Dnevni list POBJEDA 28.07.2025 by Pobjeda

NO! TO THE WAR IN

UKRAINE

DIPLOMATSKA POŠTA

Pad Amerike i Crna Gora

Tramp je ponovio svoju odluku iz prvog mandata i SAD su opet napustile UNESCO. (Vlasti u Crnoj Gori su to, preko svog diplomiranog ministra, interpretirale kao mogućnost da građani Kotora na referendumu izglasaju skidanje svog grada sa UNESCO liste kulturne baštine čovječanstva?! Za sada se nisu sjetili da se može istupiti iz UNESCO, čak i bez referenduma!)

INTERVJU: Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu

Istaknuti pravnik ocijenio da je prijedlog Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu pokušaj da se odgovornost za lošu bezbjednosnu situaciju prenese na sudove i tužilaštvo

Vukčević:

Veting nije moguć bez zakona

probleme

Ukoliko bi se veting u pravosuđu sada sproveo po hitnom postupku u ovakvoj političkoj klimi, siguran sam da bi se pretvorio u svojevrstan mehanizam političke kontrole nad pravosuđem, umjesto istinskog reformskog alata. Mora postojati zakon, nezavisno tijelo sa integritetom, procedura koja poštuje prava i dostojanstvo svih koji su obuhvaćeni, a to je nemoguće sprovesti u Crnoj Gori sa ovakvom političkom elitom, koja bi iskoristila veting za obračun sa politički nepodobnim sudijama i tužiocima, postavljajući one koje su im politički po volji –kazao je Miloš Vukčević ovakvom političkom elitom, koja

ALARMANTNO: Specijalistkinja psihijatrije, nakon četiri ubistva u porodici za tri dana, upozorava da raste broj svih oblika nasilja

Burdžović: Crnogorsko društvo skupo plaća nebrigu o mentalnom zdravlju

Nažalost, kod nas je postalo socijalno poželjno i prihvatljivo ponašanje da čovjek sam uzme pravdu u ruke. Ne vjeruje se institucijama, ljudi sami idu u rješavanje sporova koji mogu biti od porodičnih do poslovnih kon ikata, kao i političkih i to je problem sveukupne zajednice na koji svi moramo dati adekvatne odgovore - istakla je Maida Burdžović

IZMEĐU STVARALAČKE SLOBODE I

DRUŠTVENE REALNOSTI: Kako mladi likovni umjetnici zamišljaju idealan početak umjetničke karijere

Žele Crnu Goru u kojoj se stvara,

STR. 3.

Zastoj u implementaciji zakona i izboru logotipa i slogana nacionalnog brenda

Tridesetak pripadnika Službe zaštite i spašavanja gasilo požar ogromnih razmjera na Ćemovskom polju, pomagao helikopter MUP-a i kolege iz Bara i gradskih preduzeća

Nakon pet sati borbe s vjetrom, požar stavili pod kontrolu

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Majk Džonson (Johnson), spiker američkog Kongresa, zatvorio je Predstavnički dom za sesije do septembra.

Jedan od najgorljivijih i bezrezervnih republikanskih podržavalaca Donalda Trampa je tako spriječio da afera/skandal sa objavljivanjem dokumentacije iz tzv. Epstein Files dobije brzo finale na Kapitol Hilu. Trampu je svakako u interesu da se to pitanje ne rješava brzo. Potreban mu je manevarski prostor i vrijeme da skrene pažnju na druge „goruće probleme“, uglavnom čiste konstrukcije i imaginacije, čija kredibilnost ne postoji čak ni na MAGA adresama.

Najvažniji od tih pokušaja je usmjeren na Baraka Obamu, koji je pod paljbom isfabrikovanih optužbi da je stojao iza izmišljanja ruskog malignog uticaja na američke izbore u prošlosti. Ne pomaže ni činjenica da je Marko Rubio, aktuelni državni sekretar, bio na čelu tima koji je nedvosmisleno utvrdio da se Rusija miješala i pokušala da utiče na ishod predsjedničkih izbora. Tramp je tvrdoglav u namjeri da to pitanje pretvori u aferu nacionalnih razmjera. Činjenice su manje bitne.

Kao što je nebitno što može biti tema koja treba da odvuče pažnju javnosti od, za Trampa zastrašujućih, optužbi o učešću u seks-trafikingu i seksualnim odnosima sa maloljetnicama. Duga lista optužbi - i presudao seksualnom uznemiravanju i naknade za ćutanje ostećenih nikako ne pomažu američkom predsjedniku, čak ni u očima najzadrtijih i najkonzervativnijih MAGA pristalica.

Zato Tramp, čiji javni nastupi predstavljaju, sve više, frustraciju i za njegove najbliže saradnike, pribjegava i prijedlozima da se čuveni Kenedi centar u Vašingtonu nazove „Melanija Tramp Opera“, a da se timu američkog fudbala iz glavnog grada vrati ime „Crvenokošci“, što je bilo promijenjeno 2020 - upravo zbog uvrjedljive i rasističke konotacije koju nosi. Septembar u Vašingtonu je, dakle, i daleko, i blizu. Optužbe čekaju, a objavljivanje spiska Epstajnovih klijenata i prijatelja se čini neizbježnim.

POPULIZAM I

POSLJEDICE

Poslije prvih šest mjeseci Trampa 47 jedna stvar se čini nespornom: SAD su upale u negativnu spiralu unutrašnjih problema - praktično na svakom planu. To se reflektuje na međunarodne pozicije najmoćnije zemlje svijeta, koje su u rapidnom padu.

DIPLOMATSKA POŠTA

Pad Amerike i Crna Gora

Tramp je doživio da, sa 37 odsto podrške građana u mnogobrojnim sondažama javnog mnjenja, bude najgore ocijenjeni predsjednik od kada se takva mjerenja vrše - poslije pola godine novog mandata. Prvi semestar na vlasti obilježen je objavama iz svih departmana Administracije koje, da budemo uzdržani i umjereni u ocjeni, liče na najgora izdanja sirovog i propagandističkog socijalističkog realizma iz kasnih tridesetih godina prošlog vijeka, u staljinističkom SSSR. Sa razlikom da su objave sada kompjuterski generisane… Sa naloga sa društvene mreže X Bijele kuće se odašilju poruke i sadržaji koji bi zastiđeli i neke domaće propagandiste, čak i one koje ne mogu sakriti svoju srpsko-rusku konekciju. Uz to, objave sekretara za odbranu Pita Hegseta neobično podsjećaju na ono na što su nas navikli ministri i poslanici iz Bečić-Bogdanović Demokrata, ali i iz Spajićevog PES: objavljuje se sve i svašta, ali je jedna stvar konstantna: glorifikuje se Predsjednik, bez mjere i ukusa.

Velike razlike u sadržini te dvije verzije udvoričke propagande zapravo nema - jer nema sadržine. Slavljenje umišljenih

uspjeha i dostignuća Lidera je sveprisutni motiv. Ali, dok se za aktuelne crnogorske vlastodršce može reći da su, sami po sebi, nebitni i marginalni, a da su njihovi „uspjesi“ lako kvarljiva roba, ta je kvalifikacija nedostatna i neodgovarajuća za Donalda Trampa. Ogromna koncentracija ovlašćenja i moći kod predsjednika SAD čini te fenomene u Americi globalno opasnim.

NAPUŠTANJE EVROPE

To su shvatili i evropski lideri, čija kolektivna sesija sa Trampom - koja se odvija u Škotskoj, dok završavamo ovaj tekstpokazuje da su se već navikli da ne reaguju ishitreno na njegove eskapade i neozbiljne misli i poruke.

U Briselu, Berlinu i Parizu je jasno da je Evropa izgubila SAD kao pouzdanog lidera, saveznika i partnera - sve dok Tramp bude u Bijeloj kući. Evro-atlantsko savezništvo se pretvorilo u jedan produženi krizni menadžment, sa intencijom da se izbjegnu najgori scenariji i nepopravljiva šteta za komunikaciju i saradnju Amerike i Evrope. Tramp je i u Škotskoj govorio da odnos EU prema SAD „nije bio korektan“, koncentri-

Po povratku iz SAD, Gjeloshaj se susrio sa liderima ZBCG - koji su, donedavno, tražili njegovo hapšenje - iz čega je proizašlo saopštenje Mandićeve NSD o istorijskoj prirodi tog sastanka i o vječnom neukaljanom prijateljstvu i savezništvu „Srba i Albanaca u Crnoj Gori“. Nik Gjeloshaj će i te koincidencije morati da objašnjava svojim saveznicima iz albanske zajednice u Crnoj Gori, ali i iz inostranstva

šući se, u njegovom anti-stilu, na ekonomske, tj. komercijalne dimenzije te komunikacije. Naglasak je, opet, na trgovinskim relacijama i na američkom deficitu, za koji Tramp vidi rješenje u nametanju većih carina za evropske proizvode, počevši od auto-industrije. Uzaludna su upozorenja, koja stižu i sa američke strane, da takva politika najviše može štetiti samoj Americi.

(Uz to, američka diplomatija je postala uočljivo tiha kada je u pitanju proširenje EU. Ni ranije to nije bio prioritet, a sada toga nema ni u tragovima. Ne bi bilo ni logike - EU je sada više takmac, nego partner.) Šteta za istorijsko atlantsko partnerstvo je već učinjenja. Trampov „transakcionizam“ već uzima danak, svodeći američku politiku i globalno prisustvo na seriju bilateralnih sporazuma, uglavnom na-

žio rok za postizanje primirja u Ukrajini.

Pošto Putin nesmanjenom žestinom nastavlja istorijski zločin prema Ukrajini, Trampa - i sa Kongresom na prijevremenom odmoru - očekuje najteži ispit, ili više njih istovremeno. Potpredsjednik Vens nije toliko aktivan u posljednje vrijeme. Nepredvidljivi scenariji su to što im ime kaže. Nikad se ne zna.

POKUŠAJI IZ

CRNE GORE

Biće da i Nik Gjeloshaj i Dritan Abazović misle isto u vezi nepredvidljivih, a mogućih scenarija. Njihov nedavni boravak u SAD - sličan po tome što su, u oba slučaja, pomogli lobisti, i to, po svemu sudeći, dominantno iz srpskog kampa - ukazao je na njihovu veliku brigu o pozicijama koje uživaju na tim stranama.

Potpredsjednik Vlade je, pri tome, bio u SAD bez obavještavanja i znanja Predsjednika Vlade, što je teški skandal - da Crna Gora i inače nije pod svakodnevnim skandalima i brukama, pa i to ne izgleda onako kako, zapravo, jeste. Uz to, Gjeloshaj je tvrdio da njegov put u SAD nije privatne, već službene prirode, što je vrlo neobično. Jedini susret na adresi koja zvuči vrlo službeno je bio sa direktorom FBI Patelom. Koincidencija da je putovanju političara iz Tuza prethodila (obnovljena) objava transkripta zaštićenih SKY komunikacija, đe se pominju on, lideri Demokrata i neka bezbjednosno interesantna lica - teško da je samo koincidencija.

Po povratku, Gjeloshaj se susrio sa liderima ZBCG - koji su, donedavno, tražili njegovo hapšenje - iz čega je proizašlo saopštenje Mandićeve NSD o istorijskoj prirodi tog sastanka i o vječnom neukaljanom prijateljstvu i savezništvu „Srba i Albanaca u Crnoj Gori“. Nik Gjeloshaj će i te koincidencije morati da objašnjava svojim saveznicima iz albanske zajednice u Crnoj Gori, ali i iz inostranstva.

metnutih manjim i slabijim zemljama, koji služe za održanje iluzije o „ponovo moćnim“ SAD. U međuvremenu je Tramp ponovio svoju odluku iz prvog mandata i SAD su opet napustile UNESCO. (Vlasti u Crnoj Gori su to, preko svog diplomiranog ministra, interpretirale kao mogućnost da građani Kotora na referendumu izglasaju skidanje svog grada sa UNESCO liste kulturne baštine čovječanstva?! Za sada se nisu sjetili da se može istupiti iz UNESCO, čak i bez referenduma!)

Ukoliko preživi zaostavštinu koju je za sobom ostavio (zvanično samoubijeni) Džefri Epstajn, Tramp će se, vrlo brzo, morati suočiti sa potrebom da se nešto konkretno i odlučno učini prema Putinovoj Rusiji, kojoj je „benevolentno“/ snishodljivo opet bio produ-

Za razliku od njega, bivši premijer Abazović je imao još jednu lobistički podržanu aktivnost u SAD. Ovoga puta nije vozio biciklo.

Na crnogorskoj strani, a u kontekstu odnosa diplomatije SAD prema našoj zemlji, sa razumnom distancom od četiri sedmice, notiraćemo da su četnički vojvoda i njegova politička grupacija bili dragi gosti na svečanom prijemu povodom američkog Dana nezavisnosti.

Voljeli bismo da i za taj bilateralni „uspjeh“ na relaciji zvanični Vašington - zvanična Podgorica zahvalimo/optužimo nekog od srpskih lobista. Ali, to, nažalost, nije slučaj. Moraćemo, dok je Trampa i njegovih, da se navikavamo na Ameriku koju ni Amerikanci doskora nisu poznavali. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Istaknuti pravnik ocijenio da je prijedlog Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu pokušaj da se odgovornost za lošu bezbjednosnu situaciju prenese na sudove i tužilaštvo

Vukčević: Veting nije moguć bez zakona, bio bi pravno ništavan i kontraproduktivan

PODGORICA – Prijedlog

Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom sprovođenju vetinga u pravosuđu svjedoči o dubokoj institucionalnoj krizi u sektoru bezbjednosti i pokušaju da se odgovornost za lošu i složenu bezbjednosnu situaciju sa institucija, koje su za to zadužene, prenese na pravosuđe, prvenstveno na sudove, ali i na državno tužilaštvo. Sudovi nijesu i ne mogu biti odgovorni za tešku bezbjednosnu situaciju - kazao je za Pobjedu istaknuti pravnik i advokat prof. dr Miloš Vukčević, poručujući da veting nije moguć bez zakona i da u Crnoj Gori nijesu ispunjeni uslovi za sprovođenje tog procesa.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost je, na sjednici 24. jula, preporučilo Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Vijeće je predložilo Ministarstvu pravde i da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.

POGREŠNO

Vukčević je istakao da je pogrešna ocjena Vijeća za nacionalnu bezbjednost da će se bezbjednosna situacija poboljšati vetingom u pravosuđu i izmjenama ZKP.

- Prvenstveno je obaveza policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost da obezbijede sigurnost na našim ulicama i potpuno je pogrešna ocjena Vijeća za nacionalnu bezbjednost da će se bezbjednosna situacija poboljšati vetingom u pravosuđu i izmjenama ZKP kojima se produžava trajanje pritvora. Svako takvo zakonsko rješenje kojim se pritvor sa dosadašnjih tri godine od dana podizanja optužnice pa do prvostepene presude produžava, predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda koje je u svojoj praksi postavio Evropski sud za ljudska prava. Pritvor je izuzetna mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog u krivičnom postupku, kada se drugom mjerom ne može postići svrha, i smije se određivati samo u tom cilju. Stoga pritvor ne smije biti sredstvo za ostvarivanje nekih opštih ciljeva, poput zaštitite života i tijela građana na ulicama – istakao je Vukčević. Rekao je da smo svi svjedoci posljednjih dešavanja koji ugrožavaju i pogađaju živote svih ljudi, ali, kako je kazao, ne možemo zbog toga „izvrćati“

Ko može da procjenjuje rad sudija

Veting bi trebalo da sprovodi posebno i privremeno tijelo, sastavljeno od stručnjaka iz oblasti prava, pravosudnog sistema i međunarodnih organizacija, uz učešće međunarodnih posmatrača ili eksperata. Ključne karakteristike tog tijela moraju biti: nezavisnost, stručnost, transparentnost i odgovornost. Kriterijumi vetinga moraju biti jasno definisani: imovinska procjena (nezakonito stečena imovina), profesionalna odgovornost, rezultati rada (efikasnost, broj presuda), kao i etička dimenzija (povezanost sa kriminalnim strukturama, politički pritisci, sukob interesa). Svaka odluka mora biti obrazložena, predmet žalbe i zasnovana na dokazima.

im po političkoj volji – kazao je Miloš Vukčević

pravni sistem i uvoditi pravne norme koje narušavaju osnovne postulate krivičnog prava, poput pretpostavke nevinosti, izuzetnosti pritvora i potrebe da on traje što kraće, uz kontinuirano provjeravanje ispunjenosti uslova za njegovo produženje.

- Takav pristup Vijeća za nacionalnu bezbjednost potpuno je pogrešan i predstavlja pokušaj skidanja odgovornosti sa članova Vijeća i organa koje predstavljaju, prije svega sa policije i ANB-a, koji su najodgovorniji za očuvanje bezbjednosti svih građana. Umjesto toga, Vijeće bi trebalo da se usmjeri na unapređenje preventivnih aktivnosti, poboljšanja kapaciteta ovih organa i njihove efikasnosti u cilju sprečavanja ovakvih djela. Umjesto da se fokusira na navedene aktivnosti i na taj način doprinese smanjivanju vršenja teških krivičnih djela, Vijeće za nacionalnu bezbjednost neosnovano optužuje sudove, istovremeno prijeteći vetingom sudija, za koji proces po mom sudu u Crnoj Gori nijesu ispunjeni uslovi i koji će samo dodatno otežati rad sudstva i pri tome neće dati očekivane rezultate. Prije svega, veting nije moguć bez zakona – poručio je Vukčević. Objasnio je da se veting, kao sistemska i ciljano strukturisana provjera integriteta, stručnosti i etičke podobnosti sudija i tužilaca, ne može sprovoditi van jasnog normativnog okvira.

- Ustav Crne Gore garantuje nezavisnost pravosuđa, nepovredivost mandata sudija i zabranu arbitrarnog razrješenja. Samim tim, svaki pokušaj da se veting sprovodi bez posebnog zakona predstavljao bi povredu načela pravne sigurnosti i otvorio bi pravnu nesigurnost

koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Pored toga, Evropski sud za ljudska prava zahtijeva da svi postupci koji mogu da utiču na status sudije budu uređeni zakonom, da obezbjeđuju pravičan postupak, i da ih sprovode nezavisna i nepristrasna tijela. Bez takvih garancija, bilo koji veting proces bio bi pravno ništavan i potencijalno kontraproduktivan – kazao je Vukčević.

IDEJA

Prema njegovim riječima, ideja vetinga je popularna u javnosti, i političkim liderima odgovara da je koriste kako bi jačali svoj partijski rejting, istovremeno koristeći je da prebace odgovornost za tešku bezbjednosnu situaciju na sudove predstavljajući veting kao spasonosno rješenje. - Međutim, u javnosti još od njih nijesmo čuli nijednu riječ oko modela, kriterijuma i tijela koje bi sprovodilo veting u pravosuđu. Takođe, napisati zakon o vetingu koji je u skladu sa Ustavom, međunarodnim standardima i pravima nosilaca pravosudne funkcije, zahtijeva duboku ekspertizu, konsultacije sa međunarod-

nim partnerima i složen proces usklađivanja. Takav zakon ne može biti rezultat improvizacije. Posebno se ne može donijeti hitno kako to predlaže Vijeće za nacionalnu bezbjednost. Na kraju, smatram da u Crnoj Gori ne postoji tijelo koje bi imalo dovoljan stepen nezavisnosti, stručnosti i povjerenja da sprovede jedan ovako osjetljiv proces kao što je veting sudija i tužilaca – poručio je Vukčević. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nijesu ispunjeni osnovni preduslovi za sprovođene vetinga. - Ukoliko bi se sada sproveo po hitnom postupku u ovakvoj političkoj klimi, siguran sam da bi se veting pretvorio u svojevrstan mehanizam političke kontrole nad pravosuđem, umjesto istinskog reformskog alata. Mora postojati zakon, mora postojati nezavisno tijelo sa integritetom, mora postojati procedura koja poštuje prava i dostojanstvo svih koji su obuhvaćeni, a to je nemoguće sprovesti u Crnoj Gori sa ovakvom političkom elitom, koja bi iskoristila veting za obračun za politički nepodobnim sudijama i tužiocima,

Svaki pokušaj da se veting sprovodi bez posebnog zakona predstavljao bi povredu načela pravne sigurnosti i otvorio bi pravnu nesigurnost koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Evropski sud za ljudska prava zahtijeva da svi postupci koji mogu da utiču na status sudije budu uređeni zakonom, da obezbjeđuju pravičan postupak, i da ih sprovode nezavisna i nepristrasna tijela. Bez takvih garancija, bilo koji veting proces bio bi pravno ništavan i potencijalno kontraproduktivan –kazao je Vukčević

istovremeno postavljajući one koje su im politički po volji –istakao je Vukčević. Rekao je da je „važno istaći da se neka vrsta vetinga“ u Crnoj Gori već sprovodi od Specijalnog državnog tužilaštva, procesuiranjem sudija i tužilaca za koje postoji osnovana sumnja da su izvršili krivična djela i ukoliko se u sudskom – kontradiktornom postupku dokaže da ta lica jesu izvršila krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, ona ne samo da će ostati bez funkcije sudije ili tužioca, već će biti oglašena krivim i kažnjena u skladu sa zakonom. I. KOPRIVICA

Sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost

INTERVJU: Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu

PES uvijek završava u zagrljaju DF-a i uvijek prvi trivijalizuje sve ključne probleme

PODGORICA - Ono što je vidljiv problem u Crnoj Gori je što se PES ne tretira uvijek kao populistički pokret već kao potencijalni partner svima koji žele da se Crna Gora oslobodi svih prethodno pomenutih populističkih politika. Uvijek treba imati na umu da je upravo PES dozvolio, legitimisao i promovisao sve te politike, da je nakon izbornih obećanja trećeg puta uvijek završavao u zagrljaju DF-a, i da je uvijek prvi da trivijalizuje sve ključne probleme kad god neko ukaže na njih - kaže u intervjuu za Pobjedu Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu.

Ističe da je, istovremeno, najveći paradoks to što su svi njihovi dosadašnji uspjesi zapravo samo politike kontinuiteta politika iz perioda DPS-a, prije svega na vanjskom planu, a sve originalno što su uveli je izazvalo demokratsku regresiju i ekonomsku neodrživost.

POBJEDA: Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je nikad lošija. U sektoru sigurnosti vlada opšte rasulo, neznanje i nedostatak profesionalnog integriteta koje za posljedicu ima haos na ulicama, česta ubistva kroz obračune kriminalnih klanova i prebijanja čelnika opština. Odgovornosti nema već se bezbjednosni čelnici prepucavaju uz stalne prijetnje. Da li je ovo najteža posljedica populizma (onog na koji ste ukazivali u intervjuima), koji je zapljusnuo Crnu Goru u svim sferama, od ekonomske, političke do bezbjednosne?

VUKOVIĆ: U osnovi populizma je izbjegavanje svake vrste odgovornosti, tačnije prebacivanje odgovornosti na „one druge“ koji su prikazani kao egzistencijalna prijetnja za opstanak poretka koji obećavaju populistički lideri. Samim tim, populizam i neodgovornost su u hroničnoj

Nezahvalno je spekulisati o bilo kakvim prekompozicijama u Vladi. Takve teme se prvenstveno koriste kao probni baloni kojima se testira raspoloženje javnog mnjenja, i na osnovu toga artikulišu nove politike. Očigledno je da Brisel više želi viđeti Crnu Goru u EU nego što to želi većina donosilaca odluka u Crnoj Gori. Ako vidite obrasce ponašanja u prethodnih nekoliko mjeseci, od kontroverznih zakonskih rješenja, do takođe kontroverznih ekonomskih modaliteta, jasno je da se populistima na vlasti ne žuri sa konsolidacijom demokratije, vladavine prava, tržišne ekonomije i garantovanja osnovnih ljudskih prava i sloboda - kaže Vuković

simbiozi, i uspjeh populizma je direktno uslovljen uspješnošću izbjegavanja političke, društvene, zakonske i svake druge odgovornosti od strane populističkih donosilaca odluka. Neodgovornost o kojoj govorimo istovremeno se manifestuje kao destruktivna snaga kojom se ignoriše ili ako je moguće ruši cjelokupni pravni okvir na kojem počiva sistem, jer za populiste sistem je potreban samo u onoj mjeri u kojoj hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti. Dakle, kada se dođe u situaciju da pravila, procedure, i na koncu sudske odluke „blokiraju“ populističku neodgovornost, taj sistem se automatski prikazuje kao „zaostavština onih drugih“ koji žele da ugroze efikasnost populističkih namjera. Samim tim, jedna vrsta lakmus testa svakog populističkog po-

kreta je njihova opsjednutost sudskom granom vlasti, koja se najčešće izdvaja kao prva politička meta sa kojom se treba razračunati. Kod populista sva vlast mora biti podređena politici, i za njih su sistemska podjela vlasti, politička kohabitacija ili bilo koje oponiranje njihovim političkim ciljevima doživljeni kao prijetnje, a ne kao izazovi. Ono što je važno imati na umu je da populizam nije cilj sam po sebi, već da se prvenstveno radi o sredstvu kojim se na perfidan način uvodi autoritarizam. Činjenica da su populisti skloni improvizaciji nije najproblematičnija, već upravo sklonost da djeluju vansistemski ili uvodeći niz vanrednih ili privremenih mjera i sve to pravdajući brzim rezultatima. Brza rješenja, zaobilaženje zakona, donošenje liberalnih i ne-

ustavnih zakona, oslanjanje na v.d. stanja, i slični metodi su matrica ponašanja svih populista. Ono što objedinjuje sve ove poteze je obećanje da će se time ostvariti bezbjednost „naroda“. Samim tim, pored napada na sudsku vlast, populisti su opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, koji im omogućava da sve prethodno navedene prijetnje označe kao prvenstveno bezbjednosne prijetnje sa kojima se mora boriti vanrednim mjerama. Sve je to već viđeno u Salvadoru, Mađarskoj, Venecueli, i nizu drugih primjera đe su pod plaštom izborne volje, populistički lideri demontirali bilo kakav privid demokratskih sistema i pod izgovorom odbrane „naroda“ uveli niz mjera kojima su ugrozili elementarna ljudska prava i slobode svojih gra-

đana. I to je ono što se upravo dešava u Crnoj Gori, sistem koji se gradi nije liberalan u suštini, represivan je u formi, autoritaran u namjeri, ali prvenstveno hronično neodgovoran. Snage koje su na vlasti su mahom socijalizovane u duhu obnove miloševićevskog obrasca vladanja, istovremeno inspirisani prividom uspjeha vučićevskog modela u današnjoj Srbiji.

POBJEDA: Odlazak članova bivšeg Demokratskog fronta (Andrije Mandića sa partijskim kolegama) na prijem povodom Dana nezavisnosti

SAD i osmijeh dobrodošlice američke ambasadorke mnogi su prokomentarisali kao otopljavanje odnosa zvaničnog Vašingtona prema ovoj grupaciji. Ipak, moramo naglasiti da diplomatska praksa predviđa da zovete najviše zvaničnike države u kojoj ste na mandatu na prijem. Da li se radi o kurtoaznom pozivu ili ima istine u ovim nagađanjima?

VUKOVIĆ: Prije svega, diplomatski protokol je jasan, i ovaj poziv se prvenstveno može gledati na taj način. Istovremeno, uvijek treba imati na umu da sadašnjoj administraciji u Vašingtonu prioritet više nije promovisanje vanjske politike zasnovane na vrijednostima, već je veći primat dat transakcionim i stabilokratskim odnosima. To je nešto na čemu je Tramp bazirao svoju kampanju, i sada se vide konture te vanjske politike. Već sada je jasno da SAD izbjegava bilo kakve metode uslovljavanja kojima bi se promovisale politike liberalne demokratije, već se isključivo vodi računa da se stabilizuju bilateralni odnosi u mjeri mogućeg i transakciono-oportunog. S obzirom da se američka diplomatija više ne oslanja na USAID i slične programe kojima bi projektovali svoje interese i očekivanja, jasno je da će SAD, makar kratkoročno, odustati od onoga po čemu je bila prepoznata američka

vanjska politika prethodnih decenija. Indikativno je da je pozivnici prethodilo „otvoreno pismo“ koje je Mandić objavio u uticajnom časopisu The National Interest, u kojem je napisano upravo ono što administracija u Vašingtonu želi da čuje: fokus je stavljen na bilateralne odnose kroz poziv na ekonomsku saradnju, uz refleksiju na veoma apstraktno opisane istorijske odnose; dakle, apsolutno ignorisanje savezničkih odnosa kroz NATO, ignorisanje vanjske politike bazirane na vrijednostima liberalne demokratije, korišćenje kontroverznog i nerijetko kritikovanog sporazuma sa UAE kao obrasca za dalje ekonomske odnose sa SAD-om, uz opasku o navodnim različitim civilizacijskim krugovima u odnosu na UAE. Jasno je poslata poruka da je vođstvo bivšeg DF-a spremno na saradnju na ovim principima, što je sasvim moguće prihvaćeno sa razumijevanjem u State Departmentu. Ostaje da se vidi hoće li se to razumijevanje razviti u nešto više od protokolarne kurtoazije.

POBJEDA: Zvaničnici iz Brisela često licitiraju datumima oko završetka pregovora, ali svima je jasno da Crna Gora sa ovom Vladom ne može u EU. Vjerujete li u priče o prekompoziciji vlade (ulazak DPS umjesto bivšeg DF-a) uz pomoć evropskih partnera? I zašto uvijek čekamo nekog medijatora?

VUKOVIĆ: Nezahvalno je spekulisati o bilo kakvim prekompozicijama. Takve teme se prvenstveno koriste kao probni baloni kojima se testira raspoloženje javnog mnjenja, i na osnovu toga artikulišu nove politike. Očigledno je da Brisel više želi viđeti Crnu Goru u EU nego što to želi većina donosilaca odluka u Crnoj Gori. Ako vidite obrasce ponašanja u prethodnih nekoliko mjeseci, od kontroverznih zakonskih rješenja, do takođe kontroverznih ekonomskih modaliteta, jasno je da se po-

pulistima na vlasti ne žuri sa konsolidacijom demokratije, vladavine prava, tržišne ekonomije, i garantovanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. I jasno je da su ključni oponenti tim procesima upravo iz redova bivšeg DF-a i Demokratske Crne Gore, jer su njihovi resori u Vladi, i njihovi prijedlozi u parlamentu, upravo inicijatori takvih regresivnih politika. Istovremeno, PES to vješto koristi, i krijući se iza drugih koalicionih partera, fingira svoju autonomiju (koja ne postoji) kod evropskih zvaničnika i signalizira da je spreman na saradnju sa svima, s tim što su im DF i Demokrate mnogo bliži od bilo koga iz opozicije. Takav nastup je ne tako davno imala i Demokratska Crna Gora, koja je nerijetko na zapadu bila viđena kao spremna i sposobna da uđe u koaliciju sa DPS-om, što se i manifestovalo obaranjem vlade Dritana Abazovića. Nešto slično sada radi i PES, ali kao što se ni Demokrate nijesu pokazale kao validan partner Zapadu u tim trenucima, kada se ogromno vrijeme izgubilo na putu ka EU, isto se može očekivati i od PES-a koji se vodi istim obrascem ponašanja zamajavanja i kupovine vremena.

POBJEDA: Dan državnosti u Crnoj Gori je protekao uz proteste, blokade, dodjelu nagrada negatorima ove države i čini se da nikad nijesmo bili više podijeljeni. Vlast i SPC sprovode i veoma opasan projekat istorijskog revizionizma koji potresa temelje Crne Gore. Gdje je izlaz, ako ga ima?

Veoma je važno pozivanje na odgovornost svih populističkih lidera na Balkanu koji jedno govore u Briselu, a drugo u svojim zemljama

POBJEDA: Balkan nije u fokusu američke administracije i posljedice toga su vidne u svakoj zemlji regiona. Kako slabi pomoć i podrška SAD drugi, poput Rusije, preuzimaju primat. Da li ovo znači da region trajno ostaje predvorje EU?

VUKOVIĆ: Preformulisao bih pitanje, upravo odgovorom da se ne radi o preuzimanju već o konsolidaciji primata. Koliko god je indisponirana dešavanjima u Ukrajini i međunarodnom

VUKOVIĆ: Nema ništa neočekivano u predanom radu na pisanju nove, retuširane istorije od strane populističkih lidera i njima povezanih društvenih činilaca. U Salvadoru, Bukele je sav svoj narativ bazirao na negiranju svrsishodnosti mirovnog sporazuma iz 1992. koji je, po njegovim riječima, samo omogućio enormno bogaćenje rotirajućim elitama koje su ga potpisale. U Mađarskoj, Orban svoj populizam hrani neoviktimizacijom mađarskog „naroda“ kojem je, po njegovim riječima, učinjena istorijska nepravda Trijanonskim sporazumom i on je spreman da tu nepravdu ispravi. U Poljskoj je vlada PiS-a insistirala na reviziji istorije Drugog svjetskog rata, i njihovom tumačenju Holokausta kao nečega za šta poljsko društvo nema nikakvu odgovornost. Dakle, ovaj revizionizam treba direktno povezati sa potrebom da se kroz populističku demagogiju, nove istorijske „činjenice“ i alternativno tumačenje istorijskih tokova, zapravo legitimiše autoritarni sistem koji je u nastajanju. Jer to je sistem u kojem navodna žrtva dobija šansu da ostvari pravdu, a ta pravda nadilazi sve postojeće vrijednosti, pravila i procedure. Takva „pravda“ je zapravo revoluciona pravda, koja je represivna, isključiva i u krajnjem sklona totalitarnim sagledavanjima na stvarnost, i vidu „ili mi ili oni“. Samim tim, populisti priželjkuju otpor, ali samo onaj koji je sporadičan, letargičan i sistemski; drugim riječima, onaj na koji oni lako mogu da odgovore i istovremeno sebe prikažu kao novu žrtvu koja se samo brani od talasa buntovnika koji ne prihvataju njihove politike. Izlaz i tog ciklusa je dugotrajan. S jedne strane, pozivanje na odgovornost mora biti konstantno, izričito i nedvosmisleno. Svako pragmatično rješenje samo daje novu snagu populizmu i autoritarizmu. S druge strane, otpor mora biti kreativan, primamljiv i dovoljno sveobuhvatan, kako bi se populisti morali svesti na svoju tvrdokornu i nepokolebljivu bazu. A ta baza je uvijek glasna, ali istovremeno uvijek brojčano marginalna. Ono što je vidljiv problem u Crnoj Gori je što se PES ne tretira uvijek kao po-

Sve je ovo već viđeno u Salvadoru, Mađarskoj, Venecueli, i nizu drugih primjera đe su pod plaštom izborne volje, populistički lideri demontirali bilo kakav privid demokratskih sistema i pod izgovorom odbrane „naroda“ uveli niz mjera kojima su ugrozili elementarna ljudska prava i slobode svojih građana. I to je ono što se upravo dešava u Crnoj Gori, sistem koji se gradi nije liberalan u suštini, represivan je u formi, autoritaran u namjeri, ali prvenstveno hronično neodgovoran. Snage koje su na vlasti su mahom socijalizovane u duhu obnove miloševićevskog obrasca vladanja, istovremeno inspirisani prividom uspjeha vučićevskog modela u današnjoj Srbiji - kaže Vuković

izolacijom kojom je pogođena, Rusija vrlo vješto i dalje koristi uspostavljenu infrastrukturu svoje oštre moći na Zapadnom Balkanu. I sad je veoma važno isticati da je na donosiocima odluka da pokažu da su spremni da se tome odupru, nije dovoljno da se to samo očekuje nakon poruka iz Brisela ili drugih glavnih gradova Evrope. Veoma je važno pozivanje na odgovornost svih populističkih lidera na Balkanu, koji jedno govore u Briselu, a drugo u

pulistički pokret već kao potencijalni partner svima koji žele da se Crna Gora oslobodi svih prethodno pomenutih populističkih politika. Uvijek treba imati na umu da je upravo PES dozvolio, legitimisao i promovisao sve te politike, da je nakon izbornih obećanja trećeg puta uvijek završavao u zagrljaju DF-a, i da je uvijek prvi da trivijalizuje sve ključne probleme kad god neko ukaže na njih. Istovremeno, najveći paradoks je da su svi njihovi dosadašnji uspjesi zapravo samo politike kontinuiteta politika iz perioda DPS-a, prije svega na vanjskom planu, a sve originalno što su uveli je izazvalo demokratsku regresiju i ekonomsku neodrživost.

POBJEDA: Prošlo je više od mjesec od napada Amerike na nuklearna postrojenja u Iranu. Koliko je to bio rizičan potez i da li je situaciju na Bliskom istoku učinio još komplikovanijom?

VUKOVIĆ: Taj potez je bio do detalja iskalkulisana mjera kojom bi se Izrael izvukao iz dalje eskalacije, a istovremeno ostavila mogućnost za dalje pregovore sa Iranom. Napad je bio teledirigovan, najavljen, sa minimalnim destruktivnim efektom. Istovremeno, omogućio je i vlastima u Izraelu i Iranu da konsoliduju svoj uticaj na domaćem planu, i da samim tim mogu pregovarati sa SAD-om pod većim plaštom legitimiteta. Ono što ostaje problem za Trampa je činjenica da će svaki pregovori rezultirati upravo mogućnošću Irana da zadrži nuklearni program, i samim tim, to je identično sa JCPOA koji je ispregovarao Obama. Ostaje da se vidi koji će novi narativi biti iskorišćeni da se opravda tako nešto, jer je ogroman broj republikanaca svoj politički kapital uložio u kritikovanje Obame i tog sporazuma, očekivajući da će Tramp potpuno eliminisati njihov nuklearni program. Svi su izgledi da je Tramp spreman na kompromis, a to uključuje i omogućavanje Irana da zadrži nuklearni program, ono što ostaje neizvjesno do koje mjere će dozvoliti da se obogaćuje uranijum.

Iz Centra za građansko obrazovanje govorili o efikasnosti izvršne vlasti

svojim zemljama. Insistirati da pojasne svoje stavove, insistirati na preciznim odgovorima, insistirati da se politika ne može voditi partijskim saopštenjima i Tviter objavama. Dakle, vraćam se na početak intervjua, sve se svodi na uvođenje prakse odgovornosti u politici, za sve izgovoreno, urađeno i obećano. Rusija vješto manipuliše narativom upravo jer znaju da niko od njihovih saveznika i poštovalaca neće biti pozvan na bilo kakvu odgovornost.

POBJEDA: Kako vidite dosadašnju Trampovu politiku? Imate li utisak da američke institucije i sistem pokazuju otpornost, da se njegovi stavovi i po pitanja rata u Ukrajini koriguju i da je odnos prema Putinu znatno drugačiji nego na početku mandata?

VUKOVIĆ: Ne bih to nazvao otpornost bilo kakve vrste, već spoznaja da sva politika pragmatičnog strpljenja zapravo ne daje rezultate. Obećanje da će riješiti konflikt za 24 časa se pokazalo kontraproduktivno. Tramp je nerijetko isticao da veoma poštuje i cijeni Putina, i samim tim jasno je da želi sav ovaj proces viđeti prvenstveno kao borbu jakih muškaraca. Ono što ne voli je činjenica da se Rusija ne drži bilo kakve riječi, niti je impresionirana onim što im on nudi. Rusi su uvidjeli da je pregovaračka taktika kojom zahtijevaju samo maksimalističke ishode urodila plodom, i sada čekaju da vide do koje mjere je Tramp spreman da blefira svojim prijetnjama. Ukrajina u međuvremenu uspijeva da nađe novi narativ koji odjekuje kod Trampa, a to je da je dopremanje oružja zapravo unosan biznis za SAD. I sada vidimo da se Tramp vrlo voljno odlučio da omogući dostavljanje američkog oružja koji bi neko drugi platio, tačnije Evropa i Kanada, i tako se pokazao kao neko ko ne blefira kod Rusa. Sklon sam utisku da to nije mnogo uznemirilo Kremlj, i da taj potez neće mnogo promijeniti njihove planove da rat u Ukrajini svedu na rovosku borbu mrcvarenja, u kojem pobjeđuje onaj koji najduže ostane na bojnom polju. I Kremlj uspijeva da utiče na narativ, u onoj mjeri u kojoj svode sadašnji rat na ekonomske gubitke, odnosno neiskorišćavanje ekonomskih potencijala od trgovinske razmjene SAD i Rusije, a to je nešto što je i te kako relevantno za Trampovu administraciju. Dakle, sve se svelo na kontrolu narativa, ko je u stanju da Trampu predstavi razloge zbog kojih bi on bio na pravoj strani istorije. Marija JOVIĆEVIĆ

Mirković: Imamo rekordno skupu i veliku Vladu sa skromnim učinkom

PODGORICA - Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) naglasili su značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što zagovaraju već deceniju. - Umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke. Postojeća struktura više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića iz PES -a - saopštio je saradnik na programima CGO Nikola Mirković C GO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici. - Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, otkako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država –Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta - kazao je Mirković. Kako je dodao, govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“.

- Potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simbolič-

ke diplomatije. Nijesu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti u vezi sa pitanjima evropeizacije države - kazao je Mirković.

Prema njegovim riječima, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, i tako dalje) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost.

- Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo je da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore ka EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru - ističe Mirković. Pozitivno je, kako ocjenjuje, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dostupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol. - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključio je Mirković. R. P.

Nikola Mirković

Višegodišnji zastoj u implementaciji zakona i izboru logotipa i slogana nacionalnog brenda

Crna Gora šest godina bez jasnog vizuelnog identiteta

Ministarstvo ekonomskog razvoja, koje je odgovorno za nacionalni brend Crne Gore, godinama sistematski krši sopstvene zakone, blokirajući ključne procese i ostavljajući državu bez jasnog vizuelnog identiteta. Ono što je najporaznija posljedica ovog višegodišnjeg zastoja u uspostavljanju vizuelnog identiteta nacionalnog brenda je potpuni izostanak konkretnih aktivnosti na promociji, izgradnji imidža i jačanju identiteta Crne Gore na međunarodnoj sceni, tvrdi bivši direktor Direktorata za nacionalni brend u nekadašnjem ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović

PODGORICA - Vlada je nedavno konstatovala da ni nakon osam godina od donošenja Zakona o nacionalnom brendu, do daljnjeg nije u mogućnosti da sprovede postupak utvrđivanja vizuelnog identiteta nacionalnog brenda Crne Gore, jer je u toku sudski spor zbog nerealizovanog javnog konkursa iz 2019. godine. Zakon, koji je usvojen 2017. godine, predviđao je obavezu utvrđivanja vizuelnog identiteta nacionalnog brenda u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu tog zakonskog rješenja.

Na tom međunarodnom konkursu za izbog logotipa i slogana nacionalnog brenda pobjedničko rješenje nije izabrano, već je Ministarstvo ekonomije iskoristilo pravo da ne izabere nijedno rješenje i time okončalo konkurs.

ODUSTAJANJE OD KONKURSA

U Vladinoj informaciji o sprovođenju politike nacionalnog brenda, koju je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, navodi se da je dvije godine kasnije, u decembru 2021. godine izmijenjen zakon na način da se ovaj postupak više ne sprovodi kroz konkurs, već je Ministarstvu dato pravo da samo utvrdi vizuelni identitet nacionalnog brenda. Ipak, to ih, kako proizilazi iz informacije, nije spriječilo da ponovo raspišu konkurs u avgustu 2023. godine zajedno sa Univerzitetom Crne Gore, Univerzitetom Donja Gorica i Univerzitetom Mediteran. Nakon što su timovi studenata pripremili rješenja, u međuvremenu preimenovano Ministarstvo ekonomskog razvoja utvrdilo je da nije bilo pravnog osnova za raspisivanje drugog konkursa, jer su tu moguć-

nost dvije godine prije izbrisali iz zakona. Prethodno su u oktobru 2020. godine autori prvog konkursa tražili od Ministarstva da saopšti odluku u vezi sa nacionalnim brendom, a krajem te godine podnijeli i tužbu Upravnom sudu zbog ćutanja uprave. Sud je Ministarstvo početkom 2024. godine obavezao da donese akt o izvršenju presude iz 2022. kojim im je naloženo da odluče po zahtjevu autora. Nakon što su odbili njihov zahtjev, autori su podnijeli novu tužbu u martu prošle godine.

- Imajući sve to u vidu, te da je upravni spor povodom tužbe predate u martu 2024. godine još u toku, Ministarstvo je stava da je potrebno da se utvrđivanje novog vizuelnog identiteta nacionalnog breda odloži dok se pravosnažno ne okonča upravni spor – stoji u informaciji koju je Vlada nedavno usvojila.

GRUBO KRŠENJE

ZAKONITOSTI

To za nekadašnjeg direktora Direktorata za nacionalni brend u nekadašnjem ministarstvu ekonomije Jova Rabrenovića nije samo proceduralna greška, već grubo kršenje principa zakonitosti i demonstracija nepoštovanja sopstvenih propisa. Posljedica toga je, kako je kazao Pobjedi, pravna ništavost cijelog postupka čime su sav uloženi trud i resursi praktično izgubljeni.

- Ministarstvo odgovorno za nacionalni brend Crne Gore godinama sistematski krši sopstvene zakone, blokirajući ključne procese i ostavljajući državu bez jasnog vizuelnog identiteta. Umjesto da promoviše zemlju na međunarodnoj sceni, vlast se uplela u pravne kontradikcije, sudske sporove i birokratsku inertnost, što je dovelo do gubitka vreme-

na, resursa i strateških prilika – ocijenio je Rabrenović. Ova situacija je, kako smatra, duboko zabrinjavajuća i odražava sistemske propuste koji su, umjesto da unaprijede, zapravo kočili vitalni državni interes. Tako se, umjesto da napreduje, Crna Gora u ovom ključnom segmentu vratila decenijama unazad.

- Kada Ministarstvo mijenja zakon na način da se umjesto dotadašnjeg javnog poziva ide na „pozivni konkurs“, to je samo po sebi alarmantan signal. Takva izmjena, usvojena u decembru 2021. godine, direktno umanjuje transparentnost samog procesa i što je još gore, ograničava učešće domaće i strane stručne javnosti. Umjesto da se otvore vrata najkvalitetnijim rješenjima koja bi proizašla iz širokog i kompetitivnog nadmetanja, Ministarstvo je stvorilo pravni vakuum. Ironično, Ministarstvo je u avgustu 2023. godine raspisalo „Pozivni konkurs studentima“, da bi potom samo utvrdilo da za tako nešto nije postojao pravni osnov. Odredba o javnom konkursu je brisana iz zakona, a važeći podzakonski akt iz 2018. godine, koji je detaljno regulisao takve tendere, nije bio ukinut ili izmijenjen i formalno je ostao na snazi, ali ga Ministarstvo nije poštovalo – navodi Rabrenović.

INERCIJA I PASIVNOST

Za sve ove godine, kako ukazuje, Ministarstvo nije napravilo nijedan potez na implementaciji zakona i strategije o nacionalnom brendu, već je prepustilo stihiji da uređuje ovaj vitalni državni interes. - Zakon o nacionalnom brendu usvojen je 2017. godine, sa jasnom obavezom utvrđivanja vizuelnog identiteta u roku od dvije godine. Međunarodni javni konkurs iz 2019. godine, iako raspisan, nije re-

zultirao izborom pobjedničkog rješenja. Od tada, umjesto proaktivnog rješavanja problema, svjedočimo dugotrajnoj administrativnoj inerciji i potpunoj pasivnosti: zahtjev autora iz oktobra 2020. godine i tužba zbog „ćutanja uprave“ iz decembra 2020. godine; dvije sudske presude Upravnog suda (mart 2022. i januar 2024) koje su morale da nalože Ministarstvu da postupi po zahtjevu i konačno, Rješenje Ministarstva doneseno tek u februaru 2024. godine, nakon više od tri godine od inicijalnog zahtjeva i pod direktnim pritiskom sudskih odluka, koje je odmah rezultiralo novom tužbom autora - ukazuje Rabrenović.

Takva administrativna neaktivnost i sporo postupanje po sudskim odlukama, kako dodaje, pokazali su nespremnost Ministarstva da donese konačne odluke, nedostatak internog kapaciteta za efikasno procesuiranje zahtjeva ili, što je najgore, nepoštovanje principa pravne sigurnosti i administrativne efikasnosti.

- Takvo ponašanje neizbježno dovodi do dugotrajnih sporova i povećanog opterećenja pravosuđa, dok se istovremeno vitalni državni interes prepušta „stihiji“ pravnih sporo-

promociji, izgradnji imidža i jačanju identiteta Crne Gore na međunarodnoj sceni. - Nacionalni brend je strateški instrument za sveobuhvatnu izgradnju države u sektorima ekonomije, turizma i kulture. Bez definisanog i pravno validnog vizuelnog identiteta, sveobuhvatne kampanje i aktivnosti brendiranja su praktično nemoguće. Vlada je usvojila petogodišnju Strategiju razvoja nacionalnog brenda 2022-2026, sa obavezom donošenja jednogodišnjih akcionih planova. Međutim, ako ključna aktivnost – utvrđivanje vizuelnog identiteta – ostaje neriješena zbog pravnih i proceduralnih propusta, onda se cijela strategija ne može efikasno implementirati. To znači da Crna Gora propušta dragocjene prilike da se pozicionira na globalnom tržištu, privuče investicije, podstakne turizam i promoviše kulturno nasljeđe na koherentan i prepoznatljiv način. Dok druge države „stiču ogroman kapital od brendiranja“, Crna Gora se vratila u 20. vijek i pokušava da napravi uspjeh ćutanjem i nereagovanjem – navodi Rabrenović.

POTENCIJAL ZA BRENDIRANJE

Crna Gora, sa izuzetnim prirodnim ljepotama, bogatom istorijom i kulturnim nasljeđem, ima ogroman potencijal za snažno nacionalno brendiranje. Međutim, zbog opisane administrativne nee kasnosti, pravnih propusta i nedostatka proaktivnog pristupa, taj potencijal ostaje neiskorišćen. Situacija sa nacionalnim brendom Crne Gore je paradigmatičan primjer kako administrativna nee kasnost i nedosljednost u primjeni zakona mogu kočiti strateške nacionalne projekte –smatra Rabrenović

ljanju vizuelnog identiteta nacionalnog brenda je, kako navodi, pot-

tivnosti na

Vlada je usvojila petogodišnju Strategiju razvoja nacionalnog brenda 2022-2026, sa obavezom donošenja jednogodišnjih akcionih planova. Međutim, ako ključna aktivnost – utvrđivanje vizuelnog identiteta – ostaje neriješena zbog pravnih i proceduralnih propusta, onda se cijela strategija ne može e kasno implementirati. To znači da Crna Gora propušta dragocjene prilike da se pozicionira na globalnom tržištu, privuče investicije, podstakne turizam i promoviše svoje kulturno nasljeđe na koherentan i prepoznatljiv način. Dok druge države „stiču ogroman kapital od brendiranja“, Crna Gora se vratila u 20. vijek i pokušava da napravi uspjeh ćutanjem i nereagovanjem – navodi Rabrenović

Objašnjava da je nacionalni brend u savremenom globalizovanom svijetu moćan alat za ekonomski razvoj i jača-

svijeta ulažu znatna sredstva u strateško brendiranje kako bi

- Crna Gora, sa izuzetnim prirodnim ljepotama, bogatom istorijom i kulturnim nasljeđem, ima ogroman potencijal za snažno nacionalno brendiranje. Međutim, zbog opisane administrativne neefikasnosti, pravnih propusta i nedostatka proaktivnog pristupa, taj potencijal ostaje neiskorišćen. Umjesto da kapitalizuje na svojim prednostima, država je zaglavljena u proceduralnim lavirintima, što direktno utiče na njenu konkurentnost i razvoj. Situacija sa nacionalnim brendom Crne Gore je paradigmatičan primjer kako administrativna neefikasnost i nedosljednost u primjeni zakona mogu kočiti strateške nacionalne projekte – smatra Rabrenović. Ovdje se, kako kaže, ne radi samo o propuštenoj prilici za estetsko rješenje identiteta, već o dubljem problemu koji utiče na ekonomski razvoj, međunarodni ugled i sposobnost države da efikasno upravlja svojim resursima i sprovodi sopstvene strategije. Zato ukazuje da je neophodno hitno prekinuti ovaj ciklus neaktivnosti i pravne nesigurnosti, uspostaviti jasne i zakonite procedure, te osigurati odgovornost za buduću imple-

Rabrenović

tovane pojedince i poboljšale svoj izvozni potencijal. mentaciju.

- Samo dosljednim poštovanjem principa zakonitosti, efikasnosti i transparentnosti, uz proaktivno rješavanje naslijeđenih problema i jačanje administrativnih kapaciteta, Crna Gora može uspješno uspostaviti i promovisati nacionalni brend, izbjegavajući dalje pravne i reputacione rizike. Odlaganje rješavanja ovih problema samo će produbiti pravnu nesigurnost i dodatno opteretiti državni budžet, držeći Crnu Goru u prošlosti, dok svijet ide naprijed – zaključuje Rabrenović. M. LEKOVIĆ

Istraživač DFC Marko Banović upozorava da je memorandum UCG sa kineskim superračunarskim centrom, koji su SAD sankcionisale 2021, više od akademske saradnje

PODGORICA – Centar za računarstvo provincije Šandong (Nacionalni superračunarski centar u Đinanu), sa kojim je Univerzitet Crne Gore 18. jula potpisao saradnju, od 2021. godine nalazi se na listi sankcionisanih američkog ministarstva trgovine, zbog navodne povezanosti s kineskom vojnom industrijom.

Ovaj julski memorandum svečano su potpisali, kako piše na sajtu UCG, rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović i sekretar Partijskog komiteta Nacionalnog superračunarskog centra u Đinanu Yuli Wang, kao i vodeći istraživači prof. dr Nevena Mijajlović, sa Prirodno-matematičkog fakulteta UCG i prof. dr Shujiang Xu, kao predstavnik Centra. Predviđena saradnja obuhvata istraživanje i razvoj kriptografskih protokola i bezbjednosnih sistema, optimizaciju vještačke inteligencije u realnim uslovima, kao i dizajn naprednih arhitektura za sajber bezbjednost zasnovanih na integraciji hardverskih i softverskih rješenja. Takođe, saradnja uključuje primjenu blokčejn tehnologije za zajedničko treniranje AI modela između više organizacija, uz očuvanje privatnosti podataka, kao i uspostavljanje zajedničke platforme za testiranje i verifikaciju kriptografskih algoritama u simuliranim bezbjednosnim izazovima.

NA LISTI

SANKCIONISANIH

U aprilu 2021. godine Kancelarija za industriju i bezbjednost (Bureau of Industry and Security – BIS) stavila je sedam kineskih firmi i organizacija za superračunare na glavni spisak za izvozne sankcije. BIS navodi da su uključeni u modernizaciju kineskog vojnog sistema i oružane programe.

Prema saopštenju koje je izdao BIS, te firme snabdijevaju kinesku vojsku tehnologijom koja se može koristiti za razvoj oružja za masovno uništenje i hipersoničnog oružja.

Crna Gora nije pravno obavezna da poštuje jednostrane sankcije Sjedinjenih Američkih Država, osim ako sama ne odluči da ih usvoji u okviru svoje spoljne ili bezbjednosne politike, kao npr. UN sankcije ili EU restriktivne mjere, ako je članica ili pristupnica. Američke sankcije važe za entitete koji koriste američku tehnologiju. Upravo je to korišćenje američke tehnologije, kako je objavljeno 2021. godine, bilo jedan od razloga za sankcionisanje Nacionalnog superračunarskog centra u Đinanu.

Prema saopštenju BIS iz 2021. godine, dio rada sankcionisanih centara može zavisiti od upotrebe naprednih poluprovodnika koji su dizajnirani ili

Rektor Božović stavio potpis na ,,meki uticaj“ Kine

proizvedeni pomoću softvera ili druge tehnologije porijeklom iz SAD, jer se veliki dio proizvodnje tih poluprovodnika odvija u vodećoj fabrici poluprovodnika u trećoj zemlji.

Crna Gora jeste članica NATO i blizak partner SAD te bi trebalo da poštuje ili se uskladi sa sankcijama, naročito kada je riječ o osjetljivim sektorima poput vještačke inteligencije, sajber bezbjednosti, vojno-tehnološke saradnje. Zbog toga je Stejt department 25. jula izrazio zabrinutost zbog informacija o saradnji UCG sa naučnim centrom koji je pod kontrolom kineske vojske, kako je prenijela Radio Slobodna Evropa.

VIŠE OD AKADEMSKE

SARADNJE

Marko Banović, istraživač Digitalnog forenzičkog centra (DFC), Pobjedi je kazao da se sporazum Univerziteta Crne Gore sa Nacionalnim superračunarskim centrom Đinan ne može posmatrati samo kao akademska saradnja. Ovim se, ističe Banović, otvara važno pitanje - kako balansirati između međunarodne saradnje u obrazovanju i bezbjednosnih prioriteta zemlje članice NATO. Pojašnjava da je sajber bezbjednost, prije svega, strateška oblast koja obuhvata razmjenu znanja, tehnologija i potencijalno osjetljivih podataka. - U savremenim međunarodnim odnosima, akademske platforme, koje Kina koristi širom svijeta, često služe kao produžena ruka državne politike i instrumenata meke moći. Brojne analize EU i NATO

Banović je kazao da u savremenim međunarodnim odnosima akademske platforme, koje Kina koristi širom svijeta, često služe kao produžena ruka državne politike i instrumenata ,,meke moći“. Podsjeća da su brojne analize EU i NATO ukazale da kineski partneri, uključujući univerzitetske i istraživačke centre, nijesu u potpunosti autonomni, već su integrisani u državni okvir koji kombinuje obrazovne programe sa strateškim ciljevima Pekinga

ukazale su da kineski partneri, uključujući univerzitetske i istraživačke centre, nijesu u potpunosti autonomni, već su integrisani u državni okvir koji kombinuje obrazovne programe sa strateškim ciljevima Pekinga – ističe Banović. NATO u svojim strateškim dokumentima (Madrid Summit Declaration, 2022; NATO Cyber Defence Pledge) navodi da je Kina „sistemski izazivač“ koji koristi tehnološku i akademsku saradnju kako bi sticao dugoročne poluge uticaja unutar saveznica.

OTVORENA VRATA ZA UTICAJ KINE

Zbog toga, smatra Banović, ovakvi sporazumi nijesu neutralni, jer mogu otvoriti vrata za pristup ključnim znanjima, infrastrukturnim rješenjima i kadrovima u sferi odbrambenih i bezbjednosnih sistema. - Nacionalni superračunarski centar u Đinanu (NSCC Jinan) nije obična akademska

institucija – on je dio kineskog državnog programa vojno-civilne fuzije, što znači da rezultati istraživanja služe i za vojne svrhe – kaže on.

Pored toga, ovaj centar je povezan sa Nacionalnim univerzitetom za odbrambenu tehnologiju (NUDT), institucijom pod direktnom kontrolom Centralne vojne komisije Kine, najvišeg vojnog tijela KPK.

I NUDT i povezani superračunarski centri nalaze se se na listi američkih sankcija zbog doprinosa razvoju kineskog naprednog oružja, hipersoničnih projektila i vojnih sajber operacija.

- Kina je takođe posljednjih godina intenzivirala sajber operacije protiv zemalja članica NATO, što potvrđuju i brojni izvještaji zapadnih bezbjednosnih agencija. Kineske državne i paradržavne hakerske grupe, poput APT31 i APT40, targetirale su državne institucije, telekomunikacio-

direktno koriste u naprednim sajber operacijama, vojnim simulacijama i sistemima za nadzor. Takva saradnja može dovesti do prenosa znanja i tehnologija koje kineske institucije integrišu u vojno industrijski kompleks, čime se povećava rizik po nacionalnu i savezničku bezbjednost – ističe on.

STEJT DEPARTMENT ZABRINUT

Iz Stejt departmenta je poručeno da bi, s obzirom na članstvo Crne Gore u NATO i njenu regionalnu lidersku ulogu u jačanju sajber kapaciteta, „njena partnerstva u osjetljivim oblastima poput vještačke inteligencije i sajber bezbjednosti trebalo da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO i da izbjegavaju omogućavanje saradnje sa subjektima povezanim sa naporima Kine na modernizaciji vojske“.

ne sisteme i akademske mreže u SAD, Njemačkoj, Norveškoj i Češkoj – istakao je Banović. Prema zajedničkim saopštenjima NATO, EU i SAD iz 2021. i 2023. godine, ove operacije imale su za cilj krađu osjetljivih podataka i industrijske špijunaže, ali i jačanje kineskih vojnih i obavještajnih kapaciteta.

RAZLOZI ZA

ZABRINUTOST

Banović ističe da primjeri iz regiona pokazuju da zabrinutost nije bez osnova.

- U Srbiji, gdje su kineske kompanije i instituti već dublje integrisani u državne projekte, zabilježeni su slučajevi saradnje u oblasti „bezbjednosnih tehnologija“ koji su izazvali kritike upravo zbog rizika od masovnog nadzora i potencijalnog prenošenja podataka kineskim strukturama. Takođe, u nekim državama EU, uključujući Češku i Litvaniju, saradnja univerziteta sa kineskim centrima dovela je do dubokih revizija zbog utvrđenih rizika za nacionalnu bezbjednost – pojasnio je Banović.

On upozorava da za Crnu Goru, koja je kao članica NATO obavezna da usklađuje svoje sajber politike sa Alijansom, ovakvi sporazumi mogu predstavljati problem jer potencijalno otvaraju prostor za kineski uticaj u osjetljivim segmentima obrazovanja i istraživanja, pa i pristup mrežama i infrastrukturama koje imaju bezbjednosnu dimenziju. - Posebno je problematična saradnja u oblastima razvoja izvornog koda i vještačke inteligencije, jer se ti segmenti

- Takođe je istaknuto da je važno da ,,akademske i istraživačke institucije usvoje snažne mjere za bezbjednost istraživanja, uključujući, ali ne ograničavajući se, provjeru potencijalne saradnje zbog povezanosti sa rizičnim subjektima – rečeno je iz Stejt departmenta Radiju Slobodna Evropa. Banović ističe da zabrinutost Stejt departmenta upravo proizlazi iz ovih rizika – ne radi se o sprečavanju naučne razmjene, već o pitanju povjerenja i sigurnosti.

- Kineski centri ne funkcionišu u vakuumu, oni su povezani sa državnim aparatima i služe za ostvarivanje kineskog uticaja i interesa. Ova saradnja može dugoročno dovesti do zavisnosti od kineskih tehnologija, što bi otežalo usklađivanje sa NATO standardima i moglo stvoriti stratešku ranjivost Crne Gore – smatra Banović. Ističe da je zbog toga važno da da ovakvi sporazumi budu predmet dubinske bezbjednosne procjene, uključujući i konsultacije sa partnerima iz NATO i EU, kako bi se obezbijedilo da međunarodna akademska saradnja ne ugrozi bezbjednosne interese zemlje.

NASTAVAK SARADNJE

Radio Slobodna Evropa je objavio da je Univerzitet Crne Gore takođe sarađivao sa drugim kineskim kompanijama koje su pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. U decembru je delegacija na čelu sa Božovićem otputovala u Kinu kako bi se sastala sa predstavnicima vodećih IT kompanija, uključujući kompaniju Hikvision, koju je američko ministarstvo trgovine stavilo na crnu listu 2019. godine. Evropski parlament je 2021. godine takođe uklonio Hikvisionove kamere iz svojih prostorija, a nekoliko evropskih zemalja zabranilo je njihovu upotrebu u državnim institucijama. J. MARTINOVIĆ

Sa potpisivanja sporazuma

Marko Banović

Nakon saslušanja u Višem sudu zbog dvostrukog ubistva u Budvi

Stanišiću određen pritvor od 30 dana

PODGORICA - Svetislavu-Vesku Stanišiću (65) sinoć je, nakon saslušanja u Višem sudu u Podgorici, određen pritvor od 30 dana zbog sumnje da je juče u Budvi ubio brata S. S. (66) i njegovog sina N. S. (26), potvrdila je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović.

Stanišiću je pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke, opasnosti ponavljanja djela i težine krivičnog djela za koje se sumnjiči. Dvostruko ubistvo dogodilo se prekjuče ujutro kod jednog ugostiteljskog objekta na Slovenskoj plaži, a prema sumnjama policije, prethodila mu je žestoka porodična svađa. U trenutku pucnjave na licu mjesta se navodno nalazio i drugi sin ubijenog S. S., koji je uspio da pobjegne. Iz Uprave policije ističu da je ovaj slučaj još jedna potvrda koliko porodični sukobi mogu imati tragičan ishod.

- Porodični konflikti koji eskaliraju do mjere opasnosti od nasilja ne smiju ostati zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi znaju ili sumnjaju da srodnici posjeduju oružje, legalno ili ilegal-

no - saopšteno je iz policije. Policija apeluje na građane da svaku sumnju na nasilje ili prijeteće ponašanje prijave brzo, jednostavno i anonimno.

- Blagovremena reakcija mo-

že spriječiti tragediju i spasiti život. Podsjećamo da se incidenti mogu prijaviti na dežurni broj policije 122, ali i anonimno putem besplatne SOS linije 19969 - navodi se u saopštenju. B.R.

Cetinje: Policijska intervencija zbog agresivnog psa završila upotrebom oružja i povredom službenika

Policajac slučajno ranio sam sebe

CETINJE - Policija ispituje okolnosti pod kojima je došlo do povređivanja jednog njihovog službenika prilikom jutrošnje intervencije na Cetinju. Kako saznaje Pobjeda, tom prilikom došlo je i do upotrebe vatrenog oružja. Naime, službenici Komunalne policije Prijestonice postupili su u odnosu na prijavu građana da im prijeti opasnost od psa bez vlasničkog nadzora koji ispoljava agresivno ponašanje.

Međutim, nijesu uspjeli da ga stave pod kontrolu i zaštite građane. To nije pošlo za rukom ni Veterinarskoj službi, te je cjelokupni događaj prijavljen policiji od koje je zatražena asistencija. Prilikom odbijanja napada

od sebe, ali i od građana koji su se nalazili u blizini, koristeći prvo blaže, a onda i teže sredstvo prinude, došlo je do samopovređivanja jednog policijskog službenika. - Preduzimaju se dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti cjelokupnog događaja i utvrđivanja identiteta lica koje je ostavilo psa bez nadzora radi preduzimanja drugih procesnih mjera i radnji - kazao je sagovornik Pobjede upućen u slučaj.

Uprava policije ispunjava obaveze iz Poglavlja 24 pregovaračkog procesa sa EU

Blokirane veb stranice za promociju prostitucije

PODGORICA - Kako navode u saopštenju, u okviru kontinuiranih napora na suzbijanju i sprečavanju krivičnih djela protiv polne slobode, svih oblika seksualne eksploatacije i trgovine ljudima, službenici Uprave policije sproveli su ciljane mjere i radnje usmjerene ka zaštiti žrtava ovih krivičnih djela i u saradnji sa drugim institucijama onemogućili i blokirali internet stranice za promociju prostitucije, dostupne korisnicima u Crnoj Gori.

Shodno prethodno izvršenoj analizi, kojom je identifikovano prisustvo više veb stranica za reklamiranje i pružanje usluga prostitucije, Uprava policije je ka nadležnim institucijama i internet provajderima uputila zvanične inicijative za blokiranje IP i DNS adresa internet stranica na kojima se nezakonito reklamira i propagira prostitucija, a u cilju direktnog smanjenja digitalne dostupnosti ovih sadržaja čime se, dodaju, indirektno pruža zaštita i potencijalnim žrtvama eksploatacije.

- Imajući u vidu da veb stranice koje promovišu i reklamiraju prostituciju doprinose normalizaciji seksualne eksploatacije i predstavljaju potencijalni prostor za regrutaciju i trgovinu ljudima, kao i činjenicu da je prema važećim propisima u Crnoj Gori predviđena zatvorska kazna za podsticanje, propagiranje ili reklamiranje prostitucije putem sredstava javnog informisanja ili interneta, policijski službenici su preduzeli aktivnosti usmjerene na suzbijanje digitalnih oblika ovog

Danas je Dan žalosti zbog 12 izgubljenih života u prethodnih deset dana

Ubistva u porodici zavila Crnu Goru u crno

PODGORICA - U Crnoj Gori je danas Dan žalosti zbog niza tragedija koje su se prethodnih dana dogodile. - Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih - saopštio je na Instagram profilu premijer Crne Gore Milojko Spajić, bez preciziranja o kojim se tragedijama radi. U samo deset dana, od 16. do 26. jula, Crna Gora je ostala bez 12 života - u nizu incidenata koji uključuju nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune. Najnoviji slučaj zabilježen je u Budvi, gdje su u dvostrukom ubistvu stradali otac i sin. Osumnjičen je njihov brat i stric, S.S. (65), a motiv se, vezuje za porodičnu svađu oko pr evoza putnika brodom. Zbog te tragedije je u Budvi u utorak, 29. jula najavljen Dan žalosti.

Prethodno su na Goliji, na oko 50 kilometara od Nikšića, pronađena tijela oca i kćerke. Riječ je o ubistvu i samoubistvu. I niz nesrećnih slučajeva dodatno je povećao broj stradalih. Mladić iz Podgorice se 20. jula utopio u Morači dok je istog dana Đorđije Mihailo-

vić iz beranskog sela Zagrađe stradao od udara groma. Ranije tog dana je u Đenovićima, poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći. U Mojkovcu su 22. jula dva mladića izgubila život utapanjem u rijeci Tari kod mjesta Slatina. Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije, koji je nakon udesa prebačen u barsku bolnicu, gdje je preminuo. U Podgorici, 16. jula, teško je ranjen Igor Nedović, koji je potom preminuo u Kliničkom centru Crne Gore. Samo dan kasnije, 17. jula, u Barseloni je ubijen Filip Knežević čije se ubistvo povezuje sa nastavkom obračuna kotorskih kriminalnih klanova. U pucnjavi u Podgorici 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su još dvije osobe ranjene. Iz policije je potvrđeno da je riječ o lakšim povredama, ali se okolnosti pucnjave još istražuju. Napadut je i predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović 18. jula. U napadu su, kako je ranije objavljeno, učestvovali Jovo, Bato i Vidak Mitrović. R.P.

e kološki i ekonomski kriminal u Plavu: Rasvijetljena krađa šume u NP Prokletije

Katastarski službenik pod istragom zbog zloupotrebe položaja

R.P.

krivičnog djela - pojašnjavaju iz Uprave policije. Ističu i da ove mjere predstavljaju dio širih napora u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 24 pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, koje se odnose na pravosuđe i osnovna ljudska prava, sa posebnim akcentom na borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu žrtava od svih oblika eksploatacije.

- Uprava policije će u dijelu svojih nadležnosti nastaviti sa proaktivnim djelovanjem u odnosu na izazove koje ove pojave nose, a u cilju obezbjeđenja dostojanstva, zaštite i sigurnosti svih žrtava najtežih oblika eksploatacije - zaključuje se u saopštenju. R.P.

PLAV - Policija u Plavu rasvijetlila je šumsku krađu u zoni Nacionalnog parka Prokletije. Kako je saopšteno iz Uprave policije, podnijeta je krivična prijava protiv jednog lica iz ovog grada. To lice se sumnjiči da je posjekao četiri stabla ukupne bruto mase, 6.318 m3, utovario na svoj kamion i prenio do svoje garaže, na taj način pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist.

- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Plav su, shodno planskim aktivnostima u skladu sa jednim od nacionalnih prioriteta zaštite prirode i životne sredine, preduzeli aktivnosti u borbi protiv ekološkog i ekonomskog kriminaliteta, te je rasvijetljena šumska krađa u zoni nacionalnog parka i podnešena krivična prijava zbog zloupotrebe službenog položaja. Policijski službenici su rasvijetlili krivično djelo šumska krađa izvršeno u zoni Nacionalnog parka Prokletije i pod-

nijeli krivičnu prijavu protiv D.J. (20) iz Plava zbog sumnje da je krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je posjekao četiri stabla ukupne bruto mase, 6.318 m3, utovario na svoj kamion i prenio do svoje garaže, na taj način pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku koristi - navode iz Uprave policije. Krivična prijava podnijeta je i protiv N.V. takođe iz Plava, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. - N.V. je krivično djelo za koje se tereti, kako se sumnja, izvršio na način što je korišćenjem službenog položaja kao službenik katastra, mijenjajući površinu parcele koja mu je prethodno dodijeljena od Komisije za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta Skupštine opštine Plav, takvu lažnu javnu ispravu koristio kao pravu, ulazeći u postupak knjiženja, namjeravajući sebi pribaviti protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 28.000 eura - zaključuju iz Uprave policije. R.P.

Privođenje Svetislava Stanišića

s. vasiljević

ALARMANTNO: Specijalistkinja psihijatrije, nakon četiri ubistva u porodici za tri dana, upozorava da raste broj svih oblika nasilja

Burdžović: Crnogorsko društvo skupo plaća nebrigu o mentalnom zdravlju

PODGORICA - Četiri ubistva u porodici za tri dana dokazuju da crnogorsko društvo skupo plaća zbog nedovoljne brige o mentalnom zdravlju na adekvatan način. Rekla bih da to sad postaje trend već duži niz godina, možda i decenija, i mentalno zdravlje je zaista zanemareno, a kao što sam više puta u ranijim kazivanjima rekla, ono svakog dana sve više nama dolazi na naplatu. To je za Pobjedu ocijenila specijalistkinja psihijatrije dr Maida Burdžović, koja je, između ostalog, naglasila da je mentalno zdravlje građana već dugo goruća tema kojoj se još ne pristupa na pravi način.

Crna Gora je u proteklih deset dana izgubila 12 života u nizu incidenata koji su uključivali nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune. Dva posebno osjetljiva i tragična događaja u kojima je otac usmrtio svoje dvogodišnje dijete, pa izvršio samoubistvo te dvostruko ubistvo u Budvi, u kojem je Svetislav Vesko Stanišić usmrtio brata i sinovca, crveni su alarm za crnogorsko društvo i za institucije da konačno počnu da preduzimaju konkretne korake u pogledu mentalnog zdravlja.

Na to ukazuje i dr Burdžović i upozorava da su svi oblici nasilja u apsolutnom porastu, od pasivne agresije pa do raznih vrsta agresije te da građani često „uzimaju pravdu u svoje ruke“.

- Nažalost, kod nas je postalo socijalno poželjno i prihvatljivo ponašanje da čovjek sam uzme pravdu u svoje ruke, kako se vrlo često može čuti. Ne vjeruje se institucijama, ljudi sami idu u rješavanje sporova koji mogu biti od porodičnih do poslovnih konflikata, kao i političkih,

Nažalost, kod nas je postalo socijalno poželjno i prihvatljivo ponašanje da čovjek sam uzme pravdu u svoje ruke, kako se vrlo često može čuti. Ne vjeruje se institucijama, ljudi sami idu u rješavanje sporova koji mogu biti od porodičnih do poslovnih konflikata, kao i političkih, što vidimo često i to je ono što je problem sveukupne zajednice na koji svi moramo dati adekvatne odgovore - istakla je dr Maida Burdžović

što vidimo često i to je ono što je problem sveukupne zajednice na koji svi moramo dati adekvatne odgovore - istakla je ona.

Voditi računa o sVakoj izgoVorenoj riječi Ona je, osvrćući se na veliki porast nasilja, koje je podstaknuto dnevno-političkim temama i polemikama, istakla da su nosioci vlasti u svakom društvu dužni da obezbijede socijalno, psihičko i fizičko blagostanje svojih građana i da vode adekvatnu brigu o svakom pojedincu.

- Svaki pojedinac koji se nalazi na odgovornoj funkciji u društvu ima obavezu da vodi računa o svakoj izgovorenoj riječi, jer se ona ne upućuje samo onome kome on želi da je uputi, već je to poruka za cjelokupno društvo. Ako takvi pojedinci ne vode računa, već medije i javni diskurs koriste za lične obračune, ličnu promociju, onda ne možemo biti sigurni da oni nijesu dosta uticali na ovakve, nažalost, tragične događaje čiji smo svjedoci sada već duži period - kazala je Burdžović. Ona ističe da briga o mentalnom zdravlju počinje od prevencije i dodaje da prvi korak ka tome znači stvoriti dobre uslove za život i rad naših građana.

- Kada to uzmemo u obzir, građani mogu sami da procijene u kakvim se životnim pozicijama nalaze u ovom trenutku, kakve su njihove brige, egzistencijalni strahovi, porodična i poslovna dinamika... To se sve pretvara u agresivnu borbu za goli život i opstanak porodice. Ni-

ko u takvoj situaciji ne brine o mentalnom zdravlju- pojašnjava ona.

edukacija

Ključni problem Burdžović vidi u tome što naše društvo još nije dovoljno edukovano o raznim oblicima nasilja, pa čak ni oni ljudi koji se bave ovom tematikom.

- Da bi neko znao, čak i da prepozna i prijavi, prosto bi morao da bude edukovan da zna kakvi sve oblici agresije i agresivnosti postoje i kad oni mogu kulminirati u ovakve, ja bih rekla, zaista tragične događaje koje, kada se dese, onda znamo da uzrok svega toga nije od juče, već da je trajao i da je u nekim trenucima samo došlo do kulminacije takvog stanja - navela je ona.

Burdžović ističe da briga o mentalnom zdravlju počinje od prevencije i dodaje da prvi korak ka tome znači stvoriti dobre uslove za život i rad naših građana.

Osvrćući se na veliki porast nasilja, koje je podstaknuto dnevno-političkim temama i polemikama, istakla je da su nosioci vlasti u svakom društvu dužni da obezbijede socijalno, psihičko i fizičko blagostanje svojih građana i da vode adekvatnu brigu o svakom pojedincu

Smatra da centri za socijalni rad, policija i školstvo imaju veliku ulogu u prevenciji i edukaciji o raznim oblicima nasilja te da nijedna od njih nije beznačajna.

- Koliko god pojedinci u našem društvu ili pojedinačne institucije vršili svoju ulogu na adekvatan način, često im nedostaje umrežavanje, odnosno ono što je jako važno –organizacija kada je postupanje u ovom smjeru potrebno. Vrlo često imamo probleme koji se ne prijavljuju čak i kada su npr. konkretno socijalni radnici u pitanju, policajci... – naglašava Burdžović. Pojašnjava da postoji i nasilje koje se direktno dešava i tim zaposlenima, a na koje izostaje reakcija i njihova lična jer se, prema njenom mišljenju, ljudi povlače, strahuju i

kao da ne vjeruju institucijama da će biti zaštićeni.

- I to je jedan od glavnih uzroka zašto se nasilje i dalje ne prijavljuje u dovoljnoj mjeri i onoliko koliko postoji nasilje u društvu, u svakom obliku - zaključuje Burdžović.

Od 16. do 26. jula u Crnoj Gori je stradalo čak 12 osoba u nesrećama, porodičnim tragedijama i oružanim sukobima.

Zbog navodnih porodičnih nesuglasica, Svetislav Vesko Stanišić prekjuče je ubio rođenog brata i sinovca Svetozara (66) i Nikolu Stanišića (26), a samo dva dana prije toga Ž. D. (34) je usmrtio dvogodišnju kćerku V. D. Mladić iz Podgorice B. I. (32) se 20. jula utopio u Morači, dok je istog dana Đorđije Mihailović iz beranskog se-

la Zagrađe stradao od udara groma. Ranije tog dana jedna osoba stradala je u saobraćajnoj nesreći u Đenovićima. U Mojkovcu, 22. jula, braća B. M. i D. M. iz mjesta Jakovići utopili su se u rijeci Tari, kod mjesta Slatina. Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije S. P. (1957). Kada je riječ o kriminalnim obračunima, 16. jula ubijen je Podgoričanin Igor Nedović ispred porodične kuće u Staroj varoši. Za njegovo ubistvo osumnjičen je Arjan Rečković koji je u bjekstvu.

Sumnja se da je talas kriminalnih obračuna krenuo dan ranije iz Španije, gdje je ubijen visokopozicionirani pripadnik kavačkog klana Filip Knežević

U pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su još dvije osobe ranjene. Za likvidaciju Milačića osumnjičen je Nikola Petrović koji je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

Zbog niza tragičnih događaja, danas je u Crnoj Gori proglašen Dan žalosti.

Brutalni napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića dogodio se 8. jula u jutarnjim časovima, a Jovanović je zadobio teže tjelesne povrede zbog čega je i hospitalizovan.

Zbog ovog incidenta, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odredilo je pritvor do 30 dana Budvaninu Jovu Mitroviću, dok je braći Vidaku i Miloradu Mitroviću, koji su takođe učestvovali u incidentu, izrečena mjera zabrane prilaska Jovanoviću. Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević saslušao je trojicu braće Mitrović, a odredio je pritvor samo Jovu Mitroviću zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Dan kasnije, šesnaestogodišnji Harun Mekić brutalno je pretučen i izboden nožem ispred jedne diskoteke u Igalu, a sumnja se da ga je napala grupa državljana Srbije. Život mu je, prema navodima očevidaca, spašen zahvaljujući brzoj reakciji slučajne prolaznice i roditelja jednog od drugova. jovana raičeViĆ

Maida Burdžović

Ski-centar kolašin 1600: „FIT vikend“ sa porukom, ali i obavezom – pokreni tijelo, napuni duh

Joga, fitnes, žurke na 2.035 metara nadmorske visine

Mnogi su u potrazi za svježinom i skloništem od vreline pohrlili ka Bjelasici, tako da je, prema podacima direktora Skijališta Crne Gore, turista više za 30 odsto nego u istom periodu prošle godine

KOLAŠIN - Kad ugrije – đe ćeš bez ka planini. Tako su prethodnih dana razmišljali i oni kojima je planina strast i potreba, ali i oni kojima je sklonište od vreline i potraga za svježinom. Uz sve to na planini su čekali i brojni prateći i zanimljivi sadržaji koji nude i rekreaciju i zdravlje... Proteklog vikenda na Ski-centru Kolašin 1600 organizovan je „FIT vikend“ sa porukom, ali i obavezom – pokreni tijelo, napuni duh. Bilo je joge, fitnesa, kružnih treninga na preko 2.000 metara nadmorske visine. Održan je i panel o zdravim stilovima života, testirale

su se zdrave navike, a sve je završeno žurkom na 2.035 metara nadmorske visine. Kondicija, edukacija, priroda – sve je bilo na jednom mjestu, a, kako kažu, ovakvi programi će se nastaviti. Pozitivne turističke brojke nam je sa puno optimizma saopštio Bojan Medenica, direktor Skijališta Crne Gore. Naime, za tridesetak odsto je bolja posjeta nego u istom periodu prošle godine. Nadamo se da ćemo sa ovim trendom povećanja broja gostiju nastaviti sve do 30. septembra do kada traje ljetnja turistička sezona na planini. Svjesni smo da moramo da iskoristimo ono što planina nu-

di ljeti. To su potencijali prirodnih ljepota, čistog vazduha, onoga iskona koji je početak čovjekovih koraka. Samo to treba na pravi način približiti turistima i ponuditi originalan turistički proizvod. Ova sezona je dinamičnija od prethodnih. Pokušavamo da kulturnim, muzičkim i sportskim događajima privučemo što veći broj posjetilaca. Tako se i dodatno valorizuju turistički kvaliteti ovoga prostora. Pripremamo projekat razvoja biciklizma na Bjelasici i vjerujemo da će zaživjeti na pravi način. Svaka prirodna ljepota Bjelasice je bliža kada ste „na dva točka“, kazao je Medenica. Dr. D.

Tribina o problemu pasa lutalica i gradnji azila održana u Kolašinu

Đe to lavež najmanje smeta

KOLAŠIN - Rješavanje problema pasa lutalica, konkretni koraci u izgradnji azila za pse i procjena kako riješiti ovaj problem bile su teme tribine koju je organizovala lokalna uprava uz priličnu posjećenost zainteresovanih građana.

Mještani Radigojna, Bakovića i Drijenka upozorili su da bi gradnja azila za pse na lokaciji Debeli lug, gdje se Plašnica uliva u Taru, značajno poremetila kvalitet života na ovom području. Azil i lavež koji ga prati dodatno bi ugrozili život na ovom području koji je inače ,,na udaru“ i zbog blizine deponije, industrijske zone, kamenoloma. U blizini se planira i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Mještane je interesovalo da li će takvi objekti umanjiti vrijednost njihovih imanja i uvećati probleme života, uz saglasnost da bi problem pasa lutalica trebalo riješiti i sagraditi azil za pse, ali tamo đe lavež najmanje smeta. Ivan Ivanović, samostalni savjetnik u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu, fitosanitarne poslove, smatra da bi azil trebalo da bude na lokaciji koja će omogućiti da ih posjete potencijalni udomitelji i turisti.

- Zakon precizira da u radijusu od 300 metara od azila ne smije biti naseljeno mjesto. Sklonište za pse ne smije da ugrožava mještane i ne smije se graditi nekvalitetna infrastruktura koja transponu-

Za izgradnju azila za pse predložena je lokacija na Debelom lugu, na ušću Plašnice u Taru. Prema zakonskim rješenjima, kuće moraju biti udaljene 300 metara, a na ovoj lokaciji razdaljina je 500-1.000 metara. Mještani osporavaju mišljenje struke jer bi, po njihovom mišljenju, ta buka umanjila vrijednost njihovih imanja

Bakić: Odlučiće građani

Petko Bakić, predsjednik opštine, rekao je da Kolašin nema previše svojih površina koje bi mogle da budu lokacije za azil i pse, te da će, uz struku koja će se saslušati, konačnu i završnu riječ imati građani. - Tražićemo rješenje za azil i naći ćemo ga. Struka će objasniti sve, a jedno od najvažnijih pitanja jeste kolika će biti buka iz azila. Ako i nakon te stručne procjene građani ostanu pri tome da se ne gradi azil na toj lokaciji – neće se ni graditi. Lokaciju ćemo dogovoriti sa građanima, kazao je Bakić.

je zvuk, odnosno lavež. Većina lokalnih uprava ne poštuje propise iz oblasti smještaja napuštenih životinja. Preko EU treba izvršiti pritisak na rukovodstva opština da se ovi problemi imperativno rješavaju. Treba što prije precizirati lokaciju azila za napuštene pse i obezbijediti prateću infrastrukturu - istakao je Ivanović.

Radovan Puletić, menadžer Opštine, istakao je da svi žele da se obezbijedi dugoročno i humano rješenje za brigu o napuštenim životinjama, ali i da se unaprijedi kvalitet života svih građana Kolašina. - Idejni projekat do kojeg smo došli rezultat je zajedničkog rada. U prvom planu bilo je poštovanje svih standarda i potreba

lokalne zajednice uz poštovanje zakona i pozitivnih praksi. Tribina je prilika da se pogledaju predložena rješenja, da se čuju stručna mišljenja i sugestije. Cilj je da, na temelju zajedničkog dogovora, gradimo zajedničku i uspješnu budućnost našeg grada - kazao je Puletić. Mile Glavičanin iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine

istakao je da će građenje azila koštati 100.000 eura, a svake naredne godine trebalo bi da se izdvaja više od 50.000 eura za ishranu, troškove zaposlenih, ugovore sa veterinarskom ambulantom - Članovi komisije nijesu jednoglasno odlučili da se azil gradi na Debelom lugu. Od predložene lokacije do kuća

Kapacitet azila biće 100 pasa

Prema idejnom rješenju, na koje je data saglasnost, planirano je da prihvatilište za pse bude na površini od 5.000 kvadrata. Objekat će imati građevinsku podršku od najviše 300 kvadrata. Ovako projektovan objekat imaće kapacitet za smještaj 100 pasa. Uz upravnu zgradu, tu su i poluotvoreni boksovi za pse, karantin prostor, poseban smještaj za ženke sa štenadima. Sanitarnoj infrastrukturi se daje poseban značaj sa mobilnim sanitarnim blokom, septičkom jamom i sa 400 kvadrata prostora za zakopavanje uginulih životinja. Rezervisan je prostor od 1.500 kvadrata za moguće proširenje azila, a biće ograđen da bi se spriječio nekontrolisan pristup.

ima 500-1.000 metara. Projekat podrazumijeva da se na nasip od dva metra grade apsorbujući paneli zvuka kako se na 100 metara od azila ništa ne bi čulo. To su skupi paneli koji garantuju dobru zvučnu izolaciju tako da vjerujemo da se lavež pasa neće čuti do kućasmatra Glavičanin.

Dr. D.

Vježba i trening na oko 2.000 metara visine

Sa jučerašnje tribine

Tridesetak pripadnika Službe zaštite i spašavanja gasilo požar ogromnih razmjera na Ćemovskom polju, pomagao helikopter MUP-a i kolege iz Bara i gradskih preduzeća

podgorica / cetinje

- Tridesetak pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, sa 15 kamiona, skoro pet sati borilo se sa požarom ogromnih razmjera koji je juče oko podne izbio na Ćemovskom polju, uz petrovačku magistralu.

U gašenju vatrene stihije, koja se potpomognuta jakim vjetrom raširila u pojasu od oko kilometar i po, pomagao im je helikopter Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore, kao i kolege iz Bara i gradskih preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća i Zelenilo Podgorica. U veoma izazovnoj akciji, zajedničkim naporima uspjeli su da spriječe da se vatra proširi na trafostanicu Podgorica pet, preduzeća Čistoća i Štrabag, kao i na skladišta Zetatransa, pogone Plantaža, novo gradsko groblje…

NAPORI

Nakon pet sati borbe s vjetrom, požar stavili pod kontrolu

U gašenju vatrene stihije koja se potpomognuta jakim vjetrom raširila u pojasu od oko kilometar i po, podgoričkim vatrogascima – spasiocima pomagao je helikopter Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore, kao i kolege iz Bara i gradskih preduzeća: Vodovod i kanalizacija, Čistoća i Zelenilo Podgorica. U veoma izazovnoj akciji, zajedničkim naporima uspjeli su da spriječe da se vatra proširi na trafostanicu Podgorica pet, preduzeća Čistoća i Štrabag, kao i na skladišta Zetatransa, pogone Plantaža, novo gradsko groblje…

Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović izjavio je za Pobjedu da je požar na Ćemovskom polju prijavljen oko 11.40 sati. - U pitanju je veliki pojas u dužini od oko kilometar i po. U gašenju je učestvovalo tridesetak vatrogasaca – spasilaca, sa 15 vozila. Tražili smo pomoć od kolega iz Bara i Danilovgrada. U pomoć su stigle kolege iz Bara, iz Danilovgrada nijesu mogli jer su imali požare na teritoriji svoje opštine. U gašenju je učestvovao i helikopter Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore . Pomagale su nam kolege iz gradskih preduzeća Čistoća, Zelenilo i Vodovod i kanalizacija, koji su nam svojim cistijernama dopremali vodu za punjenje vatrogasnih kamiona – kazao je Bojanović, uz napomenu da im je jak vjetar, koji je mijenjao pravac, u velikoj mjeri otežavao akciju gašenja. Požar koji je izbio oko podne, veoma brzo se proširio do ograda trafostanice Podgorica pet, preduzeća Čistoća i Štrabag koji se nalaze u blizini kružnog toka na Zabjelu. Oko 13 časova veliki broj ekipa vatrogasaca –spasilaca branio je da vatrena stihija ne zahvati objekte ovih preduzeća i trafostanicu, kao i vrijednu opremu i mehanizaciju. U to vrijeme vjetar je širio požar i prema skladištima Zetatransa, pogonima Plantažama i novom groblju na sjevernoistočnoj strani. Uprkos velikoj količini komunalnog

Vatrogasci noćili na Lovćenu

Vatrogasci su i juče tokom čitavog dana boravili na Lovćenu, a požar je sinoć stavljen pod kontrolu. Nekoliko ekipa je i tokom noći obilazilo i kontrolisalo teren.

- Kiša je tokom noći između subote i neđelje padala svega desetak minuta - kazao nam je juče ujutru načelnik Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Miloš Ćećanović.

Vatrogasci na Lovćenu, kako su nam rekli, nijesu ni bez hrane i vode, ali su toliko umorni „da im nije ni do jela ni po pića“.

otpada koji je otežavao akciju gašenja, podgorički vatrogasci uspjeli su da spriječe da se vatra proširi na tu stranu.

ODGOVORNOST

- Donose privrednici, donesu mještani, Bari Martinović, vlasnik „Marteksa“, „Niksen“, restoran „Bastadur“, brojni pojedinci, ali mi nemamo kad ni vode da pijemo, a kamoli da na miru nešto pojedemo. Kad dođemo na kratko kući, to bude da se presvučemo, đeca nas ne prepoznaju kako izgledamo od dima - izjavio je Ćećanović.

Tokom posljednjih dana ima i volontera - dobrovoljaca koji se pridruže vatrogascima i, onoliko koliko umiju i koliko je bezbjedno, pomažu u gašenju. Požari na Lovćenu nijesu jedini aktivni. Još je nekoliko je manjih oko Cetinja, koje ekipe vatrogasaca Prijestonice drže pod kontrolom.

Iz Službe zaštite i spašavanja su nam kazali da nije bilo materijalne štete, a iz CEDIS-a nam je potvrđeno da nije bilo oštećenja ni na trafostanici Podgorica pet, te da nije bilo prekida u napajanju električnom energijom.

Požar na otvorenom prostoru je na lokalitetu Oblatno - Dobra luka. Sve raspoložive jedinice su na terenu, kao i brojni dobrovoljni vatrogasni vodovi (DVD). DVD Tivat, Služba zaštite i spašavanja Tivta, DVD Krtoli, DVD Boka, Služba za hitne intervencije Luštice bay, DVD Luštica i privrednici... Usljed više šumskih požara, situacija u nikšićkoj opštini prilično je zabrinjavajuća s obzirom na razuđenost teritorije na kojoj je aktivno na desetine požara. Nikšićki vatrogasci opravdano sumnjaju da je većina požara podmetnuta. Zbog velikog broja požara dešava se da nemaju ni dovoljno vozila da bi pokrili sve lokacije na kojima se pojavi vatra. j.Đ.-p

Komandir Službe zaštite i spašavanja nam je kazao da je po-

žar na Ćemovskom polju stavljen pod kontrolu oko 16.30 časova.

- Naše ekipe su nastavile da dežuraju, kako ne bi opet došlo do raspirivanja vatre, što se dešavalo na nekoliko lokacija tokom dana – zaključio je Bojanović,

Ekipe Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče su intervenisale i na Marezi i području Kuča. - Na Marezi su četiri vatrogasca sa dva kamiona gasila travu i nisko rastinje – kazao je v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja nikola Bojanović, uz napomenu da kuće nijesu bile ugrožene. Kako je dodao, i dalje su aktivni požari na području Kuča i Bratonožića. - Situacija je nepromijenjena na svim tim lokacijama. Helikopter je gasio, ali trenutno ne može zbog vjetra. Danas je gorjelo u selima Dučići, Zatrijebač i Stravče, gdje su naše ekipe dežurale čitavog dana i branile vikendice od vatre –kazao je Bojanović, uz napomenu da bi od velike koristi bilo da padne kiša koja je najavljena, a koja bi ugasila požare na nepristupačnim terenima u Kučima i Bratonožićima.

iskazujući zahvalnost svima koji su im pomagali u ovoj veoma zahtjevnoj akciji gašenja. I.MITROVIĆ

U gašenju pomagao i helikopter Direktorata za vanredne situacije

Podgorički vatrogaci brane trafostanicu Podgorica pet od vatrene stihije

PODGORICA - Za mlade stvaraoce u Crnoj Gori završetak Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju (FLU) nije kraj puta - to je tek prvi korak u neizvjesno, ali i uzbudljivo poglavlje profesionalnog i ličnog razvoja. Iako iza sebe imaju godine rada, mentorstva i umjetničkog istraživanja, izlazak iz akademskog okvira donosi potpuno novi set pitanja: gdje stvarati, kako opstati i kako ostati dosljedan sebi? Njihove karijere oblikuju se na raskršću između stvaralačke slobode i društvene realnosti, između institucionalnih okvira i nezavisnog djelovanja Dok jedni traže svoje mjesto u prosvjeti ili kulturnim institucijama, drugi biraju ateljee, kolektive ili samostalnu umjetničku praksu. Međutim, svi dijele zajedničku borbu za prostor, vidljivost i priznanje.

Nedavno je na Cetinju otvorena tradicionalna godišnja izložba FLU koja je ove godine obilježila 37. izdanje. Izložba ne predstavlja samo kulminaciju jednog obrazovnog ciklusa, već otvara šira pitanja o ulozi umjetnosti u Crnoj Gori danas. U Galeriji 42 na Cetinju predstavljeni su radovi studenata završne godine master studija, a u zgradi FLU pred publikom su rezultati umjetničko-istraživačkog rada svih studijskih godina, uključujući i završnu godinu osnovnih studija. Ekipa Pobjede posjetila je obje izložbe i sa mladim likovnim umjetnicima koji su na njima izložili radove - Andrijom Martinovićem, Petrom Mrdakom, Anastasijom Filipović, Saškom Bojić i Ivanom Milić, razgovarala o tome da li je FLU na Cetinju ispunio njihova očekivanja, te kako zamišljaju idealan početak umjetničke karijere. Redovna profesorica na FLU na Cetinju Nataša Đurović za naš list govorila je o tome da li je diplomiranom likovnom umjetniku teško da nađe posao nakon završetka akdamije.

VAŽNA STANICA

Za Sašku Bojić je FLU bio važna stanica umjetničkog sazrijevanja.

Žele Crnu Goru u kojoj stvara, a ne samo preživljava

BOJIĆ:

Mnogi od nas osjećaju da su prepušteni sami sebi, ali i dalje vjerujemo da umjetnost ima snagu da mijenja, povezuje i liječi

- Neke vrijednosti i iskustva donijela sam iz Srednje likovne škole „Petar Lubarda“, gdje su postavljeni moji prvi ozbiljni temelji. Na fakultetu su se otvorili novi prostori izraza i traganja. Ipak, taj put često nije bio praćen jasnim smjernicama za život nakon studija. Mnogo toga sam morala da naučim sama, kroz praksu, pokušaje i izazove. Akademija pruža temelj i prostor za razvoj senzibiliteta, ali nas rijetko suočava sa realnim okolnostima koje nas čekaju van njenih zidova. Prava borba, kako kreativna tako i organizaciona, tek tada počinje - kazala je Bojić. Početak umjetničke karijere zamišlja kao tihi, ali odlučan početak vlastitog poglavlja. - Kao nezavisna umjetnica i grafičarka, želim da nastavim i razvijem istraživanje koje vodim tokom master studija.

MILIĆ:

Mladi umjetnici u Crnoj Gori žele prostor za djelovanje, vidljivost i osjećaj da njihova praksa ima smisla i težinu u društvu

Istraživanje koje proističe iz moje građe, tehnike i jezika otiska. Idealno bi bilo da ta priča raste organski, iznutra i iz potrebe, a ne iz nametnutih formi

- rekla je Bojić. Ona naglašava da mladi umjetnik treba da zna da nakon završetka akademije ništa ne prestaje, naprotiv, tada počinje.

- Potrebna je još veća posvećenost, istrajnost i vjera u to da umjetnost nije luksuz, već životni poziv - kazala je Bojić. Njena želja je da mladi likovni umjetnici u Crnoj Gori postoje, ne samo formalno, već stvarno i vidljivo.

- Treba da imamo podršku, prostor za rad, dijalog i razvoj. Mnogi od nas osjećaju da su prepušteni sami sebi, ali i dalje vjerujemo da umjetnost ima snagu da mijenja, povezuje i liječi. Mi želimo Crnu Goru u kojoj se stvara, ne samo preživlja-

Perspektiva umjetnika dominantno zavisi od širih društvenih okolnosti

Nataša Đurović naglašava da su mladi umjetnici puni potencijala: talentovani, završili kvalitetno obrazovanje, usavršavali se na inostranim fakultetima putem Erasmus mobilnosti, već učestvovali u raznim projektima i izložbama, neki od njih su i nagrađivani za posebne uspjehe. - Međutim, njihova perspektiva ne zavisi samo od njihovog talenta i sposobnosti, već najčešće zavisi od širih društvenih okolnosti. U toj starosnoj dobi, mladi ljudi

imaju potrebu i prirodno očekivanje da obezbijede uslove za samostalnost i na taj način i individualnu slobodu, što je prijeko potrebno za zdravo formiranje ličnosti. Konkretno, osnovni problemi su: obezbjeđivanje sigurnog i redovnog izvora zarade i obezbjeđivanje pristojnog životnog prostora. Pored toga, za bavljenje umjetnošću potrebni su posebni radni ateljejski prostori, izložbeni prostori, regulisano tržište umjetnina,

va. Crnogorska likovna scena je skromna, ali sa potencijalom. Nedostaje joj kontinuitet, institucionalna pažnja i otvorenost prema novim izrazima. Ipak, vjerujem u generacije koje dolaze, u njihove ideje, jezike i upornost. Mi jesmo ta svijetla tačka, često nevidljiva, ali uporna i tu smo da trajemo, uprkos svemu - istakla je Bojić.

TEMELJNO ZNANJE

Fakultet likovnih umjetnosti je Ivani Milić pružio temeljno znanje, mentorsku podršku i slobodu da razvija svoj autorski izraz.

- U ambijentu Cetinja, sa snažnim identitetom škole, osjeti-

otkupi umjetničkih djela, i drugo, što nažalost nije adekvatno sistemski riješeno u Crnoj Gori. Svršeni studenti Fakulteta likovnih umjetnosti, suočavaju se sa sličnim problemima kao i svi mladi ljudi u Crnoj Gori. To su dublji problemi društvenih previranja, različitih deformacija u funkcionisanju sistema i izvitoperenih poimanja vrijednosti, koji izazivaju pogubnu egzistencijalnu nesigurnost kod mladih. Nažalost, taj problem je, masovnim odlaskom mladih ljudi iz Crne Gore, evidentno najveći problem našeg društva - istakla je Đurović.

MARTINOVIĆ:

Imam nadu da će dobro tek doći i da će crnogorska likovna scena imati puno toga da pokaže i pruži regionu, pa i šire

la sam važnost i odgovornost stvaranja u kontekstu tradicije, ali i savremene umjetnosti. Akademija pruža dobru osnovu u razvoju ideja i tehničkih vještina, ali postoji prostor za jače povezivanje sa produkcijom, tržištem, institucionalnim praksama i savremenim modelima prezentacije i saradnjerekla je Milić. Ona smatra da je idealno kad umjetnik uspije da izgradi sopstveni glas, dok paralelno gradi mrežu podrške - bilo kroz kolektive, samostalni rad ili u saradnji sa institucijama.

- Vidim sebe između - kao autorku koja stvara samostalno, ali njeguje saradnju i edukativni rad kroz kulturne projektekazala je Milić.

Ona je naglasila da nakon završetka akademije obrazovanje ne prestaje i da je rad na sebi konstantan.

- Umjetnost je više od talenta: to je izdržljivost, disciplina, ko-

munikacija i osluškivanje društvenog konteksta. Mladi umjetnici u Crnoj Gori žele prostor za djelovanje, vidljivost i osjećaj da njihova praksa ima smisla i težinu u društvu. Najveći izazovi su nedostatak kontinuirane institucionalne podrške, nedefinisano tržište i nedostatak produkcijskih mehanizama. Potrebni su nam prostori za rad, platforme za dijalog i uvezivanje s regionalnom i međunarodnom scenom - smatra Milić.

Crnogorska likovna scena joj djeluje kao prostor velikog potencijala, ali i neiskorišćenih mogućnosti.

- Ima izuzetnih umjetnika i snažnih pojedinačnih praksi, ali često nedostaje sistemska podrška koja bi omogućila kontinuitet i razvoj. Kao mlada umjetnica, osjećam da mnogo toga moraš sam - od pronalaženja prostora za rad, do prezentacije i povezivanja. Ipak, po-

VAŽNA STANICA UMJETNIČKOG SAZRIJEVANJA: Izložba radova studenata na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju

zamišljaju idealan početak umjetničke karijere

kojoj se preživljava

stoji osjećaj zajedništva među nama koji pokušavamo da stvaramo uprkos uslovima. Vjerujem da scena može postati vibrantnija i vidljivija ako se stvori više prostora za mlade, za eksperiment, za rizik - rekla je Milić.

SPEKTAR MOGUĆNOSTI

Andrija Martinović je kazao da je FLU u potpunosti ispunio njegova očekivanja, čak i više od toga.

- Određena iskustva koje je fakultet pružio su mi proširila spektar mogućnosti i otvorila puno novih vrata u svijetu dizajna. Smatram da FLU na pravi način sprema studente za realni svijet umjetnosti. Što se tiče odsjeka za grafički dizajn, mislim da je cjelokupni profesorski kolektiv vrlo posvećen, stručan i izuzetno edukovan. Samim tim i pružaju puno toga da se nauči i njihova posvećenost nas od starta sprema za sva iskustva i dalje usavršavanje u svijetu dizajna - istakao je Martinović. Komentarišući kako zamišlja idealan početak umjetničke karijere, Martninović je kazao da za sada želi da isproba što više opcija i da zgrabi što više prilika koje se otvaraju.

- Biti dio kolektiva je jedna od najljepših stvari što mladi umjetnik danas može da ostvari, samim tim smatram da bi i ispunjenje u svijetu prosvjete za mene takođe bio veliki uspjehkazao je Martinović.

njem, sve ostalo dolazi korak po korak - istakao je on. Što se tiče crnogorske likovne scene, Martinović je kazao da je za sada optimističan zato što je sve više festivala, javnih platformi i prostora gdje umjetnici mogu da ostvaruju kontakte i skupljaju nova iskustva.

FILIPOVIĆ:

Nažalost, postoji sve više umjetnika koji sebi ne mogu obezbijediti umjetnički prostor i primorani su da rade poslove koji nijesu u vezi sa njihovom strukom

Prema njegovim riječima, najvažnije je da mladi umjetnici shvate da je skroz u redu izaći iz zone komfora i napustiti svoja četiri zida. Smatra da mladi umjetnici u Crnoj Gori žele da pruže i pokažu svoje stvaralaštvo javnosti.

- U jednu ruku imamo puno različitih platformi za tako nešto, ali samim tim rizikujemo da se naše stvaranje svede na banalnu socijalnu afirmaciju ako upadnemo u vrtlog konstantog obitavanja i dijeljenja na različitim javnim platformama. Ova potreba je donekle i validna zato što potražnja za kreativom raste i sve postaje dostupnije, pa se samim tim i stvara neki vid konkurencije koji možda i nije baš najzdraviji za svijet kreative i umjetnosti. Ono što moramo da stavimo na prvo mjesto jeste iskrena potreba za stvara-

- S obzirom na to da nam je puno stvari sve više i više dostupno, širi se i spektar interesovanja i pokreću se nove i uzbudljive stvari. Imam nadu da će dobro tek doći i da će crnogorska likovna scena imati puno toga da pokaže i pruži regionu, pa i šire - istakao je Martinović.

SLOBODA U RADU

Anastasija Filipović je istakla da je FLU ispunio njena očekivanja.

- Naravno, kao i svaka obrazovna ustanova, bilo je prednosti i izazova. U suštini, studiranje na ovom fakultetu doprinijelo je mom umjetničkom i profesionalnom razvoju. Fakultet je tu da nam omogući teorijski i praktični dio, kao i da nas uvede u svijet umjetnosti, ali da bi se u potpunosti pronašli kao umjetnici, smatram da je to individualno, odnosno da zavisi od studenta - koliko on želi da otkriva, spoznaje i uči - smatra Filipović. Mlada umjetnica još nema preciznu sliku gdje sebe vidi u budućnosti.

- Međutim, dopada mi se mogućnost naše struke, što nam omogućava da se nakon studija možemo pronaći i kao samostalni umjetnici i dio kolektiva u institucionalnim okvirima - istakla je Filipović. Ona smatra da je samostalnom umjetniku u Crnoj Gori potreban prostor, odnosno atelje.

- Mladi umjetnici žele slobodu u svom radu. Nažalost, sve više je umjetnika koji sebi ne mogu obezbijediti umjetnički prostor i primorani su da rade poslove koji nijesu u vezi sa njihovom strukom. Kroz istoriju, Crna Gora je uvijek imala snažno prisustvo likovnih umjetnika, a raduje me što ih je sve više i što svojim kvalitetom likovnu scenu Crne Gore još više obogaćuju - kazala je Filipović.

NOVA ENERGIJA

Za Petra Mrdaka je FLU, što se tiče osnovnih studija, definitivno ispunio očekivanja.

- Radujem se daljem nastavku svog usavršavanja na FLU. Za mene je FLU primjer kako treba da izgleda institucija koja njeguje kritičko mišljenje i kreativnost - istakao je Mrdak. Kao idealan početak umjetničke karijere on zamišlja svoj atelje, prostor u kojem bi provodio najveći dio dana stvarajući i družeći se sa kolegama i prijateljima.

- Smatram da je to stabilna osnova za dalje građenje karijere. Naravno da sebe vidim kao samostalnog umjetnika, ali istovremeno kao neko ko dolazi iz porodice prosvjetnih radnika i umjetnika, imam želju da se i sam jednog dana ostvarim kao profesor na fakultetu. Smatram da je privilegija posmatrati formiranje novih mladih autora, a još je veće zadovoljstvo biti dio tog procesa - kazao je Mrdak. Mrdak smatra da je za mladog likovnog umjetnika najvažnije ostati iskren i realan prema sebi i svom radu.

- To je jedini put ka napretku i uspjehu. Umjetnost je doživotno takmičenje autora sa samim sobom - kazao je Mrdak. Prema njegovim riječima, mladi likovni umjetnici u Crnoj Gori žele više prilika da pokažu svoj puni potencijal, jer umjetnost se konstantno mijenja i u tome je sva njena ljepota i suština.

- Najbolji način da se promjena prikaže je upravo kroz novu mladu stvaralačku energiju. Želimo prostor za rad nakon studija kao i sistemske promjene u odnosu prema umjetnosti i kulturi. Odnos prema kulturi i umjetnosti se gradi od male-

Mrdak: Crnogorska likovna scena zagušena politikantstvom

PREKRETNICA

Crnogorska likovna scena je, kako je istakao Petar Mrdak jala, često nedovoljno zapažena i sa vrlo malo prilika da se na adekvatan način predstavi publici. - Najčešće je gurnuta u treći plan, zagušena politikantstvom i režimskim ,,stvaraocima“. Krajnje je vrijeme da kvalitet dođe do izražaja i dobije mjesto koje mu pripada. Na scenu dolaze nove generacije koje slobodu cijene iznad svega. Jer, umjetnost bez slobode postaje samo dekoracija - istakao je Mrdak. , puna potenci-

na, stoga smatram da su nam potrebne promjene u obrazovnom sistemu. Neophodno je da se više pažnje posvećuje crnogorskim kulturnim stvaraocima, njihovim djelima kao i građenju svijesti o onome što je crnogorska kulturna scena, koja je i te kako bogata kvalitetom. Nadam se da će se naše generacije izboriti za svoje mjesto na domaćoj sceni i biti ambasadori naše zemlje - istakao je Mrdak.

Redovna profesorica na Fakultetu likovnih umjetnosti Nataša Đurović smatra da mogućnost zapošljavanja nakon završetka akademije zavisi od studijskog programa i modula koji su mladi umjetnici odabrali. - Zavisno od odabira studijskog programa i modula, naši diplomci imaju i različite predispozicije i mogućnosti za radne angažmane - kazala je Đurović. Pošto je dizajn, kako je istakla, postao sastavni dio svake pore savremenog života, grafički dizajneri sa FLU su veoma traženi, te vrlo brzo dolaze do zaposlenja, kako u državnim institucijama, tako i u privatnim kompanijama, a često grade svoje karijere kao frilenseri ili osnivaju privatne studije za dizajn, marketing, advertajzing i slično.

- Interdisciplinarni studijski program Konzervacija i restauracija osnovan je 2021. godine usljed deficita ovog stručnog

kadra u Crnoj Gori. To znači da će diplomirani konzervatori-restauratori brzo naći svoje mjesto, prvenstveno u državnim i lokalnim institucijama kulture i službama zaštite kulturne baštine, kao i u zaštitarskom privatnom sektoru koji se polako formira u Crnoj Gori - istakla je Đurović. Prema njenim riječima, specifičnu kategoriju diplomaca sa FLU predstavljaju fundamentalne umjetničke profilacije slikara, vajara, grafičara i intermedijalnih umjetnika, koji po svom umjetničkom izrazu jesu najprepoznatljiviji znak Fakulteta likovnih umjetnosti kao umjetničke obrazovne institucije.

- Čista umjetnost nije tržišna kategorija, već ima drugačije mehanizme djelovanja, koji su u razvijenim društvima sistemski regulisani. Kod nas nije tako! Ovi mladi ljudi nađu se na prekretnici da li da ostanu dosljedni svojim suštinskim umjetničkim porivima i djeluju u, po njih, vrlo nesigurnom statusu slobodnih umjetnika, gradeći tako svoje umjetničke karijere. Mnogo češće, odlučuju se da kombinuju svoj umjetnički rad sa stalnim zaposlenjem u prosvjetnim i kulturnim institucijama. Važna je činjenica da su brojni, izuzetno kvalitetni umjetnici - istovremeno likovni pedagozi (od osnovnih škola do fakulteta), naši bivši studenti - smatra Đurović. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Velika posjećenost izložbi radova studenata FLU

Posjetiocii uživali u godišnjoj izložbi radova studenata FLU

D. MIJATOVIĆ

U Centralnom parku prije više od mjesec došlo je do kvara na pumpi zbog čega je sistem za navodnjavanje privremeno priključen na gradsku vodovodnu mrežu

Osušili se trava i drveće jer nije imao ko da ih zalije

Onaj čovjek što je prije radio (Mirsad Hamzić) je pošao u penziju. Eh, kako je on držao ovaj park. Ovo je uvijek bilo zeleno. A vidite sada na što liči, spržena trava i sasušeno drveće. Ovo ovako ne valja ništa. Nije smjelo da se dozvoli da se osuši drveće. Ovakvo trenutno stanje u parku najbolje govori koliko mu je taj čovjek bio posvećen... Taj čovjek je dolazio ovdje u šest sati ujutro, uvijek radio nešto oko sadnica, zalivao ih crijevom, orezivao, nikad nije odmarao, po čitav dan je radio, bilo je sve pod konac. Nažalost svih nas, otišao je u penziju. Od tada ovaj park nije više kao što je bio – kazao je osamdeset trogodišnji redovni posjetilac parka na Pobrežju Luka Junčaj

Ljeto, kao najsušniji period godine, predstavlja poseban izazov za održavanje parkova i javnih površina u gradu zelenim.

Sistemi za navodnjavanje izgrađeni su u svim novouređenim zelenim površinama, a tamo gdje nijesu postojale tehničke mogućnosti za u gradnju sistema, biljke se zalivaju ručno ili uz pomoć autocistijerni.

Međutim, uzimajući u obzir trenutno stanje u Centralnom parku na Pobrežju, gdje je prije nešto više od mjesec došlo do kvara na pumpi zbog čega je sistem za navodnjavanje privremeno priključen na gradsku vodovodnu mrežu, očigledno je da se zalivanje ne sprovodi na način kako bi trebalo. Na to ukazuju u potpunosti osušene breze visoke desetak metara, borovi i dio drugog zimzelenog i listopadnog drveća, kao i dijelom sprženi travnjaci širom par-

ka. Dok iz gradskog preduzeća Zelenilo d.o.o. Podgorica poručuju da će dio sasušenih sadnica u narednom periodu zamijeniti novim, stalni posjetioci parka na Pobrežju naglašavaju da se ovo sigurno ne bi moglo desiti u vrijeme dok je o ovoj parkovskoj površini brinuo bivši radnik Zelenila Mirsad Hamzić, koji je prije nekoliko godina pošao u invalidsku penziju, a o kojem je Pobjeda zbog njegovog profesionalnog i posvećenog odnosa prema poslu pisala početkom jeseni 2022. godine.

KVAR NA PUMPI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog preduzeća Zelenilo d.o.o. Podgorica su izjavili da se navodnjavanje biljnog fonda u Centralnom parku donedavno vršilo iz bunara.

- Nažalost, prije nešto više od mjesec došlo je do kvara na pumpi, zbog čega je sistem za navodnjavanje privremeno

priključen na gradsku vodovodnu mrežu, a svjedoci smo da je tokom ljeta, zbog povećane potrošnje, smanjen pritisak vode u gradu, što dodatno otežava proces navodnjavanja – objasnili su iz Zelenila. Iz ovog gradskog preduzeća poručuju da su po ovom pitanju preuzeli niz koraka, te da očekuju da do kraja sedmice bunar bude ponovo stavljen u pogon, čime će se navodnjavanje vratiti na efikasniji i ekonomičniji sistem.

- S obzirom na to da se radi o starom sistemu za navodnjavanje, zalivanje na ovoj lokaciji se obavlja fazno, a voda se j oš ručno preusmjerava po zonama. Zaposleni u Zelenilu daju maksimalne napore kako bi se biljni fond, kako u Centralnom parku, tako i na drugim lokacijama širom grada, održao zelenim i omogućio njegov nesmetan rast i razvoj. Napominjemo da je zbog visokih dnevnih temperatura (u junu je registrova-

no čak 25 tropskih dana), na određenim lokacijama došlo do sušenja djelova travnjaka i pojedinih sadnica, a Zelenilo će u narednom periodu, kada to vremenski uslovi budu dozvoljavali, pristupiti zamjeni suvih sadnica – zaključili su iz ovog gradskog preduzeća.

(NE)ODGOVORNOST Osamdeset trogodišnji Luka Junčaj, koji je odmarao na klupi u Centralnom parku, iskazao je nezadovoljstvo zbog trenutnog stanja u kojem se park nalazi. - Godinama dolazim redovno u ovaj park. Onaj čovjek što je prije radio (Mirsad Hamzić) je pošao u penziju. Eh, kako je on držao ovaj park. Nijedan u gradu nije bio ljepši od ovoga, dok je on brinuo o njemu. Ovo je uvijek bilo zeleno. A vidite sada na što liči, spržena trava i sasušeno drveće. Ovo ovako ne valja ništa. Nije smjelo da se dozvoli da se osuši drveće. Ovakvo trenutno stanje

Tuzanin Evald Krnić pobjednik je 459. skokova sa Starog mosta u Mostaru Neprikosnovena

Tuzanin Evald Krnić pobjednik je 459. skokova sa Starog mosta u Mostaru, manifestacije koja je juče privukla nekoliko hiljada gledalaca na ovom prestižnom takmičenju. Najboljem crnogorskom i regionalnom skakaču popularnog skoka lasta u proteklih pet godina ovo je treći put da osvaja zlatnu medalju u Mostaru, a gdje je prošle godine dijelio

prvo mjesto. Ove godine skakalo se u dvije discipline, na glavu i na noge, a učestvovalo je više od 40 takmičara iz Bosne i Hercegovine, regiona i inostranstva.

Pobjednik takmičenja u skokovima na glavu bio je Tuzanin Evald Krnić, koji je u posljednjih pet godina najdominantniji skakač na Balkanu i iz takmičenja u takmičenje osvaja titule širom regiona.

U kategoriji skokova na noge prvo mjesto osvojio je Emel

Tiro

Podsjećamo, najbolji crnogorski skakač svih vremena nedavno je osvojio takmičenje u Podgorici, kada je izveo perfektnu lastu sa skakaonice na Vezirovom mostu. Hrabri i talentovani Tuzanin sa skakaonice visoke 23 metra na Vezirovom mostu prvi put je skočio prije pet godina, kako bi se

kvalifikovao za takmičenje sa čuvenog Mostarca, gdje je dva puta zaredom (2022. i 2023. godine) osvojio zlatnu medalju i prošle godine dijelio prvo mjesto. Od 2020. godine osvaja medalje na svim takmičenjima u regionu gdje god se pojavio. U proteklih pet godina našao se na podijumu više od 35 puta, a prvi je Crnogorac u istoriji koji je osvojio zlato sa čuvenog Mostarca. I.M.

u parku najbolje govori koliko mu je taj čovjek bio posvećen. Bio je primjer kako treba da se odnosi radnik prema svom poslu. Ovo vam pričam kao neko ko je bio rukovodilac u ondašnjem Titeksu. Taj čovjek je dolazio ovdje u šest sati ujutro, uvijek radio nešto oko sadnica, zalivao ih crijevom, orezivao, nikad nije odmarao po čitav dan je radio, bilo je sve pod konac. Nažalost svih nas otišao je u penziju. Vidite sada, na brezama nema lista, osušile su se... Od kada je pošao taj čovjek u penziju, ovaj park nije više kao što je bio – kazao je Junčaj. Slično mišljenje dijeli i sugrađanka Oksana Gorelova, koja živi u Podgorici 11 godina i redovno posjećuje Centralni park. - Živim prekoputa, dolazim sa psima uglavnom po dva puta dnevno u ovaj park. Obražali smo se zbog ovog problema zaposlenima iz Zelenila, ali ništa se ne dešava. I dalje se sla-

Obilazeći Centralni park na Pobrežju primijetili smo da fontana na samom ulasku, koja bi trebalo da bude ukras i osvježenje ovog prostora, nije u funkciji. Dio mobilijara na igralištima za djecu je duže vrijeme polomljen, pa bi ga trebalo obnoviti. Posjetioci skreću pažnju da bi na česmi u parku trebalo postaviti gumicu, jer se mlaz vode previše rasipa zbog čega ne mogu normalno prići da popiju vode ili napune bočice a da se ne skvase. Oksana Gorelova skrenula je pažnju da treba češće prati posude za vodu i sipati hranu u aparat u koji građani mogu odložiti plastični komunalni otpad, kako bi zauzvrat dobili hranu za pse lutalice.

bo zaliva. Ovo je sve sasušeno, kao mrtvo. Drveće se osušilo. U onom dijelu gdje se zaliva je zeleno. Ali, u većem dijelu parka se slabo zaliva. Trebalo bi da se zaliva svakoga dana. Ranije je onaj bivši radnik (misli na Mirsada Hamzića) ovo održavao super. Kakav je to čovjek bio, u pet ili šest sati ujutro je dolazio da zaliva biljke. Da je on ovdje ne bi park izgledao ovako, sigurno. Ovaj park je izgledalo kao rajski vrt dok je on brinuo o njemu. Nikad nije sjedio, uvijek je nešto radio u parku. Žao mi je što je sada ovako, potreban je odgovoran radnik kao on što je bio da bi park ponovo bio kao nekad – poručila je Gorelova. Ovim povodom kontaktirali smo i sa bivšim radnikom Zelenila Mirsadom Hamzićem. Iskazao je veliki žal zbog stanja u kojem se park, o kojem je brinuo godinama, trenutno nalazi, ali nije htio dalje to da komentariše.

I. MITROVIĆ

Osušene breze u Centralnom parku na Pobrežju

Breze početkom jeseni 2022. kada smo radili reportažu i razgovarali sa Mirsadom Hamzićem

Pobjednički skok Evalda Krnića

Ove sedmice počinju gradnju atmosferske i fekalne kanalizacije

Radnici kompanije ,,Crnagoraput“ a. d. Podgorica prethodne sedmice nastavili su radove u drugom dijelu Ulice Vojislavljevića, od raskrsnice te ulice sa Ulicom Radosava Burića do raskrsnice sa Ulicom princeze Ksenije (kod bivše fabrike ,,19. decembar“).

Zbog ovih radova do 23. oktobra biće zatvoren za saobraćaj ovaj dio ulice, kao i onaj od raskrsnice Ulice kralja Nikole do raskrsnice sa Ulicom Radosava Burića, koji je zatvoren za saobraćaj od 12. maja kada su počeli radovi na rekonstrukciji ove ulice u saobraćajnicu bulevarskog tipa.

Ekipe ,,Crnagoraputa“ nastavljaju sa širokim iskopima, otkrivanjem kablova i njihovim izmještanjem van trase puta. Iz Uprave za saobraćaj poručuju da su nastavljeni radovi u drugom dijelu saobraćajnice, u dužini od 450 metara, nakon što su riješeni imovinsko-pravni odnosi i na ovom potezu. Ove sedmice će početi gradnju atmosferske i fekalne kanalizacije. Iskopani su

kanali za izmještanje elektro kablova. Atmosferska kanalizacija biće urađena sa desne strane saobraćajnice (gledano iz pravca Ulice 4. jula), dok će sa lijeve biti urađena fekalna kanalizacija.

Iz Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada prethodne sedmice su obavijestili javnost da se zatvara saobraćaj za sve vrste motornih vozila na di-

jelu Ulice Vojislavljevića, na potezu od Ulice kralja Nikole do Ulice princeze Ksenije, radi izvođenja radova na rekonstrukciji Ulice Vojislavljevića. Zabrana saobraćaja, kako su naveli, važi za period do 23. oktobra ove godine, sa mogućnošću produženja.

Podsjećamo, radovi na izgradnji bulevara u Ulici Vojislavljevića, na potezu od kružne

raskrsnice u Ulici 4. jula do mosta preko rijeke Morače, počeli su 12. maja ove godine. Radi se o rekonstrukciji postojeće saobraćajnice u moderni bulevarski profil u dužini od oko 3,2 kilometra. Projektom je predviđena izgradnja dvije bulevarske trake sa po dvije saobraćajne trake, razdjelnim pojasom, obostranim trotoarima i biciklističkim stazama,

kao i zelenim pojasima – što ukupno daje širinu puta od 24 do 26,5 metara. Planirana je i izgradnja tri kružne i tri četvorokrake raskrsnice, uz savremenu svjetlosnu signalizaciju. Pored toga, obuhvaćeni su radovi na javnoj rasvjeti, atmosferskoj i fekalnoj kanalizaciji, vodovodu, telekomunikacionim instalacijama i saobraćajnoj signalizaciji. Ukupna vri-

Miodrag Kostić posthumno odlikovan u Crnoj Gori

Ministarstvo dijaspore postuhmno je dodijelilo Miodragu Kostiću, osnivaču MK Group, Nagradu za doprinos unapređenju privrednog partnerstva sa Crnom Gorom

M iodrag Kostić, osnivač MK

Group, posthumno je odlikovan Nagradom za doprinos unapređenju privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, koju je dodijelilo Ministarstvo dijaspore Crne Gore u vili „Gorica“ u Podgorici. Ovo je peti put da se nagrade u Crnoj Gori dodjeljuju pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos očuvanju nacionalnog identiteta, razvoju kulturnih, naučnih i humanitarnih veza, kao i unapređenju ekonomskih odnosa sa Crnom Gorom.

„Miodrag Kostić je svojim društveno odgovornim radom, privrednom vizijom i posvećenošću ostavio neizbrisiv trag kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori. Nagrada za doprinos unapređenju

privrednog partnerstva sa Crnom Gorom nije samo priznanje za ekonomski doprinos u smislu ulaganja, strateških partnerstava i dugogodišnjeg prisustva MK

Group na crnogorskom tržištu, već zahvalnost i priznanje za sve mostove povezivanja koje je gospodin Kostić izgradio“, istakao je Mirsad Azemović, ministar dijaspore Crne Gore

Miodrag Kostić i kompanija MK

Group pokazali su izuzetnu pažnju i prijateljstvo prema Crnoj Gori više puta. Veliki broj društveno odgovornih aktivnosti Kostić je lično inicirao i pratio, a tokom života donirao je više od 50 miliona eura u sve lokalne zajednice u kojima njegova kompanija posluje. Osnivanjem Zadužbine Miodraga Kostića i otvaranjem

Palate nauke u centru Beograda vratio je zaboravljenu tradiciju zadužbinarstva na naše prostore i obezbjedio najbolje uslove za razvoj budućih generacija i naučno-tehnološki napredak Adria regiona. Zadužbina Miodraga Kostića predstavlja kapitalno filantropsko darivanje vrijedno više od 25 miliona evra. Crna Gora oduvjek je zauzimala istaknuto mjesto u društveno

odgovornom djelovanju Miodraga Kostića. Donacija od 50.000 eura porodilištu Opšte bolnice „Danilo I“ na Cetinju omogućila je nabavku savremene opreme za akušersko odjeljenje, gdje se godišnje rodi oko 350 beba. Uz to, za tri vrtića u Podgorici i Budvi donirano je 100.000 eura za poboljšanje boravišnih uslova djece. Tokom 2024. godine, više od 100.000 eura usmjereno je na obrazovne ustanove. JU „Dom učenika i studenata Podgorica“ rekonstruisao je jedno krilo Studentskog doma „Plavi dvor“ koji zbrinjava preko 130 studenata, dok je Osnovna škola „Dušan Bo-

jović“ iz Župe Nikšićke obnovila fiskulturnu salu. Ovo su samo neki od primjera društveno odgovornih aktivnosti realizovanih u našoj zemlji. Takođe, jedan od primjera saradnje sa Crnom Gorom je darivanje poslovnog prostora u centru Vrbasa na trajno korišćenje Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore 2019. godine. Objekat na parceli od skoro 1000 m² postao je novo mjesto za okupljanja, diplomatske i konzularne aktivnosti Crne Gore, ali i kulturnu razmjenu i unapređenje ekonomskih poslova.

„Moj otac je uvijek govorio da su

jednost investicije iznosi 14,43 miliona eura, sa PDV-om. Radove finansiraju: Uprava za saobraćaj – 9,12 miliona eura i Glavni grad – 5,3 miliona eura. Izvođač radova je ,,Crnagoraput AD Podgorica, dok nadzor vrši „Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja“ AD Podgorica. Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci. I.M.

korijeni ono što čovjeka određuje, a Crna Gora je za njega bila više od zemlje – bila je emocija, identitet i podsjećanje na vrijednosti koje nikada ne treba zaboraviti. Zahvalan sam Ministarstvu dijaspore što je prepoznalo njegovu viziju i trag koji je ostavio. Ovo priznanje je čast za našu porodicu, ali i dodatni podsticaj da nastavimo njegovim putem“, izjavio je Aleksandar Kostić, sin Miodraga Kostića i predsjednik MK Group Rodom potekao iz Župe Nikšićke, Miodrag Kostić ostaće upamćen kao privrednik i filantrop koji je postavio nove standarde u poslovanju i društvenoj odgovornosti. Bio je vizionar i strateg u biznisu, a tokom četrdeset godina duge profesionalne karijere izgradio je jedan od najvećih poslovnih sistema u regionu, koji posluje u Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, čime je stekao međunarodni status jednog od najuticajnijih lidera i najuspješnijih privrednika Jugoistočne Evrope. Miodrag Kostić ostvario je velike uspjehe i pionirske poduhvate u turizmu, bankarstvu, agraru i energetici, pozicionirajući svoje kompanije kao predvodnike u tim sektorima. Podsjećanja radi, kompanija MK Group prisutna je u Crnoj Gori u oblasti turizma više od deset godina, kao vlasnik 33,57% akcija Budvanske rivijere, a AikGroup bankarska grupacija u vlasništvu porodice Kostić nedavno je postala i vlasnik Hipotekarne banke.

Miodrag Kostić

Foto: Marko Todorović

Foto:

Barikade u Ulici Vojislavljevića, kod raskrsnice sa Ulicom princeze Ksenije

Radovi u dijelu ulice kod pasarele

I.MITROVIĆ

„TOO

MUCH“: Slavna Njujorčanka i autorka serije „Girls“ nije se proslavila londonskom dramedijom

Kad pratim i radim po svojim instinktima, haos uvijek slijedi - govori glavna junakinja serije „Too Much“. Da odlično znate, da iz nje to progovara sav onaj milenijalski horor od veza i vezica i dejtova kojim je Lena Danam bombardovala u seriji „Girls“… I znate šta: već do tog momenta, u uvodnoj epizodi, pratiće vas osjećaj: da „Too Much“ (eng. „Previše“), ironično, ima sve za modernu romkom-dramediju - ali nema onaj ključni sastojak koji bi je učinio posebnim. Nema božanstveni milenijalski haos Lene Danam.

Tjeskoba i pogub

Sva istina o „Too Much“ vam je otprilike ovo: Lena Danam se (sretno) zaljubila i izgubila autorsku oštricu. Bilo ko od onih kojima je na srcu „Girls“, HBO remek-djelo iz prethodne decenije, ta mapa i zeitgeist generacijske tjeskobe i poguba - nema skoro bilo šta da traži u „Too Much“ na Netfliksu. Oni će vam reći: sretno zaljubljena Lena Danam je, prosto, dosadna.

Sve u vezi sa zapletom serije ne treba da vam otkrije trejler - otkriće vam jedno pismo. Kada se Lena Danam u maju ove godine obratila ispoviješću za „The New Yorker“, ključnu referencu među magazinima našeg vremena, bilo je to nešto najpredvidljivije što je bilo ko od autorke serije ,,Girls“ mogao zamisliti. Ukratko - Lena je odlučila da u jednom eseju - raskine sa Njujorkom. Ono, kao, toksična veza koja joj ždere džigerice i džidža čvorove na štitnoj. Pa je jedna od najtalentovanijih autorki na televiziji našeg vremena, ionako narušenog zdravlja, odlučila da se preseli za London. I tamo je, u prethodnih nekoliko godina, pronašla pravu ljubav - muzičara Luisa Felbera. Zajedno su, kao svojevrsnu hiperbolu sopstvene romanse, spakovali ovu seriju u deset epizoda… I ušećerili je za komad više nego što bi bilo ko za „Girls“ autorku mogao da pretpostavi. Dakle, Džesika (veliki talenat Meg Stalter, znamo je odlično iz „Hacks“), Njujorčanka iz neke mnogo bitne produkcijske kuće specijalizovane za reklame i advertajzing, nakon čupavog raskida sa likom koji je klasični douchebag - dobija priliku da uhvati šturu iz „Velike jabuke“. Odnosno, da je zamijeni Londonom, na jednom sličnom poslu koji mnogo više liči na „Love Actually“ okruženje nego bilo šta vezano za „Girls“. Usput naša Džesika, onako cinična i emotivno izranjavana (masakrirana!) iz svakakvih veza, svojom i tuđom krivicom - onako američki mašta o Londonu kao o nekom modernom poprištu za ,,Gordost i predrasude“ i „Orkanske visove“… Pa joj se, ne lezi vraže, bukvalno prve večeri u Londonu desi nekakav

Bez božanstvenog haosa Lene Danam

moderni gospodin Darsi. Ono, tip mnogo šarmantan, posvećen i spreman da se za nju i tu njihovu romansu bori. Tu već dolazimo do realno glavne face serije: tog Feliksa, muzičara iz lokalnog paba (a gdje bi se drugo i sreli, tu u lavirintu ulica londonskih stereotipa) glumi Vil Šarp - koji se taman dokazao u slično prigušenoj i vrlo delikatnoj roli u drugoj „The White Lotus“ sezoni. Pa, u deset epizoda s kraja na kraj Londona i njihove romanse koja u svakom momentu prijeti da pođe po zluVil i Džesika polako upoznaju jedno drugo i, kao nikad ranije, upoznaju sebe.

Zajedno moćni

Šta je kvaka sa serijom „Too Much“: to dvoje junaka stvarno dobro funkcionišu jedno pored drugog. I Meg Stalter i Vil Šarp stvarno dijele jedinstvenu hemiju - pa na taj način

uspijevaju da predriblaju i da se ne spotaknu kroz minsko polje gomile romkom stereotipa. Ozbiljno, kako njih dvoje funkcionišu jedno pored drugog - glavni je adut projekta, ono što ga i objektivno spašava… I zbog čega serija ipak zaslužuje preporuku, ako ne za „Girls“ - onda za standar-

Za modernu televiziju ova i ovakva Lena Danam prosto nije relevantna. Niti je dosljedna debiju koji je proslavio i učinio glasom generacije - niti u gomilanju svih ličnih kočnica i trauma jedne prosječne milenijalke i milenijalca - na bilo koji način originalna

dnu publiku televizijskih romantičnih dramedija. Još na Netfliksu. Ironično, njih dvoje, svako za sebe, drastično lošije „štimaju“ onda kad su u svemu tome sami. Prvo - od starta ćete imati osjećaj da Meg Stalter, koliko god bila „previše“ u svim svakodnevnim pogubima sopstvene mladosti - nekako nije ni prigušena verzija Lene Danam… Već prosto, mnogo mekši i drugačiji tip karaktera. A taj Feliks kojeg tumači Vil Šarp - pa, uz svu vrlo stvarnu slojevitost jednog odrastanja

i mladosti, u tom albumu i katalogu svih ličnih promašaja i pogodaka - nije toliko ni miran ni tih, koliko temperamentom ,,ravan“ lik. Sa sve kosicom koje se ne bi Hju Grant postidio u svoj najbolji vakat - pa, nekako ni ne liči na stvarnu osobu; nego je knap stvaran kao taj Darsi u dva vijeka zrelom romanu Džejn Ostin. Opet, njih dvoje pronađu varnicu, a seriji pruže malo sočne živosti - onda kad se glavni junaci nađu jedno pored drugog… Pa je to, zaista, i ključni sastojak jednog pristojnog romkoma - uz utisak da su Lena Danam i njen londonski partner stvarno uživali i dobro se zabavili, u namjeri da za ovaj scenario spakuju nešto lično i njima bitno. A to što „Girls“ publika na sve ovo izvjesno koluta očima i traži zeru onog haosa - pa, bože moj, ništa surovije od očekivanja… Par u fokusu londonske vrtutme i radnje tako uspijeva da zasjeni i gomilu mnogo bitnih holivudskih i inih likova koji se u seriji pojavljuju: od Džesike Albe koja tu, kao da neće, bubne i bane na set snimanja jedne reklame u uvodnoj

epizodi, preko sjajnog i nezaobilaznog Stivena Fraja, pa neočekivane Naomi Vots, dobro poznate „Girls“ face Rite Vilson, naravno same Lene Danam koja tu (opet, naravno) glumi jednu mnogo depresivnu i urnebesnu sestru… Do, eto, teškaša i glavnih faca moderne britanske televizije - svaki na svoj način i sasvim simpatično - Kit Herington i Endrju Skot. Čisto da znate, koliko je filmskom i televizijskom Londonu sada bitno i važno to, što u svom taboru imaju Lenu Danam. Za autorku je, u svoj toj lomljavi od jednog požara u stanu nakon (zamalo) propalog dejta, preko ketamina i kokaina, farme magaraca do (e, ovo je već stvarno) propalog dejta sa jednim premijerligaškim fudbalerom koji se pali na pametne ženske – „Too Much“ projekat u kom je očigledno pronašla i mnogo oduška i ponosa i radosti… Ali, za modernu televiziju - ova i ovakva Lena Danam prosto nije relevantna. Niti je dosljedna debiju koji je proslavio i učinio istinskom i generacijskom zvijezdom (i više od toga, glasom generacije) –niti je u gomilanju svih ličnih kočnica i trauma jedne prosječne milenijalke i milenijalca - na bilo koji način originalna. propušTene šanse Tako „Too Much“ stvarno više liči na nešto mnogo sličnije pomenutoj „Hacks“ - nego nečemu što bi ona Lena Danam snimala. I to nije problem, sve je u promjeni i transformaciji i autori se (je li i bog dao!) mijenjaju… Problem je što u svemu tome (a realno, to je pristojna zabava za publiku komedije i romansi) propušta prilike da poentira i kaže nešto zaista bitno o ostvarenim ili srećnim vezama, ili o odrastanju.

A zašto? Jer Lena Danam, sada u Londonu, prosto ima taj luksuz da se provoza kroz jedan skup Netfliksov projekat u prvoj ili drugoj brzini, bez naglih skretanja ili kočenja, skoro na autopilotu… I da ne pusti, da tu bilo šta suštinski zagrebe ispod površine ili da zaboli. Pa je dosljednija njoj i njenom autorstvu jedna scena ispod stola ili jedan razgovor o davno zaboravljenom džemperu u posljednjoj „The Bear“ sezoni, nego… Ovo. Jer šta je „Too Much“: pitka milenijalska limunada za televizijsko ljeto, sve u Netfliksovoj zasićenoj konfekcijskoj paleti - koja će znati da vam razvuče osmijeh… I koju ćete zaboraviti, taman dok osjetite da su ljetnji dani već pošteno okračali.

Piše: stojan sTaMeniĆ

Mala uloga za modernu britansku glumačku ikonu Endrjua Skota

Vil Šarp i Megan Stalter u glavnim ulogama dijele jaku hemiju

iol.co.za

Autorka Lena Danam sebi namijenila otkačenu malu rolu

Izlazak iz lavirinta grozničavog sna

Piše: Stojan STAMENIĆ

Samo smo sanjari što se na kraju sna bude u nekom drugom snu - govorio bi Dejvid Linč pred božanskim licem tišine Monike Beluči, tamo pred kraj ,,Twin Peaks“. Samo da bi joj okrenuo leđa i rušio četvrti zid pitanjem: ,,A ko tu zaista sanja?“. A jedan sasvim ličan odgovor Kristofera Nolana, čekao bi ga u ,,Inception“.

Znate ko je Arijadna? Kćer kralja Minosa, princeza sa Krita, mnogo prije nego će postati žena samog boga Dionisa - ostala je nijema pred jednim atinskim kraljem Tezejom. I toliko zaljubljena da je Tezeju ponudila rješenje za izlazak iz Minotaurovog lavirinta. Sve što je u mračnim zidinama krićanskog čudovišta Tezeju bilo potrebno - bili su Arijadnin mač i jedno klupko. Taj konac njene ljubavi, vrijedan izdajstva oca, krićanskog kralja - Tezeju će pokazati put do kuće.

DEcENIjA pISANjA San dug devet, skoro i deset godina. Toliko je Nolanu trebalo da završi scenario za ,,Inception“; da ga prvo zamisli kao horor, pa da od toga ipak odustane, spram plana koji je prvo smatrao strašno prvoloptaškom i jeftinom; da to bude nešto poput filma pljačke. O nekim lopovima, koji rovare po tuđim snovima. Od teksta odustajao, pa se tekstu opet vraćao; jedan od drugog su bježali kao u dugom košmaru pred zoru. I onda shvatio - da mora da poveća emocionalni ulog, ili od filma ništa neće biti. Da to mora biti nešto mnogo više od obične pljačke informa-

cija u snu. Mnogo suptilnije i perfidnije. Sa distancom od deceniju i po od ,,Inception“ premijere, lako je Nolana trpati u koš modernih konzervativaca; lako ga je pozicionirati u nekom kulturnom desnom centru koji je poslovično oprezan, ako ne i skeptičan, prema svakom kolektivizmu… I bolji dokaz za to, čak i od ,,The Dark Knight“ (2008) - jeste ,,Inception“. Jer još više od snova i podsvijesti - to je film koji se tiče intime i privatnosti. Jer šta ima za bilo koga intimnije od slika i stida nekih grozničavih snova? I kako bi se bilo ko osjetio kad bi neko mogao da nam rovari po toj i takvoj intimi? San kao odraz apsolutnog individualizma – e, to je prostor koji je Kristofer Nolan, prije 15 godina, filmskim jezikom pohodio. I to je bio film vrijedan takvog scenarija, da se morao pisati skoro deset godina. U filmu, jedan antijunak koji je samo i jedino morao biti Leonardo Di Kaprio, od jedne arhitektice traži - da mu načini lavirint sa zidovima od hodnika sna. I tako Nolan testira, začikava i razbuđuje svoju publiku: postavljajući ih u filmski narativ nalik lavirintu. Kroz ,,Inception“ uglavnom tumaramo izgubljeni, ako ne ošamućeni ili dezorijentisani… A opet, samo želimo dalje. Da jasno osjetite u kakvim je rajskim i paklenim sferama, nebesima više svijesti bio onaj koji je taj tekst godinama pisao; na svakom skretanju shvatajući kakve posljedice to ima na sve ono tu napisano prije, i sve ono što bi uslijedilo poslije. E, taj osjećaj - to je onaj momenat, kad umjetniku curi sama podsvijest. Ili: sama, kristalno čista umjetnost.

TEMpIrANA boMbA Dakle, ovo je Nolanova kvaka sa ,,Inception“: šta ako poenta ne bi samo bila to, da se iz nečijih snova neke važne informacije, poruke i saznanja kradu… Šta ako bi poenta suštinski bila to - da se u nečiju podsvijest, u samom snu, informacije i ideje mogu usaditi! Pa da otkucavaju poput tempirane bombe, da klijaju, rastu i zrenu kao klasje prezrelog ljeta. I donesu neke plodove brižnih, promišljenih baštovana. Naravno da to ima veze sa politikama i ideologijama; naravno da je to Nolanova mala i potentna parabola na račun stanja svijesti cijelih klasa, nacija, generacija… Ali, više od toga: ideja da neki kradljivac snova u jednom filmu, u podsvijesti usnule, neznavene osobe počinje da usađuje neke mnogo opasne ideje - ima veze sa samom umjetnošću. Recimo, sa filmom! Jer, šta smo to pred velikim platnom i filmom, nego sanjari koji se bude u nekom drugom snu… I ko tu zaista sanja? I ko je čarobnjak iz Oza cijele jedne kolektivne podsvijesti - nego autor, umjetnik, režiser? I kako je Nolan, samo tu, u jednom ljetnjem grozničavom bunilu od filma, divnu i strašnu posvetu svom poslu i filmskom autorstvu potpisao…

Naravno, Nolan ne bi bio to što jeste, niti bi se ikad odrekao onog ruha britanskog gospočeta i konzervativca - da to, opet i u krajnjoj liniji, nije priča o porodici. Tako se ona, raskošno i vratolomno filmski oslikana ideja sna u snu, u još jednom snu, oslikava za jednog krivicom proganjanog bogatog sina (Kilijan Marfi, od svih glumaca!), kao glavne mete ,,usađivanja“ (eng. ,,inception“)… A na veliku avanturu sprema se i pohodi je jedan lopov snova - proganjan uspomenom na ženu koja nije živa. I naravno, krivicom zbog djece, u čijim životima odavno nije dovoljno prisutan. E, takav lopov Kob (Di Kaprio) vrijedan je jedne savršene pljačkaške ekipe, u kojoj su i Tom Hardi i Džozef Gordon-Levit u najvratolomnijoj roli karijere… Ali i Elen, sada Eliot Pejdž - kao arhitektica sa zadatkom da spakuje jedan snoviti lavirint. Nimalo slučajno, sa imenom Arijadne: one princeze sa Krita, koja antičkom kralju Tezeju otkriva način, kako da izađe iz strašnog lavirinta jednog Minotaura. I šta je onda rješenje, šta čeka na kraju lavirinta Nolanove groznice od filma? Gdje prestaje umjetnost i san, a gdje počinje stvarnost nas, sanjara u snu? I kakvu nam je to ideju Nolan uspio u podsvijest usaditi?

plES čIoDE Naravno onu, koja za Di Kapriov lik znači odustajanje od lutanja beskr ajnim lavirintom pitanja - šta je tu stvarnost, a šta san. Kad jedan okorjeli lopov, krijumčar snova, na samom kraju, odluči da je jedina stvarnost za njega ona u kojoj vrijeme dijeli sa svojom djecom i porodicom - shvatićete i zbog čega Nolanu nije važno, da li će se jedna čioda u beskrajnom plesu oko svoje ose ikad zaustaviti. Jer jedina i opipljiva stvarnost je tamo - gdje su oni zajedno, srećni.

I tada znate, koliko je vrijedna bila vizija filma, u kom se sve pariske ulice i zgrade rolaju i skupljaju poput traka od linoleuma; i u kojoj je svaka revolveraška potjera samo karta iz sna u neki drugi san pa u neki, još dalji… A neki strašni tjelohranitelji nijesu ništa nego poput antitijela, posljednja kapija i zabrana, na vratima naše podsvijesti i svih tajni onih snova koje nikad ne bismo izgovorili, čuvali više od bilo čega.

E, na toj kapiji stoji Nolan, da jednom tako jednostavnom emocionalnom udicom o porodici podsjeti: ko smo, šta nikada nećemo izdati i za koga ćemo se uvijek boriti. Tu negdje je i njegov autorski integritet i sva njegova, tako jednostavna ideologija. Da nakon Mračnog viteza, u jednom filmu čuva noć od budnih. I pokaže da nam se stvarnost pruža samo i jedino u pravcu onih, koje bismo branili golim životima, među javom i snom. •

Beskrajni ples čiode moćan simbol Nolanovog narativa

„BALLARD“: Amazonov krimić sa Megi Kju jedna od promišljenijih detektivskih priča godine

Ako volite policijske drame i proceduralce, a niste se zaustavili na ,,CSI“ serijalima, onda ste, htjeli to priznati ili ne, na neki način i ,,obavezni“ da volite ,,Prime Video“ franšizu ,,Bosch“ (i njen nastavak ,,Bosch: Legacy“).

U njenom centru je moralno ambivalentni policajac, a kasnije i penzionisani detektiv (izvanredni Tajtus Veliver), koji metodično istražuje brutalne zločine, često iritirajući nadređene jer odbija da igra po pravilima. Ironično, naravno, s obzirom na to da policajci često krše pravila u svoju korist, a ne zbog pravde. Te dvije serije trajale su ukupno deset sezona i vjerovatno bi mogle još toliko, da Amazonov ,,Prime Video“ servis nije odlučio da reže troškove kako su glumačke plate rasle.

Zakopan slučaj

U tom istom narativnom univerzumu, zasnovanom na romanima Majkla Konelija, stiže i ,,Ballard“ - novi spin-off koji, iako na prvi pogled djeluje kao budžetski nastavak franšize, zapravo nudi svjež i snažno osmišljen detektivski format. U fokusu je detektivka Rene Balard (Megi Kju), lik koji su čitaoci Konelijevih romana upoznali 2017. godine, a TV publika prvi put kroz ,,backdoor pilot“ na kraju druge sezone ,,Bosch: Legacy“. Megi donosi umornu, ali nepokolebljivu ženu koja više vjeruje u pravdu nego u institucije i više u činjenice nego u politiku koja je okružuje. I, za razliku od Herija Boša, koji pravila vidi kao prepreku, Balard ih poštuje i upravo zato biva kažnjena. Ali upravo tu počinje priča koja ,,Ballard“ čini jednim od najzanimljivijih i najdublje promišljenih detektivskih naslova godine. Nakon što prijavi kolegu Roberta Olivasa (Rikardo Čavira) za seksualno uznemiravanje, umjesto konkretne istrage, slučaj biva ,,zakopan“, a ona prebačena da vodi novoformiranu jedinicu za neriješene slučajeve, punu otpisanih policajaca i volontera iz civilnog sektora. Ono što djeluje kao očigledan potez da se Megi institucionalno utiša, pretvara se u tihi, ali odlučni otpor: Balard okuplja tim sa margine i počinje da kopa dublje nego što je iko očekivao.

Koncept je jasan: ako ne možeš da radiš u sistemu, napraviš svoj. ,,Ballard“ u tome podsjeća malo na skandinavske hito-

Kompleksna, brutalna, ranjiva i savršeno kul

Kreatori serije vješto ispisuju sve likove, pažljivo balansirajući lične priče sa glavnom istragom. U centru svega je hladan slučaj nestanka žene, sestre bitne lokalne političke figure, čije insistiranje na istrazi otvara vrata većoj priči - o serijskom ubici, zataškanim tragovima i policijskoj korupciji

ve ovog tipa, ali s LA suncem i američkim birokratskim cinizmom. U toj alternativnoj strukturi, ,,Ballard“ okuplja ,,raspali“ tim koji je sve samo ne nekompetentan. Tu je Tomas Lafont (Džon Kerol Linč), njen bivši partner, sada penzioner koji se trudi da izbjegne monotoniju života sa previše brižnim mužem (Džim Reš). Samira Parker (Kortni Tejlor), bivša je policajka koja je napustila službu nakon institucionalnog razočarenja, ali se vraća u igru. Ted Rols (Majkl Mozli), bogati vlasnik privatne bezbjednosne firme, traži iskupljenje i svrhu. Kolin Hateras (Rebeka Fild), spiritualna IT stručnjakinja, donosi šarenilo i dozu ekscentrične intuicije. I konačno, Martina Kastro (Viktorija Moroles, koju ste skorije mogli gledati u Netfliksovoj seriji ,,Never Have I Ever“), studentkinja je koja počinje angažman radi plaćanja kredita, ali joj se posao dopadne više nego što je mislila.

Kreatori serije Majkl Alamo i Kendal Šervud vješto ispisuju ove likove, pažljivo balansirajući lične priče sa glavnom istragom. U centru svega je hladan slučaj nestale žene, sestre bitne lokalne političke figure, Džejka Perlmana (Timoti Granaderos), čije insistiranje na rješavanju slučaja otvara vrata većoj priči - o serijskom ubici, zataškanim tragovima i policijskoj korupciji. Na površini, ,,Ballard“ nudi klasičan whodunnit narativ. Tragovi, zablude, preokreti. Međutim, ispod toga leže važnije teme: povjerenje, trauma, gubitak, odgovornost. Serija ne bježi od sistemskih problema, već ih adresira kroz lične sudbine. Rene je lik koji rijetko pokazuje slabost, ali kada to uradi, to su trenuci u kojima serija zaista sija. Megi, godinama potcijenjena u holivudskim okvirima, konačno dobija ulogu koja joj dozvoljava da na trenutke pokaže i širi raspon. Iako je i do sada glumila tipski opake žene, najčešće u političkom ili poli-

cijskom okruženju, Balard je prvi lik koji nije samo kul žena u kožnoj jakni, već kompleksna figura: ranjena, ali odlučna, pažljiva i brutalno dobra u onome što radi. Uz nju, ostatak glumačke postave donosi stabilnost i dubinu. Džon Kerol Linč je tiha sila serije, neki balans između nostalgije za starim sistemom i nevoljne otvorenosti prema novom. Tejlor briljira kao bivša policajka čiji povratak nije ni jednostavan ni bez unutrašnjeg konflikta. Njena energija unosi prijeko potrebnu napetost i realnu dozu neizvjesnosti. Mozli i Moroles iznenađuju svojim emotivnim preokretima, posebno u epizodama koje dublje ulaze u njihovu prošlost i motivaciju. Svaki od ovih likova mogao bi da nosi zasebnu seriju, a zajedno čine mehanizam koji pokreće Balardinu potragu za istinom.

Bez cinizma

Nema jeftinog moralizovanja, niti očiglednih odgovora. I dok ponekad izabere udobniji narativni put, serija uspijeva da ne djeluje cinično. Ona priznaje da je sistem polomljen i upravo kroz to priznanje, otvara prostor za iskrenije priče, ali opet, ne zaboravljajući ni u jednom trenutku da je tu da nas zabavi. Iako je Tejtus Veliver kao Boš tu u nekoliko scena i u svega par epizoda, više kao znak kontinuiteta nego kao nosilac radnje, seriji to i ne treba. ,,Ballard“ stoji sama, stabilno i čvrsto. Ona zna šta želi da bude i ostvaruje to s lakoćom. Dolazi tiho, bez velikog marketinga i pompe, ali ostavlja jak utisak. Deset epizoda prve sezone ,,Ballard“ isporučuju tačno ono što bi ljubitelji ovakvih priča mogli da požele - pažljivo konstruisane slučajeve, zanimljive odnose unutar tima i dovoljno intrige da vas zadrži do kraja. Nema revolucionarnih preokreta, ali zato ima konzistentnost, atmosferu i likove koji zaslužuju da ih gledamo i dalje. Serija ne pokušava da izmisli žanr ispočetka, već da odradi posao kako treba, s poštovanjem prema policijskom proceduralu, ali i sa sviješću o njegovim slabostima. I u tome uglavnom uspijeva. I, ako je suditi po prvoj sezoni, ,,Ballard“ ne samo da nastavlja ono što su ,,Bosch“ i ,,Legacy“ započeli, već postavlja temelje za sljedeće poglavlje. Onaj u kojem su pravda, integritet i empatija možda na gubitku, ali ne i u zaboravu.

Piše: Biljana maRTiniĆ

Savršen ,,raspali“ tim istražitelja koji su sve samo ne nekompetentni

Megi Kju dominira u naslovnoj roli umorne, ali nepokolebljive detektivke

Iza slučaja potrage za serijskim ubicom krije se žestoka koruptivna mreža

Uželjela sam se rukometa

PODGORICA - Zasijala je na rukometnom nebu u mlađim kategorijama, a prošle sezone kroz Ligu šampiona, u dresu Budućnosti, nagovijestila je o kakvom je čudu od djeteta riječ.

A onda je na gostovanju u Njemačkoj u januaru, u potpuno bezazlenom duelu, doživjela povredu prednjih ukrštenih ligamenata. Nina Ramusović drugi put morala je ,,pod nož“. I oporavila se, priključila ,,plavima“ na bazičnim pripremama, gdje je radila onoliko koliko je bilo dozvoljeno. Za nju dosta, a satisfakcija je što je ponovo sa loptom na terenu, što je dobila pozitivne signale od doktora - potvrdu da je koljeno jako i da je sa kontrolama završila.

U pravi čas, jer Liga šampiona počinje prvog vikenda septembra. I nema dileme da će za Ninu ponovo biti mjesta u ekipi, bilo je prošle sezone kada je debitivala i hrabro ulazila u duele i šuteve.

- Najvažnije da smo kao ekipa uspješno završili pripreme u Pljevljima. Sve je bilo kako treba. Lično sam zadovoljna, iako još ne radim pu-

Evropsko prvenstvo za košarkaše do 18 godina Prvi korak juniora ka četvrtfinalu

Crnogorska košarkaška juniorska reprezentacija savladala je Hrvatsku 85:80 u okviru 3.k ola D grupe na B prvenstvu Evrope, koje se održava u Piteštiju.

Naši juniori, nakon očekivane ubjedljive pobjede nad Norveškom, uspjeli su da trijumfuju i u derbiju grupe, čime su napravili ozbiljan korak ka osvajanju prvog mjesta i plasmanu u četvrtfinale.

Hrvatska je povela samo na startu i bila u egalu do 5. minuta. Tada su Maksim Brnović i Đorđe Đukanović veza-

PODGORICA - Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović za gotovo četiri sekunde popravila je lični rekord na 100 metara leđno na Evropskim igrama mladih parasportista u Istanbulu.

Trku je isplivala za minut, 27 sekundi i 52 stotinke. Prethodni najbolji rezultat iznosio je minut, 31 sekundu i 47 stotinki. Odličan nastup nije nagrađen plasmanom u finale, već statusom prve rezerve.

li šest poena. Bruno Bubalo je presjekao seriju naših, koju su nastavili Đorđe Gulić, Pavle Mugoša i Brnović za prvo dvocifreno vođstvo (25:13) u 7. minutu. Baš to bio je nagovještaj da će crnogorski juniori doći do nove pobjede u Rumuniji. Na poluvremenu je bilo 59:3, a na startu treće četvrtine izabranici Marka Sekulića imali su i 25 poena prednosti (61:36). U posljednjoj četvrtini je, međutim, došlo do opuštanja što su Hrvati iskoristili, na dva minuta prije kraja prišli na 82:77, ali ne i da naprave veliki preokret...

nim intenzitetom. Polako se priključujem, odnosno radim onoliko koliko mi je dozvoljeno, a potpuno sam ohrabrena nakon riječi doktora da je

koljeno snažno. Prošlo je šest mjeseci i jedva sam dočekala da se priključim saigračicama. Srećna sam što na terenu radim sa loptom, a pola-

Najefikasniji u našem timu ponovo je bio Đorđe Đukanović sa 19 poena, uz pet skokova i po jednu asistenciju i ukradenu loptu. Dobru podršku je imao u Đorđu Guliću, koji je ubacio dva poena manje, Vladimiru Komnenoviću, strijelcu 16, kao i Maksimu Brnoviću, koji je stao na 15 poena. Danilo Nikezić postigao je 8, Denil Krnić 6 i Pavle Mugoša 4. Kod Hrvata Borna Katanović

Evropske igre mladih parasportista

ko ulazim u duele, svjesna da moram još neko vrijeme da se pričuvam. Zaista sam se uželjela rukometa - kazala je Ramusović.

Bez problema je izdržala oporavak. Kaže da je glavu namjestila, mada je već prolazila kroz sličan period, tako da je znala šta je čeka.

- Rekla sam sebi da će i ovo biti prošlost i da će sve na svoje da dođe. I da je ovo samo mali kamen spoticanja na putu karijere. I bilo je tako, sada sam sa ekipom, uživam na terenu i van terena. U lijepoj atmosferi sve se lakše prevazilazi.

Sa Ninom u ekipi su koleginice iz juniorske reprezentacije Anđela Guberinić i Elena Mitrović. Više nije najmlađa.

- Super je što su u ekipi, to je moja generacija i srećna sam što su sa juniorskom reprezentacijom na onakav način odigrale i završile Evropsko prvenstvo. Bodrila je Nina generaciju rukometašica koje su nastupale na šampionatu Evrope. Jedva čeka da krene nova priča o Svjetskom prvenstvu.

- Pratila sam juniorsko prvenstvo i zaista mogu da kažem da su imale odličan nastup, a da mi je žao zbog poraza od Njemačke. Crna Gora je igrala kao tim i kroz akcije dolazila do golova. A djevojke su došle i do rezultata. Drugačije nije ni moglo jer je ovo timski sport - istakla je Nina. ,,Plave“ će kroz seriju provjera od 12. avgusta brusiti formu za start Lige šampiona, sve sa ciljem da se prođe grupa i izbjegne rana eliminacija iz elite.

Nina polako, stani...

Nina je zahvalna stručnom štabu koji je uvijek tu da je upozori kada je lopta ,,ponese“.

- Sve mislim mogu više, ali ipak stanem. Tako je to uvijek sa mnom. Zahvalna sam trenerima koji vode računa i koji me upozore kada požurim. Čujem njihove riječi: Nina polako, stani... Zahvalna sam na svemu što rade sa mnom. Bojana i Maja su najbolje za mene i mnogo učim od njihkazala je Ramusović.

- Grupa je jaka i izazovna. Mada u Ligi šampiona nema slabog rivala i ništa nije lako. Znamo šta nas čeka i radimo na tome da se predstavimo u najboljem izdanju, prije svega da prođemo grupu što je primarni cilj. Ekipa je mlada, ima i iskusnijih prvotimki i mislim da smo dobar miks. Za nas je svaki igrač važan. Za ono što nas čeka od septembra najbitnije je da se spremimo i uigramo. Priželjkuje mlada rukometašica od ove sezone veću podršku sa tribina.

- Prije svega, nadam se da će nam navijači biti vjetar u leđa. Vjerujem da ćemo u ovoj sezoni dobiti još veću podršku, a jasno je na koji način punije tribine mogu da nam pomognu protiv snažnih rivala - istakla je Ramusović A. MARKOVIĆ

Naš bokser slavio u meču za rejting na rang listi

Dedivanović je u spojenim kategorijama, nakon bodovanja, završila na osmom mjestu, u konkurenciji 21 plivačice rođene od 2007. do 2009. godine, odnosno na 12. poziciji apsolutne rang liste u konkurenciji 38 takmičarki. Lične rekor-

de popravila je prethodna dva dana na 100 metara slobodno i prsno.

- Dedivanović je još jednom pokazala sjajnu formu i ogroman napredak. Današnjim rezultatom znatno se približila normi za velika međunarodna takmi-

je ubacio najviše – 19 poena. Izabranici Marka Sekulića će u posljednja dva kola preliminarne runde igrati sa Holandijom i Slovačkom, a ako je suditi po dosadašnjim rezultatima protivnika, jasno je da će imati lijepu priliku da sa maksimalnim učinkom stignu do četvrtfinala. Prvi naredni rival Crne Gore je Holandija, a meč se igra u utorak (19.30 časova). R.P.

čenja, što je velika motivacija za dalje - kazala je njen trener Danijela Bulatović U posljednjoj trci u Istanbulu, na 100 metara delfin, Dedivanović je, iako je isplivala izvanredno i imala plasman za finale (šesto mjesto), zbog tehničke greške diskvalifikovana. - Ostaje žal, ali i snažna poruka - Iskra je budućnost evropskog paraplivanja. Kao trenerica, mogu reći da je Iskra iz ovog takmičenja izašla jača, iskusnija i još više motivisana. R.A.

PODGORICA - Crnogorski profesionalni bokser Milorad Žižić pobijedio je u Kelnu domaćeg borca, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Leona Marića, u meču za rejting na rang listi. Do pobjede, 14. na profesionalnom ringu, došao je nokautom u drugoj rundi. Žižić se nakon tri godine vratio na ring. Posljednji meč odradio je 26. januara 2022. godine, kada je slavio protiv gruzijskog borca Meraba Gukasinija za titulu prvaka svijeta u poluteškoj kategoriji, verzije WBU. - Zadovoljan sam kako sam ušao i odradio meč. Trebalo mi je takav povratak. Odmah nastavljamo pripreme, jer 30. avgusta u Berlinu boksujem sa Kimom Poulsenom iz Danske - rekao je Žižić i najavio da ga 11. novembra u Akri, u Gani, očekuje meč u deset rundi. - Ukoliko bude sve po planu idemo na neku od prestižnih titula. Imam veliku podršku ljudi iz Crne Gore i mojih sugrađana iz Nikšića i to mi puno znači. Boks je nešto što je dio mene i želim da dam još puno tom sportu, jer osjećam da mogu – naglasio je Žižić. R.P.

Svjetsko prvenstvo u plivanju

50 metara delfin

mjesto

PODGORICA - Miloš

Milenković ostvario je zapažen rezultat u disciplini 50 metara delfin na Svjetskom šampionatu u Singapuru.

Naš plivač je u konkurenciji 103 takmičara osvojio 37. mjesto s vremenom 23.88 sekundi.

Spektakl na 400 metara slobodnim stilom u Singapuru

Lukas i Samer

PODGORICA - Lukas

Mertens i Samer Mekintoš obilježili su plivački dan na SP u Singapuru.

Vladari 400 metara slobodnim stilom pomeli su konkurenciju. I ne samo, Njemac

Ovo je ujedno bila i njegova posljednja trka na 50 metara delfin za ovu sezonu, a još jedan rezultat ispod 24 sekunde potvrđuje kontinuitet i visoku formu. Napredak mladog plivača

je slavio u spektakularnom finalu i objedinio olimpijsko zlato iz Pariza sa svjetskim odličjem. I tu nije stao, do cilja je stigao u vremenu 3:42,35 i poslije 16 godina oborio je svjetski rekord Pola Bidermana. Dvije stotinke bio je brži od Samjeula Šorta iz Australije, a treće mjesto (sa 25 stotinki zaostatka) osvojio je Vomin Kim, zlatni iz Dohe. Kakva je tek bila Samer Mekintoš. Kanađanka je pobijedila u vremenu 3:56,26, a Kineskinja Bingli JI je sprintom u posljednjih 25 metara stigla do srebrnog odličja i to ispred legendar-

Danas žrijeb evropskih klupskih takmičenja Novljani direktno u LŠ

PODGORICA - Žrijeb kvalifikacionih turnira i grupne faze evropskih klupskih takmičenja u vaterpolu za predstojeću sezonu održaće se danas. Obezbijeđeno mjesto u grupnoj fazi Lige šampiona ima prv ak Crne Gore, Jadran MTEL, dok će u kvalifikaci-

jama nastupati Primorac, preciznije na jednom od tri turnira od 19. do 21. septembra. Po dvije najbolje ekipe plasiraće se u LŠ.

Na turnirima će učestvovati Novi Beograd (Srbija), Breša (Italija), Sabadelj (Španija), Vašaš (Mađarska), Vuljagmeni (Grčka), Steaua (Rumuni-

je očigledan i jasno je da je sve bliži vremenu 23.30 sekundi, koje vodi u polufinale. R.A.

ne američke plivačice Kejti Ledecki.

Publika je uživala u trkama i rezultatima takmičara iz Austrije u obje konkurencije na 4x100 slobodno. Plivačice iz Australije su slavile ispred SAD, bile su brže za 44 stotinke, a Holanđanke su plivale do bronze. Muška štafeta slavila je Kajla Čalmersa. Nekadašnji šampion iz Rija u posljednjoj izmjeni je nadmašio Amerikanca Džonija Kuloua i donio drugi veliki trijumf reprezentaciji. Italijani su na kraju, nakon šokantne posljednje izmjene slavili ispred Amerikanaca. R.A.

ja), Špandau 04 (Njemačka), Mladost (Hrvatska) i Pej d’Eks Natasion (Francuska).

Direktan plasman u Ligu šampiona izborili su Ferencvaroš (Mađarska), Pro Reko (Italija), Barseloneta (Španija), Olimpijakos (Grčka), Marsej (Francuska), Jadran Split (Hrvatska), Radnički (Srbija), Oradea (Rumunija), Hanover (Njemačka) i Jadran MTEL (Crna Gora).

Danas će, takođe, biti obavljen žrijeb Evrokupa.

Mjesto u grupnoj fazi obezbijedio je debitant Budućnost One u društvu uz Savonu (Italija), Jug (Hrvatska), Barselonu (Španija), BVSC (Mađarska), Šabac (Srbija), Panatinaikos (Grčka), Duizburg (Njemačka) i Dinamo Bukurešt (Rumunija). Podgoričani će žrijeb grupne faze dočekati iz trećeg šešira. A.M.

Kakav otac, i sin, klasa u

PODGORICA - Strahinja Gojković bio je najmlađi član vaterpolo reprezentacije Crne Gore na Svjetskom šampionatu u Singapuru.

Ovaj 18-godišnjak je kroz mlađe kategorije najavljivao potencijal, koji se pretočio u prošlu sezonu nastupima za Jadran MTEL. Iz takvih izdanja uslijedio je poziv selektora Dejana Savića i debitantski nastup na planeti najboljih vaterpolo reprezentacija. Imao je i ozbiljnu minutažu, što ne čudi. Imao je podršku i povjerenje od svih u našem nacionalnom timu. Bio je hrabar, u tolikoj mjeri da je skoro izbrisao neiskustvo sa velike scene. Strahinja je sadašnjost, o njemu se više ne priča kao o vaterpolisti koji će tek da uđe u ozbiljnu priču. Što je dobro, jer iz male crnogorske baze svaki dragulj vrijedniji je od dragulja vaterpolo velesila. Utisci sa kojima se vratio kući su snažni.

- Ovo je bilo nevjerovatno iskustvo. Debitovao sam na SP, dobio sam povjerenje i minutažu - kazao je mladi vaterpolista.

Kako se sa neiskustvom nosio, da li je stres, ako ga je bilo, bio danonoćan...

- Mislim da je u tom momentu, dok sam bio na prvenstvu, bila najvažnija podrška igrača i trenera. A kada to imate onda nema većih poteškoća. Do nas je bilo da se spremimo za utakmicu i damo sve od sebe. Podrška pored bazena, psihološka stabilnost je jedna strana priče. U bazenu je drugačija. Mnogi - iskusniji ,,skliznu“ pod teretom treme ili pritiska.

- Nije bilo jednostavno, nikako

ne može biti jednostavno - ovo je, ipak, bilo moje prvo veliko takmičenje. Mislim da uvijek može bolje, ali i da sam se, da kažem, pokazao u nekom dobrom svjetlu.

Do Svjetskog prvenstva u Singapuru Strahinja je mnoge zvijezde vaterpolo scene gleda na TV ili sa tribina. Bukvalno, preko noći, ulogu je zamijenio.

- Bila je čast igrati protiv takvih igrača. Posebno jer je ovo bilo posljednje takmičenje za neke velike vaterpoliste. Zato mislim da je za mene i igrače koji su mladi, ovo bilo veliko iskustvo. Na njih treba da se ugledamo kao na uzore u vaterpolu.

Ras tao je Gojković tokom prošle sezone u novljanskoj ekipi. Fizički, psihološki i golgeterski se uzdigao. Rastao je od najmlađih dana uz slavnog oca, igrača, trenera i bivšeg selektora ,,ajkula“ Vladimira Gojkovića

- Sezona je bila odskočna daska jer je bila prva gdje sam dobio minutažu u skoro svakoj utakmici. Mislim da sam opravdao povjerenje i da sam zbog toga, odnosno takvih partija, dobio poziv i izborio mjesto na SP. Kakav će tek vjetar u leđa dobiti mladi igrač nakon Singapura.

- Dobio sam motiv i svi mi da na sljedećem Evropskom pr-

Tri gledaoca poginula su u subotu u centralnoj Francuskoj nakon što je automobil kojim je upravljala 22-godišnja vozačica sletio s ceste tokom relija, saopštile su vlasti.

Vozačica modifikovanog „pežoa 208“ koji je udario gledaoce i njena 51-godišnja suvozačica prevezeni su u bolnicu, ali njihovi životi nijesu u opasnosti, naveli su iz tužilaštva. Nesreća se dogodila u blizini grada Ambera u centralnoj Francuskoj.

Dvojica muškaraca su poginula

na mjestu događaja, dok je treći - koji je helikopterom prevezen u bolnicu - kasnije podlegao povredama. Stradala su dva brata, starosti 70 i 60 godina, kao i 44-godišnjak.

Javno tužilaštvo pokrenulo je istragu o ubistvu iz nehata. Nekoliko osoba koje su bile prisutne u momentu nesreće bilo je u stanju šoka, a devet osoba je prevezeno u jedinicu za psihološku podršku u obližnjem selu Sen-Žus.

- Ovo je tragedija za svijet auto-trka - rekao je novinarima

na mjestu događaja Žoel Maturen, visoki zvaničnik Vlade za oblast Puj d Dom. Regionalna tužiteljka Lor Moaze izjavila je da udar bio ,,vrlo jak“.

- Imamo tri porodice koje oplakuju gubitak voljenih u ovoj nesreći - rekla je tužiteljka. Na pitanje da li su žrtve bile u

prostoru zatvorenom za javnost, kazala je da treba biti vrlo oprezan s informacijama. - Trka je bila izuzetno dobro organizovana - dodala je. Ovaj reli organizuje se od 1965. godine, a ove godine učestvovalo je 167 timova. Na prošlogodišnjem reliju poginuo je redar. Ne. K.

Liverpul prodao ofanzivca Bajernu

Dijas u Minhenu za 75 miliona eura

Bajern je dogovorio transfer Luisa Dijasa i pitanje je sata kada će Kolumbijac postati novi stanovnik Minhena.

Liverpul je ranije odbio prvu ponudu Bavaraca koja je iznosila oko 67 miliona eura, ali predstavnici njemačkog velikana ponovo su pokucali na vrata ,,Enfilda“ i došlo je do dogovora – Bajern će platiti ,,redsima“ 75 miliona eura.

Dijas je dogovorio saradnju sa Bajernom do 2029. godine. Kolumbijac je stigao u Liverpul u januaru 2022. godine za 42,9 miliona eura i potpisao ugovor na pet i po godina. Ipak, ovog ljeta je bio uporan u namjeri da promijeni sredinu, pa su ,,redsi“ iskoristili priliku da dobro zarade i obezbijede dodatan novac u ofanzivi za potpis napadača Njukasla Aleksandera Isaka Ne. K.

Mladog igrača 18. avgusta očekuje nastup na EP za U18 generaciju

takav u najavi

venstvu u januaru budemo još bolji i da se do decembra svaki dan pripremamo kroz klupske obaveze za ono što nas očekuje u Beogradu. ,,Ajkule“ su poražene u posljednjem meču za peto mjesto od Hrvatske. U pretposljednjem, u pobjedi nad Italijom, bilo je naznaka da mladi tim ima rezerve i da možda elita nije daleko. - Nismo, kako kažu, baš daleko, ali i dalje nismo konkurentni sa svim ekipama. Fale neke sitnice. Nijanse su u pitanju, ali uz dobru atmosferu, kakva je i bila, biće i dobrih rezultata. Najslabije izdanje, ujedno u najvažnijoj četvrfinalnoj utakmici, prikazao je naš tim sa

Prvenstvo Evrope za fudbalerke

Engleska odbranila titulu

PODGORICA - Fudbalerke Engleske odbranile su titulu šampionki Evrope. ,,Lavice“ su u finalu prvenstva Starog kontinenta u Bazelu savladale Španiju boljim izvođenjem jedanaesteraca (3:1), nakon što je poslije 120 minuta igre bilo 1:1. Izabranice Sarine Vigman prva su engleska selekcija (i

VN Belgije

Španijom. Šta se desilo i da li je Španija, koja je postala svjetski prvak, zaista u tolikoj mjeri moćna sila. - Za mene je Španija posljednjih sedam, osam godina najbolja reprezentacija na svijetu. Na osam, od 10 posljednjih takmičenja, bili su u polufinalu. Mislim da to niko nije uspio.

Gojković kaže da sitnice nedostaju da se ekipa bori za visoke ciljeve.

- Fali nam iskustva u bazenu.

Najmlađa smo reprezentacija koje je učestvovala na SP. A to iskustvo je najbitnije i dolazi s vremenom.

Najmlađi član ,,ajkula“ na SP pridružiće se brzo U18 selekciji koju od 18. avgusta očekuje nastup na EP u Oradei. Ima li snage?

- Imam i mogu. Imao sam poteškoće sa ramenom, ali sam odradio terapiju poslije Singapuru, a ako to bude dobrobiće sve u redu.

Mladi igrač smatra da U18 reprezentacija može do zlatnog odličja.

- Ovo je jedno od rijetkih prvenstava i generacija posljednjih godina gdje je Crna Gora favorit za zlato i možda najveći. To se očekuje - jasan je Gojković.

Mjesecima je u jakom treningu, takmičarskom pogonu, ne staje. Tek što se bude završilo U18 prevnstvo Evrope, nastaviće sa radom u svojoj ekipi. A Jadran MTEL je napravio dobru osnovu za Evropu.

- Napravili smo dobru ekipu koja može biti konkurentna za Evropu. Vidjećemo kako će se igrati Regionalna liga i na osnovu toga praviće se plan za sezonu - istakao je Gojković. A. MARKOVIĆ

Pjastri po kiši pomeo konkurenciju

PODGORICA - Oskar Pjastri bio je najbolji je na Velikoj nagradi Belgije. Vozač Meklarena slavi je ispred klupskog kolege Landa Norisa, a na postolju je završio Šarl Lekler u Ferariju. Između Leklera i aktuelnog šampiona Maksa Ferstapena, vodila se velika borba, ali je na kraju vozač Ferarija bio ispred rivala koji je slavio u sprintu.

Najduža staza iz kalendara F1 dugo je bila ,,pod vodom“jaka kiša odložila je start, a trka je nakon sat i po počela iza bezbjednosnog vozila. Pjastri se u ovakvoj situaciji najbolje snašao, brz je pretekao Norisa koji je startovao sa pol pozicije. Australijanac je uspio u kratkom periodu da se za sekundu osvoji od timskog kolege, a daleko iza njega bili su Lekler, Ferstapen i Albon Aktuelnom šampionu za malo je izmaklo postolje, a najbolju šansu, nakon greške Leklera, iz 11. kruga Ferstapen nije iskoristio.

Nakon što je stala kiša, vozači su otišli u boks, a iz boksa najviše je napredovao Luis Hamilton u Ferariju. Sedmostruki šampion ozbiljno je napadao Albona koji je jedan period bio najbrži, ali i to je bilo kratkog daha.

Pobjednik je tri i po sekunde bio brži od Norisa, koji je završio trku sa 17 sekundi prednosti u odnosu na Leklera. Ferstapen je bio četvrti, Džordž Rasel u Mercedesu bio je daleko iza njega, Albon i Hamilton bili su šesti i sedmi, osmo mjesto pripalo je Lijamu Losonu, a bodove su osvojili još Gabrijel Bortoleto i Pjer Gasli. A.M.

muška i ženska) koja je osvojila veliko takmičenje van svoje teritorije. Špankinje su povele u 25. minutu preko Marione Kaldentej, a izjednačila je Alesija Ruso u 57. minutu. U penal-seriji za Englesku su pogađale Grinvud , Čarls i Keli, a za Španiju samo Guiharo u prvoj seriji.

- Mnogo sam ponosna na ovaj tim. Zahvalna što nosim ovaj grb, ponosna što sam Engleskinja. Odlučujući penal? Bila sam smirena i fokusirana. Znala sam gdje ću pogoditi. Nadam se da će cijela zemlja doći da sa nama proslavi titulu i pokaže ljubav prema ovim djevojkama, koje su to i zaslužile – kazala je Kloi Keli Ne. K.

Završen 112. Tur de Frans

Tadej Pogačar odbranio titulu

Fudbalerke Buidućnosti od srijede na turniru kvalifikacija za Ligu šampiona

PODGORICA - Bliži se još jedan istorijski trenutak za fudbalerke Budućnosti,,plavo-bijele“ će od srijede učestvovati na turniru kvalifikacija za Ligu šampiona. Prvog dana izabranice Duška Globarevića sastaće se sa domaćinom, slovačkom ekipom Spartak iz Mujave, a trijumf u polufinalu donio bi im 2. avgusta meč s pobjednikom duela Agarista (Moldavija) – Sviegi junajted (Malta) za prolaz u drugo kolo kvalifikacija, dok bi ih poraz odveo u utakmicu za treće mjesto istog dana.

- Spartak Mujava je nedavno peti put uzastopno osvojila titulu u Slovačkoj, domaćin je kvalifikacionog turnira i sigurno je najveći favorit naše grupe. Skautirali smo protivnika, znamo šta možemo da očekujemo, a od te utakmice će zavisiti naše dalje ambicije - rekao je Dušan Globarević za klupski sajt pred sjutrašnji put.

Pred odlazak na kvalifikacioni turnir podgoričke fudbalerke remizirale su u prijateljskom meču s Vlaznijom (0:0).

- Sve djevojke su odlično radile tokom pripremnog pe -

PODGORICA - Da li je bilo dileme ko će slaviti uoči početka 112. Tur de Fransa? Apsolutno - ne.

Slovenac Tadej Pogačar u tolikoj mjeri bio je dominantan da nije dozvolio konkurenciji da ga ozbiljnije ugrozi na putu do četvrte, a druge uzastopne titule, na čuvenoj biciklističkoj trci. Više od njega najveću biciklističku trku na svijetu osvajali su Edi Merks, Žak Anketil, Bernar Ino i Migel Indurain (pet puta). Slovenac je mogao da slavi i uoči posljednje dvije trke. Na Turu bio je najbolji u četiri etape, a u ,,žutoj majici“ drugi put u nizu prošao je kroz Trijumfalnu kapiju kišnog Pariza. Podrška od tima Emirata bila je ogromna, tako da se nije osjetilo odsustvo jednog od glavnih aduta Žoaoa Almeide Pogačar je prvi put osvojio Tur 2020. godine. Jonas Vingegor ponovo je gledao u leđa velikom rivalu, ali novi okršaj Slovenca i Danca slijedi vrlo brzo na Vueltiposljednjoj od tri najveće trke na svijetu. Španija sada čeka najbolje! A.M.

rioda, a uprkos tome što smo imali malo vremena za uigravanje imam jasnu sliku o ekipi nakon prijateljskog meča sa Vlaznijom. Imam samo riječi hvale za sve djevojke, a ubijeđen sam da ćemo dati sve od sebe kako bismo reprezentovali klub, grad i državu na najbolji mogući način – dodao je Globarević. ,,Plavo-bijele“ su znatno promijenile tim u odnosu na šampionski sastav iz prošle sezone - Maša Tomašević, Nikolina Caković, Almina Hodžić i Slavica Krsteski su napustile klub, a nove igračice su Milica Radunović (TSC), Indira Faković (ŽNK Split), Zerina Piskić (ŽNK Split), Lana Rusković (ŽNK Split), Merjema Medić (SFK Sarajevo), Karina Berikova (Bornova, Turska), Ana Vlahović (Ilarion) i Danica Reljić (ŽFK Mladost 2015).

- Svi bismo mi voljeli da smo mogli da imamo tim koji je završio sezonu i da ga dodatno ojačamo, ali naša misija se zna: želimo da razvijamo igračice za evropski nivo i stvaramo reprezentativke, a sve za dobrobit ženskog fudbala u Cr-

noj Gori. I taj posao nam dobro ide – poručio je Globarević. - Bili smo primorani da reagujemo nakon odlazaka, a doveli smo i igračice sa strane kako bismo adekvatno odgovorili zahtjevima kvalifikacija za Ligu šampiona. Mislim da smo sa tri reprezentativke Bosne i Hercegovine (Faković, Piskić, Medić), reprezentativkom Kazahstana (Berikova), te našom reprezentativkom Radunović i mladošću Rusković, Vlahović i Reljić napravili pravi potez, ali opet mali problem može da nam bude činjenica što smo imali vrlo malo vremena za uigravanje. Jednostavno, promijenili smo pola tima – kazao je Globarević. Turnir u Slovačkoj veliki je izazov za crnogorske šampionke.

- Prvi put se pojavljujemo u Evropi, biće to za nas ,,vatreno krštenje“ i ogromno iskustvo, a od prve utakmice sve zavisi. Ako bismo to uspjeli da preskočimo, ništa nije nemoguće – istakao je Dušan Globarević. Budućnost u sastavu trenutno ima pet strankinja, a u domaćem prvenstvu mogu da igraju samo tri.

- Kada dođe vrijeme za priču o domaćem prvenstvu, odlučićemo što i kako dalje – ko će od igračica ostati kako bismo odbranili titulu – objasnio je Globarević.

Na kvalifikacioni turnir u Slovačku putuju 23 igračice – Indira Faković, Marija Vuković, Amra Luković, Nikolina Mozer, Vlada Milović, Vladana Boričić, Danica Reljić, Ana Vlahović, Aleka Balević, Jana Merdović, Karina Berikova, Lidija Stanić, Larisa Đurković, Milica Radunović, Angelina Drešaj, Helena Živković, Elena Damjanović, Maja Šaranović, Zerina Piskić, Mejrema Medić, Sanija Pačariz, Lana Rusković i Tamara Jovović Ne. K.

PODGORICA – Za atletiku kažu da je kraljica sportova. Svaka od 45 disciplina, koliko broji atletika, priča je za sebe, a posebno divljenje zaslužuju atletičarke, koje su svojevrsne heroine. Posebno kada se zna da postoje takmičarke koje dominiraju u više disciplina i to vrlo zahtjevnih – poput srednjih i dugih pruga.

Neizostavno ime u crnogorskoj atletici u tom slučaju je Dijana Stanišić. Članica Atletskog kluba Sparta već neko vrijeme bez premca je na 1.500, 3.000 i 5.000 metara, slavila je i na prvenstvu Crne Gore u krosu, trci na 5.000 metara na cesti, 10.000 metara na atletskoj stazi, polumaratonu, a dominira na OCR i trail trkama, kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju. Iako je radno angažovana u Specijalnoj jedinici policije, Dijana iz dana u dan ruši rekorde, dodaje broj titula u svom vlasništvu, pa je jasno da za nju prepreke ne postoje. - Sportom se bavim još od djetinjstva i to baš trčanjem. Kada me pitaju zašto baš atletika i zašto baš trčanje, onda moram priznati da odgovor nije jednostavan. U početku je to bilo više kao rekreativna aktivnost, koju sam kasnije zavoljela, jer trčanje nije samo fizička aktivnost, tu veliku ulogu ima i psiha trkača –ističe na početku razgovora za Pobjedu Dijana Stanišić. Kada joj trčanje nije bila rekreacija pojavila se kao takmičar, a brzo su stizali sjajni rezultati, veliki uspjesi i gotovo zagarantovan podijum nakon svake trke. - Prirodno nakon vremena došla su prva takmičenja, na kojima sam počela da ostvarujem dobre rezultate. Sve to donijelo je dodatni motiv da konstantno jurim bolja vremena, da se takmičim i jednostavno da uživam u svemu tome – dodala je Stanišić. Dijana je prethodnog vikenda u Pljevljima na državnom prvenstvu u dva dana osvo -

Članica Atletskog kluba Sparta prethodnog vikenda u Pljevljima osvojila tri titule prvaka u tri zahtjevne discipline

Dijana Stanišić ne zna za prepreke

Srebro za Mariju Vuković, Anđela Drobnjak i Marija Bogavac bronzane

PODGORICA – Izuzetan uspjeh crnogorske atletike na prvenstvu Balkana u Volosu.

Naši takmičari osvojili su tri medalje – Marija Vuković sa najboljim rezultatom ove sezone (191) osvojila je srebro, dok su se bronzom okitile Anđela Drobnjak u sedmoboju (4.693 boda) i Marija Bogavac u bacanju koplja (52.49) metara.

Marija je, inače, imala sjajan nastup – visine 180, 183, 185, 187 preskočila je u prvoj seriji, dok je 189 centimetara preletjela iz drugog pokušaja. Preskočila je i 191 centimetar, ali nije mogla preko visine 193, tako da je An-

gelina Topić iz Srbije osvojila zlato. Ipak, ovaj rezultat za Mariju, uz titulu prvaka Crne Gore i činjenicu da je bila prvakinja na dvoranskom prvenstvu Balkana, po svemu sudeći trebalo bi da znači i vizu za Svjetsko prvenstvo! Treća je bila Ukrajinka Julija Čumačenko, koja je takmičenje završila sa rezultatom 187 centimetara, baš kao i Grkinja Tatjana Gusin, koja je tu visinu prekočila u posljednjoj trećoj seriji, zbog čega je na kraju bila četvrta. Crnogorska višebojka Anđela Drobnjak sjajan niz uspjeha nastavila je na prvenstvu Bal-

kana, gdje je u sedmoboju osvojila bronzanu medalju, osvojivši ukupno 4.693 boda. Članica Jedinstva u tri discipline bila je drugoplasirana, a u četiri je osvojila treća mjesta. U trci na 100 metara prepone osvojila je drugo mjesto, jer je imala najbolji ovosezonski rezultat (14.98), a druga mjesta osvojila je i u trci na 200 metara (26.17, takođe najbolji ovosezonski rezultat), kao i u skoku udalj – 5.49 metara. Treća mjesta Drobnjak je osvojila u bacanju koplja (31.91, za najbolji ovosezonski rezultat), bacanju kugle (11.18, takođe SB), skoku uvis (161 SB) i u trci na 800 metara (2:46.30).

Bronzanu medalju, na kraju prvog takmičarskog dana, osvojila je Marija Bogavac. Mojkovčanka je u bacanju koplja ostvarila rezultat 52.49 metara, što joj je omogućilo da bude treća, dok je Grkinja Elina Cengo osvojila zlato sa hicem 62.83, dok je Marija Vučenović iz Srbije sa 59.09 bila drugoplasirana. Dragan Pešić osvojio je u desetoboju četvrto mjesto, osvojivši na kraju 6.587 bodova. Takmičenje je završio sjajnim nastupom u trci na 1.500 metara, gdje je osvojio prvo mjesto u vremenu 4:24.23. Prethodno je u tri discipline osvojio treća mjesta - u bacanju kugle (12.63), skoku mot-

jila tri titule u tri veoma zahtjevne discipline – bez prave konkurencije bila je u trkama na 1.500, 3.000 i 5.000 metara.

- Dva jako naporna dana, sa malim razmakom između disciplina, ali treninzi i odlučnost su se isplatili. Moja očekivanja su bila da ću proći dobro, jer sam trenirala zaista dobro i to je na kraju donijelo rezultat – naglasila je Stanišić.

Tri titule na državnom prvenstvu u Pljevljima samo su nastavak uspjeha za sjajnu atletičarku, koja i pored poslovnih obaveza ne zapostavlja trening.

- Cilj mi je bio da testiram sebe i da spustim lična vremena, odnosno da pobijedim samu sebe, a ne konačan plasman. Ipak, drago mi je što je ispalo sve ovako, jer sam sa ovim državnim prvenstvom nastavila niz pobjeda na ovogodišnjim atletskim takmičenjima Atletskog saveza Crne Gore, jer sam prethodno trijumfovala u krosu, 5.000 metara na cesti, 10.000 metara na atletskoj stazi i polumaratonu –objasnila je Stanišić.

U Crnoj Gori nije lako odlučiti se za atletiku. Uslova gotovo da nema, a za razliku od drugih sportova, od atletike je nemoguće živjeti. Iako radno angažovana, Dijana trening ne zapostavlja nikad.

- Teško je kod nas biti sportista na ozbiljnom nivou. Nijesam profesionalni sportista u smislu da je sport jedino čime se bavim i da mi je to izvor prihoda. Treba znati napraviti balans između takmiče-

nja i treninga na jednoj strani i zahtjevnog posla kojim se bavim, a koji iziskuje fizičku spremnost u svakom momentu, tako da je zaista teško – rekla je Stanišić, inače službenica Specijalne jedinice.

- Zahvaljujući porodici i prijateljima koji su mi oslonac i podrška uspijem da postignem sve. Biti žena u sportu to je još jedna doza izazova, ali takođe i satisfakcije kada se postignu odlični rezultati. Nevjerovatna energija Dijane Stanišić primijetna je na prvi pogled. Baš zbog toga i ne čudi što je osim na atletskim takmičenjima gledamo i na trail trkama, na raznim planinskim i prilično izazovnim stazama.

- Učestvujem na trkama sa preprekama (OCR), koje su meni jako izazovne i u kojima uživam iako testiraju psihofizičku izdržljivost svakog takmičara do krajnjih granica. Naravno, s obzirom da sam veliki zaljubljenik u planine i prirodu, ne mogu a da ne pomenem i planinske (trail) trke, koje iako zahtjevne pružaju zadovoljstvo biti dio planine i sve dobro i loše što ona pruža – objasnila je Stanišić. Članica Sparte neće dugo pauzirati, uskoro kreću novi izazovi, a ciljevi su kristalno jasni.

- Motivacija su odlični rezultati koje ostvarujem na trkama i želja da postignem još više, a prostora za to ima. Baš zbog toga, ciljevi su usmjereni na unapređenju rezultata – podvukla je na kraju Dijana Stanišić. R.PEROVIĆ

kom (4.20), te trci na 400 metara (51.44). Cetinjanin je osvojio u četiri discipline bio četvrtoplasirani – u skoku uvis imao je rezultat (185), dok je u trci na 110 metara prepone imao vrijeme 15.44, u skoku udalj ostvario je rezultat 6.16, dok je u bacanju diska ostvario hitac 36.75 metara. Član Atletskog kluba Lovćen imao je dva peta mjesta - u trci na 100 metara (11.93) i bacanju koplja – 36.01. Naši bacači nijesu bili na nivou.

U bacanju kugle Tomaš Đurović osvojio je 14. mjesto sa hicem 16.78 metara, dok je Risto Drobnjak bio 15. sa rezultatom 16.70 metara. U ženskoj konkurenciji bacanja kugle Vesna Kljajević bila je sedma – članica ,,Tare“ ostvarila je rezultat 14.37, a taj hitac ostvarila je u posljednjoj seriji. U bacanju diska nastupio je Ivan Kukuličić, koji je osvojio deseto mjesto sa rezultatom 50.57 metara. R.PEROVIĆ

Crnogorski atletičari osvojili tri medalje na seniorskom prvenstvu Balkana u Volosu

Anđela Drobnjak

ŠKOLOVANJE, PRVA LJUBAV, ODRASTANJE, ZAKNJAŽENJE I ŽENIDBA

S kim da se ženim? S tvojom Milenom ada s kim drugijem!

Autor: Kralj Nikola PETROVIĆ-NJEGOŠ

Ja sam, kao što rekoh, jako bolovao. Pošto sam okrenuo na bolje, strogo mi je bila zabranjena svježa voda, a ja sam htio, barem kad mi se ne dava piti voda, nek je ima u sobi, tek toliko samo da je gledam očima. Pristaše na to, ali su bili riješili, da mi se nikako ne dava piti. Na podne jednoga dana pođe familija na ručak, a kako su neprestano redom dežurali kod mene, red je bio taj dan Mileni. – „Ha, Bože pomozi“ – rekoh ja u sebi – „ona će mi bar dati da se napijem“, te ja počeh lijepo i umiljato s njom: „Je li ti žao da sam bolestan?“ – „Jest!“ – „Hoću li ozdraviti?“ – „Hoćeš, ako Bog da“. –„A meni se čini da ću umrijeti“. – „Nećeš“. – „Hoću, vidim lijepo, i to od žeđe“. – „Nećeš, čoče“ – „Hoću sigurno, no molim te, dodaj mi onaj sud s vodom“. – „Ne mogu!“ – „A zašto ne možeš?“ – „Doktor je zabranio da ti se voda da“. –„Ah, što zna doktor; no mi dodaj onaj sud“. – „Neću!“ – „Nećeš?“ – „Ne!“ – „E, a ti znaj da te neću uzeti“. – „Može ti biti!“ – „Umrijeću!“ – „Ako umreš, neće se reći da sam ja ubila knjaza crnogorskoga, dajući mu vode“. – „Kad mi nećeš dati piti ja ću sam uzeti, pa ćeš vidjeti, da se od vode ne umire“ – i krenem se da uzmem sud, no ona ga prva ščepa, pa mi umiljato reče: „Ah nemoj, nemoj, molim te, ubiću se ako samo jednu kao okusiš!“. Ja uhvatim rukama za sud, a ona mi ne dadni, pa u krajnji put zavika: „Haj, Miko, Nikola hoće da pije!“ – U to dotrči otac i svi iz trpeze, te mi sud uzeše i opet me legoše u krevet. – „Je li pio?“ – pita je otac. – „Ne, Miko, bogami!“. Nju izmijeni majka kod mene, a ona kod pokojne sestre: „Ah, Bebe moja, kako je jadan žedan!“ – „Dava li mu malo vode?“ – „Ne, a da sam znala da bih ja umrla, a on ne, sud mu hoćah dodati da ga svega ispije“. Milena je bila mlada onadar, ali je obećavala sve ono, što se docnije pokazalo. Otac moj i majka ljubili su je kao da im je bila rođena kći. Stric ju je pokojni volio i mnogo mazio i držao je kao svoje dijete, a ona je

Milena je u svakom obziru izvanredno lijepa bila, mila, ljubazna, blaga i pobožna. Sa mnom je u to vrijeme malo govorila i po hadetu ondašnjem, skoro je izgledala, kao da hoće da me ignorira. Ja sam to znavao, ali je nijesam htio da zastiđavam

pokazivala prema njemu svu ljubav i poštovanje. Ona je u svakom obziru izvanredno lijepa bila, mila, ljubazna, blaga i pobožna. Sa mnom je u to vrijeme malo govorila i po hadetu ondašnjem, skoro je izgledala, kao da hoće da me ignorira. Ja sam to znavao, ali je nijesam htio da zastiđavam. A je li me ljubila silno! – to sam razumio od dobre i mile mi sestre. „Ah, brate, ona te ljubi, ona se sva za tebe Bogu moli; pa kad je ja pitam: „Za koga se Bogu moliš?“ – „Za gospodara (strica)“. – „Pa?“ – „Za Mika“. „Pa?“ – „Za Petra“. – „Pa?“ – „Za Nanu, za strinu i za tebe“. – „Pa još, čoče?“ – „Za brata Marka“. – „Moliš li se još za koga? Znam ja lijepo za koga se moliš“ – reći će joj sestra. –Ona na ovo odgovori sa osmijehom ma ustima i crvenilom na obrazu.

O Trojičinudne dne ove godine bio sam pod Ostrog u pratnji stričevoj. Vidio sam tu kako se organizuje ustanak u Hercegovini, čuo narodne želje

Nikola Mileni: „Dodaj mi onaj sud s vodom“. „Ne mogu!“ „A zašto ne možeš?“ „Doktor je zabranio da ti se voda da“. „Ah, što zna doktor; no mi dodaj onaj sud“. „Neću!“ „Nećeš?“ „Ne!“ „E, a ti znaj da te neću uzeti“. „Može ti biti!“ „Umrijeću!“ „Ako umreš, neće se reći da sam ja ubila knjaza crnogorskoga, dajući mu vode“

i mnoge pouke vođama. Moj se stric puno uzdao u te ljude, uzdao se da će ustanak u Hercegovini živo prihvatiti. No, kao ono ti Srbi, Baćević, Vukalović, Lješević, Knežević, Zimonjić – svaki hoće po sebe, samo da se on čuje, da se on sluša, pita i njegova da se broji. Sve ono žalosno srpsko „Ja“ smeta poslu i brka stvari. A stric zaludu bješe izabrao dobrijeh pedeset Crnogoraca da samo uskoče i jezgro ustanka zavrgnu. Ko im se odazva? Pokojni Petko Kovačević i s njim još nekoliko uskoka, koji se vrzmahu po Crnoj Gori, po granici još poodavno.

Ali, krv se to ljeto prosu i nastadoše mučni časovi. Gospodar pogibe u te dane, te tako nestade rukovaoca pokreta, kako će sada? Zavadiše se Srbi i Turci po svoj liniji od Tare do Sutorine. Bojevi se učiniše ... i glave padaju po Krscu, Koritima i Pilatovici. Turska se iz dubine sad sprema. Što ćemo mi i kako ćemo? – Pitano se mi na Cetinju. Da se Crnogorci opozovu iz Hercegovine, da se naredi da ustanak leže – neki rekoše. Drugi neki vele ... od onoga roblja ... hercegovačkoga, što ga žalosno s ognjišta ... to su sad po i po gorama i planinama ...

Što mogu reći ja mlad, neiskusan kraj svijeh mojijeh dobrijeh želja? – Pak će tu pokojni otac reći: „Još ćemo rvati, pa što Bog da. Gospodar neka se muči za posredovanje sila i da Srbiju skloni na pomoć, a mi da međutim popunjavamo Crnogorcima redove izginulih, pa što nam Bog da“. Tako se ulježe u jesen s odlukom, da se ustanak produži i da se radi za tijem na intervenciji sila i za pomoć. Koncem septembra ja sam već bio ozdravio i do Petkovadne sasvijem se bijah oporavio, koliko da nijesam ni bolovao. Malo po Petkovudne primije-

Donosimo dio iz knjige Nikole Petrovića Njegoša „Autobiografija, Memoari, Putopisi”, u kome se govori o njegovim školskim danima u Trstu i Parizu, sazrijevanju, sve do momenta, kada je nakon atentata na knjaza Danila, postao Gospodar Crne Gore; Priredio Slobodan Čukić

tio sam, da se otac kani da mi nešto reče; onako dajući prigovore, da se ovako ne može, da treba misliti za poslije, da samo drvo nije no prosta štica, pa najposlije će mi reći: „Niko, ti treba da se ženiš, da se ženiš što prije!“ – „Bog s tobom, Miko, kako da se ženim, i s kim?“ –„Kako s kim?“ – „S tvojom vjerenicom Milenom, ada s kim drugijem?“ – „Ona je još mala, ali je zdravo i napredno dijete. Ja sam mislio da to ne može biti prije dvije-tri godine, ali može i treba da bude što prije. No, je li ti mila?“ – „Jest“ – rekoh –„premila“. – „Poslovica je, Miko, u Crnoj Gori: Ko rano ruča i rano se oženi, taj se ne kaje“. – „Dakle, ako Bog da, sjutra?“ –„Sjutra je petak, a onda i subota, ne valja se“. – „A ono kad se valja?“ „Već po nedjelji prvih dana“. – „Pa dobro. Hoću li poslati za kojega obližnjega glavara, po čem ne možemo, zbog ove korote, činiti svadbu, kako bih želio“. – „Pošlji, vaistinu“. Peti dan nakon ovoga ja sam bio oženjen i sretan. To je bilo 27. oktobra 1860. godine. Čudan je bio taj par. Ona od nepunih četrnaest godina, a ja tek navršio devetnaestu. Do pred Božić mi smo dvoje bili sami u Biljardi i tad sam ponudio roditelje da dođu živjeti s nama u zajednici, pa kad smo sestru udali, bili su samo četvorica na trpezi, a do tog samo smo ja i Milena bili, a danas, Bogu hvala, da se okupi ono što je od nas rođeno, računajući zetove i snahe, bilo bi nas pri trpezi preko trideset osoba, i to, Bogu zahvaliti, sve čeljadi zdrave. Što dalje, Bog nam namjenjuje, to je do njegove svete volje i milosti. Neka mu je slava! (Kraj)

Staro Cetinje

Knjaz Nikola i knjaginja Milena

Veliki vojvoda Mirko i supruga Stane

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

MIRKO Vladov ĐUKIĆ 1935–2025

Sahrana je obavljena 26. jula u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

OЖАЛОШЋЕНИ:

супруга МИЛИЈАНА, синови

PORODICA ĐUKIĆ

НАТАЛИЈА Душана ВУКСАНОВИЋ рођена ВУЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 28. јула од 10 до 15 часова и 29. јула од 9 до 11 30 ча-

Подгорици.

ОЖАЛОШЋЕНИ:

мајка ОЛГА, кћерка ДАНИЦА, син МИЛОШ, браћа ЖЕЉКО и МИРКО, сестра ДРАГАНА, унук НИКОЛА, братаничне НАЂА и АЊА, братанић ДУШАН, сестрична ВАРВАРА, снахе ВЕРА и БЈАНКА и остала многобројна породица ВУЈОВИЋ и ВУКСАНОВИЋ

ŽARKO Miodraga RMUŠ

Sahrana je obavljena 27. jula u krugu porodice, na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: brat RADE, snaha LIDIJA, bratanične MILENA i IVANA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav dragoj sestri

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Neka tvoja dobra duša nađe mir među anđelima.

Tvoj brat MIJO MARKOVIĆ

NIKOLA STANIŠIĆ

Ponosna sam što sam učestvovala u tvom odrastanju i vaspitanju. Od kadа imam djecu jedino što želim je da budu upola kao ti. Vjerujem da ćeš i na nebu biti anđeo sa najvećim osmijehom.

Tvoja BOJANA

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

MOMČILU MOMU ĐUROVIĆU

od ACA, ANKE, BRANKE i RANKE sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

NATI

Dana 26. jula 2025. u 62. godini, napustio nas je naš dragi

1016

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MOMU ĐUROVIĆU

Od porodica LAKOVIĆ i LEKOVIĆ

Našem dragom kolegi i dobrom čovjeku

MOMU ĐUROVIĆU

Pamtićemo Te kroz najljepša sjećanja.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ GENERALNOG SEKRETARIJATA PREDSJEDNIKA CRNE GORE OD 2003 DO 2018. GODINE

Sa velikim poštovanjem i bolom opraštamo se od naše kume

MILANKE M. KLIKOVAC

Hvala ti za svе vrijeme provedeno s tobom, gdje je bilo lijepih trenutaka a i onih teških, ali, Mika, mi smo ih zajedno lakše prevazilazili. Počivaj u miru a ima nešto što nikada neće da izblijedi a to je sjećanje na tebe.

1021

1007

Posljednji pozdrav voljenom tetku

MLADENU MILETIĆU

оd RACA, ANE, BOJANE i KSENIJE

Poslјednji pozdrav dragom ocu

Draga

IVKA

Tužni smo zbog Tvoje iznenadne smrti. Neka tvoja blaga i plemenita duša počiva u miru. LJUBIŠA i VESNA sa porodicom

MILORADU MIKIJU OTAŠEVIĆU

Počivaj u miru.

MILOŠ, MARKO i LIDIJA

Poslјednji pozdrav dragom svaku

S tugom i poštovanjem, Od MIRE, BRANKE i SVETLANE

IN MEMORIAM

MIĆO i VESNA RAŠOVIĆ sa djecom i njihovim porodicama

1017

1009

VLASTA IVANOVIĆ rođ. GLAVAŠ 24. 7. 1959–28. 7. 2000.

Dvadeset pet godina, a kao da je bilo juče. U ćutanju, u snovima, u mislima trajemo. Neke rane nikad ne zarastu.

Tvoji najdraži: kćerka JELENA, sin IVAN i sestra VESNA ĆETKOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ

sa porodicom 1006

HAJDANA BOŽOVIĆ rođena TOVJANIN

Porodica BOŽOVIĆ 1011 IN MEMORIAM

GOJKO ANDRIĆ 2015–2025.

Mili moj tata, deset godina je prošlo od kadа si otišao na neko drugo mjesto. Ostale su uspomene i sjećanja koja ne blijede.

SANJA

MIKIJU

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: I. br. 1732/24.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, Arsenija Boljevića 2A, koju zastupaju Maja Čvorović, Petar Minić, Zoran Radunović Perko Keković, advokati iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Marović Dušan iz Bara, Jovana Tomaševića br. 22, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 212/24 od 07.08.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.07.2025. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Marović Dušan iz Bara, Jovana Tomaševića br. 22, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 212/24 od 07.08.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zapisnika sa izlaska na lice mjesta od 16.07.2025. godinhe i nalaza vještaka poljoprivredne i geodetske struke od 18.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.07.2025. godine.

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

NOVO IZDANJE

Tvrđave

Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA

ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT

U PRODAJI

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E

DO Ć I NE Ć E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutpušaka kihčustani prvih od istorije: crnogorske ke do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.