Dnevni list Pobjeda 01.03.2020.

неђељом Neđelja, 1. mart 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19502 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga

Mitropoliti crnogorsko-primorski SPC i kijevski Ukrajinske pravoslavne crkve pod patronatom Ruske pravoslavne crkve predvodili litiju u Podgorici

Protesti pod krinkom vjere, zloupotrebljavaju se za nacionalizam

STR. 2. i 3.

Amfilohije: Sa nama je ovdje i Rusija i Srbija Na skupu, na kojem su organizatori predviđali 200.000, prema procjenama policije, učestvovalo je 24.000 ljudi. Čak 4.000 pristalica SPC je sa 41 autobusom dovedeno u Podgoricu iz drugih gradova.

Ikonografija je bila šarolika, ali su dominirale srpske trobojke. Tokom Amfilohijevog govora ulicom uz Hram Hristovog vaskrsenja kružili su STR. 6. i 7. vozači sa srpskim zastavama i podignuta tri prsta BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Katarzom protiv SAO litija

» Piše: Srđan ŠUŠNJICA

Predsjednik Prave Crne Gore danima „blagosiljao“ hodočasnike iz Berana

Milačićev „junak“ švercovao drogu, brutalno pretukao i opljačkao taštu STR. 7.

SAD i talibanski pokret potpisali sporazum za okončanje rata

PITALI SMO TURISTIČKE POSLENIKE: Da li održavanje litija stvara negativan imidž destinacije

TURIZAM NE TRPI POLITIČKE IZAZOVE

STR. 4. i 5.

Imanje od skoro 70 hektara na Šasu, kojim gazduje kompanija ,,Voli“, od ovog proljeća će prvi put biti kompletno pod zasadima voća i povrća

Po drugu Risti Radoviću, litije su slike „vaskrsavanja naroda“, hoteći reći da ih nije na ulice izvela mašinerija SPC-a i DF-a, već, eto, „božija“ volja i naum. Rekao bih da je to ipak „volja“ nedovršenih istorijskih procesa i neporažene pan-srpske ideologije krvi i tla iz devedesetih godina STR. 10. i 11.

Ispoštuje li se dogovor, naši vojnici se vraćaju iz Avganistana

,,Naša bašta“ je zamajac razvoja crnogorske poljoprivrede STR. 16. i 17.

STR. 3.

2

Politika

Nedjelja, 1. mart 2020.

INTERVJU: Josip Juratović, poslanik njemačkog Bun

Protesti pod kr vjere, zloupotr se za nacionali Crnogorski predsjednik poručio da je Crna Gora na meti velikosrpskog državnog projekta

Đukanović: Kada god je SPC bila politički subjekt stradali su mnogi ljudi Manipulacija još traje zahvaljujući istrajnosti SPC u Crnoj Gori što nas nedvosmisleno uvjerava da nije tema Zakon niti spor crkve i države već je u podtekstu ovog pitanja namjera da se dovede u pitanje nezavisnost i suverenost Crne Gore i da se dovede u pitanje njen građanski karakter - kazao je Đukanović PODGORICA - Za Crnu Goru nema nikakve dileme da su pokrenuti svi mehanizmi velikosrpskog državnog projekta čija je meta i Crna Gora, kazao je predsjednik države Milo Đukanović u intervjuu za Rojters.

Srpska pravoslavna crkva, kako je kazao, umjesto da se registruje u Crnoj Gori, kao što je to uradila u Srbiji i drugim državma, litije koristi za politizaciju i pritisak na državu koja na to neće pristati, jer neće odustati od crnogorskih nacionalnih interesa.

Država je više puta jasno saopštila da nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nema namjeru da otima bilo čiju imovinu niti da mijenja namjenu crkvi ili manastira. To je, kako kaže predsjednik države u intervjuu za Rojters, jedna od manipulacija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

- Bez obzira na to, manipulacija još traje zahvaljujući istrajnosti SPC u Crnoj Gori što nas nedvosmisleno uvjerava da nije tema Zakon niti spor crkve i države već je u podtekstu ovog pitanja namjera da se dovede u pitanje nezavisnost i suverenost Crne Gore i da se dovede u pitanje njen građanski karakter kazao je Đukanović.

MIJEŠANJE

Miješanje spoljnih aktera od Beograda do Moskve u unatrašnja pitanja u Crnoj Gori, za Đukanovića imaju mnogo veći motiv od aktuelnog zakona.

- Za nas nema nikakve dileme da su se pokrenuli svi mehanizmi realizacije velikosrpskog državnog projekta u na-

šem regionu i da je meta tog projekta i Crna Gora. Riječ je o tome da se ovo pitanje želi staviti u funkciju realizacije tog projekta - kazao je on.

Tom projektu jasno služi i SPC u Crnoj Gori, čiji se mitropolit Amfilohije, tvrdi Đukanović, definisao kao politički subjekt koji aktivno zastupa velikosrpske, ruske i antizapadne stavove na balkanu.

- Da li će to dovesti u pitanje dominaciju aktuelne državne politike Crne Gore, apsolutno sam siguran da ne. Svakodnevno prisustvujemo dezinformacijama da je na ulicma od jedne do dvije trećine naroda, što je apsolutno preduvavanje, jednako onome kada su Miloševićevi mediji stastavljali iste slike da bi stvorili utisak masovnosti - navodi Đukanović.

Kada god se SPC, kaže Đukanović, deklarisala kao politički subjekt stradali su mnogi ljudi, ali i srpski nacionalni interesi.

- Srpska crkva je podržana državom Srbijom i devedesetih lansirala tezu o ugroženosti Srba u regionu. Sjetimo se devedesetih tada je Radovan Karadžić prizivao Slobodana Miloševića da on riješi pitanje ugroženosti Srba u Bosni i znamo kako je to završilo, danas Andrija Mandić i Milan Knežević prizivaju Vučića da riješi pitanje njihove ugroženosti u Crnoj Gori i to je nešto što sam i u javnim nastupima i razgovorima upozorio državni vrh Srbije najprijateljskije - navodi predsjednik.

Teze o ugroženosti Srba u Crnoj Gori koje saopštava zvanični Beograd za Đukanovića su neutemeljene, kao i one Aleksandra Vučića da su cr-

kve u Crnoj Gori imovina Beogradske patrijaršije, a time i Srbije.

- Želim da vas uvjerim da na bazi vrlo pažljivog iščitavanja svih dokumenata kojima je bio uređen pravni sistem Kraljevine Crne Gore ne može biti govora o tome i žao mi je da se moj kolega služi takvim kvalifikacijama, a da prethodno nije uložio minimalan napor u komunikaciji sa mnom ili uvidom u dokumentaciju se uvjerio da SPC nikada nije imala status pravnog lica u CG, te da stoga ne može raspolagati bilo kakvom imovinom - navodi predsjednik.

REKETIRINJE

Model za kompromis je, smatra predsjednik jednostavan – bijeg od jeftine politizacije, i korišćenje samo jednog argumenta – da su ljudi na ulicama. To je, poručuje, neprihvatljivo.

- To znači učinite nam ustupak, a to znači reketiranje najblaže rečeno. Logika reketiranja je primjerena kriminalnim organizacijama, ne ni vjerskim ni političkim. Neophodno je odreći se politizacije pritisaka kazali smo da na to ne pristajemo, što se nas tiče može da bude mnogo više na ulicama i da budu puno istrajniji u tome, ali nećemo se odreći onogo što smatramo crnogorskim nacionalnim interesom suočeni s takvim argumentima - kaže Đukanović.

Crkva, zaključuje Đukanović, ima šest nivoa pravne zaštite, i ako se dijalogom ne dođe do rješenja, onda se mora imati povjerenja u institucije koje će ili na nacionalnom ili evropskom niovu riješiti to pitanje.

Mr. J.

Svakako postoji šansa da, ne samo Crna Gora već i Srbija uđu do 2025. u EU. Međutim kada će ući to zavisi od toga koliko će biti te dvije zemlje u stanju zaključiti svih 35 poglavlja, potrebnih za ulazak u EU. Pri čemu sam mišljenja da će za dva najteža poglavlja 23 (osnovna ljudska prava) i 24 (nezavisno sudstvo) trebati još dosta vremena da zažive u praksi PODGORICA – Na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju, pa se tako i protesti, često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa – kazao je u intervjuu za Pobjedu poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.

POBJEDA: Njemačka, kao jedna od vodećih sila u EU, podržala je proširenje saveza, za razliku od recimo Francuske i Holandije, koje nedavno nijesu dale zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa dvije balkanske zemlje. Koliko Njemačka ima snage, ali i volje, da „pogura“ proces proširenja kada je u pitanju Balkan?

JURATOVIĆ: Njemačka će i dalje nastojati da se obećanje dato Zapadnom Balkanu oko perspektive ulaska u Evropsku uniju održi. Jer se kroz to iščitava vjerodostojnost EU, ali je i jasan faktor sigurnosti i signal za mir i blagostanje u regionu i u Evropi. Zato će se Njemačka i dalje svom svojom snagom zalagati za ulazak Zapadnog Balkana u EU. POBJEDA: Što očekujete od sastanka Savjeta EU idućeg mjeseca? Podršku Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za otvaranje pregovora ili još jedno stavljanje na listu čekanja?

JURATOVIĆ: Uvjeren sam u to da će savjet EU na temelju nove metodologije dati prijedlog komisiji da se da zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i da će konačno Francuska, Ni-

zozemska i Danska podržati taj prijedlog. Smatram da je zeleno svjetlo za Sjevernu Makedoniju i Albaniju jako važo da se krene kao prvi korak dalje na putu ulaska u EU i time nagradi do sada učinjenjeno zalaganje u obliku reformi tih dviju zemalja za ulazak u EU. POBJEDA: Kakvo raspoloženje i mišljenje vlada kada je u pitanju Crna Gora? Čini se da su pregovori sa Podgoricom, sada u drugom planu. Šta je razlog tome? Stagniranje u procesu ili „preča posla“ koja ima EU? JURATOVIĆ: Istina je da su globalni izazovi sa kojima je EU suočena stavili u sjenu javnosti Crnu Goru. Međutim radna tijela iz Crne Gore i Brisela rade i dalje svoj posao i nadam se da će to uspješno odraditi i to bez

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović razgovarao sa delegacijom

Crna Gora je opravdala ulo PODGORICA – Delegacija liberala Evrope, koju su činili predsjednik ALDE saveza liberala Hans van Balen sa saradnicima iz regiona i lider Liberalne partije Crne Gore Andrija Popović, sastala se u Podgorici sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

Iz Liberalne partije Crne Gore navode da je taj susret bio prilika da predsjednik ALDE grupe pošalje jasnu poruku da je Crna Gora napravila značajan posao i

opravdala ulogu lidera regiona.

- Van Balen je ukazao da će Crna Gora sa Liberalnom partijom kao dijelom vladajuće većine i politike, uvijek imati nedvosmislenu podršku svih liberala Evrope i u Evropskom Parlamentu, Savjetu i Komisiji. On je predsjedniku Crne Gore prenio zaključke sa velike liberalne konferencije „Liberalni odgovor na dalju politiku proširenja EU“ održane u Podgorici da će ALDE snažno uticati na EU da što prije okonča proces proširenja na Zapadni Balkan, da

države koje to nijesu, otvore pregovore, a da Crna Gora koja je to već uradila prije osam godina, u narednih par godina zatvori sva ključna pitanja i bude spremna za punopravno članstvo – navode iz Liberalne partije.

U delegaciji su, kako su dodali, bili i potpredsjednik Liberalne internacionale Emil Kirijas, predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič i potpredsjednica Liberalne partije Dubravka Vujičić. Đ. Ć.

Politika

Nedjelja, 1. mart 2020.

3

ndestaga

rinkom rebljavaju lizam Članovi crnogorske jedinice na zadatku u Avganistanu

SAD i talibanski pokret potpisali sporazum za okončanje rata

Ispoštuje li se dogovor, naši vojnici se vraćaju iz Avganistana

PODGORICA - Sjedinjene Američke Države i talibanski pokret potpisali su juče u Dohi sporazum kojim su utvrđeni uslovi za povlačenje američkih i NATO trupa iz Avganistana.

veće pažnje evropske političke scene, koja će tek nastupiti u jačem obliku pred konačan ulazak u EU. POBJEDA: Prethodni sastav Evropske komisije je na početku svog mandata iznio prognozu da je 2025. mogući rok da EU primi nove članice.

Kako Vam danas, nakon gotovo pet godina, izgleda takva prognoza? Realno ili neostvarivo?

JURATOVIĆ: Svakako postoji šansa da, ne samo Crna Gora već i Srbija uđu do 2025. u EU. Međutim kada će ući to zavisi od toga koliko će biti te dvije zemlje u stanju zaključiti svih 35 poglavlja, potrebnih za ulazak u EU. Pri čemu sam mišljenja da će za dva najteža poglavlja 23 (osnovna ljudska prava) i 24 (nezavisno sudstvo) trebati još dos-

ta vremena da zažive u praksi.

POBJEDA: Crna Gora je nedavno donijela Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je podigao tenzije u zemlji i izazvao proteste nezadovoljnih zbog usvajanja zakona. Mislite li da su protesti zbog pomenutog Zakona imaju zbilja veze sa zakonom ili više imaju političku konotaciju?

JURATOVIĆ: Zakon o slobodi vjeroispovijesti je poštovanje osnovnih ljudskih prava koji su temelji demokratskog sistema i time je taj zakon samorazumljiv.

Ali pošto smo svjedoci da na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju pa tako i protesti često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere se zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa.

Jovana ĐURIŠIĆ

m liberala Evrope

ogu lidera regiona

SA SASTANKA: Đukanović sa predstavnicima delegacije liberala Evrope

SAD će, kako je predviđeno sporazumom, početi sa povlačenjem vojske u zamjenu za obavezivanje Talibana da će Avganistan prestati da bude uporište terorističkih napada.

Ako Talibani ispune svoje obećanje, to će označiti i početak povlačenja hiljada američkih i vojnika iz NATO misije ,,Odlučna podrška“ u narednih 14 mjeseci, čime će biti okončano njihovo 18 godina dugo učešće u ratu u Avganistanu. Crna Gora je dio misije ,,Odlučna podrška“. Trenutno se u Avganistanu nalazi 11. kontingent crnogorske vojske, a jučerašnji sporazum, ukoliko zaživi, značio bi i povlačenje crnogorskih vojnika iz Kabula i Mazari Šarifa.

Vojni analitičar Aleksandar Radić, komentarišući jučerašnji dogovor, kaže da je misija ,,Odlučna podrška“ već

Aleksandar Radić

iscrpila resurse, te da zapadne zemlje koje učestvuju u Avganistanu, čekaju da neko povuče odlučujući potez. Upitan kako će se jučerašnja odluka odraziti na Crnu Goru, Radić objašnjava da, ukoliko saveznici odluče da se povuku, sa njima odlaze i crnogorski vojnici.

- Ako Taliban ispuni svoje, iz Avganistana odlazi NATO, a sa njima i Vojska Crne Gore – kaže Radić za Pobjedu.

- Nakon potpisivanja sporazuma, moglo bi se očekivati da postepeno dođe do deangažovanja snaga NATO i to bi značilo da se povuku zemlje

koje su uključene u misiju, s tim što bi se prvo povlačile manje zemlje, a Amerikanci bi ostali zadnji – rekao je Radić.

Dodaje da postoji dogovorena politička solidarnost, te da niko neće biti ostavljen u Avganistanu.

- Sa povlačenjem drugih odlazi i Crna Gora. Naravno, postoji mogućost da se zadrži neki tip angažovanja, savjetnika itd, ali to neće biti ista misiji niti isti format i tada je na Crnoj Gori da procijeni koliko im je to svrsishodno – naveo je Radić.

Riječ je, navodi on, o spoljno – političkim interesima i refe-

rencama.

- Ima situacija kada neka zemlja želi da pokaže privrženost saradnji sa nekim državama. I u slučaju Crne Gore bi se mogao desiti neki takav scenario ali samo hipotetički govoreći postoji ta mogućnost da se neka forma prisustva nastavi, ali je jasno da posle ovoliko dugo vremena nema entuzijazma kod evropskih sila koje su angažovane u Avganistanu da se tamo zadrže – istakao je naš sagovornik.

Zaključuje ipak, da je u političkoj i vojnoj istoriji situacija takva da uvijek nešto „mora da se okrene“.

- Politička uslovljavanja su česta, jer politička i vojna istorija je takva da uvijek nešto mora da se okrene. Za sada jasno je da bi to trebala da bude operacija koja se završava – zaključio je Radić.

Crna Gora je svoje vojnike u Avganistan prvi put uputila 2010. godine i od tada je neprekidno prisutna, prvo u ISAF, potom u misiji Resolute Support, uz postepeno povećanje broja naših vojnika.

Jovana ĐURIŠIĆ

Iz crnogorske Vlade odgovorili predsjedniku Srbije

Vučić da dogovori sa ,,svojim“ Srbima jesu li za veliku Srbiju ili suživot u Crnoj Gori

PODGORICA – Srpski narod u Crnoj Gori nije nacionalna manjina nego ravnopravan društveni činilac, saopštili su juče iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava reagujući na ranije navode predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Vučić je, podsjećamo, izjavio kako beogradske vlasti ne traže veliku Srbiju, već samo da „Srbi imaju ona prava koja su zagarantovana svim drugim građanima koji pripadaju nacijama manjim u odnosu na većinsku“.

- Tražimo da Srbi imaju prava kakva imaju Albanci u Sjevernoj Makedoniji. Mislim da je to u skladu sa najvišim svjetskim standardima. Podrška našem narodu je normalna - naveo je Vučić.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava ovu Vučićevu izjavu ocjenjuju kao „populističko-politikantski zahtjev“.

- Povodom populističko-politikantskog zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, poručujemo mu da srpski narod u Cr-

noj Gori nije nacionalna manjina nego ravnopravan društveni činilac – naveli su iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Iz tog resora su podsjetili na, kako su rekli, karakter našeg uređenja građanske, a ne nacionalne države, i na crnogorski Ustav kao izraz zaštite i očuvanja političkog, pravnog i kulturnog položaja svih naroda koji žive u nezavisnoj Crnoj Gori.

- Podsjećamo ga (Vučića) i da je srpska zajednica u Crnoj Gori odbila da bude manjinska, i na taj način sebe onemogućila da koristi prava iz principa pozitivne diskriminacije, uz napomenu da ta mogućnost uvijek postoji kao opcija u demokratskom društvu – navedeno je u regovanju.

Dodaju i da predsjednik Srbije umjesto što, kako su rekli, podvaljuje, treba da se dogovori i usaglasi sa „svojim Srbima koji žive u Crnoj Gori“.

– Jesu li za koncept velike Srbije koja ugrožava mir i stabilnost cijelog regiona, ili su za demokratski suživot sa svima kojima je Crna Gora dom i država – zaključuje se u rea-

govanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Komentarišući izjavu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića za Rojters da Srbija i Rusija potkopavaju nezavisnost Crne Gore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je to neistinito i da, kako je kazao, zna da i Đukanović ,,zna da je to neistinito“.

- Nesumnjivo je da će Amerikanci uvijek ići protiv SPC jer misle da Rusija ima uticaj na našu crkvu. Evropljani će se praviti nevješti i tražiće što manje priče o etnicitetu, srpskom narodu. Nemaju odgovor jedino na moje pitanje za sve njih: ne tražimo veliku Srbiju, tražimo da Srbi imaju ona prava koja su zagarantovana svim drugim građanima koji pripadaju nacijama manjim u odnosu na većinsku, tražimo da Srbi imaju prava kakva imaju Albanci u Sjevernoj Makedoniji. Mislim da je to u skladu sa najvišim svjetskim standardima. Podrška našem narodu je normalna - naveo je Vučić. Đ. Ć.

4

Ekonomija

PODGORICA – Nakon 22 godine iz Beograda je stigla pravosnažna presuda da Institut Igalo treba da plati 3,67 miliona eura Jugobanci Beograd u stečaju. Presuda će važiti ako je prizna crnogorski Privredni sud.

Koliko će trajati ovaj postupak, nije poznato, jer strana koja izgubi ima pravo žalbe. Ali ni time neće biti stavljena tačka na ovaj spor, jer se Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, kao umješač, žalio Vrhovnom kasacionom sudu u Beogradu.

Institut je tražio da sud utvrdi da mu je 1. januara 1994. godine prestala obaveza vraćanja kredita od 3,95 miliona njemačkih maraka u dinarskoj protivvrijednosti zbog hiperinflacije, što je sud odbio i usvojio protivtužbeni zahtjev banke da Institut plati 3,67 miliona eura, od čega je glavnica dva miliona, a ostatak kamata.

Na ovaj iznos biće obračunata i zatezna kamata od 2006. godine. Prema mišljenju sudskog vještaka kojeg je angažovao Institut ovaj spor mogao bi da košta 8,2 miliona eura, navodi se u izvještaju tenderske komisije za privatizaciju ove ustanove, od koje je Vlada nedavno odustala. Ukoliko Privredni sud CG prizna odluku beogradskog, ovaj dug će platiti građani, jer se Vlada na to obavezala još 2009. godine.

Nedjelja, 1. mart 2020.

Privredni sud u Beogradu zadužio „Dr Simo Milošević“ da plati 3,67 miliona eura, čeka se stav Privrednog suda Crne Gore

Niko nije pitao IFC koliko kredita je dao Institutu Država platila kredite Instituta iz 1981. i 1987. godine i navela da ne zna da li je među njima plaćen i sporni kredit, a iz sudskih spisa je očigledno da nema podataka o broju kredita koje je Institut uzeo od IFC-a do 1990. godine

REVIZIJA

U tekstu revizije, koju je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zaštitnik tvrdi da u poslovnoj dokumentaciji Jugobanke AD Beograd u stečaju nikada nijesu evidentirani kreditni aranžmani sa Institutom, što je potvrdio i njihov stečajni povjerenik. Zbog toga i dovode u pitanje aktivnu legitimaciju Jugobanke da postavi ovakav tužbeni zahtjev.

Zaštitnik naglašava da sud nije uzeo u obzir da je država preuzela obaveze dužnika za kredite nastale do 1992. godine, koje su evidentirane u bilansima banaka i registrovane kao njihova potraživanja prema crnogorskim firmama.

Ovu obavezu država je preuzela u skladu sa Zakonom o regulisanju obaveza i potraživanja po osnovu ino duga i devizne štednje građana. Navode da je država na osnovu sporazuma iz 2004. godine Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC) iz Vašingtona za dva zajma Instituta iz 1981. i 1987. godine platila ukupno 9,5 miliona eura. Beogradski sud donosi presudu, a nema podatke koliko je kredita Institut uzeo od IFC-a, odnosno da li je uzeo dva ili tri kredita.

U presudi se navodi da je vještak finansijske struke na osnovu dokumentacije iz spisa utvrdio da je Jugobanka 3. januara 1990. godine platila IFC-u sporni iznos te da je crnogorsko Ministarstvo finansija obavijestilo zaštitnika da

Zgrada Instituta

ne može utvrditi da li je Crna Gora preuzela obaveze prema IFC-u i po osnovu ovoga kredita.

Zaštitnik smatra da je sud trebalo da prihvati njegov zahtjev za novim vještačenjem koje bi bilo zasnovano na poslovnim knjigama Jugobanke, u kojima je sporni dug morao biti prikazan kao aktiva u vrijeme otvaranja stečaja u banci.

- Ako je odnosni kreditni aranžman po zajmovima iz 1981. i 1987. godine na koje glase akceptni nalozi dostavljeni uz protivtužbu, Jugobanka AD Beograd u stečaju vratila ino povjeriocu (IFC), zbog čega se isti ino povjerilac pojavljuje kao stečajni povjerilac Jugobanke, odnosno zbog čega bi Crna Gora preuzimala i plaćala od 2004. godine „nepostojeći“ dug Instituta, ako ga je Jugobanka Beograd ili filijala Herceg Novi, navodno izmirila – pitaju se u zahtjevu za reviziju presude.

Država je kritikovala i nalaz vještaka finansijske struke na kojoj je bazirana presuda, navodeći da je zasnovan na pretpostavkama bez provjere poslovne evidencije banke. Ovaj nalaz dat je u dvije varijante,

Dinare pretvarali u marke na nepostojeći datum U dokumentaciji na osnovu koje je odlučivao sud, između ostalog, pominje se i aneks ugovora zaključen 31. aprila 1996. (!) godine između Instituta i Jugobanke.

- Sud gubi iz vida da april ima 30 kalendarskih dana - stoji u reviziji Zaštitnika, koji navodi da sud previđa činjenicu da tim aneksom, čija je ništavost tražena, nije samo produžen rok vraćanja kredita, već i promijenjen član 1 osnovnog ugovora, čime je naloženo vraćanje kredita u markama. Na taj je način banka promijenila osnovni ugovor i ugovorila valutnu klauzulu, a iznos kredita je navodno isplatila u dinarima.

pa u prvoj Institut 1. januara 1994. godine duguje nula dinara, a 3,67 miliona eura na dan 1. aprila 2006. u drugoj varijanti, koju je sud prihvatio, kako se navodi u reviziji, bez obrazloženja. Sud je prijedlog za novo vještačenje odbio nakon, kako navode, osam godina odlučivanja. Zaštitnik ukazuje Vrhovnom sudu da prvostepeni sud nije na pouzdan način utvrdio da li je riječ o dinarskom ili deviznom kreditu, te da gubi iz vida da je obaveza vraćanja kredita bila ugovorena u dinarima.

ćanja kredita tako što je u svom knjigovodstvu izvršio preračun 3.950.000 DEM u vrijednost dinara pa tu vrijednost na dan 31. decembra 1993. godine sveo na nula dinara.

Zaštitna klauzula ugovorena u korist tuženog odnosno očuvanja vrijednosti deviznog iznosa kredita, koji se ne može umanjiti, a sigurno ne ugasitim prostim svođenjem vrijednosti deviznog iznosa u dinare koji u vrijeme inflacije nije imao vrijednost – stoji u odluci Privrednog suda.

PRESUDE

Prvobitni aranžman Institut je 1989. godine potpisao sa tadašnjom Hercegnovskom osnovnom bankom koja je kasnije postala filijala Jugobanke Beograd. Tim ugovorom predviđeno je obezbjeđenje sredstava za izmirenje kredita Instituta prema IFC-u Vašingtona. Prema navodima iz presuda, novac za izmirenje duga Instituta stigao je iz Beogradske banke iz Nikozije koja je 3,95 miliona njemačkih maraka uplatila beogradskoj Jugobanci, a ova IFC-u.

Ugovorom između novske filijale i Instituta, kako se navodi u presudama, konstatovano je da je Jugobanka Beograd izmirila dospjeli dug Instituta te da se obavezuje da u dinarskoj protivrijednosti vrati dug u roku od 90 dana sa kamatom od 8,25 odsto na godišnjem nivou i provizijom od dva odsto na ugovorenu dinarsku protivvrijednost kredita. Naknadnim ugovorom i aneksima sa beogradskom Jugobankom, rok vraćanja kredita se produžavao sve do kraja 1997. godine, nakon čega je Institut pokrenuo tužbu za utvrđenje da obaveza vraćanja kredita više M. Lk. ne postoji.

Ovaj postupak prvobitno se vodio kod Privrednog suda u Podgorici koji je usvojio tužbeni zahtjev Instituta, ali je tu odluku Vrhovni sud ukinuo i postupak vratio na početak.

Privredni sud je 2002. godine prekinuo postupak zbog stečaja koji je uveden u Jugobanku, pa je nadležnost predata beogradskom sudu. Prvostepenu presudu beogradskog Privrednog suda iz 2015. godine kojom je dosuđen ovaj iznos Jugobanci, Apelacioni je ukinuo dvije godine kasnije, jer sud nije dozvolio Crnoj Gori da se umješa u postupak.

U drugoj odluci Privrednog suda, koju je prošle godine potvrdio i Apelacioni, navodi se da novčana obaveza Instituta glasi na plaćanje u stranoj valuti, a da bi banka mogla tražiti ispunjenje u dinarima prema kursu na dan isplate. Stoji da je u sudskoj praksi preovladalo mišljenje, kako bi se otklonile posljedice inflacije iz devedesetih, da pravilima indeksne klauzule treba uspostaviti ravnotežu jednakih vrijednosti uzajamnih davanja.

- Tužilac nije mogao jednostavno isknjižiti obavezu vra-

UGOVOR

PITALI SMO TURISTIČKE POSLENIKE Nadam se da će dezinformisani i izmanipulisani građani ubrzo uvidjeti opasnosti koje nose sa sobom ove političke litije i da će im uskoro okrenuti leđa i vratiti se normalnom životu, pripremi sezone i dočeku turista koji uskoro dolaze.

Opasnost od haosa lebdi u vazduhu. To nije dobar ambijent za turistička kretanja ka Crnoj Gori - ističe Ratković PODGORICA - Aktuelna politička dešavanja, održavanje litija, zapaljive i šovinističke izjave političara, kakvih imamo iz Srbije mogu imati negativan uticaj ne sezonu kazali su Pobjedi turistički poslenici. Nakon neuspjele zimske sezone, posljedice mogu biti velike.

Naročito se to može odraziti, kako su istakli na dolazak turista iz regiona koji se sa gorčinom i strahom sjećaju posljedica tzv. ,,događanja naroda“ iz 90-ih godina prošlog vijeka.

Dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve dr Rade Ratković poručuje da ,,turizam ne voli političke, pandemijske, ili, ne daj Bože, ratne krize i izazove“.

- Zapaljive i šovinističke izjave političara, kakvih imamo iz Srbije skoro svakog dana, ne bi mogle imati većeg uticaja na turiste, da nije opasnosti od nepredvidive eskalacije litijskog političkog protestantizma. Nadam se da će dezinformisani i izmanipulisani građani ubrzo uvidjeti opasnosti koje nose sa sobom ove političke litije i da će im uskoro okrenuti leđa i vratiti se normalnom životu, pripremi sezone i dočeku turista koji uskoro dolaze - ističe za Pobjedu Ratković.

DIJALOG

On smatra da to može ohrabriti i organizatore političkih litija, makar iz Crne Go-

Turi polit

Rade Ratković

re, da se vrate dijalogu bez uslovljavanja bilo kakvim ultimatumima, a uz puno poštovanje države Crne Gore, njenih institucija i svih građana, bez obzira na njihovo političko, nacionalno, religijsko i svako drugo opredjeljenje i bez poziva drugih država da arbitriraju i miješaju se u unutrašnje stvari Crne Gore.

- Stabilnost i sigurnost zemlje je condition sine qua non održivosti i razvoja turizma svake turističke destinacije, što je turističkim poslenicima i preduzetnicima savršeno jasno - naglašava Ratković.

On održavanje litija smatra ,,masovnim političkim protestima kamufliranih crkvenom ikonografijom“.

- Organizator ovih protesta je Srpska pravoslavna crkva, uz podršku vlasti u Srbiji, a njihov neposredni izvršilac su filijale te crkve u Crnoj Gori i prosrpske nacionalne partije iz Crne Gore. U njima učestvuje i značajan broj državljana drugih zemalja (Srbije i Republike Srpske). Iz njihovog javnog nastupa da se zaključiti da se sprema prevrat u Crnoj Gori nalik onom iz 1989. godine i promjena karaktera države od građanske i proevropske ka kleronacionalističkoj, antievropskoj i antizapadnoj, i njene integracije u korpus tzv. srpskih zemalja - tvrdi Ratković.

Najgore je što se, kako ističe, ,,to kani uraditi vaninstitucionalno i pod pritiskom mase,

TO Budva: Vjerujemo da ak dešavanja neće uticati na o Iz Turističke organizacija Budva su Pobjedi odgovorili da vjeruju da će turisti iz regiona i ove godine uživati u ljepotama Budve i da održavanje litija na to neće uticati.

- Vjerujemo da će turisti iz regiona i ove godine uživati u ljepotama Budve i mi smo spremni da im boravak učini-

mo što prijatnijim. Turistička organizacija opštine Budva se bavi promocijom kulturnih, istorijskih i prirodnih ljepota našeg grada, unapređivanjem turističke ponude budvanske rivijere, zbog koje se turisti u velikom broju vraćaju - kazali su iz TO Budve.

Oni vjeruju da aktuelna politič-

Ekonomija

Nedjelja, 1. mart 2020.

E: Da li održavanje litija stvara negativan imidž destinacije pred početak sezone

izam ne trpi tičke izazove

5

Unesko dao pozitivno mišljenje na Poslovni plan Luke Kotor

Luka Kotor

Najbitnija investicija izgradnja pilona od 1,5 miliona eura Postavljanje pilona ne znači saniranje rive, već postavljanje platforme u produžetku postojeće luže, površine četiri do pet metara kvadratnih na koju se postavlja privezna bitva za vezivanje brodova- kazao je direktor kompanije Branko Kovačević Nemanja Nikolić

što je krajnje rizično i opasno po mir i multietnički sklad u Crnoj Gori“.

- Bauk Zakona o slobodi vjeroispovijesti je samo zgodno iskorišćeni povod, a ne stvarni uzrok ovih političkih, odnosno pretpolitičkih procesa. Opasnost od haosa lebdi u vazduhu. To nije dobar ambijent za turistička kretanja ka Crnoj Gori, naročito brojnih turista iz regiona, koji se sa gorčinom i strahom sjećaju posljedica tzv. ,,događanja naroda“ iz 90-ih godina prošlog vijeka. Ova nova ,,događanja naroda“, ili ,,događanja popova“ bude slične asocijacije i kod turista iz Evropske unije. Turistički radnici i preuzetnici su, normalno, zabrinuti ovakvom situacijom, i normalno je da strahuju za predstojeću turističku sezonu i ne samo za nju - kaže Ratković.

Direktor hotela ,,Hilton“, Nemanja Nikolić takođe za Pobjedu komentariše nastalu političku situaciju i smatra da svaka nestabilnost definitivno utiče na ekonomska dešavanja u zemlji.

- Aktuelna politička dešavanja i evidentna nestabilnost, takođe, mogu imati negativan uticaj na sezonu jer nijedan turista ne želi da svoj odmor provede u nekoj vrsti neizvjesnosti. Mišljenja sam da po pitanju ove vrste nestabilnosti u što skorijem roku treba teren preseliti u nadležne institucije, domaće i međunarodne, kako bi se izbjegao negativan imidž destinacije koju ista može dobiti pred do-

Aleksandra Maksimović

lazak turista. Neodgovorne izjave pojedinaca kako iz Crne Gore, tako, i iz susjedne Srbije, ni na koji način ne mogu imati pozitivan efekat na ekonomiju obje zemlje. Imajući u vidu naš trenutni ekonomski ambijent i performanse prioritet bih dao ekonomiji i budućem ekonomskom razvoju obje zemlje, posebno imajući u vidu jake ekonomske veze dvije zemlje - kazao je Nikolić smatrajući i da je virus korona takođe izazvao negativne efekte.

- U Crnoj Gori smo na pragu ljetnje turističke sezone, te ako se u obzir uzme i iz drugih razloga neuspjela zimska turistička sezona, posljedice mogu biti velike - naglašava Nikolić.

Portparol Nacionalne turističke organizacije Aleksandra Maksimović komentarisala je izjavu Dragana Markovića Palme (Jedinstvena Srbija) koji je turistima iz Srbije poručio da ne ljetuju u Crnoj Gori, ,,iz poznatih razloga“. Iz NTO vjeruju da ćemo trenutne izazove prevazići, prije svega poštujući zajedničke interese i bliskost koja veže naše dvije zemlje i da ćemo i ove sezone biti domaćini još većem broju gostiju kako sa tržišta Srbije, tako i sa ostalih tržišta.

FAKTORI

- Iako sa jedne strane turizam jeste osjetljiva grana na koju utiču mnogi faktori, među kojima su svakako i oni političke prirode, s druge strane poznato je da upravo turizam

ktuelna politička odluku gostiju da dođu ka dešavanja neće uticati na odluku gostiju iz regiona da svoj odmor provedu u Budvi.

- Tome u prilog govori i uspješan nastup na sajmu turizma u Beogradu, kao i veliko interesovanje posjetilaca sajma za turističku ponudu Budve. Očekujemo da građani regiona u velikom broju dođu i ovog

proljeća i ljeta na svoju destinaciju, u svoju Budvu. Naši prioriteti su da se osjećaju prijatno i da imaju visok kvalitet usluge. Turisti iz regiona se tradicionalno vraćaju u naš grad i duboko vjerujemo da ovu tradiciju neće ništa promijeniti ni ove godine - smatraju iz TO Budva.

Petar Ivković

doprinosi boljim odnosima, razumijevanju među ljudima, kulturama, pa i državama. Gosti iz Srbije su, kao i uvijek do sada, dobrodošli u Crnoj Gori, bez obzira na političke okolnosti. Štaviše, veoma često su povezani sa domaćinima rođačkim, dugogodišnjim prijateljskim i drugim ličnim vezama što utiče na to da iz godine u godinu upravo u Crnoj Gori provode svoj odmor. Među njima je i jedan broj onih koji posjeduju nekretnine u Crnoj Gori. Ne očekujemo da ovakve tendenciozne izjave pojedinih političara mogu značajnije uticati na to da njihov izbor i ove godine bude Crne Gora - smatra Maksimović.

Na pitanje da li u NTO očekuju da bi zategnuti politički odnosi sa Srbijom mogli uticati na manju turističku posjetu sa tog emitivnog tržišta ove sezone, ona odgovara da istraživanja i praksa pokazuju da je Crna Gora gostima iz Srbije jedna od omiljenih destinacija za odmor koju dobro poznaju.

- Pored toga što dolaze zbog odmora veoma često su povod njihove posjete brojne manifestacije i događaji koji se organizuju u Crnoj Gori. I zvanična statistika nam pokazuje da su srpski turisti konstantno među najzastupljenjima u Crnoj Gori. Lani i h j e ev i d e n t i ra n o o ko 400.000 što ih je pozicioniralo na prvo mjesto u strukturi inostranih turista, dok se u strukturi inostranih noćenja nalaze na visokom drugom mjestu, sa oko tri miliona ostvarenih noćenja - kaže Maksimović.

Nedavno je održan i Sajam turizma u Beogradu i ove godine Crna Gora je imala zapažen nastup na, upravo završenom međunarodnom sajmu turizma u Beogradu.

- Interesovanje posjetilaca sajma za našu ponudu bilo je veliko, kao i uvijek do sada, a crnogorski štand posjetili su i naši brojni partneri iz sektora turizma, među kojima predstavnici resornog ministarstva Srbije, Turističke organi-

Ivković: Teško dati utemeljenu prognozu Predsjednik sektora turističkih agencija u Crnogorskom turističkom udruženju Petar Ivković kazao je Pobjedi da je teško procijeniti sada da li će se održavanje litija i aktuelna politička situacija odraziti na sezonu.

- S obzirom da se turisti iz Srbije za svoj boravak u Crnoj Gori odlučuju u „last minute“ varijanti sada je teško dati bilo kakvu utemeljenu prognozu. Činjenica je da veliki broj građana Srbije boravi u svojim kućama i stanovima tokom ljeta, a u statistici su tretirani kao turisti, tako da je teško za povjerovati da neće iskorititi te privilegije procjenjuje Ivković.

z a c i j e S r b i j e, l o ka l n i h turističkih organizacija, Privredne komore Srbije, udruženja turističkih agencija YUTA, mediji i drugi - kazala je Maksimović.

Prema informacijama turističke privrede koja je učastvovala na sajmu, interesovanje za ponudu je bilo veće u poređenju sa prethodnom godinom, sudeći po većem broju prodatih aranžmana koji su podrazumijevali sajamski popust.

- Evidentno je i veće interesovanje za novitete u ponudi sjevera Crne Gore. Prema informacijama Skijališta Crne Gore, predstavnici turističkih agencija su iskazali interesovanje za ponudu skijališta kako zimi, tako i ljeti. Shodno ugovorenoj saradnji tokom sajma, očekuje se već u martu oko 200 posjetilaca iz Srbije Ski-centru Kolašin 1600 i više „incentive“ grupa tokom ljetnje turističke sezone - kazala je Maksimović.

N. KOVAČEVIĆ

KOTOR - Izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević, kazao je da realizacija investicionih projekata predviđenih Poslovnim planom Luke Kotor AD za period od 12 godina, može početi tek krajem godine ili početkom naredne.

Naime, Luka Kotor AD dobila je prekjuče obavještenje Crnogorske nacionalne komisije za Unesko da je dobijeno pozitivno mišljenje od Uneska na Poslovni plan Luke Kotor AD za period od 12 godina.

U zaključcima mišljenja se kaže da je dostavljeni dokumenat konzistentan sa informacijama koje su predstavljene Reaktivnoj monitoring misiji 2018. godine, te da daje više informacija o predloženim infrastrukturnim radovima koji ne predstavljaju prijetnju za izuzetne univerzalne vrijednosti.

Ovim su se stekli uslovi za realizaciju investicionih projekata ove kompanije, ali čija će realizacija još sačekati zbog zakonske procedure ali i kako ne bi bila poremećena predstojeća kruzing sezona.

Kovačević je za Pobjedu kazao da je najveća i najbitnija investicija izgradnja pilona, vrijednosti oko 1,5 miliona eura.

- Osim projekta pilona, tu je i projekat priveznih bova, koji je već završen, uradio ga je bivši menadžment, vrijednost oko 1,5 miliona eura. Zatim imamo projekat proširenje i nabavka pontona u marinskom dijelu, druga faza, vrijednosti 500 hiljada eura, potom nabavka i ugradnja trafo za potrebe luke, čija vrijednost je 300 hiljada eura, kao i nabavka tendera čamaca, tj. prva faza koja podrazumijeva nabavku četiri čamca vrijednosti nekih 300 hiljada eura - kazao je Kovačević.

On naglašava da postavljanje pilona ne znači saniranje rive, već postavljanje platforme u produžetku postojeće luže, površine četiri do pet metara kvadratnih na koju se postavlja privezna bitva za vezivanje brodova.

- Time postižemo da najnovi-

On podsjeća da za dvije godine na tržište dolazi 27 novih mega kruzera, te da je jedna od kompanije već izrazila interesovanje da prvo putovanje počne baš iz Kotora, ali da je uslov pilon kako bi bio sigurno i bezbjedno vezan ja generacija kruzera može nesmetano pristajati u luku sa aspekta bezbjednosti i sigurnosti, tako da nećemo imati ograničenja gaza, tj. možemo da vežemo na centralnom vezu kruzere dužine do 300 metara. Postavljanjem pilona više gaza neće biti ograničenje za brodove kaže Kovačević.

On podsjeća da za dvije godine na tržište dolazi 27 novih mega kruzera, te da je jedna od kompanije već izrazila interesovanje da prvo putovanje počne baš iz Kotora, ali da je uslov pilon kako bi bio sigurno i bezbjedno vezan.

- Što se tiče realizcije projekta pilona, slijedi raspisivanje tendera za izradu projekta, raspisivanje zakonske procedure za izvođača radova. Radovi bi trajali ne više od mjesec i po dana, ali sve to se može raditi tek kada se završi sezona, tj. krajem kalendarske godine ili početkom naredne godine, kako bi naredne sezone Luka Kotor bila konkuretna jer svake godine sve je veće interesovanje kruzera i putnika - kazao je Kovačević. Što se tiče priveznih bova, podrazumijeva izrade pilona, potom postavljanje priveznih bova u kombinaciji sa pilonom za siguran vez. Kada je u pitanju projekat marinskog dijela, Kovačević kaže da je to jednostavan posao kao i procedura nabavke pontona.

Za ovu sezonu Luka Kotor ima najavljenih 530 dolazaka Iv. K. 60 do 70 kruzera.

6

Društvo

Nedjelja, 1. mart 2020.

Mitropoliti crnogorsko-primorski SPC i kijevski Ukrajinske pravoslavne crkve predvodili litiju u Podgorici

Iz Vlade reagovali na tvrdnje Amfilohija

Nije tačno da je povučen zakon o majkama PODGORICA - Netačna je tvrdnja mitropolita Amfilohija da je Vlada povukla tzv. zakon o majkama, saopšteno je iz Vlade uz napomenu da su oni samo sproveli odluku Ustavnog suda.

- Povodom izjave mitropolita Amfilohija „da postoji mogućnost da crnogorska vlast povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kao što je povukla Zakon o majkama”, podsjećamo Mitropolita da Vlada ni tada nije imala takvu mogućnost, kao što je nema ni danas, i nije povukla takozvani zakon o majkama – navodi se u saopštenju Vlade.

Podsjećaju da je, odlučujući o ustavnosti tog pravnog propisa, koji se zove Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Ustavni sud

Crne Gore kao jedini autoritet koji odlučuje o saglasnosti zakona sa Ustavom, ocijenio da su pojedine njegove odredbe diskriminatorne, i da nijesu u saglasnosti sa Ustavom.

- Vlada je u zakonskoj proceduri sprovela odluku Ustavnog suda. Baš kao što je pokrenuta inicijativa za ocjenu zakona u tom slučaju, i Mitropolija danas ima mogućnost da podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, što je premijer Marković predložio mitropolitu Amfilohiju – navode iz Vlade.

Ističu i kako će Vlada sprovesti svaku odluku Ustavnog suda, kao i svaki put do sada. Đ.Ć.

Poruka evropskog parlamentarca i bivšeg ministra odbrane Slovenije

Jakič: Sve oko Zakona o vjeroispovijesti je suverena stvar Crne Gore

PODGORICA- U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nema ništa što nije u skladu sa sistemima unutar Evropske unije, a to je saopštila i Venecijanska komisija, kaže za Televiziju Crne Gore dugogodišnji slovenački i evropski parlamentarac i bivši ministar odbrane Roman Jakič.

Vjeruje da će država i svi akteri unutar nje naći prostor za dijalog. Poručuje i da Crna Gora ide ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

U skladu sa procesom pristupanja Evropskoj uniji i njenim najvišim standardima, Crna Gora je donijela Zakon o slobodi vjeroispovjesti, kaže dugogodišnji slovenački i evropski parlamentarac i bivši ministar odbrane Roman Jakič. Upravo kao dugogodišnji parlamentarac i cijeni, kaže, m i š l j e n j e Ve n e c i j a n s ke komisije jer je mjerodavna da da pozitivna ili negativna mišljenja o nečemu.

-Meni je kao evropejcu dosta pozitivan signal da je to Venecijanska komsiija pogledala, koliko razumijem da nijesu imali primjedbe - kaže Jakič.

Na međunarodnim adresama prati se trenutna situacija u Crnoj Gori, kaže Jakič. Zato dijalog treba intenzivirati.

-Ja se nadam da će država i svi akteri unutra države naći prostor za dijalog, da vide šta treba raščistiti a šta ne. U suštini to je suverena stvar Crne Gore”, oc-

jenjuje Jakić.

Suvereno pravo države bilo je i da opredijeli spoljnopolitičke ciljeve - što je i učinila. Članica NATO-a postala je prije tri godine a podrška Slovenije i Jakiča, tada, s pozicije ministra odbrane te zemlje - nije izostala.

-Članstvo nije samo militarno nego i političko. I u tom kontekstu ja mislim da je samo još jedan mehanizam gdje CG može prosperirati, izložiti i zagovarati svoje interese- kaže on.

Jer je članstvom u NATO-u, Crna Gora bliža onom u Evropskoj uniji. Reforme sprovodi, pa ne postoji, poručuje Jakič, sila koja bi državu mogla da spriječi da pristupi uniji onda kada ispuni uslove. Ko pobijedi i prvi pređe crtu taj će ući od država regiona Zapadnog Balkana naša je, smatra, tome najbliža.

“Mislim da ste vi još uvijek na neki način lider u regiji, pošto ste otvorili sva poglavlja osim osmog i zatvorili tri poglavlja. Što se tiče nove metodologije ona samo može ubrzati proces. Treba to proučiti i vidjeti koja je metodologija je bolja da bi se ubrzao proces”, poručuje Jakič.

A Slovenija će se i dalje zalagati za evropsku perspektivu regiona i nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu kako bi došla do cilja, zaključuje Roman Jakič.

R.P.

Amfilohije: Sa na je ovdje i Rusija i S Na skupu, na kojem su organizatori predviđali 200.000, prema procjenama policije, učestvovalo je 24.000 ljudi. Čak 4.000 pristalica SPC je sa 41 autobusom dovedeno u Podgoricu iz drugih gradova.

Ikonografija je bila šarolika, ali su dominirale srpske trobojke. Tokom Amfilohijevog govora ulicom uz Hram Hristovog vaskrsenja kružili su vozači sa srpskim zastavama i podignuta tri prsta PODGORICA - Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije pozvao je predsjednika i premijera Crne Gore da, ukoliko žele da ih istorija pamti kao časne ljude, povuku Zakon o slobodi vjeroispovjesti.

- Zahtijevamo od predsjednika i premijera da radi svog

Litija na čelu sa mitropolitima Amfilohijem i Onufrijem

Autobusi kojima su dovezeni vjernici iz drugih gradova

i obraza Crne Gore povuku onaj bezbožni zakon. Nadamo se da će to uraditi ako hoce da u istoriji budu upa-

mćeni kao časni ljudi - rekao je Amfilohije nakon liturgije koju je juče, u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgori-

Murić: Amfilohije poziva u pomoć one koje je zvao ,,lažnim ljudima, lažne vjere“ Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, koji je poznat po stavu da ,,jeste strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, s lažnom vjerom“ misleći na pripadnike islamske vjeroispovijesti, danas je pokazao da je sada spreman da pohvali kao

Trobojke i poznata ikonografija

„uglednog muslimana“ svakoga ko je spreman da podrži njegov politički zahtjev da Srpska pravoslavna crkva bude izvan zakona u Crnoj Gori, saopštio je poslanik DPS-a Mirsad Murić. Murić je regaovao na poziv Amfilohija Muslimanima iz Crne Gore i Dritanu Abazoviću da podrže pravo-

slavnu Crnu Goru. Amfilofije je ocijenio i kako je Abazović jedan od uglednih crnogorskih Muslimana.

- Svi bi smo se radovali da je Mitropolit promijenio svoj stav i konačno počeo da tretira pripadnike svih vjera isto podržavajući na taj način građansku Crnu Goru. Međutim, svjedoci

ci, služio sa mitropolitom kijevskim Ukrajinske pravoslavne crkve pod patronatom Ruske pravoslavne crkve Onufrijem.

- Danas imamo blagoslov Božiji. Dobili smo blagoslov iz Ukrajine iz kijevske Rusije. Crkva Božija nema granica - rekao je Amfilohije.

Crna Gora je, kako je ocijenio Onufrije, interesantna država koja je u svijetu poznata po živopisnoj prirodi, bogatoj kulturi i izuzetnoj arhitekturi iz raznih epoha.

- Poznata je i po dobrim i hrabrim ljudima koji su oduvjek čuvali pravoslavnu vjeru. U Crnoj Gori postoje mnoge drevne svetinje. Mismo da je ovakav stav proizvod političkog kalkulisanja, a ne ideološke opredijeljenosti.

Mitropolit na taj način čitavu jednu vjeru pokušava koristiti za svoju političku kalkulaciju čime grubo vrijeđa sve njene pripadnike - naveo je on.

Murić zaključuje da su crnogorski muslimani bili i biće lojalni i odani građani države Crne Gore, koji će doprinositi njenoj daljoj izgradnji i afirmaciji.

Na litiji bilo i mladenaca

Društvo

Nedjelja, 1. mart 2020.

e crkve pod patronatom Ruske pravoslavne

ama Srbija Vlada da povede dijalog sa MCP Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Majk Pompeo poručio je Vladi Crne Gore da povede otvoreni dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori u vezi sa primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, navode iz Mitropolije.

– Bilo koji napor da se razmotri valjanost imovinskih zahtjeva treba u potpunosti biti u skladu sa crnogorskim zakonom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima – poručio je Pompeo, u pismu-odgovoru koje je poslao arhiepiskopu Elpidoforu, predsjedavajućem Skupštine kanonskih pravoslavnih episkopija sa sjedištem u Njujorku.

-Iako su protesti u Crnoj Gori uglavnom mirni, zabrinuti smo zbog stalnih tenzija i nedavnih izolovanih slučajeva nasilja- zaključuje se u pismu.

tropolija nosi spasiteljsku misiju i svijetu je pokazala mnoge svetitelje među kojima su Sveti Vasilije, Sveti Petar Cetinjski i mnogi drugi.

Posebno mjesto nosi Sveti Simeon Mirotočivi, jer je njegovo duhovno nasljeđe važno za sve slovenske narode - rekao je kijevski mitropolit.

Naši narodi danas, kako je dodao, prolaze kroz mnoga iskušenja.

-Kroz vijekove su nam samo vjera i vjernost Bogu pomogli da se sačuvamo. Ništa

Podgorica ili Vašington, potpuno je svejedno U moru dezinformacija o broju prisutnih na litijama jedna je bila posebno interesantna. Pošto su se morale opravdati stotine hiljada građana koje su SPC i beogradski tabloidi najavljivali na skupu, portal IN4S je juče objavio fotografiju iz Vašingtona staru dvije godine. Izbor je pao na jedan pozamašan skup protiv oružanog nasilja. Nakon pola sata fotografija je uklonjena sa portala, jer su se korisnici društvenih mreža zapitali koji je ovo grad.

ne moze da nas odvoji od ljubavi Božje. Naše jedinstvo i ljubav danas se pokazuju u zajedničkoj molitvi i ovoj litiji. Danas se molimo Bogu da prestane progon crkve i da se zla srca otkrave i nastupi mir - rekao je Onufrije.

On je potom u društvu mitropolita Amfilohija predvodio litiju od Hrama do obale Ribnice, a potom kroz Ulicu Slobode i mosta Milenijum nazad do Hrama.

Odgovarajući na ranije navode predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da Srbija i Rusija preko SPC podrivaju crnogorsku nezavisnost, Amfilohije je kazao kako Đukanoviću Rusija nije smetala kada je dobio državu.

-Rusija mu je pomogla da dobije državu, da bude predsjednik i tada su mu valjale ruske pare. On to znade dobro. Prema tome nemoj da pljuje na Srbiju i Rusijuporučio je Amfilohije i dodao kako je „kristalno jasno da bez Rusije ne bi bilo Crne Gore“.

-To je ostalo zapisano u biću.

Rusija jeste ovdje sa nama, i Srbija, ali ovdje je sa nama sav pravoslavni svijet i sa istoka i sa zapada - rekao je Amfilohije.

On je, takođe, Muslimane iz Crne Gore i lidera Građanskog pokreta Ura Dritana Abazovića pozvao da podrže pravoslavnu Crnu Goru.

Na skupu, na kojem su juče beogradski tabloidi predviđali 200.000, prema procjenama policije, učestvovalo 24.000 ljudi. Čak 4.000 pristalica SPC je sa 41 autobusom dovedeno u Podgoric u i z d r u g i h g ra d ova .

Ikonografija je bila šarolika, ali su dominirale srpske trobojke. Tokom Amfilohijevog govora ulicom uz Hram Hristovog vaskrsenja kružili su vozači sa srpskim zastavama i podignuta tri prsta.

Srpska pravoslavna crkva je danima vodila kampanju, kako u zemlji, tako i u državama regiona –Srbiji i entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, kako bi motivisala što više ljudi da dođu u Podgoricu na jučerašnji protestni skup. Ali, kako Pobjeda saznaje iz policije, nije bio dozvoljen ulazak ni pojedincima ni organizovanim grupama.

-Bezbjednosna procjena je da im ne treba dozvoliti da uđu u našu zemlju – kazao je nezvaničan izvor Pobjedi iz Đ. Ć./mr.J. policije.

7

Predsjednik Prave Crne Gore danima „blagosiljao“ hodočasnike iz Berana

Milačićev „junak“ švercovao drogu, brutalno pretukao i opljačkao taštu PODGORICA – Među hodočasnicima koji su juče prispjeli na litiju u Podgorici bila su i braća Dražen i Dalibor Delević iz Berana, koje danima na svom Fejsbuk profilu predsjednik Prave Crne Gore naziva junacima, a ne saopštava da je jedan odgovarao za razbojništvo a čeka ga i pet godina zatvora zbog krijumčarenja marihuana.

Njih i hodočasnike iz Prokuplja sačekali su ostali učesnici narodnog sabora ispred hrama Hristovog Vaskrsenja.

Njihov put od prvog koraka “blagosiljao” je i pozdravio na Fejsbuk profilu Milačić, a čestitkama, “ovim hrabrim momcima” pridružili su se brojni građani.

Milačić je na profilu napisao da su braća Delević u srijedu ujutro pješke iz Berana krenula na subotnji sabor u Podgoricu i pozvao Mojkovčane da im ukažu gostoprimstvo.

-Iako smo u mogućnosti da im obezbijedimo hotelski smještaj, zbog stvaranja solidarnosti pozivamo Mojkovčane da ukažu gostoprimstvo ovim hrabrim momcima da im obezbijede prenoćište u svom domu – poručio je Milačić.

Put su “bagosiljali” građani koji su ovim “junacima” poželjeli srećan put. Neki sui h prozvali “srbskim vitezovima”, “sokolovima”, “junačinama”, “delijama”…

Dočekali su ih mještani sela Zaton i ponudili im prenoćište.

Krijumčarenje

Hodočasnik iz Berana Dražen Delević je nedavno izašao iz zatvora.

Taj “detalj” Milačić nije saopštio građanima od kojih je tražio da pruže podršku braći hodočasnicima.

Delević je uhapšen je 23. marta

Jedna od Milačićevih objava podrške Delevićima

prošle godine na Graničnom prelazu Ranče, nakon što je u njegovom vozilu pronađeno više od 200 kilograma marihuana.

Njemu je tada sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila pritvor do 30 dana.

U novembru prošle godine Delević je osuđen na pet godina zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema optužnici drogu su pronašli carinici i policajci na na izlazu iz Crne Gore kontrolišući “mercedes – sprinter” kojim

je upravljao optuženi.

-Carinici i policajci su kontrolom vozila u specijalno izrađenom bunkeru pronašli i oduzel i 2 1 8 pvc p a kova n j a s a sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine oko 216,4 kilograma - navodi se u optužnici.

Deleviću je nakon izricanja presude ukinut pritvor.

Razbojništvo

On je od ranije poznat istražiteljima. Ovo mu nije bilo prvo “djelo”.

Hapšen je zbog sumnje da je presreo taštu i od nje ukrao novac.

Krajem februara 2016. godine uhapsila ga je budvanska policija zbog sumnje da je sa još tri osobe presreo taštu J.Lj. iz Budve, brutalno je pretukao i oteo 2.000 eura.

Policija je tada raspisala potjernicu za Berancem J. M. (36), a istragom je utvrđeno da je Delević uzeo torbu od bivše tašte.

Delević je prethodno organizovao grupu, sačekao bivšu taštu dok je odlazila na posao, znajući da u torbi nosi novac. Žrtva je izgubila svijest dok su je tukli i konstatovane su joj teške tjelesne povrede.

Milačić je juče na Fejsfuk profilu objavio i fotografiju kolege Nikole Minića iz Prave Crne Gore i potpredsjednika NVO Srpskog nacionalnog savjeta sa krstom u ruci i direktora Uprave policije Veselina Veljovića, na kojoj se nalazi na terasi stana, a ispred njega je crnogorska zastava, uz poruku “Istinska Crna Gora i lažni Montenegro”.

M. Ž.

8

Društvo

Nedjelja, 1. mart 2020.

Istraživački centar Skupštine o stanju u evropskim zemljama kada je u pitanju zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola

Nema standarda – od partnerstva do braka

Gradonačelnik Podgorice otvorio park u Bloku N u centru grada

Zakonodavstvo Slovenije i Hrvatske prepoznaje registrovano partnerstvo, a Holandija, Irska i Španija istopolnim parovima garantuju jednako pravo na brak.

Letonija i Litvanija su rigidnije prema ovoj populaciji – njihovo zakonodavstvo ne prepoznaje ni istopolne brakove, ni registrovana partnerstva, pokazalo je posljednje istraživanje Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore PODGORICA – Poslanici bi tokom marta trebalo da raspravljaju o predloženom zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola, koji nije usvojen prošle godine, a posljednje istraživanje Istraživačkog centra Skupštine pokazalo je da u Evropi ne postoji standard u uređivanju ove oblasti.

Crnogorskim predloženim zakonom predviđeno je da se istopolnim parovima omogući da razmijene burme pred matičarem, ali im nije dozvoljeno usvajanje djece.

Pruža im se, s druge strane, set prava koja su na raspolaganju i heteroseksualnoj populaciji – pravo na zdravstven u z a š t i t u p r e ko s v o g bračnog partnera koji je u radnom odnosu, pravo na socijalnu zaštitu onih koji su u stanju socijalne potrebe, na zajedničku i posebnu imovinu, kao i pravo na nasljeđivanje imovine, penzije… Ponuđeni zakon pao je u Skupštini krajem jula prošle godine, jer nije dobio potrebnu većinu – 41 glas zato što je izostala podrška poslanika SDP-a. Bili su najavili da će akt podržati, ali tada nijesu došli na sjednicu zato što su se dan ranije posvađali sa potpredsjednikom Skupštine Gencijem Nimanbeguom.

Kada se akt usvoji, propisano je da će počne da se primjenjuje nakon godinu.

Istraživački centar Skupštine doznao je da i zakonodavstvo Slovenije i Hrvatske prepoznaje registrovano partnerstvo, dok je drugačija situacija u Holandiji, Irskoj i

Vuković: Podgorica će zasijati novim sjajem PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković otvorio je juče park u Bloku N, u centru grada i obišao radove na rekonstrukciji prvog dijela Ulice Vuka Karadžića.

Istopolni parovi će moći da razmijene burme pred matičarem

Španiji, koje su liberalnije u ovom smislu, pa istopolnim parovima garantuju jednako pravo na brak.

Letonija i Litvanija su rigidnije prema ovoj populaciji njihovo zakonodavstvo ne prepoznaje ni istopolne brakove, ni registrovana partnerstva. Bez obrzira na pojedinačne različitosti, Centar je na kraju sveo analizu zaključkom da je sve veći broj država članica Evropske unije spremno da uvrsti ili je u procesu uključivanja istopolnih parova u pojam braka.

- Iako Evropska unija nema moć da uskladi porodično zakonodavstvo država članica, opšti principi kao što su suprematija i puna efikasnost evropskog zakonodavstva zahtijevaju da nacionalno za-

Sa prošlogodišnjeg Prajda

konodavstvo poštuje osnovna prava kao što je princip zabrane diskriminacije – istaknuto je u istraživanju.

Najbolje rješeNje

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je za naše novine kazao da je Crna Gora našla najbolju varijantu akta ,,koja je sada najviše prijemčiva za većinu naših građana“.

- Naša intencija je da ne izazovemo previše emocionalne napetosti kod građana. Crna Gora je tradicionalna i neke novine koje su već odavno upriličene u zemljama zapadne demokratije kod nas ne prolaze tako lako – kazao je on.

Početkom marta, kako je najavio, očekuje da će matični odbor (za ljudska prava) razmatrati ponovo zakon.

- Tada ćemo dobiti jasnije podatke kako će se ko izjasniti – rekao je Duković, dodajući da očekuje da se zakon usvoji.

Istraživački centar Skupšine detaljnije je predočio analizu, navodeći da je, između ostalog, u većini zemalja, koje su analizirali, pitanje sklapanja braka ili registrovanja partnerstva uređeno zakonom, u Irskoj je slučaj da Ustav sadrži odredbu u skladu sa kojom brak mogu sklopiti dvije osobe bez obzira na

U Holandiji sklopljeno više od 15.000 istopolnih brakova, u Španiji 28.000 Holandija je prva zemlja u svijetu koja je 2001. godine omogućila sklapanje braka istopolnim parovima. Od tada, sklopljeno je više od 15.000 istopolnih brakova, pokazalo je istraživanje Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore.

- Osim toga, od 1. aprila 2014. godine pojednostavljena je procedura kojom partnerka u istopolnom braku ili registrovanom partnerstvu postaje zakonski roditelj djeteta svoje

partnerke. Ranije je to bilo moguće samo kroz zakonsku proceduru usvajanja. Partnerka biološke majke djeteta u istopolnom braku ili registrovanom partnerstvu postaje zakonski roditelj djeteta odmah po rođenju djeteta ili putem priznavanja djeteta – naveli su oni.

Naveli su podatak i da je u Španiji od 2005. godine, sklopljeno više od 28.000 istopolnih brakova.

svoj pol. Nasuprot, kako su naveli, težnjama većine zemalja u smjeru priznavanja istopolnih zajednica, ustavi Hrvatske, Letonije i Litvanije izričito definišu brak kao zajednicu muškarca i žene.

- Kada je riječ o usvajanju djece, istopolnim parovima u Holandiji, Irskoj i Španiji to pravo je zagarantovano zakonom. U Irskoj su pravo na usvajanje djece, u skladu sa izmjenama Zakona o usvajanju iz 2017. godine, stekli čak i nevjenčani parovi istog ili razlilčitog pola pod uslovom da žive u vanbračnoj zajednici najmanje tri godine neprekidno – naveli su oni.

Suprotno tome, kako kažu, u Sloveniji istopolni parovi u životnom partnerstvu nemaju pravo na usvajanje djece, kao ni na medicinski potpomognutu oplodnju.

- Takođe, pitanje istopolnih brakova, registrovanih partnerstava, te prava istopolnih parova na usvajanje djece, nasljeđivanje i slično u mnogim zemljama riješeno je putem referenduma. Tako na primjer, referendumi o ustavnoj definiciji braka održani su u Hrvatskoj i Irskoj. S jedne strane, referendum u Hrvatskoj imao je za cilj definis a n j e i n st i t u c i j e b ra ka isključivo kao zajednice muškarca i žene dok je, s druge strane, referendumom u Irskoj dodat novi stav u članu Ustava u kojem se navodi da brak mogu sklopiti dvije osobe bez obzira na pol – istakli su u analizi.

Referendum o definisanju institucije braka, održan je, kako su doznali, i u Sloveniji.

- Referendumom je poništena izmjena Zakona o braku i porodičnim odnosima čiji je cilj bio izjednačavanje prava istopolnih i parova suprotnog pola u kontekstu sklapanja braka i usvajanja djece – zaN. Đ. ključili su oni.

Gradonačelnik je, kako je saopšteno iz glavnog grada, izrazio zadovoljstvo što radovi na temeljnoj rekonstrukciji jedne od najvažnijih ulica u centru Podgorice teku po planu i što se već se naziru finalne konture njenog budućeg izgleda.

- Ovo je jedan jako važan projekat za glavni grad vrijedan 850.000 eura i vrlo sam zadovoljan kako teku radovi“, istakao je gradonačelnik i naglasio da će to biti najljepša ulica, ne samo u centru grada, nego i u Podgorici imajući u vidu blizinu Karađorđevog parka. Vuković je podsjetio da je puno kišnih dana u novembru usporilo dinamiku izvođenja radova i izrazio uvjerenje da će u narednih dva mjeseca radove na ovom projektu privesti kraju, na zadovoljstvo mještana ovog dijela grada, ali i svih Podgoričana – rekao je Vuković.

Gradonačelnik je podsjetio i da je gradska uprava veoma posvećena oživljavanju centra grada koji se dugo godina nalazio u stanju koje nije bilo zadovoljavajuće i dodao da je u tom cilju pokrenuto niz inicijativa kako bi strogom centru grada vratili podgorički duh.

- Apsolutno sam uvjeren da smo na pravom putu sa projektima poput ovog, sa no-

Dodao je i da će najavljenom rekonstrukcijom Bokeške ulice, pripremom projekta za rekonstrukciju Njegoševe ulice, temeljnom sanacijom kolovoza i trotoara u ulicama Balšića, Novaka Miloševa i Miljana Vukova centar Podgorice zasijati novim sjajem vim parkom u kvartu između zgrada koje su okružene ulicama Vučedolskom, Slobode i Njegoševom - istakao je gradonačelnik Dodao je i da će najavljenom rekonstrukcijom Bokeške ulice, pripremom projekta za rekonstrukciju Njegoševe ulice, temeljnom sanacijom kolovoza i trotoara u ulicama Balšića, Novaka Miloševa i Miljana Vukova centar Podgorice zasijati novim sjajem.

On je saopštio i da će se na taj način gradska uprava odgovorno odnijeti prema onome što je njena obaveza, odnosno da centar grada učinimo onakvim kakav on treba da bude.

- Krenuli smo u višemilionske investicije i nemam nikakvu dilemu da ćemo krajnjim rezulatom svi biti izuzetno zadovoljni i ponosni - zaključio je Vuković.

Radovi na rekonstrukciji Ulice Vuka Karadžića

Đ. Ć

Hronika

Nedjelja, 1. mart 2020.

9

Viši sud u Podgorici razmatra jemstvo optuženih za šverc cigareta

Matanović i Nišić ponudili 41.000 eura za slobodu PODGORICA – Andrija Matanović i Elvis Nišić, optuženi za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja se bavila švercom cigareta, ponudili su sutkinji Višeg suda u Podgorici Ani Vuković jemstvo od ukupno 41.000 eura u gotovini u zamjenu za njihovo puštanje iz Istražnog zatvora u Spužu.

Matanović je ponudio sudu 24.000 eura a Nišić 17.000 eura.

Matanović i Nišić su prema stavu specijalnog tužilaštva pripadnici 23- člane kriminalne organizacije koju su formirali Petar Milutinović i carinik Gojko Leković a koja je državni budžet oštetila za oko 44 miliona eura.

Petar Milutinović se brani sa slobode nakon što je sud prihvatio njegovo jemstvo dok se Leković prema tvrdnjama njegovih advokata nalazi na liječenju u Beogradu.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva, Matanović se tereti da je kao ovlašćeno lice kompanije ,,Lončar šped“ izdavao vozačima kamiona falsifikovane potvrde o uskladištenju cigareta u skladištu broj 25 u vlasništvu preduzeća ,,Port of Adria“.

Vozači kamiona su uz pomoć ovih lažnih potvrda carinskoj kontroli na izlasku iz slobodne carinske zone Luke Bar, prikazivali da izlaze prazni iako su bili utovareni neocarinjenim cigaretama.

Ovi optuženi su neocarinjenu robu dalje prevozili na nepoznate lokacije radi dalje prodaje na sivom tržištu u Crnoj Gori.

Prema navodima optužnice, Nišić je imao zadatak da prenosi poruke i uputstva između organizatora i članova kriminalne organizacije, obezbjeđuje

Privođenje jednog od optuženih za šverc cigareta

kriptovane telefone drugim članovima kriminalne organizacije i daje uputstva za korišćenje.

Nišić je prema stavu Specijalnog tužilaštva obezbjeđivao i organizovao dolazak i utovar teretnih vozila u slobodnu carinsku zonu Luke Bar cigaretama vlasništvo preduzeća ,,Conrad“ kao i nesmetano kretanje članova kriminalne organizacije kroz slobodnu carinsku zonu.

On je vršio utovar cigareta u kamione, a po izlasku iz slobodne carinske zone, obezbjeđivao pratnju za teretna vozila kojima se cigarete krijumčare do nepoznate lokacije kako ih službenici Uprave policije ne bi kontrolisali. Šverc cigareta kojim je budžet Crne Gore oštećen za 40 milio-

na eura je, pored kompanije ,,Lončar šped“, pokrivan i dokumentacijom inostrane kompanije ,,Konrad Delaver”.

Istražitelji na osnovu svih prikupljenih dokaza vjeruju da su te kompanije osnovane namjenski za posao šverca cigareta. Sumnju istražitelja u velikoj mjeri potkrepljuje činjenica da je kompanija Konrad Delaver osnovana neposredno prije nego su njeni predstavnici u maju 2018. godine zaključili korisnički ugovor sa Lukom Bar. Istovjetan ugovor sa Lukom Bar u maju iste godine je potpisala i kompanija ,,Lončar šped“ iz Bara koja je osnovana godinu prije zaključenja posla o korisničkim uslugama sa barskom lukom. Češljanjem finansijske dokumentacije o prenosu prava vla-

sništva nad cigaretama u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, specijalno tužilaštvo je došlo i do saznanja da je preduzeće »Conrad« u periodu od maja 2018. godine do početka avgusta 2018. godine kupilo ukupno oko 44 hiljade paketa cigareta , te da je prilikom svake kupovine cigarete preko špediterske kuće Lončar šped transportovalo u skladište br.25.

Zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja, davanje mita, primanje mita i krijumčarenje optužnici su Petar Milutinović (1984), Gojko Leković (1953), Radovan Bajković (1963), Stefan Vujačić (1995), Vojin Leković (1984), Ivan Niković (1983), Đorđije Đurašković (1986), Nikola Masoničić (1987), Saša Čelebić (1976), Andrija Matanović (1982), Marko Ševaljević (1977), Dragan Ševaljević (1982), Mileta Mićović (1991), Elvis Nišić (1987), Boško Čelebić (1983), Nebojša Čelebić (1977), Milutin Šoškić (1965), Irena Jovanović (1965), Anđelka Dabanović (1963), Vesna Kovač (1954), Staniša Ivanović (1991) i pravno lice Conrad Atlantis ltd iz Delavera koje zastupa ovlašćeno lice Mileta Mićović, srpski državljanin.

Milutinović je uhapšen početkom avgusta 2018. godine zajedno sa Draganom Šusterom, Radovanom Brajkovićem i Stefanom Vujačićem zbog sumnje da su švercovali 65.000 šteka cigareta bez akciznih markica, vrijednih oko 1.400.000 eura.

Dvadesetpet dana kasnije, u okviru iste akcije, lisice na ruke stavljene su još 10 osoba zbog sumnje da su učestvovale u poslu šverca cigareta vrijednom više miliona eura.

B.R.

Okončana potraga za pritvorenikom koji je pobjegao iz Specijalne bolnice za plućne bolesti u Nikšiću

Tužilaštvo formiralo predmet zbog smrti radnika na trafostanici u Pljevljima

Stamenković nakon dva dana uhapšen u Virpazaru

Vještačenja će pokazati uzrok nesreće

PODGORICA – Pritvorenik Dragiša Stamenković uhapšen je juče pola sata poslije ponoći u Virpazaru nakon dvodnevnog bjekstva iz Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulaić“ u Nikšiću, gdje se nalazio na bolničkom liječenju, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Stamenkoviću su lisice na ruke stavili službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija nakon što su uz pomoć Uprave policije i Agencije za nacional-



nu bezbjednost locirali odbjeglog pritvorenika.

- D. S. je nakon hapšenja sproveden u organizacionu jedinicu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - Istražni zatvor Podgorica, a o navedenom događaju obaviješteno je nadležno tužilaštvo i sud – navodi se u saopštenju UIKS-a.

Stamenković je pobjegao zatvorskim policajcima Vladu Dragoviću i Draganu Mijuškoviću koji su suspendovani ,usljed grubog zanemarivanja službenih obaveza.

Prema saznanjima Pobjede, Dragović i Mijušković nijesu

Zatvorski policajci Dragović i Mijušković suspendovani zbog grubog zanemarivanja službenih obaveza

vezali Stamenkovića, iako je postojala naredba za to.

Stanković je nepravosnažnom presudom osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora zbog teške krađe i falsifikovanja isprave.

Njegov boravak od 16. decembra prošle godine u Specijalnoj bolnici kontinuirano su obezbjeđivala dva službenika UIKS-a Od 12. maja do 3. septembra prošle godine, tri pritvorenika pobjegla su čuvarima ZIKS-a iskoristivši njihovu nepažnju, ali su ubrzo i uhapšeni. Dva pritvorenika nakratko su pobjegla iz bolnice, a jedan iz ZIKS-a. Sva trojica bjegunaca disciplinski su kažnjena, dok se, kako su tada kazali iz UIKSa „utvrđuje da li je bilo propusta u radu službenika“.

B. R.

PLJEVLJA - Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo je predmet zbog smrti D.K. (56), radnika Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), saopštila je portparolka ovog suda, tužiteljka Nataša Bajčeta. D. K. stradao je u petak tokom obavljanja poslova na trafostanici u Pljevljima 1 u Židovićima. Kako se navodi u saopštenju, dežurna tužiteljka ODT u Pljevljima obavila je uviđaj na mjestu nesreće u prisustvu vještaka elektrostruke i glavnog inspektora Odsjeka za elektroenergetsku inspekciju.

Iz ODT u Pljevljima kazali su da će uzrok događaja biti poznat nakon naloženih potrebnih vještačenja.

-Dalje službene radnje u izviđaju su u toku - dodaje se u saopštenju.

B.R.

Obilježen Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodni dan civilne zaštite

Ulaganjem u opremu i obuke do bolje zaštite PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu radi na unapređenju sistema zaštite i spašavanja, kroz ulaganja u opremu i obuke, kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na jučerašnjoj svečanosti upriličenoj povodom obilježavanja 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite.

- Obaveza svih nas je da dajemo aktivan doprinos u smanjenju rizika od katastrofa, jer nam je cilj isti, a odgovornost zajednička, i kao građana i kao pripadnika sistema zaštite i spašavanja – kazao je Nuhodžić.

On je istakao da ima prostora za dalje unapređenje ovog sistema i u tom smislu, pohvalio je angažovanost pripadnika Direktorata za vanredne situacije, koji su u periodu od 2016. godine do danas realizovali ili realizuju projekte sa međunarodnim partnerima u vrijednosti od oko 7 miliona eura.

Dodao je da MUP posebnu pažnju poklanja međunarodnoj saradnji, jer smo svjedoci da katastrofe ne poznaju granice.

Govoreći o izazovima elementarnih nepogoda, ministar je saopštio je da nijesmo imali nijednu žrtvu zbog neadekvatnog postupanja pripadnika sistema zaštite i spašavanja, što predstavlja naš najveći kapital.

Ministar je ovom prilikom uručio nagrade i priznanja za doprinos u razvoju sistema zaštite i spašavanja u prethodnoj godini.

- Dobitnicima nagrada i priznanja iskazujem poštovanje zbog rezultata koje su postigli. Ne zaboravljamo ni one koji danas nijesu sa nama, a koji su svojim herojskim podvizima dokazali da su solidarnost i humanost vrijednosti koje nas povezuju u teškim situacijama - kazao je ministar. Čestitku pripadnicima službi zaštite i spašavanja uputio je i predsjednik Vlade Duško Marković, navodeći da je pouzdan sistem zaštite i spašavanja oslonac sigurnosti građana Crne Gore. Posebno je istakao spremnost Vlade da i u narednom periodu dopri-

nosi boljem položaju zaposlenih u ovim službama.

Prisutnima se obratio i generalni direktor za vanredne situacije MUP-a Mirsad Mulić, koji je rekao da se obim i težina poslova u oblasti zaštite i spašavanja stalno usložnjavaju, a razvoj ovog sistema sve više dobija na značaju kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

- Građani su pouzdan partner i u preventivnim aktivnostima i u poštovanju preporuka nadležnih službi i organa u situacijama kada se za to nameće potreba - naglasio je Mulić.

Odlukom Komisije za sprovođenje postupka dodjele nagrada i priznanja ove godine dodijeljeno je pet novčanih nagrada, osam zahvalnica i jedna značka zaštite i spašavanja.

Novčane nagrade dobili su: Milosav Korać, zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja Berane, Filip Tošić, vatrogasac-spasilac iz Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje, Dragan Čupić, vatrogasac-spasilac iz Službe zaštite i spašavanja Budva, Ranko Racković, vođa grupe u Službi zaštite i spašavanja glavnog grada Podgorica, Goran Čavić, komandir Službe zaštite i spašavanja Pljevlja.

Zahvalnice za doprinos u razvoju sistema zaštite i spašavanja dodijeljene su: Međunarodnoj nevladinoj organizaciji Norveška narodna pomoć (NPA), Međunarodnom fondu povjerenja (ITF), Upravi carina Crne Gore, NVO Fondaciji za razvoj sjevera – FORS Montenegro, Kadru Kurtoviću, vatrogascu-spasiocu, zaposlenom u Službi zaštite i spašavanja Ulcinj, Draganu Stanojeviću, vođi grupe u Službi zaštite i spašavanja glavnog grada, Predragu Milikiću, vođi grupe u Službi zaštite i spašavanja glavnog grada, Miodragu Đukanoviću, vođi grupe u Službi zaštite i spašavanja glavnog grada.

Značku zaštite i spašavanja dobio je Eduard Kovačić, zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja Kotor.

Na jučerašnjoj svečanosti predstavljena je i aplikacija koja je namijenjena građanima i turistima, a koja sadrži bitne podatke u slučaju potrebe za nekom od hitnih službi.

B. R.

10

Serijal Pobjede

Nedjelja, 1. mart 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Katarzom protiv SA Piše: Srđan ŠUŠNJICA

Od kraja decembra 2019. u Crnoj Gori na površinu isplivava težak i tužan povijesni glib taložen protekle tri postkomunističke i postjugoslovenske decenije. Glib je to i ,,velike Srbije“ i druge Jugoslavije, ali i crnogorskog društva koje se skoro 15 godina poslije sticanja nezavisnosti države ne želi ili ne može suočiti sa polit-ideološkim Himerama svoje recentne prošlosti Što je to sadašnjica u Crnoj Gori?

Pokušaj državnog prevrata; bojkot i opstrukcije rada najvišeg tijela u državi; prijetnje oružanim pobunama i prolijevanjem krvi; nasilja u parlamentu; balvan barikade po putevima; ostrašćeni mladi nacionalisti na barikadama i bakljadama; mantijaši SPC-a na čelu reakcionarnih falangi; kukumavke i deklaracije o „ugroženosti Srba“; vulgarna anticrnogorska histerija srbijanskih i republiko-srpskih režimskih medija i proruskih izdanja; gnusne poluistine i laži koje iz tabloida Aleksandra Vučića guta vjerujući narod „srpskih zemalja“; pozivi na nasilno rušenje „bezbožne“ vlasti… Red bacanja kletvi, red ekskomunikacije iz SPC-a, pa red svetačkih moštiju; pa malo „krilatog novorođenčeta“; sve garnirano svakodnevnim pomazanjima, molebanima i „dokazivanjima“ božijih čuda za Risto-vjerujući anti-NATO narod, te božijih kazni za mrske „bezbožnike“ i njihove zakone...

Slike su ovo radikalnog nacionalno-vjerskog zanosa i fundamentalizma. Po drugu Risti, slike su to „vaskrsavanja naroda“, hoteći reći da ih nije na ulice izvela mašinerija SPC-a i DFa, već, eto, „božija“ volja i naum.

Rekao bih da je to ipak „volja“ nedovršenih istorijskih procesa i neporažene pan-srpske ideologije krvi i tla iz devedesetih godina. Velikodržavna ideologija „velikosrpstva“ nije iščezla, samo je promjenila ideološke i realpolitičke agense i forme koji je nose. Nekada nam se ukazivala u formi „događanja naroda“, a danas, kako je to odlično primjetio Ivan Čolović, u formi „događanja boga“ (Peščanik, 19.

2. 2020.).

OSLONCI IDEOLOGIJE KRVI I TLA

Ova promjena forme ukazuje i na nestanak onih najkrupnijih realpolitičkih oslonaca ove ideologije: nema više korupsa JNA, partijsko-udbaško-paravojnih struktura, apsolutne kontrole medija, nema više ni akumuliranog javnog bogatstva SFRJ. Ali ukazuje i na nastanak nekih novih oslonaca u vidu malignog ekonomskog, političkog i oba-

vještajno-bezbjednosnog uticaja Putinovog režima i Ruske pravoslavne crkve u tzv. „srpskim zemljama“, te sve intezivnije militarizacije i naoružavanja Srbije i Republike Srpske.

Ako se zagledamo u recentnu prošlost, pet je istorijski najodrživijih rezultata divljanja „velikosrpstva“ po susjednim republikama i pokrajinama devedesetih: 1) genocid u Bosni i etnička čišćenja u dijelovima Srbije, Vojvodine, Crne Gore i na Kosovu; 2) paradržava, u biti entitet RS u Bosni; 3) teritorij sjevera Kosova i, ako se dese, famozne „ZSO“; 4) beogradskozagrebački dogovorni progon Srba iz Hrvatske u zamjenu za progon nesrba iz Bosanske Krajine; i 5) uništavanje nepoželjnog kulturno-istorijskog nasljeđa, interetničke i interkonfesionalne demografije.

Zajednički politički nazivnik svih ratnih uspjeha zvaničnog Beograda jeste fenomen „saoizacije“ – kreiranje pobunjeničkih i samoproglašenih političkih tvorevina „srpskih autonomnih oblasti“ na područjima koje je ideologija velikosrpstva označila kao ekskluzivno srpski grunt. Saoizacije na teritorijama Hrvatske i BiH su bile polazne konstrukcije za kasniju oružanu, protivustavnu i zločinačku teritorijalnu homogenizaciju „srpstva“ u etnički očišćene paradržave Republiku Srpske Krajine (RSK) i RS.

SAOIZACIJA

Fenomen saoizacije je nešto što će građani i u Crnoj Gori, i u Bosni, i na Kosovu, morati dobro apsolvirati. On prati crnogorsko i BiH društvo od devedesetih, a sudeći po balvanima i mantijaškom fundamentalizmu u Crnoj Gori i po secesionističkom divljanju Dodikovog režima, još dugo će im ta sjekira visiti nad glavama.

Da se prisjetimo!

U Kninu je 27. 6. 1990. lokalna skupština opštine donijela odluku o osnivanju tzv. Zajednice srpskih opština sjeverne Dalmacije i južne Like, koja će prerasti u SAO Krajinu 22. 12. 1990 godine. Ubrzo je na svesrpskom saboru u Srbu 25. 7. 1990. proglašena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, uz

Rezolucija o genocidu u Srebrenici crnogorske skupštine je hrabar i poštovanja vrijedan iskorak. Neka nova rezolucija o žrtvama ratnih zločina u Crnoj Gori trebala bi biti sljedeći, jer istina o velikosrpskim zločinima jeste početni kamen i temeljni narativ obnove crnogorske nezavisnosti

SA jedNe od LitijA Koje SPC oRgANizuje od PočetKA godiNe: Slike radikalnog nacionalno-vjerskog zanosa i fundamentalizma

Po drugu Risti Radoviću, litije su slike „vaskrsavanja naroda“, hoteći reći da ih nije na ulice izvela mašinerija SPC-a i DF-a, već, eto, „božija“ volja i naum. Rekao bih da je to ipak „volja“ nedovršenih istorijskih procesa i neporažene pan-srpske ideologije krvi i tla iz devedesetih godina. Velikodržavna ideologija „velikosrpstva“ nije iščezla, samo je promijenila ideološke i realpolitičke agense i forme koji je nose ostrašćene govore Šešelja, Jovana Raškovića i ideologa „balvan revolucije,“ episkopa dalmatinskog SPC-a Nikolaja Mrđe. Istog dana je osnovano i Srpsko nacionalno vijeće, koje će 17. 8. 1990. održati referendum o „autonomiji Srba u Hrvatskoj“. Tog avgusta je počela i „balvan revolucija“, kako bi se toj namišljenoj etno-autonomiji pokušao dati teritorijalni

obris.

Podsjeća li vas ovo na nešto!?

Organi tzv. SAO Krajine su u maju 1991. organizovali novi referendum, ovog puta ne o „autonomiji“, već o „razdruživanju“ Srba od Hrvatske i ostanku u Jugoslaviji“. SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem je samoproglašena 25. 6. 1991., a S AO Za p a d n a S l a v o n i j a 12.8.1991. godine. Ustavni sud

Nišani na mezarju opominju na genocid u Srebrenici

Hrvatske poništio je sve ove odluke, ali to nije spriječilo da SPC i Miloševićevi ideolozi egzaltiraju mase stručno viktimiziranih i raspamećenih Srba, i krenu u uništavanje i srpskih i hrvatskih života. Oružane čarke sa prvim mrtvima dešavaju se u aprilu i maju 1991. godine na Baniji, u Slavoniji, Borovu Selu, da bi krajem jula i početkom avgusta 1991. krenuo sve-

opšti napad tada već „četnizirane“ JNA i srpskih paravojnih jedinica na gradove i sela u Hrvatskoj.

Na svim frontovima!

Saoizacija u Bosni je tekla uz mitinge SDS-a, bjesomučnu propagandu iz Beograda, uz ratne pokliče mantijaša SPC-a, šetanje moštiju i prevrtanje „srpskih“ kostiju po Hercegovini.

Serijal Pobjede

Nedjelja, 1. mart 2020.

AO litija

Zvuči li poznato?

Bosna je postala žrtva saoizacije uz slike gradskih drvoreda obijelilih od smrtovnica vojnika JNA svih nacionalnosti, poginulih, gle apsurda, za saoizaciju Hrvatske. Tzv. skupština zajednice Bosanske Krajine je samoproglašena 25.4.1991. u u Čelincu kod Banjaluke, a 16.9. ista će proglasiti tzv. SAO Bosansku Krajinu. Neki od tada prisutnih pučista u Čelincu - npr. Radoslav Brđanin i Stojan Župljanin - još služe kazne za najteže ratne zločine koje su promovirali, naređivali i organizovali. Tzv. Zajednica opština Istočne i Stare Hercegovine formirana je 27.5.1991, a od nje je 12.9.1991. samoproglašena SAO Hercegovina. Jedna za drugom štancane su namišljenje „srpske“ tvorevine: tzv. SAO Romanija

Možda bi prava ljudska reakcija na SAO litije bila ona u kojoj bi građani izašli na ulice crnogorskih gradova, u šetnje katarze i suočenja, držeći u rukama fotografije i imena svojih sugrađana otetih, deportovanih, ubijenih. Kada bi svako u toj šetnji ponio sliku jednog u ratnom zločinu ubijenog, otetog, mučenog ili protjeranog crnogorskog Bošnjaka, katarzična povorka bi brojala ne manje od 5000 ljudi

17.9.1991; SAO Sjeveroistočna Bosna 20.9. koja u decembru 1991. postaje SAO Semberije i Majevice; a u novembru 1991. samoproglašavaju se SAO Birač, SAO Sjeverne Bosne i SAO Ozren. Već u oktobru 1991. poslanici SDS i skoro svi Srbi iz drugih partija u skupštini SR BiH samoproglašavaju protivustavnu i pučističku „skupštinu srpskog naroda u BiH“., koja 21.12.1991. donosi odluku o formiranju tzv. „Srpske Republike BiH“.

Famozni Dan RS-a 9.1. ustvari je dan samoproglašenja ove nakazne tvorevine 1992. godine, kada su usvojeni i zlokobni zaključci koji su označili početak velikosrpskog genocidnog projekta u SR BiH. Prema tim zaključcima, budućoj srpskoj paradržavi trebalo je pripasti 2/3 Bosne, a u pomiješanim bosanskim čaršijama, mjesnim zajednicama i haustorima, nesrpsko stanovništvo se trebalo identifikovati, razdvojiti od Srba, zastrašiti, pobiti, deportovati, natjerati u izbjeglištvo, što je sam Ratko Mladić na tom zasjedanju nazvao genocidom.

Već u prvoj polovini marta 1992. srbijanske paravojne jedinica sa pobunjenom srpskom policijom i uz podršku vojske upadaju u Bijeljinu, Srebrenicu; vrše masovna ubistva civila, pljačku i palež duž Podrinja. Saoizacija Bosne se sa „dekleracija“ i „referenduma“ prelila na teritorije i završila u genocidu, paradržavi, laži i bijedi miliona ljudi. Manjina je profitirala.

CRNA GORA

Kakve to veze ima sa Crnom Gorom, pa u njoj nije bilo niti jedne SAO!? Tačno. Ali tek djelimično.

U Crnoj Gori nije bila proglašena ni jedna SAO, ali je na momente cijela Crna Gora bila SAO! Dijelovi crnogorskog društva i aparata, posebice SPC i Ristova crkva, zdušno su se zalagali i bespoštedno trošili da saoizacija u Bosni i Crnoj Gori bude što krvavija.

Već 8.3.1992. četnički vojvoda Milika Čeko Dačević organizuje za Bošnjake „kristalnu noć“ u Pljevljima. Teror, paljenje kuća i zanatskih radnji, zastrašivanja i progoni Bošnjaka se pojačavaju tokom ljeta i u srbijanskom i u crnogorskom di-

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… jelu Sandžaka. Kad je Bosna bila na koljenima, Momir Bulatović se zdušno zalaže da tako saoizirana Crna Gora anektira SAO Hercegovinu.

U avgustu 1992. Dačević sa Bijelim orlovima i uz pomoć srpskih paravojnih jedinica braće Kornjača iz Čajniča preuzima kontrolu nad pljevaljskom policijskom stanicom i gradom. Više od polovine lokalnih policajaca se predalo Dačeviću! Nije proglasio SAO, ali kao da jeste.

Trideset godina poslije, u Pljevljima i drugim sredinama na sjeveru opet isti akteri organizuju političko „događanje SAO boga“ i moleban saoizaciju Crne Gore.

Saoizacijom Crne Gore devedesetih počinjeni su monstruozni ratni zločini, čije žrtve su uglavnom bili Bošnjaci. Nikada rezolutno priznati i osuđeni, rijetko kažnjeni, prilično zaboravljeni u javnom diskursu.

Nije se završilo krvavo kao u Bosni, ali ipak crnogorski establišment, i onaj na vlasti i onaj u opoziciji, duguju građanima, posebno mladima, odgovor na pitanje šta se to dogodilo, ko su žrtve a ko počinioci. Građani Crne Gore, i oni na litijama i oni van njih, pogotovo mladi, imaju pravo znati o zločinima koji su počinjeni u ime tobože „ugroženog srpstva“, u ime jedinstva „dva oka u glavi“, u ime pravoslavlja, u ime srpske trobojke kojom se sad kite litije i šaraju murali.

RITAM ZLOČINA

Imaju pravo znati o ubistvima i otmicama civila, pustošenjima sela, o uništavanju džamija i mezarja, o etničkom čišćenju više od 30 sela i više hiljada Bošnjaka Crne Gore.

Imaju pravo znati kako i zašto je više od stotinu građana Crne Gore iz Herceg Novog i sjevera hapšeno po ulicama, bolnicama i kućama i deportovano vlastima RS koja ih je poubijala. U školske udžbenike treba da uđu fakti o napadu na Bukovicu u februaru 1993. gdje je ubijeno šest seljana, zlostavljano 76 osoba, zapaljeno najmanje 8 kuća, a sve ostale demolirane i opljač-

Pod vjerskim izgovorom i trobojkom sabijaju se nacionalni redovi

kane, gdje je uništena džamija u selima Planjsko i Raščići, zapaljena četvororazredna škola u selu Krčevine, a cjelokupno bošnjačko stanovništvo zauvijek protjerano.

Po modusu ovi zločini se ne razlikuju od istih počinjenih u Višegradu, Banjaluci ili Foči. U kojoj se god SAO zaviorila srpska trobojka, označila je pustoš i smrt za hiljade nesrba.

U tim udžbenicima bi moralo da stoji da ovi zločini u Crnoj Gori nisu bili tek puki incidenti tamo nekih odmetnutih kriminalnih grupa, već da je to bio dio šireg plana etničkog istrebljenja i progona Bošnjaka Sandžaka, pogotovo uz granicu sa Bosnom. Samo nekoliko dana nakon Bukovice istovjetan napad izveden je i na selo Kukurovići u opštini Priboj, gdje su ubistva, silovanja i teror zauvijek otjerala više od polovine građana Priboja.

Građani imaju pravo znati da su, pored zločinaca iz Srbije i RS, u zločinima učestvovali i državljani Crne Gore, pripadnici VJ, policije Crne Gore i paravojnih jedinica; da mnogi od tih zločinaca šetaju među njima slobodno, jer je ih država nije uspjela, a da se ne lažemo, i nije htjela osuditi.

To je bilans saoizacije Crne Gore tada. A sada?

AKTIVISTI I ONI DRUGI

Svjestan sam da je, kao i antiratna Srbija, i antiratna Crna Gora postojala i bila glasna. Postoji i danas. Znam da su mnogi književnici, novinari, aktivisti i intelektualci Crne Gore, iskreno i ljudski ustali protiv zločina nad svojim komšijama. I danas se njihovi glasovi čuju, i popunjavaju prazninu koju ostavlja oficijelna kultura zaborava i amnezije.

Ipak, ovdje bih povukao oštru granicu između nepokolebljivih antiratnih aktivista i boraca za istinu, katarzu i prava žrtava i društva na sjećanje i onih u Crnoj Gori koji su prije deset ili petnaest godina, iz ko zna kojih pobuda, bildali svoj imidž pišući o ovim zločinima, da bi sada postali otvorena propagadna



Jesu li to Vijesti i neki drugi poslednjih petnaest godina ručno prali Ristin krvavi donji veš, da bi sad tobože uspravni mogli stati na stranu Ristine crkve, koja 30 godina tuđom krvlju, tuđim manastirima i tuđim parama gradi i otima tzv. „srpske svetinje“ i progoni nesrbe po Crnoj Gori?

agencije anti-crnogorske histerije, glavni promoteri lažne viktimizacije Srba i nove saoizacije Crne Gore.

Jesu li to Vijesti i neki drugi poslednjih petnaest godina ručno prali Ristin krvavi donji veš, da bi sad tobože uspravni mogli stati na stranu Ristine crkve, koja 30 godina tuđom krvlju, tuđim manastirima i tuđim parama gradi i otima tzv. „srpske svetinje“ i progoni nesrbe po Crnoj Gori?

Rezolucija o genocidu u Srebrenici crnogorske skupštine je hrabar i poštovanja vrijedan iskorak. Neka nova rezolucija o žrtvama ratnih zločina u Crnoj Gori trebala bi biti sljedeći, jer istina o velikosrpskim zločinima jeste početni kamen i temeljni narativ obnove crnogorske nezavisnosti.

O ratnim zločinima i žrtvama u Crnoj Gori, danas ne postoji institucionalna kultura sjećanja, niti državna komemoracija, nema dana sjećanja, nema državnih biljega. I to je najveća livada sa koje se napasa četnolika Ristova crkva i njena zavedena pastva, sa koje polaze i na kojoj završavaju svi molebani, litije, kletve, pozivi i akcije na nasilno rušenje vlasti i prevrate. Jedna

druga livada sa koje gricka drug Risto zove se ekonomska nejednakost i tranzicijska nepravda.

POSLJEDICE BOŽJE LJUBAVI

Siguran sam da se upravo u toj kulturi zaborava krije objašnjenje masovnosti nacionalnog i vjerskog zanosa na litijama. U kulturi amnezije i ćutanja krije se i impotentnost najpozvanijih dijelova društva, političke scene, akademije, intelektualne javnosti, da artikuliraju snažniju reakciju na mantijašku kontrarevoluciju, u odbrani građanskog i sekularnog društva. Čast izuzecima.

Zbog toga bi i za društvo i za državu bilo ljekovito da u javni diskurs uđu imena žrtava: Hajra i Ejupa Muslića (oktobar 1992.), Zijada Velića i Ibrahima Sandala (ljeto 1992.), Muje Korora (maj 1992.), Šaćira Ramovića i Omera Duraka ( juli 1992.), Himze Stovraga (oktobar 1992.) i stotine drugih.

Možda bi prava ljudska reakcija na SAO litije bila ona u kojoj bi građani izašli na ulice crnogorskih gradova, u šetnje katarze i suočenja, držeći u rukama fotografije i imena svojih sugrađana otetih, deportovanih, ubijenih.

Kada bi svako u toj šetnji ponio sliku jednog u ratnom zločinu ubijenog, otetog, mučenog ili protjeranog crnogorskog Bošnjaka, katarzična povorka bi brojala ne manje od 5000 ljudi.

Time bi pokazali ko su i šta su zapravo litije Ristine „božije ljubavi“ i gdje im je mjesto u građanskoj i antifašističkoj Crnoj Gori i njenoj istoriji. Ogolilo bi se Ristino licemjerje i laž, te pokazalo da crnogorske svetinje SPC nikada nije branila i koristila za apologetiku boga, vec za apologetiku zločinačke ideologije i za pozivanje na nova klanja.

Za izliječenje društva potrebno je mnogo više od vraćanja ordena, ali i to je dobar početak.

(Autor je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici)

11

12

Povodi

Nedjelja, 1. mart 2020.

Istraživanje Željka Musovića o etnogenezi i porijeklu Crnogoraca ukazuje koliko je realnost dalek Zahvaljujući još živom plemenskom društvu Crna Gora je idealno mjesto za genetska istraživanja porijekla koja su jasno pokazala sve slabosti usmene tradicije i zvanične istorije. Nauka, bazirana na DNK istraživanjima pokazuje da su stanovnici Crne Gore većinski pravi balkanskomediteranski, a ne slovenski narod

Genetikom protiv magle i zabluda 

Više je nego jasno da su crnogorska plemena većinom nastala od ljudi koji su u 14-15. vijeku živjeli ili na tlu današnje Crne Gore ili u njenoj bližoj okolini (Hercegovina, Albanija). Takođe je poznato da su se njihovi potomci vjekovima selili prema Hrvatskoj, Bosni, najviše prema Srbiji, ali i Ukrajini, Rusiji

PODGORICA - Živimo u zemlji u kojoj se nauka ne cijeni, a vjeruje se predanjima, političarima i popovima. Ispada da što više lažete, to vam se više vjeruje. Svoje nacionalne i druge identitete gradimo na velikim, šupljim riječima koje samo dobro zveče - kaže za Pobjedu Željko Musović, autor knjige „Genetika, istorija i bajke“ objavljene u onlajn izdanju.

Knjigom nastoji da ukaže na to da se slaganjem u pravilan kontekst dostupnih DNK istraživanja o etnogenezi mogu razotkriti korijeni mitomanije, zloupotreba i manipulacija, kojih je napretek svakodnevno, kao da smo daleko od 21. vijeka, uprkos nauci koja nam je na raspolaganju.

U uvodnom dijelu istraživačkog rada Musović obrađuje uticaj istorije na naša nacionalna i druga opredjeljenja.

Tu nalazi i objašnjenje za promjene od Crnogoraca, Jugoslovena, ateista do Srba i velikih vjernika. A sve u okviru nekoliko generacija.

- To je bio kratak prikaz promjena u načinu razmišljanja koje su zaista najvećim dijelom bile posljedica mijenjanja političkih prilika u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, to nije ništa neobično. Istorija pokazuje da je priča o prostoru Crne Gore u



Neshvatljiva je činjenica da je Crna Gora jedina zemlja na Balkanu u kojoj se ignorišu DNK istraživanja, u kojoj ne postoji bilo kakva javna baza podataka i u kojoj je nečije lično mišljenje „jače“ od DNK rezultata Ono što bi „država“ mogla da uradi je da konačno shvati da iako DNK nalazi ne idu u prilog trenutnom stanju svijesti nekog Kuča, Bjelopavlića, ili Drobnjaka, oni nedvosmisleno idu u prilog Crnoj Gori, smatra Musović.

Prema njegovim riječima,

PlemenskI „status“

Sumnja je rodila istraživanje

potonjih 1000 godina zapravo priča o drastičnim promjenama, i etničkim i „mentalnim“.

Kontinuiteta, koga bi neki voljeli da vide, nema. Jednostavno, Diokleja Vojislavljevića je jedno, Zeta, ili Dioklitija Nemanjića drugo, Zeta Balšića i Crnojevića treće (mada i tu postoje razlike), a Crna Gora Petrovića četvrto... Problem je kad osnovu svog nacionalnog promišljanja vezujete samo za pojedine od tih perioda, ili iz njih vadite samo ono što vam odgovara – ističe sagovornik.

On kaže da se ne može reći da se niko nije pitao naučno ko smo i odakle smo došli.

-Pitali su se mnogi i mnogi su čitali, istraživali i ostavljali svoj doprinos. Ipak, i pored svega toga, i pored fakulteta, instituta i akademija, mi danas imamo „srpsku“ istinu, „crnogorsku“ istinu, „albansku“ istinu... o istoj prošlosti.

Na žalost, to govori puno o kvalitetu „nauke“, jer samo u neznanju može postojati nekoliko suprotstavljenih istina.

Na nesreću ove zemlje, nikad nije bilo (ovdašnjeg) sistemskog, sveobuhvatnog prikupljanja i provjeravanja izvora i činjenica, otkrivanja grešaka i razbijanja ideološko-nacionalno-političkih matrica razmišljanja.

Iako po profesiji jezičar (diplomirao na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću a formalno obrzaovanje dovršio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek anglistika) interesovanje je Musovića odvelo u pravcu proučavanja etnogeneze.

Kaže da nije toliko neobično kao što izgleda.

-Spremajući očevu sobu

(I)racIonalno

Na pitanje zašto je na Balkanu iracionalno uvijek ispred racionalnog, Musović ističe da to nije samo na Balkanu.

-Ljudi i inače više vole da vjeruju nego da znaju. Lakše je vjerovati nekom političaru, popu, ili đedu koji vam kaže da ste porijeklom od Pavla Orlovića, nego pokušati da samostalno saznate nešto o tome što vas interesuje. Naravno, za ovo drugo je potrebno vrijeme, trud, pa i hrabrost da se suočite sa svim onim što nije onako kako biste željeli da je. A, toga ima puno. Malo ko je spreman da dođe u sukob sa usmenom tradicijom, rođacima, autoritetima, „višim“ ciljevima...

Po logici stvari, genetika može da pomogne u priči o porijeklu i etnogenezi. Da doprinese boljoj spoznaji i razotkrivanju zabluda, ali, primjećuje Musović, kada se genetika koristi u istraživanju porijekla i genetike odmah se javljaju oponenti.

-DNK će vas, bez sumnje, smjestiti u zatvor zbog nekog nedjela, ili vam potvrditi da ste (ili nijeste) roditelj nekog đe-

nakon njegove smrti 1993. godine našao sam knjigu „Spomenici u staroj župi Onogošt“ . Tokom čitanja prvih petnaestak strana otkrio sam niz nelogičnih zaključaka i nedosljednosti. Ista stvar se ponovila i sa par sljedećih istorijskih knjiga i tako je se rodila sumnja. Na to se nadovezala i štura i prilično neuvjerljiva

teta. Međutim, kad istu stvar koristite da bi utvrdili (pra) porijeklo nekog čovjeka po muškoj liniji i dobijete neočekivani rezultat, počinju se javljati „skeptici“ koji govore da je „besmisleno sa genetskog aspekta tragati za svojim porijeklom“, ili da je genetička genealogija budalaština. A, eto, nije budalaština tvrditi da geni nemaju nikakve veze sa porijeklom i nasljeđivanjem?! – kaže on.

Ipak, kaže Musović, rezultati svih do sada objavljenih evropskih DNK studija su nesporni i iza njih stoje na stotine naučnika različitih profila.

-Razvijene su i metode uz pomoć kojih se može pratiti razvoj Y-DNK linija hiljadama godina unazad. Pitanje je samo koliko će vremena proći dok genetika ne postane priznata nauka i u Crnoj Gori – kaže Musović.

Pojašnjava da istraživanja ukazuju da je iako za sebe kažemo da smo južni Sloveni i smatramo se srodnicima ostalih istočnih i zapadnih slovenskih naroda, u venama najmanje ima „slovenske krvi“ a da je jugoistočna Evropa

Preko DNK mape do kompletne slike država bi morala da angažuje (zaposli) grupu biologa, istoričara, arheologa, lingvista... (pod nadzorom profesorica koje su već učestvovale u sličnim projektima) kako bi se prikupili rezultati

do sada testiranih crnogorskih državljana, odradila dodatna, „ciljana“ istraživanja u slabije obrađenim plemenima i djelovima Crne Gore, ali i analize skeleta iz starijih perioda.

-Tako bi se napravila dobra „DNK mapa Crne Gore“ i ti rezultati bi bili na raspolaganju pominjanim fakultetima, istitutima, akademijama, javnosti.

Na kraju, ljudi sa odsjeka za

priča o „Orlovićkom“ porijeklu Musovića i drugih Krivošijana i Cuca. Počeo sam da istražujem i ubrzo je nastala knjižica „Prilozi izučavanju porijekla i istorije Crnogoraca“, a onda i rodoslov „Krivošijsko bratstvo Musović“. Prije petnaestak godina sam pročitao rad „Filogenetska analiza jugoistične Evrope...“ Marijane Peričić i „zakačio“ virus koji me do dandanas drži – kaže Musović.

miks uticaja.

-Svi stanovnici balkanskog poluostrva koji govore nekim slovenskim jezikom spadaju u takozvane etnolingvističke ( južne) Slovene, međutim, genetska istraživanja su pokazala da su u etno-rasnom, ili genetskom smislu Hrvati, Srbi, Bosanci... prilično udaljeni od istočnih i zapadnih Slovena koji čine „jednu jasnu homogenu cjelinu“. U skladu s tim je i činjenica da su, na primjer, današnji stanovnici Srbije genetski mnogo bliži susjednim Rumunima nego Rusima, ili Poljacima.

Miks je posebno izražen u Crnoj Gori i on pokazuje doprinose raznorodnih genetskih grupa od kojih se većina povezuje sa predslovenskim stanovnicima Balkana. Posebno je zanimljivo to da je procenat zastupljenosti slovenske haplogrupe R1a znatno niži (7%) nego u susjednim ex-jugoslovenskim zemljama (od 16 do 24%). Dakle, kad bi se po porijeklu gledalo, a trebalo bi, stanovnici Crne Gore su pravi balkansko-mediteranski, a ne slovenski narod. istoriju Filozofskog fakulteta bi trebalo da prihvate genetiku kao pomoćnu nauku u istraživanjima i u nastavu uvedu predmet Genetička genealogija.

Mislim da se tako došlo do velike slike u kojoj bi se našli svi stanovnici Crne Gore – kaže sagovornik.

Musović je u istraživanju dao i pregled Crne Gore po plemenima i uporedili predanja i DNK rezultate – koji bliže ukazuju na to kakva je „genetska struktura“ stanovništva Crne Gore -Otprilike 60% „Crnogoraca“ pripada haplogrupama I2a i E1b. Ova druga je prije više hiljada godina iz sjeverne Afrike, preko Bliskog istoka, stigla na Helm, ili Balkan. Nasljeđuju je pripadnici plemena Kuči, Vasojevići, Bjelopavlići, Klimenti, Tuzi, Bjelice i njima srodne grupe bratstava sa Cetinja (Nenojevići, Donjokrajci), iz Cuca (Nikoljdan), sa Grahova (Dragojevići), iz Golije...

Haplogrupa I2a je jedna od najstarijih u Evropi. Na Balkanu je bila prisutna i prije desetak hiljada godina, ali je podgrupa koja je danas zastupljena od Hrvatske do Bugarske i Grčke vjerovatno došla iz centralno-zapadne Evrope (Njemačka, Francuska) prije otprilike 2.200 godina – kaže Musović.

Prema njegovim riječima, na ex-YU prostorima, kao i u Rumuniji, ova grupa bilježi najveću procentualnu zastupljenost i ide od 30 do 60 odsto.

-U posljednjih 1.900 godina jedan broj njenih predstavnika, krećući se duž Karpata, učestvovao je u etnogenezi naroda slovenskog govornog područja van Balkana, tako da se njena prisutnost u Poljskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Rusiji... sada kreće od 5 do 16 odsto, s tim što su većinom u pitanju mlađe grane te grupe kojih nema na Balkanu – navodi sagovornik.

Napominje da istorijska i genetska analiza pokazuju da je ovo glavna (ne i isključiva) haplogrupa Vlaha, ili romanizovanih stanovnika Balkana.

-„I2a ljudi“ u Crnoj Gori su predstavnici plemena Nikšići, Ozrinići, Njeguši (po istorijskim izvorima Vlasi), čevsko-lješanski Rovčani, Veličani, potomci Vuka Ljevaka..., a u Hercegovini je to „najjača“ haplogrupa koju nose brojni stari vlaški rodovi.

Treća po redu je (keltska) haplogrupa R1b (oko 10%).

Nju nose Moračani Bogićevci, Piperi Lutovci, više

Povodi / Svijet

Nedjelja, 1. mart 2020.

ko od plemenskih mitova

Sjedinjene Američke Države i talibani potpisali sporazum DOHA – Sjedinjene Američke Države i talibanski pokret potpisali su nakon skoro dvije godine pregovora sporazum kojim su utvrđeni uslovi za povlačenje američkih i NATO trupa iz Avganistana. Ukoliko talibani ne budu poštovali sporazum sa SAD i ukoliko ne sjednu za pregovarački sto sa Kabulom, Amerika će taj sporazum poništiti, izjavio je ministar odbrane Mark Esper.

Željko Musović

bratstava iz Petnjice, Berana, Plava, zatim u Crmnici i u drugim djelovima „stare“ Crne Gore – kaže Musović.

Kavkasko-mediteranske haplogrupe J2a i J2b, kaže sagovornik, zajedno čine oko 10 odsto muškog dijela stanovništva.

-Ova prva je zaštitni znak Pješivaca i Cuca i ta srodnost je zasigurno najveće iznenađenje DNK istraživanja. J2b grupu nosi više bratstava od Mojkovca do Pljevalja (tzv. „rod Kriči“), Godijelji i neka šaranska bratstva, Hoti, Grude...

NajmaNje SloveNa

Naš sagovornik precizira da slovenska haplogrupa R1a je u Crnoj Gori zastupljena na nivou od oko 7% i uglavnom se nalazi kod „neplemenskih“ bratstava , ili bratstava koja čine djelove većih nesrodnih plemena (na primjer, Ćeklići „Ubljani“).

-Haplogrupa I1a (5-6%) se smatra germansko-normanskom grupom i po njoj se prvenstveno prepoznaju Drobnjaci „Novljani“.

Ostale „crnogorske“ haplogrupe su uralsko-azijska N2a koja je pronađena kod Banjana (Klenčani, Petrovići) i u Pivi (veći broj bratstava); sibirska Q2 koja čini okosnicu plemena Bratonožići, kavkasko-alpska G2 (gornja Morača), „indijska“ L1b (Zagarač, Grahovo,



Svaki čovjek koji danas živi recimo u Ukrajini, a „pozitivan“ je na podgranu I2a-Y52621 je potomak nekog Trebješanina (pleme Nikšići) koji je u 19. vijeku otišao iz Crne Gore

Krivošije), J1 (rod Radmuževići)... – ističe Musović.

Na pitanje sa kojim narodima, ako se polazi od istraživanja, Crnogorci imaju najviše sličnosti, sagovornik pojašnjava da se nije bavio upoređivanjem procenata te raznorodne strukture.

-Ipak, više je nego jasno da su crnogorska plemena većinom nastala od ljudi koji su u 14-15. vijeku živjeli ili na tlu današnje Crne Gore ili u njenoj bližoj okolini (Hercegovina, Albanija). Takođe je poznato da su se njihovi potomci vjekovima selili prema Hrvatskoj, Bosni, najviše prema Srbiji, ali i Ukrajini, Rusiji... Svaki čovjek koji danas živi recimo u Ukrajini, a „pozitivan“ je na podgranu I2a-Y52621 je potomak nekog Trebješanina (pleme Nikšići) koji je u 19. vijeku otišao iz Crne Gore – ilustruje Musović smjerove migracija i uticaja.

On smatra da je zahvaljujući još živom plemenskom društvu Crna Gora idealno mjesto za genetska istraživanja.

-A, ona su jasno pokazala sve slabosti usmene tradicije i zvanične istorije (iako se ispostavilo da su srednjevjekovni srpski, dubrovački... izvori i DNK nalazi potpunom skladu!).

E sad, ako shvatite da je upravo neznanje najveći neprijatelj države Crne Gore, kao i da nam je napokon dato oruđe koje u simbiozi sa istorijskim dokumentima može da nas oslobodi magle i zabluda, onda je naravno, neshvatljiva činjenica da je Crna Gora jedina zemlja na Balkanu u kojoj se ignorišu DNK istraživanja, u kojoj ne postoji bilo kakva javna baza podataka i u kojoj je nečije lično mišljenje „jače“ od DNK rezultata – zaključuje Musović. m. jovIĆevIĆ

13

Ovaj akt označiće i početak povlačenja hiljada američkih vojnika čime će biti okončano njihovo 18 godina dugo učešće u ratu u Avganistanu.

Sporazum su u Dohi u Kataru potpisali specijalni predstavnik SAD za pomirenje u Avganistanu Zalmaji Kalilzad i vođa talibanske delegacije Mula Abdul Gani Baradar.

Prije potpisivanja ugovora, objavljeno je zajedničko saopštenje američke i Vlade Avganistana u kojem se navodi kako će, ukoliko talibani ispune svoje obaveze, SAD i Sjevernoatlantska alijansa (NATO) povući sve svoje trupe iz Avganistana u narednih 14 mjeseci.

Takođe je saopšteno da će u narednih 135 dana Vašington smanjiti broj američkih trupa u Avganistanu na 8.600.

Iz SAD su se obavezali da će finansirati obuku, savjetovanje i opremanje avganistanskih snaga sigurnosti, i da neće koristiti silu protiv teritorijalnog integriteta Avganistana niti će se miješati u domaće poslove ove države.

Avganistanska vlada se posvetila da će od Vijeća sigurnosti UN tražiti da se do 29.

Dogovoreno povlačenje Amerikanaca i NATO snaga iz Avganistana

Sa potpisivanja ugovora u Dohi

maja sa liste osoba pod sankcijama uklone svi pripadnici talibanskog pokreta.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da Alijansa podržava ovaj mirovni dogovor SAD i Talibana.

Jednom kad se potpiše sporazum, u Avganistanu, državi koja je u ratnom stanju

SZO kategorisala rizik od širenja kovida-19 kao „jako visok“

Prva žrtva korona virusa u SAD

SIJETL – Osoba iz okruga King, u Vašingtonu, blizu Sijetla, prva je žrtva korona virusa u Sjedinjenim Američkim Državama, potvrdili su zvaničnici.

U SAD raste zabrinutost zbog lokalnog širenja virusa sa osobe na osobu. Takođe, slučajevi nisu objašnjeni inostranim putovanjem ili kontaktom sa osobom za koju se zna da je zaražena, prenio je RTS. Takvi slučajevi su, kako se navodi, prijavljeni u Kaliforniji, Oregonu i državi Vašington.

Zvaničnici tri zapadne države saopštili su da su testiranjem pronađeni novi slučajevi: srednjoškolac iz države Vašington, zaposleni u školi u Oregonu, blizu Portlanda i žena iz okruga Santa Klara u Kaliforniji u srcu Silicijumske doline.

Iako nije saopšteno da li je reč o muškarcu ili ženi, zvaničnici su saopštili da je prvi smrtni slučaj zabilježen u okrugu King u državi Vašington, u blizini Sijetla.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštava da bi korona virus mogao da stigne u većinu zemalja.

Broj oboljelih udvostručio se u Južnoj Koreji, veliki rast broja novooboljelih prijavljuju Japan i Iran. Holandija i Island su prijavili prve slučajeve zaraze.

Francuska građanima savjetuje da izbjegavaju rukovanje, Italija otkazuje prvoligaške utakmice, a Njemačka sajmove.

U Hrvatskoj je šest osoba oboljelo. Mediji javljaju o politizaciji zdravstvene krize, navodeći tvrdnje predsjednika Venecule Madura da je riječ o biološkom ratu protiv kineske privrede, kao i Trampovu ocjenu da je cijela priča o korona virusu zapravo prevara američkih demokrata.

Ohrabruju samo vijesti iz Kine, gde je u protekla 24 sata registrovan pad broja novih slučajeva zaraze.

U Južnoj Koreji potvrđena su 594 novozaražena korona virusom i to u jednom danu, što je rekordan broj inficiranih za 24 sata.

U Južnoj Koreji trenutno je 2.931 osoba zaražena korona virusom, a do sada je preminulo sedamnaest ljudi.

Većina novih slučajeva respiratorne bolesti kovid-19 je u gradu Daegu, na jugoistoku zemlje.

Za širenje virusa vlasti okrivljuju jednu od hrišćanskih vjerskih grupa.

Vlasti vjeruju da su se njeni članovi zarazili tokom službi u Daeguu, a zatim razišli po zemlji, naizgled neotkriveni, prenosi Bi-Bi-Si. Prema posljednjim podacima, u svijetu je zaraženo 85.697, a umrle su 2.933 osobe. Do sada se izliječilo 39.769 ljudi.

Prema najnovijoj procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, rizik širenja i uticaja korona virusa je sada „jako visok“.

otkad su ga Amerikanci počeli bombardovati kao reakciju na napade 11. septembra 2001. godine, trebalo bi prestati nasilje koje je odnijelo desetine hiljada života.

Uoči potpisivanja sporazuma, talibani su u subotu naredili svim svojim borcima da se ,,suzdrže od bilo kakvih napada“.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava uticala na donošenje posebnog akta u Srbiji

Usvojen Zakon o nestalim bebama BEOGRAD - Skupština Srbije usvojila je Zakon o utvrđivanju činjenica o statusu djece za koju se sumnja da su nestala u porodilištima u Srbiji koji, po riječima nadležnih, treba da omogući da se dođe do istine i pomogne roditeljima da dobiju odgovore za kojima tragaju decenijama.

Usvojenim amandmanima, koje je premijerka Srbije Ana Brnabić dogovorila s a p re d s t av n i c i m a udruženja, predviđa se formiranje komisije i time otvara jasan prostor za pokretanje istraga, dalje sprovođenje istraga i sve neophodne istražne radnje.

Komisiju će činiti predstavnici državnih organa, ali i predstavnici registrovanih udruženja roditelja koja se bave pitanjima nestale novorođene dece, a koji će u ovoj komisiji imati većinu.

Jedan od razloga za donošenje zakona jeste

presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2013. godine po kojoj je utvrđeno da je Zorici Jovanović povrijeđeno pravo na porodični život.

Tom presudom je Srbija obavezana da utvrdi činjenice i u drugim slučajevima.

Kako je ranije rekao ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, sudski postupak kao rezultat može imati odbijanje zahtjeva ako se dokaže da dijete nije nestalo, ako se utvrdi smrt ili konkretno što se desilo, kao i koja institucija je odgovorna, a može i da kaže da nije moguće utvrditi što se dogodilo.

Ukoliko nije moguće utvrditi status djeteta na zahtjev predlagača može se dosuditi novčana naknda ne veća od 10.000 eura.

Postupci će se sprovoditi u onim slučajevima ako se roditelj ranije obraćao državnim institucijama, kako bi se spriječile zloupotrebe.

14

Stav

Nedjelja, 1. mart 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu (6) » Piše: dr Vesna xxxxxx-SIMOVIĆ-ZVICER Koncepcijski pristup Zakona o radu je - ugovorni radni odnos. U tom smislu, svaka promjena tokom trajanja radnog odnosa, odnosno ugovora o radu, vrši se aneksom ugovora o radu, što je karakteristika svih ugovora u korpusu ugovornih odnosa, pa i u radnom zakonodavstvu.

Izmjene ugovorenih uslova rada moguće su, ukoliko su ispunjena dva uslova: 1) da su te izmjene rezultat objektivnih potreba procesa rada (dakle, ne i samovolje poslodavca) i 2) da se izmjenama ugovorenih uslova rada ne ugrozi minimum prava, koja su predviđena opštim aktima koji regulišu odnose između zapošljenog i poslodavca (zakonom, kolektivnim ugovorom i opštim aktom poslodavca).

IZMJENA USLOVA

ZOR predviđa da se izmjena ugovorenih uslova rada može vršiti iz više razloga. Njihova klasifikacija se može izvršiti na osnovu posljedica neprihvatanja ponude aneksa.

Tako u prvu grupu se mogu razvrstati razlozi za ponudu, čije neprihvatanje od strane zapošljenog može za posljedicu imati otkaz ugovora o radu (u skladu s članom 172, stav1, tač. 4 i 5 ZOR-a), a to su sljedeći razlozi: - raspoređivanje na drugi odgovarajući posao, zbog potreba procesa i organizacije rada Da bi poslodavac mogao da zakonito raporedi zapošljenog u toku trajanja radnog odnosa, osnovni radnopravni standard je: da se rapoređivanje vrši u skladu s potrebama procesa rada i da to raspoređivanje odgovara stručnoj spremi, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja zapošljenog.

Dakle, da bi ponuda za izmjenu ugovorenih uslova rada bila valjana u ovom slučaju, ona nikako ne smije biti rezultat samovolje poslodavca, već rezultat potrebe procesa rada, koja kao takva mora biti objektivno uvrđena.

S druge strane, ponuda se može odnositi samo na raspoređivanje na drugi odgovarajući posao. Formulacija „drugi odgovarajući posao“ podrazumijeva raspoređivanje na radno mjesto koje odgovara vrsti i stepenu stručne spreme i radnim sposobnostima zapošljenog.

U ovom dijelu važno je istaći još dvije napomene. Prva se odnosi na raspoređivanje na radna mjesta s posebnim uslovima rada. Naime, iako se u stavu 2 ovog člana ne pominje da se raspoređivanje može vršiti na radnim mjestima koja odgovaraju radnoj sposobnosti zapošljenog, to se podrazumijeva.

Tako, na radnim mjestima s posebnim uslovima rada ugovor o radu se može zaključiti samo sa zapošljenima koji ispunjavaju posebne zdravstvene uslove za rad na ovim mjestima, to se ni aneksom ugovora o radu ne može predviđeti drugačije rješenje (viđeti: član 40 ZOR-a).

ONEMOGUĆAVANJE ZLOUPOTREBA

Iz tog razloga formulacija „drugi odgovarajući posao“ onemogućava zloupotrebe poslodavaca.

- raspoređivanje u drugo mjesto rada kod istog poslodavca, koje se može vršiti pod sljedećim uslovima: 1) da je djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u više mjesta, odnosno organi-

Aneks ugovora o radu

Kako se i pod kojim uslovima može obaviti promjena ugovora o radu tokom trajanja radnog odnosa i kakve su karakteristike svih izmjena

zacionih djelova - pri tome se pod pojmom „mjesto rada“ podrazumijeva teritorija druge opštine.

2) da je udaljenost od mjesta u kome zapošljeni radi do mjesta u koje se raspoređuje na rad manja od 60 km: u pogledu ovog uslova treba napomenuti da je prema ZOR-u iz 2008. godine udaljenost mjerena ne samo od mjesta rada, već i od mjesta prebivališta, odnosno boravišta zapošljenog. Novi ZOR isključuje mjesto prebivališta, odnosno boravišta zapošljenog, imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o potrebama procesa rada, te da je zapošljeni dobrovoljno zasnovao radni odnos van mjesta svog prebivališta, odnosno boravišta. Umjesto rješenja iz ZOR-a iz 2008. godine, novi ZOR je kao satisfakciju za zapošljene koji ne prihvate raspoređivanje u drugo mjesto rada predvidio pravo na otpremninu; 3) da je organizovan redovan prevoz koji omogućava blagovremeni dolazak na rad i povratak s rada: pod ovim uslovom se podrazumijeva da postoji organizovan redovan javni prevoz (u autobuskom ili zeljezničkom saobraćaju), što ne isključuje mogućnost da poslodavac sam organizuje prevoz u drugo mjesto rada (u tom slučaju, zapošljeni ne bi imali pravo na naknadu troškova prevoza); 4) da je obezbijeđena naknada troškova prevoza u visini cijene prevozne karte (ovu naknadu obezbjeđuje poslodavac).

Dakle, možemo zaključiti da ponuda za izmjenu ugovorenih uslova rada u ovom slučaju može biti valjana samo ako su ispunjeni gore navedeni uslovi. Međutim, raspoređivanje u drugo mjesto rada može biti predviđeno i u drugim slučajevima, kada postoji saglasnost zapošljenog, koja mora biti data u pisanoj formi.

IZUZECI

Neke kategorije zapošljenih uživaju posebnu zaštitu u pogledu raspoređivanja u drugo mjesto rada: zapošljena žena za vrijeme trudnoće, zapošljena žena koja ima dijete do pet godina života i samohrani roditelj koji ima dijete mlađe od sedam godina života, zapošljeni roditelj, odnosno staratelj koji ima dijete sa težim smetnjama u razvoju i zapošljeno lice s invaliditetom.

U odnosu na ove zapošljene, postoji zabrana raspoređivanja u drugo mjesto rada, ukoliko je to mjesto van mjesta njihovog prebivališta i boravišta, bez obzira na to koliko je udaljeno, ukoliko za to ne postoji njihova saglasnost.

Izuzetak od pravila da se raspoređivanje zapošljenog na drugo radno mjesto vrši putem aneksa ugovora o radu predviđen je u hitnim slučajevima, ako je potrebno da se određeni posao izvrši bez odlaganja

slučajevima koji su predviđeni kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Osim toga, zakon dozvoljava da se aneksom mogu mijenjati i drugi elementi ugovora o radu (koji nijesu predviđeni ni zakonom, ni kolektivnim ugovorom, ni ugovorom o radu), ukoliko postoji saglasnost poslodavca i zapošljenog.

Na ovaj način, stvoreni su uslovi za izbjegavanje komplikovanih procedura, u situacijama kada postoji obostrani interes poslodavca i zapošljenog za izmjenom ugovora o radu.

PONUDA POSLODAVCA

Vesna Simović-Zvicer

(npr. zapošljeni koji je raspoređen na to radno mjesto odsustan je zbog bolesti ili je umro ili u slučaju više sile raspoređivanje na radno mjesto koje nije popunjeno), kada se raspoređivanje vrši samo na osnovu pisanog naloga poslodavca.

U pogledu ovog raspoređivanja predviđena su još dva ograničenja, i to: zapošljeni može biti raspoređen samo na odgovarajuće poslove (poslove koji odgovaraju njegoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima) i zapošljeni se može rasporediti najduže 30 dana u periodu od 12 mjeseci.

Iz formulacije „odgovarajući poslovi“ proizlazi da u hitnim slučajevima zapošljeni može biti raspoređen samo kako na drugo radno mjesto, tako i u drugo mjesto rada (u skladu s ograničenjima koja su predviđena u članu 50 ZOR-a).

ZAŠTITA

U ovom slučaju obezbijeđena je zaštita zapošljenog, na način što je predviđeno da u periodu privremenog raspoređivanja zapošljeni zadržava zaradu za radno mjesto s kojeg je raspoređen, ako je to povoljnije za njega.

Izmjena zarade: ponuda za izmjenu ugovora o radu može se odnositi kako na novčani iznos zarade (u slučaju ugovorene zarade), tako i na elemente za njeno utvrđivanje.

Ako imamo u vidu obavezne elemente ugovora o radu koji se odnose na zaradu, možemo zaključiti da se aneksom ugovora o radu mogu mijenjati: visina koeficijenta, iznos osnovne zarade, kao i osnovi za uvećanje zarade (ukoliko se želi predviđeti neki drugi osnov ili povećati procenat uvećanja zarade po nekom od predviđenih osnova).

Pri tome, važno je napomenuti da se izmjena ugovorenih uslova rada, pa samim tim i ponuda, može kretati samo u granicama koje su postavljene zakonom. U tom smislu, ponudom aneksa ugovora o radu ne smije biti povrijeđeno jedno od osnovnih načela radnog prava, a to je: načelo jednake zarade za rad iste vrijednosti. Aneksom ugovora o radu se mogu mijenjati i rokovi za isplatu zarade, jer ugovor o radu sadrži i vrijeme isplate zarade, ali u tom slučaju se mora ispoštovati odredba člana 105, stav 1 ZOR-a, koja predviđa da se zarada isplaćuje najmanje jednom mjesečno.

Dakle, ukoliko zapošljeni odbije ponudu aneksa ugovora o radu iz nekog od navedenih razloga, poslodavac mu može (ali ne mora) otkazati ugovor o radu. Pri

tome, ukoliko se aneks odnosio na izmjenu zarade ili raspoređivanje zapošljenog (na drugo radno mjesto ili u drugo mjesto rada), a ukoliko je ponuđena izmjena ugovora o radu za posljedicu imala umanjenje zarade, zapošljeni koji je odbio ponudu aneksa ostvaruje pravo na optremninu.

POSEBNI RAZLOZI

Drugu grupu razloga za izmjene ugovora o radu čine oni čije neprihvatanje od strane zapošljenog nema posljedica po njegov radno-pravni status, u vidu otkaza ugovora o radu.

To su sljedeći razlozi: transformacija ugovora o radu s određenog na neodređeno vrijeme: ovo se odnosi kako na situaciju kada su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za transformaciju ugovora o radu s određeno na neodređeno vrijeme (viđeti član 38 ZOR-a), tako i na svaku drugu situaciju kada postoji saglasnost volja poslodavca i zapošljenog da se ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme transformiše u ugovor o radu na neodređeno vrijeme (dakle, i prije isteka roka od 36 mjeseci, kao maksimalnog perioda u kojem zapošljeni može biti u radnom odnosu s ugovorom na određeno vrijeme); produženje ugovora o radu sa zapošljenim na određeno vrijeme u periodu do 36 mjeseci: u ovom slučaju ne postoji obaveza zaključivanja novog ugovora o radu, već se radni odnos može produžiti aneksom ugovora. izmjene ugovora o radu sa zapošljenim s nepunog na puno radno vrijeme, odnosno s punog na nepuno radno vrijeme: u ovom drugom slučaju -izmjena ugovora o radu s punog na nepuno radno vrijeme, podrazumijevala bi manji obim prava za zapošljenog (posebno u pogledu ostvarivanja prava na zaradu i odmor u toku rada), ali u slučaju neprihvatanja ponude, neće biti posljedica po radno-pravni status zapošljenog. Ipak ovo rješene u nekim slučajevima može biti prihvatljivo za zapošljenog u cilju pomirenja profesionalnih i porodičnih obaveza. radi raspoređivanja zapošljenog na radno mjesto s višim nivoom kvalifikacije obrazovanja u odnosu na postojeću, na osnovu obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja: čime mu se omogućava da bez raskidanja postojećeg ugovora o radu obavi pripravnički staž. U konkretnom slučaju, radi se o privreme-

nom raspoređivanju, u periodu od šest ili devet mjeseci (zavisno od nivoa kvalifikacije za koju se stručno osposobljava). Nakon isteka perioda od devet (ili šest) mjeseci, zapošljeni će biti „vraćen“ na prethodno radno mjesto, a ukoliko postoji saglasnost poslodavca može biti (novim aneksom) raspoređen na radno mjesto koje je u skladu s naknadno stečenim nivoom kvalifikacije obrazovanja. radi utvrđivanja zabrane konkurencije: zabrana konkurencije utvrđuje se ugovorom o radu. ZOR dozvoljava mogućnost da, ukoliko zabrana konkurencije nije utvrđena prilikom potpisivanja ugovora o radu, to bude učinjeno kasnije, putem aneksa. Međutim, ukoliko zapošljeni ne prihvati ponudu aneksa ugovora o radu koja se odnosi na uvođenje zabrane konkurencije, neće biti posljedica po njegov radnopravni status. produženje ugovora o radu za zapošljenog koji koristi pravo na porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, u skladu sa zakonom: ovo rješenje je u skladu s članom 123, stav 5 ZOR-a, kojim se predviđa da će se zapošljenom u slučaju korišćenja porodiljskog i roditeljskog odsustva produžiti ugovor o radu. Treba napomenuti da poslodavac nema obavezu da produži ugovor o radu zapošljenom koji koristi usvojiteljsko ili hraniteljsko odustvo, ali ukoliko se opredijeli za tu mogućnost – ugovor može produžiti aneksom. Osim navedenih slučajeva, treba napomenuti da će se aneksom ugovora o radu produžiti i trajanje ugovora o radu i ženi kojoj ugovor o radu ističe u toku trudnoće. produženje ugovora o radu poslije navršenih 67 godina života ako zapošljeni nije navršio 15 godina staža osiguranja do ispunjenja tog uslova: ovo zbog toga što je u konkretnom slučaju zapošljeni ispunio samo jedan uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju (u pogledu godina života). Na ovaj način omogućava se zapošljenom da ostane u radnom odnosu i nakon navršenih 67 godina života, kako bi ispunio uslov u pogledu staža osiguranja za ostvarivanje prava na starosnu penziju. u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, odnosno u drugim slučajevima kada postoji saglasnost zapošljenog i poslodavca: osim navedenih razloga, izmjene ugovora o radu mogu se vršiti i u drugim

Ponuda za izmjenu ugovorenih uslova rada dostavlja se u pisanom obliku. Osim prijedloga za izmjenu ugovorenih uslova rada, ponuda mora sadržati: - razloge za ponudu: suštinu zakonitosti ponude aneksa ugovora o radu čini navođenje razloga, za ponudu, kojima se ukazuje na postojanje promijenjenih okolnosti u odnosu na momenat zaključivanja ugovora o radu (ili prethodne izmjene ugovora o radu), koje opravdavaju ponudu za zaključenje aneksa ugovoru o radu. Na ovaj način se onemogućava da poslodavac ugovorene uslove rada mijenja po svojoj slobodnoj volji. Međutim, nije neophodno da poslodavac navodi uzroke zbog kojih je došlo do promjena uslova rada.

- rok u kojem druga strana treba da se izjasni, koji ne može biti kraći od osam radnih dana, od dana kada je ponuda dostavljenja. Pri tome, ukoliko se ponuđena strana ne izjasni u ostavljenom roku, smatraće se da je odbila ponudu.

- pravne posljedice neprihvatanja ponude: navode se u slučajevima kada neprihvatanje ponude može imati posljedice po radno-pravni status zapošljenog, odnosno otkaz ugovora o radu (slučajevi iz člana 47, stav 1, tač. 1, 2 i 3: raspoređivanje na drugo radno mjesto, raspoređivanje u drugo mjesto rada i izmjene koje se odnose na zaradu).

Uz ponudu poslodavac ima obavezu da dostavi i prijedlog aneksa ugovora o radu, što je značajno i iz praktičih razloga. Naime, na ovaj način je ostavljena mogućnost da zapošljeni samo potpiše dostavljeni aneks, jer će se na taj način smatrati da je prihvatio ponudu. Dakle, nije neophodno da dostavlja pisanu izjavu poslodavca da prihvata aneks, ukoliko je isti potpisao.

Ukoliko zapošljeni prihvati ponudu aneksa ugovora o radu, on postaje sastavni dio prethodno zaključenog ugovora. Novina u zakonu je to što je ostavljena mogućnost da se ugovor o radu s pratećim aneksima zamijeni novim, prečišćenim tekstom ugovora o radu. Ovo je posebno važno u situaciji kada ima više potpisanih aneksa, zbog pravne sigurnosti – kako zapošljenog, tako i poslodavca.

Jedno od rješenja koje doprinosi većoj zaštiti zapošljenih od eventualnih zloupotreba poslodavca jeste mogućnost osporavanja ponude od strane zapošljenog, i to pred inspekcijom rada, Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, Centrom za posredovanje i nadležnim sudom. Zapošljeni ima mogućnost da osporava ponudu u roku od 15 dana od dana potpisivanja aneksa.

Kultura

Nedjelja, 1. mart 2020.

15

IN MEMORIAM: Miodrag Karadžić (1950 – 2020), jedan od najplodnijih i najdarovitijih crnogorskih pisaca » Piše: Rajko CEROVIĆ PODGORICA - Crnogorska literatura, posebno u komediografskoj oblasti, tek je sa Miodragom Karadžićem dobila rasnog autora, koji je daleko od folklora i jeftinog karikiranja Crnogoraca, što se decenijama čini u Srbiji, što iz pera mediokriteta u Crnoj Gori.

Karadžić je stvarao nezaboravne likove čiji šarm i životna ubjedljivost tvore neodoljivu poeziju jednog crnogorskog svijeta, jezički i mentalitetski zaokruženog u jedinstvene scenske prizore, zvučeći i dokumentarno istinito, kao i vedro i melanholično u isti mah.

Karadžićevim dramskim tekstovima nijesu odoljeli brojni pozorišni i televizijski reditelji, a još manje zahvalna publika, koja često glasno ponavlja karakteristične replike njegovih junaka, poslije pozorišne predstave ili gledanja na televiziji ili filmskom platnu, dugo zadržavanih u pamćenju. Da nam iza sebe nije ostavio bogato i trajno inspirativno dramsko djelo, odlazak autora sličnih dometa i mogućnosti predstavljao bi preveliki gubitak za čitavu jednu kulturu. Svi su Karadžićevi tekstovi ili gotove pozorišne drame, ili razrađeni scenariji za film ili televiziju, ili prosto predstavljaju nezaboravni užitak za čitanje.

JEZIK ZAVIČAJA

Činjenica da je prekratko živio u Crnoj Gori, samo u ranoj mladosti, a uspio u sjećanju da zadrži čudesnu svježinu čitavog jednog svijeta, od jezičkih do opštementalitetskih nijansi, a da pri tom ne pretenduje samo na dokumentarnost, već vidljivu umjetničku sintezu ostavlja čitaoca ili gledaoca, u pozorištu i pored ekrana, u golemoj nedoumici i uvjerenju da pisac nikad nije izbivao iz Crne Gore, da ga je na svakom koraku pratila tajanstvena projekcija djetinjstva i rane mladosti, da drukčije nikad nije komunicirao osim jezikom davno napuštenog zavičaja. U toj činjenici leži visoki stepen identifikacije sa svojim junacima koji mu, kao autoru, ne dozvoljavaju laž ili izvještačenost, prazno ačenje ili jeftini humor replike na repliku.

Karadžićevi junaci, istovremeno tragični i smiješni u isti mah, nose u sebi nostalgičnu auru kako ruralnog, tako i ranourbanog svijeta, vječno aktuelni i zavodljivi, prepuni osvježavajućih jezičkih kalambura i obrta koji nam samo na prvi pogled djeluju trajno zaboravljeni.

Miodrag Karadžić

Neodoljiva poezija crnogorskog svijeta Kadar iz filma „Gorčilo“

Kadar iz serije „Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo“

Napustio nas je čovjek izuzetne vedrine, hitre pameti i obilja stvaralačke energije, u sedamdesetoj godini i punoj mjeri vlastitog kreativnog dosega, osoba koja nikada u svojoj rodnoj Crnoj Gori nije dobila nikakvo priznanje, poziv na okrugli sto ili simpozijm o domaćem dramskom stvaralaštvu Za svoje junake Karadžić ima puno razumijevanje i ljubav, ne pokušava da ih gleda sa navodne spisateljske distance, ili urbane i samodovoljne autorske pozicije koja se nad njima nadvija kao u lutkarskom teatru. Njegovi su junaci od prve replike ubjedljivi i punokrvni, moćni u svojoj elementarnosti i šarmu, čudesno izvorni i ubjedljivi, kao da ni u jednom trenutku nijesu izmišljeni, ili naknadno udešavani po zakonima

samo književne realnosti.

Takvi su Karadžićevi i protagonisti i osobe epizodnog prisustva u predstavi, svi do te mjere sugestivni da im se ne može odoljeti.

REMEK DJELA

Televizija Crne Gore mora ostati vječno zahvalna autoru koji joj je omogućio stvaranje istinskih remek djela u vlastitom igranom programu, a istovremeno pokazivanje krajnjih dometa ranijeg crnogorskog glumišta, za čije se visoke kreativne mogućnosti u bivšoj zajedničkoj domovini, sve do Đekne, prosto nije znalo. Da li je njegovo veličanstvo slučaj spojio takve autorske ličnosti kao Miodraga Karadžića i reditelja Živka Nikolića, ili su se prosto sudbinski, živjeći u istom vremenu morali sresti,

bez obzira na činjenicu da su trajno živjeli izvan Crne Gore, što je decenijama, kad je riječ o crnogorskim stvaraocima bilo opšte mjesto, danas nije pitanje.

Jednostavno treba reći da je iz njihovog stvaralačkog susreta rođeno televizijsko remek djelo, igrana serija „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“, i posebna televizijska drama „To kad uvati ne pušta“. I jedan i drugi autor trajno su obogatili crnogorsku televizijsku baštinu i drugim, ali više ne zajedničkim djelima.

Televizijsku dramu „Vi-



Za svoje junake Karadžić ima puno razumijevanje i ljubav, ne pokušava da ih gleda sa navodne spisateljske distance, ili urbane i samodovoljne autorske pozicije koja se nad njima nadvija kao u lutkarskom teatru Za svoje junake Karadžić ima puno razumijevanje i ljubav, ne pokušava da ih gleda sa navodne spisateljske distance, ili urbane i samodovoljne autorske pozicije koja se nad njima nadvija kao u lutkarskom teatru

Kadar iz TV drame „Viljuška se drži u lijevu ruku“

ljuška se drži u lijevu ruku“, autora Miodraga Karadžića, za Televiziju Titograd, danas Javni servis Televizija Crne Gore, režirao je izuzetno uspješni pozorišni stvaralac Goran Bulajić.

Svi nesumnjivi doprinosi oba pomenuta stvaraoca za crnogorsku televiziju prosto se ne mogu nabrojati.

Karadžić je humorističkim dijelom učestvovao u nekoliko novogodišnjih programa, ili posebnom komedijom „Prijemni ispit“, dok je Živko Nikolić, posebno kroz emisiju „Poetski teatar“, stvarao neprevaziđene bisere i nedostižne primjere mjere predstavljanja poezije na tv ekranu.

Nije nimalo slučajno što povodom smrti Miodraga Karadžića govorim prije svega o pomenutom stvaralačkom tandemu, jer su oba uspijevali da od početnog arhetipa stvore poeziju univerzalnog značenja i vrijednosti. Brojne drame, pisane u prvom redu za pozorište, a lako prilagodljive za film ili televiziju, autora Miodraga Karadžića, poput „Volim i ja narandže no trpim“, „Šta mu je ono na glavu“, „Samo vi ajte, a mi ćemo graktat i arlaukat“, „Viljuška se drži u lijevu ruku“, „Jesi li to doš'o da me vidiš?“ – predstavljaju uvijek inspirativnu i trajnu građu za bogato iskušavanje generacije glumaca, tačnije crnogorsku dramsku klasiku čija popularnost lako neće iščeznuti.

MANJAK SVIJESTI

Napustio nas je čovjek izuzetne vedrine, hitre pameti i obilja stvaralačke energije, u sedamdesetoj godini i punoj mjeri vlastitog kre-



Televizija Crne Gore mora ostati vječno zahvalna autoru koji joj je omogućio stvaranje istinskih remek djela u vlastitom igranom programu, a istovremeno pokazivanje krajnjih dometa ranijeg crnogorskog glumišta ativnog dosega, osoba koja nikada u svojoj rodnoj Crnoj Gori nije dobila nikakvo priznanje, poziv na okrugli sto ili simpozijum o domaćem dramskom stvaralaštvu, da ne govorimo o sedmici nagradnog ljetovanja, makar na Žabljaku, čiji je mentalitet više nego ovjekovječio. Jasan i bolan nedostatak pune svijesti o vlastitoj kulturnoj ukupnosti, pa i punog saznanja o vlastitoj kulturnoj baštini, svakodnevno košta Crnu Goru niza poniženja, bagatelisanja u javnosti, otuđivanja i otimanja, sve do vjekovima od domaće sirotinje pravljenih hrišćanskih hramova koje bukvalno ne smijemo nazvati našima.

Napisao sam jednom ranije, baš povodom dramskog stvaralaštva Miodraga Karadžića, da bi bilo dobro snimiti za televiziju sve Karadžičeve drame i prikazivati ih na javnom servisu, u ustaljenim neđeljnim terminima, iz čega bi mlade generacije više naučile o klasičnoj, a i novijoj Crnoj Gori, od svih mentalitetskih, antropoloških ili socioloških studija i umovanja.

16

Reportaža

Nedjelja, 1. mart 2020.

Imanje od skoro 70 hektara na Šasu, kojim gazduje kompanija ,,Voli“, od ovog proljeća će po prvi put biti kom Voće i povrće sa plantaža na skoro 70 hektara na Šasu, kojima gazduje kompanija ,,Voli“, a koje je poznatije pod nazivom ,,Naša bašta“, prisutni su na tržištu već godinu i stekli su svoje vjerne potrošače. Kupcima je dostupan kvalitetan proizvod, sa mirisom i ukusom baš kao da su ih ubrali iz svoje bašte, jer ubran sa ovog imanja on ide direktno na police maloprodajnih Volijevih objekata.

Direktor agrobiznis sektora u kompaniji ,,Voli“ Jaroslav Stupavski najavljuje za Pobjedu da će se za mjesec-dva brendirani proizvodi sa imanja na Šasu, u jasno obilježenoj ambalaži naći na policama Volijevih prodavnica.

Ovog proljeća na imanju na Šasu počeće i otkup poljoprivrednih proizvoda od lokalnih proizvođača, koji na svojim površinama uzgajaju voće i povrće po tradicionalnom sistemu. Istu ambalažu kao za proizvode sa Šasa, obezbijediće i za proizvođače od kojih će otkupljivati robu za potrebe Volija, ali bez obilježja brenda ,,Naša bašta“. Na taj način biće standardizovana ambalaža u kojoj će se nalaziti proizvodi na policama lanca marketa ove renomirane kompanije.

Od ovog proljeća će oko 65 hektara obradive površine na imanju na Šasu po prvi put biti kompletno pod zasadima voća i povrća.

,,Naša bašta“ je jak z razvoja crnogorske

BRENDIRANJE

Prije dva dana, kada smo posjetili imanje na Šasu, kiša nije ometala tridesetak radnika u branju, soriranju i pakovanju dozrelih zasada luka, zelene salate, spanaća, blitve, peršuna, celera, rukole i ostalih kultura koje u potpunosti ispunjavaju 74 plastenika na proizvodnoj površini od 5,1 hektar. Jedni beru, drugi pakuju, treći vagaju. U međuvremenu stiže Volijev kamion u koji se svježe povrće utovara i direktno odvozi na police marketa ove kompanije.

Direktor agrobiznis sektora u kompaniji ,,Voli“ Jaroslav Stupavski, koji upravlja ovim gazdinstvom, najavljuje za Pobjedu da će se za mjesec-dva brendirani proizvodi sa imanja na Šasu, u prepoznatljivoj ambalaži naći na policama Volijevih marketa.

- Naši proizvodi će biti prepoznatljivi po tome što će biti u kartonskoj ambalaži, brendirani, gdje će se jasno vidjeti da je to Volijev proizvod sa ovog imanja na Šasu, da je to proizvod koji treba da ukaže kupcima što je to što je najbliže domaćoj proizvodnji. Za pravljenje kartonske ambalaže kupili smo presu, koja je u fazi instaliranja, kao i ljepilicu. Dobavljaćemo kartonsku sirovinu, od koje ćemo sami sklapati ambalažu, u nekoliko dimenzija, shodno potrebama proizvoda – objašnjava Stupavski.

Kako dodaje, istu takvu ambalažu, ali bez obilježja brenda ,,Naša bašta“ obezbijediće i za svoje kooperante, odnosno za proizvođače od kojih će otkupljivati voće i povrće za potrebe Volijevih marketa, kako bi na taj način koristili potpuno istu ambalažu, koja će se standardizovana naći na policama marketa.

On ističe da su proizvodi ,,Naše bašte“ najsličniji domaćoj proizvodnji, jer je prevashodni cilj da se izbjegne ko-

OD OVOG PROLJEĆA U PUNOM KAPACITETU: ,,Volijevo“ imanje na Šasu

PUNI PLASTENICI: Sezona berbe

Jaroslav Stanovski

rišćenje hemijskih sredstava, osim najneophodnijeg i da proizvodi budu prepoznatljivi po ukusu, mirisu i svježini, a ne po ujednačenosti plodova i savršenom obliku.

- Proizvodi imaju veliku sličnost domaćim iz razloga što sazrijevaju na stablu, ako pričamo o krastavcu, paradajzu i paprici, oni imaju i miris i ukus. Iz ,,Naše bašte“ potrošačima je dostupan kvalitetan proizvod sa mirisom i ukusom baš kao da su ih ubrali iz svoje bašte - objašnjava Stupavski.

Navodeći da je nemoguće na velikim površinama ima-

ti idealnu proizvodnju bez upotrebe zaštitnih sredstava, direktor Volijevog agrobiznis sektora naglašava da se pokazalo da se sa minimumom korištenja pesticida može kontrolisati zdravstveno stanje biljaka i uspješno voditi borba sa štetočinama koje ih napadaju.

KOOPERACIJA

Podsjetivši da Volijev logističko-otkupni centar u Podgorici vrši kontinuiran otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda, Stupavski naglašava da je i na imanju na Šasu napravljen otkupni centar

za proizvodjače iz tog dijela Crne Gore.

- Već smo spremni za otkup proizvoda od lokalnih proizvođača. Otkup će početi sa prvim proljećnim mjesecima, kada dospiju prvi proizvodi sa otvorenog, mladi luk, salata, rani kupus, malo kasnija tikvica, patlidžan, spanać. Otkupna cijena formira se u Volijevom logističkom centru u Podgorici i važiće ista i u otkupnom centru u Podgorici i na Šasu. Ono čime izlazimo u susret lokalnim proizvođačima je da će cijenu transporta proizvoda pokrivati ,,Voli“ – poručuje direktor agrobiznis

Sa plantaža do sada plasirano više od 800 tona poljoprivrednih proizvoda Direktor agrobiznis sektora u kompaniji ,,Voli“ Jaroslav Stupavski ističe da je sa imanja u Šasu do sada proizvedeno i plasirano preko 800 tona

poljoprivrednih proizvoda.

- U pitanju su paradajz, čeri paradajz, krastavac, tikvice, kupus, brokoli, karfiol, blitva, zelena salata, rukola, ajsberg

salata, mladi luk, spanać, peršun, paprika, pipun, krompir, lubenice - sve za čim je na tržištu bila izražena potreba – navodi Stupavski.

sektora ove renomirane kompanije, uz napomenu da će se prilikom otkupa poštovati isti standardi kao u Logističkom centru u Podgorici.

Kompanija ,,Voli“, ističe Stupavski, sa posebnom pažnjom se odnosi prema manjim proizvođačima, vodeći računa da ih ne ugrožava, već da zajednički izađu u susret potrebama snabdjevanja crnogorskog tržišta što će izvršiti uticaj na smanjenje uvozne stope, jer je u Crnoj Gori konstantno prisutan deficit domaćih poljoprivrednih proizvoda u odnosu na potrebe maloprodaje, a posebno tokom ljetnje turističke sezone. Ovim gestom, pojašnjava on, kompanija je razuvjerila sve one koji su mislili da će sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom ugroziti manje površine kod lokalnih poljoprivrednika.

- Cilj nam je da stvorimo kooperaciju gde ćemo sa poljoprivrednim proizvođačima praviti ugovore na godišnjem

KAO IZ SVOJE BAŠTE: Sa plantaža direktno na

nivou, sa vrstama i količinama povrća koje će proizvoditi za našu kompaniju, gde će imati garantovan otkup. Nastojimo da budemo pokretač agrarnog razvoja u okruženju, da novim iskorakom sa kooperacijom oko sebe okupimo manje poljoprivredne proizvođače i na taj način doprinesemo razvoju ukupne poljoprivrede u Crnoj Gori i da sa domaćom proi-

Reportaža

Nedjelja, 1. mart 2020.

mpletno pod zasadima voća i povrća

17

Smanjili uvoz za 70 odsto u zimskim mjesecima

zamajac e poljoprivrede

Objašnjavajući na koji način su se odlučili koje će usjeve proizvoditi na imanju na Šasu, direktor agrobiznis sektora Jaroslav Stupavski kaže da su se koristili višegodišnjim iskustvom Volijevog logističkog centra, odnosno koje kulture su i u kojem periodu godine najviše uvozili.

- Ispostavilo se da su u toku zimskih mjeseci to zelena salata, mladi luk, blitva, spanać. Odlučili smo da upravo to ubacimo u sjetvenu strukturu i na taj način procenat uvoza tih kultura sada je kompanija ,,Voli“ smanjila čak i do 70 odsto, u zimskim mjesecima – ističe Stupavski, uz napomenu da se te kulture uzgajaju u plastenicima na površini od 5,1 hektar.

SORTIRANJE PROIZVODA: Radnici peru i pakuju povrće

Crna Gora može postati dobar izvoznik Direktor agrobiznis sektora u kompaniji ,,Voli“ Jaroslav Stupavski naglašava da u Crnoj Gori postoje izvanredi uslovi za rad i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda.

- Crna Gora može postati dobar izvoznik određenih poljoprivrednih proizvoda, zahvaljujući svom strateškom polo-

stručnjak iz oblasti poljoprivrede kojeg je angažovao najveći lanac trgovine najzastupljeniji na crnogorskom tržištu, koji je kao takav i najbolji pokazatelj potražnje domaćih potrošača.

RAZVOJNI PUT

a police ,,VOLI“ marketa

zvodnjom smanjimo uvoz sezonskog voća i povrća iz inostranstva – poručuje direktor Volijevog agrobiznisa.

Navodeći da su kapaciteti Volija daleko veći od onoga što će se proizvoditi na Šasu, naš sagovornik naglašava da je tu velika šansa manjih poljoprivrednih poizvođača, da u kooperaciji sa kompanijom ,,Voli“ uđu u proizvodnju kultura koje su potrebne lan-

cu ovih marketa u određenim periodima godine.

- Na taj način možemo nadomjestiti ono što se neće proizvoditi na Šasu u dovoljnim količinama i smanjiti uvoz iz inostranstva. Probaćemo da dogovaramo sa proizvođačima da kroz vid kooperacije sa njima dogovaramo proizvodnju koju bi nam isporučivali u određenim periodima godine. Oni treba

da poštuju naše zahtjeve, a mi ćemo im garantovati da ćemo otkupiti sve njihove proizvode. Onda će i oni proširivati proizvodnju, a neće dolaziti u situaciju da na pijaci ne prodaju sve proizvode i da dio moraju da štetuju. Ali, sve se mora raditi po planu, ne smijemo da pravimo tržišne viškove, jer to prouzrokuje pad cijene proizvoda, a to nam nije cilj - objašnjava

Kompanija ,,Voli“ je napravila iskorak u svom razvojnom putu prije tri godine, kada je krenula u investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Cilj je da se potrošačima ponudi sopstveni proizvod sa svojih polja, u vidu brenda ,,Naša bašta“, kako bi se planskom sadnjom smanjio uvoz poljoprivrednih proizvoda iz inostranstva.

Na ovaj način se pruža mogućnost krajnjem potrošaču da dobije svježe voće i povrće koje stiže direktno sa proizvodne površine sa imanja na police u maloprodaji. Krajem 2017. godine ova kompanija zakupila je 70 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na lokalitetu Šas u opštini Ulcinj. Do prije dvije godine to je bilo močvarno područje, obraslo rastinjem i šumom, devastirano zemlji-

žaju i klimatskim uslovima, posebno ovdje u primorju – poručuje Stupavski.

Gdje god je sada zastupljana poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji, Stupavski naglašava da ona može da bude mnogo veća.

- Kada pričam o Šasu, mislim i na kompletno

šte koje se u maloj mjeri koristilo za napasanje stoke, a koje se nije obrađivalo četrdesetak godina. Kompanija ,,Voli“ je ovu zemlju zakupila na 15 godina, dok je produžetak zakupa na dodatnih 15 godina vezan za ulaganje kompanije u preradne kapacitete na predmetnom zemljištu. Do sada je u ovaj projekat investirano oko 2,5 miliona eura, a do kraja 2020. godine investicija će biti tri miliona. Na imanju 65 hektara predstavlja obradivo poljoprivredno zemljište, a ostatak su kanali, kamenjar i površine koje su nepristupačne i nepodobne za obradu. Parcele pod 74 plastenika koji su postavljeni u novembru prošle godine, na proizvodnoj površini od 5,1 hektar, ovih dana su komplet pod zasadima zelenih povrtarskih kultura koje se svakodnevno beru i trensportuju za potrebe Volijevih marketa. Kako najavljuje direktor agrobiznis sektora Jaroslav Stupavski, od ovog proljeća će po prvi put biti pod zasadima kompletna obradiva površina na Šasu. Na 45 hektara će biti zasađene povrtarske kulture

priobalje, kao i na Zetsku ravnicu, koja je po mom mišljenju pandan vodeće poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori. Tu je naravno i Bjelopavlićka ravnica. Na tom području ne treba se baviti stočarstvom, već poljoprivrednom proizvodnjom, a stočarsvo treba razvijati na sjeveru – poručuje direktor agrobiznis sektora u kompaniji ,,Voli“ i naglašava da je priobalje Crne Gore ogroman potencijal za razvoj maslinarsva.

(krompir, lubenica, pipun, patlidžan, tikvice, karfiol, brokoli, kupus…) na otvorenom polju, na 11 hektara višegodišnji zasadi mandarina, uz vjetrozaštitni pojas od divljeg šipka na dva hektara.

Dio zemlje koji se ne može obrađivati iskorišten je za ekonomske objekte, mašinsku radionicu, magacine, otkupno mjesto sa rashladnim komorama, kancelarije, mašinsku radionicu, spavaone za sezonske radnike. U agrarnom sektoru trenutno ima devet stalno zaposlenih, a u sezoni berbe se angažuje i do 120 sezonskih radnika.

- Planira se ukupno dvadesetak radnih mjesta za stalno zaposlenje, dok je potreba za sezonskom radnom snagom velika, zbog puno radnih operacija koje se obavljaju isključivo ručno kako u povrtarskoj tako i u voćarskoj proizvodnji. U punoj sezoni berbi broj zaposlenih na dnevnom nivou će biti od 100 do 120 radnika – zaključuje direktor agrobiznis sektora u kompaniji ,,Voli“ Jaroslav Stupavski. Igor MITROVIĆ Foto: Dobrilo MALIDŽAN

18

Primjeri

Nedjelja, 1. mart 2020.

TRADICIJA: Udruženje Nit iz Podgorice njeguje i čuva od zaborava stare zanate i vještine

Kad jastuci zamirišu na ruže Udruženje je sprovelo desetak vrijednih projekata, ali nema stalno iznajmljen prostor za rad zato što nije u mogućnosti da plati mjesečni zakup. Prostor bi mnogo unaprijedio rad Udruženja i veoma bi značio članovima NVO, jer bi mogli nesmetano da se okupljaju, rade, druže i promovišu svoj rad, kao i da jedni drugima pruže podršku

PODGORICA - Prije tri godine slučajno sam vidjela objavu Udruženja ,,Nit“ za radionicu obuke starinskog veza.

Na slici su bili vezeni cvjetići, odmah sam se prijavila, primili su me i bila sam veoma srećna jer je broj polaznika bio ograničen. Tada sam upoznala divnu i humanu ženu Smiljanu Radusinović i obogatila sam vrijeme živopisnim radom, a život neprocjenjivim prijateljstvom. Nakon obuke izvezla sam dvije jastučnice cvjetićima šatirane crvene boje, pa, s vremena na vrijeme, moji jastuci zamirišu na ruže, rekla je Dragana Perić, jedna od članica Udruženja starih zanata i vještina Nit. Udruženje ,,Nit” osnovano je 2012. godine, sa ciljem da se sačuvaju stari zanati i vještine i njeguje nematerijalna kulturna baština.

-Udruženje ima 75 članova, a okuplja rukotvorce, bez obzira na vrstu i tehnike ručnog rada kojim se bave. Bavimo se pletenjem, vezom, tkanjem, izradom igračaka od platna, izradom drvenih ukrasnih predmeta, zlatovezom, dekupažom, oslikavanjem drveta... Jedini uslov za članstvo u našem udruženju je da osoba poznaje neku od vještina ručnog rada ili da želi da je nauči - kaže Smiljana Radusinović, direktorica Udruženja ,,Nit”.

Ona naglašava da su realizovali desetak vrijednih projekata, među kojima su: Mala radionica ručnog veza, Izvezite sami svoj suvenir, Radionice starih zanata u ZIKS – u, „Povežimo se nitima“, Biznis plan “Rukotvorine Nit, Kreativne radionice Nit, Partnerstvo sa Institutom za preduzetništvo i ekonomski razvoj Crne Gore u projektu Očuvanje i razvoj tradicionalnog crnogorskog zanata – zlatoveza. Članica Udruženja i suvlasnica (sa suprugom Rankom) porodične preduzetničke filme Zor, Mara – Maja Vukanić podsjeća da je Nit kroz mnoge projekte uspio da na radionicima prikaže vez, tkanje, oslikavanje drveta...i mnoge druge.

-Mnogo žena je uključeno u edukacije i radionice, a Smiljana Radusinović dugo i sa velik-

Dragana Perić

Mara-Maja Vukanić

im entuzijazmom pokušava da divne vještine sačuva od zaborava, rekla je Vukanić.

Imamo čime da se zorimo

ZlatoveZ

NVO Nit imala je ulogu partnera u projektu Zlatovez. Bilo je predviđeno da se obučava pet žena, ali je zbog velikog interesovanja (prijavilo se više od 110) odlučeno da se broj poveća na deset. Obuka je održana u prostorijama Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER) i trajala je 10 dana, a Radusinović navodi da su prezadovoljni rezultatima tog projekta. Članica Udruženja Mara - Maja Vukanić bila je instruktorka vezenja i obučila je devet žena za vezenje ,,ošvica” na crnogorskoj ženskoj košulji i sve one su postale članice NVO Nit. - Radionice su bile veoma zahtjevne u smislu strpljenja, preciznosti i mašte. Sam način veza bio je dosta jednostavan – za obuku sam odabrala bod krstić, s obzirom da su veliki broj polaznica bile početnice. Pored tog boda, koristim i neke druge kad mi vrijeme dozvoljava da odstupim od uobičajenog načina - rekla je Vukanić.

Ona je podsjetila da je interesovanje bilo veliko, a njene najveće iznenađenje, s obzirom na amaterizam polaznica, jeste što je u svakoj od njih prepoznala kreatorku.

-Sa puno mašte i ljubavi prema boji i obliku koji žele da dobiju,

Bez konkretne podrške -Oblast nematerijalne kulturne baštine, a u okviru nje i stari zanati, prepoznati su u Zakonu o kulturi i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. No, to nije dovoljno, jer je pominjanje ostalo samo na tome, a ne i na konkretnoj podršci. Stari zanati su u izumiranju i potrebna je mnogo veća i konkretnija pomoć države, lokalne samouprave i stranih i domaćih donatora, da bi se oni revitalizovalii i očuvali. Sa malobrojnim nosiocima starih zanata i vještina, koji su, obično, u godinama, nestaće i pojedini stari zanati. Zato mislimo da je kucnuo zadnji čas za ozbiljniju i konkretniju pomoć očuvanju starih zanata i vještina. NVO Nit, zajedno sa dvije nevladine organizacije sa sličnim ciljevima predlaže uvođenje zasebno kreiranih budžetskih linija za pomoć nematerijalnoj kulturnoj baštini, a posebno starim zanatima i vještinama, tačnije zanatlijama koji praktikuju ove vještine i nevladinim udruženjima koja se bave promocijom i revitalizacijom starih zanata. Jer, u moru svih drugih oblasti i spoju umjetničkog stvaralaštva i kulturne baštine uopšte, na konkursima, teško je pružiti dovoljno dobru podršku projektima koji promovišu stare zanate, rekla je direktorica Radusinović.

Smiljana Radusinović na radionici

stvarale su mala remek djela.

Njihova sreća kada su ugledale svoje ošvice na gotovim proizvodima je bila neopisiva. Iako sam na početku bila skeptična, dokazale su da ništa nije nemoguće kad je u pitanju ljubav prema tradiciji, rekla je Vukanić.

Ona ističe da je osnovni uslov da bi se dobio dobar proizvod materijal na kojem i sa čime se radi, a da je drugi, ne manje važan, uslov pravilna obuka.

-Internet pruža mnoge mogućnosti, ali sam ja ipak pristalica obuke uživo, u grupi ili jedan na jedan i to smatram najboljim vidom obuke, rekla je Vukanić.

Dodala je da, po njenom saznanju, u našim muzejima ima oko 70 različitih sačuvanih starih ošvica, a bar toliko po kućama širom Crne Gore, tako da nema jedinstvene šeme za

izradu, ali su ipak određeni motivi najprepoznatljiviji.

Dragana Perić bila je jedna od učesnica projekta Zlatoveza crnogorske košulje, a naglašava da je veliki odziv za obuku pokazatelj interesovanja.

-U naš obrazovni sistem, počevši od osnovnih škola, treba uvesti stručni predmet tipa nekadašnjeg ,,domaćinstva“ zbog obuke mladih naraštaja kroz pojedine radionice vezenja, šivenja, slikanja, crtanja na staklu i drvetu, dekupaža... Nije dobro ne iskoristiti veliku kreativnu energiju djece i ljudi koji nam još mogu prenijeti svoje znanje i vještine - smatra Perić.

Prodaja

Govoreći o prodaji, Radusinović navodi da svaki rukotvorac, član Udruženja, proizvode

prodaje lično ili na zajedničkim nastupima na sajmovima.

-Od prošle godine aktivirali smo sajt: www.rukotvorine-nit, na kome pokušavamo da plasiramo dio naših proizvoda. Svaki zanatlija sam formira cijenu svojih proizvoda, uzevši u obzir realnu kupovnu moć stanovništva i potražnju proizvoda.

Govoreći o planovima Udruženja, direktorica Radusinović kaže da planiraju još nekoliko projekata, zatim radionice za učenje pletenja, veza, tkanja i drugih tehnika ručnog rada, a pregovaraju o saradnji sa turističkim organizacijama.

-Moramo raditi i na unapređenju on-line prodaje, poseban problem je nedostatak dvosmjernog pay pal-a a veliki problem je nedostatak prostora za rad što umnogome usporava naš rad. Udruženje sprovodi aktivnosti od projekta do projekta, ali, za sada, nema stalno iznajmljen prostor za rad jer nije u mogućnosti da plati mjesečni zakup. Prostor bi mnogo unaprijedio rad Udruženja i veoma bi značio članovima NVO, jer bi mogli nesmetano da se okupljaju, rade, druže i promovišu svoj rad, kao i da jedni drugima pruže podršku. Zbog toga molimo dobronamjerne pojedince ili firme da nam, ukoliko su u mogućnosti, ustupe neki manji, neiskorišćeni prostor za rad na određeno vrijeme, a mi bismo mogli uzvratiti našim proizvodima. Učiniće društveno koristan potez i pomoći Udruženju da razvija svoje aktivnosti na ispunjenju misije, rekla je Radusinović.

-Crnogorska nošnja je u više navrata proglašena najljepšom na svijetu.

Treba da je pokažemo jer smo narod koji voli da se zori, a imamo i čime.

Pitanje je kako, a ja sam uvjerena lako i originalno.

Bogatstvo naše kulturne baštine i tradicije nemaju ni mnogo veći narodi od nas Crnogoraca. Multikulturalnost naše države obogaćuje nas za mnoštvo nošnji koje pripadaju drugim narodima i narodnostima, a dio su naše cjelokupne tradicije. Pokažimo svijetu što imamo, volimo i nosimo naše nošnje, budimo i po tome originalni i jedinstveni kao što jesmo u svemu drugom. Kroz sport, kroz nastupe, kroz razne događaje, mnogo je mjesta i prilika, treba ih iskoristiti, rekla je Dragana Perić.

Mara – Maja Vukanić dodaje da je crnogorsku nošnju potrebno na promišljen način aktuelizovati da bi se sačuvala od zaborava.

-Motivi sa nošnje mogu naći adekvatno mjesto na mnogim proizvodima i tako ih učiniti lako prepoznatljivim. Ali, i tu treba biti veoma oprezan, jer nekritičko prisustvo nosi veliku opasnost od banalizacije, rekla je Vukanić.

Dragana Perić dodaje da je Udruženje ,,Nit“ nevladina organizacija, što znači da ako ne dobije dovoljno finansija za svoje projekte ili te projekte određeni subjekti ne prepoznaju kako bi trebalo - ništa od realizacije.

-Zahvalna sam direktorici NVO Nit Smiljani Radusinović za trud i vrijeme koje ulaže za očuvanje starih vještina. Bilo bi mnogo lijepo da ima više ovakvih pregalaca i institucija koje bi čuvale bogatu i raskošnu crnogorsku kulturnu baštinu - poručuje Perić.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Feljton

Nedjelja, 1. mart 2020.

8.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Kraljevska vlada je od početka pljačkala svoje stanovništvo » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ

Prema predračunima dio zajma iz 1909. godine trebalo je upotrijebiti u izgradnju kolskih puteva Mateševo – Andrijevica, Nikšić – Šavnik – Žabljak i Žabljak – Kolašin (preko Morače), Čekanje – Danilovgrad i Spuž – Danilovgrad (preko Martinića), i niz kraćih puteva, mostova i drugih objekata. Na Cetinju je trebalo izgraditi Vladin dom, poštu i carinarnicu u Baru, pet bolničkih i drugih javnih zgrada i opravku nekih zgrada u Cetinju i Podgorici. Pošto predračuni za izgradnju pomenutih objekata nijesu bili realni izgrađen je manji broj objekata. Ipak, od ukupnog iznosa zajma utrošeno je na javne građevine preko 2.100.000 perpera. Ovim zajmom likvidirani su bečki zajmovi koji su predstavljali veliki teret za crnogorske finansije. Crnogorski zajmovi iz 1909. godine i 1913. i 1914. godine ušli su u sastav opštih dugova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Osim ovih zajmova Kraljevina SHS preuzela je na sebe otplatu dugova Kraljevine Srbije ostvarenih prije Prvog svjetskog rata u iznosu od 815,3 miliona dinara u zlatu. Ukupni dug Kraljevine Crne Gore koji je preuzela da isplati novostvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca iznosio je 17.000.000 dinara u zlatu i bio je najmanji od svih drugih dugova: Bosne i Hercegovine (257.080.179 kruna u zlatu), Hrvatske i Slavonije (48.096.036 kruna u zlatu), Dalmacije (6.152.597 kruna u zlatu), Slovenije (24.636.382 kruna u zlatu).

Prema tome, crnogorski dugovi koje je preuzela da otplaćuje Kraljevina SHS nijesu mogli predstavljati neko opterećenje za finansije nove države jer su u odnosu na druge dugove drugih pokrajina bili najmanji i učestvovali samo sa 2,04% u ukupnoj novčanoj masi dugova Kraljevine SHS. Zadržaćemo se na jednom zajmu Kraljevine Crne Gore koji je u istoriografiji i stručnoj literaturi zabilježen, ali o kojem nemamo dovoljno podataka pod kojim je uslovima dat i kako je korišćen. U proljeće 1913. godine ministar finansija Vlade Kraljevine Crne Gore Sekule Drljević ugovorio je zajam

19

Aleksandar Karađorđević

Da bi se zaštitila od nekontrolisanog štampanja krune i inflatornog udara, Kraljevina SHS je žigosala, a zatim i markirala ubačene krune iz Austrije. Za taj posao Kraljevina je naplaćivala 20 odsto vrijednosti.

I na taj način uzela od svojih građana 20 odsto pokretnog imetka. Ali, tih 20 odsto uzetih kruna država je odmah pustila na novčano tržište, što je bila najobičnija prevara njenog stanovništva. Pored toga, da bi zamijenila dotrajale novčanice u krunama, Kraljevina SHS uzela je zajam od Austrijske banke u Beču i umjesto da dotrajale novčanice povuče iz prometa zamjenom novih, ona je ostavila stare u opticaju. Tom prevarom Kraljevska vlada ukrala je još jedan značajan procenat vrijednosti krune

Sekule Drljević

Grupa dobrovoljaca naseljenih u Vojvodini iza Prvog svjetskog rata

u Srbiji od milion franaka. Prema ugovoru Srbija je trebala da isplati Crnoj Gori 500.000 franaka i to onda kada ona zaključi zajam, 200.000 trebala je za zadrži za sebe za plaćanje žita za Crnu Goru, a 300.000 je trebala da pošalje preko Kosovske Mitrovice u Crnu Goru.

Od ovog zajma Crna Gora je dobila sredinom maja 1913. godine 500.000 franaka, a ostatak od 300.000, i pored zahtjeva Crne Gore, Srbija nije htjela da isplati, pozivajući se „da ih na osnovu ugovora ne mogu poslati“.

Sadržaj ugovora o ovom zajmu

Crnogorski zajmovi iz 1909. godine i 1913. i 1914. godine ušli su u sastav opštih dugova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Crnogorski dugovi koje je preuzela da otplaćuje Kraljevina SHS nijesu mogli predstavljati neko opterećenje za finansije nove države jer su u odnosu na druge dugove drugih pokrajina bili najmanji i učestvovali samo sa 2,04% u ukupnoj novčanoj masi dugova Kraljevine SHS

koji je posredstvom Srbije dobijen od Francuske nije nam poznat. Postavlja se ipak pitanje kakav je to ugovor kojim Crna Gora „poklanja“ Srbiji jednu trećinu zajma. Rješavanje i ovog pitanja, kao i drugih, pratila je teška malverzacija Kraljevske vlade u Beogradu.

Kada je vlast u Beču počela nekontrolisano da štampa krunu koja je inače bila u upotrebi u zapadnim djelovima Kraljevine SHS došlo je, da bi se zaštitila od tog inflatornog udara, do žigosanja, a zatim i markiranja ubačenih kruna iz Austrije. Za taj posao (žigosanje i markiranje) Kraljevina je naplaćivala 20 odsto vrijednosti. I na taj način uzela od svojih građana 20 odsto pokretnog imetka.

Država je pravdala ovaj potez potrebom da se sačuva vrijednost krune. Međutim, tih 20 odsto uzetih kruna država je odmah pustila na novčano tržište i time oborila njenu vrijednost, što je bila najobičnija

prevara njenog stanovništva.

Da bi zamjenila dotrajale novčanice u krunama Kraljevina SHS uzela je zajam od Austrijske banke u Beču i umjesto da dotrajale novčanice povuče iz prometa zamjenom novih, ona je ostavila stare u opticaju. Tom prevarom Kraljevska vlada ukrala je još jedan značajan procenat vrijednosti krune.

AGRARNO PITANJE I KOLONIZACIJA

Jedna od mjera mijenjanja posjedovnih odnosa i posjedovne strukture jeste agrarna reforma. Sastavni dio svake agrarne reforme je kolonizacija, dobijanje zemlje u vlasništvo van mjesta dotadašnjeg stanovanja.

Razlikuju se dvije kolonizacije: unutrašnja i spoljna, zavisno do toga da li se izvode u okviru iste upravno-teritorijalne jedinice ili neke druge. Novostvorena jugoslovenska državna zajednica u svom sastavu okupila je narode koji su vjekovima živjeli

odvojeno pod raznim ekonomskim, socijalnim i kulturnim uslovima i uticajima. U raznim pokrajinama Jugoslavije zatečeni su, kao istorijsko nasljeđe, raznovrsni feudalni i poljoprivredni odnosi. U Sloveniji, Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini naslijeđen je veleposjednički sistem sa svojim zaostalim polufeudalnim odnosima, u Makedoniji, čifčijski sistem, u Dalmaciji kolonatski odnosi, u Bosni i Hercegovini begličkokmetovski odnosi.

U Crnoj Gori, u krajevima koji su oslobođeni 1912. godine, u srezovima: pljevaljskom, bjelopoljskom, beranskom, Plavu i Gusinju i djelimično u Zeti i Tuzima zatečeni su čifčijski odnosi, kao ostaci turskog feudalizma.

Međutim, zbog izbijanja Prvog svjetskog rata, ovo pitanje započeto u Kraljevini Crnoj Gori, nije bilo definitivno riješeno, pa je ono stiglo za rješavanje u novostvorenoj državi. Kraj Prvog svjetskog rata 1918. godine dočekali su seljaci i poljoprivredni radnici u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini da sami riješe pitanje agrarne reforme, zauzimanjem zemlje velikih posjeda. Pod pritiskom ovih seljačkih masa započeta je agrarna reforma i kolonizacija kao aktuelno državno pitanje koje

zahtijeva hitno rješavanje.

Najavljena već na Krfu 4. III 1917. godine od Kraljevine Srbije, agrarna reforma je trajala sve vrijeme postojanja jugoslovenske kraljevine i nije dala očekivane rezultate. Regent Aleksandar Karađorđević je 24.

XII 1918. godine svojim Proglasom pozvao seljake „da mirno sačekaju da im država zakonskim putem preda zemlju, koja će unaprijed biti samo Božja i njihova“.

Normativno uređenje agrarne reforme uslijedilo je donošenjem „Prethodnih odredbi za pripremu Agrarne reforme“ Ministarskog saveta (Vlade) Kraljevine SHS 25. II 1919. godine. Zakonodavni odbor Narodne skupštine Kraljevine SHS osnažio je Prethodne odredbe kao zakon krajem 1921. godine.

Prethodne odredbe su, za pripremu i sprovođenje agrarne reforme, narednih 12 godina služile kao opšta načela za sprovođenje agrarne reforme.

Ovim odredbama određeno je ukidanje svih kmetskih i sličnih odnosa u krajevima gdje su oni postojali (Makedonija, Kosovo i Metohija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina, djelovi Crne Gore), a kmetovi se proglašavaju slobodnim vlasnicima državnog zemljišta. (Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 1. mart 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (2.3 - 8.3) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. neralno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Ge-

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih po-

vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. zicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit se završava u utorak u 18:33.

brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Moguća su neplanirana putovanja.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do-

NEDJELJA

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Tranzit se završava u utorak u 18:33.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Nedjelja, 1. mart 2020.

Enigmatika

21

22

Enigmatika

Nedjelja, 1. mart 2020.

Nedjelja, 1. mart 2020.

Marketing

23

24

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. mart 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM veći jednosoban polunamješten stan, zgrada Čelebić do suda, naspram Sutjeske, 56m2 /II sprat, 79.000e.

Tel.067-821-067 1 PRODAJEM ili mijenjam kuću više hrama oko 60m2 na placu od 300m2 za garsonjeru uz doplatu. Tel. 067/161-010 2 FIRMA iz Podgorice kupuje poslovni prostor pogodan za kancelariju kvadrature od 50 do 100 m2 + 2 parking mjesta, na periferiji Podgorice. Otplata u mjesečnim ratama uz dogovor sa vlasnikom poslovnog prostora, obavezan ugovor.

Tel: 068/ 101-503 Email: office@theodizee.org 3

RAZNO

POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi.

Tel. 069/579-275 5

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 4

OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 6

Nedjelja, 1. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. mart 2020.

Dana 28. februara 2020. poslije duže bolesti u 89. godini preminuo je naš dragi i voljeni

RADOVAN - RADE Vasov MIHALJEVIĆ

Sahrana je obavljena po želji pokojnika u krugu familije, 29. februara u 12 časova na mjesnom groblju u selu Građani.

Ožalošćeni: sin VASKO, snaha VESNA, unuk ALEKSANDAR, unuka ANA, brat JANKO, snaha ANKICA, bratanične BISERKA i NATAŠA, snaha BONJA, bratanić DUŠKO, snaha DANIJELA i ostala porodica MIHALJEVIĆ

39 Posljednji pozdrav dragom đedu

Posljednji pozdrav dragom kumu

RADU

PERU

Hvala ti za sve, zauvijek ćeš biti dio nas.

MARKO Stevov KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Tvoja unučad ANA i ALEKSANDAR 61

62

Дана 29. фебруара 2020. у 86. години умро је наш драги

БОРИША Обренов НИКОЛИЋ Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 1. марта од 11 до 16 часова и 2. марта од 11 до 14.30. Сахрана ће се обавити 2. марта у 15 часова на гробљу у Страшевини.

Ожалошћени: синови ЗДРАВКО и ЗОРАН, кћерка МИЛЕНА, браћа МАТО и ТОМИСЛАВ, сестра БОЈАНА, снахе СЛАВИЦА, БРАНКА и ДЕЈАНА, унука СОФИЈА, унуци ГОЈКО, НИКОЛА, ЛАЗАР, ДАМЈАН и СЕРГЕЈ и остала родбина 53

BOĆA Prošlo je teških 40 dana bez tvoje ljubavi, pažnje i podrške.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom, a prazninu koju si ostavio ništa ne može nadomjestiti.

Bićeš sa nama uvijek, u svim našim planovima i svemu što slijedi, u svim našim mislima i sjećanjima.

Vole te tvoji: DANKA, VLADO, NINA, MILICA i KIKA sa porodicom 60

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. mart 2020.

DRAGOLJUBU KOJIČIĆU

27

DRAGOLJUBA KOJIČIĆA

Posljednji pozdrav cijenjenom i dragom kolegi

Sa tugom se opraštamo od divnog kolege, druga i prijatelja.

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM

SINDIKALNA ORGANIZACIJA CGES-A

43

46

Dana 29. februara 2020. poslije kratke i teške bolesti u 68. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

Posljednji pozdrav voljenom i poštovanom rođaku

Posljednji pozdrav dragom

LOLU ZDRAVKO - LOLO Ilijin SIMONOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 29. februara od 12 do 17 časova i 1. marta od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

Ožalošćeni: supruga JELICA, sinovi BORKO i MILOŠ, braća ŽARKO i RANKO, tetke MIKA i STANKA, snahe JELENA i MAJA, bratanić DIMITRIJE, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od tetaka, braća od ujaka, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

Od GIGA SIMONOVIĆA sa porodicom

ZDRAVKU - LOLU SIMONOVIĆU

50 Posljednji pozdrav bivšem direktoru

S dužnim poštovanjem se opraštamo od dugogodišnjeg direktora, dragog kolege i druga.

Sa zahvalnošću i poštovanjem

15 Opraštamo se od našeg iskrenog druga, pravog i istinskog prijatelja

ZDRAVKU – LOLU SIMONOVIĆU kolektiv DOO KOMUNALNO DANILOVGRAD

Sa zahvalnošću i poštovanjem!

Radna jedinica KOMUNALNO POGREBNO –DANILOVGRAD NENAD, GORAN, ZDRAVKO i DARKO 51

ZDRAVKA – LOLA SIMONOVIĆA

Posljednji pozdrav bivšem direktoru

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i iskrenom prijatelju

Prinosimo na oltar nezaboravnosti vječito sjećanje na Tebe, dobri naš druže.

S poštovanjem,

LOLU

LOLU SIMONOVIĆU MIŠKO, BRANO, MIKO, SLAĐA, ŠĆEPO, GORAN i DAKA

Počivaj u miru, dobri direktore.

Tvoje veliko srce, plemenita duša, častan život i nesebična dobrota zaslužuju da te vječno pamtimo.

Od PEĐE, RAJKE i RADE

47

38

28

56

MIKO RADOŠEVIĆ sa porodicom

ŽIVKU BRKOVIĆU 14

JELKA RNKOVIĆ

28

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. mart 2020.

Dana 3. marta 2020. godine navršava se 40 tužnih dana od kada je preminula naša draga sestra i tetka Дана 29. фебруара 2020. умрла је у 45. години наша драга

Дана 28. фебруара 2020. послије тешке болести преминуо је у 59. години наш драги

ОЛИВЕРА ОЉА Даворова БУКИЛИЋ рођена Калезић

ДРАГОЉУБ Мине ЛАКИЋЕВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 29. фебруара од 12 до 16 часова и 1. марта од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: ул. Принца Михаила Петровића бр 11 – Подгорица.

Саучешће примамо у капели Биљеге – село Баре, Манастир Морача, 29. фебруара од 9 до 20 часова и 01. марта од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Ожалошћени: сестра СЛАВИЦА, браћа СЛАВКО, ВЕСКО и НОВО, братанићи ВЛАДАН, ИВАН, МАРКО и МИЛОШ, братанична ЖЕЉКА, сестрићи ГОРАН, ЗОРАН, ЧЕДО и МИРКО, стрина ЈУЛКА, сестра од стрица ЉУБИНКА, браћа од стрица ЉУБИША и ДРАГОМИР, снахе МИЛЕНА, СОЊА, МИЛА, МИЛЕНА, ТАЊА и ДАЈАНА, ујаци, браћа и сестре од ујака и тетака и остала родбина

Ожалошћени: супруг ДАВОР, син МАТИЈА, кћерка АНДРЕА, отац СЛАВКО, сестре СВЕТЛАНА и ТАТЈАНА, свекар БРАНИСЛАВ, свекрва МАРА, ђевер ИГОР, заова ДАВОРКА, стричеви, ујаци, тетке, браћа од стричева, ујака и тетака, сестрићи и сестричне и остала многробројна родбина породица БУКИЛИЋ, КАЛЕЗИЋ и МИЈОВИЋ 33

44

С тугом се опраштамо од

Posljednji pozdrav bratu našeg kuma

Posljednji pozdrav dragoj i pažljivoj

SLAVKA Đorđijeva ĐURIŠIĆ advokat

Otišla si bez pozdrava tiho i dostojanstveno kao što si i živjela.

Ponosni smo što smo te takvu imali, počivaj u miru pored naših roditelja, nikada te nećemo zaboraviti.

Ovim putem se zahvaljujemo: drugarici naše sestre Zorici - Bebi Kovačević, dr Ani Tomašević-Perović i osoblju Doma zdravlja Danilovgrad, dr Mariji Stolić, osoblju Onkološkog odjeljenja bolnice Brezovik, dr Caru Pavličiću.

Posebna zahvalnost drugu Bobeku Glavatoviću koji bratski pomože prilikom liječenja iste u bolnici Brezovik.

U neđelju uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoji: DRAGAN, DANILO, NIKOLA, SVETLANA i MILICA

ОЉЕ БУКИЛИЋ DRAGOLJUBU LAKIĆEVIĆU

Почивај међу анђелима, лијепа младости. Породица СЛОБА ЛАКИЋА – ВУКАН, ТОДОР и ЛИДИЈА 54

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Počivaj u miru...

Voljenom ocu

LJILJI KOVAČEVIĆ

JANKO sa porodicom 45

SLAVKO - ŠOLE JANKOVIĆ sa porodicom

36

Četrdeset tužnih dana od smrti drage i voljene

24

POMENI PERU

Година је од смрти

Sve dok je mene živjeće sjećanje na tebe.

Tvoj sin TODOR

58

SLAVE

Mom voljenom ujaku

ЈАНЕ Рајкове ДРАГОВИЋ Боли празнина коју си оставила твојим одласком, драга мајко, боле сјећања, боле успомене, боли... Вјечно поносна на твој лик и животни пут.

PERU Ostalo je mnogo ljubavi i riječi koje je trebalo podijeliti sa tobom.

12

Ћерка РАЈКА са породицом

Hvala ti za sve što si uradila za mene. Bila si mi druga majka.

Znala si koliko te volim, ali nikad nećeš znati koliko mi nedostaješ.

Počivaj u miru, nikada te neću zaboraviti.

Tvoja IVANA – MAKA

59

Godina je od smrti naše drage majke, baśe i tašte

Posljednji pozdrav

Tvoj NIKOLA

JANE R. DRAGOVIĆ Draga majko, nedostaje nam tvoj topli osmijeh, raširene ruke i iskreni zagrljaj.

Tvoja dobrota i plemenitost žive u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem

PERU Počivaj u miru, dragi naš prijatelju.

10

Od BOŽA i NENA sa porodicama

TANANA, TIJANA, ANA, DANILO i ĐURO ROĆENOVIĆ

57 Četrdeset je dana od smrti naše voljene

Navršava se godina od smrti moje voljene majke, babe, tašte

25 Posljednji pozdrav dragom

JOVANKE Novakove JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

JANE R. DRAGOVIĆ One koje volimo ne odlaze dok god su u našim sjećanjima, nastavljaju da žive.

Tvoja ćerka BRANKA BOŽOVIĆ sa porodicom

PERU

PERU

DRAGAN MUHADINOVIĆ sa porodicom iz Lovćenca.

MANDA sa porodicom

34

35

11

e-mail: oglasno@t-com.me

Tužan je dan koji podsjeća na tvoj odlazak.

Samo oni koji te vole znaju koliko je teško živjeti bez tebe.

U neđelju 1. marta u 10 sati porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

55

Ožalošćeni: LJUBO, SENKA i MIRJANA sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 1. mart 2020.

Prije 40 dana klonuo je plemeniti život našeg voljenog

Četrdeset je dana od smrti

29

Четрдесет дана је да нијеси међу нама

ZDRAVKA Savovog VUKAŠEVIĆA

Porodica će u nedjelju, 1. marta 2020. u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoji: SAVO, MILODARKA, IVANA, MIHAILO, KOSTA i PETAR 5

БОСЕ Никова ЈОВИЋЕВИЋ

BOSE Nikove JOVIĆEVIĆ

Bio si veliki oslonac u našim životima i primjer dobrote i poštenja.

Svaka je smrt prerana kada su u pitanju ljudi kao što si ti. Zaborav ne postoji za one koji te vole. Dok god živimo ti ćeš živjeti sa nama.

Počivaj u miru.

rođene Ražnatović

рођена Ражнатовић

Voljena naša, Živeći i odrastajući uz Tebe, uz Tvoju neizmjernu ljubav i pažnju, naučila si nas pravim vrijednostima i pokazala da ljubav nema granice.

Hvala ti za život proveden sa tobom, za srećno djetinjstvo i odrastanje koje si nam svima nesebično pružala.

Tvojim odlaskom ugasio se plamen porodične ljubavi, koja nas je pratila i grijala kroz život.

Данас ћемо посјетити Твоју вјечну кућу и окитити је цвијећем. Хвала Ти за све што си за нас учинила и за љубав и пажњу коју си нам несебично пружала. Почивај у миру код Твог вољеног и цијењеног Ника.

Počivaj u miru.

Četrdeset dana je otkako nas je napustio naš voljeni

Сестра ЗОРКА БАУК са породицом

Sin DRAGAN, kćerka DINKA, snaha VESNA, unučad KSENIJA, GORAN, SRĐAN i BLAŽO

ZDRAVKO VUKAŠEVIĆ Nevjerica, tuga, bol, ogromna praznina.

Jedini moj brate, voljeću te i patiti dok sam živa. Počivaj u miru.

42

41 Godina je od kada nije sa nama naša voljena

U nedelju 1. marta se navršavaju dvije godine od kada nije više sa nama naša voljena

DOBRILA sa porodicom 6 Dana 1. marta navršava se 40 dana od smrti našeg dragog prijatelja

SNEŽANA AĆIMIĆ

RADMILA MANDIĆ rođena Turčinović

Bolno je sjećanje na dan od kada si nas zauvijek napustila. S tugom i nevjericom se pitamo zašto je moralo baš ovako biti. Zašto je sudbina bila tako okrutna.

Na tebe ponosni i tebe željni, s tobom u mislima i srcima...

ZDRAVKA Savovog VUKAŠEVIĆA

Tvoji: sin DRAGAN, snaha MARIJANA i unuk BLAŽO

Porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

19

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju za izgubljenim prijateljem i velikim čovjekom. Neka ti je laka gruda zemlje u kojoj počivaš.

4

Vrijeme prolazi, a ljubav i tuga su na istom mjestu. Svaki novi dan je samo novi dokaz da si otišla prerano.

Nedostaješ... za sve ono što tek dolazi, nedostaješ...

MILI, NIKOLA, NINO, MARIJA, LANA, LUKA i SAVA

BOGATIN i ZORICA PETROVI

SJEĆANJE

na drage roditelje Dvanaest godina

1

Trinaest godina

Danas se navršava deset godina od kada nije sa nama

FADILJ VLATKO Nikov RAIČEVIĆ Vrijeme prolazi, a sjećanja ne blijede.

U najljepšim uspomenama čuva te od zaborava

Naša ljubav je jača od vremena i zaborava.

Godina tuge velike Vaša DJECA i UNUČAD 13 Godina od smrti naše sestrične i sestre

16

ŠEMSIJA

SNEŽO

BATKO i ALEKS tvoja PORODICA

MANDIĆ

40 Navršava se pet godina od smrti naše drage majke

Deset godina je od smrti mog brata

SNEŽANE AĆIMIĆ VLATKA RAIČEVIĆA Vrijeme prolazi, a tvoja smrt boli kao prvog dana.

Nedostaješ u svakom trenutku mog života. Živjećeš kroz najljepše uspomene.

Tvoja sestra SVETLANA sa porodicom 26

Premila Snežo, tvoja prerana smrt ostavi nam doživotno tužno sjećanje i žaljenje.

BOŽANE Markove – Gajove PEROVIĆ

S ljubavlju i tugom čuvaćemo te vječno od zaborava.

Tetka BEBA MILUTINOVIĆ sa porodicom 52

TVOJI NAJMILIJI

e-mail: oglasno@t-com.me

20

30 Oglasi i obavještenja 1. 3. 2014 – 1. 3. 2020.

Nedjelja, 1. mart 2020.

Šest godina je od tužnog rastanka sa tobom

MILIVOJE B. ĐURIČKOVIĆU

RATKA Brankova RAIČEVIĆ Danas se navršava šest godina od kada si nas napuštila, a vrijeme koje prolazi ne može da umanji naš bol za tobom.

U našim srcima postojiš i traješ kroz najljepše uspomene, koje bolno podsjećaju da nijesi više sa nama.

8

BRANA VUKADINOVIĆA Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja porodica ĐURIČKOVIĆ 18

Tvoji NAJMILIJI

Četrdeset dana od smrti našeg dragog đevera i strica

MILOJKA, VESNA i VERA sa porodicama 7

Ocu

SJEĆANJE na drage roditelje

MILIVOJU B. ĐURIČKOVIĆU RATKA Brankova RAIČEVIĆ udata Pavlović

DANICA DANA rođ. Koprić

Otišao si u vječnost, ali ne u zaborav.

Diše za tebe

NOVAKOVIĆ

tvoja SANJA Moja Mika, mnogo mi nedostaješ. Živjela si kratko, ali časno i pošteno.

Tužna za tobom,

RADULE Markov

PORODICA

37

27

Dana 2. mart 2020. navršava se pola godine od smrti naše voljene i nikad zaboravljene majke, bake i svekrve

Četrdeset je dana od kada nas je zauvijek napustio naš

tvoja tetka MILENA 3 Naš putokaz

BORO

AGE NIKOVIĆ a 11. marta 2020. dvije i po godine od smrti našeg voljenog nikad zaboravljenog oca, đeda, brata i svekra

Sa tugom u duši teško prihvatamo gorku istinu da više nijesi sa nama.

Počivaj u miru.

Tvoji: MARKO i DANA, IVICA i MIRKO sa porodicama 31 Dragi

BRANKO ZENOVIĆ 1. 3. 2005 – 1. 3. 2020.

ZEFA NIKOVIĆA Fizički odlazak ne predstavlja istinski odlazak, iz naših života i srca, sjećaćemo vas se i voljeti vas vječno dok smo mi živi živjećete i vi.

Porodica će u nedjelju, 1. marta posjetiti vašu vječnu kuću i zaliti je suzama.

Tvoj ponos:

LIDIJA, IGOR i PEĐA sa porodicama

Porodica NIKOVIĆ 2

Vrijeme prolazi, a bol ostaje ista.

Bio si i ostao veliki uzor svima koji su te poznavali. Čast nam je što smo i mi bili među njima.

Tvoji: MARKO, STELA, STEFAN i NEMANJA

Dragom bratu

9

BOĆA

23

Četrdeset je dana od smrti naše

Dragi kume,

Dragi

ĆIRU LONČARU

MILKE MIRE PETROVIĆ Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru među anđelima, gdje ti je i mjesto.

Bolna je istina da te više nemam. Nedostaješ mi puno, brate moj. Čuvaću te u srcu dokle god bude kucalo. Moja ljubav je jača od vremena i zaborava.

Sestra ANKA 49

Tvoji: sestra BRANKA, zet DRAGAN, sestrići ANDRIJA i VASILIJE

SJEĆANJE 3. 2002 – 1. 3. 2020.

48 Dana 1. marta navršiće se godina od smrti našeg dragog

BORO TURČINOVIĆU

BORO

Mnogo nam nedostaješ. Bio si jedno veliko i neopisivo dobro.

Zauvijek ostaju sjećanja koja nam izmame suze u oku.

Uspomene na tvoju dobrotu i bratsku ljubav bolno podsjećaju na sve što smo izgubili sa tobom.

Tvoji: PERO, PIRE, SAŠA i MAJA

Brat PAVIĆ i snaha ZORE

22

29

Sedam je godina od smrti naše voljene

Dragi striko

ŽIVKO DAMJANOVIĆ MITRA Antonijevog SANDIĆA Dragi naš, postojiš i traješ kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na sve što smo izgubili tvojim odlaskom.

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava Tvoji: supruga RADA, sinovi NENAD i PREDRAG sa porodicama 17

S ljubavlju i poštovanjem

32

TVOJA PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA”

STANISLAVE Đorđeve PERUNOVIĆ Nije prošao ni jedan dan da ne pomislimo na tebe.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

BORO Vrijeme prolazi, a najljepša sjećanja na tebe ostaju vječna.

NIKOLA sa porodicom

Porodica PERUNOVIĆ 21

30

TV program

Nedjelja, 1. mart 2020.

FILM

PRVA TV 09:30

SERIJA

31

NOVA M 13:55

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Kad porastem biću kengur

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Sat TV 10:35 Muzika 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS 12:35 Zemlja vina 13:05 Živa istina, r.

14:30 Koncert 15:30 Dnevnik 1 16:00 Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, r.

17:00 Dokumentarna emisija 17:30 Mostovi 18:10 Naučno–obrazovni program 18:40 Treće doba 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dva lica januara, film 21:35 Šetland, s.

22:35 Dnevnik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:15 Preko ivice, film 00:20 Treće doba, r.

00:55 Zemlja vina, r.



   RTCG 2

06:00 Muzika 06:45 Sportska subota, r.

07:30 Fudbal: Rudar – Sutjeska, CFL, snimak 09:00 Dokumentarni program 10:15 Više od ljubavi, s.

12:00 Dnevna soba, r.

13:40 Pjesma za Marion, film 15:15 Više od ljubavi, r.

16:50 Rukomet: Budućnost – Đer, LŠ, direktno 18:30 Dokumentarni program 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni program 21:00 Profil 22:00 Šetnja među grobovima, film 00:00 Rukomet: Budućnost – Đer, LŠ, snimak 02:30 Fudbal: Budućnost – Kom CFL, snimak 01:30 Profil

PINK M

05:30 Zadruga, pregled dana 07:00 Nemoguća ljubav, r.

08:00 Preživjeti Beograd, r.

09:00 Zakletva, r.

10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga

17:00 17:02 18:00 18:03 18:30 19:00 19:10 20:00 22:30 22:00 00:00

Minut dva Ko je na vrhu, kviz Minut dva Zadruga Scena, pregled sedmice Minut dva Scena, pregled sedmice Zakletva, telenovela Zadruga, izbacivanje Zadruga Zadruga, uživo

TV PRVA

07:45 08:10 09:00 09:30 11:00 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:10 00:30 01:00 03:00 04:30

Auto moto show 60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Kad porastem biću kengur, r.

Muzički program Orlovi pravde, film Ekskluziv Slatke muke, r. Žurnal Ubistvo i margarite, film Muzički program Zaljubljena do ušiju, film Ekskluziv, r.

Orlovi pravde, r.

Zaljubljena do ušiju, r.

Ubistvo i margarite, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

NOVA M

07:30 Centralni dnevnik, r.

08:00 Sportisimo, r.

08:10 Ljubav, navika, panika, r.

08:30 Kefalica, r.

09:30 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, r.

13:00 Vijesti 13:12 Sportisimo 13:40 Kapital 13:55 Zauvijek susjedi, r.

15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s.

20:00 Supertalent 22:30 Muzički program 00:00 Podzemni svijet 2, film 01:45 Roki 3, r.

03:45 Neposredna blizina, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val 17:50 Muzički program

  VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:10 Bejblejd, dječija emisija 09:00 Pčelica, r.

10:00 Kutija, r.

12:00 Vijesti 12:06 Zaleđeni u ljubavi, r.

13:30 Putokaz, magazin 14:00 Vijesti 14:07 Načisto 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Novine, s.

20:00 Big Stoun Gep, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Grinberg, film 00:20 Roba: Živi brzo – prodaj brzo, r.

01:50 Big Stoun Gep, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Crna Gora

prognoza za 01. 03. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Zauvijek susjedi

IZLAZAK SUNCA

6.17 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

17.33 sati

Min.

Max.

-2° 8° 0° -1° 7° 3° 6° 8° -2° 5°

8° 14° 8° 8° 14° 7° 11° 13° 6° 12°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

-1° -2° 0° -3° 3° -3° -1° 4° 7° -5°

6° 6° 7° 6° 11° 9° 6° 13° 13° 4°

Ponedjeljak 02. 03. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra umjereno do potpuno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, u popodnevnim satima znatno manje padavina.

Vjetar umjeren do jak, u sjevernim predjelima i na primorju na udare i veoma jak, južnih smjerova, krajem dana i tokom noći ponegdje i olujne jačine. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 14, najviša dnevna 6 do 17 stepeni. www.meteo.co.me

Utorak 03. 03. 2020.

32

Magazin

Nedjelja, 1. mart 2020.

Slovenački duo Zalagasper objavio spot

Izoštreno

LJUBLJANA - Zalagasper (Zala Kralj i Gašper Šantl), elektro-pop duo čija muzika ruši sve jezičke barijere i koji svakim novim izdanjem privlači sve veći broj fanova, objavili su singl „Box“, za koji je predstavljen i spot kreiran u duhu retro estetike, u kojem su Zala i Gašper zakoračili nekoliko decenija natrag, te se našli u nešto drugačijim ulogama.

Pjesma „Box“ donosi drugačiji zvuk od onog kojim su se do sada predstavili publici. Zalin sanjivi glas ponovo je u prvom planu, ali ovog se puta uz nju u aranžmanu najviše ističe gitara. Talentovani duo zaslužan je za pisanje, produkciju i aranži-

ranje pjesme, a kao što naslov kaže, pjesma se tematski bavi osjećajem bespomoćnosti.

Ovo je njihov treći singl na engleskom jeziku, a nalazi se na njihovom debitantskom albumu „4“, koji se sastoji od pjesama na slovenskom i engleskom jeziku, te je kombinacija novog i ranije predstavljenog materijala. Album je objavljen 14. februara, putem digitalnih platformi i u obliku vinilnog izdanja.

Prvi singl „Valovi“ su objavili 2017. godine. Pjesma je ubrzo postala izuzetno popularna u njihovoj rodnoj Sloveniji, a nagrađena je i cijenjenim slovenačkim priznanjem „Zlata piščal“ u kategoriji „Best Song of 2017“. Nakon nastupa na Evroviziji sa pjesmom „Sebi“

Neočekivan izbor legendarnog metalca

Ozi bi volio da ga glumi Denzel Vašington LOS ANĐELES - Ukoliko se bude snimao film o haotičnom i divljem životu frontmena legendarnog benda Black Sabbath, Ozi Ozborn već zna koga bi volio da vidi u glavnoj ulozi.

U intervjuu povodom njegovog novog albuma ,,Ordinary Man“, na pitanje ko bi ga glumio ukoliko bi se snimao biografski film o njemu, rok legenda je naveo zvijezdu akcionih i triler filmova – Denzela Vašingtona.

U istom intervjuu, Ozborn je izrazio kako bi volio da muzički sarađuje sa Polom Makartnijem, ali kako kaže, ,,ne vjeruje da će se to desiti“, navodi britanski Daily star.

Ovaj sedamdeset jednogo-

dišnji roker, koji je poznat po tome što je odgrizao glavu slijepog miša na bini dok je nastupao sa svojim bendom, ali i po decenijama zloupotrebe droge i alkohola, izjavio je u istom intervjuu da je snimio novi album potpuno trijezan.

Ozborn je, inače, ovog mjeseca drugi put zaredom otkazao sjevernomeričku turneju iz zdravstvenih razloga. Roker je nedavno u emisiji ,,Dobro jutro, Ameriko“ otkrio da pati od Parkinsonove bolesti, a pojedini mediji tvrde da mu je bolest dijagnostifikovana prvi put još 2003. godine.

Ozbornov novi album je izašao prošle sedmice i na njemu gostuju zvijezde poput Sleša, Eltona Džona i Posta Malouna.

i objavljivanjem EP izdanja „Štiri“, zajedničku muzičku priču nastavili su pjesmom „Come To Me“, prvim singlom na engleskom jeziku.

Do sada su ostvarili nekoliko uspješnih nastupa pred evropskom publikom, učestvujući na showcase festivalima Moscow Music Week (Rusija), Waves Vienna (Austrija) i Eurosonic Noorderslag (Holandija).

Osim muzičkom dijelu, talentovani duo veliku pažnju daje i vizuelnoj estetici. To je vidljivo i u njihovim spotovima, koji su na Jutjubu skupili više od četiri miliona pregleda, kao i na pomno njegovanom Instagram profilu, gdje bilježe brojku od gotovo 50.000 pratioca.

Džastin Timberlejk i SZA predstavili duet

Omaž hip-hopu devedesetih

LOS ANĐELES – Džastin Timberlejk i SZA objavili su novu pjesmu iz saundtreka ,,Trolls World Tour“, koja nosi naziv ,,The Other Side“.

Riječ je o zabavnom i optimističnom singlu koji je napisao Timberlejk zajedno sa producentom Ludvigom Goransonom.

Spot za pjesmu ,,The Other Side“ odaje počast klasičnim Hajp Vilijamsovim hip-hop videima iz devedesetih. Riblji objektiv, srebrna bodi odjeća, naučno-fantastične industrijske prostorije koje izgleda ne pripadaju određenom vremenu ili mjestu karakterišu video koji izgleda veoma zanimljivo.

- Bila sam oduševljena što sam pozvana da učestvujem u ovom projektu sa Džastinom.

Kreativni proces rada sa njim i timom bio je ispunjen velikim uzbuđenjem. To je energija koju osjećate i u pjesmi i u spotu i nadam se da će to primijetiti i publika - kazala je SZA.

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Retro estetika

Bon Džovi i princ Hari snimili pjesmu u studiju Ebi roud

Posljednja kraljevska dužnost

LONDON – Legendarni pjevač Džon Bon Džovi udružio je snage sa princom Harijem i snimio singl ,,Unbroken“ u Ebi roud studiju za predstojeći događaj „The Invictus Games“. „Invictus Games“ je međunarodni događaj sa više različitih sportova u kojem učestvuje ranjeno i bolesno osoblje oružanih službi i veterani. Princ Hari je ute-

meljio „Invictus Games“, a sada mu je dodatnu potporu pružio Bon Džovi snimivši singl u pratnji hora „Invictus Gamesa“.

Hari i njegova supruga, američka glumica Megan Markl, ranije su objelodanili da će posjeta londonskom studiju, u kojem su legendarni Bitlsi snimili 11 od ukupno 13 svojih albuma, biti njihova posljednja zvanična aktivnost koju će

obavljati kao članovi britanske kraljevske porodice.

Na zvaničnoj Instagram stranici vojvode i vojvotkinje od Saseksa, postavljen je video na kojem je mladi par u društvu sa Bon Džovijem.

Hari i Megan su u januaru ove godine saopštili da će obustaviti svoje aktivnosti u okviru britanske kraljevske porodice da bi više vremena provodili u Americi i finansijski se osamostalili.

Prihod od prodaje singla ići će u dobrotvorne svrhe, kao pomoć sportskom takmičenju bivših britanskih vojnika sa invaliditetom. Numeru je komponovao Bon Džovi čija su oba roditelja bili pripadnici američkih marinaca, a i Hari je bio aktivan u britanskim oružanim snagama prije nego što je preuzeo obaveze u Bakingemskoj palati.