Dnevni list Pobjeda 30.03.2023.

Na današnjoj sjednici Vlada odlučuje o zahtjevu ministra unutrašnjih poslova

Abazović i Adžić smjenjuju Brđanina

Više izvora iz sektora bezbjednosti

Pobjedi je reklo da za novog

vršioca dužnosti direktora

Uprave policije slovi rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja

Predrag Šuković

Diplomatski ,,standardi“

kojima bi NKVD zavidio

Depeše šefovima misija i zaposlenim u našim ambasadama i konzulatima da se ponašaju profesionalno bile bi izlišne da nijesu ono što jesu –svojevrsna prijetnja, zastrašivanje da ljudi ne obavljaju posao za koji ih država i svi građani države plaćaju

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Aktuelni glavni specijalni tužilac 2020. godine kao tadašnji sudija za istrage nije prihvatio žalbe branioca Nikole Drecuna da je zbog mučenja „priznao“ krivično djelo

Novović ti sudi, Novović te tuži?

HRA je apelovala da iz postupanja SDT isključi svakog tužioca koji je kompromitovan nedjelotvornim postupanjem po prijavljenim slučajevima torture, ističući da su „neki od zločina sa fotogra ja“ odavno prijavljeni tužilaštvu koje ih do danas nije procesuiralo

IZA KULISA: Predsjednički kandidat Pokreta ,,Evropa sad“ bez konkretne ponude za Demokratski front zbog podrške na predsjedničkim izborima Milatović obećao

liderima

DF-a da će ,,lobirati za njih“ kod međunarodne zajednice

Obećanje Milatovića otvoreno znači da liderima DF-a nijesu zagarantovane funkcije u vladi i pored njihove podrške kandidatu PES-a, upravo zbog protivljenja međunarodne zajednice, već se nagovještava njihova ipak drugorazredna uloga u budućim političkim procesima

Prepucavanje oko milionskog posla pilotaže brodova u Bokokotorskom zalivu

Luka Kotor

nastoji da pred sezonu ograniči konkurenciju

Pošto je Upravni sud proglasio ništavnim ugovore Luke Kotor i See Pioneer Montenegra, a po tužbi treće firme koja ispunjava uslove za pilotažu, počelo natezanje između Luke Kotor i Vlade oko dodjele koncesije. Vlada hoće novi tender, Luka Kotor traži aneks poništenog ugovora iz 2022. STR. 6. i 7.

Po nalogu Specijalnog tužilaštva uhapšen policijski službenik, oduzeta veća količina novca i vrijednih stvari

OSVRT

STR. 3.

STR. 12.

Zoran Brđanin

Vladimir Novović i Marko Kovač

IZA KULISA: Predsjednički kandidat Pokreta ,,Evropa sad“ bez konkretne ponude za Demokratski front zbog podrške na predsjedničkim izborima

Milatović obećao liderima DF-a da će ,,lobirati za njih“ kod međunarodne zajednice

PODGORICA - Predsjednički kandidat Pokreta

„Evropa sad“ Jakov Milatović obećao je liderima Demokratskog fronta Milanu Kneževiću i Andriji Mandiću da će sa pozicije predsjednika Crne Gore lobirati kod međunarodne zajednice da najviši predstavnivci DF-a budu dio buduće vlade koja će biti formirana nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, saznaje Pobjeda.

Više izbora Pobjede saopštilo je da je Milatović, čiji pokret otvoreno najavljuje da očekuje poziciju premijera, takvo obećanje dao liderima DF-a na jednom zajedničkom sastanku, ali nije ponudio konkretne kvote, niti pozicije, niti raspodjelu funkcija.

Izvori Pobjede ukazuju da na sastanku lidera DF-a i Jakova Milatovića nije dogovoreno formiranje zajedničkih štabova, kako je to objavljeno u dijelu medija, već je dogovor da se povežu izborni štabovi koji su funkcionisali u vrijeme prvog kruga predsjedničkih izbora.

– Dogovor je da čelni ljudi opština u kojima je DF na vlasti drže govore na skupovima Milatovića kao i da bude uključen DF-ov kol centar za pozive biračima – saopštio je izvor Pobjede koji je dobro upućen u pregovore.

Međunarodna zajednica se posljednjih par godina protivi ulasku DF-a u Vladu, a posebno su eksplicitne Sjedinjene Američke Države koje su preko specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabri-

PODGORICA - Crnogorsko-američka asocijacija „Cetinje“ iz Los Anđelesa pisala je njemačkom ambasadoru u Crnoj Goru Peteru Feltenu sa, kako su naveli, velikom zabrinutošću zbog nedavnih događaja koji su se desili u Crnoj Gori.

Iz Asocijacije navode da je „srpski ultradesničarski i šovinistički portal IN4S je na svojoj web stranici objavio privatne informacije desetak legalnih crnogorskih rezidenata u Njemačkoj (pogledajte priloženi snimak ekrana sa sajta IN4S), narušavajući njihovu privatnost i objavljujući njihova puna imena i brojeve telefona sa eksplicitnom svrhom zastrašivanja i onemogućavanja na-

Obećanje Milatovića otvoreno znači da liderima DF-a nijesu zagarantovane funkcije u Vladi i pored njihove podrške kandidatu PES-a, upravo zbog protivljenja međunarodne zajednice, već se nagovještava njihova ipak drugorazredna uloga u budućim političkim procesima

ma Fronta se desio prije objave „non pejpera“ Srpske napredne stranke u kome se od Mandića i Kneževića traži bezuslovna podrška PES-u na način da bi zauzvrat potencijalno bili pomoćni dio tzv. centrističkog bloka koji bi bio okosnica buduće vlade. Kao opcija u „non pejperu“ je pomenuto i uklanjanje lidera DF-a sa svojih pozicija i preseljenje na mjesta u državnoj upravi.

– Naši prijatelji iz Demokratskog fronta će razumeti i biće im potpuno prezentovana ideja stvaranja jake parlamentarne većine koju će podržati Zapad kao centrističku opciju u Crnoj Gori, a koja će po strani ostaviti sve primedbe i opaske o srpskoj ekstremnoj politici kako sa Zapada predstavljaju delovanje Demokratskog fronta – ističe se u strateškoj informaciji SNS, koja je Pobjedi dostavljena iz Beograda.

jela Eskobara nekoliko puta saopštile da im ,,ovakav DF nije partner“. Podgorički Dan izvijestio je

prošle sedmice da je sastanak Milatovića i Mandića i Kneževića bio u jednom podgoričkom lokalu odmah nakon

prvog kruga predsjedničkih izbora navodeći da je ,,tema njihovog sastanka bila operativna i politička podrška Ja-

Izvori Pobjede ukazuju da na sastanku lidera DF-a i Jakova Milatovića nije dogovoreno formiranje zajedničkih štabova kako je to objavljeno u dijelu medija, već je dogovor da se povežu izborni štabovi koji su funkcionisali u prvom krugu predsjedničkih izbora. ,,Dogovor je da čelni ljudi opština u kojima je DF na vlasti drže govore na skupovima Milatovića kao i da bude uključen DF-ov kol centar za pozive biračima“, saopštio je izvor Pobjede

kovu Milatoviću u drugom krugu predsjedničkih izbora 2. aprila“.

Obećanje Milatovića otvoreno znači da liderima DF-a nijesu zagarantovane funkcije u Vladi i pored njihove podrške kandidatu PES-a, upravo zbog protivljenja međunarodne zajednice, već se nagovještava njihova drugorazredna uloga u budućim političkim procesima. Sastanak Milatovića sa lideri-

Prema tom internom dokumentu, potrebno je transformaciju liderstva u DF-u sprovesti ,,u proceduri koja neće trajno narušiti snagu DF-a, a istovremeno će omogućiti strateško partnerstvo sa drugim srpskim političkim grupacijama kao što su Pokret „Evropa sad“ i Demokratska Crna Gora“.

Ističe se i da postoji mogućnost da će sadašnji lideri DF-a iskazivati protivljenje ,,promenama njihove lične pozicije“, ali se i napominje da se ta vrsta nezadovoljstva može neutralisati kroz razne oblike apanaža ili državnih funkcija. N. ZEČEVIĆ

Crnogorsko-američka asocijacija „Cetinje“ iz Los Anđelesa pisala njemačkom ambasadoru Peteru Feltenu

IN4S je zastrašivao birače iz Njemačke, osigurajte im bezbjednost

ših državljana da ostvare svoje ustavno pravo glasa na predstojećim predsjedničkim izborima“.

– Uticaj takvih gangsterskih akcija ne bi smjeli potcijeniti. Pravo glasa je temeljni stub demokratije, a kršenje ovog prava je napad na samo tkivo našeg društva. Ne možemo dozvoliti da takvi postupci prođu nekažnjeno i moramo odmah preduzeti odgovarajuće mje-

re kako bismo spriječili nanošenje dalje štete nevinim građanima – ističu iz Asocijacije. Kao predstavnika njemačke vlade u Crnoj Gori, pozivaju Feltena da preduzme brzu i odlučnu akciju na rješavanju ovog pitanja.Doksiranje pojedinaca u političke svrhe je, navode u pismu, jasno kršenje njihovih ljudskih prava i ne može se tolerisati ni u jednom civilizovanom društvu.

Pozivaju Feltena da iskoristi sve raspoložive resurse da istraži ovu stvar i privede od-

govorne pred lice pravde. – Iskreno se nadamo da ćete ovo pitanje shvatiti ozbiljno i

brzo djelovati kako biste osigurali bezbjednost svih državljana Crne Gore u Njemačkoj, koji su i njemački građani i koji glasaju na ovim izborima u Crnoj Gori.

Mi, kao organizacija, smo solidarni s njima i učinićemo sve što je zakonski u našoj moći da ih podržimo u njihovim naporima da ostvare svoja ustavna prava – navodi se u pismu.

Izvještaj

Politika SPC koju manifestuje

Milatović tjera građane da podrže Đukanovića

PODGORICA – Oni koji su se dugo nadali alternativi Milu Đukanoviću, sada se osjećaju prinuđenim da glasaju za njega, jer politika njegovog protivkandidata Jakova Milatovića predstavlja agresivnu asertivnost SPC, koju podržava Beograd. To se, između ostalog, navodi u izvještaju Berlinskog savjeta za politiku demokratizacije, čiji su autori Kurt Basuener, Valeri Peri, Tobi Vogel i Bodo Veber.

U dokumentu pod nazivom „Zašto je odbacivanje demokratskih vrijednosti loše za region i liberalni svijet“ navodi se da je Crna Gora, najmanja od zapadno-balkanskih zemalja - najvidljivije, najopipljivije i zabrinjavajuće polarizovana.

PROMJENE

– To je takođe mjesto gdje je evidentna promjena u zapadnom raspoloženju nanijela najnoviju štetu. Frustrirajuće za one kojima je demokratski liberalizam drag, na političkom meniju zaista nema kredibilnog eksponenta liberalnih vrijednosti – pišu autori izvještaja.

Ipak, kako navode, uprkos ovoj mračnoj činjenici, mnogi njihovi sagovornici smatraju da su na glasačkom listiću egzistencijalna pitanja – nezavisnost i sam crnogorski identitet.

– Ispitanici koji su se dugo nadali alternativi Milu Ðukanoviću sada se osjećaju prinuđenim da podrže ovu najuporniju balkansku političku figuru, što ih navodi da se zapitaju kako demokratija – i evropska članica NATO-a može biti pod vladavinom jednog lidera toliko dugo. Agresivna asertivnost Srpske pra-

Osvrt Diplomatski ,,standardi“ kojima bi

NKVD zavidio

Frustracija Zapada Đukanovićem pomogla je da se pothrani zabluda da će premijer Abazović biti skladište liberalnih vrijednosti u koaliciji u kojoj su vlast držali daleko brojniji reakcionarni elementi – ističu autori

Depeše šefovima misija i zaposlenim u našim ambasadama i konzulatima da se ponašaju profesionalno bile bi izlišne da nijesu ono što jesu –svojevrsna prijetnja, zastrašivanje da ljudi ne obavljaju posao za koji ih država i svi građani države plaćaju

voslavne crkve, koju podržava Beograd, a manifestuje se u politici nekoliko kandidata u prvom krugu, uključujući Đukanovićevog protivkandidata u drugom krugu od 2. aprila, Jakova Milatovića iz Pokreta „Evropa sad“ na predsjedničkim izborima 19. marta dovode do ovog zaključka – navodi se u izvještaju.

ĐUKANOVIĆEVA ROLA

Autori smatraju i da će parlamentarni izbori raspisani za 11. jun biti još jedan test za ove konkurentske političke i društvene snage.

– Neizbježno, Ðukanović je svojim djelovanjem stvorio uslove za sadašnji scenario: nikada nije pripremio nasljednika, nije zaista radio na institucionalizaciji demokratije ili vladavine prava, podržavao je ulogu crkve kada mu je to odgovaralo i nikad nije radio na izgradnji istinskog smisla demokratskih vrijednosti – ističe se u dokumentu.

Neki sagovornici iz izvještaja smatraju da je Ðukanović

Praktično niko od sagovornika njemačkog

Savjeta za demokratizaciju politika ne smatra da je „Otvoreni Balkan“ dobra ideja. Ispitanici Albanci posebno smatraju čudnim što su ugurani u neprirodni ekonomski blok; oni su oduvijek željeli da olakšaju trgovinu iz Grčke i Italije, a ne ka bivšoj Jugoslaviji. – Drugi su primijetili da se „Otvoreni Balkan“ čini suvišnim u svjetlu Berlinskog procesa, napominjući da bi u nekim slučajevima njegovi uslovi mogli da potkopaju ili preokrenu reforme koje su već napravljene radi pripreme za pristupanje EU – pišu autori, što je, kako kažu, posebno izraženo

bio ključan u svakoj odluci tokom svoje političke dominacije (do avgusta 2020).

- Zakonom o slobodi vjeroispovijesti Đukanović je stvorio uslove za kasniju političku i etničku polarizaciju, koristeći politiku etničkih podjela, sa ciljem da zaustavi političko propadanje njegovog režima, koji je pratio politički vakuum, nastao nakon ulaska u NATO 2016. godine. Pogrešne procjene koje je proizveo ovaj potez, imale su široke i nenamjerne posljedice po sta-

bilnost i budućnost Crne Gore – prije svega, stvaranje uslova za invazivno političko uplitanje Beograda – primjećuju njemački izvjestioci. Ipak, nepobitno je, kako kažu, da je vladao osjećaj da se tokom njegove vlasti društvo kretalo naprijed ka EU, imajući u vidu status predvodnika u integracijama, plus članstvo u NATO, uprkos univerzalno priznatoj korupciji i samoposlovanju. To je, ipak, prema mišljenju autora, „poništeno kombinacijom nedostatka usađivanja demokratskih vrijednosti i institucionalizacije prakse, sa jedne strane, i sa druge strane, usaglašenim naporima Srpske pravoslavne crkve i srpske vlade da „bosnizuju“ Crnu Goru – usađujući srpski identitet i stvarajući potrebu za „mirovnom koalicijom“.

FRUSTRACIJE

– Frustracija Zapada Đukanovićem, pomogla je da se pothrani zabluda da će premijer Dritan Abazović biti skladište liberalnih vrijednosti u koaliciji u kojoj su vlast držali daleko brojniji reakcionarni elementi – ističu autori. Zapad, koji je, kako navode, sada frustriran Abazovićem, izgleda da se nada da će „Evropa sad“ i Jakov Milatović predstavljati „treću silu“. Međutim, čini se da njegova priča „ne pije vodu“ kod ljudi koji se identifikuju kao Crnogorci, s obzirom na njegov direktan angažman u suzavcu na Cetinju 5. septembra 2021. godine, notirano je u izvještaju.

Da, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova, oni zaista jesu poslali instrukcije, kako je Pobjeda otkrila, svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima povodom dolaska crnogorske dijaspore na glasanje 2. aprila.

Ali ne, nikako, Bože sačuvaj, da su sprečavali, kako Pobjeda tvrdi, da naši ljudi iz dijaspore dođu na glasanje. Oni su, vele, samo profesionalno upozorili profesionalne crnogorske diplomate da se ponašaju – profesionalno.

A onda, između redova, profesionalno dodali: ,,Jer svako drugo postupanje bi moglo biti protumačeno kao zloupotreba službenog položaja, državnih resursa i novca građana“.

Neko sa strane, ko zna diplomatske standarde, pomislio bi da se ovakav odgovor ne može dobiti iz jednog ozbiljnog državnog organa. Osim ako se autor nije osmjelio da piše neki satirično-komični uradak.

Nažalost, odgovor MVP-a je smrtno ozbiljan i vjerno je svjedočanstvo političke zloupotrebe državne institucije. Bahata demonstracija ogoljene sile kojom se upravo usmjeravaju naše diplomate da ne rade posao za koji su plaćeni.

Dokaze za ovu tvrdnju pruža upravo ,,pojašnjenje“ iz MVP-a. Depeše šefovima misija i zaposlenim u našim ambasadama i konzulatima da se ponašaju profesionalno bile bi izlišne da nijesu ono što jesu – svojevrsna prijetnja, zastrašivanje da ljudi ne obavljaju posao za koji ih država i svi građani države plaćaju. Jedan od prioritetnih zadataka naših diplomatskih predstavnika jeste da budu na usluzi crnogorskim građanima 24 sata dnevno/sedam dana neđeljno, da im daju informacije ili pružaju sve potrebne konzularne usluge. Čak i našim državljanima koji su se, recimo, ogriješili o zakone strane zemlje. Zbog čega onda upozorenje diplomatama; je li treba da ne rade posao za koji su plaćeni, da li je potrebno da se osujete naši građani različitih vjera i nacija da glasaju u građanskoj Crnoj Gori?

O zlonamjeri govori još jedan podatak. Tekstovi takozvanih instrukcija koje je MVP poslalo slične su sadržine, ali je napravljena jedna lukava špijunska klopka. Naime, ciljno su napravljene gotovo neprimjetne izmjene, znakovi interpunkcije su mijenjani, neki su ubacivani u depešama na različita mjesta, kako bi se, u slučaju da instrukcija dospije u javnost, otkrio ,,počinilac zločina otkrivanja dokumenta“. Kakva dijabolična igra, svojstvena onim starim staljinističkim metodama iz vremena NKVD-a koji je na slične zamke hvatao ,,kontrarevolucionare“ među boljševicima. Osamdeset godina docnije, neko se iz Ministarstva vanjskih poslova dosjetio slične matrice kako da otkrije eventualnu ,,krticu“.

Ili je to naučeno iz nedavnog bolnog iskustva? Prosto: da se ne bi ponovio skandal kada je Pobjeda objavila onaj čuveni ,,,non paper“ sa lažnim informacijama o dešavanjima na Belvederu tadašnjeg ministra Đorđa Radulovića koji je to odaslao na brojne inostrane adrese.

Tada se interna istraga završila prilično neslavno. E, ovog puta bi se – kada bi Pobjeda ili neki drugi medij objavio kopiju instrukcije – ekspresno našlo ,,odgovorno lice“.

u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Neki su takođe zabrinuti da bi ovo moglo predstavljati vječnu čekaonicu za zemlje koje se nikada neće pridružiti EU kao punopravne članice. – Osim tehničkih detalja, „Otvoreni Balkan“ mnogi vide kao maskirnu izmišljotinu za ambiciju Beograda prema „srpskom svetu“, a Rama je tobožnja umjerena protivteža. Ispitanici iz Crne Gore to posebno vide kao dio šire srpske igre da de facto ili čak de jure apsorbuju svoju zemlju – pitanje koje je u središtu izbora 2023. godine – ističe se u izvještaju.

– Dakle, pitanje je šta će biti ako Đukanović ne pobijedi i da li bi neki alternativni predsjednik i nova parlamentarna većina ostali ideološki nekoherentni i otvoreni za miješanje Srbije ili Rusije. Sagovornici su u više navrata imali izraženu frustraciju, čak i gnijev, na politiku EU (i pojedinačnih država članica), SAD i Velike Britanije. Crna Gora, kao i BiH, pokazuje da čak i zemlje koje su se nekada smatrale sigurnim mogu biti izgubljene – ili barem izložene ozbiljnom riziku – kroz bezbrižnu, zapuštenu politiku bez vrijednosti – zaključeno je u dokumentu.

Jovana ĐURIŠIĆ

Ova paranoidna logika je bahato ponižavanje, ne samo naše diplomatske službe, već i države Crne Gore.

I nije rezultat jedne odluke, jednog čovjeka, već udruženi poduhvat. Neđe u vrijeme kada je MVP slao ove tajne instrukcije-prijetnje, jedan drugi državni službenik, takođe iz Ministarstva vanjskih poslova, nešto je slično radio – javno. Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi ličnim dekretom je ustanovio da ,,zvati dijasporu da utiče na izborni proces je neprimjereno i nekorektno“?!

Dakle: čovjek koji bi trebalo da brine o našim građanima u inostranstvu smatra da bi bilo ,,neprimjereno i nekorektno“ da oni ostvare svoja Ustavom zagarantovana građanska prava! A ko zna, možda je sve to samo slučajnost, vremenska koincidencija, to nakaradno razmišljanje državnog službenika u Ministarstvu vanjskih poslova i nakaradni profesionalizam zapisan u instrukcijama ovog organa? Koordinator MVP-a je Dritan Abazović, njegov savjetnik je Đorđe Radulović, jedini interpelirani ministar vanjskih poslova, a službenik u MVP-u je Arben Jakupi. Mora biti slučajnost, ko bi vjerovao da postoji neka organizacija. Draško ĐURANOVIĆ

Berlinskog savjeta za politiku demokratizacije o prilikama u Crnoj Gori

Bodo Veber

„Otvoreni Balkan“ – maskirna izmišljotina za ambiciju Beograda

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović učestvovao na debati američkog Instituta za mir

Nema adekvatnog odgovora naših saveznika na „srpski svet“

Predsjednik naše države je upozorio da su naši međunarodni partneri detektovali problem „ruskog svijeta“ u Rusiji i njenom okruženju, ali propuštaju da to vide u našem regionu

PODGORICA - Na Balkanu imamo pokušaj da se stvori „srpski svijet“, po modelu ,,ruskog svijeta“, teritorija koje Rusija želi da aneksira u svom regionu. Rusija pokušava da revidira istoriju zemalja svog regiona kako bi postigla dominaciju i uticaj koji je imao Sovjetski Savez svojevremeno.

Isto Srbija pokušava da uradi u svom regionu. To su definitivno retrogradne politike, one koje ne žele da upravljaju svojim zemljama, već svojim nacijama. I to se onda svede na miješanje u politiku drugih zemalja, kao što vidimo u regionu, gdje Srbija pokušava da vlada i da se pita u Crnoj Gori, u Bosni i Hercegovini, na Ko-

sovu, u Sjevernoj Makedoniji – kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović na onlajn debati „Procjena stanja evropske bezbjednosti, predsjednička perspektiva iz Balkanu“ koju je juče organizovao Institut za mir Sjedinjenih Američkih Država.

Upozorio je da su naši međunarodni partneri detektovali taj problem u Rusiji i njenom okruženju, ali propuštaju to da vide u našem regionu.

Đukanovića je u ime Instituta pozdravila predsjednica i izvršna direktorica Liz Grande, ističući da je razgovor sa liderom bogatog političkog i geopolitičkog iskustva privilegija. Crnogorski predsjednik naglasio je da se godinama unazad region, kao i Crna Gora, bore

sa povećanjem ruske hibridne agresije koja nudi alternativu evropskim integracijama i evropskom sistemu vrijednosti.

– To je priča da ne treba da imamo multiregionalne i mul-

Pravo glasa dijaspore potpuno čisto

Đukanović je sinoć na TVCG rekao i da je pravo glasa dijaspore potpuno čisto.

– Gledam na to veoma afirmativno. I to treba sagledati kroz pravni i politički aspekt. Pravni aspekt je vrlo čist i Ustav definiše ko ima pravo glasa u Crnoj Gori.

Državljanin Crne Gore sa dvije godine prebivališta i sa navršenih 18 godina. Riječ je

o ljudima koji su privremeno otišli iz Crne Gore iz egzistencijalnih razloga, a koji nikad nijesu odjavili prebivalište i dio godine provode u Crnoj Gori. Oni tamo ne koriste biračko pravo. Imaju pravo da biraju i da budu birani u Crnoj Gori – naglasio je Đukanović. Treba, kako kaže, uočiti dvije strane političkog aspekta. - Prvi je da ti ljudi pokazuju

izuzetnu privrženost Crnoj Gori, što treba da kod svih izazove osjećaj ponosa. A oni računaju da je Crna Gora njihov jedini dom - naglasio je Đukanović. Na pitanje zašto misli da manjine nijesu izašle u velikom broju u prvom krugu izbora, Đukanović je rekao da je smatrao neracionalnim da ih podstiču da dva puta dolaze i glasaju na svoje gla-

tinacionalne države jer kao region to ne možemo da podnesemo, već homogene nacionalne zajednice sa ponovnom promjenom granica. To je posljedica usporavanja

sačko mjesto. – To je tradicionalna stvar sa dominantnom strukturom građana manjinskih naroda. Ti ljudi su više raseljeni po Crnoj Gori i regionu i oni predstavljaju najznačajniji dio dijaspore. Razlozi su egzistencijalni i radni... Smatrali smo neracionalnim da ih podstičemo da dva puta dolaze i glasaju. Kazali smo: „Ne, taj posao će se završiti u drugom krugu“ – naveo je Đukanović. Đ. Ć.

evropskih integracija, ali i nedovoljne angažovanosti EU i NATO-a u prethodnih nekoliko godina – kaže Đukanović. Na pitanje publike da im se čini da nema uplitanja Rusije u ove izbore kao što je očekivano iz Vašingtona, Đukanović kaže da je to iluzija.

– Volio bih da kažem da nema uplitanja, ali ako se to nekome čini to je iluzija. To uplitanje se sprovodi kroz projekat „srpskog sveta“, koji nije ništa drugo do „ruski svijet“. Ruska politika u njihovom regionu jednaka je politici Srbije u njihovom regionu. Najvažniji instrumenti obje te politike su tamošnje pravoslavne crkve. I Srpska crkva i Ruska crkva danas su zanemarljivo vjerske organizacije, one su apsolutno političke organizacije - ka-

Socijaldemokratska partija uputila podršku predsjedničkom kandidatu DPS-a Milu Đukanoviću

SDP: Milatović je predstavnik kleronacionalističkog talasa

PODGORICA - Iz Socijaldemokratske partije Crne Gore pozvali su juče birače da na predsjedničkim izborima podrže kandidata Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.

- Na predsjedničkim izborima biramo između kandidata u odnosu na koje imamo razlike, ali je politička realnost takva da su ti kandidati dobili najviše glasova građana Crne Gore. Na ovim izborima se primarno bira ne kandidat, već budući pravac razvoja, politika, programski i vrednosni principi koje kandidati zastu-

paju, pri čemu posebno treba imati u vidu i koje sve snage i pojedinci podržavaju nekog od kandidata - istakli su u saopštenju. SDP, kako su kazali, nikako ne može da podrži kandidata Jakova Milatovića koji je, naglašavaju, predstavnik kleronacionalističkog talasa od 30. avgusta 2020. godine.

– Ne vjerujemo da političar koji je pod patronatom crkve, koga otvoreno podržava druga država i koji se zalaže i kao Krivokapićev ministar podržavao je promjene nekih od temeljnih državotvornih politika, kandidat iza koga stoje ekstremisti poput Šešelja, Ra-

kovića i sličnih, može da bude istinski i iskreni predstavnik građanske, Evropi okrenu-

te Crne Gore. Ne može imati podršku kandidat koji sije mržnju nazivajući SDP, članove

že Đukanović koji ističe da se Srbija već tradicionalno miješa u izbore, ali njegova upozorenja zbog tog miješanja međunarodni partneri ne čuju. Đukanović je, govoreći o pregovorima Beograda i Prištine, kazao da je skeptik da će se postavljeni rokovi ispoštovati. – Srbija ne prihvata da je Kosovo nezavisno i oni se trude, bez obzira na to što pričaju, da vrate stvari na početak i da dokažu da Kosovo treba da bude dio Srbije. To je ista ona politika Putina kako bi povratio Sovjetski Savez. Čini mi se da pregovarači iz EU i SAD žele da ugode Srbiji kako bi bila konstruktivna u ovim pregovorima i čine previše ustupaka. To Beograd koristi u regionalnim odnosima, jer se preko „srpskog sveta“ miješaju u politike država regiona gdje žive Srbi i značajno oštećuju te odnose - kaže crnogorski predsjednik.

Đukanović kaže da se boji da će rat u Ukrajini trajati veoma dugo i objašnjava da uvijek upozorava na delikatnost pozicije Zelenskog. – Moramo pokušati da se stavimo u njegovu poziciju, to je zemlja koja je brutalno napadnuta, koja je izgubila mnogo vojnika i civila i pitanje koliko on ima prostora za manevrisanje. Bojim se da će ovaj rat trajati dosta dugo – kazao je Đukanović.

Bivši pomoćnik državnog sekretara za evropske poslove Ves Mičel, koji je i viši savjetnik američkog Instituta za mir, poručio je da SAD i EU u ovom regionu imaju još mnogo nezavršenog posla. M. JOVIĆEVIĆ

Liberalna partija: Snažna podrška pobjedi Đukanovića

Predsjedništvo Liberalne partije donijelo je odluku da i u drugom krugu predsjedničkih izbora snažno podrži kandidata Mila Đukanovića za predsjednika Crne Gore.

– Shvatajući važnost ovog trenutka koji će opredijeliti budućnost crnogorskog društva i njegov dalji razvoj i evropsku perspektivu, Predsjedništvo LP je cijenilo da će se očekivanom pobjedom Đukanovića 2. aprila stvoriti uslovi da Crna Gora stabilizuje svoje institucije, konsoliduje ukupnu politiku i iskorači naprijed ka perspektivi evropskog i boljeg života, gdje je zastala prije tri godine – poručili su iz te partije.

i glasače fašistima, samo zato što mu ukazuju na greške – naveli su iz SDP-a.

Napominju da su jasne i više puta saopštene razlike SDP-a u odnosu na kandidata DPS-a, te greške i loše po-

litike koje su činili. – Uz sve te razlike, u izboru između ove dvije političke platforme, naše opredjeljenje je da pobjednik na izborima 2. aprila bude gospodin Đukanović –podvukli su oni. R. P.

Raško Konjević

Milo Đukanović

Intelektualke i intelektualci podržali aktuelnog predsjednika Crne Gore

Glas za Đukanovića glas je za odbranu vrijednosti 21. maja 2006.

PODGORICA - Grupa intelektualki i intelektualaca iz Crne Gore i regiona uputila je podršku predsjedničkom kandidatu Demokratske partije socijalista (DPS) Milu Đukanoviću, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati 2. aprila.

– Pobjedom Mila Đukanovića, Crna Gora dobila bi šansu da se vrati na trasu demokratije, međunacionalnog i međuvjerskog sklada, sjevernoatlantske politike i da u narednih pet godina postane članica Evropske unije. Takva Crna Gora bi dala snažan podsticaj evropskim integracijama cijelog regiona – istakli su u saopštenju. Napominju da će drugi krug predsjedničkih izbora trajno odrediti budućnost ne samo naše zemlje, nego i regiona.

– Pobjeda Jakova Milatovića bi, pak, omogućila potpunu kontrolu Moskve nad Crnom Gorom, skori „grčki scenario“ ekonomskog sloma, te dovršetak svih projekata destrukcije crnogorske politike, privrede i društva koje su sprovodile vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Ta bi po-

bjeda značila „zbogom“ snu o evropskoj Crnoj Gori i utapanje u projekat „srpsko-ruskog svijeta“ - upozoravaju oni. Takođe, kako dodaju, pobjeda politike koju personifikuje Jakov Milatović donijela bi u veoma skoroj budućnosti ne samo poništenje tekovina referenduma iz 2006. nego i tekovina Trinaestojul-

skog ustanka iz 1941. – poništenje procesa emancipacije Crne Gore.

– Posve sigurni da se na predstojećim izborima ne bira između dva kandidata, nego između dva sistema vrijednosti, između evropske budućnosti Crne Gore i duhova velikodržavlja i poraženih ideologija, pozivamo građane da 2. apri-

la izađu na izbore, glasaju za Mila Đukanovića i odbrane budućnost koju smo izglasali crvenog 21. maja 2006. godine– zaključili su u saopštenju koje potpisuje 120 intelektualaca iz Crne Gore i regiona. POTPISNICI: Vukić Pulević, Veljko Bulajić, Rajko Todorović Todor, Andrej Nikolaidis, Milorad Popović,

Đorđe Šćepović, Nikola Samardžić, Miodrag Vlahović, Oleksandar Levčenko, Nenad Čanak, Sonja Biserko, Rada Trajković, Dragan Bursać, Aleksandar Olenik, Šeki Radončić, Danilo Marunović, Aleksandar Radoman, Boban Batrićević, Adnan Čirgić, Milivoj Bešlin, Majda Šahman, Nikola Martinović, Dragana Tripković, Nemanja Batrićević, Avdo Avdić, Srđan Sušnica, Milorad Pustahija, Dinko Gruhonjić, Davor Gjenero, Edina Bećirević, Ranko Đonović, Senad Pećanin, Roman Đuranović, Vladimir Vojinović, Alek Barović, Emira Ličina, František Šistek, Novak Adžić, Ranko Ćetković, Reuf Bajrović, Hajdana Huter, Sabina Čabarabdić, Tinka Đuranović, Sreten Vujović, Borislav Cimeša, Esad Bajtal, Jadranka Selhanović, Jasmina Nikčević, Sreten Vujović, Boris Marinović, Biljana Brajović, Draško Nikčević, Olivera Todorović, Zoran Mugoša, Mijo Adžić, Dragica Milić, Sead Čirgić, Ivana Rondović, Katarina Milonjić, Dejan Batrićević, Milutin Marković,

Član Predsjedništva BiH, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, pozvao građane Crne Gore da glasaju za Mila Đukanovića

Bećirović: U nedjelju pokažite hrabrost i čojstvo, neka vječno živi Crna Gora

PODGORICA - Poruka

podrške predsjedniku Crne Gore i predsjedničkom kandidatu DPS-a Milu Đukanoviću došla je i iz susjedne nam Bosne i Hercegovine.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uoči drugog kruga predsjedničkih izbora kazao je da su pred Crnom Gorom sudbonosni izbori. – Nije svejedno šta ćete odlučiti u nedjelju. Nije svejedno ni nama u Bosni i Hercegovini kakav ćete izbor napraviti. Mi našu Bosnu i Hercegovinu nikada nećemo izdati. Nemojte ni vi Crnu Goru. Nemojte izdati pretke, nemojte izdati historiju, čuvajte državu –jasan je bio Bećirović.

Crna Gora i Bosna i Hercegovina spadaju u red najstarijih država u Jugoistočnoj Evropi i kao član Predsjedništva države Bosne i Hercegovine, kako je kazao, njegova je i ljudska i politička obaveza da podrži snage koje se bore za očuvanje nezavisne Crne Gore.

Prema njegovim riječima, neki su mu poručili da ne riziku-

je i da ne podrži predsjednika Mila Đukanovića, ali, kako je saopštio, na kalkulantske računice nikada nije pristajao.

– Ja sam čovjek koji ima stav jasan i glasan, precizan i nedvosmislen. Bezrezervno podržavam ljude koji se bore za nezavisnu Crnu Goru. Predsjednik Milo Đukanović je dokazani borac za crnogorsku državu i prijatelj Bosne i Hercegovine – jasan je bio Bećirović.

Čanak: Drugog aprila

biće velika borba i tada

će biti jedna Crna Gora, jedan Milo Đukanović

i jedan predśednik

Goran Drinčić, Atvija Kerović, Nikola Popović, Irena Delja, Stefan Todorović, Sanja Orlandić, Milena Radulović, Jelena Poček, Andrijana Nikolić, Milutin Mijović, Milan Marković, Novica Vujović, Dijana Subotić, Radovan Damjanović, Nela Savković-Vukčević, Marko Roganović, Krsto Pajović, Ivan Poček, Neno Kaluđerović, Danilo Radulović, Duško Bjelica, Snežana Lakić, Božidar Proročić, Jelena Šušanj, Aleksandra Radoman-Kovačević, Sava Kovačević, Radovan Mijanović, Blagoje Đukanović, Duško Lučić, Ranko Jovanović, Milanko Damjanović, Marijan Mašo Miljić, Predrag Peśa Perović, Marija Krivokapić, Bojana Mijović, Jelena Đurović, Sofija Kalezić, Velimir Rakočević, Tijana Prelević, Predrag Peđo Ivanović, Veselin Ivanović, Vlatko Mihailović, Vesna Vičević, Demir Bulić, Stojan Ivezić, Mirko Mikić, Mirko Đurović, Milenko A. Perović, Bosiljka Perović, Sanja Vojinović, Duška Ćetković, Goran Nikolić, Lazar Jovović i Miloš Mijović. R. P.

Đeljošaj: Sramota stavljati dijasporu pod znak pitanja

PODGORICA - Predsjednik

Kazao je da su naše dvije države ugrožene od istog velikodržavlja. – Nemojte dozvoliti da Crnu Goru pokore protagonisti velikodržavlja. Pokažite da multietnička i antifašistička Crna Gora je u najboljem interesu i Crne Gore i cijele regije i cijele Evrope. Čuvajte antifašističku i mutietničku Crnu Goru – poručio je Bećirović. Na kraju svog obraćanja, član Predsjedništva BiH Denis

uputio je podršku predsjedničkom Milu Đukanoviću, uoči drugog

Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak kandidatu Demokratske partije socijalista (DPS) kruga predsjedničkih izbora koji će se održati 2. aprila. – Crnogorke i Crnogorci svih vjera i nacija, već više od trideset godina pratim vašu borbu za samostalnu, suverenu, evropsku i nadasve demokratsku Crnu Goru. I zato znam da će 2. aprila biti velika borba i tada će biti jedna Crna Gora, jedan Milo Đukanović i jedan predśednik. Živjeli – poručio je Čanak.

Bećirović pozvao je građane da u nedjelju svi do jednog izađu na izbore i, kako je ocijenio, spasu Crnu Goru. – U nedjelju pokažite hrabrost i čojstvo. Neka vječno

živi Crna Gora. Neka vječno živi Bosna i Hercegovina. Neka vječno živi savezništvo države Bosne i Hercegovine i države Crne Gore – zaključio je Bećirović. R. P.

Opštine Tuzi Nik Đeljošaj kazao je da dijaspora treba uvijek da učestvuje u izbornom procesu u Crnoj Gori. Sramotno je, kako je rekao, i treba da prestane da bude praksa da se u izbornom procesu pominje kao upitno prisustvo dijaspore. Odgovarajući na pitanje novinara o dolasku dijaspore da glasa na predstojećim predsjedničkim izborima, Đeljošaj je ocijenio da ima pokušaja da se dijaspora stavi u različite kontekste.

To su, kako je rekao, ljudi koji ovdje imaju državljanstvo, prebivalište, kuće, imanja… – Mislim da je velika sramota staviti pod znak pitanja ili u ovom kontekstu u koji se pokušava staviti naša dijaspora. Oni svi ovdje imaju državljanstvo, prebivalište, kuće, imanja i plaćaju poreze. Dodatno, ta dijaspora, koja je uglavnom manjinska, svake godine na više stotina miliona eura donosi Crnoj Gori. I. P.

Denis Bećirović

Nenad Čanak

Bivši

,,dakićevci“ protestovali ispred Ustavnog suda

Optužuju sudije da su odlučivali u skladu sa privilegijama

terijalnu štetu, a ne da samo nalože Privrednom sudu da obezbijedi najveći mogući stepen namirenja – kazao je Vukčević.

Tražili su i da na javnu raspravu pozovu penzionisane sudije čijim odlukama su nezadovoljni, kako bi se utvrdila njihova odgovornost za, kako tvrde, nepoštovanje zakona.

Prepucavanje oko milionskog posla pilotaže brodova

PODGORICA – Predstavnici bivših radnika ,,Radoja

Dakića“ u stečaju juče su se, nakon protesta ispred

Ustavnog suda, susreli sa predsjednikom tog suda

Budimirom Šćepanovićem.

Taj su sastanak, kako je Pobjedi kazao predstavnik radnika

Milan Vukčević, demonstrativno napustili, jer Šćepanović nije bio zainteresovan da organizuje javnu raspravu povodom njihove problematike. Vukčević je naveo da su htjeli da upoznaju nove sudije sa preostalim ustavnim žalba

ma koje se godinama nalaze u ovom sudu, navodeći da su do sada u više navrata one prihvatane na osnovu čega im je Vlada isplaćivala po dvije hiljade eura naknade zbog kršenja ustavnih prava na pravično suđenje i imovinu. Naglasio je da se radnici ne mogu naplatiti od preostale imovine, te da je njihov nivo prava smanjen, jer im je obračun dosuđenih kamata prekinut otvaranjem stečaja 2016. godine. – Ustavni sud nije postupao u skladu sa zakonom i presudom Evropskog suda za ljudska prava, jer je trebalo da nam dodijele i materijalnu i nema-

– Da su radili kako je trebalo, ne bi se naša imovina prodavala i smanjivala cijena kvadrata sa 410 na 280 eura, niti bi procjenitelji jednako računali zemljište predviđeno za parking i izgradnju petospratnica –ukazao je Vukčević optužujući sve institucije za višegodišnje obmanjivanje.

Podsjetio je da je prilikom odlučivanja o njihovim ustavnim žalbama, dvoje od petoro sudija izdvojilo mišljenje smatrajući da je potrebno da država u potpunosti preuzme namirenje bivših radnika, odnosno izvršenje pravosnažnih presuda. Optužuje sudije ovog suda da su takve odluke donosili jer su za to dobijali privilegije. Šćepanović mu je, kako je naveo Vukčević, kazao da su predmeti u radu i da će biti rješavani na sjednici. M. Lk.

DRI urgirao kod IJZ da ih izvijesti o realizaciji preporuka u vezi sa evidencijom PCR testiranja na kovid

Nema dokaza da su lični podaci građana bezbjedni

PODGORICA – Iako je Institut za javno zdravlje (IJZ) trebalo da do kraja decembra prošle godine dostavi drugi izvještaj o realizaciji preporuka iz revizije efektivnosti aplikacije za evidenciju PCR testova na kovid, to je učinio tek početkom februara nakon urgencije Državne revizorske institucije (DRI).

Iz IJZ su tvrdili da je svih pet preporuka realizovano, ali su revizori utvrdili da je realizovana jedna, dvije djelimično, jedna nikako, a za jednu nijesu mogli utvrditi status. Zato imaju novi rok za treći izvještaj do kraja juna.

Jedino što je u potpunosti realizovano je ponovno donošenje odluke o prekidu projekta formiranja baze svih pozitivnih slučajeva kovid infekcije, koji je pokrenut u novembru 2020. godine, a koji, iako je praktično bio spreman i plaćen, nikada nije zaživio. Kao obrazloženje navode da je projekat obustavljen zbog djelimično nefunkcionalne aplikacije, loše komunikacije sa autorom, nepoštovanja projektnog zadatka i nemogućnosti

Pošto je Upravni sud proglasio ništavnim koncesione ugovore Luke Kotor i See Pioneer Montenegra, a po tužbi treće bokeljske firme koja ispunjava uslove za pilotažu, počelo natezanje između Luke Kotor i Vlade oko dodjele koncesije. Vlada hoće novi tender, Luka Kotor traži aneks poništenog ugovora iz 2022.

KOTOR - Zbog milionski vrijednog posla pilotaže brodova, koja podrazumijeva bezbjedno vođenje brodova u akvatorijumu Luke Kotor, godinama se vode sudski sporovi.

Situacija je kulminirala krajem 2022. godine, kada je Vlada oduzela koncesiju za pilotažu Luci Kotor i privatnoj firmi Sea Pioneer Montenegro, koju su dobili na tenderu 2020. godine. To je urađeno na osnovu presude Upravnog suda, a po tužbi trećeg učesnika na tenderu, firme Boka Pilot & tug boat services iz Bijele. Međutim, početkom ove godine Vlada je poništila sopstvenu odluku i 9. februara 2023. godine naložila Ministarstvu kapitalnih investicija da donese novo rješenje. Nakon sastanka u resornom ministarstvu 27. marta iz Luke Kotor su se oglasili zahtjevom da ih MKI pismeno obavijesti da je ugovor o pilotaži raskinut, kako ne bi plaćali godišnju naknadu za pilotažu od 250.000 eura. Objasnili su da je Upravni sud u

Luka Kotor pred sezonu pristup konkurenciji

realizacije preporuka revizora kroz projektno rješenje. Tvrde da su unaprijedili projektni zadatak i pokrenuli proces ispočetka, ali bez trošenja sredstava i sa internim resursima. Revizori su ocijenili da nije realizovana preporuka da rad epidemiologa i istraživanja u vezi pandemije budu podržani kroz aplikaciju i informacioni sistem radi centralizovanja i tačnosti podataka. Revizori se nijesu mogli uvjeriti da se lični podaci svih zaraženih građana od početka pandemije više ne čuvaju u nedovoljno bezbjednim eksel tabelama. Djelimično realizovanim revi-

zori smatraju preporuke koje se odnose na poboljšanje mjera za bezbjednost informacionog sistema kroz precizne procedure upravljanja i periodičnog pregleda korisničkih naloga i prava pristupa, posebno nakon prestanka radnog odnosa.

DRI je revizijom ranije utvrdio da je informacioni sistem IJZ u dijelu prijema uzoraka, unosa rezultata i izdavanja nalaza PCR testiranja na kovid-19 efikasan, ali da se podaci eksternih laboratorija ne objedinjuju kroz ovaj sistem, već kroz tabele. Ukazali su na veliki rizik od neovlašćenog pristupa i gubitka podataka. M. Lk.

aprilu 2022. godine utvrdio da je ugovor o pilotaži nevažeći, a da su u oktobru dobili rješenje za naplatu koncesije za tu godinu. – Kad dobijemo zvaničan stav da je postojeći koncesioni ugovor raskinut, niko neće moći da vrši poslove pilotaže u Luci Kotor. U protivnom, svi učesnici će kršiti zakon – naveli su iz Luke Kotor, gdje su uvjereni da MKI ne preostaje ništa drugo nego da predloži Vladi potpisivanje aneksa ugovora sa njima i See Pioneer Montenegrom.

Iz Ministarstva kapitalnih in-

vesticija ističu da je nakon presude Upravnog suda nastupila apsolutna ništavost prethodno zaključenih ugovora o koncesiji sa Lukom Kotor i Sea Pioneerom Montenegro i da je trebalo raspisati novi tender. To im je, međutim, onemogućeno jer je Luka Bar Upravnom sudu podnijela tužbu protiv vladine odluke da Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama bez odlaganja pripremi koncesioni ugovor o lučkoj pilotaži u Bokokotorskom zalivu.

– Na taj način su Uprava pomor-

Zloupotreba dominantnog položaja

Agencija za zaštitu konkurencije još je 2019. godine utvrdila da je Luka Kotor zloupotrijebila dominantni položaj, tako što je od maja 2015. godine do oktobra 2016. godine svim brodarima uslovljavala pružanje svih lučkih usluga zahtjevom da isključvo njihova služba obavlja pilotažu. Iz MKI su podsjetili da je Agencija donijela rješenje kojim je zabranjeno Luci Kotor svako postupanje kojim bi mogla narušiti konkurenciju zloupotrebom dominantnog položaja.

Istim rješenjem, Agencija je naložila Luci Kotor da obavijesti pomorske agencije, odnosno brodare, da nema ekskluzivno pravo pilotaže i da ne smije ostale lučke usluge uslovljavati takvim zahtjevom.

Turistički agenti Velike Britanije dodijelili nagradu Crnoj Gori

Omiljena skrivena destinacija

PODGORICA - Crnoj Gori je dodijeljena nagrada Travel Gossip Awards 2023. u kategoriji „Omiljena skrivena destinacija“, koju su dodijelili turistički agenti iz Velike Britanije.

Za ovu titulu Crna Gora se takmičila sa svjetskim destinacijama kao što su Halkidiki u Grčkoj, Kostarika, Britanska Kolumbija u Kanadi i Bekija na Svetom Vinsentu i Grenadinima.

Dodjela nagrada Travel Gossipa, The Travel Celebration održana je u utorak u Londonu, u saradnji sa Gold Medal, Pure Lukuri, Cruise Plus i Incredible Journeis. R.

Protest bivših dakićevaca ispred Ustavnog suda

Luka Kotor

Institut za javno zdravlje

u Bokokotorskom zalivu

nastoji da sezonu ograniči konkurenciji

U međuvremenu, Luka Kotor obavijestila sve brodare i agente da u njenom koncesionom području mogu koristiti samo njenu pilotažu

februara čekaju instrukcije od Generalnog sekretarijata o daljem postupanju. Tvrde da Luka Kotor u ovom trenutku ima jedino na pravnoj snazi ugovor o prvenstvenoj koncesiji, koji im ne daje pravo pilotaže.

U organizaciji bonitetne kuće Solvent Rating 4. Business (građevina) speed networking

Uručena priznanja „Najbolji menadžer 2023.“

PODGORICA - Kompanija

Solvent Rating iz Podgorice u saradnji sa hotelom Signum Podgorica, organizovala je 4. Business speed networking – građevina, koji je okupio domaće kompanije koje dolaze iz građevinske djelatnosti u Crnoj Gori. Prisustvovalo je više od 10 investitora i 10 izvođača/podizvođača koji su na jedinstven način predstavili svoju ponudu i potrebu, sa ciljem međusobne saradnje.

ske sigurnosti i resorno ministarstvo onemogućeni da izvrše sudsku odluku, odnosno da u ponovljenom postupku nakon provedene tenderske procedure predlože Vladi donošenje nove, na zakonu zasnovane odluke o dodjeli koncesije – naveli su iz MKI i dodali da od 20.

– Na području Bokokotorskog zaliva nijedno od tri preduzeća, koji ispunjavju zakonske uslove za obavljanje pilotaže, nema koncesiju, te su u formalno-pravnom smislu sva tri preduzeća koja posjeduju odgovarajuće odobrenje Ministarstva u jednakom pravnom položaju – ističu iz MKI i podsjećaju da je Luka Kotor ostvarivala značajne prihode po osnovu pilotaže bez dodijeljene koncesije sve do 2020. godine, čime je državi uskratila fiksnu i varijabilnu koncesionu naknadu. Tvrde i da bi do sada bio raspisan novi tender za koncesiju da Luka Kotor nije tužila državu. Iv. KOMNeNIĆ

Zabranili pilotiranje u akvatorijumu luke

Iz Ministarstva podsjećaju da je Luka Kotor dan prije donošenja zaključka Vlade 9. februara svim lučkim agentima poslala obavještenje da mogu koristiti usluge sve tri pilotske kuće isključivo na relaciji dokoncesionog područja Luke Kotor i da će nakon toga pilotirane brodove preuzimati ovlašćeni piloti privrednog društva Luka Kotor.

– Ovo pravo nije povjereno Luci Kotor na bilo koji način i ona ne može po bilo kojem osnovu preuzeti ulogu regulatora na tržištu, niti prinuđivati lučke agente da angažuju isključivo pilote zaposlene u Luci Kotor, eliminišući na taj način ostala preduzeća koja, jednako kao i Luka Kotor, posjeduju odobrenje Ministarstva da mogu pružati uslugu lučke pilotaže – precizirali su iz MKI.

Počinje suđenje

Uniprom protiv EPCG

PODGORICA – U Privrednom

sudu pred sudijom Radmilom

Perović danas će biti pripremno ročište po tužbi Uniproma protiv EPCG. Uniprom traži odštetu zbog raskida ugovora o snabdijevanju električnom

– Građevina je, pored ugostiteljstva, druga najrazvijenija djelatnost u Crnoj Gori, pa je to razlog zašto je tema 4. Business speed networkinga upravo ova djelatnost. Nastojimo da kroz organizaciju tematskih networkinga povezujemo domaće kompanije u ovom slučaju iz građevinskog sektora. Cilj nam je da povežemo kako firme iz istog sektora, tako i male porodične firme sa srednjim i velikim preduzećima. Na ovaj način ostvarujemo našu misiju a to je konstantan razvoj i jačanje privrede u Crnoj Gori kroz povezivanje i saradnju domaćih kompanija – poručuje direktor kompanije Solvent Rating Slobodan Stamenković.

Nagrade

Direktor Solvent Ratinga uručio je priznanje „Najbolji menadžer 2023“ najboljim rukovodiocima iz građevinske djelatnosti za uspješne rezultate u dosadašnjem radu, a to su: Jovo Popović – Structurarch Group Podgorica, Olivera Đurković – Niksal d.o.o Nikšić, Bojan Šćepanović – Bomakos d.o.o Podgorica, Laketa Đurović –Šišković d.o.o. Danilovgrad i Srđan Nenadović – Trend Inženjering d.o.o. Podgorica. Pored pomenutih kompanija, učesnici 4. Business speed networkinga bile su sljedeće kompanije: Gold Bar, CMM Group, Art Beton, Sigilum, Aqua Casa Crna Gora, Floring,

Građevina je, pored ugostiteljstva, druga najrazvijenija djelatnost u Crnoj Gori, pa nastojimo da kroz organizaciju tematskih networkinga povezujemo domaće kompanije iz istog sektora, kao i male porodične firme sa srednjim i velikim preduzećima. Na ovaj način ostvarujemo našu misiju, a to je konstantan razvoj i jačanje privrede u Crnoj Gori kroz povezivanje i saradnju domaćih kompanija, poručio direktor kompanije Solvent Rating Slobodan Stamenković

Teknoxgroup, Megatron, Fragmat i dr. Direktorica CMM investment consalting group Nataša Grdinić kazala je da je ovo sjajna inicijativa koju Solvent Rating izdvaja od ostalih kompanija koje se bave ovakvim stvarima. –Mi smo ovo prepoznali kao veliku korist jer preko ovakvih networkinga zbližavamo se i bolja je komunikacija ponuda - potražnja. Nama kao investitorima je mnogo lakše da nalazimo podizvođače i izvođače, kao što je, recimo, jedna od firmi ,,Bomakos“, vlasnika Bojana Šćepanovića koji je zasluženo dobio nagradu i čije usluge koristimo već godinama – ističe Grdinić.

TrŽIŠTe Nagrađeni menadžer Structurarch group Jovo Popović kaže da ovakvi događaji

doprinose i dokazuju da, iako smo malo tržište, ne poznaju se svi u građevinarstvu. – Dobro je da se male i velike firme povežu u raznim djelatnostima i veoma je dobro ovo što radi Solvent Rating. Mi se bavimo već devet godina projektovanjem, nadzorom i revizijom i imamo oko 600 projekata uglavnom konstrukciji, arhitekturi i kompletni projekti i imamo stotinjak nadzora. Sarađujemo sa velikim brojem projektnih biroa i investitora po Crnoj Gori - naglasio je Popović dodajući da se na ovaj način povezuje sa mnogima u Crnoj Gori. Misija Solvent Ratinga je da pomogne crnogorskim kompanijama u traženju novih klijenata, provjeri istih, naplati potraživanja i povećanju likvidnosti preduzeća.

Uprava za inspekcijske poslove kaznila To Montenegro

Zbog zapošljavanja Saše

Radovića hiljadu eura

energijom, koji je potpisan početkom 2021. godine. Tužbom traže minimum 17,4 miliona eura. Kako je EPCG odbila da produži ugovor, primarna proizvodnja KAP-a je ugašena i bez posla je ostalo 450 ljudi. r. e.

PODGORICA - Uprava za inspekcijske poslove (UIP) kaznila je To Montenegro 1.000 eura, jer je utvrđeno da nijesu postupili po rješenju kojim im je naloženo otklanjanje nepravilnosti u vezi sa nezakonitim zapošljavanjem vršioca dužnosti direktora Saše Radovića. TVCG javlja da je državnoj avio-kompaniji dat rok od osam dana da plati kaznu. U

istom periodu imaju pravo žalbe na zaključak o kažnjavanju.

Inspekcija je prethodno utvrdila da Radović nije mogao biti imenovan za vršioca dužnosti direktora, jer je godinu ranije uzeo 76 hiljada eura otpremnine od HG Budvanska rivijera. Nepravilnost je mogla biti otklonjena davanjem otkaza Radoviću, njegovim podnošenjem ostavke ili vraćanjem otpremnine. Do toga,

međutim, nije došlo.

To Montenegro se zbog rješenja inspekcije žalio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Prijavu je inspekciji podnijela Budvanska rivijera kojoj je Radović odbio da vrati otpremninu, tvrdeći da postupa u skladu sa zakonom.

Vlada je 15. decembra prošle godine imenovala Sašu Radovića za v. d. direktora, a To Montenegro je prošle sedmice objavio oglas za izbor izvrš-

Cilj kompanije je i edukacija crnogorskih privrednika o korišćenju ovakvih informacija koje su praksa u svijetu već dugi niz godina.

Direktor ove kompanije Slobodan Stamenković ističe da je iza njih sedam godina uspješnog poslovanja, kroz pružanje poslovnih informacija za sva pravna lica na teritoriji Crne Gore, Srbije i Albanije, a da je pomoću njihovih portala boniteti.me i poslovnamreza.me moguće provjeriti domaće firme. – Ujedno sertifikujemo najuspješnije kompanije, ‘Sertifikatom bonitetne uspješnosti’, a već drugu godinu i ‘Najbolje menadžere’, koji su se izdvojili svojim poslovanjem na domaćem tržištu – poručuje Stamenković.

Saša Radović

nog direktora. Shodno statutu ovog preduzeća, direktora imenuje Vlada nakon sprovedenog postupka javnog oglašavanja. r. e.

Dodjela nagrada

Glavni konkurent Air Montenegra će tokom ljetnje sezone najviše letjeti ka Crnoj Gori

Uprava NP Skadarsko jezero prošle sedmice predala policiji video-materijal sa „ulovljenim“ ribokradicama sa Skadarskog jezera

Očekuju da će krivolovci sa snimaka biti procesuirani

Er Srbija sedmično

leti 40 puta za Tivat i 21 za Podgoricu

PODGORICA - Er Srbija je počela da saobraća po ljetnjem redu letjenja koji će važiti do 28. oktobra, saopšteno je iz ove kompanije, koja ove godine leti na 80 destinacija, a najfrekventnija im je prema Tivtu sa 40 sedmičnih letova.

Slijede Podgorica, Cirih i Istanbul sa 21 letom, Beč sa 18, Budimpešta sa 17, odnosno Atina, Larnaka, Ljubljana, Pariz, Skoplje, Tirana i Zagreb sa 14 nedjeljnih letova.

Početkom godine Er Srbija uzela je u tromjesečni zakup jedan od dva aviona iz flote Air Montenegra, zbog čega je crnogorski avio-prevoznik smanjio planirani intenzitet saobraćaja i nije uspostavljao redovne linije ka Zapadnoj Evropi tokom zime. Zakup je trebalo da traje do kraja marta, a realizovan je po principu wet leasea, koji osim aviona podrazumijeva i zakup posade, održavanja i osiguranja.

Kompanija je računala na prihod od 900.000 eura za tri mjeseca. Međutim, nejasno je da li je i koliko Air Montenegro profitirao od ovog aranžmana sa glavnim konkurentom, kao ni koliko bi avion koji da-

ju u zakup donio prihoda da je umjesto toga letio iz Crne Gore ka Zapadnoj Evropi.

Tada je bilo najavljeno da će Er Srbija avion koristiti za saobraćaj ka pet destinacija, pet dana sedmično. Zakup je, prema informacijama Pobjede, dogovoren u popodnevnim časovima, pa je bilo planirano da avion pola dana saobraća za Air Montenegro, a drugu polovinu za Er Srbija, sa noćenjem u Beogradu, odakle je naredni dan letio ka Tivtu. Regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric je prošle sedmice Pobjedi saopštio da Air Montenegro u prethodne dvije godine apsolutno nije uspio da uspješno zamijeni Montenegro Airlines. - Air Montenegro ima daleko manje linija i frekvencija nego je imao Montenegro Airlines. Govorimo o tek nekih 50 odsto frekvencija koje je imao Montenegro Airlines. Prema Beogradu je Montenegro Airlines imao više od 55 odsto polazaka i 60 odsto kapaciteta, a Air Montenegro je prošlog ljeta imao 27,2 odsto tržišnog udjela između Srbije i Crne Gore –upozorio je Šćuric. S. P.

Guverner sa šefom Kancelarije

Svjetske banke za Crnu Goru i BiH

Obuzdati javni dug

PODGORICA - Potrebno je sanirati ranjivosti u fiskalnoj sferi, prvenstveno obuzdati rast javnog duga, kao i podsticati realni sektor, koji je zamajac razvoja privrede, zaključili su juče guverner Radoje Žugić i šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Kristofer Šeldon. Žugić se zahvalio predstav-

niku SB na kontinuiranoj podršci. Na sastanku je bilo riječi i o predstojećem učešću crnogorske delegacije na godišnjim sastancima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu, kao i o organizaciji sastanka Belgijsko-holandske konstituence, čiji će domaćin u maju biti Crna Gora. S. P.

PODGORICA – Od početka zabrana na lov krapa, koji je startovao 15. marta, uprava Nacionalnog parka Skadarsko jezero podnijela je šest prijava protiv sedam osoba zbog nelegalnog ribolova koje su u proceduri, dok su uporedo pred nadležnim tužilaštvom procesuirane krivične prijave protiv dvije osobe koje su uhvaćene u krivolovu.

Uprava Nacionalnog parka Skadarsko jezero predala je prošle sedmice policiji i snimke prikupljene nadzornim kamerama kao svjedočanstvo o nelegalnim aktivnostima desetina krivolovaca koji se usred lovostaja spremaju da isplove naoružani pritom zabranjenim sredstvima za izlov ribe pomoću struje.

– Video-materijali u vezi sa nelegalnim aktivnostima u NP Skadarsko jezero predati su službenicima Uprave policije Centra bezbjednosti Podgorica na dalje postupanje i nadamo se da će ova lica biti procesuirana ka nadležnim organima u što hitnijem roku – saopšteno je Pobjedi iz NP Skadarsko jezero.

Sa druge strane, do prije dva dana, prema ODT-u, u Podgorici nije još bila dostavljena nijedna prijava na dalje procesuiranje koja se odnosi na te snimke.

Iz tog tužilaštva je Pobjedi rečeno da sami snimci mogu imati dokaznu težinu kada budu dostavljeni sa pratećom prijavom u propisanoj proceduri.

Operativni podaci o osobama koje se bave krivolovom postoje, a snimci sa konkretnih lokacija napravljeni iz neposredne blizine mogu da pomognu Upravi policije da poveže djelove jezera, vozila i konkretne aktere nelegalnih aktivnosti.

Prikupljanje video-materijala, od kojih su neki publikova-

Operativni podaci o osobama koje se bave krivolovom na Skadarskom jezeru postoje, a snimci sa konkretnih lokacija napravljeni iz neposredne blizine mogu da pomognu Upravi policije da poveže djelove jezera, vozila i konkretne aktere nelegalnih aktivnosti

ni, uslijedilo je nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine, u saradnji sa nevladinim sektorom i ekološkim aktivistima obezbijedila postavljanje 138 kamera čiji je primarni zadatak bio da registruju stanje u životinjskom svijetu jezera. Snimci su „ulovili“ i neumorne ribokradice koji se pripremaju za isplovljavanje.

Budući da su u plovila unosili akumulatore, pretvarače za struju (konvertore), sonde, plinske lampe, dakle, svu opremu koja se koristi za lociranje i masovni izlov ribe u mrijestu, riječ je o kvalifikovanom krivičnom djelu za koje se može dobiti do tri godine zatvora.

Iz NP Skadarsko jezero je Pobjedi saopšteno da je od 15. marta oduzeto 147 mreža, 36 pari (nizovi udica), tri vanbrodska motora, četiri plovila, pet akumulatora, vazdušna i lovačka puška i dva pretvarača za struju.

Operativni kapaciteti koje omogućava saradnja granične policije sa Fronteksom, uz upotrebu osmatračkih letjelica u priobalju i akvatoriju Jadranskog mora i Skadarskog jezera, unaprijediće Sistem granične bezbjednosti i sigurnosti u ovoj oblasti. To će, kako je ocijenjeno na zajedničkom sastanku u Agenciji za zaštitu životne sredine, uz međuinstitucionalnu saradnju doprinijeti i sprečavanju nezakonitog ribolova na Skadarskom jezeru, Bojani i moru.

U ovom kontekstu, kako je najavljeno,

Krivolovci širom Skadarskog jezera koriste mrijest šarana – kada riba gonjena prirodnim instinktom za održanje vrste zalazi u plitke i toplije zone jezera gdje polaže ikru – za lako dostupnu zaradu.

Riba se tu grupiše u jata, manje je oprezna, pa krivolovci u jednom cugu nerijetko izvade i stotine kilograma. Ulov se dalje prodaje, „ispod ruke“, a preprodavci ga plasiraju i u okolini pijaca i tržnih centara.

Pored krivolova agregatima, riba se izlovljava i mrežama. Nerijetko se riba ulovljena tokom lovostaja drži u čuvarkama sakrivenim ispod potopljenih grana drveća, kako bi ostala svježa do isporuke, odnosno, pronalaženja kupca ili prikupljanja dogovorene količine.

Zbog krivolova koji postaje decenijski problem, za koji nadležni još nemaju pravi odgovor, u širokom luku Crnu Goru zaobilaze i evrop -

Agencija i Nacionalni parkovi Crne Gore će u narednom periodu inicirati potpisivanje Memoranduma o zajedničkoj saradnji sa Upravom policije i MUP-om Crne Gore kako bi se objedinili raspoloživi državni resursi i intenzivirala interagencijska saradnja.

Predstavnik granične policije Zoran Lasica, predstavio je i planirane mjere za unapređenje Sistema granične bezbjednosti kroz podršku iz budžeta. One će se odnositi na jačanja kapaciteta za detekciju stanja kroz uspostavljanje stacionarnih centara i stanica za

Iz NP Skadarsko jezero je Pobjedi saopšteno da je od 15. marta oduzeto 147 mreža, 36 pari (nizovi udica), tri vanbrodska motora, četiri plovila, pet akumulatora, vazdušna i lovačka puška i dva pretvarača za struju

ske šarandžije, najbrojnija populacija visokoplatežnih sportskih ribolovaca, pa destinacije sa svoje višednevne ribolovne ture traže na drugim adresama u regionu. A najveće jezero na Balkanu i „divlja“ šaranska voda, iako je na papiru „eldorado“ za ovu vrstu ribolova, ostaje neiskorišćen resurs na meti ekološkog kriminala. I. P.

elektronsko osmatranje sa radarskim, termovizijskim i CCTV osmatračkim senzorima. To će obuhvatiti i zajedničku operativnu platformu Koraćica na Skadarskom jezeru za potrebe stalnog boravka službenika granične policije i NP Skadarsko jezero, kao i vez njihovih patrolnih čamaca koji će biti u stalnoj pripravnosti za isplovljenje i dejstvo.

Pored predstavnika Agencije za zaštitu životne sredine, sastanku su prisustvovali i predstavnici Nacionalnih parkova Crne Gore, NP Skadarsko jezero, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Sektora za ribarstvo, kao i Nevladine organizacije CZIP-a.

Avion Air Montenegra u srpskoj floti

Ribokradice uhvaćene na kameri, očekuju se tužbe

Sistem granične bezbjednosti doprinijeće i borbi protiv krivolova

Aktuelni glavni

PODGORICA – Sporni

zapisnik saslušanja Cetinjanina Nikole Drecuna u kojem je pod, kako se sumnja, brutalnom policijskom torturom optužio sebe i još jednu osobu za praćenje pripadnika škaljarskog klana, nalazi se u spisima predmeta po kojem tek treba da počne postupak, i to zahvaljujući činjenici što je tadašnji sudija za istrage Višeg suda Vladimir Novović odbio zahtjev Drecunovog pravnog zastupnika da se iznuđeno priznanje izuzme iz dokaznog materijala.

Ta okolnost moguće ne bi imala toliku težinu i dala bi se pravdati time da sudiji Novoviću nije ponuđena adekvatna argumentacija, da on danas nije glavni specijalni tužilac, koji treba da goni te iste osumnjičene vinovnike koji su mučili

Drecuna, a da advokat koji je podnosio žalbu Novoviću i tražio da se iz spisa izuzme od Drecuna batinama iznuđeno priznanje nije bio – Marko Kovač, današnji ministar pravde.

Drecun je u maju 2020. godine

uhapšen sa Marinkom Rajkovićem u Nikšiću, a prema zahtjevima koje je Novoviću u ulozi sudije za istragu podnosio njegov advokat Marko Kovač, sada ministar pravde, njih su policajci u fantomkama odvezli u šumu gdje su nad Drecunom sproveli fizičko i psihičko iživljavanje u namjeri da od njega iznude priznanje

krivičnih djela koja nije počinio i optuži ljude koje poznaje iz zatvora.

Kovač se u dva navrata obraćao sudiji Novoviću navodeći da su njegovom klijentu prekršena osnovna ljudska prava

Novović ti sudi, Novović te tuži?

HRA je apelovala da iz postupanja SDT isključi svakog državnog tužioca koji je kompromitovan dosadašnjim nedjelotvornim postupanjem po do sada prijavljenim slučajevima torture, ističući da su „neki od zločina sa fotografija“ odavno prijavljeni državnom tužilaštvu koje ih do danas nije procesuiralo

te da je on, kao jedini izlaz iz situacije u kojoj se našao, progutao komad metala od limenke usljed čega je završio u Kliničkom centru Crne Gore gdje mu je odstranjen dio želuca. U obraćanju Novoviću, Kovač je naveo i da to najbolje oslikava fizičko i psihičko stanje u kojem se Drecun nalazio kada je pribjegao očajničkom pokušaju da naškodi sebi kako bi izbjegao „stravičnu torturu kroz koju je prolazio cijeli dan“. Drecun je, prema navodima Kovača, nakon višesatnog mučenja i operacije potpisao navodno lažirani zapisnik u kojem optužuje sebe i Rajkovića da su pratili „škaljarca“ Nikolu Perovića, zbog čega je njegov tadašnji advokat tražio da se taj zapisnik izuzme. Novović je kao sudija za istragu taj zahtjev odbio, a Viši sud tu odluku kasnije i potvrdio, tako da se sporni zapisnik o saslušanju i dalje kao dokazni materijal nalazi u spisima predmeta po kojem tek treba da počne postupak.

Portal Libertas je dan nakon hapšenja vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Dejana Kneževića prošle nedjelje objavio eksplicitne fotografije mučenja i torture nad uhapšenim lju-

dima koje su navodno sprovodili pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije u vrijeme dok je Sektorom rukovodio Kneževićev prethodnik Zoran Lazović koji je smijenjen u martu 2021. godine.

Istog mjeseca, nakon što je novo rukovodstvo Uprave policije usvojilo novu sistematizaciju, Odsjek za posebnu operativnu podršku je ukinut, a umjesto njega je formirana Grupa za specijalnu operativnu podršku unutar Sekto-

ra za borbu protiv kriminala u kojoj, prema navodima UP, nije raspoređen nijedan od 15 policijskih službenika koje je portal Libertas, prema nalazima Europola i transkriptima razgovora označio da su činili, prisustvovali ili znali da se čine krivična djela torture nad uhapšenim ljudima.

Povodom fotografija mučenja žrtava policijske torture, koje je objavio portal Libertas, a koje su u kriptovanoj komunikaciji navodno razmjenjivali pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije sa pripadnicima kavačkog kriminalnog klana, Akcija za ljudska prava (HRA), nevladina organizacija koja se kontinuirano bavi slučajevima policijske torture, zahtijevala je hitnu reakciju Specijalnog državnog tužilaštva.

Oni su apelovali na SDT da slučajeve sistematske policijske torture sagleda kao krivična djela izvršena od organizovane kriminalne grupe, ali i da iz postupanja SDT isključi svakog državnog tužioca koji je kompromitovan dosadašnjim nedjelotvornim postupanjem po do sada prijavljenim slučajevima, ističući da su „neki od zločina sa fotografija“ odavno prijavljeni državnom tužilaštvu koje ih do danas nije procesuiralo. Postavlja se pitanje da li se apel HRA može odnositi i na samog GST-a Vladimira Novovića koji je, iako 2020. godine nije bio tužilac, kao sudija odbio zahtjev odbrane Cetinjanina Nikole Drecuna da se iz spisa predmeta izuzme iskaz iznuđen torturom, te da li se i njegovo postupanje može tretirati kao kompromitujuće „nedjelotvorno postupanje“.

Duško MIHAILOVIĆ

Nasilnik ušao u školu i pretukao đaka

PODGORICA - Učenik Osnovne škole „Radojica Perović“ prekjuče je pretučen u prostorijama te obrazovne ustanove, kada je učenik druge škole neopaženo ušao u objekat, kazala je Portalu Pobjeda direktorica Snežana Tomanović.

Ona je rekla da je u utorak oko

12.45 sati, neposredno prije početka sedmog časa, dječak koji nije učenik OŠ „Radojica Perović“ iskoristio gužvu u hodniku (đaci su mijenjali kabinete), što se vidi na snimcima kamere te ušao u prostorije škole.

– Otišao je na sprat, ispred učionice iz koje je izašao učenik naše škole, jer je tražio nastavnici da ode do toaleta, tu ga sačekao i nasrnuo na njega. Nastavnica koja je čula uzvike, izašla je iz kabineta i razdvojila dječake – ispričala je direktorica.

Tomanović je kazala da je slučaj prijavljen Upravi policije, odakle je Pobjedi potvrđeno da je krivična prijava po nalogu državnog tužioca podnijeta protiv petnaestogodišnjeg dječaka zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje.

–Učenik naše škole je zadobio povrede, majka je obaviještena, poveden je kod doktora, ima hematome – rekla je Tomanović, dodajući da je dječak, srećom, prošao bez lomova.

Istakla je da je tokom ove situacije bila na seminaru, te da su dežurni nastavnici i radnici bili na svojim mjestima.

– Ali maloljetnik nije izazivao ulaskom nikakvu pažnju, druga djeca su bila oko njega, pa niko nije primijetio da nije đak naše škole. Tim prije što je iste dobi i kao naši učenici i što škola ima više od 1.600 đaka, te je nemoguće zapamtiti svaki lik – objasnila je Tomanović.

Poručila je da je Upravi škole i nastavnom osoblju teško što se ovako nešto desilo.

– Te apelujemo na državne institucije da obezbijede školskog policajca i da se preispita Zakon o osnovnom obrazovanju u dijelu koji se tiče izricanja vaspitnih mjera – zaključila je Tomanović.

Pobjeda je u nizu tekstova izvještavala o vršnjačkom nasilju koje je eskaliralo u posljednje vrijeme.

Samo u proteklih nekoliko mjeseci, dogodili su se, ili su objelodanjeni slučajevi prebijanja dječaka, učenika osmog razreda OŠ ,,21. maj“ u Podgorici od strane učenika OŠ „Savo Pejanović“, prebijanja mladića u PC igraonici u Podgorici, nakon čega su nasilnici i uhapšeni, objavljivanja snimka na kojima isti prebijaju vršnjaka ispred škole „Sutjeska“, prošle godine su zabilježeni slučajevi batinanja dječaka

u Baru, tuče u Zeti nakon koje je učenik završio u Hitnoj... UNICEF je u Crnoj Gori podržao razvoj aplikacije unutar Informacionog sistema Ministarstva prosvjete (MEIS) koja omogućava prikupljanje podataka o slučajevima nasilja na nivou škole, kao i o svim aktivnostima koje škola preduzima u cilju podrške djeci. Ministarstvo je Pobjedi kazalo da je modul MEIS među učenicima osnovnih i srednjih škola tokom tekuće školske godine 2022/2023, do 7. marta zabilježio 79 slučaja od strane direktora obrazovnovaspitnih ustanova. Broj učenika koji trpe nasilje bio je 60, a broj učenika koji vrše nasilje 119. U pitanju nije samo fizičko nasilje, već psihičko, verbalno, sajber… Povodom sve češćih i brutalnijih slučajeva nasilničkog ponašanja i nasilja, neophodna je saradnja sa Ministarstvom

pravde, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i MUP-om, kao i sa pravosudnim organima. Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“ Pobjedi je kazala da je saradnja sa Ministarstvom prosvjete bila uspostavljena malo prje nego što se pojavila epidemija korone, koja je zaustavila sve. – Napravljeno je uputstvo za postupanje u ovakvim situacijama, izmijenjeni su statuti, bila je pokrenuta linija za prijavu nasilja, formiran Komitet za vršnjačko nasilje, definisano da se u škole uvedu zaštitari i da budu pokrivene kamerama... sve je bilo urađeno kako bi bila definisana odgovornost uprava škola, ali je sve stalo –kazala je Mihailović.

Istakla je da linija za prijavu nasilja ne radi i da ne mogu da dobiju odgovor hoće li se to i kada dogoditi.

– Komitet ne funkcioniše i nije ponovo uspostavljen, a uput-

stvo ne primjenjuju škole, niti se na njega pozivaju – kazala je Mihailović.

Ona je rekla i da timovi za vršnjačko nasilje postoje, ali da nije sigurna na koji način Mnistarstvo to kontroliše, te da li se uopšte prati ono što je na papiru.

Mihailović smatra da je neophodno da se uključe svi nadležni jer Ministarstvo prosvjete ne može sve samo da uradi. Povodom ranijih slučajeva nasilja oglasila se i Akcija za ljudska prava koja je istakla da bi uvođenje školskog policajca doprinijelo sprečavanju neželjenih incidenata, obezbjeđivanju bezbjednosti djece, suzbijanju kriminala u školskom okruženju i jačanju uloge policije u prevenciji nasilja. – Škole moraju biti bezbjedno mjesto za svu djecu, a ne izvor fizičkih i psihičkih trauma – naglasili su iz iz HRA. A.I./J.M.

specijalni tužilac 2020. godine kao tadašnji sudija za istrage nije prihvatio žalbe branioca Nikole Drecuna da je zbog mučenja „priznao“ krivično djelo

m. babović

Vladimir Novović

Još jedan slučaj vršnjačkog nasilja u Podgorici, direktorica OŠ „Radojica Perović“ apeluje da je školski policajac neophodan

Ministarstvo nansija obustavilo isplatu alimentacija, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa kaže

PODGORICA – Primjena Zakona o privremenom izdržavanju djece, u sklopu kojeg država umjesto roditelja, čija je to obaveza, plaća alimentaciju, a onda je naplaćuje od dužnika, nakon šest mjeseci je stopirana.

Nadležni su nakon reakcije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa procijenili da treba da se doradi zakon, u dijelu retroaktivne primjene, koja postoji u praksi, ali nije prepoznata aktom.

Centar za ženska prava je inicirao da se formira Alimentacioni fond, iz kojeg se isplaćuju alimentacije, i iz te NVO rekli su Pobjedi da ne pristaju na davanja na kašičicu. Kažu da ne pristaju ,,da se političke nezrelosti lome preko naših leđa, i zato pozivaju na hitno postupanje odgovornog ministarstva koje će omogućiti ostvarivanje ovog stečenog prava svima kojima pripada“.

Nadležni su procijenili da treba da se promijeni akt u dijelu koji se tiče retroaktivne primjene –koja se primjenjuje u praksi, a nije propisana zakonom. Sporno pravo na retroaktivnu isplatu alimentacije limitirano je na period od 12 mjeseci.

Od Ministarstva finansija Pobjeda očekuje odgovore na pitanja zašto su sada stopirali zakon, kako će obustavu nadoknaditi roditeljima, do kada će trajati blokada...

Portal roditelji.me objavio je juče da su iz tog resora, kojim rukovodi ministar Aleksandar Damjanović, pored ostalog, kazali da je zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore osporavao isplate alimentacije koje su se odnosile na retroaktivno priznavanje prava.

PROPISI

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović rekla je Pobjedi da retroaktivnost mora biti propisana u samom zakonu i pri-

Nema retroaktivne odredbe u zakonu

Izvršna direktorica Centra za ženska prava, koji je inicirao da se formira Alimentacioni fond, Maja Raičević rekla je Pobjedi da je obustavljanjem isplata Vlada Crne Gore iskazala svoju neodgovornost, neprofesionalnost i nedostatak stvarne volje da se bavi najvažnijim pitanjima našeg društva

mentacije za 21 rješenje koje je dobio od centara za socijalni rad. Preciznije, djeci su uplatili 23.159.24 eura.

vremenom izdržavanju, a takve odredbe - nema.

– Cilj zakona je da se obezbijedi da djeca dobiju alimentaciju, odnosno iznos na ime alimentacije, ali kao pomoć za ubuduće, a ne da se nadoknade dugovi roditelja koji ne izvršavaju svoje obaveze. Procesno se primjenjuje zakon o upravnom postupku koji takođe ne prepoznaje retroaktivnost –rekla je Ćirović. Upitana da li propis treba da se uredi na način da ubuduće ne prepoznaje mogućnost retroaktivne primjene, odgovara da može eventualno da se isto eksplicitno propiše, mada smatra da to nije cilj zakona. Na pitanje zašto se tek sada reaguje, nakon pola godine, i da li se na ovaj način žele ostvariti uštede u budžetu, Ćirović kaže

– naravno da ne, već da se reagovalo kada su rješenja (o naplati dugovanja roditelja) dostavljena zaštitniku.

– Obezbjeđuje se egzistencija djetetu, ne plaća se dug roditelja i na taj način se mora i primijeniti zakon. Obaveza je prvenstveno roditelja da brine o egzistenciji djeteta, a mi smo tu, ukoliko to izostane, ali u odnosu na budući period, ne u odnosu na zaostali period. Ušteda nije cilj, već pravilna primjena zakona – rekla je Ćirović. Centar za ženska prava inicirao je ranije da se usvoji zakon kojim će se formirati Alimentacioni fond i isplaćivati alimentacije. Izvršna direktorica ove NVO Maja Raičević kaže Pobjedi, pored ostalog, da se nadležni slabo snalaze sa primjenom zakona.

U ovoj NVO su stava da je obustavljanjem isplata iz Alimentacionog fonda, Vlada Crne Gore iskazala svoju neodgovornost, neprofesionalnost i nedostatak stvarne volje da se bavi najvažnijim pitanjima našeg društva. – Dosljednost u politikantstvu i fingiranju odgovornih politika samo je nastavak višedecenijske prakse koja kalkuliše sa potrebama i životima najranjivijih kategorija, među kojima su prije i poslije svega – naša djeca – navela je Raičević. Dok se, kako dodaje, glasno aplaudira povećanjima plata u javnoj upravi, koja kao da ostaje imuna na cijeli korpus problema prepoznatih zvaničnom vladinom strategijom, principijelno još samo služeći za partijska nadgornjavanja i zapošljavanja, i dok nam je zemlja ostala još jedino evropski pionir po broju službenih automobila, dotle se namirivanje egzistencijalnih potreba djece, koja su već kolaterala nefunkcionišućeg sistema, odgađa za neka bolja vremena. Tokom primjene spornog zakona i prethodnih mjeseci su se pojavljivali određene poteškoće, nedoumice... Tako su građani reagovali nakon što je od njih traženo da prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje ovog prava, centru za

socijalni rad dostave i dokaz da javni izvršitelj nije uspio da naplati potraživanje od drugog roditelja. Tada je i poslanica Branka Bošnjak (PZP) kritikovala nadležne i govorila da tako nešto nije propisano zakonom. Podsjeća da su u izradi zakona učestvovali i predstavnici Ministarstva i da niko od njih jednom jedinom riječju nije pomenuo javne izvršitelje, te da su na kraju zajednički došli do finalnog teksta zakona. Bošnjak kaže da počinje da sumnja da je lobi onih koji ne plaćaju alimentaciju vrlo jak i da je izvršio pritiske ili se nekome ne radi. Kaže da ovo jeste dodatno opterećenje za centre za socijalni rad, ali da to ne daje nikome za pravo da izmišljanjem novih dokaza koji nijesu propisani zakonom opstruira njegova primjena. Iz Ministarstva su, međutim, tada drugačije sagledavali situaciju. Rekli su da, ukoliko ne bi bilo spornog rješenja od javnih izvršitelja, u suprotnom je realno očekivati da može doći do različitog utvrđivanja perioda dugovanja od javnog izvršitelja i nadležnog centra za socijalni rad.

DUŽNICI SU PROBLEM

Iz Ministarstva finansija nedavno su saopštili da je Alimentacioni fond isplatio ali-

Ranije su iz Ministarstva finansija saopštavali da im je, pored ostalog, najveći izazov da stupe u kontakt sa dužnikom izdržavanja zbog ispitnog postupka. Značajan broj dužnika se nalazi u inostranstvu, što otežava proces donošenja rješenja u predviđenom roku. Komentarisali su da su korisnice prava na alimentaciju u većini majke, ali evidentirano je i nekoliko zahtjeva očeva. Mjesečni iznos alimentacije kreće se u rasponu od 70 do 150 eura.

Primjena Zakona o privremenom izdržavanju djece, prema kojem država obezbjeđuje alimentaciju samohranim roditeljima onda kada je ne uplaćuju drugi roditelji, počela je 1. novembra. Zahtjev za korišćenje prava iz Zakona o privremenom izdržavanju djece mogu podnijeti osobe kojima u prethodnih godinu dana, najmanje dva mjeseca neprekidno, u cjelosti ili djelimično, nije isplaćena alimentacija. Alimentaciju isplaćuju iz budžetske pozicije, koja je predviđena za ovu namjenu i u pitanju je iznos od 500.000 eura. Nadležni su najavljivali da u slučaju kada im pristigne više zahtjeva sredstva se obezbjeđuju iz drugih izvora. Fond za alimentaciju može da se puni od sredstava dobijenih prodajom trajno oduzete imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, sredstava pribavljenih zaključenjem sporazuma o priznanju krivice. Tu će da se slivaju i uplate koje su nastale primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja, te od naplaćivanja novčanih kazni, donacija domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica, uplata privrednih društava po osnovu ugovora o osiguranju, prihoda od igara na sreću. N. Đ.

Etički komitet MUP-a provjerava učešće članova Nezavisnog sindikata policije na oktobarskom protestu ispred Vlade

Traže podatke za sve policajce

PODGORICA – Predsjednica Etičkog odbora

Ministarstva unutrašnjih

poslova Kristina Đukanović, uputila je 27. februara dopis direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu u kome traži informacije o eventualnom učešću policijaca u uniformi na protestu zaposlenih u UP u oktobru prošle godine.

O prijavi za kršenje etike je javnost upoznao u petak predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igor Rmandić koji je kazao da je Đukanović od njega prošle sedmice tražila izjašnjenje jer je javno kritikovao rad ministra Filipa Adžića i nazvao to pritiskom na sindikat.

Sudeći prema datumu dopisa,

Đukanović je ponovo tražila informacije o tome, sada za pripadnike svih odjeljenja bezbjednosti u Crnoj Gori.

- Takođe molimo i informaciju da li je evidenirana prekršajna odgovornost policijskih službenika koji su učestvovali u protestu – piše u dopisu koji potpisuje Đukanović

Rmandić je u petak, 23. februara na konferenciji za novinara ukazao na neprofesionalno ponašanje Đukanović, koja je i šefica kabineta ministra policije Filipa Adžića.

Rmandić je kazao da je od Etičkog odbora dobio obavještenje da to tijelo od njega traži izjašnjenje u predmetu koji je pokrenula njegova predsjednica

Kristina Đukanović .

-Ona me je prijavila da sam prekršio etički kodeks svojim jav-

nim istupanjem i uz prijavu priložila novinski tekst gdje smo se, kao Nezavisni sindikat policije, javnosti obratili i između ostalg iznijeli određene kritike i primjedbe na račun ministra Adžića – kazao je Rmandić ocjenjujući to još jednim oblikom pritiska na Nezavisni sindikat policije.

On je tada poručio da danas nije 1948. godina, aludirajući na Rezoluciju Informbiroa, već 21. vijek te da su sloboda i ljudska prava garantovana, a sindikalno udruživanje stvar slobodne volje.

Nezavisni sindikat policije je organizovao protest 20. oktobra ispred zgrade Vlade, kada su na kratko blokirali Bulevar Stanka Dragojevića pošto im se nakon protesta ispred Vlade, niko nije obratio. Tada su pr-

vi put u istoriji Crne Gore policajci u znak protesta blokirali saobraćajnicu.

Rmandić je tada kazao da su ih okupila dva čovjeka.

-To su ministar Adžić i predsjednik Vlade, Abazović. To su dva čovjeka na čiju adresu moramo da se obratimo i tražimo pomoć. Tražimo, jer nećemo da molimo, naše dostojanstvo nam to ne dozvoljava. Profesija koju obavljamo zahtijeva da i mi zahtijevamo dostojanstvo uniforme - rekao je tada Rmandić. Kristina Đukanović je na tu poziciju došla na urgenciju nekadašnjeg državnog sekretara u MUP-u i direktora Uprave prihoda i carina, uhapšenog zbog sumnje za šverc cigareta, visoko pozicioniranog funkcionera Abazovićeve Ure - Rada Miloševića J.M.

da su reagovali kada su dobili rješenja da naplate dugovanja od roditelja

Bojana Ćirović Maja Raičević

PODGORICA – Bivši službenik Ministarstva unutrašnjih poslova – Filijalije za građanska stanja i lične isprave Budve B. B. (47) uhapšen je zbog zloupotrebe službenog položaja, a bivši službenik Osnovnog suda u Kotoru K. M. (52) i Budvanin J. M. (54) zbog falsifikovanja službenih isprava, saopšteno je iz Uprave policije.

Oni su uhapšeni nakon višemjesečne aktivnosti koja je sprovedena sa službenicima

Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i finansijskih istraga, a

po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

Iz policije su dodali da je od građanina J. M. prilikom pretresa oduzeta puška „benelli“ sa 58 komada municije. – Sumnja se da je K. M. kao

Potvrđena optužnica

protiv Zekića za pokušaj ubistva u Beranama

PODGORICA – Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu koju je VDT podnijelo protiv Boška Zekića iz Rožaja, zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.

To je za Pobjedu saopštila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Destanović navodeći da se okrivljeni Zekić nalazi u bjekstvu.

Zekić se tereti da je 12. januara ove godine oko 23 časa u naselju Dolac u Beranama, na aerodromskoj pisti pokušao da liši života Z. V. Navodi se da je izašao iz vozila i pri-

šao oštećenom koji je takođe izašao iz vozila, te je došlo do međusobnog guranja i tuče. Vukao je oštećenog hvatajući ga za kapu od dukserice i udarao pesnicama u predjelu glave nanoseći mu lake tjelesne povrede.

Oštećeni je pao na zemlju, pa kada su iz vozila izašle D. D. i S. J. i odvojile i okrivljenog od oštećenog, te kada su pošle prema vozilu, okrivljeni Zekić je trčeći sustigao oštećenog i oštricom noža dužine sječiva oko 10 santimetara udario Z. V .u predjjelu leđa nanoseći mu tešku tjelesnu povredu opasnu po život. B. Č.

Odgođeno suđenje bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost

Peruničić nije došao zbog bolesti

PODGORICA – Suđenje

bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost

Dejanu Peruničiću juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 31. maj zbog nemogućnosti njegovog dolaska usljed lošeg zdravstvenog stanja.

Peruničiću se sudi za zloupotrebu službenog položaja u tri predmeta koja su spojena.

Suđenje je odgođeno nakon što je sudija Igor Đuričković dobio izjašnjenje vještaka medicinske struke koji je na osnovu medicinske doku-

službenik suda licu J. M. izdao potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak, iako se u to vrijeme protiv njega vodio krivični postupak zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Bivši službenik Mi-

nistarstva unutrašnjih poslova B. B. je potom, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i nevršenjem službene dužnosti po prijemu zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavku oružja od strane J. M. suprotno Zakonu o oružju i

opštim uslovima za izdavanje odobrenja za nabavku oružja kategorije B fizičkom licu, iz-

Ministar pravde potvrdio da su izručenje ,,kralja kriptovaluta“ tražile Južna Koreja i SAD

dao odobrenje za nabavku vatrenog oružja – kazali su iz policije.

mentacije Peruničića utvrdio da ovaj optuženi nije u stanju da prisustvuje suđenju i prati tok sudskog postupka.

Branioci Peruničića, advokati Zdravko Begović i Predrag Đolević, predložili su da se sa suđenja isključi javnost a sud će o ovom prijedlogu naknadno donijeti odluku.

Na zakazano suđenje došli su svjedoci, oštećeni bivši premijer Zdravko Krivokapić i lider Demokrata Aleksa Bečić, koji se protivio prijedlogu odbrane da se isključi javnost.

B. R.

Kovač:

Nemamo podatke kada je

Do Kvon ušao u Crnu Goru

PODGORICA – Crnogorske

vlasti još ne znaju kada su državljani Južne Koreje

Hjong Do Kvon i njegov saputnik Jon Hon Čang ušli u Crnu Goru, kuda su se kretali i zbog čega su izabrali baš našu zemlju. To je odgovarajući na pitanja novinara juče kazao ministar pravde Marko Kovač na konferenciji organizovanoj zbog njihovog hapšenja.

-Imamo zvanična dokumenta i mi postupamo po njima. Moguće da će ova pitanja biti tretirana tokom krivičnog postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici –naveo je Kovač.

Kovač je naveo da Do Kvona traže dviije zemlje, a da iz medija imaju saznanja da se radi i o trećoj – Singapuru, ali da im se još nijesu obratili.

- Održan je sastanak sa diplomatskim predstavnicima Koreje nakon čega je došlo do uručenja molbe za izručenje ovih lica od strane Koreje dok su izručenje Do Kvona tražile i SAD. Ako još neka država bude tražila izručenje, javnost će biti obavještena – rekao je Kovač.

Dodao je da su SAD tražile sa-

mo izručenje Do Kvona, diplomatskim putem, ali da nijesu imali kontakt sa predstavnicima ambasade.

Nije poznato ni kojoj zemlji će nakon okončanja postupka u Crnoj Gori Do Kvon biti izručen. Na pitanje koja zemlja ima prednost, Kovač je rekao da ne želi

Željeznička nesreća na barskoj pruzi

Stradala žena

gapuru – rekao je Kovač. Kovač je pojasnio da ako bude postojalo više zahtjeva za izručenje, prilikom odlučivanja uzeće se u obzir težina krivičnog djela, mjesto, redosljed za primanje zahtjeva, kao i državljanstva lica i druge okolnosti. Upitan da li je pasoš Kostarike koji je imao Do Kvon, takođe falsifikovan, Kovač je kazao da će to utvrdti istraga, ukoliko dođe do podizanja optužnog prijedloga.

da prejudicira, već da će o tome odlučiti sudsko vijeće.

-Ne bih prejudicirao zemlju, imamo dvije zemlje koje su tražile izručenje. Da li će biti još neka, vidjećemo. Singapur još nije zvanično tražio ali smo u saznanju, prvenstveno iz medija, da se vodi krivični postupak i u Sina-

BAR – Na barskoj pruzi preksinoć je stradala žena, potvrđeno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Nesreća se dogodila oko 22 sata, kada je prilikom kretanja lokomotive-manevarke ostvaren kontakt. Iz OKC-a su kazali da je naložena obdukcija, te da još nemaju informacija o tačnom uzroku smrti. Ističu da će obdukcija pokazati da li je žena stradala od udara lokomotive. C. H.

Do Kvon i Hon Čang Jon su uhapšeni kada su krenuli za Dubaji. Njihovi branioci su uložili žalbu na pritvor, ali je odbijena. Do Kvon je suosnivač i izvršni direktor Teraform labsa (Terraform Labs) sa sjedištem u Singapuru, matične kompanije srušenog stabilkoina TerraUSD i kriptovalute Luna. TerraUSD i Luna su propali u maju 2022. godine, izbrisavši tržišnu kapitalizaciju od skoro 45 milijardi dolara samo u jednoj sedmici i uzrokujući stotine milijardi gubitaka na većem kripto tržištu. Kvon je suočen optužbama da je odgovoran za enormne gubitke koje su pretrpjeli klijenti koji u Južnoj Koreji, Singapuru i Sjedinjenim Američkim Državama preduzimaju pravne mjere protiv Kvona. U januaru 2016. godine, Kvon je osnovao svoj startup ,,Anyfi“. Do Kvon je suosnivač Terraform Labs Pte skupa sa američkim preduzetnikom Danijelom Šinom. Početkom 2018. godine, Teraform Labs je objavio kriptovalutu pod nazivom Luna, potom i Tera i počeo sa prodajom svog ,,stabilnog novca“. No, dvije godine kasnije je blokiran. Nakon pada sestrinskih valuta Luna i TerraUSD u maju 2022, Teraform Labs je počeo da trguje novom kriptovalutom nazvanom Luna 2.0 u junu 2022. godine. Međutim, izdavanje Lune 2.0, koja se sada zove LUNA na platformama za trgovanje, izazvalo je odbijanje investitora. A. R.

C. H.

U višemjesečnoj akciji uhapšene tri osobe Bivšeg kotorskog sudiju i službenika MUP-a terete za zloupotrebu i falsifikovanje

Uprava policije

Rješenje Višeg suda u Bijelom Polju

Marko Kovač

Viši sud u Bijelom Polju

Na današnjoj sjednici Vlada odlučuje o zahtjevu ministra unutrašnjih poslova

Abazović i Adžić

smjenjuju Brđanina

Više izvora iz sektora bezbjednosti Pobjedi je reklo da za novog vršioca dužnosti direktora Uprave policije slovi rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković

PODGORICA – Na današnjoj sjednici Vlada će razmatrati prijedlog ministra unutrašnjih poslova Filipa

Adžića za smjenu direktora Uprave policije Zorana

Brđanina, nakon što je on odbio da podnese ostavku, pošto je prošle srijede uhapšen njegov pomoćnik Dejan Knežević.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i Adžić nekoliko puta tražili su od Brđanina da podnese ostavku, na što on nije pristao, tako da će danas, izvjesno, biti razriješen.

Više izvora iz sektora bezbjednosti Pobjedi je reklo da za novog vršioca dužnosti direktora

Uprave policije slovi rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković Brđanin je u ponedjeljak, nakon sastanka sa Abazovićem i Adžićem, kazao Pobjedi da, za sada, ne bi komentarisao detalje, osim da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za njegovu smjenu i da, ukoliko bude potrebe, dodatno će se izjasniti. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, u poglavlju - Prestanak mandata direktora policije, u članu 16, stavu četiri navodi se da „u slučaju prestanka mandata direktora Policije prije isteka vremena na koje je postavljen ili u slučaju spriječenosti direktora Policije da, iz bilo kojih razloga stalno ili na duže vrijeme vrši svoju dužnost, Vlada će na prijedlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice Policije, koji ispunjava uslove za direktora Policije propisane ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci“. Odlazeći premijer kazao je juče u Podgorici, odgovarajući na pitanje novinara da li je Europol zahtijevao smjenu Brđanina, da su „mnogo energije potrošili da bi Europol pružio servis Crnoj Gori koji je krucijalan u svemu ovome“.

– Zahvalan sam svima, ali mi sada ne možemo zbog bilo koga, ovo se ne odnosi ni na koga lično, da tu situaciju dovedemo u pitanje više – rekao je Abazović. Najavio je i da se od Europola očekuje još materijala.

– Ovo je samo vrh ledenog brijega. Ovo je samo prvi talas materijala koji je došao. Niko to ne smije da ugrozi. Zašto je to svih ovih godina bilo blokirano - to je pravo pitanje – rekao je Abazović, uz konstataciju da su ljudi iz ove međunarodne organizacije „u jednom trenutku shvatili da ovdje nijesu svi ljudi koji žele da promovišu pravdu“. Naglasio je i kako su u Europolu „sada shvatili da postoje ljudi koji insistiraju na ostvarivanju pravde i oni žele da pruže asistenciju tome“.

Po nalogu Specijalnog tužilaštva uhapšen policijski službenik, oduzeta

Kojoviću zadržavanje 72 sata zbog opasnosti bjekstva i uništavanja

Osim Kojovića u utorak su uhapšeni Marko Gutić i Dejan Pavlović

– Ovo se ne odnosi na direktora Uprave policije, ali se odnosi na procese koji će se desiti i unutar policije i drugih institucija –precizirao je Abazović. Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević uhapšen je zbog sumnje da je sarađivao sa mafijom. Ova istraga je rezultat dokumenata koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol, u kojima se, na osnovu „Skaj“ komunikacija pripadnika kriminalnih grupa, kao jedan od kontakata u policiji pominje i Knežević. On je na saslušanju pred specijalnim tužiocem kategorično negirao bilo kakvu vezu sa mafijom.

Poslije njegovog hapšenja, Abazović je saopštio kako je „kavački klan u vrhu Uprave policije“ i da se nada „da će oni koji su na čelu te organizovane kriminalne grupe na kraju biti procesuirani“.

Na pitanje novinara osjeća li ličnu odgovornost, s obzirom na to da je Knežević upravo od njega prošle godine dobio zahvalnicu za borbu protiv kriminala, rekao je da ga je tada nagradio zbog opsežne akcije protiv vođa kavačkog klana, „na čijem čelu je bio Slobodan Kašćelan“. – Tada je pokrenuto ovo što se sada dešava. Da li je neko od tada prikriveno radio, mora snositi odgovornost – ocijenio je Abazović.

Nakon jučerašnje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Abazović je poručio da Brđanin treba da snosi odgovornost, jer je morao znati što se dešava u sistemu kojim rukovodi.

Zoran Brđanin postavljen je za vršioca dužnosti direktora Uprave policije, ubrzo nakon konstituisanja novih crnogorskih vlasti poslije avgustovskih izbora 2020. godine. Vlada ga je imenovala 23. februara 2021. godine.

Interesantno je da je Brđanin izabran upravo na insistiranje Dritana Abazovića, tada potpredsjednika u vladi Zdravka Krivokapića, ali i Abazovićeve Ure, koji su imali samo riječi hvale o njemu.

K. KRSMANOVIĆ/ A. RAIČKOVIĆ

PODGORICA – Policijski službenik Kriminalističko-obavještajne analitike Uprave policije u Bijelom Polju Dragan Kojović uhapšen je i priveden tužiocu koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na postupak istrage uništavanjem dokaza. Prema saznanjima Pobjede, Kojović je uhapšen na graničnom prelazu na izlazu iz Crne Gore.

Osim Kojovića u utorak su uhapšeni Marko Gutić i Dejan Pavlović Branilac Kojovića, advokat Damir Lekić, kazao je da je njegov branjenik pred specijalnom tužiteljkom negirao sumnje SDT-a, ali da je zbog lošeg psihofizičkog stanja odlučio da iskoristi svoje zakonsko pravo i da se brani ćutanjem.

- Navodi krivične prijave su neosnovani. Ne postoje dokazi, a neki koji se nalaze u spisima su pribavljeni protivno zakonu – kazao je advokat Lekić pojašnjavajući da ne može otkriti više detalja o ovom slučaju s obzirom na to da je na predmet stavljena oznaka tajnosti. Specijalno tužilaštvo je najavilo da će za Kojovića predložiti određivanje pritvora. Kojović se tereti da je u toku 2020. godine i 2021. godine, postao pripadnik kriminalne organizacije, koju su formirali okrivljeni Dragan Jeknić, Zlatibor Vrhovac, Benjamin Ljačević i Đordije Gojačanin, koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri i više godina. Kako nam je nezvanično saopšteno, oni su poznati istražiteljima po krijumčarenju narkotika.

I Kojović je čak prije desetak godina za vrijeme obavljanja poslova zamjenika komandira dovođen u vezu sa prekograničnim kriminalom. Tada je sklonjen iz službe, ali ne i procesuiran, a navodno je radio i u

graničnoj policiji i bio angažovan za nesmetan ulazak aktivista SNS-a i ilegalno ubacivanje novca za izbore, kao i organizovan dolazak glasača iz Srbije u Berane, Bijelo Polje i Pljevlja. Aktivnosti je koordinirao sa Da-

Knežević ostaje u Istražnom zatvoru narednih 30 dana

Vanraspravno vijeće Višeg suda potvrdilo je odluku kojom je pomoćniku direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejanu Kneževiću određen pritvor do 30 dana kako ne bi uticao na istragu Specijalnog tužilaštva koje ga tereti da je dio kriminalne organizacije.

Knežević je prilikom saslušanja negirao sumnje SDT-a i odbio da iskoristi zakonsku mogućnost da se brani ćutanjem.

On je detaljno odgovorio na sva pitanja tužilaštva. Tvrdio je da ne postoji nijedan dokaz da je on koristio kriptovanu komunikaciju preko Skaj aplikacije i ukazao da se njegovo ime samo pojavljuje kroz komunikaciju ostalih. Knežević je ispričao da u dvadesettrogodišnjoj karijeri u policiji nikada nije dovođen u pitanje njegov profesionalni ni lični integritet i negirao optužbe.

Uhapšen je prošle sedmice u nastavku akcije koju Spe-

cijalno policijsko odjeljenje preduzima sa Specijalnim državnim tužilaštvom, a na osnovu višemjesečnog planiranog i koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL. Portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić nakon hapšenja Kneževića je kazao da mu se na teret stavlja stvaranje kriminalne

organizacije i druga krivična djela.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Knežević je, kako se sumnja, odavao informacije o bezbjednosno interesantnim osobama, koje su bile na mjerama tajnog nadzora.

O aktivnostima policije je obavještavao dugogodišnjeg prijatelja Ljuba Milovića, koji je službene informacije, navodno, prosljeđivao Radoju Zviceru, vođi kavačkog klana.

Premijer u tehničkom mandatu rekao da će ,,malo po malo stvari biti jasnije“

Abazović: Ko je pustio Belivuka u Crnu Goru, za mene je stvar jasna

PODGORICA – Biće mnogo interesantnih stvari u narednom periodu, poručio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva. Na pitanje da li očekuje hapšenje bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, s obzirom na to da ga je označio kao vođu kriminal-

nog klana, Abazović je kazao da niti što najavljuje, niti što očekuje, niti se miješa u rad Specijalnog državnog tužilaštva ili bilo kojeg tužilaštva osim na način kada brani javni interes.

On je, nakon potpisivanja ugovora o izgradnji dionice aerodrom Tivat – Jaz u Vili ,,Gorica“, pitao ko je pustio Veljka Belivuka u Crnu Goru, koji je,

kako je dodao, činio najteža krivična djela.

- Za mene je stvar jasna, ali pitam zbog javnosti. Neka nam kaže SDT, koje je uzelo predmet da bi ga upropastilo – rekao je Abazović i dodao da je tada glavni specijalni državni tužilac bio

Milivoje Katnić

Pitao je ko je Belivuku bio u pratnji i dodao da je ,,za njega stvar jasna“ i da nema dileme.

- Neka oni kažu ko je. Jesu li procesuirana tada dva policajca od Osnovnog državnog tužilaštva, jesu li ljudi rekli ko je to. Šta se desilo? Uzeo je Katnić predmet i kao i sve ostale stavio u fioku ili možda i odbacio. Ja pitam javno ko je pustio Belivuka u Crnu Goru, da ide na žurke najvećih kriminalaca, ko mu je bio u pratnji. Pitam javno. Ja odgovore znam. Nijesam organ koji

Kojović u društvu sa Boškovićem, Rakočevićem, Merdovićima, Lalevićem...

Zoran Brđanin

količina novca i vrijednih stvari

zadržavanje do opasnosti od uništavanja dokaza

Fotografija

iz srpskog kluba

Na fotografiji dostav-

ljenoj Pobjedi Dragan

Kojović je sa Radulom

Boškovićem, Radovanom Rakočevićem, potpredsjednikom DNP-a u BP (stranka Milana

Kneževića), Darkom

Merdovićem, Božom

Lalevićem, Stevanom

Merdovićem

TRISTA DEVEDESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU:

Šef IAEA Rafael Grosi posjetio nuklearku Zaporožje

nilom Stojanovićem, uhapšenim službenikom srpske policije zbog sumnje da je dio kriminalne grupe Darka Šarića

Prema tvrdnjama izvora iz bezbjednosnih službi, Dragan Kojović je za šefa jedinice za kriminalističko-obavještajne

poslove u CB Bijelo Polje imenovao sadašnji načelnik Radovan Tomčić, koji bjelopoljskom policijom rukovodi od aprila 2021. godine. Povjereno mu je mjesto gdje su se slivale sve informacije.

Radovan Tomčić i Dragan Kojović su bliski prijatelji sa Stojanovićem koji je, prema podacima crnogorskih bezbjednosnih službi u vrijeme parlamentarnih izbora 2020. u Beranama i u vrijeme lokalnih izbora bio angažovan da agituje za SNP. Danilo je brat Darka Stojanovića, funkcionera SNP-a i sekretara u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Podsjećamo, Specijalno poli-

može da preduzima dalje mjere – kazao je Abazović.

Dodao je da ne aludira na Zorana Lazovića ili bilo koga.

- Ako ćute i neće da kažu ko je, onda moram nekako da se uključim, mislim da je to javni interes

– naveo je Abazović.

Pitao je i ,,ko je Belivuk, dio kojeg klana, koje grupacije“.

- Je li to nepoznanica za regionalne prilike? Biće mnogo interesantnih stvari u narednom periodu. Nadam se da ćemo kao

društvo da sačuvamo energiju koja postoji i spremost da se obračunamo sa organizovanim kriminalom – rekao je Abazović.

Malo po malo će, prema njegovim riječina, stvari biti jasnije. C. H.

i koji su u pritvoru. Specijalno državno tužilaštvo će, dodaje u saopštenju, o svojim daljim radnjama i stanju postupka, blagovremeno obavještavati javnost.

- Posebno ističem da su državni organi, mediji, udruženja građana, javne ličnosti i druga lica dužni da se pridržavaju pretpostavke nevinosti i da svojim javnim izjavama o postupku koji je u toku ne vrijeđaju druga pravila postupka i prava lica protiv kojih se postupak vodi – rekao je Radonjić.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je nedavno po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela.

Borbe za Bahmut nanijele

štetu Vagner jedinicama

KIJEV/MOSKVA – Borbe koje se vode za preuzimanje grada Bahmuta na istoku Ukrajine uništile su ukrajinsku vojsku, ali i teško oštetile jedinice Vagner grupe, saopštio je juče šef te plaćeničke paravojne formacije Jevgenij Prigožin.

- Bitka za Bahmut je već praktično uništila ukrajinsku vojsku, a nažalost, teško je oštetila i privatnu vojnu kompaniju Vagner – rekao je Prigožin u audio-poruci, a prenio Rojters.

Kojović i Merdovići, koji su u rodbinskim vezama, su službi Crne Gore i Srbije još od ranije bili interesantni zbog šverca marihuane i akciznih roba.

Fotografija je iz srpskog

kluba vlasnika Miljana

Đukića aktiviste DF-a iz Bijelog Polja.

cijsko odjeljenje uhapšene tereti za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Osim hapšenja, po nalogu SDT-a, pripadnici SPO su pretresli i njihove stanove i druge prostorije koje koriste, oduzevši veću količinu novca i vrijedne pokretne stvari za koje se sumnja da su pribavljene kriminalnom djelatnošću.

- Uhapšeni će biti sprovedeni specijalnoj tužiteljki radi saslušanja u svojstvu osumnjičenih, u zakonskom roku – rekao je portparol SDT-a Vukas

Radonjić

U istom predmetu, zbog istog krivičnog djela, ranije su uhapšeni M. Š. i V. J, protiv kojih je određeno sprovođenje istrage

U pitanju je nastavak velike operacije SPO-a i SDT-a u kojoj su do sada uhapšeni bivši i sadašnji službenici policije, ali i biznismeni Goran Stojanović, Milan Popović, Vladimir Bajčeta, Mileta Ojdanić i Tihomir Adžić. Njima je određen pritvor zbog uticaja na svjedoke i saučesnike koji su u bjekstvu, ali i zbog „naročito teškog načina izvršenja krivičnog djela“.

Istraga Specijalnog tužilaštva inicirana je transkriptima „Skaj“ komunikacija.

Izdati su nalozi i za hapšenje službenika Sektora za borbu protiv kriminala Ivana Stamatovića i bivšeg službenika Sektora obezbjeđenje ličnosti Nebojše Bugarina, koji su u bjekstvu.

Na spisku osumnjičenih za saradnju sa kriminalnom organizacijom Zvicera su Ljubo Milović, za kojim se traga od prošlog ljeta, kao i policajci Ivan Nikolić, Marko Novaković, Miloš Mišurović, Dražen Milović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković i Filip Zindović. Prošlonedjeljna hapšenja rezultat su proširene istrage inicirane od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a na osnovu podataka koje je EUROPOL dostavio još u junu 2021. godine. Ti podaci su kasnije dopunjavani i dodatno analizirani sa ljudima iz Europola. A. R / B. R.

Koprivica: Sjednica

Odbora u petak

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica za petak sazvao je sjednicu Odbora u cilju donošenja odluke o parlamentarnom saslušanju u vezi skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, što je i definisano kao obaveza zaključkom sa 24. sjednice Odbora.

- Saslušanje ima za cilj razjašnjenje uloge državnih organa u pogledu bezakonja u vezi skidanja zabrane ulaska dvojici monstruoznih kriminalaca, Belivuku i Miljkoviću. Opravdano se sumnja da je skidanje zabrane ulaska plod zloupotrebe od pojedinih nadležnih organa i službenih lica. Javnost posljednjih dana svjedoči da su pojedini policijski funkcioneri i službenici, kao i državni tužioci postupali u interesu jednog kriminalnog klana u odnosu na drugi, što je nezabilježeno instrumentalizovanje državne službe – ocijenio je Koprivica.

Bitka za Bahmut vodi se već osam mjeseci. Prije rata, u tom istočnom ukrajinskom gradu živjelo je oko 75 hiljada stanovnika, dok ih je sada, prema procjenama, ostalo oko četiri hiljade.

Britanska agencija javlja i kako je šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi, koji je juče došao u nukleranu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom od marta prošle godine, ocijenio da se situacija u tom postrojenju ne popravlja već da se borba dejstva oko nuklearke pojačavaju. - Moraju se preduzeti sve moguće mjere da se elektrana zaštiti od bilo kakvog napada –rekao je Grosi u izjavi za ruske novinske agencije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je juče kineskog kolegu Si Đinpinga da posjeti njegovu zemlju.

- Spremni smo da ga vidimo ovdje – rekao je Zelenski u intervjuu za AP. Kina je prošlog mjeseca objavila mirovni plan u 12 tačaka za političko rješenje krize u Ukrajini prema kome je Zapad sumnjičav, a za koji je zvanični Kijev saopštio da je spreman da ga razmotri. U međuvremenu je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio kako će konfrontacija Rusije sa neprijateljskim državama i hibridni rat koji protiv nje vodi Zapad trajati još dugo. - Ako mislite na rat u širem kontekstu, na sukob sa neprijateljskim državama, na hibridni rat protiv naše zemlje, onda će to trajati još dugo. I tu treba da budemo odlučni i samouvjereni i da se okupimo oko predsjednika – rekao je Peskov odgovarajući na pitanje novinara u Moskvi koliko će još „specijalno vojna

Poljska zahtijeva da Brisel ograniči količinu ukrajinskih žitarica u EU

Poljski premijer Mateuš Moravjecki, pritisnut nezadovoljstvom poljoprivrednika u svojoj zemlji, zatražio je da Evropska unija ograniči količinu ukrajinskih žitarica na svom tržištu.

On je juče saopštio kako se, sa liderima nekoliko zemalja koje se graniče sa Ukrajinom, već dogovorio da predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen upute dopis u kome

zahtjevaju ograničenje.

- Zahtijevamo upotrebu svih regulatornih instrumenata koji će ograničiti ili blokirati uvoz ukrajinskog žita u Poljsku – rekao je Moravjecki, a prenio Rojters.

Britanska agencija podsjeća kako su velike količine ukrajinskih žitarica, koje su znatno jeftinije od onih koje se proizvode u EU, završile u zemljama Centralne Evrope.

operacija u Ukrajini“ trajati. Nakon što se prošlog mjeseca povukla iz Novog START-a, sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, Moskva je Sjedinjene Američke Države prestala da obavještava o o svojim nuklearnim aktivnostima, uključujući probna lansiranja, saopštio je juče zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov - Sva obavještenja, svi oblici obavještavanja, sva razmjena podataka, sve inspekcijske aktivnosti, uopšte sve vrste poslova po ugovoru su obustavljene i neće se obavljati – naglasio je Rjabkov, a prenio Rojters. Rusko ministarstvo odbrane juče je saopštilo da su na teriroriji te zemlje počele komandno-štabne vježbe Strateških raketnih snaga sa interkontinentalnim balističkim raketnim sistemima „jars“ i uz učešće više od tri hiljade vojnika. U saopštenju se dodaje i da je u vježbu uključeno oko 300 komada opreme. Iz ruskog resora odbrane je objašnjeno da se vježbe sprovode u skladu sa planom obuke za Strateške raketne snage za 2023. godinu i da obuhvataju provjeru raketnih formacija Omsk i Novosibirsk, opremljnih sistemima „jars“.

- Pripadnici Strateških raketnih snaga, u saradnji sa formacijama Centralnog vojnog okruga i Vazdušno-kosmičkim snagama, razradiće i kamuflažu raketnih sistema i suprotstaviti se savremenoj izviđačkoj opremi iz vazduha, uključujući i dronove. Manevri će se održavati u tri regiona Rusije – saopšteno je iz ruskog ministarstva.

Usljed trosedmičnog štrajka francuskih komunalnih radnika

Pariz zatrpan smećem

PARIZ – Uprava glavnog grada Frnacuske najavila je juče kako će angažovati bagere za uklanjanje ogromne količine smeća sa ulica Pariza koje se nakupilo usljed trosedmičnog štrajka francuskih komunalnih radnika.

Štrajk francuskih komunalaca dio je protesta protiv penzione reforme koju je francuska vlada, po nalogu predsjednika Emanuela Makrona, nedavno progurala primjenom posebne ustavne odredbe koja joj je omogućila da izbjegne izjašnjavanje parlamenta.

Nakon policijskog naloga, Kancelarija za prikupljanje otpada poslala je tokom vikenda 421 kamion za odvoz smeća, a u ponedjeljak 158, što je dvostruko više nego inače. Osim toga, 50 specijalnih vozila čistilo je otpad sa blokiranih ulica.

Priredila: Đurđica

Ruske snage u okolini Bahmuta

Od večeras ponovo noćni voz za Beograd

BAR – Međunarodni noćni voz na relaciji Bar – Beograd od večeras će ponovo početi da saobraća.

Bulevar od Budve do

Tivta koštaće 53 miliona

Projekat podrazumijeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa dužine 16 kilometara, sa po dvije trake, trotoarima u cijeloj dužini puta i kružnim tokovima, te izgradnju i rekonstrukciju pet mostova, kao i novi cjevovod Regionalnog vodovoda – najavljeno je nakon potpisivanja ugovora

PODGORICA – Bulevar

dug 16 kilometara na dionici magistralnog puta

M-1 Aerodrom Tivat – Jaz gradiće konzorcijum ,,Šandong“. Ugovor vrijedan 53 miliona eura bez PDV-a su potpisali juče u Vili Gorica u Podgorici direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, izvršni direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković i zastupnik kineskih kompanija Lu Jao.

Iz Vlade je saopšteno da se radi o najfrekventnijoj dionici u državi, tokom ljetnje sezone njome prođe dnevno više od 30.000 vozila.

VODOVOD

Projekat podrazumijeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, sa po dvije trake, trotoarima u cijeloj dužini puta i kružnim tokovima, te izgradnju i rekonstrukciju pet mostova, kao i novi cjevovod Regional-

nog vodovoda koji će poboljšati napajanje vodom opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi.

Biće ugrađeni novi sistemi pasivne bezbjednosti saobraćaja, kao i nova saobraćajna signalizacija. Projekat predviđa i izgradnju javne rasvjete na čitavoj dužini.

Projekat se finansira od kreditnih sredstava Evropske investicione banke u iznosu od 14 milona eura bez PDV-a. Pla-

nirano je da se rekonstrukcija puta završi za dvije godine od početka radova. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da će intenzivniji radovi početi nakon ljeta, a da se izgradnjom bulevara rješava jedna od najvećih saobraćajnih problema u državi. – Porazno da se od Budve do Aerodroma u Tivtu putuje po nekoliko sati, kao i da po ne-

koliko sati traje put od Tivat do Podgorice. Zato je ovo još jedan u nizu projekata koji treba da olakšaju saobraćaj u tom dijelu zemlje. Vjerujem da će prvorangirana kompanija obaveze odraditi kako je predviđeno ugovorom i da ćemo tokom ljetnje sezone imati izmijenjen režim saobraćaja ali dogovor je da se počne sa dionicama na kojima je najmanji protok - najavio je Abazović.

MJEŠTANI

On je kazao da su uvažili zahtjeve mještana Grblja koji su se protivili tom projektu. - Imali smo obzira i prema onome što su bili zahtjevi građana Grblja. Bilo je onih koji nisu bili zadovoljni, ne zato što ne žele bolju infrastrukturu, već zato što nisu bili sigurni kako će projekat na kraju izgledati. Uprava za saobraćaj učinila je sve da se uspostave standardi koji će znatno poboljšati dostupnost njihovih kuća i poslovnih objekata i omogućiti da svi na mnogo kvalitetniji način imaju servisiranje kada je riječ o putnoj infrastrukturi – naveo je Abazović.

Naveo je i da je ambicija Vlade da gradi nastavak auto-puta Bar – Boljare, kao i jadransko-jonski auto-put. C. G.

Raspisan regionalni konkurs za lokalne samouprave (BFC sertifikat)

Iz Željezničkog prevoza Crne Gore podsjećaju da je taj polazak bio obustavljen od 25. do 29. marta, zbog radova na infrastrukturi u stanici Zemun na teritoriji Srbije. – Shodno objašnjenju koje smo

dobili od kompanije ,,Srbija voz“ međunarodni željeznički saobraćaj je privremeno obustavljen od 25. do 29. marta. Razlog su radovi na infrastrukturnim kapacitetima u stanici Zemun. Od 30. marta voz 432/433 ,,Lovćen“ ponovo kreće da saobraća u redovnim terminima iz Bara i Zemuna – kazali su iz Željezničkog prevoza. C. G.

Bar: Završena rekonstrukcija vrtića

BAR – Adaptacija krovova vrtića ,,Delfin” na Topolici i ,,Mala Sirena” u Sutomoru uspješno su završeni – saopštili su iz JPU ,,Vukosava Ivanović–Mašanović”. Kako kažu iz te ustanove, obratili su se Ministarstvu prosvjete molbom da obezbijedi finansijska sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju dotrajalih krovnih površina, i naišli na razumijevanje.

– Mališani koji pohađaju ove vaspitne jedinice od danas imaju bolje i bezbjednije uslove za boravak – navodi se u njihovom saopštenju. I.R.

E ra NE

BERANE – Prva smotra

folklornih ansambala Crne Gore za djecu do 12 godina, pod nazivom „Maleni čuvari tradicije“, biće održana u Centru za kulturu u Beranama u petak, sa početkom u 17 časova.

Organizatori manifestacije su: KUD „Duga“ Berane, Udruženje folklornih ansambala Crne Gore i JU Centar za kulturu Berane, a pokrovitelj je Opština Berane. – Ideja je potekla od Marijane Dakić, koja je više od dvi-

je decenije koreografkinja i umjetnička direktorka Kulturno-umjetničkog društva „Duga“ iz Berana, a sada je i na funkciji predsjednice Udruženja folklornih ansambala za regiju Podgorice – saopšteno je na sajtu Opštine Berane. Na smotri folklora u Beranama predstaviće se 15 ansambala iz Crne Gore. U 15.30 učesnici smotre će upriličiti i defile u narodnim nošnjama od Jasikovca, kroz centar grada, a nakon toga posjetiće i Polimski muzej. Ulaz je slobodan. C. G.

Opštine da konkurišu za pečat kvaliteta poslovnog okruženja

PODGORICA – Lokalne

samouprave iz regiona od juče imaju priliku da se prijave za učešće u Programu sertifikacije gradova i opština s povoljnim poslovnim okruženjem u Jugoistočnoj Evropi (BFC SEE) i time sistemski unaprijede uslove za privlačenje investicija i brži razvoj privrede.

Partnerstvo za konkurentni region (CORE Partnership) u saradnji s Njemačkom razvojnom

saradnjom koju sprovodi GIZ, raspisalo je javni poziv čelnicima lokalnih samouprava da prateći kriterijume BFC SEE sertifikacije unaprijede rad i efikasnost lokalne administracije, i tako zavrijede epitet grada po mjeri privrede. Poziv je otvoren za 50 lokalnih samouprava iz regiona, koje do sada nijesu učestvovale u BFC SEE programu. BFC SEE program se sprovodi od 2012. i dosad je više od 100 gradova i opština prošlo kroz

proces sertifikacije, a trenutno 45 lokalnih samouprava posjeduje sertifikat koji predstavlja pečat kvaliteta njihovog poslovnog okruženja.

Proces sertifikacije traje 12 mjeseci i počinje obukom tima lokalne samouprave koji je zadužen za ispunjavanje kriterijuma. Slijedi proces evaluacije, u kojem se ocjenjuje stanje u gradu ili opštini, nakon čega se rukovodstvu dostavlja izvještaj s preporukama za unapređenje koje

je potrebno primijeniti u zadatom periodu. Na kraju procesa, nezavisna verifikaciona komisija procjenjuje da li lokalna samouprava ispunjava uslove da stekne BFC SEE sertifikat.

Predsjednica Privredne komore

Crne Gore Nina Drakić podsjeća da su u Crnoj Gori BFC sertifikat zavrijedile opštine Podgorica, Tivat, Žabljak, Danilovgrad i Bijelo Polje. - One su među najuspješnijim lokalnim samoupravama ka-

da je riječ o privlačenju ulaganja i razvoju lokalne privrede. Želimo da i druge motivišemo da se pridruže tom klubu najboljih. Sertifikat BFC donosi prepoznatljivost u odnosu na druge lokalne samouprave, uz bolju poziciju na investicionoj mapi Jugoistočne Evrope i veće šanse za privlačenje ulaganja. Takođe, lokalne samouprave dobijaju i priliku za učešće u regionalnim projektima koje finansiraju međunarodni do-

natori i mogućnost za razmjenu znanja s najuspješnijim lokalnim samoupravama. Sve to na kraju vodi do novih radnih mjesta i boljeg kvaliteta života građana - ističe Drakić. Partnerstvo za konkurentni region (CORE Partnership) okuplja više od 20 institucija i organizacija iz Jugoistočne Evrope. Lokalno poslovno okruženje ocjenjuje se na osnovu više od 60 kriterijuma koji su grupisani u 10 kategorija. C. G.

,,Delfin“ i ,,Mala sirena“ dobili novi krov

Vlada potpisala ugovor sa kineskim konzorcijumom ,,Šandong“

PO rEDOVNOM rEDU VOŽNJE: Stanica u Baru

Željeznički saobraćaj Crne Gore

B

: Sjutra smotra dječjeg folklora „Maleni čuvari tradicije“

SaVrEMENa SaOBraĆaJNICa: Dionica budućeg bulevara

raDOVE ĆE INTENZIVIraTI NaKON SEZONE: Sa potpisivanja ugovora

gov.me

SUSRET: Kamenorezac Dragan Pako Mijušković decenijama uživa klešući kamen

Od nikšićkog kamena isklesao okno bunara na Balšića pazaru

Cetinjani su zadovoljni kako sam odradio posao, ali su u šali pitali je li moguće da za njihov bunar nije bilo odgovarajućeg kamena u tom kraju već je morao biti od nikšićkog napravljen. No, nikšićki kamen je odličnog kvaliteta i zahvalan za obradu. Kupujem i mermer iz Danilovgrada i Spuža – priča Mijušković

NIKŠIĆ – Nedavno je na Balšića pazaru, u centru Cetinja, rekonstruisan jedan od tri bunara koji broje vjekove, a njegovo kameno okno djelo je Nikšićanina Dragana Paka Mijuškovića.

Zadovoljan je vješti kamenorezac izgledom okna, koje je u radionici klesano dva mjeseca, a zadovoljni su, kaže, i stanovnici crnogorske prijestonice.

KAMEN

– Istina, Cetinjani su u šali pitali je li moguće da za njihov bunar nije bilo odgovarajućeg kamena u tom kraju već je morao biti od nikšićkog napravljen – priča uz osmijeh.

Posjetili smo Paka Mijuškovića dok je, s merakom, bušio kamenu gromadu u radionici u naselju Gvozdenice. Ističe da je mnogo truda uložio da bi izbušio kamen od kubika i ručno ga oštokovao i ukrasio, ali da je prezadovoljan kad je vidio da krasi Balšića pazar.

– Tri su takva bunara na Cetinju bila i ovaj jedan je davno polomljen, pa je njegovo okno bilo izliveno od betona. Nedavno je on uklonjen i napravio sam okno kakvo je nekad bilo. Zanimljivo, ali rekoše mi Ce-

tinjani da u tim bunarima još ima vode i da bi se mogli koristiti – saopštava Mijušković. Godinama se Mijušković bavi kamenorezačkim poslovima, a zanimljivo je da se najprije družio s drvetom.

– Godinama sam rezao drvo, snabdijevao brojne stolare

građom, ali iskren da budem nijesam se pronašao u tom poslu. Sasvim slučajno, onda sam u jednom obližnjem pogonu tri godine obrađivao kamen za potrebe Manastira Ostrog i onda se osamostalio, počeo nabavljati jednu po jednu mašinu za kamen i u toj priči sam

Primorci su uvijek voljeli radove od kamena, ali u posljednje vrijeme ovaj materijal je sve popularniji i na Žabljaku. Uradio sam mnoge kamine za vikendice i hotele i ko hoće da radi ima posla

PLJEVLJA: Dogovor Ministarstva i Stambene zadruge ,,Zdravstvo“

GUSINJE

Stipendije za šest studenata

GUSINJE – Opština Gusinje raspisala je konkurs za dodjelu studentskih stipendija za školsku 2022/23. godinu.

duže od dvije decenije. Imam mašine za rezanje s vodom, mašine za štokovanje, poliranje, kompletan sitni alat... Ljeti se mnogo više radi, jer bez vode se ne mogu rezati kameni blokovi, a zimi se zanimam u radionici sitnijim poslovima. Ljeti mi, po potrebi, priskoči u pomoć i nekolika momka, kako bi stizali odgovoriti na sve porudžbe koje stižu najčešće s primorja. Izrađujemo od kamena česme, zidove, šakove, djelove za kuhinje, pragove, spomenike... Dosta sam uradio i za Zavod za zaštitu spomenika – priča Mijušković.

MLADI

Po njegovim riječima, nikšićki kamen je odličnog kvaliteta i zahvalan za obradu. – Istina, ima dosta otpada, ali isplati se kamenorezački zanat. Kupujem i mermer iz Danilovgrada i Spuža, jer njega traže na primorju, a, dok je bilo, obrađivao sam i sigu iz šavničkog kraja. Primorci su uvijek voljeli radove od kamena, ali u posljednje vrijeme ovaj materijal je sve popularniji i na Žabljaku. Uradio sam mnoge kamine za vikendice i hotele i ko hoće da radi ima posla. Međutim, ovo nije lak posao, jer

moraš biti mokar, a i prašina je velika, ali sam prezadovoljan kad od kamene gromade napravim nešto što će vječno trajati – priča Mijušković. Sjetno dodaje kako je šteta što u Nikšiću, osim njegovog, ima samo još jedan pogon za obradu kamena.

– Imamo savršenu sirovinu... Mladi nijesu zainteresovani da ovo rade. Ipak, uvjeren sam da će biti i mlađih koji će sebe pronaći u ovom zanatu, jer kamen nije surov, već i te kako nudi toplinu i ima dušu – poručuje veliki zaljubljenik u kamen. Ratko PEROŠEVIĆ

B IJELO P OLJE: Odbornici juče usvojili samo dio odluka

Neće da raspravljaju kad nema radio prenosa

PLJEVLJA – Zgrada sa stanovima za zdravstvene radnike u Pljevljima biće građena u naselju Mali Logor. Ugovor o tom projektu juče su potpisali resorni ministar Dragoslav Šćekić i v. d. direktorice Stambene zadruge zdravstvenih radnika ,,Zdravstvo“ Maja Radišević. Prema njenim riječima, interesovanje za dobijanje stana po

povoljnim uslovima izrazilo je oko 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja. Lokalna samouprava je ustupila zemljište i oslobodila ga komunalija. Direktor Opšte bolnice Pljevlja dr Saša Grbović rekao je da je izgradnja stanova, uz povećanje zarada, prvi i najvažniji korak u rješavanju dugogodišnjeg problema odliva kadra. C. G.

Pravo na podršku će ostvariti šest najbolje rangiranih studenata, a rok za prijavu ističe 14. aprila. Zbog nedostatka deficitarnih kadrova dodjeljuje se posebna stipendija za studije medicine, arhitekture, građevine i poljoprivrede. Korisnici posebne stipendije su obavezni da svoje poslove i radne zadatke, po završetku studija, obavljaju u Gusinju, po sistemu godina stipendiranja - godina rada.

Pravo na posebnu stipendiju mogu ostvariti studenti koji ispunjavaju opšte uslove i koji su, položili ispite iz prethodne godine studija sa najnižim indeksom uspjeha od 7,50 i najmanje 90 odsto ETC kredita. I. R.

BIJELO POLJE – Odbornici su na jučerašnjoj sjednici usvojili odluku o zaradama lokalnih službenika, namještenika i funkcionera, kao i prijedloge odluke o ostavljanju van snage Odluke o kriterijumima i načinu određivanja dodatka na zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima i

finansiranju gerontodomaćica u 2023. godini. O ostalim tačkama koje su bile na dnevnom redu raspravljaće 4. aprila. Naime, na prijedlog odbornika Pokreta Evropa sad Dražena Petrića zasijedanje je odgođeno jer Radio Bijelo Polje ne prenosi sjednicu u skladu sa Pravilima o medijskom predstavljanju tokom

kampanje za izbore za predsjednika Crne Gore. Odbornicima je preostalo da se izjasne o izvještaju o realizaciji Programa rada Skupštine Opštine za 2022. godinu, radu predsjednika Opštine i ostvarivanju funkcija lokalne samouprave za 2022. godinu, izvještaju o radu i finansijskom izvještaju za prošlu godinu javnih ustanova Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović-Strunjo“, ,,Ratkovićeve večeri poezije“, Muzej Bijelo Polje, Centar za sport i rekreaciju i Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju Tisa. Takođe, na dnevnom redu biće i program rada Turističke organizacije sa finansijskim planom za 2023, izvještaji o radu i finansijski izvještaj za 2022. godine DOO ,,Komunalno – Lim“ i DOO Parking – servis i informacije o stanju primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, kao i bezbjednosti. B. Č.

ZADOVOLJAN UČINKOM: Mijušković pored bunara na Cetinju

KAMEN IMA DUŠU: Rad Mijuškovića

OPŠTINA USTUPILA ZEMLJIŠTE: Nakon potpisivanja ugovora

Gradsko pozorište obilježava jubilej u KIC-u

Petnaest godina predstave „Lažljivci“

Arhitekta Slobodan Mitrović za Pobjedu o kolekciji fotografija Marka Anzulovića,

PODGORICA – Premijera filma „Anzulović“, autora Slavena Vilusa i Tamare Liješević, održana je nedavno u Budvi u organizaciji JU „Grad teatar“. Film je nastao povodom izložbe „Foto-hronika Marka Anzulovića - Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)“ čiji su priređivači arhiteka Slobodan Mitrović i prof. fotografije Lazar Pejović.

Mitrović je za Pobjedu kazao da je zanimljivo kako se danas od uobičajenih statičnih TV snimaka povodom nekog događaja može montažom i režijom, uz pomoć 3D tehnologije, od jedne fiksne izložbe napraviti dokumentarni film.

Izuzetna saznanja

Budva je izgubila ljudsku mjeru, a nije izgradila urbane institucije privredni i graditeljski rast nije lako uskladiti sa društvenim razvojem, kojima je turizam kao jedna kampanjska djelatnost profilisao stil i

PODGORICA – Predstava ,,Lažljivci“, koju je po tekstu Entonija Nilsena režirao Marko Manojlović, igra se već 15 godina od premijere, a biće izvedena večeras u 20 sati u sali Dodest u KIC-u „Budo Tomović“. - Dugovječnost kvaliteta ogleda se kroz 15 godina trajanja priče o dva policajca koji imaju zadatak da jednom starijem bračnom paru saopšte tužnu vijest da im je u saobraćajnoj nesreći preminula 34-godišnja ćerka. Prema ocjeni kritičara Sunday Ti-

mes-a, ,,Lažljivci“ su jedna od najsmješnijih, najcrnjih i najšokantnijih komedija koje je publika ikad vidjela – navodi se u najavi Gradskog pozorišta.

U predstavi igraju: Pavle Ilić, Branko Ilić, Dubravka Drakić/Branka Femić, Maja Šarenac, Dejan Đonović, Goran Slavić i Sanja Popović/ Una Lučić

Ulaznice se mogu kupiti putem mobilne aplikacije Gradskog pozorišta i na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati. Kontakt telefon je 020/664-237. R. K.

Vesna Bošković izlaže u Podgorici

PODGORICA – Izložba

radova „Puuu, spas za sve nas!“ akademske likovne umjetnice Vesne Bošković biće otvorena večeras, u 19 sati, u izložbenom prostoru Kuslevove kuće. Otvoriće je kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.

Vesna Bošković je rođena 1970. godine u Beogradu. Diplomirala je na FLU na Cetinju u klasi prof. Boška Karanovića 1992. godine. Tokom osnovnih studija dva puta je zaredom osvajala prve nagrade za grafiku na Jugosloveskom bijenalu (1990, 1992). Kao Vladin stipendista pohađala je postdiplomske studije u Beogradu, na FLU, koje je završila u klasi prof. Mila Grozdanića 1995. godine. Magistarska izložba bila je proglašena izložbom godine u Beogradu u oblasti grafike (1995). Dobit-

nica je brojnih nagrada među kojima se izdvajaju nagrada CANU (1997. godine) i nagrada Univerziteta (2020. godine). Trenutno radi na FLU Cetinje, u zvanju vanrednog profesora. Pored samostalnih izložbi, Bošković je izlagala i na preko 150 referentnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izložba može da se pogleda do 27. aprila. A.

Apolonio izlaže u Gradskoj galeriji u Kotoru

PODGORICA – Izložba slika Kotoranke Eleonore Apolonio Kocka biće otvorena večeras u 19 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Eleonora Apolonio Kocka rođena je 1978. godine u Kotoru. Diplomirala je slikarstvo 2005. godine na FLU u Cetinju, u klasi prof. Smaila Karaila

Samostalno je izlagala u Kotoru, Herceg Novom i Splitu. Izlagala je i na 41. Hercegnovskom zimskom salonu. Nagrađena je za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2010. godine. Živi u Kotoru. A. Đ.

- Talenat Vilusa i Liješevićke je ovdje došao do izražaja. Sama izložba, u organizaiji Grada teatra, bila je veliko iznenađenje jer su otkriveni negativi na staklu iz 1902-1938. godine koje su čuvale četiri generacije porodice Anzulović. Radi se o oko 150 negativa (za izložbu smo odvojili 65) po kojima se lako može rekonstruisati društveni život Budve iz vremena Austrougarske uprave početkom XX vijeka i kasnije Kraljevine Jugoslavije. Sve su to slike iz jednog do sada nepoznatog vremena. Fotografije imaju literarnu vrijednost jer mnoge detalje poznate iz istoriografije sada možemo da vidimo kao artefakte – istakao je Mitrović.

SVESTRANOST

Pojašnjavajući kako je došao do zaostavštine Marka Anzulovića, Mitrović je kazao da

je oduvjek volio da razgovara sa starijim od sebe, da ih zapitkuje o prošlosti i ličnostima. – Bilježio sam šta su mi govorili. Iako je Budva imala svoje hroničare, sa Stijepanom M. Ljubišom (1824-1878) se završila lokalna faktografija tako da je mnogo zanimljivih događaja i ličnosti ostalo zaboravljeno. Porodica Anzulović iz XVII vijeka je imala više značajnih ličnosti. Više puta sam

Ko je bio Marko Anzulović

Arhitekta Slobodan Mitrović podsjetio je da u nizu poznatih Anzulovića nailazimo na Nikolu Anzulovića koji (1775) svojim brodom vozi Petra I Petrovića u Trst na putu za Rusiju, pa Zana i Grigorija 1807. godine u vrijeme vladavine Francuza, pa Antonija Anzulovića koji je finansijski nadzorni organ na gradnji zvonika na Crkvi Sv. Ivana, (1858 – 1963), pa Ivan Anzulović otac Markov, koji je bio,,općinski tajnik“ u Budvi. - Marko je na tragu svojih predaka vrlo angažovan i operativan poslovni čovjek zbog čega ga austrougarska uprava šalje u Obrovac da rješava njihove probleme. Tamo i provodi Prvi svijetski rat. U Kraljevini Jugoslaviji Marko se angažuje politički u Jugoslovenskoj partiji i pobjeđuje na izbo-

sa Svetlanom Anzulović-Čukvas razgovao dok mi jednog dana nije rekla: ,,Na, viđi što je na ovim staklima što je đed Marko slikao“. Odmah sam se oduševio kada sam prepoznao neke istorijske događaje, ali tek kada je prof. fotografije Lazar Pejović dao svoje kompetentno mišljenje, postalo je jasno da smo na tragu izuzetnih saznanja o Budvi – istakao je Mitrović.

rima 1933. godine za predsjednika Opštine Budva. Dva mandata je predsjednik opštine, kada se naslućuju počeci razvoja turizma u čemu on ima značajnu ulogu u gradnji hotela Avala, komunikaciji sa Društvom prijatelja Budve u Beogradu i Parizu i pokreće druge projekte. Bio je oženjen Anticom Indijanović. Imali su šestoro djece. Marko Anzulović (1876-1957) kao fotograf, do izložbe, bio je nepoznat istoriji fotografije u Crnoj Gori, što će sigurno tražiti dodatna istraživanja jer su njegove fotografije kvalitetan umjetnički i tehnički rad. Porodica je poklonila zavičajnom odjeljenju Biblioteke u Budvi negative i nadam se da će oni ući u istraživanje podataka o Marku Anzuloviću – istakao je Mitrović.

Pogled objektivom Marka Anzulovića bio je fokusiran na dokumentarnu, pejzažnu i portretnu fotografiju. Mitrović je podsjetio da su tih godina na ovim prostorima primorja bili aktivni Laforest u Herceg Novom i Kotoru, Jelsaka u Kotoru i Marubi u Skadru. Oni rade panoramske razglednice i fotografije u studiju uglavnom komercijalne prirode, mada fotografišu i gradove i zanimljive ambijente.

- Marku Anzuloviću je fotografija hobi, čak mnoge slike nije izradio, ostale su u negativu. Bio je svestran. Fotografiše panorame Budve s mora i kopna, gradske ambijente i razne gradske događaje, procesije i litije, sahrane i svečanosti, porodice na okupu, portrete djece, gospođica, vojnika i žandara, pse, guske, kokota, vojne i trgovačke brodove i jedrenjake. On sa kamerom izlazi u prostor i u svemu oko sebe vidi priliku za dobru fotografiju. On objekte fotografisanja režira, namješta poziciju, gradi kompoziiju sve na prirodnom svijetlu – istakao je Mitrović.

Drugo izdanje programa „Ecoscope“ besplatno za regionalnu publiku

Podizanje svijesti o životnoj sredini

PODGORICA – Filmovi „Van prostora i vremena“ Nikolausa Gerhaltera i „Tamni pokrov svijeta“ Amira Muratovića biće prikazani u okviru drugog izdanja programa „Ecoscope“, koji će biti dostupan na onlajn platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba od 1. do 7. aprila. Drugo izdanje programa „Ecoscope“ organizuje Mreža festivala Jadranske regije, a dostupan je besplatno na te-

ritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Program ujedinjuje filmske projekcije i razgovor na temu ekologije i zaštite životne sredine. U segmentu programa pod nazivom „Ecoscope Talks“ učestvuju voditelj udruženja „Ekolozi bez granica“ (Slovenija) Jaka Kranjc i novinarka slovenskog dnevnika „Delo“, specijalizovana za teme ekologije i zaštite životne sredine Maja Prijatelj-Videmšek Scena iz filma „Tamni pokrov svijeta“

Proslava Sv. Nikole na Školju, 9. maja 1903. godine

Scena iz predstave „Lažljivci“

Gradsko pozorište

„Puuu, spas za sve nas!“ u Kuslevovoj kući

Anzulovića, na osnovu kojih je nastao i lm

saznanja o Budvi

primjerene za današnje vrijeme. Taj nagli razvojem, a posebno u sezonskim gradovima u i model života – kazao je Mitrović

PODGORICA - Nova poezija pjesnikinje i dramaturškinje Jovane Bojović objavljena u zbirci „Novobran“ u izdanju Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, spolja upućuje na pesimizam i nihilizam, ali između redova, pozivajući se na strpljenje, pjesnikinja nam otkriva današnjicu s kojom smo srasli do te mjere da samo posebni registruju njene devijacije.

Tajna je u strpljenju. Samo jednom se u okviru zbirke autorkino lirsko ja poziva na tu drevnu vještinu, pretvarajući je u ogromno polje mogućnosti koje možda hoće, a vjerovatno neće, jednom se isplatiti. Ako se svijet popravi, to neće biti do nje, isto kao što ni ono što je pokvareno nije bilo u opisu njenog postojanja.

TRAGIČNOSTI

Prema njegovim riječima, veoma značajna je fotografija procesije kroz budvansko polje sa nošenjem ikone Budvanske čudotvorne Madone ,,Svetice nad svim svetim“ koja je vjekovima čuvala Budvu od kuge i velikih stradanja.

- U procesiji su svi slojevi društva: elita i plemići, vojska, oficiri i mornari i seljani iz okoline Budve, folklorno obučeni, žene i svi u najsvečanijem ruhu, sa iskazivanjem poštovanja i zahvalnosti Bogu, sa blagosiljanjem rodnih polja, lađa i mora i svega što održava život u slavu Boga. Ovakve procesije opisuje Don Krsto Ivanović 1650. godine u ,,Analima Budve“, a eto Marko Anzulović pravi takvu fotografiju 250 godina kasnije. Eto koliko je dugo trajala tradicija zahvalnosti zaštitnici Budve i dokaz da je vjerski život bio centralni sadržaj grada vjekovima –istakao je Mitrović.

Slična priča je, kako je kazao, i proslava Sv. Nikole zaštitnika pomoraca na Školju kod Budve 9. maja 1903. godine kada, poslije održane mise, budvanske dame i gospoda poziraju pred Markovom kamerom. U sredini su don Ćiril Rosić, budvanski župnik i Niko Fabris, poznati graditelj sa žirado šeširom. U katalogu izložbe Mitrović je zapisao da Anzulovićeve fotografije pred publiku postavlja-

U ostvarenju „Van prostora i vremena“ autor slijedi tragove otpada širom planete – od planinskih vrhova Švajcarske sve do Nepala, Maldiva i pustinja Nevade, kako bi ovjekovječio nastojanja ljudi da zagospodare nepreglednim količinama otpada. U dokumentarcu „Tamni pokrov svijeta“ reditelj prati pilota, fotografa, alpinistu i ekologa Matevža Lenarčića na putu oko svijeta ultralakom letilicom. Matevževa putovanja dobijaju dublje značenje nakon što upozna naučnika Grišu Močnika koji istražuje uticaj crnog ugljenika, drugog najvećeg uzročnika klimatskih pro-

Poezija koja se čita s odobravanjem

tetiku, i to je možda i najbolje što iz ove (ali i prve dvije zbirke) možemo od nje naučiti.

MANIR

ju pitanje: ,,Kakva je danas vaša Budva“? Mitrović je kazao da su Anzulovićeve fotografije toliko žive i aktuelne da pokreću interakciju sa gledaocem pa se on osjećao kao da mu nameću takvo pitanje.

- Budva je izgubila ljudsku mjeru, a nije izgradila urbane institucije primjerene za današnje vrijeme. Taj nagli privredni i graditeljski rast nije lako uskladiti sa društvenim razvojem, a posebno u sezonskim gradovima u kojima je turizam kao jedna kampanjska djelatnost profilisao stil i model života – smatra Mitrović.

POUKE Komenatarišući koliko fotografije Marka Anzulovića mogu biti inspirativne za današnje generacije, Mitrović je kazao da se za fotografisanje u Crnoj Gori kaže „da se ovjekovječimo“.

- Kakve pouke izvlačimo iz tih svjedočenja putem fotografije dosta je individualno, ali na nivou društva i ljudske zajednice pomaže da sigurnije sa osjećanjem oslonca, identiteta i stabilnosti prolazimo kroz neizvjesnu svakodnevnicu koju nam nove civilizacije donose. To trajanje kroz vrijeme, tu ,,četvrtu dimenziju“ nam obezbjeđuje fotografija, u ovom slučaju Marko Anzulović – istakao je Mitrović. A. ĐOROJEVIĆ

mjena koje utiču na globalno zagrijavanje. „Ecoscope“ je zajednički program filmskih manifestacija udruženih u Mrežu festivala Jadranske regije: Zagreb Film Festivala, Sarajevo Film Festivala, Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi i Ljubljanskog filmskog festivala. Osmišljen je sa ciljem jačanja svijesti o očuvanju prirode i u nastojanju vodećih festivala regiona da svojim djelovanjem doprinesu pozitivnim društvenim promjenama. Projekat je sufinansiran sredstvima Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe. S. V.

Bojović nije otišla mnogo dalje od zbirke „Magla: vidljive tačke“ po koncentrisanju zabavnih i u isto vrijeme bizarnih tragičnosti života kao takvog, ali je svedenija i ritmičnija, posebno onda kad se poigrava ponavljanjima da bi pojačala utiske i postigla ritmičnost. Novobran je riječ koju ne možete naći u našem rječniku, i za Bojović je otvorena do te mjere da joj je udahnula novi život, personifikovala je i ogrnula je mističnom svemoći. Zbirka se još jasnije sagledava kroz podnaslov (ili zagonetku) „Šta se desilo šta se dešava šta bi moglo da se desi šta će se desiti“, što je naslov i pjesme koja nosi poetiku zbirke, taj disbalans između uzbuđenja i saznanja na kome se izgradio nesnađeni čovjek sa prelaza iz analognog u digitalno doba.

I dalje je dominantan dramski kod u poeziji ove pjesnikinje, pogotovo kad pretresa događaje van intimnog svijeta kombinujući ih sa ličnim per-

spektivama podređenim univerzalnim temama. Takva je pjesma „Noć“ unutar koje je promjenu vlasti u Crnoj Gori provukla kroz hladnoću, kompromise i prolaznost onih koji su učestvovali u procesu sa obje strane. Bojović i u najličnijim poetskim crticama ima

dozu angažovanosti, bilo da je njen lirski glas unutar radnje ili je (što je češći slučaj) samo posmatračica. Kod nje je snažnije kolektivno nego individualno, iako je ideološki vrlo precizna: nepravde, gladi, predrasude i konstantno žaljenje kod nje nikada ne silaze u pa-

Poseban pjesnički manir Jovane Bojović registruje se u završnicama koje su uvijek s pola daha, koje djeluju nedovršeno ali su zapravo u isto vrijeme i zaokružene poente ili mantre, ili savjet koji se ne može ignorisati. „Pjesnici će mi oprostiti“, kaže na kraju pjesme „Tupim“, u kojoj sarkastično pokušava da se smjesti ispod prosjeka da bi imala opravdanje za oštrinu i kritiku, oslanjajući se na jedino pravo čitanje, ono između redova, ono između opšteg mjesta i banalnosti. Hladnoća je samo gornji sloj osjećajnosti ispod kog se, poput pihtijaste mase, ljuljuška neprerađena emocija koja kod Bojović korelira s ćutanjem i pukim postojanjem, još uvijek nespremna da prsne i pokaže zube. Tako se i čita njena poezija – s odobravanjem (negiranje je gotovo nemoguće), s prepoznavanjem i bez agresije. Ona će se razviti ili neće post festum, ali to je već van okvira zbirke „Novobran“. No, računa se jer knjiga ostavlja gorčinu koja je, iako nam nije promicala segmentarno, na jednom mjestu objedinila gomilu društvenih bolesti, anomalija, poremećaja i nelogičnosti. Autorka, koja je perceptivna do najsitnijih detalja, ostaje kao nenametljiva hroničarka rutine i otklona od rutine, jedva primjetna ali efektivna.

Zbirka „Novobran“ je dostupna u Podgoričkoj knjižari. D. E.

U beogradskoj galeriji ,,Haos“ otvorena izložba radova Miloša Vuškovića

PODGORICA – Izložba radova crnogorskog umjetnika Miloša Vuškovića otvorena je u beogradskoj galeriji ,,Haos“.

Govorio je akademik Pavle Pejović koji je podsjetio da su se na Cetinju u kratkom periodu, početkom XX vijeka rodila tri velikana, koji će svojim stvaralaštvom obilježiti njegovu drugu i treću četvrtinu, a neki od njih će ostati tvrdi i trajni međaši do današnjega dana.

- Riječ je o Petru Lubardi, Milu Milunoviću i Milošu Vuškoviću. Sva trojica su akademici i laureati najvećih umjetničkih i društvenih priznanja bivše jugoslovenske države – podsjetio je Pejović.

Prema njegovim riječima, iskonska vezanost za zavičajni prostor se ogleda u Vuškovićevim najznačajnijim ostvarenjima, noseći u sebi sva ona „gelius loci“ polazišta koja su uzdignuta na nivo univerzalnog.

Ne smije biti zaboravljen

- Kako zamisliti Lubardu bez „Bitke na Vučjem dolu“, „Guslara“, bez slike „Noć nad Crnom Gorom“ i svih onih pejzaža nastalih u periodu 1948–1955, ili Milunovića bez „Vrša“, „Plodova mora“, „Pijace u Budvi“ i mnogih slika nastalih u ateljeu na Slovenskoj plaži u Budvi. Miloš Vušković, zajedno sa njima, krči i trasira nove umjetničke koridore i u Crnoj Gori i u beogradskoj sredini. Poslije njihovih evidentnih uspjeha na internacionalnom planu, oni u Beogradu učestvuju na najznačajnijim likovnim dešavanjima. Milunović je jedan od osnivača Likovne akademije u Beogradu 1937. godine, Lubarda u to vrijeme slika svoje čuvene „Strvine“, a Vušković sa Pjerom Križanićem osniva „Ošišanog Ježa“, a za svoje likovno stvaralaštvo postaje

među prvim laureatima ,,Politikine“ nagrade 1933. godine – kazao je Pejović.

On je podsjetio da se poslije Drugog svijetskog rata sva trojica vraćaju u Crnu Goru, gdje formiraju ULUCG i Umjetničku školu na Cetinju 1948, koja poslije dvije godine prelazi u Herceg Novi.

Prema njegovim riječima, ova izložba je nastojanje da se Vušković vrati na zasluženi pijadestal.

- Iako je ovo redukovani segment njegovog stvaralaštva, ipak se daju naslutiti njegovi izuzetni dometi. Ovakvi stvaraoci ne bi smijeli biti zaboravljeni – istakao je Pejović. A. Đ.

Sa otvaranja izložbe u galeriji „Haos“

ČITALI SMO: Zbirka „Novobran“ Jovane Bojović, u izdanju NB „Radosav Ljumović“

Naslovnica knjige „Novobran“

Slobodan Mitrović, arhitekta

Ekipa Vodovoda i kanalizacije intervenisala u Ulici 19. decembra

Sanirali kvar na

vodovodnoj cijevi iza Gradskog stadiona

Na Sajmu zapošljavanja ,,Tražite posao? Posao te traži!“, koji po treći put organizuje Glavni grad Podgorica, juče je u holu TC ,,Big Fashion“ svoju ponudu poslovnih prilika predstavilo 30 izlagača. Oni su zainteresovanima predstavili svoja znanja i kvalifikacije koje ih čine konkurentnim na tržištu i ponudili određena radna mjesta, bilo da je riječ o radnoj praksi, sezonskom, pripravničkom radu ili stalnom zaposlenju.

Otvarajući Sajam, gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da cilj Glavnog grada da onima koji traže posao pomognu da do njega i dođu.

Otvoren sajam zapošljavanja u TC ,,Big Fashion“, ponude za zaposlenje izložene na 30 štandova

Radnici gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacije sanirali su kvar na pocinčanoj vodovodnoj cijevi prečnika dva cola, koja je prije dva dana pukla u Ulici 19. decembra, iza istočne tribine Gradskog stadiona. Iako je tom gradskom preduzeću još u neđelju prijavljeno izlivanje veće količine vode u dijelu saobraćajnice iza Gradskog stadiona, radovi na popravci vo-

dovodne infrastrukture bili su u poneđeljak odloženi na zahtjev FSCG zbog održavanja kvalifikacionog meča za plasman na EURO 2024, između selekcija Crne Gore i Srbije. Iz Vodovoda i kanalizacije naglasili su da vodovodna cijev koja je pukla nema veze sa instalacijama atmosferske knalizacije koja je nedavno sprovedena u ovoj ulici. I. M.

Sunčano, do 18 stepeni

Za danas je najavljeno pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Vjetar slab do umjeren, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko četiri stepena, najviša dnevna do 18. H. P.

- I dalje se u Crnoj Gori suočavamo sa paradoksalnom situacijom. S jedne strane, zvanična statistika govori da je stopa nezaposlenosti preko 20 odsto, da je na Birou rada zvanično oko 45.000 ljudi, manje od osam hiljada u Podgorici. Istovremeno, vrlo često možemo čuti od renomiranih, uglednih poslodavaca o tome kako vrlo teško dolaze do radne snage, odnosno da radna mjesta koja otvaraju vrlo teško popunjavaju ljudima iz Crne Gore. Zbog toga smo smatrali da su ovakvi sajmovi prava prilika da spojimo ponudu i tražnju, te onima koji stvarno žele da rade ponudimo tu mogućnost u nekim od najboljih crnogorskih kompanija – kazao je Vuković.

On je dodao da su kompanije koje učestvuju na Sajmu poznate ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i šire.

– Nadam se da će Sajam rezultirati unapređenju socio-eko-

Prave prilike za sve koji traže posao

nomske situacije u Crnoj Gori, te da će nekoliko stotina ljudi dobiti priliku da radi – istakao je gradonačelnik.

Jedan od posjetilaca koji je s pažnjom ispitivao ponudu prilika za zapošljenje bio je Luka Sekulić iz Podgorice. – Tražim posao u ugostiteljstvu. Imam iskustva, radio sam u hotelu, pa bih volio da se opet zaposlim u toj oblasti. Ima dosta kompanija koje nude poslove, pa se nadam da ću pronaći nešto odgovarajuće – kazao je Sekulić. Njegova drugarica Kristina Pavićević smatra da su sajmovi odlična prilika da se dođe do posla.

– Došla sam kao podrška da mu svojim iskustvom rada na primorju pomognem u eventualnom izboru. Sajam je super prilika da upoznamo što više kompanija i vidimo što više mogućnosti. Ja sam na sajmovima zapošljavanja ostvarila puno kontakata, puno mojih prijatelja se na taj način zaposlilo i zbog toga mislim da je sajam sjajna prilika. Istina, mene je posao našao na drugi način –kazala je Pavićević. Kompanija ,,Saniteko group“ otvorila je četiri mjesta za zapošljavanje. – Tražimo mašinskog tehniča-

ra, inženjera, električara i vodoinstalatera. Pozivamo sve zainteresovane kandidate da se prijave. Na tržištu uspješno poslujemo već 20 godina i nadamo se saradnji sa novim ljudima – kazala je predstavnica firme Teodora Boljević Kompanija ,,Neregelia“ traži merčendajzere za sezonu, kao i radnike za skladištenje i kurire. – Kandidatima je potrebna volja. Nije potrebno iskustvo, samo želja i volja za radom – kazala je Marija Mitrović iz ove renomirane kompanije. Sajam će biti otvoren i danas od 12 do 20 sati. Nj. ŽIVANOVIĆ

Sa sajma

Radnici Vodovoda i kanalizacije iza istočne tribine Gradskog stadiona

U Tuzima održana druga sjednica lokalnog parlamenta

Đeljošaj ponovo izabran za predsjednika Opštine Tuzi

Đeljošaju je podršku dalo svih 20 odbornika – 18 iz koalicije ,,Albanski forum“ (Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca), odbornik Demokratske Crne Gore Štjefan Camaj i odbornik Adnan Pepić. Odbornici koalicije ,,Pravim putem“ (DPS, SD, BS i DUA), kao ni predstavnik koalicije ,,SDP – Pokret za Tuzi“ Husein Đoković nijesu učestvovali u glasanju

Dosadašnji predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj ponovo je izabran za prvog čovjeka te opštine, pa će taj posao obavljati i u naredne četiri godine.

Na drugom zasijedanju Skupštine Opštine Tuzi, Đeljošaju je juče tajnim glasanjem podršku dalo svih 20 odbornika – 18 iz koalicije ,,Albanski forum“ (Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca), odbornik Demokratske Crne Gore Štjefan Camaj i odbornik Adnan Pepić. Odbornici koalicije ,,Pravim putem“ (DPS, SD, BS i DUA), kao ni predstavnik koalicije ,,SDP –Pokret za Tuzi“ Husein Đoković nijesu učestvovali u glasanju.

PODRŠKA

Nakon položene zakletve, Đeljošaj je zahvalio odbornicima na podršci, a posebno građanima koji su na parlamentarnim izborima u Tuzima 5. marta ove godine u demokratskoj atmosferi iskazali svoj stav.

- Građani su nagradili ono što smo radili u prethodne četiri godine i ono što je naš program za naredne četiri godine. Sa ponosom mogu da konstatujem da smo u našoj opštini izborni proces završili u zakonskom roku, bez žalbi i odlaganja, kao i 2019. godine. Ta poruka je veoma snažna i važna za nas koji smo bili učesnici izbora, a onda i apsolutni pobjednici. Vršićemo vlast zajedno – ,,Albanski forum“ sa Demokratskom Crnom Gorom i predstavnikom bošnjačkog naroda u našoj opštini – kazao je Đeljošaj. Podsjetio je na njihov stav od prije četiri godine – iako su matematički imali vlast ponovo su poslali poruku da žele da manjinski narodi koji žive u njihovoj opštini budu dio vlasti.

- U prethodnom mandatu to je bila Bošnjačka stranka, ali ona nije prihvatila našu ruku saradnje u ovom mandatu, odnosno, u predizbornom procesu. Njihova odluka, ali i odgovornost. Mi nastavljamo saradnju sa bošnjačkim naro-

NOVI-STARI PREDSJEDNIK OPŠTINE: Nik Đeljošaj

dom i njihovim predstavnicima u našoj Skupštini. Zastupamo stav da ono što za sebe kao Albanci tražimo na državnom nivou, aposlutno poštujemo sa manjinskim zajednicama koje žive tamo gdje smo mi većina – poručio je Đeljošaj. Podsjetivši na brojne realizovane projekte i ističući da je otvaranjem fabrika Malesija postala jedna od opština sa najvećim potencijalom razvoja, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, novi-stari predsjednik Opštine Tuzi ocijenio je da imaju veoma progresivnu upravu u svim granama, te

Počinje izgradnja pete fabrike u Tuzima

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljiošaj najavio je da su u planu 13 velikih infrastrukturnih projekata. Kako je naveo, očekuju brzo nastavak bulevara od mosta na Cijevni do Tuzi, izgradnju zaobilaznice, završetak stadiona FK ,,Dečić“ i saobraćajnice oko tog kompleksa, te novog trga i parka. S posebnim zadovoljstvom najavio je početak izgradnje pete fabrike u Tuzima.

- Prije nekoliko dana investitor iz Turske počeo je pripreme za izgradnju fabrike koja će proizvoditi agregate i prateću opremu, odnosno kompletne trafostanice za napajanje električnom energijom. U njoj će biti otvoreno oko 50 novih radnih mjesta. Tuzi su postale sinonim za otvaranje novih fabrika i radnih mjesta i tako ćemo nastaviti i u naredne četiri godine – poručio je Đeljošaj.

Adžović pozvao Pepića da vrati mandat

Predstavnik koalicije ,,Pravim putem“ i odbornik SD-a Samir Adžović ponovo je pozvao odbornika Adnana Pepića da vrati mandat.

da nastavljaju da stvaraju još bolje uslove za razvoj i prosperitet svih građana.

Odbornik Ferhat Dinoša kazao je da su Đeljošaja predložili za drugi mandat na čelu

Opštine Tuzi zbog toga što je to zaslužio svojim radom tokom prvog mandata.

- Dokazao je da zna da rukovodi Malesijom, ekonomskim razvojem, očuvanjem nacionalnog i vjerskog identiteta i dobre, demokratske saradnje albanske većine sa svim ostalim manjima koje žive u Malesiji. Stoga ,,Albanski forum“ nije razmišljao o tome da li da podrži kandidaturu gospodina Đeljošaja i naredne četiri godine – kazao je Dinoša, uz napomenu kako očekuje da će Đeljošaj svojim radom u naredne četiri godine zaslužiti da ga podržavaju i politički oponenti.

SARADNJA

Odbornik DPS-a Simon Ivezaj kazao je da su na mjestu mnoge stvari koje je izrekao Dinoša, ali da koalicija ,,Pravim putem“ s političkog aspekta nema prostora da podr-

ži Đeljošaja za novi mandat, pa neće glasati.

- Mi možemo biti rivali, ali vjerujem da imamo zajednički cilj. Dobili ste apsolutnu većinu i vjerujem da će uprava

Opštine Tuzi imati podršku opozicije u više tačaka koje su značajne za razvoj Malesije. Govorim u ime svih nas, jer svi imamo za cilj razvoj Malesije, da budemo i iznad drughih opština – poručio je Ivezaj, uz opasku da je dovoljan jedan glas koji je iz njihovih klupa prešao u redove pozicije (misleći na odbornika BS Adnana Pepića koji podržava Đeljošaja i koaliciju ,,Albanski forum“).

Odbornik Adnan Pepić pohvalio je dobre istorijske odnose dva naroda – Bošnjaka i Albanaca.

- Za takav odnos najzaslužniji su naš rahmetli lider Rafet Husović i Nik Đeljošaj i to je pokazatelj kako treba uspostavljati mostove između dvije političke partije, dva manje brojna naroda u Crnoj Gori … Ja ću podršku dati Niku Đeljošaju, a to nije samo moja

Glavni grad objavio preliminarni spisak dobitnika subvencija u okviru programa ,,Podgorica na dva točka“

Za nabavku dvotočkaša 39.000 eura

Glavni grad je objavio preliminarnu listu dobitnika subvencije za kupovinu bicikala i trotineta kroz projekat ,,Podgorica na dva točka“. Dijelu učesnika konkursa koji nijesu imali kompletnu ili ispravnu dokumentaciju dat je rok za dopunu do 3. aprila.

- Aplikanti koji imaju potpunu i ispravnu dokumentaciju potrebno je da dostave originalni fiskalni račun, ne stariji od deset dana od objavljivanja javnog poziva i broj žiro-računa, u roku od deset dana, zaključno sa 10. aprilom – navedeno je iz Glavnog grada.

Glavni grad je početkom mar-

ta raspisao javni poziv za deveti ciklus dodjele subvencija za kupovinu bicikala i električnih trotineta u okviru projekta ,,Podgorica na dva točka“. Za ovaj poziv iz budžeta Glavnog grada opredijeljeno je 39.000 eura, kojima će sa 50 odsto cijene biti subvencionisana kupovina bicikala (najvi-

še u iznosu do 100 eura) ili kupovina električnog bicikla ili električnog trotineta (najviše do 200 eura). Kroz dosadašnjih osam ciklusa programa ,,Podgorica na dva točka“ Glavni grad je sa više od 200.000 eura subvencionisao kupovinu preko 1.800 dvotočkaša. H. P. Glavni

- Uzeli ste 300 glasova, a ovo je koalicija. Nijeste zaradili svoj odbornički mandat. Mislim da bi u najmanju ruku bilo pošteno da podnesete ostavku i vratite mandat tamo gdje pripada. Ako to nećete da uradite, to je vaša lična stvar, ali pozivam Vas da budete odgovorni, da budete muško prije svega, podnesete ostavku i vratite mandat – kazao je Adžović, nakon čega je predsjednik Skupštine prekinuo njegovo izlaganje.

podrška nego i moga naroda, u ime kojih ću tražiti ono što je u opštem interesu – kazao je Pepić.

Na sjednici su imenovani članovi Odbora za izbor i imenovanje – tri iz redova vlasti (Admir Nikaj, Nikola Camaj i Đerđ Camaj) i dva iz redova opozicije (Mevludin Dizdarević i Samir Adžović). Predsjednik Skupštine Fadil Kajošaj konstatovao je da je nosilac liste koalicije ,,Pravim putem“, odbornik DPS-a Elez Nikaj podnio ostavku, a da ga je na mjestu odbornika zamijenio Mirza Pepić, kao i da je zamjenik predsjednika Opštinske izborne komisije Anton Gojčaj podnio ostavku na tu funkciju. I. MITROVIĆ

Igor Marković, sa rukometašicama Rudara (filijala ,,plavih“), bez premca u najjačoj crnogorskoj ligi

Kad se pogledima razumiju

PODGORICA – Rudar ima savršen skor u SBbet Prvoj ligi: 17 pobjeda, sa gol razlikom ,,plus 267“!

Rukometašice trenera Igora

Markovića od početka sezone su u sistemu koji donosi i rezultat, ali i dobru formu djevojaka koje će biti na spisku za predstojeće prvenstvo Evrope u julu za 2004. godište.

EKIPA ISPRED POJEDINACA

Nekadašnji kapiten Lovćena i crnogorski reprezentativac ušao je krajem prošle sezone u trenersku priču, zadržao se, možda i duže nego što je bio plan, pričalo se da će da preuzima klub sa Cetinja, ali... Ostao je u ženskom rukometu, sa namjerom da ponudi ,,malo“ drugačiji stil, odnosno sistem u kojem se forsira napadačka, zahtjevna i ne uvijek isplativa igra ,,sedam na šest“ i odbrana ,,pet-jedan“.

Marković je ciljao i očigledno dobro naciljao ono što je zamislio, iako je pripreme za sezonu počeo sa pet bekova, ostao na tri, i često bio prinuđen da igra sa dva beka i četiri krila. U međuvremenu je stigla je iz Komova (za drugi dio sezone) talentovana Natalija Lekić i donijela više napadačke sigurnosti sa brojnim asistencijama.

A na koji način djeluje lider na terenu i kako u ligi sve to lako i dominantno izgleda, potvrdila su dva posljednja derbija. Filijala Budućnost Bemaksa je, na primjer, savladala drugoplasirani Tivat 42:15, uz svega sedam primnjenih golova do odmora.

Košarkaši Budućnost Volija poraženi u gostima od Turk

Ako su košarkaši Budućnost Volija protiv Turk Telekoma, kako je najavio trener Vladimir Jovanović, trebali da pokažu reakciju na poraze od Trenta i posebno Gran Kanarije, te da podignu nivo igre i fizičkog stanja kao uvod u dobre partije u narednom periodu, onda je to, u najvećoj mjeri, izostalo u Ankari. Podgoričani su poraženi 77:72, pa su grupnu fazu takmičenja u Evrokupu završili sa po devet pobjeda i poraza, uz treći vezani poraz.

U finišu ublažili Ulmom u osmini

- Slobodno mogu reći da smo odigrali najbolju utakmicu protiv Tivta i to je ono što želim i što ću forsirati do kraja i na pripremama juniorske reprezentacije za Evropsko prvenstvo. To je neka odbrana koju volim ,,pet plus jedan“ i napad ,,sedam na šest“ koji je, možda, bio i iznenađenje u šampionatu. Polako su neke stvari legle. Uz ranije probleme sa povrijeđenim igračicama, tražili smo se i nalazali, iako od starta nijedan trening u kompletnom sastavu nijesmo napravili. Ali, vraćaju se polako povrijeđene igračice i siguran sam da ćemo kraja ovosezonskih obaveza biti samo bolji – kazao je Marković. Za sistem koji gura Marković su potrebni fizička snaga, izdržljivost, spretnost u izmjenama, velika koncentracija... Mnogo složenih kockica je potrebno da se sklopi sa igračicama koje tek treba da se formiraju.

- Jeste teško, ali sve je stvar treninga i kako djevojke prihvataju dogovor. Od prvog okupljanja objasnio sam sve, odnosno što ćemo da forsiramo. Sve se svodilo u rješavanju situacija sa igračem više, tri na dva, pet na četiri, sedam na šest... Došli smo do nekog nivoa, ali i do situacije, da se sa bekovima dobro razumijemo. Lično imam povjerenja da će da odrade sve kako treba, a poslije dosta treninga u fazi smo da se pogledima razumijemo.

U MISLIMA EP

Zanimljivo da u top 5 najjefikasnijih nema igračica iz Rudara, a po broju asistencija prednjači Nikolina Marko-

vić (63), iza Lejle Bošnjak sa jednom više. I po broju golmanskih odbrana Rudar nije u najboljih pet, s razlogom jer talentovane Andrea Škerović (nije bila na golu u posljednjoj pobjedi u derbiju protiv Ulcinja, jer bila u Mađarskoj sa ,,plavima“) i Marija Marsenić dijele minutažu. U Rudaru se cijene asistencije, a Lekić to odlično radi, a i lopta se cijeni, pa je, na primjer, Marković ukupno dala 19 golova Tivtu i Rudaru, uz samo tri promašaja...

- Lekić je neko ko je u našem sistemu zadužen za asistencije. Dosta akcija pravimo sa šest metara. Upravo je u Ulcinju odigrala dobru utakmicu iako nije dala gol. Tražim od nje da razigrava ekipu i brzo je sve ukapirala – jasan je Marković.

U najavi sezone trener mladih rukometašica iz Podgorice bio je jasan da želi prvo mjesto u ligaškom dijelu i da će forsirati sistem koji će preslikati za obaveze na predstojećem prvenstvu Evrope.

- Moj cilj je pobjeda, uz poštovanje svakog protivnika. Po završetku obaveza čeka nas EP, prva je utakmica sa Danskom, a rivali su još Sjeverna Makedonija i Češka. Ako želimo dalje, a to je cilj, moraćemo da pobijedimo dva posljednja protivnika. Imam plan da se maksimalno spremimo, u najboljem stanju sačekamo premijernu utakmicu i da probamo Dansku da pobijedimo, ako mislimo da pravimo ozbiljan rezultat.

U kontaktu je sa igračicama koje nastupaju u inostranstvu, prati rad i drugih djevojaka iz crnogorske lige.

- Na nekim treninzima sa nama su bile Arsenijević i Burić, sa Micevskom, koja je u Mađarskoj, sam u kontaktu, poslala mi je neke svoje utakmice, kao i sa desnim bekom Šutović koja igra u Hrvatskoj. Sve najbolje što imamo u ovom godištu ćemo okupiti. A ono što želim je da djevojke dođu zdrave. Sve će dobiti šansu, a na prvenstvu će nastupati 17 najboljih – kazao je Marković. A. MARKOVIĆ

Kao šestoplasirana ekipa grupe B, Budućnost će u osmini finala, 12. aprila, igrati u gostima, protiv trećeplasiranog tima iz grupe B – njemačkog Ulma, za koji nastupa crnogorski reprezentativac i bivši igrač ,,plavih“ Fedor Žugić Turk Telekom je lider turske Superlige, ispred evroligaša Fenerbahčea i Efesa, drugoplasirana ekipa u grupi B Evrokupa, koja je već u ,,Morači“ pokazala veći kvalitet u odnosu na Budućnost (84:71), ali su iz tabora crnogorskog šampiona najavljivali bolje izdanje. Podgoričani, istina, jesu pokazali reakciju i karakter u drugoj polovini posljednje četvrtine, pa su u posljednjem minuta meča uspjeli, čak, da priđu na posjed zaostatka (75:72), ali ne i da naprave podvig. Time su, međutim, samo donekle popravili loš utisak i prazne minute u finišu druge i treće četvrtine, kada su za ukupno 11 minuta postigli svega dva koša! Zbog toga im je prijetila katastrofa, ali su Podgoričani u finišu uspjeli da dođu do časnog poraza. Na papiru, Ulm, tek sedmoplasiranu u BBL ligi, nije protivnik protiv kojeg Budućnost ne bi mogla da se nada prolazu u četvrtinale, naprotiv. Međutim, protiv Njemaca će trebati mnogo više, u oba pravca, od onoga kako Budućnost trenutno izgleda, kada bi ostvarila proklamovani cilj i izborila četvrtfinale Evrokupa…

KOŠ ZA ŠEST MINUTA

Budućnost je veoma dobro otvorila meč, nakon skoro četiri minuta igre, a do prvog tajm-auta, Podgoričani su primili samo dva poena, pa su poveli 7:2, nakon koša Petra Popovića, uz po jedan timski promašaj za dva (3-2) i tri poena (2-1). Minut odmora je više prijao domaćinu, koji je uzvratio serijom 10:0 (za 12:7),

tokom koje je Alfa Kaba izgubio dvije lopte, a Popović i Džej Džej O’Brajen su promašili po jednom iz reketa, pa je Jovanović morao da zatraži prvi tajm-aut, na tri i po minuta prije kraja. Uspjela je Budućnost još jednom da povede u ovoj četvrtini, nakon što je Tre Bel-Hejns (najefikasniji u prvom poluvremenu sa 12 poena) pogodio oba bacanja, a Aleksandar Lazić koš i dodatno bacanje za 19:17. U posljednjih 35 sekundi četvrtine, Turk Telekom je iskoristio dva od četiri slobodna bacanja, pa nakon ove dionice nijedan tim nije imao prednost (19:19). Budućnost je igrala dobro u oba pravca do polovine druge četvrtine, kada je serijom 7:0 povela 28:21, košem Kenana Kamenjaša. Međutim, ,,plavi“ su u posljednjih šest minuta prvog poluvremena potpuno ,,zatrokirali“ u napadu, pa su do odmora upisali samo dva peona, nakon što je koš pogodio Bel-Hejns za 31:30. Prije i poslije koša Kanađanina, Turk Telekom je imao serije od 10:0 i 8:0 za vođstvo od 39:31 na po-

Jovanović: Veoma

Trener Budućnost Volija

Vladimir Jovanović je nakon meča u Ankari kazao da je njegova ekipa ,,odigrala veoma lošu treću četvrtinu, posebno u odbrani“.

- Turk Telekom ima kvalitet, prije svega, ali smo im dozvolili mnogo u situacijama ,,jedan na jedan“

lovini meča. U tih šest minuta, Budućnost je promašila 11 šuteva iz igre (osam za dva poena i tri za tri), i imala tri izgubljene lopte.

Turk Telekom je do odmora povećao procente šuta za dva poena u odnosu na prvu četvrtinu (70,6 – 63,6 odsto), Budućnost je pokvarila inače loš šut iz reketa (sa 37,5 na 31,8 odsto), a domaćin je u drugoj dionici ubacio tri trojke iz sedam pokušaja (u prvoj je imao 4-1), dok su Podgoričani samo jednom pogodili sa distance (Erik Grin svoju drugu trojku na

NBA: Važna pobjeda prvaka Golden Stejta u borbi za

Karijev šou za veliki

PODGORICA – Golden

Stejt Voriorsi su uspjeli da u pobjedi nad Nju Orleans Pelikansima 120:109 nadoknade deficit od čak 20 poena, a za to je najzaslužniji Stefon Kari. Najbolji trojkaš u istoriji

NBA lige i jedan od najboljih šutera današnjice upisao je 39 poena, a trojke je šutirao 15-8. Imao je i po osam skokova i asistencija, u liderskoj partiji u kojoj je pokazao da će u dobroj formi dočekati plej-of.

Za aktuelnog NBA prvaka ovaj trijumf je izuzetno bitan. Pul je dodao 21 a Tompson 17 poena za ,,ratnike“, dok je Ingram postigao 26 poena za Nju Orleans. Golden Stejt ima učinak 40-37 i na šestom je mjestu Zapadne konferen-

U RITMU OD 17 POBJEDA: Marković sa igračicama

Sa sinoćnjeg meča u Ankari

Turk Telekoma, na zatvaranju grupne faze Evrokupa

ublažili poraz, sa osmini finala

Parovi osmine nala

Veoma loša treća četvrtina

koje su rješavali u šutu za dva ili tri poena. To je bila velika greška. Naravno, poslije smo dali sve što smo imali u ovom trenutku da odigramo dobru odbranu. Mislim da je naša odbrana u posljednjoj četvrtini, posebno u posljednjih pet minuta, možda bila na visokom nivou. Takva odbrana nam

meču) iz šest šuteva. Domaćin je za nijansu uvećao prednost u skoku (17-15), iako je Budućnost imala bolji ofanzivni skok (7-4), iako ga je iskoristila sa samo četiri poena. Turci su imali više asistencija (9-6) i ukradenih lopti (4-3), dok je broj izgubljenih bio izjednačen (7-7). Međutim, Turk Telekom je bolje kažnjavao greške protivnika sa 13 poena (Budućnost četiri)…

KARAKTER U FINIŠU

Turk Telekom je u trećoj četvrtini kontrolisao igru i rezul-

je donijela mnogo lakih poena – rekao je Jovanović.

Trener Turk Telekoma Erdem Džan rekao je da njegov tim nije bio dovoljno pametan u posljednjoj četvrtini.

- Imali smo previše izgubljenih lopti i loših odluka, a pustili smo protivniku da trči. Moji igrači već znaju

tat, i nakon te dionice je meč, praktično, odlučen. Budućnost je u tri navrata uspjela da priđe na ,,minus šest“ (39:33, 47:41, 49:43), ali je ponovo pala u drugoj polovini četvrtine, prije svega napadački, jer je ponovo za pet minuta postigla samo jedan koš (Popović za 53:45). Serijom 8:0 u posljednja tri minuta i 19 sekundi, Turk Telekom je otišao na nedostižnih 61:45 i mirno dočekao posljednji kvartal. I to nakon dionice nakon koje su ,,plavi“ imaju više ukradenih (8-5) i manje izgubljenih lop-

direktan plej-of plasman

veliki preokret

cije, koje direktno vodi u plejof. Nju Orleans je osmi (3838), u plej-in zoni.

Do kraja ligaškog dijela sezone ostalo je da Golden Stejt odigra još sedam mečeva, a ekipa je u dobroj poziciji i da se bori za četvrto mjesto (ima

Premije za ,,vučice“

i

pored poraza u finalu

da nam je potrebno da svi daju svoj doprinos za tim i da daju sve od sebe. Tako da nemamo luksuz da igramo sa samo pet ili šest igrača. Svako mora da bude na terenu i daje doprinos za tim. Ovo su veliki izazovi za nas i samo sam želio da vidim taj izazov od mog tima. Želimo da budemo bolji, svakog dana, u svakoj utakmici – rekao je Džan.

ti (10-12), ali sve to nije pomoglo kod mnogo lošijih procenata šuta od domaćina.

Kada je nakon nešto više od tri minuta igre u posljednjem kvartalu Turk Telekom poveo 73:51, Budućnosti je prijetila katastrofa. Tada je naš šampion odigrao najbolje, i serijom 15:0 prišao na 75:72, košem Kamenjaša nakon ofanzivnog skoka, 44 sekunde prije kraja. Seriju Budućnosti je prekinuo najbolji strijelac domaćih Butej, koji je košem na 20 sekundi prije kraja otklonio sve dileme… S. JONČIĆ

PODGORICA – U današnjem svijetu sporta svjedoci smo da klubovi često mijenaju trenere tokom sezone, da serija poraza odmah donese turbulencije i velike promjene. Najbolji primjer za to su naši klubovi u kolektivnim sportovima, gdje se treneri često rotiraju, a čelnici klubova vjerovatno ne shvataju da samim tim šalju poruku da sami nemaju jasnu viziju.

Ali, u trenucima kada smo na to navikli, stiže totalno drugačiji primjer iz Ženskog košarkaškog kluba Budućnost Bemaks. ,,Plave“ su u neđelju poražene od Celja drugi put uzastopno u meču za trofej (na koji čekaju od 2020. godine), a iako su doživjele bolan poraz u podgoričkom klubu nije bilo vele obrta. Nakon dva slobodna dana košarkašice Budućnost Bemaksa sinoć su se okupile u ,,Bemaks areni“ da nastave sa trenažnim procesom, jer ih očekuje finiš sezone na domaćoj sceni. Ali, neposredno prije treninga održan je sastanak – direktor kluba Zoran Vujičić, prenio je stav Uprave da stručni štab, na čelu sa Vladanom Ra-

dovićem, koji je tu već četvrtu sezonu nastavlja sa radom i ima punu podršku, ali i može se reći iznenadio igračice, kada je istakao da sve prvotimke i članovi stručnog štaba kao nagradu od sponzora imaju premije, odnosno dodatnu platu, bez obzira na poraz u finalnom meču.

- Ostao je mali žal što zaista dobru sezonu nijesmo krunisali titulom. Smatram da smo bili jako blizu, ali jednostavno cijeli meč bio je na jedan posjed i tako je na kraju i odlučila jedna lopta. Međutim, mi smo svjesno napravili velike promjene prije dvije sezone, kada smo maksimalno dali šansu generaciji 2002. godište i mlađe. Smatram da su ova naša đeca budućnost Budućnosti i ženske košarke, a ovakve utakmice samo će im koristiti da napreduju i stiču iskustvo. Klub je maksimalno zadovoljan njihovom angažovanošću, posvećenošću i svemu što su prikazale ne samo tokom dva dana finalnog tunira, nego generalno tokom sezone. Zbog toga je i naš sponzor, kompanija ,,Bemaks“, odlučila da svi dobiju premiju, odnosno dodatnu platu i tako pokažemo da i

nakon poraza cijenimo našu đecu i sve ono što rade – kazao je Zoran Vujičić, direktor podgoričkog kluba.

Podgorica je peti put bila domaćin fajnal fora WABA lige, drugi put uzastopno u ,,Bemaks areni“, a svi učesnici istakli su izuzetno oduševljenje organizacijom koja prevazilazi okvire regionalnog takmičenja.

-Drago mi je da smo napravili zaista spektakl. Svjedoci smo da u posljednje vrijeme, ako izuzmemo mečeve reprezentativnih selekcija, imamo izuzetno slabu posjetu na sportskim događajima. Međutim, uspjeli smo da animiramo dosta navijača, prije svega djece, što je i bio cilj, da njima omogućimo da osjete sportski kult i da polako stvaramo želju da budu uvijek na utakmicama. Ponosni smo što je sve proteklo bez najmanjeg incidenta, što su svi bili oduševljeni, što su tribine bile skoro pune tokom oba dana i zaista se pokazalo da je Budućnost bez premca kada je u pitanju organizacija finalnih turnira –poručio je Vujičić, istakavši posebnu zahvalnost svima koji su bili podrškama ,,vučicama“... R. P.

dva poraza više od Finiksa, uz dva odigrana meča više).

Šarlot je pobijedio Oklahomu Siti 137:134 i ostvario treći vezani trijumf, u meču u kom je početkom posljednje dionice imao osam poena deficita.

Duel je obilježio Pi Džej Vo-

šington, najboljom partijom dosadašnje karijere: postigao je 43 poena, od čega čak 22 u posljednjoj dionici. Imao je i šest skokova i pet asistencija. Francuz Maledon dodao je 19 poena uz devet skokova. Pobjednički tim sa učinkom 26-51 je na tek 14. mjestu Istoka i nema šansi za plejin. Oklahoma Siti (37-39) je deseta na Zapadu. Vašington je iznenadio drugoplasirani tim Istoka Bo-

ston, u odličnoj partiji 130:111. Meč je obilježio letonski krilni centar Kristaps Porcingis sa 32 poena uz 13 skokova, dok je Izraelac Avdija dodao 25 poena uz deset skokova. Povratnik Tejtum za Boston je ubacio 28, a Braun je dodao 18 poena. Učinak poraženik ,,Kelta“ je 52-24, imaju tri poraza više od najboljeg tima lige Milvokija. Vašington (34-42) je 11. u Istočnoj konferenciji. S. S.

Potez za primjer: Čelnici ŽKK Budućnost Bemaks zahvaljujući sponzoru iznenadili prvotimke

Stručni štab i košarkašice Budućnost Bemaksa sa direktorom kluba Zoranom Vujičićem

Utakmice su na programu 12. aprila a igra se samo jedan meč.

Druga liga, 24.kolo: Remi u Lješkopolju, Zeta iznenadila

Bokelj

Ulcinjani grabe ka opstanku

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Kalačević u 23. (iz penala) i Vukčević u 37. minutu. Žuti kartoni: Đurković (Bokelj), Bedegaj, Bulatović, Vukčević, Karadžić, Tuzović, Muratović (Zeta). Crveni karton: Amel Tuzović u 90+5. minutu (Zeta).

BOKELJ: Aković, Đurković, Kordić, Niković (od 90+4. Globarević), Poček, Imamović, Đurović, Osmanović, Čavor (od 46. Vraneš), Kašćelan (od 46. Sklender).

ZETA: Karadžić, Barjaktarović, Keit (od 65. Berdegaj), Peruničić, Kalačević, Vukčević (od 90+3. Bečić), Muratović, S. Krstović (od 83. Bulatović), Tuzović, Radusinović (od 83. Mihaljević), A. Krstović (od 65. Puletić).

Zeta je uspjela da iznenadi Bokelj. Gosti su golovima u prvom poluvremenu stigli do važnog brejka na putu ka opstanku, dok je Bokelj produbio krizu i ostao van zone baraža.

Tim iz Golubovaca poveo je u 23. minutu, kada je Kalačević realizovao najstrožiju kaznu, dok je samo 13 minuta kasnije Vukčević pogodio za 0:2. Bilo je jasno da Bokelj čeka teška misija. Ipak, domaćin se nije predavao, a nadu da se može izbjeći poraz ulio je gol Kordića u 71.minutu.

Drama je trajala do posljednje sekunde. Naime, iako je sudijska nadoknada iznosila pet minuta, Bokelj je imao šansu u sedmom minutu dodatka, da stigne do boda. Poček je odlič-

no ubacio loptu u kazneni prostor, nakon prekida, Đurović pokušao glavom, ali je prečka bila saveznik gostiju. Sudija Odalović nije svirao kraj, a to je ostavilo mogućnost za kontru gostiju, ali u situaciji ,,1 na 1“ Puletić nije uspio da matira Akovića.

Na kraju velika tuga Kotorana, kojima ni trenerska rokada (Slobodan Drašković preuzeo je ekipu od Miloša Nikezića) nije mnogo pomogla, već je nastavljen loš niz i dodatno zakomplikovana borba za Prvu ligu, dok je Zeta stigla do važnih bodova u borbi za opstanak.

PODGORICA – Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Vasilije Ljumović. Žuti kartoni: Popović, Pajović, Batuta (Grbalj).

PODGORICA: Radulović, Ueda, Rašo, Neto, Ivanović (od 60. Mujović), Vujošević, Vukčević, Maraš (od 84. Krivokapić), Prelević, Pavlićević (od 73. Mrvaljević), Radunović (od 84. Vuković).

GRBALJ: Popović, Vuković, Vukčević (od 39. Labović), Nedić (od 84. Batuta), Nijaveži, Đukanović, Vilo -

tijević, Popović, Čavor (od 70. Gajić), Pajović, Vučetić. Duel timova sa različitim ambicijama završen je bez golova. Podgorica je bila bolja, više napadala, imala dobre prilike, ali nije uspjela da upiše drugi vezani trijumf, kojim je imala šansu da bude novi lider. Sa druge strane Grbalj je bodom zadržao mjesto u zlatnoj sredini.

ULCINJ – Teren Olimpika. Gledalaca: 300. Sudija: Predrag Radovanović. Strijelci: Banović u 18. i Molabećirović u 39.minutu. Žuti kartoni: B. Marstijepović (Otrant), Đukanović, Acevedo (Igalo).

OTRANT OLIMPIK: Agović, Banović, Harada, Orlandić, Pepić (od 90. Sefa), M. Mrstijepović (od 63. Joković), Golubović, Redžović, Rudović, B. Marstijepović, Molabećirović (od 72. Ajković).

IGALO: Raičević, Acevedo, Đukanović, Bumbar, Guzina (od 84. Grbić), Maraš, Radović, Dajević (od 84. Đurđević) , A. Vujičić, Koprivica, Petrović.

Otrant nije slavio u dva meča u Ulcinju, ali je nakon brejka protiv Koma sada uspio da slavi i u derbiju začelja. Ulcinjani su pobjedom protiv Igala stigli na samo dva boda zaostata od rivala, što znači da trenutno zaostaje samo dva boda u odnosu na rivala u borbi za opstanak. Domaćin je imao sjajno otvaranje utakmice – prvo je pogodio Banović u 18.minutu, a zatim dvadesetak minuta kasnije i Molabećirović.

R. PEROVIĆ

PODGORICA – Na konferenciji za medije u Razgradu pred duel s Bugarskom na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, Stevan Jovetić je na pitanje da li osjeća veći pritisak zbog realne mogućnosti da mu je ovo posljednji pokušaj da se domogne šampionata Starog kontinenta, budući da će u novembru napuniti 34 godine, odgovorio:

- Ne razmišljam o tome, ne bih volio da su mi ovo posljednje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Ne osjećam veći pritisak nego inače – kazao je kapiten Crne Gore.

Tri dana kasnije, uoči susreta sa Srbijom pod Goricom, selektor naših fudbalera Miodrag Radulović nedvosmisleno je poručio da je za aktuelni sastav ovo izvjesno posljednja prilika da ispiše istoriju i pojavi se na najvećoj sceni. Jer – predstojeći Euro igraće se 2024, naredni Mundijal tek 2026, a drugo sljedeće EP 2028. godine.

- Ovo je zenit ove generacije, puni su iskustva, u najboljim godinama, ovo je situacija da napravimo dodatni korak više nakon pobjede u Bugarskoj – istakao je Radulović na konferenciji za medije u Kući fudbala.

Radulovićevo zapažanje je logično, kao i njegova (neskrivena) ambicija da se baš ove godine napravi dugo čekani korak više i izbori odlazak na veliko takmičenje, iako je i on svjestan da je Crna Gora kvalitetom iza Srbije i Mađarske kao favorita grupe G. Brojke ne lažu, godine se ne mogu sakriti – Crna Gora je najstarija fudbalska reprezentacija od svih sedam sa prostora bivše Jugoslavije, kada se gledaju sastavi iz martovskih mečeva kvalifikacija za EP. Prosjek godina prve postave ,,sokola“ u pobjedi nad Bugarskom bio je 29,09. Petorica igrača iz startnih 11 imala su manje od 30 godina – Igor Vujačić (28), Marko Bakić (29), Vukan Savićević (29), Sead Hakšabanović (23) i Nikola Krstović, koji će 5. aprila proslaviti 23. rođendan. Prosjek ,,pada“ kada se raču-

za

Fudbalska reprezentacija Crne Gore od svih ekipa najveći prosjek godina na startu kvalifikacija

,,Sokoli“ najstarija selekcija u

naju igrači koji su ušli s klupe i iznosi – 28,9 godina.

U porazu od Srbije (2:0) u Podgorici, Miodrag Radulović izveo je stariju postavu nego u Razgradu. Prosjek godina bio je 29,7, a računajući i one koji su ušli u igru – 28,6. Najstariji od igrača koji su dobili šansu je golman Milan Mijatović sa 35, a najmlađi Nikola Krstović sa 22. Hakšabanović i Milutin Osmajić, koji je u oba duela dobio šansu kao rezerva, imaju po 23, i uz Vladana Bubanju (24) i Lazara Carevića (24) bili su jedini u protokolu za oba meča

Evropski tekbol tur u Podgorici

s manje od 25 godina. Srbija je na teren u Podgorici izašla s ekipom čiji je prosjek godina 27,5, sa samo tri igrača u četvrtoj deceniji života – Nemanjom Gudeljom (31), Filipom Đuričićem (31) i Dušanom Tadićem (34).

U našoj reprezentaciji bilo ih je sedmorica – Mijatović (35), Stefan Savić (32), Žarko Tomašević (33), Marko Vešović (31), Aleksandar Šćekić (31), Adam Marušić (30) i Stevan Jovetić (33).

Od onih koji su ušli s klupe, jedino je Osmajić (23) dio ,,novog talasa“ – Nikola Šipčić

Crnogorski predstavnici

PODGORICA – Crnogorski predstavnici nastup na Evropskom tekbol turu u Podgorici završili su u grupi, u prvom krugu takmičenja.

Nastupilo je deset crnogorskih ,,tekera“, a šampion Crne Gore u sinlgu Željko Janković ostvario je dvije pobjede i u duelu za prvo mjesto izgubio je od Mađara Hegeduša. Na identičan takmičenje je završio i Balša Bogićević, koji je poslije dva trijumfa izgubio duel od Mađara Ćabija.

Najprijatnije iznenađenje bio je Veljko Ljumović, koji je sa 14 godina slavio protiv Rumuna Dumitrua, ali je poražen u meču za prvo mjesto od Portugalca Brita. U grupi zaustavljeni su i Marko Žarković i Andrija Jovanović, ali je nastup u singlu za njih bio samo zagrijavanja za dubl. Žarković je kazao da je super igrati kod kuće, navodeći da je i odgovornost veća, kada te gledaju tvoji navijači. -Sigurno da je to lijepo iskustvo. Veliki je broj kvalitetnih

igrača, organizacija je na vrhunskom nivou. Meni je primaran nastup u dublu, međutim, zadovoljan sam kako sam odigrao i singl – kazao je Žarković.

Dominirali su mađarski takmičari i osvojili prvo mjesto u deset od 16 grupa. Soma Čeri je do prvog mjesta stigao pobjedom nad sunarodnikom Gergom Vargom uz veliku borbu u tri seta.

- Ne volim da igram singl, više sam koncentrisan na dubl konkurenciju, međutim i ovo je na-

Startna postava Crne Gore na meču sa Srbijom

ekipa s prostora bivše SFRJ imala

najstarija u regionu

Prosjek godina eks-JU selekcija

1. Crna Gora 28,7 godina (1. meč 28,88 - 2. meč 28,6)

2. Hrvatska 27,6 (27,7 – 27,5)

2. S. Makedonija 27,6*

4. BiH 27,1 (26,7 – 27,5)

5. Kosovo 26,3 (26,5 – 26,1)

6. Srbija 26,1 (25,7 – 26,5)

7. Slovenija 25,6 (25,7 – 25,5) (Prosjek godina obuhvata sve igrače koji su nastupili – startere i oni koji su ušli s klupe) *Sjeverna Makedonija odigrala je samo jedan kvalifikacioni meč

26,5, a u duelu s Andorom (1:1) obavio je četiri izmjene i starost igrača bila je 26,1 godinu. Četvrta na listi po starosnoj dobi reprezentativaca je Bosna i Hercegovina. Faruk Hadžibegić, nekadašnji selektor Crne Gore, do trijumfa nad Islandom (3:0) došao je s timom prosječne starosti 26,75, dok je poraz od Slovačke (2:0) pretrpjela nešto starija ekipa 27,46.

U oba meča startna postava je bila ista – prosjek godina bio je 25,8.

MAKEDONCI I HRVATI IZJEDNAČENI

Nakon dvonedjeljne pauze u subotu se nastavlja

Meridianbet 1. CFL

Pet mečeva u

četiri termina

PODGORICA – Poslije dvonedjeljne pauze u subotu se nastavlja Meridianbet 1. CFL utakmicama

ima 27, Vladimir Jovović 28, Stefan Lončar 27, a Driton Camaj 26 godina.

U odnosu na ,,podgorički“ prosjek godina, selektor Srbije Dragan Piksi Stojković tri dana ranije protiv Litvanije (2:0) izveo je još mlađu ekipu – prosjek je bio 26,6 godina, sa snagama s klupe 25,7. Računajući sve igrače koji su dobili šansu u prva dva kola, prosjek godina Crnogoraca je 28,7, a Srba 26,1 godina.

SLOVENCI NAJMLAĐI

Od selekcija sa prostora nekadašnje SFRJ, na početku

kvalifikacija za šampionat u Njemačkoj najmlađi je bila Slovenija.

Selektor Matjaž Kek u pobjedi nad San Marinom (2:0) koristio je 16 igrača čiji je prosjek godina 25,5, dok je šansu u trijumfu nad Kazahstanom (2:1) dobilo njih 15, prosječne starosti 25,7 godina.

Poslije Slovenije i Srbije, najmlađu reprezentaciju na startu borbe za odlazak u Njemačku imalo je Kosovo.

Francuski stručnjak Alen Žires u remiju s Izraelom (1:1) dao je minutažu petnaestorici igrača prosječne starosti

Reprezentacija Hrvatske, treća sila svjetskog fudbala, u remiju sa Velsom iskoristila je četiri zamjene, a prosjek godina 15 igrača na koje je računao Zlatko Dalić bio je 27,7 godina.

Nešto mlađi bili su ,,vatreni“ u pobjedi nad Turskom u gostima (2:0) – 27,5 godina. Najstariji je Luka Modrić sa 37. Ukupan prosjek godina Hrvata u dva meča je 27,6, identičan kao i Sjeverne Makedonije na startu kvalifikacija, s tim što su ,,lavovi“ odigrali samo jedan meč, u kojem su pobijedili Maltu (2:1).

Blagoja Milevski odabrao je startnu postavu prosječno ,,staru“ 27,3 godine, ali je koristio nešto starije rezerviste.

N. KOSTIĆ

nastup završili u grupi

čin da napredujem. Takmičenja Evropskog tura uvijek su sjajna, tako je i ovdje. Bili smo u Madridu nedavno i ovdje je jednako dobro. Teško se kvalifikovati za Evropske igre, jer u Mađarskoj velika konkurencija. Nadam se da ću u dublu ovdje stići do završnice i boriti se za medalju – kazao je Čeri.

Jedan od najboljih igrača planete Martin Čerekje, osmi na planeti, ističe da je osnov napretka vježbanje.

- Crna Gora je prelijepa zemlja, a i organizacija je vrlo

dobra. Turnir je na izuzetno visokom nivou, to se vidi i po igračima koji nastupaju, sudijama. Vidio sam puno crnogorskih igrača i utisak mi je da uvijek podižu nivo igre – rekao je Čerekje i naglasio da je za dodatan napredak potrebno mnogo vježbe.

-Posebno kod servisa, to su sati i sati vježbe da bi lopta uvijek bila na istom mjestu i nogom da date dosta snage – rekao je Čerekje, uvjeren da će Evropske igre, na kojima će tekbol debitovati, biti prava prezen-

tacija sporta.

-Ove godine je mnogo kvalitetnih turnira na kom učestvuje veliki broj igrača. Tekbol raste vrlo brzo, recimo ovdje učestvuju igrači iz preko 30 zemalja. Evropske igre su šansa da pokažemo svima šta je tekbol.

To je naša šansa da pokažemo i kvalitet igre. Nadam se da će u bliskoj budućnosti svi znati šta je tekbol – rekao je Čerekje. Današnji program u ,,Voco“ dvorani počeće u devet sati, a na programu biće mečevi u dubl konkurenciji. R. P.

27. kola. Zanimljivo je da će pet utakmica biti odigrano u četiri termina – kolo će od 15 časova otvoriti derbijem sjevera Rudar i Jedinstvo, a u istom terminu igra se i meč Budućnost – Mornar. Od 16 časova sastaće se Iskra i Petrovac, sat kasnije počinje duel Dečić – Jezero, a derbi kola od 18 časova u Nikšiću igraju Sutjeska i Arsenal.

TRADICIJA NA STRANI PODGORIČANA

Mornar je drugi dio sezone otvorio odlično, ali u posljednja tri meča nije postigao gol i osvojio je samo dva od mogućih devet bodova. Međutim, gledajući samo proljećni dio prvenstva Mornar ima dobar skor – po tri pobjede i remija, uz samo jedan poraz (i to na domaćem terenu od Petrovca). Međutim, gostuje Budućnosti, protiv koje ne zna za pobjedu još od 27. februara 2016. godine. Od tog meča na 11 međusobnih duela ,,plavi“ su slavili čak 10 puta, dok su Barani izbjegli poraz samo 31. jula 2021. godine (1:1).

-Budućnost je u naletu. Napravila je dobar niz, istopila prednost Sutjeske i sigurno da će biti teško. Očekuje nas zahtjevan meč, ali se nadam da možemo pružiti dobru partiju. Veći pritisak je na domaćinu, što može biti naša prednost – objasnio je Marko Ćetković, ofanzivac Mornara.

Barani su 270 minuta bez gola (posljednji put pogodio je Bećiraj u četvrtom minutu nadoknade meča protiv Jedinstva)...

- Moramo nastojati da preki-

nemo post. Treniramo dobro i vjerujem da ćemo to pokazati i na terenu. Za nas je najvažnije da ne izgubimo, a mislim da imamo svoje adute da se suprotstavimo – dodao je Ćetković. Sa druge strane Podgoričani su poraženi na kraju jesenjeg dijela od Iskre (3:0), a u proljećnoj polusezoni imaju tri remija. Zbog toga jasno je da su sve brojke na strani Budućnosti, koja ima priliku da uz meč manje, čeka duel Sutjeske i Arsenala sa ,,plus 3“ u odnosu na Nikšićane i nadaju se novom kiksu rivala.

PRITISAK ZA SUTJESKU

Sutjeska je u posljednja četiri kola čak tri puta remizirala, pa ima veliki imperativ protiv Arsenala. Nikšićani su dozvolili ekipi Budućnosti da ih sustigne na tabeli, tako da je duel sa Tivćanima od izuzetnog značaja. -Znamo dobro kvalitete Tivćana. Neće biti lako, ali moramo razmišljati samo o pobjedi. Mislim da Arsenal nije slučajno u gornjem dijelu, tako da smo maksimalno oprezni i nadam se da možemo do pozitivnog ishoda – rekao je Jovan Nikolić, vezista Sutjeske. Nakon serije remija uslijedila je pauza. U subotu Sutjeska želi da otvori pobjednički niz. - Pauza nam je prijala i mislim da smo je iskoristili maksimalno. Jasno je da slijedi uzbudljiva trka za titulu, a svaki meč ima posebnu važnost. Zbog toga već od Arsenala moramo tražiti put do pobjede – dodao je Nikolić.

Ako se zna da je Arsenal vezao tri meča bez pobjede, onda je jasno da će i Tivćani tražiti reakciju.

ČEKA SE DEČIĆ

Dečić je najveća enigma. Tuzani su promijenili trenera, ali su nastavili sa lošom serijom rezultata. Dečić je vezao tri remija, postigao samo dva gola u posljednja četiri kola, pa je na tri boda minusa u odnosu na trećeplasirani Petrovac.

Zanimljivo je da Dečić čeka meč protiv Jezera, ekipe koja tradicionalno ne leži Tuzanima. Tokom 10 međusobnih duela u okviru Prve lige Tuzani su slavili samo 16. oktobra 2021.godine, pa je jasno da će Dečić igrati i protiv tradicije...

-Imali smo dosta vremena za analizu i pripremu. Svjesni smo da nam treba pobjeda da uđemo u dobar ritam i da krenemo da krčimo put ka gornjem dijelu. Imamo kvalitet i siguran sam da ćemo to potvrditi. Jezero je neugodno, igraju čvrsto, borbeni su, teško primaju golove, ali mi razmišljamo o sebi – uvjeren je Ilir Camaj, napadač Dečića. U lošem nizu je i Jezero. Plavljani su na 14 posljednjih mečeva savladali smo Arsenal, imaju samo tri boda više od ,,fenjeraša“, ekipe Iskre, pa je jasno da ih čeka teška borba za spas.

Kada je već u pitanju borba za opstanak Iskra je još u najtežoj situaciji, a nakon dva vezana remija želi da iznenadi Petrovac, koji je poslije ,,šok terapije“ i promjene trenera dobro odreagovao (pobjeda protiv Mornara i remi protiv Sutjeske). Važan meč za opstanak igraju rivali sa sjevera Rudar i Jedinstvo. Pljevljaci su u posljednjih 12 kola ostvarili samo jedan trijumf, a protiv Jedinstva koje ima četiri boda više idealna je šansa za Rudar da se primakne sigurnoj zoni. R. PEROVIĆ

Momenat sa utakmice Budućnost -Sutjeska pod Goricom

Prva liga za vaterpoliste (5. kolo)

Završeno 23. pojedinačno prvenstvo Starog kontinenta za dame čiji je domaćin bio Petrovac

Meri Arabidze šampionka Evrope

Gruzijka Meri Arabidze (2.433) nova je šampionka Evrope za 2023. godinu čiji je domaćin bio Petrovac

– Crna Gora. Ona je među 136 učesnica iz 36 zemalja

Starog kontinenta imala najbolji učinak i sa 8,5 poena zasluženo slavila tim prije jer je turnir završila bez poraza sa šest pobjeda i pet remija.

Isti bodovni saldo imala je i

Poljakinja Olivija Kolbasa, ali zbog slabijeg buholc koeficijenta okitila se srebrnom medaljom, dok je njenoj zemljakinji Aleksandri Maltevskoj pripala bronzana sa osam osvojenih poena. Pored pomenutih amazonki nastup u Svjetskom kupu koji prethodi borbama za planetarnu titulu obezbijedile su Stavroula Tsalakidou, Salome

Melia, Klaudija Kulon, Lela Javakašvili, Lejla Garifulina i Nađa Tončeva

- Neizvjesnost do posljednjeg kola ukazuje o kvalitetu i dramatičnoj završnici evropskog šampionata – rekao je selektor crnogorskih amazonki

Predrag Nikač, komentarišući za Pobjedu prvenstvo Starog kontinenta u Petrovcu.

– Arabidze je na kraju mudro remizirala sa zemljaki-

Arabidze 1 Gušard 0

njom Salome, što joj je bilo i dovoljno za ukupan trijumf – evropsku krunu. Do samog kraja za petama joj je bila Kolbasa, koja u posljednjem kolu nije uspjela da pobijedi Grkinju Tsalakidou i tako u konačnom potisne Gruzijku sa trona. Remi joj je donio bronzu zbog buholca. U

najkraćem – za ovih jedanaest dana u Petrovcu se igrao vrhunski šah – ističe Nikač. Kada je riječ o igri i plasmanu naših predstavnica, može se reći da su dostojno reprezentovale matične klubove i Crnu Goru. Bilo je vidljivo da su u nekim partijama platile ceh neiskustvu te da im kaisa nije

U Pljevljima održan drugi memorijal ,,Vlastimir Bujišić“

Đukić do titule bez poraza

U odličnoj organizaciji ŠK Rudar i porodice Bujišić, u pljevaljskom hotelu „Franca“ održan je drugi memorijal ,,Vlastimir Vlasto Bujišić“ posvećen prerano preminulom FIDE majstoru, jednom od najboljih šahista ovoga kraja, koji je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskom šahu, a posebno u svojim rodnim Pljevljima. Na turniru su nastupila 82 igrača iz svih krajeva naše zemlje i okruženja. Uz srdačnu dobrodošlicu, prisutne su pozdravili Vidan Jakić,

predsjednik ŠK Rudar i Miloš Bujišić u ime porodice. Oni su kroz prizmu uspomena podsjetili na lik i djelo pokojnog Vlasta, poželjevši gostima ugodan boravak i sreću u sportskom i fer nadmetanju. Prvo mjesto osvojio je velemajstoru Nikoli Đukić, sa 7,5 poena pri čemu je šest partija riješio u svoju korist i tri remizirao Drugo mjesto pripalo je Nikoli Potpari sa 7 poena, koliko je imao i trećeplasirani Vladimir Bilić. Među

bila naklonjena u presudnim trenucima kada su njihove pozicije obećavale pozitivan rezultat. Ipak, sve čestitke Nikolini Koljević ( ŠK ,,Crnogorac“) koja je sa šest poena završila na diobi od 43. do 57. mjesta i uvećala lični rejteng za 21 ELO. Takođe, treba pohvaliti i učinak članica ŠK ,,Budućnost-Omladinac” Mateji Popović (4,5), Tari Ivanović (4) i Miji Mariji Maraš (1) koje su se hrabro hvatale u koštac sa renomiranim protivnicama boljim i po titulama i po rejtingu. - Što se tiče učinka Crnogorki, ukupno sam zadovoljan –nastavlja selektor Nikač. Nikolina Koljević je opravdala očekivanja, učinkom čak i popravila svoj rejting što ohrabruje pred naredna iskušenja. Očekivao sam više od Mateje Popović, bez obzira što je završila na boljoj poziciji nego što je startovala. Za ostale njene klupske drugarice, debitantkinje na šampionatu može se reći da su zadovoljile. Osjetile su kvalitet i draž evropske smotre, postale su svjesne koliko treba truda i rada za neki zapaženiji učinak. Ponoviću žal, što je prvenstvo u Petrovcu propustila naša višestruka omladinska i seniorska prvakinja Aleksandra Milović – zaključio je Nikač. Na kraju, crnogorski selektor je imao samo i riječi hvale za organizatore prvenstva – Hotel Palas u Petrovcu. To mišljenje su Šahovskom savezu Crne Gore uputili svi gosti a Crna Gora se još jednom pokazala kao dobar domaćin. Ovo je zapravo bila lijepa uvertra za naredno ekipno prvenstvo Evrope koje će se održati u Budvi u novembru. Nagradni fond Evropskog prvenstva u Petrovcu iznosio je 60.000 eura.

Kotorani potopili

Budvane

Primorac 11

Budva 6

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 100. Sudije: Matijašević i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 1:3, 2:2, 2:3, 1:3.

BUDVA: Kolesko, Ivanović, Žardan 1, Kojičić, D. Dragović, Ivanović, Egorov, Vukićević, N. Dragović 3, Stahor 1, P. Ćetković, Janović, D. Ćetković, Moračanin 1.

PRIMORAC: Kralj, Vučković, Mršić 3, Gopčević 2, Mačić, Vukasović 1, Paunović, Gardašević 3, Stanojević 1, Krivokapić, Janović 1, Naštrica, Mandić, Perov. Vaterpolisti Primorca opravdali su ulogu favorita u 5. kolu najjače crnogorske lige. Do novih bodova gosti su stigli boljom igrom kroz tri četvrtine, a već nakon osam minuta bilo je jasno ko će pobijediti u Budvi. Slavili su Kotorani 11:6, a u njihovim redovima najuspješniji su bili Mršić i Gardašević sa po tri gola. Jedan manje je upisao Gopčević. Kod domaćina istakao se Dragović sa tri gola. Večeras od 19 sati sastaće se Kataro i Jadran.

Danas počinje tradicionalni međunarodni turnir ,,Beogradski pobednik“

Nastupaju Savković i Marčić

nagrađenima su i Blažo Kalezić, Igor Sarić, Dragiša Blagojević, Draganić Veljko i Armin Mušović sa po 6,5, te Pavel Anisimov, Milenko Lončar, Andrej Šuković i Miloš Vlatković sa po 6 poena.

PODGORICA – Crnogorski bokseri Stefan Savković i Petar Marčić učestvovaće na tradicionalnom međunarodnom turniru ,,Beogradski pobednik“.

Savković će se danas, u osmini finala kategorije do 71 kilogram, boriti protiv Ismaila Mucoglova iz Rusije. Protivnik Marčića, za plasman među osam najboljih u kategoriji do 81 kilogram, biće Marsel Meinl iz Austrije. Crnogorske borce predvodiće selektor Nikola Ružić. Beogradski pobjednik, koji će biti održan jubilarni 60. put, okupiće boksere iz 25 država. R. P.

Priredio: B. KADIĆ

A. M.

Sa sinoćnjeg meča u Kotoru

GORI

Živojin Mišić: Upotrijebite sva sredstva, pa makar i krajnja

Poziv Živojina Perića na „jednostavno odbacivanje“ nezakonitih odluka iz 1918. je bio svojevrsni pravni idealizam. U realnosti to nije bilo moguće, jer je čudovišna karađorđevićevska imperijalna tvorevina, od 1918. do 1941. godine, počivala na goloj sili, pljački, birokratskim manipulacijama i beskrupuloznosti

Piše: Tijana LOPIČIĆ

O bezvrijednim odlukama Podgoričke skupštine je nešto kasnije pisao jedan od najznačajnih srpskih pravnika Živojin Perić u studiji „Crna Gora u Jugoslavenskoj federaciji” (1940).

„Međutim – piše Perić - kad god ima mogućnosti da se jedno stanje stvoreno nezakonitim (neustavnim) putem otkloni bez nasilja, pravnici su, na prvom mjestu, obavezni da to učine. To je baš slučaj s odlukom Podgoričke Velike

Skupštine: treba jednostavno da se ta, odluka odbaci i negira kao nešto što nije ni bilo, i, radeći tako, ne vrši se nikakvo nasilje ni prema kome.“

Perić je ovo sugerisao kao častan čovjek i nesporni pravni autoritet. Ali, njegov poziv na „jednostavno odbacivanje“ nezakonitih odluka iz 1918. je bio svojevrsni pravni idealizam. U realnosti to nije bilo moguće, jer je čudovišna karađorđevićevska imperijalna tvorevina, od 1918. do 1941. godine, počivala na goloj sili, pljački, birokratskim manipulacijama i beskrupuloznosti.

U realnosti se zbivalo nešto drugo. Karađorđevićevske okupacione trupe su u Crnoj Gori od oktobra 1918. godine brutalno i sistematski suzbijale sve simbole i obilježja crnogorskog identiteta i crnogorske državne tradicije. Na crnogorskoj kapi su se tada, prvi put u istoriji, našla četiri ocila (ili ognjila). Živojin

Mišić je zbog snažnog otpo-

ra okupaciji poručio Dragutinu Milutinoviću da se „na teritoriji koju je okupirala naša vojska upotrebe sva sredstva, pa makar i krajnja”. Izgleda da Milutinović u tome po procjeni beogradskih vlasti nije bio dovoljno brutalan, pa ga je već u martu 1919. zamijenio general Milorad Mihailović, pod čijom su komandom u naredne dvije godine počinjene hiljade teških zločina. Oni koji su odbijali da se zakunu na vjernost srpskom kralju su masovno i svirepo batinani, često do smrti. Uporedo s time, uništavane su porodice i seoska naselja koja su pružala otpor zatiranju crnogorskog imena i države. Stanovništvo je masovno odvođeno u zatvore, Zatvarani su i starci, žene sa malom đecom, kao i trudnice. Seoskom stanovništvu je zabranjivano da obrađuje zemlju i izvodi stoku na ispašu. Zabranjivano mu je i da ide u obližnje varoši na pijacu. Više seoskih porodica je natrpavano u manji broj kuća okruženih jakom stražom, što je zbog nehigijenskih uslova dovodilo do velike smrtnosti. Porodicama

koje su podržavale crnogorske ustanike je sistematski uništavana imovina i ubijana stoka, dok su se kaznene čete pod komandom srpskih oficira, danima hranile na račun seoskog stanovništva.

O tome postoje brojni izvještaki koje su u Italiji 1920. godine podnijeli izbjegli crnogorski oficiri.

Uprkos gvozdenom obruču koji je okupaciona vlast postavila oko porobljene Crne Gore, bilo je i pojedinaca koji su pisali o tim zločinima, poput beogradskog novinara Pantelije Jovovića. Bila je to najbrutalnija okupacija sa hiljadama žrtava, spaljenih kuća i uništenih imanja. Ovakvim metodama je širom Crne Gore fizički i materijalno uništen jedan cijeli društveni sloj, o čemu do danas nije sačinjena sistematizovana i adekvatna dokumentacija.

Slična sudbina zadesila je i Crnogorce u emigraciji, koji su od 1921. godine bili hapšeni i isporučivani karađorđevićevskoj tajnoj policiji ili bili proganjani od tajnih policija savezničkih sila.

Ali, činjeno je to i ranije. Crnogorski kapetan Stevan Bajko-

lačke ruke mafije srbijanskih oficira za vrijeme evropskog rata mučenički padoše u Solunu za čast i slobodu svoje ljubljene izmučene otadžbine“. Bajković navodi da je po njegovim saznanjima na taj način stradalo šesnaest Crnogoraca.

„Oni Crnogorci, koji se ne daju u srbijansku službu, a ovi hoće da ih pošto poto dočepaju, bivaju hvatani od strane srbijanskih žandarma u stanu njihovom, na glavu im se odmah nataknu šajkače i vezani bivaju sprovedeni u komandu mjesta kao - srbijanski vojni bjegunci! A oni, kojima je već unaprijed od strane Srbijanaca potpisana smrtna presuda, doćeruju se u komandu mjesta pred pukovnika Tucakovića, koji žandarmu, u prisustvu doćeranoga, obično rekne: „Odvedite ovoga, pa neka se onda vrati kroz pet minuta“. Taj, razumije se, nije se više nikada vraćao, jer te riječi su značile koliko i „ovaj odmah da se smakne!“ Do sada je tim načinom, koliko je samo meni poznato, šesnaest Crnogoraca platilo glavom. Jedino se spasio Crnogorac Mitar Hadžić, koga su uzeli u zaštitu Englezi“ (Stevan Bajković, „Vrijeme gladnih i žrtvovanih“, Crnogorski kulturni forum, Cetinje, 2017, str. 40).

Sve što je radio Aleksandar Karađorđević od kraja 1918. godine, činjeno je uz podršku velikih sila, na prvom mjestu, Francuske. Dok je Crna Gora uništavana, Mirovna konferencija u Parizu (1919) je zakulisno omogućavala realizaciju Aleksandrovih imperijalnih planova – što je Jovan Čubranović s pravom nazvao „najvećim zločinom u istoriji“.

CRKVA SRBIJE

Crnogorski kapetan Stevan Bajković svjedoči da su Crnogorci u Solunu 1917, godine, koji bi odbili da se zakunu srpskom kralju Petru na vjernost i pristupe srpskoj vojsci, bili kidnapovani od tajne srpske policije i likvidirani. Bajković navodi da je po njegovim saznanjima na taj način stradalo šesnaest Crnogoraca

vić svjedoči da su Crnogorci u Solunu 1917, godine, koji bi odbili da se zakunu srpskom kralju Petru na vjernost i pristupe srpskoj vojsci, bili kidnapovani od tajne srpske policije i likvidirani. Bajković je svoje bilješke i posvetio tim mučenicima čija imena nijesu ni zapisana: „Sjenima braće Crnogoraca, koji od bratoubi-

Kobnu sudbinu nije izbjegla ni Crnogorska pravoslavna crkva, koja je, kao narodna crkva, stoljećima bila izraz istorijskog i duhovnog postojanja crnogorskog naroda. Aleksandar Karađorđević je ukinuo autokefalnu Crnogorsku crkvu ukazom od 17. juna 1920. godine. Cetinjski manastir koji su gradili crnogorski mitropoliti, prigrabila je Crkva Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja je od tada svakim svojim činom negirala crnogorsko nacionalno biće i koja to čini sve do danas, otvoreno kri-

Karađorđevićevske okupacione trupe su u Crnoj Gori od oktobra 1918. godine brutalno i sistematski suzbijale sve simbole i obilježja crnogorskog identiteta i crnogorske državne tradicije. Na crnogorskoj kapi su se tada, prvi put u istoriji, našla četiri ocila

votvoreći istorijske činjenice. Petnaestak godina nakon ukidanja Crnogorske autokefalne crkve, pojavila se ideologija svetosavlja. Bilo je to sredinom 1930-ih. Sa nastankom tog ideološkog programa, Crkva Srbije je počela da se pozicionira kao vodeći eksponent srpske velikodržavne i ekspanzionističke politike. Njeno djelovanje je karakterisao otvoreni etnofiletizam. Jedna država, jedan narod, jedan jezik. Sve je to od početka predstavljalo najdrastičnije kršenje crkvenih kanona. Ovo je dobilo na zamahu 1941. godine, s pojavom zlokobnog projekta Stevana Moljevića „Homogena Srbija”, koji je bio ideološki program četničkog pokreta Draže Mihailovića. Ovaj nakazni plan je tokom ratnih godina rezultirao masovnim ubistvima i etničkim čišćenjem, pored ostalog, i istrebljenjem muslimanskog stanovništva na području Foče - o čemu je Pavle Đurišić po završetku operacije pismeno izvijestio svog nadređenog, Dražu Mihailovića. Četnička ideologija je doživjela krah u Drugom svjetskom ratu. Propala je, jednako kao i hegemonistički karađorđevićevski koncept. Novo avnojevsko federativno uređenje omogućilo je ravnopravnost južnoslovenskih naroda i ostvarenje njihovih istorijskih i državnih težnji.

Ali, velikosrpska ideologija i četništvo ipak nijesu bili poraženi u potpunosti. Preživljavali su u krugovima Srpske pravoslavne crkve, čiji su pojedini sveštenici u Drugom svjetskom ratu, poput Milorada Mace Vukojičića i Slobodana Šiljka, počinili ratne zločine i nakon suđenja strijeljani kao neprijatelji naroda. (Nastavlja se)

Milorad Mihailović na okupiranom Cetinju

Dragutin Milutinović

Stevan Bajković, kapetan crnogorske vojske

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 ,,Sl. list CG“, br. 13/07, br. 61/13 i br. 37/17) odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 08.03.2023. godine, izvršni direktor dana 08.03.2023. godine, donosi sledeća

P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „FITOGAL – SIGURNA FORMULA“

1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapredenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.04.2023. godine traje do 30.04.2023. godine.

3. Fond nagrada: 50 x vaučer u vrijednosti 20.00€ Ukupan fond nagrada iznosi 1,000.00€ sa PDV-om

4. Nagradni fond sastoji se : 50 vaučera u vrijednosti 20.00€ za trgovinu u Cosmetics objektima Ukupna vrijednost svih vaučera iznosi 1,000.00€ sa PDV-om (Vaučer se moze iskoristiti u bilo kom Cosmetics marketu, apoteci ili parfimeriji i to jednokratno, u cjelosti. Vaučer važi do 15.06.2023.)

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 01.04.2023. godine objavljivanjem u štampanim medijima , a završava se 30.04.2023. godine.

5.2. Pravo ucešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.04.2023. do 30.04.2023. godine OS-

TVARE KUPOVINU NAJMANJE 1 PROIZVODA IZ ASORTIMANA brenda FITOGAL u Cosmetics marketima, apotekama, parfimerijama ili putem Cosmetics online prodaje na Cosmetics mobilnoj aplikaciji. Na blagajni, ili prilIkom uručivanja online porudžbine kupac će dobiti fiskalni račun za kupljenu robu, na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime prezime, adresu, broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje ce biti na vidnom mjestu u Cosmetics marketima apotekama. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Dubak, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u TC Big Fashion, slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 15.05.2023. godine u 15h .

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na društvenim mrežama: Facebook Instagram strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima širom Crne Gore.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika.

Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument i izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila: Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem, u roku od 3 dana od dana nastanka nepredviđene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „FITOGAL – SIGURNA FORMULA“ biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću.

Mali oglasi

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000008

1

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 4

KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom. Dolazim po pozivu. Povoljno! Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000008

5

Poslovna oznaka I.br.211/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Foldana financial doo, koga zastupa Valentina Dujović Radulović advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Sanja Šekularac adresa ul.Kralja Nikole bb, radi naplate novčanog potraživanja, u smislu odredbe čl. 25 čl. 205210 ZIO-a, dana 29.03.2023. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Sanja Šekularac, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 211/2023 od 06.02.2023. godine godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Дана 29. марта 2023. године преминула је наша драга

НАДЕЖДА Владова РАЈКОВИЋ

дјевојачко ЗЕЛЕНОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Загорич у Подгорици, дана 30. марта од 13 до 16 часова и 31. марта од 9 до 14.30 часова када ће се и обавити сахрана на истом гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ДАРКО и БОЈАН, снаха ВЕСНА, унучад ФИЛИП, КРИСТИНА, ЛУКА и ДЕЈАН и остала многобројна родбина

Dana 29. marta 2023. u 26. godini tragično je preminuo naš dragi i voljeni

EMIL Nermina – Nela ČELEBIĆ

Hatar (saučešće) primamo u gasulhani (kapeli) kod Bistrice dana 30. marta od 9 do 16 časova i dana 31. marta od 9 do 14 časova. Dženaza (sahrana) će se obaviti dana 31. marta u 15 časova na mjesnom groblju na Bistrici.

Ožalošćena porodica: otac NERMIN – NELE, majka NERMINA – NINA, brat EDIN, stric SAMIR, tetke SENADA, SEMIJA, ZUMA i DELVA, ujaci NEDŽAD i ESAD, babe ŠAĆIRA i DRAGA i ostala rodbina ČELEBIĆ i RASTODER

Četvrtak, 30. mart 2023. Oglasi i obavještenja

Дана 29. марта 2023 умро је у 89. години наш добри

ВУЧИЋ Миладинов

ШЋЕПАНОВИЋ 1935–2023.

Породица ће саучешће примати дана 29. марта од 16 до 18 часова у Колашину у градској капели и дана 30. марта од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу. Кућа жалости: Ул. генерала Булатовића бр. 2, Колашин.

Dana 29. marta 2023. preminuo je, u 68. godini života, naš voljeni

JOVAN Stevanov CEROVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Zagorič, 29. marta od 11 do 15 časova i 30. marta od 9 do 12 časova, kada krećemo na Novo groblje, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova.

Kuća žalosti: Janka Đonovića L-18/7, Zabjelo, Podgorica.

Ožalošćeni: majka CMILJANA, supruga MIRJANA, sestre BOŽANA i MILENA, kćerke ANA i BOJANA, sin FILIP, snaha DRAGANA, unuke ANĐELA i MARIJA i ostala rodbina

Дана 29. марта 2023. у 44. години, преминуо је

изненада наш драги

ВЛАДАН Светислава ПОТПАРИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 30. марта од 12 до 16 часова и 31. марта од 10 до 13 часова, када се креће за Причеље, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Ожалошћени: мајка ЉУБИНКА, отац СВЕТИСЛАВ, супруга СУЗАНА, ћерке ВАСИЛИСА и НИКОЛИНА, брат СТЕВАН, ујак ЉУБИНКО, тетке ЈЕФИМИЈА и

СЛАВИЦА, снаха ИВАНА и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav suprugu naše učiteljice

Ожалошћени: супруга НАДА, син ГОРАН, ћерка НИНА, снаха СЛАВИЦА, унучад САША, АНЂЕЛА, НЕДА и ЛЕЛА, братанићи, братаничине, праунучад и остала родбина ШЋЕПАНОВИЋ

VLADANU POTPARIĆU

UČENICI i RODITELJI odjeljenja III – 8

Posljednji pozdrav našoj dragoj strini i babi

MARTI Jovovoj MILANOVIĆ

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

1204

U mojim snovima još uvijek smo zajedno… Volimo te MM

1206

Porodica pokojnog LJUBA MILANOVIĆA 1210

S tugom se opraštamo od našeg poštovanog kuma

JOVANA CEROVIĆA

Sa kojim smo više od pola vijeka dijelili najljepša ljudska osjećanja i vrijednosti.

Dragi kume, sačuvaćemo te u svojim srcima u trajnom sjećanju.

SLAVKO OTAŠEVIĆ sa porodicom

Devet godina je od smrti našeg dragog

30. марта 2023. године, навршава се шест мјесеци од смрти наше вољене РАДМИЛЕ – МИКЕ РАКОЧЕВИЋ

MIOMIRA – MIJA Andrijinog MARKOVIĆA

Utjehe nema, zaborav ne postoji, ali ostaje doživotna rana i ljubav prema tebi.

Oglasi i obavještenja

Посљедњи поздрав драгој сестри, заови и тетки

НАТАЛИЈИ – МИЛИ ПОПОВИЋ

Отишла си тихо као што си и живјела. Поносни, чуваћемо те од заборава.

Брат ДРАГУТИН – МИЛУТИН, снаха ВИДОСАВА, братанићи ДАРКО и ДЕЈАН ШИПЧИЋ са породицама

Вољеном супругу, оцу и ђеду МИОМИРУ ВУЛЕТИЋУ

Двије године је откако те нема, оде од нас без најаве, објашњења и са собом понесе и дио нас.

Дођосмо ти прије неки дан и дочека нас хладна камена плоча, која стоји изнад твоје вјечне постеље Недостајеш

ТВОЈА ПОРОДИЦА

1202

Ujak

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

CVIJETE Svetozarove BUKILIĆ rođene Pajović

Godina dana je prošla odkad nas ne prate njene blage riječi i njene tople oči. Draga Cvetana, prazninu koju osjećamo, ispunićemo sjećanjima i lijepim uspomenama.

U subotu, 1. aprila porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

DOBRAŠINU JELIĆU književniku 29. 3. 2021 – 29. 3. 2023.

Tvoja ljubav prema Gori Crnoj, nikad utihnula, i danas gori.

Željom je tvojom, da joj i prahom pripadaš, Zapečaćena.

S ljubavlju,

Vrijeme

Ćerka i sestra RAJKA

Ponosna i zahvalna porodica, sinovi SLOBODAN i GORAN, unuci IGOR, BOJAN, MATIJA i ANDREJ, snahe NADA, JELENA i VESNA, praunuci FILIP i TAMARA 1203

Kćerka IVANA

30. 3. 2008 – 30. 3. 2023.

VASO ČIZMOVIĆ

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe, sa nama si u našim mislima i srcima i nakon svih ovih godina... Hvala ti za ljubav, dobrotu, toplinu i plemenitost koju si nam nesebično pružao i činio naš život ljepšim. Nedostaješ...

PORODICA

1195

Prošle su dvije godine prošle su tri godine od kada te nema od tvoje smrti

MILKA SAVO VUŠKOVIĆ VUŠKOVIĆ

koje prolazi ne umanjuje tugu. Vaši likovi ne blijede, sjećanja na vas i vaša djela nikada neće umrijeti.

Teško se mogu pomiriti sa činjenicom da vas više neću vidjeti, ali ste svakog dana prisutni u mojim mislima.

1197

Prošlo je 40 dana od smrti našeg dragog sestrića

DALIBORA NIKEZIĆA

MUSO i ujna SLAVICA AVERIĆ sa porodicom

1198

Godina dana je od smrti moje snahe

CVIJETE Svetozarove BUKILIĆ

Tvoje veliko srce i dobra duša zaslužuju vječno sjećanje zbog svega što si učinila za mene.

Tvoja MIKA – MILEVA BUKILIĆ

Dana 1. aprila 2023. navršava se godina dana od smrti naše drage

„Na ovim izborima odlučujemo hoće li Crna Gora nastaviti putem kojim je odlučno i pametno istrajavala od 21. maja 2006. do 30. avgusta 2020. ili će nastaviti da propada i posrće, kao ove posljednje dvije i po godine, gubeći državno dostojanstvo u zagrljaju

„srpskog sveta“?

Odgovorićemo uspješno tom izazovu 2. aprila.

Još jednom ćemo potvrditi nepokolebljivu odanost ideji građanske Crne Gore, antifašističke Crne Gore, multietničke Crne Gore i - EVROPSKE CRNE GORE!“

Mizantrop kog ćete

obožavati

Odenkirk uspio da pretvori krizu srednjih

godina u

vrlo zabavan pokretački motor AMC mini-serije „Lucky Hank“

A cappella

Prividi

Uoči

meča drugog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u fudbalu između reprezentacija Crne Gore i Srbije, na Stadionu pod Goricom, prekinuto je regularno, tj. normalno funkcionisanje života u gradu. Policija je zatvarala ugostiteljske objekte, postavljala prstenove barikada u užem gradskom jezgru i već nakon 15 sati, upravljala saobraćajnicama po centru.

Navodni meč visokog rizika, srećom po ljubitelje fudbala i navijače crnogorske reprezentacije, završen je u duhu sporta i fudbalske igre, ali nažalost, rezultatski nepovoljno po naš tim. Onda se čovjek pita, da li je sve prošlo bez ijednog incidenta na tribina i van njih zbog toga što je meč imao tu bezbjednosnu pretpostavku, ili bi sve svakako bilo u redu i bez dodatnih aktivnosti organa reda? To ovog puta nijesmo saznali.

U jeku političkih prepucavanja i drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održavaju u nedjelju, 2. aprila - potpuno je jasno da je ovo meč koji se igrao u posebnoj atmosferi. Jasno je i to da okolnosti nijesu redovne. Ali, da li su toliko neredovne da smo morali paralisati grad na skoro 12 sati, ili su u pitanju prividi raznih vrsta?

Himne obje reprezentacije pozdravljene su gromoglasnim aplauzima, makar je tako izgledalo u direktnom TV prenosu. Igrači oba tima u prisnom ličnom odnosu, uz činjenicu da se igralo „muški“ i borbeno do kraja. Na kraju, prisnost u sportu nije poželjan faktor kada jurite bodove. Ali opet, u jeku izbora koje su nam predstavili pod radnim naslovom „za i protiv Crne Gore“, osjeća se da taj narativ i nije baš generalno prihvaćen kao u nekim prethodnim izbornim ciklusima.

Moguće je da je ljudima dosta biranja pod pritiskom, moguće da smo malo i sazreli kao društvo; moguće je i da smo zaslužili da makar u jednom izbornom turnusu glasamo onako kako iskreno osjećamo, bez bojazni. Kažem samo, moguće je.

Nakon prvog kruga izbora za predsjednika Crne Gore, koji je protekao neočekivano mirno i bez mnogo pompe, očekivalo se da dvije sedmice između dva kruga budu pakao, a to ne bi bio prvi

Nakon prvog kruga izbora za predsjednika

Crne Gore, koji je protekao neočekivano mirno i bez mnogo pompe, očekivalo se da dvije sedmice između dva glasanja budu pakao. Međutim, evo nas na pragu drugog kruga, a ne vidi se ni približno očekivana euforija.

Ili je to privid, pa nas ubrzo čeka neki pakao

put. Međutim, evo nas na pragu drugog kruga i osim izvještaja po raznim informativnim emisijama o kandidatima i njihovim posjetama mjesnim zajednicama i naseljima, ne vidi se ni približno očekivana euforija. Ili je i to privid, pa nas u ovih nekoliko dana čeka neki pakao. Svakako, crnogorsko društvo predugo živi u prividima i zabludama. Privide i zablude kreiraju mediji koji, nam svako iz svog interesa ili zablude, nameću vizije stvarnosti. I nikako da se te vizije poklope

s onim što je u Crnoj Gori neminovnost i na kraju krajeva, realnost – koliko god da griješi ili ide u pravom smjeru, Crna Gora sada je upravo onakva kakva je u svojoj suštini. Ni bolja, ni gora. Možda ne valja ništa, ali je takva. Ljudi ove zemlje, više decenija opterećeni raznim problemima, razmišljajući po diktatu interesnih grupa i pojedinačnih interesa, umorni su. Preumorni. Iscijeđeni temama koje objektivno razjedaju građansku supstancu, ako smo je uopšte i imali.

Proći će i izbori za neki dan, a onda će doći i neki novi, a sa njima i nove političke teme i prividi. U kom trenutku, kada i na koji način će crnogorski izbori postati rutina i praznik demokratije, ne znam. Znam da oni to još nijesu ali i da drugog puta osim ovog nema. Možemo mi da imamo lične preferencije, imamo pravo i da gajimo sopstvene privide i zablude, ali bilo kako bilo, ovo jeste izgleda jedini mogući put. I treba da postanemo svjesni toga.

Demokratija podrazumijeva različitost, te da naš lični izbor ne mora uvijek biti u saglasju s interesima većine. Ali, i da se volja većine mora poštovati, a mi, ako vjerujemo u neke druge ideje i ciljeve, imamo šansu da u novom izbornom ciklusu, za četiri ili osam godina, uradimo sve da naša dobije većinsku podršku i predstavnike koji će je i sprovoditi. To je demokratija. Ono gdje se Crna Gora nalazi trenutno, otprilike se može definisati kao privid demokratije. Činjenica je, ne bije nas niko da glasamo za ovo ili ono, ali u nedostatku uređenog sistema vrijednosti, ljudi su željni da glas upotrijebe bez kalkulacija i ucjena. Na kraju krajeva, vrijeme je da vidimo što većina u Crnoj Gori misli. To bi u svakom normalnom društvu bio prioritetni interes. Da li smo mi normalno društvo ili smo prethodnih decenija i godina živjeli privid normalnosti? Neće se jasno vidjeti na junskim izborima, ali osjetiće se trend. Ako smo odabrali demokratiju, jednog dana biće dobro. No, ako nijesmo i samo nam se priviđa, biće i to dobro, zato što će to konačno postati suočavanje sa realnošću. Pa ćemo da vidimo.

Piše: Vladimir MARAŠ

u fokusu

Bob Odenkirk čini krizu srednjih godina beskrajno zabavnom u novoj AMC mini-seriji „Lucky Hank“

Mizantrop kog ćete obožavati

Univerzitetski profesor na rubu krize srednjih godina... Zvuči kao majušan zalogaj za Boba Odenkirka , zar ne? Naravno. Poslije briljantnog oproštaja od „Better Call Saul“ i jednog-jedinog

Džimija Mekgila/Sola Gudmana, vjerovatno bi i mnogo sočnije opisane role, u kontekstu takve glumačke face, djelovale odveć malecko. No, sudeći prema dvije emitovane od osam planiranih epizoda Odenkirkove nove AMC serije, ne postoji razlog za takvu vrstu straha.

Niti je Bob previše velik da Solovo kitnjasto zamijeni odijelom mediokritetskog profe iz ruralne Pensilvanije, niti je AMC mini-serija „Lucky Hank“ – premala za njega.

Neprivlačna tema

Štoviše, uloga Vilijama Henrija „Henka“ Deveroua Džuniora toliko je lijepo legla Odenkirku, da ćete sa pravom pomisliti kako sigurno ima agenta s opasno dobrim njuhom psa tragača... To bi možda i objasnilo kako uvijek dođe do projekata dostojnih svog talenta, ali i bremena očekivanja koje nosi i nosiće, zauvijek, kultni lik kakav je Sol. Daleko od toga da je kriza srednjih godina posebno privlačna i potentna TV ili filmska tema. Osim ako, naravno, ne uključuje meksičke kartele, šibicarskog advokata sa srcem nepopravljivog romantika – i proizvodnju meta („Breaking Bad“). Na vr’ glave više tih sar-

kastičnih, samosvjesnih, prokleto privilegovanih bijelih muškaraca koji ne znaju što će sa sobom. Opet, ako se ne prezivaju Roj i ne posjeduju fascinantnu sposobnost da ubadaju jedni druge uvredama i noževima u leđa („Succession“).

E, „Lucky Hank“ pored takvih kriza srednjih godina zaista djeluje neozbiljno i malo – ali samo na prvu loptu. Mnogo se toga, ipak, kuva ispod crnohumorne površine šoua Pola Liberstina („The Office“) i Arona Zelmana („Sillicon Valley“)... Prvenstveno, jedan totalno drugačiji tip čovjeka u krizi.

Ako su na televiziji do sada proslavljani izvanredni, posebni muškarci u raljama krize srednjih godina, sada je došlo vrijeme za njihovu totalnu suprotnost: za čovjeka koji živi apsolutno mediokritetski

život. I ne samo što je svoje osrednjosti apsolutno svjestan i ne čini ništa da barem malo ustalasa baruštinu učmale svakodnevice, nego namjerno povlači poteze koji ga tjeraju, sve dublje, u samoponištavanje i običnost.

Nagazne mine

Dakle, „Lucky Hank“, pored tematski neprivlačne krize srednjih godina, nosi još jedno breme: to što je njegov glavni junak, u biti, totalni osrednjak. Zašto bi nas onda, u suštini, taj Henk uopšte tangirao? I da li vrijedi gledati ga zbog nečega drugog, ne samo zbog Odenkirka?

O, i te kako! Bob svakako jeste najjači adut serijala i ne-

Glavni glumac jeste najjači adut ove workplace dramedije i neko ko bi vam i najvećeg smora prodao kao mečku na trapezu. No, Liberstin i Zelman već na početku potežu i mnogo simpatičnih sporednih igrača

ko ko bi vam najvećeg smora prodao kao mečku na trapezu. No, „Lucky Hank“ već u startu djeluje kao superzabavan komadić televizije i zbog samog koncepta glavnog lika, i zbog situacija u koje ga kreatori smještaju, i zbog gomile presimpatičnih sporednih likova koje, jednostavno, mora da ima svaka uspjela workplace dramedija.

A kakav je taj Henk; što je to što ga čini materijalom za obožavanje; kako uspijeva da učini jednu osrednjačku krizu srednjih godina – sasvim zabavnom? Iza straobalno dugog, prilično pretencioznog i pretjerano ozbiljnog imena „Vilijam Henri Devero Džunior“ krije se profesor književnosti i šef katedre na Univerzitetu Rejlton u „tužnom i zaboravljenom gradu“ Pensilvanije. Tipičan, ali ipak sasvim atipičan tip.

no oštećen, nekulturno iskren; nesiguran i bolno svjestan sopstvenih ograničenja. Od kada je njegova prva knjiga pobrala lovorike na književnoj sceni, više nije napisao nijednu. Pod totalnom je spisateljskom blokadom; više od deset godina progoni ga bjelina ekrana. A dok šeta naokolo i non-stop drobi, pitali ga za mišljenje ili ne, čini vam se da samo kompenzuje sve te silne riječi koje ne uspijeva da iskuca.

Detronirani šef Henk, pritom, nije u stanju da razmijeni ni dvije riječi sa drugom osobom, a da ne izbaci nešto cinično. Sarkazam je njegov omiljeni umjetnički izraz, a osim da opuča narod, najčešće ga koristi da demonstrira nepopravljivi samoprezir. Njegovu situaciju, naravno, pogoršava i „daddy issues“ momenat: to što je Henk Džunior - sin mnogo uspješnijeg oca. Devero Stariji najugledniji je kritičar i pisac na sceni, a svoje jedino dijete i njegovu majku napustio je još kada je Džunior bio tinejdžer. I baš ovih dana, tokom kojih upoznajemo Henka, vraća se u sinovljev život poslije 15 godina otuđenja. Tako da, nije ni čudo što naš (anti)heroj trenutno bira da nagazi ama baš svaku od mina koje odavno postavlja samom sebi.

Serija je otvorena upravo jednom od tih „nagaznih mina“: Henkovim sukobom sa Bartovim ( Džekson Keli), pretencioznim studentom koji se ponaša kao da je naredni Šekspir. I kojem, kao glavni argument da to nije i nikada neće moći da bude, njegov profa navodi činjenicu da pohađa mediokritetski koledž, da mu predaju totalno prosječni predavači – i da dolazi na časove kreativnog pisanja kod njega, punokrvnog mediokriteta!

Henk je ogorčen, emocional-

Sve što se događa od tog trenutka, kada čitav koledž ospe paljubu po svom šefu katedre, dokaz je da je Henk, manje ili više – potpuno u pravu. Svi ti ljudi na koledžu Rejlton, bili za katedrom ili u studentskim klupama, puni su bijesa zbog toga što žive Bogu iza nogu, a nemaju kud sa tom silnom ljutnjom. I naravno da u Henku pronalaze savršeno mjesto da je skuće.

Tako Grejsi (urnebesna Suzan Krajer), jedna od sedmoro profesora koji svakog dana sjede sa Henkom u zbornici, odmah počinje da kuje zavjeru da ga detronira. Uvrijeđena zbog toga što ju je svrstao u „prosjek“, nagovara ostale da odaberu drugog šefa katedre. I to samo da bi pokazala da su svi oni mnogo nesposobniji nego što to čak i mizantrop Henk

misli. Jer, nakon što izglasaju njegovu smjenu, u nastavku glasanja za novog šefa katedre uspjeće toliko bizarno da se spetljaju, da će ponovo, sasvim slučajno – izabrati Henka.

Krajnja agenda

Poslije dvije epizode, sasvim je jasno: Henk ne bi mogao da se spasi od sopstvene i prosječnosti onih koji ga okružuju, ni da mu život zavisi od toga.

Tako da mu ne preostaje ništa drugo osim da ostane – i nastavi da pegla.

„Lucky Hank“ tu zarobljenost u palanačkoj osrednjosti slika beskrajno zabavno, ali nikada se ne rugajući sopstvenim likovima. Jer, iako Henk i ekipa snose ogroman dio krivice za netalasanje u baruštini u kojoj su zarobljeni, djelimično su prikazani i

kao žrtve jednog sasvim učmalog akademskog sistema. Za razliku od Netfliksove univerzitetske poslastice „The Chair“ sa Sandrom Ou, „Lucky Hank“, makar za sada, ne pokazuje i ne potencira pretjeranu politički korektnu agendu. Odnosno, ne bavi se pitanjem zastarjelosti sistema humornom analizom položaja žena i manjina, te činjenice da se za (američko) obrazovanje i dalje najviše pitaju bijeli, privilegovani, stariji muškarci; da je svakome ko tom opisu ne odgovara – beskrajno teško da napreduje i ostvari bilo koju agendu koja nije usklađena sa decenijski arhaičnim akademskim ustrojstvom.

Tu dolazimo i do ključne, iako ne i nužne mane Odenkirkove nove serije: poslije samo dvije epizode (45 min), teško je provaliti što je krajnja kreatorska agenda Liberstina i Zelmana. Da li „Lucky Hank“ može da postane odlična studija karaktera? Gotovo sigurno. Uspjela akademska satira? Vrlo vjerovatno. Nešto mnogo dublje i bitnije? E, to ostaje da vidimo.

Slatka manipulacija

Henk je, naravno, najbolji adut serijala - još samo kad bi kreatori odustali od praćenja misli u njegovoj glavi; ti djelovi su višak i narativni balast, ali srećom nema ih previše na početku. No, ništa manje razoružavajuće šarmantna, da

ne kažemo – čokoladno manipulativna – nije ni njegova supruga Lili (sjajna Mirej Inos). Njena ključna karakterna osobina, to da pokušava da osmijehom i lijepom riječju razriješi svaki problem, za sada djeluje kao posljedica PTSP sindroma zbog vjekovanja u istoj kući sa najvećim cinikom ruralne Pensilvanije... Pored njih dvoje i pomenute Grejsi, na početku blistaju i: Oskar Nunjez („The Office“) kao dekan-dobričina kojeg niko, ponajmanje Henk, ne shvata ozbiljno; te Sedrik Jarbrou, Hejg Saderlend, Nensi Robertson i Šeron Devido koji, svako na svoj način, doprinose zborničkom „slepstiku“ (momenat spirale zaglavljene u Henkovom nosu jedan je od najjačih u uvodu). Super je i Diedrih Bader kao profesor filozofije i Henkov blizak prijatelj, te Brajan Haski u ulozi fiktivnog bestseler pisca Džordža Sondersa, možda i jedinog ostvarenog i zadovoljnog čovjeka u ovom palanačkom mikrokosmosu medikoritetstva.

Tako da, iako je za sada teško provaliti koju igru „Lucky Hank“ igra na duže staze, jedno se može sa sigurnošću reći... Pravi i konačni cilj možda i nije toliko bitan kada putujete sa beskrajno simpatičnim likovima.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 4/5

Bob Odenkirk blista u čudesnoj odi mediokritetstvu u AMC produkciji

Mirej Inos, neodoljiva u ulozi Henkove supruge Lili

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Poslije četvrtog poglavlja franšize „John Wick“ i čitavih 169 minuta neprestane akcije, gomilanja leševa, padova, kotrljanja i novih ustajanja; ubodnih rana, puškaranja, plesa mačeva, noževa, nunčaka i pesnica; zalijetanja kroz staklo hotela i automobila – malo je reći da se osjećate premoreno. Ma, prebijeno... Baš kao da ste primili ama baš svaki udarac, koji je nepregledna, mravlja gomila hitmena, zadala nesrećnom Džonu

Viku (Kijanu Rivs).

Markiz u rukavu

Ako postoji jedna prosta rečenica, u koju može da stane cijela suština filma „John Wick 4“, onda je to: „Opuč, brate“. I zaista, bez obzira na to da li vam se film svidio ili ne, teško da možete polemisati sa činjenicom da je vjerovatno lakše kopat nego Vika gledat. No, kad je uvijek pretjerani „vikovski“ univerzum u pitanju, ono o čemu se zaista može raspravljati jeste – da li to znači da je četvrta režija Čada Strahelskog, zapravo, dobra.

Prije nego što se vratimo Čadovoj formuli „brže, jače, glasnije i bolje“, mali skok do prošlosti. Sjećate li se kako je, prije devet godina, započeta franšiza „John Wick“ (2014)?

Ne konkretno sa čim je počela, jer ubistvo majušne Dejzi, najslađe ženke bigla, odavno je stvar istorije pop i meme kulture... Nego kako je sve počelo. Jer, malo je reći da je Džonov povratak u veliku hitmensku igru otvoren vrlo personalnom i akcijskim obimom malom pričom o osveti. Devet godina kasnije, poslije dva nastavka – onim slabim iz 2017. i prilično jakim iako nesavršenim „Parabellumom“ iz 2019 – malo je reći da je „vikovska“ saga postala gargantuanska. Poslije Vikovog ulaska na „mala vrata“ i enormnog osvježenja koje je unio u akcioni kino-repertoar, Stahelski ga je konstantno vraćao na „velika“...

Gargantuanski „John Wick 4“ ipak

ne profi

Džumbus u zarobljen akcioni

Ipak, tačno je i da, čim dođe do zamora, Stahelski pronađe način da upumpa krv u akciju. Recimo, uvodeći u igru Kejna (Doni Jen), slijepog hitmena, čije su nekonvencionalne metode borbe najjači segmenat čitavog četvrtog poglavlja

Za veliku pohvalu je to što Džonov put osvete, Stahelski nije pojačavao samo sve bučnijim scenama akcije, nego i uvođenjem interesantnih novih likova, te otkrivanjem do tada nepoznatih pravila po kojima funkcioniše univerzum u kojem se za sve pita High Table. U finišu „Parabelluma“, Bowery King (Lorens Fišburn) pomogao je Džonu da lažira sopstvenu smrt i povuče se u podzemlje. Na početku četvrtog poglavlja, laž je otkrivena, a High Table zadužio je novog antagonistu, markiza Vensana de Gramona (previše karikaturalni Bil Skarsgord), da konačno riješi „vikovsko“ pitanje. Taktika opakog Francuza, koji je ipak manje „džokerovski“ nego što Stahelski i Skarsgord misle da jeste, svela se na napadanje Džonovih prijatelja poput Kodžija (Hirojuki Sanada ), ne bi li se tako dugo skrivani, mitski „Baba Jaga“ pojavio niotkuda, da skoči saborcima u zaštitu dok ga zasipa kiša metaka markizovih hitmena.

Fliper sa hitmenima

Uru i po, ako ne i više, cijela radnja svodiće se upravo na to: na čisto rokanje sa kraja na kraj svijeta, od Amerike do Japana, sa „spartanskim“ Džonom koji se tu i tamo, u rijetkim momentima pauziranja furiozne akcije, dosjeti da izmumla dvije-tri jednosložne riječi.

Onda scenaristima Šeju Hatenu i Majklu Finču padne na pamet da bi Vinston (Ijan Mekšejn), koji je eskomuniciran i čiji je hotel „Kontinental“ sravljen sa zemljom, mogao da se sjeti jedne gotovo zaboravljene High Table tradicije... Da bi Vik mogao da dobije toliko priželjkivani izlaz iz hitmenskog svijeta – izazivajući markiza na duel.

To je vrhunac truda koji će u radnju uložiti scenaristički duo. Jer, zaplet u „John Wick“ filmovima nikada nije bio toliko nebitan kao sada. I to možda i ne bi bio toliki problem, niti bi ga tako ocijenili die hard fanovi, kojima je akcija daleko preča... No, postaje problematičan upravo zbog scena akcije. Jer, od 14 (!) grandioznih borbi većina negdje u sredini

ili pri kraju gubi fenomenalan početni efekat... I zbog pretjeranog razvlačenja ne djeluje istinski epski.

Odličan primjer je akcija u Osaka Continental Hotelu, jedna od prvih tokom kojih ćete pomisliti da je pravo čudo što tokom snimanja ludačkih borbi neko od svih tih silnih glumaca, statista, kaskadera –nije poginuo, ili završio u djelovima. Postoje momenti kada ovaj čitav japanski segment djeluje poput flipera, sa tijelima koja lete svuda okolo, prkoseći gravitaciji. I to je super, sve do jedne ure, dok vam ne dosadi.

Slijepac sa planom

Opet, tačno je i da, čim dođe do zamora, Stahelski pronađe način da upumpa krv u akciju. Recimo, uvodeći u igru Kejna (Doni Jen), slijepog hitmena, čije su nekonvencionalne metode borbe jedan od ubjedljivo najjačih segmenata čitavog četvrtog poglavlja. Ili Trackera (Šamir Anderson), misterioznog hitmena koji se predstavlja kao Mr. Nobody, govori tiho i vodi njemačkog ovčara sa sobom.

REŽIJA: Čad Stahelski

ULOGE: Kijanu Rivs, Ijan Mekšejn, Doni Jen, Bil Skarsgord, Šamir Anderson

TRAJANJE: 169 min

Njih dvojica i pas najinteresantniji su dodaci Vikovom univerzumu, mnogo ubjedljiviji od samog markiza, te sporednih igrača poput forsiranog Kile (Skot Adkins), ubilačkog Njemca sa zlatnim zubima koji je zadužen za paklenu partiju pokera sa pet dvojki u još jednoj grandioznoj akciji – usred neonskog rejva u Berlinu.

Mnogo bolji utisak od Osake i berlinske akcije, ipak, ostavljaju završne scene borbe u Parizu.

E, tu je Stahelski uradio

profitira od formule „brže, jače, glasnije i bolje“

kom je akcioni klasik

besprijekoran posao. Pamet staje od perfektno orkestriranog haosa kod Trijumfalne kapije, te od onog fenomenalno,

breath shotguna (to vam nećemo objašnjavati, tome se jednostavno mora posvjedočiti).

Posebna priča je Džonov uspon na Monmartr, ono sizifovsko uspeće uz 222 stepenika tokom kojeg će dobiti (ne)očekivane saveznike...

Da bi se popeo do čuvene Bazilike „Sakre ker“ (Sveto srce), sa koje puca jedan od najljepših pogleda na čitav Pariz... I konačno, poslije zilion udaraca, obavio taj prokleti duel sa kukavičkim markizom.

Dostojan svog kraja

U tim momentima najjasnije su vrline, ali i mane četvrtog filma. Postoji razlika između gargantuanske, epske akcije –i prostog prerpavanja, pretjeranog jahanja maksimalizma koji atmosferično i hipnotišuće „vikovsko“ pretvara u Loony Tunes. Tako da, koliko god „John Wick“ imao briljantnih momenata, teško je pobjeći od utiska da je Stahelski mogao da skreše barem 60 minuta filma. I da je u haotičnom četvrtom poglavlju u suštini zarobljen vrhunski akcioni klasik; da ga kao taoca drži opšti akcioni džumbus. Na kraju, finale. U intervjuima, Rivs i Stahelski govorili su o tome da im je, poslije enormnog uspjeha trećeg dijela, za snimanje četvrtog bio potreban čvrst odgovor na pitanje: „Zbog čega bismo to radili?“. I da su, na koncu, odlučili da nastave franšizu samo iz jednog razloga – da pruže dostojan odlazak Džonu Viku. Tačno je da su ranije najavili da će četvrti i peti dio biti snimljeni paralelno, ali to se nije dogodilo. Opet, tačno je i da moguća „petica“ nije zvanično otkazana. I sasvim je tačno ne samo to da smo vidjeli samo grob s imenom i epitafom „loving husband“, ali ne i mrtvo tijelo... te da nije nemoguće da je Vik još jednom lažirao sopstvenu smrt.

Ipak, zbog čega bi to uradio? Svi znamo da penzija nije opcija za tipa kakav je Džon Vik, te da bi mu kadtad, kako je rekao Vinston, ponestalo metaka za beskrajne glave Meduze kakva je organizacija High Table. Zaslužio je, konačno, malo mira. I valjalo bi

Neće on niđe

Hardkor fanovi mogu mirno da spavaju: čak i ako otpadne peti dio filma, svijet Džona Vika nastaviće da živi. U sklopu širenja „vikovskog“ univerzuma već su najavljeni filmski spin of „Ballerina“ s Anom de Armas i prikvel serija „The Continental“. A već se, zbog one postcredits scene sa Kejnom i Akirom (Rina Savajama), pominje mogućnost zasebne priče o osveti za Kodžijevu smrt...

Radnja filma odvijaće se između trećeg i četvrtog dijela franšize, a pratiće Runi, jednu od sporednih junakinja „Parabelluma“, kako se sveti za smrt svih članova porodice. Već je potvrđeno da će Ana i Kijanu imati veliku scenu borbe, tako da za Džona ne brinite – neće on niđe. U akciji „Ballerina“ pojaviće se Mekšejnov Vinston i Redikov Čaron, kao i vrlo zajebana The Director (Anđelika Hjuston), te Katja (Natalia Tena) iz četvrtog dijela, s obzirom na to da Runi trenira Ruska Doma.

Džona nećemo gledati u seriji „The Continental“, ali hoćemo jednog drugog lika iz njegovog univerzuma. U fokusu Peacock projekta, čija se radnja odvija sedamdesetih u Njujorku, biće mladi Vinston (Kolin Vudel), te priča o tome kako je pretvorio hotel „Kontinental“ u „sigurno mjesto“ za međunarodne hitmene. Sama ideja i te kako ima potencijala, a najava da će jednog od novih likova igrati Mel Gibson – zasigurno rasplamsava očekivanja.

mu ga dati, prihvatiti četvrto poglavlje kao dostojan kraj za jednog od epskijih akcionih junaka modernog vremena i ne piljkati holivudsku Meduzu da pošto-poto ganja nastavke.

Ocjena: 7/10

dronom snimljenog dragon’s

Najefektnije scene akcije sa Vikom (Rivs) odvijaju se u Parizu

Dokumentarac „All the Beauty and the Bloodshed“ u

Dojmljiva slika života i aktivizma Nen Goldin

Ako ništa drugo, Lori Poitras mora se priznati da pogađa „žicu“ odbora i komiteta zaduženih za važne nagrade: u kolekciji trofeja ima jednog Oskara, Baftu i Emi, uz još dve oskarovske i emijevske nominacije, te još jednu za Baftu. Pregršt „manjih“ nagrada i nominacija se podrazumeva. Biće da je „domaći zadatak“ odradila kako treba.

Infuzija štoseva

Taj zadatak zapravo i nije bio toliko težak. Jer, američkoj i britanskoj „relevantnoj“ publici, onoj koja dodeljuje nagrade, kod dokumentaraca po pravilu važnija je „važna“, odnosno bombastična tema nego kvalitet obrade, a tu je Lora Poitras na svom terenu s izborom istih i potonjim pakovanjem uz dozu samoreklamerstva i infuziju štoseva pokupljenih iz igranih filmova.

Za Lorine rane radove, poseb-

Poitras je savladala sopstveni ego i pustila protagonistkinju, čuvenu fotografkinju i borkinju za ljudska prava, da nosi film i kao naratorka, i kao autorka većeg dijela vizuelnog materijala

no za slabo gledani prvenac „Flag Wars“ (2003) na temu situacije u kojoj se beli gej profesionalci doseljavaju u radničko afroameričko predgrađe, može se reći da su originalni i inkvizitivni. To donekle važi i za sledeći film „My Country, My Country“ (2006), koji joj je doneo prve opipljive uspehe, a bavi se temom lažiranih izbora u Iraku. No, ostalo je manje ili više-čista šminka.

Već sa „The Oath“ (2010) koji se bavi Al-Kaidom i američkim „ratom protiv terora“, uz lagano „zaveraški“ diskurs, Laura Poitras otkrila je da joj se najviše isplati „ubeđivati već ubeđene“ iz redova zapadne levičarske intelektualne elite, što je doktorirala sa dva naredna filma koji su, zapravo, „žitije svetaca“ u tim krugovima. Sa „Citizenfour“ (2014) o Edvardu Snoudenu uspela je da pobere brojne nagrade i da se izreklamira kao najrelevantnija moguća autorica, dok sa „Risk“ (2016) o Džulijanu

Asanžu ipak nije polučila iste uspehe, iako se trudila iz petnih žila.

Usledila je pauza u kojoj se Poitras uglavnom posvećivala kraćim formama i producentskom radu, a onda i novi dugometražni dokumentarac „All the Beauty and the Bloodshed“ koji je opet, s određenim uspehom, zaigrao u sezoni nagrada. Film koji spaja žanrove portretnog i aktivističko-političkog dokumentarca prikazan je i na beogradskom Festu.

Dve centralne teme filma su biografija protagonistkinje i naratorke, umetničke fotografkinje i aktivistkinje Nen Goldin, te borba protiv i relativni pad porodice Sakler, vlasnika farmaceutske kompanije „Perdju“ odgovorne za epidemiju zavisnosti od lekova poput „oksikotina“, „fentanila“ i pre toga „valijuma“. Te dve linije radnje zapravo se spajaju u liku i delu Goldinove koja preko svoje organizacije PAIN vodi borbu da se Saklerovi izbace iz umetničkih institucija, odnosno da dotične ne primaju njihove donacije.

Iz priče o životu protagonistkinje, od početaka u represivnom predgrađu, preko otkrivanja vlastite seksualnosti, bavljenja umetnošću i aktivizmom za prava slabijih i potlačenih (žena, LGBT osoba, obolelih od AIDS-a), te trauma koje su je oblikovale - postaju nam jasni motivi i ciljevi ove njene, za sada poslednje borbe. Zapravo, Lora Poitras je pola posla odradila kada je našla tako snažan subjekt koji je

Vizuelno najupečatljiviji doku-materijal zasigurno same fotografije Nen Goldin

Jedan od brojnih protesta protiv porodice Sakler

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

režiji Lore Poitras

Till

opet, za razliku od Snoudena i Asanža, prizemljen, pa makar činjenicom da je Nen morala da živi običan život daleko od pozicije moći. Drugu polovinu je autorica, pak, rešila tako što je savladala sopstveni ego i potpuno se povukla u stranu pustivši protagonistkinji da nosi film i kao naratorka i kao autorica većine vizuelnog materijala koji se u njemu vidi.

Moćna karijera

Taj materijal čine upravo njene fotografije napravljene tokom nekoliko decenija umetničke karijere, istovremeno predivne i potresne, a kao takve idealne za ostavljanje moćnog zapisa o vremenima, njihovim nepravdama, lepotama i metaforičkim krvoprolićima.

Nen Goldin je zaista savršen subjekt i osoba koja dostavlja prvoklasan materijal, dodatno podvučen dojmljivom muzikom koju potpisuje Soundwalk

Collective, te uz pomoć tima montažera spojen sa novosnimljenim materijalom (intervjui sa protagonistkinjinim saborcima, dokumentacija protesta) koji je i sam solidnog kvaliteta. Laura Poitras iz pozadine vešto slaže kockice u emotivno dojmljiv dokumentarac koji na kraju, uprkos početnom utisku da joj je Nen Goldin „obavila“ pola posla, predstavlja prilično dobar film i vrhunac njene dosadašnje karijere.

Ocjena: 3.7/5

Emeta Tila tragična je i potresna. Ovaj afroamerički četrnaestogodišnji momčić iz Čikaga otišao je u posetu familiji u Misisipiju u leto 1955. da bi ga tamo, tri dana po dolasku, linčovali lokalni belci. Njegov „krimen“ bilo je i do dan-danas neutvrđeno nepristojno ponašanje prema Kerolin Brajant, kćeri lokalnog belog trgovca i moćnika. Možda je u pitanju bila sitna krađa, možda običan momački bezobrazluk, možda neukusno udvaranje, ali su Kerolin, njen brat i njegovi prijatelji sami sebi, a kasnije i na sudu, složili priču o pokušaju silovanja, pa za zločin niko nije bio osuđen.

Sudbina

Sve to se događalo u „zanimljiva vremena“, tokom borbe Afroamerikanaca za građanska prava, pa je slučaj dobro publikovan, te voljom i trudom tadašnjih i kasnijih aktivista ponovo otvaran i držan živim u kolektivnom pamćenju.

Film „Till“ nigerijsko-američke autorke Činonje Čukvu, koji smo ulovili na beogradskom Festu, prati sam taj slučaj, ali više od toga borbu Emetove majke za pravdu koju, makar inicijalno, nije dobila.

U prvoj trećini filma, u scenariju koji su sa Čukvu napisali producenti Majkl Rajli i Kit Bošamp smenjuju se perspektive majke Memi Til-Mobli (Danijela Dedvajler) i sina Emeta zvanog Bobo (Džejlin Hol). Pre nego što ga otpravi na put, daje mu savete i uputstva kako da se ponaša na Jugu. Tamo vrede neka drugačija pravila od onih u Čikagu, pa se od tamnoputih

očekuju poslušnost i pognuta glava. Bobo je, kao i svaki mladi mangup, ne sluša i samo pokušava da je skine sa dnevnog reda ne bi li uživao u letu sa rođacima.

Uvod u kobni događaj prikazan je pomalo konfuzno, jer sled događaja zapravo nikada nije utvrđen. Bobo se nešto mangupirao u radnji, što je Kerolin (Hali Benet) razbesnelo, pa je izašla za njim, a on je zazviždao. Dok je pošla po pištolj, Bobo je pobegao sa rođacima i prijateljima. Iste večeri ga je belačka rulja pokupila iz kuće. Sama scena linča snimljena je efektno, u jednom dugom, slabo osvetljenom kadru iz daljine, a sugestijom postiže ono što otvorenim pristupom ne bi mogla.

Film dalje prati majku, njenu tugu i bes, te njenu potragu za istinom i pravdom. To vidimo kroz njen odnos sa drugim mužem (Šon Patrik Tomas), sa roditeljima (vrlo dobri Frenki Faizon i pomalo potrošena Vupi Goldberg), sa rođacima sa Juga, i s aktivistima koji joj pomažu i slučaj stavljaju u širi kontekst sistematskog i ozakonjenog rasizma. Suđenje kao kulminacija, međutim, nije nikakav trijumf, već potvrda da će borba biti duga i mučna. Sama tema dovoljno je snažna i relevantna, kako onda, tako i dan-danas, da bi se mogla razumeti određena doza sentimentalnosti u tonu koji Čukvu uspostavlja. Problem, međutim, predstavlja konstantno povišeni emocionalni registar na kojem režiserka insistira, a koji ovaj „biopik“ okreće

REŽIJA: Činonje Čukvu

ULOGE:

Danijela Dedvajler, Džejlin Hol, Hali Benet, Šon Patrik Tomas

TRAJANJE: 130 min

u smeru melodrame i dovodi do, često i preko ruba patetike. To se ipak može još i odbraniti činjenicom da je ovo film sa društvenom agendom, namenjen senzibilizaciji publike pre nego uverljivom opisivanju događaja i odnosa, pa se onda taj pojačani registar može uzeti kao stilska figura.

Činonje Čukvu, opet, zna da zabriljira tamo gde se to ne očekuje, upravo u onim tihim momentima neprijatnih tišina i shvatanja. To je dokazala prethodnim filmom, intimistički intoniranom studijom smrtne kazne „Clemency“ (2019). U drami „Till“ takođe koristi nekoliko takvih momenata, savršeno usmeravajući glumicu Dedvajler do najbolje uloge u dosadašnjoj karijeri. Šteta je jedino što tih momenata nema više, odnosno što Čukvu nema poverenja u publiku, pa pokušava da joj „nacrta“ ono što bi gledaoci zajedno sa likovima mogli i sami da shvate. M. S.

Ocjena: 2.9/5

Dedvajler u tragičnoj priči o linčovanju četrnaestogodišnjaka

VALCER

Kad naiđe period mitarenja, bečke zgrade odbacuju staro perje. Dok im ne nikne novo, ružno ih je gledati. Zato su se namazani Austrijanci dosjetili da fasade prekriju gigantskim posterima. Time spoljašnjost dobija novu dimenziju, a „sprat“ jedne takve reklame košta pravo bogatstvo. Potrošačko društvance sklono megalomaniji sve više uživa u tim džinovskim reklamama koje, uz osmijeh od milion eura, nude ulaznicu u ljepši svijet.

Radio G.O.A.T.

Na jednom od tih postera koji je prekrio cijelu zgradu, reklamirali su nedavno jednu lokalnu radio-emisiju. Uz ime voditelja pisalo je „najbolji svih vremena“. Poželio sam na trenutak da čujem o čemu se radi i da osjetim puls tog samoreklamera. Ali, ubrzo sam izgubio volju. Kakav god da je, ne može ni po čemu da se mjeri sa čika Šomijem. Ne znaju Austrijanci ko je bio G.O.A.T.

(Greatest Of All Time) među radio-voditeljima na ovoj planeti i u okolnim galaksijama... Ima jedna divna, kratka priča za djecu italijanskog pisca Lea Lionija koju sam prvi put čuo na Radiju Dojče vele. Govori o porodici poljskih miševa koji su sakupljali zalihe za zimu: zrnevlje, lješnike, sijeno. Svi osim miša Frederika, koji nije radio ništa. Kad su ga ostali miševi pitali zbog čega ne radi, odgovorio je: „Naravno da radim, sakupljam sunčeve zrake, boje i riječi za zimu.“

Kada je došla hladna zima, rezerve koje su ostali miševi sakupili potrošile su se. Onda su upitali Frederika što je sa njegovim zalihama. Rekao im je da zatvore oči. I poslao im je prvo sunčeve zrake, zatim boje, pa riječi od kojih je mišićima bilo toplo oko srca. Radosno su povikali: „Frederiče, pa ti si pjesnik!“

Imao sam sreću jednom davno da upoznam tog Frederika. Zvao se Dragan Roganović.

Priča o sakupljaču sunčevih zraka, Atlas iz Šomigoroda

Sjedio je dva reda ispred mene, na Stadionu pod Goricom, na utakmici Budućnosti protiv ne sjećam se koga. Onako sam, u nekakvom krpljenom džemperu i pohabanim farmerkama sa gustom sijedom, kosom, podsjetio me je na pustinjake iz Zakavkazja, čudotvorce ili ludake. A djelovao je, najčešće, kao i jedno, i drugo. Kao da je dolazio iz nekog izmišljenog grada, kojeg ću kasnije u svojoj mašti nazvati Šomigorod.

Na poluvremenu, na terenu, kraj aut linije opazio je ženu koja je profesionalno fotografisala. Ustao je sa sjedišta i prodornim glasom upitao: „Molim vas, ko je dotična dama plave kose koja fotografiše?“.

Svi smo ga pogledali i nasmijali se. On je to i želio. Tražio je publiku za nastup. I tako ređao jednu „foru“ za drugom. Drugo poluvrijeme bilo je dosadno pa smo svu pažnju usmjerili

na njega. Uživali smo preostali dio meča u Šomijevim marifetlucima. Inače, tu „dotičnu“ damu upoznaću mnogo kasnije i sarađivati sa njom. Bila je to, ispostaviće se, foto-repoterka Pobjede, Mara Babović.

Erudita i neotesanko

A Dragana Roganovića zvanog Šomi ponovo sam sreo u aprilu 2001. na snimanju TV drame „Suđenje generalu Vešoviću“ reditelja Gojka Kastratovića. Moja dva prijatelja Filip i Branko i ja izabrani smo da budemo statisti koji su „glumili“ crnogorske studente u Beogradu na suđenju generalu Vešoviću (igrao ga je Žarko Radić). Tih nekoliko dana, koliko je trajalo snimanje, praktično smo živjeli sa glumcima i ručali sa njima, oblačili kostime, stavljali lažne brkove, perike i ponašili se kao prave zvijezde.

Sve je snimano u Domu omladine, koji je bio Šomijeva druga kuća. Dolazio bi tamo svakog dana, pričao sa glumcima,

Dragan Roganović sa statistima 2001. na snimanju TV drame „Suđenje generalu Vešoviću“

Iz Beča: Miloš Milačić

Privatna arhiva

boja i riječi, koji je nosio grad na ramenima

Šomigoroda

Za Dragana

Roganovića govorili su da je „urbana legenda“ ali to je suviše jeftin opis. Bio je Atlas koji se pobunio protiv Zevsa, kažnjen da na ramenima nosi čitav jedan grad. I tu kaznu odrobijao je svojski. Do posljednjeg daha

ručao, dobijao specijalni tretman uz neizostavno pivo, koje je bilo njegov zaštitni znak. Bio nam je interesantniji od samih glumaca. Još kad nas je udostojio da sjedne sa nama, običnim statistima, i podijeli neka zapažanja o životu, politici, filozofiji - bila je to iskrena radost. Tada smo već dobro znali ko je.

Govorili su da je „urbana legenda“, ali to je suviše jeftin opis. Bio je titan Atlas koji se pobunio protiv Zevsa, kažnjen da na ramenima nosi čitav jedan grad. Titograd - Podgoricu, kako kome odgovara. I tu

kaznu odrobijao je svojski. Do posljednjeg daha.

Na kraju snimanja, zamolio sam ga da se slikamo za uspomenu. Tu fotografiju pokloniću mu godinu kasnije, poslije gostovanja u njegovoj kultnoj emisiji „Alo, Šomi“ na Radiju Gorica (prije toga emitovana na Radiju Free Montenegro).

Kako je njegov prijatelj Zoran Bojović došao na ideju da čudnog čovjeka enciklopedijskog znanja (koji je tada imao šezdesetak godina) angažuje kao radio voditelja - ne znam. Ali to je bilo ot-kro-ve-nje

Šomi se u studiju pretvarao u eruditu, zatim neotesanka, pa opet u džentlmena koji biranim riječima govori o gimnazijalkama, o rodnom gradu, o fudbalu, o Jesenjinu, o svemu čega se dotakne... Kao Frederik stvarao je boje, sunčeve zrake i riječi sa takvom gracioznošću i lakoćom, elokvencijom i šarmom, o čemu bečki radio-voditelj može samo da sanja.

Poklonjena fotografija

Dok smo bili u studiju, u jednom trenutku čika Šomi je samo spustio glavu na sto i počeo da hrče. Emisija je, naravno, išla uživo i onda se neko od slušalaca javio. Malo sam ga munuo laktom, ne jako, trudeći se da ga ne prepadnem. Šomi je samo trznuo, uzeo flašu piva koja je bila pored mikrofona, otpio gutljaj i javio se slušaocu kao da ništa nije bilo.

Pamtim da je imao jedan neobičan hobi. Fudbalske lopte koje bi upale u dvorište njegove rodne kuće u Maslinama, bušio je isti čas i stavljao na ogradu kao trofeje. Neandrentalce i one koji su ga provocirali (a takvih nije bilo malo!) zvao je „šrafcigeri“. Teško da može postojati bolji termin da definiše glave koje ono što ne mogu da shvate i dosegnu, proglašavaju manje vrijednim.

Kažu da je Sant Petersburg iz

priča i romana Fjodora Mihajloviča bio drugačiji od onog kakav je bio u stvarnosti, u to vrijeme. Veliki pisac udario mu je lični pečat, nešto oduzeo, mnogo toga dodao. Tako su i Titograd, kasnije Podgorica iz priča i anegdota Dragana Roganovića bili drugačiji grad od onoga kakav stvarno jeste.

U njegovim pričama pored pomenutih „šrafcigera“, naš grad imao je sjetnu nijansu plave, modrozelenu boju Morače i kapric Ribnice koja i kad presuši - žubori. Bio je grad pun sunca, djetinjstva i mladosti zaustavljene negdje naprasno, u cvatu. Grad koji se nosi lako i elegantno kao džins jakna u rano proljeće prošetana Trgom Ivana Milutinovića. U stvarnosti, Podgorica nosi veliki ožiljak na duši i rumenu boju stida na obrazima zbog toga što je izdala svog Šomija. Čast izuzecima, ali pod teretom grada on se zateturao i pao. Skamenio se, ako baš hoćete. Kao Atlas, po mitološkom predanju...

Onu poklonjenu fotografiju sa snimanja držao je na televizoru koji nije radio više od deset godina (zato što su mu isključili struju zbog duga od 1.000 i kusur eura). Dok sam živio u Podgorici, kad god bi me sreo, podsjećao bi me na nju. Čika Šomija posljednji put sam vidio u Meksičkom baru, 16. januara 2018. godine. Ne bih se sjetio datuma, ali tog dana ubijen je političar Oliver Ivanović, pa otud znam. Nakratko sam iz Beča došao u Podgoricu i čika Šomi je sjedio za jednim stolom. Pivo je bilo ispred njega. Javio sam mu se obradovan što ga vidim. Bio je nešto smrknut, učinilo mi se. Pozdravio me nekako zvanično, šturo, ali ništa više od toga.

Smjestio sam se sa prijateljem u suprotni dio kafića ubijeđen da me nije prepoznao. No, sat kasnije, kada smo izlazili, kao da se naknadno sjetio. Ustao je od stola, prišao mi i rekao: „Znaš, Milačiću, onu našu sliku još držim na televizoru!“ I bi mi toplo oko srca, kao onim poljskim miševima dok su slušali Frederika...

Gigantski poster u Beču u Ulici Mariahilfer na zgradi

Šomi vodi emisiju „Alo, Šomi“

SERIJE Servant

Odličan start, pa dugačko kruženje oko poente,

Damoklov mač horora

DAVOR PAVLOVIĆ

Četiri godine su prošle od kada je Apple TV+ pokrenuo jednu od najatraktivnijih originalnih serija. Taj zastrašujući i bizarni horor „Servant“ ostavio je snažan utisak nakon tenzične i atmosferične prve sezone. Predvođen vrlo interesantnim kvartetom likova, šou britanskog kreatora Tonija Basgalopa, sa M. Najtom Šamalanom u stolici izvršnog producenta, mutirao je sa svakom novom instalacijom.

Sklapanje mozaika

Nakon početka punog dobro (ne)razriješene misterije, Basgalop je znao da ispusti volan tokom druge sezone. No, kada je otpočela frustrirajuća cikcak vožnja u trećoj – postalo je jasno da silno kruženje oko poente može samo da donese štetu serijalu. „Servant“ je trebalo što prije završiti i, srećom, Basgalop je to i uradio.

Da li je četvrta, finalna sezona uspjela da ispravi stvari i Eplovom dojmljivom hororu vrati makar dio početne atraktivnosti? Uglavnom jeste. Basgalop jeste odšetao daleko, ali uoči velikog finala pošlo mu je za rukom da snažno potcrta ključnu poentu. To da je „Servant“, prije svega, odlična horor metafora o poteškoćama majčinstva, te o tome koliko manjak roditeljske ljubavi može da ošteti djecu.

Prije konkretne priče o četvrtoj sezoni, da se podsjetimo onih koje su joj prethodile:

„Servant“ je serija koja miriše na paranoju klasika „Rosmary’s Baby“ (Roman Polanski, 1968) i ima ukus nalik onom iz južnokorejskih horora. Kao i u filmu „Hereditary“ (Ari Aster, 2018), u njoj se note porodične krize miješaju sa tugom i misterijom, uz dodatak čudnjikavih tonova i stilizovanih pokreta kamere. U fokusu je TV reporterka i mlada majka Doroti Tarner (Lori Ambrouz), čiji se život promijenio naglavačke nakon tragične smrti bebe. Da bi se oporavila od Džerikove smrti, poslije koje nije go-

Piše:

Šamalanski horor povjeren izuzetnom glumačkom kvartetu

poente, ipak krunisani prilično uspješnim krajem nakon četiri sezone

Toni Basgalop jeste odšetao daleko, ali uoči velikog finala pošlo mu je za rukom da snažno potcrta ključnu poentu: da je njegov šou, prije svega, odlična horor metafora o poteškoćama majčinstva

vorila, niti je reagovala na bilo što, kao da je umrla sa njim – Dorotin suprug Šon (Tobi Kebel), uspješni televizijski šef kulinarstva s osobinama Gordona Remzija, primijenio je nekonvencionalnu metodu. Njihovog sina zamijenio je gumenom lutkom bebe i naveo ukućane, među kojima je i Dorotin problematični brat Džulijan (Rupert Grint), da se prema njoj ponašaju kao da je Džeriko. Briga o „djetetu“ povjerena je misterioznoj dadilji Lijen Grejson (Nel Tajger Fri) koja će vrlo brzo manifestovati misteriozne moći. I natprirodnim ponašanjem unijeti haos kako u porodični dom Tarnerovih, tako i u komšiluk, a možda i u cijeli grad Filadelfiju.

Lijenin dolazak izazvao je transformaciju lutke u pravo dijete i izazvao velike promjene. Uticao je na Doroti, ali posebno na Šona i Džulijana, apsolutno prestravljenih činjenicom da je gumena beba ili iznenada oživjela, ili da je Lijen umjesto nje podmetnula nečije tuđe, oteto dijete. Sve to je dovelo i do otkrivanja niza skrivenih, dugo potiskivanih emocija, te jake napetosti i zanimljivih incidenata. Najveći je, naravno, bio onaj u finišu treće sezone, kada je Doroti pala sa vrha stepeništa Lijeninom krivicom.

Na početku četvrte sezone, nakon što se vratila iz bolnice, Doroti je postala sigurna da Lijen krije neku mračnu tajnu. I riješila je da je razotkrije po svaku cijenu.

Paralelno sa tenzijom u kući, sve mračnija prijetnja oblikuje se i van zidova doma Tarnerovih. Lijen je uvjerena da kult Crkve Santi Minori budno pazi na nju i da joj nikada neće dati mira.

Sama kuća Tarnerovih, narativni nosilac žanra, u četvrtoj sezoni ponovo je hiperklaustrofobično mjesto koje pritiska i paranojom filuje sve likove. Šon polako i sam počinje da sumnja u Lijenine namjere, a Džulijan, koji je sa njom ušao u romantičnu vezu, i dalje dozvoljava da ga zavara njen zlosutni šarm. Kako se svijet iznutra i izvana raspada, cjelokupni mozaik počinje da se spaja... I sve smo bliži odgovoru na pitanje ko je, zapravo, Lijen - i ko ili što je dijete u njihovoj kući.

Radnja Basgalopove serije djelovala je kao haotična mješavina otuđujućih elemenata još u prvoj sezoni. No, svi oni, ma koliko djelovali čudno, gradili su skladnu cjelinu i uspjeli da ožive jedinstven i na svoj način posebno zanimljiv proizvod.

Atmosferični haos Vremenom, priča koja je počela kao natprirodna porodična drama i studija majčinstva, u kojoj su se majka, otac i cijela porodica morali suočiti sa najstrašnijom od svih nesreća – dobila je svojevrsne „dodatke“. Recimo, otmice, okultne moći, opasne sotonističke kultove i moguću apokalipsu. Taj haos elemenata naizgled lišenih kohezije ipak je osvajao jedinstvenošću, pa smo sa nestrpljenjem čekali da vidimo kako će se sve završiti. Srećom, radnja četvrte sezone savršeno je uklopljena u put koji su trasirale prethodne. Na primjer, već uvodna epizoda demonstrirala je visok nivo opipljive napetosti. Basgalopov scenaristički tim nije uspio da održi taj nivo u narednih nekoliko nastavaka, ali jeste pri kraju sezone. U posljednje četiri epizode stvari su se potpuno okrenule, tako da je jasnoća došla u pravo vrijeme, što je neizbježno i dovelo do toga da se gledaoci, koji su uporno gledali i vjerovali u „Servant“, osjete i nagrađeno,

i prevareno. Opet, bitniji od te iznevjerenosti jeste osjećaj ambivalentnosti. Pitanje „Što smo, zapravo, sve vrijeme gledali?“ ostalo je prisutno do samog kraja. Mnogi kvaliteti i nedostaci „Servanta“ ostali su nepromijenjeni i u ovih posljednjih deset epizoda, koje su se se kretale od vrlo dobre „Pigeon“ (E01) u režiji relativno nepoznatog Dilana Holmsa Vilijamsa i briljantne vježbe u hičkokovskom stilu, koja uključuje i omaž kultnom „The Birds“ (1963), do najbolje „Awaken“ (E09) i zamršenog završetka „Fallen“ (E10).

Režija M. Najta Šamalana, koji se vratio iza kamere da bi režirao devetu epizodu, pomogla je da se posebno naglase klaustrofobični i hororistični sloj priče. Sa druge strane, bilo je tu i loših izbora. Recimo, dvije medicinske sestre koje je unajmila Doroti, iz ove perspektive djeluju kao nepotreban dodatak sezoni. Nijesu uradile ništa specijalno osim što su dodatno promiješale karte na stolu. Ostali režiseri trudili su se da ovu vijugavu, kompleksnu seriju učine zanimljivom, uprkos neidealnom scenariju, koji je često tapkao u mjestu. Srećom, atmosferičnost serije uveliko je pomagala da se taj osjećaj stagnacije prevaziđe, posebno nadasve neprijateljski raspoložena kuća, koja je postala i jedan od glavnih likova serije „Servant“

Arhitektura doma Tarnerovih istaknuta je i iskorišćena kao zastrašujući element, a nakon potkrovlja i podruma, u četvrtoj sezoni otključan je i novi nivo. Podzemna pomoćna zgrada postala je novo mjesto u kojem se manifestuje goli užas. Hodnici kuće nikada nijesu djelovali beskrajnije, a sa svim onim momentima kada puca, truli ili postaje podložna raznim (nat)prirodnim smetnjama (poplave, požari, najezde stjenica) – lako je iznad nje zamisliti simbolični Damoklov mač koji nagovještava još zlokobniji kraj cjelokupne strave koja pohodi porodicu Tarner.

U četvrtoj sezoni, napetost između likova postala je napo -

kon mnogo opipljivija (ranije ju je bilo većinom u mahovima), a mnogo fokusiranija postala je i inicijalna tema roditeljstva, posebno majčinstva. Sjajne Loren Ambrouz i Nel Tajger Fri oživjele su dvije junakinje koje, uprkos svoj svojoj neobičnosti, uvijek djeluju vjerodostojno, intenzivno i fascinantno. Raspon emocija koji se učitavaju na njihovim licima, ostavlja bez daha u više navrata. Posebno se to odnosi na lik Doroti, u tragičnoj sceni u kojoj istina o Džerikovoj smrti konačno izlazi na vidjelo.

Šamalanova kletva

Ne možemo da ne spomenemo ni Tobija Kebela i Ruperta Grinta, koji je iz sezone u sezonu postajao sve bitniji za priču. Opet, čak i da smo željeli da likovi nastave putovanje, bilo je vrijeme da „Servant“ konačno spusti zavjesu. Stilski, Basgalop je to učinio besprijekorno. No, narativno baš i ne. Estetika, naročito fotografija i kamera, jedan je od najjačih aduta serije. No, „Servant“ ipak ima dva nedostatka (doduše, ne toliko izražena) kao i većina projekata M. Najta Šamalana. To je prvenstveno kraj, a onda i osjećaj da likovi nekada previše miruju čekajući preokret kako bi se dodatno promiješale karte. Drugim riječima, neujednačen tempo najveći je problem serijala.

Kad se saberu svi aduti i nedostaci, zaključak je sljedeći: prva sezona serije „Servant“ apsolutno je očaravajuća; druga je pomalo prigušena; treća totalno suvišna, a četvrta - vrlo magnetična. Iako se Basgalop pomalo vrtio ukrug, nije protraćio snagu inicijalnog koncepta. Posljednja sezona i te kako je vrijedna gledanja zbog odličnog kvarteta glumaca, atmosferičnosti, i dalje šokantnih sekvenci i ambivalentnog raspleta. Toliko ambivalentnog, da nas ne bi začudilo da Šamalan ovih dana najavi potencijalni spin-of.

OCJENE:

3.7/5 (četvrta sezona)

4/5 (cijela serija)

SERIJE Swarm Uvrnuti, ali nedorečeni hororistični psiho-triler

Intrigantna satira kojoj

ipak fali otrova u žaoci

Znase ko je postmoderni kralj Mida: sve što Donald Glover dotakne, bio to muzički album, film ili serija, pozlati se nečim toliko uvrnutim, da je nemoguće odvratiti pogled. Kao Childish Gambino, ovaj čovjek je već odavno stvar muzičke istorije, a isto važi i za televizijsku, poslije kultnog „Community“ i modernog TV klasika „Atlanta“. I zato ne bi trebalo da nas krivite, kao ni milione Gloverovih fanova širom planete, zbog toga što smo bolesno nestrpljivo čekali mini-seriju „Swarm“, njegov prvi projekat nakon kultne „Atlante“ i potpisivanja osmocifrenog ugovora za Amazon prajm. No, poslije strimovanja svih sedam epizoda (30 min), može se reći da se ipak nijesmo udali kako smo se nadali. „Swarm“ jeste najuvrnutije parče televizije koje smo zagrizli u prvom kvartalu godine, ali ipak mu fali mnogo više da bi postao ono što je nagovještavao trejler: uvrnuta sestra „Atlante“.

Muzičko rešeto

Opet, i pored svih mana, postoji i mnogo toga zbog čega se može smatrati obaveznim ovogodišnjim striming štivom... Ne samo zbog totalno lude i pomalo bezobrazne sprdnje na račun Bijonse i njenih fanova; ili uključivanja Obamine kćerke Malije u scenaristički tim.

„Swarm“, kao i Gloverova „Atlanta“, prkosi žanrovskim kalupima, ali recimo da predstavlja uvrnuti, atmosferični miks horora, psiho-trilera i satire „sten kulture“. Radnja se vrti oko naizgled totalno obične djevojke za koju će se ispostaviti da je apsolutna čudakinja.

I pored svih mana, postoji i mnogo razloga zbog kojih je novi projekat Donalda Glovera i Amazon prajma obavezno striming štivo... Ne samo zbog totalno lude i pomalo bezobrazne sprdnje na račun Bijonse i njenih fanova

Kada su bile tinejdžerke, Andrea „Dre“ Grin ( Dominik Fišbek, genijalna u „The Deuce“) i njena sestra Marisa „Ris“ Džekson (sjajna Kloi Bejli iz dua Chloe x Halle) postale su dio onlajn zajednice superfanova pop zvijezde Na’jže (Ni’jah, igra je Nirin S. Braun). Godinama kasnije, samo jedna od njih zadržala je tinejdž-opsesiju. Za Ris, Na’j-

ža jeste ostala najbolja – ali odavno nije osjetila potrebu da fascinaciju njenim djelom i likom podijeli i sa kim drugim osim sa Dre. Za razliku od Ris, Dre je opsjednuta. Na’jžina muzika rešeto je kroz koje filtrira i mjeri sve ljude i stvari u životu. Spremna je i dušu da proda đavolu za jedan lajk onlajn istomišljenika, a kamoli za pa-

preno skupu kartu za koncert svoje jedine boginje. Ne bi to možda djelovalo toliko čudno, da Glover i kokreatorka Dženin Nejbers , te Fišer – supersposobna da mikro-ekspresijama dočara nemirno more ispod neustalasanog lika svoje junakinje, od starta prve epizode (jedine koju je i režirao Donald) ne podvlače sitne a bitne detalje

Opsesija pop-zvijezdom dobija mračan obrt u Amazonovoj mini-seriji

psiho-triler o toksičnom obožavanju zvijezda

kojoj žaoci

Veza sa Bijonse

Svaka epizoda Gloverove serije počinje istim „disklejmerom“: „Ovo nije produkt fikcije. Svaka sličnost sa stvarnim događajima i osobama, živim ili mrtvim, namjerna je.“ Naravno, glavna osoba na koju se aludira jeste Bijonse. Radni naziv serije „Swarm“ (eng. „roj“) bio je „Hive“ (eng. „košnica“), a zajednica Bijonsinih stenova zove se „BeyHive“. I Na’jžin suprug Cache poznati je reper, kao Jay-Z, te i ona takođe ima blizance kojima je opsjednut internet. Ona epizoda koja opasno podsjeća na Met gala afterparti, uključuje i scenu u kojoj Dre uspijeva da se približi Na’jži i da je ugrize, stvarajući pomamu u stenovskoj zajednici „The Swarm“. Svi se sjećamo sličnog scenarija u kojem je fan isto uradio Bijonse. No, možda i vrhunac Gloverove satire na račun „BeyHive“ stiže u onoj šestoj, moku-epizodi, u kojoj je čak i intervjuisana pripadnica sten zajednice. Ne samo što se Bijonse stvarno vidi u pozadini, u dodatim snimcima koncerta, nego se njeno ime može pročitati s usana brojnih sagovornika dokumentarističke filmske ekipe, iako je cenzurisano glasnim „BEEP“.

o prirodi Dreinog karaktera. Ne postoji momenat kada je u kadru, a da se ne osjećate neprijatno, baš kao i svi ljudi koji je okružuju. Jer, Dre emituje

prečudnu vrstu voajerske energije. I to samo seksualne, recimo, u onoj sceni u kojoj potajno posmatra Ris u kučećoj pozi sa momkom Kalidom (Damson Idris).

Predvodnica kulta

Sa Dre je problem to što djeluje kao voajerka života; neko ko ni u čemu ne učestvuje osim kao pasivni posmatrač. Alkohol i narkotike odbija; djevica je; ni sa kim ne razmjenjuje niti riječ osim ako glavna tema nije muzika... A i te razgovore se uključi samo da bi naglasila da Na’jža ima 26 Gremija, i da je najveća od svih. Ukratko, za Dre bi bilo mnogo zdravije i bolje da je klasično poročna. Jer, Na’jža je za nju gora od heroina.

Jasno je to mnogo prije košmarnog finiša prve epizode, u kojoj će Dre, u trenutku psihotičnog napada nakon Risinog samoubistva, smrskati lobanju njenog momka Kalida, neubijeđena u to da osjeća iskrenu krivicu što ju je u smrt potjerala nasilna svađa sa njim. Potom će se odseliti iz Hjustona, pronaći posao u striperskom klubu, u jednako slešerskom tonu ubiti još dvije osobe, pa godinu i kusur kasnije početi da locira

ljude koji su tvitnuli nešto protiv Na’jže. Naravno, da ih ubije. Nakon odlične prve epizode, „Swarm“ se pretvara u road trip od Hjustona, preko Kalifornije, pa nazad do Hjustona i Atlante – i seriju kroz čiju svaku epizodu šetaju i vrlo brzo odlaze brojni likovi. Samim tim, dobijamo neku vrstu antologijskog formata sastavljenog od prilično neujednačenih priča. Mnoge se završavaju mnogo prije nego što bismo voljeli, a neke duže više nego što bi trebalo. No, ima tu i vrhunskih momenata – i mnogo, mnogo dobre i simbolički jake muzike. Baš kao što biste i očekivali od jednog Childish Gambina.

Ubjedljivo najbolji utisak ostavlja epizoda u kojoj je u fokusu Eva (Bili Ajliš) i kult za osnaživanje žena koji predvodi. Nije samo stvar u tome da je velikoj pop zvijezdi savršeno legla uloga anđeoske, a do srži manipulativne predvodnice samozvane self-help grupe koji je inspirisana stvarnim kultom.

Ta epizoda brutalna je zbog Evine sesije sa Dre u kojoj je naša antiheroina prvi put ogoljena do kostiju. Novootkriveno zlostavljanje koje je trpjela

u djetinjstvu, manjak ljubavi i jakih ženskih figura u formativnom periodu (mimo Ris) između redova objašnjavaju njenu potisnutu seksualnost, otuđenje, nesigurnost i kompenzovanje emocionalne sigurnosti umišljanjem „kosmičke povezanosti“ sa Na’jžom. Ostatak serije nije ni približno direktan; to je najkonkretnije što će Glover i Nejbers zaključiti o Dre. Ostalo se mora čitati između redova i događaja, te tišina i mikroekspresija na licu Dominik Fišbek.

Haneke i Skorseze

Glumica je u intervjuima govorila o tome da joj je Donald rekao da igra Dre više kao da je životinja, nego osoba; da je ne humanizuje, da taj posao ostavi publici. I kao jednu od referenca naveo Izabel Iper u briljantnom „Piano Teacher“ (Mihael Haneke, 2001).

Fišbek je zaista dala sve od sebe da postigne tu vrstu magnetski privlačne i životinjske ambivalentnosti, ali daleko od toga da je u potpunosti uspjela. A nešto slično važi i za čitavi „Swarm“... Kad smo već kod Hanekea: Glover je najavio seriju kao „Piano Teacher“ iz doba po-

Dominik Fišbek briljira kao psihotična čudakinja Dre

Dreina metafizička samoća uspijeva da nas rani. A ne daj Bože da su i sve prethodne epizode bile jednako dobro promišljene; da je Gloverova žaoka bila potpuno napunjena otrovom... Bili bismo mrtvi, na mjestu.

Preveliki teret

Najgore od svega? Većina manje pažljivih i posvećenih gledalaca u finalu sedme epizode neće biti čak ni ranjena. I vrlo vjerovatno neće osjetiti koliko je tragična prvo smrt Dreine djevojke Rašide (odlična Kirsi Klemons), a potom i završna scena u automobilu u kom je ona namjerna „loša“ montaža lica na lice oličenje pametnog, vrlo promišljenog autorskog potpisa.

stistine pomiješan sa ‘The King of Comedy’“, a Dre kao antiheroinu na tragu Tonija Soprana i Dona Drapera. Da nije malo mnogo i pretjerano ambiciozno, pa čak i za postmodernog kralja Midu?

Bilo bi nepošteno prema Donaldu reći da se Haneke i Skorsezeov denirovski klasik iz 1982. ne nalaze u DNK materijalu mini-serije „Swarm“ i njene glavne junakinje. No, bilo bi još nepoštenije kazati da ih ima više nego samo u tragovima.

Opsjednuti fanovi

Za razliku od Glovera u ovoj seriji, autori ta dva filma znali su i koju poentu žele, i kako da dođu do nje. Ključni problem Donaldovog zujećeg roja jeste nedorečenost, a možda čak i osjećaj da ipak nije znao što tačno želi da kaže o toksičnoj kulturi obožavanja zvijezda i našem vremenu. Ili makar precizan način kako da do poente stigne.

Što je tačno Glover želio da kaže o „sten kulturi“: toliko slijepom obožavanju i potrebi fanova da subjekat obožavanja „zaštite“ po svaku cijenu, da su spremni na svakakve ekscese i zagorčavanje života

Eminemov stalker

Riječ „sten“ potiče iz Eminemovog planetarnog hita „Stan“ (2001) na kojem je ugostio Dido. To je ime fana koji u pjesmi piše pisma i progoni ga, a nastalo je spajanjem riječi „stalker“ i „fan“. Godine 2017. Eminemov neologizam čak je uvršten u Oksfordski rječnik.

svima koji misle suprotno? Da humanizuje takve „fanove“, i kroz seriju objasni da njihovo ponašanje, najčešće u digitalnom prostoru i na „sten Tviteru“, iako djeluje kao posljedica psihološkog poremećaja, to ipak nije? Nego možda vapaj za bliskošću, za stvarnom toplinom koja im fali u životu? Da nije možda želio angažovanu priču o alijenaciji u 21. vijeku, u kojem su socijalne mreže postale čistilište za sve naše (ne)osviješćenosti; u kojem nikada nijesmo bili (digitalno) povezaniji, a istovremeno (analogno) otuđeniji jedni od drugih? Ili mu je cilj bio još subverzivniji: da privuče „sten“ publiku i upozori je kako bi prijetnje mnogih od njih, ispisane samo na mrežama, mogle da izgledaju u praksi... Da im okrene lica u „Swarm“ kao u ogledalo i upozori ih; da im pokaže koliko je toksična

zajednica kojoj pripadaju?

Samo Glover zna što je tačno želio, a sudeći prema sedam epizoda njegove serije, htio je i sve ovo, i mnogo više od toga. Rezultat je serija koja tek donekle hvata toksičnost „sten“ kulture; tek donekle humanizuje glavnu junakinju; tek donekle slika naše kolektivno otuđenje... I tek donekle, iako je ta vrsta subverzije za svaku pohvalu, ubacivanjem

Kloi Bejli i Bili Ajliš u igru, koje i same imaju svoje „stenove“, od kojih su mnogi, naravno, postali opsjednuti njihovim ulogama u ovoj seriji - okreće ogledalo prema takvim „superfanovima“.

Šteta je što je tako, jer uz drugačije izbore, naročito scenarističke, mogla je mini-serija „Swarm“ žestoko da ubode. Najčvršći dokaz je finale u kojem ipak, i pored svih prethodno demonstriranih mana,

Glover je, jednostavno, prije toga napravio previše narativnih rizika i natovario preveliki, da ne kažemo iperovski teret na Fišbek tražeći od nje da obavi ogromastičan posao bez direktnog ulaganja u humanizaciju lika, dok je, pritom, birao nedovoljno jake načine da drugim načinima oslika zjapeću prazninu i usamljenost nesrećne Dre.

Najbolji primjer koliko je Glover, suštinski, riskantan i lud kreator, jeste šesta epizoda, onaj true crime mokumentarac, u kojem se fokus sa Dre potpuno prebacuje na detektivku Loretu Grin (Heder Sims) koja istražuje povezanost „stenova“ i raskomadanih leševa koje glavna junakinja ostavlja za sobom. Ovakve stvari možda su mogle da se rade u „Atlanti“, ali u „Swarm“ ne. Jer, Glover jednostavno nije dobro pripremio teren za prelaz iz hororističnog u komični vajb, te za ovakvu vrstu narativnog iznenađenja.

Sve u svemu, „Swarm“ je voćka čudnovata. Začara vas i drži zaintrigirane sve vrijeme, čak i onda kada nije najbolja u svom poslu. No, koliko god nesavršena bila, ima poentu. Uz malo više strpljenja, ne bi trebalo da vam bude teško da iskopate ispod svih silnih slojeva subverzije, nasilja i ludila u koju ju je umotao Glover... Neprikosnoveni kralj Mida postmoderne televizije – pa čak i onda kada ne pogodi direktno u centar.

M. I.-N.

Ocjena: 3.8/5

Bili Ajliš u nezaboravnoj roli predvodnice kulta

PREPORUKA

Marija Vujošević, pjesnikinja i psihološkinja

Slušajte doktora Gabora Matea

ZGRABI

FILM

Filmove obožavam, ali im nekako ne pristupam kritički, iz perspektive nekog znalca, već sa mjesta krajnje subjektivnog gledaoca. Ako bih morala žanrovski da se opredijelim, rekla bih da najviše volim drame, neobične ali moguće priče običnih ljudi. Koliko će mi se nešto dopasti često zavisi od stepena otvorenosti i raspoloženja u tom trenutku.

Nedavno sam prvi put pogledala „The Shawshank Redemption“ (Frenk Darabont, 1994) - da, prvi put - i sada mi je jedan od najdražih. Ono što mi trenutno dolazi da izdvojim jesu: trilogija „Three Colours“ (Kšištof Kišlovski, 1993, 1994), „Good Will Hunting“ (Gas Van Sant, 1997), „The Lovers of the Arctic Circle“ (Hulio Medem, 1998), „Girl, Interrupted“ (Džejms Mangold, 1999), „The Lives of Others“ (Florijan Henkel fon Donasmark, 2006), „Like Crazy“ (Paolo Virci, 2016), „Perfect Stran-

gers“ (Paolo Đenoveze, 2016), „Thelma“ (Joakim Trir, 2017), „Mr and Mrs Adelman“ (Nikolas Bedos, 2017), „Corpus Christi“ (Jan Komasa, 2019)... Dakle, uglavnom su to evropski filmovi, inspirativne priče o ličnoj transformaciji likova.

„Only Lovers Left Alive“ (Džim Džarmuš, 2013) jedini je film koji sam gledala više od dva puta. Za mene je poseban estetski doživljaj na svakom nivou, a i često slušam i njegov soundtrack.

Od novijih naslova izdvojila bih animirani film „Turning Red“ (Domi Ši, 2022), predivnu priču o samoprihvatanju kao suprotstavljanju generacijski uslovljenom potiskivanju. I „Speak No Evil“ (Kristijan Tafdrup, 2022), psihološki horor o tragičnim posljedicama nemanja granica. Bila sam pod utiskom danima.

Romantične komedije uvijek mogu, sve, bez izuzetka.

TV

Televizor nemam, pa TV program gotovo i ne pratim. Nijesam ni neki ljubitelj serija, uvijek ću radije čitati knjigu,

pogledati film ili slušati neki intervju. Internet je pravo blago i riznica znanja i inspiracije ako se gleda na pravim mjestima. Volim da slušam Gabora Matea, kanadskog doktora koji govori i piše o razvoju, traumi i uticaju koji ima na zdravlje čovjeka. Vjerujem da će jednog dana biti obavezna literatura svim pomagačkim profesijama.

Takođe, preporučila bih Jutjub kanal koji vodi Endru Huberman, neuronaučnik i profesor na Univerzitetu Stanford. Zahvaljujući njemu, dragocjeno znanje o funkcionisanju nervnog sistema dostupno nam je svima. Trebalo bi se edukovati. Ostali kanali koje pratim su takođe edukativnog tipa i vezani su za lični i duhovni razvoj.

MUZIKA

Ove zime mnogo sam slušala klasičnu muziku, što mi je bila inspiracija i dodatni podsticaj za slikanje. Vivaldijevi koncerti za violinu i orkestar su mi favorit. Inače, rok i metal su moj zvuk, još od srednje škole, da se izrazim najopštije moguće jer postoji bezbroj podžanrova i ne

poznajem ih sve. Često me uhvati opsesija jednom-jedinom pjesmom. Do skoro je to bila „Sugar“ grupe Editors. Posljednjih dana slušam album „Fatal Encounter“ benda Air Raid, i to me veseli i ne da tinejdž-duhu da umre.

ZAOBIĐI

FILM

Ne bih se usudila da savjetujem zaobilaženje kada je film u pitanju. Gledajmo svi ono što nam prija i zabavlja nas.

TV

Sve uznemirujuće i iritirajuće sadržaje koji, pritom, ničemu i ne služe, valjalo bi zaobići. Može se biti informisan i bez da se provode sati ispred televizora. Da znam da će me poslušati, preporučila bih svima da ugase TV i uzmu da čitaju i uče.

MUZIKA

Autotune ne mogu da razumijem. I noviju domaću muziku koja bi trebalo da bude nekakav rep. Antipreporuka od srca!

MARIJA VUJOŠEVIĆ: Nikako joj ne godi noviji domaći rep

DZUBOKS v Depeche Medo

Dugo iščekivani album „Memento Mori“

Pod zvijezdama antičkog neba

Znate onaj momenat na početku posljednjeg čina predstave, kad vam se učini da sva ta priča, ma cijela pozornica, zatrepere u izoštrenom fokusu i blistavoj jasnoći? Za Depeche Mode, taj momenat je „Memento Mori“; album sa kojim već znate, da se zavjesa avanture velikog benda može spustiti samo da označi trijumf.

Prekaljena duša

Dejva Gana i Martina Gora bi tako, recimo, mogli zamisliti na jednoj antičkoj pozornici, pod zvijezdama nekog mnogo starijeg neba. Tada i oni duhovi iz pjesme „Ghosts Again“ nemaju prosto značenje naših jezika ili vremena; to je prije ona „anima“ u koju je stala sva vječnošću prekaljena duša... A čije značenje se nama ukaže, ponekad, kao bljesak ili sjenka. Recimo, u muzici; još konkretnije, u melodiji dvojice starih muzičara koji su, tugujući za prijateljem, pronašli najbolju autorsku pjesmu u četvrt vijeka.

Kako se Dejv i Martin osjećaju, nakon smrti klavijaturiste Endija Flečera? Kao

Limeni Drvosječa iz Oza bez svoje kantice

s uljem, zaglavljeni su u bolnom, nijemom i škripavom trenutku samoće

Ovako kreće „Memento Mori“: Dejv Gan u „My Cosmos is Mine“ ne zahtijeva, ne iznosi parolu, već bukvalno moli da nastave da ga lažu, samo da ga ne suoče sa gorkom istinom. Do kraja pjesme kaže i jedno: „Don’t stare at my soul... I swear it’s fine“ – prije nego već u himni melanholije „Speak to Me“ otvoreno prizna da misli da ni za koga nije dovoljno dobar... Osim za samog sebe. Iz iste sumnje i lične skepse, toliko je silnog kosmičkog goriva teklo za skoro četiri decenije galaktičke jedrilice zvane Depeche Mode. I Gan i Martin Gor, ipak ključni kreativni zamajac benda, ni sada se tu ne zaustavljaju: u razigranoj

„People are Good“ čak ispovijedaju, kao stari pa dugo liječeni pesimisti – da su, možda, ipak za sve to bili u pravu. I zato gitara u „Never Let Me Go“ siječe oštricom jezovite tjeskobe; zato je i onaj početak u „My Cosmos is Mine“ tako očuđen. Kao muzika za visoke noćne dvorane antičkog grijeha ili kutke požude Kjubrikovog „Eyes Wide Shut“ (1999).

Iskreni nihilizam

Znate li kako se Dejv i Martin osjećaju, kako se Depeche Mode osjeća, nakon smrti klavijaturiste Endija Flečera? Kao Limeni Drvosječa iz Oza bez svoje kantice s uljem, zaglavljeni su u bolnom, ni -

jemom i škripavom trenutku samoće. Eto to, ta kantica bio je Endi za Depeche Mode. I takve, rasklimane i ukočene, zatičemo ih na početku ploče „Memento Mori“; a negdje do trećine već će, u jednom dugo traženom kreativnom zamahu, najljepše milovati sopstvene ožiljke i rane.

A sve to je, naravno, jedan divni muzički sklop i stroj davno naštiman da najljepše pleše onda kad se uhvati ukoštac sa prolaznošću i smrću. Zbog toga i toliko puta rabljena „Enjoy The Silence“ i nakon tri decenije zna da efikasno uleti u klizeći, onda kad shvatite koliko je tu iskrenog nihilizma; koliko podsjećanja da smo svi, do kraja, prolazni.

Škrinja uspomena

Naravno da se na ovoj ploči taj bol lako osjeti; na kraju krajeva, Depeche Mode nosio ga je dostojanstveno i mnogo prije smrti Endija Flečera, to je lična karta benda. Ali mnogo jači je utisak o razrješenju, mirenju, katarzi. Onda kad Dejv, naravno, podvuče (a čak ne mora to da ni izgovori!) da je ipak vrijedilo i da još vrijedi. Da je jedan ples jasnoće, sa početka posljednjeg ličnog čina, ipak dovoljan da potre i nadvisi sve gubitke i rastanke.

Sa takvim saznanjem i osjećajem, onda i Martin uspijeva da lagano napiše niz sasvim koherentnih, inspirisanih i duhom (e, to su ti antički duhovi!) proviđenih pjesama, od

Martin Gor i Dejvid Gan

divne početke

Vizelj

Ne vidim te od dima

kojih je realno, samo i isključivo „Soul with Me“ nepotreban i prazan momenat.

Otprilike, onda kada dođete do „Speak to Me“, shvatićete već i širu sliku; u kojoj je Depeche Mode bend bez praktično bilo kakvih krupnijih promašaja ili nepotrepština, za lijepih 40 godina. I nema veze što im „Memento Mori“ neće donijeti neku novu publiku, ili što posjeduje „samo“ jedan hit; bitno je da će se toliko ljudi osvrnuti za tako dragocjenom škrinjom uspomena koje im je donosila muzika. Svi, naravno, osim Dejva i Martina; jer oni sada gledaju samo naprijed, ka novom horizontu stvaranja ka kojem ih, kao Deus Ex Machina, čudesna sila sa kraja predstave, vodi Endi Flečer... Sila zbog koje za Dejva „sve ponovo i zaista djeluje kao prvi put“, kako je nedavno i sam rekao. Zato, kad prvi put zavrtite „Memento Mori“, pa ostanete začuđeni pred njenim mračnim početkom, pa uhvatite odbljesak zore i uhvatite miris nekog drevnog Mediterana – budite uvjereni da je za Depeche Mode to samo početak. Sa kog će se osmatrati i grliti neki novi, jednako komplikovani i sasvim prolazni ljudi... I spram kojih su rastanak i smrt, nešto ipak mnogo jednostavnije. A ploča je tu, Martin i Dejv su tu, da vam i na to kažu: u redu je. I plešimo, opet. S. S.

Ocjena: 79/100

Grupa

Vizelj je gerila, daleko od toga da je samo andergraund – i, naravno, muzika beogradske četvorke mnogo je više od onog što bi vam članovi benda sami htjeli reći.

Album „Ne vidim te od dima“ djeluje kao tornado, vrtlog koji jednu Doroti nosi ludo uvis, ka nekom muzičkom Ozu. U takvoj urnebesnoj formi od buke biće potrebno vremena i pažnje, pa da počnete primjećivati kuću, pa komšiju, pa staru vješticu, pa...

Na primjer, naslovnu pjesmu Veljko Milinković otvara u skoro staloneovskom imidžu nježnog i emotivnog grubijana. A sam bend pokazuje da prelazi, recimo, put koji je devedesetih zacrtala britanska rok-ikona Ijan Braun. Od alternative i postpanka ka plesnom bitu.

Pjesma „Šta je stid“ idealna je demonstracija one provokacije koju kao ordenje nosi Vizelj. Nepokolebljivi, pogani, teški za upakovati i prodati –a potpuno rasplesani... Ovo je bend koji vas za sekund ubijedi da je, recimo, Buč Kesidi pozerska limunadica, a oni sami - prava žestina. Prije dvije godine spakovana pjesma „Novčanice“, jedna epohalna provokacija, demi-

stifikacija i lekcija, perfektno je uklopljena u vrtoglavi tempo albuma. Gas-papučica je skroz spuštena već kad stignete do „Struje“. I sve to je put ka totalnom ostvarenju, štosu, hipnozi – i savršenoj himni svakog aftera na kraju. To je „Umri“: ni manje, ni više nego obrada Stoje! Javite se kada u regionu pronađete prčevitiju muziku od ove... S. S.

Ocjena: 84/100

M.O.R.T.

Samo hrabro i bezveze!

čistinu i svježinu. Momenti poput „Svijet se sužava“, koja je i među singlovima, tu su prije svega da pruže potrebnu raznovrsnost.

Sav pandemijski damar najpoznatijih Sinjana stao je u album „Samo hrabro i bezveze!“. Na njemu je M.O.R.T. pronašao bluz, koji je mračan ili defetistički, ali samo na prvu loptu.

Od svedenije, klasičnije pank forme na početku i pjesme „Mali glas“, ova ploča pupi, traži nove rukavce gorko-slatkog muzičkog života i raskošno odrasta. Istovreme-

no, radi se i o progresiji osobe, neimenovanog junaka albuma, od pandemijskog otuđenja ka otvaranju za druge. Taj proces dozrijevanja naslućuje se već u „Osobi A“ koja će izvjesno postati prepoznatljivi koncertni momenat.

„Krnjeval“ je ipak najjači adut ploče i najnepokolebljiviji bluz na kom ova ekipa krvari do posljednje „zatrovane“ kapi – da bi pronašla neku novu

Jasno je da je bendu M.O.R.T. ovaj album pomogao da pronađe fokus i jasnoću, onda kada se cijeli životni horizont činio zamućenim i treperavim. Na takvom putu potrebno je proći i kroz neke skupe lekcije, poput onih u „Imam sve“, pa realno bolne momente spakovati u mnogo buke. Ovaj svojevrsni lični notes je tako i slika, i dokument jednog vremena u okviru generacijskog derta, pa se aktuelnija i potentnija muzička pakovanja na regionalnoj rok-sceni ovih godina mogu brojati tek na prste jedne ruke. S. S.

Ocjena: 77/100

spotify.com

balkanrock.com

Sara Radojković, dramaturškinja

Za Sorkina sve najbolje, ne pitam koliko košta

je agresivan, manipulativan i zao do srži.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Holy Motors“ ( Leos Karaks , 2012). A volim baš taj film. Ništa mi nije jasno, al’ radi me.

Film koji Vas čini srećnom?

- Hmm, vau, sreća je veliko osećanje. Piksarov „Soul“ (Pit Dokter, 2020). Generalno me njihove animacije čine srećnom.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Miss Violence“ (Aleksandros Avranas , 2013), film „grčkog novog talasa“. Režiser bukvalno stavlja gledaoca u poziciju zlostavljanog deteta i siluje ga kroz ceo film. Malo mi je falilo da zapalim celu bioskopsku salu od besa. Čak sam napisala i teorijski rad u kome branim tezu da je taj film zao. I da to što je režiserski genijalan, ne znači da ni-

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o hrabrim ženama Balkana. O samohranim majkama, o neustrašivim ženama koje su devedesetih predvodile antiratni pokret.

Omiljeni filmski rivali?

- Betmen i Džoker. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Badi, pas košarkaš daje koš. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Čovek ti je taka živina – sve zaboravlja. Ne znam kaki bol da ima, najzad će uvek da ga odboluje i da zaboravi. I produži da živi ko da ga i nije zadesilo ništa strašno. Pamti još

ponešto od to, nije da je baš sve zaboravio, ali i to nekako kroz maglu, ko da se desilo nekom drugom, ne njemu. Tak`a je to strvina. Voli da živi, živina.“(„Petrijin venac“, Srđan Karanović, 1980).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Timon („The Lion King“, 1994).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Mislim da je to bio „Titanic“ (Džejms Kameron, 1997).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Saundtrek novog „Dune“ (Deni Vilnev, 2021).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „The Lord of the Rings“ (Piter Džekson, 2001-2003).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Aron Sorkin , Kalemeg -

danska tvrđava. Za Arona sve najbolje, ne pitam šta košta. Na rakiju. Demijen Šazel, na Beogradski Jazz festival pa u „Monks“, na rakiju. Megi Džilenhol, spa tretman u „Metropolu“ pa na koktele.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Proces kao proces, standardno napet i lud, ali vidim Kventina kako se zaljubljuje u region i ostaje ovde da živi zauvek i prekraja našu istoriju, ispravlja krive Drine.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Goldbergove varijacije, to je moj otac.

Sebe

opisuje kao „ženu od reči o kojoj najbolje govore dela“, a mi smo baš zbog toga odlučili da na ovaj način i započnemo našu vožnju kroz 33 stanice... Jer, nije Sara Radojković „samo“ dramaturškinja, „samo“ jedno. Riječima prožima sve što joj je na duši i sve što bi željela da učini boljim, da barem malo olakša samar na plećima društva. Bila to poezija (dvije zbirke), scenario (pozorišni, filmski, TV, radio), novinarstvo (više od 150 tekstova za Vice)... nije važno – bitno je samo da je to nešto zbog čega i o čemu vrijedi pisati, te bacati svjetlo na teme i ljude u zapećku. Njeno baškarenje pisanjem prava je umjetnost, a tu vještinu prepoznale su i advertajzing agencije. Od svega će Sara napraviti priču. Nema tog motiva koji je neće inspirisati. Ali, uvijek kreće od malih koraka. Planira da nastavi pedagoški rad i uspješno privede kurs „Dramaturgija za početnike“ i dogodine ga transformiše u „Dramaturgija za sve“. Možda usput objavi i neku zbirku drama i poezije. A do tada, za Objektiv otkriva dio svog filmskog, TV i muzičkog svemira.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Goldbergove varijacije.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Mafia“, Buba i Đala Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Postoji domaći sastav koji se zove Gabrijel, pa sve od njih.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Adio Amore“, Rasta Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Majlsa Dejvisa

najbolje, košta

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Bora Čorba. Ne mogu da ga smislim.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ejmi Vajnhaus

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Žena od sultana“.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Avril Lavinj

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Da.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Grey’s Anatomy“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Road to Avonlea“.

Najdraži par iz serije?

- Meridit Grej i Kristina Jang („Grey’s Anatomy“).

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „The Wire“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Pa onda nije fantastična. :) Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Mnogo para kao junaci serije „The White Lotus“. Ili nasleđenu tatinu imperiju sa helikopte-

rom i jedrenjakom u hrvatskom primorju kao što imaju protagonisti serije „Succession“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Inventing Anna“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Da budem Mandolorijanka i da mi je posao da čuvam Grogua.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za ono kuče, buldoga, kad se pojavi. Inače za miša, ali mi je bilo žao Toma što uvek nagrabusi. Milena ČAVIĆ

Immersive Reality Studios Stockholm

Sara radojković: Voljela bi da je Mandalorijanka i da čuva Grogua

kalendar

Malo je izmišljenih likova koji su takvi da ih može igrati više osoba, i to uspješno, godinu za godinom. Junaci poput Šerloka Holmsa, Džejmsa Bonda ili Brusa Vejna jednostavno su veći od bilo koje individue. Čak i ako se dogodi da zapadnu šaka odličnim glumcima, često ćete čuti ili i sami pomisliti, nešto u fazonu: „Teško će iko više biti Betmen kakav je Kristijan Bejl“; ili „Šon Koneri je jedini Bond kojeg priznajem“... A ne smijemo zanemariti ni činjenicu da bi, kada bi Marvel najavio novog Tonija Starka, došlo do dizanja pobune, i to sasvim opravdano. Jer, ni Roberta Daunija Džuniora niko nikad ne bi mogao da zamijeni (osim možda Al Paćina, naravno, u kratkoj multiverzumskoj ulozi).

Zašto je to tako? Pa, kada se desi upečatljiv performans, poput onog koji nam je dao Entoni Hopkins kao doktor Hanibal

Lekter u filmu „The Silence of the Lambs“ (Džonatan Dem, 1991), sasvim je razumljivo da počnemo vezivati tu osobu za konkretnu ulogu i da ne želimo da tu iko nešto dira i kvari.

Alarmirana čula

Zbog toga i nije lako imati cojones da naglas kažete da želite da snimite novu verziju ovog filma, ovog puta kao seriju koja će se emitovati na nacionalnoj televiziji, biti mnogo krvavija, moralno siva, na trenutke i homoerotična (i to na vrhuncu Tumblr faze milenijalaca), a da će glavnog junaka glumiti tada relativno nepoznati danski glumac. Ipak, upravo to uradio je Brajan Fuler kada je prije deset godina pokrenuo projekat „Hannibal“ koji je, nekim čudom, NBC televizija prihvatila svjesna svega što može da krene po zlu (na čemu joj neizmjerno hvala).

Na iznenađenje svih, serija „Hannibal“, čija je prva epizoda premijerno prikazana 4. aprila 2013, poslije samo jedne sezone uspjela je da uzurpira prethodnika kao definitivnu adaptaciju popularnih romana Tomasa Harisa. Međutim, i pored fenomenalnog pisanja i brojnih sjajnih elemenata, uspjeh Fulerovog krunskog

Deseti rođendan Fulerove jedinstvene, Savršena trpeza

Dani obične jetre uparene fava pasuljom i „kijanti“ vinom postali su prošlost. Od večera doktora Lektera bi i dan-danas mogli da se postide i napoznatiji profesionalni

kuvari, kao i svako ko je ikad ufotkao sopstveni tanjir za Instagram

dostignuća leži u samom prikazu njegovog glavnog junaka i glumcu koji je nadmašio sva očekivanja.

Mads Mikelsen uspio je da oživi doktora Lektera na potpuno novi, jedinstveni način, zadržavši eleganciju kojom odiše kanibalistički psihijatar, a dajući mu istovremeno mekšu, ranjiviju ljušturu ispod koje se zapravo krila Hanibalova lukava priroda. Mikelsen je ulogu igrao sa takvim šarmom i samopouzdanjem da mu nijeste mogli odoljeti, iako ste bili svjesni ko je on zaista. Dok je Hopkinsov Lekter bio čovjek čije je mjesto definitivno bilo u kavezu, te iz kojeg je inspirisao ljude vani da čine svakakve zločine, Mikelsenov Lekter je podsticao naša čula u nešto drugačijem smislu.

Flert mačke i miša U pitanju je bio čovjek koji je oblikovao sopstvenu pojavu tako da odmah namami plijen, dajući istovremeno osmijehom do znanja da je potpuno svjestan da je ta ista lovina sasvim nemoćna da ga zaustavi. Dok je Hopkinsov kultni nastup u filmu „The Silence of The Lambs“ do te mjere bio nezaboravan, da nekad zane-

marimo činjenicu da je doktor Lekter na ekranu proveo samo i približno 15 minuta, Fuler je, sa druge strane, dosljedno nudio sve slojeve Lektera publici, istovremeno kapirajući važnost okruživanja ovog kanibala ubjedljivim likovima, odnosno glumcima. Ne želeći da bude marioneta koja postoji samo da bi zabavljala

doktora Lektera, Fuler je zamislio Vila Grejema (Hju Densi) kao nekoga ko je u svakoj sceni nosio tugu i težinu sopstvenog lika. Iako je naslov serije pripadao doktoru kanibalu, Densi se potrudio, svakim dijelom svoga bića, da Grejem bude jednako bitan i da zajedno sa Hanibalom postane i ostane srce serije do posljednje epizode.

Mads Mikelsen nadmašio sva očekivanja u ulozi doktora Lektera

urnebesne i prokleto mračne serije „Hannibal“

trpeza za fanibale

i jedan i drugi su sopstvenim iskušenjima živopisnog moralno sivog, gledaoce činili stopostotno prisutnim i investiranim, što je, uprkos tome što je serija otkazana nakon tri sezone, zabetoniralo projekat kao ključnu verziju Hanibala koju ćemo zauvijek da pamtimo.

Ovu seriju posebnom poslasticom činili su i enterijer i sami garderoberi glavnih junaka, nestvarno usklađeni s estetikom i karakterom likova. Lekterova kancelarija je, na primjer, bila poput gotičke palate, a njegova bi nas savršeno skrojena odijela očarala kad god bi kamera fiksirala Mikelsena (na čemu, još jednom, i kamermanima neizmjerno hvala). Mjesta zločina bila su takva umjetnička djela da su u svom tom užasu bila očaravajuća gotovo jednako koliko i neprijatna. Istina je da smo prilično često mogli da isključimo ton i uživamo u priči koju pričaju šeme boja prisutne na ekranu.

A najbolji dio? Definitivno hrana. O, da - hrana! Dani obične jetre uparene sa bobom (fava pasuljom) i „kijanti“ vinom nakon samo dvije epizode postali su prošlost. Od Hanibalovih trpeza bi i dan-danas mogli da se postide i napoznatiji profesionalni kuvari, kao i svako ko je ikad ufotkao sopstveni tanjir za Instagram, iz prostog razloga što se s ovim ništa nije moglo porediti.

za hranu, Dženis Pun i Hoze Andresu, i nakon deset godine skidamo kapu.

Neprežaljena ekipa

Epizode u prvoj sezoni nosile su nazive francuskih jela i apetajzera; u drugoj japanskih, a u trećoj italijanskih. U jednog od možda najupečatljivih scena u prvoj sezoni, Lekter osmišljava jelovnik za jednu od legendarnih večera, odlučujući koje će komade mesa izvući iz zamrzivača tako što lista vizit karte ljudi koji su ga nekom prilikom iznervirali. U pitanju je scena koja savršeno sumira cijelu Fulerovu seriju: jedinstvena je, urnebesna, ukusna i prokleto mračna. Ovakvi detalji su i razlog zbog kojeg smo, iako nas je možda sramota da to priznamo, potajno navijali da se ovaj surovi kanibal izvuče. Jednostavno je bilo zabavnije tako.

Međutim, na našu veliku žalost, ipak je u pitanju bila nacionalna televizija i serija je od početka imala rok trajanja. Svaki produžetak i najava sezone bili su rezultat isključivo ljubavi fanova (ili fanibala, hm) i cliffhanger finala. Treća sezona se na kraju ispostavila kao posljednja, a serija „Hannibal“ tada se pridružila sjajnoj, nikad neprežaljenoj ekipi među kojima se nalaze i „Pushing Daises“ i nezaobilazna „Firefly“.

Hemija između Mikelsena i Densija odisala je suptilnim homoerotičnim flertom koji nerijetko pokreće narative u čijem je centru tradicionalna igra mačke i miša (nešto sa čime možemo porediti samo „Killing Eve“ u skorijem vremenu, i to isključivo na početku serije). Naravno, uz nezaobilazne, vrhunski spakovane

elemente trilera i horora, ali i uz izvanredno prikazan toksični odnos ova dva lika i Hanibalovu lucidnu manipulaciju koju je Grejem, na neki svoj uvrnuti način, zaista volio. Upravo zato, ni Grejem ni Lekter ni u jednom trenutku ne odgovaraju tradicionalnim pojmovima protagoniste i antagoniste. Umjesto toga,

Ono što se nalazilo na trpezama serije „Hannibal“ tjeralo je vodu na usta, bez obzira na to što smo kao gledaoci znali strašnu tajnu koja se krila iza savršeno serviranih jela. Ali, kako odoljeti? Žrtveno jagnje koje se služilo sa plodovima podzemnog svijeta, pluća i slabine na burgundski način, papardele s umakom od (khm) zeca, kudal kulambu sa karijem i (khm) kozijim crijevima, te neozaobilazna pita od bubrega - samo su neki od recepata zbog kojih, stilistima

Bilo kako bilo, bez obzira na to da li će „Hannibal“ ikad opet vaskrsnuti (upućujemo molećivi pogled ka Netliksu), dugujemo Fuleru jedno veliko hvala. Hvala, Brajane, što si bio dovoljno hrabar i drzak da pokreneš ovaj nevjerovatno jeziv i odvratan, ali istovremeno i nevjerovatno divan i u najljepšem mogućem smislu poremećen projekat i da mu se toliko svojski posvetiš, da i nakon toliko godina ne gubimo nadu. Jer, budimo iskreni, večera je možda davno završena, ali još imamo mjesta za dezert.

Biljana MARTINIĆ

Hju Densi učinio Vila ravnopravnim igračem u kanibalskoj slagalici

theposterdb.com

kalendar

Iam afraid Dave. My mind is going. I can feel it – prepoznatljiv glas Daglasa Rejna, glumca i naratora koji je tako lepršavo ali oštro uveo gledaoce u esenciju režiserske moći američkog maestra Stenlija Kjubrika, istorijski je poljubac analognog i digitalnog svijeta. Kada bi vas sada pitali ko su centralni igrači naučno-fantastičnog filmskog klasika „2001: A Space Odyssey“, rijetki bi se sjetili Kira Dileja i Gerija Lokvuda, koji su odigrali protagoniste drugog, iako značajnijeg dijela Kjubrikovog masterpisa.

U inat limitima

Za veći dio maestralnog scenarističkog plesa ipak je bio zadužen superkompjuter HAL 9000, i to u najvećoj mjeri usljed gole simbolike jednog vremena koje je zastrašujuće relevantno i dan-danas, 55 godina od američke premijere ovog dvoipočasovnog svemirskog zadovoljstva. Stoga, najadekvatnije je tekst o Kjubrikovom možda i najznačajnijem filmu započeti sa Rejnom i pričom o njegovom glasu.

Pedeset pet godina od premijere Kjubrikovog lucidnog

Zastrašujuće vizionarski monolit naučne

Godinu prije nego što ćemo sletjeti na Mjesec, čovječanstvu je podarena eksploracija bez presedana u kojoj futuristička igra sa vještačkom inteligencijom otvara brojna pitanja, među kojima se nalaze i ona, iznenađujuće, etičke prirode

Rejnov glas, možemo slobodno reći, bio je glavni krivac za to što se Kjubrik zaželio naučne igre: godine 1960. Roman Kroitor i Kolin Lou lansirali su zanimljiv monohromni animirani dokumentarac „Universe“ koji je dobio i specijalnu nagradu na Kanskom filmskom festivalu. Pored Rejna, koji je bio centralni narator simpatičnog polučasovnog doku-ostvarenja, Kjubrik je „ukrao“ i jednog od vizuelnih/tehničkih majstora.

Glas omiljenog naratora važan je i zbog znatno konkretnije mogućnosti da se, na koncu, otvore vrata nekim novim mogućnostima, ne samo tehnološkim. Da, Kjubrikovo saj-faj savršenstvo bilo je ispred svog vremena zahvaljujući režiseru koji nije dopustio da ga limitirane opcije spriječe u tome da ispiše novu stranicu naučne fantastike vanvremenskim specijalnim efektima, nagrađenim Oskarom. Iako su vizuelne igre započele znatno prije Kjubrikovog vremena, njegova vizualizacija ušla je istoriju i postala direktan krivac za to što smo sedamdesetih godina prošlog vijeka imali i prve obrise digitalnog CGI.

Asistent i destruktor

Godinu prije nego što ćemo sletjeti na Mjesec, Kjubrik je čovječanstvu podario eksploraciju bez presedana u kojoj futuristička igra sa vještačkom inteligencijom otvara brojna pitanja, među kojima se nalaze i ona, iznenađujuće, etičke prirode. Uspjeh SF ostvarenja

„2001: A Space Odyssey“ stigao je i zahvaljujući Kjurbikovom velikom režiserskom intelektu: čak i ako ostavimo po strani želju za futurističkom autentičnošću, činjenica je da je ovaj film postao ono što jeste i zbog toga što je znao kako da maštovito pomjeri kameru, eksperimentišući pritom i mizanscenski i produkcijski. U tom okeanu režiserskih solucija, dvije sasvim sigurno preovladavaju. Prva je rad sa

svjetlom, koji je značajno povećao realističnost scena, a druga - inovativna dupla ekspozicija, u kojoj smo preklapanjem kadrova imali prilike da vidimo slojevit prikaz objekata.

Posebno bitna je Kjubrikova saradnja s Arturom Č. Klarkom, autorom kultne SF knjige koju je adaptirao, a čiji su inputi u scenariju vidljivo produbili dalje eksploracije o budućnosti odnosa ljudi i svemira. Ali, ujedno i strah od vještačkog rezultata ljudske kreacije, čija je inicijalna svrha bila da bude asistent, a ne destruktor.

Kjubik je naišao i na izuzetno kompleksan problem: publika šezdesetih godina prošlog vijeka saj-faj filmove uopšte nije shvatala previše ozbiljno. „2001: A Space Odyssey“, premijerno prikazan 2. aprila 1968, bio je rijetka prilika da filmove naučne fantastike javnost napokon definiše kao

Kjubrik prkosi gravitaciji na filmskom setu

PINTEREST.COM

remek djela „2001: A Space Odyssey“

vizionarski

fantastike

Bezvremenski dizajn crvenih stolica

Dok u kategoriji najboljih vizuelnih efekata niko nije imao prostora da se istakne pored Kjubrika, pa čak ni zanimljivi kandidat „Ice Station Zebra“ u režiji Džona Sturdžisa, vizionarski autor „Odiseje“ „zaspao“ je u kategorijama najbolje režije, originalnog scenarija i scenografije. I dok bi bilo bombastično iznenađenje da je Kjubrik ipak ostvario trijumf u sekciji režije na štetu Kerola Rida i popularne adaptacije „Olivera“, ili pak Mela Bruksa i njegovog „The Producers“ u kategoriji scenarija - Oskar za scenografiju sasvim sigurno otišao je u pogrešne ruke. Nagraditi „lakoću umjetničke dekoracije“ koju su morali da poštuju scenografi koji su radili na Ridovom „Oliveru“ pored Kjubrikove dizajnerske vizije „vazdušastog svijeta“, zaista je potez ogoljenog laicizma. Da li je uopšte potrebno postaviti pitanje čija je scenografija zaista uticala na modu, arhitekturu, dizajn enterijera i kulturu uopšte, ona iz „Olivera“ ili pak iz „Odiseje“?

Tehnološki šamar realizma perfektno upakovan u scenografska rješenja u kojem „igraju“ crvene stolice očigledno nije bio dovoljno inovativan za dosadnjikavu Američku akademiju. Ipak, ne bi trebalo zaboraviti ni to da se scenografija „kuvala“ cijele četiri godine prije nego što je film ugledao svjetlost dana - a dizajn Oskara nije se promijenio decenijama. A diskusiju o tome zbog čega Džefri Ansvort nije čak ni nominovan za najbolju fotografiju - nećemo ni otvarati.

ozbiljna umjetnička djela. Očigledan umjetnički a time i kulturološki doprinos tome, bio je vidljiv tokom maestralne ere Žorža Melijea ili pak Frica Langa, ali su njihovi komadi sasvim sigurno bili samo jedan vid vizuelnog zadovoljstva.

Hipnotičko iskustvo

Kjubrik, pak, tehnološko-naprednim autorskim ostvarenjem uspio je da preokrene sam žanr i precizno dokaže da je budućnost sigurni kec iz filmskog rukava. Uostalom, sjetite se samo nekih od njegovih futurističkih solucija u ovom konkretnom filmu i uporedite ih sa današnjicom...

Džordžu Lukasu vrlo brzo postalo je jasno što mu je kolega „ponudio“ i kakav zaista ovaj žanr može biti sada. Ostalo je istorija. A ta istorija, čudno ili ne, mnogo je zanimljivija od one savremenije opcije naučne fantastike.

Uprkos tome što je Kjubrik bio primoran da koristi krajnje „arhaične“ tehnološke opcije, njegova saj-faj revolucija postala je istorijska. Isto tako je sasvim jasno da bi i dan-danas bilo jako teško biti Stenli Kjubrik u žanru naučne fantastike. Znaju to vrlo dobro i Džon Favro, i Dejv Filoni koji već nekoliko godina razvijaju nove ideje za „Dizni“ i „Lukasfilm“, tražeći inovativnije načine da epitet „već viđenog“ pretvore u alteraciju modernog.

I dok se većina segmenata vizije jednog impresivnog svijeta Kjubrika i Klarka nije materijalizovala, uz specifičnu glasnoću Štrausovog „Plavog Dunava“, koji efektno pravi eho jednog hipnotičkog iskustva, „2001: A Space Odyssey“ vizuelni je put koji neće imati rok trajanja. Ako nam HAL dozvoli da stignemo do sljedećeg monolita.

L. MURSELJEVIĆ

Jedan od kultnih kadrova masterpisa iz 1968.

Scenografski detalj „nedovoljno inovativan“ za Oskare

Put za Aleksandriju

Ovako

je otprilike brodio: od Bejruta ka egipatskoj obali, po pravilu uvijek do Aleksandrije, pa do turskog Izmira, Soluna i drugih grčkih luka, ka Jadranu... Lijepe 34 godine na obalama tog sunca zorilo se bjelinom ispisano ime: „Titograd“.

Nije bio samo ponos „Jugolinije“; cijeloj jugoslovenskoj obali, krajem četrdesetih, „Titograd“ je bio svaki vidik budućnosti.

Jedan grad je tek tri godine nosio Titovo ime, a zemlji je bilo tako bitno, da prvi veliki brod poslijeratnog riječkog brodogradilišta „3. maj“ bude upravo - taj.

Zaplovio je, svečano i prvi put, na Dan republike – već 29. novembra 1949.

Svega četiri godine nakon rata. Ili „tek“ – jer pune tri godine gradnja je, na tom mjestu, trajala. Čisto da se zna, koliko je

„Titograd“ bio silan projekat! I tog dana, na izlasku iz fabrike, pratile su ga hiljade radnika. Za njihov ponos, progres, dokaz obnove, napretka, ispravnosti...

„Jugolinija“ tih godina je sa četiri velika broda (tri građena u Holandiji) otvorila Jugoslaviju ka najudaljenijim krajevima svijeta. Prvo sa redovnim linijama ka Južnoj i Sjevernoj Americi; potom ka Japanu, Kini...

I to ime za Riječane i dan-danas nosi ukus gorko-slatkog; od početka devede-

setih kompanija je tavorila; konačno je i likvidirana 2014. godine. Ali, sada je to manje bitno, spram sjećanja na ono što je stalo u jedno ime – „Titograd“. Prvi veliki projekat jugoslovenske posljeratne brodogradnje; sila koja se mogla i dimenzijama premjeriti. Dučak čak 108 metara (i više, precizno, 55 centimetara!), sa 7,62 metra visine i palubom 15 metara širokom. Nosivost: približno 4.000 tona. Sa sve motorom od 2.500 konjskih snaga i mjestom za 18 članova posade.

Pa ipak, „Titograd“ se jedino mogao premjeriti svojim planetarnim linijama, konekcijama, putanjama... A o njemu svjedoče perfektno i detaljno sačuvani skoro svi brodski dnevnici za 34 godine putovanja.

Ona početkom sedamdesetih, recimo, bila su skoro isključivo mediteranska, sa šmekom Bliskog istoka. I to ime nije marilo za ideologiju; bio je to brod i bila je to zemlja za koju je bilo mjesta u svakoj luci, čija god ga zastava dočekivala. I na tom stalnom putu za Levant i natrag, bilo je tako mnogo razloga da se zaborave, ublaže ili prekrate tvrdi radnički trud i muka.

Zato, uostalom, uz silne brodske dnevnike, sa „Titograda“ u arhivi „Jugolinije“

Zaglavi se

ostaje sačuvano i sidro, čelično, 67x195 centimetara, sve uredno popisano, sačuvano... Gomile rukopisa, dokumentacije i ono najljepše, fotografije. Sa njegovih putovanja – recimo, jedna okupana ljepotom Venecije.

U „Aleksandrijskom kvartetu“ Lorensa Darela govori se o gradovima koji postaju cijeli svijet, onda kada u njima nekog zavolite. O ljudima bez kojih život postaje puka dosada; o proljeću koje se usred zime najbolje sluti – i o lovu, ili putovanju, da racionalno objasnimo vjeru u nešto sasvim apsurdno.

Naravno da je posljednje putovanje „Titograda“, na proljeće 1984, bilo – ka Aleksandriji. Koji mjesec kasnije ispunio je svrhu; isječen je u gvožđe, za kompaniju i zemlju koja je već polako starala, pa... Nije, zato, sve ovo lament nad brodom, zemljom ili bilo kojim vremenom; niti namjera da se bilo koji sistem ili ideologija glorifikuju. Već podsjetnik: kako može jedno brodsko ime zaista ponosom da blista. Kad ga sami sagradite, pa kad vam u njega stanu svi snovi o budućnosti, koja je zrila sa ratnih zgarišta i rana u bojama jednog novog proljeća. E odatle, i još dalje, puca pogled ka Darelovoj Aleksandiji.

Crta: Srđan Ivanović

Stojan STAMENIĆ

MILKO KRONJA

Zahvaljujući

Andžeju Vajdi, Romanu Polanskom, Kšištofu Kišlovskom, Agnješki

Holand, te Ježiju Skolimovskom , čiji je „magareći“ hit „EO“ (2022) nominovan za Oskara za najbolji međunarodni film - poljska kinematografija decenijama daje poseban šmek globalnoj kinematografiji. Uprkos očiglednom nedostatku adekvatnog plana (čitaj: samoizboru) da se poljska produkcija promišljeno predstavi ostatku svijeta, njeni autori uvijek su uspijevali da pronađu način da iskomuniciraju kulturošku raznolikost sopstvene zemlje kroz vizuelnu umjetnost.

S obzirom na to da mnogo Poljaka živi na Ostrvu, London tradicionalno zauzima poseb-

Poljski talas

no mjesto na njihovoj filmskoj mapi. To pokazuje i Poljski filmski festival koji se održava na prelazu između marta i aprila pored Temze. Ovogodišnja, 21. edicija festivala, koji organizuje Poljski kulturni institut, zaokružuje posljednjih 60 godina kinematografije ove zemlje, pa su u fokusu programa i klasici starih majstora, i radovi novih nada. Festival je otvoren projekcijom Vajdinog filma „Ashes and Diamonds“ (1958). Sudeći prema reakciji publike, ovaj

Klasici starih majstora i radovi novih nada obilježili su 21. izdanje Poljskog filmskog festivala koji je otvorio priliku londonskoj publici da pogleda presjek posljednjih 60 godina kinematografije ove zemlje

maestralni rad etike u Drugom svjetskom ratu bio je prefektan izbor da se efikasno otvore i vrata poljskom filmskom talentu. I selekcija „novog poljskog talasa“ načeta je jakim naslovom: portretom šezdesetogodišnje Mire u drami „Woman on the Roof“, u kojoj je režiserka Ana Jadovska detaljno prikazala koliko su suštinski zaboravljene i sebi prepuštene osobe starije dobi koje društvo odbija da adekvatno integriše. A oni koje zanimaju teme u vezi sa starijim osobama, mogli su da pogledaju i „Spoor“. U feminističkom trileru, koji je nagrađen Srebrnim medvjedom 2017, Agnješka Holand pažljivo je provukla i pokazala jaku vezu starijih ljudi i prirode. U specijalnoj selekciji, posvećenoj avangardnim na -

slovima, prikazani su filmovi kratke forme poljske feministkinje Natalije LL Umjetnica, poznata po krajnje humorističnim kritikama konzumerskog društva, ali i po dubinskom istraživanju seksualnosti i roda, baveći se „politikom tijela“ vizuelno je eksperimentisala sa vezom estetike i erotike.

Uvijek aktuelna dokumentarna sekcija otvorila je priliku da londonska publika pogleda vanvremenski „The Hamlet Syndrome“ Elvire Njevjere i Pjotra Rosolovskog. I posvjedoči moćnom dokumentarnom štivu koje prati grupu Ukrajinaca, izbjeglih iz Donbasa, kako igraju i prikazuju Šekspirovog „Hamleta“ kroz specifičan pogled na rusku invaziju njihove zemlje.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

THE HAMLET SYNDROME: Šekspir pod „invazijom“ Rusije i Ukrajine

SPOOR: Moćni feministički triler Agnješke Holand

ASHES AND DIAMONDS: Vajdin maestralni antiratni rad