Dnevni list POBJEDA 30.07.2025

Page 1


Srijeda, 30. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21419 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Rijetke reakcije na prvi premijerski sat nakon četiri mjeseca

Bešić: Izvršna vlast može postati servis

UNESCO ILI BETON

Građani Kotora ogorčeni zbog izjave ministra Slavena Radunovića da bi najbolje bilo organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li žele da Kotor ostane na listi UNESCO

Da li je Boka sljedeća žrtva betonizacije?

Bio sam iznenađen kada sam vidio da se on pojavio makar zički u parlamentu na premijerskom satu. Taj stav je samo nastavak njegove prakse gaženja Poslovnika Skupštine i unižavanja parlamenta – rekao je Nikola Zirojević

Stav ministra pokazuje duboko nerazumijevanje značenja kulturne baštine koja ne pripada samo lokalnoj zajednici već cijelom čovječanstvu ili pak namjerno uništavanje zarad interesa nekolicine – rekla je građanska aktivistkinja Daliborka Pavićević

U civilizovanom svijetu univerzalne vrijednosti čovječanstva su zakon koji važi za sve države svijeta. Prijedlog da se referendumom obesmisli UNESCO status Kotora i Boke najbolje govori o predlagaču –kazao je advokat Boško Grgurević STR. 12. i 13.

Na skupštinskom matičnom odboru polemisalo se o ponuđenom zakonu o zdravstvenoj zaštiti, članovi jednoglasno podržali novine

Ljekari ne smiju da prime novac ili dragocjenosti, propisaće gdje mogu dopunski da rade

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je propisom regulisana veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika. Precizno će odrediti u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom rješenja i uvidom u stanje na terenu sprovoditi kaznenu proceduru

Nastavlja se saga oko izbora i smjene direktora Eko-fonda Draška Boljevića

Ministar Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana borda

Ćulafić je rekao da su tri člana odbora direktora Eko-fonda nezakonito odlučila da smijene direktora Boljevića, a za njegovog nasljednika predlože Konatara. To, kaže, nijesu mogli da urade jer više nemaju mandat. Riječ je o, kako je naveo, Svetlani Drobnjak, Andriji Vučekoviću i Miloju Šundiću STR. 5.

Nadležni organi deset mjeseci zanemarivali upozorenja, tek nakon potapanja krenuli u akciju

Uklanjanje potopljenog bungalova je započelo u ponedjeljak popodne, obavijestili su Pobjedu mještani iz okoline Skadarskog jezera. Međutim, juče oko 15 časova, očevici su redakciji poslali snimak na kojem se vidi da bungalov i dalje slobodno pluta po Skadarskom jezeru, odnosno u jednom od kanala od Karuča prema samom jezeru

STR. 7.

Damjan Ćulafić

Kraj mandata bivše direktorice zaustavio novi postupak Savjeta ASK

Radulović: Perović može tražiti naknadu štete zbog razrješenja

PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije riješila je juče višemjesečni turbulentni odnos sa svojom nekadašnjom direktoricom Jelenom Perović. No, to ne znači da će on biti okončan na zadovoljavajući način, advokat Veselin Radulović ukazuje kako bivša direktorica sada ima mogućnost da zatraži nadoknadu onoga za što je uskraćena od avgusta prošle godine.

Naime, Savjet ove institucije juče je odlučio da obustavi postupak kojim je trebalo da se odrede o angažmanu Perović, s ozbirom na to da je njen mandat zvanično okončan prošlog petka.

- Na današnjoj sjednici, Savjet Agencije je, glasovima svih prisutnih članova, donio zaključak o obustavi postupak donošenja odluke po ukidnim razlozima iz Presude Upravnog suda Crne Gore od 16. maja, iz razloga isteka mandata Jeleni Perović 25. jula 2025. godine – saopšteno je iz ove institucije nakon održanog sastanka.

Na jučerašnjem dnevnom redu zvanično je bilo najavljeno samo donošenje odluke u vezi sa presudom Upravnog suda od 16. maja kojom je osporen postupak razrješenja Perović 15. avgusta prošle godine, te ASK-u naloženo da proceduru sprovede ponovo, i u cjelosti. Inače, o istom predmetu Savjet ASK trebalo je da raspravlja 23. jula, ali tog dana nije bilo kvoruma za rad.

ŽALBA

Nikako nije dobro što je taj postupak obustavljen jer to sada nameće i obavezu Agenciji da nadoknadi svu onu štetu koju je Perović pretrpjela zbog toga što je uopšte pokrenut postupak i ona bila razriješena, naveo je sagovornik Pobjede

Savjet ASK u petak bira novog predsjednika

Savjet ASK nastavlja svoj rad već u petak, kada će održati čak dvije sjednice. Na prvoj će, između ostalog, izmijeniti jedan od osnovnih aktova te institucije, Poslovnik o radu Savjeta. Na drugom bi, pak, trebalo da budu izabrani novi predsjednik Savjeta ASK i njegov zamjenik. Trenutno pomenute funkcije na čelu tog tijela obavljaju Pavle Ćupić, odnosno Mladen Tomović, dok su članice još Aleksandra Vukašinović, Slavica Mirković i Dragana Šuković

zora, sami postupak razrješenja i donošenje odluke bili su „bez prethodnog upoznavanja tužilje Perović“, pa je cijela procedura morala biti ponovo sprovedena.

Kako je ova presuda u stvari vratila Perović na posao, ona je početkom juna svakodnevno dolazila u prostorije Agencije u pratnji branioca Nikole Martinovića, te pokušavala da uđe u direktorski kabinet. Kompromisno rješenje bila je ponuda Savjeta ASK da se lično izjasni na razloge na osnovu kojih je razriješena prije deset mjeseci, na što je Perović zatražila usmenu raspravu, koja je i održana 24. juna bez prisustva javnosti.

tovano 15. avgusta 2024. godine, kada je ona jednoglasno razriješena.

ODLUKA

No, ASK i njegov Savjet su se „pritajili“ još koji dan, očigledno kako bi bili sigurni da imaju sve argumente u svojim rukama. Naime, sačekali su da prođe 25. jul kada je i zvanično okončan mandat Perović na čelnom mjestu ASK.

postupak i ona bila razriješena – istakao je on. Kako je precizirao, ona je bila udaljena sa funkcije za što „nije postojao valjan pravni osnov“, jer je prvobitnu odluku o razrješenju poništio Upravni sud. Takođe, Savjet ASK nije donio nikakvu novu odluku kojom bi se eventualno opravdalo razrješenje iz jula prošle godine. Kada je riječ o višednevnoj „opsadi“ ASK početkom juna, tokom koje je Perović u pratnji Martinovića pokušala da uđe u direktorski kabinet, Radulović smatra da to teško može biti razlog za bilo kakvu prijavu ASK protiv njih dvoje.

PODGORICA – Ponašanjem tokom proteklog premijerskog sata, predsjednik Vlade Milojko Spajić obesmišljava ulogu Skupštine i šalje građanima poruku da institucije služe samo za formalno ispunjavanje procedura, dok je suštinski dijalog sa javnošću i opozicijom sveden na minimum.

To je za Pobjedu kazala građanska aktivistkinja Milena Bešić komentarišući prvi dolazak čelnika izvršne vlasti nakon četiri mjeseca na plenum, pred demokratski izabrane predstavnike građana Crne Gore.

PREMIJER NA SAT

Ponedjeljak u Skupštini protekao je u znaku Spajićevih stavova koji se teško mogu, ili ne mnogu nikako, opravdati u državi koja pretenduje da za samo godinu i po zatvori sva poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji. To znači - i ona koja se direktno odnose na demokratiju i najviše institucije jedne zemlje.

Naime, u svom prvom pojavljivanju nakon 26. marta, premijer je odbio da odgovara na pitanja poslanika.

Tim povodom advokat Veselin Radulović za Pobjedu navodi kako su sada očiglednije namjere Savjeta Agencije. - Savjet je sačekao da Perović istekne mandat i na taj način su izbjegli da donesu meritornu odluku u postupku koju su pokrenuli zbog ranijeg razrješenja. Nikako nije dobro što je taj postupak obustav-

- Vidjeli smo svi o čemu se radilo: advokat je sa svojom klijenticom došao, nakon odluke Upravnog suda, i tražio da joj se omogući pristup, što mislim da je Agencija bila dužna da uradi. Ne vidim razlog zašto to nijesu uradili i zašto su pravili jednu vrstu - mogu slobodno reći - cirkusa od svega toga – naveo je Radulović u razgovoru za Pobjedu. S obzirom na ovakvo „finale“ odnosa ASK i njene nekadašnje direktorice, postavlja se pitanje može li Perović sada preko suda tražiti naknadu svega za što je ostala uskraćena proteklih 11 mjeseci.

PODGORICA – Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u potpunosti je usaglašen sa preporukama partnerskih službi, svih nadležnih državnih institucija i Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, čije su sugestije inkorporirane u zakonski tekst.

To je juče, tokom rasprave o predloženom zakonu pred Odborom za bezbjednost i odbranu, saopštila predstavnica ANB-a Sanja Raičević, ističući da je ta bezbjednosna institucija na izradi zakona radila gotovo pet godina i u saradnji sa svim partnerskim službama iz EU i NATO.

Nakon što joj je upućen zapisnik s tog saslušanja, Savjet je bio u obavezi da sačeka njene eventualne prigovore, ali oni nijesu stigli do sjednice 17. jula. To je, po njima, bio valjani razlog da nastave sa procedurom novog razrješenja Perović, a u skladu sa svime što

Podsjećamo, ASK je krajem maja ozvaničila da joj je iz Upravnog suda stigla presuda kojom se usvaja žalba Perović povodom njenog razrješenja. Time je ujedno poništena ta odluka koju je Savjet agencije donio 15. avgusta 2024. godine, uz obrazloženje da „tužilji nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razriješena dužnosti direktorice ASK“. Iako sud nije osporio razloge razrješenja koji su bili posljedica inspekcijskog nad-

Veselin Radulović

- Neophodno je bilo da se u zakonu, koji je star 20 godina, barem bezbjednosne prijetnje i rizici tretiraju na drugačiji način. Rukovodili smo se principom da dobijemo mišljenje stranih partnera – rekla je Raičević. Kada je riječ o primjeni mjera tajnog nadzora, ona tvrdi da su izuzetno male promjene napravljene u dijelu koji se

odnosi na ovlašćenja direktora ANB-a. - Za veći dio predloženih mjera isključiva je nadležnost predsjednika Vrhovnog suda ili Vijeća sudija. Direktor može, ali u izuzetno hitnim situacijama i razlozima opravdanosti kada odlaganje mjere može da onemogući postizanje cilja, da pokrene primjenu mjere. To je izuzetak, a ne pravilo i

doknadi svu onu pjela zbog

je konstaljen, jer to sada, naravno, nameće i obavezu Agenciji da narović pretrtoga što je uopkrenut

šte po-

- To je sada u volji gospođe Perović i ona, naravno, može pokrenuti te postupke. Radi se o klasičnom parničnom postupku, koji bi ona morala pokrenuti kako bi zatražila naknadu štete. Ona će to vjerovatno uraditi. Vidjećemo i kakav će biti odnos nje i njenog punomoćnika i prema jučerašnjoj odluci kojom je obustavljen sami postupak. Smatram da je ovakvom odlukom ASK dao osnovu da Perović traži naknadu štete koju je pretrpjela zbog udaljenja sa funkcije na kojoj je bila – zaključio je Radulović za naš list. K. JERKOV

- Ja sam tu za vas i biću danas koliko god treba sati da saslušam vaše izjave. Danas neću odgovarati na vaša pitanja. Saslušaću iz klupe sve, strpljivo i do kraja. Dajem vam prostor da javnosti pokažete sve što znate i umijete, da nam sve razjasnite što do sada nijesmo znali. Što god danas vi budete rekli, sa strpljenjem ćemo vas saslušati i razumjeti vašu anksioznost – rekao je Spajić. Time je izazvao lavinu komentara opozicije, koja je premijerski sat pretvorila u (ne)demokratski skandal. Pominjali su se dostojanstvo Skupštine, saradnja opozicije s vlašću kako bi se realizovalo sve ono na čemu su evropski zvaničnici insistirali protekle dvije godine, uključujući popis, izborno zakonodavstvo i druge akte potvrđene IBAR-om. Uz to, predsjednik DPS-a Danijel Živković ocijenio je kako Spajić „pokazuje svoje pravo lice pred crnogorskom javnošću“, i poručio mu da će, nakon kon-

Pred Odborom za bezbjednost i odbranu održana rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna

taj se izuzetak mora obrazložiti većoj sudskoj instanci, od koje treba da se dobije saglasnost u roku od 48 sati. Ukoliko se u tom roku ne obezbijedi saglasnost Vijeća sudija i predsjednika Vrhovnog suda, kompletan materijal i podaci koji se dobiju tom mjerom se uništavaju. Evidencije se ne brišu, one ostaju – kazala je Raičević.

Ona je dodala i da je ANB „najkontrolisaniji organ u sistemu bezbjednosti EU i NATO saveza“. Kada je riječ o nadzoru nad međunarodnim telekomunikacionim mrežama, Raičević napominje da sve partnerske službe te mjere odobravaju upravo na zahtjev direktora službe, a nijedna na zahtjev suda.

- A znate li iz kog razloga? Imali smo situaciju da nam NATO partneri traže podatke o teroristi koji se dva sata nalazi na aerodromu Crne Gore u tranzitu. Smatrate li da direktor ANB-a u roku od dva sata može obezbijediti saglasnost suda. On će otići iz Crne Gore, a mi se nećemo pokazati kao adekvatni partneri. Postoji mogućnost i da u tom perio-

Sa sjednice Savjeta

Bešić: Izvršna vlast može postati servis za političke kalkulacije i interese drugih centara moći

Selektivan pristup nije samo presedan, već i opasan signal za funkcionisanje institucija i odnose između grana vlasti. Parlamentarna kontrola nije „dobrovoljna“ opcija, već osnov svake odgovorne vlasti. Ovakvim ponašanjem premijer obesmišljava ulogu Skupštine i šalje građanima poruku da institucije služe samo za formalno ispunjavanje procedura, smatra Bešić

struktivne saradnje opozicije, sada „vidjeti kakvi će problemi nastupiti“.

SUŠTINA DEMOKRATIJE

litičkoj kulturi, najavio da će odgovarati isključivo opoziciji - iako je ustavna i politička obaveza svakog premijera da bude odgovoran pred svim poslanicima – podsjetila je ona. Uz to je ukazala da se to odnosi na predstavnike svih partija u parlamentu.

- Takav selektivan pristup nije samo presedan, već i opasan signal za funkcionisanje institucija i odnose između grana vlasti. Parlamentarna kontrola nije „dobrovoljna“ opcija, već osnov svake odgovorne vlasti. Ovakvim ponašanjem premijer obesmišljava ulogu Skupštine i šalje građanima poruku da institucije služe samo za formalno ispunjavanje procedura – dodala je ona. Takođe je navela da je, na taj način, dijalog sa javnošću i opozicijom suštinski sveden na minimum.

S obzirom na to da naša konstruktivnost nailazi na takav odgovor predsjednika Vlade i parlamentarne većine, i mi ćemo se prema tome adekvatno odrediti, najavio je Zirojević

poruka da su ovakve prakse postale prihvatljive u političkom životu. Ako ovakva praksa ignorisanja parlamentarnih obaveza postane pravilo, to ne vodi samo urušavanju parlamentarizma i podjele vlasti, već i daljem slabljenju autoriteta same izvršne vlasti, koja umjesto odgovornog vođenja države, postaje servis za političke kalkulacije i interese drugih centara moći – zaključila je Bešić

REAKCIJA OPOZICIJE

Komentar na posljednji porazni susret parlamentaraca sa premijerom zatražili smo i od predstavnika opozicije, ali većina nije bila raspoložena da iskaže svoj stav. No, Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata iz političke platforme Evropski savez, najavio je u izjavi za Pobjedu da će reakcija na taj dan, ipak, biti. Za njega, stav premijera Spajića da neće odgovarati na pitanja poslanika nije bio nikakvo iznenađenje, naprotiv.

Za Milenu Bešić, stav premijera Spajića da ne odgovara na pitanja poslanika, i to nakon višemjesečnog ignorisanja parlamenta, krajnje je neodgovoran i „pokazuje duboko nerazumijevanje suštine demokratije“.

- Neozbiljnost i lična sujeta, od kašnjenja i izbjegavanja, do nedoličnog ponašanja tokom sjednice – uključujući podsmijeh i nepoštovanje čak i na dan žalosti – postali su prepoznatljiv stil njegovog odnosa prema svim institucijama. I to ne samo prema parlamentu, već i prema predsjedniku države Jakovu Milatoviću, gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, pa i sopstvenoj Vladi, čije se sjednice po pravilu sprovode telefonski ili elektronski – potcrtava sagovornica Pobjede. No, posljednji premijerski sat ukazuje i na nedostatak reakcija tamo gdje se one, prije svega, očekuju.

- Ja sam, štoviše, bio iznenađen kada sam vidio da se on pojavio makar fizički u parlamentu na premijerskom satu. Taj stav premijera je samo nastavak njegove prakse gaženja Poslovnika Skupštine i unižavanja parlamenta. Odnosnoparlamentarne većine, onih poslanica i poslanika koji su ga birali – naveo je on.

- Iako je premijer mislio da je duhovito da na taj način postupa, čini mi se da je dobio jedan politički šamar od poslanika opozicije, nakon čega se povukao, malo „spustio loptu“, izvinjavao se govoreći da nikoga nije mislio da uvrijedi – smatra je Zirojević.

- Posebno je apsurdno to što je, protivno svakoj parlamentarnoj praksi i elementarnoj po-

- Još je poraznije što izostaje dovoljno snažna i zajednička reakcija opozicije, čime se dodatno slabe mehanizmi demokratske kontrole i šalje

Dalje je dodao kako opozicija na taj način ne može biti omalovažena, jer oni nijesu ni izabrali Spajića za predsjednika Vlade.

Pa, ipak, ovakvo ponašanje neće biti „zaboravljeno“.

- Sasvim je jasno; mi nijesmo djeca, mi nijesmo ni neozbiljni ljudi. Tim nekim, narodski rečeno, „seljačkim forama“

premijer sa nama neće moći da funkcioniše. I svakako će platiti političku cijenu onoga što je uradio u parlamentu, imajući u vidu da je opozicija do sada bila u potpunosti konstruktivna kada su glavne državne politike u pitanju. S obzirom na to da naša konstruktivnost nailazi na takav odgovor predsjednika vlade i parlamentarne većine, i mi ćemo se prema tome adekvatno odrediti – najavio je poslanik SD. Kristina JERKOV

o Agenciji za nacionalnu bezbjednost

du boravka na teritoriji Crne Gore izvede određeni teroristički napad. To su izuzetne situacije – navela je Raičević, naglašavajući da u sistemu bezbjednosti, pravo pojedinca ne smije biti iznad bezbjednosti države.

On je navela da su se na izuzeće od javnih nabavki pozvali na zahtjev partnerskih službi jer su, kako je objasnila, u nji-

hovim zakonima tajne službe izuzete iz sistema javnih nabavki. Raičević je pojasnila da su se prilikom izrade ovog prijedloga zakona najviše koristili iskustvima hrvatske i slovenačke službe. Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević zahtijevala je da se Prijedlog zakona povuče iz

procedure, uputi na javnu raspravu i da Vlada, kako je rekla, pokaže demokratski kapacitet koji se od nje očekuje. - Ova rasprava na Odboru ne može da zamijeni javnu raspravu. Evropski sud za ljudska prava je prije više od 40 godina rekao da tamo gdje izvršna vlast sprovodi ovlašćenja u tajnosti, postoji ogroman rizik od zloupotreba. Ovim pri-

jedlogom zakona se snižavaju garancije zaštite prava na privatnost koje su postojale u zakonu iz 2015. godine. Mi smo razočarani jer su i Ministarstvo pravde i Sekretarijat za zakonodavstvo dali zeleno svjetlo na ovakav prijedlog zakona –rekla je Gorjanc-Prelević. Da rasprava na Odboru ne može da zamijeni stručnu raspravu naglasila je i predstavnica Instituta alternativa Dragana Jaćimović - Voljela bih da znam koje su to zemlje čija je praksa da se može zapošljavati bez javnog oglašavanja. Voljela bih da vidimo gdje je NATO tražio da se ANB nabavke izuzmu iz si-

stema javnih nabavki. I kada govorimo o uporednoj praksi, recite nam koje su to zemlje. Ako ovo usvojimo, mislite li da će direktor ANB sam sebe da obaveže da izvještava Ministarstvo finansija ako nigdje ne postoji član koji ga na to obavezuje. Ukoliko se usvoji ovaj prijedlog, sjutra ćemo to isto MUP da traži, pa Ministarstvo odbrane - upozorila je Jaćimović. Ministar pravde Bojan Božović predložio je potom određene amandmane iz razloga da, kako je rekao, niko ne bi stekao utisak da stvaraju instituciju sa faraonskim ovlašćenjima.

- Predlažemo da nadzor nad elektronskim komunikacijama i pregled IKT ne bude u nadležnosti direktora, već Vrhovnog suda. Formulisaćemo amandman sa vašim sugestijama i sugestijama Komiteta za ljudska prava – naveo je Božović. Reagujući na to, Gorjanc-Prelević je predložila da se Prijedlog zakona povuče iz procedure do septembra. Predsjedavajući Odborom Miodrag Laković zaključio je raspravu tvrdnjom da je Vlada u vezi sa ovim prijedlogom zakona kontaktirala sa Evropskom komisijom i Delegacijom EU u Crnoj Gori. Đ. Ć.

Milena Bešić
Nikola Zirojević

Poslanici raspravljali o prijedlogu zakona o legalizaciji bespravnih objekata

Diskriminacija prema onima koji su čekali građevinske

dozvole

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović ocijenio je da su razne vlade, uključujući i ovu, razmazile bespravne graditelje, te da su se decenijama time kupovali socijalni mir i glasovi

PODGORICA – Svi znamo

da je ovo na neki način amnestija onih koji su bespravno gradili i diskriminacija prema onima koji su čekali dozvole i radili sve kako je država od njih tražila. Imamo problem, a problem mora da se riješi. Ja sam došao da rješavam problem, a ne da ih pravim, a 120-130.000 nelegalnih objekata je veliki problem za državu – saopštio je juče ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović tokom rasprave o prijed-

logu zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Ocijenio je da su razne vlade, uključujući i ovu razmazile bespravne graditelje. Decenijama su se time kupovali socijalni mir i glasovi. - Nemojte da iko u političke svrhe sutra zloupotrebljava kad ovaj ministar ili neki predsjednik opštine naloži rušenje objekta, da ne bude „mi vam to nismo radili“ nego da bude jasno da je država donijela odluku i da više neće dozvoliti nelegalnu izgradnju – kazao je Radunović, naglašavajući i da će ubuduće krivično od-

Kreditna podrška od Svjetske banke za modernizaciju digitalne platne infrastrukture

Crnoj Gori odobren zajam od osam miliona

PODGORICA - Odbor

izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je juče Crnoj Gori zajam od osam miliona eura za modernizaciju digitalne platne infrastrukture, proširenje pristupa digitalnim finansijskim uslugama za građane i kompanije, te smanjenje troškova domaćih i međunarodnih transakcija.

- Projekat modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima /Target Instant Payment Settlement Clone Project/ Projekat TIPS klon – omogućiće uvođenje brzih, gotovo trenutnih digitalnih transakcija, čime će finansijske usluge postati dostupnije i rasprostranjenije

govarati oni koji omoguće priključenje nelegalnog objekta na vodovodni i elektrosistem. Radunović je ukazao da na osnovu prethodnog zakona o legalizaciji nije mnogo učinjeno, jer su nedostajali planovi generalne regulacije. Tako je od 62.495 zahtjeva, legalizovano samo 3.589 objekata. Očekuje da bi po osnovu legalizacije u narednih pet godina, na koliko je oročen ovaj zakon, država trebalo da prihoduje najmanje 300 miliona eura. Biće prihvaćen amandman, naveo je Radunović, kojim se predviđa da opštine na sjeveru umjesto 80 odsto, kako je sa ostalim opštinama, prihoduju kompletan iznos od legalizacije. Država će od ostalih opština uzimati 20 odsto prihoda. Tako će, prema ovom zakonu, svi koji imaju bespravne objekte koji ne ugrožavaju javni interes, moći da ih legalizuju uz mogućnost umanjenja iznosa ako plaćaju odjednom ili na rate. Ovim poslom će se baviti opštine za objekte ispod 500 kvadrata i Uprava za legalizaciju čije je formiranje predviđeno ovim zakonom za veće objekte. Radunović je najavio da su za bespravno podignute hotele odredili ozbiljne iznose za urbanu sanaciju. Satelitsko snimanje teritorije Crne Gore je završeno i taj snimak će biti reper za sva buduća snimanja, odnosno sva izgradnja koja se konstatuje u budućnosti, a koja nema adekvatnu dozvolu, biće zaustavljena, a objekat će biti srušen. Nađa Laković (PES) je ocijenila da ne bi smjeli legalizovati objekte izgrađene na državnom zemljištu i na obali mora, dodajući da ovaj zakon mora poslati poruku da država neće nagrađivati kriminal i bezakonje. Nikola Milović (DPS) je naglasio da se mora voditi računa o tome da je neko bespravno gradio iz nužde, a neko radi sticanja profita, tvrdeći da je više ovih drugih. M. Lk.

Direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan Šaoćing Ju, rekla je da moderni platni sistemi mogu znatno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti konkurentnost crnogorskih kompanija.

DRI kontrolisala realizaciju preporuka iz

Završili pola obaveza novi rok do kraja

Revizori su utvrdili da je Pošta, od 12 preporuka od početka godine, realizovala šest, tri nije, dok su preostale tri djelimično realizovane odnosno u fazi su realizacije

PODGORICA – Pošta

Crne Gore je realizovala polovinu preporuka koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala u reviziji finansija i poslovanja u 2023. godini koja je rezultirala negativnim odnosno uslovnim mišljenjem.

Revizori su utvrdili da je Pošta, od 12 preporuka od početka godine, realizovala šest preporuka, tri nije, dok su preostale tri djelimično realizovane odnosno u fazi realizacije. - Društvo nije realizovalo preporuke koje se odnose na sravnjenje potraživanja i obaveza, procjenu vrijednosti imovine, uspostavljanje kontrole kod upravljanja gotovinom i pridržavanje odredbi Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru. Društvo je djelimično realizovalo preporuke koje se odnose na oblast javnih nabavki, dok se

Reakcije Grupacije priređivača igara na sreću na amandman poslanika

Biće onemogućeno zakonito poslovanje

- navodi se u saopštenju SB. Modernizacijom platne infrastrukture i smanjenjem troškova transakcija u ekonomiji koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnih novčanih priliva, očekuje se da će korišćenje digitalnih plaćanja u Crnoj Gori porasti za trećinu do 2030. godine, s ciljem da obuhvati dodatnih 110.000 korisnika, među kojima je 70.000 žena.

- Posebna pažnja biće posvećena i približno 15 odsto stanovništva koje je i dalje izvan formalnog finansijskog sistema – bez transakcijskih računa i digitalnih instrumenata plaćanja – što ih čini finansijski ranjivijima na krađu i gubitke, ali i ograničava pristup kreditima - navodi se u saopštenju.

- Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana -navela je Ju.

Projekat će, kako se dodaje, pomoći Crnoj Gori da usvoji TIPS klon rješenje koje je razvila Banka Italije uz podršku Eurosistema, čime će se obezbijediti kompatibilnost sa panevropskim sistemima brzih plaćanja i ubrzati finansijska integracija zemlje sa Evropskom unijom.

- Ova inicijativa dio je šireg angažmana Svjetske banke na modernizaciji finansijskog sektora Zapadnog Balkana i usklađena je sa Okvirom partnerstva sa Crnom Gorom za period od ove do 2029. godine, koji daje prioritet konkurentnosti, regionalnoj saradnji i održivom rastuzaključuje se u saopštenju. R. E.

PODGORICA - Grupacija priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG) izražava ozbiljnu zabrinutost zbog amandmana na Prijedlog zakona o igrama na sreću koji je prihvaćen na skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a kojim se predviđa dodatno ograničenje u pogledu udaljenosti objekata za igre na sreću i u odnosu na predškolske ustanove, kako javne, tako i privatne.

Predloženim zakonom objekti u kojima se priređuju igre na sreću moraće biti udaljeni najmanje 150 metara od svih obrazovno-vaspitnih ustanova, uključujući škole i domove za đake, dok su amandmanom poslanici PES-a Seid Hadžić i Tonći Janović predložili da se ta odredba proširi i na vrtiće. - Iako poštujemo namjeru predlagača da doprinese zaštiti djece, smatramo da predložena mjera neće imati stvarni

preventivni efekat, već će dovesti do nesrazmjernih negativnih posljedica. U urbanim sredinama gotovo da ne postoji lokacija na kojoj se ne nalazi neki oblik predškolske ustanove, često registrovane u stanovima, poslovnim prostorima ili objektima bez jasnih kriterijuma. Time se, de facto, potpuno onemogućava zakonito poslovanje priređivača na velikom broju postojećih i po-

tencijalnih lokacija – ističe se u saopštenju.

Iz Grupacije upozoravaju da ovakva odredba otvara prostor za zloupotrebe, uključujući vještačko osnivanje vrtića radi sprečavanja ili onemogućavanja rada postojećih objekata za igre na sreću. Time se, kako se navodi, narušava pravna sigurnost, podstiče nelojalna konkurencija i ugrožava temeljno pravo na slobodno preduzetništvo.

Zgrada Pošte Crne Gore pobjeda
Slaven Radunović sa saradnicima
Predstavnici Grupacija priređivača igara

obaveza i dobili januara

preporuka koja je data u cilju identifikacije nepokretnosti i utvrđivanja prava svojine na nepokretnostima evidentiranim u knjigovodstvu društva na podračunima, nalazi u fazi realizacije - navodi se u izvještaju DRI koja je Pošti dala rok do kraja januara iduće godine da dostavi novi izvještaj o preostalim preporukama. Inicijalnom revizijom je utvrđeno da je od 75 ugovora o radu na neodređeno, njih 70 zaključeno bez javnog oglašavanja i sa nepotpunom dokumentacijom.

Na kraju 2023. godine u Pošti je bilo zaposleno 984 lica, od kojih samo trojica na određeno, svi ostali na neodređeno. Sistematizacijom iz juna 2022. godine predviđeno je 309 radnih mjesta sa 1.291 izvršiocem. Za plate i naknade je te godine umjesto, planiranih 11,4 miliona eura, potrošeno više od 13 miliona, zbog, kako se navodi u izvještaju, povećanja broja zaposlenih. Na to je, kako ukazuju revizori, uticao i angažman 244 lica preko Agencije za ustupanje, što je Poštu u bruto iznosu koštalo više od dva miliona eura. Agencija Nice Job iz Podgorice koja je izabrana bez tendera, za svoju uslugu naplatila je proviziju 51.200 eura.

Tokom 2023. godine rukovodeću funkciju obavljao je kadar Demokrata Dragan Tufegdžić koji se polovinom godine povukao i mjesto prepustio i dalje aktuelnom direktoru Josipu Đuraškoviću Revizori su utvrdili da se u Pošti izbjegavala primjena Zakona o javnim nabavkama dijeljenjem predmeta nabavki, pa je bez odgovarajućeg postupka potrošeno preko 221.300 eura za namještaj, održavanje softvera, osiguranje i adaptaciju objekta. Utvrđeno je i da Pošta nema dokaze o pravu svojine na imovini vrijednoj skoro 835.500 eura te da su prilikom obračuna odloženih poreskih obaveza umjesto stope 13,94 odsto koristili stopu poreza na dobit od deset odsto, čime su ove obaveze, umjesto u iznosu od 630.000 eura, prikazane na iznos od 406.400 eura. Ova državna kompanija je tokom 2023. godine premašila plan prihoda za 17 odsto koji su dostili iznos od 21,1 milion eura. Prema podacima iz izvještaja, dug prema Pošti je bio preko četiri miliona eura, od čega su najveći dio od tri miliona dugovali Ministarstvo rada, državne firme i opštine. M. LEKOVIĆ

PES-a na Prijedlog zakona o igrama na sreću

- Najveću cijenu ovakvih mjera platiće radnici zaposleni kod priređivača i lokalne zajednice. Ukoliko se ovakav amandman usvoji, biće onemogućeno poslovanje na većini lokacija u Crnoj Gori, što će neminovno dovesti do zatvaranja objekata i gubitka na hiljade radnih mjesta – upozorili su predstavnici Grupacija priređivača igara na sreću. Dodaje se da sektor igara na sreću zapošljava znatan broj ljudi u svim krajevima države, od administracije i operatera, do obezbjeđenja i održavanja. - Pored socijalnih posljedica, država će ostati bez stabilnog i značajnog prihoda od koncesionih naknada i poreza koje priređivači redovno izmiruju. Negativan efekat na planirani budžet se procjenjuje između 13 i 15 miliona eura godišnje – kaže se u saopštenju i dodaje da će takođe priređivači kao legitimni učesnici u privrednom ambijentu Crne Gore moraju zaštititi svoja prava što će rezultirati dodatnim finansijskim gubicima kada je u pitanju budžet Crne Gore ,,jer u pitanju nijesu mjere koje su analizirane i adekvatno isplanirane“.

- Istovremeno, nema nijednog zvaničnog, metodološki

Vlada

PODGORICA - Vlada i

kompanije Bechtel i Enka potpisali su juče Memorandum o razumijevanju, sa ciljem unapređenja infrastrukture i jačanja ekonomskog položaja zemlje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

utemeljenog istraživanja koje bi ukazivalo da maloljetnici, a naročito djeca uzrasta do šest godina, predstavljaju ciljno ugroženu grupu u kontekstu igara na sreću. Zakon već jasno zabranjuje prisustvo maloljetnih lica u ovim objektima, a priređivači primjenjuju tehničke i organizacione mjere koje tu zabranu efektivno sprovode u praksi. Stoga je posebno zabrinjavajuće što poslanici, koji su razmatrali ovaj konkretan amandman, nijesu nijedno pitanje postavili u pravcu postojanja analiza koje su navele na njegovo predlaganje ili potencijalnih posljedica koje može proizvesti njegovo usvajanje, posebno u kontekstu radnih mjesta u poslovnicama priređivača – navodi se u saopštenju.

Iz Grupacije su pozvali Skupštinu da ne usvaja normativna rješenja koja, iako možda proizilaze iz dobre namjere, imaju potencijal da proizvedu ozbiljne negativne ekonomske i pravne posljedice. Umjesto simboličnih mjera koje ne daju konkretne rezultate, podržavamo efikasne oblike prevencije i edukacije, uz poštovanje principa proporcionalnosti i pravne sigurnosti. S. P.

- Crna Gora i SAD nastavljaju da jačaju ekonomsku saradnju, a Memorandum o razumijevanju sa kompanijom Bechtel i Enka doprinijeće unapređenju infrastrukture kroz intenziviranje odnosa na liniji Sporazuma o razumijevanju o ekonomskoj saradnji zaključenog sa SAD 21. oktobra prošle godine - navodi se u saopštenju. Memorandum o razumijevanju, uz prisustvo američke ambasadorke u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, potpisali su premijer Milojko Spajić, regionalni predsjednik Bechtela za Evropu, Bliski istok i Afriku Džastin Siberel i član Izvršnog odbora firme Enka Ozger Inal Spajić je nakon potpisivanja kazao da su dugo sanjali razvoj infrastrukture u Crnij Gori, govorili o tome kako bi bilo lijepo da imamo auto-puteve do mora i sjevera, do svih prirodnih ljepota koje imamo. - Taj višedecenijski san neće biti samo san, već postaje realnost. Naši strateški američki partneri su spremni da pomognu na tom putu i poslali su svoje najbolje inženjerske i građevisnke kompanije da budu dio uspješnog razvoja Crne Gore, zajedničkog uspjeha Crne Gore i SAD - rekao je Spajić. Prema njegovim riječima, to je logičan korak nakon Memoranduma koji su potpisali sa SAD u oktobru prošle godine i koji neće ostati mrtvo slovo na papiru, već će biti dokument na kojem će se bazirati naredne decenije ekonomske

Nastavlja

Spajić: Američki partneri spremni su da nam pomognu da imamo autoputeve do mora i sjevera

saradnje dvije države. Memorandum je nastao kao plod kontinuirane partnerske saradnje, pod pokroviteljstvom Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga. Rajzing Rajnke je istakla da Memorandum o razumijevanju predstavlja zajedničku viziju ekonomskog rasta, regionalne povezanosti i saradnje. - Sporazum naglašava posvećenost Crne Gore unapređenju infrastrukture koja će otvoriti nove mogućnosti za njene građane, američke kompanije i širi zapadni Balkan. Sporazum je takođe dodatni

dokaz da saradnja između naše dvije zemlje, formalizovana prošle godine u Vašingtonu tokom našeg bilateralnog ekonomskog dijaloga, nastavlja da donosi plodove - navela je Rajzing Rajnke Ona je dodala da su SAD ponosne što podržavaju Crnu Goru u preduzimanju važne integrativne uloge u regionu. Siberel je naglasio oduševljenje zbog potencijalne saradnje s crnogorskom vladom na strateškom regionalnom koridoru koji će uključivati saobraćajne, energetske i tehnološke projekte.

se saga oko izbora i smjene direktora Eko-fonda Ministar

podnio krivične

- Bechtel i Enka imaju snažan rekord uspjeha u izgradnji visokokvalitetnih infrastrukturnih koridora širom Balkana, koji su osvojili brojne nagrade kao priznanje za naše izvrsne mogućnosti u području zaštite životne sredine, upravljanja projektima i finansiranja - kazao je Siberel. Navedeno je da je ovo još jedan korak usmjeren na ubrzanje ekonomskog rasta Crne Gore kroz razvoj ključnih infrastrukturnih projekata, u skladu sa nacionalnim propisima i najvišim međunarodnim standardima. S. P.

PODGORICA - Višednevna saga oko izbora i smjene direktora Eko-fonda se nastavlja, a ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je Televiziji Vijesti da je podnio krivičnu prijavu protiv tri člana Odbora direktora Eko-fonda jer tvrdi da su, uprkos tome što im je prestao mandat, u arhivi zaveli odluku o smjeni Draška Boljevića i prijedlog za imenovanje Ljubiše Konatara za direktora Eko-fonda. Iz Odbora direktora, s druge strane, poručuju da su i dalje u mandatu i da su sve radili po zakonu.

Ćulafić tvrdi da su tri člana odbora direktora Eko-fonda nezakonito odlučila da smijene direktora Boljevića, a za njegovog nasljednika predlože Konatara. To, kaže, nijesu mogli da urade jer više nemaju mandat.

- Njima je mandat po dva osnova prestao, prije svega 16. jula kad je jedna članica Odbora direktora podnijela ostavku. Vlada je 17. jula usvojila izvještaj o poslovanju i finansijski iskaz Eko-fonda i to je tako-

đe shodno odluci o osnivanju Eko-fonda jedan od razloga zbog kojih Odboru direktora prestaje mandat. Ovo troje ljudi je naprosto odlučilo da krene putem pravnog puča – kazao je Ćulafić.

Riječ je o, kako je naveo, Svetlani Drobnjak, Andriji Vučekoviću i Miloju Šundiću Vučeković, s druge strane, za TV Vijesti tvrdi da im mandat još traje jer je članica koja je navodno najavila ostavku učestvovala na sjednici Odbora direktora na kojoj se odlučivalo o kandidatima koji su konkurisali za mjesto direktora Eko-fonda. Na računu ove kompanije trenutno ima 24 miliona eura. - Mandat Odboru direktora mogu prekinuti samo oni koji su mu taj mandat i dali odnosno u ovom slučaju Vlada – poručio je Vučeković. On pojašnjava da su bili dužni da raspišu konkurs, s obzirom na to da Boljeviću ističe direktorski mandat. Tvrdi da je od svih prijavljenih potpunu dokumentaciju imao Ljubiša Konatar, koji je bio na čelu Direktorata za inspekcijski nadzor tokom mandata nekadašnjeg ministra ekologije Ratka Mitrovića Vučeković je optužio pravnu službu Eko-fonda da ih je opstruirala da ovu odluku arhivski zavedu. S. P.

Sa potpisivanja Memoranduma
Damjan Ćulafić

PODGORICA – Zdravstveni radnici mogu da prime samo simbolične poklone vrijednosti do 50 eura, godišnji limit je sto eura, i jasno se zabranjuje primanje novca, dragocjenosti i hartija od vrijednosti. Etički komitet ili etičko tijelo zdravstvene ustanove baviće se izvještajima o potencijalnom primanju mita ili poklona.

Sve to je, pored ostalog, predviđeno predloženim zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji su juče jednoglasno podržali članovi skupštinskog odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Ministar zdravlja Vojislav Šimun je na sjednici rekao da se ovim aktom stvara zakonski okvir za borbu protiv korupcije unutar zdravstvenih ustanova.

- To je bio jedan od predmeta koji je opterećivao našu javnost – rekao je ministar. Šimun je precizirao da su kroz ponuđeni zakon definisali pojmove: sukob interesa, korupcija i privatni interes, te da sve to predstavlja osnov za identifikaciju i sankcionisanje neetičkog ponašanja. Tokom diskusije poslanici su pohvalili ponuđena rješenja i saopštili da se nadaju da će u praksi biti primjenljiva.

Kontrole ljeKara

Šimun je istakao da je propisom regulisana i veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika. Obrazložio je da ne treba da se zabranjuje nekome ta vrsta rada, jer kada bi tražili od zaposlenih da se izjasne da li će raditi privatno ili u javnom sektoru, kako je kazao, to bi moglo dovesti do odliva najkvalitetnijeg kadra koji je važan za eduka-

Na skupštinskom matičnom odboru polemisalo se o ponuđenom zakonu o zdravstvenoj

Ljekari ne smiju da prime novac ili dragocjenosti, propisaće mogu dopunski da rade

Ministar zdravlja Vojislav Šimun

kazao je da je propisom regulisana veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika. Precizno će odrediti u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom rješenja i uvidom u stanje na terenu sprovoditi kaznenu proceduru

ciju mlađih ljekara. Ministar je istakao da se taj resor odlučio za rješenje kojim će da se propiše kako treba da izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama. Naveo je da će se precizno navesti u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Šimun smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom tih rješenja i uvidom stanja na terenu sprovoditi kaznenu proceduru.

- Represivan zakon nije dobro rješenje – naveo je ministar Šimun. Ministar je na sjednici istakao da su unaprijedili okvir kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite, te da uvode eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. Objasnio je da očekuje da se na taj način mnogo bolje ,,utegne“ mreža zdravstvenih ustanova u pogledu standardizacije kvaliteta pruženih usluga. Kroz ponuđeni propis uveli su pojam – stručne greške, što podrazumijeva da ljekar koji se

ne bude pridržavao standarda i ako se ispostavi da je došlo do ozbiljnih posljedica po pacijenta, Ministarstvo će nakon kontrole dostavljati izvještaj Ljekarskoj komori koja onda pokreće postupak privremenog oduzimanja licence.

Više usluga u domoVima zdraVlja Šimun je ukazao i na novinu da se kroz norme akta jača primarna zdravstvena zaštita, odnosno domovi zdravlja u kojima će se uvesti nove usluge - dermatovenerologije, fizikalne medicine, palijativne njege, a sve kako bi se smanjile liste čekanja. Poslanici su tokom diskusije komentarisali da veliki broj osnovnih usluga, čak i više od 80 posto pacijenti mogu da dobiju u domovima zdravlja, te da nema potrebe da idu u Klinički centar gdje se prave liste čekanja.

Oštra reakcija Sindikata prosvjete Crne Gore nakon što je izvršna vlast podnijela inicijativu Ustavnom sudu da se ocijeni ustavnost i zakonitost određenih članova GKU kojim se uređuje obračun zarada Božović: Ovo

PODGORICA – Vlada je zatražila od Ustavnog suda da ocijeni zakonitost i ustavnost osam članova Granskog kolektivnog ugovora koji se tiče prosvjete. Izvršna vlast želi da na perfidan i podmukao način istrgne član koji propisuje kako da se obračunavaju zarade nastavnicima, saopštio je juče Sindikat prosvjete Crne Gore.

Oni su podsjetili da od 1. jula startuje novi, centralizovani obračun zarada, kojim će, kako su navodili do sada u više navrata, zarade biti umanjene do 50 eura. Sindikalci su reagovali i održali nedavno protest tražeći da im se ne umanjuju plate, te su se pozvali na članove GKU koji su sada pred Ustavnim sudom. Predsjednik Sindikata Radomir Božović kazao je juče Pobjedi da je GKU koji Vlada osporava više njen, nego što pripada sindikalcima. On je podsjetio

da je suština članova tog akta donijeta 2016. godine, a da je prosvjetarima najbitniji član 22 kojim im se reguliše obračun zarada. - Ovo je nezabilježeno što radi Vlada. Traži da se ocijeni ustavnost nečega što je ona ranije potpisala. Odbijaju dijalog sa nama. Jednostrano sve donose i smanjuju nam zarade kako su zamislili. Sve ide na štetu zaposlenih, ali nećemo ćutati. Borićemo se za svoja prava. Organizovaćemo ponovo protest sredinom avgusta, a onda će da uslijedi štrajk upozorenja 1. septembra. Idemo onda dalje – u štrajk ili proteste – rekao je Božović. Sindikat ovakav potez Vlade ocjenjuje - vrhuncem nedemokratskog ponašanja. Zaštitnik imovinsko pravnih interesa je, kako su naveli, Ustavnom sudu podnio inicijativnu da se ocijeni zakonitost i ustavnost članova 16, 17, 18, 21, 22, 23, 24.

i 31. Božović kaže da je to učinjeno dan nakon što su organizovali protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kada su zatražili da nastave dijalog, dođu do kompromisa, kako se ne bi nastavnicima smanjivale plate. - Kakvo licemjerje Vlade koja se kune u socijalni dijalog, a s druge strane čini sve da taj dijalog zamre. Pri tom, Sindikat danima Vladu javno poziva da sve nesporazume riješimo dijalogom – naveli su oni. Dodaju da je apsurdno da Vlada traži ocjenu ustavnosti za ono što je sama donijela. Podsjećaju da je Granski kolektivni ugovor ranije prvo pregovaran između Ministarstva prosvjete i njihovog pravnog tima i Sindikata prosvjete. Potom je upućen Ministarstvu finansija na odobravanje, pa proslijeđen na odobravanje Sekretarijatu za zakonodavstvo pri Vladi, da bi ga, kao takvog, Vlada prihvatila i ovla-

stila ministra prosvjete da ga potpiše -Zaključak je da je Granski ugovor Vladin taman koliko i Sindikata. Na ovaj način, Vlada priznaje da su njeni pravnici i ona sama potpisali ugovor koji nije u skladu sa Ustavom i ostalim zakonima, što može da diskredituje samu Vladu, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija i sve njihove pravnike koji su o njemu pregovarali i na kraju ga odobrili. To znači da našu državu trenutno vode nestručni i nekompetentni ljudi, koji zaslužuju otkaz i ostavke usljed nestručnosti i nanošenja štete ugledu države – istakli su iz Sindikata prosvjete. Iz Sindikata su ranije najavili da će nastavnici pokrenuti tužbe čim dobiju umanjenu zaradu. Objasnili su da se umanjenje tiče oko osam hiljada zaposlenih. Smatraju da je namjera Vlade i da onemogući pokretanje tih sudskih

postupaka prema sudovima zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora (člana 22), koji kao posljedicu ima smanjenje naših zarada. - Izgovor države biće da sudovi ne prihvataju naše žalbe dok ne bude odluke Ustavnog suda, na koju može da se čeka nekoliko godina. Dakle, Vlada će prekršiti Granski, koji je sama donijela, a istovremeno dati sve od sebe da redovni sudovi ne odlučuju o tome za duži niz godina. Svršena stvar, gdje se prosvjetni radnici drže u klopci – kazali su iz Sindikata. Oni su precizirali da Zaštitnik imovinsko-pravnih interes traži da Ustavni sud navedene članove proglasi suprotnima zakonu i Ustavu, te da ih kao takve proglasi nevažećim.

- To znači da država hoće, na perfidan i podmukao način, da istrgne član 22 Granskog kolektivnog ugovora, koji jedini propisuje naše koeficijente i osno-

ve za uvećanje koeficijenata, koji se u prosvjeti primjenjuju godinama unazad. Član 22 je srce i duša Granskog kolektivnog ugovora, a Vlada hoće

Sa protesta prosvjetnih
Ministar Šimun najavio novine kojima će se dodatno kontrolisati rad i odgovornost zdravstvenih radnika

novac

podržali novine

Školski stomatolozi za

djecu do 18 godina

Šimun je precizirao da se preciznije definiše tim izabranog doktora, te da treba osigurati da izabrani ljekari imaju kompetencije iz oblasti porodične, opšte medicine, pedijatrije ili ginekologije.

- Otvaramo prostor za decentralizaciju usluga, smanjujemo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Na kraju sve to dovodi do smanjenje lista čekanja. Povećavamo dostupnost usluga – rekao je Šimun. On je istakao da su zabilježili nedostatak odgovarajućih specijalnosti, te da su ovim zakonom predvidjeli da ljekar koji želi da specijalizira porodičnu medicinu, pedijatriju, urgentnu medicinu ili medicinu rada, što sve nedostaje u domovima zdravlja, ne mora da čeka 12 mjeseci nakon pripravničnog za ove specijalnosti. Prema njegovim riječima, na taj način žele da motivišu mlade ljekare da se odluče za ove specijalizacije koje možda nijesu popularne, a potrebne su sistemu.

Ministar je kazao da je važna novina što se uvodi rana intervencija kod djece. Preimenovaće, takođe, Nacional-

Predloženim zakonom propisano je da se uvodi stomatološka zdravstvena zaštita djece do 18 godina koju će da pruža školski doktor stomatologije. Ministar Šimun je istakao da neće braniti pacijentima ostvaruju uslugu preko privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima država ima zaključen ugovor. - Ovo je mreža koja će se razvijati. Opremamo 56

ambulanti. Tamo gdje nema ambulante može se usluga koristiti kao do sada na definisan način –rekao je on. Pojedini poslanici su pohvalili ovu novinu, ističući važnim vraćanje stomatoloških usluga u vaspitno-obrazovne ustanove. Kazali su i da su stomatolozi nezasluženo izašli iz javnog zdravstvenog sistema.

Montefarm može da snabdijeva i privatnike

Novim zakonom propisano je i da se proširi djelokrug dejstva Montefarma, te je propisano da može da snabdijeva ne samo državne, već i privatne i druge pravne subjekte. Ministar Šimun je kazao da na taj način žele da jačaju ulogu Montefarma u konkurentnosti, te da ta ustanova postaje centralna tačka u distribuciji ljekova i medicinskih sredstava.

- Jačamo kontrolu tržišta i omogućavamo racionalnije upravljanje zalihama – kazao je Šimun.

ni centar za autizam u centar za rani razvoj.

Novina je i da prvi put u okviru Kliničkog centra otvaraju centar za rijetke bolesti. Proširiće i ulogu Instituta za javno zdravlje, pa je novim zakonom predviđeno uspostavljanje operativnog centra za vanredne situacije, što je evropski standard. Institut će se, između ostalog, baviti i pitanjem gojaznosti, odnosno pratiće ishranu stanovniš -

tva, ocjenjivaće i predlagaće određene mjere za unapređenje. Šimun je zaključio da je ovaj zakon krovni, najvažniji sistemski akt koji je ključni u stvaranju otpornog, pravičnog i savremenog sistema koji će da odgovori na potrebe svakog građanina. Za implementaciju ponuđenog zakona za tri godine potrebno je da se iz budžeta izdvoji 20,480 miliona eura. N. ĐURĐEVAC

osporava svoj potpis

na ovaj način da Sindikat prosvjete, a samim tim i prosvjetne radnike, liši moći pregovaranja, i da sve odluke oko uvećanja (ili smanjenja naših zarada) dono-

si sama, bez dijaloga sa Sindikatom prosvjete i zaposlenima – saopštio je Sindikat. Kažu da sve ovo predstavlja frontalni udar na Sindikat

Nadležni organi deset mjeseci zanemarivali upozorenja, tek nakon potapanja krenuli u akciju

Loše vrijeme spriječilo izvlačenje bungalova

Uklanjanje potopljenog bungalova je započelo u ponedjeljak popodne, obavijestili su Pobjedu mještani iz okoline Skadarskog jezera. Međutim, juče oko 15 časova, očevici su redakciji poslali snimak na kojem se vidi da bungalov i dalje slobodno pluta po Skadarskom jezeru, odnosno u jednom od kanala od Karuča prema samom jezeru

prosvjete, koji zastupa više od 9.000 zaposlenih u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. - Ovako se, prema prosvjetnim radnicima, srcu svake države, ponašaju samo diktatori, bez znanja i vizije. Da im umanjite zarade, obespravite ih i ponizite i uzmete im mogućnost pregovaranja. Ili je svjesna namjera da prosvjeta ne proizvodi misleće građane, već mediokritete, koji će samo da ih tapšu po ramenu i jure fiktivne neprijatelje – naveli su oni. Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija počinju u osnovnim školama, od 1. avgusta ove godine, primjenu centralizovanog softvera za obračun zarada. Iz ministarstava je do sada saopštavano da su svi potezi koje povlače u skladu sa propisima, te da prosvjetni radnici do sada nijesu primali zarade u skladu sa zakonom. N. Đ.

CETINJE – Bungalov koji je potopljen u Skadarskom jezeru još nije izvađen i nastavlja da pluta, dok je drugi izvučen. Uklanjanje potopljenog bungalova je započelo u ponedjeljak popodne, obavijestili su Pobjedu mještani iz okoline Skadarskog jezera. Međutim, juče oko 15 časova, očevici su redakciji poslali snimak na kojem se vidi da bungalov i dalje slobodno pluta po Skadarskom jezeru, odnosno u jednom od kanala od Karuča prema samom jezeru. Mještani su Pobjedi kazali da su na uklanjanju plutajućeg bungalova bili angažovani ronioci, ali da je zbog nevremena, u ponedjeljak veče ostavljen u blizini Vranjine. Prema njihovim navodima, „borba“ da se izvuče bungalov koji je ostao da pluta na Karuču, i čije potapanje je izazvalo pravu ekološku katastrofu u NP Skadarsko jezero, trajala je do kasno popodne.

- Bungalov je tegljen nekoliko sati, ali zbog najavljenog nevremena privezan je na Vranjini. Gdje će dalje s njim, ne znamo - obavijestili su nas mještani sela oko Skadarskog jezera, dodajući da je izvlačenje potopljenog bungalova za sada koštalo blizu 5.000 eura. Drugi bungalov, koji je prošle sedmice sa Karuča izvučen na obalu, ostavljen je u Dodošima.

Od potapanja nelegalno postavljenog plutajućeg bungalova prošlo je već deset dana, a nadležni nijesu našli način da nelegalne uklone, a potopljeni izvuku iz vode.

Pobjeda je objavila ranije da je 17. jula došlo do potapanja nelegalnog bungalova koji je, kako tvrde mještani i građanski aktivisti, ekološka bomba.

Tvrde da se iz njega izlivalo ulje i otpad u jezero. Pobjeda je objavila i fotografiju staklene vune koja je plutala po površini, a koju su nadležni uklonili.

S druge strane, iz Nacionalnih parkova tvrde da nema opasnosti i da taj bungalov nije izazvao ekološki incident. Tada su poručili da „očekuju da će se u najskorijem roku situacija po ovom pitanju riješiti“. Do zaključenja broja, Pobjedi nije odgovoreno na pitanja. Iz Agencije za zaštitu životne sredine je Pobjedi rečeno da su Nacionalnim parkovima 18. jula poslali rješenje da uklone privremene plutajuće objekte na Karuču, sa katastarske parcele 228/1 KO Karuč ( prevrnuti bungalov), kao i sve plutajuće objekte u NP Skadarsko jezero. Agencija je, postupajući po službenoj dužnosti, još 17. aprila pokrenula postupak za utvrđivanje štete ili neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama iz Zakona o zaštiti životne sredine. Tada su uputili dopise za dostavljanje informacija i zapisnika nadležnim inspekcijskim organima, kako bi se prikupili svi relevantni podaci potrebni za sagledavanje činjeničnog stanja. Kada je riječ o nelegalno postavljenim plutajućim objektima u zaštićenoj zoni NP Skadarsko jezero, koji su tu već duže vrijeme, iz NPCG podsjećaju da je u oktobru 2024. godine, Služba zaštite NP Skadarsko jezero sačinila zapisnik o izvršenoj kontroli prostora i fotografisala dva plutajuća privremena objekta. Kažu da su dokumentaciju proslijedili nadležnom državnom organu - Komunalnoj policiji Cetinje. Komunalna policija Cetinje

je do sredine januara ove godine kontrolisala ove objekte, nakon čega se samoinicijativno proglasila nenadležnom za postupanje po ovom pitanju. U saopštenju iz NPCG potvrđeno je pisanje Pobjede da je jedan od bungalova potopljen krivicom vlasnika, dok je drugi uklonjen. Iako iz Nacionalnih parkova ne navode gdje je objekat sklonjen, prema saznanjima Pobjede nalazi se u mjestu Dodoši. - Tokom juna, Ekološka inspekcija je u prisustvu zaposlenih u NP Skadarsko jezero usmeno naložila da se privremeni plutajući objekti uklone sa datih lokacija. Kako vlasnici bungalova iste nijesu uklonili, u ponedjeljak uveče (14. jula 2025) vlasnik plutajućih objekata je jedan bungalov odvukao na drugu lokaciju. Zatim je u četvrtak, 17. jula 2025, vlasnik pokušao da odvuče i drugi plutajući objekat kada je i došlo do prevrtanja - navodi se u saopštenju. Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, koji je i prvi obavijestio javnost o potapanju bungalova, kazao je da su ovim odgovorima Nacionalni parkovi potvrdili njegove navode da se 10 mjeseci ne nalazi rješenje za plutajuće bungalove i ekološku katastrofu koja je mogla biti predviđena. - Kao upravljači zaštićenim područjem, iz NP su morali proaktivnije reagovati i u saradnji sa drugim nadležnim institucijama naći rješenje, a ne čekati da se bungalovi transportuju po jezeru i na kraju potope. Ovo saopštenje je samo potvrda neažurnosti, nemara i nerada menadžmenta NP kojima je prioritet naplata karata, a ne zaštita biodiverziteta i nacionalnog blaga - kazao je Dragićević. J.Đ.-P.

Snimak plutajućeg bungalova napravljen juče oko 15 sati

Neredi u Novom Pazaru nakon što su maskirani nasilnici upali u zgradu državnog univerziteta i izbacili studente, beogradski advokat kaže da SNS ne vlada institucijama nego crnim kapuljačama

Prelević: Vučić provocira međuetničke sukobe

n1

Nasilje su izveli maskirani napadači u crnom. Oni su uz povike: „Požar, požar, svi hitno napolje“, upali u zgradu univerziteta i nasilno izvlačili studente iz nje. Policija koja je bila ispred zgrade nije reagovala, a vatrogasna brigada je kasnije potvrdila da požar niko nije prijavio

NOVI PAZAR - Nakon brojnih incidenata, u zgradu univerziteta u Novom Pazaru ponovo su ušli studenti vičući: „Pobjeda, pobjeda“. Povratku u zgradu prethodila je brutalna akcija maskiranih nasilnika koji su prvo izbacili studente, potom je rektorka zaključala zgradu, a kada su građani i studenti počeli masovnije da se okupljaju ispred zgrade ona je ponovo otvorena.

Poruke

Što vlast pokušava objasnio je advokat Božo Prelević. -Vučić je poslao kriminalce iz Kraljeva da tuku studente u Novom Pazaru sa ciljem da izazove mržnju između srpskog i bošnjačkog naroda. Pokušava na sve načine da pritiscima, iznudama i ucjenama obustavi blokade na fakultetima. Vlast je u Novi Pazar dovela crnokapuljaše i kriminalce iz Kraljeva, jer je očigledno da policija nije htjela da tuče studente, a policijski generali ne žele da oni sjutra budu osuđi-

vani. U slučaju Novog Pazara ispašće da se ne zna ko je upotrebom sile izbacio studente sa fakulteta - ocjenjuje Prelević. Advokat se zapitao kako je policija mogla da gleda crnokapuljaše kako batinaju studente, a da ih ne pohapsi i što radi tužilac? Konstatovao je da je policija morala da pohapsi sve crnokapuljaše i batinaše i da ih tužilac optuži za nasilničko ponašanje. - Činjenica da se ništa od toga nije desilo potvrđuje da Srpska napredna stranka ne vlada institucijama nego crnim kapuljačama - rekao je Prelević za agenciju Beta.

SukoB

Iziritirani nasilnom akcijom izbacivanja studenata iz zgrade državnog univerziteta u Novom Pazaru studenti, dio profesora i mještani su se sukobili sa policijom, a načelnik policije Nermin Ljajić je pogođen plastičnom flašom sa vodom u glavu. Nasilje su izveli maskirani napadači u crnom. Oni su uz povike: „Požar, požar, svi hitno napolje“,

Ministar unutrašnjih poslova prezentovao fotografiju sa operativno interesantnim licem iz Bijelog Polja

Abazović fotografisan Lekovićem, višestrukim povratnikom krivičnih

upali u zgradu univerziteta i nasilno izvlačili studente iz nje. Policija koja je bila ispred zgrade nije reagovala, a vatrogasna brigada je kasnije potvrdila da požar niko nije prijavio. Da crnokapuljaši nijesu nepoznate osobe potvrdio je Predrag Voštinić , odbornik u Kraljevu.

- To su kraljevački plaćenici, isti oni koji su nas u uniformi privatnog obezbjeđenja izbacivali iz kraljevačke skupštine - naveo je Voštinić.

Nakon sukoba, zgrada univerziteta je zaključana, a rektorski kolegijum je naveo da je to urađeno zbog „saniranja materijalno-tehničkih posljedica nastalih u zgradi“. Objašnjeno je da će zbog sanacija laboratorija za biologiju i hemiju u kojima može da izbije požar - zgrada biti otvorena tek kada počne nova akademska godina.

Likovala je i predsjednica parlamenta Ana Brnabić - U državni univerzitet u Novom Pazaru su ušle nadležne institucije i uspostavljena je kontrola bez ikakvih problema. Učinjeno je to na zahtjev rukovodstva državnog univerziteta, dakle, u potpunosti poštujući autonomiju univerziteta - navela je ona.

PoDr ŠkA

Međutim, profesori okupljeni u organizaciji Akademski plenum optužili su državu da pomenutom akcijom ruši autonomiju univerziteta. Oni su zatražili hitne ostavke Zane Dolićanin, rektorke novopazarskog univerziteta i ministra prosvjete Dejana Vuka Stankovića i nezavisnu istragu o dešavanjima na pomenutom univerzitetu. Zatim su optužili Dolićanin da je akcija direktno bila orkestrirana sa vrha univerzitetske uprave uz političku podršku i logistiku države.

Prije profesora reagovali su i studenti iz Novog Sada, Niša i Beograda obavještenjem da kreću u Novi Pazar i porukom: „Svi će odgovarati. Batinaši uređuju akademsku zajednicu dok ih štiti policija“. V. CVeJIĆ

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokazao je u parlamentu fotografiju lidera građanskog pokreta Ura i bivšeg premijera Dritana Abazovića, na kojoj se vidi kako sjedi sa višestrukim povratnikom u izvršenju krivičnih djela i operativno interesantnim licem iz Bijelog Polja Gavrilom Lekovićem

- Pokazujete sliku izvjesnog gospodina Lekovića u Bijelom Polju, hvala što me pratite, meni nije nikakav problem, odgovorio je Abazović Šaranoviću juče u parlamentu, odgovarajući na izlaganje mini-

Bjelopoljac Gavrilo Leković

Leka, bio je nekada službenik crnogorske policije. Prema policijskim evidencijama, on se vodi kao operativno interesantno lice, a crnogorskoj javnosti poznat je i kao nekadašnji vlasnik više budvanskih diskoteka

stra koji je pokazao sliku na kojoj se, kako je rekao, nalaze Abazović i „desna ruka vođe škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića u neposrednom razgovoru“. Š aranović je istakao da je fotografija zabilježena prošlog mjeseca u Bijelom Polju, te da je Abazović „lider u broju susreta sa članovima organizovanih kriminalnih grupa“. Nakon toga, Abazović je u svom stilu rekao da je „vrlo relaksiran“, pitajući Šaranovića da li zna ko je lice.

V. d. direktora Uprave policije pred Odborom za bezbjednost i odbranu negirao likvidaciji nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Šćepanović: Šaranović iznio podatke u vezi sa ubistvom Žugića koji mi nijesu poznati

PODGORICA – Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je juče da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu, iznio operativne podatke koji njemu nijesu poznati.

Podsjetimo, Šaranović je juče saopštio da je, prema operativnim podacima kojima raspolaže njegov resor, Budvanin Ivan Delić ubio nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Gora-

na Žugića, a po nalogu pokojnih Darka-Belog Raspopovića i Branislava-Brana Mićunovića

On je kazao da je to saopštio vozač pokojnog Mićunovića i da se time bavi tužilaštvo.

- V. d. direktora Uprave policije i svi ovlašćeni predstavnici ni u jednom kontekstu nijesu pomenuli bilo koji operativni podatak. Ministar unutrašnjih poslova juče je iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određene činjenice, uzimajući u obzir da je 2005-2006. godine bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti,

tako da ministar dobija određene podatke, kao što i ja dobijam. Niti sam pomenuo bilo koje lice, niti sam ga označio kao osumnjičenog, niti ga nazvao kriminalcem - istakao je Šćepanović na jučerašnjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. On je to izjavio nakon što je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter na Odboru naglasio kako od 2020. godine brojni ministri licitiraju povjerljivim informacijama i targetiraju brojne. Huter je, između ostalog, pi-

Incidenti u Novom Pazaru
Danilo Šaranović

Ure na kojoj se vidi da sjedi

fotografisan sa višestrukim krivičnih djela

- Znate ko je lice, ko je dobio na ovom tenderu kojeg ste namještali Alabaru četiri kupališta. Gdje je policija Crne Gore, gdje je Uprava policije Crne Gore, gdje je, ja vas to pitam, rekao je Abazović komentarišući osobu sa kojom je uslikan u Bijelom Polju.

Ko je GAvRilo leKović?

Bjelopoljac Gavrilo Leković Leka, bio je nekada službenik crnogorske policije. Prema policijskim evidencijama, on se vodi kao operativno interesantno lice, a crnogorskoj javnosti poznat je i kao nekadašnji vlasnik više budvanskih diskoteka.

Osim toga, ime Lekovića u crnogorskim medijima pominje se od 2010. godine kada je učestvovao u tuči koja je završila pucnjavom.

vAtReni oBRAčun Naime, 2010. godine na terasi hotela „Kangaru“ u Budvi došlo je do vatrenog obračuna između vlasnika tadašnje diskoteke „Sparta“ Gavrila Lekovića i njegova dva prijatelja sa trojicom mladića od kojih je jedan službenik Uprave policije.

Tada su u jednoj grupi bili Novica Milović i njegovi prijatelji Veselin Ivković i Zoran Delibašić, a u drugoj grupi su bili Gavrilo Leković bivši pri-

padnik policije, sa kojim su bili njegovi prijatelji Mirko Boričić i Vukadin Vukadinović. Leković je hapšen i 2016. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja. Nakon toga, u žižu javnosti dospio je u martu 2019. godine kada je pokušao da ubije Radoja Meštera, takođe iz

Bijelog Polja.

Leković je tada, nakon kraće rasprave, u jednom budvanskom naselju izvadio pištolj i u pravcu Meštera ispalio više hitaca.

Dva mjeseca kasnije, Cetinjanin Goran Mrvaljević uhapšen je zbog sumnje da je u Budvi ispalio nekoliko hitaca iz pištolja ispred kuće Gavrila Lekovića, koji je u tom trenutku bio u bjekstvu.

U januaru 2020. godine Leković je uhapšen u Srbiji po međunarodnoj potjernici podgoričkog Interpola. Iz crnogorske policije tada je saopšteno da je u saradnji sa srpskim službama otkriveno da se Leković skrivao na više lokacija u toj zemlji.

Epilog pucnjave u Budvi bio je dvije godine zatvora za Lekovića i 15.000 eura za koje se obavezao da će uplatiti u humanitarne svrhe.

On je tada sporazumno priznao da je pokušao da ubije Bjelopoljca Radoja Meštera u martu 2019. godine u Budvi. B. ĐuRiŠić

negirao da je saopštio bilo koji operativni podatak o

tao Šćepanovića da li je iznošenje povjerljivih informacija mahanje operativnim saznanjima.

Dodao je da Uprava policije poštuje senzibilitet i vodi se pretpostavkom nevinosti, te da su u svakom saopštenju o kriminalnim djelima navodili inicijale. Šćepanović je onda naknadno objasnio da direktor Uprave policije vodi kompletne

analize hladnih slučajeva. - Upoznat sam sa svim nerasvijetljenim ubistvima, i sa ovim predmetom. O ovom sam upoznat i od ministra i o novim saznanjima, a upoznato je i tužilaštvo. Upoznat sam i o policijskim aktivnostima. Ono što neko dobija iz otvorenih izvora ili na drugi način, ja ne moram sve da znam - podvukao je Šćepanović. j.R.

PODGORICA - Radulu

Božoviću (43) juče je u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana nakon što je iz Srbije izručen crnogorskim vlastima koje su za njim raspisale međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je član organizovane kriminalne grupe Radoja Zvicera, Vasa Ulića i Slobodana Kašćelana.

Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović kazala je da je pritvor Božoviću određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijećene kazne.

Odluku o određivanju pritvora donio je sudija Amir Đokaj Božović je uhapšen 18. novembra 2024. u Srbiji, po međunarodnoj potjernici koju je Interpol Podgorica raspisao 23. jula iste godine.

Viši sud je nedavno potvrdio optužnicu kojom specijalno tužilaštvo tereti Božovića da je kao pripadnik 20-člane kriminalne organizacije na čijem čelu su bili Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan i kanadski dr-

Pripadniku međunarodne narko grupe, nakon izručenja iz Srbije i saslušanja u Višem sudu, određen pritvor

Radule Božović sproveden u Istražni zatvor

žavljanin rođen u Podgorici Vaso Ulić bio je uključen u šverc velikih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.

Optužnicom je, osim Božovića i trojice organizatora, obuhvaćen i Ulićev sin Nikola, Ivan Delić, Vukan Čoković Matić , Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić, Mileta Božović i Dragan Pavličević , zatim,

odbjegli Vuk Vulević i Leon Drešaj Među okrivljenima su i bivši predsjednik opštine Budva Milo Božo vić , D amir Mandić , Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović, koji se odranije nalaze u pritvoru u okviru drugih krivičnih predmeta. Analizom ,,Skaj“ komunikacija, tužilaštvo je utvrdilo da je Božović učestvovao u švercu tovara od 1.570 kilograma kokaina koji je u organizaciji Va-

Krivična prijava protiv Podgoričanina

sa Ulića nabavljen i utovaren u Kolumbiji. Međutim, ovaj tovar, koji je trebalo da bude prevezen u Australiju, kolumbijski i američki istražitelji zaplijenili su nedaleko od ostrva Malpelo u Kolumbiji. Božović je učestvovao i u švercu 903 kilograma kokaina čiji su prevoz istražitelji pratili od polovine aprila iz luke Pedemales u Ekvadoru do početka juna 2021. godine kada je zaplijenjena u blizini Sidneja nakon što je policija Novog Južnog Velsa u Australiji sprovela kontrolu najavljene isporuke.

U optužnici se navodi da su nepoznata lica po nalogu Ulića, Zvicera i Kašćelana u teritorijalnim vodama Ekvadora na dva drvena čamca, bez registracije, naziva i zastave države pod kojom plove utovarili drogu od koje je 315 kilograma bilo u vlasništvu Ulića, Zvicera, Kašćelana, Pavličića, Delića, Mandića, Vulevića, dok je ostatak od 585 kilograma pripadao Zviceru, Pantoviću i Kašćelanu.

U okviru iste akcije početkom aprila uhapšeni su Rajko Smolović iz Bara i Novak Joksimović iz Podgorice. B. R.

Terete ga za seksualno uznemiravanje maloljetnice preko Instagrama Rus uhapšen zbog prevare

KOLAŠIN - Ruski državljanin D. D. (27) uhapšen je juče u Kolašinu po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Moskva. Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, D. D. se potražuje na osnovu naredbe Okružnog suda u Krasnodaru, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara počinjena u posebno velikim razmjerama.

- Naime, ovo lice se sumnjiči da je kao direktor u jednom pravnom licu sa sjedištem u Ruskoj Federaciji, oštetilo više od 40 fizičkih lica – ruskih državljana, na način što je sa njima zaključivao nepovoljne ugovore radi sticanja protivpravne imovinske koristi u iznosu većem od 190.000.000 rubalja, saopštili su iz policije.

Osumjičeni je sproveden sudiji za istragu radi određivanja ekstradicionog pritvora, te slijedi dalja komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Ruske Federacije u cilju njegovog izručenja. A. R.

PODGORICA - Protiv I. B. (45) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je putem društvene mreže Instagram seksualno uznemiravao maloljetnu djevojčicu.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnja se da je osumnjičeni putem svog naloga na Instagramu slao poruke nepri-

mjerenog sadržaja, kojima je narušio dostojanstvo djevojčice i počinio krivično djelo seksualnog uznemiravanja.

- Imenovani će u zakonskom roku biti sproveden u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici - navodi se u saopštenju Uprave policije.

I. B. je identifikovan zajedničkim radom više organi-

zacionih jedinica policije – Sektora za borbu protiv kriminala, tačnije Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ i Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a sve u koordinaciji i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva.

Iz policije poručuju da će nastaviti pojačane aktivnosti na zaštiti djece i maloljetnika od zloupotreba i krivičnih djela u digitalnom prostoru. - Službenici Uprave policije ostaju snažno posvećeni zaštiti maloljetnika i drugih ranjivih kategorija društva, kroz blagovremeno i odlučno postupanje protiv svih oblika seksualnog nasilja i uznemiravanja, posebno onih koji se vrše putem digitalnih kanala komunikacije – kazali su iz policije.

B. R.

Lazar Šćepanović
Zgrada UIKS-a

BAR: Počelo suđenje po tužbi MZ Mrkojevići zbog kamenoloma u Veljoj Gorani

BAR - Pred Osnovnim sudom u Baru, kod sudije Sabine Ličine, održano je ročište glavne rasprave po tužbi MZ Mrkojevići protiv Države Crne Gore i firme „Trojan“ radi utvrđenja ništavosti ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i ekspolataciju pojave mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na lokaciji Velja Gorana.

Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao, u tehničkom mandatu, odlazeći premijer Duško Marković, dok je urbanističko-tehničke uslove nekoliko mjeseci kasnije izdala Opština Bar. Pravni zastupnik mještana, advokat Veselin Radulović ukazao u tužbi da su pri zaključenju ugovora o koncesiji učinjene ozbiljne nepravilnosti zbog kojih je ugovor ništavan.

– Tako se, na primjer, Vlada ugovorom nezakonito oba-

Kad nijesu tri vlade, mještani očekuju da sud poništi ugovor

Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao, u tehničkom mandatu, tadašnji premijer Duško Marković, dok je urbanističko-tehničke uslove nekoliko mjeseci kasnije izdala Opština Bar. Skoro pet godina od potpisivanja koncesionar nije, a trebalo je za godinu, da izvede detaljna geološka istraživanja, izradi i u skladu sa zakonom ovjeri Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine

vezala da će unaprijed obezbijediti proglašenje javnog interesa i nakon toga sprovesti postupak eksproprijacije, iako

se proglašenje javnog interesa ne može unaprijed garantovati jer se javni interes utvrđuje zakonom ili na osnovu poseb-

nog elaborata u skladu sa zakonom – kaže Radulović. On je u tužbi naveo da su pitanja koja se tiču eksproprijacije i prava na zemljište, Vlada i firma „Trojan“ uredili ugovorom na način suprotan zakonu i da su čak propisali da određene odredbe ugovora koje su u koliziji sa zakonom imaju prednost u odnosu na odredbe zakona, čime se krši Ustav Crne Gore.

– I prenos koncesije na drugo privredno društvo i mogućnost izmjena ugovora definisani su na drugačiji način nego što je to propisano u zakonu. Zbog toga što se u postupku zaključenja ugovora o koncesiji nije utvrđivalo da li postoji pravična ravnoteža između interesa ekonomske dobiti i profita i mogućnosti

NIKŠIĆ: Pet radnih jedinica Komunalnog preduzeća poslovalo negativno 2024. godine

Pijaca napravila gubitak

NIKŠIĆ – Komunalno preduzeće je prošlu poslovnu godinu završilo pozitivno i tome je doprinijela podrška lokalne samouprave. Ukupno ostvareni prihodi od 4.209.708 eura su u odnosu na 2023. godinu povećani za 14 odsto – navedeno je u izvještaju o radu za 2024. godinu o kojem će raspravljati Skupština na narednoj sjednici.

Od radnih jedinica pozitivan finansijski rezultat ostvarila je Čistoća - 218.958 eura, a gubitak Zelenilo (82.927 eura), Putevi (548 eura), Pogreb (34.169 eura), Pijaca (58.715 ura) i Sklonište za napuštene životinje (26.364 eura).

VEĆE ZARADE

U dokumentu se navodi da problem u poslovanju preduzeću predstavlja funkcionisanje, održavanje i upravljanje pijacom.

– Pijačna djelatnost, a time i

rezultati poslovanja Službe za održavanje i upravljanje pijacom pokazuju stagnaciju, odnosno negativan poslovni rezultat. Od ukupno 170 prodajnih mjesta prosječno je zakupljeno 87, odnosno 51 odsto mjesečno. Na godišnjem nivou imamo gubitak od oko 58.700 eura. Problem nije rješiv načinom trenutnog poslovanja, potrebno je naći drugi način upravljanja i novi model poslovanja pijace da bi se učinilo održivim. Potrebno je da osnivač (Opština) razmotri mogućnost značajnijeg povećanja sredstava za troškove zajedničke komunalne potrošnje po programu obavljanja komunalnih djelatnosti za 2025. godinu, rebalansom operativnog budžeta za transfere našem privrednom društvu –navedeno je u izvještaju. Ukupni rashodi preduzeća iznose 4,19 miliona eura i povećani su 15 odsto u odnosu na prošlogodišnje. Troškovi zarada, naknada zarada i lični ras-

hodi i troškovi koštali su 2,38 miliona eura, a angažovanja radnika preko Agencije za ustupanje 554.986 eura. – Kao Društvo koje se bavi uslužnom djelatnošću troškovi zarada čine najveću stavku ukupnih rashoda sa učešćem od 50,4 odsto, tj. 68 odsto uključujući i troškove uposlenih preko Agencije. U odnosu na prethodnu godinu ti troškovi su za 31 odsto povećani iako je broj zaposlenih u stalnom radnom odnosu i angažovanih na drugi način veći za samo jednog uposlenog (na kraju 2024. godine iznosio je 202, a u prethodnoj godini 201). Rast troškova posljedica je povećanje zarada, a posebno nekvalifikovane radne snage, stupanjem na snagu Granskog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu djelatnost i sprovođenje programa Vlade – „Evropa sad 1“ i povećanja minimalnih zarada. Granski kolektivni ugovor je doveo do povećanja finansijskih izdata-

ka krajem godine oko 698.000 eura, odnosno mjesečno oko 58.000 eura – navedeno je u izvještaju.

Prosječna mjesečna neto zarada je 908 eura.

POTRAŽIVANJA

U dokumentu koji su potpisali v.d. izvršnog direktora Bojana Goranović i predsjednik Odbora direktora Bogić Mićković, Komunalno po osnovu usluga odvoza i deponovanja komunalnog otpada potražuje 782.227 eura nezastarjelih potraživanja i to od pravnih lica 172.202 eura (139.477 neutuženih i 32.725 utuženih), a od fizičkih lica 610.025 eura (464.664 neutuženih i 145.361 utuženih). Za pogrebnu robu i usluge se potražuje 24.438 eura, a za prodate grobnice 24.905 eura. Potraživanja od Opštine Nikšić iznose 147.701 eura (za realizovane radove po programu rada iz decembra tekuće godine) i redovno se naplaćuju. D. Š.

rezervi mineralne sirovine, a da u roku od dvije godine izradi rudarsko-tehničku dokumentaciju za eksploataciju mineralne sirovine i pribavi odobrenja i saglasnosti za izvođenje radova po istim, u skladu sa zakonom. Skoro pet godina kasnije, on to nije uradio.

mještana da djelotvorno uživaju osnovna ljudska prava na poštovanje doma, privatnog i porodičnog života i prava na mirno uživanje imovine, mještani tog lokaliteta su preko Mjesne zajednice pokrenuli ovaj postupak radi utvrđenja ništavosti ugovora o koncesiji i aneksa ugovora kojim je Vlada naknadno produžila rokove firmi „Trojan“ za dobijanje odobrenja za rad i istovremeno odložila rokove za početak naplate koncesione naknade – naveo je u tužbi. Shodno osnovnom ugovoru, koncesionar je bio dužan da u roku od jedne godine izvede detaljna geološka istraživanja, izradi i u skladu sa zakonom ovjeri Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu

– Umjesto da zbog toga raskine ugovor, Vlada je ove rokove produžila neograničeno, što ukazuje da Vlada vodi računa jedino o interesu investitora, a da su interesi zaštite životne sredine i prava mještana na ovom području u drugom planu – naveo je Radulović. Mještanka MZ Mrkojevići i građanska aktivistkinja Edina Osmanović očekuje pozitivan ishod spora. Ipak, kaže da ih zabrinjava činjenica da su, nakon nezakonite odluke Vlade u tehničkom mandatu, sve tri vlade nakon toga ,,nastavile da istrajavaju na kršenju Ustava i zakona i da rade u privatnom interesu investitora“.

Mještani su pokrenuli još jedan spor - pred Upravnim sudom Crne Gore radi poništenja rješenja Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencije za zaštitu životne sredine kojim je data saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Kompanija Trojan dobila je koncesiju kao jedina prijavljena na konkursu, a njemu ponudu tenderska komisija je ocijenila maksimalnih 100 bodova. Minimalna cijena na tenderu bila je 30.000 eura godišnje, a ponuđeno je 180.000 eura. D.Š.

Sredstva za rad stara i nepouzdana

DOO Komunalno ima 41 vozilo od kojih je 21 amortizovano. U cilju podizanja nivoa tehničke opremljenosti potrebno je, piše u izvještaju, pomoći i nastaviti nabavku vozila i opreme. – Tehnička opremljenost je osnovni preduslov i prioritet za kontinuirano i efikasno obavljanje poslova iz domena rada

Društva. Određeni broj osnovnih sredstava zastario je i neophodno ga je rashodovati, u lošem tehničkom stanju zbog starosne strukture i maksimalne eksploatacije, te su kao takva nepouzdana za svakodnevno korišćenje u obavljanju poslova za što su namijenjena – konstatovano je u izvještaju.

MJEŠTANI NEĆE KAMENOLOM: Velja Gorana
LOŠ BILANS: Gradska pijaca u Nikšiću

MOJKOVAC: Opština planirala subvencije za četiri preduzeća i jednog preduzetnika

Pomoć ugostiteljima koji trpe štetu zbog zatvaranja puta ka Đurđevića Tari

Zatvaranje puta zbog sanacije klizišta u mjestu Sokolovina ugrozilo je poslovanje privrednih društava „Peja“, „Tara turist“, „Markoivana“, AD „Hotel Ravnjak“ i preduzetnice Vesne Đurišić. Iznos subvencije se određuje u odnosu na vrijednost bruto minimalne zarade 670,39 eura, na način da se opredjeljuje 50 odsto iznosa poreza i doprinosa i 50 odsto neto minimalne zarade – predviđeno je odlukom

MOJKOVAC – Opština će finansijski podržati privredna društva i preduzetnike koji su registrovani za oblast ugostiteljstva i turizma čije je poslovanje u 2025. godini ugroženo potpunom obustavom saobraćaja na regionalnom putu Mojkovac - Đurđevića Tara.

Prema prijedlogu odluke koja će se naći na dnevnom redu Skupštine opštine Mojkovca 4. avgusta, pravo na finansijsku podršku imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva iz oblasti turizma i ugostiteljstva koja su registrovana u Centralnom registru privrednih subjekata na dan 1. maja 2025. godine i ko-

ja obavljaju registrovanu djelatnost u poslovnim objektima koji su saobraćajno direktno povezani isključivo regionalnim putem Mojkovac – Đurđevića Tara. – Subjekti, po zahtjevu, mogu dobiti subvencije na bruto zarade zaposlenih za šest mjeseci 2025. godine. Iznos subvencije se određuje u odnosu na vrijednost bruto minimalne zarade 670,39 eura, na način da se opredjeljuje 50 odsto iznosa poreza i doprinosa i 50 odsto neto minimalne zarade za zaposlene koji su evidentirani u maju 2025. godine. Iznos razlike do pune bruto zarade zaposlenog obezbjeđuje poslodavac – predviđeno je odlukom.

Subvencija se ne može odobriti pravnom licu/preduzetniku koji je tokom perioda od tri fiskalne godine (tokom ove fiskalne godine i u prethodne dvije fiskalne godine) ostvario pomoć iznad gornje granice od 200.000.

Subvencija se ne odnosi na privredna društva čiji je osnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna samouprava.

ARANŽMANI

U obrazloženju odluke navedeno je da se donosi u cilju umanjenja negativnih posljedica po poslovanje privrednih subjekata i preduzetnika iz oblasti turizma i ugostiteljstva nastalih potpunom obustavom saobraćaja u mjestu Sokolovine. Sana-

cija puta započela je 2023. godine, ali za razliku od prethodnih godina, kada je saobraćaj u toku dana obustavljan na određeni broj sati, u 2025. godini potpuno obustavljen.

– Prije početka radova na putu Mojkovac – Žabljak, privrednici su imali su saradnju sa turističkim agencijama koje su za goste, pored odmora na Primorju, uključivale i jednodnevne/višednevne izlete do Žabljaka koje su obuhvatale put preko Morače, Kolašina, Mojkovca do Žabljaka i odatle nazad preko za Podgoricu. Na taj način u ljetnjem periodu mojkovački ugostitelji bi imali desetine ugovorenih turističkih tura dnevno. Obustava saobraćaja znatno je smanjila broj agencija koje su se odlučivale za ugovaranje posjeta ovom kraju i u toku 2024. godine svi pružaoci turističkih usluga (restorani, mali hoteli, hoteli) ostvarili su znatno niži promet od agencijskih aranžmana. Zabrinuti oni su se obratili višestrukim zahtjevima Opštini za pomoć i podršku u ostvarivanju prava

HERCEG NOVI: „Čistoća“ pokreće pilot-projekat na četiri kontejnerske lokacije

HERCEG NOVI – Preduzeće „Čistoća“ najavilo je da će uskoro pokrenuti pilot-projekat postavljanja video-nadzora na najkritičnijim kontejnerskim lokacijama - Kamenari, Zelenika, Topla i Igalo. – Radnici preduzeća ,,Čistoća“ svakodnevno bilježe ne-

poštovanje propisanih termina za odlaganje otpada, što dovodi do stvaranja divljih deponija. Pojedinci nerijetko kamionima dovoze velike količine otpada i istresaju ih pored kontejnera, čime narušavaju izgled javnih površina i dodatno opterećuju sistem održavanja čistoće.

Odlažu se različite vrste otpada – komunalni, kabasti, zeleni i građevinski – mimo svih pravila i propisa. Kako bi se ovom problemu stalo na kraj, „Čistoća“ planira da, po pribavljanju neophodne dokumentacije, u narednih dvadesetak dana počne da realizuje pilot-projekat po -

stavljanja video-nadzora na četiri najproblematičnije lokacije – kazali su iz tog preduzeća. Cilj projekta je, navode, podizanje svijesti i uspostavljanje veće discipline među građanima kada je u pitanju pravilno odlaganje otpada. Odlaganje će biti dozvoljeno isključivo u

RVCG u akciji „Čuvaj da te čuva“

Danas čiste Bolje sestre

na podršku države koja je saniranjem ovog puta ugrozila njihovo poslovanje i egzistenciju – objasnili su autori odluke. Ističu da turistička djelatnost ima najveći promet u ljetnjim mjesecima, dok je u ostatku godine znatno manji obim turističkih posjeta i samim tim i promet je znatno niži, a troškovi radne snage i poslovanja ostaju fiksni i u svom punom iznosu za većinu pružalaca ugostiteljskih usluga izazovni za postizanje. Izazov predstavlja i očuvanje kvalitetne radne snage koja za ostanak na ovom prostoru mora biti finansijski motivisana

MIGRACIJE

Mojkovac za posljednjih 10 godina izgubio oko 30 odsto stanovnika, i po posljednjem popisu, u Mojkovcu živi 6.728 stanovnika prosječne starosti iznad 40 godina. Od ukupnog broja stanovnika zaposleno je oko 1.300. – Imajući u vidu sve izraženiji trend migracija stanovništva sa sjevera u centralni i južni dio Crne Gore, lokalna samouprava kroz niz odluka daje podršku lokalnom stanovništu. Međutim, podrška države koja sjever i ravnomjeran razvoj sjevera ima kao strateški cilj, očekivana je i jedina adekvatna kako bi svi građani osjetili brigu i ravnopravan odnos države. Zatvaranje puta dovelo je do neizvjesnosti u poslovanju privrednih društava iz oblasti turizma i ugostiteljstva koji su direktno saobraćajno povezani na ovaj regionalni put i koji prihodima iz te djelatnosti obezbjeđuju svoj ali i egzistencijalni prihod za 24 stalno zaposlena, a to su prema podacima CRPS na dan 1. maja 2025. godine: DOO „Peja“ (hotel „Serdar“), DOO „Tara turist“ (restoran „Most“), DOO „Markoivana“ (motel ,,Mountain Meison“), AD „Hotel Ravnjak“ i preduzetnica Vesna Đurišić. D. Š.

PODGORICA – U okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizuje u srijedu, sa početkom u 9 sati, sveobuhvatnu akciju čišćenja sanitarne zone jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori – Bolje sestre.

– Ova zona, pogođena nelegalnom eksploatacijom šljunka i odlaganjem otpada, biće očišćena uz angažman Zaštite prostora Crne Gore i zaposlenih Regionalnog vodovoda. Akcija čišćenja trajaće više dana, a njen početak ozvaničiće ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politike Aleksa Bečić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović – saopšteno je iz Evropske kuće u Podgorici. Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, pokrenuta je 5. juna 2025. godine na Svjetski dan životne sredine, uz podršku Evropske unije. U prvoj fazi pokrenuta je platforma za prijavu ekološkog kriminala: www.cuvaj.me i predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. U narednim fazama kampanje predviđeno je dalje smanjenje upotrebe plastičnih kesa, rješavanje problema odlaganja starih automobilskih guma, te organizovanje edukativnih aktivnosti za djecu i mlade u oblasti zaštite životne sredine. C.G.

TIVAT: Dom zdravlja dobio donaciju Od Morskog dobra 20.000 eura

TIVAT – Javno preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore potpisalo je ugovor o donaciji Domu zdravlja Tivat.

terminu od 21 do 6 časova, dok će se strogo zabraniti odlaganje kabastog, zelenog i građevinskog otpada pored kontejnera.

Podsjećaju da građani imaju mogućnost da svakodnevno i potpuno besplatno odlože do 500 kg kabastog otpada u reciklažnom centru. C.G.

Vrijednost donacije iznosi 20.000 eura, a namijenjena je izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i adaptaciju napuštenog objekta u neposrednoj blizini glavne zgrade Doma zdravlja u Tivtu. – Cilj je da se u taj objekat izmjeste Centar za djecu sa teškoćama u razvoju i Jedinica za fizikalnu terapiju primarnog nivoa, kako bi se građanima obezbijedila kontinuirana zdravstvena zaštita u adektavtnim uslovima – kazali su iz Morskog dobra. C.G.

ZAHTJEVAN PROJEKAT: Radovi u mjestu Sokolovina

Državni arhiv Crne Gore završio kompletnu sanaciju objekta u Beranama

Savremen prostor za čuvanje građe

PODGORICA - Državni arhiv Crne Gore uspješno je završio kompletnu sanaciju objekta u Beranama, čime je stvoren funkcionalan, siguran i savremen prostor za čuvanje istorijske građe na sjeveru države.

Objekat u Beranama, čije je stanje uoči sanacije zahtijevalo temeljnu obnovu, sada je u značajnoj mjeri modernizovan. Nakon ranije izvedene sanacije krovnog pokrivača, u ovoj fazi uspješno su završeni radovi na obnovi fasade, kao i renoviranje i uređenje unutrašnjosti objekta. Sanacioni zahvati obuhvatili su širok spektar građevinskih i zanatskih radova: fasadersko-izolacione radove, unutrašnje zidarske i betonske radove, sanaciju sanitarnih prostorija, vodoinstalaterske radove sa ugradnjom nove sanitarne opreme i galanterije, keramičarske radove, kao i malterske, molerofarbarske i podopolagačke zahvate. Poseban fokus bio je na funkcionalnosti prostora i stvaranju dostojanstvenog i bezbjednog radnog ambijenta za zaposlene i istraživače.

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević istakao je da završetak ovog projekta nosi dublju poruku o odnosu prema kulturnoj baštini i odgovornosti prema budućnosti.

- Ova sanacija nije samo građevinski zahvat već simbol odnosa prema nasljeđu, kulturi i institucionalnom pamćenju. Svaka obnovljena fasada, svaki novi pod, svaka prostorija koja sada ima svoju funkciju, govori o poštovanju prema prošlosti, ali i odgovornosti prema budućim generacijama. Arhiv u Beranama sada ponosno stoji kao svjedok da kada postoji jasna volja, odgovorno planiranje i zajednički trud, nijedno nasljeđe nije prepušteno zaboravu – poručio je Mrvaljević. Izvođač radova bila je firma Akting d. o. o. iz Podgorice, dok je stručni nadzor sproveo Nikcom d. o. o. iz Nikšića. U okviru iste javne nabavke izvedeni su i radovi na zamjeni podova u prostoru Arhivskog odjeljenja u Podgorici. Ukupna vrijednost investicije iznosi 56.710,02 eura sa PDV-om. An. R.

Skulptura ,,I bi slovo“ u dvorištu Gimnazije

PODGORICA - U okviru redovnih aktivnosti, a po unaprijed predviđenom i usvojenom planu razmještanja skulptura, jedna od onih koje su nastale za vrijeme prošlogodišnjeg internaci-

BAŠTINA ILI DEVASTACIJA: Građani Kotora ogorčeni na izjavu ministra bilo organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li žele

Da li je Boka sljedeća „žrtva“ betonizacije?

PODGORICA - Izjava ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, koji je predložio da se u Boki organizuje referendum o tome žele li građani tog dijela Crne Gore da Kotor ostane na Listi svjetske prirodne i kulturne baštine pod zaštitom UNESCO ili ne, izazvala je burne i oštre reakcije građana Kotora. U anketi koju je Pobjeda radila juče u tom gradu - Jovan Roganović, Boško Grgurević, Anita Radonjić i Daliborka Pavićević saglasni su u stavu da izjava ministra Radunovića pokazuje duboko nerazumijevanje značenja kulturne baštine koja ne pripada samo lokalnoj zajednici, već cijelom čovječanstvu. Podsjetimo, Radunovićeva izjava uslijedila je nakon nedavnog zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO u Parizu, na kojem je ocijenjeno da je došlo do ozbiljnog pogoršanja očuvanosti prirodnog i kulturno-istorijskog područja tog grada. Otvorena je i mogućnost da Kotor bude stavljen na Listu svjetske baštine u opasnosti. Crnoj Gori je naložen moratorijum na dalje građevinske projekte u zaštićenom području, koje obuhvata djelove opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje. Međutim, ovo je ostalo u sjenci pri stavu ministra Radunovića da treba razmisliti „je li nam više korist da budemo u UNESCO ili nam je veća korist da možemo da gradimo“

DALJA DEVASTACIJA

onalnog simpozijuma skulpture, iz parka Umjetničke kolonije, premještena je u dvorište Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“. Radi se o skulpturi poznatog i priznatog crnogorskog vajara i univerzitetskog profesora u penziji Milivoja Miška Babovića, pod nazivom ,,I bi slovo“.

Babović je skulpturu uradio povodom 530 godina ,,Oktoiha“, prve štampane knjige na slovenskom jugu, kojom je Crna Gora upisana zlatnim slovima u Gutenbergovu galaksiju i uopšte u red najvećih civilizacijskih vrijednosti. Profesor Babović se decenijama bavi slovima iz ,,Oktoiha“, oživljavajući ih jedinstveno na svoj umjetnički, originalan način. A. Đ.

Otvorena je i mogućnost da Kotor bude stavljen na Listu svjetske baštine u opasnosti. Međutim, ovo je ostalo u sjenci pri stavu ministra Radunovića da treba razmisliti - „je li nam više korist da budemo u UNESCO ili nam je veća korist da možemo da gradimo“

Građanski aktivista Jovan Roganović podsjeća da su generacije ozbiljnih ljudi od kredibiliteta uložile svoje znanje i trud da bi se Kotor upisao na Listu svjetske kulturne baštine - gdje mu je i mjesto. - Jasna je intencija ministra da se Kotor skine sa Liste da bi se dodatno devastirao. Status UNESCO donosi i neke materijalne benefite. I nije Slavenu Radunoviću problem status UNESCO kotorskog zaliva jer taj ,,biznis majstor“ jako dobro zna da se i te kakve pare mogu namicat iz Kotora da bi se zalagao za očuvanje tog statusa. Taj mentalni sklop ne može da podnese ništa što nije Nemanjićko. I taj sloj ima Kotor. Poenta je Kotor skinuti sa UNESCO liste da bi se svi ostali slojevi „valorizovali“ betonom. Dakle, skidanje Kotora sa Liste svjetske baštine otvorilo bi mu vrata za devastaciju onoga što mu najviše smeta, a to znamo svi šta je. Katoličko nasljeđe koje ima Kotor, kao i Perast, Prčanj, Dobrota i svako mjesto diljem našeg zaliva - to je ono što njemu smeta. Ne može on to srušiti, iako bi najrađe, ali bi mu to omogućilo da sav prostor izbetonira do krajnje tačke neprepoznatljivosti svih tih hiljadugodišnjih slojeva. I nije njemu (njima) problem ono što zovemo Stari grad, problem je sve sakralno blago priobalja zaliva i obrisa zaleđa obale. E, to njima treba da betoniraju i devastiraju. A to se postiže po oprobanom modelu kome je Amfilohije utro stazu. Đe god nađeš zgodno mjesto tu hram posadi. I po mogućnosti turistički kompleks kojim će crkva da upravlja ili razni tajkuni bliski crkvi. Njemu treba skida-

Smjenu Radunovića zahtijeva 65 organizacija

Podsjetimo, grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca, među kojima je 65 organizacija, traži smjenu

ministra Slavena Radunovića.

- Smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovi-

ne ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor, ali i javni interes građana Crne Gore. Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno

izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu - istakli su u saopštenju.

Sadašnji i nekadašnji izgled objekta u Beranama
Državni arhiv
Djelo Milivoja Babovića u Danilovgradu
Skulptura Milivoja Babovića u Danilovgradu
Generacije ozbiljnih ljudi uložile svoje znanje i trud da bi se Kotor upisao u Svjetsku kulturnu baštinu
Boško Grgurević
Daliborka Pavićević

nje Kotora sa UNESCO liste da umjesto krstova, koji niču kroz Boku, niču razne krstionice kao u Tivtu. Da umjesto limenih crkvi i krstova, niču betonsko - kameni. Njemu trebaju svetosavske kupole. Zato njemu smeta UNESCO status zaliva. Tu je kvaka - kazao je Roganović.

OPASNA IZJAVA

Građanska aktivistkinja Daliborka Pavićević istakla je da je izjava ministra Radunovića sramna i opasna. - Ovakav stav ministra pokazuje duboko nerazumijevanje značenja kulturne baštine koja ne pripada samo lokalnoj zajednici, već cijelom čovječanstvu ili namjerno uništavanje zarad interesa nekolicine. UNESCO status nije politička igra, već međunarodno priznanje koje obavezuje na čuvanje univerzalnih vrijednosti. Ministar se ovom izjavom javno suprotstavio osnovnim principima na kojima počiva UNESCO sistem zaštite, odnosno struci, održivosti i odgovornosti prema cjelokupnom kulturno-istorijskom nasljeđu, koristeći svoju trenutnu poziciju za političke interese i populističke manevre. Njegovo suprotstavljanje procedurama, vrijednostima i obavezama koje proizilaze iz statusa svjetske baštine baca ozbiljnu sumnju na njegov kapacitet da donosi odluke od javnog značaja. Kada neko ko bi trebalo da doprinosi zaštiti javnog interesa predlaže da se o tako stručnim i složenim pitanjima odlučuje isključivo voljom većine, bez uvažavanja mišljenja eksperata i međunarodnih tijela, to ne može, a da ne bude direk-

PODGORICA - Koncert

„London Calling“ crnogorskog gitariste Miloša Karadaglića biće održan večeras u 21 sat, u Auditorijumu Doma vojske u Porto Montenegru, i predstavlja jedan od osnovnih događaja ovogodišnjeg Tivat Music festivala. Gosti koncerta biće Alison Balsom (truba), Miljana Popović-Materni i Marija Đuranović (violina), Mirjana Jovanović (viola), Nemanja Stanković (violončelo) i Zoran Zakrajšek (kontrabas).

„London Calling“ u Porto Montenegru

Crnu Goru. Nadam se da ćemo uživati u tom neobičnom spoju gudačkog kvinteta trube i gitare koji se ne može često čuti - rekla je ona.

tna prijetnja, ne samo Kotoru, već i ukupnom identitetu Crne Gore - kaže Pavićević.

,,HVALA MINISTRU“

Advokat Boško Grgurević poručuje da mu je veliko zadovoljstvo da se u ime svih Bokelja zahvali ministru Radunoviću na iskrenosti. - Biti na listi UNESCO predstavlja vrh doprinosa jedne zajednice univerzalnim vrijednostima civilizovanog čovječanstva. Sadašnji ministar Radunović i njegov pretpostavljeni, vojvoda Mandić, kao i sva bratija koja ih podržava, ne pripadaju civilizovanom svijetu. U civilizovanom svijetu univerzalne vrijednosti čovječanstva su zakon koji važi za sve države svijeta. Prijedlog da se referendumom obesmisli UNESCO status Kotora i Boke najbolje govori o predlagaču - kaže Grgurević. Što se tiče upozorenja i opasnosti skidanja Kotora sa UNESCO liste, Anita Radonjić smatra da to neće biti dobro, s obzirom na to da se u proteklih pet, šest godina situacija po tom pitanju ne mijenja. - Sad se digla buka, kad je stiglo upozorenje. Mislim da će i ovo biti - ,,svako čudo za dva dana“, priča o tome i opet će se vratit na staro. Ko bi više volio od nas Kotorana da ostanemo đe smo, ali ja nijesam optimista po tom pitanju. Mislim da bi se moglo desiti vrlo lako da Kotor skinu sa UNESCO liste. A što se tiče izjave ministra Radunovića, meni lično nije iznenađenje, samo je pokazao ono što mi, građani Crne Gore, znamo o njemu. Ništa nas nije iznenadilo kad je u pitanju ministar Radunović - istakla je Radonjić. Ivana KOMNeNIć

Juče je u Hotelu ,,Regent Porto Montenegro“, u koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Tivat Music festivala i u saradnji sa važnim partnerima - Porto Montenegrom i Montenegro Sotheby’s International Realty, održana konferencija za medije na kojoj su predstavljeni detalji koncerta. Prema pisanju Radio Tivta, predstavnice Međunarodnog festivala KotorArt i Tivat Music festivala, Sara Lakičević i Dragana Jovanović govorile su o viziji koncerta i značaju umjetničke komunikacije sa publikom. Lakićević, piar menadžerka KotorArt festivala, kazala je da saradnja sa Porto Montenegrom traje dugi niz godina, kao i da je nakon koncerata ,,Vienna Calling“, ,,Berlin Calling“ i ,,California Dreaming“, došao red i na ,,London Calling“. - London je grad u kojem naš, a svjetski priznati, gitarista Miloš Karadaglić živi i radi i odakle nam dovodi u goste zvijezdu BBC-a, Alison Balsom Ona je prva žena solistkinja na trubi u svijetu, koja je nastupala u najprestižnijim dvoranama, a sjutra prvi put dolazi u

Jovanović, umjetnička direktorka Tivat Music festivala, istakla je da elitna umjetnost više nije posvećena samo „elitama“.

- Zapravo, tu ekskluzivnost možemo da načinimo dijelom svakodnevice. Vjerujem da ćemo to upravo ovim koncertom i uraditi, posebno imajući u vidu njegovu snažnu komunikativnost – istakla je Jovanović. Prema njenim riječima, cilj ovog festivala je da približi vrhunsku umjetnost širem krugu ljudi, bez gubitka na kvalitetu i izrazu.

Ona je naglasila da će program koncerta, na zahtjev umjetnika Miloša Karadaglića, ostati iznenađenje do samog događaja.

- On je izrazio želju da ne otkrivamo program unaprijed i mi to u potpunosti poštujemo. Dali smo mu potpunu slobodu jer u njega imamo bezrezervno povjerenje, ne samo zbog njegovog renomea, već i zbog načina na koji pristupa muzici i publici - istakla je Jovanović.

Ona je naglasila da Karadaglićev umjetnički rad sve više reflektuje dvosmjernu komunikaciju između izvođača i publike, što je, kako kaže, postalo srž njegovog stvaralačkog izraza.

- Očekujemo program koji će donijeti spoj poznatog i novog, s jedne strane djela iz muzičke istorije, a s druge i nove žanrove i aranžmane, koje možda publika u ovoj formi do sada nije imala priliku da čuje – kazala je ona. Poseban akcenat stavljen je na specifičnu kombinaciju instrumenata koju čine truba i gitara što, kako je ocijenjeno, donosi jedinstvenu zvučnu paletu i au-

tentičan muzički doživljaj. Na konferenciji je pročitana izjava generalnog menadžera Hotela ,,Regent Porto Montenegro“ Angela Zuccala. Direktor Porto Montenegra David Margason izrazio je zadovoljstvo zbog nastavka partnerstva sa značajnim kulturnim manifestacijama u Crnoj Gori, naglasivši da je ulaganje u kulturu važan dio dugoročnog razvoja destinacije. A. Đ.

Knjige o književnim velikanima i bogatoj zavičajnoj baštini predstavljene u Šavniku

Pet novih izdanja u Kući Pekića

PODGORICA – U Rezidencijalnom centru književnika i drugih umjetnika - Kuća Pekića u Šavniku, promovisano je pet knjiga: ,,Etički i poetički profil u djelima Borislava Pekića“, ,,Poetika Gorskog vijenca u drami i stripu“, ,,Bingo“, ,,Jedno slovo, jedan glas“ i ,,Kultura, istorija, mit“, koje su nedavno objavljene u izdanju tog kreativnog haba i Centra za kulturu, sport i medije.

Ovi naslovi su nastali iz tri kreativne radionice: ,,Naučni ogledi“, ,,Dramatis personae“ i ,,Baština koja povezuje“, koje su realizovane u okviru Programa rada Kuće Pekića za minulu godinu, a koji je sufinansiralo Ministarstvo kulture i medija, uz podršku Opštine Šavnik. O navedenim naslovima i aktivnostima Kuće Pekića za 2024. govorili su teoretičar umjetnosti dr Luka Rakojević i urednica izdanja Slavojka Marojević. Rakojević je naglasio kulturo-

loški i civilizacijski značaj pet objavljenih knjiga od kojih su tri naučni ogledi o djelima velikana: Petra II Petrovića Njegoša, Borislava Pekića i Vuka Karadžića, drama ,,Bingo“ Minje Bojanića i knjiga reportažnih zapisa o kulturnoj baštini, poznatim ličnostima i prirodnim ljepotama šavničkog kraja. Prema njegovim riječima, ,,u zemlji u kojoj se najveće državno priznanje dobija za, po svemu sudeći, nenapisanu knjigu, u Šavniku se promoviše pet izdanja različitog karaktera“.

- Dva među njima imaju i nostalgičnu notu i prizivaju vremena kada su naučni radovi štampani nezavisno kao separati. Te studije, čije su autori profesori i profesorice jezika i književnosti na Univerzitetu i u srednjim školama – kazao je on.

Dodao je da je u Kući Pekića logična i publikacija o kolosalnom književniku, koja je ovog puta objavljena kao troglasje kroz zbornik radova preveden i na engleski jezik.

- Knjiga o Šavniku još jedno je dvojezično izdanje nazva-

no ,,Kultura, istorija, mit“, koje podsjeća na prirodne ljepote, spomenike i znamenitosti ovog kraja. Pored toga, nosi priču o ljudima, onim najvećim i najznamenitijim koje porijeklo veže za Šavnik, a takvi suNovica Cerović čijim likom su se bavili Teodor Majerhofer, Ferdo Kikerec i Ivan Rendić, njegov potomak Stojan Cerović, ličnost izuzetno važna za predratne listove i časopise kakvi su ,,Slobodna misao“, ,,Razvršje“ i ,,Valjci“, čovjek čije ime nosi nikšićka gimnazija, Lazar Jauković sudbinski vezan za jedan most, inženjer kog su strijeljali Italijani i četnici, te narodni heroj Danilo Jauković. Zastupljeni su i naši savremenici, značajni umjetnici poput slikara akademika Dragana Karadžića, čudesnog kantautora Miladina Šobića i pisca Obrada Nenezića. Pored njih, tu je i sportski gigant, košarkaš Rajko Žižić, zlatni sa balkanskog, evropskog i svjetskog prvenstva i mediteranskih i olimpijskih igara - rekao je Rakojević. An. R.

Plakat koncerta Miloša Karadaglića
Sa promocije u Šavniku
Jovan Roganović
Anita Radonjić

ZLOUPOTRIJEBLJENI STIHOVI MILA JOVOVIĆA

Neki su mu čak pogrešno navodili ime i prezime

Piše:

Mr sc. Ivan

Naprasno interesovanje za pjesme Mila Jovovića iskazao je izvjesni mr Nikola Milovančev objavljujući članak o njemu u časopisu Srpska slobodarska misao, pod naslovom „Milo Jovović – zaboravljeni pjesnik Srbin katolik iz Bara“. Da su navedeni patetični naslovi prevashodno namijenjeni njegovoj instrumentalizaciji u dnevnopolitičke svrhe, te da ne predstavljaju iskreni izraz kulture sjećanja, svjedoči činjenica da su oni nastali nakon prijedloga autora ovog teksta (porodično srodstvo nije bilo isključivi kriterijum) koji je uputio nadležnoj opštinskoj komisiji da jedna ulica u Baru nosi naziv po Milu Jovoviću, što je SO Bar prihvatila 2016. godine. Nasuprot srpskim, neki albanski autori tendenciozno prepoznaju čak i u Milovom pjesništvu angažovanog kulturnog radnika koji je instrument ondašnje politike državne vlasti Crne Gore, u cilju slavizacije, odnosno crnogorizacije Ulcinja. U tom pogledu mr Redža Riza pozivajući se na list Onogošt iz 1899. godine navodi da je brat Srbin katolik Milo Jovović iz Bara napisao himnu pjevačkom društvu „Ocinj“, „koja je bila biser njegovog srca i njegove patriotske duše iz koje se vidi kakvom vatrenom ljubavlju diše njegova patriotska duša i kakav je njegov pjesnički zalet na srpskom Jadranu“.

Tek nedavno smo dobili osvrt stručne javnosti povodom pjesme „Maćedoniji“, koji napisao prof. dr Ilija Velev, a koja je privukla posebnu pažnju makedonske javnosti, naročito književnih krugova, mada je taj njegov osvrt istovremeno objavljen u pojedinim crnogorskim štampanim i elektronskim medijima, tokom obilježavanja 120. godišnjice Ilindenskog ustanka. Njena sadržina, odnosno stihovi su do danas aktuelni, naročito u pogledu odnosa velikih evropskih sila prema demografski malim narodima, gdje prepoznajemo empatiju Mila Jovovića prema tragičnim događajima koji su zadesili makedonski narod nakon propasti ustanka. Iako je ova njegova pjesma objavljena neposredno poslije ovog događaja u beogradskom listu Bratimstvo 3. oktobra 1903. godine, ona nije zabilježena u štampanim niti internet bibliografijama. Tek prije dvije godine ova pjesma je postala dostupna savreme-

Milo Jovović je pjesnik iz Starog Bara, s kraja XIX i početka XX vijeka, čije je književno stvaralaštvo u zadnjoj deceniji izloženo primitivnoj političkoj zloupotrebi, prije svega od strane velikosrpskih propagandista. Članak je objavljen u novom broju časopisa Matica

nom čitaocu, jer je njena sadržina slučajno pronađena u nekadašnjem školskom listu Primorac (1978), koji je izlazio u Baru.

U književnosti je nekada bila popularna forma posvete pjesme nekoj ličnosti iz javnog života, što je u svom opusu praktikovao i Milo Jovović, mada bibliografija bilježi da je pjesme posvećivao i iznenadno preminulim sugrađanima, odnosno porodičnim prijateljima F. Maroviću, Petru Dabanoviću i inž. V. Paganinu Ostaje nepoznato kako su ne-

ke njegove pjesme čija je inspiracija izvjesno proizilazila iz lokalne sredine dobijale prostor u referentnim časopisima i listovima tog vremena. Konkretno, ostaje nedoumica oko uređivačke politike beogradskog lista Bratimstvo da objavi pojedine pjesme Mi-

la Jovovića poput onih o kapetanskom pisaru iz Bara Nikoli (Niku) Đokiću i komandiru Seosko-šestanskog bataljona, popu Mitru Dabanoviću. Sa sadržinom prezentovanih pjesama kao i čitavim nizom drugih u listu Bratimstvu, javnost u Crnoj Gori nije mogla biti upoznata, s obzirom na to da nijednu od pjesama objavljenih u naprijed navedenom glasilu ne posjeduje nijedna biblioteka u Crnoj Gori, niti se one nalaze na vikipedijskoj odrednici o Milu Jovoviću. Vjerovatno da bi motivaciju uredništva ovog lista, kao i drugih glasila u kojima su publikovane pjesme Mila Jovovića, trebalo tražiti, prije svega, u ideološkoj upotrebljivosti njihovog autora, kao katolika koji promoviše ideju srpstva. Štampa je tada bila najučinkovitije medijsko sredstvo koje je presudno uticalo na promovisanje njegove ličnosti i djela na južnoslovenskom prostoru. Uostalom, učitelj Blagoje Marković, koji je imao uvida u njegovu neobjavljenu rukopisnu građu, gdje je zapazio dvije zbirke njegovih pjesama, naročito drugu, pa u izvještaju konstatuje da je ona „druga obimnija i književno jača – ima oko 120 stihova“. Djelatnost učitelja Markovića odnosila se na identifikaciju njegovog djela, a bila je inicirana od strane Matice srpske 70-ih godina prošlog vijeka, a povodom prikupljanja građe za Leksikon pisaca Jugoslavije. Milo Jovović je uvršten je u

Čestitom Srbinu

NIKU F. ĐOKIĆU

Preminulom u Dubrovniku

29. januara 1906. godine

Eto i mene s vrh tvoga groba

Da kanem dvije žalosne suze, Jer smrt nemila rano te uze, Ne štedeć’ tvoje mlađano doba.

Dvadeset ljeta dovrši pune, Pa zbogom, reče, varljivom sv’jetu, Oh, zašto tako, nezreli cv’jetu, Da mladost tvoja u zemlju trune?

O smrti kleta, svemu si kriva!

Što nam je srce prepuno jada; Jer milog Nika nemamo sada –Zemljica hladna njega pokriva.

Pa što ću drugo? No suze liti! Srodbinomtužnom,Srbinamlada, Kojega je smrt naglo savlada, K’objesna bura cv’jet uzoriti.

Mir tvome prahu! Ljubimče dragi, Pošto je tako moralo biti, A duši tvojoj pokoj vječiti Neka paodane Gospod preblagi. Bratimstvo, br. 20, god. VII, 2. juna 1906.

SJENI VITEŠKOG JUNAKA I BORCA popa Mitra Dabanovića, komandira Krajinskog Silan junak, hrabri borac, Pope Mitre, ti si bio Svaki živi Crnogorac, Sa tobom se ponosio.

Bješe vjeran, Gospodaru; Vjeran st’jena Gore Crne Zaklet krvnik na andžaru, Ko će na njih da nasrne.

U najteže ono doba, Kad u mukam’ bješe Kraj’na; Kad nosaše ime roba, Ti pokaza d’jela sjajna. Tvoja đorda, oštra, spravna Bješe uvjek, hrabri vojno, A cilj ti je bila glavna Branit’ časni krst dostojno.

Pa nek’ Gospod Milostivi, Sa rajem ti trud nagradi, A ime će da ti živi

U naraštaj dalji, mladi. Bratimstvo, br. 33, god. VII, 22. septembra 1906.

Dvije pjesme Mila Jovovića u listu „Bratimstvo“

Prof. dr Ilija Velev je nedavno napisao osvrt na pjesmu „Maćedoniji“, koja je privukla posebnu pažnju makedonske javnosti, naročito književnih krugova, a taj njegov osvrt istovremeno je objavljen u pojedinim crnogorskim štampanim i elektronskim medijima

Jovovićeva

Srpski biografski rečnik koji je izdala Matica srpska, u čije tomove su inkorporirane gotovo sve značajne ličnosti sa crnogorskog prostora, počev od vremena Duklje pa do savremenog doba. Da bibliografski podaci o Milu Jovoviću zahtijevaju dodatnu pažnju istraživača vidimo na osnovu pregledane literature, jer je u pojedinim glasilima pogrešno navedeno njegovo ime i prezime kao autora, Milo Jovanović ili Miloš Jovović. Tako da sada imamo saznanja da je osim poezije napisao i članak na temu etnologije pod nazivom „ Iz Bara i barske okolice u primorskoj nahiji“, objavljen u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, u Zagrebu 1896. godine.

Ovdje prezentovane pjesme svjedoče da se radi o realnim ličnostima koje su živjele u Baru krajem XIX i početkom XX vijeka.

U Glasu Crnogorca u broju 5, od 04. februara 1906. godine u rubrici „Domaće vijesti“, između ostalih, nailazimo na informaciju da je kapetanski pisar Nikola F. Đokić poslije kraće ali teške bolesti preminuo u 22. godini života u Dubrovniku, gdje je i sahranjen.

O njemu znamo toliko koliko je dopisnik iz Bara opisao njegov život: „Pokojnik se rodio u Baru, a bijaše mirna, plemenita i rijetka karaktera u društvu,

Ima saznanja da je Milo Jovović osim poezije napisao i članak na temu etnologije pod nazivom „ Iz Bara i barske okolice u primorskoj nahiji“, objavljen u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, u Zagrebu 1896. godine

omiljen drug, u vršenju svojih dužnosti neumoran i ispravan radnik, te s toga u svim slojevima omiljena i cijenjena ličnost, a od pretpostavljenih još i hvaljen i priznat“. Poznajući neke druge relacije iz privatnog života Mila Jovovića, sigurno je da motivacija za nastanak ove pjesme nije bila u birokratskoj posvećenosti Nika Đokića državnoj službi, već je treba tražiti u činjenici da je on bio šurak Mila Jovovića, koji zahvaljujući upravo ovim stihovima nije ostao anonimna ličnost, a što nije slučaj kada je u pitanju njegov brat kapetan Ivo Đokić, koji je tokom svoje karijere bio i zapovjednik kraljevske jahte „Rumija“. (Nastavlja se)

JOVOVIĆ
pjesma Maćedoniji (1903)
Milo Jovović

Srijeda, 30. jul 2025.

U glavnom gradu ulice se i dalje planiraju isključivo kao saobraćajnice za motorna vozila, dok se pješaci, biciklisti i osobe sa smanjenom pokretljivošću guraju na margine saobraćajnih potreba.

Odsustvo brige za ljude koji ne koriste motorna vozila, pokazatelj je zanemarivanja naših sugrađana koje se ogleda u postavljanju stubova javne rasvjete, saobraćajnih znakova i kamera na pješačkim i biciklističkim stazama. To što se ovakve prepreke uopšte nađu na tim mjestima posljedica je nepostojanja koordinacije među gradskim službama i odsustva cjelovitog pristupa planiranju prostora, ali i prilično površnom pristupu svih instanci koje učestvuju u izgradnji infrastrukture.

Ovo su neki od ključnih komentara Dejana Tofčevića iz Udruženja Biciklo.me u osvrtu na loše planiranje i gradnju saobraćajne infrastrukture u glavnom gradu.

NEODGOVORNOST

Tofčević podsjeća na definiciju koja ulicu definiše kao javnu saobraćajnu površinu u naselju namijenjenu prvenstveno kretanju vozila i pješaka - uključujući kolovoz, trotoare, biciklističke staze, drvorede i druge pripadajuće elemente.

- Ulice, dakle, nijesu samo i jedino predviđene za kretanje, one su prostor koji oblikuje kvalitet urbanog života kroz socijalnu interakciju građana. Upravo zato način na koji ih uređujemo govori mnogo o prioritetima jedne zajednice.

Pametno urbano planiranje

Pametno urbano planiranje, smatra Tofčević, podrazumijeva da se stubovi rasvjete, kamera i svega ostalog postavljaju van koridora kretanja, uz zelene pojaseve, između parkiranih vozila ili u okviru

Foto-zum

Dejan Tofčević iz Udruženja Biciklo.me o lošem planiranju i gradnji saobraćajne infrastrukture u glavnom gradu

Kad stubovi rasvjete više smetaju nego što koriste

Odsustvo brige za ljude koji ne koriste motorna vozila, pokazatelj je zanemarivanja naših sugrađana koje se ogleda u postavljanju stubova javne rasvjete, saobraćajnih znakova i kamera na pješačkim i biciklističkim stazama. To što se ovakve prepreke uopšte nađu na tim mjestima posljedica je nepostojanja koordinacije među gradskim službama i odsustva cjelovitog pristupa planiranju prostora

Nažalost, u Podgorici ulice se i dalje planiraju isključivo kao saobraćajnice za motorna vozila, dok se pješaci, biciklisti i osobe sa smanjenom pokretljivošću guraju na margine saobraćajnih potreba. A znamo da se nivo razvoja jednog društva mjeri odnosom prema njegovim najugroženijim članovima... Gotovo potpuno odsustvo brige za ljude koji ne koriste motorna vozila je pokazatelj tog zanemarivanja naših sugrađana koje se ogle-

integrisanih stubova koji kombinuju više funkcija (rasvjeta, nadzor, signalizacija).

- Važno je i da se kod rekonstrukcija postojećih ulica vodi računa o tzv. univerzalnom dizajnu - principu po kojem javni prostor mora biti pristupačan svima. Osnovna funkcija ulice mora biti omogućavanje bezbjednog i dostojanstvenog kretanja svim gra-

Opasnost na putu

Naš čitalac poslao nam je fotografije oštećenog kolovoza u Ulici Đulje Jovanova u Maslinama.

- Ulegnuće, ili bolje reći rupa, na kolovozu je poprilično veliko i predstavlja ozbiljnu opasnost u saobraćaju i za vozače i za pješake. S obzirom na to da je riječ o uskoj ulici u kojoj se ne mogu mimoići dva automobila, posebno je opasno noću i kad naiđu vozila čiji vozači ne znaju za ovu rupu, pa mogu napraviti ozbiljnu štetu na automobilu – napisao nam je čitalac, uz nadu da će nadležni što prije reagovati i sanirati ovo oštećenje. H. P.

da u postavljanju stubova javne rasvete, saobraćajnih znakova i kamera na pješačkim i biciklističkim stazama. Za pješake, posebno za roditelje s dječjim kolicima, osobe s invaliditetom i starije građane, ovakvi stubovi predstavljaju stvarne barijere. Gdje bi trebalo da postoji nesmetan prolaz, nalaze se metalne prepreke koje zahtijevaju zaobilaženje - često silaskom na kolovoz, čime se direktno ugrožava bezbjednost svih učesnika u

đanima. Stub koji stoji na sredini trotoara ili biciklističke staze ne osvjetljava grad - već pokazuje koliko je on slijep za potrebe svojih stanovnika. Prava ulica nije samo asfalt i beton, već prostor u kojem se svi kreću slobodno i ravnopravno. Le Korbizije, čuveni arhitekta i urbanista, svojevremeno je rekao: „Grad je alatka. Ako je ne koristimo kako treba - ona postaje instru-

Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić- Bojović predložila je Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova da promenada uz Moraču dobije ime po čuvenom crnogorskom arhitekti Vukoti Tupi Vukotiću

- Uvažavajući nemjerljiv doprinos koji je arhitekta i urbanista Vukota Tupa Vukotić dao razvoju glavnog grada, uputila sam prijedlog Savjetu da šetalište uz Moraču – na potezu od Sastavaka do mosta Milenijum – ponese ime ovog izuzetnog stvaraoca - saopštila je predsjednica gradskog parlamenta. Dodatni razlog da ovo šetalište nosi Vukotićevo ime jeste činjenica da je rijeka Morača bila njegova vječita inspiraci-

saobraćaju. Još izraženiji je problem kod biciklističke infrastrukture: stub nasred biciklističke staze nije samo smetnja, već i opasnost, naročito noću, pri smanjenoj vidljivosti ili većim brzinama vožnje – upozorio je Tofčević.

U Podgorici se, kako ističe predstavnik Udruženja Bici-

ment mučenja“. Podgorički stubovi su, barem prema ovom autoritetu, postali alatka za mučenje građana, umjesto da budu stubovi srama za sve one u procesu projektovanja i izgradnje, kojima je svejedno kako će se realizovati projekat koji plaćamo svi mi, a svojom indolentnošću i vrlo ograničenim znanjem kvare kvalitet života u Podgorici – kazao je Tofčević.

klo.me, ne štedi prostor, niti postavljaju prepreke nasred kolovoza kada su u pitanju površine za kretanje motornih vozila.

- To govori o potpuno zastarelom shvatanju urbane mobilnosti, koji podrazumijeva da će davanjem što više najkvalitetnijeg prostora motornim vozilima riješiti saobraćajne probleme, a neće, jer nigdje tako nijesu riješeni ovi problemi pa neće ni ovdje – kazao je Tofčević.

POVRŠNOST

Znajući sve ovo, logično se nameće pitanje - kako je moguće da su se ovakve prepreke uopšte našle na tim mjestima?

- Odgovor leži u nepostojanju koordinacije među gradskim službama i odsustvu cjelovitog pristupa planiranju prostora, ali i prilično površnom pristupu svih instanci

koje učestvuju u izgradnji infrastrukture. Rasvjeta, saobraćajna signalizacija, nadzor i telekomunikacije projektuju se zasebno, bez konsultacija s urbanistima, arhitektama, organizacijama koje se bave pristupačnošću i održivom mobilnošću, pa i krajnjim korisnicima. Posljedica toga su nelogična i štetna rješenja – ulice koje ne služe ljudima, pa tako imamo instalirane prepreke prilikom same izgradnje koje ometaju njihovu upotrebu. Najnoviji primjer je pješačka staza pored novog parkinga u Bloku pet, gdje se stubovi rasvjete nalaze na sredini pješačke staze i onemogućavaju njenu upotrebu. Postavlja se pitanje: što će nam trotoar koji ne možemo koristiti? Nadležni ne odgovaraju, samo sležu ramenima –zaključio je Dejan Tofčević iz Udruženja Biciklo.me. I.M.

Prijedlog predsjednice Skupštine glavnog grada

ja, da je na njenim obalama nastala „Plaža Labud“, kao prvi takav objekat u Podgorici koji se smatra jednim od njegovih najpoznatijih i najnagrađivanijih djela, a koji je postao omiljeno mjesto okupljanja Podgoričanki i Podgoričana toga vremena.

- Imenovanjem šetališta po Vukotiću djelimično se odužujemo stvaralačkom duhu koji je oblikovao identitet savremene Podgorice i ostavio za sobom nasljeđe od trajnog značaja - zaključila je Borovinić-Bojović. H. P.

Pješačka staza pored novog parkinga u Bloku pet
Vukota Tupa Vukotić
GLAVNI GRAD

Ne sporimo da su bolji, ali moraće još jednom to da potvrde

PODGORICA - Težak zadatak čeka fudbalere Dečiča u Beču, gdje će u četvrtak od 20.30 časova igrati revanš 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija.

Rapid ima prednost od 2:0 i čini se da je prolaz u narednu rundu evropskog takmičenja sveo pod rutinu.

Tuzani će pokušati da iznenade velikog favorita. Po principu – nema predaje, dok god postoji nada u veleobrt dvomeča austrijskog i crnogorskog tima.

Izabranici Nebojše Jandrića danas kreću na put, a u večernjim satima imaće priliku da upoznaju travu stadiona Alijanc arena.

- Ne idemo sa bijelom zastavom. Niko ne spori da je domaćin izraziti favorit, ali to će morati još jednom da potvrdi na terenu. Ne prijetimo, nijesmo u poziciji za tako nešto, ali fudbalski je da vjerujemo – kaže za Pobjedu Leon Ujkaj, koji nastavlja:

- Sigurno će biti teže nego u Tuzima. Sada je Rapid domaćin, igraće pred punim tribinama, ali ukoliko pokažemo zalaganje, agresivnost, disciplinu i borbenost – imamo čemu da se nadamo. Idemo tamo bez pritiska, sa željom da se izigramo i predstavimo u što boljem svjetlu. Ukoliko bismo poveli brzim golom, ne bi ni Rapidu bilo svejedno –poručio je defanzivac Dečića. Pun stadion, zeleni zid koji se očekuje iza gola, može da bude samo motiv više za Tuzane. - Poseban momenat za veli-

ki broj naših igrača, naročito mladih. Mnogi nijesu imali priliku da igraju u takvom ambijentu. Nadam se da ćemo iskoristiti šansu i voditi meč u pozitivnom smjeru. Nemamo više što da izgubimo, a od ove utakmice možemo mnogo da dobijemo. Spremni smo da damo maksimum, a vidjećemo na kraju koliko i što će nam to donijeti – ističe dvadeset osmogodišnji centralni bek.

Dečić je kod kuće poražen sa dva razlike, ali nije ostavio loš utisak. Štaviše, imao je svoje momente, stvorio nekoliko šansi koje nije realizovao. Sa druge strane – surovo je kažnjen za dva propusta prilikom prekida u korist protivnika.

- Ušli smo u prvi meč onako kako smo se dogovorili i pripremali. Izgledali smo dosta dobro na početku, ali ekipa kao što je Rapid koristi i minimalne propuste. Njihov igrač ostao je sam nakon kornera, a onda smo skrivili penal poslije udarca iz ugla sa kontra strane. Ispalo je da su nas lako dobili, ali nije bilo baš tako. Imali smo svoje trenutke i šanse, ali ne i sreće da zatresemo mrežu. U revanšu bi trebalo da imamo veću koncentraciju i da greške svedemo na mali broj. Nadam se da ćemo umjeti da iskoristimo eventualne propuste rivala. Sigurno će ih biti. Svi se nadamo da će biti interesantno u revanšu –ističe Ujkaj. U pojedinim fazama prethodne utakmice vidjelo se koliko Tuzanima fali klasa Draška

PODGORICA – Budućnost danas leti za Moldaviju, a sjutra je u Orheju čeka vjerovatno ključni meč u sezoni.

,,Plavo-bijeli“ nijesu oduševili protiv Milsamija u prvom duelu drugog kola Lige konferencija u Podgorici, završeno je 0:0, ali ni moldavski prvak nije ostavio utisak da je ekipa od koje tim Nenada Lalatovića treba da zazire pred revanš koji će se igrati od 19 sati na stadionu koji može da primi tri hiljade gledalaca. Ukoliko eliminiše Milsami, Budućnosti bi se ukazala savršena prilika za istorijski ulazak u plej-of – rival bi bio Virtus iz San Marina.

- U prvom meču smo bili bliži pobjedi, makar za jedan pogodak. Da smo bili koncentrisaniji i mirniji u završnici vjerujem da bismo imali prednost pred put u Moldaviju. Milsami nije imao nijedan šut u okvir gola i mislim da smo pokazali da smo bolja ekipa – rekao je Ognjen Gašević za Pobjedu.

- Gledali smo i analizirali prvu utakmicu i stekao se utisak da nam je gol nedostajao da bismo mogli biti zadovoljni u potpunosti. Imali smo šanse, nijesmo ih iskoristili – nadovezao se Marko Miličković

Ovo može ljeto Budućnosti

Dečić je uoči utakmice s Rapidom predstavio novog defanzivca. Riječ je o 21-godišnjem Arbenu Nikpreljaju, koji pokriva poziciju štopera, a prethodno je bio član Prištine

Božovića i Asmira Kajevića Prvi je, doduše, ušao sa klupe u nastavku. Drugi nije. - Kajević ponovo nije trenirao zbog povrede, dok Draško ulazi u ritam. To su igrači od kojih mnogo znači naša igra i učinak. Obojica imaju iskustvo, kvalitet, lucidnost, smirenost sa loptom, od njih dolazi završni pas, asistencija ili gol. Ne možemo da računamo ni na krilnog napadača Selimija koji ima bol iza koljena. Nijesmo u najjačem sastavu, ali momci koji su tu – daju sve od sebe kako bi opravdali povjerenje – kazao je Ujkaj.

U Beču će zadnja linija Dečića biti pod opterećenjem. Biće neophodna podrška iz veznog reda, pa i napada.

- Rapid započinje igru iz posljednje linije, koriste prodore, centaršuteve, kombinuju iza špica... Očekujem da budu još ofanzivniji u revanšu. Bićemo na iskušenju. Biće minuta kada ćemo se braniti sa svih 10 igrača u polju. Sužavaćemo prostor. Trudićemo se da zajednički što bolje obavimo posao u defanzivi. Nadam se da ćemo biti učinkoviti u oba smjera – zaključio je Ujkaj. D. KAŽIĆ

- U evropskim takmičenjima nema slabog protivnika, oni su šampioni svoje države, i to u konkurenciji gdje godinama vlada neprikosnoveni Šerif, tako da smo znali da će ovaj dvomeč odlučivati nijanse – kazao nam je Miličković. Budućnost je bila opasnija u prvom meču, ali bi u Orheju mogla da se nađe u drugačijoj ulozi – da ona čeka grešku rivala i koristi prostor koji Milsami ostavi kada krene u napad.

- Analizirali smo mečeve Milsamija koje je igrao na domaćem terenu i jasno je da djeluju drugačije nego na strani. Vjerovatno će izaći visoko i tu je naša najveća šansa – da ih kaznimo preko brzih igrača koje imamo u timu. Pravili smo im problem po bokovima, a oni će sada sigurno biti agresivniji i sa više samopouzdanja jer igraju kod kuće. Nji-

hova ofanzivnija igra može da bude naša prilika da ih pobijedimo i eliminišemo – istakao je Gašević. Miličković potencira to što je Milsami u prvenstvenom ritmu.

- U Moldaviji nas očekuje vrlo težak meč, odigrali su već kola u domaćem šampionatu, u takmičarskom su ritmu i moramo imati odgovor na sve zahtjeve koje nosi ova utakmica. Očekujem da budu ofanzivniji u odnosu na prvi meč, ali to

Nova fudbalska sezona u Crnoj Gori kreće prvim radnim danom naredne sedmice

Meridianbet 1. CFL

startuje u poneđeljak

je nešto što može uticati da i mi imamo dosta više prostora da ih kaznimo – naglasio je Miličković. Budućnost prolazi turbulentan period – predsjednik kluba se povukao praktično tek što je došao, prethodno je promijenjen trener usred priprema, nema novca za ozbiljnija pojačanja iako je u klub posljednjih godina ,,ušlo“ nekoliko miliona, pa je ekipa slabija u odnosu na onu koja je osvojila titulu.

PODGORICA - Ne za vikend, već radnim danom –nova sezona u Meridianbet 1. CFL startuje u poneđeljak, 4. avgusta. Predviđeno je bilo da domaće takmičenje krene u neđelju, dan ranije, ali je do pomjerenja došlo zbog nastupa tri crnogorska kluba na evropskoj sceni. Budućnost, Sutjeska i Dečić večeras igraju revanše 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija, pa je iz Saveza odlučeno da sve domaće ekipe dobiju 24 časa više za pripremu premijere. U 1. kolu nacionalnog šampionata sastaće se Petrovac – Bokelj (20.30h), Arsenal –Jedinstvo (20.30h), Jezero –Budućnost (20:30h), Dečić –Mladost (20.30h) i Sutjeska – Mornar (21h). D. K.

M. BABOVIĆ
Dečić sjutra u Beču igra revanš s Rapidom, Leon Ujkaj poručio

i Marko Miličković optimisti pred revanš s Milsamijem

može da bude

Budućnosti

Ipak, i u takvom ,,haosu“ pruža se dobra šansa za ozbiljan iskorak na evropskoj sceni. Budućnost je samo dva puta u istoriji igrala treće kolo kvalifikacija za neko Uefino takmičenje, a nikad nije imala ovako povoljan žrijeb da dogura do posljednje stepenice pred ulazak u grupu.

- Razmišljamo pozitivno, želimo da ostvarimo istorijski uspjeh za grad i klub, a ovako veliki kao što je Budućnost to zaslužuje. Ipak, ne razmišlja-

mo trenutno o potencijalnom dvomeču sa Virtusom u trećem kolu jer ako ne budemo 100 odsto koncentrisani na revanš s Milsamijem – loše nam se piše. Ne smije biti nikakvog potcjenjivanja, nemamo prednost uoči gostovanja. Ipak, vjerujemo u ono što radimo i osjećamo da možemo ovo ljeto da učinimo uspješnim – poručio je Ognjen Gašević Vrlo je moguće da meč u Orheju riješi jedan pogodak – Budućnost zato mora da koristi

Zasijedao Izvršni odbor FSCG

Razmišljamo pozitivno, želimo da ostvarimo istorijski uspjeh za grad i klub, a ovako veliki kao što je Budućnost to zaslužuje. Ipak, ne razmišljamo trenutno o potencijalnom dvomeču sa Virtusom u trećem kolu jer ako ne budemo 100 odsto koncentrisani na revanš s Milsamijem – loše nam se piše. Ne smije biti nikakvog potcjenjivanja, nemamo prednost uoči gostovanja. Ipak, vjerujemo u ono što radimo i osjećamo da možemo ovo ljeto da učinimo uspješnim – poručio je Ognjen Gašević

šanse, kakva joj se na primjer ukazala protiv Noe u Abovjanu u kvalifikacijama za Ligu šampiona.

Na kraju je taj meč izgubila 1:0, što je i odlučilo ukupnog pobjednika jer je u Podgorici bilo 2:2.

- Znamo da je ovo utakmica koja može da nam donese mnogo, svjesni smo situacije, tako da ćemo biti maksimalno fokusirani i posvećeni kako bismo došli do cilja, a to je svakako prolazak u narednu rundu. Vjerujemo u svoj kvalitet, zajedništvo koje nas je krasilo u odlučujućim utakmicama i daćemo sve od sebe da dođemo do rezultata koji želimo – zaključio je Marko Miličković, ofanzivac Budućnosti N. KOSTIĆ

Sutjeska će u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija pojuriti gol minusa protiv Beitar Jerusalima

Tošković: I dalje nam se igra Evropa

PODGORICA - Fudbaleri Sutjeske doživjeli su dva vezana evropska poraza kraj Bistrice. Oba su rezultatski bila identična, po 2:1 – od Dinamo Bresta, pa od Beitar Jerusalima. Nikšićani su ispravili ishod protiv tima iz Bjelorusije od kojeg su bili bolji na neutralnom terenu u Zalaegeržegu (2:0). Nešto slično priželjkuju i u novom sudaru sa Izraelcima u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija, sjutra veče od 19 i 30 časova u rumunskom Ploieštiju.

- Cijela ekipa vjeruje da možemo da prođemo. Beitar je bolji od Dinamo Bresta, ali daćemo sve od sebe kako bismo rezultat okrenuli u svoju korist. Igra nam se Evropa i dalje – za Pobjedu je rekao Balša Tošković Upravo je napadač Sutjeske dao gol za vođstvo kraj Bistrice, s tim što domaćin nije uspio da zadrži prednost.

Po igri je zaslužio najmanje remi, a dozvolio je rivalu da slavi pod Trebjesom. Na taj način posao u revanšu je otežan.

- Srećan sam zbog gola, mno-

Pobijedili Vojvodinu, Ludogorec i Željezničar

go znači na planu samopouzdanja, mada bih više volio da je moj pogodak imao veću težinu. Odigrali smo dobar meč i mogli još koji put da savladamo protivničkog golmana. Oni su kaznili naše jeftine greške, mi njihove nijesmo. Raduje nas, ipak, uvjerenje da možemo da se nosimo sa Beitarom – ističe dvadeset dvogodišnji ofanzivac.

Kako bi Nikšićani trebalo da izgledaju na terenu stadiona ,,Ilie Oana“?

- Mirne glave, ne smijemo da srljamo, zaostajemo samo gol i strpljivo ćemo čekati šansu. Uvijek možemo da zatresemo mrežu rivala, ali pritom moramo da vodimo računa i o svojoj odbrani. Pametno ćemo voditi meč. Greške bi trebalo da svedemo na minimum, a prema naprijed da budem učinkoviti. Spremni smo za borbu – odgovorio je Tošković. Kakav Beitar očekuješ?

- Dobra ekipa, imaju nekoliko igrača, posebno prema naprijed, ističu se individualnim mogućnostima. U Nikšiću su pokazali kvalitet, ali ne vjerujem da mogu puno bolje od

onoga. Analizirali smo ih još bolje. Beitar može da odigra isto, ali mi možemo mnogo više. Osjećamo šansu da prođemo u 3. kolo, što bi bio ogroman uspjeh – poručio je Tošković. Jeste li vježbali penale? - Vježbamo ih stalno uoči utakmice. I na to smo spremni ako dođe to toga da jedanaesterci odlučuju. Ukoliko budeš na terenu, a desi se raspucavanje sa bijele tačke, hoćeš li uzeti loptu? - Naravno. Nikada nijesam bježao od odgovornosti. Ukoliko bude penala, želio bih da budem među izvođačima – kazao je Tošković. Čini se da je Sutjeska odlično odradila ljetnji prelazni rok. Napravila je tim koji može da pojuri titulu... Od sumorne jeseni, preko vedrijeg proljeća prošle sezone - ,,plavo-bijeli“ bi mogli ozbiljno da ugroze aktuelnog prvaka, podgoričku Budućnost. - Imamo najveće ambicije na domaćoj sceni, ali o tome ćemo pričati poslije Evrope. Sada su sve misli usmjerene na Beitar – zaključio je Tošković. D. KAŽIĆ

PODGORICA - Druga

sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore za mandatni period 2025-2029. godine održana je juče u Kući fudbala u Podgorici.

Usvojen je prijedlog Disciplinskog pravilnika koji stupa na snagu danom objavljivanja u Glasniku Fudbalskog saveza Crne Gore - CG fudbal. - Izvršni odbor je prihvatio i

inicijativu Sindikata profesionalnih fudbalera za saradnju na projektu „Druga karijera“ koji se realizuje u saradnji sa Fakultetom za biznis i turizam i Fakultetom za saobraćaj, komunikacije i logistiku. Ovaj projekat ima za cilj stvaranje preduslova za fudbalere da, nakon završetka karijere, nastave radnu aktivnost u oblasti biznisa i turizma – saopšteno je iz FSCG. R. A.

PODGORICA - Omladinci

Fudbalskog kluba Budućnost osvojili su prvo mjesto na prestižnom turniru u Foči.

,,Plavo-bijeli“ su u četvrtfinalu bili uspješniji od od Vojvodine (2:1), dok su u polufinalu nadigrali bugarski Ludogorec (3:1).

U finalu su savladali Željezničar s 2:1, iako su u drugom poluvremenu zbog crvenog kartona imali igrača manje. Petar Jašović iz Budućnosti proglašen je za najboljeg igrača turnira, a sa četiri pogotka ponio je i titulu prvog strijelca. - Presrećan sam što smo osvojili prvo mjesto na ovako prestižnom turniru, na kojem učestvuju zaista kvalitetne ekipe. Pokazali smo karakter i zajedništvo i zasluženo došli do trofeja. Individualne nagrade mi znače i daju vjetar u leđa, ali ne bi ih bilo bez zasluga saigrača i stručnog štaba. Najvažnije mi je da smo pokazali kako se bori za grb Budućnosti – izjavio je Jašović. Budućnost će 16. avgusta odigrati prvi meč u domaćem prvenstvu, a na jesen će učestvovati u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Ne. K.

Ognjen Gašević na prvom meču sa Milsamijem

PODGORICA - Rijeka u prvom meču nije stekla prednost protiv Ludogoreca, na ,,Rujevici“ je završeno bez pogodaka, ali fudbaleri crnogorskog trenera Radomira Đalovića i dalje imaju dobre šanse za plasman u treće kolo kvalifikacija za Ligu šampiona.

Revanš u Razgradu igra se večeras od 19.30 sati.

- Ne treba trošiti riječi koliko je ovo važna utakmica za nas, naš klub i cijeli hrvatski fudbal. Na ,,Rujevici“ smo bili dobri, da smo postigli pogodak pričali bismo o najboljoj utakmici Rijeke u posljednje vrjeme. Bili smo stabilni, kreirali smo četiri, pet situacija za pogodak, ali… Ovo je Liga šampiona, moraš iskoristiti i najmanju priliku koju imaš – rekao je Đalović.

Nekadašnji crnogorski reprezentativac smatra da je sada Ludogorec pod većim pritiskom.

- Znamo da će nas čekati drugačija utakmica, a mislim da će Ludogorec imati veći pritisak od nas. Za revanš moramo sačuvati sve dobre stvari iz prve utakmice, u odbrani smo bili fenomenalni, dok u napadu moramo da budemo učinkovitiji. Spremamo se za rivala koji će od prvog minuta krenuti jako, ali bićemo spremni. Moramo odigrati utakmicu poput onih iz prethodne sezone na ,,Poljudu“ ili ,,Maksimiru“. Vjerujem u sebe, svoje igrače, u kvalitet koju su pokazali da imaju i vjerujem da ćemo uspjeti da prođemo dalje - istakao je Đalović.

Blizu trećeg pretkola je Kara-

Kvalifikacije za Ligu šampiona (2. kolo)

Đalovićev optimizam pred revanš u Razgradu

bag našeg Marka Jankovića koji pred revanš na svom terenu (18h) ima prednost od 3:0 protiv irskog Šelburna.

Dobar rezultat ima i Malme

za koji igraju Andrej Đurić i Sead Hakšabanović – švedski tim uzvratni meč (19) sa letonskom RFS-om kod kuće dočekuje s kapitalom od 4:1.

Legendarni Njemac potpisuje za Vankuver vajtkapse

PODGORICA - Tomas Miler ima novi klub – legendarni Njemac igraće u MLS-u kao fudbaler kanadskog Vankuver vajtkaps. Proslavljeni ofanzivac ovog ljeta je napustio Bajern poslije

Risto Radunović i njegov FCSB u Bukureštu (19.30 h) moraju da nadoknade 0:1 protiv Škendije iz Sjeverne Makedonije. N. KOSTIĆ

25 godina provedenih u tom klubu, 750 odigranih utakmica i 250 golova postignutih u dresu bavarskog velikana.

Njemački Bild je objavio da je Miler s novim klubom dogovorio dvogodišnju saradnju, a ugovor bi trebalo da bude potpisan u petak.

Vankuver je trenutno na drugom mjestu Zapadne konferencije, a u Mileru će dobiti veliko pojačanje u pohodu na plej-of.

Iskusni napadač u septembru će napuniti 36 godina. Ne. K.

Rumun promovisan u stratega milanskog kluba

Kivu: Počinje nova era Intera

PODGORICA - Novi trener fudbalera Intera Kristijan Kivu predstavljen je juče zvanično na konferenciji za medije, gdje je izjavio da mu je cilj da ,,zadrži klub na vrhu“, i da s njegovim dolaskom počinje ,,novi ciklus“ u milanskom klubu.

- Ne osvrćemo se na prošlost, nemamo potrebu za revanšizmom. Nasljeđujem ekipu i jednu obavezu da je održim na vrhu - izjavio je Kivu.

On je naglasio da će se tim boriti za ostvarenje tog cilja i da vjeruje u grupu koja je pokazala jedinstvo i želju da ostane pri samom vrhu italijanskog i evropskog fudbala.

- Počinje novi ciklus sa novim trenerom, naš stil igre biće direktniji i okrenut naprijed, ali imamo kvalitetnu i iskusnu ekipu - poručio je Kivu, bivši defanzivac Intera, koji je tim preuzeo neposredno prije Svjetskog klupskog prvenstva na kojem je Inter eliminisan u osmini finala.

Dosadašnji trener Intera Simone Inzagi je nakon ubjedljivog poraza u finalu Lige šampiona od Pari Sen Žermena (0:5) odlučio da napu-

sti klub i preuzme saudijski Al-Hilal.

Imenovanje Kristijana Kivua iznenadilo je mnoge s obzirom na to da iza sebe ima samo 13 utakmica kao trener u Seriji

A - vodeći Parmu. Ipak, predsjednik kluba Marota odbacio je spekulacije da je Kivu bio rezervna opcija.

- Suprotno onome što se moglo pročitati, Kivu nije bio plan B. On je trener kog smo željeli, lider koji će započeti novi ciklus. Ima prednost nad drugima, poznaje klub i njegove vrijednosti jer je ovdje i igrao i trenirao - naglasio je Marota. Kivu (44), bivši rumunski reprezentativac, nosio je dres Intera od 2007. do 2014. godine, a trenersku karijeru je započeo u omladinskim selekcijama kluba 2018. godine. Od 2021. do 2024. vodio je B tim Intera. - Krećemo s istim ambicijama kao i ranije. Želimo da pobjeđujemo, to je cilj vlasnika, uprave i trenera - zaključio je Marota.

Predsjednik Intera potvrdio je i da klub vodi pregovore sa Atalantom o angažovanju nigerijskog napadača Ademole Lukmana. R.A.

Danas počinje Evropsko kadetsko prvenstvo za rukometašice u Podgorici

,,Lavice“ sa mnogo motiva pred domaćom publikom

PODGORICA - Poslije juniorki koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu, došao je red na kadetkinje da se na domaćem terenu predstave na najvećoj sceni.

Crnogorske rukometašice do 17 godina danas od 17 sati u dvorani ,,Verde“ igraju prvi meč na šampionatu Starog kontinenta u Podgorici – rival im je Litvanija, a u grupi E još su Francuska i Češka. Po dvije prvoplasirane ekipe iz šest grupa izboriće plasman u glavnu rundu.

Treneri crnogorske kadetske reprezentacije su Miloš Perović i Bobana Krstović, a u sastavu su golmanke Maša Dubljević, Ivana Knežević i Mia Vuksanović, krila Maša Ulićević, Ksenija Petrušić, Jovana Tešović, Andrea Jovanović i Lara Burzanović, pivotkinje Anđela Vujović i Mia Ulićević, te bekovi Anđelina Orbović, Ivana Savić, Andrea Dragnić, Ksenija Nikčević, Nejla Hodžić, Martina Knežević , Sofija Delević i Anica Filipović - Svi jedva čekamo da prven-

stvo počne nakon što smo odradili kvalitetne i intenzivne pripreme na Ivanovim koritima i u Nikšiću. Iskoristili smo svaki trenutak na najbo-

Novi izgled gostujuće garniture

Brajantov znak na dresu Barselone

PODGORICA - Barselona je predstavila gostujući dres za sezonu 2025/26. na kojem se umjesto prepoznatljivog Najkijevog štrika

nalazi znak „Kobe Sheath“ – stilizovane korice mača koje simbolizuju brend prerano preminule NBA legende.

Franjo Ivanović stiže u Lisabon

PODGORICA - Benfika je spremna da plati veliki novac za dovođenje napadača Franja Ivanovića. Hrvat je odigrao sjajnu sezonu u dresu belgijskog tima Union Sen-Žiloa, postigao 21 pogo-

dak prošle sezone uz sedam asistencija i postao vrlo tražen na fudbalskom tržištu. Benfika je bila najkonkretnija i ponudila čak 25 miliona eura za nekadašnjeg igrača Rijeke. Bio bi to jedan od najvećih do-

lji način da podignemo formu i učvrstimo zajedništvo. Djevojke su dale maksimum tokom priprema, atmosfera je odlična i spremni dočekuje-

- Fudbalski klub Barselona i Najki potpisali su hrabro i simbolično partnerstvo. Drugi dres za sezonu 2025/26. zamijeniće tradicionalni Najkijev štrik znakom „Kobe Sheath“, prepoznatljivim simbolom brenda Kobija Brajanta – piše u saopštenju Barselone.

Dodaje se da je saradnja nastala iz ,,zajedničke kulture sportske izvrsnosti i vrijednosti koje dijele Brajantov brend i Barselona“.

- Ovaj novi korak dodatno jača vezu između Najkija i Barselone, sa ciljem da se „Mamba mentalitet“ proširi i van košarkaških terena, te da inspiriše nove generacije sportista širom svijeta – naveli su iz katalonskog kluba. Znak „Kobe Sheath“ krasiće dresove fudbalera Barselone u naredne tri sezone.

laznih transfera u istoriji portugalskog velikana. Najskuplji je bio dolazak Enca Fernandesa iz Rivera, kada je Benfika platila više od 40 miliona eura. R. A.

mo početak takmičenja. Tokom priprema, u rad stručnog štaba bio je uključen i sportski psiholog jer je na ovakvim takmičenjima mentalna snaga

nešto što može da napravi razliku – rekao je trener Miloš Perović za sajt RSCG. - Razmišljamo samo o prvom meču i onda idemo korak po

korak, a pritiska ne smije da bude. Analizirali smo sve protivnike, znamo što nas čeka, jer su ovo 24 najbolje reprezentacije u Evropi. To je dodatni motiv da pokažemo karakter i zajedništvo koje krasi naše selekcije. Igranje pred domaćom publikom je nešto posebno, vjerujem da će tribine biti ispunjene i da će publika podržati ove djevojke koje su dva puta osvajale srebro na Mediteranskim igrama. To će nam biti vjetar u leđa, a vjerujem da će čitava Crna Gora nakon prvenstva biti ponosna na ove djevojke – kazao je Perović. Mečevi Evropskog prvenstva igraće se u tri dvorane – ,,MTEL dvorani Morača“, ,,Verde“ i „Bemaks areni“. - Organizatori su još jednom pripremili sve što je potrebno za vrhunsko takmičenje. Očekuje se još jedno nezaboravno prvenstvo, nova prilika za uspjeh crnogorskog rukometa i prava sportska atmosfera na tribinama, gdje će publika imati šansu da bude vjetar u leđa mladim „lavicama“ – saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore. N. KOSTIĆ

Crnogorski košarkaši nakon produžetka srušili Holandiju i plasirali se u četvrtfinale EP B divizije za igrače do 18 godina

Crna Gora u Top 8

PODGORICA - Crnogorska muška juniorska košarkaška reprezentacija igraće četvrtfinale Evropskog prvenstva B divizije, koje se održava u Piteštiju.

Izabranici Marka Sekulića iskoristili su prvu meč loptu i u pretposljednjem kolu D grupe savladali Holandiju 80:76 nakon produžetka i kolo prije kraja osigurali mjesto među osam najboljih timova. Naša reprezentacija danas (17 h) imaće priliku da protiv Slovačke igra za prvo mjesto u D grupi.

Crna Gora je sa dva bacanja Brnovića izborila produžetak (68:68), u kojem je Holandija povela, a onda su naši juniori napravili seriju 7:0 za 77:70 na 2,31 prije kraja. Holandija je pogodila dvije vezane trojke, ali je u odlučujućem posljednjem minutu Komnenović pogodio jedno bacanje, a nakon sjajne odbrane posljednji napad realizovao je Nikezić za veliko slavlje. Inače, Holandija je bolje otvorila meč - bilo je 5:0, a zatim i 8:3, da bi na 1,22 prije kraja prve dionice, nakon troj-

ke Slingerlanda prvi put bila dvocifrena razlika (23:12). U drugoj četvrtini naši juniori topili su zaostatak - nakon trojke Andrije Đaletića prišli su na 30:28, a van linije 6,75 pogodio je i Vladimir Komnenović za 32:31 u 16. minutu. Ali, zatim smo nešto više od tri minuta bili bez koša, pa je Holandija do poluvremena uvećala vođstvo, mada je Brnović trojkom sa zvukom si-

rene smanjio razliku (40:36). Ipak, Holandija je sredinom trećeg perioda vratila dvocifrenu prednost 54:43, Crna Gora prišla na 61:59 (35. minut), ali je uspjela da izbori produžetak i na kraju dođe do velike pobjede.

Vladimir Komnenović postigao je 26 poena, Maksim Brnović 18, a dvocifren je bio još Đorđe Gulić sa 12, uz 9 skokova. R. P.

Sa sinoćnje utakmice Holandija - Crna Gora

Britanski vozač bi mogao da ostane u Mercedesu najmanje do kraja 2027. godine

Mercedes i Rasel još pregovaraju

PODGORICA - Vozač

Mercedesa Džordž Rasel pregovara sa ekipom Mercedesa o novom višegodišnjem ugovoru i mogao bi u budućnosti da vozi zajedno u ekipi sa Maksom Ferstapenom

Posljednjih mjeseci kruže spekulacije o Raselu i odlaganju Mercedesa da ga nagradi novim ugovorom, i potencijalnim pregovorima sa Ferstapenom, koji vozi za Red Bul. Čini se da će četvorostruki svjetski šampion ostati u Red Bulu i 2026. godine, nakon što je otpušten direktor ekipe Kristijan Horner

Skaj je juče prenio da dvije strane pregovaraju o višegodišnjem ugovoru kojim bi 27-godišnji Britanac mogao da ostane u Mercedesu najmanje do kraja 2027. godine. Direktor Mercedesa Toto Volf nagovijestio je prošlog vikenda na trci u Belgiji da bi dogovor sa Raselom mogao da bude postignut do početka ljetnje pauze, koja počinje poslije trke u Mađarskoj, narednog vikenda. Rasel je ove sezone ostvario pobjedu i četiri plasmana na pobjedničko postolje, a upitan da li zbog odlaganja Rasel vozi bolje, Volf je odgovorio: - Kao vozač, on je toliko zreo i stabilan, da mislim da to nema nikakve veze sa njegovim nastupom. Naprotiv, volio bih da ga malo ranije dovedemo na bezbjedno. Nijesmo uspje-

li u tome, ali optimista sam da će dobro spavati tokom ljetnje pauze - dodao je Volf. On je nagovijestio da će naredne sezone u ekipi ostati i mladi Kimi Antoneli Ukoliko Rasel potpiše višegodišnji ugovor postoji mogućnost da će u budućnosti biti timski kolega sa Ferstapenom. Mnogi smatraju da će to biti nerealno, zbog zategnutih odnosa među njima, poslije raznih dešavanja na stazi i van nje. Kao i do sada, Volf je odbio da kaže da li bi njih dvojicu upario, ali ih je uporedio sa

Svjetsko prvenstvo u plivanju u Singapuru Dominacija

legendarnom kombinacijom Ajtron Sena i Alan Prost u Meklarenu krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. - Njihovo uparivanje je, da kažemo, na dugom štapu. Pošto sada želim da ostanem sa Kimijem i Džordžom, sve ostalo nije realno. Ali ako imate postavu Rasel-Ferstapen, to je Prost-Sena, pretpostavljam? - naveo je Volf.

Rasel je u junu u Austriji rekao da vjeruje da se njegovi pregovori o novom ugovoru odlažu jer Mercedes pokušava da angažuje Ferstapena, što je pokrenulo spekulacije medija.

rezultatom 57,16 sekundi, što je novi rekord šampionata.

Srebrnu medalju osvojila je Amerikanka Regan Smit sa 0,19 sekundi zaostatka, a bronzu njena sunarodnica Katrin Berkof sa 0,99 sekundi zaostatka za pobjednicom.

Do tada je Mercedes odbacivao takve navode i obavještavao da se samo radi o standardnim pitanjima pregovora.

Volf je odbacio navode da je situacija neprijatna za Rasela i rekao da više mediji prave pritisak oko toga jer je zanimljiva tema.

Rasel je 2017. godine došao u Mercedesov vozački program prije nego što je tri sezone pozajmljen Vilijamsu, a 2022. godine zamijenio je Valterija Botasa u Mercedesu i postao timski kolega Luisa Hamiltona R.A.

Parastoni tenis

Srbije i Bahreina

PODGORICA - Crnogorski parastonoteniser Filip Radović odradiće pripreme s reprezentacijama Srbije i Bahreina, koje će do 5. avgusta biti održane u Pirotu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Trener Vladimir Marić kazao je da su, nakon ljetnje pauze, polovinom jula počeli sa kondicionim i stonoteniskim treninzima u Crvenoj zvezdi, novom klubu Filipa Radovića

- Do 5. avgusta smo u Pirotu sa reprezentacijama Srbije i Bahreina, koja se priprema za Arapske igre. Sjajna ideja i prilika za kvalitetan rad i ozbiljne sparinge, kako bismo narednu sezonu dočekali maksimalno spremnikazao je Marić.

On je istakao da u Pirotu imaju odlične uslove za rad.

- Atmosfera je sjajna, na pripremama je 20 igrača, može da igra svako sa svakim. Idealna priprema za narednu sezonu - rekao je Marić. Zahvalio je Stonoteniskom save-

Pehar za generaciju 2012. otišao u Bijelu

zu Srbije i selektoru Milošu Đikiću što su ih pozvali da se pridruže treninzima.

- Odlična prilika za kvalitetne treninge i izazove koje nas očekuju. Prije svih, Evropsko prvenstvo u Helsingborgu - rekao je Marić.

Šampionat u Helsingborgu na programu je od 20. do 25. novembra.

Biće to povratak Radovića u švedsku luku, nakon što je 2019. igrao finale u singlu i predvodio crnogorsku reprezentaciju do prve i do sada jedine ekipne medalje.

Radović će u Helsingborgu igrati za peto pojedinačno evropsko odličje.

Osvajao je, osim posljednja dva srebra u Helsingborgu i Šefildu 2023, bronzane medalje u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.

Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem, a nosilac je dvije paraolimpijske medalje, bronzane iz Tokija 2021. i Pariza 2024. godine. R. A.

PODGORICA - Američka plivačica Kejti Ledecki osvojila je zlatnu medalju u trci 1.500 metara slobodnim stilom na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.

Ledecki je dionicu preplivala za 15:26,44 minuta i šesti put u karijeri osvojila zlato na Svjetskom prvenstvu u toj disciplini. Ona je u dvije trećine trke plivala ispred sopstvenog svjetskog rekorda, a pobijedila je petim najboljim rezultatom u istoriji te discipline.

Italijanka Simona Kvadarela osvojila je srebro evropskim rekordom od 15:31,79 minu-

Kejti Ledecki

ta. Bronza je pripala Australijanki Lani Palister sa 15:41,18 minuta.

Australijska plivačica Kejli Mekion osvojila je zlatnu medalju u trci na 100 metara leđnim stilom. Mekion je slavila

Zlato je zagrizao i sjajni rumunski plivač David Popovići - u trci na 200 metara slobodnim stilom - on je do pobjede u finalu došao rezultatom od 1:43,53 minuta.

Srebrnu medalju osvojio je Amerikanac Luk Hobson sa 0,31 sekundom zaostatka, dok je bronza pripala Japancu Tatsuju Murasu sa 1,01 sekundom zaostatka.

Južnoafrički plivač Piter Kocija osvojio je zlato u trci na 100 metara leđnim stilom, a do pobjede u finalu došao sa rezultatom od 51,85 sekundi.

Srebrna medalja pripala je Italijanu Tomasu Čekonu sa 0,05 sekundi zaostatka, dok je bronzu osvojio Francuz Joan Ndoje-Bruar sa 0,07 sekundi zaostatka. R.A.

PODGORICA - Vaterpolisti

Mladosti iz Bijele osvojili su Kup Crne Gore u konkurenciji igrača rođenih 2012. godine i mlađih.

Na završnom turniru u Kotoru učestvovalo je sedam klubova, podijeljenih u dvije grupe, a Mladost je do pehara došla nakon što je u grupi A zauzela drugo mjesto.

Dječaci iz Bijele su pobijedili

Budućnost 16:5 i Nikšić 16:1, a izgubili su od Aquatic Verdea 8:6, koji je sa prve pozicije dočekao polufinale.

U grupi B, u kojoj su bila tri tima, prvo mjesto osvojila je Budva BR, pobjedama nad Primorcem 8:4 i Jadran MTEL-om 16:11. Primorac je bio drugi u grupi B, nakon što

je savladao Jadran m:tel 13:3.

U polufinalnim duelima Mladost je bila bolja od Budve BR 7:4 , dok je Primorac rezultatom 9:8 pobijedio Akvatik Verde. U meču za pehar mladi tim iz Bijele je nadvisio vršnjake iz Primorca rezultatom 8:5.

Treće mjesto pripalo Budvi BR pobjedom nad Akvatik Verdeom nakon peteraca 15:14 (10:10). Na prethodna dva završna turnira Kupa Crne Gore slavio je Primorac u kategorijama igrača rođenih 2010. i 2013 godine. R. A.

Toto Volf i Džordž Rasel

Iv.br.532/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Ivana Pajkovića, iz Berana, Ul. 29 Novembar br. 26, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.07.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ivana Pajkovića, sa zadnje poznatom adresom Ul. 29 Novembar br. 26, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.532/25 od 30.05.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 18.07.2025. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.718/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vukmana Gojkovića iy Plava, Gornja Ržanica bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.07.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vukmana Gojkovića, sa adnje poynatom adresom Gornja Ržanica bb, Plav. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.718/25 od 06.06.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 18.07.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: I.br.710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, dana 29.07.2025.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXVII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 29.07.2025.god, i Zaključka o XXXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 29.07.2025.god. Izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXVII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 29.07.2025. god, i Zaključka o XXXVIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 29.07.2025.god. Upozorava se izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 29.07.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv. br. 1994/23; 2174/23; 2175/23; 718/24; 719/24; 1078/24; 1590/24; 1591/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ doo Podgorica, Moskovska 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Gardašević Ivan iz Bara, Rena bb; Miljanić Obrad iz Bara, Gromanići bb; Rastoder Vezirka iz Bara, Bjeliši bb; Šahmanović Husnija iz Bara, Pobrđe 27, Lalević Milan iz Bara, Polje 42; Kolar Hatidže iz Bara, Zaljevo bb; Dević Nikola iz Bara, Anta Đedovića 210; Šišarica Vesna iz Bara, Ratac 6, na osnovu vjerodostojne isprave - izvod iz finansijske kartice, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.07.2025. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Gardašević Ivan iz Bara, Rena bb; Miljanić Obrad iz Bara, Gromanići bb; Rastoder Vezirka iz Bara, Bjeliši bb; Šahmanović Husnija iz Bara, Pobrđe 27, Lalević Milan iz Bara, Polje 42; Kolar Hatidže iz Bara, Zaljevo bb; Dević Nikola iz Bara, Anta Đedovića 210; Šišarica Vesna iz Bara, Ratac 6, na osnovu vjerodostojne isprave - izvod iz finansijske kartice. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 29.07.2025. godine.

Srijeda, 30. jul 2025.

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Srijeda, 30. jul 2025.

Dana 29. jula 2025, u 83. godini preminula je naša draga

ZORKA ČABARKAPA

Sahrana je obavljena u užem krugu porodice na groblju Jelenak u Martinićima.

ОŽALOŠĆENI:

ćerke VESNA i MIRELA, sin VUKOSAV, snaha JELENA, zetovi RADOMIR i VESELIN, unučad MARKO, NEMANJA, NEDA, IVO, STEFAN, MARIJA i KSENIJA

Dana 28. jula 2025, u 87. godini preminuo je naš dragi

VOJISLAV - VOJO Dušanov MIRANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Donjim Kokotima 29. jula od 10 do 20 časova i 30. jula od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: supruga MILEVA, sin BOJAN, kćerke SUZANA i SANJA, sestra VASILJKA, braća BRANKO i MIRKO, unučad NIKOLA, DAVID, BRAJAN, BANE, VLADAN, KSENIJA, ALEKSIJA, UNA i IVA, snahe ANA, MARICA, MILA i NADA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala rodbina MIRANOVIĆ

BORIS - BORO LATKOVIĆ

Sahrana je obavljena, po želji pokojnika, u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga IVANA, ćerke DUNJA i MILA, brat ZLATKO, tetke i mnogobrojna porodica LATKOVIĆ i MARTINOVIĆ

унучад ЗОРАНА, НИКОЛИНА, МАША, ВЛАДИМИР и КАЛИНА, брат БЛАЖИЈА, сестре МИЛОСАВА, МИЛУША, МИЛИЦА и МИЛИЈАНА, ђевер МИОДРАГ, заове ЉУБИНКА и МИЛИЦА, јетрве ОЛГА и МИРА, снаха АНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, заовичићи, заовичне и остала родбина ПЕРОВИЋ и ПАВИЋЕВИЋ

Posljednji pozdrav dragom kolegi
BOŠKO POPOVIĆ
Dana 28. jula 2025. godine preminuo je

Srijeda, 30. jul 2025.

ВУКЧЕВИЋ

је, сестро, хтио да као мали останемо дјеца без мајке, од тада си бдила нада мном. Са мном си се

улогу коју ти је Бог дао оправдала си: била си дивна,

Posljednji pozdrav ujaku

SAVO ZEKOVIĆ

ZVEZDAN MANDIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu

SAVU ZEKOVIĆU

od PUCA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu SAVU

OBAVJEŠTENJE

Zauvijek ćeš ostati u najljepšem sjećanju. Počivaj u miru.

MIŠO sa porodicom

Posljednji pozdrav stricu

ZEKOVIĆU

BOBAN sa porodicom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom đedu

MANDIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav đeveru i stricu SAVU ZEKOVIĆU od DARE i GOCE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

SAVU ZEKOVIĆU

SENKA ZEKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav BORU

Počivaj u miru, dobri prijatelju... Prerano si pošao... MILAN VUJANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom BORU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ZORAN VICKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav drugu BORU Od BLAŽA LJEŠKOVIĆA sa porodicom

SAVU
ANDRIJA

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od našeg

BORISA - BORA LATKOVIĆA

Kume, neka tvoja dobra, plemenita i iskrena duša počiva u miru.

MILUTIN, TIJANA, DUŠAN i NAĐA

Posljednji pozdrav dragom komšiji i drugu

BORU

Od STEFANA STANOJEVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji BORU

ZORAN TATAR sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju BORU

Voljeni žive zauvijek.

Prerano nam ode

BOĆA

Čuvaćemo sjećanje na tvoju skromnost, dostojanstvo, plemenitost, snagu i hrabrost.

Počivaj u miru.

Ujak PEJA, ujna LJUBICA, sestra MARIJA, braća IVAN i MIRKO sa porodicama

MILJAN VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

Počivaj u miru. PREDRAG LATKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

BORU LATKOVIĆU

Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i plemenitosti. MEŠTRA i VESNA POPOVIĆ

Posljednji pozdrav našem voljenom drugu BORU

Počivaj nam u miru.

Tvoji drugovi ĐANI, STEFAN, LUKA, MILAN, NINO, ČIČA, JOCO, BLAŽO

bratu i đeveričiću

Dragi

BOĆA

Neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: tetka BISERKA, sestra SVETLANA, braća IGOR i PEĐA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BORISU LATKOVIĆU

Porodica KALUĐEROVIĆ

BORO

Kad duša zaboli, vrijeme ne može biti lijek. Nemoćni da promijenimo stvarnost. Ostaje nam bol u duši i to da te zauvijek čuvamo od zaborava. MOMO i JOVANKA 1044

Dragi brate i striko

IVAN i DRAGANA VUČKOVIĆ 1068

BORO

Tvoj prerani odlazak zauvijek će ostaviti bol u našim srcima, u kojima ćemo čuvati tvoj lik i tvoju plemenitost. Dragi Boro, takvi kao ti su vječni. Ponosni smo što smo te imali i tužni što smo te izgubili.

Tvoji: MLADEN, VANJA i MINA

Prerano nam ode

BORU LATKOVIĆU

Ostaju sjećanja na lijepe uspomene provedene s tobom. Počivaj u miru. FILIP KUSOVAC sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

BORU LATKOVIĆU

Ostavio si neizbrisiv trag u našim srcima. Pamtićemo tvoj vedar duh i dobrotu kojom si zračio. Od strica ĐURA sa porodicom

Bili smo zlatna četvorka, kako si nas ti zvao. Ti nam ode đe više nema bola. Odmori dobru dušu. SAŠA, ROGO i JOVETA

Posljednji pozdrav dragom

BORU

1063

Dragom
1062
BOĆA

Srijeda, 30. jul 2025.

Posljednji pozdrav suprugu i tati

BORIŠI

Otišao si tiho, sad kad si najviše trebao našoj Dunji i Miloj. Ti si bio njihov Boriša, njihov kralj. Imali smo život pun razumijevanja, poštovanja i ljubavi. Cijenila sam te i poštovala, uradila sam sve da te otrgnem od smrti, ali Bog uzima najbolje. Moje poštovanje i ljubav prema tebi ostaće do kraja života. Uradiću sve da Dunju i Milu izvedem na pravi put, uvijek ćemo te se rado sjećati i čuvati od zaborava. Počivaj u miru, dobra dušo.

Tvoji NAJMILIJI supruga IVANA, ćerke DUNJA i MILA

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru.

Porodice BATRIĆEVIĆ i MUDREŠA

Posljednji pozdrav dragom bratu

BORU

U ovom najtežem trenutku rastajemo se sa velikim bolom. Tvoj odlazak ostavio je veliku patnju. Imao si veliku pažnju i požrtvovanje i svu moguću njegu od supruge Ivane koja je sve vrijeme bila i ostala uz tebe. Posebnu zahvalnost, neizmjerno poštovanje dugujemo našem ujaku Peji i našoj dobroj ujni Ljubici, naša sestra Marija je do zadnjega bila uz tebe i tvoju porodicu, bila je jak oslonac svima nama, posebno za djecu Dunju i Milu. Hvala braći od ujaka, stricu, braći od strica, strinama i tetkama i njihovoj djeci. Hvala bratu Peđi koji je sve vrijeme bio uz nas. Hvala mojim kolegama iz ODT - Cetinje.

Posebna zahvalnost Dejanu Jovićeviću i njegovoj supruzi Slavki, kolektivu Montell i svim zaposlenim. Hvala za poseban i human odnos Domu zdravlja Cetinje, doktoricama Vuletić i Jušković, Kliničkom centru. Ponosni smo na tebe, živio si pošteno, imao si izuzetne prijatelje, drugove, komšije, hvala im na svemu. Počivaj u miru, dragi moj brate Boro, neka te anđeli čuvaju zajedno sa đedom Blažom i babom Velikom, đedom Ilijom i babom Velikom i roditeljima Radmilom i Brankom. Neka ti je slava.

Tvoj brat ZLATKO

Posljednji pozdrav voljenom

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Tetka DUNJA, MARKO, MARIJA i NINA VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

ĐINA i VESKO TURČINOVIĆ sa porodicom

Navršavaju se 52 dana od iznenadne smrti naše drage i voljene tetke

ŠERIFE REDŽOVIĆ

Prošlo je 52 dana, ali tuga i praznina ostaju. Nedostaje mi tvoj glas, toplina i osmijeh kojim si me obasipala i ljubav prema svima koju si nesebično dijelila. Neprocjenjivo je bilo imati te, a neopisivo teško izgubiti te. Premalo riječi a previše tuge da ti kažem koliko mi nedostaješ. Zauvijek u mojim mislima.

Tvoj sestrić SEMIR

Dragi brate

ALEKSANDAR-TOTO

Četiri godine, brate, bez tebe prođoše duge, Ostavi mi ranu i srce puno tuge. Navikne srce da nosi velik bol Ne nauči sestra bez zagrljaja tvog.

Tvoja sestra NATAŠA

Posljednji pozdrav našem dragom i plemenitom komšiji

BORU LATKOVIĆU

PREDRAG i RAJKA KASOM sa porodicom

Sjaćenje na naše roditelje

VASO i MILENKO sa porodicama 1047

Počivaj u miru sa bratom Danilom. Vole te

MILOŠ I VOJKA 1066

ANĐELINA DOBRKOVIĆ STANKO DOBRKOVIĆ rođena STRUGAR 2005–2025. 1992–2025. Živite vječno u nama. Počivajte u miru.

U duši tuga, na grobu tišina, a u našim srcima velika praznina. Ne vidimo ti oči, ne čujemo ti glas, al osjećamo ujo da si pored nas. Tvoje sestrične SUZANA, IVANA, DIJANA i NINA

1065
Pet godina od kad si otišao
NIKOLA DELIBAŠIĆ
1067
TOŠKE
BORU
BORU

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija

Nova knjiga u izdanju Pobjede

NOVO IZDANJE

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E

DO Ć I NE Ć E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.