4
Politika
Petak, 15. april 2022.
Socijaldemokratska partija usaglasila sporazum o prioritetima vlade sa mandatarom, iz SD-a poručili da neće dati podršku
SD: Ne prihvatamo kapitulaciju pred ucjenama Jokovića
Damir Šehović
PODGORICA – Socijaldemokrate Crne Gore poručile su da postoje značajne razlike između ranije potpisanog i novog sporazuma koji je Socijaldemokratska partija usaglasila sa mandatarom Dritanom Abazovićem o programskim principima nove vlade, te istakli da oni takvoj vlasti neće dati podršku. Iz ove stranke su reagovali nakon što je objavljen novi sporazum koji bi Abazović sada trebalo da usaglasi sa Socijalističkom narodnom partijom.
IGRANJE DRŽAVNIM INTERESIMA
Naveli su da bi se odustajanjem od već potpisanog sporazuma prihvatila kapitulacija pred ucjenama SNP-a i igranje sa državnim interesima. Odustaje se, kako su kazali, od odlučivanja konsenzusom na vladi o najvažnijim državnim odlukama. - Poput ugovora sa SPC, zakona o popisu i ,,Otvorenog Balkana“, i da se umjesto konsenzusa pristaje na dvotrećinsko odlučivanje, koje je u ovakvoj strukturi vlade lako dostižno SNP-u i Uri – naveli su. Smatraju i da su ugovor sa SPC i ,,Otvoreni Balkan“ postali politički prioriteti nove vlade, kao i da je
Nijesmo spremni da podršku vladi mandatara Vladimira Jokovića, a po volji Aleksandra Vučića, sa ovakvom agendom, trampimo za par funkcija i pozicije „po dubini“. Za nas je interes Crne Gore ipak na prvom mjestu – istakli su iz SD-a nedopustivo što je predlaganje zakona o popisu navedeno kao normativni prioritet. Naglasili su da se u dokumentu ne pominje ni obaveza iskazivanja podrške usvojenoj Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. - Nijesmo spremni da podršku vladi mandatara Vladimira Jokovića, a po volji Aleksandra Vučića, sa ovakvom agendom, trampimo za par funkcija i pozicije „po dubini“. Za nas je interes Crne Gore ipak na prvom mjestu – istakli su iz SD-a. Lider SD-a Damir Šehović u intervjuu agenciji Mina poručio je da će se njegova partija prilikom glasanja u parlamentu jasno usprotiviti konceptu koji podrazumijeva punu kontrolu Socijalističke narodne partije nad vladom i Skupštinom. SD, kako je rekao, ne želi
da bude dio ovako zamišljene vlasti, koju SNP ucjenjuje i u vladi i u parlamentu. Rekao je da je neozbiljno da neko uopšte misli da SD može „kupiti“ i istakao da su odluku da ne podrže ovako koncipiranu izvršnu i zakonodavnu vlast donijeli jednoglasno na Predsjedništvu.
SPORAZUM
Dokument koji nosi naziv „Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. vlade i konstituenti i predmet sporazuma“ juče je objavila Antena M. Potpisnici Sporazuma, kako je navedeno u dokumentu, obavezuju se da će ključni aspekt djelovanja 43. vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore, pa su kao normativni pri-
oriteti navedeni dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija, uspostavljanje funkcionalnih državnih organa i institucija, usklađivanje zakonske regulative sa standardima Evropske komisije i Venecijanske komisije. Osim toga, kroz dokument se planira donošenje zakona o preispitivanju porijekla imovine, zakona o morskom dobru, reforma izbornih zakona i sistema sa uvođenjem otvorenih lista i objedinjavanjem svih izbora u jednom danu. Predviđena je i jasna obaveza preispitivanja svih nezakonitih i spornih odluka prethodne vlade posebno u oblastima resora kojim je rukovodila Vesna Bratić, a zahtijeva se i reforma službe bezbjednosti „uz sagledavanje izmjena za-
Vuković: Važno da u vladi budu SDP i SD Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je juče da je jako važno da u budućoj vladi budu SDP i SD. - Nadamo se da će mandatar to imati u vidu i da će buduća vlada biti formirana i od predstavnika ove partije. Bez tri poslanika SD-a upitno je da li ćemo imati većinu od
49 – istakao je on. Naveo je i da nije dobro što proces formiranja vlade traje ovoliko dugo, a rekao je i da će dati zvanično saopštenje sa sjednice Predsjedništva DPS-a koja je održana u srijedu veče. - Rasprava je bila o našim naporima da podstaknemo
državni nacionalni interes. Javnosti je poznat naš stav da bi u budućoj vladi trebalo da se nađu predstavnici partija koje su građanski utemeljene. U tom smislu nastavljamo da djelujemo kako smo djelovali u prethodnom periodu – kazao je Vuković.
kona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost“. Potpisnice se obavezuju i da će Skupštini predložiti rezoluciju povodom agresije Rusije na Ukrajinu i tako iskazati punu privrženost vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije. Predlaganje zakona o popisu stanovništva predviđeno je u prvom kvartalu rada vlade, a naglašeno je i da će se ugovorni odnos sa vjerskim zajednicama regulisati u skladu sa Ustavom i zakonima. U poglavlju „Struktura 43. vlade“ definiše se da će ona imati tri potpredsjednika koji će biti zaduženi za odgovarajući resor i u skladu sa tom raspodjelom predsjedavati vladinim komisijama – političkog sistema i pravosuđa i ekonomske politike. Naglašeno je i da će potpisnice Sporazuma nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju uz što širi konsenzus na vladi, ali i da su saglasne da će se pitanja vezana za ugovore sa vjerskim zajednicama, zakon o popisu i regionalne inicijative usvajati dvotrećinskom većinom svih članova.
STAV
Predsjednik SDP-a Raško Konjević kazao je prekjuče da su ovaj dokument usaglasili sa
Raško Konjević
mandatarom Dritanom Abazovićem, kao i da se očekuje da on to usaglasi sa predstavnicima SNP-a. Iz SNP-a su ranije kazali da su spremni da naprave ustupak i da „dozvole“ učešće SDP-a u novoj vlasti. Međutim, za takvu odluku potrebna je dvotrećinska većina na sjednici Glavnog odbora ove stranke. Kako nezvanično saznaje Pobjeda, sjednica tog tijela na kojoj bi trebalo da se donese konačan stav ove stranke po tom pitanju održaće se tokom vikenda. Iako su najavljivali da će SDP biti dio vlasti, članica Predsjedništva SNP Slađana Kaluđerović prekjuče je izjavila da je za ovu partiju i dalje sporno njihovo učešće, jer su se, kako je rekla, pojavili novi momenti u pregovorima o manjinskoj vladi. - Mi ćemo zauzeti konkretan stav po pitanju njihovog ulaska na sjednicu Glavnog odbora, budući da Predsjedništvo nije nadležno za takvu vrstu odluke – istakla je ona. Prema informacijama našeg lista, u srijedu je održana sjednica Predsjedništva SNP-a na kojoj je razmatrana aktuelna politička situacija, ali i tok pregovora o formiranju nove izvršne vlasti. Ž. ZVICER
Nakon više od mjesec i po dana od deklarativne podrške mjerama EU, njihova praktična primjena može da počne
Odluka o sankcijama Rusiji objavljena u Službenom listu
PODGORICA - Odluka o efektivnoj primjeni sankcija Rusiji, koju je Vlada u tehničkom mandatu usvojila na sjednici prošlog petka, objavljena je juče u Službenom listu Crne Gore.
Odlazeća Vlada je odluku usvojila nakon skoro mjesec i po dana od deklarativne podrške sankcijama EU. Za odluku o uvođenju sankcija glasali su odlazeći vicepremijer Dritan Abazović, ministri Milojko Spajić, Jakov Milatović, Sergej Sekulović, Mladen Bojanić, ministarke Olivera Injac i Tamara Srzentić, dok je mi-
nistar poljoprivrede Aleksandar Stijović bio uzdržan. Sjednici, na kojoj se izjašnjavalo o paketu restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji, nijesu prisustvovali ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović. Usvajanjem ove odluke Crna Gora se i zvanično pridružila svim restriktivnim mjerama, koje uključuju i pakete individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije.
Individualne mjere EU se, između ostalog, odnose i na predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i na članove Nacionalnog vijeća za sigurnost RF i preostale članove ruske Dume, dok ekonomske sankcije obuhvataju finansijski, energetski, saobraćajni, tehnološki i vizni sektor. Sankcijama su obuhvaćeni i zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev, predsjednik ruske vlade Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoltsev, te više savjetnika predsjednika RF, kao i
bjeloruskih vojnih lica. Finansijske sankcije su usmjerene na ključne državne kompanije, posebno na oblasti odbrane, kao i na oko 70 odsto ruskog bankarskog tržišta, dok se energetske odnose na zabranu prodaje, kupovine, prenosa ili izvoza u Rusiju specifične robe i tehnologija namijenjenih prečišćavanju (rafinisanju) nafte, kao i na pružanje povezanih usluga. Kada je u pitanju vizna politika, diplomate, drugi ruski zvaničnici i biznismeni više neće biti u mogućnosti da koriste odredbe koje se odnose na vizne olakšice, a koje omogućavaju privilegovani
Zgrada Vlade
pristup u EU. Istovremeno, na listu lica prema kojima se sprovode restriktivne mjere zabrane ulaska na teritoriju, ali i tranzita preko zemalja EU dodato je 336 članova Dume. Mjere podrazumijevaju i zamrzavanje sredstava i
ekonomskih resursa za sve osobe koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, njenu stabilnost i bezbjednost, ometaju rad međunarodnih organizacija, imaju bilo kakvu ulogu u aneksiji Krima. R. P.
