Kultura
Petak, 21. avgust 2020.
Zbornik „Size Zero/Mala mjera“ objavljen u izdanju Falkulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja
Analiza savremenog ženskog pisma PODGORICA – Zbornik „Size Zero/Mala mjera“, koji su priredile Sanja Runtić i Aleksandra Nikčević-Batrićević, objavljen je u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. U petom zborniku predstavljeno je jedanaest radova autora iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. One, kako urednice izdanja objašnjavaju u predgovoru, analizom savremenog ženskog pisma nastalog unutar različitih nacionalnih književnosti – crnogorske, hrvatske, srpske, američke, britanske i irske – propituju odnos ženske poetike i savremene stvarnosti, te upućuju na nove komparativne mogućnosti pristupa ženskoj estetici iz transhistorijske i transnacionalne perspektive. - Glavni je cilj ove studije ukazati na potencijal ženskog pisma da potakne kulturnokritički dijalog i dekonstrukciju diskurzivnih praksi koje generiraju nejednakosti i ugnjetavanja, te da novi ženski glas pridruži ne samo politici roda nego i drugim oblicima društveno-političke borbe za ravnopravnost kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini –
zapisano je u predgovoru. Teme obuhvaćene u prvom dijelu zbornika - „Feministička poetika tijela“, bave se konstrukcijom ženskog subjektiviteta u prozi i poeziji, te feminističkom poetikom tijela. Tim povodom, dostupni su radovi Tatjane Bijelić, Ivane Drenjančević i Emilije Musap. Razmatranjem djela anglofonih autorica drugi dio ove studije - „(Pre)ispisivanja povijesti“, propituje odnos identiteta i diskurzivne prakse, ukazujući na nužnost povijesnog i žanrovskog revizionizma iz ženske, odnosno etničke ženske perspektive. Te teme su istraživale i objašnjavale Vesna Ukić Košta, Biljana Oklopčić, Aleksnadra Nikčević-Batrićević, Marija Krivokapić, Tamara Jovović i Sanja Runtić. U trećem dijelu zbornika, koji se naziva „Kulturno mapiranje ženskog pisma“, razmatranjem problematike književnog kanona, intertekstualnosti i inidividualne i društvene ideologije u ženskom književnom tekstu bave se Aleksandra V. Jovanović, Milan Marković i Marijana S. V. Terić.
Festival stripa u Herceg Novom živi i prije zvaničnog otvaranja
13
Onlajn edukativno-kreativna radionica u realizaciji Nade Kažić
Duklja otvorena za nova pitanja i odgovore NIKŠIĆ – Onlajn projekat Edukativno-kreativna radionica „Duklja“, akademske umjetnice Nade Kažić, bio je prilika da djeca do 14 godina za vrijeme izolacije nauče više o kulturnom nasljeđu, te da se vještinama i idejama prvi put susretnu sa iskustvima kreativne industrije. Izložba je spoj tradicije i kreativnosti i dječje imaginacije. Kažić je za Pobjedu pojasnila da se dugi niz godina bavi izradom oblika inspirisanih dukljanskim nasljeđem, tako da ideja nije nastala slučajno i odjednom. - Zahvaljujući svom iskustvu u obradi ove teme došla sam na ideju da napravim jedan ovakav projekat sa djecom i da oni daju svoj odgovor na ovu temu iz svog ugla – rekla je Kažić.
morala da se snalaze u datim okolnostima i koriste različite materijale iz svog okruženja i na taj način bolje razvijaju kreativnost i sposobnost snalaženja i dovitljivosti – rekla je Kažić. Ona je istakla da su na samom kraju projekta završeni i odabrani radovi predstavljeni u virtuelnoj galeriji, a mogu se pogledati na adresi https:// youtu.be/mVnfr4e-QwA.
TRADICIJA I KREACIJA
RADOSTI DUKLJE: Ira Glumac, 7 god.
NIJE MRTAV GRAD
Edukativno-kreativna radionica „Duklja“ je podržana u okviru kamapnje „Živimo kulturu“. Kažić je navela da su djeca usljed aktuelne pandemije koronavirusa bila primorana da borave u svojim kućama i da je na ovaj način željela da razviju svoje vještine, znanja o kulturnom nasljeđu i identitetu. Naglasila je da je Duklja kao tema onlajn radionice izabrana zbog njenog izuzetnog značaja za crnogorsko kulturno nasljeđe, kao i da ima iskustva u obradi ove teme dugi niz godina.
HEROJ: Jakša Canovic,́ 8 god.
- Duklja nije mrtav grad, ona je univerzalni civilizacijski znak, vječito živ i otvoren za nova pitanja i odgovore – kazala je Kažić. Prema njenim riječima, djeca su spontano i sa velikim interesovanjem odreagovala na ovu temu i dječiji radovi pokazuju da se radi o jednoj posebnoj izložbi. Radionicom su bila obuhvaćena djeca uzrasta do 14 godina
iz Crne Gore, koja su se dobrovoljno prijavila za dvomjesečno pohađanje onlajn radionica. Na kraju projekta odabrano je 27 radova za prezentaciju u vidu virtuelne galerije. Kažić je pojasnila da izbor materijala nije bio ograničen i nudio je punu slobodu u izradi radova koji odišu raznolikošću i kreativnošću. - Sama situacija izolacije je i jedan od razloga da su djeca
Autorka projekta je istakla da je izuzetno zadovoljna realizacijom i da ima jako dobrih i zanimljivih rješenja i odlične percepcije kulturne baštine, tako da planira da ovaj projekat nastavi i proširi u daljem radu. - Drago mi je da je Duklja bila inspirativna, kako za mene kao umjetnika, tako i za djecu. Ova izložba je upravo jedna vrsta svjedočanstva o dobrom spoju tradicije i kreativnosti – rekla je Kažić. Učesnici radionice su Viktor Dlabač, Dina Sutaj, Mina Vuksanović, Mateja Vuksanović, Kosta Krsmanović, Nađa Bataković, Lila Barhanović, Lara Dlabač, Jakša Čanović, Zoja Čanović, Balša Pajović, Ira Glumac, Lola Cerović, Luka Pešić, Maša Krsmanović, Andrea Šaban, Petar Kažić, Marta Grgurević, Emina Efović, Teodora Senić, Dina Alivodić, Lena Raičević, Isidora Ivanović, Lazar Šćepanović, Mara Mihailović, Matea Đurašković B. BAJIĆ i Vidak Stojović.
Siniša Jelušić reagovao nakon smjene članova i predsjednika Savjeta Grada teatra Sa prošlogodišnje izložbe
Radionica stripa na Pjaci od kina PODGORICA - Izložba plakata Hercegnovskog strip festivala (HSF) i radionica stripa umjetnika Nikole Ćurčina biće održana sjutra ujutro na Pjaci od kina sa početkom u 9 časova. Među izloženim radovima naći će se premijerno i plakati rađeni za ovogodišnje četrnaesto izdanje HSF-a koje će se održati od 04. do 09. septembra, a na kojem listu potvrđenih gostiju zaokružuje još jedna regionalna zvijezda, Midhat Mido Kapetanović. Mnogi projekti iz oblasti filma, TVa, gejminga i pozorišta za razne domaće i strane klijente nose njegov potpis. Radio je ilustracije za dječije knjige i slikovnice kao i mnoge naslovne strane za magazine i knjige uz storyboarde za filmsku i TV produkciju. U posljednje vrijeme radi na vlastitom projektu »Medvjeđa Carica«. Svoje prisustvo uprkos globalnoj pandemiji korona virusa već potvrdili dobitnik Ajzner nagrade, Glen Fabri; dvostruki dobitnik nagrade Emi i zvanični ambasador HSF-a Vilijam Simpson, kao i svjetske zvijezde Artiom Trahanov, Esad Ribić, Mirko Čolak i Milorad Vicanović Maza. Predavanje u okviru ovogodišnjeg HSF-a će održati i direktor velikog Bum Festa iz San Petersburga, koji će publiku upoznati sa ekspanzijom strip scene u Rusiji, te poznati crnogorski teoretičar stripa Luka Rakojević. J.M.
Odluka čiji razlozi nadilaze kulturu PODGORICA – Predsjednik Savjeta Grada teatra Budva Siniša Jelušić, i svi članovi tog tijela su smijenjeni odlukom Opštine. Tim povodom, Jelušić je reagovao, nakon traganja za podatkom o nekom njegovom ili neoprostivom sagrešenju članova Savjeta, te je kako je istakao, našao glavni razlog.. - Naime, odlukom o budžetu Opštine, planiran je 1.055.000 eura, a naš je predviđeni navedeni iznos bio 1.050.000 eura. Elem, kako god to shvatili, u okviru plana realizacije jednog po svemu vrhunskog festivala, mi smo, ne može se poreći, budžetu Opštine ušetedjeli 5.000 eura. I to što smo uštedjeli, a nismo ih poput ranijih, blago rečeno, prisvojili, jedan je od krupnih razloga zbog kojih smo brutalno ka-
žnjeni – navodi Jelušić. Ako su ovo kriterijumi, a drugi razlog je još trivijalniji, kako Jelušić kaže, može se samo pretpostaviti kakva je budućnost Gradu teatru od protagonista ovog razrješenja namijenjena. - Proishodi da nas je glave došlo ovih sudbinskih, ušteđenih 5.000 eura, u odnosu na stanje ustanove pred izdisajem kakvo smo po dolasku zatekli, više od milion eura duga, zaposleni nekoliko mjeseci bez plata, a kada sam zapanjen izvještajem o poslovanju zapitao nezavisnog revizora za komentar, odgovorila je da nema sumnje da sve ovo proishodi iz sinhronizovanog rada jedne vrlo organizovane kriminalne grupe! – zapisao je Jelušić. Kako dalje objašnjava, imajući u vidu da je festival u posljednjim godinama ostvario zapa-
Jelušić
žene rezultate, sumnja da ova odluka nije vezana za kulturu. - Ako smo uspjeli da u najvećoj mjeri vratimo ovaj, za jednu ustanovu kulture, skandalni dug, ali i da istovremeno održimo festival sa pet programskih ravni na najvećem nivou /napominjem: po sudu kritike postajemo jedan od najvažnijih mediteranskih ljetnjih festivala, dobijamo članstvo
u Evropskoj teatarskoj asocijaciji, sredstva iz evropskih fondova, nagrade za koprodukcije i mnogo toga još - onda nema druge nego zaključiti, da su nas smijenili oni koji sa zdravim razumom i uz to, sa samom kulturom nikakve veze ne mogu imati – navodi Jelušić u reagovanju. On smatra da je poruka ove odluke jasna. - Poruka ovog bestijalnog čina više je nego jasna: ovakva politika smjera da učiniti sve da kulture u gradu koji baštini milenijumsku tradiciju, više uopšte ne bude – nije li sve ovo bjelodano dokazano konačno i njihovim ranijim višedecenijskim rukovođenjem! Pokazuje se međutim da onaj ko je zdravog razuma lišen ne mora biti lišen i komediografskog talenta – napisao je Jelušić. S. V.
Ostvarenja Nikole Vučinića i Zvonimira Grujića prikazana u okviru takmičarskog programa FeKK festivala
„Velika dostignuća“ i „Pomoz Bog“ u konkurenciji za najbolji film PODGORICA - Filmovi „Velika dostignuća“ reditelja Nikole Vučinića i „Pomoz Bog“ reditelja Zvonimira Grujića prikazani su u okviru takmičarskog programa festivala kratkog filma u Ljubljani – FeKK, koji se održava od 17. do 22. avgusta.
FeKK festival je najveći slovenački međunarodni festival kratkog filma, sa takmičarskim programom usmjerenim prvenstveno na mlađu filmsku produkciju iz bivše Jugoslavije. „Velika dostignuća“ Nikole Vučinića je kratka filmska priča smještena u malom mjestu, u kojem, tokom otva-
ranja zabavnog parka, gradonačelnik biva zamijenjen psihičkim bolesnikom koji će jednako uspješno odgovoriti zadacima koje jedan javni funkcioner obavlja. Uloge donose: Pavle Ilić, Marija Backović, Stefan Vuković, Vojin Jokić, Boban Čvorović. Producenti filma su Miljan
Vučelić i Vuk Vukadinović, a film je prethodno podržao Filmski centar Crne Gore. Film „Pomoz Bog“ u režiji Zvonimira Grujića bavi se porodicom iz jednog od predgrađa Podgorice, koja poziva sveštenika kako bi im osveštao kuću. Ipak, umjesto sveštenika, kod njih
dolazi đakon Petar, koji svoju duhovnost prije pronalazi u jednom drugom hramu – kladionici. Uloge tumače: Stefan Vuković, Zoran Rakočević, Milica Šćepanović, Ana Mitrović, Nađa Mitrović, Olivera Mitrović, Željko Mitrović, a film je producirao Miljan Vučelić. S. V.