IZ ŽIVOTA BISKUPIJE USPUT Grada Šibenika, podići će spomenik u liku žene u hodu s tovarom i buklijama mlijeka niz samar, kaže, ne bez ponosa, naš pratilac Srećko. Čist, opojan zrak mami da do vrha hodamo brže. Nama za leđima zamaman je pogled na Šibenik, na Baldekin, Vidike, Ražine, otoke i more. Kroničar don Krsto Stošić, povodeći se starim zapisima o tome godine 1941. piše o tom predjelu: „Pred tobom je sinje more, na više mjesta poput jezeraca. Bezbrojni otoci i otočići i morske oštrice kupaju se u moru...“ Tajna „Švabina groba“ - Sad ćemo, ovdje pri vrhu, tumači Relja, skrenuti uskom stazom kroz gusto raslinje do mjesta što ga u Dubravi zovu Švabinim grobom. Tamo je, koliko se zna, stradao neki njemački vojnik u Drugom svjetskom ratu. Ubili su ga, vjeruje se, godine 1944. partizani iz zasjede dok je onuda hodio. Prije više godina ondje je dolazila neka njemačka obitelj i uz kameni humak polagala sada već davno uvelo cvijeće. Ne zna se je li možda u međuvremenu tijelo ekshumirano. Ostala je tajna. Na humku nema tragova križa. Nakon minuta šutnje, ostavili smo to mjesto miru i uvrh Vršina na Pisku došli do crkve sv. Mihovila iz 15. stoljeća, uz koju je nekoć bilo staro dubravsko groblje. Na brdu su u to doba boravili pustinjacieremiti. Danas se može nazrijeti još nekoliko neobilježenih starih grobova. Dubravljani slave sv. Mihovila 29.rujna, kao i grad Šibenik, Kijevo pod
Dinarom i još neka mjesta. Uz priču nam je pod nogama prolazio put dok smo se spuštali u prostranu dubravsku dolinu, koja je u prošlosti bila sva pod šumom - dubravom. Odatle naselju potječe i ime. Obišli smo i župnu crkvu Gospe od zdravlja koja je sagrađena 1913. godine prema projektu Josipa Mitrovića uz posebni doprinos Dubravljana i Šibenčana. Za gradnju crkve osobito se zauzimao kapelan fra Špiro Benutić, a Gospinu sliku s lijepom srebrnom „košuljom“ crkvi je darovao Josip Kečkemet. Župa uskoro slavi 50. godišnjicu osnutka, sada s novim župnikom fra Žarkom Maretićem, ranijim gvardijanom visovačkog samostana i još prije provincijalom provincije Presvetog otkupitelja, na
koncu i Župnika u župi Banjevci. Nevolja je, međutim, što se nedaleko crkve nalazi veliki kamenolom, koji je ranijih godina gustom prašinom zasipao i crkvu i groblje uz nju, te cijeli okoliš sa školom i obiteljskim kućama. Danas kamenolom radi smanjenim kapacitetom, a ima i neke uređaje za pročišćavanje zraka. Ubrzo, kako se očekuje, prestaje mu i koncesija. Prošli smo i kraj dubravskih starih i praznih Šiškovih kuća, koje samuju u svojoj prošlosti, a koje su nekoć vrvjele životom i ljudima. Usred sela(Dubrava je zapravo prigradsko, šibensko naselje) svratili smo do obitelji Mladena i Ivanke Erak. U pravu oazu voća i cvijeća, sa slikovitom, od starine
DUBRAVA, BROJNA DUHOVNA ZAJEDNICA Župnika fra Žarka posjetili smo u mirnome ozračju samostana sv. Ante u Šibeniku gdje stanuje, netom se bio vratio iz Dubrave. - O radu ove naše župe još ne mogu mnogo toga reći, tek sam nekoliko mjeseci na ovoj dužnosti, gdje sam došao iz Banjevaca i gdje smo se susretali nekoliko puta. Ono što vidim od početka jest činjenica da je u Dubravi brojna katolička zajednica koja je i povijesno značajna, jer iz Dubrave potječu mnogi redovnici i svećenici inače pobožne vjerničke sredine. Dubrava je početkom 20. stoljeća brojila 730 stanovnika, a 1931. čak 1470. Kasnije je, iseljavanjem u gradove, broj stanovnika opadao, a danas ih je oko polovice od gornjega broja. U 17. stoljeću su se u Dubravi učvrstili Turci, koji su počeli ugrožavati i sam Šibenik, ali posljedice osmanske vlasti ondje su, na sreću, bile gotovo beznačajne za naš kršćanski živalj. Danas Dubravi pogoduje što se podižu mlađi naraštaji koji osnivaju obitelji. Ima ih koji vraćaju se iz gradova, i žele se baviti poljoprivredom i seoskim turizmom. Pohode li Dubravljani crkvene svečanosti, sudjeluju li u životu župe i kako djeluje pastoral, pitamo fra Žarka. - Da, župna crkva i u svetkovinama i u drugim danima je dobro posjećena. Na molitve i mise Gospi od Zdravlja dolaze i stari i mladi. Dosta ih sudjeluje u župnim aktivnostima, Ali potrebno je pastoral još više proširiti među pukom.“ MIHOVIL, glasnik Šibenske biskupije, Šibenik, broj 29 (16)
prijelom2016-12.indd 121
121 7.2.2017. 23:29:49