Važnost vode za zdravlje djece

Piše: Iva Palčić, spec.pedijatar, Poliklinika za dječje bolesti Helena

Voda je najzastupljenija supstanca u ljudskom tijelu i esencijalna je za sva živa bića. U vrijeme fetalnog života organizam sadrži oko 90% vode. Po rođenju ukupni volumen tjelesne vode čini 80% tjelesne mase, a rastom se taj postotak smanjuje tako da na kraju prve godine iznosi 65% ukupne mase, u odraslog muškarca 60%, odnosno u žene 55%.

Voda pomaže u probavi, prijenosu hranjivih tvari, održava stabilnim volumen krvi, regulira tjelesnu temperaturu i sudjeluje u otklanjanju otpadnih tvari.

Prije nego krenemo računati koliko tekućine treba unijeti u tijelo moramo znati na koje sve načine tijelo gubi vodu.

Voda izlazi iz tijela procesom disanja, znojenja, mokrenja i obavljanja stolice. Da bi tijelo dobro funkcioniralo potrebno ju je nadoknađivati.

Dnevna potreba djeteta za tekućinom, osobito u prvim mjesecima života, znat- no je veća nego kod odraslih. Tako, primjerice, kod novorođenčeta ona iznosi do 150-200 ml na 1 kg tjelesne težine na dan. Kod dojenčeta oko 100-150 ml, dok kod djeteta nakon navršene godine oko 100 ml na 1 kg tjelesne težine na dan za prvih 10 kg, zatim 50 ml po kg tjelesne težine na dan do 20 kg, a dalje 20 ml za svaki kilogram tjelesne mase.

Tijekom prvih šest mjeseci života, zdravoj dojenčadi na prsima ne treba dodatna voda, budući da majčino mlijeko osigurava adekvatnu količinu tekućine koja je potrebna dojenčetu. No, nije pogrešno, osobito za vrućih ljetnih mjeseci, ponuditi djetetu vode, ukoliko nismo sigurni je li žedno. Dijete će popiti vodu samo ako zaista osjeća žeđ. Dojenčetu koje uzima adaptiranu mliječnu formulu svakako treba ponuditi dodatnu tekućinu u obliku prokuhane vode ili flaširane vode namijenjene dojenčadi. Takva voda sadrži povoljan sastav minerala i elektrolita te je sigurna od svih vrsta onečišćenja. Od šestog mjeseca starosti, kada dijete počinje jesti krutu hranu, potrebno je nuditi dodatnu tekućinu.

Djeca imaju povećani rizik od dehidracije. Razlozi su sljedeći:

• Djeca se ne znoje kao odrasli i tijekom tjelesnog napora se puno više zagriju osobito tijekom ljetnih mjeseci.

• Često i kad se javi osjet žeđi, djeca ga zanemare, ne želeći prekidati igru ili druge aktivnosti.

• Kod dojenčadi, u slučaju bolesti, već mali gubitak tekućine predstavlja velik postotak u odnosu na površinu tijela.

Voda je najzdravija tekućina, a ujedno i jedina opcija koju preporučuju pedijatri i stomatolozi. Voćni sokovi sadrže šećere i trebali bi ih izbjegavati u većim količinama, preporuka je jedan sok ili čaša soka na dan. Odličan izbor je da sami kod kuće pripremite voćni sok od svježeg voća. Čajevi se ne preporučaju, jer remete osjećaj gladi, mogu škoditi zubićima i djeca ih često piju radi okusa, a ne žeđi. Osim u slučaju kada je dijete bolesno te treba više tekućine. Tada svakako birati one koji su namijenjeni maloj djeci.

Voda se daje iz čaše ili posude posebno prilagođene djetetu, ravnajući se prema osjećaju djetetove žeđi.

Vodu treba češće nuditi kod velikih vrućina i povećane tjelesne aktivnosti kada se djeca više znoje i brže dišu te je veći gubitak tekućine, kao i kod bolesti sa povišenom tjelesnom temperaturom ili gubicima u vidu proljeva i povraćanja. Ukoliko je djetetova mokraća svijetlo žute boje, dijete vjerojatno dobiva dovoljno tekućine, odnosno vode.

Navikavanje djeteta na redovit unos vode je poželjno i kod djece treba nastojati razviti svijest o vodi kao esencijalnoj tekućini koja ima prednost nad zaslađenim napitcima. Poželjni izvori vode su vodovodna ili flaširana voda, zatim mlijeko, svježe voće i povrće te prirodni voćni sokovi bez dodanog šećera. Ono što roditelji svakako trebaju izbjegavati u ponudi tekućina svom djetetu su napici s dodanim šećerom, bu - dući da povećavaju rizik od prekomjerne tjelesne mase, istiskuju poželjniju hranu iz prehrane i jedan su od glavnih izvora karijesa.

Na samom početku dehidracije javljaju se suhoća u ustima i žeđ.

Kako se dehidracija povećava, javljaju se:

• Jak miris, tamno žuta boja urina i smanjena produkcija urina

• Suhe usne i koža te upale oči, upala velika fontanele kod dojenčadi

• Ubrzan rad srca, ubrzano i plitko disanje

• Gubitak tjelesne mase

• Glavobolja, vrtoglavica, umor, razdražljivost, poremećaj svijesti

Pored poznatih vrlo ozbiljnih posljedica akutnog manjka vode, znanstvenike sve više zanima utjecaj dugoročnog blago nedovoljnog unosa vode, a posebno se

• uz jutarnji obrok uvijek ponuditi čašu vode

• osigurati da se čaša vode ili vrč s vodom nalazi u prostoru gdje najčešće boravi vaše dijete te mu osigurati bočicu sa vodom koju može nositi sa sobom u školu i na sportske aktivnosti

• Vlastitim primjerom pokazati da je voda piće koje preferira cijela obitelj te redoviti unos tekućine prihvatiti kao obrazac ponašanja koji treba pretvoriti u cjeloživotnu naviku uočava negativan utjecaj manjka vode na kognitivne funkcije (npr. pažnja, kratkoročno pamćenje). Povećanje koncentracije, pažnje i produktivnosti, lakše učenje i rješavanje zadataka samo su neke dobrobiti adekvatne hidracije.

Zbog svega navedenog, već od ranog djetinjstva treba razvijati naviku uzimanja vode te objasniti djeci važnost uloge vode u našem tijelu i kako dehidracija utječe na naš organizam.