Issuu

Skupština, na jučerašnjem zasijedanju, usvojila set izbornih zakona

U susret glasanju o novim članovima savjeta Javnog servisa i medijskog regulatora, a nakon višemjesečnih opstrukcija Skupštine, direktor Direktorata za medije podnio ostavku

Rudović:

SVJETSKA BAŠTINA IZMEĐU ZAŠTITE I INVESTITORA

Ne stišava se bura, 65 organizacija traži smjenu ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića

Betonizacija prijeti

i ,,nevjesti Jadrana“

Sabotaža zakona je politički plan, a ne incident

Umjesto da sprovede zakone o RTCG i audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su temelj za profesionalne, nezavisne i javne, a ne partijske institucije, vladauzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim tornim tijelom, dović

SUSRET POD VELOM TAJNI: Predstavnici srpskih i albanskih partija održali „istorijski sastanak“ Čapuni: Dva Albanca u srpskom kolu

Ne znam ni pozadinu, ni ciljeve tog susreta. Nadam se da znaju korake i da se neće saplesti, kao što su se sapleli drugi Albanci koji su se uhvatili u ovakva „kola“, rekao je parlamentarac iz redova Albanske alijanse STR. 2. I 3.

PODGORICA: Pri kraju izgradnja druge faze šetališta uz Moraču

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca traži smjenu Radunovića smatrajući da na čelu pomenutog resora ,,ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor, ali i javni interes građana Crne Gore“

Do kraja juna Ministarstvo turizma nije usvojilo nijedan strateški dokument

MISTERIJA BEZ ODGOVORA: Dvije godine nakon nestanka Kolašinca Lakića Rakočevića (72), istragu preuzelo Više tužilaštvo, snaha Vidosava zabrinuta i ogorčena što porodica nije dobila nikakav odgovor

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema

,,Niko nam ništa ne javlja, kao da je u jamu propao“

Rakočeviću se svaki trag gubi 12. juna 2023. godine kada je posljednji put viđen ispred kuće rođaka, na pet kilometara od vikendice u kojoj je živio sam. U potragu su bili uključeni policija, vojska, Služba zaštite i spašavanja, Gorska služba i mještani. Korišćeni su psi tragači, dronovi... Dvije godine kasnije, sumnje i pitanja se gomilaju, a odgovora nema STR. 10. i 11.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Skupština, na jučerašnjem zasijedanju, usvojila set izbornih zakona

Svi lokalni izbori 13. juna 2027. godine

Poslanik PES-a i kopredsjedavajući Odborom za izbornu reformu Vasilije Čarapić poručio je opoziciji da se ne zanosi da će zakazati vanredne parlamentarne izbore, na što mu je drugi kopredsjedavajući tim parlamentarnim radnim tijelom iz DPS-a Nikola Rakočević odgovorio da će opozicija učiniti sve da do vanrednih parlamentarnih izbora dođe i da što prije sruši aktuelnu većinu

PODGORICA – Skupština

Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici set izmijenjenih izbornih zakona, čime je ujedno podržan i prijedlog da se svi lokalni izbori ubuduće održe u jednom danu, pri čemu će prvi biti 13. juna 2027. godine. Izborna reforma, takođe, podrazumijeva i obavezu od 40 odsto žena na izbornim listama.

Većinom glasova poslanika usvojene su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je, u ime jednog od dvojice kopredsjedavajućih Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu, ocijenio kako je aktuelni saziv tog parlamentarnog radnog tijela uspio ono što ranijim sazivima nije pošlo za rukom.

- Postigli smo sveobuhvatnu saglasnost oko najvažnijih iz-

mjena izbornog zakonodavstva – kazao je Čarapić. Objašnjavajući usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, Čarapić je pojasnio da se ključna reforma odnosi na objedinjavanje i održavanje lokalnih izbora u jednom danu. - Kada je riječ o izbornoj reformi, to je jedna od najstarijih preporuka Crnoj Gori. Upravo je ta preporuka temelj budućeg razvoja lokalnih samouprava, lokalne demokratije, sveobuhvatne političke stabilnosti u zemlji i sprečavanja brojnih anomalija koje su se sprovodile na lokalnim izborima. Lokalni izbori u jednom danu znače da nećemo više imati izborni turizam, da nećemo biti non-stop u izbornom ciklusu. Podsjetiću vas da su od nezavisnosti samo tri godine bile u kojima se nijesu deša-

vali neki lokalni izbori. Vjerujemo da ćemo na ovaj način postići onu političku stabilnost koja će nam biti potrebna kako bismo neke važne državne procese doveli do kraja - kazao je Čarapić.

Dogovor lidera partija da svi lokalni izbori budu održani 13. juna 2027. godine, Čarapić je nazvao istorijskim.

- Uvažili smo sugestije civilnog sektora i mogućnost da neke lokalne samouprave mogu imati prijevremene lokalne izbore, s tim što će ponovo izaći na izbore 13. juna 2027. godine - pojasnio je Čarapić. Najavio je i kako već od jeseni nastavljaju sa radom na reformama.

- Lokalni izbori će biti 13. juna, a to je datum i redovnih parlamentarnih izbora. Mi se zalažemo za opšte izbore i na lokalu i na državnom nivou. Poručujem opozicionim

Satler: Dobre vijesti iz parlamenta Crne Gore

Milatović zabrinut zbog izbora u junu

Šef države Jakov Milatović jedini je juče, među visokim državnim funkcionerima, negodovao zbog odluke da svi lokalni izboru budu u junu, odnosno, kako je naveo, u jeku ljetnje turističke sezone. Milatović je upozorio da će na taj način, umjesto da svi resursi budu fokusirani na prihode, promociju i goste, pažnja biti preusmjerena na kampanje, zbog čega je političke partije pozvao da pokažu odgovornost. Sa druge strane, brojni visoki funkcioneri aktuelne Vlade pozdravili su usvajanje seta izbornih zakona ocjenjujući da to predstavlja civilizacijski iskorak i još jednu u nizu pobjeda Crne Gore.

partijama da se ne zanose da će zakazati vanredne parlamentarne izbore. Ako uspiju, skidam kapu - zaključio je Čarapić.

Odgovarajući na to, drugi kopredsjedavajući Odborom za izbornu reformu iz DPS-a Nikola Rakočević poručio je da će opozicija učiniti sve da do vanrednih parlamentarnih izbora dođe i da što prije sruši aktuelnu parlamentarnu većinu.

- Ovim ćemo terminom skratiti mandat Podgorici i Nikšiću, dvjema opštinama koje jako loše rade, a produžiti ga Baru i Bijelom Polju gdje ćemo nastaviti da postižemo dobre rezultate. Zaštitili smo interes svake opozicije, jer nema više funkcionerske kampanje, nema zapošljavanja i socijalnih i drugih davanja u toku kampanje. Neće se desiti ono što se u toku kampanje dogodilo u Nikšiću, da se isplaćuje preko 200.000 eura i na taj način manipuliše rezultatom izbora – kazao je Rakočević.

SUSRET POD VELOM TAJNI: Predstavnici

Čapuni: Dva

PODGORICA – Predstavnici pet parlamentarnih stranaka održali su u četvrtak „istorijski sastanak“ u Skupštini Crne Gore, o kome je javnost saznala tek juče, posredstvom saopštenja koje su formulisale i proslijedile tri partije u čijem su fokusu djelovanja interesi crnogorskih građana koji se deklarišu kao pripadnici srpskog nacionalnog korpusa.

Kako su pojasnili, epitet „istorijski“ susret je dobio zbog toga što su za istim stolom sijedjeli „predsjednici srpskih i albanskih s tranaka u Crnoj Gori“: predsjedavajući Skupštini Crne Gore Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), Milan Knežević (Demokratska narodna partija) i Vladimir Joković (Socijalistička narodna partija), zatim Nik Đeljošaj kao lider Albanskog foruma, te Nikola Camaj iz iste koalicije, koji je potpredsjednik aktuelnog saziva Skupštine. Ipak, ostaje nejasno zbog čega se DNP i SNP „samoodređuju“ kao nacionalne stranke, s obzirom na to da su prema statutu obje građanske orijentacije.

SAOPŠTENJE

U podužem tekstu iz NSD-a, koji je trebalo da prenese teme o kojima su razgovarali, najmanje se moglo saznati o stavovima koje su učesnici sastanka iznijeli tom prilikom. Naprotiv, najviše se govorilo o vjekovnim odnosima i mirnom suživotu pripadnika srpskog i albanskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori. Takođe, nije se razgovaralo, navodno, ni o tek objavljenim rezultatima rada ministara koji dolaze iz redova ovih stranaka, a koji su pokazali da bi neki od njih mogli lako biti zamijenjeni u skoroj rekonstrukciji Vlade, kako je to početkom godine najavio premijer Milojko Spajić Već prva rečenica saopštenja NSD nagovještava da su tokom sastanka bile brojne i teme i mimoilaženje u stavovima.

- Počevši od činjenice da postoje različiti pogledi na neke regionalne probleme, istaknuto je da zajednička strateška spoljnopolitička opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji ostaje neupitna, što je svakako i velika prednost regiona u cjelini. Na sastanku je izražena spremnost za otvoren i konstruktivan dijalog, uz zajedničku posvećenost evropskom putu Crne Gore, kao ključnom cilju koji objedinjuje sve građane bez obzira na nacionalnu ili političku pripadnost – stoji u tekstu dostavljenom medijima.

U nastavku je istaknuta „tradicija mirnog suživota“ pripadnika dvije nacionalne grupe, uz „poštovanje i dobrosusjedske odnose“. Kako su dodali, Srbi i Albanci se „nijesu sukobljavali u Crnoj Gori“, već su, „pokazujući toleranciju, održavali dijalog, koji treba da bude uzor svim narodima u regionu“. - Sagovornici su se saglasili da je došlo vrijeme za novu Crnu Goru, državu jednakih šansi za sve, gdje niko neće biti diskriminisan. Istaknuto je da je neophodno da se prekine sa politikom isključivosti, koja je tokom prethodnih decenija nanosila štetu i srpskom i albanskom narodu. Svi učesnici su se složili da je neophodno raditi na izgradnji Crne Gore kao zemlje slobodnih, srećnih i bogatih građana, koja će biti

Postigli smo sveobuhvatnu saglasnost oko najvažnijih izmjena izbornog zakonodavstva – kazao je Čarapić

Usvajanje seta izbornih zakona pozdravio je juče šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, poručujući da se međustranački dijalog i saradnja u interesu građana isplati i približava Crnu Goru Evropskoj uniji. - Dobre vijesti danas iz parlamenta Crne Gore. Usvojen je široki paket izbornih reformi, uključujući lokalne izbore u jednom danu i 40 odsto žena na izbornim listama. Međustranački dijalog i saradnja u interesu građana isplati se i približava Crnu Goru EU – naveo je Satler u objavi na platformi Iks.

Ocijenio je i da je izborna reforma velika pobjeda opozicije u svakom društvu, te da je konsenzus oko tog pitanja, znak da je izborni sistem ravnopravan.

- Lokalni izbori će biti u jednom danu. To je bitno za svaku opoziciju, jer se više neće moći koristiti institucionalni mehanizam koncentracije u jednom gradu – zaključio je Rakočević. Đ. Ć.

PODGORICA – Više nevladinih organizacija zahtijevalo je juče od premijera Milojka Spajića da iz procedure hitno povuče Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kako bi se taj pravni akt uskladio sa Ustavom i međunarodnim standardima.

Četiri nevladine organizacije

Zahtijevaju

- Predlažemo da se Prijedlog zakona povuče iz skupštinske procedure, da se o njemu sprovede sveobuhvatna i inkluzivna javna rasprava i obezbijedi njegovo usklađivanje sa Ustavom Crne Gore, zakonodavstvom Evropske unije i međunarodnim obavezama u oblasti zaštite privatnosti, ličnih podataka i osnovnih prava građana - navodi se u dopisu koji su Spajiću uputile Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Institut alternativa i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora. Oni su upozorili da su, prema Prijedlogu zakona, državni organi, pravna lica i drugi su-

Sa zasijedanja Skupštine

Dva Albanca u srpskom kolu

prepoznata kao dom svih naroda koji u njoj žive – navedeno je u saopštenju.

S obzirom na to da upravo politički predstavnici srpske i albanske nacionalnosti već godinu zajedno učestvuju u svim segmentima vlasti, ostaje nejasno kako prepoznaju da je baš sada na djelu „politika isključivosti“ za pripadnike tih naroda.

U saopštenju NSD-a takođe stoji kako učesnici sastanka smatraju da je „dijalog između političkih predstavnika srpskog i albanskog naroda u Crnoj Gori važan korak u vremenu velikih turbulencija i ratova koji su zahvatili cijelu planetu i da treba da služi kao primjer drugim narodima širom regiona“.

- Upućen je poziv i izražena je spremnost da se zajedno sa drugim političkim organizacijama u Crnoj Gori radi na temama koje povezuju, u interesu svih građana. Članstvo Crne Gore u EU biće ne samo geopolitička orijentacija, već potvrda zrelosti našeg društva i privrženosti standardima koji garantuju bolji životni i društveni ambijent za sve. Sastanak je ocijenjen kao veoma važan korak u pravcu uspostavljanja trajnog povjerenja i zajedničkog rada na izgradnji moderne, evropske i multietničke Crne Gore – zaključuje se u saopštenju. srpsko kolo

Komentarišući susret od četvrtka, te jučerašnje saopštenje NSD-a, jedan od učesnika sastanka Nikola Camaj iz Al-

banskog foruma za Pobjedu ističe da je za njega „ključna činjenica da nam je put Crne Gore u EU svima najbitniji“. - U mom višegodišnjem političkom djelovanju nije novina da podržavam sve što doprinosi boljim odnosima nacija bez obzira na prošlost, a što nam svima garantuje bolju i prosperitetniju budućnost. Za to sam uvijek bio i biću spreman da dam svoj puni doprinos dobrobiti svih građana Crne Gore zastupajući, prije svega, interese svoje nacije, što predstavlja moju odgovornost i prioritet – istakao je on za naš list.

No, poslanici stranaka iste nacionalne manjine, ali koji nijesu u vlasti, imaju drugačije mišljenje o susretu Đeljošaja i Camaja sa Mandićem, Kneževićem i Jokovićem. Ilir Čapuni iz Albanske alijanse, koji u parlamentu ne pripada niti jednom poslaničkom klubu, za Pobjedu navodi kako ima veoma malo informacija o cijelom sastanku. - Nijesmo svakako bili pozvani. Ne znam ni pozadinu, ni ciljeve tog susreta. Ali, jedan moj kolega je dao briljantan komentar: „Dva Albanca u srpskom kolu“. Nadam se da znaju korake i da se neće saplesti,

Đeljošaj: Nikada nikoga nećemo zaobići zbog bilo koje pripadnosti

Kao predstavnici Albanaca, imamo i uvijek ćemo imati dijalog sa svim političkim partijama u Crnoj Gori. Danas razgovaramo sa predstavnicima srpskog naroda, a u narednom periodu i sa ostalim nacionalnim i građanskim partijama, kazao je Đeljošaj - Nikoga nikada nećemo diskriminisati niti zaobići zbog bilo koje pripadnosti, već ćemo uvijek težiti miru, dijalogu, saradnji i vrijednostima na kojima počivaju sve zapadne demokratije. Crna Gora je građanska država, a svi narodi treba da uživaju svoja prava. Albanski narod ne mora riječima dokazivati privrženost vrijednostima evropskih integracija i multietničkog sklada, jer je to pokazao djelima – rekao je Đeljošaj u izjavi za Antenu M.

kao što su se sapleli drugi Albanci koji su se, ili zbog bratstva i jedinstva, pomirenja, pretjeranih ambicija ili zbog drugih poriva, uhvatili u ovakva „kola“ – rekao je Čapuni. Sastanak je za Pobjedu prokomentarisao i nekadašnji predsjednik opštine Tuzi i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Gegaj, navodeći kako nije iznenađen.

- Radi se o susretu ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori, koji zajedno sjede u Vladi i u parlamentu. E sad, drugo je pitanje da li imaju podršku njihovih glasača da bi uradili tako nešto. Što se tiče Mandića, njega smatram iskusnim političarem koji na ovaj način želi da se prikaže u javnost kao evropski i kosmopolitski političar, i da, kao lider Srba, želi saradnju sa Albancima u Crnoj Gori. Po meni, cilj i ishod ovog sastanka je pod velikom znakom pitanja. Na fonu gore pomenutog sastanka, imali smo mogućnost da u medijima pročitamo zlonamjerne izjave pojedinih analitičara u Srbiji, koji već dijele Crnu Goru na autonomne jedinice, te joj predviđaju federalni

oblik državnog uređenja – rekao je Gegaj. No, samo su se rijetki juče oglasili povodom „istorijskog sastanka“, te pokušali da prozru namjere obje strane, kakve god one bile. Ivan Vujović , predsjednik Socijaldemokratske partije koja je dio političke platforme Evropski savez, potcrtava kako je „Mandić u samo par mjeseci od šoviniste postao partner“, referišući na izjave Đeljošaja od prošle godine.

- Možda su se usaglasili oko priznanja Kosova kad su se već dogovorili oko koncesije za aerodrome. Ili kako je to Mandić u samo par mjeseci od šoviniste, kako tada ispravno reče Đeljošaj, postao partner - naveo je Vujović na društvenoj mreži Iks. On smatra da iza svega stoje partikularni interesi, uz podsjećanje da je Crna Gora i dalje građanska država.

- Avionske visine i interesi čine čuda, pa je i ta alhemija moguća. Nego, Crna Gora jeste i biće građanska, a kome je „šovinista“ partner neka se dobro preispita – zaključio je Vujović.

Građanska inicijativa „21. maj“, pak, smatra da je riječ o pokušajima da zemlje regiona preko svojih predstavnika u Crnoj Gori sprovedu svoje interese i ostvare specifične ciljeve.

- Različiti događaji kojima svjedočimo posljednjih par godina govore u prilog činjenici da različiti centri moći iz okruženja, sa svojim poslušnicima iz Crne Gore rade na preuređenju ili ukidanju naše države kao samostalne i suverene – naveli su iz te organizacije.

primjer

Smatraju da je upravo sastanak „srpskih i albanskih“ stranaka, koji je održan u prostorijama Skupštine, „jedan od najsvježijih primjera“.

- On kao takav nije ni istorijski, niti prećerano značajan osim što jasno i nedvosmisleno pokazuje namjere da se Crna Gora konstituiše kao zajednica naroda, a ne građana kao što je to sada slučaj – naveli su u saopštenju. Kako dodaju, oni koji su „sastančili“ nijesu okrenuti Crnoj Gori kao zemlji koja ih plaća i čiji su javni predstavnici. - Oni su lojalni njihovim šefovima iz glavnih gradova iz okruženja, čije su sluge i neupitni poslušnici. Valja im samo znati da, što god pokušavali, ipak ova zemlja, kakva je da je, ima unutrašnje kapacitete da se odbrani od njihovih i drugih etničko-nedemokratskih nasrtaja. A ako ništa, nek se prisjete 1945. godine –zaključuje se u saopštenju GI „21. maj“.

S obzirom na to da su se prvaci ovih stranaka do nedavno veoma često međusobno optuživali za podrivanje kako puta Crne Gore u EU, tako i cijele državne politike, ostaje da se vidi je li ovo najava budućeg saveza. Razlozi su brojni, ali bi svaki od njih mogao direktno da naškodi upravo eurointegracijama naše zemlje i kontinuiranim najavama Evropske komisije da bi mogli da postanemo nova članica EU već 2028. godine. kristina jerkoV

informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica, predstavlja ozbiljan i neselektivan upad u pravo na privatnost, jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i drugi podaci iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave. Đ. Ć. organizacije uputile dopis premijeru Milojku Spajiću

bjekti dužni da Agenciji, na njen zahtjev, omoguće elektronski pristup svim podacima iz evidencija, registara i zbirki podataka koje vode u elektronskoj formi bez sudskog naloga, bez pisanog sporazuma, bez prethodnog mišljenja organa nadležnog za zaštitu tajnih podataka i bez mogućnosti građana da ulože prigovor ili traže sudsku zaštitu.

- Tako svaki službenik ANB-a

može pristupiti svim ličnim podacima građana, uključujući medicinsku dokumentaciju, bankarske podatke i s ve druge informacije koje u svom posjedu imaju pravna lica u zemlji – upozorile su NVO.

Ukazuju i da predloženi zakon ne propisuje čak ni osnov sumnje da je neko izvršio krivično djelo, da bi se moglo miješati u njegova prava. - Istovremeno, pravnim su-

bjektima nije ostavljena ni bilo kakva mogućnost zaštite ako smatraju da legitimisani službenik ne treba da pristupi registrima ili zbirkama podataka koje posjeduju. Nije propisan bilo kakav mehanizam žalbe koji bi mogao odložiti sprovođenje usmene naredbe službenika ANB-a i pristup podacima – navode NVO. Naglašavaju da se, prema Prijedlogu zakona, briše dosadašnja odredba koja je zahti-

jevala da evidencija sadrži brojeve službenih legitimacija ovlašćenih službenika Agencije koji su izvršili uvid ili imali pristup podacima. - Time se ukida obaveza da se zna ko je konkretno imao pristup ličnim podacima građana. Ovakva izmjena je problematična, jer evidencija bez navođenja identiteta službenika, a uz potpuno odsustvo sudskog nadzora ili kontrole, predstavlja samo administra-

tivnu formalnost, a ne stvarnu garanciju protiv zloupotreba i proizvoljnog prikupljanja ličnih podataka – ističu u dopisu. Naglašavaju da je isključivo sud ovlašćen da odobri mjere kojima se zadire u tajnost komunikacija, te da se to ovlašćenje se ne može vršiti samo na osnovu odobrenja direktora ANB. Dodaju i da predložena mjera da ANB bez sudske kontrole prikuplja podatke, pregledom

Sa susreta Jokovića, Mandića i Kneževića sa Camajem i Đeljošajem

Do kraja juna Ministarstvo turizma nije usvojilo nijedan

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad

U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka

PODGORICA - Skupština je juče usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata.

Rebalans budžeta usvojen je glasovima 50 poslanika, a izmjene su predložene u cilju tehničkog usaglašavanja usljed donošenja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.

Prijedlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.

U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu

Održana sjednica Savjeta Centralne banke

evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409.000 eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Kako je ranije saopšteno, projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se suštinski ne mijenjaju ovim izmjenama.

Skupština je juče usvojila i Prijedlog izmjene Zakona o koncesijama, Prijedlog zakona o reviziji, Prijedlog zakona o računovodstvu, Prijedlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Prijedlog zakona o sanaciji investicionih društava. S. P.

U ovako loše pripremljenoj sezoni nije se moglo očekivati ništa bolje. Od Ministarstva turizma smo očekivali barem minimum – ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privredeporučio je poznati turistički radnik Dragan Purko Ivančević

PODGORICA - Dok iz

Ministarstva turizma stižu trijumfalne poruke o realizaciji ,,polovine planiranih aktivnosti“, zvanični Vladin izvještaj pokazuje znatno drugačiju sliku: do kraja juna sprovedeno je tek 33 odsto obaveza, bez ijednog usvojenog zakona iz sektora. Ispod površine birokratskih fraza krije se realnost u kojoj su turistički radnici prepušteni sami sebi, a destinacija – umjesto da se strateški razvija – tone u stihiju, improvizaciju i institucionalnu nebrigu.

PODGORICA - Savjet

Centralne banke (CBCG) usvojio je podzakonska akta neophodna za primjenu izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama. Iz CBCG je saopšteno da je u pitanju set od ukupno 11 odluka kojima se dodatno operacionalizuju odredbe pomenutog zakona, kojim je crnogorski regulatorni okvir u oblasti poslovanja kreditnih institucija u potpunosti usklađen sa zahtjevima evropskih direktiva i propisa CRD (Capital Requirements Directive) i CRR (Capital Requirements Regulation).

- Usvajanjem ovog seta odluka stvaraju se ključni preduslovi za ispunjavanje mjerila 1 u okviru Poglavlja 9 – Finansijske usluge, što predstavlja važan korak ka privremenom zatvaranju ovog poglavlja i do-

datno potvrđuje posvećenost CBCG procesu evropskih integracija - navodi se u saopštenju. Na sjednici kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, istaknuto je da će dosljedna primjena novih pravila dodatno ojačati otpornost i stabilnost bankarskog sistema Crne Gore, unaprijediti prudencijalni nadzor i doprinijeti transparentnijem i sigurnijem poslovanju kreditnih institucija. Na sjednici je usvojeno i pet podzakonskih akata kojima se uređuju oblasti od značaja za nadzor poslovanja i vršenja kontrole Razvojne banke. Obaveza donošenja ovih akata propisana je Zakonom o Razvojnoj banci Crne Gore. Savjet je usvojio i izmjene Odluke o finansijskog planu CBCG za ovu godinu.

- Revizija finansijskog plana uslovljena je primarno izmjenama u dinamici očekivanog uticaja implementacije SEPA platnih šema, kao i povećanjem prihoda od kaznenih mjera koje je CBCG, u skladu sa zakonima o kreditnim institucijama i o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, izrekla prema pojedinim kreditnim institucijama - dodali su iz CBCG. Razlog izmjena je i povećanje rashoda u cilju ispunjavanja zahtjeva reformske EU agende i potrebe za intenzivnijom modernizacijom poslovanja, uključujući uvođenje savremenih digitalnih rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, kao i jačanje kapaciteta sajber bezbjednosti. Savjet je na sjednici razmatrao i druga pitanja iz domena svoje nadležnosti. R. E.

Prema ocjeni poznatog turističkog radnika Dragana Purka Ivančevića iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, sezona je dočekana nespremno, bez vizije i podrške, a ključni stubovi ponude – kvalitet i konkurentnost – ozbiljno su uzdrmani. Zakonodavna reforma turizma ne postoji ni na papiru, a strateški dokumenti kasne ili su potpuno zanemareni.

TuRiSTički Radnici očajni

- U isto vrijeme, dok konkurentske zemlje jačaju partnerstva s privredom i grade imidž, Crna Gora se zatvara u tišinu administracije i „poklon paketiće“ po aerodromima. Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema. Umjesto reformi – protokolarni marketing. A umjesto partnerstva sa privredom – tišina - kazao je Ivančević za Pobjedu. On dodaje da su turistički radnici očajni jer su suočeni s ogromnim problemima ove godine. Ostavljeni su da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom.

- U ovako loše pripremljenoj sezoni, nije se moglo očekivati ništa bolje. Od Ministarstva tu-

rizma smo očekivali barem minimum – ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privrede. Danas nas pojedini turoperatori izbjegavaju, a Crna Gora kao destinacija suočava se s ozbiljnim padom na dva ključna fronta: kvalitetu i konkurentnosti - poručuje Ivančević. Za oba pada – i u kvalitetu i u konkurentnosti – kako tvrdi, odgovorna je država, odnosno Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo, koje nije obezbijedilo ni osnovne uslove za funkcionisanje turističkog prometa. - Direktni akteri u turizmu –hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i drugi – dali su sve od sebe da pripreme svoje kapacitete. Međutim, nijedna od tih komponenti ne može biti valorizovana ako nije ukomponovana u cjelinu kvalitetne destinacije. A kad govorimo o kvalitetnoj destinaciji, problemi su brojni i višestruki: od loše infrastrukture i nedostatka čistoće, preko haotične raspodjele kupališta, do nezaustavljive sive ekonomije. Nijedno od pitanja na koja smo ukazivali nije ozbiljno adresirano - ističe Ivančević.

Crnogorski turizam se, kako je dodao, nalazi u fazi opasne stihije.

- Ne postoji ni strategija, ni vizija, ni minimum upravljanja. Veliki evropski turoperatori, bez kojih nije moguće planirati sezonu od šest mjeseci, sve više zaobilaze Crnu Goru i okreću se konkurenciji u regionu. Ako se ovakav trend nastavi, pad će biti neizbježan u narednim godinama - kaže Ivančević dodajući da se turizam ubija nestručnošću i nečinjenjem. - Posljedice će se osjećati godinama – jer kad jednom izgubite imidž na tržištu, trebaće godine i ogromni napori da se on povrati. U okruženju nas dočekuje konkurencija koja je organizovana, stabilna i kvalitetna, a mi tonemo u improvizaciju i politiku ignorisanja realnosti. Bez ozbiljne državne odluke, bez partnerstva sa privredom, bez rezova i reformi – ne možemo govoriti ni o povratku Crne Gore na turističku mapu Evrope. Potrebno je hitno osmisliti drugačiji model upravljanja destinacijom, gdje će država biti

Sa jučerašnje sjednice

Dragan Purko Ivančević

nijedan strateški dokument

Umjesto destinacijom raspad sistema

garant kvaliteta i konkurentnosti, i gdje će se politika turizma prilagoditi realnim tržišnim uslovima - poručio je Ivančević.

NEMA NIKAKVE

STRATEGIJE

On naglašava da najnovije ocjene turističke sezone samo potvrđuju ono na što mjesecima upozoravamo – ne postoji nikakva strategija vlasti, niti institucionalna podrška turističkoj privredi.

- Nažalost, sve ono na što smo ranije ukazivali sada se obistinjuje. To je rezultat stihije, nepostojanja upravljanja i odbijanja da se čuju glasovi iz privrede. Zbog toga danas trpimo pad u dva najvažnija stuba turističke ponude – kvalitet i konkurentnost. A bez njih, nemamo ni razvojnu šansu. Ako se ništa ne promijeni, u godinama koje dolaze postaćemo destinacija za kratke izlete i tranzitna putovanja – što ne može biti osnova za dugoročni razvoj. Potrebno je da se hitno vratimo ozbiljnom planiranju, kako bi Crna Gora imala turističku sezonu od šest mjeseci i održiv turizam, koji je ključan za cjelokupnu ekonomiju državezaključuje Ivančević. U izvještaju o realizaciji programa rada Vlade za prvi i drugi kvartal 2025. godine, s izvještajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za prvi kvartal 2025. godine stoji da je Ministarstvo turizma u prvih šest mjeseci 2025. godine realizovalo samo polovinu planiranih aktivnosti, pri čemu nijedan od ključnih zakona iz oblasti turizma nije usvojen. Ovo potvrđuje slab stepen zakonodavne reali-

PODGORICA – Odbor za ekonomiju, finansije i budžet juče je jednoglasno usvojio prijedlog opozicionih poslanika Nikole Milovića (DPS), Nikole Rakočevića (DPS), Mihaila Anđušića (DPS), Borisa Mugoše (SD) i Miloša Konatara (GP Ura) da na kontrolo saslušanje pozovu ministre finansija i turizma Novicu Vukovića i Simonidu Kordić u vezi uticaja ostvarenja efekata turističke sezone na budžet i planirani ekonomski rast u skladu sa Fiskalnom strategijom.

Zdenka Popović (Demokrate) je problematizovala to što se ovo saslušanje planiralo do kraja mjeseca, ukazujući da trenutna dinamika rada u Skupštini, pored brojnih zakona o kojima moraju da se izjašnjavaju, ne ostavlja prostora za to u tako kratkom roku. Smatra da ni podaci nijesu spremni u ovom trenutku, te da je septembar bolji termin za ovo saslušanje.

Odbor za ekonomiju jednoglasno usvojio prijedlog opozicionih poslanika DPS-a, SD-a i Ure

Saslušaće Novicu Vukovića i Simonidu

zacije i kašnjenja u strateškim planovima razvoja sektora, posebno u pogledu zakonodavnog okvira i strateških dokumenata koji se odnose na cjelokupni razvoj i upravljanje turističkom destinacijom.

Do kraja juna Ministarstvo turizma je ispunilo tek trećinu planiranih obaveza, odnosno četiri od 12 aktivnosti. Ovo znači da je već u tom trenutku bilo evidentno kašnjenje, posebno u normativnom dijelu, jer nijedan zakon iz oblasti turizma nije bio usvojen ni u proceduri. Ministarstvo turizma do juna ove godine usvojilo je izvještaj o realizaciji programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. koji obuhvata analizu efekata podsticajnih mjera prethodne godine, uključujući subvencije i projekte podrške. Usvojen je plan pripreme ljetnje turističke sezone 2025. u aprilu, zatim polugodišnje informacije o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma kao i polugodišnje informacije o realizaciji projekata na unapređenju turističke infrastrukture.

Nijedan od četiri ključna zakona (o turizmu i ugostiteljstvu, o boravišnoj taksi, o turističkim organizacijama, o planinskim stazama) nije ni bio u proceduri. Akcioni plan za razvoj ruralnog turizma, kao i izvještaji o sprovođenju strategije razvoja turizma – nijesu bili završeni. Ovo potvrđuje višemjesečno pisanje Pobjede da je sezona dočekana bez ključnih strateških i zakonodavnih mjera, što je dodatno otežalo poziciju turističke privrede. N. KOVAČEVIĆ

Za Dejana Đurovića (NSD) koji je i predsjednik odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, pozivanje ministarke Kordić na sjednicu Odbora za ekonomiju predstavlja miješanje u nadležnosti odbora kojim on predsjedava. Ipak, prijedlog za ovo kontrolno saslušanje je usvojen glasovima i parlamentarne većine i opozicije. Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša (SD) je saglasan da je pred njima veliki posao, kritikujući Vladu koja im je ostavila svega nekoliko dana za odlučivanje o 25 zakona i ocjenjujući da gotovo 70 odsto tih tekstova fizički ne mogu stići da pročitaju. Mugoša je kazao da će se o roku za kontrolno saslušanje Vukovića i Kordić dogovoriti unutar Odbora naknadno.

Na Odboru je bilo govora i o zakonu o kreditno-garantnom

Kordić povodom efekata turističke sezone na budžet

fondu, koji bi, prema riječima Anđele Gajević iz Ministarstva ekonomskog razvoja, trebalo da olakša pristup finansiranju mikro, malim i srednjim preduzećima, imajući u vidu da im je ograničen pristup bankama. Suština zakona je, kako je navela, da se aktivira onaj segment tržišta koji spada u rizične grupe odnosno početnici i mladi i žene u biznisu, koji imaju kvalitetne biznis ideje, ali zbog nedostatka kolaterala i nedostatka kreditne istorije nijesu do sada mogli pristupiti komercijalnim bankama. Izda-

vanjem garancija će se omogućiti i jednoj i drugoj strani da uđu u kreditne aranžmane. Mugoša smatra da je neophodno promijeniti uslove za imenovanje upravnog odbora Kreditno-garantnog fonda i predvidjeti deset umjesto pet godina radnog iskustva iz oblasti ekonomije i finansija. Poslanicima je Prijedlog zakona o željeznici obrazložila Slavica Knežević iz Ministarstva saobraćaja, ukazujući da se predviđa osnivanje agencije za željeznice, koja će biti nezavisni regulatorni organ i nacionalno tijelo za bezbjed-

nost u željezničkom saobraćaju. Ova agencija bi, kako je navela, preuzela dio nadležnosti Uprave za željeznice. Novi organ, kako se čulo, planiran je i izmjenama Zakona o legalizaciji pa bi do kraja oktobra trebalo da bude formirana Uprava koja će sprovoditi postupke legalizacije za objekte preko 500 kvadrata, dok će za objekte manje kvadrature biti nadležne opštine. Ova Uprava se formira na period od pet godina, a za njen rad će godišnje biti potrebno između 250.000 i 300.000 eura.

M. LEKOVIĆ

Predsjednik države Jakov Milatović tvrdi da svi pokazatelji potvrđuju da pad prihoda u turizmu u prošloj godini nije izuzetak Loši rezultati su direktna posljedica potpune neodgovornosti Vlade

PODGORICA

- Pad priho-

da u turizmu u prošloj godini nije izuzetak, već trend koji će se nastaviti i u ovoj, ako se ništa ne promijeni, saopštio je predsjednik države i poručio da je vrijeme za odgovornost, a ne za izgovore.

- Svi pokazatelji potvrđuju da pad prihoda u turizmu u prošloj godini nije izuzetak, već trend koji će se nastaviti i u ovoj godini, ako se ništa ne promijeni. Ovo je direktna posljedica lošeg upravljanja i potpune neodgovornosti Vlade. Ne pri-

stajem na čekanje. Crna Gora mora da se mijenja – odmah, odlučno i temeljno - naveo je Milatović u saopštenju. On je kazao da je još u februaru ove godine pozvao Vladu da predstavi jasan i rizma, jednog mije.

- Umjesto toga, svjedočimo lošim i nepromišljenim potezima - od netransparentnog zakupa plaža do kašnjenja u realizaciji ključnih infrastrukturnih radova - naveo je Milatović u saopštenju. On je rekao da povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto na turističke usluge, bila ozbiljna

rističke sezone, u junu 2027. godine.

od najvažnijih stubova crnogorske ekonogreška.

-Ta mjera nas je učinila manje konkurentnim i poslala poruku da turizam više nije prioritet. Zbog toga sam u septembru prošle godine vratio zakon Skupštini na ponovno razmatranje - dodao je Milatović. On je saopštio da posebno zabrinjava plan da se lokalni izbori održe u jeku ljetnje tu-

-To je pogrešan potez. Umjesto da svi resursi budu usmjereni na prihode, promociju i goste – pažnja će biti preusmjerena na političke kampanje. Pozivam sve političke aktere da pokažu odgovornost. Izbori treba da se održavaju u periodima koji ne ugrožavaju sezonu, u rano proljeće, ili na jesen - smatra je Milatović. Prema njegovim riječima, turistička sezona mora biti vrijeme za rad, rast i prihode, a ne za političke podjele.

- Vrijeme je da turizam postane ono što zaslužuje da bude – strateški prioritet Crne Gore - zaključio je Milatović. R. E.

Novica Vuković

Simonida Kordić

Jakov Milatović koji

DRŽAVA BEZ ODGOVORNOSTI: Prevrnuti bungalov i dalje u vodi, Agencija za zaštitu prirode naredila uklanjanje svih plutajućih objekata

Uklonili staklenu vunu, a za nelegalne bungalove se traži ko je nadležan

Od donošenja rješenja Agencije do danas, nijedan objekat nije uklonjen, pa čak ni potopljeni bungalov koji je izazvao ekološki incident i kako reče jedan mještanin ,,dobro se pokišao“ na Karuču

CETINJE – Nacionalni parkovi su 18. jula dobili rješenje od Agencije za zaštitu životne sredine da uklone privremene plutajuće objekte na Karuču, sa katastarske parcele 228/1 KO Karuč (prevrnuti bungalov), kao i sve plutajuće objekte u NP Skadarsko jezero. Od tada je prošlo nedjelju dana, uprava NP Skadarsko jezero nije postupila po rješenju Agencije.

Iz Nacionalnih parkova su juče saopštili da svakodnevno prate i kontrolišu teren u blizini prevrnutog plutajućeg objekta na Karuču, te da se očekuje pronalaženje tehničkog rješenja za uklanjanje

bungalova. Bungalov je više od sedam dana u vodi.

Direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović istakao je da su, iako bungalov još nije izvučen iz vode, zaposleni JPNPCG najmanje dva puta dnevno obilazili lokaciju i pratili stanje na terenu. Kažu i da nije zabilježeno izlivanje goriva ili ulja, što mještani tvrde, a komad staklene vune koji se pojavio u vodi uklonjen je istog dana.

,,Dobro pokišan“

Od donošenja rješenja Agencije do danas, nijedan objekat nije uklonjen, pa čak ni potopljeni bungalov koji je izazvao ekološki incident i kako r eče jedan mještanin ,,do -

bro se pokišao“ na Karuču. Iz Agencije za zaštitu životne sredine Pobjedi su kazali da su Nacionalni parkovi dužni da nakon sprovedenih mjera uklanjanja, izrade izvještaj o preduzetim radnjama i mjerama. Taj izvještaj moraju Agenciji dostaviti u roku od 30 dana od dana izvršenja mjera. - Nakon prijema izvještaja od strane operatera, Agencija će, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, preduzeti daljnje radnje u postupku utvrđivanja odgovornosti i sanacije štete ili otklanjanja neposredne opasnosti od iste - navode iz Agencije. Agencija za zaštitu životne sredine je, postupajući po službenoj dužnosti još 17. aprila pokrenula postupak za utvrđivanje štete ili neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama iz Zakona o zaštiti životne sredine. Tada su uputili dopise za dostavljanje informacija i zapisnika nadležnim inspekcij-

skim organima, kako bi se prikupili svi relevantni podaci potrebni za sagledavanje činjeničnog stanja. Iz njihovih odgovora Pobjedi, zaključuje se da je taj „operater“, u ovom slučaju NPCG, u skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini.

na jezeru 70 nelegalnih objekata

Iz Nacionalnih parkova tvrde da za uklanjanje objekata nijesu zaduženi, već da je to u nadležnosti Komunalne policije, koja je to odbila da uradi. Prema podacima Pobjede, na Skadarskom jezeru trenutno ima oko 70 nelegalnih objekata. Da li će, i kada, uklanjanje početi, očekujemo odgovor tokom sljedeće sedmice. Dok ne počne uklanjanje nelegalnih objekata, uključujući i plutajući bungalov koji je prošle sedmice potopljen, usljed čega je došlo do izlivanja mašinskog ulja, plutanja staklene vune i drugog otpada po jezeru – svi ostaju tu gdje jesu.

Kao što je Pobjeda ranije pisala Karolina i Janko Jovićević uputili su u ponedjeljak 21. jula dopis na desetak adresa državnih i lokalnih institucija, nevladinih organizacija i medija.

- Sav građevinski materijal, polovne bačve za opasne materije (ulje ili drugo), otrovna boja, izolacijski materijal od staklene vune, impregnirano drvo, zarđala metalna konstrukcija, sada truju ekološki sastav, uprkos poricanju

MERS-a da uopšte postoji uticaj na ekologiju - navode Jovićevići ocjenjujući da bi moglo biti rizično jesti ribu iz bilo kojeg restorana u Karuču, pustiti djecu da plivaju u Karučkom oku.

Skandal zbog uručenja značajnog državnog priznanja biće preispitivan i u Skupštini

Oni ističu da bi Nacionalni parkovi Crne Gore, odnosno Nacionalni park Skadarsko jezero, da imaju ikakvu odgovornost, odmah upozorili stanovnike i turiste na opasnosti umjesto da nepošteno poriču bilo kakvu potencijalnu ekološku štetu nakon ovog incidenta.

ekološki inciDent turistička atrakcija

Nadležnih da uklone potopljeni bungalov nema, a prilaze mu samo turisti koji ga fotografišu. Karolina i Janko Jovićević tvrde da je vlasnica bungalova noću 14. jula pokušala da izvuče bungalove, pri čemu je jedan potopljen, a drugi je djelimično izvučen na obalu, u mjestu Drušići. S druge strane, vlasnica plutajućih bungalova na Skadarskom jezeru Aleksandra Šofranac demantovala je tvrdnje ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića da je u tom području došlo do ekološke katastrofe prilikom potapanja jednog od tih objekata.

Šofranac kaže da njeni bungalovi ne predstavljaju ekološku prijetnju, te da su konstruisani bez ikakvih instalacija koje bi mogle izazvati zagađenje vode. Ona je kazala i da je 7. jula policiji prijavila slučaj vandalizma, navodeći da su joj nepoznata lica izbušila bačve s vodene strane bungalova, zbog čega je bila prinuđena da ih rotira na pliću stranu. Tvrdi da nadležni organi nijesu adekvatno reagovali, te da niko nije izašao na uviđaj.

Šofranac poručuje da neistinite tvrdnje o ekološkoj katastrofi nanose štetu njenom imenu, ali i pokušajima da na Skadarskom jezeru razvije legalnu i održivu turističku ponudu.

Sa druge strane, u jednom od dopisa Agencije za zaštitu životne sredine, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se, između ostalog, da ,,plutajući objekti nijesu predviđeni u zaštićenoj zoni NP Skadarsko jezero“ upravo zbog uticaja na nacionalni park, pejzaž, vegetaciju, vodu i dr. U dopisu Janka i Karoline Jovićević navodi se, između ostalog, da obojene, polovne 24 bačve koje ga podupiru zavarene su i izuzetno ih je teško ukloniti i zamijeniti kada se probuše. Prljavština, boja, minerali, mast, hemikalije otapaju se i zagađuju vodu prije ili kasnije - navode Karolina i Janko Jovićević. Nakon incidenta, iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore saopštili su da sprovode sve zakonom definisane aktivnosti u cilju zaštite i kontrole prostora zaštićenih područja. - Ističemo da su nadzornici Službe zaštite isključivo ovlašćeni da konstatuju činjenično stanje protivpravne radnje na licu mjesta o čemu sačinjavaju zapisnike o izvršenoj kontroli, te nakon čega dokumentaciju prosljeđuju na dalje postupanje nadležnim inspekcijama. Na sastancima čija su tema bili nelegalno postavljeni bungalovi više puta je ukazivano da je rješavanje ovog problema u nadležnosti Komunalne policije Cetinje. Međutim, kako su se oni više puta izjasnili da su nenadležni, tada je Ministarstvo ekologije pripremilo inicijativu prema Vladi Crne Gore koja bi trebalo da predloži rješenje sukoba oko nadležnosti Ministarstva ekologije, Komunalne policije i inspekcije Prijestonice o nadležnosti nad plutajućim privremenim objektima.

p rijave i tužbe Tokom deset mjeseci, Ekološka inspekcija je više puta izlazila na teren i napisane su dvije prijave. Sa slučajem je takođe upoznato i Osnovno državno tužilaštvo - saopštili su iz NPCG. Jovićevići su u pismu nadležnim državnim institucijama napisali, uz video snimak, da po jezeru pluta staklena vuna, iako NPCG tvrdi da ekološke katastrofe nema. Oni su dostavili i fotografiju staklene vune koja pluta uz napomenu da opasna izolacija ispod farbanog krovnog lima (2 x 6 x 6 m) iz potopljenog bungalova pluta, tone na dno jezera i polako se razgrađuje. j. ĐukanoviĆ-petroviĆ

Vujović u septembru o dodjeli Trinaestojuslke nagrade

PODGORICA – Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport usvojio je danas na sjednici inicijativu grupe poslanika da se u septembru održi kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija Tamare Vujović u odnosu na kršenje zakona u procesu odlučivanja članova žirija

za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Inicijatori kontrolnog saslušanja su poslanici Aleksandra Vuković Kuč, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Branislav Nenezić i Radnika Ćinćur Poslanica Vuković Kuč rekla je da ministarka treba da bude sa-

slušana, jer su se pojavile informacije da su prekršeni propisi koji su u nadležnosti Ministarstva, te da neće biti da je uloga ovog resora samo – administrativna. Podsjetila je na na problem što knjiga dobitnika nagrade Bećira Vukovića ,,Kuće beskućnika“ nije evidentirana u bibliotekama, ni u regionu.

Vuković Kuč je dodala da se budi sumnja da je postojala zla namjera i potreba da se Trinaestojulska nagrada u potpunosti ponizi. Poslanica Ćinćur rekla je da se desio skandal oko nagrade koja bi trebalo da bude najveća u zemlji. -Ne treba da skidamo glave ni-

kome, nego da čujemo činjenice – kazala je ona. Predsjednik Odbora Rovčanin rekao je da je razgovarao sa ministarkom i da niko od kontrolnog saslušanja ne bježi. Sumnjivom procedurom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću trenutno se bave Osnovno državno

tužilaštvo, ASK, MKM. Ovim slučajem će se baviti i Specijalno državno tužilaštvo, ali i Upravni sud. Sva tri ovogodišnja laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić, koji je odbio nagradu, muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. n.Đ.

I dalje pluta po Skadarskom jezeru, obilaze ga turisti i službenici NPCG

U susret glasanju o novim članovima savjeta Javnog servisa i medijskog regulatora, a nakon višemjesečnih opstrukcija Skupštine, direktor Direktorata za medije podnio ostavku

Rudović: Sabotaža zakona je politički plan, a ne incident

Umjesto da sprovedu zakone o RTCG i audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su temelj za profesionalne, nezavisne i javne, a ne partijske institucije, vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom, rekao je Rudović

PODGORICA - Neđeljko Rudović podnio je juče ostavku na funkciju generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija.

On je tu informaciju objavio na društvenim mrežama, a kao razlog je naveo da se sabotaža medijskih zakona, koja je započela još prije njihovog usvajanja u junu 2024. godine, nastavila istom žestinom tokom prošle i ove godine.

- Umjesto da sprovedu zakone o RTCG i audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su temelj za profesionalne, nezavisne i javne, a ne partijske institucije, vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom – napisao je Rudović na Fejsbuku.

On je podsjetio da su se ti zakoni dugo i pažljivo pripremali i da predstavljaju normativni temelj evropskog modela medijskih sloboda i nezavisnih institucija.

Gaženje po pravu

- Uprkos brojnim pokušajima da se oni obesmisle i preinače, uključujući i najave da će se članovi upravljačkih tijela RTCG i AMU ponovo birati po mjeri političke podobnosti i poslušnosti, uspjeli smo te nasrtaje do sada da zaustavljamo. Između ostalog i zahvaljujući podršci naših međunarodnih partnera - napisao je on. Rudović dodaje da, ipak, nijesu uspjeli pokušaji da se makar oko temeljnih vrijednosti uspostavi konsenzus.

- To je bilo vidljivo na jučerašnjoj sjednici Administrativnog odbora, kada su opet grubo prekršeni zakoni o RTCG i o audiovizuelnim medijskim uslugama - naveo je on. Postalo je jasno, kaže Rudović, da je gaženje po zakonima politički plan, a ne incident. - Osjećajući odgovornost prema svim dobronamjernim članovima radnih grupa za pripremu Medijske strategije i tri medijska zakona, s kojima smo, koleginice i kolege iz Direktorata za medije i ja, dvije godine pripremali reformu medijskih politika, kao i prema međunarodnim partnerima koji su nas u tom procesu podržavali, podnio sam juče ostavku na funkciju generalnog direktora Direktorata za

Neđeljko Rudović

medije u Ministarstvu kulture i medija - napisao je Rudović. Poručio je da ne pristaje na režiju koja poništava sve ono zbog čega je tu dužnost prihvatio.

- Zbog IBAR-a nam je prošlo makar 95 odsto dobrih, možda i revolucionarnih rješenja, usvojeni su zakoni u parlamentu, a onda je vladajuća većina pokazala svoje pravo lice. Za njih ti zakoni, nakon što smo dobili IBAR i privremeno zatvorili Poglavlje 10 u pregovorima sa EU, više ne va-

že. Time se obezvređuje naporan rad, dobra volja i znanje koje su članovi radnih grupa ulagali tokom 2022. i 2023. godine. Riječ je o koleginicama i kolegama iz medijskog i nevladinog sektora, nezavisnih regulatornih tijela, državnih institucija, Savjeta Evrope i Evropske unije - dodao je on.

IzvInjenje

Kazao je da svima duguje izvinjenje što sistem nije imao snage da ih zaštiti od omalovažavanja.

Objelodanio politički uticaj

Javnost ne smije da zaboravi i ulogu Neđeljka Rudovića prilikom usvajanja seta medijskih zakona prošle godine, kada je objelodanio da su amandmani na izmjene Zakona o RTCG pisani u kabinetu Borisa Raonića, a ne u kabinetu Milojka Spajića Nakon toga, Rudović je ušao u otvoreni sukob sa premijerom, zbog čega ga je u Skupštini targetirao Vasilije Čarapić, nakon čega je i sa njim Rudović vodio javne polemike.

U tim amandmanima je traženo da se za generalnog direktora javnog servisa znatno spusti kriterijum - a to je da umjesto 10 godina radnog staža u VII1 stepenu stručne spreme, sada bude dovoljno svega pet. Na taj način se omogućilo Borisu

Raoniću da se ponovo kandiduje, međutim i posljednja prvostepena presuda suda o nezakonitom izboru Raonića govori da on radno iskustvo nije stekao u zakonitom mandatu. I prije novih zakona sudovi su smatrali da Raonić nema tada potrebnih10 godina radnog staža jer je diplomirao 2018. godine a za generalnog direktora je izabran 2021. Ono što je zabrinjavajuće iz te prepiske jeste i detalj da su komentari stigli na papiru sa logom RTCG. To je ostavilo dilemu da su ,,diktirani“ ili oktroisani iz uprave na čijem je čelu generalni direktor Boris Raonić, koji ni pored silnih presuda kojima je utvrđeno da je nezakonito izabran i reizabran, kao ni prigovora Savjeta Evrope, i dalje ostaje u fotelji najvećeg

- Sticajem okolnosti imao sam priliku da upoznam dio naše državne administracije. U različitim službama, od Direktorata za medije do sektora u drugim institucijama, Crna Gora ima mnogo učenih, agilnih, sposobnih i posvećenih ljudi. Da se oni pitaju odavno bismo ispunili sva mjerila za ulazak u EU – poručio je Rudović. Rudović je ostavku podnio nakon konsultativnih saslušanja kandidata za članove Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za medijske usluge.

vlada crne gore

Iako novi zakoni o medijima ne predviđaju saslušanja kandidata, već je uloga Administrativnog odbora ta da utvrdi listu kandidata koji ispunjavaju uslove i proslijedi Skupštini na usvajanje. Ipak, kandidati su se odazvali saslušanju, želeći da pokažu transparentnost i svoje viđenje rada u savjetima.

Skupšt I n S k I lav I r I nt I

Skupština Crne Gore je već dobila nekoliko upozorenja od tijela Evropske unije zbog opstrukcije izbora novih članova Savjeta Agencije za medijske usluge (AMU) i Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o vladavini prava za Crnu Goru za 2025. godinu istaknuto je da kašnjenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira.

Ukazali su da Skupština iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i da je odložila pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG. - Potpuno sprovođenje zakonodavnih poboljšanja uvedenih novim zakonima, uključujući transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba postići kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i puna nezavisnost AMU i RTCG – navedeno je u dokumentu EK. Predsjednik Skupštine An-

Pismo poslatko iz kabineta Spajića sa oznakom RTCG

medijskog javnog servisa u zemlji. Portal RTCG je juče, uz informaciju da je Neđeljko Rudović podnio ostavku objavio i da je između „Rudovića, nekadašnjeg urednika Vijesti i većine u Vladi postojao tihi sukob još od usvajanja seta novih medijskih zakona. RTCG piše i da je Rudović

tada zastupao stavove ND Vijesti i dijela nevladinog sektora, ne navodeći primjere takvog djelovanja. Boris Raonić već duže vrijeme vodi polemiku sa Vijestima, optužujući ih da vode kampanju protiv njega, zbog tekstova koje pišu o dešavanjima u medijskoj kući kojom rukovodi.

drija Mandić je tek 15. maja raspisao konkurs za tri člana Savjeta RTCG, iako je prema Zakonu o javnom emiteru to trebalo da učini u februaru Veoma spor tempo i odugovlačenje Skupština je pokazala i prilikom raspisivanja i utvrđivanja liste kandidata za članove Savjeta AMU. Već pola godine Savjet Agencije za medijske usluge nema kompletan sastav jer je predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog PEN Centra Rajku Todoroviću istekao mandat. Na neizbor članova je reagovala i Delegacija EU u Crnoj Gori. Pobjedi je prošlog mjeseca rečeno da su novi medijski zakoni bili ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Nakon upozorenja Evropske unije, Administrativni odbor je konačno utvrdio listu blagovremene prijave početkom ovog mjeseca, za članove oba savjeta.

Kanditati za dva člana Savjeta AMU su Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović kojeg je predložila CANU. Za članove Savjeta RTCG raspisan je konkurs za tri člana. Matica crnogorska je predložila prof. mr Janka Ljumovića, nevladine organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda Marijanu Camović-Veličković, a prijedlog Saveza sindikata Crne Gore je Nikola Tatar. Marijana Camović-Veličković je bila već u Savjetu RTCG, kao potpredsjednica, a njeno djelovanje i prisustvo je omogućilo javnosti da sazna što se dešava u toj medijskoj kući, koja se finansira iz državnog budžeta sa 20 miliona godišnje. Upozoravala je članove na nezakonitosti u radu, kao i na nezakonite izbore Borisa Raonića, što su potvrdili i sudovi kroz nekoliko presuda. Pojedinim članovima Savjeta se i sudi, nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. j. MartInovIć

Medijska zajednica osuđuje postupak supruge gradonačelnika Podgorice nazivajući ga apsurdom i traži da se prijave povuku, reakcije ne jenjavaju

Sloboda govora pod papučom Danijele Mujović

PODGORICA – Danijela Mujović neće odbaciti prijavu koju je policiji podnijela protiv novinarke Vesne Rajković-Nenadić, zbog komentara o papučama, za koji smatra da je uvredljiv. - Greote od oslobodilaca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fuš, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original – napisala je Rajković, uz skrinšot fotografije na kojoj je Mujović. Na tom postu su zaokružene papuče koje nosi Mujović sa natpisom Dior.

Rasprava o papučama i ko je u pravu uglavnom se odvija među analitičarima i novinarima koji prate ozbiljnije teme. Duško Kovačević, kolumnista se u svojoj objavi na društvenim mrežama osvrnuo na ovu situaciju, smatrajući da javne ličnosti moraju da imaju veći prag tolerancije. Danijela Mujović je na to odgovorila da nije u pitanju nikakav afekt.

- Neću povući prijavu jer vrlo dobro znam što radim. Dugo trpim onlajn nasilje i ovo je moja crvena linija - poručila je Popović-Mujović u objavi na društvenim mrežama, kao odgovor na post Kovačevića. Ona navodi da je novinarka, bez dozvole, preuzela njenu fotografiju sa privatnog profila i u javnoj objavi iznijela, kako kaže, uvredljive i ničim izazvane komentare.

- Ne pristajem na to da budem meta samo zato što sam supruga gradonačelnika. Ovo nije kritički novinarski osvrt, već klasično dodvoravanje određenim političkim strukturama. I da, možda sam sebi nacrtala metu ovim potezom, ali ako mi koje imamo glas ne progo-

Kako je post Vesne Rajković-Nenadić evidentna satira, Mujović bi zasigurno izgubila i da je tuži pred Evropskim sudom za ljudska prava u kome je praksa takva da to tijelo prepoznaje važnost satire kao oblik izražavanja koji je zaštićen članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima - sloboda izražavanja. Satira uživa posebno visok stepen zaštite, naročito kada se koristi u političkom, društvenom ili umjetničkom kontekstu

vorimo – ko će - istakla je ona. Novinarka i programska koordinatorka Insituta za medije će se u ponedjeljak javiti policiji, a postupak supruge gradonačelnika Podgorice je podijelio javnost.

Dok profesionalna udruženja tvrde da je ovo indirektni pritisak na slobodu govora, jer se koristi represivni aparat policija, laička javnost smatra da je Mujović u pravu, te da joj je ovim komentarom povrijeđen ugled.

DPNCG traži od policije i tužilaštva da prekinu farsu sa po-

Slaba zarada od ekskluzivnog salona

Mujović je dugo godina u modnom svijetu, jedna je od osnivačica Fashion connection, koji se održava preko 20 godina. Radila je i na televiziji Pink M, kao urednica i voditelja emisije o aktuelnostima iz svijeta šou-biznisa „City“.

Prema imovinskom kartonu njenog supruga, dostavljenom Agenciji za sprečavanje korupcije, ona je i vlasnica luksuznog GP contour centra, koji se bavi oblikovanjem tijela i njegom lica.

Prema podacima sa sajta company wall tokom 2024. godine, prihodi ove firme su bili 54.860,00

rashodi 51,969,00 a neto rezultat je bio 2098 eura. Prosječan broj zaposlenih je četiri, a prosječna zarada u ovom ekskluzivnom salonu je 558 eur. Prema podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, od marta prošle do marta ove godine, Danijela Mujović je u GP Contour zarađivala platu od 300 do 600 eura kao izvršna direktorica. Prihode je sticala i iz slobodne profesije. Ukupno je zaradila, prema podacima ASK-a za period u kojem se daju izvještaji, šest hiljada eura za godinu dana.

prava, supružnici javnih funkcionera, kada se sami izlažu medijima ili govore u javnosti o stvarima od javnog značaja, onda postaju djelimično javne ličnosti, te se granice mogućnosti i osvrta na njih šire.

APSURD REALNOSTI

nika. Zato nema razloga da ocjena na društvenim mrežama, o plagijatu ili originalu jednog skupocjenog brenda na nečijim nogama, izaziva toliku pažnju i troši resurse istražnih organa – poručili su iz ovog udruženja.

Ističu i da ako neko iz ODT ili CB Podgorica nije smio da rizikuje da se supruga važnog funkcionera naljuti na njega, vrijeme je da preispita svoje ponašanje.

- Svaki javni posao nosi odgovornost za (ne)donijete odluke – ističu profesionalni novinari.

zivanjem koleginice Vesne Rajković-Nenadić na saslušanje povodom njenog ironičnog komentara o odjevanju supruge gradonačelnika Podgorice, kako ne bi trošili državne resurse, odnosno novac građana, zbog neznanja, sujete ili straha pojedinaca.

Funkcija / Organizacija Tabela mjesečnih prihoda

VrstaMjeseci kada je ostvaren Neto iznos (po mjesecu) 9101112

7/25/25, 7:53 PM portal.antikorupcija.me:9343/acamPublic/izvestajDetails.htm?parent=pretragaIzvestaja&izvestajId=91629

Ukupan godišnji prihod Izvor prihoda Period obavljanja djelatnosti

SATIRA JE NEKAŽNJIVA, KAŽE ESLJP

III.2 Prihodi na osnovu članstva u radnim tijelima Radno Telo / Status / Naziv organaTabela mjesečnih prihodaUkupan godišnji prihodIzvor prihodaPeriod obavljanja djelatnosti

III.3 Prihodi, premije i dobici na osnovu drugog posla, djelatnosti, aktivnosti, rente ili drugih izvora

Naziv djelatnosti i aktivnosti / izvor prihoda Privredno društvo, ustanova, organizacija, slobodna profesija...

III.4 Prihodi na osnovu članstva u organima upravljanja naučnih nastavnih, kulturnih, umjetničkih, humanitarnih, sportskih ili sličnih udruženja

Danijela Mujović je u objavi na isntagramu mrežama priprijetila svima - ko je bude pomenuo na društvenim mrežama biće prijavljen. Ova prijetnja sa pozicije građanke Danijele Mujović bi bila na mjestu za one objave kojima se širi govor mržnje, uvrede ili dezinforma-

Tabela mjesečnih prihoda Ukupan godišnji prihod

Naziv udruženja OrganFunkcija Tabela mjesečnih prihoda Ukupan godišnji prihod

III.5 Prihodi na osnovu autorskih, patentiranih ostalih prava intelektualne svojine Vrsta prava Tabela mjesečnih prihoda Ukupan godišnji prihod

III.6 Prihodi članova zajedničkog domaćinstva

Ime prezime člana domaćinstva Naziv posla, djelatnost, funkcije odnosno izvora prihoda

Danijela Mujović GpContourcentar

Danijela Mujović Slobodnaprofesija

cije. Kako je post Vesne Rajković- Nenadić evidentna satira, Mujović bi zasigurno izgubila i da je tuži pred Evropskim sudom za ljudska prava u kome je praksa takva da to tijelo prepoznaje važnost satire kao oblika izražavanja koji je zaštićen članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima - sloboda izražavanja. Satira uživa posebno visok stepen zaštite, naročito kada se koristi u političkom, društvenom ili umjetničkom kontekstu. Ključni elementi koje Sud razmatra uključuju kontekst, ton i svrhu objave - naročito ako ne sadrži govor mržnje ili direktne uvrede. Takođe, prema mišljenju Evropskog suda za ljudska

Iz Društva profesionalnih novinara (DPNCG) poručuju nadležnima da su se nadali da su na primjeru novinara Brana Mandića shvatili da svaka prijava građana ne znači da je treba procesuirati i da postoji pravni instrument, koji tužioci moraju da znaju, a to je odbačaj prijave. Sindikat medija je u svom reagovanju na ovu aferu istakao da je situacija u kojoj je Rajković-Nenadić do te mjere apsurdna da je teško naći i riječi ali i teško prihvatiti da pored svih problema i kojima se nalaze crnogorski novinari i novinarke sad moramo da trošimo vrijeme i branimo se od napada na papuče Danijele Mujović. DPNCG, čija je članica Upravnog odbora i iskusna novinarka Vesna Rajković-Nenadić, ne podržavaju sijanje mržnje, uvrede, proganjanje i slično, na društvenim mrežama, kojih je u obilju. - Ali trošiti novac građana na ironični komentar na račun papuča supruge javnog funkcionera, zaista predstavlja samo gubljenje vremena, novca i povjerenja. Većina medija bavila se životnim stilom, pa i skupom garderobom, funkcionera bivših vlasti i njihovih najbližih srod-

Privredno društvo, ustanova, slobodna profesija, ostalo Tabela mjesečnih prihoda Ukupan godišnji prihod

VrstaMjeseci kada je ostvaren Neto iznos (po mjesecu)

Osnovna

VrstaMjeseci kada je ostvaren Neto iznos (po mjesecu)

Drugi prihod 1234 5678 9101112 200,00 200,00

Sindikat medija naglašava i činjenicu da je Mujović do sada već morala da shvati da je kao supruga jednog od, po rangu, vodećih crnogorskih političara izložena javnosti i da ta javnost ima pravo na komentar. - I Rajković-Nenadić ali i svaki građanin i građanka Crne Gore mogu, čak je i poželjno, da propituju sve ono što misle da treba. U ovom slučaju su na „meti“ bile skupe papuče zbog kojih je i podnijeta krivična prijava –poručili su iz Sindikata. Osvrnuli su se i na prijetnje koje je Mujović iznijela, da će tužiti svakoga ko je pomene. - Zbog toga je pozivamo da podigne stepen tolerancije ali i da prihvati da je sloboda govora pravo garantovano konvencijama i da je zaštita obrnuto proporcionalna pravu na privatnost, naročito osoba povezanih sa javnim funkcijama – poručuje ovo medijsko tijelo.

ZABRANA

POMINJANJA

Danijela Mujović je prekjuče objavila da će tužiti svakoga ko je pomene, fotografiše ili objavi neki post o njoj. - Razumijem da konačno živimo i punim plućima udišemo demokratiju. Ipak, neka odgovornost za rečeno, napisano i učinjeno mora postojati. Zato ću, ponavljam, i ovim završavam, svakoga ko me fotografiše, pomene, izbaci neovlašćeno moju fotografiju, bio bot ili ne, bilo na statusu ili komentarima, tužiti. Podstičem i sve vas, naročito žene da isto uradite. Ovoj se mržnji i targetiranju, sa koje god strane dolazila, mora jasno i glasno reći DOSTA VIŠE – poručila je Danijela Mujović. Društvene mreže nijesu mediji, i ne podliježu zakonima o medijima. J. MARTINOVIĆ

Vesna Rajković-Nenadić

Danijela Mujović

D. MIJATOVIĆ

PARIZ - Francuski predsjednik Emanuel Makron kazao je da će Francuska priznati Palestinu kao državu, usred rastućeg globalnog bijesa zbog gladi u Gazi, prenosi Frans pres. Makron je na platformi Iks objavio da će formalizovati ovu odluku na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru.

- Hitno je da rat u Gazi prestane i da se spasi civilno stanovništvo.

Francuski predsjednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u posljednje vrijeme rastuće nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi.

- S obzirom na istorijsku posvećenost pravednom i održivom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da Francuska prizna državu Palestinu. Mir je moguć - napisao je Makron. Takođe je objavio pismo koje je poslao palestinskom predsjedniku Mahmud Abasu u vezi sa ovom odlukom.

Izraelski i američki pregovarači su odlučili da napuste pregovore o prekidu vatre u Gazi u Kataru, a Vašington je optužio Hamas da „nije postupio u dobroj vjeri“. Hamas kaže da je iznenađen tom tvrdnjom, a izraelski izvor je insistirao da „nije došlo do kolapsa“ u pregovorima.

U međuvremenu, humanitarni uslovi u Gazi se brzo pogoršavaju. Palestinska agencija UN za izbjeglice upozorava da je svako peto dijete u gradu Gazi neuhranjeno – na sjeveru teritorije – i da se broj slučajeva povećava svakog dana.

Izrael i Hamas se međusobno krive za situaciju, dok humanitarne organizacije pozivaju Izrael da omogući da više pomoći stigne do ljudi na toj teritoriji, upozoravajući na masovnu glad.

Makron: Mir je moguć

Donald Tramp

na Francuska prizna državu Palestinu. Hitno je da rat

Emanuel Makron je objavio da će formalizovati ovu odluku na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru - S obzirom na istorijsku posvećenost pravednom i održivom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da Francuska prizna državu Palestinu. Hitno je da rat u Gazi prestane i da se spasi civilno stanovništvo – kazao je Makron

Francuska je najveća i najmoćnija evropska zemlja koja je priznala Palestinu. Sa Francuskom, palestinsku državnost sada priznaje ukupno 142 zemlje, prema podacima AFP-a,

stanovništvo – kazao je Makron

iako Izrael i Sjedinjene Države snažno odbijaju to priznanje. Prošle godine, Irska, Norveška i Španija priznale su palestinsku državu sa granicama koje su postojale prije rata na Bliskom istoku 1967. godine, kada je Izrael zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalim. Međutim, one su takođe priznale da te granice mogu biti promijenjene kroz eventualne pregovore o konačnom rješenju, te da njihova odluka ne umanjuje uvjerenje u temeljno pravo Izraela da postoji u miru i bezbjednosti. Oko 144, od 193, članice Ujedinjenih nacija priznaje Palestinu kao državu, uključujući većinu zemalja globalnog juga, kao i Rusiju, Kinu i Indiju. Međutim, samo nekoliko

od 27 članica Evropske unije to je učinilo – uglavnom bivše komunističke zemlje, kao i Švedska i Kipar.

Generalna skupština UN-a odobrila je faktičko priznanje suverene palestinske države u novembru 2012. godine, podizanjem njenog statusa u toj organizaciji sa „entiteta“ na „državu posmatrača koja nije članica“.

Francuska ima najveću jevrejsku zajednicu u Evropi, kao i najveću muslimansku populaciju u Zapadnoj Evropi, a sukobi na Bliskom istoku često izazivaju proteste i druge tenzije unutar Francuske.

Ministarstvo spoljnih poslova Izraela nije odmah komentarisalo ovu odluku.

Francuski ministar spoljnih

Tramp: Makron je dobar momak, ali njegova izjava o priznanju Palestine nema težinu

Američki predsjednik

Donald Tramp odbacio je kao nevažnu odluku predsjednika Francuske Emanuela Makrona da ta zemlja u septembru prizna državu Palestinu.

izjava – da će Francuska u septembru priznati palestinsku državu – nema težinu.

Netanijahu: Nagrađujete teror

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu osudio je odluku Francuske, jedne od najbližih izraelskih saveznica i članice G7, rekavši da takav potez „nagrađuje teror“. - Najoštrije osuđujemo odluku predsjednika Makrona da prizna palestinsku državu pored Tel Aviva, nakon masakra 7. oktobra. Takva odluka nagrađuje teror i rizikuje stvaranje još jednog iranskog posrednika, baš kao što je to bio slučaj sa Gazom - izjavio je Netanijahu. Ministar odbrane Izraela Izrael Kac opisao je odluku kao „sramotu i kapi-

poslova će sljedeće sedmice zajedno biti domaćin konferencije u UN o rješenju sa dvije države. Prošlog mjeseca, Makron je izrazio svoju „odlučnost da prizna državu Palestinu“ i zagovara širi pokret ka rješenju sa dvije države, paralelno sa priznanjem Izraela i njegovim pravom na odbranu.

Ova objava uslijedila je ubrzo nakon što su SAD prekinule pregovore o primirju u Gazi u Kataru, navodeći da Hamas nije pokazao dobru volju.

tulaciju pred terorizmom“. Dodao je da Izrael neće dozvoliti formiranje „palestinskog entiteta koji bi ugrozio našu bezbjednost i opstanak“.

ji je anektiran i Gazi, teritorijama koje je Izrael zauzeo u bliskoistočnoj ratu 1967. godine. Vlada Izraela i većina političke elite dugo su protiv priznanja palestinske države, a sada tvrde da bi to nagradilo militantne grupe nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. Izrael je ubrzo nakon rata 1967. anektirao istočni Jerusalim i smatra ga dijelom svoje prijestonice.

Prema njegovim riječima, ,,nesmotrena odluka samo služi Hamasovoj propagandi i unazađuje napore da se postigne mir“.

Tri miliona Palestinaca na toj teritoriji živi pod izraelskom vojnom upravom, dok palestinska uprava ima ograničenu autonomiju u urbanim centrima. Predsjednik

Donald Tramp izjavio je da je Emanuel Makron ,,dobar momak“, ali da njegova

- To što on govori je nevažno - rekao je Tramp. I američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da se SAD protive planu predsjednika Francuske.

- Ovo je šamar u lice žrtvama napada 7. oktobra 2023. godine - dodao je Rubio.

- Najoštrije osuđujemo odluku predsjednika

Makrona da prizna palestinsku državu pored Tel Aviva, nakon masakra 7. oktobra. Takva odluka nagrađuje teror i rizikuje stvaranje još jednog iranskog posrednika, baš kao što je to bio slučaj sa Gazom - izjavio je Netanijahu.

U posljednjim danima jača pritisak na Izrael. Ranije ove sedmice, Francuska i više od dvije desetine uglavnom evropskih zemalja osudile su Izrael zbog ograničavanja isporuka pomoći u to područje i zbog ubistva stotina Palestinaca koji su pokušavali da dođu do hrane.

Palestinci teže ka nezavisnoj državi na okupiranoj Zapadnoj obali, istočnom Jerusalimu ko-

Na Zapadnoj obali izgradio je veliki broj naselja, od kojih neka podsjećaju na prostrana predgrađa, u kojima sada živi više od 500.000 jevrejskih doseljenika sa izraelskim državljanstvom.

Benjamin Netanijahu

Priredila: R.

Jednom od optuženih iz grupe koja je švercovala cigarete ukinut pritvor nakon desetak dana provedenih u Istražnom zatvoru zbog drugog krivičnog djela

Jokiću izrečena

stana

PODGORICA – Srđanu

Jokiću, optuženom da je dio kriminalne organizacije Saše Pekića koja je švercovala cigarete, ukinut je pritvor nakon desetak dana provedenih u Istražnom zatvoru zbog drugog krivičnog djela, ali mu je izrečena mjera zabrane napuštanja stana, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Jokić je, podsjetimo, bio pušten na slobodu uz jemstvo od pola miliona eura, ali je po izlasku uhapšen na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Kako je Pobjedi ranije rečeno iz Višeg suda, prilikom napuštanja UIKS-a Jokić je priveden kod sudije za istragu koji mu je nakon saslušanja odredio pritvor do 30 dana. Međutim, ponovo je poslat u Istražni zatvor zbog sumnje da je počinio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.

Kako saznaje Pobjeda, riječ je o predmetu koji se takođe dovodi u vezu sa švercom cigareta.

Viši sud u Podgorici prihvatio je i jemstvo od 500.000 eura za okrivljenog Jokića, čime mu je bio ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine. Međutim, po izlasku iz Istražnog zatvora, Jokića su na kapiji, čekali službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i uhapsili ga zbog drugog krivičnog djela po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Prema ranijim saznanjima Pobjede, Viši sud je uvažio žalbu Jokićevog branioca kojom je zatraženo ukidanje pritvora, uz određivanje jem-

stva u iznosu od 557.445 eura uspostavljanjem hipoteke nad nepokretnostima. Podsjećamo, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine uhapšeni su Saša Pekić, Srđan Jokić, Goran Janketić, Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče. Policija je zbog pripadništva ovoj kriminalnoj organizaciji tragala i za braćom CicmilPetrom i Markom, koji su se predali 9. januara ove godine. Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu. Krajem juna, SDT je predalo optužnicu protiv Pekića, Jokića, Janketića, Glomazića, Backovića, Mijuškovića, Vučurovića i braće Cicmil zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.

Iz SDT-a je tada saopšteno da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica, ali i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.

Specijalni tužioci utvrdili su da su te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.

Iz SDT-a je ranije saopšteno da iz dokaza prikupljenih u

MISTERIJA BEZ ODGOVORA: Dvije godine nakon nestanka Kolašinca preuzelo Više tužilaštvo, snaha Vidosava zabrinuta i ogorčena što

,,Niko nam ništa kao da je u jamu

PODGORICA – Više državno tužilaštvo preuzelo je vođenje istrage nakon misterioznog nestanka Lakića Rakočevića (72) iz zaseoka Poljanice u Selima kod Kolašina, kome se svaki trag gubi 12. juna 2023. godine. Tada je Rakočević posljednji put viđen ispred kuće rođaka, na pet kilometara od vikendice u kojoj je živio sam.

istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine krijumčarili najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.

Protiv članova ove kriminalne organizacije, SDT je uporedo pokrenuo i finansijsku istragu i privremeno blokirao veliki broj nekretnina, a sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.

Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a okrivljenim službenicima policije Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prevozili nedozvoljeni teret.

Podsjećamo, Backović je hapšen i ranije zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, međutim nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe. jovana raiČeviĆ

Iako su za njim tragali mještani, rodbina, policija, vojska i Gorska služba spašavanja, ni dvije godine kasnije nema odgovora, a ni tragova.

Vidosava Rakočević, snaha nestalog Lakića, u razgovoru za Pobjedu iznijela je niz sumnji i zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena istraga.

- Zdrav čovjek, prav, nikad kod doktora nije išao. I onda nestane, bez traga, bez ičega - kazala je snaha Lakića Rakočevića, čiji nestanak i dalje obavija veo misterije.

Porodična drama počela je 12. juna 2023. godine kada je Lakić viđen posljednji put. Samački način života koji je vodio, bez upotrebe telefona i sa minimumom komunikacije sa rođacima, doveo je do toga da Lakićev nestanak bude primijećen tek tri dana kasnije – 15. juna 2023. kada je slučaj i prijavljen policiji.

– Policija i vojska tragali su danima. Kada su obustavili potragu, sve je stalo. Znala sam da, ako ga nijesu našli na putu, da ga je srce ubilo... Ili je nešto drugo bilo. Ali da ga nikada ne nađu, to ne mogu da prihvatim – kaže Vidosava.

Nema dana, kako je navela, da njena porodica ne pravi rekonstrukciju kretanja Lakića tog dana i ne razmišlja što mu se moglo dogoditi.

Lakić je 11. juna, kao član izborne komisije bio angažovan u mjestu Sela. Nakon glasanja, pošto je bilo kasno, nije otišao u svoju vikendicu u planini već je prenoćio kod kuma.

Sjutradan je, na putu ka kući, svratio i do rodbine. O tome svjedoči i videosnimak na-

pravljen mobilnim telefonom jednog od rođaka.

Tog ponedjeljka, u 13.40 časova

Lakić je telefonom pozvao sestru od strica i požalio se da ga boli noga jer se prethodne noći povrijedio. U jednom trenutku veza je prekinuta zbog problema sa dometom.

Zvao je i bratanića, Vidosavinog sina, popričao sa njim o rezultatima izbora, pa dogovorio da zajedno proslave drugo mjesto partije čiji je Lakić bio dugogodišnji član.

sumnja na ubistvo Vidosava kaže da je Lakić u vrijeme nestanka imao kišobran, štap, pištolj, telefon i novčanik, ali tokom potrage nijedan od ovih predmeta nikada nije pronađen.

Sumnja da je njen đever ubijen zbog novca, ali dokaza za to nema.

- Lakić nije volio da peče hljeb, pa je ovog rođaka molio da mu, kad dolazi na selo, iz Podgorice donese kilo hljeba. Rođak je to učinio i ovog puta. Pokucao je na vrata vikendice, ali mu niko nije otvarao. Prokomentarisao je u sebi ,,E, vala si rano legao“ nakon čega je otišao kući – priča Vidosava. Lakić je, kako je navela, znao rano da ode na spavanje, zbog čega rođak nije htio da ga uznemirava već je kesu sa hljebom okačio na vrata i otišao.

Narednog jutra, očekivao ga je na kafi jer je uvijek do tada, kada bi Lakić našao hljeb okačen na vratima, to bio znak da je došao u planinu.

- Prošlo je osam sati, a Lakića nije bilo. Padala je kiša tog jutra, ali je rođak znao da to nije bila prepreka za Lakića da dođe kod njega. Kad je već bilo pola deset, rođak je otišao pred Lakićevu vikendicu. Pošto se primakao i vidio da hljeb i dalje stoji na vratima, on se uznemirio. Odmah je pozvao mog muža –priča Vidosava.

Slučaj je prijavljen policiji, a do njihovog dolaska sjutradan, porodica je pretražila teren oko vikendice. Bez rezultata. bezuspješna potraga

Narednog dana krenula je potraga koja je trajala danima. Uključeni su bili policija, vojska, Služba zaštite i spašavanja,

- Uvijek je imao najmanje 5.000 eura kod sebe – kaže Vidosava i pojašnjava da je novac prihodovao od prodaje drva i svoje imovine. Nestanak Lakića prvi je primjetio rođak koji povremeno iz Podgorice dođe u vikendicu koja se nalazi nedaleko od njegove.

Agencija za zaštitu ličnih podataka dala zeleno svjetlo za uspostavljanje sistema

PODGORICA – Agencija za zaštitu ličnih podataka i ostali relevantni subjekti dali su zeleno svjetlo za uspostavljanje sistema video-nadzora na Cetinju, saopšteno je juče iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Ovaj potez Ministarstva dolazi nakon što je resorni ministar Danilo Šaranović potpisao odluku o uspostavljanju

Cetinje dobija video-nadzor

sistema video-nadzora na teritoriji prijestonice Cetinje, a sve u cilju unapređenja bezbjednosti građana i zaštiti njihove imovine.

- Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje čvrsto opredijeljeno da i u narednom periodu nastavi sa ulaganjem u projekte koji doprinose unapre-

đenju bezbjednosti građana, a video -nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira, istakli su u saopštenju. Kako dodaju, primjenom savre-

Istražni zatvor

Lakić Rakočević

Kolašinca Lakića Rakočevića (72), istragu porodica nije dobila nikakav odgovor

ništa ne javlja, jamu propao“

Gorska služba i mještani. Korišćeni su psi tragači, dronovi. U jednom trenutku, kaže Vidosava, oko 150 ljudi tragalo je za Lakićem.

Ispitani su svi svjedoci koji su imali informacije o njegovom kretanju, pregledane su kamere u lovištima i analizirani podaci sa baznih stanica. Obavljena su i poligrafska testiranja.

Vještak telekomunikacija odredio je koordinate mjesta sa kojeg je Lakić obavio posljednji poziv, nakon čega je to područje opet pretraženo, ali, kako navodi Vidosava, svi napori ostali su bez rezultata.

Lakićeva snaha ne krije razočaranje zbog, kako tvrdi, nedovoljne ažurnosti nadležnih institucija. –Niko nas više ne zove, niko ništa ne javlja. Kao da je u jamu propao – priča ona.

Zbog šoka koji je izazvao Lakićev nestanak, njegov brat, Vidosavin muž, preminuo je pola godine kasnije. To je dodatno pogodilo cijelu porodicu.

– Bio je zdrav čovjek, nikad kod doktora nije išao. Umro je od tu-

sistema kamera u prijestonici video-nadzor

menih tehnologija žele da doprinesu jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaće i obaveze tokom eksploatacije sistema video-nadzora u ovim gradovima. - Radna grupa je pripremi-

Bivši glavni specijalni tužilac stao u odbranu nekadašnjeg operativca ANB-a

PODGORICA – Penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je u nastavku odbrane pred Višim sudom bio kategoričan da je operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović „lagao Zvicera u interesu države“, dok je prikupljao ključne podatke o kriminalnim organizacijama.

Katniću se sudi jer je, kako se navodi u optužnici, kao pripadnik kriminalne organizacije koju je, prema stavu SDT-a predvodio zamjenik direktora Uprave policije Zoran Lazović, zloupotrebljavao položaj u korist pripadnika kavačkog klana, protiv kojih je svjesno izbjegavao da pokrene krivične postupke. Osim Katnića i Lazovića, na optužnici je i suspendovani tužilac Saša Čađenović, za kojeg se navodi da je postupao po nalozima Katnića.

Katnić tvrdi da je

Lazović lagao Zvicera u interesu države

ge. Djeca su izgubila jedinu sigurnost – kaže ona.

Pitanja bez odgovora

Porodica i dalje ne zna što se dogodilo. Sumnje i pitanja se gomilaju, a odgovora nema. Kako da nije pronađen nijedan dio njegove garderobe, ako je bio meta napada medvjeda, kako su neki od istražitelja pretpostavljali. Ako je imao moždani udar, kako je mogao da se udalji toliko da ni više od dvije godine od njegovog nestanka nema traga? – Put do kuće je nepristupačan, ali nije jama. To je trnje, šiblje. Čak ni ježu nije lako da prođe. Ali da nestane bez ikakvog traga, to je nepojmljivo – kaže Vidosava.

Nestanak Lakića ostavlja više pitanja nego odgovora. Istragu je sada preuzelo Više tužilaštvo u Bijelom Polju, koje vodi predmet o nestanku sa mogućim elementima krivičnog djela. Do danas, kako kaže Vidosava, zvaničnih odgovora nema, a porodica i dalje traži istinu. bojana roboviĆ

la projektni zadatak, a nakon što su ispunjeni svi neophodni uslovi donešena je i odluka o odobrenju lokacije za izgradnju infrastrukture za prijestonicu - kazali su iz MUP-a i poručili da u narednom periodu slijedi izrada tehničke dokumentacije na nivou glavnog projekta, nakon čega će se pristupiti implementaciji u skladu sa odobrenim budžetskim sredstvima. j. r.

Katnić je naglasio da su zahvaljujući podacima koje je donio Lazović spriječena planirana ubistva Marka Ljubiše zvanog Kan i Gorana Slovinića, ali i zaplijenjeno na hiljade paketa cigareta. Naveo je da su sve poruke koje je Lazović slao preko aplikacije „Skaj“, predstavljajući se kao saradnik kavačkog klana, bile operativno sredstvo za sticanje dokaza, a ne od raz stvarne kriminalne aktivnosti.

- Donio sam odluku da nema osnova da je Lazović počinio krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije. Sve što je radio, radio je za službu, kazao je Katnić. On je objasnio da je na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja i tada dostupnih dokaza zaključio da je Lazović djelovao isključivo u cilju prikupljanja obavještajnih podataka i o toj odluci obavijestio tadašnjeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića. Tokom izlaganja Katnić je izdvojio niz konkretnih akcija koje su, prema njegovim tvrdnjama, direktna posljedica Lazovićevog operativnog rada.

- Spriječena su ubistva pripadnika suparničkih kriminalnih grupa, zaplijenjene su cigarete na graničnom prelazu Jabuka, skrivene u cisterni, svi akteri su uhapšeni i pravosnažno osuđeni – kazao je Katnić. Dodao je da je zahvaljujući Petru Lazoviću otkriven magacin u Tuzima, gdje su pakovane i skladištene cigarete i zaplijenjeno 1.200 paketa cigareta u Luci Bar u avgustu 2020. Podsjetio je i na predmet „Kliker“ koji je formiran 2018. godine i obuhvatio je 28 osoba i dvije firme, među kojima i osam carinskih službenika koji su se teretili za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, mito i krijumčarenje nekoliko hi-

Bivši glavni specijalni tužilac je naglasio da su zahvaljujući podacima koje je donio Lazović spriječena planirana ubistva Marka Ljubiše zvanog Kan i Gorana Slovinića, ali i zaplijenjeno na hiljade paketa cigareta

ljada paketa cigareta. Katnić tvrdi da su svi ključni podaci u ovom slučaju dobijeni zahvaljujući Lazoviću, dok je još bio službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.

U 2019. godini, u okviru akcije „Zlatnik“, pokrenut je postupak protiv 11 osoba i dvije firme zbog pokušaja šverca cigareta u Srbiju. Godinu kasnije, na graničnom prelazu Ranče zaplijenjena je cisterna za prevoz gasa u kojoj se nalazilo 200 paketa cigareta. U 2020. godini formiran je još jedan predmet u vezi

sa švercom cigareta iz Luke Bar ka Srbiji i BiH, u kojem je procesuirano 12 lica. -Te godine uhapšen je i Zlatko Samardžić zbog krijumčarenja marihuane u Hrvatsku. U toj akciji zaplijenjeno je 500 kilograma marihuane, dok su dvije i po tone kokaina otkrivene u Hamburgu. Sve ove operacije izvedene su primjenom mjera tajnog nadzora (MTN) koje je odredio Viši sud u Podgorici, u tim slučajevima ključne podatke dao je upravo Lazović – kazao je Katnić i podsjetio da tada nije bilo „Skaj“

Lazović i Katnić ostaju u Istražnom zatvoru

Specijalno vijeće Višeg suda odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se ukine pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću.

Sud nije prihvatio ni prijedlog advokata Vasa Bečanovića da se bivšem specijalnom tužiocu Saši Čađanoviću ukine mjera zabrane napuštanja stana.

Specijalni tužilac Miloš Šoškić usprotivio se inicijativi da Katnić i Lazović budu pušteni iz pritvora, ukazujući da i dalje postoje zakonski razlozi za njihovo zadržavanje.

Advokat Piperović je zatražio od suda da se njegovim branjenicima omogući da, do okončanja postupka, borave sa porodicama.

– Molim vas, sve što možemo da uradimo i ispravimo u slučaju Lazovića i Katnića jeste da ih pustite da idu kod svojih porodica. Napravili biste stručno i profesionalno djelo – poručio je Piperović, naglašavajući da Katnić i Lazović nemaju namjeru da bježe i da su odlučni u namjeri da dokažu svoju nevinost. Oni su u pritvoru od aprila prošle godine, a terete se za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

komunikacije. U kontekstu borbe protiv organizovanog kriminala i sprečavanja ubistava Marka Ljubiše Kana, Gorana Slovinića i drugih, Katnić kaže da su brojni podaci – uključujući brojeve telefona i lokacije štek-stanova, potekli upravo od Lazovića.

Tokom 2021. godine, kako je naveo, procesuirani su najistaknutiji članovi kriminalne grupe „Kavač“, među kojima su Radoje Zvicer , Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, Radoje Živković i Duško Roganović. Katnić se u ovom dijelu pozvao na izjavu Milorada Žižića, iz koje, kako tvrdi, nesporno proizilazi da je Lazović u okviru službene radnje prikupljao informacije o njima. Govoreći o optužnici protiv njega, Katnić je izjavio da je tužilaštvo prikrivalo informacije o identitetima pojedinih korisnika „Skaj“ aplikacije, iako su im bili poznati. Komentarišući optužbe protiv bivšeg policijskog službenika Petra Lazovića, on je kazao da se sumnje temelje na nepotpunim i kontradiktornim podacima. On je naveo i da ne postoji nijedan dokaz za optužbu da je tokom novembra 2020. godine Ljubo Milović, kao službenik Uprave policije, navodno prodao najmanje šest kilograma kokaina Petru Lazoviću za 31.000 eura. - Ipak, nije pronađen nijedan gram kokaina, nema svjedoka koji bi to potvrdili, nema oduzete droge, niti pisanih tragova. Čak i da se to dogodilo, što nije slučaj, radilo bi se o individualnoj aktivnosti, a ne o djelovanju u okviru organizovane kriminalne grupe - kazao je Katnić. Suđenje se nastavlja 10. septembra. b. roboviĆ

Vidosava Rakočević

Sa suđenja

r eg IOna L n I vOd OvOd : Hidrološka situacija na lokalnim izvorištima loša, čeka se dozvola za izgradnju postrojenja

Opštine traže čak 130 posto veće količine vode od ugovorenih

Analize su ukazivale da će dodatne količine vode, 100 l/s, iz budućeg postrojenja biti neophodne za potrebe urednog snabdijevanja tokom avgusta. Međutim, trenutna situacija ukazuje na to da će nam ove količine biti potrebne i prije. Postrojenje će prerađivati vodu koja će se zahvatati iz područja neposredno pored izvorišta „Bolje sestre“– saopšteno je iz Regionalnog vodovoda

PODGORICA – Maksimalne isporuke vode, tokom jula i avgusta iz regionalnog vodovodnog sistema, u proteklih 15 godina, bile su između 800 i 900 1/s. Isporuke u junu ove godine pokazatelji su da je hidrološka situacija na lokalnim vodoizvorištima loša i da se mogu očekivati zahtjevi za dodatnim isporukama –navedeno je u informaciji o aktivnostima za poboljšanje vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja u toku ljetnje sezone 2025. godine koju je pripremio Regionalni vodovod, a usvojila Vlada.

Kako dodaju, analize svih parametara su ukazivale da će dodatne količine iz planiranog postrojenja biti neophodne za potrebe urednog snabdijevanja tokom avgusta. – Međutim, trenutna situacija ukazuje na to da će nam ove količine biti potrebne i prije, jer lokalni vodovodi u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju konstantno potražuju veće količine, koje već sada iznose 130 posto više od ugovorenih.

POSTROJENJE

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode kapaciteta 100 litara u sekundi je prepoznata kao kratkoročno rješenje da se za ljeto 2025. godine

obezbijede dodatne količine vode, uz vođenje računa da se ne utiče negativno na rješenja koja bi obezbijedila dugoročnu održivost vodosnabdijevanja. Prerađivaće vodu koja će se zahvatati iz područja neposredno pored izvorišta „Bolje sestre“ iz kojeg se snabdijeva regionalni vodovodni sistem, a za koje su analize pokazale da ima slične karakteristike. U informaciji se navodi da je oprema za postrojenje nabavljena, deponovana, te da se čeka građevinska dozvola.

Da je postrojenje neophodno pokazalo se u ljeto 2024. kada, usljed pada izdašnosti, nije bilo dovoljno vode iz izvorišta ,,Bolje sestre“ da bi se isporučile sve zahtijevane količine. Vlada je za postrojenje uplatila 577.000 eura Regionalnom vodovodu još 2023. godine, ali ta investicije nije sprovedena za sezonu 2024. usljed organizacionih problema u Regionalnom vodovodu što je rezultiralo nedostatkom vode za piće na Crnogorskom primorju.

DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je od početka rada na izgradnji vodozahvata „Bolje sestre“, a naknadno i u fazi eksploatacije, povremeno mjerio izdašnost izvorišta. – Od 2015. godine vršena su frekventnija mjerenja protoka na prelivu vodozahvata izvorišta, odnosno rađen je

veći broj mjerenja u ljetnjim i jesenjim mjesecima - periodima najmanjeg prihranjivanja, kako bi se obezbijedio veći stepen pouzdanosti podataka koji ulaze u analizu trenda izdašnosti. Mjerenja protoka radi Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, kao institucija ovlašćena za tu vrstu ispitivanja. Posebno treba naglasiti da je Regionalni vodovod u obavezi da redovno mjeri zahvaćene količine vode, dok se mjerenje izdašnosti izvorišta vrši prema utvrđenom programu koji donosi Vlada na prijedlog Ministarstva nadležnog za poslove voda. Ipak, svjesni činjenice da je pored praćenja fizičko-hemijskih i bioloških karakteristika vode, odnosno kvaliteta, za savjesno upravljanje izvorištem, neophodno i praćenje kvantitativnih parametara (izdašnosti), Regionalni vodovod je inicirao i o svom trošku sprovodio praćenje izdašnosti izvorišta, zahvaljujući čemu sada postoji baza podataka o ovim parametrima od 2005. godine (kada su vršeni istražni radovi i dok nije bila donijeta odluka o izboru izvorišta „Bolje sestre“ za regionalno vodosnabdijevanje do 2025. godine – navedeno je u informaciji. U periodu istražnih aktivnosti, koje su prethodile izgradnji vodozahvata, mjerena je izdašnost izvorišta u prirod-

Berane: Eko-šah trajaće pet dana

nom okruženju, odnosno pod prirodnim uslovima uticaja na izdašnosti izvorišta (nivo vode u jezeru, nadmorska visina isticanja i sl.). U tom periodu (2005-2009) konstatovana je prosječna izdašnost od 2.200 do 2.600 l/s, u zavisnosti od toga da li je mjerenje rađeno u ljetnjem ili zimskom periodu. – Međutim, već nakon izgradnje objekta vodozahvata, kojim je promijenjen prirodan režim isticanja izvorišta, dolazi do pada u mjerenim količinama, jer je kota isticanja podignuta za oko 1,5 m u odnosu na period prije izgradnje. Naime, kako je izdašnost izvorišta uslovljena i uslovima isticanja vode, to se podizanjem kote isticanja ista prigušuje u određenoj mjeri (uspor). Iz tog razloga je prvo mjerenje na prelivnom pragu vodozahvata pokazalo prividan pad u izdašnosti izvorišta na 2.000 l/s, a naknadna mjerenja u periodu 2010-2011 pokazala su da tako mjerena izdašnost izvorišta iznosi oko 1.700 – 2.000 l/s. Nažalost, mjerenja u 2013. i 2014. godini nijesu sprovođena, pa u tom smislu ne postoje mjerljivi podaci, ali su od 2015. godine nastavljena. Već u 2015. godini je konstatovan značajan pad u protoku (14001700 l/s), a nakon tog perioda je nastavljen trend pada, da bi 5. septembra 2020. godine na prelivnom pragu izmjeren protok od 334 l/s, a 9. avgusta 2021. godine od svega 265 l/s.

EKSPLOATACIJA

Taj trend je u prethodne tri godine u određenoj mjeri usporio. – Aktivnosti koje su rezultirale značajnom smanjenju eksploatacije šljunka iz korita rijeke Morače usporile su pad izdašnosti. Dodatno, u posljednje dvije godine Regionalni vodovod je finansirao izgradnju privremenih nasipa, koji su tokom avgusta u određenoj mjeri zaustavljale dodatni pad izdašnosti ili bolje reći poboljšavale su mogućnost zahvatanja vode iz vodozahvata Bolje sestre. Predmetna mjera je sprovođena na osnovu preporuka tehno-ekonomske analize koja je izrađena za potrebe rješavanja pitanja pada izdašnosti izvorišta. Ta mjera je, zajedno sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje vode, predložena kao hitna mjera – navedeno je u informaciji.

D. ŠAKOVIĆ

„Matirajmo otpad“ od 28. jula do 1. avgusta

BERANE – Šahovski klub „7. oktobar“ poziva ljubitelje šaha, ekologije i dobre energije da se pridruže jedinstvenom kampu koji spaja igru i svijest –,,Eco-Chess Camp Berane 2025“ koji se održava od 28. jula do 1. avgusta. – U duhu našeg motiva „Matirajmo otpad“, tokom pet dana u Beranama organizujemo šahovsko-ekološke susrete s ciljem promocije šahovske igre i jačanja ekološke odgovornosti – saopštili su organizatori. Šahovski segment kampa čine: edukacija, kvizovi i rejtingovani turnir mladih. Instruktori su velemajstor Nikola Đukić i intermajstor Aleksandar Tomić. Biće organizovani viši, napredni i osnovni šahovski kursevi. Ekološki segment kampa obu-

hvata časove ekologije, interaktivna predavanja i prezentacije. Agencija za zaštitu životne sredine predstaviće Jasikovac – „Mala škola velikih prirodnih ljepota“. Predavanja će održati Jelena Kovačević („Oprezno sa hemikalijama“), Sanela Metjahić (LIFE program za zaštitu životne sredine), prof. dr Andriela Vitić-Ćetković (Ekologija, turizam i klimatske promjene), Aleksandar Perović (Upravljanje otpadom u praksi nevladinog sektora) i prezentacije eko-ambasadora sjevera Crne Gore. Planirani su tematski kvizovi s nagradama i uključivanjem učesnika putem QR-koda. Svečano otvaranje manifestacije je u ponedjeljak 28. jula u 10 h u Domu učenika i studenata Berane. C. G.

BIJeLO POLJe: Ljubitelji atletike dočekali

BIJELO POLJE – Na gradskom stadionu u Nikoljcu stavljena je u funkciju rekonstruisana atletska staza. Za izgradnju četiri hiljade kvadrata staze sa tartan podlogom utrošeno je 250.000 eura. Predsjednik opštine Petar Smolović kazao je će da nakon 35 godina profesionalni sportisti u Bijelom Polju imati kvalitetnije uslove za trening. Najavio je da će se napraviti kompromis kako bi i građani amateri - rekreativci mogli da koriste stazu. Direktor JU Centar za sport i rekreaciju Marko Maslovarić podsjetio je da će stazu od osam do 13 i od 17 do

20 časova koristiti sportisti. – Staza će inače biti otvorena od šest do 23 sata za fizičke aktivnosti i apelovao bih na građane da poštuju termine, kako bismo sačuvali stazu i koristili je oni kojima je namijenjena, a to su sportisti – rekao je Maslovarić i pozvao djecu da zakorače na tartan i sanjaju velike sportske snove. Čestitke sportistima u ime Atletskog kluba Jedinstvo uputio je Osman Erović, navodeći da je dosanjan dugogodišnji san. – Bijelo Polje je grad sporta i atletike. Ovo je nešto što je trebalo gradu i atletici. Planiramo da omasovimo ovaj sport – poručio je Erović. B. Č.

KOŠTaLa 250.000 eUra: Tartan staza

USPOren negaTIvnI Trend Pada IZdaŠnOSTI: Izvorište „Bolje sestre“

CETINJE: Mještani sela Ugnji, Vrela, Obzovica i Očinići razočarani sporom reakcijom nadležnih

CETINJE – Mještani sela Ugnji, Vrela, Obzovica i Očinići, koji uzaludno pokušavaju da nađu način da riješe problem lutajuće stoke koja uništava njihovu imovinu, ni nakon dva sastanka sa predstavnicima Komunalne policije, Veterinarske inspekcije, ali i načelnikom OB Cetinje Miljanom Ćirovićem, do rješenja nijesu došli. Blokadu saobraćajnice Cetinje - Budva najavljenu za 28. jul odgodili su za 5. avgust, a put će, kažu, blokirati ako se za to izjasni većina mještana.

U međuvremenu, kao što su najavili, o problemu su informisali Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori.

GODINAMA TRPE

ZULUM

Ivo Drecun, jedan od mještana, kaže da su se na takav korak odlučili jer trpe zulum, a niko ne pokušava da ih zaštiti. – Predmet našeg obraćanja je potpuni haos koji vlada u oblasti organizovanja poljoprivrede u Crnoj Gori. Kako je EU veoma značajan donator u ovoj oblasti, a cjelokupni agrosektor veoma uređen u svim zemljama EU, smatramo da bi trebalo da budete informisani, a mi se nadamo i uključeni u problem uzgajanja stoke, posebno na teritoriji opština Cetinje i Budva. Naime, dugi niz godina Stevo Kapa, uzgajivač stoke, bez ikakvih uslova (štala, hrana, voda) drži više od 150 grla na otvorenom prostoru sela Ugnji, Vrela, Obzovica, Brajići i na području Paštrovića, koje je od njegovog gazdinstva udaljeno 20 kilometara. Stoka nama mještanima svakodnevno čini štetu ugrožavajući naše živote (radi se o poludivljoj stoci) i imovinu. Takođe, ova se stoka bez ikakvog nadzora kreće glavnom magistralnom saobra-

O problemu lutajuće stoke informisali Delegaciju EU

Mještani u pismu navode da su se na takav korak odlučili jer obraćanje nadležnim lokalnim i državnim organima nije dalo rezultate. Ističu da trpe zulum od sugrađanina koji drži više od 150 grla na otvorenom prostoru njihovih sela i na području Paštrovića, koje je od njegovog gazdinstva udaljeno 20 kilometara. Stoka im, kažu, pravi štetu, ugrožava bezbjednost ali ne samo njima već i učesnicima u saobraćaju jer se kreće magistralom

ćajnicom Cetinje–Budva–Petrovac direktno ugrožavajući bezbjednost (već je registrovano desetak saobraćajnih nesreća) svih učesnika u saobraćaju. Istovremeno, ova stoka boravi na najatraktivnijim turističkim lokacijama u Budvi (Sveti Stefan, Hotel ,,Maestral“, plaže...). Problem je i zdravstveno sanitarni i smatramo da je sistemski – naveli su, pored ostalog, u dopisu koji su potpisali Drecun i Savo Martinović Podsjećaju u dopisu i da su se u proteklih nekoliko godina , koliko ovaj problem traje, obraćali skoro svim crnogorskim

Zakon štiti životinje

– Svi pokušaji nas mještana, ali i Komunalne policije Cetinja, da se riješi problem stoke koja se kreće bez nadzora, ne daju rezultate. Posljednje što nam je rečeno, na sastanku održanom u četvrtak, jeste da je vlasnik privatne kompanije ponudio da iznajmi svoj prostor, koji se nalazi na putu Cetinje - Budva. Tu bi stoka koja bude nađena bez nadzora, uhvaćena na javnim putevima, mogla biti smještena, kao što je to slučaj u Ulcinju, ali sad je problem prvo nađi adekvatan kamion i obučenog vozača, kako bi se stoka transpor-

TIVAT – U Tivtu trenutno boravi 9.343 turista, što je jedan odsto manje u odnosu na prošlu godinu. Najveći broj gostiju dolazi iz Srbije i Rusije. Zabilježen je pad broja gostiju u privatnom smještaju, ali je istovremeno zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, a bolja je i naplata nautičke takse – rekla je direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević na sjednici Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Tivtu.

institucijama - počevši od lokalnih samouprava Cetinja i Budve, komunalnih policija Cetinja i Budve, Uprave policije, Uprave za bezbjednost hrane, preko Veterinarske inspekcije, do suda i tužilaštva, ali da su izostale bilo kakve reakcije. Ipak, Drecun ni nakon dopisa dostavljenog Delegaciji EU u Crnoj Gori nije optimista da će problem biti riješen. – Kao i prije pola godine, i prije godinu, i prije pet godina priča se ponovo razvodnjava. Rješenja nema na vidiku. Nadležni iz lokalne uprave prijestonice, odnosno Komunalna inspekcija, pokušavaju na sve načine

tovala do tog prostora. Ima mnogo problema, a jedan od njih je što zakon štiti životinje - one smiju biti sakupljene sa javnih površina, ali ne i sa naših privatnih imanja gdje nam godinama pravi štetu. Dakle, sve ukazuje da problem neće biti cjelovito riješen - ispričao je Ivo Drecun.

da nam pomognu, ali su i njima ruke vezane - kazao je Drecun. On je u ponedjeljak podnio i krivičnu prijavu protiv vlasnika stoke. Tada su predstavnici mještani sela Ugnji, Vrela i Obzovica imali sastanak sa načelnikom Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Miljanom Ćirovićem. Tada im je najavljeno da će angažovati firmu koja će sakupljati ,,ničiju“ stoku i odvoziti je u karantin. U međuvremenu, lokalna uprava prijestonice treba da obezbijedi uslove za to – osim angažovanja firme da nađe kamion, da zakupi prostor u kojem će držati životinje do smještanja u karantin.

MIŠLJENJE

OMBUDSMANA

Ombudsman je, postupajući po primjedbama mještana budvanskih naselja Brajići, Bečići, Sveti Stefan, Reževići, Petrovac i Buljarica, zbog problema lutajućih goveda, u septembru 2022. godine konstatovao da je došlo do kršenja člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te upozorio Opštinu Budva,

TIVAT: Koordinacioni tim za praćenje turističke sezone

Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju te opštine, Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede. – Sve veći broj lutajućih goveda predstavlja značajan problem za javno zdravlje i dobrobit ljudi i životinja. Opasnost koja prijeti građanima, stvarna je i ozbiljna, i sve institucije moraju sa dužnom pažnjom da se njome pozabave. Ignorisanje potrebe zajedničkog pristupa u rješavanju ovog pitanja i nerazumijevanje i nesagledavanje svih okolnosti konkretnog slučaja, kao i odsustvo zajedničkog djelovanja, što predstavlja njihovu zakonsku obavezu, može imati za posljedicu vođenje postupaka i utvrđivanje odgovornosti dr-

žave ne samo na nacionalnom nivou, već i pred Evropskim sudom za ljudska prava, Sud je već utvrđivao povrede pozitivne obaveze države da garantuje i zaštiti pravo podnosilaca predstavki na poštovanje njihovog tjelesnog i psihičkog integriteta zbog neadekvatnog rješavanja permanentnog problema lutajućih životinja kao što je to urađeno u slučaju Georgel and Georgeta Stoicescu protiv Rumunije – piše u rješenju ombudsmana. Problem lutajuće stoke imali su ranije Budva i Tivat. Riješen je na sličan način kao što planiraju da ga riješe na Cetinju. Sakupljanjem životinja sa javnih površina koje su potom transportuju u karantin u Spuž.

J. ĐUKANOVIĆ – PETROVIĆ

Ona je dodala da brojke potvrđuju veću disciplinu u prijavi gostiju, ali da istovremeno ne oslikavaju stanje koje je uočljivo na terenu – gostiju je u gradu, na plažama i u ugostiteljskim objektima manje od očekivanog. Od početka godine na aerodromu Tivat opsluženo je 651.000 putnika, što je 18 od-

sto više u odnosu na prošlu godinu, a juče je kroz aerodromsku zgradu prošlo rekordnih gotovo 12.000 putnika – podaci su koje je predočio direktor tivatske vazdušne luke Ivan Rakočević. On je kao izazov u radu naveo činjenicu da na prilazu aerodromu još traju građevinski radovi na izgradnji bulevara, ali i poručio da je

organizacija rada na aerodromu zadovoljavajuća, a stanje funkcionisanja redovno. Redovno stanje na aerodromu Tivat potvrdili su i iz ispostave Granične policije, ali i iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor. Iz ovog opštinskog organa redovno vrše kontrolu taksi prevoza i za sada je izrečeno pet kazni, a

nelegalno taksiranje je u značajnoj mjeri suzbijeno. Sastanku Koordinacionog tijela kojim predsjedava predsjednik opštine Željko Komnenović prisustvovale su i predstavnice Direktorata za inspekcijske poslove Ministarstva turizma, direktorica Maja Pešić i koordinatorka za Tivat Darka Radulović. One su

istakle da su subjekti inspekcijskog nadzora u Tivtu uredni, te da je do sada izdato prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.000 eura što je manje u odnosu na isti period prošle godine. Najveći broj nepravilnosti utvrđen je u dijelu pribavljanja radnih dozvola za radno angažovana lica. Iz Vodovoda i kanalizacije Tivat ističu da je snabdijevanje vodom uredno. Na sastanku se moglo čuti da je ViK Tivat juče zabilježio rekordnu potrošnju vode, do sada najveću evidentiranu. C. G.

UGROŽAVA BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA: Stoka na putu

Dopis mještana EU

PRIVATNA ARHIVA

SVJETSKA BAŠTINA IZMEĐU ZAŠTITE I INVESTITORA

Ne stišava se bura, 65 organizacija traži smjenu ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne

Betonizacija prijeti i ,,nevjesti

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca traži smjenu

Radunovića smatrajući da na čelu pomenutog resora ,,ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo, i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor, ali i javni interes građana Crne Gore“

PODGORICA - Ne stišava se ,,bura“ oko izjave ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da bi najbolje bilo organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li i dalje treba ostati na listi UNESCO. Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca zatražila je smjenu ministra Radunovića. Jedinstveni su u stavu da ,,budućnost Boke Kotorske ne smije da zavisi od kratkovidih šema ispletenih oko loših praksi planiranja i izgradnje, brze zarade, i pogrešnog tumačenja pojma razvoja“.

Podsjetimo, posljednje zasijedanje Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, održano je u Parizu ovog mjeseca i na njemu se raspravljalo i o stanju očuvanosti prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora. Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti. U usvojenim odlukama Komiteta od Crne Gore se izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine.

Ozbiljno sagledati alarmantno stanje prirodnog i kulturno-istorijskog

TRAŽE OSTAVKU

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca traži smjenu Radunovića smatrajući da na čelu pomenutog resora ,,ne smiju biti osobe koje, očigled-

Ne bi me iznenadilo da je sve ovo dio šireg plana, neka vrsta maskirovke, fleške, skretanje pažnje dok se u pozadini odvija nešto ozbiljnije i opasnije. Ovim potezom Slaven Radunović se svrstao među nosioce anticivilizacijskih vrijednosti.

A u Crnoj Gori to je najteža disciplina za postići – istakao je Ivanović Mladen Ivanović

no, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo, i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor, ali i javni interes građana Crne Gore“. Oni pozivaju Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu.

- Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj - ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Cr-

noj Gori. Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima - istakli se u saopštenju.

Prema njihovoj ocjeni, mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na

temeljima lošeg planiranja. - Jasno nam dolaze poruke od strane struke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora. Krajnji je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima Crne Gore i cijelom čovječanstvu - ističe se u saopštenju. Oni navode da argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice.

- Odustajanje od statusa UNESCO svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte. Takođe, to je i direktni poziv na kršenje Ustava Crne Gore čiji član 9 propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom - ističe se u saopštenju.

OPASNOST

Reditelj Mladen Ivanović za Pobjedu je kazao da je ,,padom DPS-a baza ostala netaknuta“.

- Došli su samo novi, gladni i željni da naplate sve ono što prethodni nijesu stigli. Ne treba da nas iznenadi što je jedinstveni DPS svojevremeno jurišao na UNESCO zaštićeni Dubrovnik, dok se novi ,,oslobodioci“ zalijeću na Kotor i Boku. Riječ je o istoj svijesti, istom mentalnom sklopu. Kapitalizam i nacionalizam ruku pod ruku. U toj slici, borba protiv DPS-a ispada uzaludna jer su došli isti sa kraćim rokom za otimačinu. Svakoga ko se usudi da ih kritikuje, sada proglašavaju za ,,milogorca“, ,,komitu“, ili ,,izdajnike“, iako

Zagarčanin: Država se pretvara u lakrdiju

Arheolog Mladen Zagarčanin smatra da izjava ministra Radunovića još jedan dokaz da se ,,država pretvara u lakrdiju, a njeni glasnogovornici u lakrdijaše koji ne razumiju suštinu očuvanja naše prirodne i spomeničke baštine i samog postojanja UNESCO

i benefita koje donosi“. - Razlog tome je svakako sinergija neznanja i interesa, gdje se u bezrazumnom pozivu na referendum daje signal budućim investitorima i građevinskim mešetarima kako se sprema teren za ono što je već započeto Kostajnicom, Verigama,

dobro znaju da smo mnogi od nas bili na ulicama prije nego su se osnovali. Podsjetimo se: firma Slavena Radunovića više puta se spominjala da oprema prostorije državnih institucija. I to odmah nakon njegove čuvene izjave iz 2015. godine, poslije koje su desetine hiljada građana Crne Gore, uključujući i mene, bile izložene nikad većoj količini bačenog suzavca. Slaven je tada vlastima poručio da imaju još 10 minuta ili kreće sukob. Sjetimo se, Ranko Krivokapić mu je tada odobrio ulaz na sporedna vrata, a on je to kategorički odbio. Tada su ,,kapuljače“ počele da rade. Uigrani scenario projektovane desnice. Ne bi me iznenadilo da je sve ovo dio šireg plana, neka vrsta maskirovke, fleške, skretanje pažnje dok se u pozadini odvija nešto ozbiljnije i opasnije. Ovim potezom Slaven Radunović se svrstao među nosioce anticivilizacijskih vrijednosti. A u Crnoj Gori to je najteža disciplina za postići – istakao je Ivanović. POGREŠAN SMJER Doktorantkinja u oblasti urbanizma, Sonja Dragović, članica grupe KANA/ko ako ne arhitekt, kazala je za Pobjedu da u osnovi prijedloga ministra Radunovića, da o ostanku Kotora na UNESCO listi treba odlučiti na referendumu, ,,leži lažan, iskonstruisan izbor između razvoja i zaštite - kao da je jedno moguće samo ako se drugo napusti“.

- Ključno je da shvatimo: nije pitanje da li želimo razvoj ili zaštitu, već kakav razvoj želimo, i za koga. Već godinama svjedočimo tome kako se Boka mijenja na gore pod pritiskom intenzivne gradnje, i sada nam ministar kaže da bi samo trebalo nastaviti put u tom, osvjedočeno pogrešnom smjeru: da bi rast tržišta nekretnina trebalo da prevagne nad međunarodnom obavezom Crne Gore da čuva područje Boke Kotorske kao dio svjetske baštine. No, zaštita nije suprotnost razvoju; ona jeste razvoj kakvom bi trebalo da težimo: dugoročni, promišljeni, koji vodi računa o prostoru tako da ga mi mo-

Mamulom (prije svega), Jadran Perastom i mnogim drugim slučajevima prodaje naše države. Ovakav, blago rečeno, populistički odnos prema jednom od najljepših prirodnih i kulturnih dragulja u svijetu je bez presedana, i ogoljuje, do srži, nepobitnu istinu da nas vode nestručni i rekao bih zlonamjerni. Ukoliko se u budućnosti dozvoli i pomen na ovakvu ideju, a ne njena

Posljednje djelo Borislava Pekića - ,,Sentimentalna povest britanskog carstva“ predstavljeno u dvorištu Galerije ,,Risto Stijović“

imovine Slavena Radunovića

,,nevjesti Jadrana“

žemo koristiti danas, ali da ga mogu koristiti i ljudi koji će ovdje živjeti za vijek ili dva - istakla je Dragović.

Prema njenim riječima, obaveza zaštite od nas traži da budemo posvećeni traženju najboljih mogućih i nužno kompleksnih, a ne lakih i brzih rješenja.

- Na primjer, teza da će Boka ostati saobraćajno zagušena bez izgradnje mosta na Verigama, koju je ministar takođe iznio, proizvoljna je i neutemeljena. Nikakav drugi, održiviji model saobraćajne mobilnosti u Bokokotorskom zalivu - koji bi uključio redovan i pouzdan javni prevoz, brodske linije, pješačke i biciklističke trase, ili ograničenja automobilskog saobraćaja - nikada nije ozbiljno razmatran, a kamoli implementiran. Pitanje je, dakle, ne da li smo ,,osuđeni“ na stagnaciju bez gradnje, nego zašto jedini odgovor koji se nudi dolazi iz vizije intenzivne i invazivne gradnje po svaku cijenu - rekla je Dragović. Ona je naglasila da u vremenu klimatskih promjena i sve izraženijih ekoloških kriza koje već godinama osjećamo na sopstvenoj koži, odgovoran odnos prema prostoru je doslovno pitanje opstanka. - Zato budućnost Boke Kotorske ne smije da zavisi od kratkovidih šema ispletenih oko loših praksi planiranja i izgradnje, brze zarade, i pogrešnog tumačenja pojma razvoja. Razvoj je briga o globalno važnom prostoru koji imamo privilegiju da naseljavamo, razvoj je briga o dugoročnoj dobrobiti za-

realizacija ili početak realizacije, mi smo kao društvo u bezdanu jer se i najznačajnije svjetske organizacije ovdje preispituju kobajagi „demokratskim“ metodama - referendumom, što je u ovom slučaju sinonim za neznanje, interese, nestručnost, bahatost i nepoštovanje osnovnih međunarodnih smjernica bez kojih ne možemo biti dio civilizovanog svijeta - istakao je Zagarčanin.

U osnovi prijedloga ministra Radunovića, da o ostanku Kotora na UNESCO listi treba odlučiti na referendumu, ,,leži lažan, iskonstruisan izbor između razvoja i zaštite - kao da je jedno moguće samo ako se drugo napusti“. Ključno je da shvatimo: nije pitanje da li želimo razvoj ili zaštitu, već kakav razvoj želimo, i za koga - kazala je Dragović

jednice, razvoj je briga o zaštiti ekosistema u kojem živimo. Rast indeksa izgrađenosti nije razvoj, mada se uporno želi tako predstaviti. Nadamo se da će se Vlada jasno i odgovorno odrediti prema obavezama koje imamo po Konvenciji o svjetskoj baštini, čija je ova država potpisnica, i da će se konačno krenuti ozbiljno u uređivanje sistema upravljanja zaštićenim područjem, umjesto da se od njega odustaje. Referendum o ostanku na UNESCO listi nije demokratski iskorak - to je pokušaj da se odgovornost institucija prebaci na građane, bez pružanja pune slike o dugoročnim posljedicama takve odluke – istakla je Dragović.

PREKOMJERNA

URBANIZACIJA

Iz EXPEDITIO Centra za održivi prostorni razvoj za Pobjedu su kazali da na problematično stanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora ukazuju već godinama predstavnici struke i nevladinih organizacija, navodeći dugogodišnje probleme i nefunkcionalnost sistema zaštite, planiranja i upravljanja ovim područjem.

- To je potvrdio ponovo i Komitet za svjetsku baštinu na ovogodišnjem zasijedanju, u izvještaju i odlukama za Područje Kotora. Još od 2003. godine, odluke Komiteta za svjetsku

baštinu kontinuirano i jasno ukazuju na problematičnu situaciju na Području Kotora, prvenstveno u vezi sa prekomjernom urbanizacijom, ali i sa nedjelotvornim sistemom zaštite i upravljanja. Na početku 2025. prekomjerna urbanizacija, koja se posebno intenzivirala tokom proteklih par godina, i dalje je u toku, a najproblematičnije je što se sprovodi na osnovu usvojenog Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor. Sistem upravljanja Područjem je trenutno potpuno nefunkcionalan. Još 2017. tadašnji članovi Savjeta za upravljanje jasno navode da uloga Savjeta ne podrazumijeva upravljačku funkciju koja je prepoznata u Menadžment planu i da je ,,potrebno preispitati pravno-institucionalni okvir koji će unaprijediti mehanizme i tijela za upravljanje Područjem“. A Savjet se u periodu između 2021. i sredine 2024. godine nije sastao ni jednom - istakli su iz EXPEDITIO Centra za održivi prostorni razvoj. Prema njihovoj ocjeni, prekomjerna urbanizacija je isključivo vezana za razvoj turističkih sadržaja, a pritisak prekomjernog turizma, posebno kruzing, predstavlja sada već ogroman problem za infrastrukturu područja i kvalitet života stanovnika.

- Posljednjih par godina degradacija stanja je ubrzana, iako ona nije nažalost vidljiva kroz izvještaje o stanju zaštite koje Crna Gora podnosi, i u kojima se daje slika da je sve pod kontrolom. Međutim, izvještaj i odluke Komiteta za svjetsku baštinu ove godine su jasni. U obrazloženju koje prethodi nacrtu odluka je navedeno da ,,kontinuirani razvojni pritisci, u kombinaciji sa nedostacima u sprovođenju propisa i koordinaciji, mogu izložiti dobro prijetnjama koje mogu nepovoljno uticati na njegova suštinska obilježja“ i mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti. U zaključku usvojenih odluka navedeno je da hitne potrebe za očuvanjem ovog dobra zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju – istakli iz EXPEDITIO Centra za održivi prostorni razvoj. Oni naglašavaju da je sada ,,na vlastima, na opštinskom i državnom nivou, da konačno prestanu da zavaravaju sebe i građane Crne Gore, da ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorisjkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne žele da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti“.

A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Knjiga ,,Sentimentalna povest britanskog carstva“ Borislava Pekića, u izdanju Nove knjige, predstavljena je u dvorištu Galerije ,,Risto Stijović“, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.

Prof. dr Aleksandar Jerkov kazao je da je publikacija prvi rezultat putovanja čiji je cilj da dočeka 100. godišnjicu rođenja proslavljenog književnika.

- U ovom času smo izgradili jedno društvo čija je osnovna svrha, smisao i cilj da u ovih pet godina do Pekićeve stogodišnjice postigne to da u većoj mjeri razumijemo i drugima pokažemo vrline Pekićevog djela, koje naravno nijesu nepoznate - rekao je Jerkov, dodajući da se nada da je ovo prva u seriji Pekićevih knjiga koju će publikovati.

KRITIČNOST

Pekić je, prema riječima Jerkova, ovu knjigu poslao u štampu nekoliko mjeseci prije smrti.

- Tako da ona ima jednu vrstu zavjetne boje. Naš izbor da ovu knjigu objavimo na početku nije slučajan, nego je namjerno učinjeno tako da se vidi jedna vrsta zavjetnog gesta velikog pisca koji u tom času zna da je vrlo bolestan i bježi od toga na vrlo lijep način. Dolazi u Crnu Goru i provodi tu jedno vrijeme, ali prije toga preda ovaj rukopis kao svoj završni čin – istakao je on. Jerkov je objasnio da je ova knjiga zapravo prerađena verzija onoga što je Pekić govorio uživo na BBC-u, za što je i pripremao svoje tekstove.

- On je taj materijal sredio, razvukao i stvorio bezmalo knjižurinu. Ova knjiga je neka vrsta sažetka koji je proširen – to vam je Pekić. Kad god bi on htio nešto da rediguje, revidira, sredi, to bi dobilo još 200300 strana – kazao je Jerkov. Prva stvar koja kod ove knjige budi pozornost, prema njegovim riječima, jeste riječ ,,sentimentalna“ u naslovu. Istakao je da bi onaj ko se nije previše udubio pomislio da je ta riječ

Zavjetni gest velikog pisca

upotrijebljena zato što je knjiga puna osjećanja, što naravno nije tačno, kao ni asocijacija na sentimentalizam kao posljednju fazu prosvijećenosti.

- Pod tim sentimentalan on hoće da kaže da je to sastavni dio njegovog postupka u kojem on neće da bude historik, povjesničar. A ne može da bude samo pripovjedač – rekao je on.

Znao je, kako je kazao Jerkov, da ako napiše romansiranu istoriju – to će biti pričica i ispašće kao štivo za djecu.

- On želi da bude shvaćen ozbiljno, da on ima nešto da kaže o toj stvari i da nije on to sve tako izmislio kako mu dođe, a nije izmišljao ni u drugim knjigama, nego je ozbiljno istraživao istoriju ideja, istoriju duha, epoha, čovjeka kao takvog, antropološki raspon... – rekao je on. ,,Sentimentalna povest britanskog carstva“ je, kako je kazao, vrsta povijesne knjige.

- Premda je ona pisana rukom pripovjedača i taj ugao humora, groteske, ironije, satiričnih dodataka, to je ono što on ovdje imenuje kao sentimentalno. Ova knjiga treba da nas pouči tome što je zapravo imperija i kako funkcioniše – istakao je on, dodajući da nas Pekić ,,Sentimentalnom poviješću britanskog car-

stva“ oslobađa od te imperijalne crte.

- Čovjek je slobodan tek onda kad je u stanju da se kritički odnosi prema onome u što vjeruje. On vjeruje u britanski parlamentarizam, on vjeruje u jednu vrstu kapitalističkog i građanskog društva, a istovremeno u vrhunske ideale humanizma – istakao je Jerkov.

BALKAN

Mr Ksenija Rakočević kazala je da je veoma važno istaći kako se u ovoj knjizi definiše Balkan, koji je poiman od strane moćnih imperija kao primitivan prostor, nedovoljno kultivisan i civilizovan i nedovoljno dorastao jednoj takvoj imperiji kakva jeste Britansko carstvo. - Pekić, koji dijelom zauzima poziciju Balkana, kroz epizode vezane za Britansko carstvo daje i jednu povijest Balkana. Dakle, kako Balkan dobija mogućnost da bude jedan korektivni faktor i jedan faktor kroz koji se kritički posmatraju manjkavosti imperije i manjkavosti kolonizatora. Dakle, to pitanje kolonizatora i ugnjetavanja, tlačenja onog ko je slabiji od strane onog ko je u poziciji moći jesu teme koje zaokupljuju sve koji se dohvate stranica ove knjige – rekla je Rakočević. An. R.

Sonja Dragović

Ksenija Rakočević i Aleksandar Jerkov na promociji ispred Galerije ,,Risto Stijović“

Najavni plakat

Aneta Šulankovska-Velkoska za Pobjedu najavljuje večerašnji koncert grupe Synthesis na festivalu Wild Beauty Art na Žabljaku

Zvuke prošlosti danas je teško prevazići

Posljednjih godina, koliko ja znam, Macan poljana je jedna od najatraktivnijih koncertnih lokacija, sa jedinstvenim pogledom na Durmitor. Iskreno, veoma sam uzbuđena zbog trenutka odnosno zvuka narodnih instrumenata koji će se širiti tom ljepotom - odjek kavala, zurli, tapana, ispunjen čistotom i emocijama – kazala je Šulankovska-Velkoska

PODGORICA – Na raskršću tradicije i savremenog zvuka, tamo gdje ritam zemlje susreće puls modernog svijeta, već tri decenije stoji Synthesis – makedonski etno sastav koji je postao simbol kulturne autentičnosti Balkana. Crnogorska publika, kao i brojni turisti iz regiona i svijeta, imaće priliku da ih gledaju i slušaju večeras, u 18 sati, na Macan poljani na Žabljaku, gdje će nastupiti u okviru Wild Beauty Art festivala. U slučaju kiše, koncert će biti održan u Domu kulture na Žabljaku.

Njihova muzika ne poznaje granice, a instrumenti čiji su tonovi nekada odzvanjali planinama sada ispunjavaju koncertne dvorane širom svijeta. Uoči nastupa na Wild Beauty Art festivalu, gdje će priroda postati pozornica, a tišina prostor za dijalog, razgovarali smo sa vokalnom solistkinjom Anetom Šulankovskom-Velkoskom o trodecenijskoj misiji očuvanja i reinterpretacije muzičkog nasljeđa, odgovornosti kulturnog ambasadora i univerzalnom jeziku emocija koje kroz njihovu muziku nadilaze jezik i vrijeme.

POBJEDA: Vaš ansambl je već tri decenije posvećen istraživanju i reinterpretaciji makedonske tradicionalne muzike. Kako se ta misija razvijala kroz godine – od očuvanja do transformacije, od lokalnog nasljeđa do svjetske scene?

ŠULANKOVSKA-

VELKOSKA: Tačno. Tri decenije je Synthesis posvećen očuvanju makedonske izvorne muzike i njenom promovisanju na svjetskoj sceni. Kod nas je bilo obrnuto, prvo smo bili prepoznati na svjetskoj sceni, a zatim i kod kuće. Od samog početka bili smo orijentisani ka svijetu. Upravo tako smo i počeli. Prvi album je snimljen u Ljubljani, gdje je bila koncertna promocija, a zatim su uslijedile promocije širom evropskih zemalja, a zatim i dalje po svijetu.

POBJEDA: Synthesis koristi širok spektar autohtonih instrumenata. Koliko

vam je važno ne samo sačuvati zvuk tih instrumenata, već ih i uključiti u savremeni muzički kontekst bez gubitka autentičnosti?

ŠULANKOVSKA-

VELKOSKA: Makedonska muzika je ritmički prilično bogata i mogu slobodno reći da je veoma teško razumjeti je takvu kakva jeste iz originala ljudima van Balkana. Zato smo napravili sintezu između originalne makedonske muzike i savremenog zvuka. Naš cilj je bio i ostao da predstavimo makedonsku originalnu muziku što je moguće autentičnije, sa originalnim instrumentima (kaval, gajde, zurle, tambura, tarabuka, ta-

pan) i pjevanjem, vodeći računa da ne pokvarimo originalni trenutak, a istovremeno da ga publika učini prijemčivim i razumljivim. Narodni instrumenti i pjevanje daju originalnost, a klavijature, udaraljke, bas gitara daju moderan zvuk. Naravno, u svemu tome, aranžmani su veoma važan trenutak.

POBJEDA: Nastupate na Wild Beauty Art festivalu koji baštini ideju prirode kao scene, a intime i tišine kao forme komunikacije s publikom. Kako se vaša muzika, ukorijenjena u tradiciji i ritmovima zemlje, povezuje sa ovakvim ambijentom i konceptom?

Odgovornost je velika pred

POBJEDA: Na koji način publika različitih zemalja i kulturnih konteksta reaguje na vašu muziku? Da li se mijenja energija izvođenja kada znate da dijelite zvuk Makedonije sa publikom koja nema direktnu vezu s tom tradicijom?

ŠULANKOVSKAVELKOSKA: Na koncertima širom svijeta, pred publikom iz različitih kultura, neko prvi put čuje za vašu zemlju, neko drugi je čuo i ne razumije, treći

sa drugačijom pričom itd, ali uvijek nastupamo sa punom energijom i željom za najboljom prezentacijom. Da li smo u svemu tome uspjeli? Rezultat je veoma vidljiv, od reakcije publike, njihovih emocija koje su vidljive na njihovim licima, suza, govora tijela. Sve to vam daje još veću snagu i samopouzdanje da date više od sebe. Odgovornost je velika, pred svakom publikom. Pred svojom publikom, mislim na onu koja poznaje

vih pravaca da se izmisli, poslije nekog vremena se ipak sve vraća tradiciji. U prošlosti su kroz muziku ispričane mnoge situacije i životna stanja koja su bila ispunjena mnogim osjećanjima i emocijama. Sva ta osjećanja su prenošena kroz instrumente ili tekst. Mislim da je težinu koju zvuci prošlosti imaju danas teško prevazići. Zato, kada želite da privučete pažnju, koriste se ovi zvuci. Ali nažalost, ne koriste se uvijek bez kvarenja originala u njima. Svako slušanje ili barem neka nota tradicionalnog - originalnog zvuka, budi emocije kod slušalaca. Neko će prepoznati taj osjećaj, a za nekoga će to biti nešto novo što će pokušati da razumije. Mislim da su te emocije ključne.

POBJEDA: Ansambl je kroz godine sarađivao s brojnim umjetnicima iz različitih muzičkih prostora – od tradicionalnih do elektronskih, od solista do simfonijskih orkestara. Kako doživljavate te muzičke susrete i da li oni mijenjaju i vas kao izvođače?

ŠULANKOVSKAVELKOSKA: Mislim da je lokacija savršena. Dakle, ako uzmemo na primjer kaval, instrument koji su mnogo svirali pastiri. Naime, dok su stada ovaca pasla u planinama, pastiri bi svirali na kavalu ili šupelki. Zvuci su u prirodi i iz prirode.

POBJEDA: U vremenu u kojem popularna kultura često zanemaruje korijene i jezik tradicije, što je po vama najvažniji razlog zbog kojeg folklorna muzika i dalje može biti relevantna i uzbudljiva za savremenu publiku?

ŠULANKOVSKAVELKOSKA: Koliko god no-

i živi sa ovom muzikom, odgovornost je da li ste ono što ste koristili od izvornog folklora napravili i predstavili na dobar način, dok kada nastupate pred stranom publikom, odgovornost nije samo u predstavljanju muzike, već i u upoznavanju cijele jedne kulture. Međutim, vjerujte mi, sve te emocije koje vidimo među publikom nam nešto znače. Na 95 odsto koncerata publika ne razumije što je tekst (jer pjevamo na makedonskom), ali kroz muziku, instrumente i interpretaciju uspijevamo da uhvatimo taj trenutak, suštinu, značenje teksta.

ŠULANKOVSKAVELKOSKA: Svaka saradnja ima svoju veličinu, značaj i odgovornost. Prije svega, velika nam je čast što imamo priliku da sarađujemo sa njima, da imamo zajedničke projekte. Iz svakog projekta, i mi i oni smo nešto naučili. Velika je razlika da li nastupate sa simfonijskim orkestrom, metal bendom, di-džejem, solistom ili grupom. Svako donosi nešto svoje i to mora da funkcioniše. Odgovornost je velika. POBJEDA: Vaša muzika ne nudi samo zvuk, već i slojeviti emotivni i duhovni narativ. Da li komunicirate neku ideju ili emociju kroz repertoar koji ćete izvesti na Wild Beauty Artu – posebno u prirodnom, ritualnom okruženju Macan poljane?

ŠULANKOVSKAVELKOSKA:Koliko ja znam, posljednjih godina Macan poljana je jedna od najatraktivnijih koncertnih lokacija, sa jedinstvenim pogledom na Durmitor. Iskreno, veoma sam uzbuđen zbog trenutka odnosno zvuka narodnih instrumenata koji će se širiti tom ljepotom - odjek kavala, zurli, tapana, ispunjen čistotom i emocijama.

POBJEDA: Synthesis je prepoznat kao kulturni ambasador Makedonije. Osjećate li dodatnu odgovornost da kroz nastupe i saradnje njegujete ne samo zvuk, već i sliku o jednom kulturnom identitetu u širem, međunarodnom kontekstu?

ŠULANKOVSKAVELKOSKA: Odgovornost je velika, na kraju krajeva, vi predstavljate kulturu, tradiciju. U tom trenutku na sceni vi ste slika i zvuk, za zemlju i kulturu iz koje dolazite. Znam da smo u protekle tri decenije dali sve od sebe da to uradimo na najbolji način i u najboljem svjetlu. Sa istim entuzijazmom i snagom nastavljamo dalje J. NIKITOVIĆ

Članovi grupe Synthesis

Izgradnja nastavka promenade uz Moraču

šetalište od Moskovskog mosta do mosta Milenijum

Radnici građevinske firme ,,Bombeton“ priveli su kraju izgradnju druge faze

šetališta uz Moraču, na potezu od Moskovskog mosta do mosta Milenijum.

Podgorički hor premijerno nastupa u okviru festivala ,,Balkanika“

KIC pop hor večeras u Bijelom Polju

Popularni KIC pop hor učestvovaće na festivalu „Balkanika“ u Bijelom Polju, a cjelovečernji koncert održaće večeras na centralnom gradskom trgu, sa početkom u 20.30. Na premijernom koncertu u Bijelom Polju, pod dirigentskim vođstvom Jerine Knežević, KIC pop hor će se predstaviti mješovitim reper-

Izgrađena je kompletna staza, podzide od kamena-oblutka u cementnom malteru, postav-

ljena je metalna ograda i rasvjeta, uređen okolni prostor, a privodi se kraju i postavljanje mobilijara na stazi i rukohvata uz stepeništa. Izgradnja druge faze šetališta uz Moraču (od Moskovskog do mosta Milenijum) počela je 24. februara, a radovi su trebali da budu završeni za dva i po mjeseca. Vrijednost ovoga posla je 278.299 eura, sa PDVom. Rok izvršenja ugovora je 75 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao. Stručni nadzor obavlja Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, projektant je ,,SIMM inženjering“, dok je revident AD RZUP. Uoči početka ovih radova, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice najavljeno je da je u planu izgradnja naredne faze šetališta, od mosta Milenijum do Mosta Andrije Kažića u Zagoriču.

I. M.

Nova pravila korišćenja otvorenih terena u sklopu SC ,,Morača“

Na fudbal i odbojku uz prethodnu najavu

Sekretarijat za sport uveo je nova pravila za sve sportiste i rekreativce koji žele da koriste otvoreni odbojkaški i teren za mali fudbal u sklopu SC ,,Morača“. Iz tog resora gradske uprave saopšteno je da će ulazi na pomenute terene biti zaključani, a korisnici će za pristup morati da se najave portiru na ulazu u gradske bazene (kontakt tel. +382 67 631 897), gdje će biti u mogućnosti da preuzmu ključ uz važeću ličnu legitimaciju. Po završetku korišćenja igra-

Aktivnosti Parking servisa na boljem organizovanju prostora

lišta, ključ je potrebno vratiti na mjesto odakle je preuzet. Iz Sekretarijata za sport saopšteno je da su ovakav model korišćenja sportskih terena uveli isključivo u cilju zaštite javnog dobra, s obzirom na to da je primijećeno uništavanje samih terena i okolnog mobilijara. Uz napomenu da će ovo pravilo važiti za sve korisnike, bez izuzetaka, pozvali su građane da uživaju u druženju, sportu i rekreaciji, ali i da budu odgovorni i čuvaju zajedničku imovinu. H. P.

Parkiranje će biti naplaćivano kod Lepe Kate, Vektre i ,,Lovca“

Ekipe gradskog preduzeća Parking servis počele su obilježavanje parking mjesta na nekoliko lokacija na kojima je do sada parkiranje bilo besplatno. Među tim lokacijama su prostor kod zgrada Lepa Kata i Vektra, te kod kafane „Lovac“... Iz tog gradskog preduzeća naglašavaju kako su ove lokacije bile predviđene za naplaćivanje parkiranja i prethodnim elaboratima o parking zonama (iz 2016. i 2021. godi-

ne), ali da obilježavanje parkinga do sada nije obavljeno iz tehničkih razloga. - Cilj ovih aktivnosti je bolje organizovanje parking prostora, povećanje reda u saobraćaju i olakšavanje svakodnevnog parkiranja, naročito za stanare ovih djelova grada. Stanari imaju pravo na povlašćenu mjesečnu kartu po simboličnoj cijeni, što im omogućava stabilno i priuštivo korišćenje parking mjesta u svojim zonama – navodi se u saopštenju Parking servisa.

Prema najavama iz tog gradskog preduzeća cijena parkiranja na ovim parkiralištima biće 40 centi po započetom satu, dok će cijena mjesečne karte za stanare biti šest eura. Naplata parkinga, ističe se, uvodi se kako bi se spriječilo višesatno zauzimanje javnih parking mjesta od strane nerezidenata i posjetilaca, čime se povećava dostupnost parking prostora za rezidente. Takođe, prikupljeni prihodi biće usmjereni na dalja infrastrukturna ulaganja i razvoj

novih garažnih kapaciteta u gradu. - Praksa je pokazala da se u zonama gdje je uvedeno označavanje i kontrola, broj slobodnih mjesta za rezidente povećao, dok su se smanjile svakodnevne gužve, konflikti i parkiranja vozača koji nijesu rezidenti – naveli su iz Parking servisa, uz dodatak da uređena parkirališta doprinose većem redu u parkiranju, što direktno utiče i na sigurnost i bolju protočnost saobraćaja. H. P.

toarom, pa će publika, uz ostalo, moći da uživa u etno zvuku, pop hitovima, ali i u dijelu antifašističkog repertoara.Biće to njihov 138. koncert od osnivanja, 1. marta 2017. KIC pop hor će svoj završni koncert u ovoj sezoni održati u utorak, 29. jula, na manifestaciji „Golub mira“, a nakon ljetnje pauze rad nastavljaju u septembru. H.

Danas do 42 stepena, śutra do 33

Za vikend je najavljeno sunčano i veoma toplo vrijeme. Danas će biti pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren, tokom dana uglavnom južni. Jutarnja temperatura vazduha oko 26 stepeni, najviša dnevna oko 42. U neđelju se očekuje osjetno osvježenje - pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost u jutarnjim časovima, slab do umjeren jugozapadni vjetar uz jutarnju temperatura vazduha oko 23 stepena, a najvišu dnevnu oko 33. H. P.

Preostali još samo sitniji radovi

Ulaz na teren za mali fudbal u krugu SC ,,Morača“

Obilježavanje mjesta za parkiranje ispred zgrade na Bulevaru revolucije

Neće biti besplatnog parkiranja i na „blokovskim“ parkiralištima

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja

i modna kritičarka

Željka Jovović zasijala poslovnom elegancijom

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Marame u ženskom poslovnom svijetu predstavljaju profesionalnu eleganciju i vrijednost prisustva.

Statusni su simbol prve impresije nečije pojave, iako se one nažalost sve rjeđe upotrebljavaju.

Aksesoar u minđušama je u istoj formi kao i određene forme na marami. Ne znamo da li je tako stilski određeno ili slučajno, ali je svakako odličan rezultat kombinovanja. Hair style je odmjeren i umirujući i vrlo priliči gospođi Jovović. Business look koji odiše jednostavnošću i profesionalnošću.

5 4 3 2 1

Pohvalila bih gospođu Đukanović u odabiru dezena haljine ravne forme, jer je vrlo rijedak odjevni komad, koji u isto vrijeme odiše ležernošću i sofisticiranošću.

Takođe, i sam odabir kombinacija nijansi je umirujući i zahvalan za modno kombinovanje. Šešir kao simbol samouvjerenosti i autoriteta, odabran je u nijansi boje koja je prikladna uz haljinu, i kao takav uvijek je znak da osoba koja ga nosi obraća pažnju na detalje. Problematika njenog stajlinga je u Chanel torbi koja apsolutno modelom i bojom nije bila potrebna. Štaviše, desio se modni kolaps zbog njene veličine, jer je prevelika i bacila je u sjenku haljinu i šešir, koji su trebali da budu noseći i idealni odjevni komadi.

Rijetkost je da muškarac umije da iznese zemljane tonove u svojim odjevnim kombinacijama i da one budu u potpunosti sa blagim prelazima iz nijanse u nijansu. Gospodin Aković je to uspio i njegova pojava je blaga i djelimično uravnotežena. Ako posmatramo svaki njegov odjevni komad posebno, vrlo je dobar odabir i modela pantalona kao i sakoa i boje, pa i cipela. Mada, oni su se i mnogo bolje mogli modno ukombinovati, ali je ovo sasvim dovoljno za casual business look koji je profesionalan i nenapadan.

Poslovni muški look koji je najviše zastupljen i kod koga se čini da ima toliko toga da se promijeni, a vrlo malo promjena je potrebno. Naime, uz odijelo izabrane boje, najveću promjenu zaslužuje kravata koja je u grubom kontrastu sa bojom odijela, i sama poslovna kombinacija bila bi sa više autoriteta da je kravata bila u drugoj boji, u najboljem slučaju u boji odijela.

Model cipela je trandy i zaslužuje pohvalu, ali da je teget nijanse, utapanje u tonove odjevnih komada bilo bi za oko posmatrača ljepše. Klasičan poslovni look – solidan, ali ipak nedovršen kao savršeni modni stajling.

Pokušavam da pronađem povezanost i lijep balans u odabiru boja i materijala odjevnih komada, ali sve izgleda zbunjujuće. Zasigurno je da ima kvaliteta u odjevnim komadima, ali pojedinačno nikako nijesu smjeli biti uklopljeni na ovaj način, odnosno nije trebalo da budu nabacani.

Dolazimo do zaključka, koji je često u Top stilu, a to je da ima svačega za modni momenat, ali i ničega. Gospodin Volkov odabirom odjevnih komada pokazuje da zasigurno ima stila, ali je ovom nepažnjom on zaobiđen.

Ana Milo

Najtraženiji napadač Evrope izabrao Arsenal ,,Tobdžije“ jače za Đekereša

PODGORICA - Dugo su navijači Arsenala u velikoj neizvjesnosti u vezi sa potpisom Sportingove ,,gol-mašine“ Viktora Đekereša, ali čini se da od sinoć mogu da odahnu.

Dobro obaviješteni novinar Atletika Dejvid Ornstin objavio je da je Arsenal završio sve oko dolaska 27-godišnjeg napadača iz Švedske, te da se medicinski pregledi očekuju već danas.

Formula glasi ovako - ,,tobdžije“ će isplatiti Sportingu 63.500.000 eura odmah, plus još 10.000.000 eura na ime bonusa, dok će sam fudbaler uzeti legendarni broj 14 koji je dugo godina nosio Tjeri Anri, najbolji strijelac u istoriji kluba.

Mogao je Đekereš da bira ovog ljeta svoju narednu sredinu, u jednom trenutku se u trku umiješao i Mančester junajted nadajući se da će preva-

gnuti saradnja sa Rubenom Amorimom, međutim Šveđanin mađarskog porijekla je od samog početka želio samo u Arsenal sa kojim će potpisati petogodišnji ugovor.

Dugo je Mikel Arteta mučio muke sa klasičnim napadačem, naročito poslije povrede Gabrijela Žezusa, ,,devetku“ je glumio i Kai Haverc, međutim jasno je da je talentovanom timu bio potreban ,,ubica“ pred golom. U Arsenalu vjeruju da je to upravo Viktor Đekereš koji, pored bremena skupocjenog pojačanja, nosi možda i još veće - broj 14 koji nije izabrao slučajno, nakon što Žezus nije želio da ustupi svoju ,,devetku“.

Broj 14 su nakon Anrija ponijeli Teo Volkot i Pjer-Emerik Obamejan sa promjenjivim uspjehom, mada treba istaći i da to nijesu bile najtrofejnije godine kluba iz sjevernog dijela Londona. R.A.

Nikić: Teško je preokrenuti, dok ima nade - vjerovaćemo

PODGORICA - Prošla je najveća utakmica u skoro 100 godina dugoj istoriji Dečića. Bio je spektakl na popularnoj ,,Bombonjeri“, s tim što se rezultatski nije baš najbolje završilo po Tuzane.

Bečki Rapid odnio je pobjedu od 2:0 i pred revanš u Austriji narednog četvrtka gotovo da nije ostavio dilemu koji će od dva tima nastaviti evropsku misiju.

Izabranici Nebojše Jandrića dobro su ušli u meč, pokazali hrabrost i disciplinu, ali sve je to bilo kratkog daha. Dva poklonjena gola u prvom poluvremenu odredila su, čini se, ishod ukupnog dvomeča 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Dečić je oba puta kapitulirao nakon prekida, oba puta nakon kornera i oba puta je strijelac bio isti – kapiten ,,zeleno-bijelih“ Matijas Sejdl

Vezista Rapida ostao je sam u 17. minutu nakon centaršuta

Andrije Radulovića iz ugla –glavom, uz pomoć prečke, pogodio je za vođstvo, da bi u 40. školski izveo penal koji je skrivio Aleksa Golubović poslije igre rukom nakon nabačene lopte sa kontra strane.

Više nije bilo povratka. Tuzani nijesu imali snage da rezultatski poprave utisak, iako su preko Andreja Bajovića i Džonatana Drešaja na kraju stvorili pozicije za egzekucije.

Pružio je crnogorski tim onoliko koliko je mogao, ali radovao se bolji, kvalitetniji, skuplji sastav koji je imao lijepu, horsku, glasnu podršku od oko 200 svojih najvatrenijih navijača sa centralne tribine stadiona novog imena ,,Besa arena“.

- Kada se pogleda rezultat, reklo bi se da je to bila rutina za

Moj utisak sa terena je drugačiji. Častili smo ih dva gola i onda im je bilo puno lakše da igraju. Imali smo svoje momente, naročito na početku meča. Izgledali smo dobro, ali sve je promijenilo njihovo vođstvo. Ušli smo u nervozu, nijesmo odigrali kako možemo, mada treba biti realan – ipak je Rapid veliki klub, imaju mnogo skuplju ekipu i više kvaliteta. Mi smo odigrali časno i borbeno. Ostavili smo pozitivnu sliku – za Pobjedu je rekao reprezentativni golman Igor Nikić Dobar početak bez konkretnog učinka prema naprijed - nije bilo dovoljno za ,,zeleno-bijele“. - Nijesmo ih previše respektovali. Znali smo da su oni favoriti i bili bez pritiska. Željeli smo da damo sve od sebe, ali nažalost – dva kiksa su nas skupo koštala. Čeka nas revanš. Svjesni smo realnosti, ali u fudbalu je sve moguće. Idemo za Beč

Radulović: Nije gotovo, ali držimo sve u svojim rukama

Doprinos pobjedi bečkog Rapida u Tuzima dao je crnogorski reprezentativac – Andrija Radulović Hitronogi Kotoranin izveo je korner nakon kojeg je Matijas Sejdl glavom pogodio mrežu Igora Nikića Bio je to prvi od dva gola

kapitena austrijskog tima. - Jako teška utakmica. Dečić je izašao agresivno, znali smo da su ozbiljan protivnik. Trebalo nam je malo vremena da se priviknemo na teren. Podsjetiću da je nama ovo bila prva zvanična utakmica u sezoni. Uspjeli

da se izigramo. Rapid ima prelijep stadion, biće pune tribine, a to će i za nas biti motiv da se prikažemo u što boljem svjetlu. Teško je ovo okrenuti, ali dok ima nade – naše je da vjerujemo. To je sportski – ističe čuvar mreže Dečića. Tuzani su propustili neko ozbiljnih situacija da bolje ugroze gol protivnika. Sa druge strane – Nikić je dobrim odbranama spriječio Rapid da bude ubjedljiviji.

- Zadovoljan sam ličnim učinkom. Očekivao sam da ću imati posla. Spremio sam se za to. Posla će, vjerujem, biti još više u revanšu. Moje je da uradim sve što mogu kako bih pomo-

Kadeti remizirali u drugom prijateljskom meču na Zlatiboru

Malo šansi po

velikoj vrućini

Jordan 0

Crna Gora 0

ZLATIBOR - Teren hotela Palisad, Zlatibor.

JORDAN: Jaiš, Dehum, Amro (od 46. Ravšdeš), Alkarabeš (od 46. Asal), Elajan (od 46. Ajalin), Aldžavahri, Alamarejh (od 46. Abusad), Halil, Rašed Faidi, Kdad, Maraka.

CRNA GORA: Borilović, Krunić (od 46. Rešetar), Marković (od 46. Hajdarpašić), Uzunovski (od 46. Vukmirović), Peković (od 46. Pejović), Šekularac (od 46. Đukić), Đokaj (od 46. Đurišić), Jovović (od 46. Knežević), Sekulić (od 46. Pjetrović), Vušurović (od 46. Radević), Ajković (od 46. Nedić). Kadetska reprezentacija Crne Gore remizirala je u drugom

prijateljskom meču tokom priprema na Zlatiboru. Nakon trijumfa nad Ujedinjenim Arapskim Emiratima (2:1), ,,sokoli“ su danas odigrali bez golova sa Jordanom. Najbolju šansu Crna Gora je imala u drugom poluvremenu, kada je Matija Knežević bio neprecizan poslije akcije Blaža Đukića i Pavla Pejovića.

- Dosta tvrda utakmica, bez izrazitih šansi na obje strane. Uslovi za igru bili su veoma teški, po velikoj vrućini i lošem terenu. Imali smo nekoliko situacija u kojima smo mogli bolji da reagujemo da smo bili mirniji - rekao je selektor Radovan Kavaja. R.P.

Rapid.

M. BABOVIĆ

preokrenuti, ali vjerovaćemo

smo međutim da brzo preuzmemo incijativu. Ništa nije gotovo, čeka nas drugi meč u Beču, ali imamo sve u svojim rukama - rekao je Radulović poslije meča za Javni servis.

Ovacije za Savićevića

Ton atmosferi u Tuzima davali su navijači bečkog Rapida koji su napravili lijep štimung na centralnoj tribini ,,Besa arene“.

Ultrasi najvećeg austrijskog kluba, njih oko 200, grlom i dlanovima bodrilo je svoj tim, a posebnu posvetu imali su za čovjeka koji je u prošlosti nosio njihov dres.

Riječ je, naravno, o najboljem crnogorskom fudbaleru svih vremena – Dejanu Savićeviću, koji je ovacijama pozdravljen od fanova Rapida čiji je bio član pred kraj karijere.

Navijači iz Beča skandirali su Savićeviću, a razvili su i transparent na kojem je bila oslikana njegova karikatura. ,,Il Genio“ – pisalo je u čast prvog čovjeka FSCG, što u prevodu znači – Genije, nadimak koji je dobio dok je sa Milanom harao u Italiji i Evropi. Savićević se spustio do terena, slikao se i pozdravio sa navijačima svog bivšeg kluba.

gao timu – ističe dvadesetčetvorogodišnji Nikić. Odavno se priča o transferu momka koji je skrenuo pažnju partijama na golu Dečića i naše ,,A“ selekcije. Za sada još ne mijenja sredinu... - Nema još ništa konkretno. Zato sam i tražio da branim. Nije lako golmanu da realizuje transfer. Ulazim u najbolje godine, osjećam se dobro, u formi sam i vjerujem da će se nešto dogoditi nakon Evrope. Sve u svemu, tu sam, čekam, a trenutno mislim samo na drugu utakmicu sa Rapidom – poručio je Nikić. Jesi li razgovarao sa saigračem

iz nacionalnog tima – Andrijom Radulovićem?

- Čuli smo se prije utakmice, ispričali se, kasnije smo se i vidjeli. Razmijenili smo dresove. Odličan je momak i igrač. Vjerujem da ćemo se na jesen ponovo sresti u reprezentaciji – zaključio je Nikić.

D. KAŽIĆ

Sutjeska imala priliku da protiv Beitara upiše prvu evropsku pobjedu u Nikšiću nakon deset godina, trener izričit

Savović: Nema

odustajanja

PODGORICA – Kada je Sutjeska u 28. minutu, poslije totalne ofanzive, uspjela preko Balše Toškovića da povede protiv Beitar Jerusalima, činilo se da će post dug cijelu deceniju konačno biti prekinut. Naime, Sutjeska na pobjedu u evro-kupovima kraj Bistrice čeka još od 9. jula 2015. godine, kada je slavila protiv Debrecina. Ali i pored sjajne igre, ofanzive i vođstva, Nikšićani su doživjeli poraz (2:1), tako da će na neutralnom terenu u rumunskom Ploeštiju juriti pobjedu…

- Šteta, gol u finišu pokvario je utisak. Došao je u finišu, kao i protiv Dinamo Bresta u prvom kolu. Pokušali smo da izađemo visoko, da pravimo pritisak ne bismo li oduzeli loptu da ih kaznimo – što se i desilo kod gola. Odigrali smo hrabro. Beitar je ozbiljna i kvalitetna ekipa –objasnio je trener Nikšićana Milija Savović. Strateg Sutjeske bio je prinuđen da napravi određene izmjene – izašli su Šćekić, Kalezić, Pajović i Tošković.

- Poremetilo nas je fizičko stanje, umor nas je stigao. Treba

nam više vremena za oporavak, vidjeli ste da je Aleksandar Šćekić morao da izađe ranije što je posljedica malog broja treninga. Igrači koji su došli u međuvremenu nedovoljno su spremni da izdrže ovaj ritam –objasnio je Savović.

Bila je Sutjeska jako agresivna na startu meča, a šef struke je otkrio da je to bio i plan. Čini se da je i Beitar bio iznenađen.

- Htjeli smo da stvorimo više prilika, izađemo agresivnije. Mislim da smo odigrali dobru utakmicu i da možemo da pokušamo u revanšu da uz malo sreće tražimo pobjedu i produžetke ili penale - kazao je Savović. Što se tiče nekih taktičkih promjena – nema mnogo prostora za to. Koristi igrače koji su, u ovom momentu, najspremniji. Savović nije u prilici da pravi rokade u timu, ali će sigurno nastojati da spremi taktiku da u revanšu Sutjeska juri prolaz u naredno kolo.

- Nemamo previše izbora što se tiče kadrovskih stvari. Ovo su igrači koji su najspremniji trenutno. Mislim da uz dobar odmor pred sljedeću utakmicu možemo odigrati dobro i pokušati ponovo ono što smo

uradili u prvom kolu – naglasio je trener Sutjeske. Beitar je pokazao koliko je opasan, posebno su probleme pravili krilni igrači Omer Acili i Jarden Šua, koji su i bili strijelci za izraelski klub.

- Imaju dva krilna igrača koji su im najjače oružje. Na malom prostoru prave kombinacije. Očekivali smo to i smanjili te situacije na najmanji nivoistakao je Savović i potom bio iskren i pohvalio svog kapitena. - Morao je i Vladan Giljen da spašava u nekoliko situacija i to je odlično radio. Takođe, častili smo ih u nekoliko prilika isto, ali to je fudbal i njihov kvalitet. Ako im date nešto, znaju da kazne. Mislim da je i publika mogla da vidi hrabru Sutjesku koja je željela pobjedu. Nijesmo htjeli da se branimo. Imali smo neke prinudne izmjene koje su nas poremetile u finišu. Imamo nedjelju da se pripremimo. Nijesmo odustali od pokušaja da prođemo dalje. Za kraj, Milija Savović je najavio i pojačanja koja će uslijediti u narednih par dana. Prije svega napadač, a onda i još neke pozicije. - Očekujemo jedno pojačanje u naredna dva, tri dana. Takođe, očekujemo možda još barem jednog igrača poslije toga. Radimo na osnaživanju ekipe, blizu smo da dovedemo napadača i skockamo ekipu po našem ukusu - zaključio je Savović. R. P.

FSCG

BABOVIĆ

,,Ajkule“ i na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zaustavljene u četvrtfinalu, Dušan Matković ocjenjuje

Kaskamo fizički za rivalima, ali napravili smo iskorak u igri

PODGORICA – Crnogorski vaterpolisti su osvajanjem šestog mjesta u Singapuru ostvarili najbolji plasman na posljednjih pet šampionata svijeta.

,,Ajkule“ su u Kvandžuu 2019. bile desete, dok su tri Mundijala zaredom – u Budimpešti 2022, Fukuoki 2023. i Dohi 2024. godine – završavali na osmoj poziciji. Činjenica je, ipak, da se poslije poraza u četvrtfinalu velikih takmičenja, što je konstanta naše reprezentacije, vrlo brzo zaboravi gdje se koja selekcija plasirala u razigravanju od petog do osmog mjesta. Za ,,ajkule“ je polufinale nedostižno još od 2020. godine i osvojene evropske bronze. Od tada su odigrale osam velikih takmičenja – plasman među četiri je na svakom ostalo nedosanjani san, a u Singapuru ga je raspršila Španija ubjedljivom pobjedom od 14:5. - Generalni utisak je da smo imali i dobrih i loših partija. Mislim da smo napravili iskorak u odnosu na prethodni period, ne samo što se tiče plasmana, već i zbog pokazane igre – rekao je Dušan Matković za Pobjedu. Obećavajući je bio početak ekipe Dejana Savića – na startu je savladana Grčka (10:9), pa pružen jak otpor Hrvatskoj (11:13). Trijumfi nad Kinom (13:8), te Kanadom u tzv. osmini finala (22:10) su se podrazumijevali, a onda je na red

Nijesmo se predali protiv Španije, samo treba realno sagledati stvari

Crna Gora je bila autsajder protiv Španije u četvrtfinalu, ali utisak je da je da se rano predala i posustala nakon što u prvoj četvrtini nije iskoristila peterac za vođstvo od dva razlike. Odgovor ,,crvene furije“ bio je snažan – završeno je 14:5. - Ne bih se u potpunosti saglasio da smo se predali. Moramo realno da sagledamo stvari: Španija ima sistem igre koji ne njeguje samo u reprezentaciji, već u svim njihovim timovima. Najveća prednost u odnosu na sve druge im je što gro reprezentativaca igra u jednom klubu, Barseloneti, to je maltene isti sastav.

došao meč šampionata – Crna Gora je bila miljama daleko od iznenađenja protiv ,,crvene furije“.

Realnost je potvrđena - ,,ajkule“ nemaju kvalitet za polufinale.

- Pokazali smo da možemo da igramo sa najjačim reprezentacijama, prije svega tu mislim na Grčku i Italiju, koju smo pobijedili u prvom meču razigravanja od petog do osmog mjesta. Jeste da nijesmo uspjeli da prođemo četvrtfinale, ali sastali smo se s

Imaju nekoliko izuzetno kvalitetnih pojedinaca, ali ni oni ne bi mogli da dođu do izražaja da ne postoji sistem koji su uspjeli da izgrade i kojim se nameću protiv svih konkurenata – istakao je Dušan Matković

Kaže da ga nije iznenadilo što su baš Španci na kraju uzeli zlato.

- Ako pogledamo protekli olimpijski ciklus, Španija je imala najkonstantnija izdanja na gotovo svim takmičenjima. Realno je da su bili prvi favorit za osvajanje zlata, uz Mađarsku koju su pobijedili u finalu – naveo je Matković.

kasnijim svjetskim šampionom. Prvi put smo u ovom sastavu igrali na velikom takmičenju i mislim da je potrebno određeno vrijeme da se ekipa uigra kako bismo mogli da ostvarimo veće uspjehe – naveo je Matković.

- Ono što može da nas raduje jeste što smo napravili iskorak u prethodnom periodu, ali i dalje ima prostora za veliki napredak, moraćemo da uložimo veliki rad kako bismo uspjeli u tome – kazao je novi igrač splitskog Jadrana.

Saopštenje VPSCG povodom napisa u vezi sa povratkom naše selekcije sa SP u Singapuru Sankcionisaćemo

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore oglasio se saopštenjem za javnost povodom navoda da je reprezentacija morala da napusti hotel mnogo ranije prije posljednjeg meča na Svjetskom prvenstvu.

Navodno, ,,ajkule“ su se ,,odjavile“ iz hotela već u jutarnjim satima, na dan kada je u večernjem terminu (po singapurskom vremenu) imala zakazanu utakmicu za peto mjesto protiv Hrvatske.

- U procesu planiranja puta napravljen je propust u tajmingu rezervacije avionskih karata i smještaja, što je u potpunosti odgovornost administracije Saveza. Kada je greška uočena, odmah smo reagovali - karte su prepravljene u karte s mogućnošću promjene datuma povratka, a ostavljena je i opcija produženja boravka u hotelu.

- Odluka o povratku igrača nakon utakmice za peto mjesto donesena je nakon četvrtfinalne utakmice, u dogovoru sa stručnim štabom, kada je bilo jasno da se reprezentacija, na žalost svih momaka, stručnog štaba i nas u Savezu, neće boriti za medalju – navode iz Saveza i dodaju:

- VPSCG je organizacija čiji se rad mjeri kvalitetom. Ovaj propust shvatamo kao dodatnu šansu da u tome istrajemo. Stoga su u okviru Saveza pokrenute unutrašnje procedure kako bi se sankcionisali odgovorni za propust i osiguralo da se slične situacije više ne ponove.

- Ova situacija ne odražava nepovjerenje prema igračima –naprotiv. Vjerovali smo u njih, i oni su to povjerenje opravdali. Crna Gora je nastupila sa najmlađim timom na prvenstvu, pobijedila vicešampiona svijeta iz Dohe i u grupnoj fazi tim koji je na kraju dominantno osvojio bronzu. Osvojeno šesto mjesto je najbolji plasman naše reprezentacije na svjetskim prvenstvima u posljednjih 11 godina. To je značajan napredak i veliki korak, koji ne smije ostati u sjenci administrativne greške – ističu iz VPSCG.

- Naši sportisti zaslužuju da se osjećaju kao ono što jesu – pravi šampioni. Obavezujemo se da ćemo kao Savez sankcionisati propuste, ali i nagraditi sve ono što nas vodi ka ponosu Crne Gore. Vjerujemo u ovu generaciju i sigurni smo da nas tek čekaju velike pobjede i medalje. Uz podršku stručnog štaba i selektora Dejana Savića, pred njima je sjajna budućnost – navodi se u saopštenju.

Iz Saveza su zamolili medije i javnost da ,,umjesto senzacionalizma zajedno sa nama pruže podršku ovim momcima, koji u kontinuitetu predstavljaju Crnu Goru na Olimpijskim igrama i svim velikim takmičenjima od sticanja nezavisnosti“. - Povjerenje se ne zaslužuje riječima, već djelima – a mi smo spremni da to i dokažemo – piše u saopštenju Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore.

Rezultati pokazuju da crnogorskoj reprezentaciji nedostaje mnogo da bi se umiješala u borbu za medalju i pitanje je da li će u skorije vrijeme imati kvalitet da ,,probije led“. - Mislim da nam je prije svega potreban napredak u igri jedan na jedan, a takođe treba da podignemo i fizičku snagu. To je segment u kojem malo kaskamo za ostalima. Ako bismo uspjeli da popravimo ta dva segmenta, uz ostale tehničko-taktičke varijante, vjerujem da bi bila totalno drugačija slika u odnosu

na sadašnju situaciju – naveo je 26-godišnji Kotoranin. Već u januaru je na programu novo veliko takmičenje – Evropsko prvenstvo u Beogradu. - Kratak je period do tada, ali istovremeno i dovoljno dug da možemo da ispravimo sve što nije valjalo na ovom prvenstvu. Očekuje nas do tada klupska polusezona, gdje ćemo imati mnogo obaveza, ali sve nas raduje što ćemo uskoro biti ponovo na okupu. Probaćemo da se spremimo što je bolje moguće za obaveze koje

nas očekuju na Evropskom prvenstvu – poručio je Matković. Pozitivna stvar iz Singapura je što su debi na velikoj sceni upisali Strahinja Gojković (18), Balša Vučković (20), Savo Ćetković (25) i Filip Gardašević (28), dok je prvi put na završnoj smotri kapicu Crne Gore nosio Dmitrij Holod (33). - Imamo zaista talentovanu mlađu gardu. Njihov kvalitet je neupitan i u ovoj konstelaciji snaga čine važan dio ekipe – podvukao je Dušan Matković. N. KOSTIĆ

Dušan Matković u akciji

Evropske igre mladih parasportista (EPYG) u Istanbulu

Iskra popravila lični rekord za tri sekunde

PODGORICA - Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović za tri sekunde popravila je lični rekord na 100 metara slobodno.

Ona je na Evropskim igrama mladih parasportista (EPYG) u Istanbulu trku isplivala za minut, 18 sekundi i 52 stotinke. To je za tri sekunde i 30 stotinki bolje vrijeme od njenog dosadašnjeg ličnog rekorda.

Članica podgoričkog kluba MAKO nije uspjela da se domogne finala, a nastup u generalnom plasmanu, u spojenim kategorijama, završila je na 18 . mjestu u konkurenciji 35 takmičarki, godišta od 2007. do 2009. Dedivanović se takmičila u kategoriji S9, a u Istanbulu je debitovala na Evropskim igrama mladih parasportista - Jako sam zadovoljna! Znala sam da mogu bolje i drago mi je što sam to uspjela pokazati baš ovdje, na tako velikoj sce-

ni. Ovo mi daje dodatnu motivaciju za današnju trku - rekla je Dedivanović. Ona će danas plivati 100 metara prsno.

- Mogu reći da sam ponosna na način na koji se Iskra nosi sa izazovima. Koncentrisana je, smirena i odlučna da iz svakog nastupa izađe jača. Rezultat je dokaz da se vrijedan i kvalitetan rad uvijek isplatikazala je njen trener Danijela Bulatović Igre, koje se održavaju pod sloganom ,,Beyond Limits, Together We Rise“ – Preko granica zajedno se uzdižemo - okupile su više od 650 takmičara iz 33 države.

Mladi sportisti takmiče se u devet različitih sportova, a najviše takmičara nastupiće u paraplivanju. Iskra Dedivanović će se do završetka Igara u Istanbulu takmičiti i na 100 metara leđno i delfin. R. A.

Crnogorske odbojkašice večeras (18 h) protiv Mađarske igraju prijateljski meč

Provjera koja

daje

smjernice

PODGORICA – Crnogorske odbojkašice privode kraju pripremni period u Kolašinu, gdje se već 20 dana intenzivno spremaju za završnicu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Prvi test očekuje ih večeras od 18 sati u SC Kolašin protiv selekcije Mađarske, a utakmice odluke u borbi za mjesto na Evropskom prvenstvu su u avgustu.

Izabranice selektora Jova Cakovića vrijedno rade ka ostvarenju cilja – plasmanu na šampionat Evrope. Prošle godine, u Letoniji, naš nacionalni tim osvojio je vrijedan bod u porazu 3:2, a duel sa Bosnom i Hercegovinom pripao mu je službenim rezultatom. Stoga je pred crvenima velika prilika da se prvi put u istoriji plasira na Evropsko prvenstvo. Dueli sa Mađaricama biće odlična šansa da se provjeri trenutno stanje tima i uoče segmenti igre na kojima još treba raditi. Mina Dragović i saigračice odigraće prvu zvaničnu pri-

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkaše do 18 godine

Idealan početak Crnogoraca

PODGORICA - Crnogorska juniorska muška košarkaška reprezentacija pobjedom protiv Norveške 92:73 počela je juče nastup na B prvenstvu Evrope, koje se održava u rumunskom Piteštiju. Naša reprezentacija upisala je ubjedljivu pobjedu u meču gdje je Norveška samo do sredine prvog poluvremena bila u ,,igri“, a sve nakon toga bilo je u znaku izabranika Marka Sekulića.

Crna Gora je meč otvorila serijom 8:0, ali je Norveška u šestom minutu stigla do egala - 12:12, a naš tim imao je minimalnu prednost na kraju prve dionice - 24:22. U 13. minutu Norvežani su preokrenuli (31:28), ali su ,,crveni“ sredinom druge četvrtine vratili vođstvo, nakon trojke Komnenovića 34:31, da bi na poluvremenu vodili 45:37. Već u 23. minutu Crna Gora je stekla prvo dvocifreno vođstvo (52:41), što je bio nagovještaj da će naši juniori opravdati očekivanja. Razlika je rasla, a u finišu treće četvrtine bilo je +21 (74:53), pa je bilo jasno da je pobjednik odlučen... Đorđije Đukanović sa 19 po-

ličan pokazatelj – kako onoga što već dobro funkcioniše, tako i segmenata na kojima još treba da radimo. Atmosfera u ekipi je sjajna, imamo veliku želju i motivaciju, pa vjerujem da ćemo u periodu koji dolazi pokazati dobru igru i napraviti korak naprijed - poručuje Dragović.

ena bio je najefikasniji, Denil Krnić ubacio je 17, Danilo Nikezić 16, Vladimir Komnenović 10, Đorđe Gulić 9 uz 13

Tur de Frans

X/TOUR DE FRANCE

skokova, Andrija Dožić 9, Bojan Kljajić 5, Pavle Mugoša 4 i Maksim Brnović 3.

Crna Gora slobodna je u dru-

gom kolu, dok će sjutra u trećem kolu igrati protiv Hrvatske, a meč počinje u 14.30 časova. R. PEROVIĆ

Crnogorski ABA2 ligaš nastavio sa formiranjem tima za narednu sezonu

Lazar Radetić u KK Podgorica Bemaks

jateljsku utakmicu sa reprezentacijom Mađarske, rivalom poznatim iz Zlatne lige. Dvije selekcije odmjeriće snage ukupno tri puta kroz mečeve zatvorenog tipa. - Nakon gotovo 20 dana priprema, mogu da kažem da treniramo dobro i da kao ekipa držimo stabilan nivo. Nastavili smo tamo gdje smo stali u junu, a sada smo i u pojačanom sastavu, što mi dodatno uliva vjeru u ostvarenje cilja koji je pred nama. U narednim danima očekuju nas prijateljske utakmice protiv reprezentacije Mađarske, koje će nam poslužiti kao od-

Crnogorke će prvi meč završnog dijela evropskih kvalifikacija odigrati 6. avgusta u Goraždu protiv Bosne i Hercegovine, dok će četiri dana kasnije, 10. avgusta, ugostiti selekciju Letonije u sportskoj dvorani u Kolašinu, sa početkom od 19 sati. Na turnir koji se igra u ljeto 2026. godine u Azerbejdžanu, Češkoj, Turskoj i Švedskoj, kroz kvalifikacije, plasiraće se osvajači sedam grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. Uz četiri selekcije domaćina, mjesto su kroz plasman na prethodnom EuroVoleju obezbijedile najbolje rangirane selekcije –Srbija, Holandija, Italija, Poljska, Francuska, Bugarska, Ukrajina i Slovačka. R. P.

Pogačar nadomak

pobjede

PODGORICA - Dvije etape prije kraja pobjednik Tur de Fransa je praktično riješen – treba da se dogodi čudo pa da se sjutra ne raduje Tadej Pogačar Slovenac i JonasVingegor su u 19. etapi imali isto vrijeme, što znači da je Pogačar zadržao prednost od 4.26 minuta prednosti. Pobjednik 19. etape ovogodišnjeg Tura je Holanđanin TimenArensman Vozač Ineosa je do etapne pobjede stigao ispred Vingegora i Pogačara. Arensmanu je ovo drugi etapni trijumf na ovogodišnjem Turu. Jučerašnja etapa je zbog pomora stoke na usponu Kol de Sai skraćena sa 129.9 km na nešto malo ispod 95 kilometara. Danas se vozi 20. etapa, duga 184.2 kilometra od Nantue do Pontarlijera.

PODGORICA - Košarkaški klub Podgorica Bemaks nastavlja da slaže kockice u formiranju tima za narednu sezonu. Crnogorski ABA2 ligaš je u liku Lazara Radetića dobio novo pojačanje, četvrto ovog ljeta, jer su prethodno potpisali Aleksa Bulajić, Petar Minić i Danilo Ivanović.

Radetić (204, 2003) igra na poziciji centra, ponikao je u ekipi Budućnosti, sa kojom je prije četiri godine potpisao i prvi profesionalni ugovor. Tri sezone igrao je juniorsku ABA ligu - dvije sezone nastupao je za Budućnost u ligi do 19 godina regionalnog takmičenja, a zatim je u istoj ligi igrao za SC Derbi.

Posljednje tri sezone bio je prvotimac Mornara, za koji je igrao u ABA ligi, I A MCKL, Kupu Crne Gore, kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona i FIBA Evrokupu.

Debi u ABA ligi za Mornar imao je 10. decembra 2022. godine i to protiv Crvene zvezde u Beogradu.

- Drago mi je da ću biti dio Ko-

šarkaškog kluba Podgorica Bemaks. Znam dosta o klubu, koji ima odlične uslove i poznat je po dobrom radu sa mladim igračima. Moja očekivanja su velika, imamo jednu dobru, mladu i perspektivnu ekipu koja po meni može da na napravi dobar rezultat ove sezone. Radujem se početku priprema i daću sve od sebe da opravdam očekivanja - kazao je za klupski sajt Lazar Radetić. Radetić je bio član kadetske i mlade reprezentacije Crne Gore, a dio je sjajne generacije koja je prije tri godine na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Podgorici osvojila bronzanu medalju. R. P.

Pavle Mugoša na meču protiv Norveške FIBA

Mina Dragović

Ferstapen: Menadžment i akcionari su željeli promjenu, a ja sam vozač

PODGORICA - Četvorostruki svjetski šampion Formule 1 Maks Ferstapen rekao je da su šefovi imali pravo da otpuste dosadašnjeg direktora Kristijana Hornera i dodao da ta odluka neće uticati na njegovu budućnost.

- Menadžment i akcionari su odlučili da žele promjenu i na kraju - oni vode tim, a ja sam vozač. Dakle, što god da odluče, imaju puno pravo da rade što žele. I u suštini tako se desilo - rekao je Ferstapen na konferenciji za novinare u Belgiji.

Horner je iznenada otpušten početkom jula, poslije 20 godina u Red Bulu. Kompanija Red Bul nije precizirala zbog čega je Horner otpušten, a to se dogodilo u jeku špekulacija da bi Ferstapen mogao da napusti ekipu.

- Istovremeno, osvrćući se na tih 20 godina Red Bula, mislim da smo imali mnogo sjajnih godina i rezultata. Naravno ima i godina u kojima ne ide sve tako dobro, a mislim da posljednjih godinu i po nije bilo kako smo željeli i rukovodstvo je odlučilo da usmjeri stvari u drugom pravcu. A onda svi moraju da se slože sa tim i gledaju naprijed - dodao je Maks.

otpustio Hornera kako bi uvećao šanse da zadrži holandskog vozača i poslije ove sezone. Takođe, pretpostavlja se da je Hornerov loš odnos sa vozačevim ocem Josom Ferstapenom uticao na odluku o otkazu.

Aktuelni svjetski šampion umanjio je značaj njihovog neslaganja, a zatim je upitan kako bi Hornerov otkaz mogao da utiče na njegovu budućnost.

- Ne, zapravo ne utiče. Mislim da ljudi mogu da imaju drugačija mišljenja i zapravo očekujem da će se to dogoditi jer ako se svi uvijek slažu, nastaje problem. Morate da imate drugačija mišljenja. To je sada nešto na čemu radimo u drugom pravcu. Uzbuđen sam zbog toga - rekao je Ferstapen i nastavio:

Rasel: Mercedes je pregovarao sa Ferstapenom

Vozač Mercedesa Džordž Rasel rekao je da je njemački tim pregovarao sa četvorostukim prvakom svijeta Maksom Ferstapenom Šef ekipe Mercedesa Toto Volf poslije smjene Hornera iz Red Bula odbacio je svu mogućnost da Ferstapen pređe u ,,srebrne strijele“.

Na pitanje da li je otkrivanje

pregovora dio Mercedesove igre, Rasel je odgovorio: - To je ozbiljna teorija zavjere!

Nastavio je Rasel, gdje je rekao da na njega nema puno uticaja.

- Bili su, i jesu – i to je u redu. Svi razgovaraju. Postoje i dugoročne perspektive. Za vozače i timove ne razmišlja se samo o narednoj godini, već o dvije, tri, četiri,

Hornera

Hornera je na funkciji zamijenio Loran Mekis, koji će prvi put predvoditi ekipu na predstojećoj trci za Veliku nagradu Belgije ovog vikenda. Mnogi spekulišu da je Red Bul

- Ne mislim da će to uopšte biti važno za moju odluku o budućnosti. Jedino što je važno jeste da radimo na automobilu i napravimo ga bržim. Posljednjih godinu i po dana nije bilo kako smo željeli. Sada pokušavamo da budemo konkurentniji, ove godine pomalo, ali sigurno za nova pravila - dodao je Maks. Ferstapen je priznao da mora da donese odluku o svojoj budućnosti, uprkos tome što ima ugovor sa Red Bulom do 2028. godine.

- Postoji i mogućnost da se sjutra ne probudim, da uopšte ne bude vožnje. Život je nepredvidiv. Veoma sam srećan tu gdje jesam i nadam se da ću i

dalje... cilj koji smo postavili kada smo potpisali novi ugovor, da ću voziti ovdje do kraja karijere - naveo je Ferstapen. On je dodao da se njegov od-

nos sa Hornerom ,,nikada neće promijeniti“ i dodao da ekipu i 51-godišnjeg Britanca smatra ,,drugom porodicom“. - Ovo se dogodilo u vrijeme

pet godina unaprijed. Sve se to brzo mijenja. Znam da, sve dok pružam dobra izdanja, nemam zbog čega da brinem – i to ne znači da ostajem, da ne ostajem, niti da se nešto konkretno dešava. Za mene su posljednjih par mjeseci bili zanimljivi u smislu kako sam procesirao sve što se dešava. Sada sam odlučio da se jednostavno ne opterećujem. Znam da, dokle god vozim brzo na stazi, to je najvažnije. Što bude –biće – zaključio je Rasel.

Poslije ljetnje pauze šampionat Formule 1 nastavlja se za vikend, a trka za Veliku nagradu Belgije vozi se u neđelju od 15 časova. J. TERZIĆ Svjetski šampion Formule 1 prvi put se oglasio nakon smjene

Četiri crnogorska tima igraće u ABA2 ligi

PODGORICA - Nova sezona u ABA2 ligi počinje 7. oktobra, a voljom žrijeba drugo po kvalitetu regionalno takmičenje u sezoni 2025/2026. kreće iz ,,Bemaks arene“, gdje će tog dana od 18 časova Podgorica Bemaks ugostiti ekipu Borca iz Banjaluke. ABA2 liga, inače, ove sezone imaće 16 timova, a uoči žrijeba timovi su bili raspoređeni u četiri šešira, kako bi kvalitet bio uravnotežen. Po novom sistemu takmičenja, svi timovi odigraće osam utakmica tokom ligaškog dijela – dva meča protiv timova iz sopstvenog šešira, te po dvije utakmice protiv timova iz preostala tri šešira. Svaka ekipa imaće četi-

ri utakmice u ulozi domaćina, a četiri puta će gostovati, a timovi iz iste zemlje neće moći da se sastanu tokom ligaškog dijela, osim ako jedna država ima četiri predstavnika u tom slučaju dozvoljen je jedan međusobni meč. Nakon osam kola, na kraju zajedničke tabele, osam prvoplasiranih timova izboriće plasman u čevrtfinale, gdje će bolje plasirani tim imati prednost domaćeg terena. Uoči žrijeba, formirani su šeširi – Podgorica Bemaks bila je smještena u drugom, gdje su još bili MZT, Široki i Helios. U prvom su bili Cibona, Mornar, Zlatibor i Vojvodina, a u trećem Sutjeska, Borac, Vršac i Sloboda, dok su četvr-

ti činili Teodo, Skoplje, Jahorina i Student. U okviru prvog kola Podgorica Bemaks će ugostiti Borac, Mornar Barsko zlato dočekuje Student, dok Teodo i Sutjeska Elektroprivreda gostuju – Tivćani igraju protiv Vojvodine, a Nikšićani protiv Širokog. Podgorica će nakon prve runde imati dva vezana gostovanja – prvo ide u Tuzlu u okviru drugog kola (21. oktobra) na megdan Slobodi, a zatim 5. novembra Podgorica igra protiv Jahorine. Podgorica Bemaks će 18. novembra ugostiti Student, zatim 16. decembra gostuje Vojvodini, dok će prvi meč u 2026. godini igrati 14. januara u ,,Bemaks areni“ protiv

Cibone. Na kraju ligaškog dijela, Podgorica prvo 28. januara gostuje ekipi MZT Skoplje, a onda 3. marta dočekuje Helios. Sutjeska Elektroprivreda u drugoj rundi dočekuje MZT, a zatim gostuje Ciboni, dočekuje Zlatibor, pa Jahorinu, slijede joj gostovanja Studentu, pa Borcu, a na kraju dočekuje Slobodu. Mornar u drugoj rundi gostuje Jahorini, zatim dočekuje Zlatibor, gostuje Slobodi, čeka Široki, a u 6. kolu gostuje Heliosu. Mornar posljednji meč kao domaćin ligaškog dijela igra 27. januara protiv Vojvodine, a na kraju gostuje Zlatiboru. Teodo u drugom kolu čeka Cibonu, a odmah zatim i Široki, gostuje Heliosu, pa Slobodi,

kada ljudi možda nijesu očekivali, ali ja sam vozač, a menadžment donosi odluke i moramo da nastavimo - naveo je Ferstapen.

Pjastri najbolji, Hamilton izletio sa staze

Najbolji u jučerašnjim sprint kvalifikacijama na stazi Spa Frankoršamp u Belgiji bio je Oskar Pjastri, iza su se našli Maks Ferstapen, Lando Noris, Šarl Lekler, Esteban Okon, Karlos Sajnc, Oliver Berman, Pjer Gasli Isak Hađar i Gabrijel Bortoleto Vozač Ferarija Luis Hamilton završio je sprint kvalifikacije kao 17. tako da su navijači Ferarija i britanskog vozača ponovo ostali razočarani. Naime, Luis je izgubio kontrolu nad vozilom u brzom krugu i izletio sa staze čime će iz pretposljednjeg startnog reda krenuti sprint trku koja se vozi danas od 12 sati, a potom idu kvalifikacije za glavnu trku od 16. časova.

dok 20. januara dočekuje Borac, a u 7. kolu u SC ,,Župa“ stiže Jahorina. Za kraj ligaškog dijela Tivćani idu na megdan Studentu.

Kristijan Horner i Maks Ferstapen

Prvi četvrtfinalni mečevi na programu su 17. i 18. marta, polufinalna serija trebalo bi da krene 7. i 8. aprila, a finalna 29. aprila… R. P.

ŠKOLOVANJE, PRVA LJUBAV, ODRASTANJE, ZAKNJAŽENJE I ŽENIDBA

Hoćah u more skočiti da što prije dođem u Crnu Goru

Autor: Kralj Nikola PETROVIĆ-NJEGOŠ

U Parizu sam jošt jače bolovao od čežnje za domovinom; svake gotovo 15 dana imao sam onijeh duševnijeh nasrtaja, koji su mi prolazili samo poslije dugoga i jakoga plakanja. U nedjeljne dane i u raspust često puta, videći kako se moji drugovi vesele i kako su šale činili po Parizu i oko Pariza, i ja sam se na svoj način veselio. Kad izađem iz liceja pođem na pijacu kod stanice kola; tu uzmen najbolji fijaker i pođem kod hljebara, uzmem pogolemo hljeba, pa za tijem hladnoga mesa, pršuta i jezika, dvije čaše i jednu malu botiljicu anizete. Sve to smjestim u kola, pa nađem jednoga orguljaša, koga stavim kod kočijaša s njegovom orguljom, a psa njegovog stavim sa sobom u kola, pa onda hajd daleko za fortifikaciju u polje, gdje nema nikoga. Pošto otpustim kola, veliku široku lumbrelu orguljaševu raširimo na travi, sjednemo ja, orguljaš i njegov pas, pa u trojicu mi po bratski ručamo i zagovaramo se ... Taj dobri orguljaš mene je razumijevao, pa mi hoćaše nabrati dosta trave da se naslonim, pa onda ruku na ručicu njegove orgulje, da mi svira i da me uspava. Nije uspijevao, siromah. Ja sam ležao i glavu na pogrčene laktove ruke naslanjao i gledao daleko, visoko u oblake, tamo u pravcu gdje sam zamišljao da je Crna Gora i plakao sam i ječao i uzdisao ... Pošto sunce nagne, mi se zajedno hoćasmo uputiti varoši... Da mi se briga malo razbije, hoćah koji put za tijem svratiti u „Caffe de Droit“, da pročitam

Sluga koji znavaše otkud sam, ulježe: „Evo idu k našoj lađi dvije barke pune Crnogoraca“. Ja skočih da viđu koji su, ne sluteći ni najmanje da mi je tu otac. Pristupih ruci očinoj, čekajući da me zagrli, a on samo reče: „Bon đorno!“ Ne poznavaše ko sam, toliko sam se bio izmijenio u one četiri godine

koju srpsku novinu, ali tamo halak, vika i buka, gdje ni oca ni majku Srbijanci među sobom ne štedijahu. Panteon je blizu te kafane i na njemu ona znamenita i na glas orgulja. Divno je bilo slušati pod one veličanstvene svodove, pošto sunce zađe i zamrači se. Slušalaca vidio sam po malo, po jednu, dvije, tri stotine mahom staraca i starica. Tu hoćah i ja ući, uzmi mjesto među njima na stolici, ili klupi. Oni me hoćahu gledati kao bijelu vranu i sigurno mišljahu: „Što će sad ovaj ovdje!“ I kad me viđahu da se onako strasno moljah čuđahu se. Ja sam vazda bio tolerantan što se vjera tiče. Ja sam se mogao moliti Bogu u pravoslavnoj crkvi, u rimokatoličkoj ili u protestantskoj jednako, a molio sam se često puta nešto vruće u česovu malu i siromašnu seosku crkvicu, negoli u ikakav veleljepni hram. Ja ne smijem govoriti, a još manje pisati o nekijem čudnovatijem mojijem pojmovima, osjećajima i da rečem osobinama, jer ili bih izgledao smiješan, ili pohvaličan ili bu-

dalast. Najposlije, bio sam kakav sam bio; ubrao sam što sam ubrao, pa svršen posao! Ja opet nikom ne zavidim, a mene ko će kuditi neka kudi, sve mi je isto, a hvaliti me Bog zna nemaju zašto ljudi. Najžalije mi je, ako sam veoma grešan. U potonjem povratku mome iz Pariza kući ja sam se neko-

Donosimo dio iz knjige

Nikole Petrovića Njegoša „Autobiografija, Memoari, Putopisi”, u kome se govori o njegovom školskim danima u Trstu i Parizu, sazrijevanju, sve do momenta, kada je nakon atentata na knjaza Danila, postao Gospodar Crne Gore. Knjigu su objavili NIO Pobjeda, Titograd i OOUR Grafička djelatnost, Cetinje, 1989, str. 28-48; Priredio Slobodan Čukić

liko nedjelja bavio u putu. U Torinu je živjela rodbina moje pokojne strine knjaginje Darinke; tu sam skoro mjesec dana proveo i znatno se popravio u život. Zatim sam i u Mletke više dana proveo, a u Triješće čekao me pokojni otac i nekoliko glavara s njim. Bio sam preradostan i pitao za sve i svakoga. (...Prije dvije godine, 1858, kad sam dolazio na vakance, srio sam se s pokojnim ocem u Dubrovniku. On se bijaše namjerio tu u misiji, izaslan Gospodarem, da vrati posjetu admiralu Žurijenu de la Gravijeru, zapovijedniku francuske eskadre, koji je bio došao, da njom spriječi iskrcavanje turske vojske u Klek i Sutorinu, koja je hitala iz Carigrada da zaštiti Grahovac. Žurijen je bio dolazio 10-15 dana prije, da se pokloni stricu i da mu kaže za dobro raspoloženje Francuske sprema njega i Crne Gore...)

Ja sam se mogao moliti

Bogu u pravoslavnoj crkvi, u rimokatoličkoj ili u protestantskoj jednako, a molio sam se često puta nešto vruće u česovu malu i siromašnu seosku crkvicu, negoli u ikakav veleljepni hram

Ja spavah u mojoj kabini na parobrodu, dok sluga, koji znavaše otkud sam, ulježe: „Evo idu k našoj lađi dvije barke pune Crnogoraca“. – Ja brže-bolje skočih da viđu koji su, ne sluteći ni najmanje da mi je tu otac. Pristupih ruci očinoj, čekajući da me zagrli, a on samo reče: „Bon đorno!“ – Ne poznavaše ko sam, toliko sam se bio izmijenio u one četiri godine.

Ja se grli i ljubi s Crnogorcima na lađi, a moj se otac čudi. Dok u toliko se nađemo pokraj Lokruma, pa ću ja uzviknuti pun radosti: „Eto Lovćen!“ Otac upita senatora, pokojnoga Sava Luketina: „Je li to Nikica Savo?“ – „Zar me ne poznaješ Miko?“ – rekoh ja. – „Ne, nego dođi sad ovamo, soldate jedan koji se bolje oveseli onoj vršini onamo, no meni, kad si me vidio“ – pa me poče grliti, a oči mu se napuniše suza. Ja radostan: Lovćen, otac, Crnogorci, i u početak hoću da poludim, da u more skočim da prije dođem. Kad sam iz Trijesta krenuo s ocem i s Crnogorcima u njegovoj pratnji, da-

ni su mi bili dugi, koliko sam rodni kraj želio. Najposlije, na dan 23. aprila, na svetoga Đorđija – naše slave, stigoh srećno na Cetinje. Bože, uživanja, Bože, sreće i zadovoljstva! Stric, strina, majka, sestra, svojta, poznanici, narod – svak me grli i sa mnom se pita. Uveče je bila velika večera u dvoru. Sva gospoda i dostojnici bili su pozvani na slavu i krsno ime Gospodarevo. Ja sam se ponašao tu i dostojno i ljubazno, da se moj stric radovao, da me vidi jako zdrava i rumena, a ne onakvoga, kakvoga me je njemu Stefan Radonjić iz Pariza opisao. Ja sam njega u sofri s udivljenjem zagledivao i oko njega one prve stare naše vitezove. Kakvo to jato bijaše i kakav ga soko predsjedavaše! Neće se više, bojim se, rađati onakvijeh ljudi!

Da li uplivom stranstvovanja, civilizacije, ili ne znam s čega, ja sam bio udivljeni posmatrač svega onoga, što me opkoljavaše, mnogo više nego li sam to prije vidio u isto društvo, u iste prilike, pa sam zamišljao da nije ni večera Jupiterova s bogovima i s herojima na Olimpu bila veličanstvenija od ove pod Orlovim kršem Gospodara crnogorkoga s njegovijem vojvodama.

Tu noć i poslije sam ja sam primjećivao, da stvari sad drukčije shvaćah, negoli prije. Ali što me iznad svega radovaše to je bila ljubav i raspoloženje moga strica. On u meni ne gledaše već jednoga mladoga nestaška i vjetrova, već čovjeka s kojim se može razgovarati i misli izmjenjivati. (Nastavlja se)

Panteon u Parizu, 1860. godina

Licej Luj Veliki

(Lycée Louis-le-Grand) u Parizu u kojem je od 1856. godine učio Nikola Mirkov Petrović

Unutrašnjost pariskog Panteona

Veliki vojvoda Mirko Petrović Njegoš

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim do brom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE PRIVREMENIH OBJEKATA NA OBALAMA RIJEKE BOJANE

BROJ: 0211-4478/1 od 25.07.2025.godine

I Predmet Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje privremenih objekata na obalama rijeke Bojane prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

Redni broj Oznaka lokacije Kategorija Kat.parcela Dimenzije

1 L130 Vikend kućica sa vezom 1220,1181 KO Gornji Štoj

2 L136 Vikend kućica 1220,1181 KO Gornji Štoj

3 L143 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

4 L147 Ribarska kućica sa kalimerom LK 10-147 1220, 1181 K.O Gornji Štoj

5 L148 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

6 L149 Vikend kućica sa vezom 1220, 1181 KO Gornji Štoj

7 L150 Vikend kućica sa vezom 1220, 1181 KO Gornji Štoj

8 L154 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=51 m2 Pk=21 m2

Terasa: Pt nat=59 m2 Pt otv=19 m2

Objekat: Po=48 m2

Terasa: Pt nat=41 m2 Pt otv=27 m2

Objekat: Po=45 m2 Pk=27 m2

Terasa: Pt nat=19 m2 Pt otv=28 m2

Objekat: Po=54 m2

Terasa: Pt nat=18m2 Pt otv=35 m2

Objekat: Po=75 m2

Min. cijena godišnjeg zakupa

Eura

Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj Objekat:

Eura

Terasa: Pt nat=25 m2 Pt otv=56 m2 2536.00 Eura

Objekat: Po=23 m2

Terasa: Pt nat=72 m2 1292.00 Eura

Objekat: Po=27 m2

Terasa: Pt nat=53 m2 Pt otv=30 m2 1438.00 Eura

Objekat: Po=36 m2

Terasa: Pt nat=8 m2 Pt otv=45 m2 1048.00 Eura 9 L167 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj Objekat: Po=33 m2

L196 Vikend kućica

Pt nat=31 m2 Pt otv=23 m2 984.00 Eura

22 D47 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

23 D49 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

24 D57 Vikend kućica 1163 K.O Gornji Štoj

25 D59 Vikend kućica 1163 KO Gornji Štoj

26 D67 Ribarska kućica 1163 KO Gornji Štoj

27 D72 Ribarska kućica 1220 KO Gornji Štoj

28 D80 Vikend kućica 1163 KO Gornji Štoj

29 D83 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

30 D84 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

31 D90 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

32 D91 Ribarska kućica 1142/1 KO Gornji Štoj

33 D99 Vikend kućica 1142/1 KO Gornji Štoj

34 D104 Vikend kućica 1142/1 KO Gornji Štoj

35 D113 Vikend kućica 1167 KO Gornji Štoj

36 D128 Vikend kućica 1168 KO Gornji Štoj

37 D220 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

38 D250 Vikend kućica 1142/3 Gornji Štoj

39 D251 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=41m2 Terasa: Pnt=18m2 Pot=25m2 875.00 Eura

Objekat: Po=25m2 Pk=24m2 Terasa: Pnt=5m2 Pot=18m2 955.00 Eura

Objekat: Po=43m2 Po2=9m2 Terasa: Pnt=26m2 Pot=2m2 1047.50 Eura

Objekat: Po=37m2 Pk=56m2 Po2=14m2 Terasa: Pnt=19m2 2697.50 Eura

Objekat: Po=44m2 Terasa: Pnt=24m2 567.50 Eura

Objekat: Po=63m2 Terasa: Pnt=32m2 Pot=32m2 1516.50 Eura

Objekat: Po=40m2 Terasa: Pnt=29m2 782.50 Eura

Objekat: Po=21m2 Terasa: Pnt=40m2 Pot=27m2 822.00 Eura

Objekat: Po=35m2 Terasa: Pt=43m2 958.00 Eura

Objekat: Po=60m2 Pk=48m2 Terasa: Pnt=16m2 Pot=17m2 Pkot=16m2 3824.00 Eura

Objekat: Po=25m2 Terasa: Pnt=10m2 225.00 Eura

Objekat: Po=28m2 Pk=20m2 Terasa: Pot=22m2 927.50 Eura

Objekat: Po=20m2 Terasa: Pnt=6m2 Pot=3m2 345.00 Eura

Objekat: Po=34m2 Terasa: Pnt=20m2 610.00 Eura

Objekat: Po=66m2 Terasa: Pnt=23m2 Pot=8m2 1422.50 Eura

Objekat: Po=90m2 P1=90m2 Terasa: Pnt=33m2 Pot=57m2 8390.00 Eura

Objekat: Po=34m2 Terasa: Pt=16m2 590.00 Eura

Objekat: Po=21 m2 Terasa: Pt nat=10m2 Pt otv=14m2 564.00 Eura

Vikend kućica 1142/3 Gornji Štoj

D263 Vikend kućica sa vezom 1142/3, 1220, 1096/2 K.O. Gornji Štoj

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima. Korisnik ustupljenog zemljišta preuzima obavezu da izvrši regulisanje otpadnih voda iz objekta i to na osnovu pribavljenih vodnih uslov, vodne saglasnosti i vodne dozvole od strane nadležnog organa - Uprave za vode, u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 027/07 od 17.05.2007, "Službeni list Crne Gore", br. 073/10 od 10.12.2010, 032/11 od 01.07.2011, 047/11 od 23.09.2011, 048/15 od 21.08.2015, 052/16 od 09.08.2016, 055/16 od 17.08.2016, 002/17 od 10.01.2017, 080/17 od 01.12.2017, 084/18 od 26.12.2018, 084/24 od 06.09.2024)

Regulisanje otpadnih voda treba izvršiti u svemu shodno Pravilniku o kvalitetu i sanitarno tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda i načinu njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju i prirodni recipijent ("Sl. list Crne Gore", br. 56/19)

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/se nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost . Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv

bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.2.1 Posebni slučajevi umanjenja godišnje zakupnine U slučaju da Korisnik posjeduje važeću dozvolu za privredni ribolov, uključujući i dozvole za ribolov kao dopunsku djelatnost, može ostvariti umanjenje godišnje zakupnine prilikom zaključenja ugovora o korišćenju morskog dobra u skladu sa Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost Pravo na umanjenje zakupnine imaju korisnici koji prilikom zaključenja ugovora dostave zahtjev, fotokopiju lične karte i ovjerenu fotokopiju dozvole za privredni ribolov.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava. IV Uslovi za ponuđača

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

4. Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Subota, 26. jul 2025.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobn ost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

Naziv i adresu sjedišta, ponudenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavusaglasnost da se lični podaci obraduju u postupku, osnosno Obrazac A Javnog preduzeća

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponudaća) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača)

3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

4. Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda da ponudač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

6. Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica, nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude

(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne cijene godišnjeg zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

(B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se : -ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi. Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva. Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, vansudsko poravnanje za 2021.godinu i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za prethodnih 5 godina..................................................................................najviše 25 bod ova (5 bodova po godini)

Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

U slučaju dijeljenja privremene lokacije dosadašnjeg korisnika kroz novi Program privremenih objekata u zoni morskog dobra, pravo na ostvarivanje bodova po osnovu kriterijuma reference priznaće se Ponuđaču za svaku od novoplaniranih lokacija, srazmjerno novonastaloj površini tih lokacija, nastalih od lokacije koja je bila predmet podjele, a koja je bila p redmet Ugovora/Aneksa/poravnanja za 2021.godinu/potvrde dosadašnjeg korisnika u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata

IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 15.08.2025. godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se: -za lokacije od rednog broja 1 zaključno sa rednim brojem 24 dana 15.08.2025 godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1

-za lokacije od rednog broja 25 zaključno sa rednim brojem 47 dana 15.08.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

XI Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna. Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama

Stečajni upravnik u stečajnom postupku nad DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane , a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O G L A Š A V A PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA,

i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

1-Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to:

1-1: Mašine za izradu peškira -11kom.(9 šivaćih mašina,2 „Azimo“ veće mašine.(dodatne informacije-specifikacija po zahtjevu)

Početna cijena 19.804,10€(procijenjena vrijednost19.804,10€)

1-2:Rezervni djelovi i uređaji za autobuse i TMV(pregled djelova i spisak na zahtjev)

Početna cijena 4.766,00€(procijenjena vrijednost - 11.915,00€)

1-3:Peškiri raznih veličina-3.705 komada.(dodatne informacije-specifikacija po zahtjevu)

Početna cijena 9.957,90€(procijenjena vrijednost - 9.957,90€)

2-Uslovi i postupak prodaje:

Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’- Berane - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDANE OTVARAJ, st.br.75/21 Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 20.08.2025.god. do 13,00 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 21.08.2025.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore.

3-Pravo učešća u postupku prodaje imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži: Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra (ne stariju od 6 mjeseci),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje sa tačnim nazivom i brojem predmeta prodaje(11,1-2,1-3) i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od početne cijene Za fizička lica: Potpisanu ponudu sa tačnim nazivom i brojem predmeta prodaje(1-1,1-2,1-3) i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom ,ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od početne cijene. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za predmet i broj prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za oglašenu imovinu označenu pod brojem 1-1, 1-2,1-3 u oglasu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijen e budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za oglašenu imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-42032-79

4-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati od dana oglašavanja u dnevnim listovima do 19.08.2025godine, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.Za predmete prodaje spisak sa fotografijama zahtijevati od stečajnog upravnika ili izvršiti uvid na licu mjesta- za predmete prodaje 1-1,1-3 na lokaciji selo Bor,Opština Petnjica a za predmet prodaje 1 -2 selo PolicaOpština Berane Napomena-za sve predmete prodaje obaveza kupca je preuzimanje imovine sa lokacija gdje se imovina nalazi,dok za predmet prodaje 1 -1 obaveza kupca je i demontiranje mašina ukoliko je to potrebno.

5-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.

6-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 15(petnaest) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog ,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 10(deset )dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti sn osi kupac. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757

26. jul 2025.

REQUEST FOR EXPRESSION OF INTEREST TENDER FOR THE SALE OF OLD TRANSPORT UNITS – JUGOPETROL AD

JUGOPETROL AD, member of HELLENiQ Energy Group, Stanka Dragojevica bb, Podgorica

I N V I T E S

Potential buyers (companies/individuals) interested in participating in the tender to submit a Letter of Expression of Interest.

Interested potential buyers should send a Letter of Expression of Interest to the e-mail address: procurement@jugopetrol.co.me no later than 30 July 2025 until 15:00h

The said letter should also include:

• The name and contact details of the person who will serve as the contact representative of the interested buyer during the tender process.

After the evaluation of the received letters of interest, the selected buyers will be contacted and invited to participate in the procedure A detailed specification will be provided in the tender documents that will be circulated only to the selected buyers

All submitted Letters of Expression of Interest shall remain confidential.

JUGOPETROL AD reserves the right to cancel this Request for Expressions of Interest and the right not to proceed with the tender at any moment and for any reason without incurring any liability, not to take into consideration any or all Letters of Expression of Interest and to disregard any deficiencies in submitted Letters of Expression of Interest and invite to the tender only the potential buyers that it deems qualified at its own discretion.

POZIV ZA IZRAŽAVANJE INTERESA

TENDER ZA PRODAJU STARIH

TRANSPORTNIH JEDINICA JUGOPETROLA AD

JUGOPETROL AD, član HELLENiQ Energy Grupe, Stanka Dragojevića bb, Podgorica

P O Z I V A

Potencijalne kupce (kompanije/fizička lica) koji su zainteresovani da učestvuju na tenderu da dostave Pismo izražavanja interesa. Potencijalni kupci treba da pošalju Pismo izražavanja interesa na adresu elektronske pošte: procurement@jugopetrol.co.me zaključno sa 30.07.2025 godine do 15:00 časova

Navedeno pismo takođe treba da sadrži: • Ime i kontakt podatke osobe koja će biti kontakt osoba zainteresovanog kupca na tenderu

Odabrani kupci će nakon evaluacije prispjelih pisama izražavanja interesa biti kontaktirane i pozvane da učestvuju u postupku. Detaljna specifikacija će biti navedena u tenderskoj dokumentaciji koja će biti poslata samo odabranim kupcima.

Sva dostavljena Pisma izražavanja interesa se smatraju poverljivim dokumentima.

JUGOPETROL AD, zadržava diskreciono pravo otkazivanja ovog Poziva, kao i pravo odustajanja od tendera, u bilo kom trenutku, iz bilo kog razloga i bez odgovornosti s tim u vezi, pravo da ne uzme u razmatranje bilo koje ili sva Pisma izražavanja interesa, kao i pravo da zanemari nedostatke u dostavljenim Pismima izražavanja interesa i pozove na tender samo potencijalne kupce za koje, po sopstvenom nahođenju smatra da su kvalifikovane.

Na osnovu člana 139. Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica, broj 04/11786.2 od 25.07.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE o proširenju dnevnog reda vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica

I Dnevni red vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine, sazvane za dan 21.08.2025. godine (četvrtak) u sjedištu Prve banke CG u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 1 8 časova, proširuje se novom tačkom koja glasi:

- „Razmatranje Izvještaja o realizaciji plana, preduzetim aktivnostima i rezultatima upravljanja stečenom aktivom Banke i problematičnim plasmanima na dan 30.06.2025. godine“.

Uvid u materijal i predlog odluke za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141 svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 01.08.2025. godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com

Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da iste dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova.

Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na kontakt telefon: +382 (20) 409 104.

Predsjednik Nadzornog odbora Dr Dragan Bogojević s.r.

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

O SMRTI do 180 riječi

do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

ЗОРАН, ћерке РАДА, АНИТА и НАТАША, унучад, браћа ЗДРАВКО, СЛАВКО и ДАРКО, сестре МИЈОЈКА и РАДОЈКА, снахе ЈАСНА, РАДМИЛА, ВЕСНА и АНКА, стричеви МИЛОРАД, МИОДРАГ и ЦВЕТО, тетке, стрине, ујне, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака и остала родбина ВУКОВИЋ и БАНАШЕВИЋ

Dana 25. jula 2025. preminula je naša draga

SLAVICA Boškova BAŠANOVIĆ 19. 5. 1952 - 25. 7. 2025

Saučešće primamo u kapeli Čepurci - Podgorica, 26. jula od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici - Srpska.

OŽALOŠĆENI: braća VASILIJE i MILAN - MAČO, sestra MILICA, sestrična JADRANKA sa porodicom, tetka MILEVA, braća od stričeva ŽARKO, BRANKO - ĐIKO, RANKONIKOLAJ, MILENKO - MIKO i ČEDO, sestra od strica RADOJKA, braća i sestre od tetaka i ujaka, snahe i mnogobrojna rodbina BAŠANOVIĆ i VUKČEVIĆ

Dana 25. jula 2025. u 88. godini umrla je naša plemenita

OLGA Vladova BURIĆ rođena RAIČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Danilovgradu 25. jula od 14 do 18 sati i 26. jula od 9 do 15 sati. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Velja Zagreda u 16 sati. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: sinovi MLADEN i DEJAN, kćer MILANKA, snahe GORDANA i RATKA, đever ILIJA-MIJO, unučad TEA, JELENA, LAZAR, BATRIĆ, LUKA, IVANA, DUNJA i BALŠA, praunuci VUKAŠIN i ALEKSA, bratanići, bratanična, sestrić, sestrične, zaovičići, zaovična i ostala rodbina BURIĆ i RAIČEVIĆ

25. jula 2025. godine umro je naš dragi i voljeni

RADOSAV Dragov BANIĆEVIĆ

Sahrana je obavljena istoga dana, u krugu najuže porodice na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: brat ĐURO i sestra RADOJKA sa porodicama

932

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da je 25. jula 2025. u 77. godini poslije kraće bolesti preminula naša draga

MILICA-MIKA Rajkova VUKOVIĆ rođena BAKRAČ

Saučešće primamo u kapeli u Plužinama 25. jula od 15 do 17 časova i 26. jula od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Plužinama.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi VLATKO, RADENKO i SRĐAN, braća VESELIN i DRAGAN, sestre RAJKA, RADOJKA i MILIJANA, snahe JELENA, EVROPA i DRAGANA, unučad, zaove ZORA i RADA, jetrve i mnogobrojna rodbina VUKOVIĆ i BAKRAČ

Dana

Subota, 26. jul 2025.

Dana 24. jula 2025. preminuo je u 80. godini naš voljeni

IVO-IVICA Anta MARKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Prčanj 25. jula od 11 do 17 sati i 26. jula od 10 do 17 sati kada će se obaviti sahrana na groblju Prčanj.

OŽALOŠĆENI: supruga NADA, sinovi ALEN i IGOR, brat VLATKO, sestre AGNEZA-BEBA i MIRA, snaha KRISTINA, unučad ELENA, BARBARA, IVAN i MATEA, bratanići, sestrići i sestrične i ostala rodbina 936

Dana 25. jula 2025, poslije kraće bolesti, u 88. godini preminuo je naš voljeni

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Zagorič 26. jula od 9 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: sinovi MIKAN i DRAGAN, snahe NATAŠA i NATAŠANADA, unučad ANASTASIJA, FILIP, ALEKSANDAR, ANDRIJA, IVAN i MATIJA

Posljednji pozdrav

BOŽIDARU – BOBU VUKČEVIĆU

Poštovanom kolegi, mentoru i eminentnom advokatu i državnom tužiocu, koji je život posvetio približavanju pozitivnog prava prirodnom pravu i pravdi. S pijetetom,

942

ZORAN RADONJIĆ 941

Dragom drugu

959

Posljednji pozdrav našoj dragoj

OLGI BURIĆ

Uz neizmjernu zahvalnost za dane provedene u iskrenom prijateljstvu, nosićemo u našim srcima sjećanje na njenu dobrotu, plemenitost i podršku.

BRANKA NOVAKOVIĆ sa MILICOM i ANOM

BURIĆ

Posljednji pozdrav mojoj najboljoj i najmilijoj strini. Počivaj u miru.

RALE BURIĆ sa porodicom

i tetka

PETRA VUČETIĆA

Nadali smo se da ćemo još biti zajedno, ali zla bolest bi brža.

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam poklanjao.

Iskreno žale,

DRAGAN i SOFIJA PETROVIĆ sa porodicom

922

924

Posljednji pozdrav dragom bratu

IVO-IVICA MARKOVIĆ

Dragi brate, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružao. Počivaj u miru.

OŽALOŠĆENI: sestra AGNEZA-BEBA, zet KREŠIMIR, sestrić GORAN PETROVIĆ sa porodicom

OLGA

Počivaj u vječnom miru.

BAJA, sunce tvoje

Tužna srca se opraštamo od dragog zeta

JURAJ Ivana OREŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

RADOSAVU

od UROŠA DOMAZETOVIĆA sa porodicom

957

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

RADU BANIĆEVIĆU

od porodice pokojnog LJUBA VULETIĆA

Četrdeset dana je od smrti

Dana 27. jula navršavaju se dvije godine od smrti

DRAGANA Božidara DABOVIĆA

Prolaze dani i godine, ali sjećanje na tebe ostaje vječno u našim srcima.

Stric VUKO sa porodicom

MILKA Radomana JOVANOVIĆ

Teško prihvatamo da više nijesi među nama. Učimo kako da živimo bez tvoje ljubavi i podrške. Ostalo je mnogo pitanja, mnogo neizgovorenih riječi, ali se trudimo da budemo odraz tvog dostojanstva jer si nam dala lekcije za cijeli život. Nedostajaćeš nam zauvijek.

Godina dana je od smrti našeg voljenog brata, đevera i strica

927

GRUJICE Ilijinog GARDAŠEVIĆA

Naš voljeni Grujo, godina je prošla, ali tuga i bol za tobom nikako. Tvojim odlaskom, ostavio si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi, dobrotu koja se ne zaboravlja.

Tvoja plemenita duša, zaslužuje vječno poštovanje i sjećanje. Naš voljeni Grujo, neka ti je laka ona tvoja crnogorska zemlja, koju si beskrajno volio.

Tvoji ožalošćeni: brat NOLE, snaha ZORICA, sinovica IVANA i sinovci ŽELJKO i DARKO

TVOJA PORODICA 919

26. jula 2025. su dvije godine od tragične smrti našeg

STEFAN RACKOVIĆ

Ljubav i bol zauvijek.

PORODICA

Prošla je tužna godina otkako nijesi sa nama, naš voljeni

DIMITRIJE VUJO M. PEJOVIĆ

Bio si naša zvijezda vodilja, naša snaga i najveći oslonac. Hvala ti za sreću i ugodan život i najljepše uspomene koje si ostavio da i dalje žive u nama.

Tvoji supruga VUKICA, sinovi IVAN i MARKO, kćeri IVANA i MILICA

Navršava se godina od smrti našeg voljenog brata i strica

GRUJICE Ilijinog GARDAŠEVIĆA

Prođe godina koja postade tihi svjedok bola, tuge i praznine koja je ostala tvojim odlaskom. Nedostaje nam svakog dana tvoj doček sa osmijehom, raširene bratske ruke, tvoja toplina i velika ljubav prema tvojim najmilijima Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat ANDRIJA i sinovac BAJO

Dana 28. jula 2025. godine navršava se osam godina od smrti moje drage

Voljeni se nikad ne zaboravljaju. Tvoj BRANKO

954

SLAVICE

Dana

Tužno sjećanje na naše drage i plemenite

ILIJA Bajov GOSPAVA STOJE

GARDAŠEVIĆ GARDAŠEVIĆ MILJANIĆ rođena ĆOSOVIĆ rođena GARDAŠEVIĆ

BOŠKO GARDAŠEVIĆ GRUJICA GARDAŠEVIĆ

Počivajte u miru i nikad zaboravljeni. Vaše šćeri i sestre OLGA i VJERA

Osam godina je od kada su nas napustili naši dragi

ZORAN VELIMIR RADOMAN RADOMAN

26. 7. 2017. 10. 8. 2017.

Tugom i nevjericom ispunjen je svaki dan. Bili ste nam sigurnost, snaga i oslonac, a sada neizmjerna tuga i bol dok živimo. Ponosne što smo Vas imale sa velikom ljubavlju ćemo Vas čuvati od zaborava i žaliti za Vama.

ANKA i MILIJANA

930

Dana 26. jula navršava se godina od smrti naše voljene majke, svekrve, babe i prababe

DANICE ĆOLE BRAJUŠKOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Sin PAJO, snaha LUCIJA, unuke MILICA, MILENA i MIA praunuci LUKA, NIKOLA i KRIS

929

Navršava se godina od smrti naše voljene majke

DANICE ĆOLE BRAJUŠKOVIĆ

Majko, hvala ti na ogromnoj požrtvovanosti koju si imala da bi nama bilo bolje.

Tvoja djeca PAJO, LAĆO, ĐANI i MIKA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

MILENKO VUKOVIĆ

Tvoj odlazak je velika praznina u našem kolektivu. Hvala na iskrenoj, fer i korektnoj saradnji.

Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota zaslužuju vječno sjećanje.

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni

MILENKO – MIKA VUKOVIĆ

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, mislima i svakom našem koraku.

Nedostaje nam tvoj glas, osmijeh i snaga kojom si nas čuvao.

Bio si temelj naše porodice i naš sigurni oslonac, a tvoj odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može ispuniti.

S ljubavlju, tugom i zahvalnošću,

Ćerka IVANA i supruga VESNA

949

Navršava se godina dana od smrti moje babe

Još je kuća puna tvoje ljubavi i uvijek će biti. Čuvam te kroz uspomene koje ne blijede.

Draga majko

TVOJ KOLEKTIV, KONAČNO DOO

Tvoj brat PIJO, bratanić JOVAN, snaha JELENA i unuk BOGDAN 943

MILENKO VUKOVIĆ

Dragi brate, prošlo je četrdeset dana od kada si nas napustio a bol u mom srcu još je tu... ni vrijeme ni razdaljina ne mogu da ga izbrišu.

950

ĆOLE

Bila si mi najljepša zvijezda što na nebu sija, teško mi je, godina prođe bez tebe sam majko ja. Sanjam te, ali samo ti sliku ljubim i koliko god godina da imam nijesam bila spremna da te izgubim.

Tvoja MIKA

Tvoj unuk VANJA

Godina dana od smrti naše drage majke, tašte i babe

DANICE BRAJUŠKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali bol za tobom se ne umanjuje. Vječno ćeš biti u našim mislima i srcima. Beskrajno smo ti zahvalni za svu ljubav i toplinu prema našoj porodici.

Zet DUŠKO, ćerka MIKA, unuci VANJA i PEĐA

DANICE

951

Pamtićemo te po dobroti i

NATAŠA, SUZANA, IVANA, DIJANA i NINA

živjeti u mom srcu.

Draga moja

BILJO

Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju niko ne može popuniti.

Nedostaješ svakog dana. Tvoja ljubav, snaga i toplina uvijek će

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

NADA KNEŽEVIĆ

BILJANA Ratkova VUJOVIĆ

Prošlo je 40 dana u tišini, bolu i sjećanju na lijepe trenutke provedene s tobom. Tvoje odsustvo svakim danom osjeća se sve više, a čini se da ćeš se svakog časa pojaviti s osmijehom na licu. Neka tvoja dobra i plemenita duša nađe mir pored mojih roditelja koje nosim u srcu i duši.

22 godine od smrti oca 12 godina od smrti majke

LUKE MILKE

Uspomene na vas ne blijede, a ponos na vas je vječan.

RADMILA, IVANA i IVAN

953

Navršava se četrdeset dana od smrti moje drage sestre

VASILJKE PRAVILOVIĆ

Ostaćeš u mom srcu zauvijek sa neizmjernom tugom i ljubavlju.

Tužno sjećanje na voljene

VIDOSAVA ZORKA MIŠO MITROVIĆ rođena VUJOVIĆ

GOLUB VUKOSAVA ĐURO VUJOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem, čuvam uspomene na vašu dobrotu i plemenitost.

Vaša RADMILA

952

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena sestra, majka, svekrva i baba

VASILJKA PRAVILOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav već ljubav i sjećanje na tebe.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

Dana 27. jula 2025. u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na Novom groblju - Cetinje.

Ožalošćena porodica PRAVILOVIĆ

ĐOKU-KOKU I. PEROVIĆU

Srdačan osmijeh, topla riječ, vedar pogled. S ponosom tvoji, DRAGAN i TANJA sa đecom

925

Godina dana od smrti dragog kuma

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj topao osmijeh, dobrotu i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

Kumovi MIKO, MAJA, KSENIJA, TAMARA i NIKOLA

944

Prošlo je četrdeset dana od kada nije sa nama naša draga

931

VESNA Borova RADULOVIĆ

Nedostaješ svakog dana, u svakoj tišini i svakom osmijehu koji bismo podijelile. Hvala ti za sve što si bila - oslonac, ljubav, sigurnost. Zauvijek te čuvam u srcu. Četrdesnica će se obaviti u subotu, 26. jula u 10 časova na groblju u Komanima - Oraovica.

Tvoja SANJA RADULOVIĆ

Pet godina kako nije sa nama

Godine prolaze ali ne i sjećanje na tebe. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. IVANA i JELENA sa porodicama

955

DRAGO DRAGICA VJERA

MILORAD-MUSA MRĐENOVIĆ

Draga baba

ĆOLE

iskrenoj ljubavi prema nama.

Brat BRANKO

DARKA VUJOVIĆA

Bratu

28. 1. 1957–27. 7. 2022. 28. 10. 1996–7. 5. 2024.

Тамо далеко далеко од свега

далеко све до накрај краја Где кажу нема никог и ничега

путу до нашег горњег завичаја Изнад горовитих плавих виситора

рај непостојања

стид

вечног огња пламти пламен жут

Godina je od kada nije sa nama naš voljeni brat i ujak

912

VESELIN BATKO MARKOVIĆ

Dio si svakog novog dana. U svakoj misli, u svakoj priči - ti si tu. Zauvijek ćeš biti moj Batuta - brat kojeg smo voljeli više nego što riječi mogu da izgovore. Nedostaješ.

Sestra LJUBINKA - BUBA sa djecom ACOM, IVANOM, NINOM i unukom KRISTINOM

Dana 26. jula 2025. je 40 tužnih dana od smrti voljene supruge, majke i babe

938

IKE KALUĐEROVIĆ

Danas je najtužniji dan u našim životima, Julki rođendan, a tebi 40 dana.

Voljena naša, tješi nas pomisao da više nemaš bola, da si konačno zagrlila tvoju i našu Julku, da si joj prenijela koliko je volimo i koliko nam fali u životu. Ljubav prema vama je beskonačna.

Majko, hvala ti za sve što si nam u životu dala, što si bila Sunce u životu naše đece. Što si časno, ljudski živjela i ostavila trag kod svakog koga si znala. Dok mi živimo vi ćete biti u svakom našem danu, mislima i osmijehu.

923

Dana 26. jula 2025. navršava se godina dana od odlaska našeg dragog supruga i oca

MILANA RADINOVIĆA

U radosti nam najviše nedostaješ. Tvoje HANJA i LINA sa porodicom

Voli vas VAŠA PORODICA

Sjećanje na naše drage roditelje i sestru

55 godina od smrti

DUŠANA Đ. BORILOVIĆA

26 godina od smrti

ROSE D. BORILOVIĆ rođene ČAVOR

2 godine od smrti

RADMILE D. BORILOVIĆ

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomene na Vas.

Vaši ĐURO i SENKA sa porodicama

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, Milutinu Ražnatoviću, iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08–331/25–344 od 23.07.2025. godine, kojim je odlučeno da je za višeporodični stambeni objekat sa djelatnostima – Faza I, na urbanističkoj parceli UP 116, koju čini katastarska parcela broj 3614/11 KO Podgorica III, u zahvatu DUP–a „Titex“ u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Predmetnim Rješenjem je Nosiocu projekta utvrđena obaveza izrade elaborata, uzimajući u obzir lokaciju i namjenu predmetnog projekta.

Poslovni broj: Iv 1526/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, ‘’Crnogorski Telekom’’ AD, Podgorica, PIB 02289377 koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, protiv izvršnog dužnika, Radovan Ilić, Kruče bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 173,98 eura, dana 25.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Radovan Ilić, Kruče bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1526/25 od 25.04.2025 godine, dopunsko rješenje od 01.01.2025.godine i rješenje o troškovima od 25.07.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

CRNA GORA

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Odbor za izbor i imenovanja Cetinje, 24. jul 2025.godine

Broj: 02-016/25 – 5/1

Na osnovu člana 34 stav 3 Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio Cetinje” (“Službeni list CG-Opštinski propisi”, broj 62/24) Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Prijestonice Cetinje objavljuje

LISTU BLAGOVREMENIH I POTPUNIH PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA ČLANOVE SAVJETA „RADIO CETINJE“

1.Veliša Radunović, kandidat Košarkaškog kluba „Lovćen“

2.Ana Markuš, kandidat : doo „Punt“, doo“Zoran M“, STR Cvjećara „Flora“, doo Dorid, doo“Modni studio Đuro, doo „Dimas group 2020“, doo“Alfa gama“, doo“Cet –Mont“,doo“3 K invest“, doo“D&D Kadija“, doo“Cetex CG“, doo „Obodice-MNE“

3.Tihomir Vujović, kandidat: doo „Pepe“ Cetinje.

4.Slavko Pejović, kandidat : doo „ Hom code“

PREDSJEDNIK ODBORA Mirko Stanić

IVM - 316/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D. PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran, Ivanković Željka, Ivanković Vjeran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za 47. prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o 48. prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 07.08.2025.godine u 10.30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 10.07.2025. godine jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 25/07/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta »UPRAVA ZA SAOBRAĆAJ CRNE GORE«, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-2632/5 od 22.07.2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje puta CETINJE – ČEVO – NIKŠIĆ, DIONICA ČEVO – NIKŠIĆ (PAPRATI).

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

BUDI HEROJ!

Potpiši donorsku karticu! SPASI ŽIVOT!

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Ministarstvo zdravlja

tel: 020 482 120 I 020 482 331 mail: kabinet@mzd.gov.me www.gov.me/mzd

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutpušaka kihčustani prvih od istorije: crnogorske ke do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.