Politika
Srijeda, 6. oktobar 2021.
3
ntronizacije Joanikija Mićovića na Cetinju Prekinuta sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu
embra nastir oraca Interesantno je da se u zapisniku Vukčević izjasnio i o tome da li su u Cetinjskom manastiru bili i pripadnici službi bezbjednosti iz drugih država, a navodno je to „napomenuo“ samoinicijativno
sani ruski oficiri i motociklisti „Noćni vukovi“. U Cetinjskom manastiru, danima prije ustoličenja, boravilo je više desetina naoružanih muškaraca, uglavnom iz kriminalnog miljea. Osim toga, kako smo pisali, dio prosrpskih ekstremističkih snaga bio je stacioniran i u Podgorici, navodno u Zagoriču, a oni je trebalo, za slučaj da je došlo većih sukoba, da budu podrška u Podgorici ili se, za slučaj potrebe, prebace na Cetinje. Prema saznanjima Pobjede, o čemu smo pisali, bezbjednosne službe imale su ozbiljne indicije da su ekstremne prosrpske snage pripremale i scenario za izazivanje incidenata tokom ceremonije ustoličenja, tako što bi se obučeni u majice sa crnogorskim nacionalnim i državnim obilježjima priključili građanskom protestu i u nekom trenutku
pokušali da probiju blokade i krenu ka Manastiru. I u Nikšiću je, prema našim informacijama, bilo spremno stotinjak srpskih ekstremista.
VEZE SA PUTINOM
Proruska ekstremistička grupa „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori vrlo je aktivna od 2015, a prema nekim izvorima, njihova ruska ekspozitura bila je direktno uključena u planiranje nasilnog rušenja crnogorske vlasti nakon izbora 2016. godine. Crnogorski „Noćni vukovi“ negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad. Ruski „Noćni vukovi“ vezuju se direktno za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina, sa kojim imaju i zajedničke fotografije. Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg, prošle godine čestitao je „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima nove parlamentarne većine. Kako su prenijeli mediji, čestitku je uputio tadašnjem patrijarhu srpskom Irineju, mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, srpskoj i crnogorskoj braći, kao i moto-klubu „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori. - Ne damo svetinje - rekao je Zaldostanov na srpskom jeziku u poruci koja je objavljena na njegovom Fejsbuk profilu. Zaldostanov je i u januaru 2020. dao podršku Crkvi Srbije u Crnoj Gori, odnosno njihovim protestnim litijama. Vođi „Noćnih vukova“ ranije je bio zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu, a više zapadnih ambasada u toj zemlji tada je saopštilo kako je djelovanje ove grupe štetno i urušava bezbjednost države. Još neke zemlje su članovima ove grupe zabranile ulazak. K. KRSMANOVIĆ
Ruski predsjednik Vladimir Putin sa „Noćnim vukovima“
aja „Pandorini papiri“ od momenta kada je postao predsjednik Vlade. Iz kabineta Krivokapića kazali su da su „komični i tragični pokušaji nevještog portparola DPS-a da skrene temu sa Pandora papira i odbrani skriveni i (izvjesno) nelegalno stečeni kapital svoga gospodara“. – Uzaludan trud. Naročito kada to radi potežući obračune profita za godinu kada je premijer Krivokapić bio na čelu Vlade tačno 27 dana, od 4. do 31. decembra – saopštili su.
Portparol DPS-a odgovorio je premijeru da mu ,,bolje ide lansiranje 'molotovljevog koktela' u crnogorski etar, nego stvaranje političkog imidža kroz konfrontaciju sa najjačom parlamentarnom strankom i njenim predsjednikom“. Pozvao je Krivokapića da odgovori na pitanja o porodičnoj firmi, zloupotrebi položaja i, kako je rekao, činjenici da je grupu svojih prijatelja javnosti pokušao da proda kao eksperte. Ž. Z.
Abazović, Injac i Brđanin na službenom putu
PODGORICA – Nastavak sedamnaeste sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, koji je juče trebao da bude održan u prostorijama za razmatranje materijala označenih stepenom tajnosti odgođen je za 21. oktobar jer na jučerašnje zasijedanje nijesu došli potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministarka odbrane Olivera Injac i direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Oni su zajedno sa direktorom ANB-a Dejanom Vukšićem juče trebalo da budu saslušani povodom postupanja
Sa jedne od sjednica Odbora za bezbjednost
pripadnika bezbjednosnog sektora tokom protesta koji su 4. i 5. septembra održani na Cetinju zbog ustoličenja
mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. Vukšić je juče, po zahtjevu svih poslanika članova Od-
bora, imao zadatak da dopuni izvještaj bezbjednosnog sektora, odnosno otkrije imena bezbjednosno interesantnih osoba koje su boravile u Cetinjskom manastiru uoči ustoličenja. U izvještaju njih dvadesetak bili su ,,zabijeljeni“, odnosno nijesu navedena njihova imena. Abazović, Injac i Brđanin su, kako saznaje Pobjeda, predsjedavajućeg Odbora Milana Kneževića, neposredno pred početak sjednice, obavijestili da su zbog službenih obaveza van zemlje spriječeni da prisustvuju saslušanju. Đ. Ć.
Predsjednik Crne Gore prisustvovaće današnjem Samitu EU – Zapadni Balkan u Sloveniji, Unija će ohrabriti zemlje regiona da nastave reforme
Za proširenje ključne zasluge, ali i dogovor 27 država članica PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsjednika Vlade Slovenije Janeza Janše, zemlje koja predsjedava Savjetom EU, učestvovaće na današnjem Samitu EU – Zapadni Balkan koji se održava na Brdu kod Kranja u Sloveniji. Pored šefova država i vlada, na samitu će učestvovati i predsjednik Evropskog parlamenta, predstavnici Savjeta za regionalnu saradnju, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i Svjetske banke. Samit će biti prilika da Evropska unija potvrdi da nije odustala od procesa proširenja, kao i da ohrabri zemlje Zapadnog Balkana da nastave sa reformama i razvojem, potvrđeno je Pobjedi iz diplomatskih izvora u Briselu. Ipak, kako su kazali izvori našeg lista, EU ne može garantovati i precizirati datum do kojeg bi zemlje regije mogle očekivati ulazak u zajednicu, jer on osim što zavisi od pojedinačnog napretka i ispunjavanja kriterijuma za članstvo, uslovljen je i dogovorom 27 država koje čine Uniju. – Proces proširenja nije jednostavan. To je proces koji je zasnovan na principu zasluga, meritorni proces, ali istovremeno predstavlja i dogovor 27 država članica Unije – kazao je Pobjedin diplomatski izvor. Prijedlog slovenačkog premijera Janeza Janše kojim je bilo predviđeno da se članice EU dogovore o krajnjem roku za pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine odbijen je i izbačen iz teksta samita zbog onih država koje ne žele da daju bilo kakve garancije u vezi sa proširenjem. Iz Brisela su pozdravili napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom pregovora, ali su i istakli da su za naredni period ključne reforme u oblasti vladavine prava. Osim toga, Crna
Uprkos optimističkim najavama o proširenju, kako su kazali izvori našeg lista, EU ne može garantovati i precizirati datum do kojeg bi zemlje regiona mogle očekivati ulazak u zajednicu, jer to zavisi ne samo od pojedinačnih rezultata države već je uslovljeno i prethodnom saglasnošću 27 država koje čine Uniju
Brdo kod Kranja
Bajden podržao proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Američki predsjednik Džozef Bajden podržao je proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, objavljeno je na sajtu Bijele kuće. Bajden je tokom telefonskog razgovora sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o Zapadnom Balkanu, navedeno je na sajtu, potvrdio i podršku
Gora se mora posvetiti i borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, te poboljšati slobodu izražavanja i ostvariti napredak u oblasti pravosuđa. Dok se to ne dogodi, ističu iz Brisela, nijedno poglavlje neće biti zatvoreno. Oni smatraju da je uvođenje nove metodologije jasan
EU, ključnom partneru Sjedinjenih Država. Kako je prenio srpski Tanjug, američki predsjednik je pozdravio i obnovljenu saradnju SAD i EU u vezi sa kovidom-19 i aktivnosti za rješavanje klimatske krize, uoči samita u Glazgovu krajem oktobra, te naglasio važnost bliske saradnje SAD i EU u Indopacifičkom regionu.
znak da EU nije odustala od evropske budućnosti zemalja Zapadnog Balkana, te da se njenom primjenom progres može ubrzati i ostvariti. EU na samitu želi da potvrdi da je ona najbliži i najbolji partner za razmjenu, ali i ključan investicioni partner država Zapadnog Balkana, zbog
čega će na sastanku govoriti i o programima podrške kojima žele da pokažu kako podržavaju ekonomije zemalja regiona. Svjesni su da proces proširenja usporavaju i brojni problemi unutar zajednice, ali ističu i da zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti nesuglasice koje imaju među sobom i pokazati da su posvećene reformama. Nadaju se da će Bugarska i Sjeverna Makedonija riješiti spor koji imaju oko jezika, a pozdravili su i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Uprkos ohrabrujućim porukama koje dolaze od zvaničnih adresa iz EU, nezvanični dokumenti koji su se pojavili u proteklom periodu, među kojima i izvještaj Rojtersa, pokazali su da skeptične zemlje Unije, među kojima su Holandija, Danska i Francuska, neće tako lako pristati da daju garancije proširenja. Osim toga, pitanje je i koliko je sama Unija spremna da primi nove članice s obzirom na brojne probleme koji je muče. Ž. ZVICER