7 znakova moguće prevare
n o v e m bar 2 0 1 0.
NAJČITANIJI ČASOPIS NA SVETU
SRBIJA
str. 54
GODINA IV BROJ 38
RD SRBIJA
SAJBER LOPOVLUK!
Ž i v o t
Pas koji jedri na dasci, neustrašiva mačka i druge
zadivljujuće
i z b l i z a !
životinje str. 42
da li se rakom možemo zaraziti?
rdsrbija.com
str. 68
Novembar 2010. 269 din. 5,9 km Issn 1452-9947
dete sreće www.rdsrbija.com
Kako je bivši štićenik postao usvojilac? str. 76
srbiJa
Glavni urednik Vladan MirkoviÊ
Izvršna urednica Tamara ZjaËiÊ Grafička urednica Maja Keser Lektorka Tatjana StaniÊ-NenadiÊ Stalni saradnici Aleksandra DimiÊ, Veljko MaksimoviÊ, Ivica SteviÊ, Dragan MaksimoviÊ Izdavač Mladinska knjiga d.o.o. –ora StanojeviÊa 14, 11070 Novi Beograd
Direktor Radoš JovanoviÊ Komercijalni direktor Miroslav JovanoviÊ Product Manager časopisa Reader’s Digest Srbija Marijeta ZdravkoviÊ
The Re a de r ’s D i g e s t A s so ci a tion , Inc . President and Chief Executive Officer Mary G. Berner President, RD Europe Dawn M. Zier VP, Global Editor-in-Chief, Reader’s Digest Peggy Northrop
Reader’s Digest izdaje se u svetu u 50 izdanja na 20 jezika.
Budimo u kontaktu! Pisma uredništvu
Internet strane www.rdsrbija.com E-pošta rd@mladinska.rs Faks +381 11 22 57 070 Adresa Časopis Reader’s Digest Srbija, Đorđa Stanojevića br. 14, 11070 Novi Beograd, Srbija
Ostale informacije
Zadržavamo pravo skraćivanja i korišćenja vaših priloga u svim štampanim i elektronskim izdanjima.
2010. Reader’s Digest Srbija izdaje Mladinska knjiga d.o.o. Sva prava zadržana. Tekstove i fotografije objavljene u Reader’s Digestu nije dozvoljeno umnožavati i distribuirati. Neobjavljene tekstove i fotografije ne vraćamo. Reader’s Digest je registrovani zaštitni znak kompanije Reader’s Digest Association, Inc.
Pretplata/Odeljenje prodaje
Tiraž broja 50 000
Telefon +381 11 22 57 000 E-pošta office@mladinska.rs Adresa Reader’s Digest Srbija (pretplata) Đorđa Stanojevića br. 14, 11070 Novi Beograd, Srbija
Prodaja oglasnog prostora Telefon +381 11 22 57 000 Faks +381 11 22 57 090 E-pošta rd@mladinska.rs
Promena adrese stanovanja
Molimo pretplatnike da nas obaveste o promeni prebivališta, kako bi uredno dobili svoj primerak časopisa.
8
U skladu sa članovima 14. stav l i 14b. „Zakona o javnom informisanju“ („Službeni glasnik RS“ 43/03, 61/05 i 71/09), časopis Reader’s Digest Srbija upisan je u Registar javnih glasila, pod registarskim brojem NV000158. CIP -
,
050(497.11) READER’S Digest Srbija / glavni urednik Vladan MirkoviÊ. - 2007 (oktobar) - . Beograd (–ora StanojeviÊa 14) : Mladinska knjiga, 2007 - (Ljubljana : Delo). - 19 cm MeseËno ISSN 1452-9947 = Reader’s Digest Srbija COBISS.SR-ID 142934284
r e a d e r ’ s d i g e st ˙ n ov e m b a r ’ 1 0.
život izbliza!
novembar 2010.
Srbija
42 Čudnovati kućni ljubimci * G a r i S l e d ž
Pas koji jedri na dasci i neustrašiva mačka, samo su neki od njih
54 Sajber lopovi * Maks Aleksander
fotografije: shut terstock; (korica) (foks) andrew eccles /jbg photo
Sasvim je moguće da u sajber prostoru prevaranti prate svaki vaš korak vrebajući priliku da vas opelješe. Evo načina da prepoznate sedam sve učestalijih prevara
64 Organska hrana Helen Sendstrom
Organska hrana je postala uobičajena stvar, ali da li je zaista i zdravija?
Da li se rakom
68 možemo zaraziti? * K l a u d i j a Ko r n v o l
Najnovija istraživanja govore da je to moguće. Evo šta treba da znate pre nego što odete lekaru
76 Dete sreće *
Kenet Miler
Dvoje brižnih ljudi spaslo je Rika Kelija, koji je kao dete bio zlostavljan. Može li on učiniti isto za jednog dečaka? Ovo je priča o njima
reader’ s dig est rdsrbija.com
9
Srbija
84 4 pogleda na točak Ko r n e l i j a K u m f e r t
Od dizalice do osmatračnice
90 Kad se kraj približi Srđan Protić
O tome je mučno razmišljati. Još je teže pripremiti se za to. Kako onda treba prići kraju života?
98 Odakle je poteklo?
102 I sive ćelije možete
dovesti u formu A n k e N o lt e
xxx
Da li vas sećenje ponekad izneveri? Nema razloga za brigu: postoje brojni načini da izađete na kraj sa zaboravnošću
110
Mopedi pod teretom Fotografije: Hans Kemp
Išli levo, skrenuli desno, nastavili pravo ili napravili polukružno, uvek neki novi susret. Neki to zovu haos, ali je zapravo reč o probijanju kroz vijetnamski saobraćaj
116 SETI – Potraga za
vanzemaljskimoblicima života L i s a H a m i lt o n Nemoguće je da smo sami u svemiru. Ako naše sunce može da
10
r e a d e r ’s d i g est ˙ n ov e m b r ’ 1 0.
*
126
fotografije: (gore) shutterstock; (dole) ustupio scott neeson;
Ispitajte svoje sklonosti prema globalnom uz pomoć ovog testa, a usput prikupite i prilično zanimljive činjenice kojima ćete zadiviti prijatelje.
xxx
na korici
D ž o z e f K . V e t e r i E m o n F i n g lt o n
110
Srbija
r u b r i k e
3 Megafon 5 Pismo–glava Isti svet iz dva ugla 13 Moja priča Reč urednika
d ž o z e f i n a n . d i - l i j a ko
Blago u baulu
16 P&O Poznati glumac Majkl Džej Foks govori o svojoj novoj knjizi, porodici, ali ponajviše o svojoj životnoj filozofiji e j m i v o l a s
21 Koktel Božanstveni svetovi 33
xxx
Salvadora Dalija. Oktobarska biblioteka. Vraćanje ljudskim vrednostima
26 xxx
vam pomaže da naučite engleski
33 Zdravlje Lek za gorušicu.
Izbegavajte konzerviranu hranu. Loše navike zamenite novim
37 Švedski sto Virtualni narcizam helen voln
41 Izazov Reši me! 141 Rečnik Koliko dobro poznajete
v e l j ko m a k s i m o v i ć
pozajmljenice iz nemačkog jezika?
aleksandra dimić
146 Citat h u m o r
30 ’ladovina 124 Smeh 143 Život
m a lo h l a d a u v r e m e r a d a
je najbolji lek
j e ta k av
12
r e a d e r ’s d i g est ˙ n ov e m b r ’ 1 0.
f o t o g r a f i j e : ( g o r e ) s h u t t e r s t o c k ; ( d o l e ) u s t u p i o m i lo š s ta n ko v i ć
28 Učimo engleski Nova rubrika
najbolje iz srbije
Koktel
Uspeh mladog pronalazača Miloš Stanković je imao tri godine kada je napravio svoj prvi tenk. Od tada je prošlo dvadeset i tri godine, a ovaj Beograđanin je u međuvremenu postao jedan od najperspektivnijih pronalazača u svetu
N
a ovogodišnjem međunarodnom sajmu pronalazaka i inovacionih tehnologija „Arhimed 2010“ u Moskvi, osvojio je zlatnu medalju za pronalazak „Eko-auspuh za otklanjanje aerozagađenja kod motornih vozila“. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije dodelilo mu je „Zlatni pehar“, a general ruske armije „Orden časti, hrabrosti i odvažnosti“. Miloševi roditelji uočili su veoma rano koliko je njihov sin radoznao. Dečak bi provodio sate
Miloš Stanković poseduje desetak pronalazaka koji su nagrađeni na brojnim domaćim i međunarodnim sajmovima. Sanja dan kada će moći da napravi serijsku proizvodnju eko-auspuha i da uradi doktorat na Lomonosovu
26
f o t o g r a f i j a : U S T U P IO M I L O Š S TA N K O V I Ć
u rasklapanju igračaka, od starih bi pravio nove, poboljšane verzije automobila kojima bi se zatim slatko igrao. Iako je odrastao u porodici u kojoj se niko pre njega nije bavio inovacijama, Miloševim roditeljima bilo je potpuno jasno da tu kreativnu crtu kod Miloša treba negovati. „U osnovnoj školi sam bio vrlo dobar učenik. I dok su vukovci redom upisivali gimnaziju, ja sam otišao u elektrotehničku školu u Zemunu. Inovacijama sam se ozbiljno posvetio u trećem razredu srednje škole. Tada sam neke svoje ideje poverio svom profesoru, a on me je uputio na sajam automobila gde sam predstavio svoje prve inovacije“, kaže dvadesetšestogodišnji Miloš. Kada je upisao Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ na Univerzitetu u Novom Sadu nije ni sanjao da će kao izuzetan student stići do diplome u rekordnom roku. Često je morao da žrtvuje svoje slobodno vreme zbog rada na nekom pronalasku. Tako je celu 2007. godinu proveo na fakultetu i u radu na inovacijama. Dok su drugi izlazili, Miloš je
Prve ideje poverio sam profesoru, a on me je uputio na sajam automobila. Tu je bila moja prva izložba provodio noći pred kompjuterom. „Verovatno oni koji me ne poznaju misle da sam čudan, ali ja sam isti kao i moji vršnjaci. Volim da se družim, vozim bicikl, plivam i idem u teretanu. Deset godina sam trenirao karate, zatim streljaštvo, plivanje i košarku“, kaže Miloš. reader ’ s dig est rdsrbija.com
Ipak, i pored brojnih uspeha i priznanja nije mu bilo lako da nakon diplomiranja dođe do posla. „Ne primećujem razumevanje za mlade talente. U našoj zemlji ne postoji adekvatna podrška. Nijednu stipendiju nisam dobio, a konkurisao sam za mnoge i isto tako poslao preko hiljadu molbi za posao. To bi moralo što pre da se promeni“, kaže Miloš. Milošev glavni izum za koji je osvojio priznanja jeste eko-auspuh koji prečišćava izduvne gasove i apsorbuje CO2 koji je najveći uzročnik efekta staklene bašte. U svom vozilu ima ugrađen svoj eko-auspuh sa jednim filterom koji je dovoljno menjati jedanput godišnje. Skoro deset godina radio je na ovom patentu i još uvek ga usavršava i prepravlja. „Moram priznati da nikome ne verujem, pa ni majstorima. Tako sada imam čak nekoliko majstora koji mi rade na ovom tipu auspuha, a ja sastavljam delove u celinu. Jednom se desilo da je jedan od majstora, nakon što je napravio deo po mom projektu, rekao da je to njegovo i da posle svega hoću to da mu ukradem“, priseća se Miloš kroz osmeh. Igrom slučaja Milošev sadašnji poslodavac je pročitao u novinama članak o njemu i pozvao ga na razgovor. Tako danas Miloš radi u Zavodu za istraživanje i razvoj gde ima podršku i razumevanje. „Mogao sam odavno da se preselim u inostranstvo, ali je presudilo to što želim da moji patenti ovde postanu srpski brend. Mnogi naši ljudi su prodali svoje pronalaske koje sada uvozimo po mnogo višim cenama, a ja neću da se to desi i sa mojim izumima. Voleo bih da moji pronalasci našoj zemlji donesu pre svega nova radna mesta“, kaže Miloš Stanković. Branka Gajić
■■Za više informacija o svim patentima Miloša Stankovića posetite njegovu zvaničnu prezentaciju: www.milos-stankovic.com
27
Na optuženičkoj klupi:
Organska hrana Organska hrana je postala uobičajena stvar, ali da li je zaista i zdravija? Helen Sendstrom
V I T A O R P t
BOGATA HRANLJIVIM MATERIJAMA
t
Pobornici organske poljoprivrede većinu rezultata preliminarnih istraživanja daju na proveru Univerzitetu Njukasl u Engleskoj. Oni sugerišu da hrana proizvedena bez upotrebe hemijskih đubriva i pesticida ima više hranljivih sastojaka od standardnih proizvoda. Ova istraživanja su pokazala da organska pšenica, paradajz, krompir, kupus, crni luk i zelena salata imaju 40% više antioksidanata, a organsko mleko u poređenju sa običnim, 60% viši nivo veoma važne linoleinske kiseline. Ipak, ima i oštrih kritičara ovih istraživanja. Studije koje naručuje organska industrija – poput one Univerziteta Njukasl – čuvene su po tome što iznose samo reprezentativne podatke, kaže Alan Makhjuen, profesor botanike na Univerzitetu u Kaliforniji. ,,Gotovo sve studije poređenja nivoa hranljivih materija u organskoj u odnosu na konvencionalnu hranu, a koje su prošle reviziju više stručnjaka, pokazale su da među njima nema razlike.“
A
64
fotografije: shutterstock
ZAHTEVA MANJE SINTETIČKIH PESTICIDA
,,Nema dokaza da organska hrana ima više hranljivih materija, ali postoje dokazi da sadrži manje hemikalija u sebi“, kaže dr Pol Kristijansen, član Odbora za organska istraživanja na Univerzitetu u Novoj Engleskoj. Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu testirali su decu čija se ishrana sastoji od najmanje 75% organskih namirnica i otkrili da se u njihovom urinu nalazi jedna šestina nusprodukata pesticida u odnosu na decu koja se hrane običnom hranom. ,,Višak otpadnih materija jeste problem, ali još više zabrinjavaju nepoznati efekti njihovog kombinovanja“, kaže Greg Pejnter iz Bioloških farmera Australije. ,,Farmeri koji se bave neorganskom proizvodnjom na usevima koriste pesticide, insekticide i fungicide. Međutim, toksične promene do kojih dolazi njihovim mešanjem tokom vremena, nepoznate su i neispitane. Standardni postupak je da se hemikalije testiraju u izolaciji.“
A
ZAHTEVA MANJE AZOTA
t
za
Azot koji se nalazi u hemijskim đubrivima može da dospe u atmosferu i tako utiče na globalno zagrevanje, objašnjava Harold Muni, profesor biologije životne sredine na Univerzitetu u Stenfordu. ,,Azot stiže daleko od polja na kome se primenjuje“, kaže. On je jedan od uzročnika naglog porasta broja algi i biološki mrtvih zona na rečnim ušćima. Kada je Stenford upoređivao uzorke vode uzete iz zemljišta ispod stabala jabuka gajenih na organski način i stabala koja su gajena na konvencionalan način, otkrio je da je nivo azota 4,4 do 6,6 puta viši u zemljištu ispod drveća koje je đubreno veštačkim đubrivom.
Kad se pribli탑i kraj...
N
O tome je mučno razmišljati. Još je teže pripremiti se za to. Kako onda treba prići kraju života?
...
N
Srđan Protić
Na kraju puta kojim koračamo nalazi se smrt, a ipak najmanje smo spremni upravo za ono što svakoga od nas neumitno oËekuje. S druge strane, zar je uopšte moguÊe uistinu se pripremiti za kraj života? Svi koji su izgubili dragu osobu potvrdiÊe da je taj bol neizmeran i veoma Ëesto je gotovo nemoguÊe pronaÊi prave reËi koje treba uputiti osobi koja je u žalosti. „PodseÊanje na to da Êu uskoro biti mrtav najbolji je motiv koji mi pomaže u donošenju važnih odluka u životu“, rekao je osnivaË poznate kompanije „Epl“ Stiv Džobs u slavljeniËkom govoru iz 2005. godine. Zato postavite sebi pitanje: „Kad bih znao da je kraj blizu, da li bih išta uradio drugaËije? I da li bih gubio vreme?“ Smrt je neshvatljiva granica i mnogima od nas to saznanje uliva strah. Kako starimo, sve smo bliži kraju, pa upravo zbog toga Ëesto želimo da odagnamo starost na razne naËine. Ipak, starenje nije greh, ono je jednostavno neizbežno. Nažalost, stariji ljudi su iz centra udaljeni na periferiju života, a tako je nestalo i njihovo bogato iskustvo i mudrost. Da li bismo se s prezirom odnosili prema visprenosti velikog mislioca poput Leonarda da VinËija koji je shvatio da je uËeÊi da živi zapravo uËio da umre? Ili prema francuskom pesniku i basnopiscu Žanu de Lafontenu koji je rekao: „Mudrog Ëoveka smrt nikada ne može iznenaditi, on je uvek spreman da ode.“ Rimski filozof Seneka ustanovio je da se ljudi ne plaše smrti veÊ razmišljanja o njoj, a Anais Nin je rekla da se ljudi koji žive ispunjene živote ne plaše smrti. Probudite svoju odvažnost ovim reËima... i poËnite razgovor.
...
Tužni dani
Beležnica i olovka bile su poslednje
dve stvari koje je Miloš odneo svom ocu Živoradu Žiki LaziÊu u bolnicu. Proslavljeni srpski novinar, scenarista i pisac nije mogao bez njih ni kad je bio gotovo na samrti. I taman kad se Ëinilo da je Milošev otac, autor pro-
fotografija: shutterstock
slavljenih „Muzikanata“, „Graana sela Luga“, „Doktorke na selu“ poËeo da se oporavlja, medicinska sestra je 12. septembra 2009. godine pozvala telefonom Miloša da doe u bolnicu. Kada je Miloš stigao, saopštila mu je da mu je otac preminuo. 91
[Rečnik] aleksandra dimić
Telo vreteno...
Bilo da pripadate onima kod kojih prevagu odnosi mozak, bilo da ste bliži odlukama srca, ovaj ReËnik donosi zanimljive pojmove vezane za naše telo. Zabavite se i opipajte svoj puls znanja!
1. arkada
A) donji deo vilice B) deo Ëeone kosti iznad oka u obliku luka C) izbaËeni prednji zubi
2. fontanela
A) „mala fontana“ B) mekano mesto na temenu novoroenËeta C) mali mozak
3. dustaban
A) prÊasti nos B) hrskavica u zglobu kolena C) kljuËna kost
4. gluteus
A) zadnji deo glave izmeu temena i vrata B) deo ušne školjke C) rupice na obrazima
5. zapešće
A) brzi pokret oËiju u fazi dubokog sna B) centralni nervni sistem C) indeks telesne mase
6. ris
A) ranjivo mesto B) deo pete, nazvan po doktoru Ahilu C) ispucala peta
A) spušteno stopalo B) vrhovi prstiju C) Ëitanje sudbine sa linija na tabanu A) Ëeoni režanj mozga B) stražnji mišiÊ C) trbuπni miπiÊi, trbušnjaci
ilustracije: ivica stević
7. meniskus
A) pupak, „centar tela“ B) srednji deo tabana C) unutrašnja strana ruËnog zgloba A) gornji deo stopala B) „žila glupaËa“ koja iskaËe od besa C) klempave uši reader’s digest rdsrbija.com
8. babina rupa
9. ITM
10. Ahilova peta
11. veđe
A) obrve B) trepavice C) nausnice
12. muskul
A) oËna jabuËica B) mišiÊ C) Ëašica na kolenu
13. mandibula
A) koren dlake B) donja vilica C) srednje uho
14. pleksus
A) predeo trbuha i želuca B) leni deo C) Ëvrsto stisnuta pesnica
Pitanje plus Među pojmovima krije se i jedan omraženi uljez. Izbacite ga! A) Krsta B) Lumbago C) Pazuh D) Lopatice
141
Odgovori 1. arkada ∑ [B] Deo
Ëeone kosti iznad oka u obliku luka. Pao je i raskrvario arkadu. 2. fontanela ∑ [B] Mekano mesto na temenu novoroenËeta. Fontanela je mesto na kom kosti joπ nisu srasle, veÊ su povezane hrskavicom. 3. dustaban ∑ [A] Ravan taban, spušteno stopalo; Za korekciju dustabana najbolje je iÊi bos. 4. gluteus ∑ [B] Stražnji mišiÊ. U fitnes klubovima dame najveÊu pažnju posveÊuju vežbama za gluteus. 5. zapešće ∑ [C] Unutrašnja strana ruËnog zgloba. Na zapešÊu se meri puls. 6. ris ∑ [A] Gornji deo stopala. Imam visok ris i πiroko stopalo pa uvek biram za broj veÊu obuÊu. 7. meniskus ∑ [B] Hrskavica u zglobu kolena. Kod sportista, meniskus je Ëesto izložen povredama. 8. babina rupa ∑ [A] Udubljenje izmeu temena i vrata. Masaža vrata
kreÊe od babine rupe nadole. 9. ITM ∑ [C] Indeks telesne mase. ITM proraËunava telesnu masu iz odnosa težine i visine. 10. Ahilova peta ∑ [A] Ranjivo mesto, slaba taËka; Ahilova peta je dobila ime po grËkom junaku Ahilu, kome je peta bila jedino ranjivo mesto. 11. veđe ∑ [A] Obrve. Kad se naljuti, skupi vee i gleda popreko. 12. muskul ∑ [B] MišiÊ. Važno je aktivirati svaki muskul pojedinaËnim vežbama. 13. mandibula ∑ [B] Donja vilica. Imao je izraženu i isturenu mandibulu. 14. pleksus ∑ [A] Predeo trbuha i želuca. U boksu je udarac u pleksus nedozvoljen udarac.
> Pitanje plus
Lumbago je jak bol u donjem delu leđa dok
su ostala tri pojma dobro poznati delovi tela. Dakle, čuvajte se nazeba, naglih i nezgodnih pokreta i izbacili ste uljeza!
bodovanje 0-7 Ahilova peta 8-11 hrabro srce 12-14 mali mozak
Nova značenja Koren reči lakat je deo ruke koji spaja nadlanicu i podlakticu. Zglob lakta je izuzetno pokretan i omoguÊava da se nadlanica približi podlaktici u vrlo oštrom uglu. Upravo koristeÊi tu analogiju, vozaËi za veoma oštru krivinu na putu u æargonu kažu da je „lakat krivina“. 142
Anatomija (od novolatinskog anatomia, sa korenom u grËkom anatomē − rasecanje) je nauka koja izuËava sklop tela i sastav organa ljudi i životinja. Takoe, anatomija se koristi da oznaËi i telesni sastav, grau tela. Anatomija zadaje glavobolje svim studentima medicine. r e a d e r ’ s d i g e st ˙ n ov e m b a r ’ 1 0.
F kus pročitajte na strani 144.
> Detaljnije o fotografiji
FOTOGRAFIJA: „KOLONADE“ © MAJA SIEFARTH