KRPELJI – opasnost koja vreba iz prirode

Najveće opasnost za djecu tijekom boravka u prirodi uz ozljede i alergijske reakcije su krpelji. Ti sitni insekti često izazivaju oprez i strah u bezbrižnoj i nesputanoj igre djece u pririodi. Krpelji žive u travi, niskom grmlju i raslinju, te na vrhovima grana. Postoje određena pravila koja je dobro slijediti namjeravamo li provesti dan u prirodi kako bi naša korisna aktivnost bila što ugodnija i s manje rizika da se kući vratimo sa krpeljem na sebi.

Opće mjere zaštite

■ U prirodi je poželjno hodati obilježenim i od žbunja očišćenim stazama. Izbjegavajte nepotrebno hodanje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.

■ Nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja ( krpelj se lakše uočava), te zatvorenu obuću. Krpelji se lako prihvate na odjeću od materijala s dlačicama ( vuna, flanel ) stoga takvu odjeću treba izbjegavati kod odlaska u prirodu.

■ Koristite repelente sredstva koja odbijaju krpelje i sprečavaju njihovo prihvaćanje na čovjeka. Otkrivene dijelove tijela i odjeću valja poprskati (ili premazati) nekim od repelenata. Imajte u vidu da odbojnost repelenata traje 4-6 sati

■ Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe radi neuočljivih dijelova tijela). Važno je pregledati mjesta gdje je koža najta nja (pazuh, ispod dojke, oko pupka, prepone na glavi i iza uha).

Krpelj će se kod djece često naći na glavi iz razloga što što je dijete nižeg rasta i više se igra u travi nego odrasli. Na taj način dijete može lakše „pokupiti“ krpe lja sa gornjim dijelom tijela. Važno je da se eventualno otkriveni krpelj odstrani s kože na ispravan način i u što kraćem vremenskom roku.

Uklanjanje krpelja u što kraćem vremenskom roku najvažnija je zaštita za smanjenje rizika od infekcije. Što je krpelj duže na tijelu i siše krv rizik od infekcije je veći. Dobro je znati da krpelj nakon što dospije na „domačina“ prvih nekoliko sati traži mjesto za hranjenje. Nakon toga još neko vrijeme radi prolaz kroz kožu, a potrebno je i nekoliko sati da siše krv kako bi se osoba zarazila, naravno ukoliko je krpelj bio zaražen. Krpelja je najlakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Treba ga izvaditi cijelog skupa sa rilcem kojim se drži za kožu što nije uvijek lako.

Važno je da na krpelja, kao niti na kožu oko njega, ne nanosite nikakva sredstva (premazivanje uljem, lakom za nokte i sl.), jer takva metoda uzrokuje grčenje krpelja te pojačano izlučivanje sline, što može uvjetovati i ubacivanje veće količine virusa i bakterija u organizam čovjeka

■ Natopite krpelja vatom namočenom u alkohol, te ga pincetom ili prstima uhvatite neposredno uz kožu.

■ Budite smireni i ne žurite!

■ Laganim povlačenjem u više smjerova (obrnuto od kazaljke na satu) polako izvucite krpelja iz kože. Ne povlačite naglo, ne stiščite i ne gnječite krpelja!

■ Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda i ruke dobro operite i dezinficirajte.

■ Ukoliko u koži zaostane rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica na koži, odstranite ga sterilnom iglom. Najvažnije je odmah odstraniti tijelo krpelja.

Nakon što ste uspješno uklonili krpelja s površine kože potrebno je neko vrijeme promatrati ubodno mjesto.

Ukoliko je krpelj bio inficiran postoji vjerojatnost da se dogode određene reakcije i komplikacije koje zahtjevaju lječničku pomoć i nadzor.

Najčešće komplikacije koje se mogu pojaviti ukoliko je krpelj zaražen

Meningoencefalitis je bolest je sezonskog karaktera, koja postaje aktualna u proljeće i ljeto, a prenosnik je krpelj zaražen virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešći su u kontinentalnim djelovima Hrvatske, posebno u području između rijeke Drave i Save. Simptomi bolsti vrlo su slični simptomima gripe i upravo zato treba biti posebno oprezan. Ukoliko dođe do pojave povišene tjelesne temperature, glavobolje, povraćanja, bolova u mišićima ili nekog drugog simptoma obavezno potražiti pomoć liječnika.

Lajmska Borelioza je sljedeća najzastupljenija bolest koju uzrokuju krpelji zaraženi bakterijom borrelia burgdorferi. Zahvaća kožu, živčani sustav, srce i zglobove. Krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lajmsku boreliozu mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba i šire okolice, međutim ponavl -

Cijepljenje – postoji pasivna imunizacija od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa, koja je osobito preporučljiva ugroženim skupinama tj. djeci i ljudima koji često i intenzivno svoje vrijeme provode u prirodi i predjelima gdje krpelji obitavaju. Cijepiti se mogu djeca starija od godine dana, uz pretpostavku da nisu alergična na neki od sastojaka cjepiva. Primarno cijepljenje sastoji se od tri doze (prve dvije u razmaku mjesec dana i treća za godinu dana). Docjepljivanja se provode jednom dozom nakon 3 godine.

Cijepiti se preporuča prije no što do uboda dođe. Savjet i dogovor o potrebi takve vrste zaštite može se potražiti u Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jamo nije svaki krpelj zaražen, prema tome nema mjesta panici, važno je samo dobro pratiti promjene nakon njegovog vađenja.

Simptomi koji uzrokuju pojavu navedene bolesti su: crvenilo, osip i upalne reakcije. Ukoliko primjetite navedene reakcije obavezno se javite liječniku.