Dnevni list POBJEDA 05.09.2025 by Pobjeda

Petak, 5. septembar 2025. |

NE! RATU U UKRAJINI

Crna

Luksemburško-američka kompanija protivi se ponovnom bodovanju i odlučivanju Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju

CAAP podnosi tužbu

pred

Upravnim sudom

Prema saznanjima naše redakcije, CAAP je u potpunosti protiv ponovnog bodovanja i odlučivanja od strane Tenderske komisije za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. U CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu, kako tvrde, bio bi jednako nelegitiman kao i drugi

STR. 4.

Politički analitičar Srđan Perić i građanska aktivistkinja Milena Bešić o porukama evropskih zvaničnika vezanim za integracijski proces Crne Gore

Pozitivni signali nijesu

Agencija za zaštitu životne sredine trebalo bi danas da saopšti mišljenje na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju planiranog Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

Hoće li struka u klin, a politika u ploču?!

Pokret Evropa sad smatra krajnje neprimjerenim javne nastupe poslanika Milana Kneževića, kojima se vrši nedozvoljeni pritisak na rad nadležnih institucija. Sve to na osnovu neistinite tvrdnje o navodnoj odluci. Neprihvatljivo je, navodi PES, izazivati paniku među građanima, uz istovremeno targetiranje Agencije čije se stručno mišljenje tek očekuje, kao i Specijalnog državnog tužilaštva

STR. 2.

Vrtić „Dragan Radulović“ u Podgorici je morao da osigura dežurstva za vrijeme Uskrsa, roditelji nijesu dužni da šalju zahtjeve da ustanova radi

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković ocijenila je da je neprihvatljivo što Ministarstvo prosvjete traži od roditelja da zvanično zahtijevaju rad vrtića, dok akademik Slobodan Backović upozorava da javne obrazovne ustanove moraju raditi tokom vjerskih praznika STR. 6. i 7.

U Kliničkom centru se nastavlja čekanje za prve o almološke preglede, kod privatnika se stiže na red brzo, ali koštaju od 40 do 50 eura

STR. 7.

STR. 15.

Ponovo se prolongira adaptacija rezervoara za na ne rezerve u Baru

Vjerski analitičar o spomenicima u vjerskim objektima

Vlada privremeno obustavila priznavanje diploma sa Visoke škole za uslužni biznis iz Sokoca

Uprava za zaštitu kulturnih dobara kao nezakonito tumači sklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi, koji predstavlja crnogorsko kulturno dobro zaštićeno još 1956. godine STR. 3.

Podgorica,

Gora | Godina LXXXI / Broj 21456 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

Petak, 5. septembar 2025.

Politički analitičar Srđan Perić i građanska aktivistkinja Milena Bešić o porukama evropskih zvaničnika vezanim za integracijski proces Crne Gore

Pozitivni signali nijesu potvrda stvarnog napretka, već potreba za proširenjem

PODGORICA – Najnovije pozitivne ocjene i izjave koje se tiču evropskih integracija, a koje su Crnoj Gori i njenim zvaničnicima stigle sa evropskih adresa, građanska aktivistkinja Milena Bešić smatra veoma važnim, ali ne i proizvodom stvarnog napretka. Sa tim stavom je saglasan i politički analitičar Srđan Perić, koji kaže da, uprkos svemu, spremnost i entuzijazam evropske administracije pruža šansu da naša zemlja može zaokružiti pregovarački proces koji će efektuirati punopravnim članstvom.

- Pozitivni signali iz Brisela svakako su važni, ali ne smiju se tumačiti kao potvrda stvarnog napretka Crne Gore - kazala je Bešić za Pobjedu. Po ocjeni Perića „hirovitost vlasti i nepredvidivost njenog ponašanja povlači za sobom neizvjesnost koja ne da se mogla izbjeći, nego uopšte nije trebalo ni da se stvara“. - EU integracije trebalo bi doživjeti kao priliku da poboljšamo funkcionalnost sistema, ali i da optimizujemo vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Svi ti segmenti su u nešto više od godinu dana, postupanjem vlasti u značajnoj mjeri poremećeni - kazao je Perić za naš list. Bešić, s druge strane, ističe da evropski zvaničnici vrlo dobro znaju sa kakvim se problemima suočavamo, navodeći da „njihovo ohrabrivanje više odražava širi interes Evropske

Kada se pažljivije čitaju poruke, jasno je da se one oslanjaju na tehničke pokazatelje, dok su suštinske reforme i dalje nedovoljno sprovedene, navodi Bešić, dok Perić upozorava da pregovaračka poglavlja predstavnici vlasti, umjesto potrebe za suštinskom transformacijom, nastavljaju da doživljavaju kao dobijanje štrikova

unije za proširenje, nego naše reformske rezultate“.

- Kada se pažljivije čitaju poruke, jasno je da se one oslanjaju na tehničke pokazatelje, dok su suštinske reforme i dalje nedovoljno sprovedene - smatra Bešić. Ona ocjenjuje da domaći vlastodršci takve izjave koriste kao propagandni materijal.

- Kao da nijesmo prošle sedmice dobili „packu“ od 10 miliona zbog neispunjavanja plana, a

sve češće nas usput podsjećaju da nam se i Albanija primakla - podsjetila je Bešić.

Da ima velikog prostora za unapređenje sistema i sprovođenje neophodnih reformi saglasan je i Perić.

- Sva ona poglavlja koja bi trebalo da nam pomognu da izgradimo i potom očuvamo integritet pravnog poretka, zaštitimo životnu sredinu, unaprijedimo konkurentnost, usvojimo inovacije i osnaži-

mo obrazovanje, su od vlasti nastavljene da se razumijevaju kao napor u kojem nije potrebno načiniti suštinsku transformaciju zajednice ka uravnoteženosti, pravednosti i efikasnosti, već kao moranje da se dobiju štrikovi na EU putu kako bi se domaćoj javnosti hvalili da smo prošli kroz vrata koja su nam već otvorenapojasnio je Perić.

On dodaje da nas je „koloplet dešavanja i događaja, netak-

tičnih poteza, potrebe da se šalju ideološke i identitetske poruke unutrašnjoj javnosti, te potrebe za dopadanjem ili distanciranjem od susjeda, dovela do toga da smo na tom polju sada u nepovoljnijem položaju nego što smo bili“.

- Poenta je da iz pregovaračkog procesa, između ostalog, dobijemo efikasniji sistem i harmonizovane odnose sa okruženjem. Za razliku od toga, dobili smo oslabljene pregovaračke strukture, a time i ukupnu administraciju i tenzične odnose sa onima koji nam mogu pomoći na EU putu - ocijenio je Perić.

Prema njegovim riječima, gledajući vanjsku politiku „valja se prisjetiti da je najbolja ona koja proističe iz unutrašnjih potreba“.

- Kod nas to nažalost nije slučaj. Međunarodna politika se svela na potrebu vlasti da šalje poruke svom biračkom tijelu, a štetne posljedice takvog pristupa plaćaju i građani kod kojih žele da uberu političke poene - dodao je on.

Apsurdna situacija u kojoj se našla Crna Gora, prema Perićevoj ocjeni, sasvim je logična posljedica nerazumijevanja karaktera i gabarita koji naši spoljnopolitički potezi imaju.

- Umjesto emancipacije, dobili smo novi sloj partijskih kalkulacija. Nije sporno da se distanciramo u odnosu na svaki zločin, ali način na koji to činite i sa kolikom senzitivnošću ulazite u taj proces govori o namjerama i ciljevima te i takve politike. U krajnjem, dometi neke politike se mjere

Predsjednik države tvrdi da ga premijer i Vlada ne informišu o spoljnopolitičkim aktivnostima Milatović

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović požalio se novinarima u Bijelom Polju da ga Kabinet premijera i Vlada ne izvještavaju redovno o brojnim spoljnopolitičkim aktivnostima, te da nije bio obaviješten ni o posljednjim pregovorima koji su, na marginama nedavnog Bledskog strateškog foruma, vođeni između delegacija Crne Gore i Hrvatske.

Zbog nedostatka dovoljno informacija Milatović, kako je

objasnio, nije mogao da procijeni opravdanost hrvatskog zahtjeva da Crna Gora zatvorenicima iz nekadašnjeg logora Morinj isplati odštetu od čak 17 miliona eura. Ocijenio je, međutim, da Hrvatska koristi nedostatak odgovornosti crnogorske Vlade. - Spoljna politika i bilateralni odnosi sa Hrvatskom treba da se vode puno odgovornije, a ne na način na koji je to bio slučaj do sada – rekao je Milatović misleći na, kako je objasnio, politiku od jednog do drugog ekstrema i od

stava jedne do druge partije u vlasti. Milatović je najavio da će zajedno sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem ići na utakmicu, što smatra korisnim za unapređenje odnosa između dvije države.

- Mislim da će to biti dobar gest sa obje strane kad je u pitanju unapređenje bilateralne saradnje - kazao je Milatović. Kada je riječ o oduzimanju književne nagrade „Risto Ratković“ haškom osuđeniku Radovanu Karadžiću , Milatović je ocijenio kako od-

luku o tome treba da donese bjelopoljska vlast. - Ako to bude odluka SO Bijelo Polje, onda je treba poštovati - rekao je Milatović. Predsjednik je naglasio i kako je pred crnogorskom Vladom i Skupštinom velika odgovornost u smislu realizacije aktivnosti i usvajanja zakona kako bi Crna Gora postala punopravna članica EU. Naveo je i kako očekuje da će uskoro biti sazvana sjednica na kojoj bi trebalo da bude izabran jedan sudija Ustavnog suda. Đ. Ć.

ističe da evropski zvaničnici znaju sa kakvim se problemima suočavamo i navodi da „njihovo ohrabrivanje više odražava širi interes EU za proširenje, nego naše reformske rezultate“

posljedicama koje proizvedeistakao je Perić. Što se tiče odnosa sa Hrvatskom, on je problematizovao postupanje na „ministarskom nivou“ koje je, kako kaže, bilo „netaktično“, a potom se „prenebreglo da imamo opterećenje u toj relaciji u odnosu na ratna zbivanja opsade Dubrovnika, gdje je odgovornost na našoj strani“. - Zaštita crnogorskih interesa treba da bude prioritet vlasti, ali se oni ne štite time što se narušavaju već izgrađeni mostovi i što se umjesto pravne argumentacije i diplomatskog tona predstavnici vlasti služe nadgornjavanjem i u osjetljivim prilikama usiljenim ponašanjem koje nas udaljava od partnera i slabi naš međunarodni položaj - dodao je Perić. On je istakao da najava konstruktivnog pristupa Hrvatske i vedrijih tonova sa obje strane može biti ohrabrujuća. Perić smatra da je za Crnu Goru veoma važno da uči iz prethodnih iskustava gdje su pravljene greške u spoljnopolitičkom pristupu. Irena MILOVIĆ

Jakov Milatović

Srđan Perić

Milena Bešić m. babović

Bešić

Petak, 5. septembar 2025.

PODGORICA – Za postavljanje slika, kipova ili bilo kakvih obilježja, u bilo kom vjerskom objektu, nadležno je isključivo lokalno sveštenstvo i njihovi nadređeni, biskupi ili episkopi, kazao je za Pobjedu vjerski analitičar Draško Đenović.

Od njega smo zatražili odgovore na pitanje koja je instanca u crkvenoj hijerarhiji zvanično zadužena da da „zeleno svjetlo“ kako bi se određeni artefakt našao unutar sakralnih objekata, konkretno crkava. Naime, u jednoj od njih na teritoriji Crne Gore od skora se nalazi spomenik ratnom zločincu. Riječ je o kipu Pavla Đurišića, osuđenog vođe dijela četnika u Crnoj Gori, koji je sredinom avgusta „osvanuo“ u konaku Manastira Đurđevi stupovi kod Berana.

(DE)MONTAŽA

Ova dvometarska statua, prvi put je otkrivena 2003. godine u selu Gornje Zaostro bez odobrenja nadležnih institucija, zbog čega je brzo uklonjena po nalogu tadašnjih vlasti. Do 8. avgusta ove godine, u više navrata su sljedbenici četničkog pokreta u Crnoj Gori i šire bezuspješno pokušavali da ponovo postave ovu statuu. Ipak, 2013. godine je na privatnom posjedu podignut spomen-kompleks i stavljen postament za kip Đurišića, koji su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice dva puta rušili bagerom na osnovu naredbe koja je stigla iz Ministarstva kulture.

To je rezultiralo, praktično, još agresivnijom pro-četničkom propagandom, pa je 2017. godine tadašnji predsjednik Skupštine opštine Berane i član Odbora za podizanje spomenika Goran Kiković najavio podizanje čak dva obilježja Đurišiću. Ovaj profesor istorije i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) potpisao je inicijativu da se spomenici nađu u Gornjem Zaostru i u centru Berana. Aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama Budimir Aleksić (NSD) je 2019. godine sa pozicije poslanika javno pozvao tadašnju vlast da se u Beranama zvanično podigne spomenik ovom zločincu, nosiocu Gvozdenog krsta kojim ga je odlikovao lično Adolf Hitler I u narednih pet godina, poštovaoci Đurišića su, sa dijelom sveštenika Srpske pravoslavne crkve, svake godine 8. avgusta imali događaje na kojima bi slavili četnički pokret i njihove vođe. Ove godine je novopostavljenu statuu Đurišića svečano otkrio mitropolit budimljansko-nikšićki SPC Metodije. Zatim je spomenik premješten u obližnju Crkvu Presvete mati Paraskeve zbog straha da će biti oduzet kao predmet kojim je počinjeno krivično djelo. Nekoliko dana kasnije, pak, „osvanuo“ je u obližnjem Manastiru Đurđevi stupovi, koje predstavlja zvanično sjedište Eparhije budimljan-

Vjerski analitičar Draško Đenović o spomenicima u vjerskim objektima

Sveštenstvo Đurđevih stupova nadležno za postavljanje kipa Đurišića

S obzirom na to da je crkva odvojena od države, u principu država ne može da određuje ko će šta da ima u svojoj crkvi, navodi sagovornik Pobjede

Sklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi, koji predstavlja crnogorsko kulturno dobro zaštićeno još 1956. godine, Uprava za zaštitu kulturnih dobara tumači kao nezakonito. Iz Uprave su nedavno, pozivajući se na Zakon o spomen-obilježjima, objasnili da je, ukoliko se spomenici postavljaju na objektu koji predstavlja kulturno dobro ili gradi na prostoru koji predstavlja zaštićenu okolinu kulturnog dobra, potrebna i saglasnost te ustanove

ski službenik da bi bio u crkvi, u njenoj porti, na crkvenom groblju i slično. To nigde nije propisano – dodao je on. Pojašnjavajući da se mnogo toga može naći unutar svakog vjerskog objekta, naveo je činjenicu da u većini katoličkih crkava širom Srbije postoji hrvatska šahovnica. Uz to, dodaje, u jednom vjerskom objektu, katoličkoj kapeli nedaleko od Beograda, postoji spomenik Alojzu Stepincu On ukazuje da je riječ o svešteniku koji se u Srbiji smatra ratnim zločincem, dok je u Hrvatskoj ta presuda ukinuta kao politička. Kao primjer je naveo slučaj Jevrejskog groblja u Beogradu na kojem je sahranjen nekadašnji gradonačelnik srpske prijestonice Bogdan Bogdanović, iako nije bio Jevrej, ali je njegova porodica za to dobila dozvolu.

- Imamo i slučajeve da, kada odete u druge zemlje, u crkvama možete naići na određena državna obilježja. Recimo, ako je to SPC, onda su određena srpska obilježja – podsjeća on. Upravo takvi primjeri nerijetko se mogu vidjeti širom Crne Gore, gdje se na crkvama SPC nalaze trobojke sa krstom i četiri oscila.

koji su bili junaci bili su kršteni, miropomazani, pravoslavni i crkva njih ne može da se odrekne. Ne treba nikog da se odreknemo, ali treba da ostavimo spomenike onih komunista koji su ubijali i Boga i ljude. Ovi barem nijesu ratovali protiv crkve – zaključio je Trpčevski, široj javnosti poznat po uvredama koje je prošle godine upućivao vjernici-

ma iz Berana. Sklanjanje spomeni-

sko-nikšićke SPC, kao i mitropolita Metodija. Ubrzo se na društvenim mrežama pojavio i snimak kontroverznog igumana tog manastira Danila Trpčevskog (Romanova), u kojem je potvrdio poziv iz policije na razgovor povodom kipa zločinca Đurišića u objektu kojim upravlja. On je izrazio revolt zbog ispitivanja „u vezi spomenika čovjeku koji je bio kršten i u pravoslavnoj vjeri, koji se nije odrekao Hrista“. - Ali, shvatam da je bio strah i trepet. I vojvoda Pavle, i ostali

Pojašnjavajući da se mnogo toga može naći unutar svakog vjerskog objekta, Đenović je naveo činjenicu da u većini katoličkih crkava širom Srbije postoji hrvatska šahovnica. Uz to, dodaje, u jednom vjerskom objektu, katoličkoj kapeli nedaleko od Beograda, postoji i spomenik Alojzu Stepincu, svešteniku koji se u Srbiji smatra ratnim zločincem, dok je u Hrvatskoj ta presuda ukinuta kao politička

je dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – naveli su iz Uprave. No, inspektorka za kulturna dobra Dušica Šljivančanin još nije postupala po inicijativi Uprave, jer nema potrebne instrukcije treba li za ovaj slučaj konsultovati zakon ili Temeljni ugovor potpisan sa SPC.

CRKVENA PRAVILA

vi koji predstavlja crnogorsko kulturno dobro, zaštićeno još 1956. godine, Uprava za zaštitu kulturnih dobara tumači kao nezakonito podizanje obilježja od Eparhije budimljansko-nikšićke. - Shodno Zakonu o spomen -obilježjima, ako se spomen -obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen -obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da

Iz ugla crkvenog ustrojstva, za „dolazak“ kipa ozloglašenog ratnog zločinca Pavla Đurišića „pod okrilje“ Manastira Đurđevi stupovi odluka i sva odgovornost pada na igumana tog vjerskog objekta, Danila Romanova. - Što se tiče postavljanja slika, kipova, bilo kakvih obilježja u vjerski objekat, nadležno je isključivo lokalno sveštenstvo i njihovi nadređeni. Znači da su to biskupi ili episkopi, u zavisnosti da li je istočna ili zapadna hrišćanska tradicija. Oni su jedini nadređeni tome šta je u vjerskom objektu, s obzirom na to da je crkva odvojena od države i da, u principu, država ne može da određuje ko će šta da ima u svojoj crkvi – stav je vjerskog analitičara Draška Đenovića. Takođe, ukazuje da crkva ostavlja obilježja kako sveštenim licima, tako i civi-

Uprava nilima.

- Ne postoji uslov da neko mora da bude vjer-

- Drugo je pitanje da li bi pojedine osobe trebalo da se nalaze u crkvama, hramovima ili crkvenim portama. No, to je uvijek na odluci sveštenika i episkopa, odnosno biskupa, u zavisnosti od toga koji hrišćanskoj tradiciji pripada. Zato i kažem da je jako nezahvalno govoriti o ovom slučaju kada je u pitanju civil, ukoliko je crkva iz nekog razloga, ne znam kog i ne ulazim u to, odlučila da stane iza nekoga i stavi njegovo obilježje – istakao je Đenović. Tako reakcija na postavljanje spomenika osuđenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u konaku Manastira Đurđevi stupovi kod Berana, izgleda, i dalje predstavlja „nepoznatu teritoriju“ za crnogorske institucije. Zahvaljujući Temeljnom ugovoru, koji je SPC dao nadležnosti veće nego mnogim pravnim licima u Crnoj Gori pa čak i samoj državi, Đurišić je i dalje na sigurnom. Jer, trenutno niko nema hrabrosti, a još manje volje, da javno iznese stav je li pomenuti Temeljni ugovor iznad svih crnogorskih zakona, uključujući i Ustav. Tek kada se to bude definisalo, znaće se i sudbina spomenika Pavlu Đurišiću. Kristina JERKOV

Spomenik Pavlu Đurišiću u konaku Manastira Đurđevi stupovi

RTS / OKO MAGAZIN

Luksemburško-američka kompanija protivi se ponovnom bodovanju i odlučivanju Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju

CAAP podnosi tužbu

pred Upravnim

Prema saznanjima naše redakcije, CAAP je u potpunosti protiv ponovnog bodovanja i odlučivanja od Tenderske komisije za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. U CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu, bio bi jednako nelegitiman kao i drugi

PODGORICA- Luksemburško-američka kompanija „Corporacion America Airports (CAAP) pokrenuće upravni spor podnošenjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u. Komisija za koncesije je prije nekoliko dana usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija „Incheon International Airport Corporation“ (IIAC) dobila je 96,18 bodova i prvorangirana je na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka „Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova. Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom. CAAP je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa po-

novnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda ovog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka. Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka. Odluka Komisije za koncesije bi vjerovatno dovela do trećeg bodovanja ponuda, ali prema saznanjima naše redakcije CAAP je u potpunosti protiv ponovnog bodovanja i odlučivanja od Tenderske komisije za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu. U CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu, bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.

Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Tenderska komisija sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije pred-

Sredstva za realizaciju tog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura

sudom

viđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena – ispod minimalnog praga od 80 – dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8, što je izazvalo proteste dijela članova Tenderske komisije koji su tražili da se poštuje prvobitna rang lista.

U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka Komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru. Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

U CAAP-u tvrde i da su povjerljive informacije iz tenderskog procesa dospjele u medije tokom odlučivanja, što je dodatno pojačalo pritisak na članove Tenderske komisije.

Kao posljedica toga su, kako navode, pojedini članovi Tenderske komisije drastično promijenili svoje ocjene ponuda. s. PoPovIĆ

Ponovo se prolongira adaptacija rezervoara

Tender od 2,22 pao zbog poreskog duga od 2,22

PODGORICA – Nije uspio ni drugi tender Ministarstva energetike i rudarstva za adaptaciju i modernizaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru koji je u vlasništvu državnog Montenegrobonusa u kojima je planirano skladištenje obaveznih naftnih rezervi.

Nakon što je prvi tender propao jer nije stigla nijedna ponuda zbog preniske cijene, drugi tender je, sudeći po navodima iz odluke o poništenju, pao zbog poreskog duga od 2,22 eura jedne od članica konzorcijuma S.A.K.Z – Tibox- Oliver.

Na drugi tender čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,22 miliona eura, stigla je i ponuda kompanije Spring Tech iz Beograda, ali je i ona ocijenjena neispravnom, jer nijesu dostavili bankarsku garanciju.

Poreske obaveze

U odluci o poništenju tendera, koju potpisuje ministar Admir Šahmanović, se navodi da su po službenoj dužnosti od Poreske uprave tražili dokaze da su ponuđači izmirili sve poreske obaveze za plate, dobit i PDV. Utvrđeno je da članice konzorcijuma kompanije Ivkon i MM sistem iz Nikšića, Denikoo i Lars fire iz Podgorice, te hrvatske kompanije

S.A.K.Z. i Tibox- inženjering nemaju dugovanja po ovom osnovu, dok je za budvansku kompaniju Oliver-ing utvrđeno da duguje 2,22 eura za poreze i doprinose na zaradu. Iako su iz ovog konzorcijuma početkom avgusta, nakon što je istekao rok za predaju ponuda, dostavili uvjerenje da su

te obaveze izmirene, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke je nije uzela u razmatranje, imajući u vidu da je po ovom kriterijumu već sprovela provjeru dokaza po službenoj dužnosti. - Uzimajući u obzir da su na predmetno nadmetanje pristigle ponude ponuđača koji su isključeni iz postupka javne nabavke, odnosno nijesu dostavili ispravne ponude, u skladu sa članom 140 stav 1 tačka 4 Zakona o javnim nabavkama da je naručilac dužan da poništi postupak javne nabavke ako nije podnijeta nijedna ili nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni iz postupka, Komisija ovlašćenog licu naručioca predlaže donošenje odluke o poništenju postupka javne nabavkenavodi se u obrazloženju poništenja tendera.

Pravo na žalbu

Ponuđači zbog ove odluke imaju pravo da se žale Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Prema tenderskoj dokumentaciji, izabrani izvođač rado-

va je bio dužan da u roku od sedmicu od stupanja ugovora na snagu dostavi detaljan dinamički plan izvođenja radova sa potpunim tehničkim podacima i potrebnom radnom snagom. Posao je trebalo da bude završen u roku od devet mjeseci. -Prije početka radova odgovorne osobe (nadzorni inženjer gradilišta i predstavnik sigurnosti i zaštite na radu), upoznaju odgovornu osobu (rukovodioca gradilišta) s načelima i uslovima zaštite životne sredine na gradilištu. Odgovorna osoba izvođača obavezna je sprovoditi nadzor provođenja navedenog od otvaranja gradilišta do primopr edaje. Izvođač radova snosi punu odgovornost za štetu (ekološku, tehnološku) koja nastane tokom izvođenja radova. Za vrijeme izvođenja radova izvođač je obavezan hemikalije, opasni materijal, otpad i druga sredstva koja su u upotrebi koristiti, skladištiti i odlagati u skladu sa zakonskim odredbama te o tome voditi evidenciju prema zakonskim obavezama – stoji u dokumentaciji objavljenoj na CEJN-u (Crnogorske elektronske javne nabavke).

Tender predviđa i da, u slučaju da izvođač radova bez krivice naručioca ne završi radove u predviđenom roku, dnevno plaća penale od jednog promila ugovorene cijene za svaki dan prekoračenja roka, a ta kazna ne može premašiti deset odsto ugovorene

Rezervoari u Baru

Aerodrom Podgorica

rezervoara za na ne rezerve u Baru

PODGORICA - Iako je Zakon o legalizaciji bespravnih objekata usvojen kako bi dugoročno uredio tržište, u kratkom roku donosi svojevrsnu blokadu – sve nelegalne nekretnine privremeno su isključene iz prometa i ne mogu se prodavati dok ne prođu postupak legalizacije.

cijene. Izvođač će imati pravo da traži produženje roka u slučaju koji nije izazvan njegovom krivicom, ukoliko je zbog promjene okolnosti ili neispunjavanja obaveza naručioca bio spriječen da radi. Izabrani izvođač će biti u obavezi i da dostavi garancije na po deset odsto ugovorene cijene za dobro izvršenje radova i otklanjanje nedostataka u garantnom roku.

POVEĆANJE

TROŠKOVA

U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tedner propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine. Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije, procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz resora Šahmanovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva. Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su direk-

tnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva. -Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su iz ranije iz Ministarstva.

Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte, kako bi osigurale stabilnost tržišta. -Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore - poručili su ranije iz Ministarstva.

Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković je Pobjedi ranije ukazao da je formiranje naftnih rezervi neophodno za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15-energetika, ali da je Crna Gora još 2013. godine trebalo da krene sa tim čime bi troškovi bili neosjetni. Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa. M. LEKOVIĆ

Novi Zakon o legalizaciji usporio tržište i onemogućio promet nelegalno izgrađenih objekata

Prema procjenama, riječ je o oko 120.000 objekata širom Crne Gore, što predstavlja značajan dio ukupnog fonda nekretnina. Ovakvo rješenje trenutno usporava tržište i otežava rad agencija, ali predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore i vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković ocjenjuju da će upravo ovaj korak stvoriti osnov za dugoročno uređenje prostora, suzbijanje divlje gradnje i veću sigurnost kako za domaće, tako i za strane investitore.

TRAŽE OBJAŠNJENJE

Notarska komora i sama je zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine o tumačenju spornih odredbi, a iz tog Vladinog resora je jasno saopšteno da nijedna nekretnina koja ima teret nepostojanja građevinske dozvole ili prekoračenja iste ne može biti predmet kupoprodaje – bez obzira da li je vidljiva na orto-foto snimku ili upisana u katastar. Dakle, dok se objekat ne legalizuje, vlasnik faktički nema pravo da njime raspolaže.

Dugoročno, zakon bi trebalo da dovede do smanjenja ili potpunog nestanka divlje gradnje, ljepšeg izgleda naselja i većeg kvaliteta života. Istovremeno, omogućava i vlasnicima da kroz povoljne uslove legalizacije steknu pravo da slobodno raspolažu nekretninama, dok se za tržište otvara prostor za stabilniji i sigurniji razvoj. Posebno se očekuje da će primjena zakona uticati na povećanje povjerenja stranih investitora, koji su do sada sa rezervom ulazili u kupovinu nepokretnosti opterećenih pravnim rizicima i nejasnom dokumentacijom. - S obzirom na činjenicu da je nedavno usvojen, te da se sa tumačenjem odeđenih normi čekalo, Zakon o legalizaciji bespravnih objekata do sad nije imao veliki uticaj na tržište ali jeste stvorio određeni zastoj i s obzirom na zvaničan stav resornog ministarstva, očekujemo da će imati ogroman uticaj na tržište. U Crnoj Gori je prema posljednjim procjenama oko 120.000 nelegalnih objekata, što je značajan broj i sve te nekretnine su usvajanjem ovog zakona onemogućene za prometovanje do momenta legalizacije. Sa jedne strane to jeste blokada u kratkom roku, ali će dugoročno voditi ka uređenju sveukupne situacije u oblasti planiranja prostora, smanjenju ili eliminisanju divlje gradnje, ljepšim naseljima te većem kvalitetu života unutar istih – kazao je Pobjedi

Veća sigurnost za domaće i inostrane kupce nekretnina

Većina nekretnina u Crnoj Gori nije trenutno za prodaju. Agencije već u dužem roku trpe štetu zbog neuređenosti tržišta nekretnina. Prije svega zbog ogromnog broja nelegalnih posrednika koji neznanjem, nepoznavanjem tržišta i zakonskih normi utiču na imidž same profesije. Vjerujemo da će se sa početkom primjene Zakona o posredovanju pri prodaji i zakupu nepokretnosti situacija značajno popraviti te da će legalne agencije imati dovoljno posla - poručio je predsjednik UO Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore Stefan Mišković

predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore i vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković. Kaže i da su od usvajanja zakona u komunikaciji sa resornim ministarstvom i tražili su mišljenje i tumačenje određenih zakonskih normi, a za koje ni oni nijesu bili sigurni na koji način ih treba primjenjivati, te se Notarska komora obratila Ministarstvu sa zahtjevom za pojašnjenje na koji je odgovoreno da nije moguće prometovati nekretnine koje imaju terete iz domena nepostojanja građevinske dozvole ili prekoračenja građevinske dozvole bez obzira da li se nalaze na orto-foto snimku, odnosno da li su izgrađene i upisane u katastar bez potrebne dokumentacije, odnosno akta o građenju prije jula ove godine.

DUGOROČNO

POZITIVAN EFEKAT

- U tom slučaju većina nekretnina u Crne Gore nije za prodaju. Agencije već u dužem roku trpe štetu zbog neuređenosti tržišta nekretnina. Prije svega zbog ogromnog broja nelegalnih posrednika koji neznanjem,

nepoznavanjem tržišta i zakonskih normi utiču na imidž same profesije. Vjerujemo da će se sa početkom primjene Zakona o posredovanju pri prodaji i zakupu nepokretnosti situacija značajno popraviti, te da će legalne agencije imati dovoljno posla. Sa druge strane, ovih 120.000 nelegalnih objekata će imati šansu da se po povoljnim uslovima legalizuju tako da će sigurno dobar dio njih iskoristiti tu šansu i kroz legalizaciju steći pravo na prometovanje te samim tim će uticaj ovog zakona na rad agencija biti manjiporučio je Mišković. Kratkoročno očekuje da će zakon blokirati jedan dio tržišta ali na dugi rok smatra

da će imati pozitivan efekat na ovu oblast jer će doći i do

je imaju terete i ograničenja. Poslanici su 31.

ciji bespravnih objekata.

Iz Vlade su ranije kazali da je imovine

cilj zakona da se postupak legalizacije sprovede efikasno i da se zabrani buduća bespravna gradnja, posebno imajući u vidu ograničene prostorne resurse države. Primjenom tog zakona, kako je naglašeno ranije iz Vlade, biće sačuvan prostor Crne Gore, kao najvredniji resurs jedne države, a koji je narušen bespravnom gradnjom. Istaknuto je da će proces legalizacije nesporno rezultirati povećanjem prihoda budžeta opština, kroz naplatu naknada za urbanu sanaciju i naplatu prihoda od poreza na nepokretnosti, kao naknade za korišćenje prostora čije uvođenje je takođe u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Ta sredstva će se, kako su ranije rekli iz Vlade, koristiti za izgradnju nedostajuće infrastrukture u tim područjima i rezultirati povećanjem kvaliteta života. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne Slaven Radunović je krajem jula, predstavljajući jednogodišnje rezultate resora, saopštio da očekuje da bi država od postupka legalizacije trebalo da prihoduje 300 do 400 miliona eura. On je tada naveo da je naslijedio 120.000 nelegalnih objekata, te da država do sada nije smjela da žmuri na to. N. KOVAČEVIĆ

U Crnoj Gori ima 120.000 nelegalno izgrađenih objekata

Stefan Mišković

Prosvjetna inspekcija zatražila od resornog ministarstva da zbog zloupotrebe položaja odgovara čelnica JU Resursni centar za djecu i mlade ,,Podgorica“

Na stolu ministarke zahtjev za razrješenje

direktorice

ustanove

Dvije pune godine molila sam institucije da reaguju, jer sam mimo propisa otpuštena. Niko nije bio nadležan –osim suda, što dalje govori da nam je sistem neodrživ, da vas svako može preko noći ostaviti bez posla i da nas zakoni, kolektivni ugovori, inspekcije, resorno ministarstvo ni advokati ne mogu spasiti sve dok se ne završi sudski proces, rekla je za Pobjedu zaposlena Lazić-Bašić, koja se nakon sudske presude vratila na posao

PODGORICA – Prosvjetna inspekcija je ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović podnijela prijedlog za razrješenje direktorice JU Resursni centar za djecu i mlade ,,Podgorica“ Marijane Antonijević, koji je u proceduri, saznaje Pobjeda.

Iz ovog resora nam je potvrđeno da im je stigao prijedlog za razrješenje direktorice.

Prema informacijama Pobjede, inspekcija je zatražila razrješenje direktorice zbog zloupotrebe položaja, jer je ranije, 28. 4. 2023.godine donijela rješenje o prestanku radnog odnosa jednom zaposlenom, koji je na sudu dokazao da je to učinjeno mimo propisa i vraćen je na posao. Radi se o zaposlenoj Tatjani Lazić-Bašić, koja je diplomirani defektolog rehabilitator somatoped za ranu intervenciju.

Pobjeda je imala uvid u presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom je naloženo da se Lazić-Bašić vrati na posao, te je ocijenjeno da je sporno rješenje o njenom otkazu – nezakonito.

Tok posTupka

Naime, Lazić-Bašić je tokom 2022. godine imenovana da obavlja funkciju vršiteljke dužnosti direktorice Resursnog centra, te je iste godine i izabrana za direktoricu. Mandat je trebalo da joj traje četiri godine, ali je tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović zbog navodnih propusta u radu razriješio dužnosti direktorice, a za novu čelnicu je imenovao Marijanu Antonijević. Razriješena direktorica Lazić-Bašić je potom 28. 4. 2023. godine dobila rješenje o prestanku radnog odnosa. Prema propisima, izabranom direktoru ustanove miruje radno mjesto nakon što počne da obavlja tu funkciju. Uređeno je da se on vraća na radno mjesto u ustanovi u slučaju razrješenja ili prestanka mandata, a da se sa njim prekida radni odnos ukoliko nema radnog mjesta koje odgova-

ra njegovim kvalifikacijama. Osnovni sud u Podgorici, po tužbi Lazić-Bašić, utvrdio je da je radno mjesto – defektolog somatoped bilo upražnjeno, ali da Lazić-Bašić nije vraćena da ga obavlja, već joj je uručeno rješenje o prekidu radnog odnosa.

- Utvrđeno je da postoji upražnjeno sistematizovano radno mjesto, te je po nalaženju ovog suda tužbeni zahtjev (Lazić-Bašić) osnovan. Neosnovani su navodi da radno mjesto nije bilo upražnjeno – ocijenio je Osnovni sud u Podgorici, koji je presudio da ona treba da se vrati na posao, te da je presuda izvršna.

U presudi je ukazano na činjenicu da je po izboru Lazić-Bašić za direktoricu ustanove doneseno rješenje kojim je određeno da joj miruju prava i obaveze iz radnog odnosa na radnom mjestu defektološkinja- somatopetkinja za ranu intervenciju, počev od 18. 4. 2022. godine.

kriTika

Lazić-Bašić kaže da kada se ranije prijavila da bude direktorica Resursnog centra, a potom je i izabrana, a njena protivkandidatkinja, sadašnja direktorica, nije izabrana. Lazić-Bašić juče je rekla Pobjedi da su joj, nakon što je počela da obavlja direktorsku poziciju, svake sedmice stizale inspekcije, i za godinu dana rada i potpune blokade Resursnog centra njihov broj je premašio 50.

- Kada su konačno našli grešku mojoj pravnici, razriješili

su mene, jer je to moralno, ali ja nijesam brinula, imala sam ugovor o mirovanju radnog odnosa. Međutim, ministar Vojinović je imenovao protivkandidatkinju na konkursu, upravo koleginicu o kojoj je riječ, a ona prvo što je uradila - dala mi je otkaz o radu –rekla je Lazić-Bašić. Istakla je da joj je u rješenju o otkazu navela da je nema gdje vratiti nakon razrješenja, da za nju nema slobodnog radnog mjesta.

- I taj jedan somatoped koji je servisirao cijelu državu više ne treba (jer nijedan resor nije reagovao). Moj normativ kao defektologu je bio petoro djece, ali zbog deficita kadra, svako od stručnjaka je uzimao više djece za rad. Ja sam u jednom momentu opservirala i do 80 djece. Cijela država, svi segmenti razvoja, rana intervencija i škola, obilasci, opservacije, praćenja i evaluacije - trebalo je najmanje pet stručnjaka da radi. Dvije pune godine iz Ministarstva prosvjete niko nije adekvatno odreagovao ni na jednu moju inicijativu, ni na jedan zahtjev – kaže ona.

Dodaje da je Prosvjetna inspekcija odlazila u nadzor i nije nalazila ništa sporno. - Radna inspekcija koja se bavi radnim odnosima ne bavi se otkazom radnog odnosa, što je potpuna besmisao, jer otkaz proizilazi iz rada. Dakle, ja sam otkaz dobila iz vedra neba. Bez obrazloženja, bez pozivanja na razgovor, isto kao i kad sam dobila razrješenje. Niko iz Ministarstva prosvjete

Podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka

Iz Ministarstva je Pobjedi rečeno da je prosvjetni inspektor, takođe, nadležnom Sudu za prekršaje podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Resursnog centra za djecu i mlade i direktorice. Prema našim saznanjima, najavljeno je da će da se pokrene taj postupak zbog spornog zapošljavanja koje je obavljala direktorica Antonijević

me nije pozvao ni da dam izjavu na okolnosti niti na pritužbe dok sam bila direktor, koje su se dvije godine poslije pokazale kao neosnovane. Potpuno ista reakcija institucije i resora u meni je izazvala sumnju, ali sam čekala da me pozovu ili iz suda ili tužilaštva, ako sam već tako protivzakonito djelovala, negdje ću odgovarati. Nijesam nikad nigdje – kazala je ona. Ističe da je čekala izjašnjenje suda.

- Na sudu je direktorica izjavila da nema slobodnog radnog mjesta za mene, što je potvrđeno kao neistinito. Na moje radno mjesto u ranu intervenciju ona je u toku postupka premjestila koleginicu defektologa somatopeda iz nastave, kako bi to mjesto pokrila, iako je pod sudskim sporom. Kada je već bilo izvjesno da će izgubiti, krenula je da vrši takve rotacije radnih mjesta, da je Resursni centar u jednom momentu imao i specijalne pedagoge u radu sa teškim, hroničnim i kombinovanim smetnjama, samo da bi se popunila sva mjesta. Ali ti ljudi su odlazili samovoljno sa tih radnih mjesta, jer se time ne znaju baviti, a onda je postavljala defektologe bez licence i druge specijalnosti i sve to dok se tuži sa mnom i uporno izjavljuje da za mene nema mjesta – kaže ona.

Dodala je da je u jednom momentu jedno mjesto ostalo prazno, jer je to izuzetno deficitaran kadar.

- Da je to mjesto uspjela popuniti, ja bih uprkos sudskoj odluci da je sve uradila nezakonito i uprkos procesima koji se vode protiv nje, ipak ostala bez posla – kazala je Lazić-Bašić. Ona je ponovila da je dvije pune godine molila institucije za reagovanje.

- Dvije pune godine niko nije bio nadležan osim suda, što dalje govori da nam je sistem neodrživ, da vas svako može preko noći ostaviti bez posla i da nas zakoni, kolektivni ugovori, inspekcije, resorno ministarstvo ni advokati ne mogu spasiti sve dok se ne završi sudski proces. I kako ljudi koji naiđu na ovakve nedirektore od ljudi mogu da prežive čekajući godinama ishode procesa, kako je roditeljima i djeci koja su ostala bez tretmana, ko će snositi odgovornost za njihovo ugroženo zdravlje? Ovo što mi se desilo ne smije više nikome da se desi i pozivam sve ovim putem da se uključe i pridonesu na bilo koji način rješenju ovakvog problema – zaključuje Lazić-Bašić. N. ĐurĐEVaC

Petak, 5. septembar 2025.

Vrtić „Dragan Radulović“ u Podgorici Uskrsa, roditelji nijesu dužni da šalju

Ombudsman na kršenje

prava,

na urušavanje

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković ocijenila je da je neprihvatljivo što Ministarstvo prosvjete traži od roditelja da zvanično zahtijevaju rad vrtića, dok akademik

Slobodan Backović upozorava da javne obrazovne ustanove moraju raditi tokom vjerskih praznika

PODGORICA - Pojedini državni vrtići nijesu radili za vrijeme Uskrsa, što je izazvalo revolt roditelja koji su tog dana ipak morali da rade.

Oni su se obratili Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, koji je utvrdio da je takvom odlukom uprave vrtića, koji nije obezbijedio dežurstva tokom vjerskog praznika, pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, bilo onemogućeno ostvarivanje prava na obrazovanje. Nekadašnji ministar prosvjete, akademik prof. dr Slobodan Backović je juče, zamoljen za komentar povodom činjenice da su u sekularnoj državi zbog vjerskih praznika zatvorene javne obrazovne ustanove, kazao da je interesantno da nama još nije jasno šta je sekularna država, a Crna Gora bi po Ustavu trebalo to da bude. - Urušavanje sekularnosti i radikalna klerikalizacija Crne Gore počela je sa vladom koju je Crkva Srbije formirala pod Ostrogom. Tada počinje ljubljenje podova po manastirima i prvi put školska djeca klanjaju u Baru. I to na poziv učiteljice. Onda su nam predstavnici Ministarstva prosvjete u školskim odborima bili opet aktivisti (ili vjernici) Crkve Srbije. Ne mali broj vjernika Crkve Srbije je dobilo posao u javnim obrazovnim ustanovama. Da ne zaboravimo da je u Podgorici gradski saobraćaj za vrijeme Uskrsa bio obustavljen - podsjetio je Backović.

NEprihVaTljiVa izjašNjENja

Za zamjenicu Zaštitnika Snežanu Mijušković je neprihvatljivo izjašnjenje Ministarstva prosvjete da JPU „Đina Vrbica“ nije zaprimila ni jedan zvanični zahtjev roditelja/staratelja da je potrebno obezbijediti rad ustanove za period obilježavanja vjerskog praznika.

Mijušković ističe da je svaka ustanova dužna da obezbijedi vršenje funkcije za koju je osnovana, a u konkretnom slučaju to je obavljanje obrazovno-vaspitnog rada, koja je djelatnost od javnog interesa. Ukazala je i da navodi u izjašnjenju, da ustanove ne vode evidenciju zaposlenih po osnovu nacionalne, vjerske pripadnosti, a pritom uopšte ne rade za vrijeme vjerskog praznika – nijesu u saglasnosti.

- Svaki zaposleni koji želi da svetkuje praznik shodno važećim propisima treba da obavijesti poslodavca o tome i to nekoliko dana ranije. Tako će poslodavac imati evidenciju ko neće biti na radnom zadatku za vrijeme određenog vjerskog praznika. Dakle, nije obavezno da se zaposleni izjašnjava o svojoj vjerskoj pripadnosti, ali je, ako želi da svetkuje svoj vjerski praznik, obavezan da obavijesti pretpostavljenog. Na taj način, ukoliko praznik ne svetkuju svi zaposleni, uprava ustanove može obezbijediti vršenje funkcije - ukazala je Mijušković u ovom mišljenju. Ona je istakla i da odgovor Ministarstva da ustanove smatraju da nije dobro da djeca mijenjaju sredinu i vaspitača, ne opravdava ustanove u nepoštovanju propisa. Podsjetila je da to ne bi bio prvi slučaj, jer u pojedinim mjesecima (januar, avgust) odlaze u dežurne vrtiće, a zamjena učionice ili vaspitačice može se desiti i iz drugih okolnosti (svetkovanje slave ili nekog drugog opravdanog odsustva vaspitačice, ili zamjena učionice usljed neispravnih instalacija, što se takođe događalo). Pobjeda očekuje odgovore od MPNI zbog čega je potrebno da roditelji zahtijevaju da obrazovne ustanove rade tokom vjerskih praznika, kako se navodi u izjašnjenju tog resora ombudsmanu, te zbog čega obrazovne

Podgorici je morao da osigura dežurstva za vrijeme

šalju zahtjeve da ustanova radi

Ombudsman upozorava prava, Backović urušavanje sekularnosti

institucije ne zahtijevaju od svojih zaposlenih da se izjasne, te da na osnovu toga naprave raspored dežurstava ili rada. Pobjeda je pitala i da li je MPNI preduzelo tražene mjere i aktivnosti da obezbijedi da javne vaspitno-obrazovne ustanove poštuju važeće zakonske propise i vrše svoje funkcije u vrijeme svetkovanja svih vjerskih praznika kao i prava zaposlenih. Takvu vrstu organizacije imaju i druge institucije od javnog značaja (zdravstvene ustanove, mediji, policija...), koje su dužne da obezbijede normalan rad.

Ustanove da rade

Backović je ukazao na činjenicu i da se u školama obilježava Uskrs, te da za neke porodične slave škole ne rade. - Tako se evo došlo i do vrtića sa neradnim danima za Uskrs. Pitanje za obrazovne vlasti: Da li su škole koje nijesu radile za vrijeme porodičnih slava nadoknadile te dane koje nijesu radile - istakao je profesor Backović i pitao da li to treba da plaća sekularna država. On je poručio da bi svima, i Zaštitniku i zaposlenima u MPNI, trebalo da bude kristalno jasno da javne ustanove - vrtići i škole - moraju da rade u vrijeme vjerskih praznika i porodičnih slava. - Javne ustanove ne rade samo u vrijeme državnih praznika. Zbog toga zabrinjava ovo: „Iz MPNI su u izjašnjenju Zaštitniku istakli da JPU

‘Đina Vrbica’ nije zaprimila ni jedan zvanični zahtjev roditelja/staratelja da je potrebno obezbijediti rad ustanove za period obilježavanja vjerskog praznika.“ Krajnje apsurdno da roditelji treba da „zvanično“ traže dežurstvo u vrtiću za vrijeme vjerskog praznika Uskrsa - ukazao je Backović. On ističe da direktori javnih obrazovnih ustanova moraju obezbijediti rad svojih ustanova u vrijeme vjerskih praznika.

- Znam da ovo danas u Crnoj Gori nije jednostavno jer odjednom smo postali država u kojoj su skoro svi stanovnici vjernici, i djeca i odrasli - rekao je Backović. Prilikom sačinjavanja mišljenja, na osnovu pritužbe dijela roditelja koji su tog dana morali da ostave djecu u vrtić, Mijušković je uočila da JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici nije obezbijedila ostvarivanje svojih funkcija za vrijeme proslavljanja pravoslavnog praznika Uskrsa, odnosno Velikog petka, 18. 4. 2025. i drugog dana Uskrsa, 21. 4. 2025, te da je bila obavezna da radi shodno članu 4 Zakona o svetkovanju vjerskih praznika.

Mijušković je istakla da je zbog toga djeci, čiji roditelji za vrijeme vjerskih praznika obavljaju radne zadatke, ili onih čiji roditelji ne svetkuju pomenuti vjerski praznik iz drugog razloga (pripadnici druge vjeroispovijesti, ateisti i sl.), bilo onemoguće-

U Kliničkom centru se nastavlja čekanje za prve oftalmološke preglede, kod privatnika se stiže na red brzo, ali koštaju od 40 do 50 eura

Nema gužvi, jer nema

ni termina u KCCG

Fond za zdravstveno osiguranje djelimično refundira troškove na osnovu uputa i nalaza, ali liste čekanja ostaju duge, a prava pacijenata ograničena su i promjenom ugovora sa privatnim ambulantama

PODGORICA - Nema slobodnih termina za pacijente koji žele da provjere dioptriju, očni pritisak i očno dno u oftalmološkim ambulantama Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), niti pacijenti imaju mogućnost da preko Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) urade pregled u privatnim ambulantama. Prema jučerašnjim podacima KCCG, posljednji termin koji je dat je 30. septembar. Pobjedi su iz KCCG pojasnili da se termini za specijalističke i supspecijalističke preglede i dijagnostičke procedure otvaraju i distribuiraju u sistem zakazivanja u ustanovama primarne i sekundarne zdravstvene zaštite - na kvartalnom nivou.

nim oftalmološkim ordinacijama, kojima je dosta skraćena lista usluga.

Jedan od razloga je i taj, kako je Pobjedi ranije rečeno iz FZO jer javne ustanove smatraju da nema potrebe da se pacijenti šalju privatno za određivanje dioptrije, odnosno kontrolnih pregleda. Tu tvrdnju očigledno demantuje stanje na terenu, jer termina nema.

no ostvarivanje prava na obrazovanje - boravak u predškolskoj ustanovi.

U mišljenju je navedeno i da uprava, u saradnji s roditeljima, ima mogućnost da razgovara i o tome da li roditelji rade za vrijeme vjerskog praznika, imaju li namjeru da dovode djecu u predškolsku ustanovu i koliko će djece eventualno dolaziti.

PrePorUke

Zaključak mišljenja je da, prema zakonima, javne predškolske ustanove ne obavljaju djelatnost za vrijeme državnih praznika, ali su za vrijeme vjerskih praznika dužne da organizuju rad za koji su osnovane.

U konkretnom slučaju, zbog kog je Zaštitnik dobio žalbu, radi se o vrtiću „Dragan Radulović“ na Starom aerodromu, koji pripada JPU „Đina Vrbica“. Vrtić na Starom aerodromu je samo jedan od primjera koji pokazuje kako se u danima vjerskih praznika prazne vrtići i škole, koje često obustavljaju nastavu.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković je preporučila Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da preduzme mjere i aktivnosti i obezbijedi da javne predškolske vaspitno-obrazovne ustanove poštuju važeće zakonske propise i vrše svoje funkcije - obrazovno-vaspitni rad u vrijeme svetkovanja svih vjerskih praznika, kao i prava zaposlenih.

J. MartInovIĆ

Dok se „državni“ termini distribuiraju, građani kod privatnika treba da plate od 40 do 50 eura za osnovni pregled, uz dodatne troškove za stakla i okvir. A ukoliko se dođe na red, kada je Podgorica u pitanju, na Starom aerodromu ili u KCCG i obavi besplatan pregled, slijedi uzimanje potvrde od FZO koji određuje refundaciju na osnovu nalaza ljekara. Stakla i okvir se djelimično ili totalno refundiraju, a ukoliko na primjer, pacijent želi stakla sa zaštitnim filterom jer koristi računar, moraće da ih gotovo u cjelosti plati. Stakla sa zaštitom koštaju 60 eura, a uz potvrdu FZO možete dobiti refundaciju od oko četiri eura, jedan je od primjera poznatih Pobjedi. FZO je krajem maja potpisao novi dvogodišnji ugovor sa privat-

PrIvatnI PregledI Oftalmološki pacijenti iz Podgorice, Tuzi, Zete, Danilovgrada i Kolašina kod privatnika mogu da urade OCT, KVP, ultrazvuk (A-scan i B-scan). Isto važi i za pacijente iz Bara i Ulcinja, dok Cetinjani i Budvani imaju pravo na A-scan i B-scan. Za Kotor, Tivat i Herceg Novi data je saglasnost za OCT i ultrazvuk u oftalmologiji (A-scan i B-skan). Pacijenti cijele Crne Gore imaju pravo na procedure vitrektomija, vitrektomija sa kataraktom, evakuacija silikonskog ulja, zamjena silikonskog ulja, operacija ablacije mrežnjače i vađenje plombe sa plastikom konjuktive. Pacijenti iz Podgorice, Zete, Tuzi, Kolašina, Danilovgrada u naredne dvije godine mogu dobiti besplatne preglede OCT, KVP, ultrazvuk A-scan i B-scan u ambulantama „Dr Jovović“, „Oko“, „Lens komerc“, „Borovic“ i „Moj lab“ i u dnevnoj bolnici „Oftalens Koturović“. U toj dnevnoj bolnici, kao i u „Optimal“, pacijentima se besplatno izvode i vitrektomija, vitrektomija sa kataraktom, evakuacija silikonskog ulja, zamjena silikonskog ulja, operacija abllacije mrežnjače,

vađenje plombe sa plastikom konjuktive za pacijente iz cijele Crne Gore. Pacijenti Bara i Ulcinja mogu dobiti besplatne usluge prvog pregleda, ponovnog pregleda i određivanja naočara za odrasle do 13. avgusta u ambulantama „Vid“ i „Dr Marina“ - a u posljednjoj će, nakon isteka tog roka, moći besplatno da urade OCT i KVP. Pacijenti iz Kotora, Tivta i Herceg Novog u ambulanti ,,Todorovic ophtalmology& aesthetich“ u Kotoru moći će besplatno da dobiju ultrazvuk u oftalmologiji (A-scan i B -scan) i OCT. U Pljevljima i na Žabljaku nijedna privatna zdravstvena ustanova nije dostavila ponudu na javni poziv za pružanje pomenutih usluga.

skraĆene lIste Od aprila do 10. maja, bile su stopirane usluge na teret FZO u privatnim ordinacijama, što nijesu znali pacijenti, kao ni izabrani ljekari koji su izdavali upute. Nakon potpisivanja ugovora na dvije godine, osiguranici su nastavili sa ostvarivanjem prava na oftalmološke usluge u privatnim ambulantama. Međutim, to kao i do sada nije u potpunosti isto, jer prema novim ugovorima, privatne oftalmološke ordinacije ne rade kontrolne i prve preglede. Iz FZO su - na pitanje Pobjede da li je spisak usluga skraćen iz finansijskih razloga, zbog odluke Ministarstva finansija, odgovorili da to nije posljedica smanjenog budžeta, već da je odluka donesena nakon izjašnjenja javnih zdravstvenih ustanova. H. JankovIĆ

Slobodan Backović Snežana Mijušković

Vlada privremeno obustavila priznavanje diploma sa Visoke škole za uslužni biznis iz Sokoca

Zaštita javnog interesa širi listu sumnjivih fakulteta

PODGORICA - Diplome

stečene na Visokoj školi za uslužni biznis u Istočnom Sarajevu - Sokolac, Bosna i Hercegovina, ubuduće se neće priznavati, odlučeno je juče na sjednici Vlade Crne Gore. Usvojena je, na prijedlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), Informacija o privremenoj obustavi priznavanja inostranih obrazovnih isprava iz te škole u svrhu zapošljavanja.

Ova mjera donijeta je zbog zaštite javnog interesa i obezbjeđenja kvaliteta u visokom obrazovanju.

- Do pribavljanja relevantnih podataka od Ministarstva obrazovanja Bosne i Hercegovine i Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, diplome izdate na ovoj ustanovi neće biti predmet priznavanja u Crnoj Gori – saopšteno je nakon sjednice Vlade.

MPNI je u novembru prošle godine privremeno obustavilo priznavanje inostranih obrazovnih isprava stečenih na ustanovama visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje su obuhvaćene istragom nadležnih organa Bosne i Hercegovine. Od tada se ne priznaju diplo-

me dobijene na Nezavisnom univ erzitetu za političke i društvene nauke Banja Luka, Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke „Prometej“, Banja Luka; Univerzitetu „Victoria International University“ Mostar, pravni nasljednik Univerziteta modernih znanosti „CKM“, Mostar; Visokoj školi „Union“, Mostar; Internacionalnom univerzitetu Brčko, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine i Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment „PIM“, Banja Luka. Prekinut je postupak priznavanja za više od 120 diploma stečenih na Visokoj medicinskoj školi ,,Milutin Milanko-

vić“, Republika Srbija, kao i za oko 60 obrazovnih isprava stečenih u Srednjoj školi ,,Tutin“ iz Tutina. Lažne i kupljene diplome su problem koji duboko uznemirava javnost u Crnoj Gori. Gotovo da nema dana da MPNI ne saopšti da je otkriven falsifikovani dokument. Za mandata ministarke Anđele Jakšić-Stojanović otkriveno je 70 takvih slučajeva, koji su predati tužilaštvu. MPNI je, sudeći prema statistici iz ranijih godina, krenulo odlučnije da se bavi ovim problemom. Prema podacima koji su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.

Veći problem predstavljaju kupljene diplome, koje je teže otkriti. Jedino saradnjom nadležnih ministarstava, odnosno Ministarstva prosvjete, MUP-a, nadležnih inspekcija kako iz Crne Gore, tako i iz zemlje porijekla obrazovne isprave, moguće je izvršiti provjere. Vlada je formirala i međuresorsku radnu grupu koja je poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama zaposlenih.

Sudovi su u posljednje vrijeme donijeli oko 40 presuda kojima su osudili one sa lažnim diplomama, a kazna za to djelo je, kako je ranije kazala ministarka, i do pet godina zatvora. U dvije presude, kada su medicinskim sestrama u Bijelom Polju otkrivene lažne diplome, sud se odlučio na kaznu izdržavanja kućnog pritvora.

Porodica i policija i dalje ne znaju ništa o nestalom Podgoričaninu

J. M.

Završnim riječima okončan postupak u predmetu vlasnika Atlas grupe i njegovih nekadašnjih saradnika,

Knežević i ostali optuženi

da nijesu krivi, tužilac kazne jer su zadržali eura nakon isteka

PODGORICA – Vlasnik

Atlas grupe Duško Knežević, njegovi nekadašnji bliski saradnici i direktori u Atlas banci Marko Nikolić i Dijana Zečević su u završnim riječima pred Višim sudom kazali da je postupak protiv njih u predmetu „Aerodromi“ pokrenut bez ijednog dokaza zbog čega očekuju oslobađajuću presudu. Optuženi, kao i njihovi branioci tvrde da se radi o politički motivisanom postupku prethodne vlasti, dok je specijalni tužilac Zoran Vučinić ostao pri navodima optužnice i zatražio da se oglase krivima.

Sudija Nenad Vujanović zakazao je izricanje presude 23. septembra.

Vučinić je ostao je pri stavu da su Nikolić i Zečević od 11. avgusta do početka decembra 2018. godine, po nalogu Kneževića, mimo zakonskih ovlašćenja, nakon isteka oročenja sredstava, zadržali tri miliona eura depozita preduzeća

JP Aerodromi Crne Gore, iako je uprava Aerodroma CG u više navrata pismeno tražila prebacivanje novca na račun preduzeća.

Predložio je sudu da u presudi obaveže okrivljene da vrate novac.

Knežević je kazao da će citirati ,,komšiju iz spuškog Istražnog zatvora Milivoja Katnića“ - da ne postoji ni udaljena sumnja da je počinio krivično djelo.

Podsjetio je da je postupak pokrenut još 2017. godine, nakon što mu je tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio da vozači Atlas grupe učestvuju u međunarodnom pranju novca za Demokratski front.

Zastupnik Atlas banke ukazao da je tri miliona na kraju završilo u državnoj kasi

Advokat Vladan Đuranović, branilac okrivljenog pravnog lica Atlas banke, rekao je da nijesu postojale radnje podstrekavanja, da je novac oročen, a banka ih nije vratila. - Postojala je mogućnost privremene mjere. Aerodromi Crne Gore su podnijeli krivičnu prijavu da bi ubrzali. Još uvijek

te pare nijesu vraćene. Sredstva su oduzeta od Atlas banke, oduzela ih je država i 3.000.000 eura nalazi se u trezoru Centralne banke. I Aerodromi su bili svjesni da je parnični postupak neizvjestan zato i nijesu pokrenuli građanski proces - ocijenio je advokat Đuranović.

PODGORICA - Porodica nestalog Nikole Raičevića već osamnaest dana, od kada je nestao, nema nikakvih informacija.

Ni policija nema više informacija, sem što porodicu obavještavaju da rade na tom slučaju. Nestanak Raičevića, porodica je prijavila policiji 18. avgusta, kada su ga posljednji put vidjeli. Njegova supruga je ranije kazala da je tog dana, sa kćerki-

com, odvezla Nikolu na Zabjelo na sastanak. Navela je da je tada izašao iz automobila u Jerevanskoj ulici u 17.48 sati i da mu se od tada gubi svaki trag. Porodici je rekao da ide da se vidi sa prijateljima i da će se vratiti. Policiji su, nakon nestanka, kazali da je Nikola na sebi imao maslinastu majicu i bermude iste boje, crne patike i teget kačket, a oko struka crnu duksericu. Visok je 187 centimetara i ima tetovaže na obje ruke. R. D.

- Odgovorio sam da je to nemoguće, jer su to pošteni ljudi. Katnić je vršio veliki priti-

sak na zaposlene u Atlas grupi i svima je prijetio. Protiv mene je pokrenuto osam, devet postupaka, a raspisane su i tri Interpolove potjernice, koje

je Interpol odbacio u avgustu 2020. kao politički motivisane - kazao je Knežević. Dodao je da su svi vozači oslobođeni jer je SDT odustalo od

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo je početkom nedjelje podiglo i predalo Višem sudu optužnicu protiv više osoba, među kojima su odbjegli vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, bivši policijski službenik Ljubo Milović, Slobodan Kašćelan i još devet osoba zbog stvaranja kriminalne organizacije, šverca narkotika, pranja novca i zloupotrebe službenog položaja. Predmet je zadužio sudija Višeg suda Nenad Vujanović koji će zakazati ročište za kontrolu validnosti dokaza koje je Specijalno tužilaštvo dostavilo uz optužnicu. Iz SDT-a su precizirali da se kriminalna organizacija Zvicera tereti da je od kraja 2018. do druge polovine 2022. godine krijumčarila kokain na teritorijama Crne Gore, Holandije, Srbije i Arube.

Privođenje Duška Kneževića

Anđela Jakšić-Stojanović

Nikola Raičević

predmetu ,,Aerodromi“ protiv saradnika, presuda 23. septembra optuženi tvrde

INCIDENT NA DŽADA FILM FESTU: Grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na Zabjelu, o događaju obaviješten tužilac

PODGORICA - Grupa mladića negodovala je i prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film festu koji je u srijedu veče održan u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.

Kako je Pobjedi saopšteno iz Uprave policije, postupanje povodom ovog incidenta je u toku, a obaviješten je i dežurni tužilac.

optužbi, te naglasio da je godinu i po u zatvoru u Spužu.

- Moje hapšenje i pritvor negativno su uticali na imidž Crne Gore kod stranih investitora - rekao je on.

Knežević je naveo da Atlas banka nakon uvođenja stečaja nije mogla da raspolaže novcem Aerodroma Crne Gore, ali da je tadašnji istražni sudija Vladimir Novović donio odluku da se novac povuče i deponuje u Centralnoj banci.

- Novović je u rješenju naveo da se novac uzme sa transakcionog računa, dok SDT tvrdi da tamo nikad nije bio. Ovo je isfabrikovana afera. Jedina šteta je uništenje Atlas banke od Radoja Žugića i SDT-akazao je Knežević.

Bivši izvršni direktor Atlas banke Marko Nikolić naveo je da je postupak od početka imao karakter političkog progona.

– Relevantni međunarodni ak-

teri, poput Freedom Housea i State Departmenta, ukazivali su da je Crna Gora tada bila hibridni režim u kojem se pravosuđe koristilo za obračun sa neistomišljenicima. I moja procesna pozicija u ovom predmetu proizvod je političkog uticaja, a ne zakonitog djelovanja institucija - poručio je Nikolić.

Naveo je da postupak nikada nije ni trebalo voditi pred krivičnim sudom, jer „nije postojala protivzakonitost, niti umišljaj, niti bilo kakva imovinska korist“.

Pr ema njegovim riječima, ugovorni odnosi između Aerodroma Crne Gore i Atlas banke sprovođeni su u okviru procedura, uz jasnu saglasnost obje strane. Podsjetio je na e-mail komunikaciju iz avgusta 2018. godine, kojom je, kako tvrdi, potvrđena volja za produženje oročenja depozita, te naglasio da „nijedan cent sredstava Aerodroma nije otuđen“. Nikolić je podsjetio da je utvrđeno da se radilo o poslovnoj odluci između ugovornih strana, a ne o krivičnom djelu, jer je postojao zahtjev Aerodroma za povrat depozita.

Branilac Duška Kneževića, advokat Dušan Radosavljević, poručio je da je optužnica neutemeljena i da se radilo o čistom bankarskom poslu koje je SDT predstavilo kao kriminalnu radnju.

Advokatica Andrijana Razić, takođe branilac Kneževića, ocijenila je da je tužilaštvo pogrešno kvalifikovalo slučaj. - U pitanju je obligacioni odnos, a ne krivično djelo. Aerodromi ne mogu imati status oštećenog lica, jer je nesporno da su sredstva bila na njihovom računu i da nijesu pripadala banci. Umjesto krivičnog postupka, trebalo je voditi parnicu pred građanskim sudom - rekla je Razić. B. ROBOVIĆ

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, grupa za sada nepoznatih mladića, prekinula je film jer im je, navodno, zasmetalo što se emituje na albanskom jeziku, a jedan od posjetilaca ispričao je Pobjedi da su se ponašali nasilnički. Organizatori Džada film festa izvinili su se zbog neprijatnosti posjetiocima i svim poštovaocima ovog festivala jer je projekcija filma u revijalnoj selekciji, nažalost, prekinuta.

- Iako vjerujemo u slobodu umjetničkog izraza i dijalog koji film može da pokrene, odlučili smo da iz predostrožnosti prekinemo projekciju. Po službenoj dužnosti, policija je sinoć izašla na lice mjesta, saopštili su organizatori festivala.

Podsjetili su da je Džada priča o zajedništvu, o gledanju filmova pod vedrim nebom, o poštovanju različitosti i povezivanju ljudi kroz film i izrazili žaljenje zato što je došlo do ovakve neprijatnosti.

- Nastavljamo dalje sa istim entuzijazmom i vjerom da je prostor za kulturu prostor za

Negodovali zbog filma na albanskom jeziku, organizatori se izvinili zbog neprijatnosti

sve. U isto vrijeme zahvaljujemo publici na razumijevanju i podršci, zaključili su iz Džada film festa. Film „Roda“ sniman je u Crnoj Gori, u malom mjestu u blizine granice sa Albanijom. Kroz tri paralelne priče prepliću se motivi koji se tiču mentaliteta i običaja malog mjesta, a film takođe govori o tišini patrijarhata i sudbini njegovih zatočenika u zaboravljenim krajevima, o surovosti i duhovitosti života, ali i navika.

Reditelj filma je Isa Ćosja, koji je inače rođen i odrastao u Vusanju (malom mjestu kraj Gusinja), a „Roda“, koja je snimana baš u tim krajevima, u više navrata već je prikazivana u Crnoj Gori. U intervjuu za Pobjedu 2019. godine istakao da mu je Gusinje uvijek pri srcu te da je bio pravi doživljaj snimati kadrove tog dugometražnog filma u tim predjelima.

Premijera filma upriličena je krajem prošle godine u Muzičkom centru u Podgorici, nakon toga je film vidjela i publika u Tuzima i u Baru, a nedavno je prikazan i to -

kom Filmskog festivala Herceg Novi. Pored toga, među producentima filma „Roda“ su i Ivan Đurović i Snežana Nikčević, a uz to projekat je realizovan i uz podršku Filmskog centra Crne Gore. Ćosja je autor niza zapaženih filmova na albanskom jeziku, pri čemu su tokom niza decenija uloge u njegovim ostvarenjima tumačili i glumci poput

Nikšićka policija podnijela krivičnu prijavu protiv mladića zbog sumnje da je podmetnuo požar na svom vozilu

Faruka Begolija i Abdurahmana Šalje Njegov film „Proka“ iz 1988. godine, nagrađivan je i jednim od priznanja u Kanu. Podsjećamo, jubilarno, 10. izdanje Džada film festa počelo je 2. septembra u Ulici Svetozara Markovića projekcijom takmičarskog dugometražnog igranog filma „Yugo Florida“. Festival će trajati do 7. septembra. J. RAIČEVIĆ

ga da je zapalio „audi“

NIKŠIĆ - Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv sugrađanina L. A. (23) zbog sumnje da je podmetnuo požar na svom automobilu marke „audi Q7“ kako bi naplatio novac od osiguranja, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su kazali, policiji je prijavljeno da u Ulici dinastije Balšića u Nikšiću gori automobil u vlasništvu L. A. kojeg su ubrzo lokalizovali pripadnici Službe zaštite i spašavanja, dok je na vozilu pričinjena materijalna šteta.

- Nakon niza sprovedenih operativno-taktičkih mjera i radnji na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti ovoga događaja,

Radoja Zvicera i pripadnika njegove grupe za šverc droge i pranje novca

Specijalno državno tužilaštvo navodi u saopštenju da je optužnica podnijeta protiv Zvicera, ali i R. R., S. K., Lj. M., M. K., R. P., M. V., S. B., D. K., M. K., B. R. i G. S. - Protiv R. Z., S. K., Lj. M., M. K., R. P., M. V., S. B., D. K., M. K.

i B. R., optužnica je podignuta za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, protiv R. Z., S. K., Lj. M., R. P., M. V., S. B., D. K., M. K. i G. S. za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – preciziraju iz Specijalnog tužilaštva. Dodaju da se R. R. tereti za krivično djelo pranje novca, a M. K. za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Osim toga R. R. se tereti za dva krivična djela davanje mita, a M. K. za dva krivična djela primanje mita, ,,izvršena u periodu od kraja 2018. do druge polovine 2022. godine, u Crnoj Gori, Srbiji, Ho-

policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, obezbijedili su doka-

landiji i Arubi“. Protiv Radoja Zvicera i pripadnika njegove kriminalne organizacije Specijalno tužilaštvo je podiglo više od deset optužnica zbog organizacije i izvršenja više teških krivičnih djela kao što su krijumčarenje većih količina kokaina i egzekucije pripadnika suprotstavljenog škaljarskog klana. B . R.

ze koji upućuju na sumnju da je sami vlasnik vozila, L. A. iz Nikšića, uz prethodni dogovor sa drugim, za sada nepoznatim licima, uz upotrebu ubrzivača požara na svom vozilu izazvao požar u cilju pokušaja naplate osiguranja kod osiguravajuće kuće, navodi se u saopštenju policije. Dodaju da je sa događajem upoznat postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama L. A. stiču elementi krivičnog djela prevara u osiguranju. - Protiv L.A. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku, zaključili su iz policije. J. R.

Radoje Zvicer

„Audi“ na kojem je vlasnik podmetnuo požar

Urgiraće zajedno da Vlada pokrene zaostale projekte

PoDrŠKA

BIJELO POLJE – Nemam magični štapić niti odgovornost i ovlašćenja da neke od izazova sa kojima se opština suočava riješim, ali imam riječ, imam odgovornost da, i nakon ovog sastanka, stavim fokus na završetak velikih i važnih infrastrukturnih projekata za Bijelo Polje. Prije svega mislim na završetak valorizacije Đalovića pećine i konačan završetak Ski centra Cmiljača – kazao je pred-

sjednik Crne Gore Jakov Milatović, tokom radne posjete Bijelom Polju. Milatović je posjetio lokalnu upravu i nakon razgovora sa prvim čovjekom opštine Petrom Smolovićem saopštio, da je ,,iznenađen nedovoljnom koordinacijom određenih ministarstava“. – Koristim priliku da pošaljem zahtjev Vladi da se odgovornije i detaljnije uključi u rješavanje ovih problema. Ključno je da prilikom implementacije i realizacije svakog od ovih

velikih infrastrukturnih projekata imate kontinuiran dijalog projektnih timova na čijem bi čelu bio ili predsjednik ili potpredsjednik Vlade, i koji bi u kontinuitetu koordinirao u ključnim resornim ministarstvima, zaduženim za implementaciju ovih projekata u saradnji sa opštinom –saopštio je šef države. Dodao je da se izvjesni niz godina izdvajaju sredstva u kapitalnom budžetu koja nikako da se adekvatno utroše, kako bi se projekti doveli do kraja.

Milatović je pohvalio rad Opšte bolnice u Bijelom Polju. – Bjelopoljska bolnica jedna od najbolje upravljanih institucija u Crnoj Gori. To želim javno da kažem, mislim da imaju sjajnog direktora i čini mi se da bi u tom smislu Vlada trebalo da prepozna rad i trud i da ga dodatno nagradi, a da nemamo jednu situaciju da možda taj rad prepoznamo a da se finansijski ne nagrađuje u kontekstu kapitalnog budžeta – kazao je Milatović. Predsjednik opštine Petar Smolović je kazao, da je sa predsjednikom Crne Gore imao konstruktivne i sadržajne razgovore. Izrazio je nadu da će ,,u narednom periodu zajednički djelovati prema Vladi i resornim ministarstvima“. –Imali smo detaljan, sadržajan i konstruktivan razgovor. Mislim da predsjednik iskazuje interesovanje i želju da pomogne Bijelom Polju. Prihvatili smo inicijativu i nadam se da zajedno možemo djelovati prema Vladi, kako da se pokrenu ovi zaostali projekti i kako da se unaprijedi život Bijelog Polja i sjevera, kako da se unaprijedi život svih građana Crne Gore – rekao je Smolović. B. Č.

BIJELO POLJE – Saobraćaj na putu od Bijelog Polja prema graničnom prelazu Dobrakovo biće obustavljen u petak i subotu 5. i 6. septembra, u intervalu od 12 do 15 časova – najavljeno je iz Uprave za saobraćaj. – Saobraćaj se obustavlja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2, dionica Bijelo Polje –Barski Most, granični prelaz

Dobrakovo – sanacija klizišta – navedeno je u saopštenju. Dodaju da će se sanacijom klizišta povećati bezbjednost saobraćaja na toj dionici i smanjiti rizik od saobraćajnih nezgoda.

Vrijednost radova je oko pet miliona eura. Radove izvodi kompanija Eurozox d.o.o., a za stručni nadzor je zadužen Geotehnics Project & Consulting. C. G.

Evropska nedjelja mobilnosti ,,Hodaj

za Tivat“ od 16. do 22. septembra

TIVAT – Opština Tivat i ove je godine dio Evropske nedjelje mobilnosti, od 16. do 22. septembra, manifestacije koja se prvi put obilježava kroz učešće u Evropskom izazovu koraka – Steps Challenge. Cilj izazova je podstaći gradove širom Evrope da animiraju građane da hodaju što više – ne samo zbog zdravstvenih

Herceg Novi: Na javnoj raspravi nacrt odluke o dažbini koju plaćaju vlasnici nelegalnih objekata

HERCEG NOVI – Opština je pripremila nacrt odluke o naknadi za urbanu sanaciju koju plaća vlasnik nelegalno izgrađenog objekta. Obračunava se po kvadratnom metru bespravnog objekta na osnovu elaborata izvedenog stanja, a koji je izradila licencirana geodetska organizacija i ovjeren je u katastru.

Visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od ekonomsko tržišne projekcije planskog dokumenta za komunalno opremanje prostora, zone u kojoj se nalazi, stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova opremanja građevinskog zenljišta, troškova sprovođenja mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade, vrste,

namjene i starosti objekta. U nacrtu koji je na javnoj raspravi do 17. septembra navodi se da ekonomsko-tržišna projekcija planskog dokumenta za komunalno opremanje

građevinskog zemljišta iznosi u I zoni 184 eura, II 143,76 zatim III 109,25, IV 80,50 eura i V zoni 57,50 eura. Stepen opremljenosti građevinskog zemljišta iskazuje se

koeficijentom opremljenosti po zonama, na osnovu pripadajuće vrijednosti izgrađenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture i na osnovu tržišnog kriterijuma vrijedno-

sti lokacije koja je srazmjerna njenom položaju i udaljenosti od gradskog centra, pristupačnosti, obimu i raznolikosti ponude posebnim pogodnostima za određenu namjenu. U I zoni iznosi 1,50, II 1,20, III zoni 0,75, IV 0,40 i V zoni 0,25. Prosječni troškovi komunalnog opremanja iznose 115 eura po kvadratnom metru. Trošak sprovođenja mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom u I zoni iznosi 17,50 eura, II 14, III 8,75, IV pet, a V zoni 3,25 eura.

Iznos naknade po kvadratnom metru neto površine bespravnog objekta obračunava se kao proizvod prosječnih troškova komunalnog opremanja građevinskog zemljišta, koeficijenta opremljenosti po zonama i starosti objekta, na koje se dodaju troškovi sprovođenja mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom i iznosi u I zoni 190 eura, II 152 eura, III 95, IV 51 i V 32 eura.

Obračunati iznos se umanjuje 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja, 90 odsto za

benefita, već i u znak podrške svom gradu. Učešće je jednostavno i dostupno svima putem aplikacije Walk15, gdje korisnici mogu dnevne korake iskoristiti da doprinesu zbirnom rezultatu grada. Cilj je uključiti što veći broj ljudi da hodaju za svoj grad i pomognu mu da postane jedan od najaktivnijih učesnika u Evropi. C. G.

objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodica sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske i egipćanske populacije. Za jednokratno plaćanje (u roku od deset dana od prijema rješenja) umanjuje se 15 odsto.

Naknada se može platiti u najviše 360 rata za objekte osnovnog stanovanja. Za ostale objekte najviše na 120 rata, A za hotel, odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort u 60 mjesečnih rata, odnosno 400 do 800 eura po kvadratu izgrađenog prostora. Postupci utvrđivanja naknade koji su započeti prije donošenja odluke završiće se po odredbama odluke koja je povoljnija za stranku. Donošenje odluke je obaveza lokalnih samouprava koja proističe iz Zakona o leglizaciji objekata koji je stupio na snagu 14. avgusta ove godine. D. Š.

rAZvoJU grADA: Milatović u Bijelom Polju

DANILOVGRAD: Kompanija Mondal industrija širi kapacitete, mještani sela Podglavice

Traže novu javnu raspravu o cementari

Mještani tvrde da je cementara već u funkciji, da investitor proizvodi i prodaje cement iako nije dobio saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Elaborat. U dopisu medijima saopštavaju da se cementara nalazi u Parku prirode dok se u Elaboratu navodi da je riječ o industrijskoj zoni. Kažu da im zdravlje i bez cementare godinama ugrožavaju Mondal industrija, Maljat stone i rudnik ,,Šišković“

DANILOVGRAD – Mještani martinićkog sela Podglavice, nadomak Spuža, traže da se ponovi javna rasprava o Elaboratu procjene uticaja industrijskog proizvodnog pogona za mljevenje i miješanje na životnu sredinu, koji planira da otvori kompanija Mondal industrija iz Danilovgrada. U saopštenju dostavljenom

medijima, koje je potpisalo dvadesetak mještana, zahtijavaju da se u postupak ocjene elaborata uključi predstavnik mještana. Predstavnici mještana Slavko Raspopović i Ilija Mitrović objašnjavaju da su se obraćali predsjedniku opštine Aleksandru Grguroviću. Nadali su se da će kao čelnik grada iskoristiti mehanizme koje ima i do-

ći do pravih informacija ali se to nije desilo. Takođe, obraćali su se kompanijama Mondal industrija, Maljat stone i rudnika ,,Šišković“, ali ih ni sa tih adresa nijesu udostojili ni odgovora niti poziva na razgovor.

ZAGAĐENJE

Raspopović i Mitrović naglašavaju da je žiteljima tog kraja i bez planirane cementare ugroženo zdravlje, te da će morati da se isele ili da trpe zagađen vazduh, buku, problem sa bujičnim vodama i sve gori lokalni put.

– Pitanje opstanka, zdravstvene sigurnosti i lične bezbjednosti mještana Podglavice odavno je dovedeno u pitanje. Buka, udarci pikamera od jutra do mraka, kamena i cementna prašina odavno su se uselile u naša pluća i respiratorni sistem. Bahato, i izvan zakona poslovanje Mondal industrije, rudnika Maljat stone i rudnika ,,Šišković“ koji međusobno sinergijski posluju ovih dana je kulminiralo i uznemirilo građane. Naime, prema našim saznanjima Mondal industrija,

pored praškastih materijala i proizvodnje betonske galanterije, već godinu je izgradila cementaru koja uveliko radi ,,u srcu“ Parka prirode rijeke Zete. Pritom, još nije dobijena saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Da smo uređeno društvo i da lokalna samouprava brine o zdravlju i bezbjednosti građana takva postrojenja bi bila izmještena iz Parka prirode po hitnom postupku. Međutim, zbog novca od koncesija i profita investitora građani Podglavica postali su zamorčad prljave industrijalizacije. Nadalje, devastirana putna infrastruktura koja je rađena većinom od samodoprinosa građana dodatno je uništena, dok je nekoliko godina seoski put korišten kao alternativna saobraćajnica zbog izgradnje martinićkog puta. I pored naših do srži opravdanih zahtjeva za rekonstrukciju, lokalna samouprava i tri privredna subjekta nijesu nas udostojili ni pisanog odgovora na naše molbe – tvrde mještani u saopštenju.

– Ako nas nadležni ne saslušaju i ne čuju naše probleme, bićemo prinuđeni na radikalne mjere, blokade saobraćajnica

CETINJE: Milutin Šoć nakon Viteških igara sprema se za takmičenje u Mađarskoj

Od kajaka do podizanja

gume od 530 kilograma

Najbolji je u disciplini bacanje kamena s ramena, reprezentativac je Crne Gore u vožnji kajaka, amaterski se bavi bacanjem kugle, vozi čun...

CETINJE - Na nedavno održanim 27. Viteškim igrama Stare Crne Gore, održanim na Cetinju pobjednik u disciplini bacanje kamena s ramena je član ekipe Riječke nahije Milutin Mišo Šoć, iz Podgorice.

– Pobijedio sam u disciplini bacanje kamena s ramena, između 16 takmičara, kao član Riječke nahije i to je pobjeda

na koju sam jako ponosan jer, iako živim u Podgorici, porijeklom sam iz tog kraja – kazao je Šoć za Pobjedu. Šoć je inače reprezentativac Crne Gore u kajaku, ali se i amaterski bavi bacanjem kugle. Takođe, nadmeće se i u takmičenju ,,Strongman“. – Bavim se kajakom duže od 25 godina. Reprezentativac sam Crne Gore u tom sportu. Kao jedini predstavnik Crne Go-

re učestvovao sam na evropskim i svjetskim takmičenjima, i višestruki sam državni pobjednik. Dva puta sam bio i olimpijska nada u tom sportu – kazao je Šoć. Osim kajaka, kako navodi, u njegovoj sportskoj biografiji stoji i da se takmičio u vožnji čunova i da je učestvovao u trkama na Skadarskom jezeru, kao i u Virpazaru. – U svakoj od tih trka, kao i u

trci ,,Rijekom Zetom“ osvojio sam prvo mjesto - kaže Šoć. U svom bogatom opusu sportova kojima se bavi, Šoć navodi i da se bavi sprintom, ali i bacanjem kugle.

– Bacanjem kugle za sada se bavim amaterski, ali pokušaću da uđem u profesionalne vode. Krajem aprila, na međunarodnom takmičenju u Draževini, osvojio sam prvo mjesto i postavio rekord u amater-

– najavili su mještani. Prema Elaboratu (autor Medix d.o.o.) koji je dostavljen Agenciji za zaštitu životne sredine na saglasnost pogon koji planira Mondal industrija se nalazi u sklopu proizvodnog kompleksa gdje su instalirani postrojenje za drobljenje kamena, pogon za proizvodnju praškastih materijala (mašinskog maltera i ljepila) i pogon za proizvodnju betonskih elemenata. Ukupna površina lokacije na kojoj se nalazi pogon za mljevenje i miješanje iznosi 500 m2, a površina koju zahvata čitav industrijski kompleks 91.229 m2. Navodi se da je riječ o industrijskoj zoni, pa se lokacija na kojoj je planiran proizvodni pogon graniči sa ostalim parcelama na kojima nema izgrađenih stambenih objekata. Sa jugoistočne strane nalazi se površinski kop tehničko-građevinskog kamena preduzeća „Šišković”. Sa sjeverne i sjeveroistočne strane, na udaljenosti oko 240 m, nalaze se izgrađeni objekti namijenjeni za individualno stanovanje pa se smatra zona je sa manjom gustinom naseljenosti. Južno od lokacije projekta je prostor koji nije naseljen, sa mjestimič-

nim šumskim rastinjem, dok se sa zapadne strane lokacije projekta na udaljenosti od oko 850 m nalazi majdan za vađenje kamena preduzeća Maljat stone iz Danilovgrada. Prema planu nosioca projekta, na dodatnom industrijskom postrojenju za mljevenje i miješanje planirano je da se godišnje melje oko 36.000 tona, odnosno 3.000 tona mjesečno cementnog klinkera (uvozi se iz Turske) čijim se finim mljevenjem dobija cement.

VAZDUH

U Elaboratu se, pored ostalog, navodi da mogućnost zagađivanja vazduha prilikom rada pogona u vidu pojave suspendovanih čestica, odnosno mineralne prašine su minimalni jer se kompletan proces mljevenja i miješanja odvija u zatvorenom sistemu.

– Do bunkera se dopremaju tehničko-građevinski kamen i klinker, kao čiste sirovine, ali pošto se radi o širokom dijapazonu granulacije koja se koristi, pojava prašine je moguća u zoni bunkera, i to u toku perioda suvog vremena i prilikom duvanja jačih vjetrova – pšiše u tom dokumentu.

D. ŠAKOVIĆ

SAVLADAO GRDOSIJU: Šoć podiže gumu

skim kategorijama – 16,18 m – priča Šoć. Mišo Šoć nedavno se ogledao i u disciplini podizanje gume, koja je dio višeboja koji je održan na Tari. Jedini je uspio da podigne gumu tešku 530 kilograma, i to čak dva puta. – Ranije se nijesam sreo sa takvom težinom ... Pohvala svim

takmičarima koji su se prijavili da se oprobaju sa ovom grdosijom – kaže Šoć. Za kraj sezone Šoća očekuje takmičenje u Segedinu u Mađarskoj. – Učestvovaće sedam zemalja regiona. Da odmjerimo snage na kraju sezone – poručio je Šoć. J. Đ. – P.

PROSTOR MONDAL INDUSTRIJE: Obilježena lokacija cementare

PRVI OBJEKTI UDALJENI 240 METARA: Prostor preduzeća Mondal industrija

Petak, 5. septembar 2025.

Hercegnovski strip festival počinje izložbom postera specijalnih gostiju

Šest dana programa na čak 17 lokacija

PODGORICA - Otvaranje

Hercegnovskog strip festivala zakazano je za večeras u 21 sat na Trgu Belavista, gdje će biti upriličena izložba postera specijalnih gostiju.

Iste večeri biće otvorene i još dvije izložbe: radovi specijalnih gostiju u Galeriji „Josip Bepo Benković“ i izložba djela Stevana Subića „Deset godina poslije“ u Galeriji „Sue Ryder“. Otvaranje će upotpuniti nastup novskog dua Low Voltage, a uslijediće koncert Ide Prester i Lollobrigide na tvrđavi Forte mare, kojima će predgrupa biti pobjednici Bunt rok festivala, bend PAKS od 22 sata.

Više od 150 strip umjetnika i djelatnika iz 20 zemalja biće narednih šest dana gosti Herceg Novog. Uz dvanaest svjetskih majstora stripa koji su specijalni gosti, brojne strip umjetnike koji će crtati za fanove i predstaviti svoj rad, publiku očekuje i vrhunski likovni, edukativni i mu-

zički program. Programi će tokom šest dana biti održani na 17 lokacija - od hercegnovskih trgova Belavista i Nikole Đurkovića, tvrđave Forte mare, Škvera, umjetničkih galerija, biblioteke, škola i kafića, pa sve do Luštice, Tivta i Lovćena.

Jedan od organizatora festivala Jovan Subotić najavio je da će na festivalu biti promovisana najnovija ostvarenja crnogorskog stripa. - Vidjećete da je taj strip danas i te kako živ, moderan i kvalitetan - najavio je Subotić.

Jedan od najvećih svjetskih crtačkih imena i najznačaniji argentinski strip umjetnik

Eduardo Riso zahvalio je na pozivu da prvi put dođe na hercegnovski festival stripa, kao specijalni gost.

- Imam zaista velika očekivanja od ovog festivala ne samo kao umjetnik, već i kao organizator sličnih manifestacija u Argentini. Očekujem da ću zaista uživati - kazao je Riso. A. Đ.

Crnogorska premijera predstave Nataše Poplavske

„Lov na vepra“ u Dodestu

PODGORICA - Premijera predstave ,,Lov na vepra“ po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske biće priređena u nedjelju, 7. septembra, u 21 sat, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“, dok je repriza na istom mjestu zakazana dan kasnije, 8. septembra u 20 sati.

U predstavi igraju: Vukan Pejović i Đorđije Tatić iz Crne Gore, te Ana Stojanovska, Iskra Vetirova i Mina Jelušić-Jerinić iz Sjeverne Makedonije.

Makedonska premijera održana je ovog ljeta u Makedonskom narodnom teatru, u okviru festivala ,,Skopsko ljeto“. Komad je rezultat međunarodnog partnerstva između Gradskog pozorišta iz Podgorice, Makedonskog narodnog teatra i Udruženja za razvoj umjetnosti i kulturnu saradnju „Art Media“ iz Skoplja. Karte za premijerno i reprizno izvođenje su dostupne onlajn, putem sajta Gradskog pozorišta, Google Play i App Store aplikacija, kao i na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“. R. K.

Počinje

Otpor primitivizmu, fašizmu i lošem ukusu

PODGORICA - Izvođenjem predstave ,,Pun mjesec“ Jožefa Nađa večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta biće otvoreno jubilarno, 40. izdanje Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT). Publika će kroz devet festivalskih dana, do 14. septembra, biti u prilici da pogleda 31 program.

Direktorica festivala Ana Vukotić kazala je da je ovogodišnji budžet, koji je Ministarstvo kulture i medija opredijelilo za FIAT, bio malo izdašniji nego prethodnih godina, a da je onaj koji je opredijeljen od Sekretarijata za kulturu Glavnog grada bio malo manji.

- To nije presudno. Kada je u pitanju FIAT, presudna je volja, entuzijazam i energija koju FIAT tim ulaže u realizaciju programa. Crnogorska kultura može da bude ponosna što ima jedan ovako značajan internacionalni brend koji 40 godina opstaje, ima veliku publiku i koji u Podgoricu donosi duh Evrope. Ove godine ćemo uvesti još jednu nagradu. To je naša borba protiv zaborava. Riječ je o nagradi za najboljeg mladog glumca/glumicu na FIAT-u koja nosi ime Nikola Bošković - jednog od najtalentovanijih crnogorskih glumaca koji je nažalost jako mlad stradao u saobraćajnoj nesreći - istakla je Vukotić.

SELEKCIJA

Selektorka pozorišnog programa FIAT-a Ana Vujošević pročitala je strofu iz pjesme Vilijama Batlera Jejtsa „Prije nego što svijet nasta“ - ,,Ako bojim trepavice/ I oči jarkim sjajem/ Dok se šminkam, kad god/ Pred ogledalom zastajem / To ne govori iz mene / Taština vjetrenja-

BIJELO POLJE – U Bijelom

Polju počelo je 55. izdanje

„Ratkovićevih večeri poezije“ – manifestacije koja više od pola vijeka pretvara ovaj grad u regionalni centar književnog stvaralaštva i dijaloga kultura.

Prisutnima se obratio predsjednik opštine Bijelo Polje

Petar Smolović, koji je istakao da ova manifestacija predstavlja snažan podsjetnik na kulturnu tradiciju grada i veličinu stvaralačkog nasljeđa

Rista Ratkovića

„Ratkovićeve večeri poezije“, koje već više od pola vijeka okupljaju istaknuta domaća i međunarodna književna imena, svečano je otvorila ministarka

Najstariji i najizrazitiji festival u Crnoj Gori donosi sedam izvanrednih ostvarenja iz Francuske, Libana, Belgije, Portugala, Španije i Crne Gore – kazala je selektorka pozorišnog programa Ana Vujošević

sta/ Ja tražim lik koji imah / Prije nego što svijet nasta“. - U ovoj strofi leži tema ovogodišnjeg izdanja festivala -

tražimo taj lik prije nego što svijet nasta, tražimo sebe same prije nego što svijet nasta. FIAT 40 2025. u slavu ži-

vota, iskonske istine, uspona i hrabrog traganja. Za ljubav koja njeguje slobodu, za odnose lišene sukoba. Imaginarno ili ne? Ne za pokazivanje, da za biti. Ne za gledanje, da za djelanje. Za prisustvo i autentičnost. (...) I protiv kulture laži i zaborava - istakla je Vujošević.

Ona je naglasila da najstariji i najizrazitiji festival u Crnoj

FIAT-u nije mjesto na konkursima

Direktorica festivala FIAT Ana Vukotić kazala je za Pobjedu da je festival još na istim pozicijama – i dalje su su nevladina organizacija.

- Još se finansiramo preko konkursa. FIAT-u nije mjesto na tim konkursima. Mi smo festival mnogo većeg formata.

Nadamo se da će se status FIAT-a riješiti i da ćemo imati stabilnije okolnosti u kojima realizujemo ovako značajne programe. Kada je riječ o teškoćama za organizaciju ovogodišnjeg izdanja, izazovi su kada nemate instituciju i kada nemate stalno zaposlene ljude.

Vi onda svake godine imate novi tim sa kojim radite, što je meni drago, jer je puno mladih ljudi prošlo kroz FIAT. Ali, to je u velikoj mjeri napor jer svake godine morate da obučite novu ekipu. Sebi smo ove godine postavili visoke umjetničke kriterijume - kazala je Vukotić.

kulture Tamara Vujović. Govoreći o značaju manifestacije, Vujović je naglasila da „Ratkovićeve večeri poezije“ već više od pola vijeka potvrđuju da je poezija duhovna praksa, estetičko i intelektualno traganje za smislom, ogledalo istorijskog trenutka i unutrašnjeg života čovjeka. Direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić istakao je da je ova manifestacija mjesto gdje se zaboravlja na sve drugo osim na ljepotu stvaralaštva. - To povrđuje i ovogodišnji koncept i program manifesta-

cije, gdje imamo umjetnike iz raznih krajeva svijeta: Italije, Turske, Luksemburga, Francuske, Ukrajine, Rusije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Oni su u Bijelo Polje, u Crnu Goru, donijeli osobenosti sopstvenih kultura, a iz Bijelog Polja, iz Crne Gore, odnijeće osjećaj pripadanja prostoru u kojem se ljudi vrednuju prema kulturnim i umjetničkim dometima, prema čojstvu koje je uvijek imalo posebno mjesto kod Crnogoraca. Tako iz godine u godinu, od

Ratkovićevih do Ratkovićevih, od septembra do septembra, bivamo bogatiji za nova iskustva, nova prijateljstva, nova sjećanja, nova saznanja, nove umjetničke domete. Zbog toga se „Ratkovićeve večeri poezije“ pamte, prepričavaju, preporučuju - istakao je Musić. U okviru programa održan je i poetski performans „Oblak u pantalonama“ koji je izveo glumac Đorđije Tatić koji je ujedno bio i voditelj cjelovečernjeg programa sa koleginicom Slađanom Bubanjom-Merdović B. Č.

Jedan od plakata festivala

U Bijelom Polju otvorena tradicionalna književna

Scena iz predstave „Pun mjesec“, koja će večeras otvoriti FIAT

primitivizmu, ukusu

Gori donosi sedam izvanrednih ostvarenja iz Francuske, Libana, Belgije, Portugala, Španije i Crne Gore. Publika će moći da pogleda predstave ,,Pun mjesec“, ,,Ti si moja sestra, soeur“, ,,Konferencija ptica“, ,,Ples nije za nas“, ,,Smrt u Dubrovniku“, ,,Sakrij se da bi se pronašao“ i ,,Na vrhu Olimpa“. Svi programi su besplatni osim za predstavu ,,Na vrhu Olimpa“, koja će biti odigrana na zatvaranju festivala, a ulaznica je 20 eura. Vujošević je za Pobjedu kazala da je FIAT prepoznat na svjetskoj teatarskoj mapi. - Ove godine je bilo više od 80 aplikacija i jako je teško selektovati preko video-materijala. Držala sam se toga da sarađujemo sa velikim imenima. FIAT nudi nešto što mi u Crnoj Gori ne njegujemo, nešto što je drugi ukus, druga estetika. FIAT je otpor primitivizmu, fašizmu i lošem ukusu.

Tako doživljavam ovaj festival - istakla je Vujošević. Vladimir Vučinić, selektor filmskog programa FIAT-a, najavio je da će publika moći da pogleda filmove ,,Niko, niko: 10.000 koraka“, ,,Piksel o kamenu“, ,,Odričem se sveta“, ,,Moć“, ,,Dan više“. Damir Murseljević , selektor muzičkog programa, kazao je da će nastupiti mlada reperka iz Bara Sara Kurgaš (Kurgashian), Anja Zagorac sa bendom, Lado Raičković sa projektom ,,Soul surfing“, dva mlada benda Paradigma i Franksrudan, a biće i di-džej program. Iz regiona dolaze bendovi Dolores, Ki klop i Sijenke. Što se tiče književnog programa, biće promovisana knjiga Aleksandra Radunovića Popaja ,,Stub soli“, Olje Knežević ,,Strada fortunata“ i Dragane Erjavšek ,,Sirup od ogorčevine“.

SREDSTVA

Ognjen Damjanović iz Ministarstva kulture i medija kazao je da je MKM ove godine za FIAT opredijelilo 35.000 eura, što je za 10.000 više nego prethodne godine. Sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović istakla je da je malo festivala u okruženju koji se mogu pohvaliti nasljeđem kakvo ima FIAT. Direktorica Francuskog instituta Laurence Levaudel-Clauss podsjetila je da su u selekciju FIAT-a uvrštene tri francuske predstave. - Imamo Jožefa Nađa sa predstavom ,,Pun mjesec“. Riječ je o poznatom koreografu u cijeloj Evropi. Publika će moći da pogleda i predstavu ,,Ti si moja sestra, soeur“, koja govori o jednakosti i slobodi, i na kraju imamo ,,Ples nije za nas“, koja govori o političkim pitanjima. Pomenula bih i Flamanca Jana Fabra, koji će nam se predstaviti sa djelom ,,Na vrhu Olimpa“. To je predstava koja će trajati osam sati - istakla je Levaudel-Clauss. Žiri festivala čine koreografkinja i balerina Sonja Vukićević, dramaturškinja Željka Udovičić-Pleština i reditelj Damjan Pejanović. A. Đ.

Završen

Gran pri predstavi „Želim da budem normalan“

PODGORICA - Gran pri za najbolju predstavu u cjelini Međunarodnog festivala lutkarstva dodijeljen je predstavi „Želim da budem normalan“ Dečjeg pozorišta iz Subotice. To je saopšteno na zatvaranju festivala, u srijedu veče, na podgoričkim Sastavcima.

Nagrada ,,Goran Bulajić“ za najbolju režiju dodijeljena je Zoranu Rakočeviću, za režiju predstave „Vilinjska gora“ Teatra Korifej iz Kolašina. Nagrada „Dragan Radulović“ za najbolju dramaturgiju dodijeljena je Sandri Vujović za predstavu „Vilinjska gora“ Teatra Korifej. Nagrada za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka dodijeljena je Mauru Montićeliju, za lutke u predstavi „Pinokio“ pozorišta Teatro Del Drago iz Ravene (Italija). Nagrada za najbolju scenografiju dodijeljena je Andreju Zaporožskom, za scenografiju u predstavi „Crvenkapica“ Dječjeg pozorišta Republike Srpske, iz Banjaluke. Nagrada za najbolju originalnu muziku pripala je Davidu Zuazoli i Mareku Zuravskom, za muziku u predstavi „Walker“ Davida Zuazole (Španija). Pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo dodijeljeno je Mirjani Spaić, za ulogu Mare u predstavi „Vilinjska gora“, Aleksandru Blaniću za ulogu Vuka u predstavi „Crvenkapica“, Marku Vujeviću za ulogu Miša u predstavi „Želim

da budem normalan“, Viktoriji Palfi za ulogu Vještice u predstavi „Želim da budem normalan“ i Dijani Dragojević, za ulogu Pomela, malog ružičastog slona u istoimenoj predstavi Gradskog pozorišta Podgorica. Specijalna nagrada žirija dodijeljena je ansamblu Dječjeg pozorišta Republike Srpske za kolektivnu igru u predstavi „Crvenkapica“. Dječiji žiri je za najbolju proglasio predstavu „Vilinjska gora“ Teatra Korifej iz Kolašina. Predsjednik stručnog žirija bio je Alek Rodić, glumac i kompozitor iz Srbije, a članovi su bili Vahid Duraković, dramaturg iz Bosne i Hercegovine i Va-

nja Kovačević, novinar i teatrolog iz Crne Gore. Članovi dječjeg žirija bili su su: Petar Đuranović, predsjednik i članovi Nikolija Popović, Vuk Jaćimović, Sunčica Šćekić, Loran Ličina, Luča Obradović, Jana Vojinović, Ksenija Pejović, Mila Čanović i Janja Milić

Direktor i selektor festivala Davor Dragojević je prilikom svečanog zatvaranja roditeljima i djeci zahvalio na pet lijepih zajedničkih pozorišnih dana, na druženju sa umjetnicima iz pet zemalja.

- Kada vidimo druge kulture, kada čujemo druge jezike, onda treba da znamo da treba da čuvamo i njegujemo svoj jezik

i svoju kulturu. To je osnovni moto ovog festivala – rekao je Dragojević. Festivalski program je zatvoren koncertom Dječjeg hora Zvjezdice. Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva organizovan je u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta od 30. avgusta do 3. septembra. Na festivalu je učestvovalo devet pozorišta iz pet zemalja: Španije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore. Osim u Podgorici, festival se održavao u još četiri grada na Sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, Šavniku, Mojkovcu i Plužinama, i u jednom gradu na Primorju, u Herceg Novom. R. K.

PODGORICA – Ambasadorka Francuske u Crnoj

Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su Sporazum o saradnji koji otvara vrata crnogorskoj kinematografiji ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni.

Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države.

ski festival u Herceg Novomnavela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala.

- Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske. Božović je istakla da Sporazum potvrđuje podršku Francuske u realizaciji sporazuma zaključenog ove godine na Kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije.

Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović.

gorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović. Istakla je i da se kroz ovaj sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. R. K. Potpisan sporazum između

- Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Film-

- Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog

Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crno-

Žiri i nagrađeni na zatvaranju festivala

Maske i Božović nakon potpisivanja sporazuma u Podgorici

Sa otvaranja „Ratkovićevih večeri poezije“

Fran C u ski institut s r bija

Zaposleni na gradskom groblju u Zagoriču zahtijevaju od poslodavca da im podigne mjesečne nadoknade sa 750 na makar hiljadu eura

Ne traže direktorsku platu, nego pošteniju nadoknadu

Naš rad se vidi. A imamo ogromnu administraciju, jeste da ti ljudi imaju više škole, ali tamo dosta njih ništa ne radi. Ne tražimo mi direktorsku platu, nego ono koliko zaslužujemo. Nije lako svakoga dana, i na suncu i po kiši i vjetru, kopati grobnice, dizati ploče, kositi travnjake... Nikakvo poštovanje prema nama nemaju. Susrijećemo se sa svačim. Ovo je fizički i psihički težak posao. Nijesmo završili školu, kako kažu ovi naši stručnjaci. Ali, kad bi svi završili fakultete, onda ne bi imao ko da sahrani ovaj narod – poručuje jedan od radnika sa gradskog groblja u Zagoriču Toma Đokić

Radnici ,,Pogrebnih usluga“ d.o.o. Podgorica koji rade na održavanju gradskog groblja u Zagoriču, kao i obavljanju drugih poslova za ovo preduzeće, zahtijevaju od poslodavca i Glavnog grada, koji je osnivač ovog gradskog preduzeća, da im povećaju nadoknade za rad koji obavljaju.

Kažu da im je plata 750 eura, ali smatraju da je to mali iznos za teške poslove koje obavljaju i očekuju od poslodavaca da im zaradu povećaju makar na hiljadu eura. Navodeći da su zbog ovog problema razgovarali sa direktorom preduzeća i predsjednikom sindikata poručuju da će se, ukoliko oni u najskorijem roku ništa ne preduzmu, obratiti i lično gradonačelniku Podgorice. Ukoliko ni on ništa ne preduzme povodom ovog problema, poruču-

ju, ne preostaje im ništa osim da stupe u štrajk. Jedan od predstavnik radnika na gradskom groblju u Zagoriču Toma Đokić izjavio je za Pobjedu da je njegovim kolegama i njemu za posao koji obavljaju plata 750 eura. - Smatramo da zaslužujemo da nam plate budu makar po

hiljadu eura – poručuje Đokić. Kako dodaje, zaduženi su za gradsko groblje u Zagoriču.

PONIŽENOST

- Ovdje budu po jedna, dvije ili tri sahrane dnevno, kako kad. Sve što treba oko toga mi radimo. To nije lak posao, treba i deshumacija da se uradi.

Tu je i košenje zelenih površina na groblju, čišćenje... Kad zatreba, angažovani smo i na groblju Čepurci i novom groblju na Ćemovskom polju. Takođe, idemo i na intervencije kada se desi smrtni slučaj u saobraćajnom udesu, ubistvo, samoubistvo, da preuzmemo tijela i prebacimo ih na patologiju – kaže pedeset jednogodišnji Đokić, koji 26 godina radi u Pogrebnim uslugama. Navodeći da sa suprugom izdržava četvoro djece (svi su đaci), ističe da nije lako izgurati mjesec sa platom koju prima.

Radno vrijeme im je od sedam do 15 časova, a ako je potrebno, ostanu i duže.

- Smatramo da zaslužujemo hiljadu eura za poslove koje obavljamo. Razgovarali smo sa direktorom preduzeća i predsjednikom Sindikata, pozivaju se na nekakve kolektivne ugovore, ali ništa konkretno nam nijesu rekli. Mislim da se može naći način da nam povećaju plate, jer firma posluje dobro. Ima novca da nam se izađe u susret, samo ako hoće. Naš rad se vidi. A imamo ogromnu ad-

Radnici sa Čepuraka se ograđuju od zahtjeva kolega iz Zagoriča

Ovim povodom juče smo obišli i groblje Čepurci. Iako se ne bi bunili da imaju veće plate, radnici koji održavaju ovo gradsko groblje, ograđuju se od zahtjeva kolega iz Zagoriča. - Ne bismo se bunili da imamo plate po dvije i po hiljade eura. Ali, ima neko ko odlučuje o tome, pret-

postavljam Opština. Tvrdim odgovorno da zavisi samo od našeg direktora, da bismo mi imali plate i po hiljadu i po eura. Smatram da 750 eura nije dovoljna plata, ali u odnosu na druga preduzeća imamo i druge vrste priliva novca, kao na primjer nadoknade kad djeca polaze u školu... Nije-

dan od nas ovdje na groblju Čepurci ne prima 750 eura platu, nego više. Ja sam za avgust primio više od 1.000 eura. Tu je bilo stimulansa i nešto prekovremenoga rada, što se dešava svakoga mjeseca. Ali, mi tokom mjeseca možemo da imamo maksimum pet do sedam prekovremenih sati. Volio

ministraciju, jeste da ti ljudi imaju više škole, ali tamo dosta njih ništa ne radi. Ne tražimo mi direktorsku platu, nego ono koliko smatramo da zaslužujemo. Nije lako svaki dan, i na suncu i po kiši i vjetru, kopati grobnice, podizati ploče, kositi travnjake... Nikakvo poštovanje prema nama nemaju. Susrijećemo se sa svačim. Ovo je fizički i psihički težak posao. Nijesmo završili školu, kako kažu ovi naši stručnjaci. Ali, kad bi svi završili fakultete, onda ne bi imao ko da sahrani ovaj narod – poručuje Đokić.

ODGOVORNOST

Predstavnik radnika na gradskom groblju u Zagoriču kaže da od poslodavaca očekuju da im odgovore na zahtjev za dvije sedmice, najkasnije mjesec. - Ako nas ne ispoštuju spremni smo da se i lično obratimo i gradonačelniku, jer je ovo gradsko preduzeće. Ne-

ka znaju da ne bježimo mi od posla. Ne smijemo da kažemo da nećemo da radimo kad su sahrane u pitanju. Ali, ako baš ne budemo dobili nikakav pozitivan odgovor, moguće da ćemo stupiti u štrajk – zaključuje Đokić. Njegov šezdeset petogodišnji kolega Nikola Ljuljđurović, koji ima 40 godina staža, od kojih 25 u Pogrebnim uslugama (koji je pred penzijom), kaže da i on prima platu 750 eura. - Ne tražimo nešto što ne zaslužujemo. Mislim da zaslužujemo veću platu. Život je dosta poskupio – kaže Ljuljđurović, koji sa suprugom ima troje odrasle djece. I pedeset četvorogodišnji Milutin Đukić, koji sa suprugom hrani četvoro djece, smatra da zaslužuje veću platu. - Nije lako sa ovolikom platom izdržavati familiju. Posao nije lak. Mislim da je ovo jedan od težih poslova koji zaslužuje veću nadoknadu – kazao je Đukić, uz napomenu da ovdje sa njima posao obavlja i kolega Dejan Komatina, koji je imao povredu na radu. Ovim povodom poslali smo pitanja preduzeću „Pogrebne usluge“ i Glavnom gradu, od kojih očekujemo odgovor. I. MITROVIĆ

bih da mi bilo koji od radnika kaže da je primio platu samo tih 750 eura – kazao je predstavnik radnika groblja na Čepurcima Igor Lazo-

Javni poziv nevladinim organizacijama za predlaganje kandidata za članove Savjeta za mlade Glavnog grada Rok za podnošenje prijave je 10 dana

Glavni grad Podgorica poziva nevladine organizacije koje imaju sjedište na teritoriji glavnog grada, a bave se omladinskom politikom, pravima studenata, radom sa mladima i marginalizovanim grupama, da predlože svoje predstavnike za članove Savjeta za mlade Glavnog grada. Savjet za mlade je, kako saopštavaju iz gradske uprave, stručno-savjetodavno tijelo koje doprinosi unapređenju omladinske politike i kreira-

nju boljih uslova za život i razvoj mladih. - Mandat Savjeta traje četiri godine, a njegovi članovi zastupaju prava, potrebe i interese mladih, iniciraju izmjene i donošenje zakona, sarađuju sa institucijama i organizuju aktivnosti od značaja za

mlade. Savjet ima predsjednika i četiri člana. Jedan član je predstavnik organa lokalne uprave Glavnog grada, koji direktno radi na poslovima sprovođenja omladinske politike. Dva člana Savjeta su predstavnici nevladinih organizacija koje sprovode omla-

dinsku politiku i to osobe od navršenih 15 do 30 godina, od kojih je jedan predstavnik nevladine organizacije koja radi sa marginalizovanim grupama mladih. Jedan član Savjeta je predstavnik lokalnog organa koji djeluje u jednoj od sljedećih oblasti: socijal-

vić, uz napomenu da je njegov kolega koji je na ugovor o radu za prošli mjesec primio 960 eura platu, što je njegov kolega i potvrdio.

na briga, zdravlje i zapošljavanje, obrazovanje, kultura ili turizam, a jedan član Savjeta je predstavnik nevladinih organizacija koje se bave pravima studenata – navodi se u javnom pozivu. Rok za podnošenje prijava je 10 dana od dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva. Za više informacija zainteresovani se mogu informisati na sajtu Glavnog grada. I. M.

Radnici koji održavaju groblje Čepurci

Nezadovoljni radnici koji održavaju groblje u Zagoriču

Agencija za zaštitu životne sredine danas bi trebalo da dâ mišljenje na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju planiranog Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević obavještava javnost da je u saznanju da je komisija formirana od strane Agencije za životnu sredinu već pripremila pozitivno mišljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu čime je u potpunosti potvrđeno da se radi o udruženom kriminalnom djelovanju usmjerenom protiv zdravlja građana i životne sredine u Botunu i Gornjoj Zeti. Iz Pokreta Evropa sad smatraju krajnje neprimjerenim javne nastupe poslanika Milana Kneževića, kojima se vrši nedozvoljeni pritisak na rad nadležnih institucija, uz podsjećanje da je zastrašivanje stručnjaka od strane političkih subjekata koji su na vlasti je bio manir ranijeg režima. Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić demantovao je navode lidera DNP-a, navodeći da mišljenje još nije doneseno, te da će to biti učinjeno do danas.

UPOZORENJE

Hoće li struka u klin, a politika u ploču?!

Pozivam SDT da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje na ekološki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom ponašanju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti, a na šta osnovano sumnjam i javno ukazujem – poručio je Milan Knežević. Iz PES-a smatraju krajnje neprimjerenim javne nastupe poslanika Milana Kneževića, kojima se vrši nedozvoljeni pritisak na rad nadležnih institucija, uz podsjećanje da je zastrašivanje stručnjaka od strane političkih subjekata koji su na vlasti bio manir ranijeg režima

Knežević je obavijestio javnost da je u saznanju da je komisija koju je formirala Agencija za životnu sredinu već pripremila pozitivno mišljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu. Time je, kako ističe, u potpunosti potvrđeno da se radi o udruženom kriminalnom djelovanju usmjerenom protiv zdravlja građana i životne sredine u Botunu i Gornjoj Zeti. - Pozivam SDT da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje na ekološki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom ponašanju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti, a na šta osnovano sumnjam i javno ukazujem. Ukoliko izostane reakcija SDT-a, lično ću podnijeti krivičnu prijavu protiv svih članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje i dozvolu za ubistvo građana Botuna i Gornje Zete. Nakon ovog kriminalnog akta koji svoju zvaničnu formu treba da dobije u petak (danas), svakom je jasno da se u slučaju izgradnje kolektora u Gornjoj Zeti radi o visokoj korupciji i da je neko, ili bolje reći više njih, preuzelo obaveze koje mora da ispuni. Nezavisno od toga da li će SDT reagovati ili neće, odgovor građana čitave Zete biće jasan i nedvosmislen. Svuda i na svakom mjestu suprotstavićemo se ovom zločinačko koruptivnom naumu, jer kako kaza Njegoš: „Odbrana je s životom skopčana“. Mi u Botunu branimo živote na-

Ekološki aktivsta poziva nadležne u Glavnom gradu da zaustave planiranu sječu višedecenijske košćele u Ulici slobode

Vujisić: Sačuvati stablo po principu kako je to urađeno sa

U strogom centru grada u toku je rekonstrukcija

Ulice slobode, a žrtva građevinskih radova moglo bi da bude višedecenijska košćela.

Na to je upozorio građanski aktivista Vuk Vujisić, koji je kazao da je košćela ugrožena radovima. Poziva nadležne u Glavnom gradu i gradonačel-

nika Sašu Mujovića da nipošto ne dozvole da se ovo stablo posiječe. Vujisić smatra da bi drvo trebalo sačuvati po principu kako je to urađeno sa starim platanom na Trgu Balšića. Upozorava da, prema informacijama koje ima, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice već je dobila dozvolu i rje-

šenje da izvođači radova mogu posjeći košćelu.

- To se ne smije desiti! Košćela je autohtona vrsta i jedan od najčešćih simbola Podgorice. Prilikom projektovanja mlađani projektanti i službenici moraju da vode računa o identitetu grada i održivom razvoju sve ostalo je na štetu građana i ovog grada. Deceni-

je rasta su nešto što ne možete nadoknaditi novom sadnjom. Ispod sačuvanog platana i ove košćele kad se sačuva treba postaviti i formativne table sa QR kodovima i opisom od kada ta stabla datiraju - napisao je Vujisić na svom Fejsbuk profilu. Ovim povodom juče smo poslali pitanja na zvanične i-mejl

še djece i njhovu budućnost, i ovo više nema veze s politikom, svi ćemo, bez obzira na političke razlike, ustati da branimo i odbranimo zemlju, vodu i vazduh koje su nam četiri i po decenije trovali praveći od Zete crnogorski Černobilj. Svaka vlast je prolazna, samo je pitanje da li sa vlasti odlazite crnog obraza kao nepomenici ili uzdignute glave. Izgleda da su neki odlučili da svoje kratke političke i „akademske“ karijere upravo završe crnog obraza, a ni Spuž im poslije ovoga neće biti daleko – poručio je Knežević.

NEPRIMJERENO

Iz Pokreta Evropa sad smatraju krajnje neprimjerenim javne nastupe poslanika Milana Kneževića, kojima se vrši nedozvoljeni pritisak na rad nadležnih institucija. - Sve to na osnovu neistinite tvrdnje o navodnoj odluci. Neprihvatljivo je izazivati paniku među građanima, uz istovremeno targetiranje Agencije čije se stručno mišljenje tek očekuje, kao i Specijalnog državnog tužilaštva, sa porukama koje se mogu tumačiti kao poziv na osporavanje rada državnih organa ukoliko se ne postupi po željama pojedinca. Zastrašivanje stručnjaka od strane političkih subjekata koji su na vlasti je bio manir ranijeg režima. Nažalost, osim neutemeljenih apokaliptičnih najava, te otpora izgradnji kolektora, iako struka i institucije ukazuju na to kao dobro rješenje, od Kneževića nijesmo do sada čuli da li posjeduje elaborat koji omogućava izgradnju na drugoj lokaciji

ili bilo kakvo drugo rješenje za otpadne vode, niti je pokazao namjeru da preuzme odgovornost ako bi Podgorica doživjela finansijski kolaps, a građani bili dužni da isplate desetine miliona eura kreditora, jer nije izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – poručuju iz PES-a. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ističu oni, može biti realizovano isključivo ukoliko nadležne i stručne institucije potvrde da je bezbjedno po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

- Ako procjene pokažu suprotno, neće biti realizovano. To je pravni okvir i jedini ispravan put za donošenje odluka od javnog značaja – navode iz PES-a. Podsjećaju da Zeta nije izolovana cjelina, već dio šireg eko-sistema i teritorije Crne Gore.

- Uticaj potencijalnog projekta na Moraču i Skadarsko jezero jasno govori da se odluke moraju donositi na osnovu cjelovitih analiza, a ne političkih pritisaka. Pozivamo sve političke aktere da pokažu odgovornost i da se uzdrže od izjava koje mogu predstavljati oblik neprimjerenog uticaja na institucije, jer se samo kroz pravne procedure i stručne procjene može zaštititi interes građana Zete, Podgorice i Crne Gore. Pokret Evropa sad će, kao i do sada, u potpunosti poštovati odluke nadležnih institucija i stručnih tijela, jer se samo na taj način obezbjeđuje zaštita javnog interesa i povjerenje građana u institucije – zaključuju iz PES-a. I. MITROVIĆ

adrese Glavnog grada i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, od kojih očekujemo da nam saopšte da li su tačne

tvrdnje Vujisića i da li postoji mogućnost da drvo košćele u Ulici slobode ipak bude sačuvano. I. M.

Planirani izgled postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Košćela u Ulici slobode

Nesreća Na čuve Noj žičari u LisaboN u Poginulo najmanje 17 osoba, povrijeđeno 20

,,Vagon je naglo

zakočio i čuli smo putnike kako vrište“

LISABON - Najmanje 17 ljudi poginulo je kada je žičara u Lisabonu u srijedu popodne iskočila iz šina i od udarca u obližnju zgradu ostala potpuno smrskana, prenosi BBC.

U nesreći je povrijeđeno 20 ljudi, od kojih su neki kritično, saopštile su lokalne vlasti. Nekoliko ljudi bilo je zarobljeno na mjestu nesreće, ali su spaseni.

Na licu mjesta poginulo je 15 ljudi, a tokom jutra je rečeno da je u bolnici preminulo još dvoje.

- Ovo je jedna od najve ć ih ljudskih tragedija u našoj novijoj istoriji - rekao je portugalski premijer Luis Montenegro

Žičara Glorija saobraća u Lisabonu već 140 godina i jedna je od najznačajnijih turističkih atrakcija portugalskog glavnog grada.

OTKINUTA SAJLA

Nesreća se dogodila u srijedu popodne u blizini lisabonske Avenije da Liberdad. U spašavanju je učestvovalo više od 60 pripadnika hitnih službi i 22 vozila. Zvaničnici kažu da je prerano utvrditi što je uzrok nesreće.

Međutim, portugalski list Observador je informisao da se sajla otkinula duž željezničke trase, što je dovelo do gubitka kontrole i udara u obližnju zgradu.

Na fotografijama i snimcima vidi se prevrnut i potpuno smrskan žuti vagon. Vide se i ljudi koji bježe niz strmu ulicu dok kulja dim.

Uspinjača Glorija može da preveze do 43 putnika i izuzetno je popularna među turistima.

-Među žrtvama je nekoliko stranih državljana, potvrdila je Margarida Kaštro Mar-

tins, šefica lisabonske Agencije za civilnu zaštitu.

Lokalne vlasti su za sada saopštile samo jedno ime poginulog - Andre Žorž Gonsalveš Markeš, koji je nadzirao kočnice.

Lokalni portugalski mediji navode da je najmlađi povrijeđeni trogodišnji dječak iz Njemačke, da je njegov otac poginuo, a majka je u kritičnom stanju.

Među povrijeđenima su državljani Kanade, Francuske, Španije, Njemačke, Italije, Južne Koreje i Maroka, saopštila je Hitna pomoć.

SVJEDOCI: ZGUŽVALA

SE KAO KARTONSKA

KUTIJA

Kazaljka na satu tek što je otkucala šest popodne, kada se čuvena lisabonska uspinjača spustila iza ćoška i udarila u zgradu i ulubila se.

-Snažno je udarila u zgradu i zgužvala se kao kartonska kutija - rekla je svjedokinja Teresa d’Avo za portugalsku televiziju SIC.

Dodala je da joj je izgledalo kao da žičara „nije imala kočnice“.

-Svi smo počeli da bježimo jer smo mislili da će ta žičara udariti u onu ispod nje - rekla je D’Avo.

Kanađanka Hele Čou bila je u podnožju trase, odakle se vozilo uspinje, kada je čula „glasnu vrisku“.

Jedan vagon je „naglo zakočio, vidjela sam crne ostatke i čula kako putnici unutra vrište...

-Vozač je požurio da otvori kapiju za ulaz u žičaru - ispričala je Čou za BBC.

-Ljudi su iskakali kroz prozore, a žičara je udarila u zgradu pored Sabvej restorana. Bilo je grozno, nikada nijesam čula takav zvuk. Još se tresemrekla je Čou.

,,Akademija znanja” d.o.o. Budva

KAKO RADI GLORIJA?

Žičara je vrsta željezničkog sistema koji omogućava kretanje uz i niz strme padine. U Lisabonu, uspinjače su među najtraženijim, a jarko žuta vozila su ključno sredstvo za kretanje strmim, kaldrmisanim ulicama grada. Žičara Glorija otvorena je 1885. godine, a tri decenije kasnije počela je da saobraća na struju.

Prevozi putnike oko 275 metara od Restauradoreša, trga u centru Lisabona, do slikovitih ulica Bairo Alta. Put žičarom traje samo tri minuta. Za razliku od tradicionalnih žičara, dva vagona Glorija pokreću elektromotori.

Pričvršćena su za suprotne krajeve vučne sajle, što znači da dok se jedan kreće nizbrdo, njegova težina podiže drugi, omogućavajući im da se istovremeno penju i spuštaju.

LISABON U ŽALOSTI

Gradonačelnik Lisabona Karlos Moedaš proglasio je trodnevnu žalost.

-Izražavam iskreno saučešće svim porodicama i prijateljima žrtava. Lisabon je u žalosti - napisao je na mreži Iks. Španski premijer Pedro Sančez rekao je da je „zapanjen strašnom nesrećom“.

Pedro Bogas iz kompanije Karis, lisabonske tramvajske kompanije, rekao je da će temeljno biti istraženo što je dovelo do nesreće.

Kazao je novinarima da je to „veoma tužan dan, ne samo za žrtve već i za njihove porodice“.

-Imamo stroge protokole, odlične i iskusne profesionalce i moramo da dođemo do suštine onoga što se dogodilododao je

Priredila: R. U.–I.

Petak, 5. septembar 2025.

Na osnovu člana 39 40 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG“, broj 21/09; 40/11; i 23/2025 ), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 44/10) Odluke Odbora direktora broj 806/1 od 27.08.2025.godine, objavlj uje se JAVNI POZIV

za davanje u zakup poslovnog prostora i parking prostora

PREDMET JAVNOG POZIVA

Pristupa se davanju pod zakup poslovnog prostora parking prostora u “Akademija znanja” d.o.o. Budva koji se nalazi na prvom spratu u objektu “Akademija znanja” u Budvi, Žrtava fašizma broj 56, list nepokretnosti br. 3508, na kat. par. 555/5 KO Budva, to: 1. POSLOVNI PROSTOR

označen kao A 1, u prizemlju, površine 18,78 m2, po početnoj cijeni od 13,00 € po m2 bez PDV-a.

označen kao A 7, u prizemlju, površine 113,58 m2, po početnoj cijeni od 13,00 € po m2 bez PDV-a.

označen kao B 4, na prvom spratu, površine 45,66m2, po početnoj cijeni od 11,00 € po m2 bez PDV-a.

označen kao B 14, na prvom spratu, površine 37,85m2, po početnoj cijeni od 11,00 € po m2 bez PDV-a.

označen kao B 15, na prvom spratu, površine 26,46 m2, po početnoj cijeni od 11,00 € po m2 bez PDV-a

označen kao C 4, na drugom spratu, površine 27,17 m2, po početnoj cijeni od 10,00 € po m2 bez PDV-a

označen kao D 6, na trećem spratu, površine 41,82 m2, po početnoj cijeni od 10,00 € po m2 bez PDV- a

označen kao D 12, na trećem spratu, površine 26,61 m2, po početnoj cijeni od 10,00 € po m2 bez PDV-a

označen kao D 13, na trećem spratu, površine 27,01 m2, po početnoj cijeni od 10,00 € po m2 bez PDV-a

Naprijed navedene početne cijene su na mjesečnom nivou u neto iznosu, a iste se uvećavaju za iznos pdv -a od 21% troškova

održavanja u iznosu od 15% na ukupno uračunatu cijenu. 2. PARKING PROSTORI

U garaži objekta “Akademija znanja” d.o.o. Budva, označeni rednim brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 20, 26, 27, 28, 32, 34, 35, 36, 37, 45.

Početna cijena za jedno parking mjesto iznosi 85,00 € bez PDV-a.

VRIJEME ZAKUPA

Ugovor se zaključuje na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, a najduže do 4 (četiri) godine pod uslovom da je zakupac izvršio obaveze predviđene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.

NAČIN

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja zatvorenih ponuda.

USLOVI ZA PONUĐAČA

Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

SADRŽAJ PONUDE

Ponuda obavezno sadrži :

FIZIČKA LICA - Ime prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta brojem kontakt telefona; - Finansijsku ponudu za zakup prostora, sa jasno navedenim prostorom/ima za koji se podnosi ponuda za zakup sa ponuđenom cijenom; - Izjavu ponuđača da ostaje pri ponudi 30 (trideset) dana od dana prijavljivanja na Javni poziv;

Izjava ponuđača da prihvata sve uslove iz Javnog poziva i Odluke o kućnom redu kod Zakupodavca; - Opis djelatnosti koja će se obavljati u zakupljenom prostoru; - Dokaz o izvršenoj uplati za otkup tenderske dokumentacije.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI

Naziv ponuđača, sjedište, kontakt telefon, ime odgovornog lica; - Potvrdu o registraciji - Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača, u formi originala ili ovjerene kopije – ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude; (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), u formi originala ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude; - Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija; (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača ), u formi originala ili ovjerena fotokopija; - Rješenje o registraciji PDV -a, ukoliko je ponudač obveznik PDV -a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dužan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača ), original ili ovjerena fotokopija

- Finansijsku ponudu za zakup prostora, sa jasno navedenim prostorom/ima za koji se podnosi ponuda za zakup sa ponuđenom cijenom;

- Izjavu ponuđača da ostaje pri ponudi 30 (trideset) dana od dana prijavljivanja na Javni poziv;

- Izjava ponuđača da prihvata sve uslove iz Javnog poziva i Odluke o kućnom redu kod Zakupodavca; Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku.

PRAVO UČEŠĆA

Ponude mogu dostaviti sva pravna lica i fizička lica koja na ime učešća po Javnom pozivu dostave dokaz o izvršenoj uplati za otkup tenderske dokumentacije u iznosu od:

- 50,00 eura na žiro račun 510- 95578- 38 kod CKB banke za zakup poslovnog prostora; - 20,00 eura na žiro račun 510-95578-38 kod CKB banke za zakup parking prostora.

Ponuđač koji ima neizmirena dugovanja prema “Akademija znanja” d.o.o. Budva, nema pravo učešća u postupku po Javnom pozivu i takve ponude se neće razmatrati.

POSTUPAK

Sprovođenje postupka - Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.akademijaznanja.me u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore. Na internet stranici se objavljuju i Amandmani, eventualna pojašnjenja dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori ; - Ponuđač sačinjava podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom;

- Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude; - Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi zakupodavca. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odl ukom o izboru najpovoljnije ponude.

- Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Zakupodavac jednostrano raskinuo ugovor zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza; - Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.

Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

KRITERIJUMI IZBORA NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA

• Osnovni kriterijum na osnovu kojeg se bira najpovoljniji ponuđač je najveća ponudjena cijena;

• u slucaju jednake vrijednosti ponude prednost imaju ponuđači: a) vrijeme podnošenja i status poslovne sposobnosti, odnosno solventnosti.

DOKUMENTACIJA Na Javnom pozivu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe dokumentaciju.

Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude. Ponuda koja ne sadrži do kaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Dokumentacija sadrži:

• Prijavu na Javni poziv; podatke o ponuđaču te finansijski dio ponude, Izjavu ponuđača da ostaje pri ponudi 30 (trideset) dana od dana prijavljivanja na Javni poziv;

• Nacrt Ugovora o korišćenju prostora,

• Odluku o kućnom redu.

ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA

Ponude se dostavljaju lično ili putem pošte na sledeću adresu: ,,Akademija znanja” d.o.o. Budva, Žrtava fašizma 56, najkasnije do zaključno sa 12.09.2025. godine u 09.00 h to sa naznakom “Ponuda za zakup _______________ prostora u “Akademija znanja Budva”” d.o.o. Budva – Javni poziv broj ______________od __________2025.godine.

MJESTO I VRIJEME JAVNOG OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda održace se 12.09.2025. godine u 10:00 h, u kancelariji B1 na prvom spratu ”Akademija znanja” d.o.o. Budva. Dodatne informacije možete dobiti na tel. 067615050 svakog radnog dana od 10 - 12 h. ODLUČIVANJE O IZBORU PONUĐAČA Konačan izbor najpovoljnijeg ponuđača biće izvršen najkasnije u roku od 15 dana od dana Javnog otvaranja ponuda. Svaki ponuđač ima pravo prigovora na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponudaca Komisiji u roku od 5 (pet) dana od dana dobijanj a obavještenja o rezultatima Javnog poziva.

Odluka Komisije na prigovor je konačna. Nakon isteka roka za podnošenje prigovora odnosno kada Odluka o izboru postane konačna, pristupiće se proceduri zaključivanja Ugovora sa odabranim ponuđačem.

Ukoliko izabrani Ponuđač ne zaključi Ugovor u roku od 8 (osam) dana od dana dostavljanja istog, Zakupodavac zadržava pravo da zaključi Ugovor sa sljedećim najpovoljnijim Ponuđačem, uz naplatu sredstva obezbjeđenja Ponuđaču koji je odustao. IZVRŠNI DIREKTOR Predrag Zec

Smrskani vagon žičare Glorija u Lisabonu

Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore na startu kvali kacija za Euro U21 danas gostuje Italiji

Perišić: Vjerujemo u povoljan rezultat

PODGORICA - Nova takmičarska priča mlade reprezentacije Crne Gore počinje u La Speciji, gdje će večeras (18:15h) otvoriti kvalifikacije za Evropsko prvenstvo U21. Italija je domaćin, favorit Grupe E, po bukmejkerima apsolutni favorit protiv ,,sokolića“, ali da li će baš biti tako – pokazaće teren stadiona Alberto Piko.

Selektor Goran Perišić je iz omladinske selekcije, koja je u junu igrala na Euru za fudbalere do 19 godina, povukao šest igrača, a tu su i nešto iskusniji, internacionalci – Viktor Đukanović iz Dunajske strede, Vladimir Perišić član Košica, te Marko Perović iz španske Almerije.

Uz domaće snage, kao i napadača Partizana Andreja Kostića koji je u top formi (pet golova na šest ligaških nastupa), utisak je da Crna Gora ima što da pokaže.

Iznenađenje na startu dalo bi poleta ,,sokolićima“ koje čeka težak put do završnice u grupi još sa Poljskom, Švedskom, Sjevernom Makedonijom i Jermenijom.

- Svi jedva čekamo kvalifikacije, devet mjeseci se pripremamo za to. Imali smo dva okupljanja, u martu i junu, gdje smo odigrali tri utakmice, pobijedili Bosnu i Hercegovinu, a igrali neriješeno sa Turskom i Azerbejdžanom - rekao je Perišić nastavio.

- Očekuje nas teška grupa, a realno nijesmo imali sreće na žrijebu. Nije neka alibi priča, ali Švedska, Italija i Poljska su favoriti u ovoj grupi. Raduje me

Italija (4-3-3)

Crna Gora (4-2-3-1)

La Specija - Stadion: Alberto Piko.

Kapacitet: 11.466.

Sudija: S. Volfensberger (Švajcarska).

Početak: 18:15 časova.

PODGORICA - U organizaciji Fudbalskog kluba Onogošt predstojećeg vikenda će se u Nikšiću, na pomoćnom terenu Sutjeske, održati četvrti Međunarodni turnir za igrače rođene 2014. godine i mlađe. Na turniru će, pored dvije ekipe domaćina, učestvovati još: Crvena zvezda, OFK Beograd, Žarkovo, Sutjeska i po prvi put Čajetina i Roma siti. Otvaranje turnira je sjutra u osam časova.

Selektor

atmosfera i rad sa momcima, a i oni su se uželjeli rada i treninga u reprezentaciji – ističe selektor naše reprezentacije. Italija je dobro poznati rival... - O selekciji Italije ne bih puno trošio riječi. Dobra ekipa, individualno su mnogo jaki, većina igrača nastupa u Italiji. Želimo da pružimo dobru igru, ostvarimo što bolji rezultat i kvalifikacije otvorimo na način koji priželjkujemo. Svi vjerujemo u povoljan ishod koji bi mnogo značio – dodao je Perišić. Kakav je plan igre Crne Gore? - Kod mene nema defanzivnog bloka. Izaći ćemo visoko, ali da ne otkrivam sada sve karte. Ono što je sigurno jeste da

ćemo igrati napadački, imamo ubojite špiceve koji ove godine rešetaju mreže u svojom klubovima. To mi daje samopouzdanje da probamo da napravimo nešto više. Ponavljam, jesu

favoriti, ali je teren jedino mjerilo svega. Igrače ne želim da opterećujem, samo tražim od njih da igraju i daju svoj maksimum – zaključio je Perišić. D. K.

- Što se tiče ekipe, koja je 2014. godište - imali smo dosta turnira tokom ljeta, tako da se nadam da će rezultat doći, ali bez opterećenja. Ove godine smo

uveli i drugu ekipu - mislim da će to biti najsimpatičnija ekipa, zato što će učesnici biti djeca koja su 2015. i 2016. godište. Znajući koliki su talenti, mo-

žemo očekivati da i oni osvoje bodove. A svaki gol, koji budu dali to će biti kao dobijena utakmica - rekao je trener Onogošta Marko Bakrač.

Petak, 5. septembar 2025.

PODGORICA – Crna Gora na polovini kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo igra ključnih 90 minuta, utakmicu biti ili ne biti –samo pobjeda nad Češkom, najnepoželjnijim rivalom ,,sokola“, ostavlja je u trci za makar drugo mjesto, koje vodi u baraž.

Ništa manje od toga ne odgovara našim fudbalerima večeras pod Goricom (20.45 h) jer su ,,ponosni lavovi“ trenutno na ,,plus 3“, a apsolutni favorit grupe L je Hrvatska, kojoj će ekipa Roberta Prosinečkog gostovati u ponedjeljak u Zagrebu.

Crna Gora je izgubila od Češke u svih šest međusobnih okršaja. Ni sa jednim drugim rivalom nema tako loš skor, a sada je pritjerana uza zid.

Ako bude igrala kao u junu u Plzenju, kada je izgubila 2:0, pobjeda će biti nemoguća misija. - Češka je crna mačka za naš tim, izgubili smo svih šest duela. Ali igramo pred našom publikom, vjerujem da će prepoznati momenat i podržati nas jer je ovo najvažnija utakmica reprezentacije u dosadašnjem toku kvalifikacija. Ukoliko pobijedimo, imali bismo ozbiljne šanse da se borimo za plasman na Svjetsko prvenstvo – rekao je Prosinečki.

I SRCE I GLAVA

Legendarni Hrvat je po običaju izdiktirao startnih 11: Petković – M Vukčević, Savić, Vujačić, A Vukčević - Bulatović, Brnović, Janković – Vukotić, Krstović, Jovetić

Crna Gora je ponovo oslabljena, veliki peh je izostanak Marušića, a uz njega nedostaju i golman Nikić, Radunović, Osmajić i Radulović. S druge strane, ohrabruje to što je potpuno spreman Stefan Savić, koji je u posljednjih godinu i po odigrao samo dvije utakmice za reprezentaciju –povrede su spriječile štopera Trabzonspora da pomogne nacionalnom timu u prethodnom ciklusu Lige nacija, kao i u prva dva meča kvalifikacija za SP. Posljednji meč u najdražem

Ključnih

Hašek: Došli smo

Souček: I bod bi mogao

Češka ima šansu da večeras pod Goricom gotovo obezbijedi najmanje drugo mjesto u kvalifikacionoj grupi L. koje vodi u baraž za odlazak na Mundijal. Selekcija Ivana Hašeka priželjkuje ishod iz juna, kada je u Plzenju slavila s 2:0. - Taj meč može da nam pomogne u pripremi, ali ovo je nova utakmica i moramo da očekujemo da neke stvari budu drugačije. Prije svega, znamo da Crna Gora želi pobjedu kojom bi ostala u igri za plasman, mada isto želimo i mi. Da li nam je bod dovoljan? Idemo na pobjedu u svakom slučaju, ova ekipa je i formirana tako da ne odustaje od svog stila ko god bio rival – rekao je Hašek na konferenciji za medije. Česi su u dosadašnjem toku kvalifikacija pobijedili i Gibraltar i Farska Ostrva, ali su tri dana nakon trijumfa nad Crnom Gorom deklasirani na

dresu odigrao je upravo protiv Čeha u junu.

- Nijesu oni toliko dominirali u prvom meču, pogotovo u početku, dali smo i gol koji je poništen zbog malog ofsajda Vukotića. Nakon toga su iskoristili najjače oružje – prekid. Bilo je onda teško vratiti se. Ni tada nijesmo bili kompletni i maksimalno fizički spremni. Prvi ja, jer sam se dosta mučio, bio je to kraj sezone uoči koje vjerovatno prvi put u karijeri –a ona ne traje kratko – nijesam prošao pripreme s ekipom. U mnogim momentima išao sam

Turnir je ogromno iskustvo, kako za igrače tako i za trenere, smatra trener Dimitrije Nikčević.

- Dobra je stvar što dolaze svi kod nas. Nikšić je bio i biće grad sporta. Da se okupe najbolji, da se svi pokažu u najboljem svjetlu. Onogošt nastoji da i nas trenere vodi na obuku po Italiji - rekao je Nikčević.

Predsjednik Skupštine kluba Dušan Golović je rekao da su uspjeli sve da pokriju što se tiče organizacije.

- Kada su u pitanju tehničke stvari - sve smo uspjeli da pokrijemo. Mi smo mali klubsve zajedno radimo mi iz administracije i treneri. Nadamo se da će sve proteći u najboljem redu i da će svi biti zadovoljni - zaključio je Golović. R.P.

PODGORICA - Andre Onana je postao višak u Mančester junajtedu, a pred njim su dvije moguće destinacije. Navodno je za njega i dalje zainteresovan Fenerbahče, koji želi da dovede novog čuvara mreže i rastane se sa Livakovićem. Osim turskog kluba, i timovi iz Saudijske Arabije prate situaciju oko kamerunskog golmana. Mančester junajted želi da izvuče što veći novac za Onanu, jer ga je doveo za 60.000.000 eura iz Intera. ,,Crveni đavoli“ su angažovali Senea Lamensa iz Antverpena i tako je Kamerunac postao višak. R.A.

Goran Perišić

Sa konferencije za novinare Andre Onana postao

Ključnih 90 minuta

smo da pobijedimo; mogao da znači

gostovanju Hrvatskoj (5:1).

- U dobroj smo poziciji na tabeli, želimo da nastavimo u tom ritmu i na ovo gostovanje gledamo kao na šansu da dođemo do dobrog rezultata koji bi nas približio cilju - poručio je Hašek.

Gosti se uzdaju i u savršen skor u međusobnim duelima s našim nacionalnim timom.

- Nadamo se da će se tradicija nastaviti, ali i bod bi mogao da nam znači. Igrali smo protiv Crne Gore u junu i pobijedili, prihvatili bismo naravno i sada isti scenario jer smo se pitali u toj utakmici, mogli da slavimo i ubjedljivije. Vjerujem da će biti drugačiji meč, prije svega jer će protivnik igrati drugačije svjestan da su mu potrebna tri boda. Spremni smo da odgovorimo na izazov – izjavio je kapiten TomašSouček

više srcem nego glavom, sve je to uticalo da se povrede nadovezuju jedna na drugu. Sada se osjećam mnogo bolje, prošao sam pripreme, dobro počeo sezonu i sa mnogo samopouzdanja ulazim u ovaj meč – rekao je Savić na konferenciji za medije.

Srce ili glava - što je više potrebno za pobjedu nad Češkom?

- Trebaće nam oboje - i srce i glava. Čeka nas teška utakmica, biti ili ne biti. Znamo da nas poraz potpuno udaljava od Mundijala, a da bismo pobjedom imali velike šanse za dru-

go mjesto. Ali ne smijemo da ,,pregorimo“ u želji i da srljamo. Treba da budemo pametni, a ubijeđen sam da imamo kvalitet, nakon duže vremena igramo pod Goricom, vjerujem da ćemo imati podršku navijača i to je za sve nas dodatni motiv – kazao je Savić.

MLADI SU SPREMNI DA IZNESU TERET

Tri dana nakon trijumfa nad Crnom Gorom u Plzenju, Česi su deklasirani u Osijeku – Hrvatska je slavila čak 5:1. - Češka je vrlo dobra ekipa, po-

raz od 5:1 u Osijeku nije njihova prava slika. Protiv nas su u prvom meču bili fizički nadmoćniji, opasni su i iz prekida – tako su dali gol i nama i Hrvatskoj. To im je najjače oružje. Vjerujem da možemo da odigramo dobru utakmicu, zanima nas samo pobjeda, nema kalkulacija – naveo je selektor Prosinečki. Veliki Žuti je poručio da su mladi igrači spremni da iznesu teret.

- Spremni su i željni i sigurno će, ukoliko im se pruži šansa, dati maksimum. U pitanju su talentovani momci koji igraju

u klubovima, osim Adžića koji nema veliku minutažu u Juventusu. Očekujemo da će početi da igra, prijavljen je za Ligu šampiona, to znači da razmišljaju o njemu, a znamo koliko je talentovan i koliko može da pruži. Bulatović je u Lansu tu pri ekipi, a dvojac iz Partizana Milan Roganović i Milan Vukotić igra standardno i vrlo dobro. Vukotić je motor te mlade ekipe i sigurno može dati doprinos i reprezentaciji – naveo je Prosinečki.

O mladima je pohvalno govorio i ,,senator“ Savić.

- Osjeća se njihovo prisustvo, uvijek je dobro da postoji ,,svježa krv“. Ne samo što mi iskusniji možemo da pomognemo njima, već i oni nas mogu da poguraju, nekad te natjeraju da trčiš više. Nadam se da će donijeti nešto lijepo našoj reprezentaciji – podvukao je Stefan Savić.

Sjajni Mojkovčanin igrao je i u prvom od šest poraza ,,sokola“ od Češke, u baražu za Euro 2012. - Pobijedili su nas šest puta, ali ne bih rekao da su nepobjedivi. Više da je u pitanju neka koin-

PODGORICA - Saša Petrović novi je trener Podgorice. Nijesu fudbaleri Podgorice otvorili novu sezonu po planu. Dva poraza od Lovćena (1:0) i Igala (1:0) te remi sa Komom (0:0), osvojen samo jedan bod bez postignutog gola, natjerali su upravu podgoričkog drugoligaša da reaguje. Miloš Lakić odlučio je da podnese ostavku, a čelnici kluba ekspresno su reagovali i možda neočekivano našli rješenje u liku Saše Petrović. Nekada sjajni golman samostalno je u trenerskoj karijeri vodio Budućnost, Grbalj, Sutjesku i Mornar nakon čega je počela njegova saradnja sa Miodragom Božovićem i sa-

mim tim bio je van Crne Gore. Pratio je Petrović Grofa u nekoliko klubova kao pomoćni trener. Zajedno su radili u Crvenoj zvezdi, Arsenalu iz Tule (dva mandata), Krilima Sovjetov, Estehlahu iz Huzestana te Estehlahu iz Teherana.

Saša Petrović će tako nakon dužeg vremena ponovo biti u ulozi glavnog trenera, a debitovaće na klupi Podgorice u subotu kada na DG areni njegov tim dočekuje Iskru u četvrtom kolu Druge lige. Može li trenerska ,,šok terapija“ donijeti nešto novo u timu, koji je jedan od najmlađih u Drugoj ligi i koji ni prije početka nije imao velike ambicije, ostaje da se vidi. R.P.

cidencija jer smo igrali i sa jačim rivalima i ostvarivali bolje rezultate. Česi su, naravno, kvalitetni, fizički dominantni, neugodni u svakom smislu. Svaka tradicija postoji da bi se rušila i nadam se da je pravo vrijeme da ih pobijedimo –naveo je Savić i pozvao navijače da ispune tribine.

- Ubijeđen sam da uz njihovu podršku, koja nam je potrebna, možemo da pobijedimo Češku – zaključio je nekadašnji igrač BSK-a, Partizana, Fiorentine, Mančester sitija i Atletiko Madrida. N. KOSTIĆ

Grupa L

Naši najbolji fudbaleri sinoć na treningu na kampu FSCG

ANALIZA: Košarkaši Crne Gore treći put

PODGORICA – Treći put na ukupno pet učešća, košarkaši Crne Gore su takmičenje na Eurobasketu završili u grupnoj fazi, drugi put sa jednom pobjedom u pet utakmica, kao što je bio slučaj na debiju 2011. godine u Litvaniji. Prije 14 godina „crveni“ su savladali samo Makedoniju, a tim Boška Radovića je u finskom Tampereu bio jedino bolji od Švedske (87:81), uz ubjedljive poraze od Njemačke (106:76), Litvanije (94:67), Finske (85:65), te na kraju bolnog od Velike Britanije (89:83), koji je i presudio da naša selekcija ne prođe treći put uzastopno u osminu finala.

S obzirom na probleme sa otkazima i povredama prije i tokom prvenstva, eliminacija iz grupne faze EP, vjerovatno, i ne predstavlja posebno iznenađenje, iako je naša selekcija imala i propustila veliku priliku da rezultatski „pokrije“ sve nedaće sa kojima se suočila. Kada je već savladala Švedsku, protiv koje je, realno, bilo teže da dođe do pobjede nakon tri teška poraza u prva tri kola, očekivalo se da će Crna Gora protiv, praktično, otpisane Velike Britanije (za prolaz joj je trebala pobjeda od 33 poena) nekako uspjeti da dođe do željene pobjede i plasmana u nokaut fazu. Međutim, ako se izuzmu početna tri minuta i vođstvo od 12:4, naši košarkaši su tokom preostalog dijela meča konstantno bili u minus fazi, jureći prednost rivala, a nijesu uspjeli ni da iskoriste preokret na minut i 39 sekundi do kraja (81:80) i privedu utakmicu kraju u svoju korist. Selektor Radović kao da je imao loš predosjećaj kada je pred posljednji meč u grupi kazao „da nemamo dobro iskustvo sa Velikom Britanijom, iz kvalifikacija za EP od prije nekoliko godina“.

- Ovo, svakako, nije uspjeh, jer nijesmo prošli grupu. Međutim, znajući naš i kvalitet drugih timova, rekao sam da neće biti neuspjeh i ako se ne prođe. Napravili smo jedan korak protiv Švedske, nijesmo uspjeli drugi protiv Velike Britanije. Ja sam, apsolutno, bio spreman na to, ovo mi je peto evropsko prvenstvo, u ulozi pomoćnog trenera i selektora, i znam šta se dešava na ovakvim takmičenjima. Mogu da govorim o tome da smo protiv Velike Britanije uradili sve suprotno od onoga što smo se dogovorili, ili o slaboj utakmici protiv Finske, ali ne mogu sad da objašnjavam, niti da pravdam sebe i igrače, i objašnjavam ljudima da naše utakmice nijesu Njemačka i Litvanija. Do skoro smo donekle mogli da im pariramo, sad više ne možemo. Čuo sam za neke kritike iz Crne Gore za te utakmice, i mogu da kažem da ću veoma rado da predam tablu i pištaljku onome ko u ovim uslovima i sa ovim rosterom da napada i da prijeti Njemačkoj, Srbiji, Litva-

Nije smak svijeta, više što budućnost ne obećava

Utisak je da je ljubitelje košarke u Crnoj Gori više boli odluka Nikole Vučevića da završi reprezentativnu karijeru nego sam rezultat u Tampereu.

Suznih očiju, Vučević je nakon meča sa Velikom Britanijom teško govorio o porazu, jer se nadao, uz to i dao sve od sebe (31 poen, 11 skokova, sedam asistencija), da će meč sa Britancima završiti pobjedom i plasmanom u osminu finala. Ovako, Crna Gora je ostala ne samo bez vrhunskog košarkaša, istinskog asa NBA lige (dvostrukog Ol-star igrača), već i vrhunskog profesionalca, igrača za primjer svim mlađim generacijama, momka koji je posvećenošću i požrtvovanjem u nacionalnom dresu sebi osigurao mjesto

niji – poručio je selektor Boško Radović.

SVE POČELO OD POVREDE MURA

Još jednom se potvrdilo da su najteže utakmice koje se moraju dobiti, posebno onda kada malo što polazi za rukom, kao što je bio slučaj sa našom selekcijom na ovom šampionatu, a prije svega u skraćenoj rotaciji sa kojom je Crna Gora odigrala ovaj Eurobasket. Pomalo je palo u zaborav, ali su prvi problemi u sastavljanju rostera počeli još sredinom decembra prošle godine,

Vučević: Ponosan sam što sam imao priliku da predstavljam svoju zemlju

u srcima svih ljubitelja sporta u Crnoj Gori.

- Ponosan sam što sam imao priliku da predstavljam svoju zemlju na svim tim takmičenjima, da igram sa mnogo igrača u reprezentaciji, sa dosta njih sam i blizak prijatelj, što će ostati do kraja života. Imao sam i puno trenera sa kojima sam, takođe, izgradio dobar odnos. Volio bih da je ovaj kraj bio drugačiji, ali to je sport, nekad je sjajno, nekad nije – ističe Vučević.

- Nijesmo ostvarili neki naš zacrtan cilj, koji, možda, i nije bio realan na situaciju u kojoj smo bili, zbog dosta otkaza, odsustva mladih

kada se povrijedio plejmejker Čarli Mur, koji je na poziciji naturalizovanog Amerikanca trebalo da naslijedi Kendrika Perija. Kako je za Mura, koji je odradio trenažni proces i gledao kvalifikacioni meč sa Bugarskom u Podgorici, nakon operacije bilo jasno da je završio sezonu, Košarkaški savez Crne Gore je morao u potragu za novim Amerikancem na „jedinici“, pa je u februaru izbor pao na tadašnjeg igrača Bešiktaša Kajla Olmena (ljetos je prešao u Turk Telekom), ali zbog završavanja papirologije nije mogao da se priklju-

igrača, povrede pred samo prvenstvo. Sve je to uticalo, ali šta da se radi, tako je u sportu. Idemo dalje – dodao je Vučević. Centar Čikaga je istakao da je Crna Gora „mala država i da nema mnogo igrača“. - Svaki odlazak na veliko takmičenje je bio ogromna uspjeh, velika čast. Uvijek smo davali sve od sebe da predstavljamo našu zemlju, naše ljude najbolje što možemo. Neke šampionate smo odigrali dobro, neke nijesmo, ali to tako ide. Na pitanje kako vidi budućnost crnogorske reprezentacije, u trenutku kada su se od reprezentacije oprostili on i

či saigračima u reprezentaciji prije početka priprema za EP, zbog čega je preskočio posljednji, februarski „prozor“ u kvalifikacijama. Međutim, nije Olmen došao ni na početak priprema, već 15 dana prije početka EP. Propustio je dvije od pet kontrolnih utakmica, imao svega desetak zajedničkih treninga sa ekipom, što se i vidjelo na EP. Tokom priprema se povrijedio Vladimir Mihailović, odigrao je samo jednu od pet kontrolnih utakmica, propustio i prvu na EP protiv Njemačke. Na posljednjem kontrolnom meču se povrijedio i

Vladimir Mihailović, možda i Bojan Dubljević i Nikola Ivanović, Vučević je odgovorio: - U svakom sportu jedna generacija završi svoj put, a naša je, sigurno, bila jedna od najboljih. Imali smo dobre rezultate u mlađim kategorijama, a kada smo došli u A tim igrali smo dobro, posebno na Eurobasketu 2022. i Mundobasketu 2023. Zbog godina u kojima se neki od nas nalaze, fokus će u narednom periodu da bude na klupsku karijeru. Imamo mlade talente, igrače koji mogu da igraju, ali su neki od njih otišli u NCAA, ne znam da li će moći da igraju u kvalifikacijama, ali

Jovan Kljajić i nije putovao na EP, Zoran Nikolić se povrijedio (stopalo) u drugom meču na EP protiv Litvanije i ranije je završio takmičenje. Sve to se samo nadovezalo na seriju otkaza prije objavljivanja spiska za pripreme. Naime, zbog povreda, privatnih razloga, potrebe za odmorom i oporavkom od povreda, Radović nije mogao da računa na Bojana Dubljevića, Nikolu Ivanovića, Nemanju Radovića, Dina Radončića, Petra Popovića. Najzad, zbog odlaska u NCAA ligu na raspolaganju nijesu bili ni Luka Bogavac,

to će da bude problem za cijelu evropsku košarku, jer će sve više mladih igrača da ide tamo. O tome treba da razmišljaju i klubovi u Evropi, da daju više prostora mladim igračima, jer sada mladi igrači mogu da igraju NCAA ligu i da budu odlično plaćeni. Ja sam prošao taj sistem, koji je veoma dobar, ako izabereš pravi koledž i pravog trenera, ali mladi igrači ne treba da hrle samo za novcem. To jesu veliki ugovori, ali ako dobiješ novac kad imaš samo 18, 19 ili 20 godina, a poslije ništa, onda se sve brzo potroši. Vidjećemo kako će da bude, ali je fakat da imamo puno talentovanih igrača, neko će uvijek da iskoči, vjerujem da će Savez i svi ostali da odrade dobar posao – zaključio je Nikola Vučević.

Fedor Žugić, David Mirković i Andrija Grbović I za zemlje sa mnogo više košarkaške baze sve ovo bi bio jak udarac, kamoli za Crnu Goru... - Poslije svih problema koje su nas zadesili, i zbog izostanaka igrača iz raznoraznih razloga, skoro svi iz opravdanih razloga, te na kraju povreda Jovana Kljajića i Zorana Nikolića, mislim da je to realan rezultat u ovom trenutku. Iako smo mi poslije pobjede nad Švedskom, stvarno, željeli da se skupimo i protiv Velike Britanije odigramo najbolje moguće. Međutim, Crna Gora, od

više brine obećava

Naš centar najbolji skakač u grupnoj fazi

Nikola Vučević je apsolutno bio naš najbolji igrač na šampionatu, a jedan je od dvojice igrača koji je u grupnoj fazi imao dabl-dabl učinak na četiri utakmice, uz Islanđanina Trigvija Hlinasona. Slijede Nikola Jokić (Srbija) i Jusuf Nurkić sa po tri dabl-dabla. Naš centar je bio najbolji skakač grupne faze sa 58 skokova, odnosno 11,6 po meču. Vučević je na pet mečeva postigao ukupno 104 poena, što je 20,8 u prosjeku po meču. Igor Drobnjak je bio drugi poenter tima (54), a Kajl Olmen treći (51).

Najviše izgubljenih i najmanje ukradenih lopti

Crna Gora je završila Evropsko prvenstvo kao „najbolja“ u dvije kategorije. Naša selekcija je imala najviše izgubljenih lopti u grupnoj fazi, ukupno 90, odnosno 18 po meču. Najviše izgubljenih lopti su imala dvojica plejmejkera, Kajl Olmen i Igor Drobnjak, po 18. „Crveni“ su imali i najmanje ukradenih lopti, svega 21, odnosno 4,2 po utakmici. Interesantno, Drobnjak i Olmen su imali najviše ukradenih lopti u našoj selekciji, po pet.

2008. godine kada je odigrala prvu utakmicu do danas teško da je mogla sa nekim da igra utakmicu na visok rezultat, na 90 poena. Mi smo čitav turnir odigrali tako, imali smo tu pobjedu protiv Švedske. Na kraju i nijesmo zaslužili da prođemo, jer je meč sa Britanijom trebalo da bude na 70-ak poena, da bude fajterski, tvrd, da bismo mi prošli. Mi smo sami tu utakmicu napravili drugačijom – dodaje Radović.

NIJESU IGRALI DOBRU

KOŠARKU

Radović ističe da se „dešava da poslije nekoliko dobrih prvenstava odigra i ovakvo prvenstvo za koje ne može reći da je uspješno“.

- Nijesmo igrali dobru košarku, ali u situaciji u kakvoj smo bili nije smak svijeta. Imali smo pet debitanata, koji su vidjeli kakva je atmosfera, kakav je nivo košarke, i kako treba da se igra da bi se pobijedila utakmica na Evropskom prvenstvu. Imali smo Nikolu (Vučevića) i Vlada (Mihailovića) koji su pokušali da doprinesu ekstra kvalitetom i iskustvom, jer su za sobom imali najviše prvenstava, evropskih i svjetskih, ali nije bilo dovoljno. Obojica su bili kapiteni, hvala im na puno godina zajedničkog rada i druženja sa njima, i kada sam bio pomoćni trener i sada kao selektor, i za sve divne godine koje su pružili crnogorskoj košarci.

PRIČA JE ZAVRŠENA: Srđan

Janović iz Primorca se seli u Jadran M:tel

Prilika da naš biser obasja evropsku scenu

Mladi vaterpolista će u naredne dvije sezone, kao pozajmljeni igrač, nositi kapicu šampiona Crne Gore

Možda zvuči suviše pesimistički, ali teško je očekivati ili sa sigurnošću reći da će ljubitelji košarke u Crnoj Gori u nekoliko narednih godina, možda i deceniju, moći redovno da gledaju našu mušku seniorsku reprezentaciju na velikim takmičenjima, evropskim ili svjetskim. A kamoli da postiže rezultate kao što je bio slučaj u prethodnom periodu, posebno na Eurobasketu 2017. i 2022. godine, odnosno na Mundobasketu 2023. godine. Za ovakav „zaključak“ ne treba biti košarkaški ekspert, s obzirom na to u kakvom će sastavu Crna Gora moći uopšte da nastupi već u novembru, na startu kvalifikacija za Mundobasket.

- Potrebna je velika reorganizacija, počev od pionira do prvog tima. Trebaće puno posla, jer je jedna generacija sišla sa velike scene. A mi smo u lošem momentu, jer su trojica igrača koji su trebali da budu nasljednici ovih starijih, sa veoma važnim ulogama, otišli u NCAA ligu.

Boško Radović je još jednom ponovio da je njegova odgovornost za rezultat na EP. Apsolutno, za odluke prije i tokom prvenstva. Biće vremena za analizu, da vidimo šta dalje – zaključio je Radović, kome je istekao ugovor, i koji je poslije meča sa Velikom Britanijom kazao da od februara niko sa njim nije razgovarao o budućoj saradnji. Saša JONČIĆ

PODGORICA - Srđan Janović, biser crnogorskog vaterpola i prošlogodišnji MVP juniorskog šampionata svijeta (sa ,,ajkulama“ je osvojio bronzano odličje), u naredne dvije sezone nosiće kapicu Jadrana M:tel.

Janović u Herceg Novi stiže iz Primorca kao pozajmljeni igrač, a onda će se vratiti u Kotor gdje će nastupati sezonu. Dogovor je postignut između dva kluba, a ovakvom epilogu pisala je Arena prije dvije sedmice, kada je mladi vaterpolista, koji se nije naigrao u prošloj sezoni, tražio najbolju opciju za sebe u želji da promijeni sredinu.

Bilo je problema, jer Srđan nije počeo pripreme sa vicešampionom Crne Gore, želio je da ode, slučaj je završio kod Registracione komisije, a onda na vaterpolo sudu...

Na kraju se sve dobro završilo, jer su svi dobili, a Janović će imati priliku da u šampionskom sastavu novljanske ekipe potvrdi potencijal o kojem se godinama priča. I da odskoči.

- Nakon završene sezone 2024. i osvojenog prvenstva Crne Gore sa Primorcem, imao sam veoma uspješno ljeto kada sam sa mojim drugovima i saigračima iz reprezentacije osvojio svjetsku bronzu i evropsko srebro. Nakon toga imao sam velika očekivanja od sezone i želju da doprinesem igrama da Primorac bude još bolji. Iz nekog razloga, već u

prvim utakmicama, sa kojima je krenula sezona, više sam bio van tima nego u timu i shvatio da je to vjerovatno bila neka vizija tadašnjeg trenera i njegovo viđenje ekipe. Tokom sezone sličan pristup se nastavio i bez obzira što mi je to smetalo nijesam imao što da zamjerim, jer svaki trener ima plan i viziju. To uvijek treba da se poštuje i tako sam se i postavio. A onda sam smatrao da je sasvim normalno da imam pravo da izrazim želju, promijenim sredinu i dobijem novu mogućnost da napredujem i postižem nove rezultate. Mislim da tako svaki igrač, koji želi da se posveti ovom sportu, treba da razmišlja. Bilo je određenih administrativnih prepreka ovog ljeta u smislu realizacije te mogućnosti što je, nažalost, doprinijelo da nijesam bio u treninzima više od mjesec. Ali je sada sve u redu – kazao je Janović. Nije gubio samopouzdanje, Srđan je bio vrijedan, razmišljao je pozitivno.

- Trenirao sam individualno i radio na tome da ne ispadnem iz forme. Uvijek je nezgodno kada trenirate van kolektiva. Teže je, ali je to sada iza mene. Mladi vaterpolista sada može da se posveti obavezama u novom klubu koji će nastupati u Ligi šampiona, Regionalnoj ligi, a veliki posao Jadran čeka u domaćem šampionatu i Kupu.

- Želim ovom prilikom da se iskreno zahvalim upravama i Primorca i Jadrana. Napravi-

Neka Srđanov put bude uspješan kao što je bio Nikolin

Zanimljivo da je Nikola Janović, otac Srđanov, nekadašnji kapiten naše reprezentacije, ponikao u Primorcu, takođe sa 18 godina promijenio sredinu. Pojačao je Crvenu zvezdu i tada je Primorac tražio astronomsko obeštećenje od 230.000 tadašnjih maraka, što je i do danas najveće obeštećenje u istoriji vaterpola. Dogovorom beogradski klub Kotoranima je proslijedio reprezentativce Marka Savića i Slavka Gaka. Uz sve ovo, Primorac je dvije sezone imao gratis putovanja i smještaj kada je dolazio u Beograd na utakmice. Nakon Nikolinog povratka u Primorac - u sezoni 2002/2003, osvojen je Kup tadašnje SRJ Jugoslavije što je bio i prvi trofej za kotorski klub nakon 16 godina i osvojene titule iz 1986. Tada je Nikola bio i zvanično najbolji strijelac zajedničke jugoslovenske lige. Bio je član Jadrana - generacije koja je osvojila duplu krunu i dva puta Regionalnu ligu.

li su dogovor po kojem ću dvije sezone nastupati za Jadran, a treću bi trebalo da se vratim u Primorac. Mislim da i taj gest pokazuje da veliko rivalstvo između klubova može da se ostavi po strani i da uvijek postoji mogućnost dogovora. Janović je istakao da je kao Kotoranin i dijete Primorca imao čast da nastupa za ovaj klub.

- Nosim predivne uspomene, ne samo zbog nastupa za prvi tim i titule, već i zbog uspjeha iz mlađih kategorija. Siguran sam da će biti ponovo sezona kada ću igrati za Primorac i pokušati da doprinesem novim rezultatima. Sin slavnog vaterpolo asa i nekadašnjeg kapitena ,,ajkula“ Nikole Janovića, istakao je da će dati sve od sebe da opravda očekivanja u novoj sredini.

- Jadran je novi izazov za mene. Odlična ekipa. Veliko igračko i trenersko ime predvodi tim. Poznajem praktično sve igrače, a sa Strahinjom Gojkovićem i Danilom Stuparom sam prijatelj i kolega iz reprezentativnih utakmica i uspjeha koje smo ostvarili prošle godine u Argentini i Burgasu. Porodica je uvijek vjetar u leđa mladom igraču. - Porodica je uvijek tu uz mene. Bodre me i pomažu, jer su u sportu velika odricanja. Mnogo mi znači njihova podrška. Logično da je i tata uvijek tu kada mi treba savjet. Znam da su veliki rezultati iza njega, ali ne opterećuje me, niti želim da se opterećujem. Imam svoj put i ambiciju da gradim karijeru. Naravno da su savjeti uvijek dobro došli - kazao je Janović. A. MARKOVIĆ

Srđan Janović

Prijateljski meč u Ljubljani

Budućnost Voli poražena od Cedevita Olimpije

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija poraženi su u Ljubljani od Cedevita Olimpije 84:82 (23:14, 26:28, 23:20, 12:20), u drugom kontrolnom meču u sklopu priprema za predstojeću sezonu. To je prvi poraz Podgoričana koji su u prvom meču pobijedili italijanski Trapani.

Flečer Megi i Džeri Butsijel su bili najefikasniji u ekipi Budućnosti sa po 12 poena, Rašid Sulejmon i Oleksandr Kovlijar su dodali po 10. U strijelce su se upisali Džejms

Tompson (9), Jogi Ferel (8), Aksel Butej (8), Nikola Tanasković (6), Džuvan Morgan (5) i Skajlar Mejs (2). Izabranici Andreja Žakelja su izgubili meč u kojem su imali 18 ofanzivnih skokova i dvostruko više ukradenih lopti (10-5), bolji šut za dva poena (57–46 %), te osam manje izgubljenih lopti (17-25). Domaćin je imao više pogođenih trojki (10-7) i bolje procente šuta sa perimetra (43-29 %). Budućnost turneju po Sloveniji završava 7. septembra protiv Krke. S. J.

Našu zemlju predstavljaće četvoro takmičara

Crnogorski karatisti na

turniru Serije A u Salcburgu

PODGORICA - Crnogorski karate na turniru Serije A u Salcburgu predstavljaće četiri takmičara u borbama, saopšteno je iz Karate saveza.

U ženskoj konkurenciji za medalje boriće se Helena Backović u kategoriji do 55 i Jovana Damjanović preko 68, a u muškoj Balša Vojinović (do

Crnogorski jedriličar se nalazi u Italiji, gdje pomaže timovima da se pripreme za dolazak u Boku

Dukić ambasador Finala The Ocean Race Europe 2025.

PODGORICA - Crnogorski olimpijski jedriličar Milivoj Dukić imenovan je za ambasadora finala regate The Ocean Race Europe 2025, koje će se održati u Bokokotorskom zalivu, u Tivtu od 15. do 21. septembra. U ulozi ambasadora finala on će biti glasnik vrijednosti trke održivosti, zaštite okeana i osnaživanja mladih, ali i autentične pomorske tradicije Crne Gore.

Dukić, inače četvorostruki olimpijac i najtrofejniji jedriličar Crne Gore, trenutno je peti na svjetskoj IpLCA 7 rang listi (maj 2025). Njegovo imenovanje, kako su saopštili organizatori, odražava ne samo izvanredne sportske rezultate, već i predanost razvoju jedrenja u regionu i promociji vrijednosti očuvanja okeana. Vijest je saopštena dok se Đenova pripremala da ugosti IMOCA flout na četvrtoj etapi trke, na putu iz Nice. Dukić se nalazi na licu mjesta, gdje pomaže timovima da se pripreme za dolazak u Boku, jedinstvenu završnicu koja će po prvi put ugostiti ovaj prestižni događaj.

- Velika mi je čast da predstavljam Crnu Goru kao ambasador ovog jedinstvenog sportskog događaja. The Ocean

PODGORICA - Bojana Gojković će se na startu Svjetskog prvenstva u Liverpulu boriti protiv Meksikanke Mejia Dijane Palome Perez, dok je drugi crnogorski predstavnik Tomislav Đinović slobodan u prvom kolu, odlučeno je na žrijebu u prestižnoj M&S Bank Areni, popularnoj ,,Liverpul areni“.

Race je više od takmičenja, to je globalni pokret koji spaja ljude, štiti okean i inspiriše buduće generacije. Radujem se što ćemo svijet jedrenja dočekati na našoj obali i pokazati im dušu Boke - izjavio je Dukić. Finale The Ocean Race Europe 2025. održaće se u Tivtu, u Porto Montenegru i označiće prvi dolazak ove trke u Crnu Goru i na Jadransko more. Sa bogatom pomorskom istorijom i strateškom pozicijom na Mediteranu, Crna Gora, Tivat i cijela Boka Kotorska nu-

de savršenu pozornicu za završni čin trke.

- Milivoj Dukić savršeno oslikava duh The Ocean Race Europe 2025. – strast, istrajnost i viziju - istakao je Rišar Brisijus, predsjednik The Ocean Race-a. Naglasio je da su počastvovani što će upravo on biti ambasador finala, te da se raduju zajedničkom radu na povezivanju zajednica i jačanju uticaja ove trke u regionu.

The Ocean Race Europe 2025. obuhvata 4.500 nautičkih milja i šest nedjelja takmičenja, sa etapama od Kiela do Port-

smoutha, preko Kartahene, Nice i Đenove, sve do završnice u Bokokotorskom zalivu, uključujući i priobalnu trku 20. septembra. Prenos trke obezbijeđen je u saradnji sa Warner Bros. i Discovery na evropskim platformama, dok će publika van Evrope moći da je prati putem TNT Sports UK YouTube kanala. Pored sportskog uzbuđenja, trka kroz program „Racing for the Ocean“ ima i edukativni i aktivistički karakter, sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti mora i okeana. R.P.

Obavljen žrijeb za Svjetsko prvenstvo u boksu

60) i Nemanja Jovović preko 84 kilograma. Predvodiće ih selektori Žarko Raković i Almir Cecunjanin

“Turnir u Salcburgu dobra je provjera za naše karatiste, a sve u sklopu priprema za glavne aktivnosti koje ih očekuju u drugom dijelu sezone čija će kruna biti Svjetsko prvenstvo u Kairu”, stoji u saopštenju Karate saveza. R. A.

Bojana, u čijoj je kategoriji do 57 kilograma prijavljeno 29 bokserki nastupa danas, a ukoliko savlada Meksikanku, članica BK Budve će se u osmini finala boriti protiv uspješnije iz borbe između Lai-Karlile iz Novog Zelanda i Uzbekistanke Mamajonove

U kategoriji do 60 kilograma, u kojoj nastupa Đinović je prijavljeno čak 43 boksera. Crnogorski borac će se u subotu, u šesnaestini finala boriti Holanđanina Al Čabtuna. Svjetsko prvenstvo u Liver-

pulu je prvo pod okriljem nove međunarodne federacijeWorld Boxing, koje će ujedno biti i istorijsko, jer će po prvi put muška i ženska bokserska elita nastupiti zajedno na istom događaju. Na šampionatu u Liverpulu će nastupiti 554 boksera – 329 u muškoj i 225 u ženskoj konkurenciji iz 68 zemalja svijeta, u ukupno 20 kategorija - po deset muških i ženskih Sa crnogorskim bokserima u Liverpulu su selektor reprezentacije Nikola Ružić i trener Momčilo Zlatičanin. R.P.

Pomoćnik direktora TO prijestonice Cetinje Marko Vujanović za Pobjedu najavio manifestaciju koja se sedmi put održava na Rijeci Crnojevića

CETINJE – Riječka noć, tradicionalna gastronomska manifestacija koju Turistička organizacija Prijestonice Cetinje organizuje u kontinuitetu već sedmi put, održaće se 6. septembra na šetalištu na Rijeci Crnojevića.

Program počinje u 17 sati. Od tog trenutka svi posjetioci moći će da uživaju u besplatnoj konzumaciji domaćih i pažljivo pripremanih ribljih specijaliteta i biranog vina. Sat vremena nakon zvaničnog otvaranja zakazan je koncert benda Kino kultura, poslije čega će uslijediti nastup muzičkog sastava Trio Gušt. Pomoćnik direktora Turističke organizacije prijestonice Cetinje Marko Vujanović, u razgovoru za Pobjedu, s ponosom je istakao da su se i ovog puta odlično pripremili.

- Riječka noć je tradicionalna manifestacija, koja se godinama unazad organizuje na šetalištu Rijeke Crnojevića. Ovo je sedma Riječka noć i mislim da smo se sad, već poučeni tolikim iskustvom, uspjeli jako dobro pripremiti i obezbijediti da srdačno i bogato dočekamo sve naše goste. Potrudili smo se zaista da ova Riječka noć bude još bolja nego svih prethodnih godina – naglasio je on. Vujanović pojašnjava da je Riječka noć manifestacija primarno gastro karaktera, sa propratnim muzičkim, zabavnim i kulturno-umjetničkim sadržajem.

- U pitanju je, dakle, događaj koji pored bogate riječke trpeze svim posjetiocima nudi lijep muzičko-zabavni i umjetnički program. I ovog puta smo na šetalištu na Rijeci Crnojevića, uz pokroviteljstvo naših prijatelja iz Konobe „Ceklin“, obezbijedili dovolj-

Riječka noć - manifestacija vina, ribe i dobre muzike

Svi posjetioci moći će da uživaju u besplatnoj konzumaciji domaćih i pažljivo pripremanih ribljih specijaliteta i biranog vina, poručio je Vujanović

ne količine ribljih specijaliteta i vina – kazao je pomoćnik direktora TO prijestonice Cetinje Pobjedi.

LOKALNI PROIZVOĐAČI

Napomenuo je i da važan segment ovog događaja čine privrednici i preduzetnici sa područja prijestonice. Navodi i da će ovogodišnje izdanje Riječke noći činiti proizvođači domaćih vina iz Rijeke Crnojevića i basena Skadarskog jezera. - Pored njih, odlučili smo se i da ugostimo vrijedne preduzetnice sa područja prijestonice Cetinje. One će prezentovati svoje rukotvorine i autentične crnogorske suvenire. Takođe, ugostićemo i proizvođače meda sa teritorije Cetinja, naše sjajne pčelare koji će biti tu veče s nama, ali i mnoge druge drage ljude koji svojim proizvodima obogaćuju ponudu našeg grada – ot-

krio je Vujanović.

Riječka noć je, precizirao je on, manifestacija koja dominatno privlači lokalno stanovništvo i iz susjednih gradova. – Naravno, Rijeku Crnojevića svakako posjeti veliki broj turista i stranaca tokom cijele godine i stranaca, tako da su i oni naši gosti te večeri – dodaje Vujanović.

PRIPREMA I SAOBRAĆAJ

Ne krije da priprema Riječke noći iziskuje ozbiljan trud, rad i pripremu.

- Da se razumijemo, ključna je blagovremena priprema. TO Cetinje je definitivno na vrijeme razmišljala o tome – jasan je on.

Kako bi sve proteklo u najboljem redu i bez mnogo gužvi, TO Cetinje je u saradnji sa Upravom policije, Upravom za saobraćaj i Komunalnom policijom 6. septembra

ZAGREB – Hrvatska reperka Mirela Priselac Remi, nakon 27 godina karijere koju je izgradila sa bendom Elemental, odlučila je da se oproba i u solo vodama. Ona je, naime, objavila prvi samostalni singl simboličnog naziva „Sloboda“. Ova pjesma ujedno i najavljuje njen novi album.

Snažnu poruku po pitanju ljudskih prava, a naročito ženskih,

koju nosi pjesma Mirela je u svom stilu dodatno naglasila neočekivanim potezom brijanja glave.

– Motivacija za pisanje pjesme bila mi je nježna i hranjiva varijanta slobode, da budem na „ti“ sa svojim tijelom, da njim gospodarim kako sama želim, da ga oslobodim. A tijelo je tek fizička manifestacija mog duha. U spotu sam odlučila da obrijem kosu kao simboličan čin preu-

zimanja kontrole nad svojim „ja“ – ispričala je Remi. Istakla je da taj čin nije traumatski, nego ljekovit, hranjiv, pobjedonosan i oslobađajući.

- Pišući „Slobodu“ razmišljala sam o ljubavi, mojoj ćerki i partneru, o svim slušaocima kojima moje pjesme nude svjetlo u mraku: pomalo terapeutski za mene samu, ali i za sve one kojima treba pružena ruka – kazala je ona.

Poručila je i da sloboda za nju nije prazan pojam i floskula, već dokaz da stečena prava poštuje i njeguje, „u ime svoje mame, baka, tetki i prijateljica koje su slobodu izborile za nas koje je danas razvijamo kao zastavu“.

- Ideja je da se uz pjesmu slušaoci zapitaju šta Sloboda njima znači. Nekad je to poriv da obučeš kratku suknju, staviš crveni karmin, odeš na odmor, zaplešeš kad te svi gledaju, zagrliš svoju ljubav, budeš ono čime te svemir nagradio – bez stida, bez suzdržavanja, svoja i slobodna – zaključila je hrvatska reperka. R. Z.

obezbijedila i privremeni režim saobraćaja.

- Važiće privremeni režim saobraćaja od 17 do 23 časa na lokalnom putu Carev laz – Rijeka Crnojevića – Ulići. Znači, u periodu od 17 do 23 sata na dionici Carev laz – Rijeka Crnojevića – Ulići moći će se kretati samo putnička vozila u pravcu Rijeke Crnojevića i Ulića, a u periodu od 17 do 23 sata na istoj toj dionici iz pravca Ulića u pravcu Rijeke Crnojevića samo službena vozila – saopštio je on. Podvlači i da će od 17 do 23 časova biti u prekidu saobraćaj za teretna motorna vozila i autobuse na lokalnom putnom pravcu Rijeka Crnojevića – Čukovići – granica opštine Bar (Virpazar) iz pravca šetališta na kojem se organizuje Riječka noć.

- U periodu od 22 do 23 sata zabrana saobraćaja važi za sve lokalne i nekategorisane puteve, koji se priključuju na putni pravac Ulići – Rijeka Crnojevića – Carev laz: Strugari – Košćele, Han Mašanovića – Ceklin – Začir – Ljubotinj, Drušići – Prevlaka, Rvaši – Karuč – Bobija – Dodoši, Rvaši –Gospoštine – potvrdio nam je Vujanović.

SEPTEMBAR - GASTRO

MJESEC

Septembar u Prijestonici je, priča on, vrijeme u godini koje su opredijelili za gastro manifestacije.

- Pored Riječke noći, koja se 6. septembra organizuje na Ri-

jeci Crnojevića, tokom ovog mjeseca imamo i još dva jako značajna događaja. To su su Međunarodni sajam pršute „Mesap“, koji realizujemo 19. i 20. septembra na Studentskom trgu, dok nas 28. septembra očekuje 20. jubilarna Njeguška trpeza – podsjeća naš sagovornik. Uvjeren je da će ovogodišnje izdanje Riječke noći proteći u najboljem mogućem redu.

- Nadam se da će nas poslužiti vrijeme tog dana i da neće pokvariti našim dragim gostima, koje raširenih ruku (d)očeku-

Ulogu frontmena kultnog benda preuzeće prateći vokal koji je već 10 godina u bendu Jovan Jeftić novi pjevač Riblje čorbe

jemo, ugođaj u svemu onom lijepom što smo za njih pažljivo pripremili. Obećavam da će svi oni koji dođu da se s nama provedu na Riječkoj noći uživati u programu i specijalitetima. Pozivamo sve vaše čitaoce da 6. septembra posjete Rijeku Crnojevića, da budu naši gosti. Ponijeće najljepše utiske i uspomene sa sobom – zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, pomoćnik direktora turističke organizacije prijestonice Cetinje Marko Vujanović. Milovan MARKOVIĆ

BEOGRAD - Novi frontmen Riblje čorbe je pjevač Jovan Jeftić. On je, kao prateći vokal, dio ovog muzičkog sastava već 10 godina.

- Deset godina sam već sa Ribljom čorbom, samo što stojim sa strane i pjevam – kazao je Jeftić u ekskluzivnoj izjavi za TV Prva. Istakao je da je njegova i želja ostalih članova da nastave da prenose energiju koju je pokojni Borislav Bora Đorđević usadio u njih. Tvrdi i da je upravo Đorđević želio da, nakon njegove smrti, nastave svirati. - Odrastao sam sa svima njima, tako da znam kako bend diše. Bora je htio da nastavimo - izjavio je Jovan.

Podsjetimo, Borisav Bora Đorđević, legendarni kantautor i vođa rok grupe Riblja čorba, preminuo je 4. septembra 2024. u 72. godini. Iako kontroverzan po pitanju mnogih stavova, naročito nacionalnih, važio je za jednog od najboljih tekstopisaca u regionu, a bend Riblja čorba za jedan od najuticajnijih u jugoslovenskoj muzici. R. Z.

Pored bogate trpeze, posjetioce očekuje i prigodan muzički program

Nakon 27 godina karijere koju je izgradila sa bendom Elemental

Reperka naglasila snažnu poruku pjesme simboličnim brijanjem glave

Petak, 5. septembar 2025.

RANA

JUŽNOSLOVENSKA ISTORIJA – OTKRIĆA, ZAGONETKE, MITOVI, PREVARE

Krstionica se od nastanka do 1942. nalazila u Veneciji

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

NASTAVAK INTERVJUA

IVICE NEVEŠČANINA

SA NIKOLOM JAKŠIĆEM U „SLOBODNOJ

DALMACIJI“

OD 4. JULA 2016.

NEVEŠČANIN: Kome je (Višeslavova) krstionica bila namijenjena?

JAKŠIĆ: Vjerujem da je trebala poslužiti za pokrštenje kneza jedne od manjih slavenskih kneževina na istočnoj obali Jadrana. Znamo da su na tom prostoru, osim Hrvatske, postojale i druge kneževine, primjerice Hum, Zahumlje, Travunija itd. Naime, Mlečani su u 9. stoljeću imali velikih problema s plovidbom po Jadranu jer su njihove brodove napadali ovi Slaveni. Krstionica je po mom sudu najvjerojatnije bila pokušaj Mlečana da pridobiju kneza neke od tih malih država, što bi im jamčilo zaštitu pomorskih i trgovačkih putova uzduž jadranske obale. Što se na koncu dogodilo, teško je reći. Po mom sudu ta mletačka akcija je otpala ili je stornirana, ili je netko umro. Uglavnom krstionica nikad nije otišla iz Venecije niti se ostvarila namijenjena joj uloga.

NEVEŠČANIN: Tvrdite da krstionica nikad nije bila isporučena i da je ostala u Veneciji?

JAKŠIĆ: Da, i tu ostaje sve do Drugog svjetskog rata kada je po sporazumu između Pavelića i Mussolinija, dospjela u

Ugledni hrvatski arheolog Nikola Jakšić smatra da je Višeslavova krstionica načinjena u Mlecima i da je najvjerovatnije bila pokušaj Mlečana da pridobiju kneza neke od malih slovenskih država, što bi im jamčilo zaštitu pomorskih i trgovačkih puteva duž jadranske obale. „Što se na koncu dogodilo, teško je reći. Po mom sudu ta mletačka akcija je otpala ili je stornirana, ili je neko umro. Uglavnom krstionica nikad nije otišla iz Venecije niti se ostvarila namijenjena joj uloga“, zaključuje Jakšić

Hrvatsku. Vlasništvo je HAZU, a izložena je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

NEVEŠČANIN: Mitska krstionica Hrvata to zapravo nije nikada bila, a tko je bio Višeslav?

JAKŠIĆ: Ne zna se. Bio je sigurno neki slavenski knez, to stoji u natpisu.

NEVEŠČANIN: Je li bio hrvatski knez?

JAKŠIĆ: Ne zna se. Osobno držim da nije.

NEVEŠČANIN: Što se još zna o tom Višeslavu?

JAKŠIĆ: Ništa, o njemu nema podataka.

NEVEŠČANIN: Je li u to vrijeme možda postojao neki hrvatski velikaš imena Višeslav?

Nikola Jakšić smatra da je Višeslavova krstionica nastala u Veneciji, da su je napravili tamošnji majstori i da nije bila namijenjena Hrvatima. „Po mom mišljenju – zaključuje Jakšić – bila je namijenjena jednoj od kneževina na istočnoj obali Jadrana“

JAKŠIĆ: Ne.

NEVEŠČANIN: Iako ste svoje spoznaje čvrsto argumentirali i potkrijepili arheološkim istraživanjima i arhivskim dokumentima, neki domaći historiografi s kojima u knjizi polemizirate ipak pokušavaju osporiti vaša tumačenja. Oni, naime, i dalje vjeruju Luki Jeliću, a vas optužuju za manjak domoljublja i nacionalne svijesti. Kako to doživljavate?

JAKŠIĆ: U historiografiji je uvijek tako. Svaka se historiografija, pogotovo na Balkanu, služi konstrukcijama da bi opravdala neke povijesne ideje ili pak trenutne politič-

ke aspiracije. U povijesti, primjerice srpskoj, ima čitav niz primjera takve instrumentalizacije.

NEVEŠČANIN: Da zaključimo: Višeslavova krstionica nije iz Nina, nije nastala u Hrvatskoj nego u Veneciji, napravili su je tamošnji majstori, naručili vjerojatno Mlečani i nije bila namijenjena Hrvatima?

JAKŠIĆ: Da, po mom mišljenju je, kao što sam već kazao, bila namijenjena jednoj od kneževina na istočnoj obali Jadrana.

NEVEŠČANIN: Priča o krstionici možda ponajbolje oslikava temu vaše knjige „Klesarstvo u službi evengelizacije“.

U njoj ste, naime, prvi put na jednom mjestu iznijeli stilsku analizu gotovo svih poznatih kamenih spomenika od 9. do 11. stoljeća. Tisuće kamenih ulomaka i ostataka crkvenog namještaja sistematizirali ste i po načinu izrade razvrstali u najmanje sedam klesarskih radionica koje su u to doba djelovale na području Dalmacije. Što vam govori toliki broj radionica na relativno malom prostoru? Je li to bila autoh-

tona umjetnost ili pod nekim utjecajima? Može li se govoriti o posebnom stilu koji je ovaj prostor dao?

JAKŠIĆ: Generalno stilski gledajući ti reljefi spadaju u produkciju koja je jako dobro poznata na Apeninskom poluotoku, u podalpskom prostoru, u Istri i u Dalmaciji. Stil koji se afirmirao na tom prostoru nema obilježja nacionalnog stila, već je zajednički za cijelo područje. Ta je umjetnost nastala za potrebe opremanja kršćanskih interijera i u tom smislu je imanentno kršćanska. Naime, svaki ranosrednjovjekovni sakralni prostor bio je opremljen liturgijskim instalacijama, ponajprije oltarnim ogradama (s pločama i arhitravom) koje su dijelile prostor svetišta od prostora namijenjenog vjernicima. Sakralne građevine na tom širokom spomenutom prostoru bile su srodno opremane. Naravno, postavlja se pitanje koliki je vremenski raspon toj pojavi i koliki je broj izvođača, klesara i gdje su sve bili locirani. Ono što sam ja uspio zaključiti, barem na hrvatskom primjeru, a mislim da bi se to moglo primijeniti i na građu s Apeninskog poluotoka, jest da radionice djeluju u relativno uskom prostoru, u polumjeru od nekih 50 kilometara.

NEVEŠČANIN: Zna li se tko su bili majstori klesari? Jesu li bili Hrvati?

JAKŠIĆ: O tome se ništa ne može govoriti.

NEVEŠČANIN: Jesu li radionice bile pri crkvama, tko ih je financirao?

JAKŠIĆ: I to je jako teško kazati, a tko ih je financirao koji put doznajemo iz natpisa pojedinih naručitelja.

NEVEŠČANIN: Koja se radionica najviše istaknula svojom vještinom ili kvalitetom izrade?

JAKŠIĆ: Možda najkvalitetnija produkcija je ona s kraja 9. stoljeća koju sam nazvao Benediktinska klesarska radionica. Ostavila je traga na 13-14 različitih lokacija, odnosno crkava u Dalmaciji, između Zrmanje i Cetine. Na tom nevelikom prostoru sjeverne i srednje Dalmacije u 9. je stoljeću bila vrlo intenzivna gradnja, izgrađena je infrastruktura od najmanje 50 (a vjerojatno i više) crkava. Za razliku od 10. stoljeća, kada je taj prostor destabiliziran prodorom Mađara u Panoniju, pa ne uspijevamo sa sigurnošću dokumentirati samo pokoju građevinu.

NEVEŠČANIN: Ima li hrvatska baština neki svjetski važan, reprezentativan spomenik iz razdoblja ranog srednjeg vijeka?

JAKŠIĆ: Cjelovitih spomenika iz tog razdoblja praktički nema. Možemo govoriti samo o rasutim fragmentima sačuvanim na mjestima gdje su nekada stajale crkve koje su kasnije porušene. (Nastavlja se)

Primorske južnoslovenske sklavinije Paganija, Zahumlje, Travunija i Duklja u 10. stoljeću

Ante Pavelić i Benito Musolini

Krstionica kneza

Višeslava

Petak, 5. septembar 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv.br.564/2025 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD - Nikšić, FC Snabdijevanje Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, protiv izvršnog dužnika Antunović Božane iz Podgorice, Bulevar Džordža Vašingtona br.15/4, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 58,52 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene usluge električne ernergije za period od 31.08.2023. godine do 30.04.2025. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Antunović Božani iz Podgorice, Bulevar Džordža Vašingtona br.15/4, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.564/2025 od 30.06.2025. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 58,52 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.564/2025 od 02.09.2025. godine.

Izvršni dužnik Antunović Božana iz Podgorice, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.564/2025 od 30.06.2025. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.564/2025 od 02.09.2025. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Antunović Božana iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 02.09.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore

Na osnovu člana 42. Pravila doktorskih studija Univerziteta Crne Gore, daje se O B A V J E Š T E NJ E

Doktorska disertacija mr Milene Aćimić Remiković pod nazivom “Rodna ravnopravnost i jurisprudencija: Korišćenje međunarodnih rodnih standarda za ostvarivanje ženskih prava u crnogorskoj legislativi i sudskoj praksi“, Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije, stavljaju se na uvid javnosti.

Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija u sastavu:

1. Prof.dr Laura Sjoberg, mentorka, profesorica na Univerzitetu Oksford u Velikoj Britaniji;

2. Prof.dr Rodoljub Etinski, član, redovni profesor Pravnog fakulteta

Univerziteta u Novom Sadu;

3. Doc.dr Marina Jovićević - članica, docentkinja Pravnog fakulteta

Univerziteta Crne Gore.

Doktorska disertacija i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije mogu se pregledati u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, u Centralnoj univerzitetskoj biblioteci i Biblioteci Pravnog fakulteta.

Cjenovnik čitulja

Crna Gora

Adresa: Ul. Jovana Tomaševića 2A Glavni grad Podgorica

81000 Podgorica, Crna Gora, p. fah 63

DIREKCIJA ZA IMOVINU tel.: +382 20/625-628, fax: +382 20/620-206 imovina@t-com.me

Broj: 13-430/25-567 Podgorica, 04 septembar 2025 godine

Na osnovu člana 49 stav 1 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata („Službeni list Crne Gore“, br.91/25), Direkcija za imovinu objavljuje:

J A V N I P O Z I V za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši Glavni grad-Podgorica

Pozivaju se vlasnici bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši Glavni grad-Podgorica da podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata („Službeni list Crne Gore“, br.91/25).

Ukoliko vlasnici bespravnih objekata ne pokrenu postupke upisa bespravnih objekata u Katastar, identitet vlasnika bespravnog objekta će se utvrditi na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti i upisati kao džavna svojina.

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 3. septembra 2025. u 66. godini preminuo je naš dragi otac i đed

SAŠA Slobodana BURZAN

Sahrana je obavljena 4. septembra u krugu porodice i prijatelja na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: sin FILIP, ćerka IVANA, unuci RELJA i VELJKO

100

Dana 4. septembra 2025. godine u 89. godini preminula je naša draga

LJUBICA Boška (Pilja) RADUSINOVIĆ

rođena KOROVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 4. septembra od 14 do 17 časova i 5. septembra od 9 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

Petak, 5. septembar 2025.

Dana 4. septembra 2025. preminula je poslije kraće bolesti u 88. godini naša voljena

RAKE pok. Nika BEĆIR rođena MARKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 4. septembra od 13 do 17 časova i 5. septembra od 10 do 14 časova kada pogrebna povorka kreće prema Njegušima, gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Raićevići u 16 časova. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: sin ILIJA, kćeri ANKA, NADA i JELENA, sestre VIDE, LJUBICA, MILICA i STANKA, unučad NIKOLA, BALŠA, MARKO, MILOŠ, MARKO, MILICA, DIJANA, MILENA i MARIJETA, snahe NATAŠA, DANICA i STANKA, bratanična TATJANA i ostala rodbina BEĆIR i MARKOVIĆ

Dana 3. septembra 2025. godine preminula je u 81. godini naša draga

ROSANDA VUJOVIĆ rođena NIKOLIĆ

Saučešće primamo u kapeli Vrbice 4. septembra od 10 do 16 časova i 5. septembra od 10 do 12 časova kada povorka kreće za selo Štitare gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

OŽALOŠĆENI: kćerke SONJA i LJILJA, sestra SLAVKA, đever MARKO, zaove BOSE i SENKA, zetovi BRANKO i RATKO, unučad MAJA, KRISTINA, ĐORĐE, PETAR, PAVLE i UGLJEŠA, praunučad i porodica NIKOLIĆ

Posljednji pozdrav

SLAVKO STOJANOVIĆ

Mir i spokoj tvojoj dobroj duši.

ČEDO i NATAŠA NIKOLIĆ sa porodicom

109

pastorak DRAGAN, kćerke DRAGICA i BILJANA, braća LUKA, ŽARKO i RADE, sestre MARA i NEVENKA, đeveričić SAŠA, unuci i unuke, praunučad, snahe i ostala rodbina RADUSINOVIĆ i KOROVIĆ. 103

Petak, 5. septembar 2025. Oglasi

171

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

ANKA, DIJANA i PEKO

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

MARKO, MILOŠ i MILENA

118

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

VESKO, TANJA i MAJA sa porodicama

170

Posljednji pozdrav voljenoj

Sestra VIDE s porodicom

Posljednje zbogom

Posljednji pozdrav voljenom bratu i stricu

Sestra MILEVA s porodicom

Zauvijek u našim srcima. VESKO i VESNA sa porodicama

125

Posljednji pozdrav dragoj

RAKI

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MUSI ORUČEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ALEKSANDAR, SAVO i VLADAN

Porodice: LUKAČEVIĆ, JOVANOVIĆ, VUKČEVIĆ i MILANOVIĆ

Sestra STANE s porodicom

Posljednji pozdrav našoj

RAKI

Bila si podrška i savjetnik u teškim gubicima koje smo zajedno preživjeli za našim Pavom, Draganom i Peđom. Sa ljubavlju i poštovanjem nosićemo uspomenu na tvoj lik. DANICA i TANJA s porodicom

126

Posljednji pozdrav dragoj sestri RAKI

Počivaj u miru.

Sestra LJUBICA sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

LJUBICI RADUSINOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

175

Zauvijek ćete nam ostati u lijepom sjećanju. STANARI ULAZA VIJENAC KOSOVSKIH JUNAKA 6

167

Posljednji pozdrav babi

PERSI GRBIĆ

Hvala za svu ljubav koju si pružila Jasni, Miloj, Jovanu i meni.

Čuvaćemo te od zaborava.

Posljednji pozdrav majci

PERSI GRBIĆ

Draga, najdraža moja majčice. Otišla si tiho i dostojanstveno, onako kako si i živjela. Ponosna sam na tebe.

Zauvijek ću pamtiti tvoju plemenitost, dobrotu, vedrinu, ljubav i toplu riječ.

Neka te anđeli čuvaju, a ja dok sam živa čuvaću te od zaborava.

Hvala ti na svemu.

Neka je spokoj tvojoj plemenitoj duši.

Tvoja ćerka JASNA RADIFKOVIĆ

169

MIRI

SAŠI

Voljenoj tetki

RAKI

JELENA,

RAKI

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

ROSI VUJOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično davala. Počivaj u miru.

BOSE ĐURKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj babi

ROSANDA VUJOVIĆ rođena NIKOLIĆ

Počivaj u miru.

Od PAVLA i MILENE

S tugom i poštovanjem se opraštamo od naše drage

ROSE VUJOVIĆ

Porodica pokojnog VESKA

Posljednji pozdrav našoj voljenoj tetki

ROSANDI-ROSI VUJOVIĆ

ZORAN, DEJANA, JADRANKA i DUŠKO

Posljednji pozdrav dragoj babi

ROSANDA VUJOVIĆ rođena NIKOLIĆ

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj babi

ROSANDA VUJOVIĆ

rođena NIKOLIĆ

Petak, 5. septembar 2025.

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi

ROSANDA VUJOVIĆ rođena NIKOLIĆ

Od LJILJE, RATKA, MAJE, KRISTINE i PETRA

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti i babi

ROSANDA VUJOVIĆ

rođena NIKOLIĆ

Počivaj u miru.

Unuk UGLJEŠA

Od SONJE, BRANKA, ĐORĐA, PAVLA i UGLJEŠE

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

ROSANDA VUJOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava MARKO VUJOVIĆ sa porodicom

182

Posljednji pozdrav dragoj snahi

ROSA VUJOVIĆ SENKA sa porodicom

173

Posljednji pozdrav dragoj ujni

ROSI VUJOVIĆ

TANJA RADUNOVIĆ sa porodicom

Od unuka ĐORĐA i snahe TEODORE

Posljednji pozdrav dragom kumu

SAVU ROGOŠIĆU

Od VESNE BALLABEN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

165

TOMU KASOMU

Ostaćeš nam u najljepšim uspomenama.

PAVLE BOŠKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku TOMU

Dragom prijatelju

TOMO KASOM

Tvoja dobrota i veliko srce ostaće zauvijek u našem sjećanju. S poštovanjem, LJUBO BOGDANOVIĆ i RATKO MITROVIĆ

Uvijek smo, do juče, jedan drugom bili tu... dijelili trenutke i radosti i tuge. Mnoge smo životne staze uspješno odvozili zajedno...

Na ovoj posljednjoj ne dođosmo zajedno do cilja.

136

Posljednji pozdrav dragom ujaku TOMU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SLAVKO STANKOVIĆ

BORO sa porodicom

Dragom i iskrenom prijatelju naše kuće

TOMU KASOMU

Tužni pozdrav od porodice pok. RAŠA MAKSIMOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi

TOMU KASOMU

Bio si čovjek velikog srca i plemenite duše. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

SPORTSKI KLUB „KOTOR“

Voljenom tati

TOMU Živio si dostojanstveno, skromno i časno. Bio si moj uzor, moj ponos. Bili smo tim. Tako će ostati dok dišem. Putuj, gospodine moj, a ja ću dalje kako si me učio. Nikad zaboravljen i uvijek voljen. Tvoja JELENA

Posljednji pozdrav dragom

Tvoj plemeniti lik, dobrotu i ljubav prema svom gradu i Crnoj Gori zauvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav

OPŠTINSKI ODBOR DPS NIKŠIĆ

TOMU KASOMU

Dragi čiča, Tvoje prisustvo je uvijek grijalo naše živote, a tvoje riječi i djela ostaju vječna svjetlost u našim srcima. Počivaj u miru.

MILOŠ i SANJA DELIBAŠIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

Počivaj u miru, i neka Ti je laka ova zemlja koju si toliko volio.

MIRKO, MIKAN i MILIJANA

TOMU KASOMU

Petak, 5. septembar 2025.

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

TOMU

Bila je čast i privilegija poznavati te i raditi sa tobom.

KOLEKTIV AUTO-ŠKOLE „KILKAS“

Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu, đeveru i đedu

TOMU Pavla KASOMU

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima. Porodica MOMA i DUŠANA KASOMA

Napustio nas je naš drug i prijatelj

TOMO - TOTO KASOM

Ugledni Nikšićanin i gospodin. Porodici, prijateljima, rodnoj grudi i auto-sportu davao je čitavog sebe, do kraja. Toto će takav ostati u našim uspomenama i pričama, a sjećanja na lijepe trenutke koje smo zajedno živjeli vječno ćemo čuvati. ŠPICO i SLAVICA GRGUREVIĆ sa porodicom

Dragi Naš

Dragom ocu, đedu i svekru

TOMU

Ima te... Zauvijek ćeš ostati prisutan u našim mislima. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za tebe. Bole riječi koje nijesmo rekli. Bole suze. Bole uspomene. Boli to što ćeš svuda da nam fališ i što ćeš uvijek biti taj neko koji nedostaje.

Tvoji PETAR, PAVLE i VUKICA

TOTO

Otišao si tiho i dostojanstveno baš onako kako si i živio. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

GARO, JOVANA, LAZAR i ANDRIJA

Napustio nas je naš bivši automobilista i dugogodišnji funkcioner AKSCG, naš dragi

TOMO KASOM

Počivaj u miru, dobri čovječe.

moj,

AUTO I KARTING SAVEZ CRNE GORE

Sudbina mi te istrgnu iz sestrinskog zagrljaja i odvede te kod naših milih.

Tvoja neutješna sestra ANKA

Voljenom đedu

TOMU

Didi, volim te zbog onoga što si bio i zbog onoga što sam uz tebe bio. Zbog osmijeha koji si nosio i kad je dan bio loš. Govorio si jednostavno, kretao lagano, prezirao komplikovano. Tvoje ruke su uvijek bile spremne da stvore, zagrle, ohrabre. Bio si naš dom, snaga i nježnost, smijeh i tišina. Nedostajaćeš da se raduješ mojoj sreći...

Tvoja duša PETAR

Dragi ujače

TOMO KASOM

Počivaj u miru i neka ti je laka ova gruda zemlje koju si neizmjerno volio, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

MAJA, NIKOLA, NEMANJA i MILOŠ

Posljednji pozdrav velikom drugu i prijatelju

TOMU KASOMU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MJESNI ODBOR DPS-a BISTRICA

Petak, 5. septembar 2025. Oglasi

Posljednji pozdrav bratu

TOMU KASOMU

Tvoj osmijeh i dobrota živjeće u nama. Nemam riječi kojima se može opisati bol i tuga za tobom. Nek ti je laka crna zemlja.

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke TOMU

Počivaj u miru.

Sestra DUŠANKA STANKOVIĆ

Posljednji pozdrav

Od BORA, NATAŠE, NOVICE, SANJE, VUKA I DUNJE RADOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

TOMU KASOMU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. STANISLAVA ŠKURIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

TOMU KASOMU

od MIRELE, SAVE i ANDRIJE BOLJANOVIĆ

Prošle su dvije godine od kada te nema, dragi oče

ĐORĐIJE ĐOLJA TOŠKOVIĆ

Nisam te zaboravio, a kako bih i mogao. Samo sam odabrao da ne govorim o tebi. Čuvam te kao najveće blago skriveno u srcu. Tamo zaborav ne zalazi, do tamo samo ja znam put. Tamo odlazim kad god te se zaželim.

Tvoji sin RAŚKO

Posljednji pozdrav našem iskrenom prijatelju

Tužan sam zbog smrti dragog

Poslije toliko godina našeg druženja, ostaju nam najljepša sjećanja. S ljubavlju i poštovanjem, PAVLE i BRANKA BRKULJAN sa porodicom

TOMU KASOMU

Porodica pok. MILA MIRKOVIĆA

Pamtiću toplinu i ljubav koju mi je poklanjao.

Posljednji pozdrav dragom

OBRADIŠKA sa ukućanima

TOMO S tobom smo dijelili osmijehe, radosti i veselja. Ostaćeš zauvijek dio naših najljepših uspomena i dok je nas, živjećeš u našim sjećanjima. Kumovi VUJOVIĆI

Našem dragom TOKIJU

HVALA TI ZA SVE!!!

S poštovanjem i ljubavlju zauvijek. Tvoji JELENA i ZOKA

Moj životni saputniče

Pedeset i više godina dijelili smo radosti i tuge. Ponosna na tvoj životni put, Tvoja BUBA

Posljednji pozdrav dragom

Sa ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe. MILAN - MIĆA MIJUŠKOVIĆ

Dana 6. septembra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

ZORKE ČABARKAPE rođene MINIĆ

Nedostaje nam tvoja neizmjerna ljubav i pažnja kojom si nas sve nesebično obasipala. Porodica će u subotu, 6. septembra posjetiti njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

U subotu, 6. septembra 2025. navršava se pola godine od kada nije sa nama naš voljeni otac, djed i svekar i osam godina od kada nije sa nama naša voljena majka, baba i svekrva

BORIS VLAHOVIĆ

SPASA

VLAHOVIĆ

Tužni smo što nijeste sa nama, a ponosni na vašu roditeljsku ljubav i dobrotu koju ste nam nesebično pružali.

U subotu, 6. septembra u 10 časova porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću.

Sinovi: RADE i SRĐAN sa porodicama, ćerke RAJKA i OLIVERA

Navršava se godina dana otkad sa nama više nije naš voljeni suprug i tajo

RAJKO ŠĆEPANOVIĆ

Nedostaješ svakog dana, u riječima, u mislima, u tišini doma.

Ni vrijeme ni daljina ne mogu izbrisati uspomene na tvoju dobrotu, vedrinu i ljubav koju si nam ostavio.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

Živjećeš dokle god živimo mi.

Dana 7. septembra 2025. godine, u 10 časova, porodica će posjetiti Rajkovu vječnu kuću.

Sjećanje naše drage 2024–2025. i 2015–2025.

Sa poštovanjem i tugom.

Dragi naš

Petak, 5. septembar 2025.

Tužno sjećanje

NOVO PERUNOVIĆ

5. 9. 2010 – 5. 10. 2025.

Čuvamo te od zaborava u našim mislima i srcima.

BRANKA, ćerke: SILVIJA, RANKA i ANA i unučad: DEJAN, NEBOJŠA, MILENA i PAVLE

MIRKO-MINJO DARINKA Milutinov Mirkova NIKČEVIĆ NIKČEVIĆ rođ. MIJUŠKOVIĆ

Živite u našim mislima i srcima. Sa ponosom vas čuvamo od zaborava.

ŠĆEPANOVIĆ

DRAGICA, SLAVKO, DARKO, DRAGANA, LUKA i MIJAT

RADOVAN B. KRIVOKAPIĆ

Deset godina od kada nijesi sa nama, a uvijek si u našim mislima. Supruga SENKA, sin ACO-CUCA, snaha VIOLETA, unuke KSENIJA i JELENA 98 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog supruga i oca

BORISA Branka LATKOVIĆA

U petak, 5. septembra 2025. u 10 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću i zaliti je suzama. Tuguju za tobom, supruga IVANA i ćerke DUNJA i MILA

Godine se nižu, ali tuga za tobom je ista kao prvog dana. Mir i spokoj tvojoj dobroj duši pored naših roditelja.

Supruga BUDA i ćerke SVETLANA, ŽANA i VESNA 110

Danas je šesnaest godina od smrti moga brata

MILANA Milenka STAMATOVIĆA

Sjećanje na naše voljene

VAŠA ZAHVALNA PORODICA

5. septembar 2025.

Dana 6. septembra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

BRANISLAVA Nikole MALOVIĆA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikada ne zaboravimo. Nedostaju nam tvoji blagoslovi, tvoja sjetovanja, tvoja podrška.

Hvala ti za sve što si za nas uradio, a uradio si mnogo. Počivaj u miru.

U subotu, 6. septembra u 10 časova uža porodica posjetiće njegovu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Dvije godine od smrti naše

Nedostaješ mnogo.

Tužno sjećanje

PORODICA KOVAČEVIĆ

OLGA S. MARTINOVIĆ rođena JANČIĆ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem JOCO, MIA, TINA, ŽANA

Naša draga

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

BOŠKO POPOVIĆ

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

40 dana je od kada nije sa nama voljeni

RAJKO KRGOVIĆ

Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu, sa tobom je pošao i dio nas.

Hvala ti na ljubavi i dobroti koju si pružao svima.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

U subotu, 6. septembra porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Stric VESKO , strina JELENA i brat JOVAN

Tužno sjećanje na naše

RADOMIRA Miloševa VUKČEVIĆA 28. 8. 2019 – 6. 9. 2025

Prolaze dani i godine, ali sjećanja ne blijede. Ti živiš u nama u svakodnevnim pričama jer ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. Sada si mnogo bogatiji jer ti se pridružila tvoja mezimica

VESNA Radomirova VUKČEVIĆ 1. 8. 2025 – 6. 9. 2025

Neće vam nedostajati tema za razgovor kao i uvijek, ali budi pažljiv i liječi joj rane jer je mnogo povrijeđena.

Sjećanje na vas i četrdesetodnevni pomen našoj Vesni će se održati u subotu, 9. septembra 2025. u 10 sati na mjesnom groblju u Goljemadima u krugu porodice i prijatelja.

OŽALOŠĆENA PORODICA VUKČEVIĆ

VUKČEVIĆ

Venjo, tvojim odlaskom ostala je vječna tuga, bol i praznina. Mnogo nedostaješ… Neka tvoja plemenita duša počiva u miru pored oca Radomira, a mi ćemo vas kroz najljepše uspomene čuvati od zaborava.

Stric MILENKO sa porodicom

PORODICA

9. 2015 – 5. 9. 2025.

DRAGICA CICA NIKOLIĆ rođena CRNJAKOVIĆ

Deset godina je prošlo, a još uvijek sve miriše tako svježe na naš dom, na tvoje meke obraze i nježne ruke. Tvoj blagi zvonki glas i dalje nas prati, gdje god da pođemo, šta god da radimo i jasno osjećamo da si i dalje tu - živa u našim srcima i mislima. Tužne smo što sve ove godine nijesi fizički s nama da dijeliš naše radosti, ali i one trenutke tuge i beznađa, koje si samo ti znala da odagnaš svojom toplinom i snagom.

U nadi da će nas neki drugi svijet ponovo spojiti, ti živiš kroz nas, kroz sve ono što jesmo i što postajemo, zahvaljujući tebi i tvom primjeru.

VASILISA i VIKTORIJA

133 5. 9. 2015 – 5. 9. 2025.

DRAGICA CICA NIKOLIĆ

rođena CRNJAKOVIĆ

Moja draga, predivna Dul Cicea od La Mačve, a ja tvoj Čevski Don Budalot, dva puta sam te prevario: 18. 12. 2020. i 14. 6. 2025. Neki čudni intervali - svakih pet godina sam bio tako blizu tebe. Uzdam se u onu narodnu, ,,bez treće nema sreće" i da se konačno skrasim pored tebe, da nastavimo našu prelijepu bajku. GAGA

MILKE Moćove KOVAČEVIĆ

VESNA