Živjeti Montessori

Piše: Danijela Mandžić, Montessori odgojitelj, DV Vjeverica.

Maria Montessori svoj život posvetila je pravima djeteta i dokazivanju izvanrednih intelektualnih sposobnosti kod djece. Rođena je 1870. godine u gradu Chiaravalle u Italiji i postala je prva žena liječnik u Italiji. Svoje bogato iskustvo stjecala je radeći na psihijatrijskoj klinici gdje je sakupljala materijale za diplomski rad, u ambulanti prve pomoći dječje bolnice, gdje je postavljala dijagnoze, propisivala liječenje i asistirala pri operacijama. Postala je specijalist za dječje bolesti i završila studij diplomom doktora medicine i kirurgije. Pored medicine završila je i pedagogiju, antropologiju i psihologiju. Autorica je mnogih knjiga na temu odgoja djece, a pedagogija Montessori priznata je svugdje u svijetu i primjenjuje se u mnogim zemljama. U središtu njene pedagogije nalazi se dijete, a glavna pedagoška načela su promatranje djeteta te individualni pristup svakom djetetu. Montessori pedagogija je model odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Cilj Montessori pedagogije je njegovati dječju osobnost i poticati interese djeteta na različitim područjima. Maria Montessori je smatrala kako djeca imaju unutarnju motivaciju za učenje, te da ih je potrebno promatrati, kroz razne ponuđene zadatke, kako bi spoznali na kojoj je razini pojedino dijete. Nužno je da se svako dijete osposobi da bude samostalno, emocionalno stabilno, kreativno i socijalno osjetljivo. Polazna točka Montessori pedagogije je: „Pomozi mi da to učinim sam“.

Načela Montessori pedagogije su: načelo upijajućeg uma, promatranja, slobodnog izbora, radnog instinkta, discipline, tempa i trajanje rada, provjera ispravnosti, ponavljanja, imitacije, tri stupnja spoznavanja. U Montessori vrtićima je bitna pripremljena okolina za djecu, koja ih potiče na istraživanje i otkrivanje, prateći pritom dječje interese, potrebe i razvoj posebne osjetljivosti. Montessori tehnike nalaze se svuda oko nas. Prilikom poticanja samostalnosti dijete vježba oblačenje, svlačenje, otkopčavanje, zakopčavanje, vezanje, prenošenje, presipavanje, prelijevanje, rezanje i slično. Kroz razne svakodnevne aktivnosti potičemo dijete da se osamostaljuje i da uči završiti cijeli ciklus aktivnosti koje je započelo. Uključite dijete u svakodnevne aktivnosti što je više moguće, neka vam pomaže oko kuhanja, serviranja ručka, točenja soka. Dozvolite djetetu da se samo oblači i svlači, obuva i izuva, koliko god dugo trajalo, tako će se dijete osjećati sposobno i važno.

Montessori pedagogija ima i senzoričko područje. Nudite djetetu različite manipulativne materijale, skupljajte kamenčiće, dozvolite mu da slaže svoju robu, zajedno opipavajte razne oblike i teksture. Montessori pedagogija senzorno područje smatra kao osnovno ishodište za daljnje usvajanje jezika i matematike.

Kod razvoja jezičnog područja izrađujte s djecom kartice, skupljajte sličice, izrađujte slova od papira pa zatim povezujte slovo i glas. Imenujte predmete na glas kako biste djetetu obogatili rječnik. Sve navedeno odlična je podloga za kasnije dobro čitanje i pisanje.

Montessori područje matematike potiče dijete u otkrivanju osnovnih matematičkih pojmova. Ono što možete koristiti za početak u svakodnevnom životu su pjesmice, brojali - ce, možete primjerice brojati stepenice koje prelazite, prilikom odlaska u trgovinu dajte djetetu zadatak da odabere tri jabuke, četiri banane, pokušajte uvesti matematiku u svakodnevicu, jer će dijete na taj način matematiku zavoljeti kroz igru.

Sva ta područja su važna kako bi se dijete moglo slobodno razvijati, individualno i prirodno učiti, te postupno upoznavati i ostvarivati svoje potencijale i talente. Omogućite djetetu što više poticaja u svakodnevnom životu. Oni će povoljno djelovati na njegov rast i razvoj.

Kako je i sama Maria Montessori govorila: „ Sam čovjek treba biti u središtu odgoja. Uvijek na umu treba imati to da se čovjek ne razvija na fakultetu ,nego da njegov duševni razvoj počinje čim se rodi te da je najjači u prve tri godine života.“