Dnevni list POBJEDA 31.07.2025 by Pobjeda

Vlada predložila izmjene i dopune Zakona o nansiranju lokalnih samouprava

Bogate opštine neće

više dobijati sredstva iz fonda za siromašne

Iz Ministarstva nansija pojašnjeno je da postojeći sistem ne pravi razliku između skalno slabijih i jačih jedinica lokalne samouprave. To znači da tu vrstu pomoći države mogu koristiti i opštine koje imaju natprosječan kapacitet za generisanje prihoda što narušava princip pravičnosti i može dovesti do neravnomjerne i nee kasne raspodjele sredstava. Ove godine pomoć iz Egalizacionog fonda, ukupno 50 miliona eura, dobiće 19 opština

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI: Ministar unutrašnjih poslova tvrdi da ubijeni Podgoričanin nije bio u zatvoru jer je prekršen zakonski rok za dostavljanje podneska prvostepene presude Milačiću, umjesto pritvora, bilo zabranjeno napuštanje boravišta

10. i 11.

Nastavlja se ,,rat“ PES-a i Demokrata oko izbora i smjene direktora Eko-fonda, predsjednica borda reagovala na tvrdnje ministra ekologije

Drobnjak: Vlada nije razriješila

Oštre reakcije na prijedlog da ulica u Podgorici bude imenovana po Pavlu Bulatoviću

Fejzić: Opasna poruka

Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima danas bi mogle biti usvojene Čišćenje „prljavog“ kadra u sjenci vetinga po političkoj osnovi

Za kriminologa i profesora Pravnog fakulteta UCG Velimira Rakočevića, najavljena nova rješenja su i ranije bila prijeko potrebna, a sada bi mogla značajno da unaprijede rad policije, ukoliko se svi u MUP-u i njegovim službama budu pridržavali zakona. Rakočević smatra i da bi najavljene promjene dale mogućnost za zapošljavanje osoba sa završenom srednjom školom, koje su trenutnim zakonskim rješenjem automatski diskvalifikovane

Tužilaštvo utvrdilo da nema krivice, a policija da nema elemenata prekršaja u objavi Vesne Rajković-Nenadić o Danijeli Mujović

Zatvorena apsurdna afera „papuče“,

otvorena pitanja o životnom stilu i prihodima

Rajković-Nenadić je nakon što je dala izjavu policiji, medijima kazala da nije riječ o papučama, već o tome da novinari treba da ispituju životni stil javnih funkcionera i njihovih članova porodice. Ona je postavila i pitanje da li prihodi koje je Mujović prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije odgovaraju takvom životnom stilu STR. 7.

Odbor direktora i on radi u punom mandatu u skladu sa zakonom

Svetlana Drobnjak

STR. 12.

STR. 2. i 3.

STR. 15.

Damjan Ćulafić

PODGORICA – Izvještaj o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost usvojen je juče na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu zajedno sa osam amandmana koje je Vlada Skupštini uputila u utorak, nakon što je na tom parlamentarnom radnom tijelu razmatran predloženi zakonski tekst. Izvještaj je usvojen sa šest glasova za, jednim protiv i jednim uzdržanim. Protiv je bio poslanik SD -a Nikola Zirojević, a uzdržan poslanik DNP-a Vladislav Bojović, koji je zasijedanju prisustvovao kao predstavnik podnosilaca amandmana.

Zirojević je na početku zasijedanja istakao da amandmani nijesu podnijeti u skladu sa članom 148. Poslovnika o radu Skupštine, koji predviđa da se oni podnose u pisanoj formi i da moraju biti obrazloženi, zbog čega je zatražio da se izjašnjavanje o njima odgodi, dok se ne upodobe sa Poslovnikom.

- Ovo je prvi put za gotovo osam godina, od kada sam ja u politici, da vidim amandmane bez obrazloženja i samo nabacane kao da se neko sprdao sinoć i iz dosade nam ih poslao da imamo ovdje što da radimo i da nas dignu zorom kao na mobu – rekao je Zirojević. Dodao je i kako je čudno to što su amandmane dobili u utorak nakon sedam uveče, a sjednicu Odbora zakazali za idući dan u osam i po ujutru.

- Niko od nas oka sklopio nije prethodnu noć. Imali smo 13 sati da se upoznamo sa amandmanima. Radi se o vrlo ozbiljnom zakonu da bi se ovo na ovakav način radilo – poručio je Zirojević. Predsjednik Odbora Miodrag Laković predložio je potom da članovi Odbora glasaju o Zirojevićevom prijedlogu, na što je poslanik SD-a oštro reagovao, objašnjavajući da nema o čemu da se glasa jer je riječ o poslovničkoj normi koja nije ispoštovana.

- Mi o ovim amandmanima ne možemo glasati dok oni ne budu podnijeti u skladu sa procedurom. Na ovaj način ne možemo da radimo i ja vas molim da ovo ne radite, jer ako ćete vi na ovaj način da izbjegavate Poslovnik i procedure, onda i

Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio Izvještaj o razmatranju

Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost

Bojović bio uzdržan,

Vučurović najavio i amandmane NSD-a

Bojović je pojasnio da je stav DNP-a da se sačeka usvajanje amandmana dok se ne razjasne sve nedoumice i ne obezbijede svi neophodni mehanizmi zaštite od potencijalnih zloupotreba ovlašćenja, dok je Vučurović naglasio da je bivši DF najosjetljiviji na djelovanje ANB-a i da neće dozvoliti da se ANB ponovo politički instruira

ja imam svoj način – poručio je Zirojević. Odgovarajući na to, Leković je kazao da će na Odboru svakako obrazložiti amandmane i da to, u materijalnom smislu, ne pravi nikakvu razliku.

- U formalnom smislu, Vlada je pripremila i poslala obrazloženje koje je trenutno u proceduri u skupštinskoj službi. Ako je vaš cilj da usporimo rad, mi možemo da damo pauzu dok ne dobijemo obrazloženje – predložio je Laković, a potom i proglasio desetominutnu pauzu. U nastavku zasijedanja ministar pravde Bojan Božović i predstavnica ANB-a Sanja Raičević obrazložili su Vla-

dine amandmane, nakon čega se Zirojević pozvao na zahtjev Evropske komisije koja je prethodno tražila da bude uključena u analizu predloženog zakona prije nego što on bude usvojen.

- Da li će usvajanje ovakvog zakonskog rešenja, bez analize EK, biti jedna od prepreka Crnoj Gori na njenom evropskom putu i da li ćemo se zbog ovakvog djelovanja Vlade suočiti sa posljedicama. Da li je ministar pravde spreman da podnese ličnu odgovornost, ukoliko budemo imali problema zbog usvajanja ovakvog zakona – pitao je Zirojević. Božović je kazao da su ga iz Ministarstva evropskih po -

slova obavijestili da taj resor sve vrijeme komunicira sa EK i ostalim institucijama EU.

- EK je i prije bila obaviještena da je značajan broj amandmana prihvaćen. Osluškujemo reakcije iz Brisela i apsolutno nemamo namjeru da uradimo bilo što što će nas usporiti pred zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 – rekao je Božović. Dodao je i da je, u slučaju da Ministarstvo pravde na bilo koji način uspori proces EU integracija, logična posljedica u smislu njegovog ličnog angažmana.

Zirojević mu je, odgovarajući na to, sugerisao da se pazi jer su, kako je rekao, već jednog ministra pravde „izgoreli“.

- Pazite se da ne prođete kako je prošao prethodni ministar za koga, kao i za vas, mislim da je bio jedan od boljih koje je ova Vlada imala – kazao je Zirojević. Za riječ se potom javio i Vladislav Bojović ističući da je stav DNP-a da sa usvajanjem amandmana treba sačekati dok se ne razjasne sve nedoumice i ne obezbijede svi neophodni mehanizmi zaštite od potencijalnih zloupotreba ovlašćenja.

PODGORICA – Mislim da svako razuman i realan mora dati podršku da se služba očisti od „prljavog“ kadra. Jer, vjerujte, jedan korumpirani pripadnik policije ili onaj koji održava kontakte sa takvima, veću štetu napravi i može da pokvari sve drugo dobro što se uradi, kazao je za Pobjedu kriminolog Velimir Rakočević komentarišući najavljene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima.

Ovaj zakonski akt mogao bi danas ponovo biti preinačen, između ostalog, u dijelu odredbi koje se odnose na zapošljavanje i otpuštanje iz službi u nadležnosti resornog ministarstva. No, stavovi o tome da li će najavljene novine imati pozitivne ili negativne efekte na Upravu policije, ali i kompletan bezbjednosni sektor, prilično se razlikuju. Izmjene su u skupštinsku proceduru ušle po hitnom postupku, s obzirom na to da je riječ o zakonu koji tretira oblast bezbjednosti i odbrane, pa Ustav daje mogućnost da se o njima raspravlja i odlučuje samo dan nakon što poslanicima u ruke stigne kompletna dokumentacija.

Čišćenje kadra po političkoj

Izvještaj o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost usvojen je uprkos zahtjevu koji je, uoči jučerašnje sjednice Odbora, tom parlamentarnom radnom tijelu i premijeru Milojku Spajiću ponovo uputila grupa nevladinih organizacija, da se predloženi zakon povuče iz skupštinske procedure i da se o njemu, do jesenjeg zasijedanja parlamenta, organizuje stručna i javna rasprava. - Ovaj zakon predstavlja

ekstremni rizik po ljudska prava građana i kao takav zahtijeva odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru. Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslova za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja. O nacrtu

Prijedloga je obaviještena i Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje. Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti – piše u zajedničkom dopisu Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za ženska prava.

- To je naš stav i biću uzdržan dok se sve nedoumice i nejasnoće ne razjasne, pogotovo u dijelu koji se tiče potencijalnih zloupotreba ovlašćenja ANB-a – naveo je Bojović. Njegov koalicioni kolega iz

NSD-a Jovan Vučurović najavio je da će i ta stranka podnijeti amandmane na prijedlog zakona.

- Ovdje se sva priča svodi na to da se ponovo ne dese neke političke zloupotrebe i ja tu vidim dobru namjeru kolege Zirojevića. Mi iz bivšeg DF-a smo najosjetljiviji na djelovanje ANB-a, tako da mi sigurno nećemo dozvoliti da se ponovo desi da se ANB politički instruira – zaključio je Vučurović, koji nije ni učestvovao u glasanju Đ. Ć.

U njemu se navodi kako je razlog mijenjanja dosadašnjeg rješenja „strateška potreba da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti“, te da će se to učiniti upravo kroz „sveobuhvatni veting“ kojim Demokrate, u čijoj je nadležnosti sektor unutrašnjih poslova, „prijete“ već skoro godinu. - Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana. To je instrument kojim se odvaja časna služba od prikrivene zloupotrebe uniforme. Njime se potvrđuje da policija nije samo oruđe sile, već oličenje vladavine prava. U društvu koje teži stabilnosti, povjerenju u institucije i međunarodnoj vjerodostojnosti, veting je znak ozbiljne i odgovorne države – stoji u obrazloženju izmjena zakona koje je, u ime predlagača, podnio poslanik Demokrata Duško Stjepović Kako se dodaje, veting je „bezrezervna poruka da se bezbjednost ne može graditi kompromisima, već isključivo na temeljima povjerenja, integriteta i čiste službe“.

- Ovim zakonom Crna Gora reaguje na dugogodišnje devijacije, gradi sistem koji čisti posljedice, ali i onemogućava uzroke. Takva transformacija policijske službe nije pitanje ambicije, već odgovornosti prema svakom građaninu ove zemlje – ističe se u obrazloženju, te potcrtava da će postojeći i budući pripadnici policije biti podvrgavani „nizu novih, još rigoroznijih mehanizama za kontrolu integriteta“.

Uz to, biće uvedeno i zvanje „pozornik“, odnosno „mlađi policajac“, a te poslove moći će da obavljaju i oni koji imaju IV stepen stručne spreme (za-

vršenu četvorogodišnju srednju školu), umjesto V stepena kako je propisano sadašnjim odredbama zakona.

- To je odgovor na rastuće potrebe zajednice i javne zahtjeve da policija bude prisutna tamo gdje su građani najosjetljiviji, ispred škola, vrtića, bolnica, domova zdravlja, sportskih i kulturnih objekata, u ulozi preventivne i zaštitne sile. Građani ne traže represiju, već prisustvo, sigurnost i prepoznatljivost – zaključuje se u Prijedlogu izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.

RIJEČ STRUKE

Za Velimira Rakočevića , profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i kriminologa, najavljena nova rješenja su i ranije bila prijeko potrebna, a sada bi mogla značajno da unaprijede rad policije. Naravno, pod uslovom da se svi, barem u MUP-u i njegovim službama, pridržavaju zakona.

- Samo čovjek čiji je rad zakonit, profesionalan i moralan, kada fakti odlučuju, a ne bilo čija politička volja i ono što

Sa sjednice Odbora

unutrašnjim poslovima danas bi mogle biti usvojene

Čišćenje „prljavog“ kadra u sjenci vetinga političkoj osnovi

pokaže kroz svoju radnu biografiju, može uvijek mirno spavati – rekao je sagovornik Pobjede. Kako je kazao, najavljene promjene dale bi mogućnost za zapošljavanje osoba sa završenom srednjom školom, koje su trenutnim zakonskim rješenjem automatski diskvalifikovane.

- Ovakva rješenja upravo doprinose jačanju dostupnosti te časne profesije širem krugu građana koji ispunjavaju određene uslove. I sam sam, još u vrijeme komunizma, morao pored civilnog da završim i policijski fakultet kako bih se zaposlio u policiji. Ni to mi nije bio garant, jer su o tome odlučivali ljudi koji nijesu imali veze ni sa policijom, ni sa policijskim poslovima – ispričao je on.

Takođe je dodao da je redovna praksa podrazumijevala zapošljavanje u policiji samo onih koji imaju „vezu“, dok je „prosječnom, dobrom, izuzetnom mladom čovjeku, to jednostavno bilo nedostižno“.

Uz to naveo je kako su, u duhu crnogorske tradicije, čast

i obraz pripadnika UP „važniji od svega“.

Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana. To je instrument kojim se odvaja časna služba od prikrivene zloupotrebe uniforme, stoji u obrazloženju izmjena zakona

kon sprovodi kako treba.

- Ko radi pošteno, nema te sile, nema te partije i politike koja mu može išta učiniti. Zato, teško možemo govoriti o političkom uticaju. Niko iole ozbiljan ne bi dozvolio sebi da svoj ugled uruši time što će da podliježe nekom političkom stavu ili uticaju – zaključio je Rakočević.

POLITIČKI UPLIV

Dio nevladinog sektora i parlamentarne opozicije, pak, u ovim izmjenama vidi nešto sasvim drugačije. Preciznije, da veting (p)ostaje glavno sredstvo obračuna sa nepodobnima, odnosno onima koji nijesu na istoj „političkoj frekvenciji“.

Institut alternativa, na čijem je čelu Stevo Muk, juče se otvorenim pismom obratio Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i njegovom predsjedniku Vladislavu Bojoviću, ukazujući na broje nedostatke najavljenih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.

Ključno je da sve institucije budu na visini zadatka, pogotovo kada je riječ o procedurama za prestanak radnog odnosa, jer je tu, recimo, velika odgovornost službenika iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ključno je nesporno utvrditi činjenice. Ukoliko se one utvrde isključivo kroz objektivne, a ne kroz subjektivne kriterijume, tu se uvidom u formiranu dokumentaciju sva priča završava – navodi on

(ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije – navode iz te nevladine organizacije, te preciziraju kako policijski službenici neće biti u mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret.

NEPOTIZAM

- Dok sam još radio na tim poslovima, najveći problem je bio upravo što bi, vjerojatno „preko veze“, tamo zalutao neko ko nema ni ljudskog, ni moralnog, ni bilo kakvog kredibiliteta da te poslove obavlja. Jedan takav čovjek može onda cijelu službu da uvede u veliki problem – istakao je Rakočević.

je budu na visini zadatka, pogotovo kada je riječ o procedurama za prestanak radnog odnosa, jer je tu, recimo, veli-

bjednost. Ključno je nesporno utvrditi činjenice. Ukoliko se one utvrde isključivo

- Ovo je sistemski problem i mislim da svako razuman i realan mora dati podršku da se služba očisti od „prljavog“ kadra. Jer, vjerujte, jedan korumpirani pripadnik ili onaj koji održava kontakte sa takvima, veću štetu napravi i može da pokvari sve drugo dobro što se uradi – potcrtao je sagovornik Pobjede. Poručuje i da bi bila najveća

Iako je tokom rada u policiji na svojoj koži osjetio uticaj politike u poslu koji „politiku ne trpi“, smatra da će najavljena rješenja biti svima na ponos, a naročito službama.

uvidom u formiranu dokumentaciju sva priča završava – navodi on.

- Ključno je da sve instituci-

Lično, daje uvijek podršku aktuelnom vršiocu dužnosti direktora UP Lazaru Šćepanoviću i zato ne sumnja da bi veting kroz ovakvu izmjenu zakona bio dobro sproveden.

politizacije bilo koje službe, naročito policije zvanju“.

Kako su precizirali, saglasni su sa mjerama i postupcima zasnovanim na Ustavu i zakonu na osnovu kojih bi iz policijske službe bili udaljeni „službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država“. - Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu – naveli su iz IA, te istakli kako takve promjene „neće doprinijeti zakonitom postupku“. Po njima, sporno je i to što bi se iz novog teksta zakonskog akta „postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji“ bilo izbrisano kao teža povreda službene dužnosti, te bi postao „osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom bez njih) sprovode određe-

Po njima je provjera eventualnih bezbjednosnih smetnji jednom u pet godina nepotrebna i opterećene za budžet. - Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona – zaključuje se u saopštenju IA. Nekadašnji ministar unutrašnji poslova i doskorašnji poslaposebno je problematizovao mogućnost da policijski službenici, nakon pozitivne evaluacije pripravničkog staža, nastave svoj an-

gažman u službi.

- Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili ni postupak i donose mišljenje o postojanju

čio je Adžić.

- Odluka Vlade da se službenici zapošljavaju bez javnog oglašavanja, bez kadrovskog plana i bez učešća Uprave za ljudske resurse otvorila je širom vrata za nepotizam, partijsko zapošljavanje i isključuje svaki vid meritokratije i profesionalizacije – zakljuOčigledno je da će se i nakon ovih izmjena Zakona u unutrašnjim poslovima dodatno zaoštriti odnosi unutar ovog resora, naročito kada na red stigne prva grupa budućih pripadnika policije koji će biti u prilici da zamijene radna mjesta oslobođena tokom „nepristrasnog vetinga“ jedne političke partije, u ovom slučaju DemoKristina JERKOV

slučaju krata.

Službenici policije obezbjeđuju zgradu parlamenta

Filip Adžić

Velimir Rakočević

Nastavlja se ,,rat“ PES-a i Demokrata oko izbora i smjene direktora Eko-fonda, predsjednica Odbora direktora reagovala na tvrdnje ministra ekologije

PODGORICA - Vlada nije razriješila Odbor direktora Eko-fonda i radi u punom mandatu u skladu sa zakonom, saopštila je juče predsjednica borda i kadar Pokreta Evropa sad (PES) Svetlana Drobnjak, dodajući da je jedina greška tri člana Odbora direktora Eko-fonda što nijesu pristajali da žmure kroz svoje obaveze u povjerenom mandatu.

Ona je reagovala nakon što je ministar ekologije i kadar Demokrata Damjan Ćulafić u utorak saopštio da je podnio krivičnu prijavu protiv tri člana Odbora direktora Eko-fonda jer tvrdi da su, uprkos tome što im je prestao mandat, u arhivi zaveli odluku o smjeni Draška Boljevića i prijedlog za imenovanje Ljubiše Konatara za direktora Eko-fonda. Pored Drobnjak, Ćulafić je podnio krivične prijave i protiv još dva člana borda Andrije Vučekovića i Miloja Šundića. Na računu Eko-fonda trenutno ima 24 miliona eura. - Nakon objave u medijima saznala sam da je ministar u Vladi Crne Gore Damjan Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana Odbora direktora, uključujući i mene, te mu ovim putem najprije zahvaljujem na istupanju u medijima, kojim mi je dao priliku da javnosti razjasnim šta se istinski dešava i šta se krije iza napada na ljude čija je jedina greška što nijesu pristajali da žmure kroz svoje obaveze u povjerenom mandatu – navela je u Drobnjak u saopštenju koje je medijima dostavio PR tim PES-a.

Zakonitost

Ona je poručila Ćulafiću da zna da je i on svjestan činjenice da je postupanje Odbora direktora bilo i u tom i u svakom slučaju u skladu sa zakonom. - Vjerujem da nijeste svjesni činjenice da ste, pokušavajući da naudite mom ugledu, pucajući iz političke puške, najbolje sebe predstavili građanima Crne Gore. Da nijeste to uradili Vi, vjerovatno mi ni-

Drobnjak: Vlada nije razriješila bord i on radi u punom mandatu u skladu sa zakonom

Ministar ekologije i kadar Demokrata

Damjan Ćulafić u utorak je saopštio da je podnio krivičnu prijavu protiv tri člana

Odbora direktora Eko-fonda jer tvrdi da su, uprkos tome što im je prestao mandat, u arhivi zaveli odluku o smjeni

Draška Boljevića i prijedlog za imenovanje

Ljubiše Konatara za direktora Eko-fonda

kada ne bi palo na pamet da javnost opterećujem činjenicama da ste baš Vi Izvještaj o radu Eko-fonda držali u fioci od februara, kada ga je isti ovaj Odbor usvojio, pa do jula, kada ste ga potegli kao posljednji pokušaj da svom kandidatu obezbijedite mandat – kazala je Drobnjak. Ona je ministru Ćulafiću poručila da on zna odlično da po svim pravnim aktima članove Odbora direktora Eko fonda imenuje i razrješava osnivač, odnosno Vlada.

- A znate i da Vlada nije razriješila Odbor direktora, te da on radi u punom mandatu. U skladu sa zakonom. Vaša namjera da pribjegnete pokušaju blaćenja nečijeg rada, lika i djela, nije prouzrokovana našim radom, nego činjenicom da nam u tom radu nije promaklo da ni Vaš, kao ni još dva prijavljena kandidata nijesu imali potpunu dokumentaciju – tvrdi Drobnjak i dodaje da o svemu postoji, u skladu sa Statutom, elektronski zapis sa sjednice.

Uslovi konkUrsa

- Iskreno sam začuđena pred činjenicom da ministar, kome ovih dana riječi zakon i zakonski ne silaze sa usana i ne izlaze iz saopštenja, sebi dozvoljava da previdi činjenicu da je prethodnom sazivu Odbora direktora na

prethodnom rješavanju konkursa „promaklo“ da konstatuje da je kandidatu koga ste tada izabrali i koga niko ne razrješava nego mu ističe mandat, osim silne želje da bude direktor bilo potrebno i da ispunjava uslove konkursa, između ostalog da ima nostrifikovanu diplomu, kako je to predviđeno Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija. Možda nijeste u toku, uvaženi ministre, ali može se zaključiti na osnovu dokumentacije koju je sam dostavio, aktuelni direktor je svoju diplomu nostrifikovao u februaru 2025. godine, pa se postavlja pitanje i zakonitosti njegovog izbora ne u novom nego u prethodnom mandatu. Na primjer, u pogledu stručne kvalifikacije i radnog staža u konkursom predviđenom

nacionalnom okviru kvalifikacije, koji se računa od dana priznavanja inostrane fakultetske diplome – saopštila je Drobnjak.

Ona je istakla da nestrpljivo čeka da nadležni organi ispitaju i utvrde činjenice i njene i ministrove, nakon čega će Drobnjak, kako najavljuje, takođe u skladu za zakonom, pristupiti zaštiti svojih pravnih interesa i ličnog dostojanstva u odnosu na istupanje ministra Ćulafića.

- Ne manje bitno, i to ne radi Vas, zato što Vi to odlično znate, nego radi crnogorske javnosti, napominjem da je moj rad u Odboru Eko fonda isključivo volonterski. I da budemo do kraja otvoreni, uvaženi ministre, upravo zbog tih silnih miliona kojima se gađate ovih dana po medijima, a koji nijesu ni Vaša ni privat-

Ministarstvo finansija potpisalo ugovor sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD)

na svojina uvaženog gospodina, još uvijek, do sjutra, izvršnog direktora, nego je to novac građana Crne Gore, neću pokleknuti ma koliko se trudili da me na sve načine ,,uplašite“ i neću dozvoliti da moj potpis, kao predsjednice Odbora direktora, u još uvijek punom i validnom mandatu, bude stavljen na prijedlog bilo kog kandidata koji nije imao adekvatnu dokumentaciju u prijavi na konkurs. Pa ni na prijedlog za Vašeg kandidata, koga ste svim silama, pa i zaključavanjem prostorija, probali da zadržite na mjestu direktora, a koji za to nije predložen makar iz jednog razloga – zbog toga što je upravo on sam sebe diskvalifikovao, nedostavljanjem tražene dokumentacije – rekla je Drobnjak.

Ona je navela da će se o ispravnosti i zakonitosti ovog upravnog postupka, donošenja prijedloga odrediti onaj organ koji je i nadležan.

- Nepostojeću krivičnu odgovornost će, zahvaljući Vama, ustanoviti nadležno tužilaštvo, a nakon tih aktivnosti epilog ovog Vašeg pokušaja zastrašivanja će biti i u parničnom postupku, pa će javnost Crne Gore imati više dokaza i o zakonitosti, ali i o istinitosti naših tvrdnji – zaključila je Drobnjak.

Sa druge strane, Ćulafić tvrdi da su tri člana Odbora direktora Eko-fonda nezakonito odlučila da smijene direktora Draška Boljevića, a za njegovog nasljednika predlože Ljubišu Konatara. To, kaže, nijesu mogli da urade jer više nemaju mandat. - Njima je mandat po dva osnova prestao, prije svega 16. jula kad je jedna članica Odbora direktora podnijela ostavku. Vlada je 17. jula usvojila izvještaj o poslovanju i finansijski iskaz Eko-fonda i to je takođe shodno odluci o osnivanju Eko-fonda jedan od razloga zbog kojih Odboru direktora prestaje mandat. Ovo troje ljudi je naprosto odlučilo da krene putem pravnog puča – kazao je Ćulafić u utorak. s. PoPoviĆ

Zajam od osam miliona eura za modernizaciju platnog sistema

PODGORICA - Ministarstvo finansija i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) potpisali su juče ugovor o zajmu za potrebe finansiranja Projekta modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njenog usklađivanja sa SEPA standardima, u iznosu do osam miliona eura. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, istovremeno je Centralna banka Crne Gore (CBCG), kao institucija odgovorna za sprovođenje projekta (Target Instant Payment Settlement Clone Project - TIPS klon projekat), pot-

pisala projektni sporazum koji predstavlja pravni okvir koji precizira aktivnosti i obaveze te finansijske institucije. - Projekat, razvijen od strane Banke Italije po uzoru na e vropski TIPS sistem i uz podršku Evropske centralne banke, predstavlja ključni korak ka modernizaciji crnogorskog platnog sistema i snažnijem povezivanju sa jedinstvenim evropskim tržištem - rekli su iz Ministarstva. Uvođenjem TIPS klon sistema, kako su objasnili, Crna Gora će dobiti savremeni nacionalni sistem instant plaćanja, koji omogućava izvršavanje

transakcija u realnom vremenu, 24/7, po niskim troškovima i uz najviše bezbjednosne standarde.

- Očekuje se da sistem postane operativan od jula naredne godine, čime će brzina, sigurnost i efikasnost platnih transakcija za crnogorske građane i privredu biti značajno unaprijeđeni - navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva finansija su istakli da je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je postala punopravna članica SEPA zone, čime dodatno potvrđuje svoj reformski kapacitet i stratešku posvećenost evropskim integracijama.

Direktorka Svjetske banke (SB) za Zapadni Balkan Šaoćing Ju rekla je da moderni platni sistemi mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti konkurentnost crnogorskih kompanija.

- Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana - naglasila je Ju. Kreditna sredstva će, kako je saopšteno, biti CBCG proslijeđena pod istim uslovima pod kojima je država zaključila kreditni aranžman sa IBRD-

om, članicom grupe SB, čime se dodatno jača saradnja i koordinacija između ključnih nosilaca ekonomske i finansijske politike. Ministar finansija Novica Vuković rekao je da resor kojim rukovodi snažno podržava ovakve projekte koji doprinose modernizaciji sistema i unapređenju digitalne infrastrukture.

- Nastavićemo da budemo pouzdan partner svim institucijama koje svojim inicijativama doprinose održivom ekonomskom razvoju, digitalnoj transformaciji i dubljoj integraciji Crne Gore u evrop-

ski ekonomski prostor - istakao je Vuković. Guv ernerka CBCG Irena Radović kazala je da će ovim strateškim projektom građanima i privredi Crne Gore biti omogućena brža, jeftinija i sigurnija plaćanja, na isti način kao u državama članicama Evropske unije EU, i to već prije formalnog pristupanja. - Zahvalni smo Svjetskoj banci na snažnoj podršci ovoj reformi, kao i Ministarstvu finansija na partnerskoj saradnji i posvećenosti zajedničkom cilju – modernizaciji platnog prometa u službi građana i privrede - kazala je Radović. r. E.

Svetlana Drobnjak

Damjan Ćulafić

Na saslušanju ministara Slavena Radunovića i Simonide Kordić, umjesto o ugovorima sa UAE, raspravljano o turističkoj sezoni

Prema međunarodnoj statistici turistički prihod i broj gostiju u porastu, a po domaćoj u padu

PODGORICA – Promašeni su ili ministri ili tema saslušanja, imajući u vidu da ni moj, a ni resor Slavena Radunovića Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, nijesu bili uključeni u pregovore oko zaključenja sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih arapskih emirata – kazala je juče ministarka turizma Simonida Kordić pred skupštinskim odborom za turizam, ugostiteljstvo, ekologiju i prostorno planiranje tokom kontrolnog saslušanja u vezi sa sporazumom u oblasti turizma i nekretnina sa UAE.

Dilemu je li ova tema uopšte više relevantna iznio je i Oskar Huter (DPS) navodeći da je prošlo tri mjeseca otkad je kontrolno saslušanje zakazano. Ipak, kad su se već okupili, obje strane su iskoristile priliku da iznesu svoja gledišta u vezi sa turističkom sezonom koju ministarka hvali, a opozicija kudi.

Sporni podaci

Kordić je problematizovala to što je Crna Gora jedina u regionu bez objedinjenog digitalnog sistema prikupljanja podataka te da se detektuju ozbiljna odstupanja između podataka koje prikazuju domaće i strane institucije. Zato su, kako je navela, završili prvu fazu uvođenja digitalnog sistema za registrovanje turista i turističkih biznisa kako bi se turizam mogao kvalitetno mjeriti i savremeno sprovoditi.

Na opaske poslanika DPS-a da je sezona loša, Kordić je kazala da „ili nemaju tačne podatke ili su potpali pod uticaj veoma neprincipijelne i opasne kampanje iz raznih parapolitičkih centara“.

- Takva kampanja je usmjerena protiv crnogorskog turizma, antidržavna je i veoma opasna kada dolazi sa doma-

Ministarka turizma Simonida Kordić iznijela je kritike na račun Centralne banke i načina na koji obrađuje podatke. Kazala je da je Svjetska turistička organizacija sa istim podacima kojima raspolažu i Monstat i CBCG zaključila da je došlo do rasta prihoda u prvom kvartalu za 80 odsto u odnosu na isti period 2019, dok je CBCG pet dana nakon toga saopštila da imamo 16 miliona manje prihode

Sa jučerašnje sjednice

ćeg terena koju vrlo rado preuzimaju mediji iz raznih konkurentskih centara. Moramo da vodimo računa o činjenici da smo svi mi dio turizma, od policajca koji dočeka i isprati gosta, preko ugostitelja do svakog od nas. Kada ustanemo i govorimo o sopstvenoj državi, moramo da vodimo računa što govorimo. Kada se koriste netačni podaci i pogrešne interpretacije, to nije kritika već štetno djelovanje prema Crnoj Gori – ocijenila je Kordić.

TuriSTi i izbjeglice Navela je da podaci Evropske komisije za putovanja registruju porast broja turista za prvih pet mjeseci od 5,5 odsto. Ukazuje da su u turističku statistiku za 2023. godine ušle i izbjeglice iz Rusije i Ukrajine, pa se, kako je dodala, u 2024. godini navodno registrovalo

Ministarka Simonida Kordić je problematizovala to što je Crna Gora jedina u regionu bez objedinjenog digitalnog sistema prikupljanja podataka te da se detektuju ozbiljna odstupanja između podataka koje prikazuju domaće i strane institucije. Zato su, kako je navela, završili prvu fazu uvođenja digitalnog sistema za registrovanje turista i turističkih biznisa kako bi se turizam mogao kvalitetno mjeriti i savremeno sprovoditi

7.000 turista manje i 800.000 noćenja manje. - Je li vam to nešto neobično? Po toj statistici, znači da smo imali turiste koji su bili na godišnjem odmoru pola godine. Taj broj izbjeglica se smanjuje i naša statistika registruje navodni pad broja noćenja, a to je pad broja noćenja izbjeglica, a ne turista. Analitičari kažu da kada se izuzmu noćenja izbjeglica, mi imamo porast broja noćenja – kazala je Kordić. Kritike je iznijela i na račun Centralne banke Crne Gore (CBCG) i načina na koji obrađuje podatke. Kazala je da je Svjetska turistička organizacija sa istim podacima kojima raspolažu i Monstat i CBCG zaključila da je došlo do rasta prihoda u prvom kvartalu za 80 odsto u odnosu na isti period 2019, dok je CBCG pet dana nakon toga saopštila da imamo 16 miliona manje prihode.

- Malo je reći da je to neobično. CBCG uzima podatke o broju noćenja uključujući i izbjeglice, taj broj množi sa projektovanom dnevnom potrošnjom turista i to je prihod od turizma. Dobijamo netačne podatke i onda ste vi i javnost žrtve takve kampanje, jednog haotičnog stanja u obradi podataka, možda čak i tenden-

cioznog, ali naši podaci daju drugačiju sliku i svakako ne ukazuju na porazne rezultate sezone – kazala je Kordić opoziciji.

Navela je da zaključno sa 15. julom Aerodromi Crne Gore registruju rast prometa aviona i broja putnika za šest, odnosno sedam odsto, Uprava policije rast broja putnika koji ulaze u Crnu Goru za 6,21 odsto, putnika sa kruzera je 28,82 odsto više, dok nacionalni parkovi bilježe povećanje turista od 38 odsto.

- Teško da ovi rezultati mogu ukazivati na porazne ishode –smatra Kordić.

Aleksandra Despotović (DPS) saopštila je da je Crna Gora postala prolazna destinacija te da trenutno imamo 133.000 gostiju, a više od 500.000 ležajeva. Komentarišući navode Kordić u vezi sa lošom obradom podataka, Despotović je kazala da je, ukoliko su ti podaci netačni, trebalo da ih opovrgnu, a ne da dozvole da one postoje u javnom diskursu.

jedinST ven proizvod

Ukazujući na neuravnoteženost turističkog razvoja na jugu i sjeveru, Kordić je kazala da nijesu iskorišćeni brojni

potencijali države, dodajući da Crna Gora mora biti jedinstven turistički proizvod, a sve zone međusobno kompatibilne.

- Crna Gora je mala i fizički kompaktna, a na tako malom prostoru ima čitavo bogatstvo turističkih atrakcija koje omogućavaju da turisti imaju veliki broj autentičnih iskustava u kratkom periodu. To je komparativna prednost Crne Gore u veoma kompetitivnom okruženju – kazala je Kordić dodajući da su naslijedili situacija da na sjeveru nema dovoljno kapaciteta i turističke infrastrukture.

Ukazala je da savremeni turisti više ne borave predugo na jednom mjestu, zbog čega se mora ulagati u infrastrukturu u djelovima gdje nije razvijena. Zato, kako je navela Kordić, podržava kvalitetne legitimne investicije sa namjerom da se privuče što više takvih investitora. Kazala je da je vidljivost Crne Gore na međunarodnom nivou bila nezadovoljavajuća te da su predstavnici države bili nedovoljno aktivni u međunarodnim turističkim udruženjima. Tokom njenog mandata, kako je dodala, Crna Gora je postala predsjedavajuća Komisijom za Evropu

Svjetske turističke organizacije. Kordić smatra velikim rizikom to što se do sada turizam uglavnom oslanjao na emitivna tržišta iz regiona, ne umanjujući njihov značaj. - Već ove godine vidimo značajno povećanje broja posjetilaca sa drugih tržišta. U prvih pet mjeseci imamo rast od 61,3 odsto sa kineskog tržišta, od 112 posto sa izraelskog te 124 posto sa tržišta Azerbejdžana - kazala je Kordić. Od značaja je, kako je dodala, otvaranje blisko-istočnih tržišta, pa su, kako je navela, objasnili Briselu da nam je, iako imamo obavezu usaglašavanje vizne politike sa EU, neophodno da tokom sezone privremeno suspendujemo vizni režim. Tu odluku su, kako je navela, ove godine donijeli na vrijeme, početkom godine, za razliku od prošle godine kada je ta odluka donijeta tek u maju.

Jovan Subotić (PES) je kazao da podržava ozbiljne investicije u Crnoj Gori te da su do sada rizorti izgrađeni u Crnoj Gori privukli ozbiljnu klijentelu. Zahvaljujući tome, kako je dodao, Crna Gora je ove godine ugostila više velikih svjetskih zvijezda i to na mjestima koje su promovisali upravo ti investitori.

Malo i o alabaru Na pitanje Dejana Đurović (NSD) da li je investitor Muhamed Alabar ili neki drugi investitor imao bilo kakve inpute prilikom izrade Prostornog plana Crne Gore, Radunović je kazao da ga nikada u životu nije vidio ni čuo, te da njegovog uticaja, ni direktnog niti preko premijera, nije bilo. Tvrdi da nije bio upoznat ni da će se prijaviti za zakup plaža. - Sama činjenica da je potpisan sporazum u kojem se nagovještava zainteresovanost za realizaciju dva projekta na Primorju i sjeveru ne bi trebalo da bude ništa zabrinjavajuće. Činjenica je da još ne postoje nikakvi konkretni prijedlozi i da kao ministar nijesam upoznat. Što god da se krene po tom pitanju, mi smo prva adresa. Doživljavam ovo kao iskazivanje namjera i to me raduje. Kome smetaju, neka se zapita zašto je to tako. Sve dok su karte u našim rukama, nema razloga za brigu, osim ako neko odluči da se bavi protivzkonitim radnjama u tom pravcu, a za to postoji SDT – kazao je Radunović. M. leKoviĆ

TIVAT - Crna Gora godinama teži da se pozicionira kao ekskluzivna turistička destinacija na Mediteranu – zemlja koja će svoj prirodni potencijal pretočiti u selektivni, visokokvalitetni turizam. Ovakav vid razvoja, koji kombinuje luksuz, održivost i autentičnost, ono je što nam nedostaje i što mora postati model za budućnost. Upravo Luštica Bay – najveći greenfield projekat u zemlji – pokazuje kako to može izgledati u praksi.

Na krajnjem jugozapadu Crne Gore, između Bokokotorskog zaliva i Jadranskog mora, nastaje grad budućnosti – Luštica Bay. Na prostoru od sedam miliona kvadratnih metara, poduhvat vrijedan 1,6 milijardi eura u vlasništvu renomirane kompanije Orascom Development Holding mijenja pejzaž poluostrva Luštica i redefiniše pojam luksuznog, održivog života na Mediteranu.

Najveći turističko-urbanistički projekat u Crnoj Gori – Luštica Bay

Grad koji raste iz kamena i vizije – 600 miliona već uloženo

Ono što Luštica Bay čini drugačijim jeste činjenica da je riječ o potpuno novoj urbanoj sredini – gradu koji se gradi iz temelja. Po završetku projekta, ovaj grad će biti dom za više od 6.000 stanovnika, sa više od 3.000 apartmana, više od 300 luksuznih vila, sedam hotela, osnovnom školom i više od 4,9 kilometara šetališta duž mora.

ra. Na raspolaganju su opcije kratkoročnog i dugoročnog zakupa veza, dok su u toku pripreme za gradnju druge marine koja će povećati kapacitet na 220 vezova, uz stanicu za gorivo i granični prelaz.

PLAŽE

Kako je objasnila Milić, Luštica Bay se trenutno razvija kroz četiri naselja – svako sa svojom arhitektonskom filozofijom i životnim ritmom.

U pitanju je najveća greenfield investicija u modernoj crnogorskoj istoriji, koja ne donosi samo kapital, već i viziju: da se priroda, lokalna tradicija i savremeni urbani standardi mogu spojiti u jedinstveni model života, rada i odmora. Projekat realizuje kompanija Luštica Development d. o. o., koja je do sada investirala više od 600 miliona eura, dok je završeno približno 25 odsto planiranih sadržaja.

GRAD KOJI SE GRADI

SA MJEROM

Za razliku od brojnih mediteranskih destinacija, koje su vremenom postale žrtve prekomjerne gradnje, Luštica Bay se razvija pažljivo –uz poštovanje lokalnog identiteta i prirodnog ambijenta.

Prema riječima Slavice Milić, direktorke marketinga, samo deset odsto ukupne površine biće izgrađeno, a svaki objekat, šetalište, trg ili plaža oblikovani su s ciljem da očuvaju krajolik i atmosferu luštičkog poluostrva.

- Marina Village već je u završnoj fazi gradnje, evocira duh tradicionalnih primorskih sela: kamene kuće, uske ulice i spokojna atmosfera uz obalu stvaraju autentično iskustvo života uz more. Centrale je gradsko jezgro – urbano srce Luštice sa zdravstvenom ustanovom, administrativnim centrom, prodavnicama, restoranima, sportskim terenima i planiranom školom. U njegovoj neposrednoj blizini, uz golf rupu broj 3, razvija se kolekcija rezidencija „Heights“, savremeni domovi sa pogledom na more. Horizon nudi ekskluzivnu privatnost – svaki stan i vila imaju panoramski pogled na Jadran, dok je Clubhouse osmišljen kao

zdravstvenom ustanovom,

Ambiciozna investicija Orascom Development grupe na obali Crne Gore razvija se kao održiva zajednica sa rezidencijama, hotelima, golf terenom i marinom, u skladu sa principima savremenog života i zaštite prirode

mjesto okupljanja, relaksacije i društvenog života. The Peaks je kruna rezidencijalnog portfolija – naselje koje se razvija oko golf terena sa 18 rupa, projektovano od strane legende Garyja Playera Inspirisano autentičnom arhitekturom luštičkog kraja, ovo naselje kombinuje lokalne materijale s najsavremenijim dizajnerskim rješenjima u saradnji sa internacionalnim arhitektonskim timovima kao

Aktivnosti poreske inspekcije od početka maja

PODGORICA - Poreska inspekcija je od početka maja obavila ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije i izrekla kazne u iznosu od 1,47 miliona eura.

- Inspekcijskim nadzorom je u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te su po tom osnovu izdata 492 prekršaj-

na naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1,47 miliona eura - navodi se u saopštenju. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto.

- Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u ro-

ku od osam dana, umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima - rekli su iz Poreske uprave (PU).

Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.

- Tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog

što su Block 722 i NRA Atelier - objasnila je Milić. Jedan od najatraktivnijih sadržaja Luštica Bay svakako je golf teren sa 18 rupa, čija je gradnja već započela.

- Prve tri rupe su spremne, a kompletna realizacija planira se do kraja 2028. godine. Ono što ovaj teren izdvaja među svega 10 odsto svjetskih golf lokacija jeste činjenica da se sa svake tačke pruža pogled na more – od Perasta i masi-

va Lovćena do beskrajnog jadranskog horizonta - kazala je Milić. Ova destinacija ima za cilj da pozicionira Crnu Goru na globalnoj golf mapi i značajno produži turističku sezonu.

Planira se i razvoj međunarodnog kalendara događaja koji će dodatno animirati elitni golf turizam.

U srcu Luštice Bay nalazi se marina kapaciteta 115 vezova za jahte i plovila do 45 meta-

Pet ekskluzivnih plaža – Almara, Marina, Pecka, The Chedi i Azzure – dodatno obogaćuju ponudu destinacije i svjedoče o kvalitetu infrastrukture uz obalu. Luštica Bay takođe predstavlja primjer strateškog razvoja koji poštuje ESG principe – održivost, društvenu odgovornost i korporativnu transparentnost. - Arhitektura je niskog gabarita, materijali lokalni (uključujući ručno klesani kamen), a prirodni pejzaž zadržava centralnu ulogu u planiranju. Posebno se izdvaja Hotel ,,The Chedi Luštica Bay“, koji je prvi luksuzni hotel u Evropi na putu da postigne model „zero waste“ poslovanja i da do 2030. postane karbonski neutralan. Dobitnik je priznanja Zero Waste Award, čime je Crna Gora dobila simbol održivosti u hotelijerstvu - objasnila je Milić. Luštica Bay nije izolovani rizort, već grad sa infrastrukturom, radnim mjestima i socijalnom dinamikom. Do sada je kroz projekte društveno odgovornog poslovanja (DOP) uloženo, po riječima Milić, 2,7 miliona eura, a najviše sredstava usmjereno je ka podršci lokalnoj zajednici: obrazovanju, sportu, ekologiji i kulturi. - Trenutno je zaposleno 636 ljudi, od čega čak 245 iz Boke i 165 iz Tivta. Tokom ljetnje sezone angažuje se dodatnih 300 sezonskih radnika, a polovina dolazi iz okoline – čime Luštica Bay postaje važan generator lokalne ekonomije - istakla je Milić. Luštica Bay nije samo investicioni projekat, već model održivog razvoja koji pokazuje kako se uz jasnu viziju, dugoročnu posvećenost i poštovanje prema prostoru može graditi budućnost jednog regiona. Grad koji nastaje između kamena i mora, između lokalnog i globalnog – Luštica Bay je nova tačka na karti Mediterana koja ne imitira postojeće, već stvara sopstveni identitet. N. K.

broja poreskih obveznika. Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza - dodaje se u saopštenju.

Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, učestalo storniranje računa može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza.

- Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj - dodaje se u saopštenju. Poreska inspekcija je sa početkom ljetnje turističke sezone intenzivirala provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika na teritoriji cijele države. - Cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos

mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima - kazali su iz PU. Oni su pozvali sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj kol centra 19707 ili putem platforme ,,Budi odgovoran“. R. E.

Slavica Milić

LUŠTICA

BAY

Luštica Bay

Tužilaštvo utvrdilo da nema krivice, a policija da nema elemenata prekršaja u objavi Vesne Rajković-Nenadić o Danijeli Mujović

Apsurdna afera „papuče“ zatvorena, otvorena pitanja o životnom stilu i prihodima

PODGORICA - Uprava policije Crne Gore odbacila je juče kao neosnovanu prijavu Danijele Mujović protiv Vesne Rajković- Nenadić i procijenila da u njenoj objavi na Fejsbuku, a kojom je komentarisala stil odijevanja supruge javnog funkcionera, nema elemenata prekršaja.

Policija je u ponedjeljak saslušala Vesnu Rajković-Nenadić, jer je supruga gradonačelnika Saše Mujovića prijavila zbog komentara o papučama. - Greote od oslobodilaca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fuš, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original – napisala je Rajković-Nenadić na profilu.

Ovo je bio razlog da supruga gradonačelnika Saše Mujovića u prijavi navede da se osjeća nesigurno jer je Rajković na društvenim mrežama podijelila njenu fotografiju na kojoj nosi papuče na kojima piše Dior. Mujović u prijavi tvrdi da time Rajković pokušava da je predstavi kao bahatu osobu te da se osjeća nesigurno. Rajković-Nenadić je nakon što je dala izjavu policiji, medijima kazala da nije riječ o papučama, već o tome da novinari treba da ispituju životni stil javnih funkcionera i njihovih članova porodice. Ona je postavila i pitanje da li prihodi koje je Mujović prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije odgovaraju takvom životnom stilu.

Državno tužilaštvo u Kotoru je prekjuče saopštilo da je procijenilo da nema krivičnog djela u objavi Vesne Rajković- Nenadić, te da nijesu zahtijevali od policije da od nje uzmu izjavu, ali da je dat nalog da eventualno razmotri postoja-

nje prekršajne odgovornosti. Policija je juče utvrdila da nema ni prekršajne odgovornosti.

Vesna Rajković-Nenadić je juče nakon što je dobila obavještenje od policije da nema prekršajne odgovornosti, istakla da je ova odluka bila i jedino moguća u skladu sa zakonom.

- Ova afera je međutim otvorila brojna pitanja, na koja ćemo nadam se dobiti odgovor. Moramo se učiti demokratiji. Hvala svima koji su me podržali, posebno kolegama novinarima koji su bez obzira na uređivačku politiku o ovom slučaju izvještavali profesionalno i nevladinim organizacijama koje su reagovale i pisale Tužilaštvu i policiji - dodala je Rajković-Nenadić. Važno je, kako je naglasila, da znamo da nas bilo koji centar moći ne može uplašiti. Rajković-Nenadić je navela da joj nije bilo ni malo prijatno biti u centru afere o papučama u zemlji u kojoj svakodnevno svjedočimo o teškim krivičnim djelima u kojima stradaju i djeca.

Ona je ranije kazala da je Danijela Mujović neko ko se bavi privatnim biznisom, koji je u sferi kozmetičkih usluga, te da očigledno ne zna osnovna pravila i osnovne standarde slobode izražavanja, što je govor mržnje, gdje je granica, što je dozvoljeno, a što ne. - Ona bi, međutim, to morala da zna kao supruga gradonačelnika, te da ima viši stepen tolerancije u odnosu na javnu kritiku. Ovim je ona u stvari samo poručila i pokazala da demonstrira političku moć i da na neki način u stvari prijeti i vrši pritisak na novinare i slobodno informisanje u Crnoj Gori. To je jedan aspekt kada je u pitanju gospođa Mujović – poručila je Rajković. Danijela Mujović je u ranijim objavama isticala kako je ovaj komentar „crvena linija“ i da neće povući prijavu. Ona je u objavi na Instagramu priprijetila svima - ko je bude pome-

nuo na društvenim mrežama biće prijavljen. - Razumijem da konačno živimo i punim plućima udišemo demokratiju. Ipak, neka odgovornost za rečeno, napisano i učinjeno mora postojati. Zato ću, ponavljam, i

Rajković-Nenadić je, nakon što je dala izjavu policiji, medijima kazala da nije riječ o papučama, već o tome da novinari treba da ispituju životni stil javnih funkcionera i njihovih članova porodice. Ona je postavila i pitanje da li prihodi koje je Mujović prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije odgovaraju takvom životnom stilu

ovim završavam, svakoga ko me fotografiše, pomene, izbaci neovlašćeno moju fotografiju, bio bot ili ne, bilo na statusu ili komentarima, tužiti. Podstičem i sve vas, naročito žene da isto uradite. Ovoj se mržnji i targetiranju, sa koje god strane dolazila, mora jasno i glasno reći: DOSTA VIŠE – poručila je Danijela Mujović. Mujović je dugo godina u modnom svijetu, jedna je od osnivačica Fashion connection, koji se održava preko 20 godina. Radila je i na televiziji Pink M, kao urednica i voditelj emisije o aktuelnostima iz svijeta šou-biznisa „City“. Prema imovinskom kartonu njenog supruga, dostavljenom Agenciji za sprečavanje korupcije, ona je i vlasnica luksuznog GP Contour centra, koji se bavi oblikovanjem tijela i njegom lica.

Prema podacima sa sajta company wall tokom 2024. godine, prihodi ove firme su bili 54.860,00 eura, rashodi 51.969,00, a neto rezultat je bio 2.098 eura. Prosječan broj zaposlenih je četiri, a prosječna zarada u ovom ekskluzivnom salonu je 558 eura.

Prema podacima sa sajta ASK, od marta prošle do marta ove godine, Danijela Mujović je u GP Contour zarađivala platu

od 300 do 600 eura kao izvršna direktorica. Is Instituta za medije i Akcije za ljudska prava su juče pozdravili poteze Državnog tužilaštva i Uprave policije. - Otvaranje bilo kakvog postupka protiv Rajković-Nenadić bi ugrozilo slobodu govora, jer je njena objava satirične prirode, provokacija i vrsta kritike, zaštićena ustavom, zakonima države Crne Gore, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i praksom Suda za ljudska prva u Strazburu – saopšteno je juče iz Instituta za medije. HRA je istakla da ovakva odluka potvrđuje da sloboda izražavanja, uključujući kritički i satirični govor, mora biti zaštićena u skladu sa Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i standardima Evropskog suda za ljudska prava. - Podsjećamo da upotreba državnog aparata protiv izraza mišljenja, naročito kada se ne radi o govoru mržnje ili pozivanju na nasilje, ugrožava osnovne slobode i pravnu sigurnost građana – saopšteno je iz HRA. Ističu da institucije moraju svoje kapacitete usmjeriti ka borbi protiv ozbiljnih prijetnji – kriminala, korupcije i nasilja – a ne ka neprimjerenom ograničavanju slobode izražavanja. J. M.

Upravni sud odbacio tužbu prof. dr Dragana Hajdukovića koju je podnio zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade

Odluka žirija nije upravni akt

PODGORICA - Upravni

sud Crne Gore odbacio je tužbu koju je podnio

Dragan Hajduković protiv odluke Ministarstva prosvjete – žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu.

Profesor Hajduković je tužbu podnio jer smatra da je odluka nezakonita. On je 21. jula,

kada je predao tužbu Upravnom sudu kazao da je žiri ove godine dodijelio tri nagrade u samo jednoj od šest navedenih zakonom oblasti, iako je propisano da se tri nagrade moraju dodijeliti u tri različite oblasti.

- Sem kršenja zakona, odluka žirija je gruba diskriminacija svih ostalih oblasti rada i stvaralaštva i oduzimanje

prava na nagradu svim kandidatima van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva –rekao je on. Prema rješenju Upravnog suda, osporena odluka žirija nije upravni akt niti druga upravna aktivnost u smislu Zakona o upravnom sporu. Upravni sud smatra da Dragan Hajduković, koji je bio jedan od 36 kandidata za dodjelju

Trinaestojuslke nagrade nema pravne interese. Navodi se da sud odlučuje isključivo o zakonitosti upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti koje neposredno utiču na prava, obaveze i pravne interese podnosioca, i ocijenio je da to u konkretnom slučaju nije ispunjeno. - Kako se dodjelom Trinaestojulske nagrade ne odlu -

čuje o pravima ili pravnim interesima podnosioca tužbe, već se radi o diskrecionoj odluci stručnog tijela, Upravni sud je zaključio da ne postoji zakonski osnov za vođenje upravnog spora – piše u rješenju suda. U obrazloženju Upravnog suda je istaknuto da nagrada nije rezultat upravnog postupka u kojem bi se odlučivalo o pravu određene stranke, te da se ne može smatrati upravnim aktom. J. M.

Objava Vesne Rajković na Fejsbuku

Dragan Hajduković na protestu uoči dodjele nagrade

NPCG će od vlasnika

tražiti da plati račun

CETINJE - Na inicijativu Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, Ministarstvo ekologije,

održivog razvoja i razvoja sjevera i Ekološka inspekcija uputili su Vladi zahtjev za rješavanje pitanja suko-

ba nadležnosti inspekcija u postupku uklanjanja nelegalnih objekata sa prostora Skadarskog jezera - kazali su juče Pobjedi iz tog preduzeća.

Nelegalni plutajući bungalovi su od oktobra prošle godine prijavljivani, međutim, sve dok se jedan nije prevrnuo i izazvao ekološki incident, niko nije reagovao na upozorenja mještana i aktivista.

Od 17. jula prevrnuti bungalov pluta, a Agencija za zaštitu životne sredine je uputila Nacionalnim parkovima da uklone sve nelegalne objekte iz NP Skadarsko jezero, uključujući i potopljeni. Za to im je dat rok od 30 dana.

Drugi nelegalni bungalov je vlasnik izvukao na kopno i nalazi se u Dodošima. Vlasnica Aleksandra Šofranac tvrdi da njeni bungalovi ne predstavljaju ekološku prijetnju te da su konstruisani bez ikakvih instalacija koje bi mogle izazvati zagađenje vode.

Međutim, snimak staklene vune koja je plivala pojezeru u mjestu Karuč nakon potapanja bungalova demantovao je njene tvrdnje.

Katarina i Janko Jovićević, koji žive na Karuču tvrde da je upravo vlasnica prevrnula bungalov dok je u noći 17. jula probala da ga izvuče. Oni su povodom ovog slučaja pisali svim relevantim domaćim i međunarodnim adresama, upozoravajući na nelegalne objekte i njihov štetan uticaj na okolinu.

Šofranac pak tvrdi da je policiji prijavila slučaj vandalizma, navodeći da su joj nepoznata lica izbušila bačve s vodene strane bungalova, zbog čega je bila prinuđena da ih rotira na pliću stranu.

Međutim, iz Nacionalnih parkova tvrde da se plutajući bungalov prevrnuo u jezero kada je vlasnik pokušao da ga dislocira. - Javno preduzeće Nacionalni parkovi je da bi moglo da postupi po malogu ekoloških inspek-

tora angažovalo firmu koja ima iskustva u sličnim sitiacijama. U toku je dislociranje privremeng plutajućeg objekta od Karuča gdje je bio prevrnut, do Vranjine gdje treba da bude izvučen na kopno – saopštili su iz Nacionalnih parkova.

U ponedjeljak su ronioci pokušali da izvuku potopljeni objekat, ali su odustali zbog lošeg vremena.

U odgovorima Pobjedi juče su iz Naionalnih parkova naveli da očekuju brzo rješenje pitanja nadležnosti uklajnjanja nelegalnih objekata, kako bi se nastavila odlučna borba protiv nelegalne gradnje i devastacije prostora na teritoriji svih nacionalnih parkova Crne Gore. Za potrebe izvlačenja i dislokacije prevrnutog bungalova, kontaktirali su sa društvom „Zaštita prostora Crne Gore“ iz Danilovgrada, čiji je osnivač Vlada i koje se bavi poslovima sprovođenja administrativnih izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanju i vraćanju u prvobitno stanje zemljišta i objekata koje izdaju nadležne inspekcijske službe. - Međutim, saopšteno nam je da ovo društvo nema potrebnu mehanizaciju niti mogućnosti za rad na vodenoj površini. Nakon toga, angažovano je privredno društvo „Y.C. JUG“ iz Bara. Ukupna cijena izvlačenja prevrnutog bungalova i njegova dislokacija na Vranjinu iznosi 6.050 eura – saopšta-

Poslanici okončali raspravu o ponuđenom zakonu o zdravstvenoj zaštiti, izjasniće se naknadno

Pljevlja bez zdravstvenog inspektora zbog blokade propisa

Poslanike je interesovalo i kada će biti gotov registar za autizam, nakon čega je Šimun odgovorio da očekuje da to bude do kraja godine

PODGORICA – U Pljevljima pola godine nema zdravstveno sanitarnog inspektora, jer je inspektorka pošla u penziju. Taj posao obavlja inspektorka iz Bijelog Polja, rečeno je juče u Skupštini tokom polemike o ponuđenom zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Tim aktom je propisano da će zdravstveni inspektor da kontroliše dopunski rad ljekara u privatnim ustanovama, pa je poslanica Kenana Strujić-Harbić problematizovala što u sjevenoj opštini, u Pljevljima, nema zdravstvenog inspektora. Prema njenim riječima, zakonska rješenja su dobra, ali je istakla da u praksi imamo problem – nedostatak kadra.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovorio je da je mjesto inspektorke u Pljevljima sistematizovano, da su čekali usvajanje zakona o namještenicima, te da je bio blokiran kadrovski plan. - Ja jednu osobu ne mogu pri-

miti u Ministarstvu. Od januara, čini mi se, čekamo na usvajanje kadrovskog plana. Kada se usvoji, planiramo da to mjesto popunimo – rekao je Šimun.

Harbić-Strujić je rekla da je inspektorka u Pljevljima pošla u penziju prije pola godine, te je istakla da je zakon usvojen nedavno i da vjeruje da će raspisati oglas za to radno mjesto, da ne dolaze ljudi sa strane na ispomoć.

Fale PediJatri

Poslanica je komentarisala da u tom gradu nema ni dovoljno pedijatara, ističući da dva ne mogu da završavaju aktuelne obaveze, kao ni one koje im se proširuju ponuđenim aktom. -Niko ne dolazi da radi u mojim i vašim Pljevljima. Za klasične intervencije putujemo u druge gradove – kazala je poslanica.

Ona je istakla da u Pljevljima živi 5.000 djece, a da imaju samo dva pedijatra koji rade i na Žabljaku.

- Oni ne mogu isporučiti do-

bre rezultate – kazala je ona. Poslanici su tokom diskusije hvalili ponuđena rješenja kojima će da se unaprijede i prošire usluge u domovima zdravlja. Komentarisali su da državni zdravstveni sistem treba da se razvija kako bi svi imali više povjerenja u njega. Isticali su, pored ostalog, i da treba da se prekine praksa da građani traže i preko poslanika da im se zakaže pregled kod određenih doktora, te su poručili da ćemo imati dobar sistem kada toga ne bude.

Poslanici su pitali ministra i

hoće li povećati zarade srednjem medicinskom kadru, koji, kako su rekli, ima plate kao i higijeničarka. Ministar je odgovorio da su do sada u dva navrata dali određene stimulacije ovom kadru, te da već mjesec dana pregovaraju sa reprezentativnim sindikatima o uvećanju zarada. Kazao je da je to proces koji traje, te da moraju uključiti i Ministarstvo finansija. Pojedine poslanike je interesovalo i kada će biti gotov registar za autizam, nakon čega je Šimun odgovorio da je Insti-

vaju iz Nacionalnih parkova. Ističu da je pored toga neophodno angažovati auto-dizalicu i kamion za utovar i istovar bungalova, što iznosi dodatnih 700 eura. Nacionalni parkovi su angažovali i ronioca jer nijesu postojale drugačije tehničke mogućnosti za izvlačenje. Pokrenuće i upravni postupak u kojem će se utvrditi koliku nadoknadu vlasnik treba da plati za izvlačenje bungalova. Još u oktobru 2024. godine, Služba zaštite NP Skadarsko jezero sačinila je zapisnik o izvršenoj kontroli prostora uz fotografije dva plutajuća privremena objekta i dokumentaciju proslijedila nadležnom državnom organuKomunalnoj policiji Cetinje. Komunalna policija Cetinje je do sredine januara ove godine obavljala aktivnosti u cilju kontrole ovih objekata nakon čega se proglasila nenadležnom za postupanje po ovom pitanju. Nakon toga su poslali na desetine dopisa svim nadležnim državnim organima, inspekcijama, kako bi se ustanovila nadležnost nad ovim objektimam a Komunalna inspekcija Cetinje izjasnila se nenadležnom za postupanje u nacionalnim parkovima. Prema podacima Pobjede, na Skadarskom jezeru trenutno ima oko 70 nelegalnih objekata.

tut za javno zdravlje zadužen za taj posao i da očekuje da bude gotov do kraja ove godine.

rad kod Privatnika

Ministar je istakao da se taj resor odlučio za rješenje kojim će da se propiše kako treba da izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama. Naveo je da će se precizirati u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Šimun smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom tih rješenja i uvidom stanja na terenu sprovoditi kaznenu proceduru.

Ministar je na sjednici istakao da su unaprijedili okvir kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite, te da uvode eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. Objasnio je da očekuje da se na taj način mnogo bolje ,,utegne“ mreža zdravstvenih ustanova u pogledu standardizacije kvaliteta pruženih usluga. Predloženim zakonom propisano je da se uvodi stomatološka zdravstvena zaštita djece do 18 godina koju će da pruža školski doktor stomatologije. Ministar Šimun je istakao da neće braniti pacijentima da

ostvaruju uslugu preko privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima država ima zaključen ugovor. Šimun je ukazao i na novinu da se kroz norme akta jača primarna zdravstvena zaštita, odnosno domovi zdravlja u kojima će se uvesti nove usluge - dermatovenerologije, fizikalne medicine, palijativne njege, a sve kako bi se smanjile liste čekanja. Poslanici su tokom diskusije komentarisali da veliki broj osnovnih usluga, čak i više od 80 posto pacijenti mogu da dobiju u domovima zdravlja, te da nema potrebe da idu u Klinički centar gdje se prave liste čekanja. Šimun je rekao da se preciznije definiše tim izabranog doktora, te da treba osigurati da izabrani ljekari imaju kompetencije iz oblasti porodične, opšte medicine, pedijatrije ili ginekologije.

On je istakao da su zabilježili nedostatak odgovarajućih specijalnosti, te da su ovim zakonom predvidjeli da ljekar koji želi da specijalizira porodičnu medicinu, pedijatriju, urgentnu medicinu ili medicinu rada, što sve nedostaje u domovima zdravlja, ne mora da čeka 12 mjeseci nakon pripravničnog za ove specijalnosti. Prema njegovim riječima, na taj način žele da motivišu mlade ljekare da se odluče za ove specijalizacije koje možda nijesu popularne, a potrebne su sistemu. Za implementaciju ponuđenog zakona za tri godine potrebno je da se iz budžeta izdvoji 20.480 miliona eura. n. Đ.

Deset mjeseci nemara dovelo do alarmantne situacije

Ministar Šimun sa saradnicima juče u Skupštini

Poslanici vladajuće većine potvrdili sumnje javnosti i Neđeljka Rudovića koji je najavio da će Skupština opstruirati izbor članova savjeta RTCG i AMU

Parlament „uzdržano“ primjenjuje IBAR zakone

Da će Skupština opstruirati izbor kandidata najavio je prije nekoliko dana Neđeljko Rudović koji je podnio ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije. On je kazao da vladajuća većina hoće političku kontrolu

PODGORICA – Agencija za audiovizuelne medijske usluge(AMU), zaslugom poslanika, nije juče dobila dva nova člana Savjeta AMU, jer plenum nije glasao za Dragoljuba Vukovića i Nika Martinovića, čije je kandidature potvrdio Administrativni odbor. Od 56 poslanika koji su glasali, 12 je bilo za, a ostali, koji pripadaju vladajućoj većini, bili su uzdržani.

S druge s trane, Savjet Radio-televizije Crne Gore je dobio tri nedostajuća člana, pa su imenovani Marijana Camović- Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar Za tu listu je glasalo 55 poslanika, jedan je bio protiv, a jedan uzdržan.

Da će Skupština opstruirati izbor kandidata najavio je prije nekoliko dana Neđeljko Rudović koji je podnio ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija. On je kazao da vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom. On je tada ukazao da postoje najave da će se članovi upravljačkih tijela RTCG i AMU ponovo birati po mjeri političke podobnosti i poslušnosti. Skupština je sinoć odlučila da imenuje članove samo jednog tijela, a da Savjet AMU i dalje ostavi bez punog kapaciteta. Već pola godine Savjet Agencije za medijske usluge nema kompletan sastav od decembra, jer je predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog PEN centra Rajku Todoro-

viću istekao mandat. Na neizbor članova je reagovala i Delegacija EU u Crnoj Gori. Pobjedi je prošlog mjeseca rečeno da su novi medijski zakoni bili ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Andrija Mandić je kasnio sa raspisivanjem javnog konkursa, koji je trebalo da se dogodi prošle godine. Lista je tako utvrđena tek prošle sedmice. Jedan konkurs je u međuvremenu poništen (a na koji su stigle kandidature za Vukovića i Martinovića) zbog tehničke greške. Ponovljen je, oni su se ponovo prijavili i Administrativni odbor je utvrdio listu. Najave Rudovića su se djelimično ostvarile sinoćnim glasanjem, a Skupština je ovim pokazala i na odnos prema tijelima EU, koja su slala upozorenja.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o vladavini prava za Crnu Goru za 2025. godinu istaknuto je da kašnjenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira. Ukazali su da Skupština iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i da je odložila pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG.

- Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu

EPICENTAR NA KAMČATKI: Nema žrtava u jednom od najjačih zemljotresa ikada (8,8 stepeni Rihtera), na istoku Rusije pokrenuti cunamiji, evakuacije širom Pacifika

Zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale, jedan od najjačih ikada zabilježenih na svijetu, pogodio je daleki i slabo naseljeni istok Rusije, poluostrvo Kamčatka, izazvavši cunami, a upozorenja su izdata za Japan, Filipine i djelove SAD, uključujući Havaje, Kaliforniju i Aljasku. Nakon početnih strahova od jačine cunamija, izazvanih masivnim zemljotresom, mnoge zemlje sada smanjile su svoja upozorenja.

Strahovi od masivnih talasa koji uništavaju obalna područja nijesu se manifestovali u mnogim područjima.

Djelovi Rusije, posebno poluostrvo Kamčatka, gdje je bio epicentar, i obližnja ostrva Kiril, bili su teško pogođeni, sa talasima od četiri metra koji su udarali o kopno. Nekoliko je povrijeđenih. Ali regionalne vlasti u oba područja su od tada smanjile upozorenja na cunami.

Izvan Rusije, nije bilo izvještaja o povrijeđenima. Iako se čini da je najgore za mnoge prošlo, zvaničnici u više zemalja brzo su pozvali ljude da ne pretpostavljaju da više nema opasnosti.

Lekcije iz prošlosti i mala naseljenost spasile živote

prava, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama - saopštili su iz Delegacije EU. Brojne NVO su ranije upozoravale da je odnos Skupštine prema izboru članova SAMU jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore.

Naglasili su da se u slučaju izbora članova Savjeta Agencije za AVM usluge, komplikovanje i odugovlačenje jednostavne procedure konsultativnim saslušanjem budi sumnje u namjere većine u ovom odboru.

- Ako dođe do kršenja zakona i odbijanja potvrđivanja ovih kandidata NVO za članove Savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge, odgovornost za takav čin snosiće lideri većine: Milojko Spajić, Andrija Mandić, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đelošaj i Vladimir Joković – istakli su u saopštenju. Podsjetili su i da je namjera skupštinske većine bila i da izvrši brzu izmjenu medijskih zakona radi osiguranja kontrole nad savjetima RTCG i Agencije za AVM usluge. - To im nije uspjelo zbog efikasne reakcije EU – ističe se u saopštenju. Ranije su istakli da cilj ovakvih opstrukcija nije nikakva transparentnost, već sužavanje prostora za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmišljavanje uloge civilnog društva u demokratizaciji medijskog sistema. J. M.

Slično tome, neka niska ostrva i dalje se suočavaju s prijetnjom cunamija.

Vlasti Francuske Polinezije upozorile su da bi Markiška ostrva mogla vidjeti talase od četiri metra i da su vojnike stavili u stanje pripravnosti kao ,,mjeru predostrožnosti“. Prethodno je više zemalja, uključujući SAD i Japan, izdalo upozorenja na cunami i naredbe za evakuaciju.

U SAD, prvi talasi cunamija pogodili su Havaje ujutro po srednjoevropskom vremenu, a kasnije su pogodili Kaliforniju i državu Vašington. Međutim, oko sat kasnije, guverner Havaja rekao je da ostrvska država ,,nije vidjela talas sa posljedicama“. Evakuacija je ukinuta, ali su zvaničnici brzo pozvali ljude da ostanu oprezni i da ne pretpostavljaju da je sva opasnost prošla iako je rečeno da se ljudi mogu vratiti kući.

- Upozorenje na cunami koje pokriva Havaje sniženo je na savjetodavni nivo, saopštio je Pacifički centar za upozorenje. To znači da postoji mogućnost jakih valova, ma-

Ključni faktori što nije bilo žrtava

Stručnjaci ističu da je pet ključnih faktora doprinijelo da zemljotres ovakve jačine ne odnese nijedan život.

1. Udaljen epicentar - više od 100 km od najbližeg većeg grada

2. Niska gustina naseljenosti - cela Kamčatka ima tek 340.000 stanovnika

njih poplava i jakih struja, ali da se ne očekuje veliki cunami. Evakuisani se mogu vratiti kući, kaže guverner Havaja Džoš Grin

NA KAMČATKI IMA

POVRIJEĐENIH

Tamo gdje je bio epicentar zemljotresa, u zabačenoj ruskoj oblasti Kamčatka, nekoliko ljudi je povrijeđeno.

Gradonačelnik sjevernog kurilskog okruga u Rusiji objavio je da su svi stanovnici evakuisani na sigurno prije nego što je cunami poplavio područje i razorio zgrade.

- Svi su evakuisani. Bilo je dovoljno vremena, cijeli sat. Da-

Samo pet jačih potresa u istoriji

Od početka moderne seizmografije 1900. godine, samo pet zemljotresa je bilo jače od zemljotresa magnitude 8,8 stepeni Rihterove skale kod ruske obale, piše BBC. Najsnažniji ikada zabilježen i dalje je zemljotres u Valdiviji u Čileu 1960. godine.

Zemljotres koji je pogodio područje blizu ruskog

poluostrva Kamčatka najsnažniji je zabilježen od velikog zemljotresa u Tohokuu 2011. godine u Japanu, koji je izazvao razorni cunami i doveo do nuklearne katastrofe u Fukušimi Daiči. Prethodni zemljotres pogodio je isto područje u blizini poluostrva Kamčatka 1952. godine, magnitude 9 stepeni.

3. Građevinski standardi - objekti projektovani da izdrže jake potrese

4. Spremnost stanovništva - redovne obuke i jasni planovi evakuacije

5. Brza reakcija vlastihitne službe djelovale odmah nakon upozorenja.

kle, svi su evakuisani, svi ljudi su u sigurnosnoj zoni - rekao je gradonačelnik Aleksander Ovsjanikov na kriznom sastanku sa zvaničnicima. - Današnji zemljotres je bio ozbiljan i najjači u posljednjih deset godina - naveo je guverner Kamčatke na Telegramu. Nakon zemljotresa, zabilježen je cunami od tri do četiri metra, rekao je Sergei Lebedev, regionalni ministar za vanredna stanja.

Američki seizmološki institut je objavio da je zemljotres bio na dubini od 19.3 km, oko 125 km od Petropavlovska, grada sa 165.000 stanovnika na obali zaliva Avača.

FUKUŠIMA BEZ

OŠTEĆENJA

Japan i Filipini su takođe izdali upozorenja na cunami, koja su kasnije ukinuta.

Rad u nuklearnim elektranama duž pacifičke obale Japana je obustavljen, a elektrana Fukushima - teško pogođena 2011. godine - evakuisana je. Nakon snažnog zemljotresa u kamčatskom kraju, došlo je do erupcije vulkana Ključevskoj, navodi se u saopštenju regionalnog ogranka Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije nauka, piše N1.

Niko Martinović Duško Vuković

Priredila: R. U.–I.

vozilo, izazvao tri

udesa i napao sugrađanina

PLJEVLJA - Operativno

interesantno lice Andrej

Ljiljanić (22) i višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela i prekršaja uhapšen je zbog niza incidenata koje je izazvao u vidno alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako saznaje portal Pobjeda, Ljiljanić je, kako se sumnja, ukrao automobil, potom bez vozačke dozvole izazvao tri saobraćajne nezgode, zakucao se u ogradu porodične kuće, a zatim se fizički obračunao sa jednim od oštećenih u udesu.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su lišili slobode operativno interesantno lice A. LJ. (22), višestrukog povratnika u vršenju krivičnih

djela i prekršaja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila i više prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru. Naime, dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja oštećeno lice prijavilo je da je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je njegovo vozilo oštećeno, nakon čega se vozač koji je izazvao saobraćajnu nezgo-

du udaljio sa lica mjesta - saopšteno je iz Uprave policije. Policijski službenici su po prijemu prijave izvršili uviđaj na licu mjesta, nakon čega su na drugoj lokaciji u neposrednoj blizini zatekli vozilo i vozača A.LJ. za kojeg se sumnja da je u međuvremenu izazvao još jednu saobraćajnu nezgodu prilikom koje je udario u zid i dvorišnu ogradu jedne porodične kuće.

Uhapšen Podgoričanin zbog nedozvoljenog držanja oružja

Oduzet lovački karabin

PODGORICA – Od S. L. (46) iz Podgorice podgorička policija je oduzekla pušku lovački karabin M48.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući shodno naredbi Osnovnog suda u Podgorici, čije su izdavanje prethodno inicirali, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi S. L. (46) iz Podgorice. Policijski službenici su, tokom vršenja pretresa, u spavaćoj sobi stana pronašli i oduzeli pušku –,,lovački karabin M48“, koju je ovo lice držalo u ilegalnom posjedu - navodi se u saopšte-

nju Uprave policije.

S. L. je, po nalogu državnog tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uhapšen. Sumnjiči se da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

- Službenici Uprave policije nastavljaju sa aktivnostima usmjerenim na pronalazak i oduzimanje oružja, municije i eksplozivnih materija u ilegalnom posjedu građana, a sve u cilju prevencije i sprečavanja nasilja i održavanja stabilnog javnog reda i mira. Ujedno koristimo priliku da pozovemo građane da, u okviru kampanje ,,Poštuj život, vrati oružje“, dobrovoljno i bez pravnih posljedica, policiji predaju oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja posjeduju, kako bismo svi zajedno dali doprinos izgradnji sigurnijeg društva - zaključuje se u saopštenju Uprave policije. j. R.

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI: Ministar nije bio u zatvoru jer je prekršen zakonski

Takođe, kako dodaju iz UP, sumnja se da su se, ovo lice i oštećeno lice iz prve saobraćajne nezgode, prije dolaska patrole policije, fizički obračunali i tom prilikom nanijeli materijalnu štetu na vozilu koje je bilo parkirano u blizini. Policijski službenici su alkotestiranjem A.LJ. utvrdili prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 3.03 g/kg, nakon čega je odbio da se podvrgne testu na psihoaktivne supstance, a takođe je utvrđeno da ovo lice ne posjeduje vozačku dozvolu, nakon čega je lišeno slobode zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Preduzimajući aktivnosti na rasvjetljavanju svih okolnosti događaja, došlo se do sumnje da je vozač A.LJ. sa jednog parking prostora otuđio putničko motorno vozilo, kojim je pokušao da se udalji sa lica mjesta i tom prilikom izazvao saobraćajnu nezgodu i oštetio jedno vozilo, a potom nastavio kretanje i u neposrednoj blizini prve lokacije izazvao i drugu saobraćajnu nezgodu, u kojoj je oštetio fasadu i metalnu ogradu na jednoj kući i nanio štetu na jednom vozilu.

Policijski službenici su sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji se izjasnio da se protiv A.LJ. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo oduzimanje vozila.

Takođe, protiv A.LJ. podnijeta je prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. B. R. Višestruki

Saobraćajna nezgoda na magistralnom putu u Sutomoru

Povrijeđen vozač motocikla

SUTOMORE – U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče nešto prije 14 časova u Sutomoru, na magistralnom putu kod skretanja za zelenu pijacu, povrijeđen je vozač motocikla.

U udesu su učestvovali motocikl i putničko vozilo „opel vektra“ barskih registarskih oznaka. Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u Opštu bolnicu u Baru, gdje mu je ukazana medicinska pomoć. Policija je obavila uviđaj, a okolnosti i uzroci nesreće biće utvrđeni naknadno. C.H.

Ivanu Milačiću, pritvora, bilo da napušta

PODGORICA – Podgoričaninu Ivanu Milačiću, koji je ubijen 19. jula desetak minuta prije ponoći u lokalu „Taormina“, bila je izrečena mjera zabrane napuštanja boravišta zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja u predmetu likvidacije Saše Klikovca u Zeti, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.

Kako je Pobjedi rečeno, Milačić je bio osuđen na tri godine zatvora, a u kaznu mu je bilo uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 26. avgusta 2020. godine do 8. juna 2023. godine. - Rješenjem ovog suda od 8. juna 2023. godine imenovanom okrivljenom ukinut je pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja boravišta. Navedena presuda je donijeta povodom ubistva S. K. Ovaj sud ne raspolaže podacima o eventualnim drugim postupcima koji su se vodili protiv imenovanog okrivljenog, pojasnili su Pobjedi iz suda. Sa druge strane, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović optužio je prekjuče Viši sud da nije u zakonski predviđenom roku dostavio Ministarstvu podnesak prvostepene presude koja je pokojnom Ivanu Milačiću izrečena u februaru ove godine. Ovaj podatak Šaranović je iznio u Skupštini, odgovarajući na pitanja poslanice Socijalističke narodne partije (SNP) Slađane Kaluđerović koja je uputila niz kritika zbog neefikasnog rada sudstva, navodeći slučaj Milačića kao primjer. Nakon što je v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović na vanrednoj konfe-

renciji za medije saopštio da je ubijeni Milačić trebalo da bude u zatvoru, jer nije odslužio kaznu za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, Pobjeda se obratila Višem sudu u Podgorici, apostrofirajući složenu bezbjednosnu situaciju i važnost da se okolnosti u vezi sa izdržavanjem kazne Milačića u potpunosti razjasne. ŠaRanović potvRdio kRŠenje Roka Ministar Šaranović prekjuče je kazao da je informisan da je prekršen zakonski rok da se MUP-u dostavi otpravak presude Milačiću. To je odgovorio poslanici Kaluđerović, koja ga je pitala da

Pljevlja

Danilo Šaranović

Zgrada Višeg suda u Podgorici

Oduzeta lovačka puška

Četvrtak, 31. jul 2025.

Ministar unutrašnjih poslova tvrdi da ubijeni Podgoričanin zakonski rok za dostavljanje podneska prvostepene presude

Milačiću, umjesto bilo zabranjeno

mjesto boravka

Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, Milačić je bio osuđen na tri godine zatvora, a u kaznu mu je bilo uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 26. avgusta 2020. godine do 8. juna 2023. godine

li je istina da je ubijenom Milačiću izrečena presuda u februaru ove godine te da je sud imao obavezu da u roku od dva mjeseca sastavi i dostavi podnesak.

- Da li je tačno da sud to nije uradio ni za pet mjeseci, te da za posljedicu neefikasnosti sudstva imamo čovjeka na slobodi do njegovog stradanja, upitala je ona. Šaranović je odgovorio da se u njegovom resoru uzdržavaju od određenih komentara o sudstvu, ali da mogu da kažu kakve refleksije imaju određene odluke.

- Bez dileme, neefikasnost u sprovođenju sudskih postupaka ima žestoku refleksiju na stanje organizovanog kriminala u Crnoj Gori, pojasnio je, između ostalog, on izbjegavajući da da konkretan odgovor.

Tek pošto je poslanica Kaluđerović ponovila pitanje o ubijenom Milačiću, ministar je potvrdio da je Viši sud prekršio zakonski rok o dostavljanju otpravka presude koja je izrečena u februaru ove godine.

PetRović

osumnjičen za uBistvo

Podgoričanin Nikola Petrović uhapšen je u Sutomoru zbog sumnje da je 19. jula, de-

set minuta prije ponoći, ubio Milačića, koji je u tom trenutku sjedio sa prijateljima u lokalu „Taormina“. U pucnjavi je rikošet pogodio Strahinju Raonića, koji je sjedio za stolom Milačića, ali i slučajnu prolaznicu koja se u trenutku pucnjave našla u blizini mjesta zločina. Petroviću je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja. Istražitelji su do identiteta osumnjičenog došli na osnovu video-nadzora i drugih tragova koje je ubica ostavio za sobom.

Prema saznanjima Pobjede, Petrović je prije nekoliko mjeseci izašao iz zatvora gdje je bio zbog nedozvoljenog držanja droge.

Iz Uprave policije su saopštili da su za manje od 24 sata identifikovali izvršioca ovog teškog krivičnog djela i obezbijedili materijalne dokaze u saradnji i koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici nakon preduzetih hitnih izviđajnih i sveobuhvatnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji rasvijetlili krivično djelo teško ubistvo Milačića. Milačić je u februaru ove godine oslobođen optuž -

Uhapšen nekadašnji policajac zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje

PLJEVLJA – Žabljačaninu S. B. (53) nakon saslušanja u pljevaljskom Osnovnom tužilaštvu određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je neprimjereno dodirivao stranu državljanku, nastanjenu u Crnoj Gori, potvrđeno je Pobjedi iz tužilaštva.

S. B. se sumnjiči da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje. Nekadašnji policajac uhapšen je u utorak veče nakon što je dan ranije strana državljanka prijavila policiji da ju je nepoznati muškarac, neprikladno, više puta dodirivao po intimnim djelovima tijela. Pobjeda saznaje da je S. B., nakon kraćeg razgovora sa strankinjom, ponudio da je preveze do posla, jer je upravo tada počinjala da pada kiša. Strankinja je pristala i sjela u njegov automobil. Međutim, tokom vožnje, osumnjičeni je na pola puta do odredišta zaustavio automobil i pokušao da je dodiruje bez njenog pristanka, a kada je krenula da izađe iz vozila, uhvatio ju je za unutrašnji dio butine.

Žabljačanin dodirivao strankinju

Nakon njenih pokušaja da se odbrani, S. B. je nastavio da vozi. Kada su se dovezli do zgrade u kojoj radi, dok je strankinja izlazila iz automobila ošte-

ćeni je dodirnuo po zadnjici. Policija je ubrzo identifikovala i privela osumnjičenog S. B., koji je po nalogu nadležnog tužioca uhapšen. B. R.

Izvještaj rada Osnovnog suda u Podgorici za prvu polovinu 2025. godine

Riješeno više predmeta nego što ih je primljeno i

to bez osam sudija

bi SDT-a da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca, ali je osuđen za nedozvoljeno držanje oružja.

s u PRuga negi R ala da je m ilačić B io o B ez B jeđenje j ovoviću

Kristina Milačić, supruga Ivana Milačića, negirala je da je njen pokojni muž bio obezbjeđenje Podgoričanina Vladimira Jovovića, ali i nezvanične informacije o tome da su navodno bliski škaljarskom klanu. - Ovim putem vam se obraćam povodom natpisa vezanih za mog supruga (ubijenog Ivana Milačića) i njegovih prijatelja. Ne znam odakle izvori koji iznose informacije da su oni članovi škaljarskog klana, da je moj muž bio obezbjeđenje Vladimiru Jovoviću i njegovom bratu Filipu! Ako već pišete, pišite tačne informacije! Moj suprug nije bio njihovo obezbjeđenje, bio je veliki prijatelj sa Vladimirom Jovovićem, njegov ranjeni drug Strahinja Raonić je momak koji radi pošteno i nije bezbjednosno interesantna osoba, navela je Milačić u reagovanju dostavljenom Pobjedi. jovana Raičević ana RaičKović

PODGORICA - Osnovni sud u Podgorici je u prvoj polovini 2025. godine, uprkos kadrovskom deficitu, riješio 102,92 odsto predmeta u odnosu na broj novoprimljenih, čime je broj riješenih predmeta premašio broj onih koji su tokom perioda pristigli u rad.

Iz Osnovnog suda ukazuju da je sud 2025. godinu započeo bez osam postupajućih sudija, a dodatno opterećenje nastalo je i tokom februara, kada je šest sudija izabrano u sud više instance.

Ipak, u periodu februar-mart popunjeno je sedam upražnjenih sudijskih mjesta, što je djelimično ublažilo kadrovsku krizu.

Prema zvaničnim podacima, sud je od 1. januara do 30. juna 2025. godine imao ukupno 20.978 predmeta u radu, od čega je riješeno 102,92 odsto u odnosu na priliv.

To je za čak 25,42 odsto više riješenih predmeta u poređenju s prilivom u istom periodu 2024. godine.

U krivičnom referatu zabilježen je porast broja predmeta u odnosu na isti period prethodne godine.

-Tako je tokom 2025. primljeno 497 predmeta oznake „K“ –

što je 110 više nego u 2024, dok je „Kri“ predmeta bilo 689, za 228 više, a „Kv“ predmeta čak 1.043, što je rast od 249 u odnosu na prethodnu godinu –navodi se u saopštenju. Od ukupno 1.228 predmeta oznake „K“ koji su bili u radu, riješeno je 574 ili 46,74 odsto, dok je kod „Kv“ predmeta procenat riješenih bio izuzetno visok – od 1.138 u radu, riješeno je 1.042 predmeta, što čini 91,56 odsto.

Sa druge strane, kako su kazali iz Osnovnog suda, u parničnom referatu zabilježen je pad u ukupnom prilivu predmeta u poređenju sa 2024. godinom. -Tokom prvih šest mjeseci 2025. primljeno je 2.448 predmeta oznake „P“, što je za 2.265 manje nego prethodne godine, dok je „Mal“ predmeta bilo 233, odnosno 73 manje – precizirano je iz suda.

Ipak, učinkovitost suda u rješavanju parničnih predmeta bila je izvanredna, riješeno je 115,17 odsto „P“ predmeta u odnosu na priliv, što predstavlja porast od 60,38 odsto u odnosu na isti procenat za dati period u 2024. godini.

U „Mal“ referatu riješeno je 121,46 odsto predmeta, što je za 5,84 odsto manje nego u prethodnoj godini, ali i dalje iznad 100 odsto u odnosu na priliv.

U pogledu kvaliteta sudskih odluka, Osnovni sud u Podgorici takođe bilježi dobre rezultate.

Od ukupno 1.098 predmeta riješenih po žalbi, samo u 167 slučajeva, odnosno u 15,21 odsto odluke su bile ukinute. Ovakvom rezultatu rada, kako navode iz Osnovnog suda, doprinijela je angažovanost i posvećenost sudija i svih zaposlenih u sudu.

Efikasnosti je doprinijela i kontinuirana analiza dužine trajanja postupaka u svim vrstama predmeta, redovno održavanje sjednica sudskih odjeljenja i sastanaka svih sudija.

Posebno su analizirani stari predmeti (stariji od tri godine), a praksa suda se kontinuirano usklađivala i usavršavala. U cilju poboljšanja rada i koordinacije među institucijama, predsjednica suda održavala je sastanke sa predstavnicima Uprave policije, Pošte, Centra za socijalni rad, Centra za posredovanje, Advokatske komore, Udruženja vještaka i drugih relevantnih državnih organa i organizacija. Ova saradnja je, prema ocjeni suda, znatno doprinijela poboljšanju efikasnosti i omogućila postizanje zapaženih rezultata. B. R.

Zgrada Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima

Iz fonda za siromašne bogate opštine neće više dobijati sredstva

PODGORICA – Ministarstvo finansija je pripremilo izmjene i dopune Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojima su predviđene značajne promjene u načinu raspodjele sredstava iz Egalizacionog fonda.

U obrazloženju se navodi da važeća zakonska rješenja ne omogućavaju dovoljno fiskalno ciljanu raspodejlu sredstava jer se kao jedini kriterijum koristi stepen razvijenosti opština. U praksi to znači da tu vrstu pomoći države mogu koristiti i opštine koje imaju natprosječan kapacitet za generisanje prihoda što narušava princip pravičnosti. – Sistem koji ne pravi razliku između fiskalno slabijih i fiskalno jačih jedinica može dovesti do neravnomjerne i neefikasne raspodjele sredstava. Najviše su pogođene opštine sa manjim fiskalnim kapacitetom, koje ne mogu ostvariti dovoljno prihoda iz sopstvenih izvora i oslanjaju se na sredstva iz Fonda. Zato je cilj izmjena postizanje veće pravičnosti, efikasnosti i transparentnosti u finansiranju lokalnih samouprava – pojašnjeno je iz Ministarstva finansija. Egalizacioni fond je jedan od načina finansiranja lokalnih samouprava, uglavnom manje razvijenih. Koristi se kao

Iz Ministarstva finansija pojašnjeno je da postojeći sistem ne pravi razliku između fiskalno slabijih i jačih jedinica lokalne samouprave što znači da tu vrstu pomoći države mogu koristiti i opštine koje imaju natprosječan kapacitet za generisanje prihoda što narušava princip pravičnosti i može dovesti do neravnomjerne i neefikasne raspodjele sredstava. Ove godine pomoć iz Egalizacionog fonda, ukupno 50 miliona eura, dobiće 19 opština

instrument preraspodjele prihoda i rashoda između države i lokalnih samouprava, kako bi se Crna Gora učinila ravnomjernije razvijenom. Sredstva se u Fond prikupljaju od dijela poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na promet nepokretnosti i upotrebu saobraćajnih prevoznih sredstava,

te dijela koncesionih naknada od igara na sreću. Izdvajaju se na poseban račun Ministarstva finansija. Novac se raspodjeljuje na način što 15 odsto fiksno dobijaju u jednakim iznosima sve opštine koje su ostvarile pravo na korišćenje sredstava, 35 odsto na osnovu površine i broja stanovnika,

a preostalih 50 procenata na osnovu prosječno obračunatih prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica po stanovniku pojedinačno za svaku opštinu.

DODATNI KRITERIJUM

Jedna od ključnih novina koju je predložilo Ministarstvo finansija jeste uvođenje dodat-

Uveden je dodatni kriterijum za dobijanje sredstava iz Egalizcionog fonda: pored stepena razvijenosti opštine, ubuduće će se gledati i učešće njenih tekućih prihoda u ukupnim prihodima. Samo opštine, čiji je taj procenat ispod 10 odsto, moći će da računaju na pomoć

nog kriterijuma za dobijanje sredstava: pored stepena razvijenosti opštine, ubuduće će se gledati i učešće njenih tekućih prihoda u ukupnim prihodima.

– Samo opštine, čiji je ovaj procenat ispod 10 odsto, moći će da računaju na pomoć iz fonda. Na ovaj način, Vlada jača pravičnost i efikasnost i želi da osigura da pomoć ide onim opštinama koje su stvarno u lošijoj fiskalnoj poziciji –pojašnjeno je iz Vlade. Ministarstvo finansija, koje će i nadalje odlučivati o raspodjeli sredstava, dužno je da do kraja oktobra svake godine donese akt o raspodjeli, koji će se objavljivati u Službenom listu Crne Gore. Umjesto dosadašnje prakse mjesečnih akontacija, novi zakon predviđa raspodjelu dva puta mjesečno tokom fiskalne godine, što bi trebalo da doprinese efikasnijem budžetskom planiranju i smanjenju administrativnih procedura.

Naglašeno je da zakon sadrži i tehničke izmjene, kao što je preciziranje naziva prihoda koji opštine ostvaruju kroz registraciju drumskih motor-

Opština Budžet opštine (mil. €) Egalizacioni fond (mil. €)

nih vozila, uključujući i traktore, priključna i druga vozila na motorni pogon. Prijedlog zakona je na javnoj raspravi do 13. avgusta. Predviđeno je da stupi na snagu odmah po usvajanju i objavljivanju, a sve kako bi se na vrijeme stvorio pravni osnov za raspodjelu sredstava iz Egalizacionog fonda za 2026. godinu. Biće usvojen po hitnom postupku.

Ministarstvo finansija naglašava da primjena novih pravila neće zahtijevati dodatna sredstva iz budžeta države, već se radi o boljoj preraspodjeli postojećih fondova. Osim toga, napominju da je cilj ovih izmjena jačanje fiskalne ravnoteže i održivosti lokalnih budžeta, posebno u manje razvijenim područjima. – Iako zakon ne zahtijeva usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije, ocjenjuje se da novi mehanizmi raspodjele doprinose unapređenju prakse transparentnog i odgovornog upravljanja javnim finansijama – što je jedan od standarda koji Crna Gora teži da ispuni u okviru evropskih integracija – navedeno je u obrazloženju.

1.Andrijevica4,45 1,11

2.Bar 63,423,82

3.Berane 15,904,10

4.Bijelo Polje25,475,65

5.Danilovgrad9,50 2,75

6.Gusinje 4,51 1,10

7.Kolašin 10,101,70

8.Mojkovac8,37 1,30

9.Nikšić 37,187,04

10.Petnjica 3,88992.001

11.Plav 7,00 2,35

12.Plužine 9,82 1,01

13.Pljevlja 34,383,25

14.Rožaje 11,284,30

15.Šavnik 6,35 1,10

16.Tuzi 9,32 2,24

17.Ulcinj 20,672,85

18.Žabljak 6,94 1,10

19.Zeta 12,561,86

ZA 2025 – 50 MILIONA Ove godine od 25 opština pomoć iz Egalizacionog fonda nijesu dobile samo petBudva, Herceg Novi, Kotor, Podgorica i Tivat. Cetinje iz državnog budžeta sredstva dobija po osnovu Zakona o prijestonici. Ostalim lokalnim samoupravama biće podijeljeno ukupno skoro 50 miliona eura. Pojedinim opštinama sredstva dobijena po tom osnovu čine čak trećinu ili četvrtinu ukupnog budžeta. Andrijevica će iz Egalizacionog fonda dobiti 1,11 milion eura, Berane, 4,10, zatim Bijelo Polje 5,65, a Danilovgrad 2,75 miliona eura. Gusinje, Šavnik i Žabljak će dobiti po 1,10 miliona eura, Kolašin 1,70, Mojkovac 1,30, Nikšić 7,04 miliona eura. Ta stavka u budžetu Plava za ovu godinu iznosi 2,35 miliona eura, Plužina 1,01, Pljevlja 3,25, Rožaja 4,30, Tuzi 2,24, a Zete 1,86 miliona eura. Manje od milion – 992.001 eura dobiće Petnjica. Bar i Ulcinj su jedine primorske opštine koje imaju pravo na korišćenje sredstava iz Egalizacionog fonda, na osnovu toga što je njihov stepen razvijenosti ispod 100 odsto prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti utvrđenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj. Indeks razvijenosti izračunava se na osnovu stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, prihoda budžeta (sopstvenih i zakonom ustupljenih) jedinice lokalne samouprave po stanovniku, stope rasta stanovništva jedinice lokalne samouprave i stope obrazovanja stanovništva.

Bar će ove godine dobiti 3,82, a Ulcinj 2,85 miliona eura. D. ŠAKOVIĆ

IZMJENAMA DO PRAVIČNE RASPODJELE: Ministarstvo finansija

Opština Budžet opštine (mil. €) Egalizacioni fond (mil. €)

izgrađene objekte

Pripada nam

ŽABLJAK – Ne postoji nijedan valjan razlog koji bi išao u prilog tvrdnji da Žabljak treba da bude izuzetak kada je naplata prihoda od legalizacije u pitanju – saopštio je predsjednik te opštine Radoš Žugić.

Vlada je tokom rasprave o Prijedlogu zakona o legalizaciji objekata najavila da će se odreći dijela prihoda po osnovu naknada za legalizaciju u 13 sjevernih opština, pa će tim lokalnim samoupravama pripadati njihov puni iznos, umjesto 80 odsto – koje će dobijati preostale. Međutim, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne

imovine Slaven Radunović rekao je da će se naknadno odlučiti da li će Žabljak biti na toj listi, zbog ogromnog broja nelegalno sagrađenih vila i drugih sličnih objekata. Radunović je dodao da Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje može da podnese takav amandman i da je na njima odluka o uključivanju Žabljaka. Žugić kaže da bi neustavna bila odredba zakona, koja bi na grub način diskriminisala jednu opštinu. – Radi se o ustupljenom prihodu opštinama. Kao lokalna samouprava, koja se suočava sa talasom nelegalne gradnje, oš-

100 odsto prihoda od legalizacije

Opštinama na sjeveru kompletan iznos naknade za urbanu sanaciju

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje predložio je amandman na Prijedlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata prema kojem će opštine na sje-

tro se protivimo ovakvim najavama i prijedlozima, sa koje god adrese da oni dolaze. Žabljak se stihijski godinama uništava kada je intenzitet nelegalne gradnje u pitanju. Ovakvim stavom se stvara

veru dobijati 100 odsto sredstava koja plaća vlasnik bespravnog objekta po osnovu naknade za urbanu sanaciju. Prijedlogom je predviđeno da 80 odsto ukupnog iznosa dobija jedi-

utisak da je Opština sudjelovala u ovim aktivnostima i stiče se dojam da se Opština na ovaj način sankcioniše – naglasio je Žugić.

Dodaje da će, kao predsjednik opštine, institucionalno

B I j ELO P OL j E: Sekretar za izgradnju o izjavi ministarke saobraćaja da je Opština odgovorna za probleme u projektu rekonstrukcije puta Ribarevine – Lepenac

Hajdarpašić: Propusti Uprave za saobraćaj doveli su do zastoja

RADOVI POČELI 2023.GODINE: Detalja sa puta Ribarevine – Lepenac

BIJELO POLJE – Sekretar

za izgradnju opštine Bijelo Polje, Mensur Hajdarpašić saopštio je juče da nijesu tačne tvrdnje da se radovi na dionici magistralnog puta Ribarevine – Lepenac ne nastavljaju zato što bjelopoljska lokalna samouprava nije izradila projektnu dokumentaciju, a što je u parlamentu saopštila ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

KLJUČNE OBAVEZE

Rekonstrukcija magistralnog puta Lepenac – Ribarevine –Berane započeta je u avgustu 2023. godine. Ministarka Vukićević je ka-

zala da Opština nije ispunila tri ključne obaveze bez kojih se radovi ne mogu nastaviti. Navela je da je Opština bila zadužena za izradu projekta trotoara i javne rasvjete na dvjema dionicama, izradu projekta izmještanja azbestno-cementnog vodovoda u Ravnoj Rijeci i dostavljanja kompletne tehničke dokumentacije potrebne za nastavak radova.

– Umjesto toga, jedan od projekata je negativno revidiran, drugi još nije završen, dok za treći - izmještanje vodovoda - lokalna vlast tvrdi da nema tehničkih kapaciteta da ga realizuje – kazala je ministarka. Mensur Hajdarpašić kaže da

je kompletan projekat rekonstrukcije puta, kao i odabir izvođača radova, radila isključivo Uprava za saobraćaj, koja po zakonu ima obavezu održavanja magistralnih puteva. – Dakle, magistralni putevi –pa i ovaj projekat – u nadležnosti su Uprave za saobraćaj, ne Opštine. Uprava za saobraćaj je radila projekat, ali njime nije predvidjela izgradnju trotoara i rasvjete od Ribarevina do Slijepač mosta, kao ni izmještanje azbestno-cementne cijevi. Zašto to nije urađeno – odgovor ne zna Opština, već Uprava za saobraćaj. Taj propust predstavlja uvod u aktuelni problem. Zbog toga su građani tog po-

dručja protestovali - blokirali put i zahtijevali da se izgradnja trotoara i rasvjete uvrsti u rekonstrukciju. Opština je, uvažavajući značaj tih zahtjeva, prihvatila da izradi tehničku dokumentaciju, iako je to bila obaveza Uprave za saobraćaj. Projekat za trotoare u Zatonu, koji je Opština uradila, završen je prije godinu, ali trotoari i dalje nijesu završeni. Vjerovatno je, po mišljenju ministarke, za nezavršetak istih i nakon godinu od završetka projekta, i za to kriva Opština– naveo je Hajdarpašić.

IMOVINSKI ODNOSI

I građani naselja Ravna Rijeka protestovali su i uputili isti zahtjev kao i oni iz Zatona. – Opština je, opet uvažavajući značaj problema, dobrovoljno prihvatila da radi posao Uprave za saobraćaj – da izradi tehničku dokumentaciju za trotoare i rasvjetu na potezu Ribarevine – Slijepač most. Međutim, zbog složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, taj projekat je i dalje u izradi i ne teče željenom dinamikom. Ne zbog neažurnosti Opštine već zbog same složenosti projekta – navodi Hajdarpašić. On ministarki preporučuje da pogleda revidovani projekat za izmještanje vodovoda na dijelu puta Ravna Rijeka – Ribarevine, koji je njenom resoru Opština uredno dostavila, kako bi bio realizovan u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane. C.G.

nica lokalne samouprave, a preostalih 20 odsto država. Resorni ministar Slaven Radunović je prihvatio amandman čime je postao sastavni dio Prijedloga zakona.

reagovati i tražiti da i ta opština ostvaruje taj prihod, u procentu od 100 odsto. – Obavezu više imam i zbog činjenice da smo dugo vremena zagovarali moratorijum na gradnju i da od početka

mandata ukazujemo na problem nelegalne gradnje – naveo je Žugić. Procijenjeno je da u Crnoj Gori ima više od 100.000 objekata na koje se zakon odnosi. D. Š.

Kampanja ,,Čuvaj da te čuva“ nastavljena čišćenjem sanitarne zone vodoizvorišta

Da Bolje sestre budu čiste

PODGORICA – Dvodnevna akcija čišćenja sanitarne zone jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori – Bolje sestre, sa kojeg se vodom za piće snabdijeva Crnogorsko primorje, preko regionalnog vodovodnog sistema, počela je juče. Realizuje se u okviru nacionalne ekološke kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“. Kampanju „Čuvaj da te čuva“ sprovode Delegacija Evropske unije i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler zadovoljan je što se stvari pomjeraju u dobrom pravcu i što u okviru Uprave policije postoji jedinica koja se prioritetno bavi ekološkim kriminalom. – Jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. Želimo da postignemo da u sljedeće dvije-tri godine Crnu Goru uvedemo u EU kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država – rekao je Satler.

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić kazao je da je „prvi put, u mandatu ove vlade, donijeta odluka da je borba protiv ekološkog kriminala nacionalni prioritet u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala“. – Na moju inicijativu koju je jednoglasno prihvatio BOK, MUP ubrzano radi na izmjeni sistematizacije i usvajanju iste na Vladi, a kojom će u okviru Sektora za borbu protiv kriminala biti formirana specijalizovana grupa koja će se baviti isključivo borbom protiv ekološkog kriminala. Pored toga očekujemo da će u okviru tužilaštva biti formirana zasebna organizaciona cjelina za oblast ekološkog kriminaliteta – rekao je Bečić. Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić rekao je da je sprečavanje nelegalne eksploatacije šljunka iz korita Morače istorijski iskorak i da će sve dalje aktivnosti takođe doprinijeti tome. Direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radović istakao je da je brana u koritu rijeke Morače, čiji su radovi u finalnoj fazi, ključni korak ka zaustavljanju trenda opadanja izdašnosti vode i garant bezbjednog snabdijevanja za buduće generacije. C. G.

Radoš Žugić

UDRUŽENO PROTIV EKO KRIMINALA: Akteri akcije

Reditelj Zoran Rakočević govori za Pobjedu povodom rada na predstavi ,,Siročad“, koja se bavi prikrivenim nasiljem i porodičnim odnosima

U Crnoj Gori ne postoji srednji društveni sloj

PODGORICA - Na sceni JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju, 2. septembra, biće premijerno izvedena drama „Siročad“ Denisa Kelija, u režiji crnogorskog reditelja Zorana Rakočevića, koji komad britanskog autora smješta u okvir ovovremenog društvenog nasilja, urušenih vrijednosti i generacije koja odrasta u atmosferi nepovjerenja i razjedinjenosti.

Kelijev komad je intrigantno i psihološki slojevito djelo koje se bavi temama nasilja, porodičnih odnosa i moralne odgovornosti. Rakočević u razgovoru za Pobjedu otkriva motive za rad na komadu britanskog autora, govori o temama nasilja i porodice koje su, kako ističe, duboko ukorijenjene u crnogorskom društvu. Istakao je da je riječ o „opasnom komadu“ koji mladima, jezikom digitalnog doba i ulične svakodnevice, nudi ogledalo stvarnosti u kojoj odrastaju i formiraju prve društveno-političke stavove, vjerujući da može imati katarzičan efe-

Kod nas je pozorište i dalje eksces

Ova predstava će sigurno navesti mlade da makar donekle osvijeste sredinu u kakvoj odrastaju i stiču svoje prve društvenopolitičke stavove i zauzimaju se za neka uvjerenja o svjetskom poretku, pravdi, jednakosti, individualizmu, a pogotovo o mogućem nemaru koji vjerovatno gaje u odnosu na, recimo, ćutanjem i nećutanjem obodreni genocid u Palestini - kazao je Rakočević

kat na njih. Rakočević takođe analizira nedostatak povjerenja u sistem, polarizaciju društva i uticaj političke elite na stvaranje podjela. U predstavi igraju Pavle Novaković, Anđelija Rondović i Nemanja Todorović, dok scenografiju potpisuje Milivoje Mićo Kovačević

DVIJE TEME

Rakočević je kazao da je projekat u veoma zreloj fazi i da su dobar dio proba odradili još u maju i junu u Podgorici, a da su se sredinom jula ,,preselili“

u Bijelo Polje. Na pitanje koje teme prisutne u komadu ,,Siročad“ su ga navele da odluči da je postavi na scenu, Rakočević je kazao da Kelijev komad ima najmanje dvije teme koje okupiraju čitaoca. - Pogotovo čitaoca koji traga za plodnom dramskom literaturom: temu nasilja - jer nasilje je na svim meridijanima ozbiljna fenomenološka ravan, u vijeku u kojem smo opravdano očekivali da će mir, stabilnost i saradnja država i naroda dovesti do opšteg, ako ne blagostanja, ono makar poboljšanja

Potencijal

PODGORICA - Mladi i talentovani gitarista Miloš Pavićević nastupio je u Crkvi Svetog Duha u okviru Međunarodnog festivala KotorArt, a u saradnji sa Fondacijom „Miloš Karadaglić“. Publika je imala priliku da uživa u programu koji je pružio bogatu paletu stilskih i izražaj-

nih nijansi različitih muzičkih pravaca od kraja 19. vijeka do savremenog doba, kroz djela F. Mompoua, M. Kolone, L. Brauera, K. Debisija, F. Tarege i M. Ravela. Posebnu draž večeri donijela je Ravelova „Pavana za umrlu infantkinju“, koju je sam Pavićević aranžirao za gitaru i violinu, i izveo u duetu

sa mladim crnogorskim violinistom Lukom Perazićem, gostom koncerta. - Apsolutno je bila predivna atmosfera, akustika je bila savršena za kompozicije koje sam večeras svirao. Bitna mi je raznolikost kod programa i da svako u koncertu može da pronađe nešto za sebe. I meni je ta-

zdrave porodične mentalne higijene u kojoj se formiraju i njeguju podrška, povjerenje i sklad – rekao je Rakočević.

Te teme su, kako je kazao, međusobno povezane vještim umijećem pisca, koji je ,,uspio da napravi opasan komad“.

- Sva tri lika su zajednički pred izazovom sloma svih životnih vrijednosti, jednako kako je naše društvo danas izvedeno do ambisa iza kojeg više nema ni prava, ni poretka, ni demokratije – istakao je on.

On je rekao da bi volio da dejstvo ove predstave bude katarzično najprije po mlade ljude u Crnoj Gori.

- Vještina pisca ogleda se u tome što komad fantastično komunicira sa mlađom populacijom, em zbog namjerne jezičke šturosti i česte nemuštosti, em zbog dramske situacije koja je živa i dinamična, neočekivana i bujična. Govorimo jezikom brzine, nedostatka vremena, kodom digitalnog doba, ali i jezikom ulične prljavštine, klupa iza zgrade i razbijenih školskih dvorišta. Ova predstava će sigurno navesti mlade da makar donekle osvijeste sredinu u kakvoj odrastaju i stiču svo-

je prve društveno-političke stavove i zauzimaju se za neka uvjerenja o svjetskom poretku, pravdi, jednakosti, individualizmu, a pogotovo o mogućem nemaru koji vjerovatno gaje u odnosu na, recimo, ćutanjem i nećutanjem obodreni genocid u Palestini – rekao je on. Govoreći o tome u kojoj su mjeri u crnogorskom društvu danas prisutni nasilje i nepovjerenje prema svemu što je drugačije, Rakočević je istakao da je ,,crnogorsko društvo statistički multietničko i multikonfesionalno, ali zapravo unutar samog društva ne funkcionišu principi razmjene, solidarnosti i tolerancije, a kamoli društvena širina u kojoj se ne vodi računa ko je koje vjere i ko isti jezik naziva kojim imenom“.

- Rijetki su miješani brakovi, a kad se neko sadejstvo tog tipa dogodi, čak se pojavi i emisija u medijima o tome. Mnogo mi je vjerovatnije da se u Crnoj Gori na temu multikonfesionalnosti pojavi neko nasilje, nego lijep događaj. Pod plaštom navodne raznolikosti i tolerancije nalaze se polarizacija, raslojavanje i zauzimanje busija, koje podgrijavaju političari i ono što pledira da u našem društvu bude elita, ali mi je više muka da ih nazivam elitom - kazao je Rakočević.

DRUŠTVO NASILJA

Da smo društvo nasilja, kako je kazao, svjedoči nam polučasovni uvid u bilo koji javni prenos, recimo, Skupštine Crne Gore, ,,u kojem decenijama slušamo kako se skoro pa ista gomila demagoga iz petnih žila trudi da nas dovede do bestijalnosti u kojoj ćemo se zvjerski boriti za svoje himne, crkve, autoritete, simbole i istorijske i paraistorijske baljezgarije“.

Na pitanje može li pozorište da doprinese društvenom dijalogu o delikatnim temama kakve predstava ,,Siročad“ pokreće, Zoran Rakočević je kazao da može ,,ali veoma ograničeno i dalekosežno“. - Kod nas je pozorište i dalje eksces i rijetko kada ima konkretan korektivni angažman, jer prije svega imamo mali broj institucionalnih pozorišta, 20 od 25 opština i nema pozorište, u najmanje 10 od njih se predstave i ne igraju, a najveći dramski studio drži nevladina organizacija – istakao je on.

- Uz to, u komadu „Siročad“, simbolički, nema srednjeg društvenog sloja, kao što ga nema ni u Crnoj Gori, pa dijagonala povučena između preživljavanja i ličnog ostvarenja nikako ne uspijeva da preskoči pomenute baljezgarije – istakao je on. Komad istražuje do koje su mjere ljudi spremni ići kako bi zaštitili svoje bližnje, čak i kada to uključuje prelaženje moralnih i zakonskih granica. Odgovarajući na pitanje kako je režijski pristupio toj dilemi, Rakočević je kazao da ,,stvar nije nimalo jednostavna“. - Da biste odlučno prijavili najbližeg srodnika za nepočinstvo, što je evo u Crnoj Gori skoro pa nezamisliva stvar, čak i tradicija o čijim fenomenološkim izuzecima je pripovijedao Marko Miljanov, potrebno je nešto što nemamo – povjerenje u sistem; tako da ljudi nalaze razumijevanja za nekog ko baci omot od žvaka na ulicu, dok je god zemlja puna divljih deponija, ili razumijevanja za dvatri pedagoška šamara nekog supruga nekoj tamo supruzi, dok god se u državi mafijaški klanovi rešetaju u sred bijela dana. Ili, što bi Breht rekao, parafraziram: što je pljačka banke u odnosu na osnivanje banke –kazao je on.

Andrija RADOVIĆ

ko interesantnije jer želim da pokažem sve različite strane gitare, a da u isto vrijeme to bude jedna cjelina. Želio sam da izaberem program koji ima neku vizuelnu potporu, koji nas tjera da sanjarimo, što je i povezano sa impresionizmom. Baš sam zadovoljan kako je sve prošlonaveo je Pavićević.

Posebnu zahvalnost nakon koncerta gitarista Miloš Pavićević je uputio Fondaciji ,,Miloš Karadaglić“ i samom svjet-

ski poznatom gitaristi Milošu Karadagliću koji mu je sinoć iz prvog reda pružao podršku. A. Đ.

Miloš Pavićević, stipendista Fondacije ,,Miloš Karadaglić“, nastupio na KotorArtu

Glumac Pavle Novaković na jednoj od proba

Miloš Pavićević na koncertu u Kotoru

Četvrtak, 31. jul 2025.

Dan uoči održavanja sjednice gradskog parlamenta, Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova podržao je prijedlog da jedna ulica u glavnom gradu bude imenovana po nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore, a kasnije i ministru unutrašnjih poslova i odbrane Savezne Republike Jugoslavije Pavlu Bulatoviću.

Ovaj prijedlog podnijeli su 30. oktobra 2023. godine članovi Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjavanje o njemu odloženo do dobijanja mišljenja Ministarstva kulture i medija. Predsjednik Savjeta Dragutin Vučinić juče je saopštio da je pomenuto ministarstvo odgovorilo da nemaju zakonskog osnova da daju mišljenje u ovom slučaju, pa će ova inicijativa ići u dalju skupštinsku proceduru. - To znači još nekoliko krugova izjašnjavanja sve do završne instance - Skupštine glavnog grada. Iz ličnog afiniteta i porodičnih razloga koje imam prema Bulatoviću kao nesumnjivo istorijskoj ličnosti, nijesam mogao niti htio da budem brana da ova inicijativa stigne do samih odbornika na izjašnjavanje na nekom od skupštinskih zasijedanja u budućnosti. Što se tiče Pokreta za Podgoricu, smatramo da se ni pravno, ni društveno, ni politički nijesu stekli uslovi da se ovo pitanje u ovom trenutku zaokruži davanjem tog imena konkretnoj ulici, već da se isto pridruži kontingentu od skoro 150 imena koje čekaju na listi prihvaćenih prijedloga – kazao je Vučinić.

OPASNO

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat efendija Fejzić problematizovao je prijedlog da glavni grad dobije ulicu sa imenom Pavla Bulatovića.

- Ako je to nagrada za deportacije Bošnjaka 1992. godine i njihovo klanje, onda je to opasna poruka. Ubijte, protjerajte Bošnjake i bićete nagrađeni - objavio je Fejzić na mreži Iks, uz pitanje da li ova odluka pomaže evropskom putu Crne Gore i izgradnji građanskog društva.

Prema dostupnim državnim dokumentima, crnogorska policija je krajem maja 1992. godine uhapsila i deportovala više od stotinu osoba, od kojih najmanje 66 Muslimana-Bošnjaka, 33 Srbina i dvojicu Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Međutim, podaci istraživača ovog zločina Šekija Radončića govore o čak 143 deportovane osobe (105 Bošnjaka, među kojima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata). Muslimani-Bošnjaci, odnosno osobe za koje je policija pretpostavila da su bili te nacionalnosti, izručeni su vojsci Republike Srpske kao taoci, da joj navodno posluže za razmjenu za zarobljene

Fejzić: Opasna poruka

Reagujući na prijedlog Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović ocijenio je da to svjedoči da je aktuelna parlamentarna većina nasljednik politike jedinstvenog DPS-a iz 90-ih godina. - Ta permanentna tlapnja o 30-ogodišnjoj vlasti uvijek je imala jedan poveliki konstrukcioni problem, a to je da je prvih skoro 10 godina upravo vrijeme kad je temeljno posijano zlo iz kojega su se rodile gotovo sve devijacije koje i danas imamo. E, pa tih prvih 10 godina opšteg ludila, ratova, razaranja, nacionalizma su godine stvaranja politike koja je i danas uzor i najbolja ideološka identifikacija aktuelne vlasti, kojom se oni suštinski ponose, dok se onako tupavo i provincijalno formalno zaklinju u EU vrijednosti. Smrtni grijeh, u doživljaju te ideologije tj. ove vlasti, nijesu korupcija i kriminal koji naravno jesu bili i danas su naša sumorna stvarnost, već upravo zaokret od temeljne političke matrice iz tih prvih 10 godina. Zaokret od jedne provincijalne Crne Gore i sluganske vlasti ka samosvjesnoj Crnoj Gori, koja ima svoju politiku i svoj integritet. Kada

bi se kojim slučajem sadašnji DPS vratio na političke pozicije iz ove prve decenije, dok kažeš ,,Dalaj Lama“, zaboravio bi se sav onaj kriminal, korupcija i sve što ide uz uobičajeni narativ ,,oslobodilaca“ - naveo je, između ostalog, Vujović.

On je konstatovao da je aktuelnu vlast baš briga za demokratiju, pravnu državu i ostale trivije.

- Njih zanima da Crnu Goru dovedu tj. vrate na AB revolucionarna fabrička podešavanja, na nivo inferiorne, zavisne i nesposobne provincije.

Odluka o ulici po imenu Pavla Bulatovića je samo jedan kamenčić u tom antidržavno-anticivilizacijskom projektovanom i programiranom naumu (ni približno najveći) i tako ga treba posmatrati – poručio je Vujović.

Šef kluba odbornika DPS-a u Skupštini glavnog grada Andrija Klikovac objavio je na mreži Iks kako izgleda da za odbornike predsjednika Jakova Milatovića Pavle Bulatović zaslužuje naziv ulice u Podgorici jer je direktno učestovao u deportacijama Bošnjaka 1992. godine.

- Hoće li Drago Vučinić i ekipa predložiti da i Radovan Karadžić tom logi -

srpske borce. Međutim, skoro niko nije razmijenjen. Najmanje devedeset dvoje ljudi nikada se nije vratilo porodicama, već su ubijeni u improvizovanim logorima na području Republike Srpske. Dio tih nesrećnika koji su iz Herceg Novog deportovani 25. maja većinom su stradali u logoru u Foči, a drugi su 27. maja prebačeni u Bratunac, gdje su ubijeni. Još nijesu pronađena sva tijela. Samo dvanaestoro je preživjelo izručenje. Nema podataka da je među ubijenima bilo bosanskih Srba i Hrvata. Pred Međunarodnim tribunalom u Hagu, tokom suđenja upravniku logora u Foči u kojem je ubijeno

više od 400 civila (među njima i mnogi deportovani iz Crne Gore), tužilaštvo je dokumentovalo zločin deportacije BiH izbjeglica iz Crne Gore. Dokazano je da je crnogorska policija uhapsila desetine bosanskih izbjeglica i vratila ih na područje zahvaćeno ratom, u ruke jednoj od zaraćenih strana, što je ratni zločin po definiciji. Crnogorsko tužilaštvo za ratne zločine podiglo je 2009. godine optužnicu protiv devet nekadašnjih policijskih funkcionera zbog deportacije bosanskih izbjeglica. Više optuženih potvrdilo je tokom suđenja da su u maju 1992. dobili telegram

kom dobije naziv ulice? Bravo, Jakove - objavio je Klikovac.

ODGOVORNOST

Istoričar Adnan Prekić smatra da se ovim prijedlogom demaskira suština aktuelne vlasti. - Mislim da ovom odlukom podgorička vlast potvrđuje da je podržavala i da nažalost i dalje podržava šovinističku politiku devedesetih koja je završila na optuženičkoj klupi Haškog tribunala. Pavle Bulatović je ključna ličnost procesa deportacije bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog i na osnovu njegovog telegrama ti ljudi su uhapšeni i isporučeni snagama Ratka Mladića, na kraju ubijeni na najsvirepiji način... Nazvati ulicu po Pavlu Bulatoviću predstavlja sraman pokušaj rehabilitacije ratne politike čije su posljedice ispisane masovnim grobnicama i zločinima, a ne sigurno evropskim vrijednostima, demokratijom i pomirenjem na koje se pozivaju ove političke strukture –komentarisao je Prekić. Istoričar i profesor na Univerzitetu Alberta (Kanada) Srđa Pavlović podsjetio je i na neke druge Bulatovićeve poteze. - Ne treba zaboraviti da je ministar Pavle Bulatović takođe naredio da se specijalni vod

od tadašnjeg ministra Pavla Bulatovića u kome je stajalo ,,...da se postupi po zahtjevima MUP-a Republike Srpske, da se lica koja su došla sa teritorije Bosne i Hercegovine u Crnu Goru, liše slobode i vrate na teritoriju BiH“. Viši sud u Podgorici ih je 2011. godine sve oslobodio, konstatujući da su optuženi postupili po naredbi ministra Bulatovića, iako su djelatnost optuženih, kao i sama naredba bili nezakoniti sa stanovništa međunarodnog prava.

- S obzirom na to da nije dokazano da su optuženi (pripadnici MUP-a Crne Gore) bili u službi bilo koje od strana u oružanom

crnogorske policije, pod komandom tadašnjeg majora Markovića, priključi vojnim jedinicama JNA koje su ,,čistile teren“ u dubrovačkoj opštini. Podsjećanja radi, valjalo bi iznova pogledati dokumentarni film ,,Rat za Mir“. Takođe je važno ne zaboraviti da tadašnji ministar Bulatović nije djelovao svojevoljno nego je bio dio tima (Vlade Crne Gore) koji je tih godina donosio ovakve odluke. Naravno, personalizacija odgovornosti i utvrđivanje moguće krivice za posljedice takvih odluka je apsolutno neophodno, ali je jednako važno ne marginalizovati širi administrativni i politički kontekst u kojem su donošene tadašnje odluke –ocijenio je Pavlović za Antenu M, napominjući da odgovornost i moguća krivica za učinjeno ne mogu ostati samo i isključivo na individualnom nivou.

BIOGRAFIJA

Pavle Bulatović rođen je 1948. godine u Gornjim Rovcima, u opštini Kolašin. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, gdje je radio kao asistent, a potom je bio glavni i odgovorni urednik lista „Univerzitetska riječ“. Obavljao je dužnost ministra unutrašnjih poslova

sukobu, njihova djelatnost se ne može ocjenjivati kao kršenje međunarodnog prava - navedeno je, između ostalog, u presudi. Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje i tadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković zvanično su podnijeli inicijativu Skupštini Crne Gore za podizanje spomenika žrtvama deportacije u krugu policijske stanice u Herceg Novom, kao i da 27. maj bude proglašen danom sjećanja na deportovane. Uprkos više puta ponovljenoj inicijativi, to do danas nije realizovano.

Podgorica kao Pljevlja

Uprkos svim mogućim zakonskim rješenjima, jedna ulica u Pljevljima dobila je ime po Pavlu Bulatoviću još juna 2002. godine – svega četiri mjeseca nakon njegovog ubistva!? Na inicijativu crnogorske podružnice Patriotskog saveza Jugoslavije (jedna od filijala JUL-a Mirjane Marković, supruge Slobodana Miloševića), ta odluka izglasana je u tadašnjoj SO Pljevlja, đe je većinu imao SNP Predraga Bulatovića. Sagovornik Pobjede, bivši predsjednik te opštine, naveo je kako je ,,takva odluka donesena iz poštovanja prema njegovoj ulozi“, ne precizirajući o kakvoj ulozi Bulatovića je riječ. Da li će i Podgorica, 23 godine kasnije – i formalno, i suštinski i vrijednosno i te kako sporno - poći stopama tadašnje i sadašnje vladajuće politike u Pljevljima, pokazaće vrijeme.

Crne Gore od 1990. do 1992. godine, zatim saveznog ministra unutrašnjih poslova (od 1992. do 1993.) i ministra odbrane SR Jugoslavije (od 1993. do 2000. godine). U svojstvu ministra odbrane SRJ bio je pod istragom Haškog tribunala zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu tokom 1998. i 1999. godine. Ubijen je 7. februara 2000. godine, u 18.55 sati, u restoranu FK ,,Rad“ u Ulici neznanog junaka na Banjici, u Beogradu. U društvu sa njim tada su bili penzionisani general-major i direktor „Ju garant banke“ iz Beograda Vuk Obradović i vlasnik restorana Mirko Knežević, koji je tom prilikom lakše ranjen. Prema raspoloživim podacima iz policijske istrage, napadač je kroz prozor restorana, iz pravca obližnjeg fudbalskog igrališta, ispalio više hitaca iz automatskog oružja od kojih su neki bili smrtonosni za Bulatovića.

Odmah nakon ubistva Bulatovića, u Skupštini SR Jugoslavije formiran je i anketni odbor za rasvjetljavanje tog zločina kojim je predsjedavao lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. Nakon saslušanja brojnih svjedoka iz tadašnjih državnih struktura, početkom 2002. godine sačinjen je obiman izveštaj (na skoro 1.000 strana) u kojem je zaključeno da je Bulatović likvidiran jer je pokušao da spriječi mahinacije prilikom nabavke vojne opreme. N. S.

Loptica u dvorištu Skupštine glavnog grada

pobjeda

Pavle Bulatović

Dečić večeras (20.30 h) gostuju Rapidu u revanš meču 2. kola kvali kacija za Ligu konferencija

Tuzani bez straha žele da naprave čudo

PODGORICA – Fudbaleri

Dečića gostovaće večeras (20.30 h) Rapidu na velelepnoj ,,Alijanc areni“ u okviru revanša drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija.

Pred Tuzanima je zahtjevan zadatak – bolje reći gotovo nemoguć, jer treba da nadoknade dva gola zaostatka iz prvog meča, kada je austrijski tim slavio 2:0, a uz sve to jasno je da je razlika u kvalitetu između dvije ekipe prilična.

Ipak, Dečić i pored poraza u prvoj utakmici nije razočarao, već je ostavio dobar utisak, a baš to uliva optimizam kod trenera Nebojše Jandrića.

Sutjeska će pokušati večeras (19.30 h) u Rumuniji protiv Beitar Jerusalima da nadoknadi gol minusa i nastavi takmičenje u Ligi konferencija

Vjera u podvig

Stadion: Alijanc arena. Kapacitet: 28.600. Sudija: D. Muntean. Pomoćnici: V. Lifkiju i V. Vikol (svi iz Moldavije). Početak: 20.30 časova.

- Mi smo u prvoj utakmici ostavili dobar utisak. Nakon analize utakmice opšti utisak je da su igrači u kratkom periodu prihvatili promjene, što nije lako sa novim trenerom. To je dobra baza za ono što nas čeka ubuduće i revanš u Beču. Želimo da tamo izađemo na isti način, ako ne i bolje. Nadamo se da ćemo uvesti utakmicu u neizvjesnost. Nažalost, iz dobre kontrole utakmice u uvodnoj fazi izgubili smo 2:0, ali tu negdje se i pokaže razlika u kvalitetu u ovom trenutku. Mislim da ovi igrači i tim mogu samo da napreduju, ali svakako smo ostavili dobar utisak – kazao je Jandrić. Dečić je u Tuzima imao svoje šanse, periode dobre igre, ali je pao iz prekida - oba pogotka primljena su poslije kornera, a jedan od njih iz jedanaester-

Trener Peter Štreger Trener Nebojša Jandrić

ca. Ipak, trener Dečića vjeruje da njegova ekipa može pružiti još bolju partiju na gostovanju. - Vjerujem i to sam rekao i igračima. Potencirao sam dobre stvari kako bi ih motivisao i unio im vjeru da mogu da se nose sa protivnikom. Biće potpuno drugačije, 25.000 navijača Rapida, ali ne znam da li može biti nešto ljepše za igrače od tog ambijenta. Mislim da mogu da budu samo motivisaniji. Imali smo iskustvo u Makedoniji gdje smo zbog pritiska i važnosti prolaska te prve runde bili sputani da pokažemo više. U utakmicama poput ove koja predstoji nema šta da se izgubi. Ne vidim razlog da ne budemo na nivou. Probaćemo da napravimo čudo u Beču – optimistično je dodao Jandrić. Baš kao i u prethodna tri evropska meča, Dečić je ponovo u kadrovskim poblemima. Ni u Beču Tuzani neće biti kompletni. - Trimror Selimi i dalje nije sposoban da nastupi, a on je inače bio u planu da igra i na prvoj utakmici, a van stroja je i Asmir Kajević. Draško Božović se vratio, ali imamo problem sa Matijom Božanovićem, koji zbog povrede zgloba teško da će moći da nam pomogne - potvrdio je Jandrić. R. P.

Prvoligaš iz Bara predstavio dva pojačanja

PODGORICA – Sutjeska je velikom pobjedom na neutralnom terenu u Zalaegersu uspjela da eliminiše Dinamo Brest, iako je poražena u prvom meču kraj Bistrice (2:1), čime je stigla do druge runde kvalifikacija za Ligu konferencija.

Večeras će biti u identičnoj situaciji – Nikšićani su prije sedam dana poraženi kraj Bistrice (2:1) od Beitar Jerusalima, pa će večeras (19.30) u rumunskom Ploeštiju (ponovo na neutralnom terenu) juriti pobjedu za prolaz u treću rundu.

- Gotovo identična situacija kao u prvom kolu kvalifikacija protiv Dinama. Istina, sada se radi o još boljem i kvalitetnijem protivniku. Odigrali smo korektno protiv veoma kvalitetne ekipe iz Jerusalima. Otvorili smo utakmicu na najbolji mogući način, ali brzo smo primili taj izjednačujući pogodak i ponovo smo se vratili na početak. Ostaje žal što nijesmo izdržali do kraja, da je makar ostalo neriješeno - bilo bi nam sigurno lakše u revanšu. Sigurno da smo ovako otežali posao u revanšu, ali svakako idemo da damo maksimum –kazao je štoper Sutjeske Radoš Dedić.

Beitar je u prvom meču po-

Stadion: Ilie Oana. Kapacitet: 15.500. Sudija: I. Barbara. Pomoćnici: R. Vela i L.Porteli (Malta). Početak: 19.30 časova.

Silva Giljen Kohen Jarin Đinović Morozov Šua Golubović Karabali Miča Kopitović Kalu Dahan Tavareš Dedić Acili Tošković

Trener Barak Icaki Trener Milija Savović Čavor Kalezić Šimun Pajović Šćekić

kazao da ima kvalitet, veoma brze i neugodne ofanzivce, munjevita krila, koja lako rješavaju situacije i dolaze u šanse. Ipak, sada će i Sutjesci biti lakše, jer je dodatno upoznata sa kvalitetima i manama rivala.

- Znamo što treba da radimo. Greške moramo svesti na minimum, jer smo vidjeli da su iz svake naše greške stvorili dobru šansu za gol. Analizirali smo ih i upoznali tokom

Jovan Dašić i Darko Zorić u Mornaru

PODGORICA – Mornar je u jednom danu predstavio dva pojačanja - novi član barskog fudbalskog prvoligaša je Jovan Dašić, dok se nakon polusezone u Kiziližaru vratio Darko Zorić. Dašić je prethodnu sezonu proveo u redovima Tekstilca iz Odžaka. Osim pomenutog klu-

ba, crnogorski vezista (22) branio je boje Koma, Budućnosti i Arsenala iz Tivta. Dašić je u dresu kluba iz Super lige Srbije upisao osam utakmica. Za nacionalni tim do 19 godina nastupio je 13 puta, a uz to je postigao i tri gola. Zorić je na 17 utakmica u dresu Mornara u domaćem šampio-

natu postigao pet golova, dok je u Ligi konferencija postigao dva efektna gola. Tridesetjednogodišnji fudbaler, čija je prirodna pozicija prednji vezni, tokom karijere je igrao za Sutjesku, Čelik, Atinski AEK, Borac iz Čačka, Čukarički, te kazahstanske klubove Okžetpes, Kizližar i Šahtjor Karagandi. Za reprezenta-

ciju Crne Gore nastupio je četiri puta i postigao jedan gol. Osim Dašića i Zorića, Mornar je ovog ljeta angažovao još sedam igrača – prethodno su potpisali Stefan Popović, Stefan Denković, Petar Vukčević, Luka Malešević, Nikola Stijepović, Bojan Pavićević i Matija Rovčanin. R. P.

prve utakmice, tako da ćemo pokušati da priredimo iznenađenje – dodao je Dedić. - Izraelci su veliki favoriti, ali mi se ne predajemo, nemamo što da izgubimo, a pokazali smo protiv Dinama da smo tada najopasniji. Bivši centralni bek Koma, OFK Titograda i Jezera, prošle godine je sa Petrovcem izborio Evropu, ali je dočekao u dresu Sutjeske, siguran je da šansa postoji, iako je Beitar kvalitetniji. - Beitar je i prije prvog meča nosio ulogu favorita i to je svima jasno. Vjerujemo da određena šansa postoji. Znamo kako možemo da ih ugrozimo, isto tako moramo biti disciplinovani i oprezni, jer imaju kvalitetne pojedince u napadu koji mogu jedinim potezom da riješe meč – naglasio je Dedić. Sutjeska je i protiv Dinama dugo bila na ,,nuli“, u finišu dočekala gol i uspjela da prođe dalje. Samim tim, jasno je da ne treba strljati... - Treba nam pobjeda, ali bićemo oprezni. Moramo čuvati svoj gol i tražiti svoju šansu. Pokazalo se u Mađarskoj da i gol u finišu meča može sve da promijeni odmah. Zbog toga se nadam da imamo šansu i da, iako je Beitar favorit, imamo čemu da se nadamo – podvukao je Dedić. R. PEROVIĆ

Jovan Dašić

Darko Zorić

Za Arenu iz

Kišinjeva:

Neđeljko Kostić

Mali stadion, kapaciteta samo tri hiljade, rival koji nije naročito kvalitetan i rezultat iz prvog meča (0:0) koji je ostavio podjednake šanse – sve ukazuje da Budućnost večeras u Orheju (19 sati) ima velike šanse da tek treći put u klupskoj istoriji zaigra u trećem kolu kvalifikacija nekog Uefinog takmičenja. - Kad ste trener, igrač ili navijač Budućnosti očekivanja su uvijek velika. Daćemo sve od sebe da prođemo u treće kolo, to je želja svih nas i cijele Podgorice. Apsolutno vjerujem da to možemo, šanse su 50:50 – širi optimizam trener Nenad Lalatović

SIGURNO NE ŽELE VIŠE OD NAS

Na čemu se temelji optimizam srpskog trenera, koji je uoči prvog meča sa prvakom Moldavije poručio da ne bi dolazio u Budućnost da je znao da je ,,ovakva situacija“? A situacija je takva da ,,plavo-bijeli“ i dalje nemaju registrovanog desnog beka, da je na raspolaganju samo jedan napadač, a sve zbog toga što klub (koji je pritom bez predsjednika) nema novca za (prava) pojačanja. Lalatović i njegovi igrači uprkos svemu tome imaju razloga da vjeruju u prolaz jer Milsami pod Goricom nije pokazao mnogo. Problem je što nije ni Budućnost, ali je imala više šansi.

- Mislim da smo bili bolji rival u prvom meču, imali smo nekoliko stopostotnih šansi, pogotovo u drugom poluvremenu. Morali smo da ih realizujemo i dođemo u Moldaviju makar s pogotkom prednosti. Nijesmo u tome uspjeli, ali zadržali smo optimizam – rekao je Lalatović.

Budućnost je dobro počela prvi meč s Milsamijem, činilo se da će brzo slomiti rivala, ali kad su izabranici Igora Pikušćaka umirili ritam utakmice gledao se prilično neuvjerljiv fudbal s obje strane.

,,Plavo-bijeli“ će morati nešto da promijene da bi prošli, potrebna im je brža igra, više pasova iza leđa odbrane... - Milsami je snažan tim, treba izbjegavati duele. Radili smo proteklih dana na tome da igramo brzo, iz dva dodira, da se krećemo bez lopte i ulazimo u prostor. Želimo da ih natjeraju da se trkaju s nama, a ne da ulaze u duele jer su tu jači, a mi smo tehnički bolji. Ekipa koja bude imala više sreće, koja bude više željela – a oni ne mogu da žele više od nas, proći će u treće kolo – rekao je Lalatović.

JEDINSTVENA PRILIKA

Lalatovićeva nesanica zbog evropskog sna

Vušurović: Suvišno je pričati što nam ovaj meč znači

Moldavski Milsami, pa Virtus iz San Marina - teško da je i ovakva Budućnost, s mnogo problema i mana, mogla da dobije lakši put do plej-ofa.

- Suvišno je pričati što nam ovaj meč znači, kako nama u klubu, tako i crnogorskom fudbalu. I pored toga što smo bili bolji u prvoj utakmici, moramo znati da gostujemo šampionu države. Neće biti nimalo lako, ali vjerujem da ćemo odigrati takmičarski zrelo. Nećemo srljati. Ubijeđeni smo u prolaz – rekao je Milan Vušurović Budućnost je tehnički vjerovatno bolja od Milsamija, ali na fizičkom planu prvak Moldavije ne zaostaje. Naprotiv.

U Podgorici su u duel igri bili snažniji od ,,plavo-bijelih“.

- Ne tražim alibi, niti to postoji u evropskim mečevima, ali izuzetno je toplo bilo u Podgorici, škodilo je nama i njima. Mislim da ćemo uspjeti fizički da odgovorimo na pravi način, to se podrazumijeva u evropskim mečevima – ističe Vušurović.

Lalatovićevi izabranici pokušavaju da ne misle na potencijalnog rivala u trećem kolu, ali...

- Ukoliko prođemo, znamo

da nas u treće kolo očekuje utakmica gdje nas svi vide kao apsolutne favorite i pobjednike, a onda se takvi mečevi često pretvore u najteže. Sad je fokus samo na Milsamiju jer nas čeka zahtjevan izazov – kazao je Vušurović, koji se ovog ljeta vratio u Budućnost.

- Očekujem sličnu utakmicu kao u Podgorici. Oni su tvrda ekipa, tako će biti i na terenu – tvrdo. Igraće se na rezultat. Ponavljam, vjerujem u prolaz - zaključio je krilni fudbaler Budućnosti.

Ubijeđen je i da njegovi izabranici čvrsto vjeruju u prolaz.

udaljenom od Kišinjeva, ništa ne može iznenaditi.

Svjestan je da se ovakva šansa za uspješno evropsko ljeto ne ukazuje često. Ukoliko eli-

miniše Milsami, podgorički tim bi u trećem pretkolu Lige konferencija igrao s Virtusom iz San Marina. - Za crnogorski fudbal bilo bi fenomenalno da prođemo u treće kolo, a ja razmišljam i o četvrtom, zašto da ne i o ulasku u grupu. Spavao sam samo dva-tri sata jer toliko razmišljam o tome koliko lijepog može da se desi za Budućnost i crnogorski fudbal. Ne mogu da zaspim od uzbuđenja – poručio je juče Lalatović.

- Siguran sam da će igrači biti hrabri i ispoštovati zahtjeve jer ovo je jedinstvena prilika da prođemo u treće kolo kvalifikacija, a ukoliko u tome uspijemo imamo veliku šansu da uđemo u grupnu rundu. Ali prvo moramo da završimo posao u Moldaviji, nijesmo autsajderi i šanse su podjednake – naveo je trener crnogorskog šampiona i poručio da ga u Orheju, gradu oko 40 kilometara

- Imam u glavi tim i za prvo i za drugo poluvrijeme, razmišljao sam što da radimo u svim mogućim rezultatskim varijantama. Siguran sam da će svi igrači dati maksimum da naša Budućnost prođe u treće kolo – naglasio je Lalatović.

NE TREBA NAM ,,TUČA“ Milsami bi trebalo da bude ofanzivniji nego u Podgorici. - Milsami ima kvalitetan tim,

Bulatović u napadu, Grbić na klupi, Savović suspendovan

Budućnost će večeras u Orheju biti jača nego u prvom meču s Milsamijem. Za revanš s moldavskim prvakom u tim se vraća Ivan Bulatović, koji je preskočio utakmicu prethodne srijede zbog crvenog kartona koji je dobio protiv jermenske Noe u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Dvadesetdevetogodišnji napadač biće najistureniji u timu ,,plavo-bijelih“, a to znači i da će kapiten Petar Grbić biti adut s klupe, kao u prva dva meča ove sezone. Budućnost kuburi sa ,,devetkama“, pa je Grbić u odsustvu Bulatovića morao da igra klasičnog napadača iako je krilo. S ekipom u Moldaviju nije doputovao 17-godišnji vezista Lazar Savović, koji je suspendovan nakon što je u javnosti saopštio da je nezadovoljan minutažom.

sedam-osam fizičkih snažnih igrača i rekao sam svojim momcima da nam ne treba ,,tuča“ s njima, već da treba igrati s malo dodira, mijenjati mjesta, ne dozvoliti im da ulaze u duele s nama. Ako to sprovedemo u djelo, ako budemo brzi, agresivni i koristili prostor iza njihove odbrane, mislim da možemo da ostvarimo povoljan rezultat – zaključio je Nenad Lalatović, trener Budućnosti. KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA (2. KOLO): Budućnost gostuje Milsamiju nakon 0:0 u Podgorici

Fudbaleri Budućnosti juče na treningu u Kišinjevu

Lazar Savović

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkaše do 18 godina

Juniori porazom ovjerili prolaz

PODGORICA – Crnogorska muška juniorska košarkaška reprezentacija porazom od Slovačke (75:68) završila je grupnu fazu kao drugoplasirana u D grupi na B prvenstvu Evrope, koje se održava u rumunskom Piteštiju.

Naši juniori nakon tri vezane pobjede (Norveška, Hrvatska i Holandija) poraženi su od Slovačke, čime se zakomplikovala situacija u grupi D, gdje su

tri selekcije završile sa učinkom 3-1. O konačnom plasmanu odlučivala je međusobna koš razlika, a prvo mjesto osvojila je Slovačka zahvaljujući upravo posljednjem trijumfu (ukupna koš razlika u trouglu +6), dok je Crna Gora osvojila drugo mjesto (-2), dok je ,,izvisila“ Hrvatska za samo dva poena. Izabranici Marka Sekulića znali su da mogu da izgube do najviše 9 razlike i ozbilj-

no su se kockali, a onda imali i sreću, jer su Slovaci posljednji napadu ,,potrošili“ bez šuta, nakon čega su obje selekcije mogle da proslave put u četvrtfinale. U okviru četvrtfinala naša reprezentacija igraće sjutra protiv Estonije, koja je sa maksimalnim učinkom osvojila prvo mjesto u C grupi. Slovaci su meč otvorili serijom 7:1, ali je Crna Gora ekspresno odgovorila (9:0) za

Crnogorski ABA2 ligaš predstavio peto pojačanje

Podgorica Bemaks jača za Dušana Mahorčića

PODGORICA - Dušan

Mahorčić novi je košarkaš Podgorice Bemaks. Nakon Alekse Bulajića, Petra Minića, Danila Ivanovića i Lazara Radetića, Mahorčić je peto pojačanje crnogorskog kluba za novu sezonu.

Mahorčić (1998, 2008) igra na pozicijama krilnog centra i centra, a u naš tim stiže iz ekipe

Enosis Neon Paralimni sa Kipra. Minule sezone u tamošnjoj ligi upisao je 23 nastupa, postigao 351 poen, uz 289 skokova, odnosno imao je prosjek 15,3 poena i 13 uhvaćenih lopti. Zanimljivo je da od 23 utakmice na samo dvije nije bio dvocifren, a na čak 18 je imao dabl-dabl učinak, od čega se posebno izdvaja učinak protiv Engomisa iz Nikozije, jer je na tom duelu Mahorčić imao 19 poena, 20 skokova, za indeks 39!

Minula sezona na Kipru za 27-godišnjeg košarkaša bila je

prva profesionalna, jer je prethodno karijeru gradio na koledžima u Sjedinjenim Američkim Državama. Diplomirao je na koledžu u Juti. - Prema riječima trenera biću vjerovatno najstariji igrač u ekipi, tako da sam veoma uzbuđen da budem lider kao što sam bio ua svim školama i eki-

pama gdje sam igrao. Prošle sezone igrao sam samo 26 minuta po utakmici na Kipru, ali sam imao prosjek 15,3 poena i 13 skokova po meču, što mislim da je impresivno i veoma sam uzbuđen što se tiče lige u Crnoj Gori i ABA2 lige - kazao je za klupski sajt Dušan Mahorčić. Tokom karijere igrao je na Dju-

Kroz testove idealne

za Eurobasket

prvu prednost na meču – 10:7. Uslijedio je period u kojem su se ekipe smjenjivale u vođstvu. Međutim, u samoj završnici prvog poluvremena Slovaci su stigli do +9 (42:33). Početak drugog poluvremena, ponovo je pripao Slovacima - serijom 10:1 poslije tri minuta igre u trećoj četvrtini bilo je čak +14 (52:38). Istina, naša selekcija do kraja treće dionice smanjila je zaostatak (64:55), a zatim je bilo 64:60 i 66:62. Ipak, pet minuta prije ponovo je bilo kritičnih devet razlike (71:62), ali smo uz dosta sreće uspjeli da na kraju i porazom ovjerimo prolaz. Najefikasniji kod naših juniora ponovo je bio Vladimir Komnenović sa 14 poena. Đorđe Đukanović imao je dabl-dabl učinak12 poena i 10 skokova. Dvocifreni su bili još Đorđe Gulić (11) i Pavle Mugoša (10). R. P.

kejnu, gdje je na 26 utakmica imao prosjek 4,5 poena i 2 skoka, a njegov tim osvojio je turnir Atlantic 10 konferencije. Inače, univerzitetsku karijeru započeo je na univerzitetu Levis u NCAA2, zatim je prešao na Mohberli Erija Komjuniti, a tokom studiranja igrao je i za univerzitete Sjeverna Karolina, te Državni univerzitet Ilinoj. Prije odlaska u Ameriku, dvije godine trenirao je u ekipi Juniora iz Podgorice. Sada slijedi povratak u Podgoricu. - Mislim da ćemo i ja i Podgorica imati veliku godinu. Drago mi je da ću biti ponovo u Crnoj Gori pored svoje porodice i ljudi koje znam, a samim tim vjerujem da će ovo biti dobra odskočna daska u mojoj karijeri. Kroz razgovor sa trenerom shvatio sam da ću imati veliku ulogu u timu, tako da me ne bi iznenadilo da imam brojke poput ovih na Kipru. Radujem se saradnji sa stručnim štabom, kao i predsjednikom i ljudima iz Uprave, jer sam čuo mnoge dobre stvari za Podgoricu od mog nekadašnjeg trenera Dejana Vukmanovića iz Juniora. Srećan sam i jedva čekam da počnem pripreme sa mojim novim timom - naglasio je Mahorčić. R.P.

PODGORICA – Crnogorska košarkaška seniorska reprezenacija odradila je prvu radnu sedmicu na pripremama u Baru, gdje se sprema za Evropsko prvenstvo, koje će se igrati u Letoniji, Finskoj, Poljskoj i Kipru od 27.avgusta do 14. septembra.

Naši košarkaši igraće grupnu fazu Eurobasketa u Tamperetu sa jednim od domaćina šampionata, selekcijom Finske, a grupu B čine još Njemačka, Litvanija, Velika Britanija i Švedska. Nakon odrađenih ljekarskih pregleda, naša reprezentacija svakodnevno odrađuje po dva treninga u ,,Topolici“ i polako hvata zalet za izazove koji slijede. Nakon što je bilo dosta otkazivanja, na priprema je 15 igrača, koji će konkurisati za mjesto u timu na šampionatu, a među sedam igrača iz dva podgorička kluba je i Emir Hadžibegović -Bar je za nas postao već tradicionalna baza. Ovdje se

osjećamo zaista dobro, imamo sjajne uslove od hotela, do dvorane i prvi dani priprema protiču u najboljem radu. Drago mi je da sam dio ovog tima,

Memfis i Orlando odigraće dvije utakmice regularne sezone u Evropi u januaru 2026.

NBA u Berlinu i Londonu

PODGORICA - Američka profesionalna košarkaška liga (NBA) saopštila je da će Memfis i Orlando odigrati dvije utakmice regularne sezone u Evropi u januaru 2026. godine - u Berlinu 15. januara i u Londonu 18. januara.

Utakmice će se igrati u Uber Areni (Berlin) i O2 Areni (London), dok je liga najavila i nove mečeve regularne sezone u Mančesteru i Parizu 2027. godine, kao i u Berlinu i Parizu 2028. godine. Termini i učesnici tih utakmica biće objavljeni pred početak sezona 2026/27. i 2027/28. NBA utakmica u Berlinu biće prva regularna sezonska utakmica lige u Njemačkoj, a ukupno 14. u toj zemlji od 1984. godine. London će ugostiti svoj 10. NBA meč regular-

ne sezone i 19. ukupno, računajući i prijateljske duele od 1993. godine. Mančester će 2027. godine ugostiti svoj drugi NBA meč u istoriji, prvi poslije 2013. i prvi u okviru regularne sezone. Pariz će 2027. biti domaćin 16. utakmice sa NBA ekipama od 1991. i šeste u okviru regularne sezone. R. A.

testove do forme Eurobasket

jer u reprezentaciji uvijek vlada izuzetna atmosfera – ističe na početku razgovora za Pobjedu krilni igrač SC Derbija. Hadžibegović je tokom kvali-

OPTIMISTA: Emir Hadžibegović

fikacija nastupio na četiri meča, a najveće uloge imao je u mečevima protiv Švedske, koja će i sada biti rival našoj reprezentaciji.

-Činjenica je da nam slijedi izuzetno jaka grupa. Njemačka i Litvanija su svakako glavni favoriti, a ostali će juriti preostala dva mjesta vjerovatno za prolaz. Na ovakvim takmičenjima najbitnije je pobijediti utakmice protiv direktnih rivala, ali svaki meč nosi izuzetan značaj – upozorio je crnogorski reprezentativac. Po rasporedu prvo kolo igraće se 27.avgusta, kada će se Crna Gora sastati sa Njemačkom, dva dana kasnije slijedi slijedi meč sa Litvanijom, dok će 30. avgusta igrati sa Finskom. Prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije.

-Treba biti fokusiran i ići korak po korak. Sigurno je da će biti teško, ali ovaj tim je već pokazao da može da napravi velike stvari. Očekivanja su da na prvenstvu Evrope pokažemo naš maksimum i napravimo dobar rezultat. Naravno da bi voljeli da se izborimo za drugu fazu, ali treba ići polako, od meča do meča – upozorio je Hadžibegović.

Crnogorska reprezentacija tokom priprema odigraće pet prijateljskih mečeva – 4.avgusta gostovaće Francuskoj, zatim 10. avgusta igra protiv Bosne i Hercegovine, dok će 17.avgusta u ,,Topolici“ ugostiti Izrael. Za kraj, 22.avgusta u Istanbulu Crna Gora igra protiv Turske, nakon čega nastavlja put za Tampere.

-Još malo i kreću pripremni mečevi. Imamo pet utakmica protiv veoma jakih rivala i sigurno da će te provjere mnogo značiti da se što bolje spremimo, uigramo i vidimo gdje smo u odnosu na takve timove pred start Eurobasketa – podvukao je Hadžibegović. R.PEROVIĆ

je provela prethodne tri sezone. Treće pojačanje dolazi iz Čačka, Đurđa Nedeljković, primač servisa, pretodne sezone igrala je za ekipu Kula Gradačac.

Evropsko

Crnogorke ubjedljive

premijeri

PODGORICA – Ženska rukometna kadetska reprezentacija Crne Gore krenula je silovito na Evropskom prvenstvu za igračice do 17 godina, koje se održava u Podgorici.

Naše mlade rukometne nade na startu šampionata slavile su protiv Litvanije (36:25) u dvorani „Verde“, što predstavlja prvi korak ka ostvarenju cilja i plasmanu u glavnu rundu u koju idu dvije prvoplasirane

selekcije iz grupe E u kojoj su još Francuska i Češka.

To je i dobra najava za okršaj protiv jednog od favorita za najviši plasman – Francuske koji se igra već danas, takođe, u 17 časova u dvorani „Verde“. Francuska je na startu slavila protiv Češke – 27:25.

Duel protiv Litvanije bio je ravnopravan do sredine prvog poluvremena (6:6, 14. minut), nakon čega je naša reprezentacija uspostavila potpunu kontrolu, napravila seriju 10:1 i povela 16:7 u 24. minutu, na-

kon što je pogodila Mia Ulićević. Na velikom odmoru je bilo 18:10. Već na startu drugog poluvremena prednost je bila dvocifrena (21:11, 33. minut), pa je do kraja jedina dilema bila konačna razlika.

- Ponosna sam na svoju ekipu, jer smo šampionat otvorile pobjedom. Ispred nas je već novi izazov i trudićemo se da ispravimo greške iz ove utakmice. Vjerujem da ćemo protiv Francuske prikazati još bolju igru. Idemo korak po korak, dajemo maksimum i zato vjerujem da ni rezultat neće izostati – kazala je Ivana Savić, bek naše reprezentacije. Čak 11 igračica upisalo se u strijelce, a najefikasnije su bile Jovana Tešović i Ivana Savić koje su postigle po sedam golova.

Za igračicu utakmice proglašena je Martina Knežević koja je šest puta zatresla mrežu rivala, kao i Maša Ulićević. R. P.

PODGORICA - Ženski odbojkaški klub Albatros iz Herceg Novog predstavio je nova pojačanja za predstojeću sezonu, s ciljem da ostvare što bolji plasman u domaćem prvenstvu i nacionalnom kupu. Klub će biti jači pozicijama tehničara, libera i primača servisa.

Redove Albatrosa pojačaće tehničarka Tamara Popić, koja dolazi iz hrvatskog kluba Marina Kaštela. Popić je prethodnu sezonu završila na šestom mjestu Superlige Hrvatske. Na poziciji libera pridružuje se crnogorska odbojkašica Lana Labović, koja prelazi iz redova gradskog rivala – Herceg Novog, gdje

Pripreme Albatrosa počeće nizom kontrolnih utakmica, a prva provjera biće protiv ŽOK Dubrovnik. Nakon toga, ekipa će odraditi tradicionalne pripreme na Zlatiboru, gdje su planirani i mečevi sa ekipama Zlatibora i Goražda.

Iz kluba poručuju da su ciljevi za sezonu jasno postavljeni, borba za vrh tabele, plasman u plej-of, kao i što bolji rezultat u nacionalnom kupu. R. P.

Istorijski

uspjeh Žauadija,

svjetski

rekord Maršana

PODGORICA - Jučerašnji plivački dan na Svjetskoj prvenstvu u Singapuru donio rezultate za pamćenje.

Prvo je tunižanski plivač Ahmed Žauadi osvojio je zlatnu medalju u trci na 800 metara slobodnim stilom, na Svjetskom prvenstvu u Singapuru. Žauadi je do pobjede u finalu s tigao vremenom 7:36,88 minuta, što je treći najbrži rezultat svih vremena i najbrže vrijeme na svijetu od 2009. godine. Srebrnu medalju osvojio je Njemac Sven Švarc sa 3,08 sekundi zaostatka, dok je bronza pripala njegovom sunarodniku Lukasu Martensu koji je imao 3,31 sekundu više od pobjednika.

Zatim je na scenu stupio Leon Maršan . Francuski plivač

oborio je svjetski rekord u trci na 200 metara mješovitim stilom.

Četvorostruki olimpijski šampion je u polufinalnoj trci ostvario rezultat 1:52,69 minuta. On je za 1,31 sekundu popravio svjetski rekord koji je postavio Amerikanac Rajan Lokti u Šangaju 2011. godine. Finale na 200 metara mješovitim stilom na programu je danas

Plivački dan zaokružila je australijska plivačica Moli

O’Kalahakan osvojvši zlato u trci na 200 metara slobodnim stilom sa vremenom 1:53,48 minuta.

Druga je bila Kineskinja Bingđe Li sa 1,04 sekundom zaostatka, a bronzu je osvojila Amerikanka Kler Vajnštejn sa 1,19 sekundi zaostatka za pobjednicom. R. A.

Sa meča Crna Gora – Litvanija

prvenstvo za rukometašice do 17 godina

Lana Labović

Đurđa Nedeljković

Tamara Popić

Albatros predstavio tri pojačanja

Jučerašnji plivački dan na SP u Singapuru donio rezultate za pamćenje

Ahmed Žauadi

Leon Maršan

NAŠ GOST: Neđeljko Neđo Mrvaljević strastveni zaljubljenik u drevnu igru

Đed i unuci za tablom

Ko iole prati sportska zbivanja u Crnoj Gori sigurno mu nije promakla vijest, ili je vidio na društvenim mrežama kada je predsjednik KK Budućnost Volija Dragan Bokan 31. marta 2024. godine u prepunoj dvorani SC ,,Morača“ pred utakmicu sa Partizanom poklonio najstarijem navijaču Neđeljku Neđu Mrvaljeviću plavo-bijeli dres sa brojem 90 u čast njegovih devet decenija, nadasve časnog i poštenog života.

Repriza je uslijedila ovoga ljeta, tačnije na Dan državnosti kada je na svečanom otvaranju 27. Katunskih igara u Livadama Bandićkim, Igor Mrđenović vječitom mladiću iz Barjamovice uručio dres sa brojem 92. Uz ovacije mnogobrojnih posjetilaca, bila je to samo simbolička nagrada markantnom i otmenom čiči za sve što je radio na polju afirmacije ove jedinstvene olimpijade druženja i viteškog nadmetanja koja okuplja sve generacije, a posebno na planu razvoja i prosperiteta drevne igre u Danilovgradu i Crnoj Gori.

Pored košarke, plovkanja, plesa i pjesme, kao i drugih sportskih disciplina, Neđu je šah

najveća strast. Svakodnevno odigra i analizira po koju partiju, odlično je informisan o šahovskim zbivanjima na domaćoj i međunarodnoj sceni, i pri tome brižljivo sabira Arenine dodatke četvrtkom, napominjući da se sa Pobjedom druži još od 1955. godine. A, njegova ekipa na pomenutom takmičenju, kao što se vidi na fotografiji, sigurno može konkurisati za naslovnicu neke buduće šahovske antologije. Na okupu iskustvo i mladost, đed i unuci za tablom. - Na mladima svijet ostaje. Ja se ponosim mojim nasljednicima koji vole nadmudrivanja na crno-bijelim poljima i što slobodno vrijeme nakon školskih obaveza rado provode igrajući šah sa drugarima ili preko interneta – kaže na početku priče Mrvaljević. Neđeljko ističe, da je svjestan da ponekad i ,,zasmetam“ unucima, ali je siguran da se oni ne ljute, naprotiv pokazuju mu kako da koristi kompjuterske programe i traži protivnika iz drugih država. Sa osmijehom i neskrivenim zadovoljstvom govori o Andriji, Relji, Vidaku i Vasji koji uspješno nastavljaju đedovu tradiciju i bez pogovora slušaju savjete prekaljenog kapitena, koji u vitrinama ima

na desetine vrijednih nagrada i priznanja sa pomenute manifestacije.

Inače, Neđo je najstariji i počasni član nedavno obnovljenog ŠK ,,Danilovgrad-Talj“ čije prostorije redovno posjećuje, tek toliko, kako u šali kaže, da bi zadržao formu i popričao sa agilnim rukovodstvom o aktivnostima i budućim nastupima ovog uzornog kolektiva.

- Lokalna uprava je povukla najbolji potez kada je trebalo obezbijediti optimalne uslove za rad i pripreme igrača za pojedinačna i ekipna takmičenja. Po tom pitanju više nijesmo u cajtnotu jer je stvoren lijep ambijent u zgradi nekadašnjeg omladinskog doma na Rsojevici za polaznike šahovske sekcije koja će zaživjeti od septembra sa ciljem da se u ovoj pravoj šahovskoj sredini oformi regrutni centar sa talentovanim i ambicioznim osnovcima i srednjoškolcima – prokomentarisao je Neđo, istina šahovskim terminima.

Da ga odlično služi pamćenje, rado nas je podsjetio i na meč za svjetsku titulu iz 1960. godine kada je gusar iz Rige slavio protiv Mihaila Botvinika i postao osmi planetarni korifej. - Drago mi je što naš klub nosi ime Talja, jednog od najve-

ćih matadora svih vremena i što je njegova spomen ploča postavljena na objektu OŠ „Njegoš“ u Spužu. To je lijep potez koji motiviše i učenike i mještane da sadašnjim i generacijama koje dolaze pričaju o čuvenom prijateljskom okršaju Talja i Bonje Ivanovića u zbornici ove ugledne vaspitno-obrazovne

ustanove, a koji je odigran krajem 80-ih prošlog vijeka. Divio sam se, a i danas uživam u njihovim ljepoticama i nerijetko se toliko udubim u čudesne žrtve i nevjerovatne kombinacije da ponekad osvanem pored table. Zato je šah i sport i umjetnost i filozofija, jednom riječju multidisciplinarna ,,zaraza“ koja ispunjava

Dani borovnice u Plavu u znaku drevne igre

čovjeka i uči ga raznim vještinama i vrijednostima - pojasnio je našim čitaocima, ali i svojim unucima Neđeljko Mrvaljević. Nama je ostalo samo da mu poželimo dobro zdravlje na pragu 93. poteza i da njegova životna partija uz blagoslov kaise i svaku nafaku traje još dugo dugo!

Pojedinačno prvenstvo udruženja danilovgradskih penzionera, ove godine proteklo je u znaku velikog zaljubljenika u drevnu igru Mića Vukovića koji je poslije deset odigranih kola po dvokružnom Bergerovom sistemu sakupio

osam poena, pola više od drugoplasiranog Slavka Radulovića, dok je treće mjesto pripalo Mirku Marinoviću sa šest. Zatim slijede Pavle Roganović sa 4,5, Branimir Đurović sa 4 i Novak Radonjić sa 2 poena. Vuković je sedam par-

tija riješio u svoju korist, dvije remizirao i jednu izgubio, pa će zahvaljujući odličnom rezultatu predstavljati Danilovgrad na državnom šampionatu osoba trećeg doba koje će se održati u Ulcinju. Njemu je uspjeh poželio predsjednik najmasovnije nevladine organizacije u gradu na Zeti Ratko Ćupić uvjeren da će dostojno reprezentovati najstarije poklonike šaha iz Danilovgrada.

FIDE majstor Armin Mušović (2293) opravdao je najveći rejting i odbranio prošlogodišnju titulu na rapid turniru u Plavu, koji je minulog vikenda u okviru tradicionalne manifestacije Dani borovnica održan u holu Centra za kulturu ,,Husein Bašić“. Nastupilo je 75 igrača iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Crne Gore. Prvotimac ŠK Herceg Novi 1949 je takmičenje završio bez poraza sa šest pobjeda i tri remija, tačnije sa 7,5 osvojenih poena od mogućih devet. Gorčinu poraza nije osjetio ni Nenad Šćekić koji se sa pola poena manje okitio srebrnom medaljom, dok je bronzana pripala Danilu Neneziću sa istim učinkom. Među nagrađenima su i Vjekoslav Vulević sa 7, te Igor

Vujačić, Dino Grbović, Zoran Lazarević i Ibrahim Rizvanović sa po 6,5 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najuspješnijeg predstavniku grada domaćina i Gusinja, Kemala Purišića, zatim najboljeg predstavnika dijaspore Osmana Jasavića i omladinca Adila Lješljanina. Za regularnost takmičenja

postarali su se arbitri Željko Obadović i Vladan Anđić Na svečanom otvaranju turnira, učesnike i goste pozdravio je sekretar ŠK Plavsko jezero Safet Kojić sa posebnim osvrtom na pokojnog sugrađanina Sadriju Musića, koji je prema njegovim riječima za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre u ovoj sredini i bio jedan od osnivača ovog uzornog šahovskog kolektiva. U znak dobre saradnje sa lokalnom upravom Kojić je predsjedniku opštine Nihadu Canoviću uručio prigodan poklon i zahvalio se direktoru Centra za kulturu Vladimiru Kneževiću na svesrdnoj podršci u pripremi i organizaciji ove međunarodne šahovske manifestacije.

Priredio: B. KADIĆ

Neđeljko Mrvaljević u društvu unuka Relje, Vasje, Vidaka i Andrije

Dragan Bokan 31. marta 2024. uručuje dres Budućnost Volija Neđeljku Mrvaljeviću

Igor Mrđenović 13. jula 2025. poklanja dres Neđeljku Mrvaljeviću

ZLOUPOTRIJEBLJENI STIHOVI MILA JOVOVIĆA

Pjesme bez animoziteta prema bilo kojem narodu

Za razliku od prerano preminulog Nika Đokića, Mitar Dabanović (1832–1890) je bio viđeni vojni starješina koji je učestvovao u bitkama i ratovima od 1862. pa do 1875–1878. godine, kao barjaktar garde, potom stotinaš i na kraju unaprijeđen u čin komandira. Za vojničke zasluge odlikovan je Danilovim ordenom i Obilića medaljom. Svojevrsni pjesnički nekrolog posvećen Mitru Dabanoviću od strane Mila Jovovića objavljen je 16 godina nakon smrti Krajinskog komandira. Imajući u vidu da je Milo Jovović bio u prijateljskim odnosima sa porodicom Dabanović što zaključujemo iz drugih njegovih pjesama, ostaje i dalje nepoznanica oko datuma nastanka ove pjesme (možda se nalazila dugo u rukopisu).

Za Nika Đokića i Mitra Dabanovića iz Bara saznala je javnost izvan granica Crne Gore i zaključujemo da je njegov poetski iskaz često sadržao oblik nekrologa. Zanimljivo je da su ova dva Baranina u Jovovićevoj pjesničkoj imaginaciji pripadala različitim nacijama, tako da je Niko Đokić Srbin katoličke vjere, dok je pravoslavni pop Mitar Dabanović Crnogorac. To je još jedan u nizu dokaza o složenom nacionalnom identitetu u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori, gdje je, uprkos oficijelnoj ideologiji, često teško razlučiti u kojoj su mjeri srpstvo i crnogorstvo kompatibilni, a do kojeg nivoa diferencijalni pojmovi. Ovo je bitno napomenuti iz razloga što svi popisi stanovništva u Knjaževini Crnoj Gori nijesu obuhvatali nacionalnu, već isključivo vjersku pripadnost.

Milo Jovović svojim pjesmama daje prednost narodnom biću u odnosu na vjersko opredjeljenje, te ukazuje da na tom putu nije bitno kako se ko krsti ili klanja, zbog čega se njegovo srpstvo ne može dovesti u kontekst one ideologije u čije se ime propagirala i sprovodila politika mržnje i zločina sredinom i krajem XX vijeka

Stihovi Mila Jovovića ne mogu da posluže savremenim negatorima Crne Gore i Crnogoraca, jer njegovo poimanje srpstva, ni u jednom stihu, nije inherentno bilo kakvoj mogućnosti ukidanja crnogorske državnosti i detronizaciji dinastije Petrović-Njegoš, a što je urađeno odlukama tzv. Podgoričke skupštine 1918. godine

Rodoljubiva poezija Mila Jovovića odiše kontinuiranim ali i zabrinutim pozivima na narodno jedinstvo, što nas indirektno upućuje na razmišljenje da koncept Srba tri vjere nije imao većeg odaziva na južnoslovenskom prostoru, izuzimajući Crnu Goru, kao i Dubrovnik, gdje se politički pokret Srba katolika u hrvatskoj literaturi naziva „dubrovačka iznimka“. U svojim pjesmama on daje prednost narodnom biću u odnosu na vjersko opredjeljenje, te ukazuje da na tom putu nije bitno kako se ko krsti ili klanja, zbog čega se njegovo srpstvo ne može dovesti u kontekst one ideologije u čije se ime propagirala i sprovodila politika mržnje i zločina sredinom i krajem XX vijeka. Dakle, njegove rodoljubive pjesme su u osnovi antiimperijalističke, u stihovima se poziva na oslobođenje od turske i austrougarske vlasti, pa se u njima ne može prepoznati animozitet prema bilo kojem narodu i/ili vjeri. Uostalom, takav svjetonazor Milo Jovović pokazuje u građanskom životu, o čemu, između ostalog, svjedoči objava povodom smrti njegove supruge Virđinije u Glasu Crnogorca, br. 4, od 22. januara 1911. godine iz koje se vidi da on ima za prijatelje ljude različitih nacija i vjera. Iz na-

vedenog novinskog obavještenja pod nazivom „Javna blagodarnost“ to eksplicitno prepoznajemo na osnovu datih imena u tekstu, s obzirom na to da porodica „izjavljuje doživotnu blagodarnost g. Niku Tataru, oblasnom upravitelju, Dušanu Mekoviću, konsulu austrinskom, popu Vasu Vukotiću , kap. Đolu Gvozdenoviću, Niku Debelji, predsjedniku opštine, Dušanu Jovoviću, Ristu Đonoviću, Milu Vukmiroviću sa činovnicima pošte i telegrafa, Blažu i Jovanu Plamencima, Redžepu Šehoviću, Mihailu Rakočeviću, Zefi Pali, Nikoli Marđonoviću, Va...Bajazetu, Tomu Zagarčaninu i Iliji Popoviću sa ostalim činovništvom i građanstvom obojeg pola varoši Bara“.

Takođe, u istom tekstu zahvalnost upućuje predstavnicima italijanskog preduzeća Monopola duvana Mariu Piastri i A. Marčenaru, pjevačkom društvu „Bratimstvo“ sa predsjednikom Dabanovićem, te ljekarima Džamanji i Benedetu. Navedeni novinski tekst segmentarno pokazuje socijalno-društveni kontekst Bara u kojem je obitavao Milo Jovović, a preko brojnih članaka iz tadašnje štampe, uključujući i arhivsku građu, možemo zaključiti da je upravo za

vrijeme knjaza/ kralja Nikole ovdje zaživjela kultura zajedničkog života, koja je imala svoju manifestacionu podlogu u ranijim vjersko-narodnim običajima i ritualima stanovništva barskog kraja. Isto tako, njegovi stihovi ne mogu da posluže savremenim negatorima Crne Gore i Crnogoraca, jer njegovo poimanje srpstva, u ni u jednom stihu, nije inherentno bilo kakvoj mogućnosti ukidanja crnogorske državnosti i detronizaciji dinastije Petrović-Njegoš, a što je urađeno odlukama tzv. Podgoričke skupštine 1918. godine. Da kojim slučajem nije okončao život od austrougarskih šrapnela, vjerovatno bi, kao značajan broj Crnogoraca toga doba, imao iznevjerena očekivanja od ideologije, koju je više od dvije decenije javno zastupao, iskreno i bezrezervno, pri čemu treba na-

glasiti da njegova ekonomska egzistencija nije zavisila od državnog namještenja, što je bitna činjenica, imajući u vidu političko kameleonstvo mnogih javnih ličnosti, koje su zbog navodne ljutnje na knjaza/kralja Nikolu najčešće iz lukrativnih pobuda bili kasnije najogorčeniji protivnici ne samo vlasti, nego i crnogorske države.

Da je pripadnost srpstvu Mila Jovovića proizlazila iz ideologije koju je kao mladić prihvatio, svjedoči čitav niz pjesama, odnosno stihova koji su direktno ili indirektno posvećeni majci, uključujući i stihove u njegovoj posljednjoj, za života, objavljenoj pjesmi „Crna internacionala“, gdje na kraju kaže: „Srpkinja nas majka rodi!“ Takav iskaz ne korespondira sa istorijskim činjenicama, s obzirom na to da ga je majka teško mogla naučiti da je „praunuk Obilića, cara Lazara i slavnijeh Nemanjića“, jer takva kolektivna svijest kod barskih katolika nije postojala, niti je zabilježio ijedan istorijski izvor. Tek nakon oslobođenja Bara 1878. godine, preko prosvjetnih ustanova i organizacija kulture se kreira i promoviše novi identi-

Milo Jovović je pjesnik iz Starog Bara, s kraja XIX i početka XX vijeka, čije je književno stvaralaštvo u zadnjoj deceniji izloženo primitivnoj političkoj zloupotrebi, prije svega od strane velikosrpskih propagandista. Članak je objavljen u novom broju časopisa Matica

tet kod lokalnog stanovništva, pa čak i crkvenih institucija, s obzirom na to da je iz političko-ideoloških razloga naslov barskog nadbiskupa i primasa Srbije 1902. godine preimenovan, dobivši pridjevsku formu primas srpski. Motivacija za nastanak ovog članka prvenstveno se odnosi na nedovoljno obrađeno stvaralaštvo Mila Jovovića, koje sadržinski pripada istoriji crnogorske književnosti. Zbog takvog tretmana u stručnoj literaturi Mila Jovovića, njegovo pjesništvo možemo istovremeno da sagledamo kao case study u političkoj antropologiji zloupotrebe tradicije u javnom životu Crne Gore u proteklih desetak godina. Neophodno je poznavati političku tradiciju u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori, kritički je sagledati, jer bez razumijevanja njene paradigme ne može se dobiti jasna predstava o idealima, tj. zanosu nacional-romantizma na kojima je počivala rodoljubiva poezija. (Kraj)

Piše:

Mr sc. Ivan JOVOVIĆ

Naslovnica lista Bratimstvo

Iz porodične biblioteke Ivana Jovovića

Milo Jovović sa familijom, 1898. godina

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija

Češka zakonski zabranjuje propagiranje komunizma

Za protivnike komunizma u Češkoj ovo je kraj jednog veoma dugog puta: više od trideset godina nakon demokratske „Plišane revolucije“ u novembru 1989. godine, tražili su da se komunizam izjednači s nacionalsocijalizmom i sličnim autoritarnim ideologijama. I da se u skladu s tim zabrani. To se sada dogodilo: u drugoj polovini jula predsjednik Petr Pavel potpisao je izmjenu Krivičnog zakona, kojom se u Češkoj Republici nacionalsocijalizam i komunizam jasno izjednačavaju. Te zakonske izmjene stupaju na snagu 1. januara 2026. Postupak izmjene zakona inicirao je građanski pokret „Novembar još nije gotov“. Njegov predvodnik je studentski vođa iz vremena „Plišane revolucije“ i kasniji senator, Martin Mejstrik. Inicijativi su se pridružili i istoričari iz češkog Instituta za proučavanje totalitarnih režima (USTR). U proljeće ove godine, zakon je kroz Poslanički dom i Senat progurala grupa poslanika i političara iz proevropske vladine koalicije premijera Petra Fijale.

„Ko osnuje, podržava ili propagira nacionalsocijalistički, komunistički ili neki drugi pokret koji dokazano teži ugrožavanju prava i sloboda čovjeka ili propagira rasnu, etničku, nacionalnu, vjersku ili klasnu mržnju, ili neprijateljstvo prema drugoj grupi ljudi, biće kažnjen zatvorskom kaznom od jedne do pet godina“, stoji u novom tekstu člana 403. Krivičnog zakona Češke Republike.

Zaštita demokratske pravne države

„Cilj predloga bio je da se ukloni očigledna nepravda u razlikovanju dvije zločinačke totalitarne ideologije 20. vijeka“, izjavio je krajem maja Kamil Nedvedicki, prvi zamjenik direktora USTR, nakon što je zakon usvojen u Poslaničkom domu.

„I nacionalsocijalizam i komunizam dokazano teže potiskivanju osnovnih prava i sloboda, i logično je i pravedno je da češko krivično pravo to jasno odražava“, dodao je Nedvedicki. „Ne radi se o ideologiji, već o zaštiti demokratske pravne države.“ Paradoksalno, Češka Republika sa svojih deset miliona stanovnika danas je jedna od rijetkih zemalja Evrop -

ske unije u kojoj komunistička stranka – Komunistička partija Češke i Moravske (KSČM) – uspješno djeluje već više od tri decenije. Do posljednjih parlamentarnih izbora prije skoro četiri godine, KSČM je imala ne samo poslanike u parlamentu, već i nekoliko potpredsjednika Poslaničkog doma.

Ba B iš: Za mene to nije su komunisti

Stranka nasljednica marksističko-lenjinističke Komunističke partije Čehoslovačke (KSČ), koja je do 1989. diktatorski vladala zemljom, i danas ima nekoliko desetina hiljada članova, a kao glavna snaga izborne koalicije „Dosta je!“, nakon evrop-

skih izbora 2024. ušla je i u Evropski parlament. Većina aktuelnih anketa pokazuje da će „Dosta je!“ na predstojećim parlamentarnim izborima u oktobru 2025. preći cenzus od pet odsto. I možda neće stati na tome.

Bivši premijer i oligarh Andrej Babiš, lider populističkog pokreta ANO i favorit na češkim parlamentarnim izborima koji se održavaju u oktobru, ne isključuje mogućnost da sa koalicijom „Dosta je!“ formira novu vla-

du. „Za mene to nisu komunisti“, rekao je Babiš u intervjuu za portal tn.cz Vodeća kandidatkinja te koalicije je predsjednica KSČM i evropska poslanica Katerina Konečna. p okušaj ućutkivanja opoZ icije?

Novi zakon zapravo bi mogao da dovede do zabrane same KSČM, slično kao što je to bio slučaj sa češkom Radničkom strankom koja je 2010. godine zabranjena i raspuštena zbog dokazane nacionalsocijalističke ideologije Predsjednica KSČM, Katerina Konečna, za DW ocjenjuje da se izmjena zakona,

na osnovu kojeg je tadašnja zabrana sprovedena, zapravo radi o političkom napadu vladine koalicije na njenu stranku.

„Radi se o sistematskom pokušaju asocijalne, korumpirane vlade Petra Fijale da ućutka svoje najglasnije kritičare. Za tako nešto nema mjesta u demokratskom društvu“, poručuje Konečna. Osim toga, dodala je, „zabavno je“ to što je zakon potpisao Petr Pavel, „koji je i sam bio član Komunističke partije Češke (KSČ), čak istaknuti član“.

p redsjednik p etr pavel B io je član kp Zaista, češki predsjednik je kao profesionalni vojnik do pada komunističke vlasti 1989. godine bio član tadašnje vladajuće partije. „To je bila odluka na koju danas, s današnjim znanjem, definitivno nisam ponosan“, komentarisao je Pavel tu činjenicu prije predsjedničkih izbora.

„Mislim da je posljednjih trideset godina koje sam posvetio izgradnji bezbjednije Češke Republike simbolično izvinjenje društvu“, izjavio je on prije pet godina u intervjuu za list Denik Blesk Pavel je od 2012. do 2015. bio načelnik Generalštaba češke vojske, a od 2015. više od tri godine predsjednik Vojnog komiteta NATO. Predsjednica KSČM Konečna takođe ističe da bi vlada trebalo da se bavi problemima čeških građana, „kao što su visoke cijene energije ili nepriuštivo stanovanje“. Umjesto toga, on „troši svoje vrijeme na donošenje zakona kojima želi da ućutka kritičare. Ali, mi se nećemo uplašiti, makar nam sto puta prijetili i zatvarali nas“, borbeno poručuje Konečna. I predsjednik ruske Dume, parlamenta Ruske Federacije, izjasnio se protiv zabrane komunizma u Češkoj. „Ako se tadašnja država, tadašnji sistem, upoređuju s fašističkom ideologijom i fašističkim režimom, onda je očigledno da je cilj toga osporavanje, optuživanje i osuđivanje naše zemlje“, citirala je prošle nedjelje (25. jul) ruska državna agencija TASS predsjednika Državne Dume u Moskvi Vjačeslava Volodina. Za političara stranke „Jedinstvena Rusija“ predsjednika Vladimira Putina, komunistička diktatura koja je vladala Češkom od 1945. do 1989. uz podršku Sovjetskog Saveza, očigledno je identična današnjoj ruskoj državi. •

Miting Komunističke partije Bohemije i Moravske na Vaclavskom trgu u Pragu, jun 2022.

Petr Pavel

Martin Mejstrik

Kamil Nedvedicki

Andrej Babiš

Katerina Konečna

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ

poništava Konkurs, koji je izašao u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 17.06.2025.godine, za dodijelu:

-Dvije specijalizacije iz oblasti infektologije -Dvije specijalizacije iz oblasti psihijatrije

-Jedna specijalizacije iz oblasti urologije

-Jedna specijalizacija iz oblasti ginekologije i akušerstva

-Jedna specijalizacija iz oblasti ortopedske hirurgije i traumatologije

Cjenovnik čitulja

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 29. jula 2025. u 78. godini preminula je naša draga

VJERA Slobodana ŠĆEPANOVIĆ rođena BURZAN

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 30. jula na gradskom groblju Čepurci.

Posljednji pozdrav

BORISU LATKOVIĆU

U tišini života otišao je dragi komšija i drug. DUŠKO VUJOVIĆ

OŽALOŠĆENI: sin BORIS, ćerke IRENA i TANJA, zet ROBERTO, snaha RAJNA, unučad STAŠA, SRNA, STEFANO i MARKO

Posljednji pozdrav komšiji

BORU LATKOVIĆU

MILO BOGDANOVIĆ sa porodicom 1097

Posljednji pozdrav

BORU

Pamtićemo te po tvojoj dobroti i skromnosti. ZORAN ĐUROVIĆ sa porodicom

Zatečeni viješću o preranoj smrti našeg dragog kolege i prijatelja

BORISA LATKOVIĆA

izražavamo iskrenu tugu i saosjećanje. Pamtimo ga kao dobrog čovjeka i saradnika, čije će nam prisustvo zauvijek nedostajati. Porodici šaljemo najdublje izraze saučešća i podrške. MONTELL DOO

Počivaj u miru, poštovani kolega.

MATIJA BOŠKOVIĆ

KOLEKTIV RESTORANA JADRAN BUDVA

MATIJA BOŠKOVIĆ

Iznenadna tužna vijest sve nas je zatekla.

Neka ti je vječan put na nebesima i laka ti crna zemlja.

Porodici neka Bog podari snagu u ovim teškim trenucima.

Porodica KRSTA NIKLANOVIĆA Budva

Voljena naša

SILVANA MAROVIĆ

Dođe trenutak kad riječi izgubiše smisao. Kad praznina nastala tvojim odlaskom samo se može osjetiti, ali ne i ispisati. Neka ti naša tuga i suze ne remete vječni mir. Zauvijek zahvalni, tvoji FEĐA, IVANA, INA i VUK

Mila moja – naša SILVANA MAROVIĆ

Bez tebe više ništa ne bi bilo isto. Ali ti si zauvijek ispunila sve i svakoga koga si dotakla ljepotom i nježnošću tvog glasa, osmijeha, dobrote. Znam da nas i sad čuvaš i grliš toplim zagrljajem punim ljubavi. Zahvalni što si takva postojala, a naša srca će te čuvati od tragova zaborava.

Opraštamo se od naše drage

SILVANE Milije MAROVIĆ

Sa velikom tugom primili smo vijest da se naša draga Silvana prerano preselila u vječnost. Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja po kojoj si časno i dostojanstveno hodala.

ČEDO, NENAD i VESNA sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

Dragoj prijateljici

Ne dugo poznanstvo, ali jako trajno prijateljstvo, proisteklo je od tvoje iskrene i plemenite duše. Počivaj u miru Silvana. Porodici iskreno saučešće.

STOJANKA KAPA sa porodicom

TANJA RAIČEVIĆ

Našoj dragoj, dobroj i čestitoj

MAROVIĆ

Odivi naših kumova Vukčevića, posljednji pozdrav. MILENTIJE ĐUROVIĆ sa porodicom

ANKA POPOVIĆ sa svojom djecom IVOM, IVANOM i FEĐOM, unučadima SERGEJEM, INOM i VUKOM 1107

Posljednji pozdrav dragom prijatelju SAVU ZEKOVIĆU

Živjećeš u lijepim sjećanjima.

Porodica BJELICA

SILVANI

SILVANI MAROVIĆ

SILVANI

1105

Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

LJUBICI LJUBOJEVIĆ

Pamtićemo te po tvojoj plemenitosti i dobroti koju si nesebično dijelila. S poštovanjem i tugom opraštamo se od tebe.

PERSA, IRENA i IVANA ŠOFRANAC sa porodicama

Posljednji pozdrav kumi

LJUBICI

Tvoju dobrotu... mudrost i osmijeh čuvaćemo od zaborava. MOMO, VESNA, NAĐA i ACO PAVIĆEVIĆ

Dragoj teta

LJUBICI

Zahvalan za vrijeme provedeno u Vašoj kući. Zahvalan za osmijehe i radovanja svih nas. Zahvalan za najboljeg druga. Zahvalan za bezrezervnu podršku. Nije vrijeme bilo za ovakve oproštaje. Počivaj u miru ponosna na sve što ostaje. ACO PAVIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

JULKI TANJI DAPČEVIĆ rođenoj BATRIĆEVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Sestrić RAJO, sestrične NATAŠA i NINA

Tiho i dostojanstveno je otišla u sjećanje naša

ZORKA ČABARKAPA

Ponosni smo na tvoj časni životni put i pažnju kojom si nas nesebično zasipala. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

ZORKI ČABARKAPI

od brata MINIĆ VUKOMANA-ŠUJA sa porodicom

Tvoji: VESNA, NEDA, IVO i BATO RAŠOVIĆ 1104

Sa tugom i zahvalnošću opraštamo se od drage strine i jetrve

MIRA Draganova PEROVIĆ

Tvoja toplina, dobrota i smijeh obilježili su moje djetinjstvo. Bila si oslonac, prijatelj i svijetla tačka najranijih uspomena. Tvoja ljubav i briga ostaju zauvijek urezani u mom srcu. Počivaj u miru, zauvijek ćemo te pamtiti i voljeti.

SAŠA PEROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

MIRJANI PEROVIĆ

Zahvalni za vrijeme provedeno sa tobom. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Od koleginica MILICE RADULOVIĆ i SONJE SAVELJIĆ

Pet godina nije sa nama naš dragi i mnogo voljeni

Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu… Godine prolaze, uspomene ne blijede. Živiš u našim srcima i mislima zauvijek u najljepšem sjećanju.

Tvoji NADA, SANDRA i IGOR sa porodicama 1091

Sjećanje na našeg dragog TOTA

Tvoja dobra duša i plemenito srce zaslužili su poštovanje i vječno sjećanje. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava. DUŠKO, MIKA, VANJA i PEĐA IVEZIĆ

Slobodan Čukić

Cijena 20 €

ZMIJE na pravoslavnim

grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

Universal Capital Bank: Jednostavnije i brže uz Google Pay!

Universal Capital Bank AD Podgorica s ponosom objavljuje da je, u skladu sa svojim strateškim opredjeljenjem za digitalnu transformaciju i pružanje najsavremenijih bankarskih usluga, implementirala podršku za Google Pay.

Od sada, klijenti Universal Capital Banke mogu uživati u pogodnostima beskontaktnog plaćanja, kombinujući sigurnost i efikasnost svojih Mastercard kartica sa revolucionarnom tehnologijom Google Pay-a.

Sve Mastercard kartice izdate od strane Universal Capital Banke, bilo za fizička ili pravna lica, mogu se bez ograničenja dodati u Google Wallet aplikaciju. Ova pogodnost vam omogućava da koristite uslugu na više uređaja istovremeno, što dodatno povećava fleksibilnost.

U digitalnom dobu, brzina i sigurnost transakcija su ključne. Svjesni ovih potreba, Universal Capital Banka omogućava svojim klijentima da transformišu način na koji plaćaju. Više nema potrebe za fizičkim

karticama – uz Google Pay, vaš Android telefon ili pametni sat postaju vaš siguran i praktičan novčanik. Jednostavnim prislanjanjem uređaja na POS terminal, plaćanje postaje trenutno i bezbrižno.

Poseban naglasak stavljamo na sigurnost, koja je u samom srcu Google Pay usluge. Podaci o vašim Mastercard karticama nikada se ne čuvaju na uređaju niti se dijele sa trgovcima. Umjesto toga, svaka transakcija je zaštićena jedinstvenim, kriptovanim brojem. Dodatno, plaćanja su osigurana vašim otiskom prsta, prepoznavanjem lica ili PIN kodom, pružajući vam potpuni mir pri svakoj kupovini.

Uvođenje Google Pay-a za Mastercard korisnike Universal Capital Banke predstavlja značajan korak naprijed u digitalnom bankarstvu. Ova inovacija ne samo da pojednostavljuje svakodnevne transakcije, već i osigurava visok nivo zaštite vaših finansijskih podataka. Od sada, kupovina u prodavni-

od 1. jula do 30. septembra

Jednostavnije i brže uz

Google Pay!

Uz Google Pay vaš telefon postaje vaš način plaćanja. Dodajte svoju UCB platnu karticu u Google Wallet ™ za siguran i lak pristup.

cama, online šoping i plaćanja unutar aplikacija postaju brža i jednostavnija nego ikad.

Universal Capital Banka ostaje posvećena inovacijama i pružanju usluga koje olakšavaju sva-

kodnevni život naših klijenata. Uvođenjem Google Pay-a, nastavljamo da gradimo most ka digitalnoj budućnosti, nudeći vam modernu, sigurnu i praktičnu opciju za sve vaše potrebe plaćanja.

Za više informacija o Google Pay-u i kako aktivirati ovu uslugu sa vašom Mastercard karticom, posjetite našu web stranicu www.ucbank.me ili kontaktirajte najbližu poslovnicu Universal Capital Banke.

VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU

KOSMIČKO RODITELJSTVO U DRUGOJ BRZINI

„The Fantastic Four: First Steps“: Donekle smjelija superherojska priča ipak nedovoljan iskorak za početak Marvelove šeste faze

str. 4. i 5. ČETVRTAK, 31. JUL 2025. | BR. 482

SUPEROSMICA

OOdnarođeni

će, veli, da ne izlude. Svi redom, ali posebno blankopolitičari. Ili samo političari, jer svaki je u nas ili totalni blanko ili samo još nije dočekao priliku da to pokaže. Zbog ovih koji nam trenutno kroje živote skoro da ne prođe ni dan da se ne sjetim jedne strašne rečenice iz „Putovanja na kraj noći“, gdje Selin kaže: „Guzica je mali, ali zlatan rudnik za siromahe.“ E, kad su u pitanju naši blankonjerosi to se siromaštvo, naravno, ne ogleda u debljini buđelara. Nego obraza. I siromaštva duha. Oće, veli, da ne izlude. Svi redom, a posebno nenajedeni i nenapijeni koji bi i zadnji grumen zemlje, kap vode i parče neba „valorizovali“, da im može bit. Može im, nažalost, izgleda bit što im dune, ali nekako ipak uspijevaju, skoro svakodnevno, da nam to malo zdravih neurona ostave zatečenim. Kad te sistem, koji postoji da bi ti pomogao, toliko dugo iznevjerava, kako da ne izludiš? Naviknuti smo odavno na osjećaj bespomoćnosti, na institucije koje zakazuju na svakom koraku, na političare koje vječito iznenađuje sve i svašta, od požara, eko-katastrofa i početka turističke sezone, do obračuna kriminalnih klanova, femicida, filicida, svakog zamislivog i nezamislivog oblika nasilja. Ipak, opšte stanje postalo je bizarno do te mjere, da sve prestaje da liči na stvaran život. I poprima oblik nekakve filmske satire ili serije od 1.000 sezona čijim se farsama kraj i ne nazire. Ovakvu sprdnju ni pajtonovci ne bi mogli izmisliti… Ne bi li i Džon Kliz iznevjerovao da ga put dovede do Cetinja i vidi policajca koji psu svezanom (!) ispod drveta sipa šaržer u glavu i na kraju – ranjava sebe? Nakon što je životinja „popila“ biber sprej, usred bijela dana, u centru grada u kojem su se dogodila dva masovna ubistva. I koji decenijama nema davno obećano prihvatilište i rješenje za nezbrinute životinje, a najčešće ni vode u slavinama. U 21. vijeku, u Crnoj Gori koja se navodno ubi da uđe u tu civilizivanu Evropu, za građane i građanke Cetinja čaša česmovače i hladan tuš – misaona su imenica, a kamoli institucije koje rade svoj posao.

Policajac prazni šaržer u svezanog psa koji nikoga nije dirao i na kraju –ranjava sebe. Usred bijela dana, u centru grada u kojem su se dogodila dva masovna ubistva? Ovakvu sprdnju ni pajtonovci ne bi mogli izmisliti

Opet, grđi i od policajca koji koristi prekomjerenu silu i pukom srećom ne povređuje nekog od sugrađana na poprištu „lavovske“ borbe sa psom koji nikoga nije dirao; grđi i od gradonačelnika Cetinja koji oduševljeno fejsbuči o Beer festu umjesto da se istog dana pozabavi događajem koji potresa zajednicu; grđi i od Uprave policije koja danima „utvrđuje činjenice u vezi sa slučajem“ – najgrđi je narod sa svojim poimanjem i te i svake situacije. Jesu nam ti blanko političari odnarođeni, potpuno operisani od bilo kakve ideje što građani žele i kako zamišljaju dostojan život… ali, koliko su oni otuđeni od naroda, toliko i narod postaje sve otuđeniji od sebe. I to je ono što se ne smije dogoditi. Koliko god sistem zakazivao, mi smo ti koji ne smijemo zakazati, a zakazujemo na svakom koraku zatvarajući se

u torove. O svemu imamo mišljenje –i o psima koje bi trebalo „postaviti na svoje mjesto“, i o crevljama Mujovićke, i o puknutoj turističkoj sezoni, i o Ukrajini i Palestini, i o „trinaestojulkici“, i o tome kako se biva „pravi vjernik“ ili „pravi Crnogorac“, pa i o čituljama koje porodica i bliske osobe daju poslije užasavajućeg slučaja ubistva i samoubistva - i svog gubitka. Svog, ej… Stanimo sekund, jedan jedini sekund prije nego opalimo, raspalimo, ožežemo, prosvijetlimo svijet svojim cijenjenim mišljenjem. Dok se džampamo i rastržemo po medijima i mrežama – iz najboljih ili najgorih pobuda, nebitno - sve nam ode u Honduras. I od svega osta samo jedan zaključak, da nam kolektivno nije dobro. I da moramo pomoći jedni drugima, da bi barem malo ozdravili.

Ozdravljenja nema bez solidarnosti, a to je nešto čega nam akutno manjka. Blanko političari, bili paf-paf premijeri koji nestanu čim počne da gori (i bukvalno i figurativno) i pojave se, čisto eto, da proglase Dan žalosti dok jedan takav produženi dan već mjesecima živimo, ili ministri kojima bi sjekira upala u med da se lišimo te pošasti od Uneska – nijesu naša najveća boljka. Naša smo najveća muka – mi. I to što dopuštamo da nas odnarođeni – odnarode.

Naravno da to ne znači da ih treba pustiti da ne izlude i da nam zemlju pretvore u pržinu. Pa nego što nego tražiti istrage i ostavke. No, u zemlji u kojoj su obrazovanje, medijska pismenost i kritičko mišljenje na nezavidnom nivou – valja se prvo pozabaviti sobom i čovjekom pored sebe. Stati, razmisliti, informisati se, naoružati se kako činjenicama, tako i nježnošću i saosjećanjem prema onima sa kojima dijelimo ovu zemlju koju zovemo domom.

Da saosjećanja imamo više, možda ne bismo baš tako lako u neistomišljenicima vidjeli gole neprijatelje ili od saboraca tražili da prepisuju isključivo iz naših glava i služe se samo našim sredstvima borbe. I možda nam ne bi svaki dan počinjao mišlju: „Ovo nije država, ovo je ludnica“…

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Žešća ironija: ovo je film koji ne živi istinu koju propovijeda. Jer sva poenta „Četvorke“ leži u spremnosti da se zakorači u nepoznato. Koliko god to djelovalo strašno ili čak prijeteće, u ovoj i ovakvoj svakodnevici

Piše:

Stojan STAMENIĆ

Ako pogledate moje likove, tu ćete mene naći. Nebitno, gdje god i kakav god lik napišete ili osmislite, dio vas će ostati tu - tako je Džek Kirbi, uz nezaboravnog Stena Lija autor velikog Marvelovog stripa šezdesetih „Fantastic Four“, opisivao svoju rabotu.

Taj mali citat, kao omaž Kirbiju, režiser Met Šakman pakuje na samom kraju „The Fantastic Four: First Steps“. I tu negdje je razlog, što je Marvel uspio da isporuči ljetnji hit za „početak šeste“ faze svog filmskog univerzuma. Diznijeve glavešine mogu da odahnu, konačno su uboli film koji će da osvježi i pruži fejslifting za umornu, publici sve više zamornu franšizu…

BEBA SA MOĆIMA

A evo zašto: jer se Šakman odlučio da se malo više bavi svojim likovima, njihovom karakterizacijom, slojevitim motivima - u odnosu na ono kako „zapovijeda“ šablon tipične i još jedne u nizu Marvelove superherojske priče. Žali bože, što se nije mogao osmjeliti preko tvrdih kapija i zidina nekih drugih šablona. Narativnih, prije svega.

„The Fantastic Four: First Steps“ je žrtva žešće ironije: film je koji ne živi istinu koju propovijeda. Sva poenta „Četvorke“ leži u spremnosti - da se zakorači u nepoznato. Koliko god to djelovalo strašno ili čak prijeteće, u ovoj i ovakvoj svakodnevici. Konkretno, za jedan par superheroja - to znači iskorak u roditeljstvo (o, kako savršena tema spram nove Diznijeve politike, već blago prilagođene mjerilima Trampovog svijeta!).

Jer, kakve će superherojske i straš-

THE FANTASTIC FOUR: FIRST STEPS IPAK NEDOVOLJAN ISKORAK

KOSMIČKO RODITELJSTVO

ne moći naslijediti njihova beba?

Može li ona, takva, već od prvog dana biti prijetnja? Ne za grad, ne za Ameriku, nego za planetu i cijeli univerzum? I kakvi su to kosmički ulozi po srijedi - kad znate da u krajnjoj liniji nikad i nikako ne možete postrojiti karakter i odluke svog djeteta, koliko god posvećeni i dobronamjerni bili?

Svime tim bavi se Šakman u „Fantastičnoj četvorci“, jasno fokusirajući narativ na par koji, uz Vanesu Kirbi , od svih glumaca - čini i globalno voljeni i

U DRUGOJ BRZINI

željeni Pedro Paskal. I sasvim dobro se vozika kroz to kosmičko asteroidno polje od narativa… Do momenta, kad u drugoj polovini upali vožnju na Marvelov superherojski autopilot. Do momenta - kad sve to postane „još jedna tipična Marvelova priča“.

A zašto? Jer Šakman i oni iznad njega, prosto, nijesu imali petlje da snime nešto smjelije i stvarno drugačije. I jer je, da se ne lažemo, produkcija imala i jasnu računicu: da je ovo, ovoliko i u ovoj mjeri drugačije, dovoljno za debelu ljetnju zaradu.

U FOKUSU

ISKORAK ZA POČETAK MARVELOVE ŠESTE FAZE

RODITELJSTVO BRZINI

Nego: početak je šezdesetih, nuklearna era Hladnog rata, pa je i neka radijacija od jedne četvorke učinila i superheroje sa prilično ćudljivim i nepredvidivim moćima. Paskalov Rid (u superherojskom odijelu - Mister Fantastik!) ima moć da produžuje

udove koliko i kako želi; ali i realan strah - da će jednog dana u svoj toj elastičnosti i sopstvenog tijela iščupati srce.

OPENHAJMER I STARK

Još je i sjajna očinska figura i tihi lider, uz to i genijalan naučnik, neki miks Openhajmera (jer, nuklearni je vakat! Ali i sa mnogo manje spremnosti da stvano preuzima rizik i djeluje) i Tonija Starka. Njegova voljena gospodična je Suzan Storm (Kirbi)još poznatija kao Nevidljiva Žena. Samo što joj nevidljivost nije jedina supermoć, već i sposobnost da manipuliše energetskim poljima.

Uz njih dvoje tu su i dobro poznata i obožavana faca iz „The Bear“ serije Emon Mos Bakrak kao Ben - Ridov najbolji drug, koji po potrebi postaje „Stvar“ (eng. „The Thing“) - kao neka okamenjena verzija savršeno čvrstog i stjenovitog čovjeka… Pa je usput negdje nesretno izgubio sposobnost da se vrati u normalno obličje - i ostao osuđen da za vazda bude taj Kamenko. Uz to i beskrajno stidljivo zaljubljen u nastavnicu koju glumi mnogo voljeno i karakterno televizijsko spadalo Nataša Lion (genijalna prije svega u serijama „Poker Face“ i „Russian Doll“). Četvrta bitna faca u superherojskom ansamblu je Džozef Kvin u roli Džonija Storma - Čovjeka Buktinje… Tipa koji, pored sposobnosti da manipuliše vatrom i bez posljedica se zapalimože i da leti.

E sad, šta tu funkcioniše a šta ne štima. Paskal, recimo, perfektno balansira rolu tipa koji je tihi, čak nenametljivi i vrlo brižan lider. Ono, očinska figura po meraku ove i bilo koje prošle Amerike. I njegova hemija sa Vanesinom Sju Storm je knap skockana: čak i blago komično, a opet da ne pređe granicu parodije. Sve u stilu laganog tona televizije šezdesetih; stilski, narativno i vizuelno, igranje tim starim formama je au-

tor Šakman već dobro izbirikao radom na odličnoj Marvelovoj miniseriji „WandaVision“ (2011) - tako da poslovično temeljna Marvelova publika tu knap zna, šta može da očekuje. Sa druge strane - Kvinov Džoni Storm je lik čije motive i kočnice nije lako dokučiti, niti Šakman stiže da se time bavi. Plus je žešće propuštena prilika taj neiskorišćeni momenat uvida - kakve fizičke i emotivne ožiljke i posljedice na njemu ostavlja ta silna vatra. A hemija između Bakraka i Lion, nažalost, niti štima - niti ima dovoljno prostora za razradu.

Ono što je dobro je, na primjer, detaljno i raskošno oslikano okruženje daleke planete „Earth-828“ na kojoj se dešava dobar dio radnje - i gdje su naši heroji i dobili svoje moći… Ono, da prvi put od Vakande i Crnog pantera, u jednoj Marvelovoj priči imate jedan svijet koji ne samo da dobro izgleda - već i da djeluje živ. Da ima onaj famozni lore iz rječnika mlađih generacija i gejmera; da je, prosto, raskošno uvjerljiv.

DŽULIJINA MASKA

Sve to bi bilo super da je, recimo, Galaktus - najveći (i bukvalno, fizički, kosmički velik!) negativac od svih do sada u Marvelovim filmovima - iole strašan. A nije, prosto je nekakva komična slika vaseljenskog vampira koji se milijardama godina hrani planetama i svjetovima. I da je, recimo, (stvarno kosmički velik!) glumački talenat Džulije Garner iskorišćen kako treba - a ne sakriven iza maske Galaktusove

kćerke… Koja će, ne lezi vraže, postati - prva superherojska Silver Surfer u Marvelovom filmskom univerzumu! Žali bože što su je, u svoj blještavoj vizuelnoj raskoši tog lika - scenaristi karakterno udrvenili. I šteta, jer je za ovu četvorku superherojskih musketara njen Silver Sulfer poput idealnog D’Artanjana. Jedna uvertira i scena kosmičkog porođaja tu stvarno pije vodu; Pedro Paskal zaista umije da iznese lika koji je ogoljeno i prosto preplašen roditeljstvom. Pedro se u svom tom glumačkom performansu ne plaši da iskorači u taj strah - pa je to, suštinski, i najjači momenat koji ćete najviše pamtiti sa početka Marvelove šeste faze. To, da se radi o ulozima stvarnih i jednostavnih ljudskih života. Ovako filmski voženo kosmičko roditeljstvo, do kraja ipak i samo u bezbjednoj drugoj brzini - ima i još nekoliko momenata kada je jasno odlučeno da se priča ne gradi po superherojskim šablonima. Recimo, da se odustane od toliko puta potrošene origin story varijante. Nezaobilazan je, opet, utisak i da su producenti servirali knap onoliko uzbuđenja i podigli onoliko uloga koliko su minimalno morali za bioskopski uspjeh; jasno igrajući na kartu i pripremajući teren za nastavak sa jednim mnogo opakijim negativcem… Ali to, opet - tek za koju godinu i u nekoj realno dalekoj budućoj rundi Diznijeve bioskopske računice. Opet, i ovo ovakvo sad je za komad više od onog što smo očekivali…

Talenat Džulije Garner nedovoljno iskorišćen za rolu Silver Surfer

hindustantimes.com

MATERIALISTS DUGOIŠČEKIVANI HIT SA DAKOTOM DŽONSON, KRISOM EVANSOM

POPOVANJE SA MANJKOM RADOSTI

Režiserka Song jaše na talasima klišea modernog načina života koje navodno preispituje, na silu svaku scenu pokriva muzikom i pokušava autorske akrobacije nadajući se da će tako produbiti svoj ne baš naročito inspirativan scenario

Iz Pule:

Marko STOJILJKOVIĆ

Pre dve godine, u Karlovim Varima dopao nam je šaka film

„Past Lives“, debitantski uradak Selin Song. Bio je to jedan od najboljih filmova te 2023. i jedna od ozbiljnijih, dubljih i inteligentnijih romantičnih drama koja je doticala brojne životne aspekte, ne striktno vezane za predstave o ljubavi i vezama.

Više od svega, bio je to potpuno iskren film koji je mogla da snimi samo osoba poput Selin Song. Očekivanja su zato bila prilično velika i od njenog sledećeg filma „Materialists“, koji polako ulazi u bioskope, ali je i na festivalskoj turneji, između ostalih mesta i u Karlovim Varima i u Puli.

DOZA IRONIJE

Ovog puta Song je imala ozbiljnu produkcijsku kuću (A24) i ozbiljniji budžet (20 miliona dolara) iza sebe, a velike zvezde poput Dakote Džonson, Krisa Evansa i Pedra Paskala ispred kamere. Bazne žanrovske odredni-

ce drame i romanse su ostale iste, a u miks je ubačena i komedija i satira. Ali, kao da je nedostajalo ličnog naboja, pa moramo da se pripremimo na razočaranje. Lusi (Džonson) radi u agenciji za sređivanje romantičnih sastanaka za ekskluzivnu klijentelu koja nema vremena da se bavi svojim ljubavnim životom bilo analogno, bilo digitalno. Dobra

je u poslu i, kada je upoznamo, šefica joj priređuje kancelarijsku zabavu za proslavu devetog braka između njenih klijenata. Njen pristup je matematički precizan: svi klijenti joj dolaze s nerealnim, preteranim očekivanjima koja ona mora da pobije ili makar spusti, pa da onda nađe najbolju kompromisnu opciju za oboje. Jer sklapanje braka ili

makar veze u svetu u kojem zapravo nemamo vremena za sebe je poput sklapanja posla, kupovine kuće ili sređivanja osiguranja. Zaplet zapravo počinje na svadbi tih njenih klijenata. Dok je jedan od konobara na njoj njen bivši dečko Džon (Evans), inače pozorišni glumac koji se nije probio, Lusi se udvara mladoženjin brat Hari (Paskal). Ona isprva ne razume njegovu računicu: u njegovom svetu, ona je siromašna, nije više toliko mlada, niti je njeno poreklo visoko kao njegovo, ali zašto ne bi probala da pređe u višu klasu, naročito zato što je on tretira s poštovanjem i iskrenim interesom, a pritom ceni njenu inteligenciju. Međutim, kada se jedan sastanak između njenih klijenata okrene naopako i potencijalno opasno za nju, ona počinje da se preispituje i da preispituje svoju ulogu u industriji koja opstaje na materijalizmu i perpetuira ga

Kris Evans i Pedro Paskal ne pronalaze ni mrvu hemije sa ispraznom Dakotom Džonson

Klišei umjesto dekonstrukcije modernih romansi

I PEDROM PASKALOM

dalje. Šefica Vi (Malin Ajrlend) pokušava da je zaštiti ponekad i od sebe same, ali jedini koji zapravo može da je razume i pruži joj pravu podršku je Džon. U prvoj polovini filma, makar postoji jedna doza ironičnog odmaka, čak sarkazma, koji se dodaje na osnovu romantične komedije i otvara put prema satiri modernog, materijalističkog načina života gde je sve na kantaru. Naravno, nije film neka sreća ni pre toga: Song jaše na talasima klišea koje navodno preispituje, na silu svaku scenu pokriva muzikom i pokušava režijske akrobacije nadajući se da će tako produbiti svoj ne baš naročito inspirativan scenario.

TONALNI PREOKRET

Doduše, za neke štoseve poput intervjua s klijentima nalik na one koje je Džejson Rajtman ubacio u „Up in the Air“ (2009), ili za onu jednu parafrazu scene u baru iz „Past Lives“, treba joj odati priznanje. Tonalni preokret koji dolazi na sredini smo mogli da očekujemo ako imamo već neku kilometražu pogledanih filmova iza sebe. Jasno je da Song želi dati neki ozbiljan komentar na stanje stvari, a da nije dovoljno vešta i sigurna u sebe da to izvede u laganijem tonu. Međutim, kada se ton okrene, ona se upušta u popovanje i ono malo radosti isparava iz filma. Ali, zapravo, „Materialists“ nikada i nije imao šansi da bude dobar film i to se ogleda u izboru glumačke postave. Pedro Paskal još i dobro prolazi u kliše-ulozi bogatog i markantnog frajera, a Krisu Evansu solidno stoji taj utišani gnev pristojnog čoveka koji uvek izvisi. Problem je što nijedan od njih dvojice nema nimalo hemije s Dakotom Džonson. Ona je, pak, priča za sebe, potpuno isprazna na nivou uloge koja ju je proslavila („50 Shades“ trilogija), gotovo anesteziranog izraza lica (da li je lokalna, kao kod zubara, ili totalna, kao za operaciju, varira od scene do scene) i kao takvu nema nikakve šanse da nas ubedi u to da njen lik zapravo ima ikakvu ličnost. Nema tu hleba, „Materialists“ jednostavno ne valja.

KAKO JE OVDE TAKO

Mnogi su se pitali gde je Nikola Ležaić nestao nakon uspeha s revolucionarnim dugometražnim prvencem „Tilva Roš“ (2010) u kojem je spojio naturščike, supkulturu, socijalu i art u dubokoj, deindustrijalizovanoj provinciji Bora.

Makar deo odgovora ćemo dobiti u njegovom novom dugometražnom filmu „Kako je ovde tako zeleno“, koji se nakon svetske premijere u sekciji Proksima na filmskom festivalu u Karlovim Varima uputio na regionalnu premijeru u Puli.

Kako je ovde sve tako zeleno je, naime, poluautobiografski i još više od toga introspektivni film. Režiser Nikola (Filip Đurić) već dugo nije snimio film, jer nikako da dobije sredstva za sledeći ekstremno ambiciozni projekat, ali sasvim dobro zarađuje snimajući reklame. Taj posao ga, međutim, ne ispunjava, pa izlaz nalazi u ispunjavanju fantazije da kupi stari kamper kojim će sa suprugom Aleksandrom (Milica Gojković) i ćerkom koju očekuju putovati okolo.

Pre toga, međutim, Nikola mora na jedan drugi put s nekim drugim društvom i nekim drugim povodom. Put ga vodi u zavičaj njegovih predaka, selo Djeverske kod Kistanja u dalmatinskom zaleđu. Društvo su mu otac Mirko (Izudin Bajrović), stric Branko

ZELENO

Nikola Ležaić

vodi nas na vrlo prijatnu vožnju najviše zahvaljujući ekstremno raspoloženim glumcima

(Stojan Matavulj) i dalja tetka Jovanka (Snježana Sinovčić) –a povod je „druga“ sahrana pokojne baba-Pere u njenom rodnom kraju i pored njenog muža. Baba je, naime, kao i Branko i Jovanka, izbegla u Srbiju s Olujom 1995. godine i nikada se nije navikla na život daleko od svog doma. S njima u drugom autu, odnosno kombiju koji prevozi sanduk s pokojnicom, putuju rođak-prevoznik Neven (Leon Lučev) i zemljak Boćo, a u selu ih čeka rođaka Dara (Rada Mrkšić) koja će ih ugostiti, budući da je babina kuća u stanju propadanja. Tamo je i druga rodbina koju sačinjavaju povremeni ili stalni povratnici u opustela sela oko kojih je zemlja škrta. Nikolu, međutim, more filozofska pitanja identi-

teta i memorije: čega se on iz svojih poseta tokom detinjstva seća, šta je krivo zapamtio, a šta se zapravo u tih 25 ili više godina promenilo.

Jasno, u pitanju je izrazito ličan film i on autoru svakako ima smisla. Pitanje je, doduše, koliko film nama ima smisla, budući da je, objektivno govoreći, usporen, meandrirajući i nabijen „slepim kolosecima“ u smislu nekoliko podzapleta koji ne služe ničemu bitnom i otkrivaju tek sporedne detalje likova. Takođe, ako očekujemo ne znam kako impresivan razvojni luk likova ili ne znam kakvu veliku spoznaju, možemo se duboko razočarati. To bi, međutim, bila šteta, budući da je „vožnja“ prijatna, naročito u društvu ekstremno raspoloženih glumaca. Stojan Matavulj je apsolutno u svom elementu kao Branko, samo što još i manje ima potrebu da glumi. Leon Lučev i Snježana Sinovčić uspevaju biti upečatljivi i sa relativno malo prostora i sa pozadinskim likovima koje igraju. Izudin Bajrović briljira kao Mirko, a Filip Đurić izvedbom Nikole podvlači Ležaićevu hrabrost da se autorski ogoli. Pa makar zbog toga delovao kao distancirani, pomalo blazirani hipster koji nema prečih problema u životu od toga što je zauzet na poslu i što pokušava da pronađe zajednički jezik sa svojim precima i rođacima. Kada se tome doda i evokativna fotografija Aleksandra Pavlovića u kojoj se smenjuju sivilo i zelenilo, prizori impresivno lepe prirode i zapuštenosti usled odsustva ljudi ili nemoći onih koji su prisutni, te meditativna i odmerena montaža Jana Klemšea, film počinje da nas uvlači u svoj svet, odnosno unutrašnji svet svoga autora. Na kraju, nije ni bitno ima li „Kako je ovde sve zeleno“ smisla gledaocima sa strane jer ga oni svakako mogu pronaći, bilo da ga traže kao studiju života prognanika i povratnika, ili kao put spoznaje protagoniste. Bitno je da je to film s nepogrešivim autorskim potpisom Nikole Ležaića: on ga je snimio za sebe, a mi smo tu samo gosti. M. S.

cinemanetwork.rs

Povratak porodice na krajišku golet u epicentru radnje

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Pisao je Stiven King i još mnogo piše o djeci i odrastanju u svijetu u kojem odrasli najčešće ne mare za njihova osjećanja, niti razumiju njihove uskomešane strahove, želje i nadanja. Da te i takve klince, pak, duboko osjeća i razumije, horor maestro pokazao je mnogo puta, naročito u ranim pričama i romanima. U njima, i ta djeca i njihove borbe uvijek su pucale od jeze i mraka, ali i od neke pritajene nade, zajedništva i radosti koju ipak ne može da obuzda niko, ponajmanje ti životom unesrećeni i osedlani odrasli.

UMRTVLJENE IDEJE

Pošteno je reći i da je Kingov ogromastični opus prilično neujednačen, te da iz godine u godinu pokazuje sve manje kreativnosti i originalnosti baveći se temama koje ga gone od početka višedecenijske karijere. No, kakav god bio, opet je mnogo kvalitetniji u odnosu na gomilu adaptacija njegovih djela.

Naplastili su ih i još ih plaste filmski i TV autori – opus Stivena Kinga i dalje je jedna od najvećih muzara moderne produkcije. Ipak, kvalitet uporno izostaje, pa mimo rijetkih izuzetaka najčešće dobijamo filmove i serije u kojima obožavana kingovština djeluje totalno razvodnjeno… Baš kao da su se cijeli kreativni timovi okupili da iz originalnih predložaka – ciljano istjeraju piščevu esenciju. I umrtve njegove najintrigantnije ideje.

„The Institute“, natprirodni horor u MGM+ produkciji, najsvježiji je primjer te vrste kasapljenja, a u koje je pisac bio direktno uključen kao jedan od producenata. Sa četiri od osam emitovanih epizoda, jasno je da adaptaciji istoimenog romana iz 2019. spasa nema i da se ni od druge polovine sezone nemamo što nadati. Umjesto istinski potentne priče o naučnoj zloupotrebi nadarene djece dobili smo - još jedan živi smor.

Smaranje počinje sa dvije narativne linije i dva tipična kingovska junaka čiji će se putevi u jednom trenutku sresti. Prva se tiče Luka Elisa (Džo, sin sjajnog Martina Frimana), hiperinteligentnog četrnaestogodišnjaka koji sanja o odlasku iz male učmale sredine, a druga Tima

THE INSTITUTE ADAPTACIJA NATPRIRODNOG HORORA O NADARENOJ

ISKASAPLJENI

I RAZVODNJENI STIVEN KING

Za priču o natprosječnim i neobičnim klincima, MGM+ produkcija previše je obična. Za utisak da je ista kao i 1.001 serija o bilo kojoj djeci koja mogu da pomjeraju stvari umom. I da si, ako si vidio barem jednu od njih, vidio sve

Džejmisona (Ben Barns iz serija „Westworld“ i „The Punisher“ i filmskog serijala „The Chronicles of Narnia“), bivšeg policajca koji bježi od traumatičnog događaja iz prošlosti. I pokušava da okrene novi list i pronađe dugo traženi mir radeći kao noćni redar u naizgled „nedogađajnom“ gradiću.

Na Timovu veliku žalost, događaji počinju i zakopane tajne mještana izbijaju na površinu baš nakon njegovog dolaska, a jedna od najvećih tiče se darovite djece kojoj se odjednom, praktično preko noći, gubi svaki trag.

Luk Elis jedan je od takvih klinaca, a da nije poseban samo po natprosječnom kvocijentu inteligencije saznajemo nakon što ga otmu i odvedu u Institut.

U prostorijama megagigaultratajne organizacije, direktorica

Sigsbi (Meri-Luis Parker) obavještava Luisa da ga čeka vrlo važan zadatak, da će biti obučen za „spašavanje svijeta“, da je tu doveden da bi dobio pomoć da usavrši i otključa svoje sposobnosti. Jedna od njih je telekineza, a druga – telepatija. Prvu je osjetio, ali njome još nije ovladao, a za drugu nije ni znao da je ima. Telepatiju tek treba da otključa. Isto važi za svu djecu koju Luis upoznaje u Institutu. Kališa

(Sajmon Miler), Džordž (Arlen So), Niki (Fion Lerd), Ejveri (Vigo Hanvelt) - svi prolaze gomilu „invazivnih testova“ ne bi li naučili da ovladaju i telepatijom i telekinezom. Neki od njih pomireni su sa sudbinom, neki planiraju bjekstvo… ali svi su, bez izuzetka, do koske preplašeni. I, pored mentalne, trpe i ogromnu fizičku torturu dok se nad njima sprovode misteriozna laboratorijska ispitivanja.

GRMLJE PROBLEMA

Da se odmah razumijemo: to mučenje djece, koje je izvor najveće jeze i horora u Kingovom romanu, ne proizvodi ni iole sličan efekat u seriji. Umjesto da naježe, uplaše i probude duboku empatiju prema žrtvama, laboratorijska ispitivanja samo mogu da vas deprimiraju, pa čak i smore. Razloga je mnogo, pa idemo redom. Manjak autorske hrabrosti – to je najčešći problem adaptacija Kingovih djela. Veći dio „adaptera“ samo uzme piščeve prepoznatljive elemente i prospe ih na ekran, očekujući da ožive sami od sebe, bez pretjeranih intervencija ili bilo kakvih odskoka od prethodnih adaptacija koje se smatraju uspjelima. Iz tog „grma“ onda izlaze i drugi problemi (i supstancijalni i

elementarni) i pogrešni izbori (narativni, vizuelni, glumački). Rezultat je u najboljem slučaju „lajt“ verzija Stivena Kinga, a u najgorem nešto što uopšte ne odslikava ni stravu, ni srce i dušu njegovih knjiga. Sve to važi i za „The Institute“: od odabira i usmjeravanja glumaca, preko suve režije i pisanja, do neuglednog vizuelnog identiteta. Za priču o natprosječnim i neobičnim klincima, MGM+ produkcija previše je obična. Za utisak da je ista kao i 1.001 serija o bilo kojoj djeci koja mogu da pomjeraju stvari umom. I da si, ako si vidio barem jednu od njih, vidio sve.

To, naravno, apsolutno nije tačno – i malo je što lijepo kao vidjeti kako filmski i TV autori uzimaju dobro poznate elemente i uspijevaju da im udahnu novi život različitim kreativnim izborima. Ne moramo da idemo dalje od „Stranger Things“ i braće Dafer koja su 2016. zaludjela cijeli svijet svojom saj-faj varijacijom na temu „The Kids Aren’t Alright“.

Što bi dali scenarista Bendžamin Kavel i režiser Džek Bender da su na njihovom mjestu i da njihova „The Institute“ ima barem upola simpatične klince… Nažalost, nema ih – i tu se, prije

NADARENOJ DJECI KOJA SLUŽE KAO LABORATORIJSKI PACOVI

nego je i počela, završila sva priča o mogućnosti da njihov natprirodni horor postane iole gledljiv, a kamoli planetarni hit.

LJETNJI KAMP

Telekineza i telepatija ne garantuju dobru televiziju sa „ravnim“ glumcima koji kao da su usmjereni da na svakom koraku signaliziraju umjesto da iznose emocije likova. Nijedan član mlade ekipe ne može da se istakne, naročito ne Džo Friman u ulozi „najglavnijeg“ Luisa. No, tek kada ih pogledate u kompletu s odraslima, kapirate da tu možda nije problem manjak talenta,

koliko pogrešno usmjeravanje i manevarski prostor žestoko sužen površnim skriptom.

Kao što ni mladi glumci ne mogu da mrdnu od „second screen“ dijaloga, tako ni Barns i Parker nemaju mnogo materijala da dočaraju „kompleksnosti“ svojih karaktera. Ben izgleda kao da mjesečari igrajući tipičnog kingovskog otpadnika sa zlatnim srcem, a Meri-Luis nema previše prostora da iznijansira junakinju koja bi, prema svakom pravilu, morala da djeluje dijaboličnije. Njena gospođa Sigsbi bi svakako mnogo bolje legla osobi većih glumačkih gabarita.

Recimo, Melani Linski koja ima sposobnost da doda „mesa“ i najmršavijem liku i skriptu. Glumci se, dakle, trude i iz petnih žila ubijaju da pojačaju misteriju, da probude radoznalost, da vežu za likove. Jednolična naracija sapliće ih na svakom koraku, isto koliko i predosadni vizuelni identitet koji se davi u toliko puta viđenim zagasitim nijansama zelene i sive. I to malo obrta pakuje se bez mnogo mozga, tako da sve što se događa djeluje vještački i operisano od stvarnog života. Odatle i utisak da se radnja ne odvija u mjestu u kojem su djeca pretvorena u labo-

ratorijske pacove, nego u nekom ljetnjem kampu u kojem, eto, važe neka malo striktnija pravila.

ĆORAVI POSAO

Što su uopšte željeli Kavel i Bender? Kingovski odgovor na „Stranger Things“? Natprirodnu i mnogo mračniju varijaciju na temu „The Breakfast Club“? Nijesu valjda tipovali na „Severance“ klaustrofobiju ili pripremili teren da se druga polovina sezone pretvori u „The X-Men“ akcijadu? Na osnovu četiri epizode, teško je reći što im je uopšte bila zamisao, mimo još jedne muže „svete krave“ horora. Pritom, glavu na panj polažemo da misteriju namjerno neće raspetljati do kraja, ne bi li ostavili prostor za drugu sezonu…

Da se razumijemo: daleko je roman „The Institute“ od najboljih Kingovih djela, ali čak i ako to uzmemo u obzir, adaptacija jedva zaslužuje prelaznu ocjenu. I naravno da poslije svih tih serija i filmova koje se bave kingovštinom a veze nemaju sa kingovskom suštinom možda ne bi trebalo biti smoren, ali… Džek Bender ipak je radio „From“ i „Mr. Mercedes“.

Prva serija, takođe MGM+ produkcija, nije direktna adaptacija, ali je žestoko inspirisana Kingom i jedna je od zanimljivijih kada je riječ o modernom natprirodnom hororu. „Mr. Mercedes“, pak, ekranizacija je njegove čuvene trilogije i nikad prežalili nijesmo što je sa nepopularne američke kablovske mreže Audience nije pokupila neka veća strimerska zvjerka. Jer, Brendan Glison i Hari Tredavej praćeni muzikom Ti Boun Barneta i Boba Dilana - kidali su u igri mačke i miša kroz tri sezone.

Zbog toga se od Bendera i očekivao promišljeniji projekat, ako ne kingovski hit, onda barem opskurna poslastica u kojoj će, kao u „Mr. Mercedes“, uživati tvrdokorniji fanovi. Nažalost, sa novim hororom uopšte nije isporučio. Ćoravi posao – to je „The Institute“. Pa bože moj, ako vam je do „The Kids Aren’t Alright“ tema, obnovite „Stranger Things“ ili ludačku „Gen V“, knap uoči emitovanja novih sezona…

Seriji u MGM+ produkciji fali i jeze, i srca i duše horor maestra

theposterdb.com

Piše: Davor

PAVLOVIĆ

Sambroj serija u žanru policijske procedure otežava pronalazak originalnog ugla iz koje će biti ispričane. Većina kriminalističkih drama ima isti sinopsis, u kojem se pojavljuje neko tijelo, najčešće ženskog pola, a mizogini policajac koji je zadužen za slučaj je prisiljen imati partnericu.

On obično skrene s puta i bude suspendovan, ali ipak rješava slučaj i time vlastitu staru traumu zbog koje je u „kavezu“. Nova krimi-serija na Netfliksu od šest epizoda „Untamed“ nudi malo svježiju perspektivu navedenog, ne zato što je radnja toliko originalna i složena, već zato što je okruženje toliko zapanjujuće. Ona je smještena u Nacionalni park Josemiti u istočnoj Kaliforniji, usred veličanstvenih planina, šuma i vodopada.

LOV ZA ISTINOM

Uvodna scena kupuje gledaoca iste minute i ostavlja bez daha. Dva muškarca se penju se uz zloglasnu liticu „El Capitana “ , jednu od najvećih atrakcija u parku, a to je sve fenomenalno snimljeno. Gotovo kad su stigli do vrha, leš iznenada pada i sapliće se u njihovo uže. Taj leš je tinejdžerka sa zlatnim tetoviranim „X“ na ruci i sada treba otkriti jel bila gurnuta ili je skočila dobrovoljno. Sve ukazuje na prvo, jer je na nozi imala prostrijelnu ranu. Njena smrt je misterija, koju treba odgonetnuti, a na čelu istrage je Kajl Tarner ( Erik Bana ), specijalni agent iz Istražne jedinice Nacionalne službe parkova, koji se kreće kroz divljinu s lakoćom, kao da preferira više društvo drveća od ljudskog kontakta. Kao policajac, on je čovjek s nekoliko porodičnih trauma i simptomima alkoholizma. On i njegova bivša supruga Džil (Rozmari DeVit) rastali su se nakon smrti sina Kejleba, ali su i dalje u kontaktu i očito postoji jaka veza između njih izgrađena na tragediji prošlosti. U riješavanju slučaja dobija partnerku, novajliju, Naju Vaskez ( Lili Santjago), bivšu policajku LAPD, koja je pobjegla sa sinom od nasilnog supruga. Možda je malo neiskusna kada je u pitanju nacionalni park ove veličine, ali pokazuje se kao neprocjenjiva u traganju za

UNTAMED NETFLIKSOVA PRELIJEPO SNIMLJENA

DAJTE NAM KARTU

Bana u centru istrage zločina u prelijepom kalifornijskom nacionalnom parku

MISTERIJA UBISTVA S ODLIČNIM ERIKOM BANOM

KARTU ZA JOSEMITE

Kalifornijski nacionalni park prikazan je sa divljom ljepotom koja se graniči sa dokumentarcem. Osjećaj izolacije, opasnosti i veličanstvenosti vrlo je dobro prenesen, a suptilna i atmosferična muzika prati ga bez ometanja

istinom. Zapovjednik im je veteran Pol Souter (Sem Nil) i svi zajedno moraju saznati ko se krije iza smrti djevojke, a ubrzo i nekoliko drugih…

Uvod je vrlo moćan, a pad tijela s veličanstvenog vrha istovremeno je tragičan, vizuelno upečatljiv i izvor mnogih pitanja. Na žalost, od druge epizode pojavljuju se problemi. Počinje se osjećati da je autorima serije nedostajalo hrabrosti da pomaknu granice konvencionalnih procedura, koje prate istragu i rasplet, jer obrati su predvidljivi, a likovi previše vezani za svoje arhetipove, kako bi istinski iznenadili.

Što dalje idemo u epizodama, radnja postaje sve komplikovanija i pojavljuju se razni lažni osumnjičenici. Međutim, brzo se shvati da oni nemaju nikakve veze sa slučajem. Povremeno upadajući u određene proceduralne triler stereotipe, uspijeva se održati zahvaljujući okruženju i nekim učinkovitim obratima u radnji. Na kraju, sve pada u vodu, sa „kulminacijom“ u finalnom dvoboju u stilu Ramba i sa pozadinom muške osvete i rečenica koje su maksimalno klišejizirane, ali i nategnutim otkrivanjem ubice do samog pucanja.

DUALIZAM PRIRODE

Scenario koji je napisao Mark L. Smit, koautor filma „Revenant“, često je više zainteresovan za održavanje forme, nego za oblikovanje sadržaja, u čijem centru je smrt tinejdžerke. Međutim, to nije izolovana priča u scenariju, već je isprepletena sa složenom stvarnošću svijeta u kojem ljudi nestaju i mnogo drugih podzapleta, nedovoljno razvijenih.

Duboko u šumi vrebaju otpadnici društva i serija hvata autentičan glas dok otkriva složenost tih skrivenih mreža. Međutim, kada se pojave tragovi koji se odnose na nešto tako ili na neriješene traume protagonista, radnja bježi da se više uhvati u koštac sa navedenim, već klizi u narativnu zonu udobnosti. Jedan takav primjer je uključivanje elemenata enigmatskih tetovaža, autohtonih simbola, napuštenih rudnika i duhovnih beskućnika, koji su sugestivni, ali nikada u potpunosti razvijeni. Šest epizoda je premalo, da bi se sve te teme razgranale.

Ono što radi dobro je da prenosi dvojaku atmosferu prirode, onu spokoja i opasnosti, jer mnogi traže samoću u šumi, ali ta tišina može se pokazati i mirnim darom i prokletstvom. Između teške detektivske priče, s njezinim tragovima, otkrićima i osum-

njičenicima, te drame ranjenih likova i njihovih problema, odvija se ova serija. Spajanjem klasične napetosti s pogledom na opasnosti i ljepotu divljine, daje se seriji prepoznatljiv ton, gdje su se Neasa Hardiman i Nik Marfi odlučili za suzdržanu režiju, više usmjerenu na razvoj atmosfere.

Najveći uspjeh serije je njen tehnički aspekt, posebno fotografija. Park Josemiti je prikazan je s divljom ljepotom koja graniči s dokumentarcem. Osjećaj izolacije, opasnosti i veličanstvenosti vrlo je dobro prenesen, a suptilna i atmosferična muzika to prati bez ometanja. Snimatelj Majkl Makdonahi koristi dronove više puta da zuje iznad terena, koji je na nekim mjestima idiličan, a na drugima surov. Zbog fotografije sve izgleda tako slikovito da biste bili u iskušenju da odmah rezervišete planinarski odmor u Josemitima.

Kajl Tarner, kojeg s harizmom i suzdržanošću glumi Erik Bana je tipičan ranjeni junak, šutljiv, shrvan traumatskom prošlošću i više vezan za životinje nego za ljude, a neizbježno je bolji od bilo koga na svom poslu. Bana donosi ozbiljnost i prisutnost

koju lik zahtijeva. Njegova gluma je suzdržana, ponekad i previše, ali uvjerljivo prenosi umor i unutrašnje rane protagonista. On balansira između ranjivosti i kontrole i zajedno sa izvrsnom Rozmari DeVit stvara živopisan portret tugovanja u nemilosrdnom svijetu. Pridružuje mu se Naja Vaskez, bivša policajka iz Los Anđelesa, samohrana majka i mlada regrutkinja predodređena da postane emocionalna i moralna podrška čovjeku koji je oko sebe izgradio vrlo visoke zidove. Lili Santjago kao Naja je otkriće, donoseći svježinu i odlučnost. Dinamika između dvoje glumaca funkcioniše vrlo dobro.

TANKI NEGATIVCI

Sporedna glumačka ekipa, iako adekvatna, obično je u drugom planu, s pomalo stereotipnim negativcima ili osumnjičenima. Takav je i karikirani inspektor divljih životinja u parku, Šejn Magvajer, kojeg glumi Vilson Betel, prikazan jednodimenzionalno da se sa sto kilometara vidi da je negativac. Ostali rendžeri lutaju kroz radnju sa slično blagim karakteristikama. To je svakako najproblematičnije u slučaju glavnog rendžera Soutera, kojeg glumi veteran Sem Nil. On glumi Kajlovog očinskog mentora u prilično kratkim scenama tokom pet epizoda, samo da bi u šestoj epizodi iznenada preuzeo kontrolu nad radnjom, gdje se razumljivo muči da cijelu stvar učini uvjerljivom putem objašnjavajućeg monologa.

„Untamed“ je serija koja nastoji spojiti detektivsku istragu s naturalističkim šarmom. Teži intenzitetu „True Detective“, ali često se izgubi u narativnim i stilskim konvencijama koje pokušava nadići. Ona nerevolucionira žanr ruralnog trilera, ali mu pristupa ozbiljno, s poštovanjem prema prirodnoj okolini i sa određenom emocionalnom osjetljivošću. Iako ne uspijeva izbjeći neke klišee i ishod može biti predvidljiv, nudi vizuelno impresivno iskustvo s likovima dovoljno razvijenim da održe interes tokom šest epizoda. Tokom velikih ljetnih vrućina, ona je idealna za bindžovanje.

Rozmari DeVit iznosi jak portret tugovanja u nemilosrdnom svijetu

Film koji Vas čini srećnim?

- „The Gods Must Be Crazy“ (Džejmi Ujs, 1980), lijepa sjećanja vezana za film, slatki humor, nostalgija, stanje radosti. „The Shape of Water“ (Giljermo Del Toro, 2017). Džeksonova „The Lord of the Rings“ trilogija.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Najbliži sam kad gledam horor filmove. Posljednji u sjećanju je recimo „Midsommar“ (Ari Aster, 2019).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Zoolander“ ( Ben Stiler , 2001) humor mi nije jasan.

Omiljeni filmski rivali?

- Neo i Agent Smit („The Matrix“, sestre Vačauski, 1999).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Life of Pi“ (Ang Li, 2012), manje više cijeli film. Tigar u čamcu, noćne scene na ostrvu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack filma „Snatch“ (Gaj Riči, 2000). Bend Massive Attack u 80% životnih situacija.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Trenutno neću izdvojiti nijedan, jer imam previše kultnih koji su mi i dalje na vočlisti.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Čini mi se „The Three Musketeers“ (Pol V. S. Anderson, 2011), ili ga se sjećam kao prvog, jer je prvi put stigao 3D u Podgoricu.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Jake the Dog - „Adventure Time“ serijal.

Miloš Pavićević,muzičar

NIJE ŽIVOT PRAVLJEN JEDNU VRSTU

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/ priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Definitivno scene iz „Primjera čojstva i junaštva“ Marka Miljanova

A možda i film o Balkanskoj supkulturi u Njemačkoj, život imigranata, i

djece koja su druga generacija. Toliko je ljudi koji žive između dva svijeta.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nije film, ali definitivno bih volio da vidim Seul kad gledam seriju „Squid Game“.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Tarantino, Dejvid Linč i Verner Hercog bilo đe, ali može naravno u Bokešku, na kafu.

Miloš Pavićević: Slušao bi Berlioza i do smaka svijeta

Aleksandar

PRAVLJEN ZA

MUZIKE

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Tipa „The Hateful Eight“ (2015), samo balkansko selo, krčme, svadba i ostali Tarantino elementi.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Užasno teško pitanje, radije preskačem. Život nije napravljen za jednu vrstu muzike.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Možda pjesme Josipe Lisac, ne sviđa mi se baš tip pjevanja.

Ovako se najavljuje muzika jednog novog crnogorskog benda: nešto između elektropopa i artpopa… Zovu se Grimiz, prvu pjesmu najavljuju već za sredinu avgusta; zvaće se „Dijana“. Pjevač, glavni kompozitor i producent u Grimiz priči - je naš gitarista Miloš Pavićević. Njegovi Podgoričani ga prije svega prepoznaju kao nekog ko grabi ka ostvarenju u klasičnoj muzici; a Miloš krajem godine planira i objavljivanje „Soleil Levant“ albuma klasične gitare… To „Sunce Levanta“ mnogo govori i o dijelu njegovog senzibiliteta i interesovanja.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Cannock Chase“ - Labi Siffre.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- HektorBerlioz - „Symphonie Fantastique, 4. Marche au supplice“. („Marš do vješala“).

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Instant Destiny“ - Tame Impala.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Wings for Marie “ - Tool. „Dijana“ ;).

Vaša pjesma za karaoke?

- „It’s No Good“, Depeche Mode.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dejvida Bouvija, slušajući „Lazarus“.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Helikopter helikopter“. …Every time we touch I get this feeling.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Nisam imao postere.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne bih sad da ga ureknem.

Pamti prvi kontakt sa gitarom zahvaljujući mami, koja mu je kao djetetu svirala svoje pjesme. Kao sedmogodišnjak već je počeo svirati klavir i gitaru u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ - pa je uslijedila i gomila nagrada, recimo tri sa državnih takmičenja tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Sa 17već je držao prvi recital u KIC „Budo Tomović“ i nastupao na „Guitar Art Summer“ festivalu u Herceg Novom… Miloš studira n slavnom minhenskom Univerzitetu za muziku i tatar; između ostalog, tokom studija, ovaj gitarista je grabio i gradio svoj put na-

Recimo Marvelov „Daredevil“ mi djeluje kao dobar bindž za to.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Dr. House“ su mi često gledali roditelji.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Russian Doll“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „The Walking Dead“. Nadam se da ću nekad.

stupima u brojnim solo i kamernim projektima. Recimo, na Festivalu gudača u Perastu, ili nastupima u minhenskim salama „Bergson Elektra Tonquartier“ i „Alte Hofkapelle“. Od prije dvije godine je i član fondacije „LMN Yehudi Menuhin“ u Minhenu - kada je i završio osnovne studije. Koliko je širok njegov kreativni raspon - svjedoči, na primjer, i učešće u pionirskom koncertnom projektu sa AI muzikom „<continue.music>“sa članovima Munhenske filharmonije! A sa gitaristom Stanislavom Stešenkom je, kao član dua „Mist“, prošle godine osvojio i prvu na gradu na „Veria Guitar“ festivalu u Grčkoj. Sada je Miloš u Minhenu na master studijama; a pod mentorstvom našeg slavnog gitariste MilošaKaradaglića, kao dobitnik stipendije Karadaglićeve fondacije - priprema taj pomenuti solo album klasične gitare… Za Pavićevića nema stajanja; njegove odjeke senzibiliteta na terenu pop-kulture u Objektivu možete čitati u istoj sedmici u kojoj, na „KotorArt“ festivalu, ima solo recital. I jedva čekamo, da čujemo kakav nam je to elektropop spakovao u bendu Grimiz!

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Biću iskren - ništa ne pada na pamet. Ne, nikad nisam pogledao „Game of Thrones“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Dalgona keks iz „Squid Game“. I ostvarilo se jer mi ih je djevojka napravila odmah nakon što smo završili prvu sezonu.

Najdraži par iz serije?

Serija idealna za kišni vikend?

- Već vidim da ce bit težak segment, ne gledam serije trenutno, a i većinu sam zaboravio.

Radno okruženje/ tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Extraordinary Attorney Woo“. Profesionalno, ali „outcome over output“. Neuobičajena rešenja, ako je neophodno.

- Teško reći za seriju, ali za film

- Džek i Sali iz „The Nightmare Before Christmas“ (Tim Barton , 1993).

Za koga ste navijali –za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. S. VIŠNJIĆ

Piše: Stojan STAMENIĆ

Biće to jedna heroina koja se nikom tu neće dopadati, osim meni - tako je, ima dva vijeka i kusur, Džejn Ostin najavljivala roman „Emma“ Ovako je tražio studio „20th Century Fox“, tamo sredinom devedesetih: jedan film o tinejdžerima - ali nikako da ne budu štreberi. Nego film o kul klincima. Onda se scenaristkinja i režiserka Ejmi Hekerling sjetila jednog Džefa u njenoj komediji odrastanja „Fast Times“ (1982): ta kalifornijska blesa od Džefa nije bio kul zato što je bio surfer ili poslovično naduvan, nego… Što je, prosto, bio uvijek nasmijan i pozitivan. Jednu takvu tinejdžerku je prije tri decenije željela za svoj film: ona mora biti bogatunska nasljednica sa Beverli Hilsa. Zvaće se „Clueless“, a ona Šer… i to mora biti karakter nalik jednom liku iz knjige „Emma“ Džejn Ostin.

BANDOGLAVA VEDRINA

Ema Džejn Ostin je bogatunska kći koju ništa u životu nije zaboljelo; beskrajno vedra i bando-

CLUELESS NEODOLJIVI FILMSKI PLES ALIŠE SILVERSTON

glavo uvjerena da umije da plete konekcije između ljudi. I da im se petlja u živote. I šta tu može poći po zlu?

A Šer je uloga koju, u taj vakat, nijesu mogle dobiti ni Anđelina Džoli ni Keri Rasel ni Gvinet Paltrou… Gvinet je bila baš uporna, pa će godinu kasnije glumiti u komediji, direktnoj „Emma“ (1996) adaptaciji Daglasa Makgrata… Razlog? Jedan spot benda Aeorosmith - i tu jedno plavokoso đevojče, u cvjetnoj haljini i na širokom drumu američke pustinje. Tu Ališu Silverston Hekerling je imala na umu za ulogu, praktično od prvih napisanih stranica scenarija.

POSVETA SVIJETU POĆI PO

Umjesto „Clueless“, prvi naslov trebao je biti „No Worries“. To je

i ključni karakterni momenat te tinejdžerke i toliko njenih vršnjakinja: to uvjerenje, taj postulat postavljen u svakodnevici iznada svega - da ništa ne može poći po zlu. Za svijet uvijek posmatran kroz ruzičaste naočare. E to je ono što u filmu definiše našu Šer; njene supermoć i njen kriptonit. A taj svijet i ta dinamika šljokičavih konekcija bogatih i ulickanih nasljednica Beverli Hilsa niti je bezbrižan, niti jednostavan za svakodnevno kormilarenje. O, daleko od toga. Znate šta je, od svega, bila zamjerka glavešina „Fox“ studija na scenario? Da je u njemu, zamislite, premalo dječaka, pa da bude bilo kome interesantan. Plašili su se onoga čega niko nije

skoro dva vijeka ranije - kada je u pitanju publika romana Džejn Ostin. Da priča bude centrirana oko mlade žene.

Na kraju je projekat objeručke prihvatio studio „Paramount“; računajući na sasvim tržišnu računicu, da će film za mlade u najgoru ruku dobro proći za „sestrinske“ (u okviru iste mreže i vlasništva) programe „MTV“ i „Nickelodeon“. Velika je sreća za autorku Hekerling bila to, što je studio nije pri-

NA TRAPEZU TINEJDŽERSKIH DANA SLAVI 30. ROĐENDAN

KOJI NE MOŽE

PO ZLU

tiskao da angažuje neku veliku, afirmisanu mladu zvijezdu. Tako je Silverston lagano upala u jednačinu, iako je do tada imala samo rolu u narativno baš klimavom, ali estetski vrlo pikantnom psiho-trileru „The Crash“ (1993) Alana Šapira. Za svakakve manje role odbijane su, recimo, i Sara Mišel Želar, Ben Aflek, Zoi Dešanel i Lorin Hil; čisto da se zna, kakva je u Holivudu među mlađim facama vladala pomama za rolu u labavoj adaptaciji Džejn Ostin. Britani Marfi imala je samo 17 godina kada je tu glumila Tai: svakog od 40 dana snimanja bilo je potrebno, da na filmskom setu budu prisutni i njeni roditelji.

SAVRŠENA LAKOĆA

I cijelo to kalifornijsko putovanje (kao fol) banalnog sazrijevanja, od školskih učionica do uhvaćenog bidermajera i poljupca sa jednim Džošom kojeg još glumi Pol Rad - je poput bioskopskog katapulta u svijet najsunčanijeg MTV spota devedesetih… Ali je, sve to i ispod površine, mnogo pametno i iskreno zabavno. Jer ta Šer i sve to što se njoj i oko nje dešava - nije na bilo koji način zamazivanje očiju ili pakovanje oblandi ili šećerlema publici. Jer u svakom momentu imaćete osjećaj, da se tu u krajnjoj liniji dešava nešto stvarno. Pogotovo tinejdžeri; pa i onda, kad film sklizne i u blagu satiru njihovog svijeta.

I ništa to ne bi funkcionisalo, da opet - Ališa Silverston ne kormilari barkom tog svijeta jedne Šer sa savršenom lakoćom i sigurnošću. Pa uz to, kao da neće, ispaljuje

male tinejdžerske i bogatunske vrabdžbine poput „Why learn to park when every place you go has a valet?“. I koliko god ona takva bila, na neki način, i karikaturalna skica same sebe i svojih malih deluzija - u bilo kom momentu nećete imati osjećaj da je žrtva ovog svijeta. Već da će, sasvim izvjesno, izrasti u čvrstu, žestoku, promišljenu osobu. Baš kao što je njen tata, krupna riba i ajkula među kalifornijskim advokatima.

A taj tata je tek dobro spakovan lik, onako kako ga glumi Den Hedaja ; knap promišljeno zaštitnički i brižan prema svojoj gospodični šćeruni, da znate da je to neusiljeno i istinito. Pa još kad, pred klincem koji treba da je izvede na dejt, ispali provalu poput „If anything happens to her, I got a .45 and a shovel. I don ’t think you’ll be missed“…

Za Šer je lako navijati, jer su joj svi motivi i pokretači stvarno iskreni i čisti. Kad to provalite, znaćete da je ovo daleko i od toga da bude samo film za tinejdžere; već film za sve one koji vole tu iskričavu, vedru duhovitost sa malo lagane ironije

Nego, kakve sve konekcije gradi Šer u toj školi Beverli Hilsa?

Ubijeđena je, recimo, da sretniji i zadovoljniji nastavnici daju i bo-

lje ocjene. Pa se potrudi da skoro svakog od njih ubijedi - da imaju nekog tajnog obožavaoca među kolegama. Njen tata se skoro pa zagrcne od smijeha (i ponosa!) kad čuje za to: „You negotiated your way from a C to an A“! Pa se, zatim, ona uveliko bavi detaljnom i sasvim slatkom mrežom, kako da lika koji joj se sviđa lansira pravo u svoju orbitu; pa kako da jednu Tai koju glumi Britani Marfi učini popularnijom (kako? Tako što će dobro da se zabavlja, pleše, tu i tamo sijevne nogicom ili bikinijem pred momcima - i da nikako, nikako ne primjećuje momke kojima se očigledno sviđa!)… I otprilike baš u tom momentu, budete svjesni da je Ališa Silverston rođena da bude velika zvijezda. I da to nikako nije samo film o vrcavim tinejdžerkama Los Anđelesa.

ANTOLOGIJSKE CRTICE

I za tu i takvu Šer je stvarno lako navijati - jer su joj svi motivi i pokretači stvarno iskreni i čisti. Kad to provalite, znaćete da je ovo daleko i od toga da bude samo film za tinejdžere; već film za sve one koji vole tu iskričavu, vedru duhovitost sa malo lagane ironije. Pa će na kraju biti i to, da su se dvije generacijski udaljene žene, tu savršeno skontale: Ališa Silverston i autorka Ejmi Hekerling. Pa je Ališu režiserka i scenaristkinja savršeno pripremila, za taj fini i sasvim komotan balans, spektakl na trapezu tinejdžerskih dana. I pružila joj gomilu dijaloških linija i crtica, koje su za te, posljednje istinski bezbrižne američke godine sredine devedesetih - antologijske. I uvijek kao da neće: „Searching for high grades in high school is like… Searching for meaning in a Pauly Shore movie“! Ma daj… Opet, taj i takav film na kraju mora letjeti na autopilot kursu romanse; pa kalifornijska vožnja od filma, poput one iz Aerosmith filma, na kraju i malo ostane tanka sa narativnim gorivom. Ali, ništa se to ne pamti spram razoružavajuće vedrine i optimizma Ališe Silverston. Za posvetu svijetu, u kom stvarno ništa ne može poći po zlu, onda kad ga po svom meraku i mjeri posloži jedno takvo pametno đevojče. ■

imdb.com

Lavirint škole za bogate kalifornijske tinejdžerke

LUNAR CHATEAU SJAJAN AMERIČKI PROG-ROK BEND

NAŠ GALAKTIČKI TALAS

Čuveni američki inžinjer zvuka Rič Denhart, koji je ostavio trag

Neki Crnogorci, kojima je producent i inžinjer zvuka sa pjesama Dejvida Bouvija radio na albumu. Nije utopija: jedno ime Lunar Chateau zaljubljenici u prog-rok ističu kao kultnu referencu devedesetih… Tamo u Viskonsinu, gdje su stvarali braća Sekulović!

Na njih su pažnju, na društvenim mrežama, skrenuli brižni baštovani već dugoročnog projekta „Montenegrin America“ - koji će u vremenu pred nama rezultirati i u nekoliko epizoda serijala, o nekim našim zemljacima u Americi za koje uglavnom nijesmo ili nijesmo u dovoljnoj mjeri, a apsolutno vrijedi čuti.

A priča braće Sekulović je posebno egzotična: nijesmo mnogo čuli o bilo kojim Crnogorcima, tamo u predgrađu milionskog Milvokija na obali jezera Mičigen. Taj njihov kraj Nju Berlin je otprilike veličine Nikšića; otprilike, to je poštena i vrijedna radnička klasa u čijoj je životnoj žiži tu jedna velika industrijska zona. Uglavnom, meka kompanija koje su velikim dijelom vezane za avio-industriju i elektroniku… Ali i mjesto sa 26 parkova, na putu ka onom Grin Beju sa čuvenim timom američkog fudbala. Otprilike - zamislite to kao okruženje iz „Veselih sedamdesetih“ i apsolutno nećete pogriješiti. Nego, ovo su Lunar Chateau: Milo Sekulović (Sekulovich) na bubnju, brat Pol za bas gitarom… I glavna faca, Novak - za klavijaturama i pred mikrofonom. Nažalost, od objavljivanja njihovog drugog albuma 2001 („Beyond The Reach of Dreams“), traga u američkoj javnosti od braće Sekulović nema; a muzika je ipak tu i sasvim dovoljna, da im uhvatimo damar i senzibilitet.

na njihovom prvom albumu, samo četiri godine ranije radio je sa Dejvidom Bouvijem. Eto, čisto da imate uvid – u kojoj mjeri su se sredinom devedesetih braća Sekulović primakla velikoj ligi

„Chateau“ je, sam po sebi, jedan sasvim romantičan pojam: to su one francuske provincijske vile ili zamci koje klinci našeg vremena bez greške prepoznaju kao vintage, recimo u Provansi, i uglavnom prepoznatljive sa nekim sočnim i mirisnim vinogradima… E sad, zamislite taj koncept: lunarnišato. Koncept savršen baš za fantaziju od progresivnog roka!

E, tako im je, po imenu benda, nazvan i prvi album 1994. godine.

Apsolutno su bili prepoznati, Novak, Milo i Pol, kao veliki talenti - o tome svjedoči, na primjer, da je album sniman u studijima u Lejk Ženevi u Viskonsinu - ali i u vrlo poznatom „Chicago Record Company“ u Čikagu… Jedno kosmičko plavetnilo na omotu - i 12 pjesama koje naći onlajn. Da od uvoda „The Thrust“ do osmominutnog spektakla „Aurora Borealis“ u završnici dobro shvatite, šta su to svirali i o čemu željeli

da pjevaju i šta da stvaraju neki američki Crnogorci.

Ta „The Thrust“ na početku je vrlo delikatan uvod diskretno začinjena džez fuzijom. Sve to prije nego Novak potjera te klavijature u marš i ubaci u brzinu; instrumental čvrste melodike, koja se samo nadovezuje i sliva u narednu, naslovnu pjesmu! Tu ćete, u sasvim komotnoj i ušuškanoj atmosferi, čuti i Polov glas; prije nego vas u više mračnjačke du-

Braća Sekulović u periodu stvaranja u bendu Lunar Chateau

Piše: Stojan STAMENIĆ

BEND DEVEDESETIH KOJI SU OSNOVALA BRAĆA SEKULOVIĆ

TALAS IZ VISKONSINA

bine skrene „Brothers in Blood“. Onako, fantazijski stih, skoro ep o trojici braće… Tu ćete već biti sasvim uvjereni, koji bend je najviše uticao na braću Sekulović: naravno, Emerson, Lake & Palmer.

„The Eyes of a Child“ je, recimo, sasvim simfonijska romantična muzika; tu je vrlo opipljivo u kojoj mjeri je Novak spreman da za njihov trio bude lider. Na „Ancestors“ već sve to mnogo više zvuči klavirski, tiho i nježno. Jer nema ovdje bilo kakvih grubih skretanja i oštrih linija - Lunar Chateau prije svega žele, da vam bude komotno kad ste njima u goste.

„Consequences“ pruža možda i najljepšu melodiju, da tu već poželite da se braća malo više razgoropade, budu i bučnija i čvršća sa tim prog-rok zvukom… Najlošiji momenat je vjerovatno „On Your Way“ - malo praznog hoda prije iskrenog optimizma na „To Be Alive“… Potom momci na „Metropolis“ i „Fearless“ stignu i da „otkače“, raspištolje se knap spram velikih uzora i prog-rok ikona sedamdesetih. A prije pomirljive, gotovo snene i duge završnice „Aurora Borealis“ - jedan solo na bubnju ponajprije vam dokaže, da su braća Sekulović bila spremna da odigraju smjelije na debiju. Knap spram onog „fearless“ iz imena jedne od pjesama. Zbog čega nijesu ostvarili veći uspjeh? Pa, recimo da im je na debi albumu falilo malo više fokusa i oštrice; da bi idealno bilo da je materijal bio možda za trećinu kraći, da bi lakše tako publici čuvali pažnju ovim stvarno lijepim melodijama… Negdje ćete usput tu i hvatati i Alan Parsons Project i mnogo, prije svega američkih, lijepih muzičkih referenci. A iznad svega: vještina, posvećenost - i osjećaj da su braća u stvaranju ove i ovakve muzi-

ke mnogo uživala. Da im je, u 58 spakovanih minuta jedne ploče, bila mnogo bitna i intimna. Sedam godina kasnije - „Beyond the Reach of Dreams“ je po mno-

go čemu rasterećeniji projekat, spremniji za eksperiment, muzičko lutanje… U šest pjesama od kojih posljednje dvije, od preko deset minuta, suštinski imaju

po tri „čina“ i zaokružuju neku, njima važnu priču. Poslušate, recimo, tu naslovnu ili završnu „Zeta Reticula“ - ili „Consequences II“ koja je direktno dijelom „otkinuta“ iz Morikoneove „Citta Violenta“! Pa lako shvatite, koliko je bio širok muzički horizont, kojim su zajednički, tamo u dalekom Viskonsinu, grabili braća Sekulović.

Konačno, sve što o njima iz onlajn baza ili medijskih arhiva Amerike još znamo - da je i treći album bio u planu. Ali da se njihov muzički autorski put, makar zajednički, te 2001. otprilike i završio. Onaj čuveni američki inžinjer zvuka Rič Denhart, koji je ostavio trag na njihovom prvom albumu - je sa Dejvidom Bouvijem i Edruom Beljuom radio samo četiri godine ranije. A taj Belju, jedan od muzičkih prinčeva Kentakija, je tokom karijere bio član i King Crimson, pa svirao i za Talking Heads, pa za bend Frenka Zape… Eto, čisto da imate uvid - u kojoj mjeri su se sredinom devedesetih braća Sekulović primakla velikoj ligi.

Na kraju, možda je u priči najbolje i to - što ne znamo mnogo više o braći Sekulović. Nego na primjer to što je, ona jedina direktna „domaća“ referenca u njihovom stvaranju, „Zeta Reticula“ - na samom kraju njihovog drugog albuma - vjerovatno i najbolji momenat autorstva i karijere… Pa kad sve to čujete, jedan album od skoro sat i drugi od 40 minuta - možete sklopiti sasvim dovršen mozaik.

Jer tu, iza svemirskog plavetnila na omotu jedne ploče, je neka muzika i neka tri muzičara naših korijena koji su zaista imali šta da kažu. Upoznajte ih kroz muziku, tako je i najispravnije; pa nam možda nekad, u međuvremenu, stigne i neki glas, daleki kosmički talas iz Viskonsina. ■

progarchives.com

Kaver debitantskog albuma iz 1994.

Omot ploče sa jedinom „domaćom“ referencom

JUSTIN BIEBER

Makar Džastin Biber ima toliko obraza, da ono što iole vrijedi poslušati na sedmom albumu „Swag“ isporuči odmah na početku. Kamo sreće, da nije skretao sa trase razvrckanog popa uvodne „All I Can Take“. Neko bi darežljiv i žešće sklon eufemizmima taj udarni momenat opisao kao omaž Majklu Džeksonu na vrhuncu slave; a odatle se kanadski pop-star ekspresno spotakne, hvatajući prvu okomitu krivinu. Već je „Daises“ žitka kantri supica, „Yukon“ nekako kalemljenje na r&b melodiku moderne zvijezde SZA, a „Go Baby“ generička ljubavna papazjanija za koju je baš teško vjerovati da je AI nije pisao. Usput se Biber praćaka negdje pri vrhu živog blata od prilično iritantnog falseta, a onda ulijeće u repeticiju od sladunjavih žalopojki... U kojima, otprilike, komedijaš Druski, totale nepotreban gost na projektu, u više mome-

CLIPSE

GOD SORT EM OUT

Jedna hip-hop i rep legenda pravo sa atlantske obale i pravo iz devedesetih. Braća Džin „Malice“ i Terens „Pusha T“ Tornton su, mnogo prije solo slave, proslavili svoj Virdžinija Bič nekim strašno opakim i kontroverznim rimama o, naravno, švercu droge. Dio legende je i Farel Vilijams, onaj epohalno bitan reper, producent i modni dizajner – uz to i njihov sugrađanin, tamo sa plaža Virdžinije. Uglavnom, Farel je za njihov projekat Clipse obezbijedio i prvi veliki ugovor... Na pravi način proslavili su se pločom „Lord Willin’“ (2002), po mnogo čemu stilski obilježili za rep vrlo specifičnu deceniju – i skrenuli ka solo vodama.

E sad, Clipse povratak je sam po sebi kontroverza. Onako poslovično žilet-oštri i brzi na verbalnom obaraču, sa prvom pločom nakon 16 godina – zamalo su bili zabranjeni... Razlog: saradnja sa modernom rep ikonom Kendrikom Lamarom u sred Lamarove mnogo toksične i beskrajno duge javne svađe sa Drejkom – koja se studiju „Universal“ nikako nije sviđala. Malice i Pusha T su džabe i javno pričali da su oni mnogo prije Lamara pisali i pjevali svašta o prokletom Drejku – a onda su fino uspjeli da raskinu ugovor, otkupe prava za izdanje i potpišu za „Roc Nation“ koji, naravno, vodi Jay-Z

Onaj dio rep mitologije, da je Malice napustio 2009. duo kad se potpuno okrenuo hrišćanstvu (pa više nije imalo smisla da pjeva o prodaji kokaina po ćoškovima) – sada je ponovo u fokusu. Na „POV“ prosto spakuje jedno: „Came back for the

nata podsjeća (spram spekulacija da je Kanađanin već duže na terapiji) da „Džastin nije skrenuo... nego je samo običan tip“. Pa mu još začini: „Your skin white, your soul Black, Justin“. Ma daj. Na „Too Long“ Džastin je poslovično jeftino lascivan: „Keep on stroking my ego/ Are you stroking my...“ – pa je sve to ironično, jer je ovaj album na pop horizontu ovog ljeta ultimativna small dick energy I tu kapi ne pomaže način na koji se obraća supruzi Hejli, onako blago apologetski na „Walking Away“: „Gave you a ring... I told you I’d change/ It’s just human nature, these growing pains“. Za tipa koji, kao, cilja neku (za sad mu nedostižnu) zrelost –Biber je u ovim pjesmama karakterno, temperamentom, stilski i tematski jako nekonzistentan. Nije što pokušava mnogo i raznovrsno – već djeluje da nema ni fokusa ni strpljenja, a najmanje discipline, da bilo šta zaokruži i skocka kako bog zapovijeda (o, tek da vidite kako se gađa religijskim fusnotama –pa opet ispaljuje ni pretjerano bučne ćorke). A nekim čudom još nije ogulio čapru najtvrđim debelokošcima u svojoj publici, pa će pop mejnstrim morati i dalje da ga trpi. S. S.

money, that’s the devil in me“ – i bit može da se kotrlja. I da vas lansira u vrtlog čiji je vrhunac, recimo, „So Be It“; najbolji hip-hop koji ćete čuti ovog ljeta! Kako im samo ponovo leži saradnja sa Farelom; kako braći prija da se, sa svim životnim iskustvom, ako ne i u potpunoj zrelosti, oslone jedan na drugog. A to čine tako sočnim, visceralno treperavim, vizuelno raskošnim pripovijedanjem.

Da se dobro sjetite – šta je to Clipse i taj Virdžinija Bič činilo tako specifičnim i važnim rep referencama, tamo prije dvije decenije.

U takvoj situaciji, gosti poput sveprisutnog Lamara, ali i Nasa i Tyler, The Creatora – ne mogu da zasijene činjenicu, da su braća Tornton u svaom momentu tu glavne zvijezde. I da je ovo njihova priča, pa i kad skrenu ka pop komercijali na uvodu „The Birds Don’t Sing“. Jer iz svake naredne pjesme isijava novi sloj, ranije nikad otkrivane, sirove i iskrene emocionalne ogoljenosti. Da ne povjerujete, koliko su od sebe braća pružila i iščupala, za ovaj dugo čekani povratak. S. S.

DEFINICIJA SLAVE

Teri O’Nil jedno je od najpoznatijih lica fotografije. Njegova djela ukrašavaju zidove neke od najpoznatijih umjetničkih galerija širom svijeta: započevši karijeru još šezdesetih, odlučio je, u suprotnosti sa tadašnjim trendom, da opus fokusira na lica filmske, muzičke i modne scene.

Dok su druge fotografske face „hvatale“ kadrove rata i politike, O‘Nil je portretisanjem novih lica zabavne scene u (ne)konvencionalnim scenarijima - koji će na koncu i definisati „Swinging Sixties“ eru - donio jedan važan

Dok su druge fotografske face „hvatale“ kadrove rata i politike, Teri O‘Nil je portretisanjem novih lica zabavne scene u (ne)konvencionalnim scenarijima - koji će i definisati „Swinging Sixties“ eru - lansirao važan talas u kompleksnom periodu

talas u kompleksnom sociopolitičkom periodu.

U to su se tokom sedmice za nama mogli uvjeriti posjetioci galerije „Iconic Images“ na Pikadiliju u britanskoj prijestonici. Od portreta Frenka Sinatre i Brižit

direktor i glavni i odgovorni urednik Nenad Zečević

urednica Marija Ivanović-Nikičević

zamjenik urednice Stojan Stamenić

Bardo, Odri Hepbern i Pati Smit - do specifičnog pristupa „popularizacije“ Džejmsa Bonda sa portretom slavne glumice i pjevačice Honor Blekmen za „Goldfinger“ Gaj Hamiltona iz 1964 godine. Ljubitelji popularne

umjetnosti tako su imali priliku da se upoznaju sa nekim od njegovih najznačajnijih radova, čiji su detalji uspjeli precizno predstaviti definiciju slave u tom periodu. Posebno su zanimljivi njegovi potreti Bitlsa i Roling Stounsa iz perioda kada su još bili mladi bendovi u usponu. Londonci su se tako uvjerili u značaj njegovih radova u mejnstrim prostoru, posebno u pogledu na uticaj njegovih djela na filmske plakate, naslovnice međunarodnih časopisa i omota albuma. Tekst i foto: tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

saradnici Leila Murseljević, Biljana Martinić, Tijana Todorović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter ISSN 2957-2800

objektiv@pobjeda.me

Portreti ikona pop-kulture u fokusu izložbe na Pikadiliju

Velikanke šezdesetih u objektivu legendarnog fotografa

Nova lica u nekonvencionalnim scenarijima