciplinarno kroz višerazinski pristup, a zaposlenike treba shvatiti kao nositelje inovacijskih aktivnosti u organizaciji. U

drugom poglavlju bave se pojmom inovativnog radnog ponašanja što predstavlja naziv za kreativnost i inovativnost zaposlenika na radnom mjestu. Navode da kreativnost i inovativnost treba promatrati kao dodatnu dimenziju radne uspješnosti. Radni zadatci bi trebali sadržavati kreativne i rutinske zadatke, jer ponekad „nedopuštena“ kreativnost može dovesti do uspješne inovacije. U trećem poglavlju bave se dizajnom i karakteristikama posla. Vrijednosti pojedinih karakteristika posla razlikuju se s obzirom na kategorije zaposlenika: menadžere, stručnjake, administrativno osoblje i manualne radnike. Ovisno o kombinaciji visokih/niskih zahtjeva i visokih/ niskih resursa, zaposlenici će imati različite profile poslova, koji različito utječu na njihovo radno ponašanje. Stoga je pri kreiranju posla bitno uzeti u obzir da zaposlenici imaju različito shvaćanje razine sklada (usklađenosti) i nesklada (neusklađenosti) u dizajnu posla kojeg obavljaju. Autori preporučuju da se dizajnom posla optimizira intrinzična motivacija zaposlenika, radi postizanja boljih radnih ishoda. Radna motivacija važan je preduvjet inovativnosti, stoga su intrinzični motivatori kreativnosti/

hovnim menadžerima i vlasnicima organizacija financijski nezahtjevnu, (nematerijalnu) strategiju motiviranja koja može rezultirati povećanjem inovacijskih kapaciteta/ sposobnosti njihovih organizacija. Pri tome, postoje četiri ključne pretpostavke uspjeha: 1. postaviti inovacijama usmjerene organizacijske ciljeve i korporativne/poslovne strategije, kao i implementirati organizacijski dizajn za inovacije; 2. razviti svijest o dizajnu posla kao važnom, strateškom alatu upravljanja ljudskim potencijalima nužnom za postizanje kreativnosti i inovativnosti na radnom mjestu; 3. prakticirati decentralizirani pristup organizaciji inovacijsko-razvojnih aktivnosti unutar organizacije; 4. primijeniti kreativno vodstvo, što podrazumijeva ne samo pružanje nužne podrške drugima u realizaciji inovacijskih aktivnosti/projekata nego i vlastito (menadžersko) inovativno radno ponašanje. Na kraju možemo naglasiti kako su autori knjige u prosincu 2023. godine za navedeni naslov dobili nagradu Ekonomskog fakutleta u Zagrebu „Mijo Mirković“, u kategoriji knjige sa istaknutim znanstvenim doprinosom u polju ekonomije. Autor prikaza: dr. sc. Hrvoje Matešić

Obnovite pretplatu

Godišnja pretplata iznosi 19,91 € / 150,00 kn (tečaj: 7,53450)

Pretplaćujemo se za 2024. godinu na kompleta časopisa SUVREMENA TRGOVINA.

SENIKO studio d.o.o. Nove Rašljice 2, 10090 Zagreb tel./faks: (01) 3499 034, e: marketing@suvremena.hr



inovativnosti važniji od ekstrinzičnih, a visoko intrinzično motivirani zaposlenici bit će i najkreativniji na poslu. U petom poglavlju autori povezuju upravljanje ljudskim potencijalima sa inovacijama. Zbog sve izraženije tržišne utakmice, inovacijama usmjereno upravljanje ljudskim potencijalima postaje imperativ u organizacijama. Ne postoji općeprihvaćena praksa dizajna ULJP-a, stoga bi svaka organizacija trebala razviti vlastitu strukturu za inoviranje i sustavno oblikovati prakse ULJP-a za inovativno radno ponašanje. U šestom poglavlju autori povezuju osobne karakteristike zaposlenika i inovativno radno ponašanje. Zaključuju da organizacije trebaju uvažiti osobna obilježja prilikom dizajna posla za kreativnost/inovativnost. Zaposlenicima je potrebno omogućiti obrazovanje i razvoj osobnih kompetencija. Kroz naredna dva poglavlja autori pišu o metodološkom pristupu istraživanja posla, metodologijama istraživanja kreativnosti i mjernim instrumentima provedenog istraživanja. Kroz deveto i deseto poglavlje daju prikaz deskriptivnih i komparativnih rezultata istraživanja odnosa dizajna posla i inovativnog radnog ponašanja zaposlenika. Istraživanje je ponudilo vr-

nove knjige

Franšizno poslovanje

Predstavljen prvi priručnik za franšize „Franšizno poslovanje – od ideje do uspjeha“

ranšize i franšizno poslovanje postali su danas ravnopravan i jednakopravan model u razmišljanjima oko poduzetničke aktivnosti, što prije nekoliko godina i nije bilo slučaj. Tomu u prilog govori i činjenica da je tri puta sigurnije i održivije započeti franšizni posao kupovinom franšize, nego pokušavati graditi brend iz temelja. Daljnjoj popularizaciji franšiza zasigurno će doprinijeti i prvi priručnik za postojeće i sve buduće franšizne poduzetnike: Franšizno poslovanje od ideje do uspjeha, autora dr. sc. Ljiljane Kukec i dr. sc. Saše Petra, koji je nedavno predstavljen u Zagrebu, na prvom Franšiznom klubu održanom u prostorima Swiss School of Business and Management u Zagrebu. Sjajan spoj autora, pionirke franšiznog poslovanja u nas i predsjednice Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, dr. Ljiljana Kukec i poslovnog savjetnika i trenera dr. Saše Petra, proširuje znanje ne samo o franšiznom poslovanju već poduzetništvu kroz prizmu franšize, vodeći čitatelja prema postizanju novih poslovnih ciljeva. Za Kukec strast je i dalje onaj glavni pokretač poduzetničkih aktivnosti. Drugi dio izazova za davatelja franšize je kako sebe pripremiti u izboru nekoga tko će znati pobuditi ili prenijeti, te širiti i razvijati vašu temeljnu poslovnu ideju. Upravo zato ovaj Priručnik kreće od samih osnova i glavnih pojmova, preko načina kako razviti franšizu i na što sve treba paziti, do savjeta i jasnih uputa o svim pravima i davatelja i primatelja, uz jasne odred78

Suvremena trgovina 6(48)

nice što trebaju sadržavati ugovori te kako pripremati i postaviti odnose s dobavljačima. Kad govorimo o franšizama, govorimo zapravo o brendovima. Jer svaka identifikacija franšize vezana je uz brend, njegovo jačanje i širenje, odnosno način na koji se brend širi, istaknuo je Petar na predstavljanju. Ključ brenda, time i franšize je povjerenje – u proizvod, uslugu i kvalitetu organizacije, istaknuo je Petar. Knjiga, kako je rečeno na predstavljanju, pruža kroz vrlo pitak, sveobuhvatan pregled franšiznog poslovanja iz različitih perspektiva, te smjernice i naputke za sve koji žele ne samo nastupiti nego i uspjeti u svijetu franšiznog poslovanja. U Priručniku su, uz brojne vrlo korisne i primjenjive informacije vezane uz franšizno poslovanje, kroz franšizne priče predstavljena i četiri franšizna poduzetnika i njihove inspirativne poduzetničke priče – riječ je o Dog&Style, Dječjem Escape Roomu, Body Creatoru i Colak Franchising Consulting Groupu.

zvoja franšize. Izniknula iz strasti osnivača prema kućnim ljubimcima, vrlo brzo je početna ideja dobila širi kontekst i sada je sustav 3u1, odnosno, uz hranu i opremu za kućne ljubimce na jednom mjestu ima i veterinarsku ambulantu i salon za njegu pasa.

Andrija Čolak, vlasnik Čolak Franchising Consulting Group i suosnivač Surf’n’friesa smatra kako je jedna od bitnih stvari na koju treba paziti i reguliranje intelektualnog vlasništva odnosno zaštita autorstva u procesu širenja franšize. Iako je poduzetnicima modus operandi snaći se i raditi sam svoj uspjeh, dobro je uz savjetnike graditi poslovni model i oplemeniti dodatno poslovanje.

Hrvatska udruga za franšizno poslovanje FIP i prvi poslovni radio Poslovni FM, nakon utemeljenja prve, jedinstvene franšizne nagrade na hrvatskom i regionalnom tržištu Franchise Brand Leader Award, pokrenuli su Franšizni klub, krovno mjesto za stalno okupljanje poslovne zajednice i svih zainteresiranih za franšize i franšizno poslovanje u nas, odlučni da se o franšizama i franšiznom poslovanju govori ne samo prigodno, nego tijekom cijele godine. Sve to i kroz predstavljanja pojedinih franšiznih primjera.

Ženja Moskaljov, vlasnica franšize Dog&Style, smatra i da je posvećenost ideji još jedna od vodilja ra-

Link za naručivanje knjige: https://webknjizara.hr/?s=fran% ST C5%A1izno

Za svaku Vašu kupnju Visa karticom sa srcem PBZ Grupa donira 10 centi za projekt Činim dobro svaki dan. Do sada smo za pomoć djeci i mladima prikupili više od 4 milijuna eura. Postanite korisnik Visa kartice sa srcem bez upisnine i članarine za 1. godinu korištenja!

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo zdravstva Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH

www.brandsandtrends.hr

Najljepši darovi ispod bora