__MAIN_TEXT__

Page 1

41 broj 2016.

HOTELI

RESTORANI

BAROVI


uvodnik HOTELI RESTORANI BAROVI

Ugostiteljstvo i turizam žive cijele godine

GLAVNA UredniCA Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr

Prijedlog Vlade o povećanju snižene stope PDV-a sa 13% na 25% bila je jedna od glavnih tema ovogodišnjeg Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika održanog u Splitu. Kao jedan od razloga donošenja ovakve odluke Nenad Šepak, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, vidi nekoordiniranost ministarstava te činjenicu da su se u pet godina promijenila četiri resorna ministra.

Suradnici Ana-Maria Cuglin, Anica Đokić, Željko Garmaz, Majda Medanić, Matija Powlison Belković, Alma Radoš, Janica Tomić, Mustafa Topčagić DIREKTORICA PRODAJE Marija Kosor, 01 4854 278 I MARKETINGA marija.k@crier.hr

„Strategija razvoja hrvatskog turizma izglasana je jednoglasno, radila se u suradnji sa strukom i obećavala je pomake na temelju kojih su ugostitelji krenuli u investicije, dodatna zapošljavanja i razvoj lokala. Ako se Strategija samo tako, preko noći, ukine na pola svoje provedbe, kakvu to poruku šalje investitorima? Uostalom, mi sa stopom PDV-a od 13% ne želimo biti privilegirani, već samo konkurentni među drugim turističkim zemljama“, istaknuo je Šepak u ovomjesečnom intervjuu.

IZVRŠNA DIREKTORICA Irena Šahman, 01 4854 431 irena@crier.hr

GrafičkA PRIPREMA

TISAK

Group MANAGER John Whitbread john@crier.co.uk

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb crier@crier.hr www.progressive.com.hr ISSN 1846-9361

HRB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke, slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

Iako kraj godine uglavnom znači i kraj sezone, reviziju što je od ciljeva ispunjeno i koliko se zaradilo, nikako nije trenutak za odmor nego planiranje iduće sezone. Mlade generacije gostiju stalno su online putem telefona i tu imate mogućnost pojaviti se preko Instagrama, Facebooka ili YouTube kanala. Objavljivanje lijepih, sunčanih i nasmijanih fotografija tijekom hladnih i sivih zimskim dana mogu stvoriti želju kod potencijalnih gostiju da odmah kod vas naprave rezervaciju. Jedna od hrvatskih destinacija, u koju nas u ovom broju vodi Alma Radoš, je Slavonija. Upoznajte njezino drugo lice i srušite predrasude - Slavonija nije samo nepregledna ravnica - tamo ćete otkriti vrhunska crna vina, a njezina urbana scena itekako je živa. A jedno je sigurno – iz Slavonije nikad, ali baš nikad, nećete otići gladni i uživat ćete u svakom trenutku nadaleko poznate slavonske gostoljubivosti.

32

Marija Sedlar marija@crier.hr


BR. 41 / 2016.

sadržaj 12 hrb turizam

Sve što niste znali o Slavoniji PRIPREMILA: ALMA RADOŠ

16 hrb intervju

Nenad Šepak, Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika, HOK RAZGOVARALA: MARIJA SEDLAR

20 hrb festivali

11. Zagreb VINOcom: Sudjelovanje je stvar prestiža PRIPREMIO: MUSTAFA TOPČAGIĆ

26 hrb vinska akademija

GARNACHA/GRENACHE: sorta u usponu PRIPREMILA: JANICA TOMIĆ

16 12

16 30 hrb ljudski resursi

Konflikti na radnom mjestu i kako ih riješiti PRIPREMILA: MAJDA MEDANIĆ

34 hrb savjetnik

Kraj je u stvari početak PRIPREMILA: ANICA ĐOKIĆ

38 hrb analiza

Zašto se baca hrana u restoranima PRIPREMILA: ANA-MARIA CUGLIN

42 hrb umjetnost kave

Latte Art - ljubav prema svakoj šalici kave PRIPREMIO: MATIJA POWLISON BELKOVIĆ


ZA NAS, NJEGOVANJE VINA JE NJEGOVANJE UMJETNOSTI ŽIVLJENJA!

Za dobro vino svaki je dan dobar, a blagdanski dani zaslužuju i blagdanske cijene. Nazdravite našim prvim pjenušcem ili odaberite neki od prigodnih blagdanskih paketa.

Najljepše blagdane želi Vam Vaša KORTA KATARINA

51


vijesti Otočnim proizvodima dodijeljene oznake kvalitete

Na desetoj manifestaciji Hrvatski otočni proizvod, održanoj na otoku Lošinju, svečano je dodijeljena istoimena oznaka za 2016. godinu za 68 otočnih proizvođača te za 111 proizvoda. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru ovog projekta otočnim proizvođačima dodjeljuje oznaku Hrvatski otočni proizvod kojom potiče sve otočne proizvođače u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Oznaka se dodjeljuje proizvodima koji su uspješno objedinili tradiciju, istraživački rad, inovaciju i natprosječnu kvalitetu, a pritom udovoljili i brojnim kriterijima izvrsnosti, izvornosti i tradicije. Osim što ima značajnu turističku, tradicionalnu i gospodarsku vrijednost ovaj projekt pozitivno utječe na razvoj hrvatskih otoka.

Vina Brač - najbolje dizajnirana ambalaža

U okviru međunarodnog festivala kreativnosti Golden Drum održanog u Ljubljani, dodijeljene su nagrade za projekte tržišnih komunikacija iz zemalja Srednje i Istočne Europe. Bruketa&Žinić OM osvojili su glavnu nagradu Golden Drum u kategoriji dizajna ambalaže masovnih proizvoda za rad Etiketa skromnog čovjeka, nastao u suradnji s Brandoctorom, za bračkog proizvođača vina Jako vino i njegov brend Vina Brač. Etiketa Vina Brač 1903 vjerojatno je najmanja na svijetu. Bračani, naime, vjeruju kako velika vina ne trebaju velike etikete pa odatle i slogan Vina Brač 1903: Škrta zemlja, bogat duh.

6

Rekordni rezultati Adria Snack Company Poslovni rezultati prve godine poslovanja Adria Snack Company d.o.o. potvrđuju vodeću poziciju na tržištu snacka u Hrvatskoj i rast u regiji, istaknuo je direktor tvrtke Dubravko Folnović na predstavljanju poslovnih rezultata, otkrivši da je u 2016. go-

dini tvrtka ostvarila 131 milijun kuna prometa. „Ukupno ulaganje u prvih godinu dana iznosilo je 7 milijuna kuna čime smo dodatno modernizirali pogone i unaprijedili proizvodne kapacitete tvornice u Hercegovcu. U ovom investicijskom ciklusu osigurali smo i implementaciju sustava kojim smo postigli višu razinu energetske učinkovitosti naših proizvodnih pogona. U iduće dvije godine planiramo više od 11 milijuna kuna dodatnih ulaganja s ciljem daljnjeg povećanja proizvodnih kapaciteta“, otkrio je Folnović.

Darko Ivančević globalni potpredsjednik za pivo Staropramen Dugogodišnji direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević preuzeo je poziciju globalnog potpredsjednika piva Staropramen unutar pivske korporacije MolsonCoors, na kojoj će biti zadužen za strateško planiranje i vođenje brenda. Poziciju v.d. direktora marketinga i izvrsnosti potrošača za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu preuzima Ivan Šuvar, dosadašnji marketing menadžer za core brendove Zagrebačke pivovare. Ivančević je tijekom dosadašnje karijere dao velik doprinos rastu brendova, rastu tržišnog udjela i uspješnosti poslovanja Zagrebačke pivovare, a o novoj funkciji kaže: "Sretan sam što već dugi niz godina radim u organizaciji i korporativnoj kulturi koja prepoznaje i nagrađuje uspjehe timova te kvalitete i kompetencije svojih zaposlenika.“

Ksenija Matan Jelić u Upravi METRO Cash & Carry Ksenija Matan Jelić preuzela je funkciju izvršne direktorice za financije i članice Uprave METRO Cash & Carry Hrvatska. U Metrou će biti zadužena za provedbu strategije u području financija i IT-a, s naglaskom na daljnju modernizaciju i osnaživanje digitalnih kapaciteta tvrtke te uvođenje novih proizvoda i usluga. "Fokusirat ćemo se na razvoj digitalnih rješenja koja su ključna za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. Svoje iskustvo primijenit ću kako bismo profesionalnim kupcima Metroa omogućili još bolju dostupnost usluga i proizvoda važnih za njihovo poslovanje", izjavila je Matan Jelić koja je u Metro došla s pozicije izvršne direktorice Divizije podrške u Hrvatskoj pošti, gdje je bila odgovorna za IT, upravljanje financijama te cjelokupnim upravljanjem nekretninama.


Uspješno završeni 11. Dani otvorenih vrata peljeških podruma

Najfiniji sendviči u novootvorenoj Kroštuli na Britancu Novootvorena Kroštula na zagrebačkom Britanskom trgu pravi je mali predvodnik svjetskog trenda zdrave i brze prehrane. Nalazi se u sklopu Košare&Kašete i nudi zagrebačke delicije među kojima su i sendviči od čvaraka, zagrebačkog sira i vrhnja s obližnjih OPG-ova. Izvrstan jednostavan obrok, odlična je uravnotežena i raznovrsna prehrana za koju uvijek možete pronaći vremena na radnom mjestu ili u šetnji gradom. Salate su spremljene u staklenkama, a uz njih tu su Katin kruh bez glutena, sendviči sa salamom od divljači ili drniškim pršutom. Želja Kroštule je spojiti Functional i Comfort Food, a obroci su konkretni - bilo da se radi o doručku, ručku ili večeri.

Više od dvije tisuće posjetitelja Pelješca iz svih krajeva Hrvatske i regije uživali su u 11-im Danima otvorenih vrata peljeških podruma u vrhunskim i kvalitetnim vinima te razgledavanju vinarija i podruma tridesetak vinara širom poluotoka. I ove je godine deset mladih enologa ocjenjivalo najbolje mlado vino: Mladi pošip i Plavac mali, poznate pelješke vinarije Matuško dobila su najviše ocjene u kategoriji bijelih i crnih vina, a u kategoriji rose vina Mladi plavac mali OPG-a Bezek. U sklopu manifestacije prvi puta se promovirao lovni turizam poluotoka, a organizirano je i natjecanje u pripremanju lovačkog gulaša u Potomju. sponzorirani članak

VELPRO - najpoželjniji partner Adventa u Zagrebu!

K

ada je Advent u Zagrebu prošle godine ponio titulu najboljeg u Europi, postalo je jasno da će ova godina pružiti još više sadržaja i vrhunskih doživljaja svim svojim posjetiteljima. Tako je ove godine blagdanska čarolija zaživjela na čak 17 zagrebačkih lokacija, a Zagreb naprosto zablistao! No ono što se skriva iza čarolije niz je organizacijskih pojedinosti i, golom oku, nevidljivih napora koje organizatori ulažu kako bi stvorili neponovljiv blagdanski ambijent i posebno ozračje za sve domaće i inozemne posjetitelje. U najljepšoj Božićnoj priči, VELPRO je pronašao svoje mjesto u ulozi pouzdanog partnera koji pruža beskompromisnu podršku profesionalcima u najizazovnijem, a ujedno i najposebnijem dijelu godine.

ŠIROKI ASORTIMAN

SAVRŠEN OMJER CIJENE I KVALITETE

POUZDANA DOSTAVA

VELPRO DOSTAVLJA NA ČAK 11 ADVENTSKIH LOKACIJA: • Advent na Europskom trgu • Market u Martićevoj • Advent na Trgu bana Josipa Jelačića • Božićni sajam (Bogovićeva ulica) • Božićni sajam (Gajeva ulica) • Fuliranje kod Uspinjače • Fuliranje u Kurelčevoj

• Kod Rudolfa - Advent za djecu na Strossmayerovom trgu • Ledena bajka Djeda Božićnjaka na Zagrebačkom Velesajmu • Novi advent - Advent u Novom Zagrebu (MSU) • Advent na Tuškancu

OSLONITE SE NA PARTNERA KOJI NUDI ODGOVORE NA SVE IZAZOVE DANAŠNJEG POSLOVANJA!

7


vijesti Vinima Laguna tri zlata na Wine Expo Poland

Agrolaguna se sa svojim vinima Vina Laguna predstavila na međunarodnom sajmu Wine Expo Poland održanom u Varšavi te osvojila tri zlatne medalje. Zlato su dobila vina Vina Laguna Castello 2013., Vina Laguna Festigia Merlot 2013. te Vina Laguna Festigia Cabernet Sauvignon 2013. Agrolaguna je samo ove godine na tržište Poljske izvezla čak 300.000 boca Vina Laguna. „Nastavit ćemo i dalje snažno promovirati Vina Laguna na tržištu Poljske, ali i našim drugim važnim izvoznim tržištima poput Njemačke, Austrije te Velike Britanije. Također, planiramo i nove investicije u Agrolaguni s ciljem daljnjeg razvoja i unapređenja kvalitete Vina Laguna“, izjavila je Suzana Diklić, voditeljica marketinga Agrolagune.

Jägermeister najprodavanije uvozno alkoholno piće Tvrtka G3 Spirits je s najpoznatijim biljnim likerom na svijetu, Jägermeisterom, i u financijskoj godini 2016. ponovno postigla izvanredne prodajne rezultate. Jägermeister će i ove godine s 900.000 boca 0,7 l, koliko se planira prodati do kraja godine, zadržati prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih uvoznih alkoholnih pića u Hrvatskoj koje čvrsto drži već više od desetljeća. Jägermeister je predstavio i novu komunikacijsku platformu Your Jägermeister. Your Story., kao i redizajniranu bocu, etiketu te novi, osvježeni komunikacijski logo. Novom platformom Jägermeister poručuje da ostaje uz svoje potrošače bez obzira kakve odluke, kada je riječ o zabavi, oni donosili.

8

Velpro obilježio 10 godina projekta Plus Market Povodom 15 godina poslovanja Velpro Centra i 10 godina od otvorenja prvog Plus Marketa, u Poreču je 400 predstavnika malih trgovaca – partnera programa te predstavnici Agrokora i menadžment Velpro Centra svečano obilježilo uspješno poslovanje. Od 2006. do danas otvoreno je ukupno 1.100 prodajnih partnerskih mjesta, unaprijeđen je vozni park postavivši nove standarde po pitanju specijaliziranih vozila i opremljenosti rashladnim uređajima, a lansirana je i privatna robna marka Rial. Velpro se u proteklih 10 godina iskazao kao izvrstan partner

Plus marketima, osobito kada je u pitanju nabava te marketinška i logistička podrška, a najavljeni projekti kao i novi koncept cjenovne politike ostvaren kroz projekt Extra cijena, dio su nove strategije i budućnosti projekta Plus market.

Splićani pozivaju Zagrepčane na Advent

Izvedbom 'Stari splitski plesovi na ledu' u Ledenom parku na Trgu kralja Tomislava, splitsko kulturno-umjetničko društvo Jedinstvo pozvalo je u četvrtak, 8. prosinca, Zagrepčane i njihove goste da posjete Advent u Splitu. Split i ove godine širom otvorenih ruku dočekuje djecu i odrasle koje u gradu pod Marjanom očekuju glazbeni i dramski programi, plesni nastupi i zabavne ak-

tivnosti poput dolaska Sv. Nikole i Djeda Božićnjaka. Splitski advent ugostit će i humanitarna događanja poput akcije 'Sv. Luce donosi osmijeh' te prigodni vlakić HŽ putničkog prijevoza za djecu iz udruga Sindrom Down 21, Zvono i Lastavice. Za glazbeni program u Splitu zaduženi su DJ-evi, zborovi i bendovi, a za gastronomski dio programa splitski Gastro Get festival.

Intertekstila Stanić otvorio nove trgovine Family Family, maloprodajni lanac tekstilne kuće Intertekstil Stanić, otvorio je nove trgovine u City Center One Split i City Center One East Zagreb, a uskoro otvara i renoviranu trgovinu u zagrebačkoj Ilici te se očekuju otva-

ranja u novim trgovačkim centrima u Trogiru i Imotskom. Ova otvorenja predstavljaju novu stranicu za sam Family brend i početak novog koncepta u uređenju interijera trgovina i načina prezentacije proizvoda. Asortiman Family brenda (kao i matične kuće, Intertekstil Stanića) kućni je tekstil u posteljnom, kupaonskom, kuhinjskom i dekorativnom programu, sa snažnim naglaskom na prirodne materijale (100% pamuk), hrvatski dizajn i hrvatsku proizvodnju. Osim vlastitih brendova i kolekcija, Family nudi i kvalitetne svjetske brendove, poput Pierre Cardina.


sponzorirani članak

Širenje suradnje METRO-a s hrvatskim dobavljačima

Proizvodi od istarskog goveda dostupni u cijeloj Hrvatskoj M

ETRO i Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) predstavili su ugostiteljima i hotelijerima proizvode od autohtonog istarskog goveda boškarina, koji su od studenog dostupni na području cijele Hrvatske. U pripremi chefa restorana Mano, Hrvoja Nakića, gosti su upoznali boškarina kroz rozbeef od boškarina, bolognes od

boškarina uz hrskave rižine palačinke te file boškarina u krepinetu od začinskih trava s tamnim umakom od divljih borovnica. Suradnja METRO-a i AZZRI-ja započela je u srpnju ove godine kada je METRO njihove proizvode uvrstio u ponudu centara u Puli i Poreču. Od sada kupci iz Splita, Zagreba, Rijeke i Zadra mogu obogatiti svoju ponudu autohtonim istarskim proizvodom dok putem dostave METRO osigurava dostupnost proizvoda na području gotovo cijele Hrvatske. "Ponosni smo što se METRO može pohvaliti s najboljom ponudom proizvoda od boškarina u Hrvatskoj zahvaljujući suradnji s AZRRI-jem i proizvodima od svježeg mesa i prerađevina poput salame od boškarina s

tartufima. METRO surađuje s brojnim restoranima i hotelima diljem Hrvatske i naša je obveza kontinuirano proširivati asortiman. Posebno nas raduje kada se radi o hrvatskim dobavljačima kojima nastojimo osigurati pristup što većem broju naših profesionalnih kupaca", naglasila je Nela Bučević, direktorica ljudskih resursa i korporativnih komunikacija tvrtke METRO Cash & Carry Hrvatska. Suradnja AZRRI i METRO-a omogućila je istarskim proizvođačima mesa i mesnih prerađevina istarskog goveda boškarin okupljenim u Agenciji da svoje proizvode po prvi put plasiraju na police međunarodnog trgovačkog lanca. "AZRRI putem prodajnih kanala METRO-a brže stiže do kupaca i tako im približavamo svoje proizvode. Velika je prednost to što proizvode istarskih proizvođača kroz METRO možemo ponuditi i predstaviti ugostiteljima i restoranima iz cijele Hrvatske, što nam je do sada bio veliki logistički izazov", izjavio je Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre. Tijekom 2016. godine proizvodi, 45 novih hrvatskih dobavljača uvršteno je u asortiman METRO-a te danas više od 60 posto asortimana METRO-a čine proizvodi hrvatskih dobavljača. U program robnih marki METRO-a uključeno je više od 50 hrvatskih proizvođača čiji se proizvode nalaze na policama veleprodajnih centara METRO Cash & Carryja u 15 zemalja diljem svijeta od Kine, preko Moldavije i Poljske, pa do Njemačke i Francuske.

9


vijesti Promocija pjenušavih Prosecca vinarije Astoria

U Basta Gourmet Baru u Zagrebu održana je promocija vinarije Astoria, renomiranog talijanskog specijaliste za pjenušava vina Prosecco. Astoria Prosseco spada u grupu najrenomiranijih vinarija što potvrđuje izbor njihovog Prosecca Milesimato među deset najboljih Prosecca Italije od strane magazina Decanter u izdanju od svibnja ove godine. Uzvanici su imali priliku kušati pet etiketa Astoria pjenušaca sljubljenih s talijanskim delicijama; Astoria Cuvee Brut Metodo Cavazzani 2012., Astoria Millesimato Valdobbiadene '015 Extra dry 2015., Astoria Cordiere Valdobbiadene Extra dry, Astoria Fashion Victim Rose Extra dry i Astoria Fashion Victim Moscato Rose Dolce.

Srebrni Eurobest za Janu i Imago Najvažniji europski festival oglašavanja nastavio je pobjednički niz Malene i Klepetana te nakon Brončanog lava u Cannesu, Grand Prixa na Golden Drumu, srebra na Epica Awards i zlatnog SEMPLa Jani i Imagu donio novo srebro na Eurobestu. Stručni žiri dodijelio je srebrnu nagradu kampanji Malena i Klepetan u kategoriji Live broadcasting / live streaming te ovjenčao njene autore petom u nizu nagrada u samo nekoliko mjeseci. Nakon osvajanja nagrada na eminentnim marketinškim festivalima i pobjeda u svim najvažnijim marketinškim kategorijama, priča o rodama čija je

ljubav osvojila srca mnogih diljem svijeta, zaokružila je pobjednički niz kreativnog tima Jane i agencije Imago Ogilvy.

Restoran Noel predstavio vina Poderi Colla Restoran Noel predstavio je izvrsna klasična crna vina Poderi Colla iz talijanskog Pijemonta. Vlasnik Tino Colla deveta je generacija u vinariji čija povijest seže u daleku 1703. godinu. Prije 22 godine Tino je obiteljske posjede okupio u vinariju Poderi Colla koja danas proizvodi maksimalno 150 tisuća boca sa 26 hektara vinograda. Dominiraju crna vina autohtonih sorti dolcetto i nebbiolo. „Mi smo jednostavni ljudi, posvećeni radu na zemlji. Težimo prirodnoj, a ne apsolutnoj savršenosti, stoga u proizvodnji koristimo tehnologiju što je manje moguće, uz minimalnu manipulaciju grožđa. Ne želimo da naša vina samo pijete, nego i da ih se sjećate“, vinska je filozofija Tina Colle.

Teo Ivanišević pridružio se timu Bistroa Apetit

ISCRO 2016: Prestižna nagrada Šampion kvalitete za Korlat šipak i divlju ružu Nakon što je u lipnju predstavio jedinstven koncept u Hrvatskoj gastronomiji i doveo najboljeg hrvatskog chefa Toma Gretića na funkciju Chef Patrona, Bistro Apetit osnažio je svoj tim zaposlivši Tea Ivaniševića, najboljeg Gretićevog učenika, na poziciji Chef Executivea. Teo je karijeru započeo rovinjskoj Maistri 2008. godine, gdje je radio do kraja 2016. U Bistro Apetit dolazi s mjesta Executive Chefa Monte Mulinija. Ovaj mladi kreativac kontinuirano se usavršavao učeći od najboljih, od čega svakako treba izdvojiti salzburški Ikarus bei Hangar 7 s 2 Michelin zvjezdice.

10

U organizaciji Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske održano je drugo međunarodno ocjenjivanje kvalitete jakih alkoholnih pića ISCRO 2016. GIUPPH je krovna

udruga proizvođača pića Hrvatske, a ocjenjivanje je pokrenuto s ciljem okupljanja proizvođača jakih alkoholnih pića radi promoviranja visokih standarda kvalitete na međunarodnom nivou. Najprestižnija nagrada – Šampion kvalitete – otišla je tvrtki Badel 1862 za premium liker Korlat šipak i divlja ruža. Badel je na ocjenjivanju ISCRO 2016 nagrađen i zlatom za Korlat Medicu, Pelinkovac orange, srebrom za Staru šljivovicu, a broncu je dobila Korlat Travarica barrique sa smiljem.


Blagdanski užitak za sve ljubitelje piva

sponzorirani članak

Nova zvijezda Vina Belje

Goldberg graševina berbe 2015. N Blagdanski ugođaj ne bi bio potpun bez već tradicionalnog Božićnog piva. U prigodnoj Kući Božićnog piva na zagrebačkom Cvjetnom trgu predstavljeno je 27. po redu izdanje Božićnog piva, koje uz jedinstven okus krasi i umjetnost na boci, za što je ove godine zaslužna mlada umjetnica Nikolina Zanetti. „Iznimno smo ponosni na to što iz godine u godinu nastavljamo okupljati etablirane i mlade umjetnike koji su svaki na svoj način dali upečatljivo lice božićnom pivskom izdanju. Poseban božićni duh koji prenosimo kroz izgled svake etikete upotpunjen je i jedinstvenom recepturom Božićnog piva koje će našim potrošačima zasigurno dati još jedan razlog više za veselje u ovo blagdansko vrijeme“, rekao je Ivan Šuvar, direktor marketinga Zagrebačke pivovare.

Dosad se Fuliralo više od 30.000 posjetitelja

Fuliranje svojom kreativnom i raznolikom ponudom uvelike doprinosi Zagrebu u obrani titule Najbolje adventske destinacije u Europi. Tako je samo u desetak dana Fuliranja, Tomićevu i Kurelčevu ulicu posjetilo oko 30.000 znatiželjnika željnih dobre zabave i vrhunskih gastro užitaka. Osim nastupa raznih izvođača, na Fuliranju nastupaju i mnogobrojni poznati kuhari. Ovogodišnji novitet je Chef House, u sklopu kojega kuhaju Dino Galvagno, Ante Pižić, Marin Medak i Andrej Barbieri. U najboljoj gastro ulici u Hrvatskoj uživalo se i u jelima Ivana Pažanina, Hrvoja Zirojevića i Brace Sanjina, a Fuliranje je obogatila kuhinja Toskanskog Mozart Marca Sassa, poznatog i kao Pastaman.

akon izvrsne berbe i pažljivo vođenog odležavanja, Goldbreg graševina berbe 2015. spremna je za izlazak na tržište. Ova najnagrađivanija hrvatska graševina koja dolazi s položaja Goldberg na vrhu Banovog brda u Baranji poznata je po svojoj harmoničnosti, eleganciji i kompleksnosti koju daju redovna i kasna berba graševine, ali i terroir hrvatskog Podunavlja. Položaj Goldberg ili Zlatno brdo jedan je od najosunčanijih položaja u baranjskim vinogradima, okrenut u potpunosti prema jugu, na kojem se grožđe bere isključivo ručno i to u različitim fazama dozrijevanja. Svoju kvalitetu i izvrsnost iz godine u godinu Goldberg Graševina potvrđuje zlatnim medaljama i priznanjima za kvalitetu na prestižnim svjetskim ocjenjivanjima vina zbog čega je domaći vinski kritičari nazivaju graševinom s najviše nagrada, a Vina Belje jednom od najznačajnijih vinarija Adria regije. Goldberg graševina berbe 2015. zavodi svojim mirisom i punoćom okusa. Aromatsku kompoziciju ovog vina odlikuje sklad citrusne svježine, zrelog voća i predikatnih nota. Vino je polusuho, kremozno, bogato i kompleksno, s laganom bademastom gorčinom na kraju koja odaje sortnost baranjske graševine. Zahvaljujući svom snažnom okusu Goldberg Graševina idealno prati bogata i profinjena jela, a njezina kompleksnost najbolje dolazi do izražaja uz guščja jetra i pečenu patku te uz slatke zalogaje domaćih kremastih kolača.

11


turizam

FOTO: Arhiva TZ Požeško-slavonske županije

Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert

Sve što niste znali o Slavoniji Rušimo predrasude o Slavoniji i predstavljamo njeno drugo lice koje bi vas moglo u potpunosti iznenaditi. No jedna je činjenica nepobitna – iz Slavonije nikad nećete otići gladni!

O

sim što nas čine sretnijima, bogatijima i tolerantnijima, putovanja ruše barijere i predrasude. Upravo bi se to vama moglo dogoditi odlučite li se za posjet Slavoniji. Upoznajte njezino drugo lice i srušite tri temeljne predrasude o ovom prekrasnom dijelu Hrvatske. Dakle, vidjet ćete da Slavonija nije samo nepregledna ravnica, tamo ćete otkriti vrhunska crna vina, a njezina urbana scena itekako je živa. No jedno je sigurno – iz Slavonije nikad, ali baš nikad, nećete otići gladni i uživat ćete u svakom trenutku nadaleko poznate slavonske gostoljubivosti.

JE LI SLAVONIJA UISTINU SAMO RAVNICA?

Da Slavonija nije samo nepregledna ravnica uvjerit ćete se posjetite li Požeško-slavonsku županiju. Njezinih pet planina - Psunj, Papuk, Krndija, Dilj gora i Požeška gora, privlače ljubitelje aktivnog odmora, osobito bicikliste i planinare. Bez obzira jeste li rekreativac ili profesionalac, između 37 biciklističkih i 63 planinarske staze odabrat ćete one prilagođene vašim željama i fizičkoj

12

kondiciji. Osobito će vas oduševiti Park prirode Papuk, europski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Inače, u ovoj županiji sve je u znaku broja pet: jedna je od pet slavonskih županija, osim pet planina ima i pet gradova: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternicu i Požegu te pet općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Veliku. Plodna slavonska ravnica oduvijek

je hranila njezine stanovnike pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Ovo je područje neiscrpna inspiracija ljubitelja vina, osobito graševine koja je upravo tu dala svoj maksimum i u svijetu proslavila Hrvatsku. S više od trideset vinarija tri vinske ceste - Vinogorje Požega - Pleternica, Vinogorje Kutjevo i Vinogorje Pakrac, povezane su programom TZ Požeškoslavonske županije 'Slavonski puti' u jedinstveni turistički doživljaj. Uz dobro vino ide i dobra hrana, a tu će vas zavesti mirisi i okusi domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargli, fiš paprikaša i čobanca te vrhunskih poslastica poput salenjaka, makovnjače, orahnjače… U želji da sačuva što više starih jela s ovog područja, Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega osmislio je projekt Muzej u loncu s tradicijskim jelima slavonske kuhinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput vinogradarskog ćevapa, vajnsupe, požeških pijanaca, trganaca… Nekoliko atraktivnih odredišta u Požeško-slavonskoj županiji definitivno su za rubriku 'Jeste li znali'. Primjerice, Sov-


sko jezero u istočnom dijelu Požeškoslavonske županije na području Čaglina jedini je ostatak nekadašnjeg Panonskog mora. Paralela 45,3, koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem, proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima - Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom. Legenda kaže da je udovica Clicquot, ista ona dama koja je u 19. stoljeću pokorila svijet svojim šampanjcima, na putu u Petrograd posjetila Pleternicu i toliko se oduševila tamošnjim brežuljcima da

Uz dobro vino ide i dobra hrana, a tu će vas zavesti mirisi i okusi domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargli, fiš paprikaša i čobanca te vrhunskih poslastica poput salenjaka, makovnjače, orahnjače…

je po povratku u Champagneu Pleterničanima poslala lozne cijepove. I danas u njezinu čast jedan od pleterničkih brežuljaka nosi ime Klikun, po načinu na koji su mještani izgovarali njezino ime Clicquot. Navodno su carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji potječe iz 1232., iste godine kada su cisterciti izgradili ovaj najstariji vinski podrum u Hrvatskoj. Pakračka kuna, koja se kovala u tamošnjoj kovnici novca još 1256., inspirirala je današnji hrvatski novac. Pakrački srebrni novac, banovac, na prednjoj je strani imao kunu u trku, a na naličju patrijarhalni križ s dvije okrunjene glave. A sigurno niste znali da su Bentley, Lamborghini, McLaren i Aston Martin DB10, koji se vozio u filmu o James Bondu, opremljeni visoko kvalitetnim staklom s posebnim svojstvima iz tvornice Lipik Glas. Zanimljivo je da i Apple trgovine po cijelom svijetu imaju stepenice od stakla izgrađenog upravo u toj tvornici.

MOĆNI CRNJACI IZ SLAVONIJE

Točno je da je graševina najrasprostranjenija i najznačajnija vinska sorta kontinentalne Hrvatske. Iako je u svijetu smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je domovina graševine hrvatsko Podunavlje. Graševina je nadaleko proslavila ovaj dio Hrvatske i brojni vinari izgradili

13


turizam su uspjeh na ovoj sorti. No posjetite li Feričance, malo mjesto u Osječko-baranjskoj županiji, uvjerit ćete se da se u Slavoniji proizvode odlična crna vina. Feravino, poznati proizvođač iz ovog mjesta, poznat je po svojim moćnim crnim vinima. Za njihovu Frankovku Miraz 2012, vinski kritičar Ivo Kozarčanin oduševljeno je kazao kako je riječ o prekrasnom vinu kojem je čobanac

najbolji prijatelj ili čak ljubavnik. Bilo je to na nedavno održanoj radionici 'Crno blago Slavonije – vina linje Miraz' u okviru 11. VINOcoma, međunarodnog festivala vina i kulinarstva u zagrebačkom hotelu Esplanade. Uz moćnu Frankovku Miraz 2012. kušao se Merlot Miraz 2012., dubokog mirisa i voćnog karaktera, gusti i topao Syrah Miraz 2012., zanimljivi Pinot crni Miraz 2012. te snažni Cabernet sauvignon Miraz 2012., kralj crnog vina i vino energije. „Upravo je degustacija ovih vrhunskih vina pokazala da crne sorte zasađene na

14

idealnim položajima i u srcu Slavonije daju izvrsne rezultate. Svih ovih pet vina u aromatskom profilu imaju 70 posto zajedničkih karakteristika, koje mogu zahvaliti ekstremno toploj 2012. S druge strane, odmah se mogao prepoznati toliko tipični Merlot ili snažni Cabernet sauvignon koji se odao svojom strukturom“, istaknuo je Marijan Knežević, poznati hrvatski enolog koji je godinu dana na čelu enološkog tima Feravina. Iako je u liniji Miraz i vrhunska Graševina, Feravino je sinonim za crna vina iz Slavonije te su uz tradicionalnu

Septice ili ženske rock grupe Punčke, a na ovoj se sceni probija i mladi bend Revolušn. Tu je rođen i reper Shorty dok su generacije Vinkovčana stasale su uz nekadašnji VFM radio na kojem je karijeru započela i jedna od najpopularnijih hrvatskih dance grupa Colonia. Ovaj grad poznat je i po 'devetoj umjetnosti'- stripu. Tu živi Dubravko Mataković, jedan od najpoznatijih crtača, a u Vinkovcima se gotovo dva desetljeća održavao i popularni Salon stripa pod umjetničkom palicom još jednog istaknutog strip umjetnika, Vinkovčanina Krešimira Zimonića. Ovaj grad u ožujku je u znaku DORF-a, festivala dokumentarnog rock filma. No to nije jedini takav festival posvećen sedmoj umjetnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U kolovozu se na Dunavu se održava Vukovar film festival. A kad smo već kod urbane scene i Vukovara, svakog proljeća u ovom gradu i gradovima županije održava se Festival glumca, jedini događaj u Hrvatskoj na kojemu je u središtu glumac kao nositelj predstave, kazališta i kazališnog događaja.

frankovku, koja je u tim krajevima poznata još od 13. stoljeća, potvrdili da i internacionalne sorte srcu Slavonije daju izvrsne rezultate.

U lipnju se u vukovarskoj Park-šumi Adica u organizaciji Vukovarske udruge kulturnog aktivizma – VUKA, održava Vubbass opet air festival elektornske 'bass' glazbe, a u srpnju se u ovom gradu održava Blackout hip hop festivala koji okupi najatraktivnije izvođače hip hop scene te demo izvođače iz Osijeka, Vinkovaca i Vukovara. Uzmemo li u obzir da poznati rock bend Opća opasnost dolazi iz Županje, a reper Kandžija iz Osijeka, možemo ustvrditi da je urbana scena u Slavoniji itekako živa i zanimljiva.

SLAVONSKA URBANA SCENA

Ako ste mislili da se u Slavoniji slušaju samo tamburaši, demantirat će vas posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji. Posjetite li, primjerice, Vinkovce, otkrit ćete da se iza naoko mirnog i tipičnog slavonskog grada krije kreativna urbana kultura. Vinkovci su iznjedrili poznate rock bendove poput Kojota i Majki,


sponzorirani članak

Salysol grickalice za vrhunski užitak! Sentimo je mlada tvrtka osnovana s ciljem zastupanja i distribucije Salysol proizvoda, kako u Hrvatskoj tako i susjednim zemljama, prema najvišim standardima i ugledu tvrtke Salysol.

S

alysol je posvećen proizvodnji i distribuciji orašastih proizvoda, grickalica i slatkiša. Velika raznolikost asortimana i inovativan koncept automatske distribucije svrstava ga u vodeće proizvođače u Španjolskoj i inozemstvu od 1983. godine. Njihova vodeća pozicija temelji se na stalnim nastojanjima poboljšavanja proizvoda kao i same usluge klijentima. Salysol distribuira svoje proizvode na pet kontinenata te je kao takav prisutan na glavnim tržištima diljem svijeta i prepoznat od strane kupaca kao lider u prodaji konzerviranih orašastih plodova. U šarenoj lepezi proizvoda nalazi se više od 50 vrsta raznih okusa, od orašastih plodova, maslina, do slatkiša (slanih, ljutih, slatkih) u raznim veličinama pakiranja kako bi zadovoljili i najzahtjevnije konzumente.

Salysol proizvodi su idealni za hotelske minibarove, barove, restorane, sportske centre, marine, dječje igraonice i sl., iz razloga što su upakirani u vizualno atraktivna pakiranja koja svojom vakumiranom tehnologijom čuvaju svježinu i kvalitetu proizvoda te samim time imaju rok trajanja 4-5 godina!

ispuniti Vaša očekivanja i očekivanja njihovih gostiju. Naš stručni tim prilagodit će ponudu Salysol grickalica Vašim potrebama pomnim odabirom proizvoda i sustava prezentacije. Obratite nam se s povjerenjem i pružite Vašim gostima Vrhunski užitak grickanja!

Kako većina gostiju uz piće želi nešto i grickati, najčešći problem u dosadašnjem sistemu ponude grickalica je sumnja u higijenu unaprijed otvorenih i ponuđenih grickalica te ih iz toga razloga gosti najčešće odbijaju konzumirati. Salysol svojim pakiranjem izbjegava tu neugodnu situaciju i na higijenski i elegantan način pristupa gostu. Tvrtka Sentimo individualnim pristupom svakom klijentu nastoji

15


intervju Razgovarala: Marija Sedlar

Ugostitelji i turistički djelatnici - partneri koje treba uvažiti i dati im priliku Hrvatska obrtnička komora organizirala je 29. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, od 27. do 29. studenoga u Splitu, u hotelu Le Meridien Lav, a koji je okupio oko 400 sudionika. Domaćin ovogodišnjeg Kongresa bila je Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije, a pokrovitelj Ministarstvo turizma RH. O glavnim naglascima s Kongresa te aktualnoj situaciji u ugostiteljstvu razgovaramo s Nenadom Šepakom, predsjednikom Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. Na čemu je bio glavni naglasak ovogodišnjeg Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika? Namjera je bila ove godine osuvremeniti Kongres i na atraktivan način pružiti našim članovima nove aktualne teme, nove trendove, promovirati struku i njezin dignitet, kroz tematske radionice i panele, potaknuti i educirati ugostitelje kroz prezentacije i degustacije, predstaviti nove proizvode i sl. Tako smo, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, imali čast ugostiti i eminentnog Michelinovog kuhara Emanuela Scarella, koji je sudionicima i brojnim učenicima srednjih ugostiteljskih škola predstavio nove trendove u gastronomiji. U svjetlu upravo usvojene porezne reforme, nastojalo se kroz panel raspravu s nadležnim institucijama predstaviti traženja ugostitelja te moguće posljedice ukoliko dođe do povećanja PDV-a, ali i argumente od predlagatelja za uvođenjem ovakve porezne reforme. Održana je i panel diskusija s ugostiteljima iz zemalja EU i regije, kako bi iz prve ruke doznali na koji način ugostitelji rade i u kakvom poslovnom okruženju, kakva su zakonska rješenja za pojedine segmente poslovanja te druge relevantne informacije iz svakodnevnog života ugostitelja. Kao i na prijašnjim kongresima, kroz stručna izlaganja razmotrilo se stanje ugostiteljske struke, prezentiran je rad Ceha u prošlom razdoblju, kao i aktualne i zanimljive novosti u poslovanju ugostitelja.

Iz kojih se razloga, prema Vašim saznanjima, Vlada odlučila na povećanje snižene stope PDV-a? Po ovome što se desilo, čini se da ministarstva unutar Vlade nisu koordinirana. Žalosno je što smo u pet godina promijenili četiri resorna ministra i da se ugostiteljstvo uopće ne smatra gospodarskom granom. Izborni program je bio da se

16

rastereti malo i srednje poduzetništvo tako da bude konkurentno, a sada mi mali obrtnici i poduzetnici, koji sami u 20 tisuća jedinica zapošljavamo 50 tisuća djelatnika, ponovno moramo krpati rupu u proračunu. Podsjećam da je Strategija razvoja hrvatskog turizma izglasana jednoglasno, da se radila u suradnji sa strukom i da je obećavala pomake na temelju kojih smo mi ugostitelji krenuli u investicije, dodatna zapošljavanja i razvoj naših lokala. Ako se Strategija razvoja hrvatskog turizma samo tako, preko noći, ukine na pola svoje provedbe, kakvu to poruku šalje investitorima? Uostalom, mi sa stopom PDV-a od 13% ne želimo biti privilegirani, već samo konkurentni među drugim turističkim zemljama.

Što će podizanje stope PDV-a 'povući za sobom' te kako će se odraziti na ugostitelje? Porezna reforma uzrokovat će povećanje cijena i pad kvalitete u ugostiteljskim objektima, ponovno će se aktivirati siva ekonomija, a sve to automatski će uzrokovati i smanjenje broja djelatnika u sektoru ugostiteljstva te posredno i u drugim gospodarskim granama. Ponovno će se dogoditi da jedan ugostiteljski objekt u pet godina promijeni tri vlasnika, kao što je bio čest slučaj do 2013. godine, te da će do odluke o zatvaranju nagomilati brojne dugove. Prostora za povećanje cijena jednostavno nema, s obzirom da smo mi u Hrvatskoj po Svjetskom ekonomskom forumu 139. od ukupno 141 države po fiskalnim i parafiskalnim nametima. A sa 25 posto PDV-a padamo na zadnje mjesto i nećemo moći biti konkurentni zemljama u okruženju čiji PDV na ugostiteljske usluge iznosi između 8 i 10%. Dodatni problem je i što je povećana stopa PDV-a od 25 posto selektivno prihvaćena samo za dio ugostiteljstva i to predstavlja diskriminaciju jer one najmanje ugostitelje dovodi u nejednak položaj.


FOTO: MATEJA VRCKOVIĆ

Adventa u Zagrebu sigurno ne bi bilo bez zagrebaÄ?kih ugostitelja, a njihova kvalitetna i raznovrsna ponuda doprinijela je da Zagreb lani ponese laskavu titulu najbolje europske Adventske destinacije.

17


intervju Ovakvim podilaženjem jednoj kategoriji nauštrb druge direktno se gazi i preporuka EU 'Think small first' – da mali poduzetnici moraju biti na prvom mjestu. Međutim, još je veće i važnije pitanje ustavnosti ovakve odredbe o različitim stopama PDV-a, s obzirom da Ustav RH jamči da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu, a to u slučaju ugostitelja koji pružaju istovrsnu uslugu koja će na različit način biti oporezivana, sasvim sigurno nije slučaj.

Kako biste opisali trenutnu situaciju u ugostiteljstvu? S kojim se izazovima ugostitelji susreću u svakodnevnom poslovanju? Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika predstavlja, prema zadnjim podacima iz obrtnog registra, oko 13.000 obrtnika ugostitelja u Hrvatskoj, sa oko 20.000 ugostiteljskih objekata. O nama ugostiteljima direktno ili indirektno ovisi oko 100.000 zaposlenika. Kada se tom broju dodaju i obitelji i članovi obitelji ugostitelja i radnika, mislimo da smo partner kojega treba uvažiti i dati mu priliku. Postoji niz problema s kojima smo suočeni u svakodnevnom poslovanju, kao što su nedostatak kvalificirane radne snage, mnogobojni parafiskalni nameti i troškovi, povećanje troškova nabave, najavljena zabrana pušenja. Primarni prijedlozi koje struka ima prema mjerodavnim institucijama su, osim zadržavanja stope PDV-a na 13%, priznavanje reprezentacije u 100% iznosu, smanjivanje doprinosa na plaće zaposlenika; smanjenje troškova poslovanja, smanjenje iznosa različitih javnih davanja i drugih naknada; poticanje novih kreditnih sredstava u ugostiteljstvu, kao i uvođenje nepovratnih sredstava (poticaja); smanjenje kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza poduzetništva; nastavak Programa potpora u obrazovanju i s ciljem obuke kadrova u turizmu; uključivanja obrtnika u rad turističkih zajednica na lokalnim razinama; ukidanje polaganja higijenskog minimuma; omogućavanje ugostiteljima zapošljavanje umirovljenika, stalno zaposlenih radnika i sl.; realizacija raznih edukacijski seminara i sl. Kao dugotrajnije mjere predlažemo: stvaranje jakih edukacijskih centara za ugostiteljska zanimanja; širenje gastronomske ponude, autohtonih jela, brendiranje hrvatske kuhinje, aktivnija promidžba hrvatske gastronomije; uklanjanje rashladnih uređaja ispred kioska i sl.; energičnije i učinkovitije suzbijanje neregistriranog obavljanja djelatnosti te mnogobojne aktivnosti s ciljem poticanja napretka u poslovanju ugostitelja.

S obzirom da smo turistička zemlja, kolika se pažnja pridaje školovanju kvalitetnih kadrova? Prije svega, smatram da je najveći problem školovanja u našim zanimanjima manjak praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Djeca u školama u praktikumima odrade onaj dio koji se tiče obaveznog fonda broja sati, no nedostaje im iskustva u realnom sektoru. Kroz rad HOK-a predlagali smo, između ostalog, unapređivanje suradnje škola i ugostitelja u cilju postizanja kvalitetnijih i suvremenijih uvjeta rada u samim školama. Nudili smo organizaciju edukativnih seminara i programa stručnog usavršavanja za nastavnike, a posebno usavršavanje voditelja i nastavnika praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Naglasili smo da je potrebno pristupiti izradi novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja (kuhar, konobar, slastičar)

18

Porezna reforma uzrokovat će povećanje cijena i pad kvalitete u ugostiteljskim objektima, ponovno će se aktivirati siva ekonomija, a sve to automatski će uzrokovati i smanjenje broja djelatnika u sektoru ugostiteljstva te posredno i u drugim gospodarskim granama. u kojima je neophodno propisati kontinuirano provođenje prakse po modelu tjedan za tjedan (tjedan praktične - tjedan teoretske nastave). Prema našim saznanjima od svega nabrojenog promjene su se dogodile samo u licenciranju, zahvaljujući angažmanu nas obrtnika. Zato smatram da još jednom moramo poslati poruku da nam dosadašnji rezultati u obrazovanju za obrtništvo, kao i uloženi resursi u cilju podizanja kvalitete obrazovanja u području ugostiteljstva i turizma, daju za pravo, pa čak nas i obvezuju, da inzistiramo na jedinstvenom modelu obrazovanja jer znanja i vještine nužne za samostalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti učenici mogu steći samo kroz neposredan rad u pravoj životnoj situaciji i uz veliki broj sati praktične nastave.


Drugi dio problema u naravi je manjak kvalitetnog kadra. Naime osoblje slabo ulaže u sebe i svoja znanja, a ugostitelji koji ulože u radnika, radi sezonalnosti vrlo često 'gube' kadar jer radnici odlaze. Mi smo kao destinacija prerasli osnovna znanja koja su ljudi stekli u svojem radnom vijeku ili tijekom školovanja… Danas se turizam bazira na soft skills znanjima koja se stječu dodatnom edukacijom i praksom. Nažalost, naša gastronomska ponuda ne prati školski i obrazovni sustav. Imamo iznimne pojedince, vizionare, no radi tromosti obrazovnog sustava ugostitelji su prepušteni sami sebi i ulaganju u svoje kadrove. Treba respektirati te ugostitelje i pružiti im određeni vid olakšica ukoliko samostalno ulažu i educiraju svoje zaposlenike. Sa zavodom i ministarstvom rada pokrenuli smo prekvalifikaciju ljudi sa zavoda te vjerujemo da ćemo i tim projektom pridonijeti rješavanju ovog problema.

Iskorištava li Hrvatska dovoljno eno-gastro turizam? Jesmo li dovoljno prepoznati kao destinacija dobre hrane i vina? Sasvim sigurno da. Ponuda u objektima je sve samo ne jedoobrazna i monotona. U svim segmentima i u svim dijelovima RH imamo izrazito dobre i prepoznatljive objekte s lokalnom ponudom. Ono što sasvim sigurno nedostaje je veća iskorištenost i raširenost naših namirnica u ponudi. Bojim se da ćemo, nakon što je izglasana porezna reforma i povećanje PDV-a za naš sektor, sasvim sigurno izgubiti još više nego što možemo uopće i predvidjeti. Naše namirnice i proizvodi su načelno skuplji od stranih jer su kvalitetniji. No povećanjem ulaznih troškova, smanjivanjem marži, a samim time i manje profitabilnijem poslovanju, doći ćemo u situaciju da ćemo i dalje morati nabavljati strane namirnice i proizvode radi ulaznih troškova. Apelirali smo na Vladu da je sektor konačno počeo koristiti domaće i promovirati ga jer su cijene anulirane manjim PDV-om, no pitanje je kako će to biti u budućnosti. Uvijek ima prostora za bolje i napredak, no sasvim sigurno mogu reći da smo na dobrom putu. Svi u sustavu, od ministarstava, Hrvatske

turističke zajednice, nas u Komori itekako su svjesni važnosti nacionalnog identiteta i potrebe da se koriste naše kvalitetne namirnice, i moram reći da ima iznimno dobrih primjera. No ostaje za vidjeti što će nam donijeti porezna reforma - po ovom pitanju, bojim se da neće puno dobroga.

Kako možemo poboljšati svoju ponudu i raditi na tome da Hrvatska bude turistička zemlja tijekom cijele godine? Donesena je Strategija razvoja turizma do 2020. godine, u kojoj su vrlo dobro definirani okviri za postizanje cjelogodišnjeg turizma. Osim Jadrana, moramo osposobiti i druge naše dijelove Lijepe naše. Lika i Gorski Kotar savršeni su za ribolovni i lovni turizam, sportski, biciklistički, pa čak i zimski. Slavonija sa svojom ponudom obiteljskih domaćinstava i raznovrsne ponude. Posebno pitanje je kongresni turizam. Nažalost, i dalje nemamo kongresni centar koji bi mogao primiti nekoliko tisuća ljudi, pa stoga gubimo značajni dio posla i u tom segmentu. No opet se vraćam na kontradiktornost naše Vlade, koja je jednim dekretom zanemarila ovaj strateški dokument i ignorirala jednoglasno izglasanu Strategiju te poslala investitorima poruku da se ne mogu osloniti niti na jedno obećanje, dokument i sl. jer nikada ne znate kada će se pravila igre promijeniti.

Upravo je u tijeku manifestacija Advent u Zagrebu – što ona znači zagrebačkim ugostiteljima? Adventa u Zagrebu sigurno ne bi bilo bez zagrebačkih ugostitelja, a njihova kvalitetna i raznovrsna ponuda doprinijela je da Zagreb lani ponese laskavu titulu najbolje europske Adventske destinacije. I ove godine potrudili smo se osigurati raznovrsnu ponudu jela i pića za svačiji ukus, tako da vjerujem da ćemo ponovo iskočiti na vrh europske ponude, zajedno s ostalim brojnim sadržajima koje je Turistička zajednica Grada Zagreba pripremila. Sudjelovanje na Adventu našim je ugostiteljima potvrda kvalitete koju pružaju, a osim toga i prilika da poslovnu godinu završe uspješno.

Zaključci usvojeni na Kongresu Nakon izlaganja predsjednika cehova županijskih područnih komora i vodstva Ceha o aktivnostima u proteklih godinu dana i aktualnoj problematici struke te nakon izlaganja predstavnika resornih ministarstva i nadležnih institucija i rasprave, izdvojeni su glavni problemi ugostiteljskog i turističkog sektora i predložena moguća poboljšanja poslovanja. Na kraju, usvojeni su sljedeći ZAKLJUČCI: 1. Tražimo dosljednu provedbu Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine, posebice u dijelu fiskalne politike, kojom je predviđeno smanjenje porezne stope, a ne povećanje kako je predviđeno poreznom reformom 2016. Strategijom je jasno definirano da se u sektoru ugostiteljstva, koji je generator

novih investicija i zapošljavanja, predviđa smanjenje stope s tadašnjih 13% na manju, kako bi se ciljevi iz Strategije mogli provesti. 2. Tražimo uvođenje dualnog sustava obrazovanja u ugostiteljski sektor kao što je praksa, odnosno programe obrazovanja s većim fondom sati praktične nastave koja se mora realizirati u ugostiteljskim objektima. 3. Tražimo jednostavan i legalan način povremenog zapošljavanja, kao što je praksa s vaučerima u poljoprivredi i ribarstvu. Izražene su potrebe ugostiteljskog sektora za povremeno angažiranje dodatne radne snage 4. Tražimo uključivanje predstavnika HOK-a u radne grupe kod izrade ili iz-

mjena zakonske regulative iz područja turizma i ugostiteljstva. 5. Tražimo da se troškovi reprezentacije priznaju u 100% iznosu, u cilju povećanja potrošnje i poticanja zapošljavanja u ugostiteljskom sektoru. 6. Tražimo ukidanje poreza na potrošnju, koji je propisan samo za ugostiteljstvo. Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, ovaj je porez propisan do iznosa od 3%, gdje se u pravilu koristi maksimalna stopa. 7. Tražimo efikasniju provedbu prekvalifikacije kadrova sa Zavoda za zapošljavanje, a ukoliko se isto ne provodi efikasno, tražimo mogućnost jednostavnijeg angažiranja uvozne radne snage.

19


festivali Piše: Mustafa Topčagić www.fama.com.hr

11. Zagreb VINOcom: Sudjelovanje je stvar prestiža

FOTO: MARKO ČOLIĆ

Hit 11. VINOcoma bile su stručne radionice, među kojima su se isticale one francuske – predstavljanje jedne od najboljih svjetskih vinarija Domaine de la Romanée Conti iz Burgundije te čuvenog Chateau Margauxa iz Bordeauxa. Cijene pristupa radionicama bile su astronomske, u skladu sa cijenama tih vina, ali zainteresiranih profesionalaca nije nedostajalo. Respect!

D

vodnevni praznik vina zvani VINOcom, održan je kao i ranijih godina u zagrebačkom hotelu Esplanade, uz više od 300 izlagača – vinara, rakijaša i likeraša te proizvođača pršuta, sira, ulja i raznih delicija. Pivari su ove godine stjerani u kut, što je dobar potez s obzirom na porast njihovih manifestacija. Ipak, bili su zastupljeni kroz tribinu u organizaciji Birra del Borgo te razgovor Paola Bertanija i Domagoja Jakopovića Ribafisha o trendovima u talijanskoj i svjetskoj pivskoj industriji. Organizator Ivan Dropuljić, inače profesor matematike, brojkama je sigurno zadovoljan. Ulaznice su s lanjskih 100

20

kuna skočile na 150 kuna što se nije negativno odrazilo na posjećenost. Manifestacija se, što je pohvalno, pomalo internacionalizira (prisutni su bili Austrija, BiH, Crna Gora, Italija, Makedonija, Slovenija i Srbija), ali bi se još moglo poraditi na tome. Među vinskom publikom dalo se primijetiti mnogo mlađih ljudi, zaposlenih tridesetogodišnjaka, među kojima i priličan broj žena, koji pokazuju znatiželju za kušanjem kvalitetnih vina što je svakako za pohvalu. Mnogi od njih o vinu su znali puno manje nego prije nego što su ušli u Esplanadu, a vjerujem da će izaći sa spoznajom kako ima toliko dobrih a ne tako skupih vina da bi dolazili u napast


sponzorirani članak

Kortino prvo desetljeće

K

ad razmišljamo o našem vinskom brendu, čini nam se da smo jučer počeli cijelu priču. A već punih deset godina trudimo se u podrumu i vinogradima napraviti sve da boca Korte Katarine bude nešto što ćete upamtiti. Iz desetljeća iskustva možemo potvrditi koliko je zahtjevan ovaj posao, a opet toliko ispunjava čovjeka i tim koji nešto kreira za druge, za svoje vjerne potrošače. Nije lako iskočiti u moru proizvođača gdje svi traže svoje mjesto pod suncem. Naš forte je kvaliteta. Nikad ideja nije bila proizvoditi mnogo, već s odabranih i najboljih položaja napraviti vina koja će naše autohtone sorte predstavljati na vinskim kartama restorana u domovini i inozemstvu. Kortini plavci i pošipi prepoznati su na domaćem tržištu sve ove godine, a izniman uspjeh postigli smo i s našim roséom koji je poseban po svom sastavu – plavac mali i zinfandel (crljenak). Pokušali smo, i uspjeli, napraviti rosé koji iskače iz sad već velike ponude rosé vina. I stilom i kvalitetom. Ovaj rosé sadrži faktor ugodnog iznenađenja: od onih koji nisu očekivali puno stvorio je obožavatelje. Da bi na neki način obilježili naših prvih deset godina rada odlučili smo se za presedan. Jedno od najpotentnijih vina u našem podrumu čuvali smo za neku

važnu prigodu. Skrili smo ga od svih i na tržištu preskočili berbu 2009. A na upite: 'Što je s berbom 2009?' samo smo mudro šutjeli jer smo znali da je u podrumu nešto posebno. I nešto što mora čekati. Konačno smo na Sv. Katu 2015. (simbolično) premijerno dali na kušanje našu berbu 2009 sa Dingača i Postupa: DECENT. Radi se o limitiranoj seriji od 10.000 butelja koje nose rimsku desetku na etiketi u znak proslave Kortinog prvog desetljeća. Rasni plavac koji Vam nudi samo najbolje što dva najbolja položaja Pelješca mogu dati.

To nam je bio podstreh da u ovoj godini predstavimo još nešto što nas čini ponosnima – prvi pjenušac iz Korte Katarine! S vjerom u uspjeh krenulo se u ovaj projekt prije tri godine. Željeli smo napraviti pjenušac od pošipa, uvjereni u mogućnosti te sorte. Sabion je sada jedna od naših perjanica, vrhunski pjenušac rađen tradicionalnom metodom s kojim smo prvenstveno sebi dokazali da uz veliki trud i ljubav možemo kreirati i napraviti čak i ovakav proizvod na jugu Lijepe naše.

Svako dobro za blagdane i još mnogo vrhunskih butelja na Vašem stolu želi Vam Korta Katarina!

21


festivali i kupovali jeftine trolitarke sumnjive kakvoće u supermarketima. ‘Koga nema bez njega se može’ neslužbeni je moto VINOcoma, pa se u zadnjem vikendu studenoga tu potrude biti svi koji nešto znače u svijetu vinarstva; od ‘teške’ industrije (Kutjevo, Belje, Badel…), gornjeg doma privatnih proizvođača (Krauthaker, Grgić, Kozlović, Bibić…) do garažnih vinarija poput Agrisa i Markusa. Tako, recimo, doznah da postoji i Markus Dingač iz garaže u zagrebačkom Markuševcu!? Boce nisam vidio jer su ga točili iz dekantera; po okusu ne razlikuje se od većine plavaca malih, a to što se naziva Dingač, to je već drugi problem…

RADIONICE I NAGRADE

Hit 11. Vino.coma bile su stručne radionice, među kojima su se naglašeno isticale one francuske – predstavljanje jedne od najboljih svjetskih vinarija Domaine de la Romanée Conti iz Burgundije te čuvenog Chateau Margauxa iz Bordeauxa. Cijene pristupa radionicama bile su astronomske, u skladu sa cijenama tih vina, ali zainteresiranih profesionalaca nije nedostajalo. Respect! Međutim, domaća radionica ‘Sve berbe velikog vina Venje’ bila mi je dostupna i bio je pravi užitak kroz vodstvo novinara Ive Kozarčanina proći vertikalu više godišta čuvenog nektara koji proizvodi Ivan Enjingi, a koji je i osobno nazočio ovoj svečanosti. Zahvaljujući Decanterovoj zlatnoj medalji za Venje 1998, Hrvatska je prvi put ozbiljnije spomenuta kao vinska zemlja. To vino (kupaža graševine, sivog pinota, rajnskog rizlinga, sauvignona i traminca) i danas živi u nekim preostalim bocama, pa je i nas sretnike zadesilo da osjetimo njegovu čudesnost. No Enjingi, koji je s veseljem komentirao svako od godišta svog Venja, smatra da to nije njegovo najbolje vino, nego ‘mlado Venje’ iz 2010. godine, koje još nije u prodaji, ali je po karakteristikama bolje od svjetskog prvaka. Nakon kušanja teško je bilo s njime se ne složiti… Kozarčaninu je u prolasku kroz Venje pomagao čuveni sommelier Mario Meštrović, kojem je u pojačanje kao dragovoljac došao istarski kolega Siniša Škaberna jer je to trebalo i dostojno tehnički odraditi. Škaberna je ovu radionicu proglasio povijesnom i smatrao je velikom čašću što može biti njezinim sudionikom. Šteta što je dvosatna radionica ipak kratko trajala da bi se svakom od deset vina i rakiji za oproštaj mogla posvetiti odgovarajuća pozornost. Kao gastronomska pratnja

22

Venju sasvim su bili neprikladni, inače vrsni, mesni proizvodi Tomislava Galovića seniora. Zato, primjerice, nakon kušanja njegova kulina nisam baš osjetio kremasti okus Venja 2006 na vrhu jezika na što je upućivao sommelier Meštrović… VINOcom je i prilika da se podijele nagrade vinarima i ostalim zaslužnicima iz tog svijeta. Udruga G.E.T. već pet godina dodjeljuje Bijeli grozd, priznanje najboljim vinarijama u turističkom smislu, kojim žele afirmirati posjete vinarijama i prodaju na ‘vinskom pragu’ što je najpovoljnije za vinare i kupce, ali ne i za trgovce. Bijeli grozd za životno djelo osvojio je sommelier i edukator Franjo Francem, koji se zahvalio rekavši kako još nije pri kraju svog puta te da nije prošao još puno terroira… Dodijeljene su i Vinske zvijezde, kako kažu, najneovisnije nagrade tog tipa, jer u izbor ulaze vina kupljena u prodavaonicama i podrumima, koja tijekom godine prosuđuju Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik uz potporu gostujućih vinskih znalaca. Od brojnih priznanja ističem Veliku zvijezdu i posebno priznanje za najbolje hrvatsko vino – Bodren Chardonnay izborne berbe prosušenih bobica 2007.

KOME JE NAMIJENJEN VINOCOM?

A sad se vraćamo na početak, među 300 izlagača i više nego brojnu publiku, s pitanjem kome je zapravo namijenjen VINOcom? Naime, već godinama na adresu organizatora, profesora Dropuljića, stižu primjedbe da bi VINOcom trebalo terminski odvojiti tako da jedno vrijeme bude odvojeno samo za tzv. običnu publiku, a dio vremena za eno-gastro profesionalce (ugostitelje, turističke djelatnike, sommeliere, distributere, trgovce, novinare…). Nije u pitanju nikakav profesionalni elitizam, nego je stvar čisto praktične naravi. Ako se na bilo koji način profesionalno bavite vinom, zbog gužve i velikog broja posjetitelja zaboravite da na VINOcomu možete na miru popričati s nekim vinarom. U takvoj atmosferi teško da ćete moći razgovarati o sekundarnoj fermentaciji, ostacima neprovrelog šećera, dugom odležavanju na kvascima, a kamoli o ozbiljnijem poslovnom angažmanu. O tome gunđaju i mnogi vinari, ali ne usuđuju se javno progovoriti jer ipak, imati štand na VINOcomu postalo je stvar prestiža i to se, očito, još dugo neće mijenjati…

‘Koga nema bez njega se može’ neslužbeni je moto VINOcoma, pa se u zadnjem vikendu studenoga tu potrude biti svi koji nešto znače u svijetu vinarstva; od ‘teške’ industrije (Kutjevo, Belje, Badel…), gornjeg doma privatnih proizvođača (Krauthaker, Grgić, Kozlović, Bibić…) do garažnih vinarija poput Agrisa i Markusa.


23


nagrade

Bijeli grozd prelazi granice Hrvatske Bijeli grozd je nagrada za najbolji vinski podrum s turističkog aspekta, a utemeljila ju je 2012. godine udruga za kulturu stola G.E.T. koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma.

U

FOTO: HELENA PLETKOVIĆ

sklopu 11. Zagreb VINOcoma, u zagrebačkom hotelu Esplanade održan je 5. Bijeli grozd - dodjela priznanja najboljim vinarijama u turističkom smislu te nekoliko posebnih priznanja pojedincima, za njihov doprinos razvoju i promociji eno-gastro turizma i vinske kulture u Hrvatskoj. Novost ove godine su diplome vinarijama u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Prodaja na vlastitom pragu postala je prioritet vinara, vinski podrumi postali su sastavni dio turističke ponude i veliki čimbenik turizma uopće. Stoga je misija

ovog projekta istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati im poticaj za nastavak, a svima ostalima dati poticaj za dodatni trud i razvoj kvalitete sveukupne ponude. To se ne odnosi samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje eno-gastro turizma i kulture stola. Ove

godine, za najbolje vinarije glasovalo je 515 eno-gastro znalaca i putnika, a rezultati su podijeljeni na 4 regije: Dalmaciju (Bibich, Plastovo; Miloš, Ponikve i Korta Katarina, Orebić), Istru i Kvarner (Kozlović, Momjan; Kabola, Momjan i Trapan, Šišan), Bregovitu Hrvatsku (Vuglec breg, Škarićevo; Šember, Donji Pavlovčani i Željko Kos, Hrnjanec) te

Slavoniju i Podunavlje (Iločki podrumi, Ilok; Josić, Zmajevac i Belje, Kneževi vinogradi). Novost ove godine su diplome vinarijama u Sloveniji (Ščurek, Plešivo, Dobrovo v Brdih), Bosni i Hercegovini (Nuić, Crnopod, Ljubuški) te Srbiji (Zvonko Bogdan, Palić, Subotica). U svečanom tonu u zagrebačkoj Esplanadi dodijeljeno je i nekoliko posebnih priznanja za doprinos enogastro turizmu u Hrvatskoj, od kojih ističemo posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u razvoju i promicanju vinske kulture dodijeljeno Franji Francemu. Francem je jedan od osnivača i dosadašnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inicirao je i osnovao Hrvatsko društvo enologa čiji je bio dugogodišnji predsjednik. Pokretač je Akademije vina te je svojim radom, posebno edukacijskim radionicama, pomogao mnogobrojnim ljubiteljima vina.

Opći ciljevi projekta Bijeli grozd su prezentacija i poboljšanje turističke usluge u eno-gastro turizmu. Dodjela diploma vinarijama u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji korak je prema širenju Bijelog grozda u te države, čime se ciljevi projekta počinju odnositi na podizanje svijesti o važnosti eno-gastro turizma u cijeloj regiji, a ne isključivo i izdvojeno u Hrvatskoj. 24


sponzorirani članak

ILOČKI PODRUMI Nova priznanja na VINOcomu Sudionici radionice Iločkih podruma naučili su da su vina Traminac izvorno punjena na posjedu 200 godina prije vrhunskih vina u pokrajinama Bordeaux i Burgundiji te da nitko ne poznaje ranije izvorno punjenje vina na posjedu. Stoga vina Iločkih podruma nose oznaku 'Izvorno punjeno na posjedu' pa ako natpis Iločki podrumi i pečat izvornosti nisu na butelji, onda vino nije tamo proizvedeno, i to onda nije prava stvar!

I

ločkim podrumima i na ovogodišnjem su VINOcomu uručena brojna priznanja za izvrsnost, čime smo opravdali prošlogodišnji naslova zaprimljenih za kvalitetu naših vina. Međutim, posebno nam je drago da smo opravdali očekivanja struke i publike u ulozi glavnog nositelja razvoja Iloka kao vinske ili, bolje rečeno, eno-gastronomske destinacije

vinogorja Srijem, odnosno Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, tj. kontinentalne Hrvatske, ovog dijela Europe, pa čak i svijeta. Drago nam je da je prepoznat trud i napor kojeg ulažemo na našoj destinaciji. Ovdje nastavljamo više tisućljeća staru tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnju vina visokokvalitetnog sortimenta s vinograda na najboljim položajima Principovac i Vukovo koji se u valovitim platoima zapadnih odronaka Fruške gore spuštaju prema Dunavu. Iznimnu neotkrivenu priču 'Starog vinskog svijeta' pričamo u povijesnim podrumima; Stari podrum je iz 1450. i ujedno je najstariji arhitektonski tehnološki objekt građen u svrhu proizvodnje i čuvanja vina u Hrvatskoj, i kao takav jedni je vinski podrum ucrtan u europskoj vinskoj karti. U Starom podrumu nalazi se impresivna zbirka

arhivskih vina, a najstarije je čuveno vino Traminac iz berbe 1947. koje je služeno na proslavi krunidbe Kraljice Elizabete II. U istom podrumu čuva se 19. vino na listi 100 najboljih vina svijeta, Traminac ledena berba 2007, nekolicina butelja Traminca izborna berba bobica 2011, vina koje je među ostalim brojnim odličjima međunarodnih vinskih ocjenjivanja osvojilo platinastu medalju na prestižnom vinskom natjecanju Decanter u Londonu. Novi investicijski projekt kojeg radimo u Vinskom podrumu iz 18. stoljeća, 12 metara ispod zemlje, bit će uskoro predstavljen javnosti i otvoren za posjetitelje Iloka i Iločkih podruma. Na ladanjskom imanju Principovac,

nedaleko od srednjovjekovne jezgre grada i naših povijesnih vinskih podruma iz 15. i 18. stoljeća, nalazi se na vrhu brežuljka, u srcu samog vinogradarskog položaja Principovac. U dvorcu kojeg su dali sagraditi Odescalchievi 1864. danas su restoran i vidikovac, wine bar i drugi sadržaji koji konceptualno i sadržajno mogu zadovoljiti najzahtjevnije potrebe suvremenog gosta. Gostima nudimo svježe sezonske i autohtone namirnice Srijema, tj. Hrvatskog Podunavlja, u suvremenim i pomno osmišljenim jelima, a poslužujemo ih uz odabrana vina stvarana na ovom jedinstvenom položaju i uz posebnu ljubav i njegu naše glavne enologinje Vere Zima.

Kako smo u svijetu vinskih podruma i destinacija poznati po iznimnim, nekako drugačijim, boljim vinima iz sorte Traminac te predstavljamo sinonim za originalnost u vinima od te internacionalne sorte, potkrijepljeno činjenicom da je Traminac s potpisom najstarijeg vinskog podruma, tj. Iločkih podruma uistinu najnagrađivanije Hrvatsko vino u svijetu, ove smo godine na VINOcomu odabranoj publici predstavili tu temu kroz 4 različita stila Traminca, od ukupno 8 koje stvaramo iz ove sorte u našim podrumima. Iznimno nam je drago što su uzvanici pozorno slušali moderatora Franju Francema i aktivno sudjelovali na radionici koja je, sudeći po zahvalama i osmjesima po završetku, bila uspješna. Vjerujemo kako su uspjeli doznati sve o posebnosti sorte Traminac s potpisom najstarijeg

i najnagrađivanijeg podruma Hrvatske, naučili razumjeti razliku u stilu vina iz jedne sorte s jednog položaja i jednog vinara, kako ga prepoznati i kako ga ispravno sljubiti s omiljenim jelom i, naposlijetku, da su dobili odgovor na pitanje zašto je Traminac Iločkih podruma vino koje je otvorilo vrata kraljevskih dvora i zašto je upravo Traminac Iločkih podruma najnagrađivanije vino Hrvatske.

25


vinska akademija Piše: Janica Tomić, Wine Academy Croatia

GARNACHA/GRENACHE sorta u usponu

Bedževi s natpisom Grenachista kao znak inicijacije u istoimenu udrugu proizvođača i zaljubljenika u sortu, ili popularne majice s natpisom In Grenache We Trust i Gang of Grenache koje kruže sajmovima od Londona do Bukurešta, ilustracije su renesanse sorte i njezinog odjeka u najudaljenijim kutovima vinskog svijeta.

N

a ispitu iz mirnih vina svijeta WSET Diplome u siječnju, prvo je pitanje glasilo da se na primjerima iz raznih vinskih regija argumentira je li Grenache bolji kao monosortno vino ili u kupaži. Kako su pitanja na razini WSET (Wine and Spirits Education Trust) Diplome uglavnom vezana za aktualne trendove, zanimljivo je da je ovo posvećeno sorti koja do nedavno nije uživala naročit ugled, a na hrvatskoj se vinskoj sceni na etiketama viđala u tragovima. No ako pratite što se dešava po vinskim supkulturama, a sada već i u mainstreamu relevantnog vinskog tiska,

26

pitanje se gotovo pa moglo predvidjeti. Bedževi s natpisom Grenachista kao znak inicijacije u istoimenu udrugu proizvođača i zaljubljenika u sortu ili popularne majice s natpisom In Grenache We Trust i Gang of Grenache koje kruže sajmovima od Londona do Bukurešta, ilustracije su renesanse sorte i njezinog odjeka u najudaljenijim kutovima vinskog svijeta.

UNDERDOG

Grenache ima odličnu priču - onu o ružnom pačetu ili neopjevanom heroju, koji je predugo sudjelovao u mnogim sjajnim vinima svijeta, ali rijetko pokupio zasluge. Njegovo ime


slavimo na tzv. International Grenache Day svakog rujna. Ono originalno glasi garnacha (tinta, a osim crne postoje i bijela i siva mutacija) jer se smatra da potječe iz Španjolske, odakle se preko Pirineja širila po jugu Francuske, gdje je danas najviše i ima. U Novom svijetu je prva asocijacija na grenache Australija, gdje je bila najrasprostranjenija sorta dok ju nisu istisnuli shiraz, cabernet sauvignon i druga internacionalna imena. Sličan je scenarij doživjela u nečem što se danas percipira kao prenagla modernizacija dijela europskog, npr. španjolskog vinarstva – i ispravlja zadnjih godina, između ostalog, povratkom autohtonim sortama. Jedan od glavnih razloga statusa prezrene sorte je taj da grenache dobrim dijelom koristi za proizvodnju roséa, vina koje tradicionalno nije kotiralo visoko. Roséi od grenachea tipični su za Provansu i jug Francuske, uključujući i južnu Rhônu (gdje je i regija Tavel, distinktivna po 'ozbiljnijim', tj. tamnijim, vinoznijim roséima), za dijelove španjolske poput Navarre, za Kaliforniju (White Grenache je alternativa popularnom White Zinfandelu) i drugdje. Ako se sjetimo da proizvodi rosé, lako je zapamtiti karakteristike sorte: vina su laganije boje, aroma crvenog voća (najčešći aromatski profil grenachea uključuje senzacije jagode, maline i note bijelog papra, a kompleksniji spektar i tamnije voće, zemljane, začinske i herbalne arome, kao i često spominjanu mineralnost u kontekstu grenachea). Ono što ne pogoduje ružičastim vinima su tipično umjerene do nižih kiselina i visoki potencijalni alkohol – što se u proizvodnji roséa tipično neutralizira ranijim branjem, da bi se zadržala svježina i pitkost. Zbog nedostatka kiselina, punijeg tijela i alkohola grenacheu se često traži partnere u kupaži. Dodatan je razlog laganija boja, kod grenachea pojačana sklonošću oksidaciji. (Tradicionalno se intenzitet boje zna vezati za kvalitetu, ali kao što su pinot noir, nebbiolo, nerello cappuccio i druge bljedunjave kultne sorte pokazale, njima ne nedostaje baš ništa, pa ni boje). Taj je status sorte u sjeni poznatije sorte još

jedan razlog anonimnosti grenachea: Španjolskoj je taj slavniji partner u kupaži tipično tempranillo, drugdje tu ulogu igra syrah/shiraz, kao i ostale mediteranske sorte: cinsault (npr. u roséima), mourvèdre/monastrell itd. U toj mediteranskoj kombinaciji ulazi u najpopularnije kupaže, poput GSMa (grenache, syrah i mourvèdre), kao slavnu varijantu grenachea u kupaži s još dvanaest sorti - Châteauneuf-duPape (odnosno pristupačnije varijante u regijama satelitima Châteauneufa poput Gigondasa i Vacqueyrasa). Rijetki su i kultni primjeri Châteauneufa kao stopostotnog grenachea, poput Château Rayasa, Barbe Rac M. Chapoutiera ili Not for you kojeg potpisuje Domaine Pierre Usseglio& Fils.

POVRATAK POTISNUTOGA

Renesansu grenachea moguće je pratiti na sve istaknutijim i gušćim punktovima vinske karte. Jedan od njenih originalnih krajolika je Priorat, regija južno od Barcelone čije je ultra tradicionalne strme vinograde (preporuka za posjet, i slavne vinarije su zadivljujuće gostoljubive) nekolicina vinara poput René Barbiera odlučila oživjeti 80-ih, oduševljena raznim faktorima lokalnog terroira. Među njima su visoko kotirali stari nasadi grenachea jer je loza ot-

Grenache ima odličnu priču - onu o ružnom pačetu ili neopjevanom heroju, koji je predugo sudjelovao u mnogim sjajnim vinima svijeta, ali rijetko pokupio zasluge. Njegovo ime slavimo na tzv. International Grenache Day svakog rujna.

porna na štošta, može doživjeti visoku starost i tada daje sjajne rezultate. Autori kultnih grenachea iz tog kraja su Alvaro Palacios (njegova L'Ermita je jednoglasno jedno od najvažnijih vina novijeg španjolskog vinarstva), Terroir al Limit, Mas Doix itd., ali Španjolska danas nudi kaleidoskop i cijenom često povoljnijih primjera sorte iz većih regija ili regija u usponu, kakva je npr. Méntrida pokraj Madrida (Bodega Jiménez-Landi ili kasniji projekti Daniela Landija zanimljivi su primjeri nove generacije vinara). I jugom Francuske se širi grenašofilija pa se i u regijama kao što su Banyuls ili Maury, poznatima po proizvodnji likerskih vina (vins doux natureles), stari nasadi grenachea prenamjenjuju u sve traženija suha vina. Sve je više ima i u zemljama poput Italije gdje sorta nema jaču tradiciju, s izuzetkom Sardinije, regije koja se i dalje teško miri s tvrdnjom da cannonau (lokalni sinonim za grenache) nije originalno sardinijska biljka i primjerima kao što je Mamuthone Giusepea Sedilesua dokazuje originalnost svoje ekspresije sorte. U Australiji su slične spoznaje vratile proizvođače starim nasadima grenachea, s klasičnim regijama kao što su Barossa ili McLaren Vale, odnosno vinarijama poput Torbrecka, Charlesa Meltona ili, i kod nas dostupnog, D'Arenberga. Najmasovniji novosvjetski projekt dešava se, međutim, u Americi gdje su sadnju sorti tipičnih za dolinu Rhône inicirali još 1980-ih proizvođači od milja zvani Rhône Rangers. Njima su se u novije vrijeme pridružila kultna vina koja od grenachea rade pojedinačne vinarije kao što su Ridge, Sine Qua Non i Tablas Creek, ali i cijele regije, od Washingtona do Lodija (gdje sortu promiču i geslima poput Pinot Noir regije Lodi).

TOPLA BUDUĆNOST

Povratak Grenacheu treba promatrati kako u kontekstu rastućeg interesa za autohtone ili 'alternativne' sorte, tako i za vina iz toplijih klima općenito (kako je jedan komentar sažeo: „There are only so many cool climate areas in California“). Globalno zatopljenje mantra je u pojašnjenjima popularnosti i predviđanjima svijetle budućnosti sorte, kao što su i ekspresije terroira koje je u stanju pokazati, od škriljevca i vulkanskog tla u Prioratu do vapnenačkog tla ili oblutaka južne Rhône. Tamo grenache daje sjajna vina, ništa manje karakterna i kompleksna zato što dolaze iz toplijih klima – dapače.

27


turizam

OSAM glavnih trendova vezanih uz putovanja u 2017. Inspirirani raznim podacima, preporukama putnika, recenzijama, preferencijama i drugim faktorima, kao i bogatim iskustvom vodeće tvrtke na tržištu kada je riječ o e-poslovanju i putovanjima, stručnjaci iz Booking.coma izdvojili su 8 glavnih predviđanja vezanih uz putovanja u 2017.

1

TRENUTNA PODRŠKA 2.0

Uz tehnološki napredak putnici postaju sve zahtjevniji i nestrpljiviji. Tako 44% putnika očekuje da će moći planirati svoj godišnji odmor u svega nekoliko dodira zaslona putem pametnog telefona i više od polovice (52%) očekuje da će se njihovo korištenje aplikacija za putovanja povećati tijekom 2017. Imajući to na umu, pokušavamo sve više koristiti tehnologiju kako bismo smanjili gnjavažu i eventualne poteškoće tijekom putovanja, trenutno ispunili očekivanja i potrebe putnika i poboljšali njihovo iskustvo uz preporuke i rješenja kojih se prije ne bismo ni sjetili. Od podataka o najbližem bankomatu ili WiFi mreži do preskakanja redova za top atrakcije i dobivanja savjeta (dok ste na putu) o tome kako ćete najlakše preboljeti jetlag, bit će dostupno mnoštvo opcija za tehnologiju nadohvat ruke. Također, naše će

28

se omiljene aplikacije iz jednostavnih opcija razviti u prave suputnike – čak prijatelje, koji će moći predviđati naše jedinstvene potrebe te će ih ispunjavati bez pitanja. Korištenje pametne tehnologije za trenutnu razmjenu poruka u skladu s preferencijama putnika kako bi se ispunile njihove potrebe i želje u stvarnom vremenu postat će normalna pojava, bez obzira na mjesto boravka.

2

SPAJANJE POSLOVNOG I PRIVATNOG NA PUTU

Sve veći broj putovanja u kojima se poslovno spaja s privatnim nastavit će rasti i u nadolazećoj godini, granice između poslovnog i privatnog postat će manje primjetne te ćemo poslovna putovanja smatrati i prilikom za uživanje u svemu što odredište nudi. Od 40% globalnih putnika koji su ove godine putovali poslovno, 46% misli da će u 2017. još češće ići na poslovni put. Čak 49% poslovnih

putnika već produžuje svoja poslovna putovanja kako bi mogli uživati još malo u odredištu dok 3 četvrtine putnika (75%) planira učiniti isto (čak češće) tijekom sljedeće godine. Više se to ne smatra izgubljenim vremenom ili nepoželjnim za karijeru te se poslovna putovanja sve više smatraju prilikom za širenje vidika, traženje inspiracije i poslovno napredovanje. To je toliko izraženo da bi 30% putnika čak prihvatilo manje plaćen posao kada bi im to donijelo više poslovnih putovanja!

3

ŽELJA ZA ISTRAŽIVANJEM

Svijet nudi brojna neotkrivena mjesta, a 2017. obećava mnoštvo prilika za istraživanje i otkrivanje kao nikad prije. Tako 45% putnika planira biti pustolovnije po pitanju odabira destinacije za sljedeću godinu, dok 47% želi istražiti mjesta u kojima nitko od njihovih prijatelja nije nikad


bio. Primjećuje se povećanje interesa za autentičnim iskustvom na dosad neotkrivenim mjestima. Top odredišta u kojima Hrvati mogu zadovoljiti svoj pustolovni i istraživački duh uključuju Maltu, Maldive, Poljsku, Tursku i Tanzaniju.

4

UM, TIJELO I DUŠA

Ljudi u današnjem užurbanom svijetu sve više putovanja smatraju načinom za vraćanje ravnoteže u svoj život. Gotovo polovica (48%) odlazak na odmor smatra dobrim trenutkom za preispitivanje i prilikom za donošenje boljih životnih odluka. U nadolazećoj godini mnogim će putnicima prioritet biti putovanja koja u prvi plan stavljaju zdravlje i obećavaju harmoniju uma, tijela i duše; 44% putnika želi putovanje s naglaskom na spa tretmanima i opuštanju, a 38% putnika u 2017. godini želi putovanje koje će im donijeti zdravstvenu dobrobit. Ostavljanje dana plaćenog godišnjeg odmora za kraj godine napušta se čak i u najzahtjevnijim radničkim kulturama jer više od polovice radnika (51%) ima namjeru iskoristiti više dana svoga godišnjeg odmora tijekom nadolazeće godine nego što je to bio slučaj ove godine. Smještajni objekti diljem svijeta prilagođavaju svoju ponudu kako bi zadovoljili ovu rastuću potražnju.

5

EKOLOŠKI PRIHVATLJIVO PUTOVANJE ILI NIKAKVO PUTOVANJE

Održivo putovanje mnogima ima različito značenje, no ne može se poreći trend sve veće ekološke osviještenosti, održivosti i odgovornosti kod putnika, ali i kod smještajnih objekata. U nadolazećoj godini više od trećine (36%) putnika planira odabrati ekološki prihvatljivije opcije putovanja nego što je to bio slučaj u 2016. i dva od pet (39%) putnika zainteresirana su za iskustvo eko-obilazaka na putovanjima. Ovaj se trend primjećuje u načinu na koji putnici sve više teže pronalasku načina da zadovolje svoje estetske

Ljudska će interakcija postati jedan od glavnih faktora putovanja u sljedećim mjesecima, što će potaknuti značajan napredak inteligentnih programa za razgovor (chatbot) u svrhu imitacije topline, osobnosti i spontanosti ljudske komunikacije i interakcije.

napredak inteligentnih programa za razgovor (chatbot) u svrhu imitacije topline, osobnosti i spontanosti ljudske komunikacije i interakcije.

8

LET NA MJESEC

Putovanje je postalo stil života, i za sve veći broj putnika više ne predstavlja luksuz. Stoga ne čudi da se kod sve većeg broja ljudi pojavila želja za istraživanjem koja nije ograničena na ovaj svijet. Gotovo 45% putnika vidi budućnost u kojoj ćemo uživati u odmoru u nekom još neotkrivenom dijelu naše galaksije ili u neslućenim dubi-

potrebe na putovanjima uz očuvanje kulturnog i prirodnog okoliša, i to tako da biraju duže i prirodnije rute i načine transporta. Ekološki prihvatljivi boravci više nisu želja rijetkih, nego očekivanje mnogih.

6

JEDNOSTAVNI UŽICI

7

KONTAKT S LJUDIMA

Putnici u 2017. bit će više inspirirani vlastitim težnjama nego materijalnim dobrima. Čak 58% putnika planira prvenstveno trošiti novac na iskustva nego na materijalna dobra. Putnike također sve manje zanima otmjeno uljepšavanje, a više ih zanimaju jednostavni trenuci i užici na putovanjima. Samo 10% putnika kaže da im je usluga batlera/konsijerža neophodna za uživanje u putovanjima u sljedećoj godini. Otmjeni i vrhunski kozmetički pribor također pripada prošlosti jer je samo 13% putnika navelo da su im ključni za uživanje u putovanjima. Interakcija s osobljem i uspostavljanje odnosa na godišnjem odmoru bit će od sve veće važnosti u idućoj godini. Tako 42% putnika kaže da ne bi boravili u smještajnom objektu bez ljubaznog/ uslužnog osoblja, pri čemu najbolje ocjene putnika dobivaju smještaji s doručkom. I dalje je veoma bitno iskustvo prethodnih putnika jer je 40% putnika potvrdilo da ne bi boravili u objektu s više od tri negativne recenzije. U 2017. godini putnicima će osobni kontakt s ljudima biti apsolutno neophodan kako bi doživjeli odmor za pamćenje. Kao rezultat toga, možemo očekivati da će ljudska interakcija postati jedan od glavnih faktora putovanja u sljedećim mjesecima, što će potaknuti značajan

nama oceana, što zapravo i nije toliko neizgledno. Spajanje tehnologije s rastućom željom za putovanjem u nepoznato dovest će do brojnih inovacija i napretka. Iako je svemirski turizam još uvijek u razvoju, putovanja u još neotkrivene, daleke dijelove svjetskih oceana već su u punom zamahu. Vlakovi velikih brzina stalno napreduju i očekuje se da će ubrzo povezivati putnike s još neotkrivenim dijelovima sjeverne Afrike. NASA istražuje supersonične putničke letjelice koje će omogućiti brže, ekološki prihvatljivije, sigurnije i tiše putovanje zrakom. Ne zaboravimo Teslino vozilo s autopilotom koje će u ljeto 2017. godine prvi puta samostalno 'voziti' od Los Angelesa do New Yorka. Ova otkrića potiču našu maštu kao i kolektivnu želju za otkrivanjem dijelova koji nadilaze granice naše planete. Tko zna koje će se dodatne granice otvoriti tijekom sljedeće godine...

29


ljudski resursi Piše: Majda Medanić, mag. psih., Tecumviva d.o.o.

Konflikti na radnom mjestu i kako ih riješiti Na poslu najčešće nismo u mogućnosti birati ljude s kojima surađujemo ili izlaziti iz situacije koja nam je neugodna. Kolege s kojima radimo najčešće ne poznajemo dovoljno dobro te nam neki od njih nisu posebno važni, ali s obzirom na to da s njima neizbježno provodimo vrijeme, poželjno je da zadržimo, ako ne dobar, onda barem poslovan odnos.

V

ećina se ljudi barem jednom našla u konfliktnoj situaciji. Najčešće su takve situacije rezultat nesporazuma, različitih osobnih stavova i vrijednosti, suprotstavljenih interesa, nezadovoljenih potreba ili nesposobnosti u izražavanju osobnih osjećaja i mišljenja. Naći se u konfliktnoj situaciji i pri tome naći razumno rješenje može biti jako težak zadatak. U konfliktnoj situaciji se ne može 'pobijediti' jer bi pobjeda u takvoj situaciji značila da je ishod cijele situacije zadovoljavajući samo za jednu od suprostavljenih strana, što ni u kojem slučaju nije kompromisno rješenje. Dakle, konflikte treba rješavati.

30

Ako je riječ o konfliktu s radnim kolegama, oni mogu potaknuti i druge probleme na poslu kao što su netrpeljivost među kolegama ili smanjena komunikacija među kolegama, što loše utječe na produktivnost. Ukoliko će zbog konflikta na radnom mjestu doći do konstruktivnih promjena i motiviranja ljudi ka većoj produktivnosti, onda je čak i potreban. Nepotrebne konflikte, naravno, treba izbjegavati, a kad se oni ipak pojave naučite ih rješavati na obostranu korist.

KAKO DOLAZI DO KONFLIKTA?

Do konflikta dolazi kada uočimo da druga osoba negativno djeluje ili bi

mogla negativno djelovati na ciljeve koji su nama bitni. Kada se radi o ljudima koji su nam bliski, spremniji smo na rješavanje nesuglasica kako bi zadržali odnos koji nam je važan. Međutim, s ljudima s kojima radimo situacija je nešto drugačija. Na poslu najčešće nismo u mogućnosti birati ljude s kojima surađujemo ili izlaziti iz situacije koja nam je neugodna. Kolege s kojima radimo najčešće ne poznajemo dovoljno dobro te nam neki od njih nisu posebno važni, ali s obzirom na to da s njima neizbježno provodimo vrijeme, poželjno je da zadržimo, ako ne dobar, onda barem poslovan odnos. U takvoj situaciji, kako bismo preži-


vjeli radni dan, bili produktivni, pa čak i sretni na radnom mjestu, važno je znati kako se postaviti diplomatski u komunikaciji s njima i kako možemo naučiti neke vještine uspješnog izbjegavanja i rješavanja konflikata.

KAKO RIJEŠITI KONFLIKT?

• Na poslu su neki konflikti neizbježni. Kada se nalazimo na mjestu gdje su ljudi posvećeni onome što rade i kada pri tome razmjenjuju ideje i ulaze u rasprave, konflikti i nesuglasice se moraju dogoditi. To, naravno, ne znači da bi ih trebalo stvarati samo zbog produktivne atmosfere, već bi ih trebali promatrati kao zanimljiv način da nešto naučimo jer konflikti obično znače da je ljudima dovoljno stalo da obrane svoje mišljenje. Upravo bi zbog toga trebalo naučiti iskoristiti njihove pozitivne aspekte i pri tome očuvati dobre međuljudske odnose. Zato, ako se već svađamo – svađajmo se konstruktivno. Izvucimo korist iz konflikta. Gledajmo na konflikte kao na resurs, priliku za učenje, rast i razvoj. Budimo kreativni, otvoreni i pokušajmo pronaći zajednički interes sa suprotstavljenom stranom. Rješenje kojim ćemo svi biti zadovoljni sigurno postoji, samo ga treba pronaći. Trik je ne dozvoliti da oni beskonačno traju. Komunikacija bi trebala biti otvorena,

jasna, direktna i konstruktivna. Na taj način olakšavamo drugima da nas shvate i dajemo primjer kako želimo da i drugi razgovaraju s nama. • Konflikte je uvijek bolje rješavati sada nego kasnije. Oni se rješavaju kada nastanu jer s vremenom obično postaje sve gore. Suprotstavljene strane obično čekaju da druga strana prizna da nije u pravu i s vremenom situacija postaje sve neugodnija, zbog čega je igru čekanja najbolje prekinuti što prije i spriječiti nastanak nepopravljive štete. • Ukoliko je netko napravio nešto na što ste se naljutili, nemojte odmah pretpostaviti da to netko radi kako bi vas namjerno naljutio ili iznervirao. Ponekad postoje dobra objašnjenja za postupke vaših kolega. Umjesto da odmah ljutito reagirate, pozovite kolegu na razgovor i pitajte sve što vam nije jasno te zamolite objašnjenje. Nagla reakcija neće ništa riješiti. Nemojte dopustiti da emocije utječu na posao. U stresnim situacijama trebate nastojati zadržati mirnoću i konstruktivno reagirati. A ako ni to ne ide, probajte stari trik brojanja do 100... • Naučite se prihvatiti različitosti, bile one u mišljenju, kulturi, stavo-

vima ili nečemu drugom. Da bismo izgradili dobar odnos potrebno je međusobno poštovanje i priznavanje svačije individualnosti. Ako se razlike nastoje samo ignorirati može doći do neugodne radne atmosfere. Ne moraju svi razmišljati kao vi. A nije ni dobro da svi isto razmišljamo jer različita mišljenja obogaćuju tim i čine ga uspješnijim od jednog pojedinca. • Ispričajte se za svoje pogreške. Uglavnom svi uključeni u konfliktnu situaciju u jednom trenu kažu ili učine nešto što produbljuje konflikt. Ako se ispričate za svoje pogreške to ne znači da prihvaćate svu krivnju, već samo onaj dio kojim ste vi pridonijeli da se konflikt nastavi. Također, od velike nam pomoći može biti isticanje zašto je nama stalo da riješimo problem. • Uvid u posljedice konflikta ako se on ne riješi također je dio njegovog rješavanja. Pokušajte sebi odrediti cilj prema kojem ćete se kretati tijekom rješavanja konfliktne situacije. • Ukoliko baš ništa ne ide kako treba i ne približavamo se rješenju, pozovite posrednika koji će pomoći u rješavanju situacije. Pri čemu to treba biti netko tko je potpuno neutralan i u koga obje strane imaju povjerenja.

Ako se već svađamo – svađajmo se konstruktivno. Izvucimo korist iz konflikta. Gledajmo na konflikte kao na resurs, priliku za učenje, rast i razvoj. Budimo kreativni, otvoreni i pokušajmo pronaći zajednički interes sa suprotstavljenom stranom. Rješenje kojim ćemo svi biti zadovoljni sigurno postoji, samo ga treba pronaći.

31


sponzorirani članak

Riviera dekor kvalitetno rješenje prepoznatljivog dizajna T

vrtka Riviera dekor osnovana je 1967. u Francuskoj, a od 1980. posluje u Hrvatskoj. Tradicija dulja od 30 godina na tržištu tekstilnog opremanja u hotelskoj industriji i privatnom sektoru unapređuje moderne standarde življenja svojih kupaca. Osnovna djelatnost tvrtke je tekstilno opremanje hotela, restorana, barova, privatnih kuća i poslovnih prostora. U ponudi je širok spektar laganih i dekorativnih zavjesa, dekora, vodilica, tepisona, tapeta, tapeciranja namještaja i sl. Pruža se mogućnost izrade svih vrsti tendi (samostojeće pergole, jedra, zglobne, kupolaste, ravne…), pergotende, fiksne nadstrešnice, pagode, trakaste zavjese, rolo zavjese, venecijanere, komarice, nadstrešnice za parkinge… Tvrtka nudi kvalitetno rješenje prepoznatljivog dizajna, ne samo u obliku proizvoda, već i usluge te servisiranja vlastitih proizvoda. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u proizvodnji zavjesa i tenda nudi se kompletno rješenje i najbolje ideje u skladu s Vašim željama i tehničkim zahtjevima objekta. Ulaganjem u razvoj kvalitete vlastitih proizvoda, poštivanjem rokova isporuke te individualnim pristupom želja je postati Vaš najbolji poslovni partner. Dekorativne zavjese - pravilnim izborom tekstilnih zavjesa moguće je potpuno transformirati prostoriju i dati joj dašak topline, ugodnosti i suvremenosti uz neograničen izbor boja, uzoraka i materijala zavjesa. Tehničke zavjese: rolo zavjese, trakaste zavjese i venecijanere dekorativno su i funkcionalno rješenje

32

za uređenje stambenih i poslovnih prostora. Tapete - paleta proizvoda za opremu interijera upotpunjena je tapetama – kolekcijama za rezidencijalnu i hotelsku uporabu. Vinilne tapete odlično su rješenje za restorane, barove, hotele, poslovne prostore ili stambene prostore. Podne obloge - nudimo visokokvalitene tepisone, tepih ploče u nekoliko dimenzija i razne PVC podove koji su idealni za uredske prostore. Vanjska zaštita tendama, pergolama i jedrima naša je specijalnost koju unapređujemo i njegujemo više od 30 godina i ukras su svakog pročelja ili terase. Tende - u ponudi imamo sve vrste tendi za zaštitu od sunca: pergole, jedra, zglobne, kupolaste, ravne, fiksne, nadstrešnice, pagode... Platna koja nudimo su vodonepropusna i s UV zaštitom čime osiguravaju dugotrajnost platna i jamče zaštitu od sunca. Sunčana jedra - sistemi sklopivih sunčanih jedara namijenjeni su zasjenjivanju većih vanjskih površina te omogućuju potpuno nova rješenja zasjenjivanja svih prostora prema individualnim potrebama. Pergole - vaš cjelogodišnji doticaj s prirodom, pergole, pružaju izvrsnu zaštitu od sunca, kiše i vjetra, a da pritom ne narušavaju izgled objekta, već mu daju notu profinjenosti, elegancije i stila.


TENDE ZAVJESE TEKSTILNA GALANTERIJA TAPECIRANJE

TAPETE

TEPISONI I PODNE OBLOGE

• • • • •

33 Mihelići 34 • 51211 MATULJI • HRVATSKA • Tel: +385 (0)51 275-005 • Fax: +385 (0)51 275-006 • E-mail: info@rivieradekor.hr • www.rivieradekor.hr


savjetnik Piše: mgr. Anica Đokić, MBA, anicadj@seznam.cz

BATIS d.o.o.

Oranice 112, 10 090 Zagr

Kraj je u stvari početak

VELEPRODAJA I MALOPRODAJA REZERVNIH DIJEL

REZERVNI DIJELOVI ZA :

BIJELU TEHNIK

medija za koje u tijeku sezone niste imali vremena, sada je pravo vrijeme da sjednete u miru i organizirate fotografije, napravite kratke video filmove i stavite na vlastiti YouTube kanal ili platite reklamu da se video širi po internetu. Ništa vas neće koštati da imate - rezervni dijelovi za Gorenje, Končar, Indesit, YouTube da tamoObod, svakog Ariston, Candy,kanal Bosch,iSiemens, EI... ili svakog drugog tjedna postavite kratki CAFFE APARATE zanimljivi video o tome kako je bilo u - rezervni dijelovi za profesionalne Cimbali, Faema, Gaggia sezoni, možda razgovarateaparate s direktoPavoni, Rancilio,ili San Marco, Spaziale... rom hotela mladim menadžerima i tako se zadržite u sjećanju bivšim i budućim gostima. Mlade generacije gostiju stalno su online putem telefona i tu imate mogućnost pojaviti se preko KLIMATIZACIJU Instagrama ili Facebooka, opet bez ili U našoj ponudi možete pronaći: sa malo troškova. Objavljivanje lijepih, - kanalice sunčanih i nasmijanih fotografija - nosače hladnih i sivih zimskim dana -tijekom pribor za učvršćenje mogu stvoriti - bakrene cijevi želju kod potencijalnih - kaoflexda odmah rezerviraju baš Vaš gostiju - pribor (matice, spojnice...) U današnje vrijeme brzih i raširenih medija za hotel. Vrijeme planiranja odmora je za gosta dio LEDOMATE uživanja i odmora i počinje od koje u tijeku sezone niste imali vremena, sada je rezervni dijelovi ili za ledomate Icem kraja studenoga i traje -sve do ožujka pravo vrijeme da sjednete u miru i organizirate Whirlpool, svibnja, a to je onda vrijeme kadaKastel, trebaScotman, Simag fotografije, napravite kratke video filmove i stavite biti prisutan i privlačiti goste na svoju stranu. Moderni mediji uključuju i trana vlastiti YouTube kanal ili platite reklamu da se vel bloggere - potražite ih na internetu, video širi po internetu. pogledajte koliko imaju sljedbenika. Pojedini su vrlo utjecajni i njihov blog čitaju milijuni ljudi. Ukoliko želite da raj godine uglavnom znači i se i pregovarati – možda je potrebno vas netko od njih uključi u svoj blog, kraj sezone, reviziju što je od više kanti za otpatke, za recikliranje, UGOSTITELJSKU OP za profesionalne peći, friteze, kontaktirajte ga i suđerice, pošaljitečašerice, informacije i konvektom ciljeva ispunjeno, a što nije, možda je potrebno češće čistiti ulice i - dijelovi Aristarco, Dihr, Comenda, Winterhalter, IME sliku svoje destinacije i hotelaElettrobar, i pozovii koliko se zaradilo. Ali, svaki pločnike, možda je potrebno imati koju proizvođača Omniwash, Fri Fri, Rational... kraj godine je u isto vrijeme i počeklupu više ili zakrpati ceste – ako se ne te ih da dođu izvan sezone kako bi mogli izjasnite, Vaš glas se neće čuti. U slučaju sve u miru pogledati bez velikih gužvi te tak, ako ne i sredina sljedeće sezone. da im se možete posvetiti i pokazati im Početak može biti za destinacije i hotele da imate i ideje što bi još moglo poboljsvoje gostoprimstvo. Oni će Vam pružiti gdje glavna sezona počinje tek s ljetom, šati sezonu i dovesti nove turiste poput ogromnu podršku kada napišu blog koji ali već i sredina sezone može biti za novih događanja, sada je trenutak da će pročitati novi i mlađi gosti. Važno je gradske destinacije gdje se na ulicama radite na tome: dogovorite dodatne - ručni depuratori 8 i 12 lit. samo izabrati blogera koji ima- publiku proslavlja Božić, Nova godina ili Uskrškoncerte, festivale ili i kazališne pred- PROIZVODNJA automatski depuratori 5, za napu za Vaš hotel – oni se specijaliziraju nji praznici. Vjerujem da ovi drugi nisu stave koje će osvježiti program u Vašem - filter ovisno o svojim interesima i godinama, zakasnili s pripremom sezone - ipak gradu. Osobno mi se sviđaju ribarske i takva im je uglavnom i publika. Kada donosim nekoliko ideja za pripremu i večeri ili folklorne večeri s plesom i im- cijev se neka destinacija svidi, rado pišu i ulazak u novu sezonu. pjesmom koje može organizirati grad, propan - butan u nastavcima i ponavljaju ili diskutiraju Kada se radi revizija prošle sezone, ali mislim da ih ima malo. Mogle bi se možetesavjeta pronaćiiu: onlineponudu uz razmjenu fotografija. bilo bi dobro ne zaboraviti i na vlastito održavati i češće, i više puta tijekom Cjelokupnu Znači, kraj godine i sezone jeste vrijeme mišljenje i ideje koje je sezona donijela, tjedna. Ne zaboravite na najmlađe i PRODAVAO PRODAVAONICA 1: PRODAVAONICA 2: možda na osnovi razgovora s gostima, pripremite nešto za njih, poput igara na za predah i proslavu, ali nemojte dugo Franka Lisic Zagorska 15 Oranice 112 spavati jer nova sezona je odmah tu zaposlenima ili drugim hotelima – što otvorenom, sportskih ili zabavnih. 23 000 Zad 10 000 Zagreb 10 090 Zagreb iza ugla i konkurencija je sigurno neće se tiče destinacije i toga što je dobro U međuvremenu možete iskoristiti Tel: 023/31 Tel: 01/3645-484 Tel: 01/3817-402 funkcioniralo, ili što nije funkcionivrijeme izvan sezone za promociju svog prespavati. Fax: 023/31 Fax: 01/3645-483 Fax: 01/3816-498 Želim Vam produktivnu i vrijednu hotela, restorana, kluba ili destinacije. ralo, ili je nedostajalo. I opet pokušati zimu! U današnje vrijeme brzih i raširenih s destinacijom, tj. gradom dogovoriti

K

34


LOVA

KU

U

www.batis.hr

a,

matic, g

PREMU

mate E

8 i 12 lit.

ONICA 3: ce 18 dar 17-549 17-549

Batis d.o.o. s Vama 22 godine

Oranice 112, 10 090 Zagreb VELEPRODAJA I MALOPRODAJA REZERVNIH DIJELOVA REZERVNI DIJELOVI ZA :

BIJELU TEHNIKU

Poduzeće Batis d.o.o. osnovano je 1994. godine kao poduzeće za trgovinu dijelovima za bijelu tehniku. U prvoj godini rada prodaju smo bazirali na trgovinu na malo, a kasnijim razvojem i prezentacijom proizvoda, djelatnost smo proširili na veleprodaju, uvoz i izvoz. U prodajnom asortimanu našeg poduzeća nalaze se dijelovi za ledomate, rashladne vitrine i šankove, caffe aparate, perilice čaša i posuđa. U ponudi imamo i sve vrste specijalnih industrijskih i ugostiteljskih grijača te asortiman roba za ugradnju klima uređaja i plinskih instalacija u ugostiteljstvu. Ako sami ne možete riješiti problem s Vašim uređajem ili samo trebate savjet, naše stručno osoblje pomoći će Vam u donošenju odluke koja će za Vas biti najpovoljnija. U bazi podataka, naše stranke i partneri kojih ima oko 6000, posjeduju sva znanja vezana za rješavanje problema na opremi za ugostiteljstvo. Svaki problem za koji Vam osobno ne možemo pomoći, rado ćemo Vam preporučiti nekoga od njih. Imamo partnere različitih profila u svim hrvatskim županijama. Naši komitenti su i direktni krajnji korisnici, tj. hoteli, bolnice, restorani, noćni klubovi, barovi, pečenjare, pekare, pizzerije... Svaki objekt koji ima pripremu hrane i pranje posuđa, kod nas može potražiti pomoć. Također, dijelovima opskrbljujemo proizvođače opreme za ugostiteljstvo, s obzirom da u prodajnom asortimanu, zajedno s našim partnerima, imamo mogućnost nabavke preko milijun različitih artikala za navedenu opremu. Naše vrijednosti su tradicija, znanje i povoljne cijene. Spremni smo svoje znanje podijeliti sa Vama. Svaki novi problem prihvaćamo kao novi izazov i ne odustajemo dok ga ne riješimo. U očekivanju buduće suradnje, srdačan pozdrav! Boris Šaka Veleprodaja: daniel.batis@batis.hr Profesionala: tomislav.batis@batis.hr Maloprodaja: maloprodaja@batis.hr zagorska@batis.hr zadar.batis@batis.hr

- rezervni dijelovi za Gorenje, Končar, Indesit, Ariston, Candy, Bosch, Siemens, Obod, EI...

CAFFE APARATE - rezervni dijelovi za profesionalne aparate Cimbali, Faema, Gaggia, Pavoni, Rancilio, San Marco, Spaziale...

KLIMATIZACIJU U našoj ponudi možete pronaći: - kanalice - nosače - pribor za učvršćenje - bakrene cijevi - kaoflex - pribor (matice, spojnice...)

LEDOMATE

www.batis.hr

reb

.

BATIS d.o.o.

sponzorirani članak

sponzorirani članak

- rezervni dijelovi za ledomate Icematic, Whirlpool, Kastel, Scotman, Simag

UGOSTITELJSKU OPREMU - dijelovi za profesionalne suđerice, čašerice, peći, friteze, konvektomate proizvođača Aristarco, Dihr, Comenda, Elettrobar, Winterhalter, IME Omniwash, Fri Fri, Rational...

- ručni depuratori 8 i 12 lit. - automatski depuratori 5, 8 i 12 lit.

PROIZVODNJA - filter za napu

- cijev propan - butan

Cjelokupnu ponudu možete pronaći u:

PRODAVAONICA 1: PRODAVAONICA 1: Oranice Oranice 112 112 10 090 090 Zagreb Zagreb 10 Tel: 01/3817-402 01/3817-402 Tel: Fax: 01/3816-498 01/3816-498 Fax:

PRODAVAONICA2:2: PRODAVAONICA Zagorska15 15 Zagorska 10 10 000 000 Zagreb Zagreb Tel: Tel: 01/3645-484 01/3645-484 Fax: Fax: 01/3645-483 01/3645-483

PRODAVAONICA PRODAVAONICA 3: 3: Franka Lisice Put Murvice 2118 000Zadar Zadar 2323000 Tel: Tel:023/317-549 023/317-549 Fax: Fax:023/317-549 023/317-549


dizajn

Boutique Hotel Alhambra & Villa Augusta kvalitetni domaći dizajn Nakon mnogobrojnih međunarodnih priznanja, Boutique Hotel Alhambra & Villu Augusta prepoznala je i domaća struka. Zahvaljujući vizualnom identitetu agencije Kuharić Matoš, lošinjski ekskluzivni hotel uvršten je na bijenalnu Izložbu hrvatskog dizajna s najkvalitetnijim domaćim produkcijama.

K

ada se spoji aristokratski duh vremena i moderna udobnost dobije se prava formula za dizajn. Riječ je o vizualnom identitetu Boutique Hotela Alhambra & Villa Augusta, koji je, nakon međunarodnih priznanja, osvojio i glas domaće struke. Hotelski brend lošinjske Jadranka Grupe uvršten je na bijenalnu Izložbu hrvatskog dizajna 1516 zahvaljujući agenciji Kuharić Matoš koja je vizualnim identitetom te prostornim grafikama osigurala ovom ekskluzivnom hotelu mjesto među najboljim radovima hrvatskog dizajna.

36

“Veliki je izazov bio sudjelovati u projektu kreativnog oživljavanja objekta izgrađenog prije više od 100 godina, koji je danas izrastao u jednu od najluksuznijih hotelskih kuća u Hrvatskoj i šire. Objavljivanje projekta na Izložbi hrvatskog dizajna 1516 svojevrsna je dodatna potvrda kvalitete vizualnog identiteta Boutique Hotel Alhambra & Villa Augusta koji je već prepoznat na međunarodnim festivalima, a bio je jedan od aspekata koji se razmatrao prilikom ulaska hotela u grupaciju Small Luxury Hotels of the World. Ovo priznanje nas posebno veseli jer sudjelujemo na Izložbama hrvatskog

dizajna još od 2001. godine kada je naša agencija prvi put osvojila Nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za grafički dizajn”, izjavili su iz agencije Kuharić Matoš.

SECESIJSKI KORIJENI OBJEKTA

Nagrađeni rad je dio projekta koji je agencija Kuharić Matoš osmislila za Boutique Hotel Alhambra, a koji se sastoji od vizualnog identiteta, projekta signalizacije i komunikacijske kampanje te prostornih grafika koje se provlače kroz interijer hotela. Projekt je već prije prepoznat i nagrađivan na među-


narodnim festivalima. Na posljednjem izdanju natječaja Best Brand Awards, u konkurenciji iz cijelog svijeta, logotip za Boutique Hotel Alhambru pronašla su mjesto među finalistima. Vizualni identitet Boutique Hotela Alhambre je stilski inspiriran secesijskim korijenima objekta, prvobitno izgrađenog 1912. godine, arhitekturom legendarnog bečkog arhitekta Alfreda Kellera, ali interpretiran na moderan način. Približava gostu duh vremena iz kojeg objekti potječu te oslikava sofisticiranost i luksuz hotela. Sam znak simbolizira i arhitektonsko objedinjavanje dva vrijedna Art Deco objekta – Ville Alhambre i Ville Auguste, očuvanih u izvornom obliku, koji s modernim nadogradnjama stvaraju potpuno novi, vrhunski hotel. Oplemenjen je ornamentima koji iz interijera prelaze i na sve komunikacijske materijale i na taj način gostu stvaraju osjećaj poznatog prostora u kojem je dobrodošao.

DUH ARISTOKRATSKOG VREMENA

Vizualni identitet Boutique Hotela Alhambre je stilski inspiriran secesijskim korijenima objekta, prvobitno izgrađenog 1912. godine, arhitekturom legendarnog bečkog arhitekta Alfreda Kellera, ali interpretiran na moderan način. Približava gostu duh vremena iz kojeg objekti potječu te oslikava sofisticiranost i luksuz hotela.

Grafike izložene na Izložbi hrvatskog dizajna 1516 nalaze se u sobama i hod-

nicima Boutique Hotela Alhambra & Ville Auguste, vizualno se nadovezuju na koncept i vizualni identitet hotela. Kroz spoj suvremenih grafičkih uzoraka i starih fotografija iz Lošinjskog podneblja, komuniciraju priče o poznatim lošinjskim kapetanima, brodovima, poznatim Lošinjanima i zanimljivostima otoka Lošinja s početka 20. stoljeća, kada je i izgrađena Villa Alhambra. Grafike su ručno oslikane zlatnom bojom i uramljene crnim okvirima u Guggenheim stilu. Ukupno je napravljeno 77 različitih grafika u dimenzijama od 60×80 cm do 100×200 cm. Otvaranjem Alhambre zaokružen je projekt u uvali Čikat koja svojim gostima nudi uslugu na razini visokih 5 zvjezdica. Luksuzna Alhambra član je prestižne grupacije Small Luxury Hotels of The World i s vilom Augustom čini jedinstveno mjesto na kojem se duh aristokratskog vremena savršeno sjedinjuje s modernom udobnošću i vrhunskom uslugom. Alhambra je izgrađena 1912. godine i to je posljednji hotel sagrađen na Čikatu koji je projektirao slavni bečki arhitekt Alfred Keller.

sponzorirani članak

Najisplativije odvlaživanje i grijanje bazena

O

dvlaživače zraka i toplinske pumpe Microwell odlikuju inovativnost, energetska učinkovitost, visoka kvaliteta i pristupačne cijene, što su razlozi velikog rasta prodaje širom Europe. Kako se proizvode u Europskoj uniji, idealni su za projekte koji se financiraju iz fondova EU. Toplinske pumpe Microwell griju i hlade vodu bazena. SPLIT izvedba osigurava bešumnost rada i neuočljivost uređaja na objektu. Patentiran izmjenjivač topline Premium ima COP čak do 7.9. Upravljanje je automatsko preko LCDa, a jamstvo je 3 godine. Odvlaživači zraka Microwell rješavaju problem visoke vlage zraka nastale isparavanjem vode bazena. Postavljaju

se u prostoriji ili s druge strane zida sa plastičnim, metalnim (u bilo kojoj RAL boji), aluminijskim ili INOX kućištima. Koriste energiju dobivenu odvlaživanjem, a mogu i dodatno grijati zrak. U ponudi su i kanalni modeli. Izbor bazenskih odvlaživača zraka, klima komora i toplinskih pumpi pogledajte na www.ema.hr Stjepko Špoljarić

37


analiza Piše: Ana-Maria Cuglin, mag.oec., Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilišni diplomski studij Trgovina

Zašto se baca hrana u restoranima i kako to možemo smanjiti? Bacanje hrane u ugostiteljskoj industriji jedan je od najčešće spominjanih dijelova u vezi bacanja hrane u svijetu. Najčešće ljudi naručuju više hrane nego što mogu pojesti, znajući da se ostaci bacaju. Iako podaci variraju, restorani proizvode oko 68.040 kg smeća godišnje.

U

posljednje vrijeme sve češće se spominje problematika bacanja hrane. Međutim, važno je razlikovati gubitak hrane (engl. loss of food) od bacanja hrane (engl. food waste). Gubitak hrane jest smanjenje količine hrane ili njezine kvalitete, što ju čini neprikladnom za ljudsku konzumaciju. Gubici hrane prisutni su i u procesu proizvodnje i u procesu distribucije u lancu opskrbe hranom. S druge strane, pojam bacanja hrane (koji je komponenta gubitka hrane) odnosi

38

se na bilo kakvo uklanjanje hrane iz lanca opskrbe hranom, koja je ili je bila u nekom vremenu prikladna za ljudsku upotrebu, ili joj je istekao rok trajanja, najčešće uzrokovano lošim menadžmentom koji kontrolira zalihe ili zanemarivanjem djelatnika. Do bacanja hrane dolazi u završnim fazama lanca opskrbe hranom, u fazi distribucije i potrošnje. Bacanje hrane u ugostiteljskoj industriji jedan je od najčešće spominjanih dijelova u vezi bacanja hrane u svijetu. Najčešće ljudi naručuju više

hrane nego što mogu pojesti, znajući da se ostaci bacaju. Iako podaci variraju, restorani proizvode oko 68.040 kg smeća godišnje. Međutim, više je toga u pozadini bacanja hrane u restoranima, osim činjenice da potrošač ne želi pojesti obrok do kraja. Velika količina hrane baca se u kuhinjama restorana, bilo da se radi o pogrešno pripremljenoj, pokvarenoj ili hrani kojoj je istekao rok trajanja, ostacima od rezanja voća i povrća ili jednostavno previše pripremljene hrane. To je oko 4-10% kupljenje hrane koja se baca prije nego što uopće dođe na stol u restoranima. Naravno da postoje rješenja i za takve probleme kao što je doniranje hrane, bolja organizacija kuhinje, iskorištavanje određenih ostataka za druga jela (poput staroga kruha-umjesto da se baci kruh mogu se napraviti krutoni). Tema bacanja hrane s tanjura (ostaci) ili hrana koja se nije pojela do kraja, a gost ju nije odlučio ponijeti sa sobom, može biti kompleksnija. Iako su gosti svjesni toga da se hrana s tanjura baca, ta odluka o bacanju hrane ovisi isključivo o volji i željama gosta. Jednom kad ta hrana napusti kuhinju, gost odlučuje koliko će hrane konzumirati i hoće li ostatke ponijeti sa sobom.


ISTRAŽIVANJE U ZAGREBAČKIM RESTORANIMA

Eksplorativno istraživanje provedeno je putem anonimnog anketnog upitnika od 28 pitanja na uzorku od 20 ispitanika koji su zaposleni u restoranima u gradu Zagrebu. Najveći broj ugostiteljskih objekata iz skupine restorana pripada skupini restorani (75%), slijedi bistro (10%) i pizzeria (10%) te restoran brze prehrane. Prema procjenama restorana, dnevno se na nabavku hrane troši više od 4.000,00 kn. Rezultati istraživanja su pokazali da 14 restorana ide u nabavku svježih namirnica svakodnevno dok ostalih 6 restorana to čine 2 puta tjedno. Većina ispitanih restorana u sklopu svog ugostiteljskog objekta nema vrt s povrćem i začinima dok se kod nekoliko restorana koji imaju, to odnosi na uzgoj začina u teglicama (npr. bosiljak, majčina dušica, origano, ružmarin). Kada se govori o bacanju hrane u restoranima, jedan dio se odnosi na ostatke bačene hrane koja je nastala u kuhinji ili je slučajno prolivena, odnosno nastala je prije serviranja hrane gostu na stol. Drugi dio bačene hrane u restoranima odnosi se na hranu koja se baca nakon odlaska gosta - ostaci s tanjura. U provedenom istraživanju 9 ispitanih restorana se izjasnilo da baca 20% kupljene hrane prije serviranja gostu na stol, 7 restorana baca 10% dok 4 restorana baca između 30-40% kupljene hrane. Što se tiče postotka hrane koja je pripremljena za gosta (predjelo, glavno jelo, desert, meni) te koja se baca nakon odlaska gosta, od ukupno 20 restorana 14 baca 10-20% hrane nakon odlaska gosta, 4 restorana između 2040% dok dva restorana ne zna točne podatke. Istraživanje je otkrilo kako se u većini restorana gosti nikad ne odlučuju za opciju da ponesu sa sobom ostatke hrane koji su im ostali. Namirnice za koje su restorani uočili da ih gosti najčešće ostavljaju na tanjuru su krumpirići, povrće, meso, salata, masno (npr. od mesa), kruh te piće.

skoro 50%, a isto se odnosi na kategoriju otpada voće i povrće. Kategorija otpada mesa, ribe i kosti djelomično je zastupljena u 40% restorana, dok u 30% restorana ta vrsta otpada nije zastupljena. Kategorija plastika i staklo u 40% ispitanih restorana nije zastupljena dok u 10% uopće nije prisutna jer ti restorani otpad recikliraju. Ostatak ih ne reciklira, stoga je ta vrsta otpada djelomično zastupljena. Kategorija otpada koja se odnosi na drvo uključuje drvene ambalaže za voće i povrće, koje nisu zastupljene u 35% ispitanih restorana jer se te ambalaže vraćaju. U 45% ispitanih restorana kategorija drvo niti je, niti nije zastupljena, ovisno o danu. Kategorija papir, karton, folija nisu zastupljeni u 40% ispitanih restorana jer ih oni recikliraju dok je kod drugih zastupljeno te djelomično zastupljeno (Grafikon 1.).

RAZLOZI BACANJA HRANE

Razlozi bacanja hrane, Grafikon 2., u restoranima su mnogi. Neki od tih razloga uključuju istek roka valjanosti, neisplaniranu potrošnju pa je kupljeno više namirnica nego što je potrebno, hrana poprima plijesni ili čudan miris i teksturu, potrebu za mjestom u hladnjaku ili drugome mjestu gdje se hrana čuva, a razlog mogu biti i prevelike porcije restorana. Što se tiče isteka roka valjanosti, plijesni, čudnog mirisa

i teksture, 45-60% ispitanih restorana uopće se ne slaže s tom tvrdnjom, jer hrana kojoj istekne rok trajanja vraća se dobavljaču (takav je ugovor). S tvrdnjom bacanja hrane zbog isplanirane potrošnje oko 30% ispitanih restorana nimalo se ne slaže te se 20% ne slaže, jer bez dobrog planiranja kupnje ne bi mogli opstati na tržištu i bili bi u gubicima. Ostali su neodlučni ili se slažu sa tvrdnjom. Čak 70% ispitanih restorana se nimalo ne slaže sa tvrdnjom da bacaju hranu zbog potrebe za više mjesta u hladnjaku ili nekom drugom mjestu, jer ako i primijete da dolazi do gomilanja hrane, kupuju dodatne hladnjake za čuvanje hrane. S tvrdnjom da se serviraju prevelike porcije gostu na stol 50% restorana je neodlučno za navođenje toga kao razlog bacanju hrane dok se 20% ispitanika slaže te se 20% ne slaže s tvrdnjom. Kada se ispitivalo tjedno bacanje hrane u kilogramima, došlo se do zaključka da 30% ispitanih restorana tjedno baca više od 20 kg hrane, 30% ih je navelo da baca između 5-10 kg (tu je riječ o manjim restoranima) te ih je 30% navelo da baca između 10-20 kg hrane. Kod ostataka hrane iz kuhinje te sa tanjura gosta, u 85% ispitanih restorana ispostavilo se da se bacaju u smeće dok se ostatak reciklira. Samo u jednom od ispitanih restorana postoji osoba koja je zadužena za to.

Grafikon 1: Najzastupljenije vrste otpada u analiziranim restoranima u Zagrebu Nepostojanost otpada

Otpadna ulja i masti

Nije zastupljeno

Voće i povrće

Niti je, niti nije zastupljeno

Meso, riba, kosti

Plastika i staklo

Djelomično zastupljeno

Drvo

Zastupljeno

Papir, karton,

VRSTE OTPADA

Svaki restoran stvara otpad te nastoji na najbolji način pronaći prikladno rješenje za njegovo zbrinjavanje. Vrste otpada koje su navedene u istraživanju su otpadna ulja i masti, voće i povrće, meso, riba i kosti, plastika i staklo, drvo te papir, karton i folija. Kategorija otpada otpadna ulja i masti zastupljena je djelomično u većini restorana,

Kada se govori o bacanju hrane u restoranima, jedan dio se odnosi na ostatke bačene hrane koja je nastala u kuhinji ili je slučajno prolivena, odnosno nastala je prije serviranja hrane gostu na stol. Drugi dio bačene hrane u restoranima odnosi se na hranu koja se baca nakon odlaska gosta - ostaci s tanjura. 39


analiza Grafikon 2: Razlozi bacanja hrane u analiziranim restoranim u Zagrebu Nimalo se ne slažem

Rok valjanosti

Ne slažem se

Neisplanirana potrošnja

Neodlučan

Plijesan

Slažem se

Čudan miris/ tekstura

Potreba za mjestom

U potpunosti se slažem

Prevelike porcije

Grafikon 3: Prepreke recikliranju ostataka hrane Nimalo se ne slažem

Malo reciklažnih opcija

Ne slažem se

Ograničenje prostora

RECIKLAŽNE OPCIJE

Neodlučan

Transportna ograničenja

Kada se analiziralo recikliranje, ispitani restorani su istaknuli kako ponekad bacaju ostatke hrane u za to predviđene kontejnere. Od 20 ispitanih restorana samo jedan ima reciklažne kontejnere za biootpad, papir, staklo, miješani komunalni otpad dok drugi uskoro planiraju njihovo uvođenje. Što se tiče prepreka za recikliranje hrane, navedene prepreke su nedovoljan broj reciklažnih opcija, ograničenje prostora restorana, transportna ograničenja, briga o sakupljanju i skladištenju vezano uz sigurnost hrane te nejasna zakonska regulativa, prikazani su na Grafikonu 3. Čak 60% ispitanih restorana slaže se s tvrdnjom da je nedovoljno reciklažnih opcija. Ispitani restorani nalaze se u središtu Zagreba gdje ne postoje reciklažne opcije na odgovarajućim lokacijama, pa je jednostavnije baciti sve ostatke iz kuhinje u iste kontejnere. Pet posto ispitanih restorana slaže se da je nedovoljno prostora u restoranu za zbrinjavanje otpada, točnije za postavljanje kontejnera.

40

Slažem se

Briga o sigurnosti hrane

U potpunosti se slažem

Nejasna regulativa

Kada govorimo o transportnim ograničenjima, 65% ispitanih restorana slaže se da je to jedan od problema pri recikliranju hrane, odnosi se na to da se otpad skuplja u neprikladno vrijeme za restorane, npr. svaku drugu večer kada restorani imaju najviše posla, umjesto ujutro, te sami vlasnici restorana nemaju odgovarajuća transportna vozila u kojima bi vozili taj otpad. Čak se 40% restorana ne slaže uopće s tvrdnjom da je prepreka recikliranju ostataka briga o sakupljanju i skladištenju vezanim uz sigurnost hrane jer restorani vode brigu o sigurnosti hrane. Čak 60% ispitanika je neodlučno s tvrdnjom vezanom uz nejasnu zakonsku regulativu koja se odnosi na recikliranje hrane. Najviše informacija o problemu bacanja hrane i potrebama za recikliranje ispitani restorani dobivaju iz magazina, putem televizije te usmenom predajom. Danas je sve više ljudi kojima je važna briga za okoliš, prirodu te žive po tim načelima i recikliraju te isto očekuju od restorana koje posjećuju. Određeni dio hrane u restoranima se

Iz provedenog istraživanja možemo zaključiti kako restorani nisu sigurni koliko točno hrane se baca jer ne postoji sustav ili osoba koja bi bila zadužena za rukovođenje bacanja hrane. baca od strane gosta. Najčešće gosti naručuju više nego što mogu pojesti te ostatke ostavljaju na tanjuru, umjesto da ih ponesu sa sobom te se ti ostaci moraju iz zdravstvenih razloga bacati. Budući da je poznato kako većina ljudi nisu ljubitelji povrća, upravo se povrće i najviše baca jer ga najviše ostaje na tanjuru nepojedenog. Također se oko 45% ispitanih restorana slaže da se


Dokazane i uspješne metode za smanjenje količine bačene hrane u restoranima: • Promjena menija – smanjivanje porcija menija u kojima ostaje najviše hrane nakon što gosti završe s jelom. To će utjecati i na smanjenje troškova hrane koja je potrebna za pripremu i povećanje profita. • Bitno je pametno kupovati - ako se neki sastojci koji se koriste u pripremi obroka bacaju jer se ne stignu iskoristiti prije isteka roka, potrebno je razmišljati o kupovini tih sastojaka u manjim pakiranjima i količinama. • Educiranje zaposlenika – zaposlenici, primjerice, moraju svladavati cirkularno kretanje kako bi se izbjeglo nepotrebno sudaranje koje rezultira prolivenim pićem i hranom. • Investiranje u kvalitetnu kuhinjsku opremu - koristiti specijalizirane noževe za guljenje voća i povrća ili noževe za filetiranje. Ove naizgled male stvari imaju veliki utjecaj na količinu otpada u dužem vremenskom razdoblju. • Promjena tanjura - smanjenje porcija hrane na način da se minimiziraju tanjuri. Investiranje novaca u nove

hrana baca jer su prevelike porcije i priznaju da moraju poraditi na manjim porcijama. 50% ispitanika smatra kako je gostima neugodno tražiti da ponesu svoje ostatke, tj. da traže konobara da im se nekonzumirana hrana zapakira za kući, dok se 50% ispitanika ne slaže s tvrdnjom da se naručuje više nego što se može pojesti te se 30% ispitanika ne slaže s tvrdnjom da su porcije prevelike. Bitno je da zaposleni u restoranu koji imaju kontakt s gostima, poput konobara, objasne gostima kakve su porcije i što sve uključuju, ako to već nije navedeno na meniju, kako bi se izbjeglo nepotrebno bacanje hrane te da se nakon jela pita gosta želi li da mu se hrana zapakira za van, umjesto da se čeka da se gost prvi javi.

ZAKLJUČAK

Prema provedenom istraživanju, možemo zaključiti kako su zaposleni u ispitanim restoranima već otprije bili upoznati s tematikom bacanja hrane i njezinim posljedicama, međutim konkretne metode i načini

njegova sprječavanja nisu donesene. Najviše se hrane baca u fazama prije nego što se hrana servira za stol - to uključuje pripreme u kuhinji (ostaci od rezanja voća i povrća, kosti, ljuske jajeta), slučajno prolijevanje hrane ili pića, neuspješno pripremljena jela. Smanjenje bacanja hrane u toj fazi dovodi do smanjenja troškova restorana, a isto tako će imati i pozitivan učinak na okoliš. Restorani paze da dobro isplaniraju nabavku potrebnih namirnica za taj dan ili tjedan te se rijetko dogodi da dođe do gomilanja hrane. Ukoliko i dođe do pogreške pa se naruči više nego što je potrebno, ili hrana dođe neispravna, zbog ugovornih obveza ta se hrana vraća i biva zamijenjena za novu. Svakodnevno planiranje menija vrlo je bitno za restorane, kao i određivanje porcija koje ne bi smjele biti prevelike. Restorani bi trebali smanjiti količinu krumpirića, salata, umaka koji se najčešće poslužuju uz jelo jer se te namirnice najviše ostavljaju na tanjuru te u konačnici bacaju. Iz provedenog istraživanja možemo

setove posuđa. Tanjuri i čaše manjeg volumena će neprimjetno smanjiti porcije. • Pravilno skladištenje voća i povrća povećava njihovo razdoblje upotrebe. To uključuje pravilno čišćenje voća i povrća, skladištenje u prikladnim posudama i mjestu. • Redovito reguliranje hrane u skladištu i hladnjaku - staviti hranu koju je potrebno potrošiti prije ispred hrane koja može dulje stajati. Nova hrana se stavlja na desnu stranu dok se postojeća hrana pomiče ulijevo. Na taj način će hrana uvijek biti svježa i smanjit će se nepotrebno bacanje hrane. • Redovita analiza inventara u restoranu - bitno je voditi odgovarajuću dokumentaciju bilo na računalu ili na papiru o hrani koja ulazi u restoran i količini otpada koja izlazi iz restorana. Voditi evidenciju zaliha i troškova. Ako se to provodi redovito, dolazi do zaobilaženja nepotrebnog skladištenja hrane koje najčešće rezultira otpadom i financijskim gubicima.

zaključiti kako restorani nisu sigurni koliko točno hrane se baca jer ne postoji sustav ili osoba koja bi bila zadužena za rukovođenje bacanja hrane. U restoranima je vrlo bitna komunikacija među zaposlenima, pogotovo na relaciji kuhar-konobar, kako bi se pripremilo jelo koje je naručeno, bez nepotrebnih pogrešaka. Kod posluživanja hrane treba educirati djelatnike za preciznije primanje narudžbi i kvalitetnu komunikaciju s kuhinjskim osobljem kako bi se spriječile nepravilne narudžbe i vraćanje obroka od strane gosta. Iako postoje smjernice i priručnici, pa i zakoni za ugostiteljske objekte, tema bacanje hrane i njegovo sprječavanje, još uvijek nije prioritet. Stoga jako malo restorana reciklira, a restorani nemaju reciklažne kontejnere u sklopu svog prostora. Važno je da država donese zakone kojih će se svi restorani morati pridržavati i na taj način smanjiti nepotreban otpad ili da barem određenim sredstvima potaknuti restorane da brinu o bacanju hrane te počnu reciklirati.

41


umjetnost kave Piše: Matija Powlison Belković, Cogito Coffee

Latte Art - ljubav prema svakoj šalici kave Latte art je tehnika ulijevanja (pod parom) zagrijanog mlijeka u espresso s namjerom iscrtavanja određenih oblika koji čine cijeli dojam šalice kave ljepšim. Ova tehnika ulijevanja mlijeka u šalicu je postala toliko popularna da su se na temelju toga razvila službena nacionalna i svjetska natjecanja.

V

ećina Hrvata preferira piti kavu s mlijekom. Iako postoji stotine varijacija na tu temu – više/manje mlijeka, više/ manje pjene, vruće/toplo/hladno, itd. – otprilike znamo što očekujemo kada naručimo kavu s mlijekom. Uvijek je riječ o nekoj kombinaciju triju elemenata: espresso, mlijeko i pjena. No u pripremi kave s mlijekom postoji potencijalno i četvrti element: latte art. Za razliku od prije pet-šest godina, više nije neobično naručiti kavu s mlijekom i dobiti u kavi lijepo iscrtano srce ili cvijet u obliku tulipana. Sve je više barista koji posvećuju pažnju pripremi mlijeka, ulijevanju i, konačno, preciznom iscrtavanju crteža u šalici.

NATJECANJA DILJEM SVIJETA

Latte art je tehnika ulijevanja (pod parom) zagrijanog mlijeka u espresso s namjerom iscrtavanja određenih oblika koji čine cijeli dojam šalice kave ljepšim. Ova tehnika ulijevanja mlijeka u šalicu je postala toliko popularna da su se na temelju toga razvila službena nacionalna i svjetska natjecanja. Diljem svijeta se organiziraju natjecanja sa strogo definiranim pravilima, educiranim sucima i unosnim nagradama. Do sada u Hrvatskoj

42

nismo imali službeno natjecanje putem kojeg bi mogli kvalificirati nacionalnog pobjednika za sudjelovanje na svjetskom prvenstvu u latte artu. No u protekle dvije godine organizirali smo nekoliko neformalnih natjecanja u crtanju kave, tzv. latte art throwdowns. Namjera takvih neformalnih natjecanja je promoviranje kulture barista i stvaranje šire zajednice ljubitelja kave. Početkom 2015. godine u sklopu naše pržionice kave Cogito Coffee, te u suradnji sa zagrebačkim cafe barovima 42. Coffee Company i Express Bar, održali smo prvi Latte Art Throwdown u Hrvatskoj. Bili smo ugodno iznenađeni kvalitetom i količinom sudionika (oko tridesetak) te velikim interesom šire publike. U međuvremenu, latte art throwdownsi su postali popularni i u drugim dijelovima zemlje (Osijek, Split, Opatija…). Početkom studenoga smo sudjelovali u održavanju 2. Latte Art natjecanja u Zagrebu. Interes od strane natjecatelja je bio toliko velik da su organizatori Lively Roasters i Elis Cafe morali limitirati broj mogućih prijava.

CRTEŽ U ŠALICI

Ono što čini latte art pristupačnim prosječnom konzumentu je to što sama

tehnika, pa time i njena posljedica (crtež), ne zahtjeva objašnjenje i interpretaciju: svakom je jasno o čemu je riječ. Latte art istovremeno dozvoljava baristi da na svaku novo pripremljenu kavu stavlja svojevrsni vlastiti potpis te da osoba koja ispija tu kavu dobiva dojam da je taj napitak jedinstven. Crtež demonstrira pažnju i ljubav koju barista posvećuje svakoj šalici kave. S druge strane, latte art natjecanja su nevjerojatno uspješna u stvaranju raznolike zajednice barista i svih koji se profesionalno bave prodajom, pripremom i proizvodnjom kave. Naime, budući da nije riječ o ocjenjivanju kvalitete kave, već o ocjenjivanju kvalitete crteža u šalici, natjecanje ne dovodi u pitanje komercijalne interese pojedinih brendova u industriji. To je trenutno jedini oblik natjecanja gdje su predstavnici velikih industrijskih brendova ravnopravni s malim specijaliziranim proizvođačima. Na taj način latte art povezuje dvije strane jednog tržišta: craft s industrijom. Možda je upravo to najveća vrijednost takvih neformalnih natjecanja jer smatramo da će se tržište kave razvijati i napredovati u tolikoj mjeri u koje se stvara i obnavlja komunikacija između velikih (dominantnih) i malih (specijaliziranih) proizvođača i barova.


43


predstavlja

Segafredo Zanetti otvorio novi ured i edukacijski centar egafredo Zanetti, ambasador originalne talijanske kulture ispijanja espressa, otvorio je novi ured i edukacijski centar u zagrebačkoj Hektorovićevoj ulici 2. Osim u Zagrebu, Scuola di barista uskoro se otvara u Splitu i Rijeci. Na hrvatskom tržištu Segafredo Zanetti prisutan je od 2015., i od tada provodi misiju servizio e qualità – pružajući kupcima vrhunsku uslugu i kvalitetu. Riječ je o brendu koji kontrolira cjelokupni proizvodni ciklus i kakvoću, od uzgoja sirovine do gotovog proizvoda u šalici. Osim plantaže kave i tvrtke za trgovinu sirovom kavom, u njegovom vlasništvu je i 18 pržionica širom svijeta, tvornica aparata La San Marco i preko 400 franšiznih barova u 50 zemalja. U želji da kavoljupcima ponudi vrhunski espresso, s kupcima se radi direktno, brinući o kvaliteti doslovno svake šalice Segafredo kave. Asortiman Segafreda zadovoljit će najstrastvenije zaljubljenike u ovaj topli napitak, a tu su: Extra Strong, Extra Mild i Mild kava te bio kava Organica, nositelj certifikata ekološkog uzgoja i 'Fair Trade' pravedne trgovine. „Uvjereni smo da glasovitost marke Segafredo Zanetti, profesionalan prodajni tim, vrhunska kompetencija naših certificiranih barista i besprijekorna kvaliteta uspješno drže korak sa sve većom sviješću o važnosti kvalitete u ugostiteljstvu. Upravo otvaranjem edukacijskog centra Scuola di barista našim partnerima želimo približiti misiju tvrtke Segafredo Zanetti, a to je širenje okusa, kulture i pripravljanja pravog talijanskog espressa“, poručio je Marin Čavlina, Country Manager, Segafredo Zanetti Croatia d.o.o.

44

FOTO: FRANE FABRIS

S

Osim u Zagrebu, Scuola di barista uskoro se otvara u Splitu i Rijeci. Na hrvatskom tržištu Segafredo Zanetti prisutan je od 2015., i od tada provodi misiju servizio e qualità – pružajući kupcima vrhunsku uslugu i kvalitetu.

5M

za savršeni espresso

LA MISCELA – MJEŠAVINA Segafredo Zanetti bira najbolje sorte arabice i robuste strogo kontroliranog podrijetla i miješa ih prema starom venecijanskom receptu neprestano se trudeći dobiti najbolji mogući rezultat.


Jeste li znali?

• Kako bi ost ali budni tije kom dugih noći proved enih u molit vi, redovnicim samostana C a hehodet u Je menu pomogle su sjemenke cr venih bobic tajnovitog g a rma. • U 16. stolje ću europski su putnici otkrili kavu u Turskoj gdje su nastale prve kavane u kojima su se susretali intelektualci . U to su vrije me arapski trgovci poče li izvoziti siro vu kavu i na Zapad. • Domovina kave je Etiop ija, točnije pokrajina Kaf a od koje i p otječe riječ kava. Tim Segafredo Zanetti_ Gottfried Blaschka CFO Central Europe, Marin Čavlina Country Manager Hrvatska i Wolfgang Reichl General Manager Central Europe

• Godine 164 5. o kave – botteg tvorena je prva trgovin a a del caffè – u Veneciji, a 1683. prva b ečka kavana.

Mario Valentić, glumac i finess trener Marija Borić, glumica

LA MACINADOSATORE – MLINAC

LA MACCHINA – APARAT

LA MANO – RUKA

LA MISSIONE – MISIJA

Mlinac je prva stanica za mješavinu na putu do savršenog espressa u šalici – od zrna nastaje mljevena kava. Zrna kave za espresso trebala bi općenito biti vrlo fino i po mogućnosti svježe mljevena, a po šalici treba koristiti sedam grama mljevene kave.

Aparat je drugi pomoćnik baristi u pripremanju espressa: ovdje od svježe samljevene kave nastaje 'tekući' specijalitet od kave. Talijanski inženjeri izumili su razne vrste aparata za espresso, no prava kultura ispijanja kave ostaje povezana s tradicionalnim espresso aparatima.

Majstorsko umijeće barista jedan je od najvažnijih čimbenika kvalitete pripravljanja savršenog espressa. Kad priprema espresso, barista postaje umjetnik.

Misija poduzeća Segafredo Zanetti širenje je okusa, kulture i pripravljanja pravog talijanskog espressa. Misija djeluje na sva prethodna slova M i ujedinjava ih u jedinstven, ekskluzivan sustav kvalitete.

45


report

Uspješan drugi zagrebački Wine & Music Uz vina vinarija Jokić, Škaulj, Agro Maleš, Masvin, Badel 1862, Stručić, Tošić, Kos, Vineda i Pinkert, gosti su mogli kušati delicije kao što su drniški pršut Agro Maleš, fini sirevi Paške sirane i slavonski suhomesnati proizvodi Matijević.

D

rugo Wine & Music kušanje vina i delicija u organizaciji tvrtke Eno expert održano je na terasi caffe bara Finjak u Vlaškoj 78. Unatoč hladnoći, uobičajenoj za ovo doba godine, okupilo se 200-tinjak vinoljubaca, što je vrlo blizu punog kapaciteta kojeg ovaj prostor može primiti. Što Wine & Music čini drugačijim i zašto ga publika toliko voli, da se iščitati iz izjave jedne posjetiteljice: "Meni je divno, glazba u mom stilu, opuštena i kao da smo u Parizu. Ljudi fini, umjereni u ponašanju i konzumaciji. Divno i otmjeno!". I na drugom Wine & Musicu uživanje u vinima pratilo je nadahnuto muziciranje jazzy dueta Small Change, pjevačice Ane Lovrenčić i gitarista Eduarda

46

Jimmyja Matešića, a uz vina vinarija Jokić, Škaulj, Agro Maleš, Masvin, Badel 1862, Stručić, Tošić, Kos, Vineda i Pinkert, gosti su mogli kušati delicije kao što su drniški pršut Agro Maleš, fini sirevi Paške sirane i slavonski suhomesnati proizvodi Matijević. U odličnoj atmosferi, finim vinima i ukusnim zalogajima, uz ostale su vinoljupce uživali Matija Vuica i Jurica Popović, Miran Kurspahić i Nina Mia Čikeš, Ivica Propadalo, Mladen Puljiz, a Wine & Music je za svoju subotnju večer odabrao i Đelo Hadžiselimović. "Sretan sam što su došli neki vinoljupci koji su bili i prvi put; dakle, bilo im je dobro pa su ponovno došli", izjavio je Miodrag Hruškar, direktor tvrtke Eno expert, koji je bio više nego zadovoljan reakcijom publike.

Tvrtka Eno expert, čiji tim čine Miodrag Hruškar, Krešimir Hren i Jelena Puh Miloš, bavi se vinarskim konzaltingom i edukacijom, a prije nepune tri godine pokrenuli su Eno Expert Akademiju, podijeljenu na Školu za vinoljupce i Specijalizirane programe. Među publikom, najpopularniji je tečaj naziva VinoLjubac, nakon kojeg je polaznicima na raspolaganju nekoliko tečajeva koji su nadogradnja osnovnom tečaju. Više informacija možete naći na www. enoexpert.hr Tim Eno experta već planira nova Wine & Music druženja, a u međuvremenu pozivaju zainteresirane vinoljupce da se prijave na Eno Expert Akademiju i prošire svoju vinsku kulturu ili obnove gradivo.


Andro Tomić predstavio odabrane etikete vina Tomić Vina i liker osobno je predstavio vlasnik vinarije, Andro Tomić, naglasivši kako u svojoj proizvodnji vina njeguju autohtonost i tradiciju, ali i stalno eksperimentiraju s novim idejama, usavršavajući proizvodnju vina suvremenim tehnologijama i konstantnim ulaganjem u znanje.

V

inarija Tomić održala je u Zagrebu, u restoranu Boban, promociju odabranih vina i likera. Uz šest različitih slijedova jela poslužena su četiri vina Tomić: Pošip 2015, Plavac 2014, Caplar 2011 i Plavac mali barrique 2011 te liker Euforija. Vina i liker osobno je predstavio vlasnik vinarije, Andro Tomić, naglasivši kako u svojoj proizvodnji vina njeguju autohtonost i tradiciju, ali i stalno eksperimentiraju s novim idejama, usavršavajući proizvodnju vina suvremenim tehnologijama i konstantnim ulaganjem u znanje. U nadahnutim govoru Akademik Tonko Maroević istaknuo je kako je veliki Andro Tomić za svoja vina dobio respektabilan kompliment ikone talijanskog vinarstva Elia Altarea. O ulozi obitelji Tomić za hrvatsko vinarstvo govorio je Saša Špiranec, a na njegov se govor nadovezao i prof. Nikola Mirošević te Mladen Vukmir. Andro Tomić vinariju je osnovao 1993. godine, s vjerom da se na Hvaru s domaćim sortama, pogodnom klimom i izuzetnim položajem vinograda može

nastaviti obiteljska tradicija proizvodnje vina stara 150 godina. Vinovu lozu na otok Hvar donijeli su još antički Grci, a Hvarani su vještinu njena njegovanja održali neprekinutom kroz stoljeća i sačuvali je do danas. „Vinarija Tomić je obiteljska vinarija, smještena na otoku Hvaru. Zapošljava 12 djelatnika, od kojih je većina s visokom stručnom spremom. Sve više ulažemo u nova znanja i tehnologije, posebno se naslanjajući na korištenje sredstava iz EU fondova. U isto vrijeme poštujemo i

dugu tradiciju vinarstva i vinogradarstva otoka Hvara, iz koje također pokušavamo zadržati ono najbolje“, istaknu je Tomić. Sebastijan Tomić otkrio je kako se godišnja proizvodnja kreće od 100.000 - 130.000 boca, ovisno o godini. „U tom obujmu planiramo i daljnji nastavak poslovanja. Dakle, cilj nam nije povećavati postojeći nivo proizvodnje već stalnim podizanjem kvalitete jačati imidž naših vina i vinarije“, zaključio je Tomić. Za kraj večeri poslužena je Euforija - liker od rogača i kadulje.

47


vinske priče Piše: Željko Garmaz, zeljko-vinskeprice.blogspot.com

Novi vinograd Batistić Zure pobuna je protiv krša „S novim smo vinogradom postali najveći mali proizvođači grožđa na Korčuli jer neki drugi vinari dosta kupuju i tako proizvedu više vina. Mi ne kupujemo niti kilogram grožđa, koliko ga dobijemo u vinogradu, toliko napravimo vina. No doći će dan kad ćemo biti i najveći proizvođači vina na otoku“, najavljuju Ivan i Marko Batistić Zure.

V

iše od 12 godina bio je u tae kwon dou, još je dvije godine trenirao tajlandski boks - očekujete susresti opasnog momka od čijeg pogleda ćete se smrznuti! A ono – Ivan Batistić Zure šeće svoja dva psa po melioriranom kršu korčulanske Defore. Dobro, pitome su to životinje, retrieverici Luni je 6 godina, a pirinejskom planinskom psu Thoru su dvije godine i od milja ga zovu 'naš medo od 70 kila'. „Takvi doživljaji sportaša koji se bave borilačkim vještinama u potpunosti su pogrešni! Nikada izvan sportske dvorane nisam imao ni najmanji okršaj u kojem bih primijenio to svoje teško stečeno znanje. I inače, svi pravi

48

sportaši koji treniraju za svoje zadovoljstvo neće sebe dovesti u incidentnu situaciju niti će bilo čime riskirati da ih se uvuče u sukob. Tae kwon do je za nas oduvijek bio ljubav, a ne način da se prema drugima pokazujemo kao divljaci. Upravo suprotno, dugogodišnjim treniranjem stekao sam svoj unutarnji mir i disciplinu bez koje se danas ne bi mogli ni zamisliti u vinogradu. Ljeti ne možeš raditi u vinogradu od 8 sati - moraš među lozama biti već u 5 sati i raditi dok ne uprži, a prethodno si cijelu večer bio do poslije ponoći u restoranu gdje si posluživao goste“, ponudio mi je odmah pojašnjenje Ivan Batistić Zure, koji s bratom Markom sudjeluje u radikalnom okrupnjivanju svojih vinograda

prvom, i zasad jedinom, melioracijom krša na Korčuli.

IZLAZAK IZ ANONIMNOSTI

Paralelno sa sportskim aktivnostima, njihov otac Bartul počeo je razvijati vinsku priču koja je, zajedno s nekoliko apartmana i restoranom, tvorila obiteljski agroturizam. „Nikada otac ne bi išao u projekt podizanja novih vinograda da se brat i ja nismo odlučili na to. Mi smo i prije imali stare vinograde raštrkane po pijesku u Lumbardi i oko Lumbarde i godišnje smo, što grka, a što plavca, proizvodili 3.000 - 4.000 boca koje bi preko ljeta plasirali kroz naš restoran. Otac nam je htio osigurati bolju budućnost i otuda je došla ideja


o novom vinogradu. Zasukao je rukave, angažirao profesora s Agronomskog fakulteta iz Zagreba Bernarda Kozinu, a sam je glasno komentirao da za to napraviti čovjek treba najviše biti – lud!“, prisjeća se Ivan. Zahvaljujući Bartulovoj 'ludosti', novi vinogradi na 10 hektara melioriranog krša, široj javnosti gotovo nepoznate vinare sada stavljaju u prvi plan. Brojke su neumoljive i kazuju da s punim prinosom na novom vinogradu, što se očekuje od 2017. godine, obitelj Batistić Zure godišnje će proizvoditi 15.000 – 17.000 litara grka, što je pola od ukupne proizvodnje grka koju ostvaruje osmero vinara iz Lumbarde.“Da budem precizan, s novim smo vinogradom postali najveći mali proizvođači grožđa na Korčuli jer neki drugi vinari dosta kupuju i tako proizvedu više vina. Mi ne kupujemo niti kilogram grožđa, koliko ga dobijemo u vinogradu, toliko napravimo vina. No doći će dan kad ćemo biti i najveći proizvođači vina na otoku! Inače, meliorirali smo 10 hektara, a od toga smo posadili 500 maslina i 200 raznih voćaka na nekih tri hektara, a ostatak smo zasadili lozu – 33.000 trsova. Većina je grk, a s obzirom da grk treba oprašivača, ne može biti sam u vinogradu pa uz njega imamo cabernet sauvignon i merlot i pošip i plavac mali i syrah i alicante bouschet.“ I već nazivom prvoga vina koje je proizvedeno od grožđa s novog vinograda obitelj Batistić Zure najavljuje radikalni iskorak u smjeru zauzimanja čelne pozicije na cijelom otoku. Kupažu pet sorata – cabernet sauvignona, merlota, syraha, alicante bouscheta i plavca malog, nazvali su Rebellion (Pobuna). „Kad se tih pet sorata udruže, one pružaju otpor kamenu i kršu i samim uvjetima koji vladaju u vinogradu, a ti uvjeti su malo ekstremniji, pa su zajedno snažnije. Pobuna kršu! Nema tu nikakve ljutnje ili, ne daj Bože, politike“, kaže Ivan koji je pred obranom magisterija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, dok je brat Marko završio vinarstvo u Poreču. Za sljedeću godinu na tržište će izaći prvi ikada napravljeni pjenušac od sorte grk. Toliko su bili zadovoljni rezultatima odležavanja pjenušca da su od berbe 2015. godine odlučili još više povećati, za nekoliko stotina boca, proizvodnju tog svjetskog rariteta. Dok je mnogima berba poodavno završila, braća Batistić Zure i sredinom studenoga još brinu o sušenju bobica grka od kojeg će napraviti, opet jedini na Korčuli – prošek.

GALERIJA SLIKA NA ETIKETAMA

Obitelj Batistić Zure proizvodi oko 2.000 litara vrhunskog pošipa, kao i 15.000 litara vrhunskog grka, a za plavac mali iz posljednje berbe Ivan tvrdi da je izvanserijski te će ga puniti kao 'Unlimited Edition' i na tržištu će biti pod potpuno novim imenom.

Obitelj Batistić Zure proizvodi i oko 2.000 litara vrhunskog pošipa, kao i 15.000 litara vrhunskog grka, a za plavac mali iz posljednje berbe Ivan tvrdi da je izvanserijski te će ga puniti kao 'Unlimited Edition' i na tržištu će biti pod potpuno novim imenom. „Nećemo ga nazvati samo Plavac mali Zure, on treba neko drugo ime koje će ga podignuti izvan tog ranga. Bit će to jedna nova etiketa koja će biti u svemu pokazatelj premium kvalitete vina kojeg ćemo kao takvog proizvoditi u najboljim godinama“, najavljuje Ivan. Taj plavac mali, osim što će imati posebno ime, imat će i novu sliku na etiketi lumbardskog akademskog slikara Stipe Nobila, koji je jedan od zaštitnih znakova vinarije Batistić Zure. Zahvaljujući Nobilovim slikama na kojima dominiraju more, nebesko plavetnilo, vinogradi, čempresi, brnistre, masline, nemoguće je vina iz vinarije Batistić Zure ne primijetiti u moru drugih vina. Ivan nam je za kraj razgovora otkrio kako je došlo do te suradnje: „Kao prvo, Stipe Nobilo je akademski slikar koji je poznat i priznat u Hrvatskoj i na neki način je prepoznajnica Lumbarde. A drugo, Stipe je brat moje bake. Rodbinski smo povezani i nisam siguran da bi svoje slike ovako ustupio nekome drugome. Naša vina su, tako, postala i putujuća galerija njegovih slika! Mi smo sa Stipom Nobilom krenuli u suradnju 1998. godine, kad smo napravili etiketu koja je trajala sve do 2014. godine, kad smo sve temeljito promijenili i bitno pošarenili. Na starim etiketama je bio dio njegove slike s informacijama o vinu, a sada smo htjeli da upravo Nobilove slike dođu do punog izražaja i na tim je etiketama cijela slika. Kad je vidio tako redizajnirane etikete, Nobilo je bio presretan i postigli smo obostrano zadovoljstvo!“

49


Sretan Božić i uspješnu 2017. godinu svim čitateljima, klijentima i suradnicima žele Progressive & hrb


Profile for Progressive Croatia

Hrb No41  

Specijalizirani B2B časopis namijenjen profesionalcima HoReCa sektora.

Hrb No41  

Specijalizirani B2B časopis namijenjen profesionalcima HoReCa sektora.

Advertisement