Neđelja, 15. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21376 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
SMIRIVANJE TENZIJA: Bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore već daju rezultate
Odluka Vlade Crne Gore Spajić: Monteput i Aerodromi
Crne Gore podržaće KK Budućnost sa 1,5 miliona eura
Iz Aerodroma su reagovali navodeći da se preko društvenih mreža ne može raspodjeljivati njihova poslovna dobit
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
PRIVIDNA UŠTEDA: Kineska platforma Temu veoma popularna u Crnoj Gori, ali posluje van domašaja crnogorske inspekcije, pa potrošač ne može da zaštiti svoja prava
pritom ne mislim samo
Ministar Ibrahimović vodi i zastupa dobre politike i vuče dobre evropske poteze i u Zagrebu prema njemu postoji daleko više povjerenja nego prema nekim drugim akterima iz iste administracije, a pritom ne mislim samo na članove iz bivšeg DF-a i Bečićevih Demokrata - kaže Đenero
INTERVJU: Ivan R. Videnović, profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Srpska pravoslavna crkva na Luštici, u okviru manastirskog kompleksa Svetog Arhangela Mihaila, zida nelegalno konak na državnoj imovini, institucije ćute
Reditelj Senad Šahmanović za Pobjedu o lmu ,,Vude, ti si pobijedio“ koji govori o liku i djelu jedinog jugoslovenskog oskarovca Dušana Vukotića
Od 2007. do 2024. na ovoj lokaciji su nesmetano građeni manastir, zvonik, krstionica i konak koji je još u izgradnji. U listu nepokretnosti kat. parcela br. 1973/89 KO Đuraševići, površine 5.242 kvadrata, označena je kao neplodna zemlja, svojina Crna Gora, pravo raspolaganja Opština Tivat, bez tereta i ograničenja, a na katastarskoj parceli 1957 površine 76 metara i 242 metra kvadratna, zgrade vjerskih zajednica i zemljište uz zgrade upisane su na Pravoslavnu Mitropoliju Crnogorsko-primorsku STR. 6. i 7.
AI U OBRAZOVANJU: Brišu se granice između znanja koje se stiče godinama i nečega što se „klikne“
INTERVJU: Ivan R. Videnović, profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu
BEOGRAD - Padom
Vučića stvorila bi se nada za otopljenje odnosa u regionu, ali nijesam siguran da li bi bio napušten koncept utemeljen u Ćosićevim ideološkim postavkama početkom devedesetih godina. Potrebno je da prekinemo svaku nit sa ideologijom ,,srpskog sveta“ i postavkama koje unose nestabilnost u region - kaže u intervjuu Pobjedi dr Ivan R. Videnović, profesor na Univerzitetu u Beogradu. Ističe da je Rusija zainteresovana isključivo za nestabilnost u ovom regionu.
POBJEDA: Samo 25 akademika potpisalo je peticiju za opoziv predsjednika Srbije. Može li ta inicijativa pokrenuti onaj dio intelektualaca koji je do sada ćutao o ovoj krizi koja traje sedam mjeseci ili mi previše očekujemo od SANU?
VIDENOVIĆ: Peticija koju je pokrenuo akademik Dušan Teodorović potpisuje se do 16. juna, očekujem da će je potpisati priličan broj akademika. Teško je ne potpisati je, ne znamo kakav će biti rezultat. Intelektualna javnost u Srbiji ima dugu tradiciju ćutanja i u ovom trenutku su se probudili svi koji su bili uspavani, ali bolje ikad, nego nikad. Imam utisak da im je voda došla do grla i morali bi da reaguju. Dio intelektualne javnosti oportunistički se ponašao prema mnogim događajima koji su ukazivali na maligni karakter vlasti. Nijesu digli glas: protiv širenja nacionalizma u Crnoj Gori 2020, agresije Rusije na Ukrajinu, deklaracije Svesrpskog sabora koja je obavezujuća jer je usvojio parlament, Dodikovog separatizma u BiH i terorističkog napada u Banjskoj 2023. godine.
POBJEDA: Da li intelektualci ćute zato što se bave samo naukom, ne zanima ih što se dešava ili zato što podržavaju vlast?
VIDENOVIĆ: Vučićeva vlast nikada nije imala uporište na Univerzitetu i u intelektualnoj javnosti i tu ne treba imati dilemu. Samo je pitanje da li su oni osjetili dovoljnu opasnost da podignu glas i da li su bili spremni da se suprotstave vladajućim nacionalističkim narativima - to je bilo jako opasno u prethodnih 13 godina. U dobroj mjeri su krivi, jer su ćutali na jasne izlive retrogradnog nacionalizma vlasti. U zimu 2023. godine nekoliko nas je pokrenulo inicijativu da se Vladimiru Putinu oduzme počasni doktorat Univerziteta u Beogradu i potpisalo je samo devet profesora. Danas su skoro svi fakulteti u blokadi i skoro sva nastavno-naučna vijeća su podržala studente. Protest studenata i događaj koji se desio prije sedam mjeseci bili su prekretnica koja ih
Granice ,,srpskog sveta“ su tamo gdje može da se donese neka nestabilnost uticajem iz Beograda i za sada se protežu u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Padom Vučića stvorila bi se nada za otopljenje odnosa, ali nijesam siguran da li bi bio napušten koncept utemeljen u Ćosićevim ideološkim postavkama početkom devedesetih godina. Potrebno je da prekinemo svaku nit sa tom ideologijom i postavkama koje unose nestabilnost u region. Nova vlast bi to mogla ako bi imala jasnu političku opciju koja se suprotstavlja ideološkim zabludama o ,,srpskom svetu“ koji se prostire na pola Balkanskog poluostrva
je probudila. Imamo potpuno zaustavljene evropske integracije u Srbiji, a naučna i istraživačka zajednica u Srbiji je najviše profitirala od procesa pridruživanja EU. Od njih se očekivalo da budu glavni kritičari zaustavljanja evropskog puta Srbije, a to se nije čulo.
POBJEDA: Povukli ste podršku studentima u blokadi u januaru zbog isticanja simbola agresivnog šovinizma. Zašto Vaše kolege sa univerziteta nijesu reagovale na to - da ne bi uvrijedile studente ili ih to ne interesuje? Da li protest profesora okupljenih u inicijativi „Pobunjeni univerzitet“ može donijeti promjenu u društvu i u kojem pravcu?
VIDENOVIĆ: Bio sam šokiran ideološkim obilježjem na početku protesta koji se desio ispred Ustavnog suda: za-
stava „nema predaje“ simbol je agresivnog šovinizma i predstavlja nasilno vraćanje Kosova u državno pravni sistem Srbije. Studenti tolerišu te simbole, ali trebalo bi vidjeti što je dominantno političko opredjeljenje. Nijesam sklon da osuđujem cijeli pokret da je desničarski i nacionalistički. To je teška ocjena za koju nema osnova. ,,Pobunjeni univerzitet“ može dovesti do primirja između Vlade i univerziteta, pacifikacije sukoba u toku ljeta i nastavka razrješenja u septembru. Svima je jasno da Vučićeva vlast nema nikakvo uporište na univerzitetima, da je potpuno odbačena od intelektualne javnosti. To je za Vučića veoma težak udarac jer uvijek želi da bude voljen. Veliki broj ljudi sa univerziteta je potpisao podršku Vučiću, ali sada imamo i drugačiju situaciju.
POBJEDA: U Srbiji se promovišu nacistički simboli, Putin i Rusija zovu Ukrajinu i njeno rukovodstvo nacistima. Da li je to dozvoljeno u Srbiji zato što to radi i Rusija?
VIDENOVIĆ: Prepisuje se Putinova propagandna šema po malo, simboli nacizma su loši propagandni potezi vlasti. Promovisali su lascivni simbol šake sa ispruženim srednjim prstom u crvenoj boji pa brzo povukli jer su shvatili da nema posebnog efekta. Nacistički simbol koji je osvanuo u Nišu je neuspio pokušaj njihove propagandne službe da pripiše nacizam studentima. Uznemirujuće je što nižerazredna politička propagandna vlasti ima zaštitu od državnih organa, privode se ljudi koji cijepaju te njihove transparente - a proganjaju ljude koji nijesu njihovi. Uhapšena je dekanka
Rusija je zainteresovana isključivo za nestabilnost u ovom regionu, nije joj u interesu da Kosovo bude srpsko, već da se Srbi i Albanci vječno sukobljavaju oko toga čije je Kosovo. Optužba upućena Vučiću je providna - izvoz oružja u Ukrajinu kontrolišu naše obavještajne službe koje su sestrinske sa FSB-om. Radi se o smišljenoj operaciji u kojoj Rusija, napadajući Vučića, pokušava da povrati njegov kredibilitet kod zapadnih političararekao je Videnović
skog sveta“. Da li bi pad Vučića sa vlasti promijenio stav Srbije prema susjedima, naročito Crnoj Gori? Može li sadašnja vlast u Crnoj Gori da opstane bez pomoći Vučića?
Medicinskog fakulteta, stavili su je u zatvor, a to što su je pustili nema nikakvog značaja. Radi se o političkom obračunu između različitih političkih organizacija u zemlji i ozbiljan problem je što tužilaštvo i policija štite jednu stranu.
P OBJEDA: Ruska obavještajna služba optužila je Srbiju da izvozi oružje u Ukrajinu, iako se to zna sve vrijeme rata. Što je Rusija htjela tom optužbom?
VIDENOVIĆ: . U Odesi je da bi povratio narušeni ugled. Vučić je ruski igrač, a njihov adut u ostvarivanju ciljeva je miniranje jedinstva EU u odnosu na njihovu agresiju na Ukrajinu. Nije Rusiji Srbija potrebna kao dio ,,ruskog sveta“, nego kao remetilački faktor jedinstva u EU.
POBJEDA: Gdje su granice srpskog nacionalizma, završavaju li se mapom ,,srp -
VIDENOVIĆ: Granice ,,srpskog sveta“ su tamo gde može da se donese neka nestabilnost uticajem iz Beograda i za sada se protežu u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Padom Vučića stvorila bi se nada za otopljenje odnosa, ali nijesam siguran da li bi bio napušten koncept utemeljen u Ćosićevim ideološkim postavkama početkom devedesetih godina. Potrebno je da prekinemo svaku nit sa tom ideologijom i postavkama koje unose nestabilnost u region. Nova vlast bi to mogla ako bi imala jasnu političku opciju koja se suprotstavlja ideološkim zabludama o ,,srpskom svetu“ koji se prostire na pola Balkanskog poluostrva. O Crnoj Gori se jako malo govori i zna u javnosti u Srbiji i njena pozicija, u ovom trenutku, dosta je bezbjedna od agresivnog upliva srpskog nacionalizma i agresivne promocije ,,srpskog sveta“. Ne bih rekao da je Vučić glavni oslonac vlasti u Crnoj Gori. Ta teza je slična onoj u Srbiji da je EU oslonac Vučićeve vlasti. To je t raženje krivaca van sopstvene krivice. Glavni nosioci ,,srpskog sveta“ iz Crne Gore Milan Knežević i Andrija Mandić u srpskoj javnosti se ne vide, i ne vidim da ih Vučićev uticaj u Crnoj Gori drži na vlasti. Razloge bih tražio u tome što se u Crnoj Gori do sada nije profilisala jasna prozapadna politička organizacija, lišena identitetskih pitanja, koja bi mogla da okupi i Crnogorce i Srbe u zajednički proevropski front, da bi se Crna Gora sačuvala od pogubnog uticaja Beograda. Violeta CVejić
SMIRIVANJE TENZIJA: Bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova
Hrvatske i Crne Gore već daju rezultate
PODGORICA - Oficijelni Zagreb je spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31 koje je Hrvatska blokirala zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa, saznaje Pobjeda iz diplomatskih krugova. Smirivanju tenzija doprinijele su bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje. Da podsjetimo - Hrvatska je krajem prošle godine blokirala zatvaranje poglavlja 31 sa Crnom Gorom jer su tokom proteklih mjeseci zaoštreni odnosi na relaciji Zagreb –Podgorica. Osim otvorenih pitanja koja odranije ima sa Hrvatskom, situacija se usložila pošto je Skupština Crne Gore krajem juna prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika: Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.
VRAĆANJE
Hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da je otvaranje bilateralnih razgovora Vlade Crne Gore sa Hrvatskom o otvorenim problemima bio odličan potez i da bi to svakako moglo voditi prema skorašnjem povlačenju hrvatske rezerve. - Nikad se ne bih usudio procjenjivati povjerljive informacije i njihovu valjanost, ali je sasvim sigurno da rezerva prema otvaranju poglavlja 31 nije bila nešto što je bilo ugodno napraviti hrvatskoj diplomatiji. I u ovom slučaju se vodilo računa da zatvaranje poglavlja ne bude suspendovano zbog bilateralnih pitanja, nego je Hrvatska navela razloge koji su striktno unutar acquisa i tiču se zajedničkih evropskih politika i zajedničkih vrijednosti. Međutim, kako je to rekla jedna sjajna diplomatkinja, evropske države, kad je riječ o zemljama Zapadnog Balkana, pa čak i u procesu pristupanja, inkliniraju svojevrsnom „helikopterskom pogledu“ na procese, nemaju niti volje niti strpljenja pažljivo analizirati sve argumente i udubljavati se u probleme. Hrvatska, koja insistira na tome da spada među one države EU koje podržavaju proširenje Unije, nije u povoljnoj situaciji da blokira ili usporava pristupni proces neke od država Zapadnog Balkana. Kada se radi o susjednoj državi, tada je teško precizno razložiti što je pitanje acquisa, a što bilateralno pitanje, a kod zaustavljanja pregovaračkog procesa uvijek je neugodno „biti sam“. Kada na primjer više evropskih država iz različitih evropskih regija ima rezervu prema otvaranju klastera 3 ili bilo kakvom napretku pregovaračkog procesa, onda ne postoji nikakav relevantan „pritisak“ na te države da ublaže kriterije i odustanu od rezervi prema otvaranju pregovora. Narav-
Ministar Ibrahimović vodi i zastupa dobre politike i vuče dobre evropske poteze i u Zagrebu prema njemu postoji daleko više povjerenja nego prema nekim drugim akterima iz iste administracije, a pritom ne mislim samo na članove iz bivšeg DF-a i Bečićevih
no, formalnog pritiska nema ni u hrvatskoj situaciji, kad je Hrvatska ostala sama s rezervom prema zatvaranju poglavlja 31 sa Crnom Gorom - poručuje Đenero. On otkriva da hrvatske diplomate u brojnim evropskim državama, onima koje zagovaraju proširenje ili onima koje će, na primjer zbog termina svog predsjedavanja, imati neku ulogu u crnogorskoj „mapi puta“ prema članstvu, dobijaju pitanja tipa: hoće li Hrvatska pustiti Crnu Goru u EU u toku mandata ove Evropske komisije i Evropskog parlamenta. - Sve to utiče na zemlju koja ima rezervu prema zatvaranju poglavlja, da ubrzano pokuša naći kompromis, koji će osigurati poštovanje acquisa od strane buduće članice, ali će i pomoći budućoj članici da prevlada prepreku i zatvori kritično pregovaračko poglavlje. Otvaranje bilateralnih razgovora sa strane Vlade Crne Gore s Hrvatskom o otvorenim problemima bio je odličan potez i to bi svakako moglo voditi prema skorašnjem povlačenju hrvatske rezerve - zaključuje naš sagovornik.
Demokrata - kaže Davor Đenero
Demokrata - kaže Davor
Đenero ističe da je postavljanje Ranka Krivokapića za savjetnika ministra vanjskih poslova Ibrahimovića svakako pomoglo u spuštanju tenzija. - Ranko Krivokapić je bio sjajan ministar u nažalost kratkom mandatu prijelazne vlade, nakon bankrota vlade Zdravka Krivokapića. Trojica ljudi u toj administraciji uživala su veliko povjerenje u Hrvatskoj, a osim ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, to su bili ministar obrane Raško Konjević i tadašnji direktor ANB Savo Kentera. Ta trojka činila je uvjerljivi narativ o evropskim ambicijama Crne Gore i želji za otklanjanjem regresije vezane uz obaveze iz članstva Crne Gore u NATO, što su se dogodile u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Tada su četvorica ministara: Krivokapić i Konjević s crnogorske strane i Gordan Grlić Rad-
man, ministar vanjskih poslova i Tomo Medved, potpredsjednik vlade zadužen za odbranu i ministar branitelja, prije svega kroz crnogorsku inicijativu obilježavanja mjesta stradanja Dubrovčana u Morinju, uspostavili međusobno ljudsko povjerenje, primjereno onome što možemo očekivati od ministara susjednih prijateljskih država. Sjajan potez ministra Ervina Ibrahimovića bio je imenovanje Krivokapića za savjetnika, jer je sjajno imati savjetnika pred kojim se u nekom za zemlju važnom pitanju s povjerenjem otvaraju vrata, koja su inače ili zatvorena ili tek odškrinuta. Međutim, valja reći i to da ministar Ibrahimović vodi i zastupa dobre politike i vuče dobre evropske poteze, i da u Zagrebu prema njemu postoji daleko više povjerenja nego prema nekim drugim akterima iz iste administracije, a pritom ne mislim samo na „bespri-
zorne“ članove iz bivšeg DF-a i Bečićevih Demokrata - kaže Đenero.
VELIKA ŠANSA
Ističe da ima utisak da i dalje Crna Gora ima šansu da prva uđe u EU i da to Hrvatska iskreno želi.
- Uprkos sjajnom napretku Albanije, Crna Gora je ipak jedina država koja u toku ovog mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta može računati na punopravno članstvo u Uniji. Oni kojima je u Uniji važno pokazati da je zajednička politika proširenja živa, a takvih je mnogo, učiniće sve da se Crnoj Gori pomogne na putu prema članstvu. Hrvatska spada u tu grupu, jer joj je važno da bar s dijela svoje južne granice pomakne vanjsku granicu Unije. Međutim, to ne znači da se Vlada Crne Gore smije uljuljkati i biti uvjerena da će neko drugi obaviti njene zadatke. Važno
Uprkos sjajnom napretku Albanije, Crna Gora je ipak jedina država koja u toku ovog mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta može računati na punopravno članstvo u Uniji. Oni kojima je u Uniji važno pokazati da je zajednička politika proširenja živa, a takvih je mnogo, učiniće sve da se Crnoj Gori pomogne na putu prema članstvu. Hrvatska spada u tu grupu - rekao je Đenero
je da se protivnici evropeizacije Crne Gore, ako već ne iz administracije, potisnu iz kreiranja javnih politika koje se tiču proširenja. Međutim, niko se ne bi smio zavaravati i misliti da destruktivno djelovanje u sektorima obrane i nacionalne sigurnosti neće u jednom trenutku doći na naplatu i u „evropskoj agendi“. Govorili smo o dobrim politikama koje vodi ministar Ibrahimović i o diplomatskoj korisnosti njegovog savjetnika Ranka Krivokapića. To međutim samo pokazuje kako bi Crnoj Gori bilo lakše kad bi joj administracija bila kompaktna i okupila sve iskrene zagovornike evropeizacije Crne Gore -zaključuje Đenero. M. JOVIĆEVIĆ
Ministar pomorstva Filip Radulović sa inspektorima na Skadarskom jezeru
Ministarstvo saobraćaja potpisalo ugovore sa ŽICG i OŽVS
PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja, Željeznička infrastruktura (ŽICG) i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) potpisali su ugovore o prosljeđivanju grant sredstava obezbijeđenih kroz finansijsku podršku Evropske investicione banke (EIB).
Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno da su ti ugovori namijenjeni realizaciji projekta unapređenja željezničke infrastrukture na dionici Bar – Vrbnica, u okviru Orient/ Istočno-mediteranskog koridora (R4 interkonekcija Crna Gora – Srbija).
- Potpisani su ugovori o prosljeđivanju grant sredstava Investicionog okvira za Zapadni Balkan u iznosu od 15,77 miliona eura, kao i ugovor o prosljeđivanju grant sredstava Investicionog okvira za Zapadni Balkan u iznosu od 19,71 milion eura - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva je saopšteno da će ta sredstva biti usmjerena na modernizaciju pruge, uključujući rehabilitaciju kolosijeka i mostova, kao i unapređenje kapaciteta radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava. Svi ugovori sadrže odredbe o striktnoj namjeni korišćenja sredstava, u skladu sa pravilima Evropske unije.
- U narednom periodu očekuje se i potpisivanje ugovora o prosljeđivanju sredstava iz ugovora o kreditu sa EIB-om u iznosu od 40 miliona eura, kojim će biti definisane obaveze Ministarstva finansija, Ministarstva saobraćaja, ŽICG i OŽVS – navode iz Ministarstva saobraćaja. Ukupna ulaganja u modernizaciju željezničkog sistema kroz ovaj projekat iznosiće 80 miliona eura od čega Crna Gora direktno učestvuje sa 4,53 miliona eura. r. p.
PODGORICA - Ministarstvo pomorstva (MP) krenulo je u akciju pooštrene kontrole plovila na Skadarskom jezeru kako bi se unaprijedila sigurnost vodnog saobraćaja u zemlji.
Već tokom prvog dana pojačanih kontrola, kako je saopšteno iz resora Filipa Radulovića, uočen je niz prekršaja za koje su izrečene novčane kazne. Radulović je tokom obilaska terena, najavio da za prekršioce zakona neće biti tolerancije.
- Već sada mogu najaviti svakodnevne i pojačane kontrole do kraja ljeta, kako na moru tako i na Skadarskom jezeru. Nema poštede za prestupnike. Moramo uvesti red i poštovanje pravila plovidbe. I danas,
Mišljenje Evropske komisije o programu ekonomskih reformi do 2027.
tokom ove kontrole na Skadarskom jezeru, registrovan je niz nepravilnosti. Od ukupnog broja kontrolisanih plovila kod njih 70 odsto su utvrđene nepravilnosti. Svi koji nijesu poštovali pravila i propise kažnjeni su - kazao je Radulović.
Očekuje, kako navodi, povećanu frekvenciju vodnog saobraćaja tokom sezone, zbog čega će biti potreban svakodnevni nadzor i mjere opreza. - Ove sezone na raspolaganju ćemo imati šest patrolnih ekipa koje će kontrolisati cijelu obalu, ali i Skadarsko jezero. Takođe, kontrole ćemo sprovoditi dronom što će nam dodatno pomoći da identifikujemo sve one koji krše pravila plovidbe - rekao je Radulović. Ministar je apelovao na sve učesnike u saobraćaju na vodi, da se odgovorno ponašaju i poštuju zakonske propise, kako bi i gostima i sebi obezbijedili sigurnu i ugodnu plovidbu. Jučerašnjoj kontroli na Skadarskom jezeru prisustvovali su i pripadnici Uprave policije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama na čelu sa v. d. direktorom Nebojšom Kaljevićem. r. e.
PODGORICA - Evropska komisija je, u mišljenju na program ekonomskih reformi do 2027, pozvala Vladu da smanji tekuću potrošnju, što uključuje plate, penzije i socijalna davanja. Skeptični su i povodom ekonomskog rasta koji bi prema prognozi za ovu godinu trebalo da bude 4,8 odsto. U prvom kvartalu bio je 2,5 procenata, kazao je za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Mirza Mulešković -Imaćemo blagi rast bruto društvenog proizvoda, ali činjenica je da je ta stopa od 4,8 odsto prevelika i da je teško dostići tokom 2025. godine, a takođe ne treba zaboraviti izvještaje svih relevantnih međunarodnih institucija koje su čak i smanjile potencijalnu stopu rasta za 2025. godinu Crne Gore, od Evropske komisije do Svjetske banke, pa imamo neke projekcije od
2,6 odsto do tri odsto - kaže Mulešković.
Projektovana stopa rasta mogla je biti dostignuta da je počela izgradnja druge dionice auto-puta od Kolašina prema Andrijevici, smatra ekonomski analitičar Davor Dokić - Međutim, pošto kasnimo, jedini način da povećamo stopu rasta jeste da privučemo strane direktne investicije, da nešto od naših prirodnih potencijala, prije svega tu mislim na turističke, stavimo u funkciju i da dođu ljudi koji imaju novac i da ulože i to bi bio lanac koji bi se pokrenuo - kaže on. Dokić ističe i da je kupovna moć oslabljena inflacijom i da je u ovom trenutku, uprkos povećanjima zarada, manja nego što je bila prethodnih godina. Vidite i sami da nema proizvoda koji nije poskupio, tako da bih više obratio pažnju na realne ekonomske pokazatelje, a realni ekonomski pokazatelji nijesu takvi kakvim žele da
nam se predstave, nego nažalost gori - kaže analitičar. Da ranjivost prihodne strane i opterećenost budžeta troškovima može ugroziti održivost javnih finansija, upozorava Mulešković.
-Vlada bi mnogo više morala da se potrudi da se započnu reforme javne uprave, da se radi mnogo više na smanjivanju neproduktivnih troškova što je bilo najavljeno, što se ne dešava, i naravno da se posveti mnogo više razvoju realne ekonomije. Jer ono što smo mi kreirali kao sistem jeste da je posao u javnoj administraciji opet bolje plaćen i atraktivan u odnosu na realnu ekonomiju, a zaboravljamo činjenicu da upravo ta realna ekonomija treba da finansira sve to - zaključuje Mulešković.
Analitičari zaključuju da su poruke iz Brisela očekivane i da zaslužuju da ih izvršna vlast ozbiljno razmotri. r p
PODGORICA – Iako iz Pošte Crne Gore nijesmo dobili tačan podatak o broju pošiljki koje u našu državu pristižu preko Temu aplikacije, evidentno je da je taj broj ogroman otkad je ova platforma za onlajn kupovinu u decembru prošle godine postala dostupna i crnogorskim potrošačima. Da je kineskoj platformi zanimljivo crnogorsko tržište pokazuje i to što potrošači nemaju dodatnih troškova prilikom porudžbine, iako je od početka godine prestala da važi odredba po kojoj pošiljke vrijednosti do 75 eura nijesu podlijegale oporezivanju. Carina se naplaćuje za robu čija vrijednost premašuje 150 eura. ,,Velikodušnost“ - Tačno je da u velikom broju slučajeva Temu preuzima troškove koji su donedavno predstavljali dodatno opterećenje za potrošače – poput poštarine, uvoznih dažbina, pa čak i PDV-a. To funkcioniše zahvaljujući unaprijed definisanim logističkim aranžmanima i tzv. DDP modelu („delivered duties paid“), gdje se svi troškovi uključe u cijenu prije nego što narudžba stigne do kupca. Naizgled, riječ je o olakšici –korisnik plaća ono što vidi, bez iznenađenja na carini. Međutim, kada se to sagleda šire, zapravo se radi o sofisticiranom obliku tržišne penetracije. Temu, kao dio kineske kompanije PDD Holdings, koristi agresivan poslovni model subvencionisanja troškova dostave i taksi, čime u startu eliminiše prepreke koje bi obeshrabrile kupce iz Evrope. Ovaj pristup zapravo odražava i određene nedostatke u regulatornim sistemima manjih tržišta, poput Crne Gore, gdje kontrolni mehanizmi nijesu dovoljno razvijeni da se izborimo sa ovakvim tipom globalne konkurencije. Platforma koja preuzima sve troškove djeluje „velikodušno“, ali realno — time samo dodatno potiskuje domaće trgovce koji ne mogu parirati takvim cijenama jer posluju u realnim uslovima domaće ekonomije i fiskalnih obaveza – kazao je Pobjedi nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović
Na pitanje Pobjede da li se, imajući u vidu da je riječ o jeftinoj robi upitnog kvaliteta, kupci na neki način odriču svojih prava pristajući na loš kvalitet zbog niske cijene, Rabrenović naglašava da prava potrošača po zakonu važe nezavisno od cijene.
odricanje od praVa - Čak i kada je riječ o proizvodu koji košta cent, potrošač ima pravo na ispravan i bezbjedan proizvod, mogućnost reklamacije i na povrat novca ukoliko je proizvod neispravan ili ne odgovara opisu. Potrošač se ne može odreći svojih prava bez obzira na cijenu i veličinu proizvoda ili usluge.
UŠTEDA: Kineska onlajn platforma Temu veoma popularna u Crnoj Gori, ali domašaja crnogorske inspekcije, pa potrošač ne može da zaštiti svoja prava
Kada potrošači u velikom broju biraju platforme poput Temu, gdje je primarna motivacija cijena, to nedvosmisleno govori o ekonomskoj realnosti u kojoj se nalaze. Kupovina na Temu nije izraz luksuza, već nužnosti – rezultat kombinacije ograničenih primanja, in acije i pada kupovne moći – kaže Jovo Rabrenović, dok Nataša Strugar objašnjava da kupovina je ine robe daje trenutni osjećaj kontrole i nagrade, te da impulsivna kupovina može biti način da se neutrališu dosada, usamljenost ili anksioznost
Ali u realnosti, stvari su drugačije. Kada kupac naručuje proizvod sa aplikacije Temu, za koji plati simboličnu sumu, on često ulazi u tu transakciju sa niskim očekivanjima i bez namjere da ostvari bilo kakvo pravo ukoliko proizvod ne bude odgovarao. I tu dolazimo do ključne zamke – niska cijena postaje svojevrsna zamjena za garanciju, što potrošača dovodi u poziciju da se, iako nesvjesno, odriče prava koja mu zakon garantuje. Nivo cijene na sugestivan način utiče na percepciju potrošača da je ,,za te pare“ svaki kvalitet prihvatljiv i to formira najčešće jedan od glavnih argumenata zašto se potrošači pomire sa onim što dobiju i kada to nijesu očekivali - objašnjava Rabrenović. Naglašava da treba imati u vidu da Temu posluje van domašaja crnogorske inspekcije, sudstva i potrošačkih organizacija, pa sve i da to želi, potrošač praktično ne može da ostvari zaštitu svojih prava. - Najčešće zamke za potrošače pri kupovini preko Temu i sličnih aplikacija uključuju nepoštovanje opisa proizvoda – roba koju potrošač dobije često ne odgovara prikazu na aplikaciji, lažni popusti – roba je često prikazana kao da je snižena 80–90 odsto, iako je to vještački stvorena cijena, skriveni troškovi – iako na prvi pogled nema dodatnih dažbina, dešava se da carina traži doplatu ako Temu ne dostavi tačne podatke o vrijednosti, nedostatak CE oznaka – posebno kod elektronskih uređaja i igračaka, što znači da roba možda ne ispunjava bezbjednosne standarde EU, ograničeni rokovi za reklamaciju i nejasni uslovi povrata, koji su često de facto nemogući zbog skupog slanja robe nazad u Kinu. Potrošači često ne čitaju uslove korišćenja, koji su dugi, komplikovani i napisani na engleskom jeziku, što ih dodatno dovodi u inferioran položaj – navodi Rabrenović.
STANDARD
Upitan da li je masovna kupovina ovakve robe istovremeno i pokazatelj životnog standarda, Rabrenović navodi da nesumnjivo jeste.
- Kada potrošači u velikom
Jovo Rabrenović je ukazao da je EU 2021. godine uvela IOSS sistem koji omogućava stranim onlajn prodavnicama i platformama da prijave i plate PDV za robu koja se šalje kupcima u EU, umjesto da se PDV naplaćuje prilikom carinjenja u zemlji primaoca. - Tako npr. u Njemačkoj i Francuskoj, nacionalni organi mogu zatražiti povlačenje proizvoda,
broju biraju platforme poput Temu, gdje je primarna motivacija cijena, to nedvosmisleno govori o ekonomskoj realnosti u kojoj se nalaze. Kupovina na Temu nije izraz luksuza, već nužnosti –rezultat kombinacije ograničenih primanja, inflacije i pada kupovne moći. Ova platforma tako postaje simbol jedne vrste tihe ekonomske rezignacije – gdje potrošači, umjesto da kupuju kvalitetno, trajno i domaće, pribjegavaju brzoj i često prividnoj uštedi, iako dugoročno možda gube više, jer roba traje kraće, često je neispravna, a ekonomski efekti po
Imajući u vidu da su u eri digitalne trgovine građani svakodnevno izloženi ponudama sa svjetskih platformi, Jovo Rabrenović postavlja pitanje ko štiti potrošača u svemu tome. Kada se desi problem bilo kakve vrste sa proizvodom, ne postoji jasno utvrđena adresa za odgovornost. Zato predlaže da država inicira međudržavni sporazum između Crne Gore i Narodne Republike Kine, koji bi precizno regulisao obaveze i odgovornost digitalnih platformi koje potiču iz Kine, a posluju na teritoriji Crne Gore. - Platforma Temu, kao najbrže rastuća globalna e-trgovinska aplikacija, nije klasična privatna firma – ona je dio šireg ekosistema kineske državne ekonomske strategije. Kineska država ima direktan uticaj i upravljački nadzor nad njenim poslovanjem –ukazuje Rabrenović. Zato smatra da bi sporazumom trebalo ugovoriti obavezu Kine da osigura poštovanje potrošačkih prava crnogorskih građana, postupanje po prigovorima te obaveže platforme da u zemljama gdje masovno posluju imaju lokalnog zastupnika. - Ovakav sporazum ne bi bio presedan – slične inicijative postoje unutar EU, a slični bilateralni dogovori mogu biti ključ zaštite u malim tržištima poput našeg, gdje ne postoji realna pregovaračka snaga prema digitalnim gigantima, osim kroz međunarodne instrumente – ocijenio je Rabrenović naglašavajući i važnost edukacije potrošača i uključivanja digitalne pismenosti u sistem obrazovanja.
izdati upozorenja ili čak blokirati pristup platformi ukoliko se utvrdi da su prava potrošača ozbiljno ugrožena. Temu je već u više navrata bio predmet regulatorne pažnje u EU – uključujući i optužbe za plasman neprovjerenih proizvoda, bez CE oznaka i bez podataka o porijeklu. Crna Gora, nažalost, nema takve mehanizme – što znači da naši potrošači ostaju praktično nezaštićeni –ukazuje Rabrenović.
domaću privredu su negativni. Dakle, masovna kupovina ovakve robe jeste jasan signal donosiocima odluka da su građani sve više prinuđeni da biraju između niskih cijena i prava –što ne bi trebalo da bude izbor ni u jednoj ozbiljnoj ekonomiji – ocjenjuje Rabrenović. Psihološkinja i sistemska porodična terapeutkinja Nataša Strugar ne negira da ekonomski standard u ovom slučaju jeste od značaja, jer kada ljudi nemaju pristup skupljoj kvalitetnoj robi, količina postaje zamjena za kvalitet. Ipak, dodaje da je ovaj fenomen prisutan i kod onih koji mogu priuštiti
sebi i nešto kvalitetnije, ali su psihološki uvučeni u ciklus ,,više za manje“. Na pitanje Pobjede što kod ljudi izaziva potrebu za masovnom kupovinom ovakvih proizvoda, Strugar navodi da je često vođena psihološkim impulsima, a ne racionalnim razlozima.
NE TREBA MI, ALI… - Kupovina se često svodi na zadovoljenje potrebe druge vrste – bolji status, položaj, prihvatanje od drugih, a i lično prihvatanje sebe. Nabavkom novih stvari ljudi se osjećaju boljim, aktuelnijim. Kupovina jeftine robe daje trenutni
osjećaj kontrole i nagrade. Ljudi imaju utisak da su ,,uštedjeli“ iako im stvar ne treba. Ovo ponašanje je pojačano kada su pod stresom, izloženi marketinškim trikovima (,,ograničena ponuda“), u okruženju koje favorizuje kvantitet nad kvalitetom - objašnjava Strugar. Impulsivna kupovina, koja se u ovom slučaju često dešava, može biti način da se neutrališu osjećaji dosade, usamljenosti ili anksioznosti.
- Na određeni način to možemo uporediti sa emocionalnim prejedanjem – kratkoročno pruža olakšanje, ali ne rješava uzrok – navodi Strugar. Ipak, same aplikacije poput ove i njihovi algoritmi i te kako utiču na psihološku dinamiku, objašnjava sagovornica Pobjede. Tako ove i slične platforme uvode kupca u tzv. dopaminske petlje.
- Kao kod slot mašina, svaki „scroll“ potencijalno je nagrađujući, koristeći popuste, nagrade, vremenska ograničenja, a potom koriste personalizovane algoritme shodno ranijem potrošačkom ponašanju. To može stvoriti ,,kockarsku dinamiku“ – kupac ne zna što će tačno dobiti, ali postoji uzbuđe-
nje zbog same transakcije. Čak i ako proizvod nije adekvatnog kvaliteta, proces naručivanja je već ispunio emocionalnu svrhu – smatra Strugar.
S druge strane, dodaje, potrošači imaju selektivnu percepciju, jer žele da vjeruju da su napravili dobar ,,deal“, pa ignorišu dokaze koje im tu sliku kvare, kao što su loše recenzije. Osim toga, niska cijena je i nizak rizik, pa se ide logikom ,,košta samo dva-tri eura, nije šteta i ako ne valja“.
ZAŠTITA PRAVA
Iako Temu formalno nudi instrumente zaštite kao što je povrat novca, prijava problema to je, smatra Rabrenović, daleko od suštinske zaštite. Komunikacija je automatizovana, na engleskom jeziku, a u slučaju povrata, kupcu je neisplativo, jer bi cijena slanja prevazišla cijenu proizvoda. Osim toga, crnogorski potrošač nema kome da se formalno obrati unutar naše jurisdikcije. - Samim tim, tržišna inspekcija, Sud za prekršaje ili institucije zadužene za potrošače nemaju pravni osnov da intervenišu u slučaju spora – navodi Rabrenović. M. LEKOVIĆ
Srpska pravoslavna crkva na Luštici, u okviru manastirskog kompleksa Svetog Arhangela Mihaila, zida nelegalno
Od 2007, pa sve do 2024. godine na ovoj lokaciji su nesmetano građeni manastir, zvonik, krstionica i konak koji je još u izgradnji. U listu nepokretnosti kat. parcela br. 1973/89 KO Đuraševići, površine 5.242 kvadrata, označena je kao neplodna zemlja, svojina Crna Gora, pravo raspolaganja Opština Tivat, bez tereta i ograničenja, a na katastarskim parcelama 1957, površine 76 metara i 242 metra kvadratna, zgrade vjerskih zajednica i zemljište uz zgrade upisane su na Pravoslavnu Mitropoliju Crnogorsko-primorsku
TIVAT - Manastirski kompleks Svetog arhangela Mihaila na brdu naspram ostrva Miholjska prevlaka u mjestu Bijelići-Krtole, kod Tivta, koji je sagrađen nelegalno na državnoj parceli, duže od decenije „prkosi“ državi, zakonima, svim vlastima, onim prošlim, ali i ovoj sadašnjoj vlasti, „oslobodilačkoj, avgustovskoj“, za čijeg mandata je sve evidentnija ekspanzija nelegalne gradnje od strane SPC na atraktivnim državnim lokacijama.
Manastirski kompleks sagrađen je nelegalno na državnoj parceli broj 1973/89, u katastarskoj opštini Đuraševići, površine 5.242 kvadrata, uz parcelu koja se vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj 1957) gdje je ranije napravljena crkva na ostacima ranohrišćanske crkve.
I upravo je ovo najbolji primjer da se SPC ponaša kao država u državi, a da Crna Gora decenijama „žmuri“ na ovakve i slične drastične primjere uzurpacije državne imovine. Na zvaničnoj internet stranici Mitropolije crnogorsko-primorske (mitropolija.me) u sekciji - muški manastiri navodi se
da je ,,Hram Svetog arhangela Mihaila sa pripadajućim konakom ustanovljen kao Manastir Svetog arhangela Mihaila 2008. godine. Sagrađen je trudom siarhimandrita Agapita Šairova“, te da je Manastir Svetog arhangela Mihaila metoh (zemljište ili posjed crkve ili manastira, prim.) manastira na Miholjskoj prevlaci. Na satelitskim snimcima područja iz tog perioda ne vide se pomenuti konaci, ali se vidi da je bespravna gradnja počela još
između 2007. i 2010. Uvidom u orto-foto snimke na geoportalu Uprave za nekretnine Crne Gore izvjesno je da je parcela 1973, podbroj 89, ucrtana prije 2007. godine, odnosno prije ustanovljenja manastira, ali u listu nepokretnosti Uprave za nekretnine nema podataka u rubrikama, datum upisa i osnov sticanja, koje su popunjene za većinu drugih parcela sa podbrojevima unutar iste parcele. Parcela na kojoj se nalazi sama crkva se, pak, vodi pod poseb-
nim brojem 1957 (iako je takođe okružena parcelom 1973) i u obimu 1/1 je svojina Mitropolije crnogorsko-primorske. Usporedbom satelitskih i orto-foto snimaka jasno se vidi da se i pređašnja i novija bespravna gradnja čvrsto drže gabarita ucrtane parcele 1973/89, još 2007. godine, a moguće i koju godinu ranije, a čiji je vlasnik država Crna Gora, a korisnik Opština Tivat, makar prema listu nepokretosti katastarske opštine Đuraševići.
Iz teksta koji je objavljen na sajtu slobodnahercegvina.com saznajemo da je i ovaj manastirski kompleks bio na meti građevinskih ispektora. Bilo je donijeto rješenje o njegovom rušenju iako se, prema pisanju Predraga Savića, nalazi u najvećoj nedođiji. U toj nedođiji je danas najluksuzniji kompleks u Crnoj Gori Luštica bej. Kako
piše u članku, manastirska zdanja od buldožera odbranili su monasi i stanovnici okolnih sela danonoćnim stražama. U tekstu se iznose podaci da je manastir izgradio izvjesni Agapit, rođeni Moskovljanin, koji je u Manastir Prevlaku Miholjsku kod Tivta stigao 2006. godine, na poziv mitropolita Amfilohija. Taj manastir je napravio
kako bi, navodno, okajao svoje grijehe. -Tražio je blagoslov od Amfilohija da obnovi ruševine prastarog hrama na vrh brda Bjelice, iznad Radovića, na Luštici. I dobio je blagoslov da samo uz pomoć dobrovoljnih priloga tu napravi isposnicu Čuda Arhangela Mihaila. Uz pomoć ljudi dobre volje otac Agapit, živeći godi-
List nepokretnosti za crkvu
Izvod iz liste nepokretnosti
Dio Lista nepokretnosti za Đuraševiće
Od tada, odnosno od 2007. godine, pa sve do 2024. godine na ovoj parceli su godinu za godinom nesmetano građeni manastir, zvonik, krstionica, konak koji je još u izgradnji.. Svi objekti na kat. par. br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani su na grafičkoj podlozi, odnosno vidljivi su na orto-foto snimku, ali nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije. U listu nepokretnosti kat. parcela br. 1973/89 KO Đuraševići, površine 5.242 kvadrata, označena je kao neplodna zemlja, svojina Crna Gora, pravo raspolaganja Opština Tivat, bez tereta i ograničenja, a na katastarskim parcelama
Manastir „prkosi“ državi, zakonima, svim vlastima, onim prošlim, ali i ovoj sadašnjoj, „oslobodilačkoj, avgustovskoj“, za čijeg mandata je sve evidentnija ekspanzija nelegalne gradnje od SPC na atraktivnim državnim lokacijama
nama u jednom napuštenom vojnom kamionu, gradio je hram i konake i ostale prateće objekte. I to sve boreći se sa tri karcinoma! Pomagao mu je njegov prijatelj, danas najmlađi monah pod okriljem SPC Melhisedek Prvulović. Tihovali su i gradili na suncu, vjetru i kiši, jedući samo jednom dnevno, bez struje i vode, ne prodajući robu,
ne naplaćujući svešteničke usluge. Od milostinje koju su dobijali napravili su pravo čudo – predivne kamene objekte sa zvonikom na kojem je danas zvono od dvije tonepiše u tekstu. Od oca Prvulovića saznaju i podatak da je na Luštici trenutno 18 pravoslavnih hramova i 12 sela, u kojima je sve manje stanovnika. Zbog 18 pravoslavnih hramova Lušticu zovu i „mala Sveta Gora“.
1957, površine 76 metara i 242 metra kvadratna, zgrade vjerskih zajednica i zemljište uz zgrade upisane su na Pravoslavnu Mitropoliju Crnogorsko-primorsku. Ekipa Pobjede obišla je manastirski kompleks do kojeg se dolazi asfaltiranim putem, koji je nekada bio makadamski. U njemu trenutno živi 18 monahinja, koje su fotoreportera i novinarku ljubazno dočekale i objasnile da nemaju blagoslov da daju bilo kakve informacije i razgovaraju sa novinarom na ovu temu, te upozorile da nije dozvoljeno fotografisanje unutar manastirskog kompleksa. Na ovom području 2017. godine izbio je veliki požar, a vatrena stihija, koja je gutala sve pred sobom, stigla je i nadomak ovog lokaliteta. Ivana KOMNENOVIĆ foto: Stevo VASILJEVIĆ
nelegalno konak na državnoj imovini, institucije ćute
Sa brda na kojem se nalazi manastirski kompleks, sa pogledom na Tivatski zaliv, može se vidjeti i Miholjska prevlaka, odnosno Ostrvo cvijeća na kojem je 2018. godine nezakonito sagrađena krstionica. Vjernici i sveštenstvo SPC početkom aprila 2019. godine ,,odbranili“ su krstionicu kod Manastira Miholjska prevlaka na Ostrvu cvijeća u opštini Tivat. Državne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma
nijesu, kako su prethodno najavile, realizovale odluku o uklanjanju nelegalno sagrađene krstionice na vodi u zoni Morskog dobra. Policija koja je trebalo da asistira izvršiocima odluke o uklanjanju povukla se nakon par sati prisustva, a nekoliko stotina vjernika najavilo je da se neće povlačiti sve dok država ne odustane od rušenja vjerskog objekta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i
Da „sljepilo“ državnih organa na bahato ponašanje SPC nije novijeg datuma potvrđuje i fotografija iste lokacije od 17. jula 2017, kada je ovo područje bilo zahvaćeno velikim šumskim požarom. Vatra je tada prijetila da proguta bespravno gradilište na kojem je u tom periodu već bila podignuta krstionica i objekat pored nje, dok je zvonik još bio okružen skelama. Na fotografiji iz istog ugla od prošle sedmice se vidi i novoizgrađeni konak.
Uprava policije nijesu saopštili da li definitivno ili privremeno odustaju od rušenja krstionice. Ekipa Pobjede obišla je i Ostrvo cvijeća i zabilježila da krstionica i dalje „figura“ na pjeni od mora. Vidljivo je da je pretrpjela manja oštećenja, te da je u pripemi sanacija, odnosno zamjena granitnih ploča. Obilaskom ostrva, primijetili smo bungalove, montažne objekte za stanovanje. Na ulaznim vratima jednog od montažnih objekata nalazi se slika pokojnog Amfilohija Radovića.
Pojačane aktivnosti policije na sjeveru
PODGORICA – Policija je na sjeveru Crne Gore uhapsila sedam osoba, izvršila kontrolu 280 lica i 180 vozila te oduzela automobile visoke klase od dva operativno interesantna lica.
– U nastavku preventivno-represivnih aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ sinoć su na nivou regije sprovedene pojačane mjere i radnje na kontroli operativno interesantnih lica i članova visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, lociranja i hapšenja osoba koja se potražuju na nacionalnom nivou, kao i kontrole lica koja se nalaze u tranzitu ili turistički bora-
ve na teritoriji opština sjeverne regije – saopšteno je juče iz Uprave policije (UP). Kao rezultat aktivnosti, iz policije su naveli da su, od dva operativno interesantna lica oduzeta vozila visoke klase. – Od lica V. P. (48) iz Berana, vozilo marke „BMW“ serije 5, njemačkih registarskih oznaka, i od A. V. (27) iz Berana, vozilo marke „BMW“, crnogorskih registarskih oznaka, radi sprovođenja provjera u skladu sa zakonom – pojasnili su iz policije.
Na teritoriji Regionalnog centra, u okviru regionalnih operativnih akcija Tragač i Racija, izvršena je kontrola 280 lica i lišeno je slobode sedam oso -
ba, a kontrolisano je i 180 vozila i vozača. – Sprovodeći planske preventivne aktivnosti na kontroli operativno interesantnih lica i njihovog boravka u ugostiteljskim objektima, policija je u Beranama i Andrijevici kontrolisala preko 100 lica u ugostiteljskim objektima, dok je u Rožajama u saradnji sa turističkom inspekcijom izvršena kontrola više objekata u kojima su konstatovane nepravilnosti i izdati prekršajni nalozi pravnim licima i odgovornim licima u pravnim licima, dok je jednom objektu donijeto rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti – saopšteno je iz policije. R. P.
Okončana četvorodnevna potraga u Beranama Devetnaestogodišnjak osumnjičen za pokušaj ubistva sam se predao
PODGORICA – Osumnjičeni za teško ubistvo u pokušaju A. R. (19) predao se policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Berane, saopštili su iz Uprave policije. – Nakon intenzivnih koordinisanih policijskih aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti
„Sjever“, provjera, blokada terena i pojačanih mjera i radnji na lociranju osumnjičenog A. R. (19), isti se danas predao policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Berane – saopšteno je juče iz policije. Za osumnjičenim A. R. se tragalo četiri dana zbog sumnje
da je 10. juna izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija kada je ispalio više hitaca iz vatrenog oružja u pravcu oštećenog lica V. M. (46) u Beranama. R. P.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica pozvao nevladine organizacije da prate uništenje cigareta
Cijeli proces će biti pod konstantnim video-nadzorom
PODGORICA – Odluka Vlade o uništenju zaplijenjenog duvana je od istorijskog značaja, nikada u jednom postupku neće biti uništena tako enormna količina –saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, dodajući da će svaki sekund uništenja biti pod video-nadzorom.
Poručio je da će sa „švercovanim duvanom biti uništene i zadnje nade beskrupuloznih švercera“.
Koordinaciono tijelo je usvojilo i Operativni plan koji sadrži detaljan okvir za sprovođenje procesa uništenja zaplijenjenih cigareta u Slobodnoj zoni „Luka Bar“, u svim fazama. Uništenje će se, shodno Operativnom planu, realizovati upotrebom najsavremenije
opreme, na ekološki prihvatljiv način. - Naša odlučnost u borbi protiv krijumčarenja je maksimalna, bez kalkulacija i improvizacija. Radi pravilnog razumijevanja javnosti važno je naglasiti da se zaplijenjeni duvan nije smio prodati jer nije obilježen akciznom markicom, dakle, nelegalan je te shodno važećim zakonskim propisima i Protokolu o suzbijanju nelegalne trgovine duvanskih proizvoda jedina opcija na raspolaganju državi je uništenje. I tu se Vlada nije služila kalkulacijama, već je odlučno preduzela zakonske mjere – navodi se u saopštenju Koprivice.
Pozvao je predstavnike nevladinog sektora da prate kompletan proces uništenja, dodajući da su transparentnost i kredibilitet polazne osnove, ali i državni interes.
- Ovim postupkom ostvarujemo pravdu, vraćamo povjerenje i štitimo regularno tržište koje donosi akcizni prihod u državni budžet. Uništenju je prethodio maksimalno efikasan i kredibilan popis oduzetog duvana, čime je ispunjen i zahtjev SDT-a o pomoći u sprovođenju istrage, shodno Zakoniku o krivičnom postupku, a taj zahtjev je prije dolaska 44. Vlade bio ignorisan, što samo po sebi dovoljno govori. Popis je sproveden uz učešće partnerskih službi i predstavnika NVO sektora – naveo je Koprivica. Riješeni su, kako dodaje, da do kraja urade „ono što se dugo čekalo, ono što drugi nijesu htjeli ili nijesu smjeli, ono što je očekivanje i domaće i evropske javnosti“.
- Riješeni smo da eliminišemo sve pojavne oblike i posljedice krijumčarenja duvana, koje je ne samo donosilo enormne nelegalne prihode već i deformisalo institucije. Sve uključene institucije u ovaj proces i Koordinaciono tijelo dale su neizmjeran doprinos i to je mjera patriotskog odnosa prema državi i njenim interesima – zaključio je Koprivica. R. P.
obilježen Dan Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore
PODGORICA - Stroj vazduhoplovaca Vojske Crne Gore (VCG) predstavlja dio istorije, ali i potvrdu kontinuiteta i istrajnosti, poručio je načelnik Generalštaba VCG Miodrag Vuksanović na ceremoniji na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“, kojom je obilježen Dan Vazduhoplovstva VCG.
Kak o su podsjetili iz Ministarstva odbrane, Dan Vazduhoplovstva obilježava se u znak sjećanja na 15. jun 1916. godine, kada je Pavle Matanović postao prvi diplomirani crnogorski vojni pilot, nakon završenog školovanja u Francuskoj.
- Stroj vazduhoplovaca VCG predstavlja dio istorije, ali i potvrdu kontinuiteta i istrajnosti - naveo je Vuksanović.
On je naglasio da su od obnove nezavisnosti Crne Gore ostvareni važni koraci u modernizaciji Vazduhoplovstva i definisan novi koncept upotrebe, u skladu sa modernim izazovima.
- Izgrađen je Vazduhoplovni operativni centar, jedinica VCG koja je integrisana u NATO sisteme nadzora vazdušnog prostora i u borbenom dežurstvu je 365 dana u godini - podsjetio je Vuksanović.
On je dodao da je nabavljen i novi radar za rano upozorenje HR 3000, nakon čije će se instalacije značajno unaprijediti sposobnosti kontrole vazdušnog prostora. Vuksanović je podsjetio i da je zaštita suvereniteta Crne Gore dodatno ojačana NATO „Air Policing“ misijom, kao i da su nabavljeni novi helikopteri i realizovane brojne vježbe i obuke.
- Posebno želim istaći učešće i doprinos u brojnim akcijama traganja i spašavanja, gašenja požara, kao i odličnu saradnju sa državnim institucijama u okviru koje je realizovan veliki broj uspješnih akcija u cilju očuvanja bez-
PODGORICA - Obrazovanje je odavno u dubokoj komi, a školovanje jeste glavobolja i neslana šala na temu emancipacije. Školovanje već odavno ne služi obrazovanju, već kadriranju, formatiranju i fabrikovanju podobnih za život podređen materijalnoj reprodukciji dobara, održanju postojeće dinamike i njenih shemata.
Vuksanović je podsjetio i da je zaštita suvereniteta Crne Gore dodatno ojačana NATo „Air Policing“ misijom, kao i da su nabavljeni novi helikopteri i realizovane brojne vježbe i obuke.
bjednosti i sigurnosti - naglasio je Vuksanović.
On je poručio da je mnogo toga postignuto, ali i da su pred Vazduhoplovstvom nove obaveze i zadaci.
- Prije svega, instalacija radara na Zekovoj glavi, dalji razvoj i implementacija ciljeva sposobnosti i razvoj PVO Crne Gore - naveo je Vuksanović.
On je, kako je rekao, uvjeren da će, kao i do sada, sve zadatke uspješno realizovati. Vuksanović je najavio značajna ulaganja u infrastrukturu i proširenje vazduhoplovne flote nabavkom novih letilica.
Vršilac dužnosti komandanta Vazduhoplovstva Ljubinko Petić istakao je da je ponosan na pripadnike Vazduhoplovstva jer obavljaju rizičan, ali izuzetno častan poziv. - Vaš trud, disciplina, stalna obuka i usmjerenost ka napretku čine Vazduhoplovstvo VCG pouzdanim i efikasnim osloncem nacionalne bezbjednosti - rekao je Petić. On je dodao da su požrtvovanost, odricanje i nesebično zalaganje pripadnika Vazduhoplovstva doprinijeli da ta jedinica bude prepoznata kao respektabilan partner i glavni oslonac u očuvanju bezbjednog i sigurnog života građana. Kako se navodi u saopštenju, na kraju svečanosti najzaslužniji pripadnici Vazduhoplovstva nagrađeni su stimulativnim mjerama, kao priznanje za svoj doprinos i ostvarene rezultate. r. P.
Sasvim je jasno da vještačka inteligencija (AI) nema ničeg sa obrazovanjem kao ,,formiranjem obraza“ - osnaživanjem ličnosti. Ovim riječima Bojana Šolaja, doktorantkinja filozofije na Univerzitetu u Beogradu, odgovarajući na pitanja Pobjede, opisuje što se događa sa obrazovanjem u eri vještačke inteligencije. Android inženjer Dženan Bećirović, u razgovoru za naš list, takođe, smatra da će AI donijeti olakšice ako se u obrazovanju desi reforma, ali ,,u trenutnom stanju zasigurno donosi glavobolje“.
Slikar i ilustrator Edin Ćeranić kazao nam je da na AI gleda sa rezervom, posebno iz pozicije nekoga ko se godinama obrazovao i razvijao sopstveni umjetnički izraz. - Umjetnost za mene nije proizvod koji se generiše u par sekundi, već rezultat ozbiljnog istraživanja, unutrašnjih borbi, discipline i vremena. Vještačka inteligencija, ma koliko bila fascinantna kao alat, često preskače upravo ono što je najvrednije, a to je ljudski proces - rekao je Ćeranić.
Prednosti Ai nebrojene
AI smo pitali o prednostima u obrazovanju koje će nam donijeti i ovo su njegovi odgovori: ,,Personalizovano učenje, automatsko ocjenjivanje i povratne informacije, konstantna dostupnost, učenje putem interaktivnih tehnologija, pristupačnost (naročito osobama sa invaliditetom), pomoć nastavnicima i identifikovanje problema pri učenju u realnom vremenu.“ Ćeranić ocjenjuje da prednosti postoje, naročito u nekim praktičnim i tehničkim sferama.
- Međutim, kada govorimo o umjetnosti, mane su brojne i duboke. Prije svega, brišu se granice između znanja koje se stiče godinama i nečega što
se „klikne“. AI ne zna kroz što je čovjek prošao da bi postigao svoj izraz. Ne prepoznaje emociju, ličnu žrtvu i trud, a upravo su to temelji stvarnog umjetničkog djela - poručuje on.
Bećirović, sa druge strane, kaže da na AI gleda kao na jedan veoma koristan alat, ali samo kada se koristi ispravno.
- Kao prednosti izdvojio bih brži pristup informacijama i povećanje produktivnosti
- kazao je.
Šolaja smatra da bi se reklo ,,da smo nikad bliže starom idealu oslobođenja od rada“ i da smo ,,napokon nadomak časa kada ćemo se kao slobodna djeca prepustiti igričnosti dokolice“.
PotresA temel je obrAzovnog sistemA
- Iako imamo brži pristup informacijama, veoma često su netačne i kao manu takođe vidim to da se veliki broj ljudi oslanja na AI i sve manje koristi svoj mozak, što dovodi do manjka kritičkog razmišljanja - kazao je Bećirović koji svakodnevno ,,operiše“ ovim tehnologijama.
Iz ugla nekoga ko dolazi iz oblasti informacionih tehnologija i programiranja, on kaže da vidi da će AI promijeniti određene sfere života, ali ne i da će donijeti neku potpunu transformaciju.
- Vjerujem da je i dalje rano donositi bilo kakve zaključke – kazao je.
Slikar Edin Ćeranić ističe da svijet postaje sve više instant i orijentisan na kvantitet umjesto na kvalitet.
- AI nas vodi u pravcu površnosti, gdje više nije bitno ko stoji iza djela, koliko truda
Bojana Šolaja
Šol A jA: Vještačka inteligencija ne poznaje iz prve ruke moralnu odgovornost niti empatiju, kao ni lične odnose
je uloženo, već samo krajnji efekat - rekao je on i dodao da je to suprotno svemu čemu se kao umjetnik učio i što vrednuje. Bojana Šolaja tvrdi da je sama kovanica ,,vještačka inteligencija“ neka vrsta pleonazma.
- Inteligencija upravo jeste ono umjetno tj. u-metnutno, vješto i ono rađajuće svega vještačkog tj. tehničko-tehnološkog. Nema ničeg pri-
rodnog u inteligenciji - kazala je ona. - Bili smo u miru s ovim sve dok taj dijalektički proces nije dostigao svoje današnje konsekvence u kojima se pokazalo da inteligencija može dostići autonomiju spram čovjeka kao svog dosadašnjeg nosioca – istakla je.
Autentičnost u krizi
Da AI ugrožava autorska prava i ulazi u privatnost, saglasni su svi naši sagovornici. - Imam problem, jer osjećam da se umjetnički integritet stavlja na klizav teren. AI ulazi u polje koje bi trebalo da bude izraz čovjekove individualnosti i iskustva. Nakon godina obrazovanja i rada, nije jednostavno gledati kako se preko noći pojavljuju „djela“ koja nijesu prošla ni kroz ruke, ni kroz misli, ni kroz dušu umjetnika. Za mene to nije umjetnost, to je imitacija - kazao nam je Ćeranić koji je ,,na svojoj koži osjetio“ kako izgleda kada AI za sekundu uradi nešto što je neko godinama stvarao.
koje se stiče godinama i nečega što se „klikne“
Kao neko ko se profesionalno bavi, pored slikanja, i ilustracijom, ozbiljno postavlja pitanja o problemu što AI koristi radove stvarnih umjetnika bez dozvole i stvara nešto novo bez ikakvog etičkog okvira.
- To direktno ugrožava autorska prava. Smatram da je krajnje vrijeme da se postave jasna pravila i zakoni koji štite stvaraoce. Ako ne zaštitimo autentičnu kreativnost, izgubićemo smisao umjetnosti kakvu poznajemo - rekao je Ćeranić.
Šolaja, iz ugla nekoga ko se nalazi i u ulozi prosvjetnog radnika, kaže da kada govorimo o školskom sistemu, već se postavlja pitanje autentičnosti studentskih pisanih radova i samostalnih projekata.
- Vještačka inteligencija je već kadra da napiše formalno i sadržinski odličan seminarski rad, isporuči multimedijalni projekat, osmisli kreativan rad služeći se raznim umjetničkim sr edstvima.
Vjerujem da nas to u budućnosti vodi korjenitom redefinisanju ciljeva formalnog obrazovanja, upodobljenog novoj podjeli rada, ovog puta na relaciji AI-čovjek - kazala nam je.
Učenje bez procesa Ćeranić ponavlja da je u obrazovanju najvažniji proces
Ćer A n IĆ: AI može imitirati, kopirati stil, replicirati forme, ali ne može zamijeniti iskustvo, osjećaj, ruku, dušu
učenja: greške, ponavljanje, lični razvoj.
- Ako sve pojednostavimo i ponudimo instant rješenja kroz AI, studentima se oduzima prilika da zaista nauče, da izgrade sebe kao ličnosti i stvaraoce – kazao je.
Govoreći o potencijalu razvoja ove tehnologije, Bećirović je naveo da trenutno najveći problem za dodatni razvoj LLM (Large Language Model) jeste ograničena količina podataka za treniranje. LLM je ,,veliki jezički model“, vrsta programa vještačke inteligencije koji koristi duboko učenje kako bi razumio i generisao ljudski jezik. Ovi modeli se obučavaju na ogromnim količinama tekstualnih podataka i mogu obavljati razne zadatke obrade prirodnog jezika, poput prevođenja, sažimanja i odgovaranja na pitanja. - Naravno, ovo je mnogo dublja tema i nije jedini problem - ali je nešto o čemu se najviše priča. Što se tiče pri-
Be ĆI rov IĆ: Vjerujem da bi u nekoj reformi trebalo da se promijeni tradicionalni sistem učenja napamet
Predsjednik nezavisnog sindikata policije kaže da Crnoj Gori nedostaje više od 1.500 policajaca
PODGORICA - Upravi policije nedostaje više od 1.500 službenika, što otežava kvalitetno obavljanje poslova i zadataka koji su im povjereni, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić, navodeći da treba mijenjati cijeli sistem i da pojedinačne promjene ne daju rezultate.
mjene, LLM se može primijeniti u dosta modernih poslova zasigurno, ali ljudi i dalje otkrivaju moguće primjene. Bitno je naglasiti da to sve jako često dosta košta, a AI i dalje ne može funkcionisati samostalno, pa se onda baš i ne isplati ako ljudi moraju i dalje voditi računa o tome kako AI izvršava određene poslove - kategoričan je Bećirović.
Šolaja podsjeća da vještačka inteligencija ne poznaje iz prve ruke moralnu odgovornost, empatiju, kao i lični oblik odnosa, egzistencijalno iskustvo čovjeka suočenog s ljubavlju i smrću i iz njega rođeno pitanje - čemu. - Riječju, AI će zasigurno obesmisliti školovanje u onom obliku u kojem ga danas praktikujemo, ali će pitanje obrazovanja učiniti nikad hitnijim - napomenula je ona.
Hoće li nas ai zamijeniti?
Etičku primjenu ove tehnologije mogu samo osigurati vlade i kompanije koje rade na razvoju istih. I ako dođemo do potpune regulacije, kao i sa svim tehnologijama dosad, neko će pronaći način da je zloupotrijebi. Na suštinsko egzistencijalno i najvažnije pitanje o sudbini čovječanstva i to da li će nas zamijeniti ova tehnologija, Ćeranić, Šolaja i Bećirović imali su svoje odgovore. Ćeranić i Bećirović su kazali da neće.
- Može imitirati, kopirati stil, replicirati forme, ali ne može zamijeniti iskustvo, osjećaj, ruku, dušu. Čovjek je taj koji nosi priču, smisao, grešku i autentičnost. AI može biti sredstvo, ali nikada neće imati ono što čini umjetnost živom - dodao je Ćeranić. Šolaja, sa druge strane, zaključuje: ,,Pitala sam AI i nezvanično kaže da ne namjerava u potpunosti zamijeniti čovjeka, ali da moramo biti spremni na saradnju.“ alen HaDŽoVić
Rmandić je rekao da je stanje u crnogorskoj policiji teško, ali da vjeruje da će iz te situacije uspjeti da izađu samo jači i organizovaniji.
- Problemi koji nas prate su mnogobrojni i višestruki, oni dolaze kako spolja, tako i iz organizacije i moramo da pregrupišemo svoje redove, da pokušamo da nađemo najbolje rješenje i najbolje modalitete za rješavanje tih problema - rekao je Rmandić u intervjuu agenciji MINA. On je istakao da broj službenika kojim sada raspolaže policija nije dovoljan i ne može biti dovoljan za kvalitetno obavljanje policijskih poslova i svih zadataka koji su im povjereni.
- Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo sa tim snagama koje imamo da ih pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijebimo - rekao je Rmadnić.
Kako je kazao, za sada im to polazi za rukom, ali je što prije neophodno zapošljavanje novih službenika.
- Nama nedostaje između hiljadu i po i dvije hiljade policijskih službenika za osnovni raspored da bismo mogli da funkcionišemo onako kako treba. Na pragu je, ako već nije počela, turistička sezona na Primorju i mi ćemo imati sve veći priliv ljudi u Crnu Goru i to neko mora da servisira - dodao je Rmandić. Kako je rekao, pored 708 kandidata čije su prijave na Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, blagovremene i potpune, a koji su prijeko potrebni, postoji i 16. generacija polaznika Policijske akademije koja je završila školovanje u decembru prošle godine i još nije počela da radi. Smatram da je izuzetno veliki propust. Ti ljudi su morali biti zaposleni odmah nakon završetka škole i da im bude omogućeno da odrade pripravnički staž, a onda da zasnuju puni radni odnos - dodao je Rmandić.
On je naveo da očekuje da se to što prije riješi, dodajući da ti ljudi koji su već školovani za policiju, za razliku od 708 onih koji su se prijavili na Javni poziv, mogu sjutra početi da rade i da
Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo da snage koje imamo pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijebimo - rekao je Rmadnić
sa starijim kolegama na kvalitetan način odrađuju posao.
Rmandić je rekao da su u toku bezbjednosne provjere za 708 kandidata sa Javnog poziva i da će, prema njegovim informacijama, nakon toga sukcesivno biti pozivani kandidati za medicinska i ostala testiranja, nakon čega će moći da budu primljeni u službu. Govoreći o uniformi policajaca, on je kazao da postojeća uniforma nije adekvatna, da je policijski službenici nose već devetu godinu i da je u velikoj mjeri pohabana.
Rmandić je naglasio da ne može da prihvati objašnjenja da su stalno padali tenderi i da zbog toga ne može da se kupi ništa što se tiče uniformi.
- Da li je moguće da u 30 godina slušamo da su nam problem tenderi i da nemamo pet pametnih glava koje će da sjednu i donesu jasne procedure na osnovu kojih bi se ti tenderi radili i obavljale jasne procedure na osnovu kojih bi se određivali neki prioriteti - rekao je Rmandić. Kako je rekao, postavlja se pitanje da li je neko odgovarao za to što je neki tender pao.
Rmandić je istakao da zbog takvih uniformi šteta za državu nastaje od samog graničnog prelaza, jer kada stranac dolazi u Crnu Goru pa vidi policajca u pohabanoj uniformi i patikama u nekoj boji, neće smatrati za ozbiljno društvo i sistem.
On je istakao da je prevashodni zadatak svakog policijskog službenika borba protiv kriminala, i u svojim redovima i spolja i da kao sindikat daju punu podršku menadžmentu Uprave policije na čišćenju policijskih redova. Rmandić je dodao da se boji da u policiji žive „Orvelovu farmu gdje smo svi jednaki i samo su neki malo jednakiji i imaju malo veća prava“.
- Primjer toga je slučaj bivšeg vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića, koga je jedan policijski službenik optužio da je pokušao, odnosno uticao na njega, da ne hapsi osobu koja je osumnjičena za utaju poreza otprilike milion eura - kazao je Rmandić.
On je naveo da postoji papir na kojem je Terzić sugerisao da se jedna osoba ne sankcioniše, ne procesuira i ne hapsi.
- Kolega nije podlegao pritisku i ta osoba je uhapšena i procesuirana, ali dolazimo u situaciju da Terzić danas radi u unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova i da on, koji apsolutno nema nikakav kredibilitet više za bilo što, u očima policijskih službenika, treba da kontroliše iste te službenike i ocjenjuje da li su postupili zakonito u nekim slučajevima - rekao je Rmandić. Kako je naveo, u policiji postoje jako sposobni ljudi koji su sklonjeni sa strane i niko ih ne vidi. r. p.
Nekako smo slutili da američki papa Robert Prevost, sada Lav Četrnaesti, mora potvrditi da je Amerikanac na američki način. I to se juče, 14. juna i zbilo. Na stadionu omiljenog čikaškog bejzbol tima Vajt soksa okupila se do poslednjeg mesta publika da proslavi njegov izbor od 8. maja za vatikanskog pontifa. Ulaznica je koštala svega pet dolara bez obzira gde ćete sedeti. Već je u prvih 15 minuta od otvaranja blagajne planulo deset hiljada ulaznica - naravno, elektronskim plaćanjem. Crkva želi da plati sportistima troškove za održavanje priredbe, a bejzbol klub, opet, ne želi da priredbu pretvori u komercijalni festival i zaradi na papi. Možda su u klubu čuli i da je vatikanska kasa u hroničnom godišnjem deficitu od 60 miliona eura do 83,5 miliona u 2023. godini, i da je sadašnji papa na velikoj muci. Papa Franja je budžetsku teškoću ostavio nasledniku. Otuda ne iznenađuje što je Dikasterija za komunikaciju Svete Stolice objavila poziv za novčane poklone od 10 do 500 dolara. Sa mogućnošću, po sebi se razume, da svako čija zanosna briga za vatikanski sef prevazilazi ove male finansijske žrtve ode na bilo koju drugu svotu.
KARDINAL ČUPIĆ KAO SCENARISTA
Čim smo čuli od čikaškog nadbiskupa kardinala Blaže Čupića da će njegova nadbiskupija organizovati stadionsku ceremoniju sa njim kao scenaristom - nama se to dopalo bez oklevanja. Potpuno je jasno zašto je papa Franja izuzetno vrednovao Čupića, jer samo dok slušate svežinu njegovog govora kojim najavljuje događaj, vi pomislite da je to glas konferansijea na muzičkom festivalu. Osetite savremeni duh, novi stil konverzacije sadašnje generacije drugačijih katoličkih prelata. On ne izgovara dosadne metafizičke fraze, kao naši popovi o ontici ljudske esencije. I priredba je bila moderna. Doduše, sam papa Lav XIV nije bio u Čikagu, ali se televizijski uključio u program iz Vatikana i pozdravio i vernike i zabavljače na stadionu. Na kraju, posle sportskih 90 minuta muzike i kratkih molitvi učesnika, održana je sprinter-
POGLED SA STRANE: Poglavar Katoličke crkve Robert Prevost, sada Lav
ska misa za uspešan pontifikat Lava XIV. I, jeste, tu liturgijsku disciplinu je rutinski priredio kardinal Blaže Čupić. Jedva da kod njega možete uočiti bogožderski karakter hrišćanske varvarske euharistije sa Isusovom krvlju i mesom. Kod njega je to više liturgijska pantomima, iako nije.
STARI RIM JE RAZOČARAN
Tom priredbom bili bi razočarani mnogi srednjovekovni gradovi uključujući i Rim. Gotovo hiljadu godina računajući od V veka u Evropi su se održavale prinudne trke Jevreja, invalida i prostitutki koje jašu magarce. U Rimu se i 1503. godine ta tzv. Borgo trka završavala na vatikanskom Trgu Sv. Petra uz najstrašnije uvrede gomila i pljuvanje. Prostitutke bi potom dobijale status građanina. Bile bi vrednije za grad od ostalih trkača, između ostalog i zato što su privlačile trgovce da dolaze u grad, a smanjivale su izlišni natalitet ograđenog stanovništva. Tim ,,građanskim“ položajem bile bi darivane i zarobljene prostitutke iz poražene protivničke vojske. One bi se oskudno obučene morale trkati ispred zidina odbranjenog grada pri čemu je svaki njegov stanovnik mogao da se priključi trci - muškarci, žene i deca, ali sa jednom obavezom: oni su morali biti goli! I bilo je to masovno uz vrisku i smeh, i opet praćeno najstrašnijim psovkama, pljuvanjem i uvredama. Zarobljene prostituke preuzete od protivnika služile su za njegovu difamiju, kao konačni trijumf gradskog protivnika koji je oteo tuđe žene. Nije na nama da otkrivamo socio-psihološki profil tadašnje gradske etike i model samopreziranja naroda. Želeli smo samo da vas uverimo da se i hrišanski oblici zabava menjaju.
RAZLIKA IZMEĐU
PATRIJARŠIJE I
VATIKANA
Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve nema vatikanske muke. Ona je neformalno državno javno preduzeće i stiče novac iz državnog budžeta i privilegovanih ekonomskih operacija za koje ne plaća porez. Naravno, Vatikan jeste država, ali na njegovoj teritoriji nema nikakve komercijalne materijalne ekonomije. A i bazilika Svetog Petra se od 1. marta ove
Na stadionu omiljenog čikaškog bejzbol tima Vajt soksa okupila se do posljednjeg mjesta publika da proslavi izbor Roberta Prevosta za vatikanskog pontifa, koji se desio 8. maja. Ulaznica je koštala svega pet dolara bez obzira gdje ćete sjedjeti. Već u prvih 15 minuta od otvaranja blagajne planulo je deset hiljada ulaznica - naravno, elektronskim plaćanjem. Crkva želi da plati sportistima troškove za održavanje priredbe, a bejzbol klub, opet, ne želi da priredbu pretvori u komercijalni festival i zaradi na papi
godine zatvara u 19 h, tako da se pontif lišava sedam eura po posetiocu posle tog vremena. Naravno, Vatikan se ne izdržava od tih ulaznica. Od njih ne može da pokrije ni dinar deficita za penzije prelata i administracije od 1,14 milijarde eura, koji ga davi više od ičeg. Nije za to odgovoran papa Franja. Nije odgovorna ni njegova skromnost koja ga je obeležavala tokom celog života. On se, za razliku od bogatih srpskih biskupa, vozio u Buenos Ajresu u polovnom automobilu tokom cele službe. I svoj na poklon dobijeni ,,mercedes“ električni papamobil iz 2024. godine - to je onaj čudni beli otvoreni paradni automobil – testamentom je ostavio deci Gaze prepravljenog u pokretnu ambulantu. A kada je 2013. godine iz Argentine preuzeo vatikanski pontifikat, on se oštro obračunao sa rasipanjem crkvenog novca na skandalozne finansijske operacije italijanskih kardinala u Londonu. Oni su ispraznili kasu i lišio ih je daljih uticaja na poslovne zahvate. Italijanski kardinali su se ponašali kao
da su i dalje u toku finansije iz srednjeg veka, a da će gubitke zbog svojih avantura pokrivati indulgencijama. Ne zadugo. Papa Franja nije uspeo da se trajno otrese Italijana. Još dok je bio u bolnici ove godine, imenovao je Italijane da vode operativnu vladu Vatikana - ime te vlade je Državni sekretarijat. On je pod komandom kardinala Pijetra Paolinija, dok je stvarni sakupljač novčanih donacija za Vatikan, pod službenim imenom assessor, postao Italijan, mladi kardinal Roberto Kampisi iz Sirakuze sa Sicilije. Obojica nemaju nikakvo profesionalno iskustvo sa finansijama. Kao ni ostalih osam kardinala članova Državnog sekretarijata, zaduženih za druge poslove. U Kampisijevom timu nema nikoga iz Amerike i drugih kontinenata.
GLAVNI FINANSIJERI
Glavni finansijeri Vatikana su američki katolici. Oni su većinski finansirali Caritas, humanističku misiju Vatikana širom sveta i obnovu bazilike Sv. Petra. Zbog skandala u Londo-
Kadrovska politika u Crkvi u cjelosti je postala monopol Sabora episkopa. A pritom, ona još i sistematski izbjegava da u unutrašnjim odnosima među uniformisanim prelatima osigura ženama bilo kakav ulazak u sistem odlučivanja i službovanja u liturgiji. Tu je ona jednim dijelom u izrazitom antagonizmu prema vatikanskoj pro-sinodalnoj hrabrosti poslije odluka Drugog rimskog koncila od 1962. do 1965. godine, ali i sa pobjedničkom politikom pape Franja. To se ne odnosi samo na njeno odustajanje od progona svojih biskupskih ratnih zločinaca, već i prema azilu koji daje svojim unutrašnjim pedo lima i episkopskim kriminalcima sve do samog patrijaršijskog centra. To se odnosi i na njeno neprijateljstvo prema humanističkom prilazu LGBT+ populaciji, odbacivanju slobodnog seksualnog braka, eutanaziji, abortusu i otvorenoj mržnji bilo kakvog oblika ekumenizma među crkvama
nu i naknadnog kovida-19 njihovi prilozi su značajno opadali i otišli ispod uobičajenih 250-400 miliona dolara godišnje. Ako pogledate fotografije vatikanskog Trga Sv. Petra iz, recimo, januara 2021. godine, iz ere kovida-19, videćete da je potpuno prazan čak i za vreme ,,Angelusa“. To je papino redovno javno obraćanje vernicima svake srede u podne. To je bilo vreme drastičnog pada novčanog priliva u Vatikan. Mnogi su sumnjali u moralnost potrošnje prethodno poklonjenog novca.
Uprkos tome, papa Franja nije mogao otići do kraja u raščišćavanju korupcije u Vatikanu, i morao je otpustiti preko svog glavnog istražitelja nedozvoljenog poslovanja Vatikana, australijskog kardinala
Džordža Pela, prvog unutrašnjeg vatikanskog revizora - jer je ovaj mnogo znao. Franja nije hteo da se podigne velika prašina koja bi još više oštetila novčane poklone Vatikanu.
ŠTO ŽELI LAV XIV
Za razliku od papa Franje, Lav XIV poznaje savremena pravila na tržištu kapitala. Ali se kao biskup nikada nije ponašao kao američki finansijer, već kao skromni humanista. I on je za vreme svoje službe u Peruu od 1985. do 2023. godine vozio polovne automobile i sam ih je sa dobom interneta popravljao učeći zahvate od automehaničara na Jutjubu.
A sada, odmah po preuzimanju
pontifikata, imenovao je Amerikanca Rodžera Landrija za šefa ,,Pontifikalnih misionarskih društava“ zaduženih za podsticanje priložništva u korist Svete Stolice. On nema veze sa kardinalom Kampisijem. Njegov zadatak je da pokuša da obnovi sistem dobrovoljnih priloga vernika Crkvi pod imenom Petrov novčić ili ,,petrovčić“. Ovaj novčić je ustanovljen u 11. veku sa voljom kralja Knuta vladaoca u Engleskoj, Danskoj i Norveškoj, pre dolaska Normana. Svaka kuća sa godišnjim prihodom većim od 30 penija tada je morala dati papi u Rimu jedan peni. Taj peni je petrovčić. Sistem se razvio u celoj papskoj Evropi, a smenjivao se od obaveznog davanja do dobrovoljnog. Ako bi se on sada uspešno obnovio, onda bi za 1,4 milijarde katolika u svetu, gde bi po glavi svako dao po jedan dolar godišnje Vatikanu - bio zbrisan sadašnji deficit Svete Stolice. Taj se sistem raspadao posle reformacije i pada katoličanstva u velikom delu Evrope, kao i sa naknadnim revolucijama i širenjem građanskog sekularizma. Ali je zamenjen u nekim zemljama kroz formu državnog crkvenog poreza - s tim što je važio i za sve registrovane denominacije, ne samo za katoličku.
AUTORITET ROBERTA PREVOSTA Stanovnici oblasti Čiklaja u Peruu živo se sećaju da je nji-
hov nadbiskup Prevost neumorno sakupljao pomoć za siromahe i širio zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike te oblasti. Nije pomagao samo njima, već je u 2019. godini osnovao prihvatilište za očajne venecuelanske izbeglice od sukoba u toj državi. Za vreme kovida-19 osnovao je i dve fabrike za proizvodnju boca sa kiseonikom, a za vreme poplava 2023. godine lično je raznosio hranu u pogođenim područjima. On je i na sam dan svog izbora za papu 8. maja 2025. godine, nekoliko sati potom, stajao za kratko u gumenim čizmama u rimskoj ulici pod vodom pozivajući za pomoć poplavljenima u Peruu. A kao komandant svog avgustinskog monaškog reda nadgledao je njihovo poslovanje iz komandature ovog reda u Rimu, koja je odmah na boku Trga Sv. Petra. Vrlo dobro se razume u budžetsku reviziju. I zna da sakuplja novac - i recimo, on rentira visoki balkon avgustinovske komandature sa pogledom na trg i baziliku Sv. Petra za svetske novinare i televizijske izveštače sa značajnih događaja u Vatikanu. Mnogi lepi daljinski snimci sa veličanstvene sahrane pape Franje na ovom trgu i sa zasedanja konklave stizali su sa ove terase. Prevost je učestvovao i u osnivanju fondacije ,,Avgustinci u svetu“ koja je na kraju 2023. godine brzo sakupila milion dolara za - između ostalog, rehabilitaciju invalidske dece-ratnika u Kongu. Dobri poznavaoci Roberta Prevosta kažu da će izvući Vatikan iz novčanih nedaća. Neće napustiti vetar zaduvan pa-
pom Franjom, ali će biti sporiji od njega.
EKSKLUZIVIZAM
SRPSKE PRAVOSLAVNE
CRKVE
Način humanističkog rada Srpske pravoslavne crkve se razlikuje od pristupa Rima. Beogradska patrijaršija je potpuno imuna na bilo koji društveni izazov u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i na Kosovu. Njena politika je potpuni paradoks. Ona svojom politikom uništava tamošnje Srbe jer ih podvrgava kolonijalnoj politici Beograda, ali svojom brigom za preživele neguje kult da im je ona zapravo spasilac, jer im vida rane i teši duh. Tako dželat postaje ispovedni utešitelj koji svoju grešku ne priznaje. Takav isti dotadašnji kolonijalni paradoks je Rim posle Drugog svetskog rata postepeno napuštao. I sasvim suprotno od savremenog Rima, Srpska pravoslavna crkva, od 1920. godine na ovamo, neprekidno jača anti-sinodalnu politiku unutar svoje organizacije umanjujući savetodavnu i glasačku ulogu laičkih vernika. I posebno od 1967. godine, kada je svu vlast u crkvi prigrabio vladičanski zbor, ona od tada ne pristaje ni na kakvu raspravu o podeli vlasti u njoj koja bi vodila jačanju stavova laika. Kadrovska politika u Crkvi je u celosti postala monopol Sabora episkopa. A pritom, ona još i sistematski izbegava da u unutrašnjim odnosima među uniformisanim prelatima osigura ženama bilo kakav ulazak u sistem odlučivanja i službo-
Način humanističkog rada Srpske pravoslavne crkve razlikuje se od pristupa Rima. Beogradska patrijaršija potpuno je imuna na bilo koji društveni izazov u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i na Kosovu. Njena politika je potpuni paradoks. Ona svojom politikom uništava tamošnje Srbe jer ih podvrgava kolonijalnoj politici Beograda, ali svojom brigom za preživjele njeguje kult da im je ona zapravo spasilac, jer im vida rane i tješi duh. Tako dželat postaje ispovijedni utješitelj koji svoju grešku ne priznaje. Takav isti dotadašnji kolonijalni paradoks Rim je poslije Drugog svjetskog rata postepeno napuštao
vanja u liturgiji. Tu je ona jednim delom u izrazitom antagonizmu prema vatikanskoj pro-sinodalnoj hrabrosti posle odluka Drugog rimskog koncila od 1962. do 1965. godine, ali i sa pobedničkom politikom pape Franje. To se ne odnosi samo na njeno odustajanje od progona svojih biskupskih ratnih zločinaca, već i prema azilu koji daje svojim unutrašnjim pedofilima i episkopskim kriminalcima sve do samog patrijaršijskog centra. To se odnosi i na njeno neprijateljstvo prema humanističkom prilazu LGBT+ populaciji, odbacivanju slobodnog seksualnog braka, eutanaziji, abortusu i otvorenoj mržnji bilo kakvog oblika ekumenizma među crkvama.
ZAŠTO TO SPC MOŽE
Zašto ona to sve može? Ona to može jer je beogradska država uzima za jedinog sigurnog saveznika u velikosrpskoj politici od euharistije do ,,naučnih“ apologetskih i šovinističkih skupova Patrijaršije. Država je finansira i oprašta joj kriminal u poslovanju sa kamatonosnim kapitalom i nekretninama, a gura je preko medijske propagande na poziciju srednjovekovne vatikanske politike sa indulgencijama gde beogradska crkva za državne pare oprašta autokratskom i nacionalističkom režimu grehove antijugoslovenstva i ubitačnog velikosrpstva. Njeno televizijsko i euharistijsko ,,agape“ opravdavanje je osvajačkog rata i zatiranja ljudskih prava i kulture svim nesrpskim narodima u granicama vlasti srpske vlade.
I njene svetosavske akademije - za razliku od Čupićeve, nisu ništa drugo do sterilna, neinspirativna i repeticiona konfekcija dosadnih zastarelih akorda i manastirske tišine. To u prvom redu u dvorani mogu jedino da slušaju vladike, bez ikakvog pokreta i ritmičkog lupkanja stopalom. Zbog toga su biskupi doživeli nemogući otpor u sopstvenoj kući, studenti Bogoslovije u Beogradu ih ne slušaju i odbijaju im pokornost. A odsustvo sinodalnosti - sabornosti, sa paranojom od demokratije, odvelo je Patrijaršiju na manjinsku podršku režimu protiv volje naroda zbog čega su popovi pali u unutrašnju političku emigraciju u samoj Srbiji. I najzad su u svojim zlatnim dvorovima zaćutali, osim Dodikovog Bosanca Fotija Sladojevića, nesvršenog patriote Bačke i Vojvodine, i vernog sledbenika Irineja Bulovića Zbog toga želimo Robertu Prevostu, papi Lavu XIV, da nastavi hrabri Franjin put ka drugačijem Vatikanu i napušta tegove starog hrišćanstva. Kad-tad će to stići i kod nas. •
NASTAVLJA SE RAT: Izrael izvodi novu rundu vazdušnih napada na iranske pokrajine
TEHERAN – Premijer Izraela Benjamin Netanjahu poručio je da će njegova zemlja napasti „svaku lokaciju i svaku metu režima ajatolaha“ u Iranu.
- Nanijeli smo veoma ozbiljan udar iranskom glavnom postrojenju za obogaćivanje urana, i ako bude potrebno – ponovo ćemo ga napasti - kazao je Netanjahu u video poruci. Suočeni smo sa velikom prijetnjom od balističkih raketa, i preduzeli smo korake kako bismo uništili iranske kapacitete za njihovu proizvodnju - dodao je izraelski premijer. Izraelske snage izvele su novu rundu vazdušnih napada na nekoliko iranskih pokrajina, uključujući Istočni Azerbajdžan, Lorestan i Kermanshah, izvijestila je državna novinska agencija Fars. Više od 20 iranskih komandanata ubijeno je u izraelskim napadima na Iran, saopštio je IDF (Izra-
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom 50 minuta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, tokom kojeg je osudio izraelsku vojnu operaciju protiv Irana i izrazio zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba na Bliskom istoku, saopštio je Kremlj. Tramp je događaje ocijenio kao „veoma alarmantne“, a
elske obrambene snage). Vojska tvrdi da su izraelski borbeni vazduhoplovi ubili i šefa Obavještajne uprave u Glavnom stožeru iranskih oružanih snaga i zapovjednika raketnog sistema zemlja-zemlja Korpusa islamske revolucionarne garde. Nekoliko država na Bliskom istoku otvorilo je u subotu vazdušni prostor za civilni pro-
obojica lidera su navela da ne isključuju povratak pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Putin je Trampu prenio da je Rusija spremna da nastavi pregovore s Ukrajinom nakon 22. juna, dok je Tramp ponovio da želi brzo rješenje tog sukoba. Putin je u razgovoru čestitao Trampu 79. rođendan.
met nakon eskalacije sukoba između Izraela i Irana. Jordan je obnovio civilni vazdušni promet u 7.30 sati po lokalnom vremenu, objavila je državna novinska agencija Petra. Libanon je vazdušni prostor otvorio u 10 sati, a prije toga otvorila ga je Sirija. Irak je produžio suspenziju civilnog vazdušnog saobraćaja do ranog poslijepodneva.
Ukrajina gađa ruske ključne industrijske lokacije, Rusija napala južnu ukrajinsku pokrajinu
KIJEV - Ukrajinska vojska saopštila je da je pogodila ruske vojno-industrijske objekte koji se koriste za proizvodnju eksploziva, dok je Rusija izvela napad dronovima na južnu ukrajinsku regiju Zaporožje, pri čemu je uništeno skladište humanitarne pomoći. Najmanje tri osobe su povrijeđene u ruskim napadima 14. juna, u kojima je učestvovalo 14 iranskih dronova tipa „Šahed“, izjavio je Ivan Fedorov, guverner Zaporožja. - Zbog ruskog granatiranja zapalio se humanitarni objekat. Oštećeni su automobili, prodavnica i stanica javnog prevoza - naveo je Fedorov na Tele-
gramu. Udarni talas razbio je prozore na višespratnicama – rekao je. Istovremeno, ruske vlasti su saopštile da je nekoliko industrijskih kompleksa oštećeno u noćnim ukrajinskim napadima dronovima u Stavropolskoj i Samarskoj oblasti. Rusija je 14. juna predala još 1.200 tijela ukrajinskih vojnika, što predstavlja treću razmjenu tijela otkako su Moskva i Kijev postigli dogovor tokom pregovora u Istanbulu ranije ovog mjeseca. Ukupno je Ukrajina do sada primila 3.012 tijela. Nije objavljeno koliko je tijela Ukrajina vratila Rusiji. Lokalne vlasti su potvrdile da je ruski napad u Zaporožju
uništio skladište humanitarne pomoći. - Sve je izgorjelo. Upravo smo primili pet kamiona pomoći, ukupno 100 tona - kazao je Oleksandr Beljuga, upravnik skladišta, za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa. Beljuga je rekao da je njegova organizacija, osnovana nakon početka pune ruske invazije 2022. godine, pružala pomoć interno raseljenima i stanovništvu u zoni fronta, kao i da je sarađivala sa Svjetskom centralnom kuhinjom u toj regiji. Fedorov je dodao da je u napadu 14. juna oštećeno još 15 stambenih zgrada, te da su povrijeđeni dva policajca i žena od 62 godine.
U Beogradu promovisan naučni časopis ,,Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“
PODGORICA - Naučni časopis ,,Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“ predstavljen je u Crnogorskoj kući u Beogradu. Program promocije je realizovao izdavač časopisa Društvo za kulturni razvoj ,,Bauo“ iz Petrovca u saradnji s Ambasadom Crne Gore u Republici Srbiji.
Učesnici programa bili su ambasador Crne Gore u Republici Srbiji mr Nebojša Đoković, dok su, u ime dva sufinansijera časopisa, govorile Jovana Zarubica, savjetnica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i mr Marijana Božović, menadžerka Opštine Budva. Detaljnije o sadržini časopisa riječ su imali i su prof. Branislav Mitrović, akademik SANU i CANU, maestro Bojan Suđić, profesor Fakulteta muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, kao i urednici, mr Stanka Janković-Pivljanin i mr Dušan Medin, koji su ujedno i inicijatori ovog časopisa, pokrenutog 2023. godine. Preko 80 prisutnih gostiju na promociji dobilo je kao poklon po primjerak časopisa, koji je inače nekomercijalan i dijeli se svima zainteresovanima. Medin, izvršni direktora Društva za kulturni razvoj ,,Bauo“ i jedan od urednika časopisa, istakao je da su se trudili da formom i određenom estetikom koju ima ovo izdanje dostigne što više izdavačke standarde i ljepotu. - U časopisu se objavljuju radovi koji su kategorizovani kao originalni naučni rad ili kao pregledni rad, kao dvije najviše naučne kategorije za
radove. Radovi se objavljuju i na našem i na engleskom jeziku - istakao je Medin.
Janković Pivljanin je iskazala zadovoljstvo što su u prilici da predstave časopis u Beogradu jer upravo iz tog grada i dolazi značajan dio autora. - Časopis je nastao iz naše profesionalne potrebe jer se Dušan i ja aktivno bavimo baštinom, kulturom, naukom, istraživanjem i izdavaštvom već godinama. Iako se on bavi arheologijom, a ja književnošću, što su različite nauke, jasno nam je da imamo zajednički cilj koji je sličan, a to je da dopremo do ljudi, njihove kulture i kulturnih konteksta. Većina časopisa danas je uskostručna i uže profilisana, te smo mi zapravo htjeli da iz šireg interdisciplinarnog i multidisciplinarnog ugla posmatramo kulturu, odnosno
da u centar časopisa i istraživanja naših saradnika postavimo kulturno nasljeđe koje baštini teritorija današnje Crne Gore, ali i Balkana i Mediterana. Takođe, i da posmatramo određene fenomene kroz duži vremenski period - istakla je ona. Ovom prilikom, premijerno je prezentovan i nedavno objavljeni treći broj časopisa (za 2025) u cjelosti posvećen hrani, kroz devet arheoloških, antropoloških, lingvističkih i književnih osvrta na kulturu ishrane u prošlosti i sadašnjosti, na umjetnosti i filmu, te na hranu kao živo nasljeđe i gastroturizam.
Podsjećamo, cilj pokretanja ovog periodičnog izdavačkog poduhvata jeste da u fokus interdisciplinarnih i multidisciplinarnih humanističkih istraživanja – arheologi-
je, istorije umjetnosti, istorije, etnologije, kulturne/socijalne antropologije, muzeologije, heritologije, muzikologije, književnosti, lingvistike… –postavi bogato kulturno nasljeđe nastalo na prostoru današnje Crne Gore, Balkana i Mediterana. Redakciju časopisa čine mr Stanka Janković Pivljanin, istoričarka književnosti i kulturološkinja, mr Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi, mr Milica Stanić Radonjić, komunikološkinja i prevoditeljka, i Jasmina Bajo, prof. književnosti i bibliotekarka. Prvi i treći broj sufinansiralo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore po konkursu za sufinansiranje naučno-istraživačke djelatnosti 2023. godine, dok je objavu drugog broja za 2024. potpomogla Opština Budva. A. Đ.
U Kraljevskom pozorištu Zetski dom premijerno izvedena diplomska predstava ,,Kokoška“
PODGORICA - Diplomska predstava ,,Kokoška“, koju su po tekstu Nikolaja Koljade izveli studenti Andrea Drašković, Radmila Škuletić, Marija Vlaović, Davud Bahović, Vuk Vučinić u režiji mentora van. prof. mr Branka Ilića, premijerno je izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Šminkerka je Nada Mijović, dizajn svjetla i tona Vladimir i Nikola Borozan, dizajn plakata Maša Ilić, fotograf Vukašin Tanjević. Komad u kome mlada glumica Nona Dubovicka zamrsi i pomuti odnose bračnih drugova spavajući sa muževima što izaziva potrebu dvije starije glumice da je
se otarase i po svaku cijenu sačuvaju svoje brakove i povrate ljubav i svoj ugled izazvao je oduševljenje publike. Propraćeni ovacijama, mladi glumci su dokazali da na scenu stupa nova generacija, nova energija, jedinstven glumački izraz i novi umjetnički senzibiliteti. Sublimirali su svoje trogodišnje iskustvo i na scenu postavili nimalo lak komad svjetskog pisca. Zadivili su lakoćom igre, zrelošću i sigurnošću očarali prepunu salu Zetskog doma. - Možemo biti ponosni na ovakvu mladost i reći položili su. Očekujemo da ih uskoro vidimo na scenama u Crnoj Gori, a zašto ne i u regionu - istakli su iz Zetskog doma. A. Đ.
Mjuzikl ,,Rastimo uz muziku“ kao uvertira drugog Tivat Music festivala Mostovi
ritmu
PODGORICA - Uvertira drugog Tivat Music festivala, na kojoj će nastupiti njegovi najmlađi učesnici, biće priređena sjutra u 11 sati u Velikoj sali CZK-a Tivat. U mjuziklu ,,Rastimo uz muziku“, publici će se predstaviti stotinjak mališana vrtića ,,Bambi“. Istoimeni projekat, Centar za kulturu Tivat realizovao je u partnerstvu sa NVO Ars Praesentia Boke Kotorske i TMFom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija. Mališani će na sceni predstaviti svoje prve muzičke korake, koje su razvijali kroz radionice „Mali tonovi“, održavane od marta do juna u okviru JPU „Bambi“. Radionice je vodila profesorka flaute Pina Bu-
banja, predsjednica NVO Ars Praesentia, uz saradnju profesorke kamerne muzike i flaute Brune Matijević. Ovi edukativno-umjetnički programi osmišljeni su da podstaknu kreativnost djece vrtićkog i ranog školskog uzrasta, a vrhunac čitavog doživljaja biće mjuzikl uz pratnju kamernog trija: Staša Nikolič, klavir, Jovana Radoman, flauta, i Lara Bubanja, klarinet. Članice trija radile su sa djecom u vrtićkoj jedinici u Donjoj Lastvi, a u Tivtu je radionice hora vodila prof. Anđela Homen Za izradu video-animacija bila je zadužena grafička dizajnerka Ida Nikolić, a za izradu aranžmana profesorka klavira Jovanka Veljović A. Đ.
PODGORICA - Drugi ,,Fest Cetinje“ – Pozorišni festival na otvorenom, u organizaciji Centra za kulturu Prijestonice, uz podršku Prijestonice Cetinje i Ministarstva kulture i medija, otvoren je na Ljetnjoj pozornici.
Festival je započeo snažnom i emotivnom predstavom „Top prijatelji“, autorskim djelom
Jelene Milošević, koja je kroz savremen i izražajan scenski
jezik ostavila snažan utisak na publiku i postavila ton ovogodišnjeg festivalskog programa. Otvarajući festival, direktorica Centra za kulturu Jelena Milošević istakla je važnost ovog događaja za kulturni život prijestonice.
- Drugo izdanje Pozorišnog festivala na otvorenom samo je jedan od koraka ka ostvarenju naše misije - da Cetinje bude prepoznato kao živo, stvaralačko i otvoreno kulturno sre-
dište Crne Gore. Nastojimo da kroz svoje programe odgovorimo na potrebe zajednice, njegujemo stvaralaštvo i pružimo prostor savremenim umjetničkim praksama - kazala je Milošević.
U ime Prijestonice Cetinje obratila se Anđela Ćipranić, sekretarka Sekretarijata za kulturu.
- Pozorište je, možda više nego bilo koja umjetnost, ogledalo društva. U njemu se prepozna-
jemo i kada to ne očekujemosuočavamo se sa sobom i jedni s drugima. Zato nije slučajno što se baš ovdje, u duhovnoj i istorijskoj prijestonici, rađa tradicija festivala koji svoje umjetničke bravure dijeli sa svima - otvoreno, slobodno i bez barijera - kazala je Ćipranić. Muzički dio večeri upotpunio je gudački kvartet „Hrizanteme“, u izvođenju mladih umjetnica sa Muzičke akademije. A. Đ.
Reditelj Senad Šahmanović za Pobjedu o filmu ,,Vude, ti si pobijedio“ koji govori o liku i djelu jedinog jugoslovenskog oskarovca Dušana Vukotića
Bio je svjetski autor - ne zato što je imitirao Zapad, već zato što je gradio sopstveni izraz, svoj autentičan stil, koji je bio inspirisan slikarstvom, ali i kvalitetnom literaturom. Takođe, ključne stvari u njegovim filmovima bile su kreativna upotreba tišine, zvuka i muzike - kazao je Šahmanović
PODGORICA - Film ,,Vude, ti si pobijedio“, čijom premijerom je otvoren Underhill Fest u Podgorici, nije samo biografski omaž i osvrt na lik i djelo jedinog jugoslovenskog oskarovca Dušana Vukotića, već i suptilna kritika našeg zaborava i načina na koji tretiramo vlastite velikane. Reditelj Senad Šahmanović jedinstvenom montažnom strukturom i pažljivim kombinovanjem animacije i dokumentarnog materijala sagradio je emotivnu i misaonu naraciju o umjetniku koji je promijenio tok animacije, ali čije ime danas mnogima ne znači puno - čak ni u ulici koja nosi njegovo ime.
Podgorička publika ovacijama je dočekala dokumentarac o autoru koji se 1962. godine upisao u vječnost, kada je za film ,,Surogat“ dobio Oskara, u izuzetno jakoj konkurenciji koju je predvodio favorizovani Volt Dizni. Šahmanovićev film prikazuje uspon Dušana Vukotića, njegove godine u Zagreb filmu, put do Oskara, ali i ratne godine kada mu je zabranjen dolazak u Zagreb film što je, po svjedočanstvu njegove žene Lile Andres Vukotić, bio početak Vudovog umiranja. Osim žene, u dokumentarcu
igraju mnogi Vukotićevi prijatelji, reditelji, cijenjeni ljudi iz svijeta filma, poput Želimira Žilnika, Vatroslava Mimice, Arsena Antona Ostojića, Rajka Grlića... „Vude, ti si pobijedio“ kombinuje Vukotićeve animirane filmove i dokumentarni materijal kako bi dočarao njegov život i stvaralaštvo, toliko vješto da Vukotićeve animirane minijature postaju svojevrstan dio storitelinga. Šahmanović u intervjuu za Pobjedu govori o prvim reakcijama nakon podgoričke premijere, inspiraciji za film, fuziji animiranih segmenata Vukotićevog stvaralaštva i dokumentarnog materijala, procesu istraživanja Vudove biografije i njegovom stvaralačkom geniju, fenomenologiji crnogorskog zaboravljanja velikana, svom sazrijevanju kao autoru kroz film ,,Vude, ti si pobijedio“ i daljem festivalskom životu ovog ostvarenja.
POBJEDA: Publika u Podgorici je ovacijama pozdravila film i cjelokupnu filmsku ekipu. Koliko Vam to znači, pogotovo jer se radi o premijernom izvođenju ,,na domaćem terenu“?
ŠAHMANOVIĆ: Reakcija publike u Podgorici me duboko dirnula. Osjećam da je publika prepoznala ono što mi je bila intencija, osjećaj je poseban.
Nije bilo jednostavno doći do informacija koje mogu biti kontroverzne
POBJEDA: Koliko je trajao proces istraživanja Vukotićevog života i djela te s kojim ste se izazovima najviše susreli tokom tog perioda?
ŠAHMANOVIĆ: Istraživanje
je bilo dugačko, parcijalno i iscrpljujuće. Puno materijala je bilo na različitim mjestima (Zagreb, Beograd, Podgorica), mnogo ljudi je u ozbiljnim godinama, neki nijesu više među živima, a i tamo gdje arhiva postoji, nije
REAKCIJA PUBLIKE U PODGORICI ME DUBOKO DIRNULA: Senad Šahmanović
Ovo je prostor u kojem živim i stvaram, i to što je publika tako lijepo reagovala, što su po njihovim riječima emocije bile snažne, koliko su dugo aplaudirali, prilazili poslije projekcije - to se ne može uporediti ni sa čim drugim. Bilo mi je važno da premijera bude ovdje. Ne samo zbog lokalpatriotizma, već zato što je priča o Vukotiću i naša priča. Ovo je domaći teren, ali i mjesto koje ga je najviše zaboravilo. Ovacije su, vjerujem, bile i za njega.
uvijek dostupna. Bilo je potrebno detaljno sve istražiti, otkrivati neke manje poznate stvari, neke stvari smo otkrivali slučajno, kroz fragmente, iz privatnih izvora. Nekad nije bilo jednostavno doći do nekih informacija koje mogu biti kontroverzne…Ali upravo ta potraga je učinila proces dragocjenim. Jer smo kroz te rupe i praznine osjetili pravu mjeru nepravde – i time dobili dodatni motiv.
P OBJEDA: Kako ste dobili ideju i što Vas je najviše inspirisalo da napravite film o jedinom jugoslovenskom oskarovcu?
ŠAHMANOVIĆ: Dušan Vukotić i njegovi radovi se me fascinirali još tokom studija. U njegovim filmovima sam osjetio jednu rijetku kombinaciju kreativnosti, inovativnosti, stvaralačku hrabrost i potrebu da se govori o velikim temama kroz njemu svojstvenu dozu humora i ironije. Pored ovih elementa pomenuo bih i slobodu u izrazu i preciznost u misli. Ali ono što me stvarno pokrenulo da snimim film jeste osjećaj da je ostao na margini kolektivnog pamćenja iako je uradio nešto što niko drugi s ovih prostora nije. Htio sam da pokušam da vratim tu priču u opticaj - ne iz nostalgije, već iz potrebe da razumijemo gdje smo danas i koga zaboravljamo.
P OBJEDA: U čemu je tajna Vudovog umjetničkog genija?
ti priču o Vukotiću bez njegovih filmova. Njegovu animaciju nisam želio da koristim kao ilustraciju, već da je kreativno upotrijebim, jer ona je sama srž onoga o čemu film govori. Zato je montažno uvezivanje njegovih djela s dokumentarnim materijalima bilo prirodan izbor. Neki kadrovi su korišćeni kao arhiva, a neki kao emotivni i filozofski odgovor na ono što se dešava u filmu. Takav pristup se rodio tokom procesa rada, jednostavno, rodila se potreba da se njegova poetika kreativno uveže sa strukturom dokumentarca.
POBJEDA: Jedna scena filma u kojoj pitate prolaznike jesu li čuli za Vukotića snimljena je upravo u ulici koja nosi njegovo ime, a nalazi se u Zagoriču u Podgorici. Jeste li bili razočarani saznanjem da najveći broj ljudi nije čuo za Vuda?
ŠAHMANOVIĆ: Ta scena u Ulici Dušana Vukotića je tragikomična, bolna, ali i tačna. Nijesam bio iznenađen što ljudi ne znaju - više sam bio tužan. To je važna scena u filmu, jer pokazuje koliko brzo zaboravljamo, koliko ne cijenimo prave veličine, već ih ostavljamo na marginama. Ta scena nije samo scena koja govori o nebrizi ljudi koji donose odluke. Ta scena postavlja pitanja: ,,Koga biramo da pamtimo? I zašto baš njih?“
POBJEDA: Nakon premijere kazali ste da ste sazrijevali kao reditelj dok ste radili na ovom filmu. U čemu se to najviše ogleda?
ŠAHMANOVIĆ: Vukotić je imao rijetku sposobnost da jednostavnim sredstvima kaže veoma složene stvari. Njegova animacija je bila misaona, ironična, ali nikad cinična. Bio je svjetski autor - ne zato što je imitirao Zapad, već zato što je gradio sopstveni izraz, svoj autentičan stil, koji je bio inspirisan slikarstvom, ali i kvalitetnom literaturom, takođe, ključne stvari u njegovim filmovima su bile kreativna upotreba tišine, zvuka i muzike… Jednostavno, on je razmišljao na univerzalan, smijem se usuditi da kažem, vanvremenski način. Njegova genijalnost je bila u tome što je kroz metaforu i formu znao da dotakne srž - čovjeka, društva, epohe.
POBJEDA: Kako ste odlučili da spojite animirane segmente Vukotićevih filmova sa dokumentarnim materijalom i da li ste od početka znali da će takav pristup biti temelj filma?
ŠAHMANOVIĆ: Od početka sam znao da ne mogu ispriča-
ŠAHMANOVIĆ: Ovaj film me je naučio da slušam tišinu. Da sačekam kadar. Da ne objašnjavam sve, da ostavim gledaocu da sam dođe do zaključka. Da vjerujem intuiciji, da se fokusiram na snažne osjećaje. Tako da sam tokom ovog procesa naučio koliko je važna mjera, suptilnost, ali i povjerenje u emociju. Pored toga, imao sam priliku da vodim razgovore sa nekim od najznačajnijih autora sa ovih prostora, ta iskustva što sam iz tih razgovora naučio dodatno su mi pomogla kako kod dokumentarnih, tako i kod igranih filmova. POBJEDA: Što je sljedeće za film ,,Vude, ti si pobijedio“? Planirate li međunarodne projekcije i(li) festivalsku distribuciju?
ŠAHMANOVIĆ: Film sada kreće u festivalski život. Nakon Podgorice, film će biti prikazan na Festivalu u Puli, nakon toga slijedi festival ,,Slobodna zona“ u Beogradu. Već postoje pozivi iz inostranstva i radimo na planu međunarodne distribucije. Želimo da film putuje ne samo zbog Vukotića već i zbog toga što ova priča ima univerzalnu vrijednost. Takođe, film će imati i bioskopsku distribuciju u Crnoj Gori, a s obzirom na to da je RTCG koproducent, film će biti emitovan na kanalima RTCG kao i na platformi MNE Play. Planiramo i prikazivanja u obrazovnim i kulturnim institucijama – jer vjerujem da ovaj film može pokrenuti nova pitanja, a možda i nove autore. Andrija RADOVIĆ
Šćepanović
Povratnik u elitni rang crnogorskog fudbala prekinuo saradnju sa trenerom Nedjeljkom Vlahovićem
PODGORICA – Tri fudbalera iz prve šampionske generacije Budućnosti pokušaće da naprave lijepu, dobru, osvježavajuću i prosperitetnu priču u OFK Mladost DG.
Zajedno na terenu u sezoni 2007/2008, a sada u novim ulogama – Bogdan Milić je već dobio poziciju sportskog direktora, trener će biti Marko Šćepanović, a pomoćnik Gustavo Lopez – saznaje Arena. Novi član Meridianbet 1. CFL imaće crnogorsko-argentinski šmek. Rukovodstvo kluba iz Lješkopolja nije bilo na istim talasnim dužinama sa kormilarom Nedjeljkom Vlahovićem koji je ekipu direktno uveo u najviši rang domaćeg fudbala. Mladi strateg imao je ugovor i za novu takmičarsku godinu, ali je saradnja sporazumno prekinuta. Mladost je kontaktirala s Aleksandrom Nedovićem koji se vratio iz Kuvajta, gdje je bio najbliži saradnik Željka Petrovića u Kadisiji. Veza ,,žutih“ i čovjeka koji je dugo prisutan na domaćoj sceni nije uspjela. Prednost je dobio mladi i nadareni strateg koji se vraća tamo gdje je već radio.
Šćepanović je predvodio Mladost u najboljem društvu, a iz tog vremena pamti najveću pobjedu u dosadašnjoj trenerskoj karijeri – prije dvije godine, na debiju u eliti, upravo protiv svoje Budućnosti u kojoj je proveo osam godina kao igrač. Tada su mu saigrači bili Milić i simpatični ,,gaučos“ – Gustavo Lopez, kojeg navijači pamte po majstorijama sa loptom. Šćepanović i Argentinac su izgradili prijateljstvo, obojica su ostali u fudbalu, a sudbina će ih spojiti 17 godina kasnije od dana kada su se upoznali –te 2008, na polusezoni, kada su Lopez i Dijego Haime u zimskom prelaznom roku pojačali Budućnost i osvojili šampionski pehar. Sa njima je boje podgoričkog kluba nosio i gorostasni napadač Bogdan Milić, kojem je Šćepanović bio trener na „DG areni“. Preko dva metra visoki centarfor nedavno je okačio kopačke o klin i odmah preuzeo operativnu funkciju. Mnogo povezanosti, mnogo isprepletenosti, a sada će sve dobiti novu dimenziju – sva trojica na istom zadatku: da povedu Mladost u bolju budućnost. Klub iz Lješkopolja je putem
saopštenja potvrdio da je prekinuo saradnju sa Vlahovićem, a Arena saznaje da će Šćepanović kao novi-stari trener biti promovisan u toku naredne sedmice.
U stručnom štabu ,,donjogoričana“ biće jedan Argentinac, a na terenu bi mogao da bude drugi. Mladost radi sve da nova ,,devetka“ bude Rodrigo Faust iz Petrovca. Tridesetogodišnji ofanzivac je skrenuo pažnju igrama u Jezeru, a potom je u dva navrata bio pod Malim brdom. U takmičarskoj godini za nama kuburio je sa povredom, dodijeljena mu je čak i pogrešna dijagnoza, što ga je duže odvojilo od željenog ritma.
Faust je, međutim, riješio problem sa koljenom, vratio se u pogon i završio sezonu sa 19 nastupa i tri gola u dresu ,,nebo-plavih“. Njegovi kvaliteti nisu sporni, a to što je bio na prinudnom odmoru ne smeta ni Sutjesci koja bi Rodriga rado vidjela u svojim redovima. Mladost ide na kartu ,,gaučos sa gaučosom“, latinoamerički spoj za možda najbolju godinu u klupskoj istoriji.
Sve su prilike da će biti zanimljivo u Lješkopolju… D. KAŽIĆ
Za Arenu iz Bukurešta : Neđeljko KOSTIĆ
ZENICA – Trening kamp NFSBiH. Sudija: Sanin Rahmanović (BiH). Golovi: 1:0 Marković u 11, Nišavić u 12, 3:0 Carević u 64, 4:0 Kalezić u 72. minutu.
CRNA GORA: Camaj, Nišavić (od 63. Vukčević), Radonjić (od 49. Kalezić), Bojović (od 63. Raković), Bašanović (od 49. Jokić), Ljutica (od 49. Vuković), Vojinović (od 63. Carević), Pejović (od 49. Radunović), Vukčević (63. Božović), Peruničić (od 63. Vujović), Marković (od 49. Bešović).
SARAJEVO: Grčo (od 27. Krnetić), Imamović, Uglješa, Rudan, Ferhatović, Pejić (od 55. Cucak), Haljevac, Muharemović (od 41. Kazić), Bajrić, Škrijelj, Agatić (od 41. Vatreš).
Istorijski dan i bolan, ali zaslužen poraz crnogorskih omladinaca na Evropskom prvenstvu.
,,Sokoli“ su prije dva dana rano poveli na debiju na velikom takmičenju, međutim, to je bilo sve – Rumuni su bili bolji rival u svakom segmentu. Slavili su golom u 91. minutu, a možda bi i ranije preokrenuli da na golu Crne Gore nije bilo odličnog Ognjena Milovića - Nedostajalo nam je nekoliko igrača, neki su tu nakon duže vremena sa nama. Falilo nam je i sreće iako su oni dosta promašili. Mislili smo da nakon tih promašaja slijedi kazna, ali nije se desila, preokrenuli su. Čekamo novu priliku – rekao je golman Koma OgnjenMilović Pogodak u nadoknadi srušio je nadu da će se na premijeri na završnom turniru uzeti makar bod, a skoro sat se vjerovalo i u trijumf jer su naši fudbaleri vodili od 13. minuta, sve do izjednačenja Rumuna u 63. Zaslužen je bio i drugi gol ,,trikolora“, ali, ipak, boli kad se primi u 91. - Presudilo je neiskustvo u drugom poluvremenu, nijesmo uspjeli da smirimo igru – naveo je Bodin Tomašević Štoper Bolonje, ipak, vidi razlog za optimizam pred sjutrašnji meč sa Danskom (17 h), za koji će selektor Nenad Vukčević moći da računa i na Marka Tadića, Marka Perovića i Aleksu Karadžiću, koji u petak nijesu igrali zbog kartona.
- Ponosan sam na ekipu, odigrali smo ,,mušku“ utakmicu sa taktičkog i fizičkog aspekta jer ipak je nezahvalan termin – jun, niko od nas nije imao pauzu, a ovo nam je najozbiljnije takmičenje do sada. Možemo da budemo ponosni, ali svakako ne na kompletno izdanje. Moramo da učimo iz ovoga –naveo je Tomašević.
Završen međunarodni turnir ,,Josip Škija Katalinski“
NA GOLU PRVI PUT OD MARTA: NADAM SE DA SE NIJE OSJETILO
Milović je bio najbolji akter utakmice među našim igračima. Branio je šuteve sa distance, zicere, ulivao sigurnost... Sve to dobija na značaju ako se uzme u obzir da mu je duel na stadionu ,,Trijumfalna kapija“ bio prvi još od 25. marta, kada je u Tbilisiju izboren plasman na šampionat Starog kontinenta.
- Nadam se da se nije osjetilo to što od tada nijesam imao utakmice – dodao je Milović. Ako protiv Danske i Španije bude branio kao protiv Rumunije, Crna Gora će možda imati šansu da napravi iznenađenje.
- Da li je ovo bila moja najbolja utakmica? Ne doživljavam je
Pionirska reprezentacija Crne Gore pobjedom nad selekcijom Sarajeva zaključila je nastup na turniru ,,Josip Škija Katalinski“. ,,Sokolići“ su prikazali dobru igru i upisali trijumf sa rezultatom 4:0. U strijelce su se upisali Đorđe Marković, Nemanja Nišavić, Pavle Carević i Simon Kalezić – Ovaj meč skroz je bio drugačiji od jučerašnjeg. Najvažnije je da je pristup meču bio onakav kakav treba da bude, od starta smo krenuli jako, sa mnogo želje i borbenosti. Rano smo postigli dva gola, imali šanse za još koji, da bismo u drugom dijelu upisali još dva. Ovo okupljanje je poslužilo svrsi, svi pozvani igrači dobili su priliku i vidjeli smo čime raspolažemo trenutno. Tek je prvo okupljanje i pred nama je dosta rada – kazao je selektor Vladan Savić R. P.
tako. Najbolja će biti neka koju pobijedimo – rekao je Milović. Da bi pobijedila Dansku, Crna Gora će morati da ima više loptu u nogama i prije svega da bude čvršća. Rumuni su u petak bili brži, jači u duelima, nakon 0:1 stalno su vršili pritisak i stvarali šanse. Izjednačenje, pa onda preokret – ,,visilo“ je u vazduhu. - Presudio je pad fizičke spreme cijele ekipe. Mora se istaći da nemaju svi naši igrači zavidnu minutažu u klubovima, a to se osjeti u ovakvim mečevima i protiv ovakvog rivala, kojeg je nosila domaća publika. Ali ova ekipa može sve, samo što nam nedostaje iskustva – riječi su Tomaševića, igrača koji je ponikao u Budućnosti.
MOŽDA JE OVO I DOBRO...
Rumunija je ,,na papiru“ izgledala kao najveća šansa da se uzmu bodovi. Sada će ,,sokoli“ morati da idu težim putem. Ako sjutra izgube od Danske, izgubiće šanse za polufinale. Ako ishod bude pozitivniji, odlučivaće okršaj sa Španijom 19. juna.
- Naš plan je bio da u svakom meču idemo na pobjedu. Tako i ostaje. Možda je i dobro što nam se na startu ovo desilo jer ćemo protiv Danske odigrati bolje, ovaj poraz neće uticati na samopouzdanje. Izgrađene smo ličnosti i ovo može samo da nas ojača – istakao je Tomašević. ,,Sokoli“ su prvi put na Euru, ali utisak je da ih ta činjenica nije psihološki opteretila.
Danska je odigrala dobar meč protiv Španije, ali nije mogla do iznenađenja protiv selekcije s najviše trofeja na evropskim U19 prvenstvima. ,,Crvena furija“ je slavila s 1:0, a Lars Stensgard – selektor narednog rivala Crne Gore – smatra da njegov tim može da igra bolje i da će to pokazati sjutra na ,,Đulešti areni“. - Nijesam bio zadovoljan. Naravno, uvijek znate da možete izgubiti od Španije. Oni su tim s najviše trofeja, ali mislim da nam je nedostajalo čvrstine u nekim duelima i trebalo je da budemo malo slobodniji. Izgledalo je kao da smo bili previše nervozni, to me najviše razočaralo jer smo imali priliku da pobijedimo Španiju – naveo je Stensgard.
- Moramo da se opustimo pred meč sa Crnom Gorom. Pričali smo o tome pred prvi meč jer je za neke naše fudbalere ovo prvi put da igraju pod pritiskom. To je sasvim prirodno, ali mi smo ovdje s razlogom i to je zato što se obično opustimo i igramo svoju igru – tako da se nadam da ću to vidjeti malo više u sljedećoj utakmici – istakao je Stensgard.
Crna Gora snažna ekipa, znali smo da će biti komplikovano
Jon Marin, selektor Rumunije, blistao je od sreće nakon pobjede nad Crnom Gorom.
- Bila je to utakmica koja je bila pod našom kontrolom iako smo gubili. Morali smo da budemo malo više koncentrisani u završnici akcija, ali je najvažnije da momci nijesu odustajali, da su vjerovali do kraja i da su stvarno igrali dobro – kazao je Marin.
- Veliku stvar su uradili igrači koji su ušli sredinom drugog poluvremena. Donijeli su nam dodatnu brzinu i energiju. Sada idemo na pobjedu i protiv Španije – istakao je iskusni stručnjak.
Pohvalio je našu reprezentaciju.
- Crna Gora je čvrsta, fizički snažna i dobro postavljena ekipa, znali smo da će biti komplikovano, ali smo, ipak, zasluženo pobijedili – zaključio je Marin.
- Priprema utakmice bila je kao i ranije, a imali smo 12 dana da se spremimo. Meč je donio dosta ritma i tranzicije, a nijesmo se najbolje snašli kod dugih i ,,drugih“ lopti. Pustili smo ih da diktiraju ritam, a ubuduće mi moramo da budemo ti koji će da vode utakmicu, kao na turniru elitne runde u Gruziji, izuzev prvog poluvremena protiv domaćina. Utakmica s Rumunijom treba da nam bude pokazatelj kako za stvari koje treba da nastavimo da radimo tako i za one koje je potrebno da ispravimo – podvukao je Bodin Tomašević
PODGORICA – Na današnji dan, prije godine, javnost je pogodila strašna vijest – preminuo je crnogorski golman Matija Šarkić
Fudbalski, i ne samo fudbalski, svijet ostao je zatečen kada je 15. juna 2024. iznenada umro sportista od 26 godina, izuzetan momak koji je samo desetak dana ranije branio za Crnu Goru u meču sa Belgijom u Briselu. Matija je posljednju noć proveo u Budvi sa prijate-
Kao da je znao da će biti strijelac: Osamnaestogodišnji Kolašinac, talenat zagrebačkog Dinama, u petak veče ušao u anale crnogorskog fudbala
Trinaestog u trinaestom, istorijski gol Vuka
Od našeg specijalnog izvještača iz Bukurešta
Omladinci Crne Gore izgubili su na debiju na velikim takmičenjima, ali 13. jun 2025. ostaće zapisan kao „zlatni dan“ u istoriji crnogorskog fudbala.
Kao mala „igra brojki“, pamtiće se i 13. minut te utakmice –momenat kada je Vuk Vlahović postigao prvi gol za našu zemlju na završnom turniru.
– Veliko dostignuće je postići prvi gol za svoju državu na velikom takmičenju. To mora da se doživi da bi se opisalo – rekao je Vlahović. ,,Sokoli“ su rano poveli protiv Rumunije, na kraju pogotkom u 91. minutu izgubili 2:1 u prvom kolu Evropskog prvenstva. Vlahović, 18-godišnji Kolašinac, vjerovao je da će zatresti mrežu.
– Minut ili dva prije gola gledao sam gdje je naš kamerman da bih otrčao ka njemu kad dam gol – navodi Vlahović.
Bio je to momenat pun emocija. – Saigrači su došli do mene,
proslavili smo zajedno... Nevjerovatan adrenalin – istakao je Vlahović.
Vuk Vlahović je član zagrebačkog Dinama, kluba koji godinama ,,proizvodi“ i prodaje talente u transferima vrijednim desetine miliona eura.
Treninzi i mečevi na ,,Maksimiru“ su velika škola, čak i ako je minutaža manja.
Koliko je igrao naš reprezentativac za ,,modre“ protekle sezone? U svim takmičenjima za mlađe kategorije upisao je ukupno 28 nastupa, a 17 puta je bio starter.
Odigrao je i jedan meč za seniorski tim Cibalije kao pozajmljen fudbaler.
Vlahović je nastupio i u omladinskoj Ligi šampiona, igrao protiv Barselone, Seltika, Borusije iz Dortmunda, Slovana, Salcburga, Monaka... U kvalifikacijama za aktuelni
Euro U19 ulazio je s klupe. Pogodak protiv Rumunije je najveći momenat u njegovoj karijeri, ali bi trebalo da bude samo uvod u još veće domete. Žao mu je što se gol neće pamtiti kao pobjedonosni – ili
makar vrijedan remija. – Više je bilo izazovno na fizičkom nego psihološkom planu. Dali smo sve od sebe, ali to je fudbal, nijesmo izdržali do kraja. Ostaje žal što nijesmo uzeli tri boda ili makar jedan. Pokušaćemo to da nadoknadimo u drugim mečevima – kazao je Vlahović.
Naredni rival Crne Gore je Danska, u poneđeljak u 17 sati, a 19. juna rival će biti Španija. ,,Furija“ je juče savladala Skandinavce s 1:0.
– Zaslužili smo da se nađemo na ovakvom takmičenju zbog svega što smo prošli. Uspješno smo odradili preliminarnu rundu kvalifikacija u Grčkoj, pa elitnu u Gruziji. Nagrađeni smo plasmanom na veliko takmičenje – konstatovao je Vlahović.
Ofanzivni fudbaler je među mlađima u našoj selekciji. Evropsko prvenstvo u Rumuniji igra se za generaciju 2006. i mlađe, a Vlahović je rođen 10. januara 2007, samo šest dana prije asistenta kod pogotka na debiju – Andreja Kostića Ne. K.
ljima. Nakon večere, vratio se ranije kući, sve je djelovalo sasvim uobičajeno. Međutim, narednog jutra nije uspio da se izbori sa iznenadnom srčanom aritmijom. – Nikada nećemo saznati sa stopostotnom sigurnošću šta se tačno dogodilo, ali pokušali smo da dođemo do odgovora. Konsultovali smo se sa mnogim kardiolozima, posebno iz Belgije, i svi su nam rekli isto – to je bila aritmija, nešto što može
da zadesi svakoga. Jedina šansa da preživi bila bi da se tada nalazio u bolnici. Porodica se nakon toga podvrgla pretragama, ali ništa nijesmo pronašli – nije bilo genetske predispozicije. Ipak, to je život, surov i nepredvidiv – rekao je Matijin brat blizanac Oliver Matija je ostvario veliki san – da stane na gol Crne Gore. Druga želja bila je da zaigra u Premijer ligi... - Bio je šest mjeseci na klupi Vulverhemptona. Sjećam se
utakmice protiv Brentforda, kada smo tata i ja došli da ga gledamo. Malo je falilo da uđe u igru, ali nije dočekao taj trenutak. Nije ostvario taj san, ali ja sam ovdje da nastavim gdje je on stao. To mi daje snagu i motivaciju –kazao je Oliver, koji nastupa za podgoričku Budućnost. Matija je prošao mlađe selekcije Anderlehta, pet godina je bio u Aston Vili, ali je išao na pozajmice u engleskim niželigašima. Za Vulverhempton je pot-
pisao 2020. godine, ali je i tada išao da brani za druge klubove – Šruzberi, Birmingem i Stouk. Šarkićev posljednji tim bio je Milvol. Klub iz Londona povukao je dres sa brojem 20 u znak na sjećanja na Matiju. Za reprezentaciju Crne Gore upisao je devet nastupa. U posljednjem, 5. juna na gostovanju Belgiji, briljirao je i bio igrač utakmice. Matija, Crna Gora ne zaboravlja. D. K.
PODGORICA – Nakon tačno mjeseca priprema i devet utakmica, crnogorske košarkašice praktično su završile pripreme za Evropsko prvenstvo. Nakon mečeva sa Slovenijom u Ljubljani i Italijom u Bolonji tokom tri dana doputovale su juče u Bar, gdje će trenirati još danas i sjutra, a onda već u utorak putuju za Brno, gdje će u popodnevnim časovima odraditi i trening.
Dakle, u taboru naše selekcije sitno se broji do odlaska za Češku, a samim tim jasno je da košarkašice svega par treninga dijeli od premijerne utakmice baš protiv jednog od domaćina Eurobasketa (Češke) i osmog uzastopnog učešća na kontinentalnim takmičenjima. – Nakon napornog pripremnog perioda i Igara malih zemalja Evrope, imale smo priliku da u tri dana odigramo dva jaka meča protiv zaista ozbiljnih selekcija. Te dvije provjere i ujedno posljednji testovi pred put na Evropsko prvenstvo svakako da će nam mnogo značiti. Vidjele smo određene propuste, na čemu moramo da radimo kako u fazi odbrane tako i u napadu, a nadam se da ćemo na samom šampionatu biti bolje – kazala je Zorana Radonjić, plejmejkerka Crne Gore. Naše košarkašice tokom priprema doživjele su dva poraza od Srbije na Zlatiboru. Zatim su učestvovale na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, gdje su osvojile zlato, jer su na pet utakmica ostvarile četiri pobjede (protiv Luksemburga, dva puta protiv Kipra te nad selekcijom Andore). Na kraju, uslijedili su ubjedljivi porazi od Slovenije i Italije. – U Andori smo imali pet mečeva u pet dana, ali to nam je pomoglo da uđemo u dobar ritam. Nijesmo imali jake provjere, osim dva meča protiv Luksemburga, ali su i te utakmice bile dobre da uđe-
mo u što bolju formu. Pokazalo se da nam Luksemburg ne leži, ali baš zbog toga dobro su nam došla ta dva duela. Sada, za kraj pripremnog dijela, uslijedila su dva meča, ali dva poraza, gdje nije primaran rezultat, jer smo željele da isprobamo neke varijan-
Oba tima po jednom poražena kod kuće u dosadašnjem
te, gdje su sve igračice dobile određenu šansu. Sigurno da će na šampionatu mnogo toga biti drugačije – dodala je kapitenka Budućnost Bemaksa. Ženski Eurobasket igra se od 18. do 29. juna u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija gru-
pnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina Češke rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala. Po rasporedu prvo kolo igraće se 19. juna, Češka – Crna Gora, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Cr-
Crna Gora je u Ljubljani protiv Slovenije i Italije u Bolonji bila oslabljena. U našem timu nijesu bile dvije Novljanke, inače članice Budućnost Bemaksa – Jelena Bulajić i Jovana Savković Mlade košarkašice zbog prehlade nijesu mogle na put, tako da je naša reprezentacija, koja je već u skraćenoj rotaciji, bila oslabljena, ali će Bulajić i Savković već danas biti na treningu...
na Gora – Portugal. S obzirom na to da je FIBA promijenila sistem takmičenja i da samo dva tima iz grupa idu dalje, jasno je da će prvi meč biti presudan. – Sada je mnogo teže jer za prolaz morate ostvariti dva trijumfa u grupi. Ali idemo korak po korak. Biće teško, imale smo dosta personalnih problema i prije okupljanja i tokom priprema, nećemo prvi put imati naturalizovanu igračicu, tako da će sve to uticati, ali sam optimista. Imamo mladu ekipu, sve smo željne i vrlo motivisane. Sigurno da će biti teško, imamo neugodnu grupu, ali nastojaćemo da energijom i željom nadomjestimo sve nedostatke i probleme – dodala je Baranka. R. PEROVIĆ
PODGORICA – Oklahoma je vratila brejk i izjednačila rezultat u seriji protiv Indijane na 2-2 u finalu plej-ofa NBA lige – Tanderi su slavili u gostima (111:104), pa poslije četiri meča nijedan tim nije u prednosti nakon što je Indijana dobila prvi duel u gostima.
Domaćin je vodio tokom većeg dijela prve četvrtine, do devet razlike (24:15), igrajući odlično u odbrani, a Oklahoma je teško pronalazila poziciju za dobar šut. Ipak, do kraja prve dionice Tanderi su uspjeli da smanje razliku na samo poen. U drugoj četvrtini je Oklahoma serijom od 7:0 došla do
prednosti prvi put od početka meča, ali je Indijana do kraja poluvremena odgovorila parcijalom 10:2 i na odmor otišla sa prednošću od tri poena (60:57).
U trećem kvartalu je sve izgledalo kao da će Indijana doći na korak od šampionskog prstena. Pejsersi su napravili najveću prednost na utakmici (86:76), potpuno kontrolisali meč, ali tada je na scenu stupio Šej Gildžes-Aleksander MVP lige je proradio u posljednjoj dionici, Oklahoma je vrlo brzo došla do izjednačenja, a tek pred sam kraj prešla u vođstvo. Od posljednjih 16 poena Tandera, Šej je postigao 15
i donio brejk svojoj ekipi i veliko samopouzdanje pred naredni duel na domaćem parketu. Kanadski reprezentativac je to uradio u posljednjih pet minuta utakmice, što je najviše što je iko dao u NBA finalima još od 1971. godine! - Na dan utakmice, kada smo se probudili, znali smo da je po povratku kući 2-2 mnogo drugačije od 1-3. Igrali smo očajnički do kraja utakmice i zato smo pobijedili – rekao je Gildžes-Aleksander i dodao njegov tim mora da „zadrži isti očajnički duh“ kada bude domaćin pete utakmice. Gildžes-Aleksander je meč završio sa 35 poena (20-11 za
dva, 4-1 za tri, 10-10 slobodna bacanja), po tri skoka i ukradene lopte i blokadu. Osim njega, značajan doprinos dao je Džejlen Vilijams sa 27 poena i sedam skokova, dok je Aleks Karuzo briljirao sa 20 poena i čak pet ukradenih lopti. Čet Holmgren dominirao je u reketu sa 14 poena i 15 skokova, od čega su mnogi došli u ključnim trenucima početkom posljednje dionice kada se Oklahoma vratila u igru.
Na drugoj strani, Pejsersi su se slomili pod pritiskom. Benedikt Maturin je tragičar ovog duela – u samom finišu promašio je tri slobodna bacanja u nizu, načinio dva bespotrebna faula i praktično uništio posljednje nade domaćina za povratak. Najefikasniji kod Indijane bio je Paskal Sijakam sa 20 poena, uz osam skokova, pet asistencija i pet ukradenih lopti. Tajris Halibarton je upisao
18 poena i sedam asistencija, Obi Topin je dodao 17 poena uz sedam skokova, dok su Majls Tarner i Endru Nembhard meč završili sa 12, odnosno 10 poena. Serija se sada seli u Oklahomu, gdje će Tanderi pred svojom publikom pokušati da stignu na korak od titule. Peta utakmica na programu je u noći između poneđeljka i utorka od 2.30 po srednjeevropskom vremenu. S. J.
Rašid Sulejmon, američki bek šuter, priznaje da je Partizan zasluženo osvojio titulu u ABA ligi, ali žali zbog pehova u nalu
PODGORICA – Iako je ukupno gledano bila bolja u prva dva meča u Podgorici, Budućnost Voli je u Beograd, na treći meč finalne serije plej-ofa ABA lige, stigla sa 1-1 u pobjedama.
Ispuštenih osam poena prednosti u posljednjih 50 sekundi regularnog dijela prvog meča, kasnije i poraz u produžetku umnogome su uticali na nastavak serije, koju je Partizan riješio u svoju korist sa 3-1 i stigao do rekordne osme titule u regionalnom takmičenju. Jer uz povrede Mekinlija Rajta i Džuvana Morgana, Podgoričani nijesu imali šansi u ,,Beogradskoj areni“ iako su imali periode dobre igre, ali to je bilo nedovoljno za brejk i majstoricu u Podgorici.
– Bilo je teško, jer očigledno nijesmo ostvarili krajnji cilj, ali sam jako ponosan na ove momke. Teško je kada izgubiš dva igrača na koja si se oslanjao tokom cijele godine. Mislim na Mekinlija Rajta i Džuvana Morgana, koji su se borili sa ozbiljnim povredama. Šta da se radi… Moram da odam priznanje Partizanu – odigrali su sjajno, i u košarci, kao i u životu, takve stvari se dešavaju. Ali mislim da možemo da izađemo iz ove sezone uzdignute glave. Bila je to dobra sezona i ponosan sam na karakter koji smo pokazali – rekao je Rašid Sulejmon u razgovoru za Meridian sport. Bez obzira na probleme sa povredama u njegovoj ekipi, bi-
Svaki put kad sam izašao na teren dao sam sve od sebe
Sulejmon ističe da je u polufinalnoj i finalnoj seriji dao sve od sebe da pomogne ekipi. – Što se mene tiče, držim sebe na visokom standardu. Imao sam dobrih utakmica, imao sam loših i sada treba da se osvrnem, da analiziram i vidim kako mogu da budem bolji, kako da budem konstantniji. To je sve što mogu da kažem. Ali svaki put kad sam izašao na teren, dao sam sve od sebe. Bez obzi-
12,5
poena prosječno po meču je bilježio Rašid Sulejmon u ABA ligi, najviše u ekipi Budućnosti
vši student Djuka ipak skida kapu rivalu.
- Ne želim da oduzmem ništa Partizanu. Pobjeda im pripada, zaslužili su je. Naravno, može uvijek da se kaže ,,šta bi bilo kad bi bilo“, ali kao što rekoh –to je život, to je košarka. Vjerovatno su se i oni nosili s nekim povredama. Vidio sam da je Karlik Džons imao zavijenu ruku, ko zna s čim su se oni borili. To je dio sezone. Bez ikakvog nepoštovanja, zaslužili su ovu pobjedu. Nama je, jednostavno, bilo žao što nijesmo bili na 100 posto – dodao je bek Podgoričana, koji je u tri od četiri
ra na to da li šut ulazi ili ne, trudio sam se da igram odbranu, da pomognem na skoku, da asistiram, postignem poene. Ne znam da li su ljudi zadovoljni mojim partijama, ali znam da sam uvijek davao maksimum. I jasno mi je da postoje stvari koje moram da unaprijedim – rekao je bek „plavih“.
Rašid Sulejmon je prošlog ljeta bio jedno od pet pojačanja Podgoričana. Ugovor mu je istekao, ali se iskusni Amerikanac, nigerijskih korijena, nada da će dobiti novu priliku da napadne titulu u ABA ligi. – Iskreno, ne znam. Teško je sada razmišljati o budućnosti odmah nakon poraza. Ali ono što sigurno znam je da ću raditi još više i nadam se da ću se vratiti ovdje sljedeće sezone i pokušati da ostvarimo još više nego ove godine – rekao je Sulejmon.
meča finalne serije imao dvocifren poenterski učinak, sa 15 poena u prvom, 20 u trećem i 11 u četvrtom meču, dok je najmanje poena – pet, imao u jedinoj pobjedi svog tima. Budućnost je, tako, okončala, ipak, uspješnu sezonu u ABA ligi, u kojoj je bila prva u ligaškom dijelu, u kojoj je po tri puta pobijedila Partizan (oba puta u ligaškom dijelu) i Crvenu zvezdu (jednom u gostima u regularnom dijelu sezone), i u kojoj je u polu-
finalu skinula krunu Zvezdi. - U ovom poslu, posebno ovdje u Evropi, teško je – svakih deset mjeseci možeš da imaš deset novih saigrača. A ova sezona je bila posebna, ne samo zbog rezultata već zato što smo stvarno bili kao braća. Kad se Mekinli povrijedio, kad se Džuvan povrijedio, meni je to bilo kao da se brat povrijedio. A oni su i dalje pokušavali da daju sve od sebe jer su osjećali isto – zaključio je Sulejmon. S. JONČIĆ
PODGORICA – Odlukom Vlade Crne Gore partneri u budućim šampionskim ambicijama Budućnosti biće Monteput i Aerodromi Crne Gore, saopštio je premijer Milojko Spajić
Kako je naveo, oni će podržati klub sa 1,5 miliona eura. – Košarkaši Budućnosti su ulaskom u finale ABA lige zaokružili sjajnu sezonu, malo je falilo da sve krunišu peharom – napisao je Spajić na mreži Iks. Naredna sezona regionalnog takmičenja je, kako kaže, nova prilika za trofej, zato, dodaje, ,,sa nestrpljenjem čekamo još jednu košarkašku godinu u znaku ’plavo-bijelih’“. Na izjavu premijera Milojka Spajića reagovali su ekspresno iz Aerodroma Crne Gore. – Smatramo neprimjerenim da se putem društvenih mreža, bez formalnog akta ili jasnog pravnog okvira, sugeriše kako članovi Odbora treba da glasaju po tačkama koje se tiču raspodjele finansijske dobiti kompanije – saopštili su iz Aerodroma crne Gore. Iz ove kompanije su kazali da, uz puno uvažavanje institucionalne hijerarhije i poštovanje prema najvišim državnim funkcionerima, osjećaju potrebu da izraze zabrinutost zbog načina na koji se u javnosti komuniciraju očekivanja u vezi s odlukama Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. – Odbor direktora je organ koji je Vlada Crne Gore sama imenovala i koji ima zakonsku obavezu da postupa u skladu sa poslovnim interesima druš-
tva i najboljom praksom korporativnog upravljanja. Smatramo da bi prije donošenja odluke o raspodjeli dobiti trebalo jasno definisati prioritete razvoja, kao i strategiju upravljanja ovom važnom državnom kompanijom – naveli su u saopštenju. Kazali su i da vjeruju da bi fokus svih aktera trebalo da bude na razvojnim projektima koji će dugoročno unaprijediti dostupnost Crne Gore, kvalitet usluga i povezanost sa evropskim destinacijama te dodali da očekuju da se uskoro razjasni i pozicija Vlade po pitanju koncesije, koja već duže vrijeme ostaje bez konačne odluke.
– Aerodromi Crne Gore su do sada više puta podržavali crnogorski sport i to ostaje naš opredijeljen i odgovoran odnos. Međutim, način odlučivanja o takvim obavezama mora ostati u okvirima poslovne logike, zakonitosti i uvažavanja institucija – poručili su. Ministarstvo saobraćaja, dodali su, do ovog trenutka nije obaviješteno o bilo kakvoj formalnoj odluci u vezi sa konkretnim donacijama.
– Imajući sve navedeno u vidu, vjerujemo da je neophodno da se sve važne odluke donose institucionalno, jasno i transparentno – a ne putem društvenih mreža, bez zvaničnih procedura i konsultacija s organima koji za to snose odgovornost. Uvjereni smo da je to u interesu i same Vlade i građana Crne Gore, kao i svih zaposlenih u Aerodromima Crne Gore –zaključili su.
PODGORICA – Atletski klub Mornar pobjednik je u obje konkurencije na Prvenstvu Crne Gore za pionire.
Takmičenje koje je održano u Baru okupilo je 100 takmičara iz devet klubova (Sanja, Mornar, Lovćen, Rasti zdravo, Cetinje, Podgorica, Milenijum, Dionis i Jedinstvo).
U ekipnoj konkurenciji kod pionira prvo mjesto osvojili su atletičari Mornara iz Bara sa 3.752 boda, drugi su bili takmičari AK Rasti zdravo iz Bara sa 2.963 boda, a treće mjesto osvojili su članovi Lovćena (1.195). Kod pionirki trijumfovale su atletičarke Mornara sa 5.007 bodova, ispred takmičarki AK Sanja sa 4.812 boda, a treće mjesto je pripalo članicama Jedinstva iz Bijelog Polja sa 3.241 bodom.
Ispred ASCG takmičenju su prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj i članovi stručnog štaba reprezentacije Ivan Popović, Drago Musić i Danijela Vojinović
Pobjednici po disciplinama:
PIONIRI: 100 m: 1. Mateja Stojanović (Rasti zdravo) 11,65, 2. Velimir Gvozdeno-
vić (Mornar) 11,96, 3. Vojin Stanković (Podgorica) 12,27; 300 m: 1. Ivan Jerofejev (Mornar) 41,20, 2. Mateja Stojanović (Rasti zdravo) 41,45, 3. Matija Femić (Dionis) 51,27; 800 m: 1. Vuk Đurović (Rasti zdravo) 2:21,98, 2. Jelisej Kosjakov (Mornar) 2:23,02, 3. Uroš Camović (Milenijum) 2:29,71; 100 m prepone: 1. Sergej Martinović (Cetinje) 14,25, 2. Arseni Argirov (Mornar) 19,24, 3. Nikola Vlahović (Rasti zdravo) 20,91; 4x100 m: 1. Mornar (Bar) 51,40, 2. Rastim zdravo (Bar) 56,38, 3. Dionis Bar 1:01,20; Skok uvis: 1. Jovan Uskoković (Mornar) 158, 2. Vuk Sjekloća (Rasti zdravo) 152, 3. Ivan Borozan (Lovćen) 125; Skok udalj: 1. Sergej Martinović (Cetinje) 5,63, 2. Vojin Stanković (Podgorica) 5,54, 3. Ivan Jerofejev (Mornar) 5,48; Bacanje kugle (4 kg): 1. Đorđe Popara (Rasti zdravo) 11,10, 2. Velimir Gvozdenović (Mornar) 9,43, 3. AleksandarMatović (Dionis) 7,29; Bacanje koplja (600 g): 1. Jovan Uskoković (Mornar) 26,80, 2. Damjan Jovićević (Dionis) 19,69, 3. Đorđe Popara (Rastimo zdravo) 19,59; PIONIRKE: 100 m: 1.
Mina Lukolić (Sanja) i NevenaStanković (Mornar) 13,68, 3. Tara Pajović (Podgorica) 14,07; 300 m: 1. Aleksandra Madžgalj (Jedinstvo) 44,16, 2. Dejla Šukurica (Sanja) 45,05, 3. Mina Knežević (Mornar) 45,65; 600 m: 1. Sara Mujovi (Sanja) 1:54,87, 2. Sofija Vasilkov (Mornar) 1:54,95, 3. Lena Raičević (Jedinstvo) 1:57,78; 80 m prepone: 1. Anja Novaković (Sanja) 12,87, 2. Nađa Kurpejović (Mornar) 12,92, 3. Ajša Balić (Jedinstvo) 16,44; 4x100 m: 1. Mornar (Bar) 53,29, 2. Sanja (Bar) 54,32, 3. Jedinstvo (Bijelo Polje) 57,01; Skok uvis: 1. Anja Novaković (Sanja) 156, 2. Anđela Lalić (Mornar) 144, 3. Katarina Smolović (Jedinstvo) 129; Skok udalj: 1. Tara Pajović (Podgorica) 4,86, 2. Nevena Stanković (Mornar) 4,84, 3. Mina Lukolić (Sanja) 4,71; Bacanje kugle (3 kg): 1. Milica Vujošević (Jedinstvo) 10,63, 2. Lara Radulović (Podgorica) 10,51, 3. Petra Vasilkov (Mornar) 9,28; Bacanje koplja (500 g): 1. Lara Radulović (Podgorica) 33,10, 2. Vladana Marljukić (Mornar) 24,85, 3. Milica Vujošević (Jedinstvo) 18,36. R. P.
Naše
Crna Gora 1
Portugal 3
KAPOŠVAR – „Kapošvar arena“. Gledalaca: 208. Sudije: Đula Tilman (Mađarska), Predrag Balandžić (Srbija). Rezultat po setovima: 25:23, 18:25, 21:25, 22:25. Poeni iz napada: Crna Gora 42, Portugal 49. Poeni iz bloka: Crna Gora 9, Portugal 6. Poeni iz servisa: Crna Gora 5, Portugal 17. Greške: Crna Gora 26, Portugal 30. CRNA GORA: Đurović 8, Perović 20, Šušić 2, Čavić 5, Madžgalj 2, Veličković (libero), Božović, Vukčević 5, Rakočević, Popović 6, Budrak 2 , Đukić 1, Krunić (libero), Dragović 5.
PORTUGAL: Kavalkanti 11, Rodriges (libero), M. Garsez 4, Monteiro 1, Klemente 13, Silva (libero), Kavalenka 13, Figeiraš, Maja 16, Lopes 3, Ž. Garsez 11, Kasama, Pereira, Guveja.
Iako je takmičenje završila sa pobjedom i pet poraza, ženska odbojkaška reprezentacija je ispunila cilj i izborila opstanak u debitantskom na-
stupu u Zlatnoj ligi. Izabranice Jova Cakovića su u Kapošvaru, u posljednjem meču, poražene od Portugala sa 3:1, ali su
izbjegle posljednje mjesto jer je Azerbejdžan izgubio od Rumunije sa 3:0 i naredne sezone će da igra u Srebrnoj ligi. Bez
Naša vaterpolo reprezentacija porazom počela nastup na Svjetskom prvenstvu
PODGORICA – Čudo se nije dogodilo – mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore porazom od Mađarske (18:10) počela je nastup na Svjetskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Zagrebu.
Istina, na samom početku meča djelovalo je da tim Aleksandra Aleksića može da parira rivalu, ali su Mađari brzo pre-
uzeli kontrolu. Prvi period obilježila je dorbena igra gol za gol – Crna Gora je imala prednost 2:1 i 3:2, ali je rival brzo uzvratio serijom 3:0 i preokrenuo na 5:3. Nakon što je Janović smanjio na 5:4, činilo se da možemo ostati u egalu, ali uslijedila je dominacija Mađara. Ipak, u drugoj dionici aktuelni svjetski prvak pokazao je kvalitet, postigao sedam golova i primio dva, pa je stekao šest razlike na
poluvremenu (11:5). Razlika je nastavila da raste, tako da je tri i po minuta prije kraja bilo čak i 17:8. U redovima naše reprezentacije, najefikasniji su bili Janović i Danilo Stupar sa po tri pogotka, dok je Milan Nikaljević postigao dva, a Ilija Kojičić i Nikola Petrović po jedan. Crnogorsku selekciju već danas (19 h) očekuje meč protiv
nekoliko povrijeđenih igračica, sa pet juniorki i dvije kadetkinje u sastavu, Crna Gora je zauzela pretposljednje mje-
do 20 godina
domaćina šampionata, selekcije Hrvatske.
Po propozicijama, svi timovi iz grupe prolaze dalje – dvije najbolje ekipe idu direktno u četvrtfinale, dok trećeplasirani i četvrtoplasirani igraju baraž protiv reprezentacija iz preostalih grupa C, D, E i F. Grupu B čine još Grčka, Srbija, Italija i Španija, dok su ostalih 12 ekipa raspoređene u četiri tročlane grupe. R. P.
sto zahvaljujući pobjedi upravo protiv Azerbejdžana (3:1), na turniru u Bratislavi. Osim protiv Portugala, Crna Gora je u Zlatnoj ligi poražena i od Španije (3:0), Ukrajine (3:1), Slovačke (3:0) i Mađarske (3:1). ,,Crvene“ su utakmicu u Kapošvaru protiv Portugala otvorile fenomenalno, sa sedam vezanih poena su stekle prednost od 13:4, ali nijesu tako lako došle do prednosti od 1:0, napotiv. Portugal je, naime, uspio da izjednači na 17:17, a do 22:22 su se timovi smenjivali u minimalnom vođstvu, a onda je Crna Gora sa dva uzastopna poena došla do dvije set-lopte. Iskoristila je drugu, nakon napada Nikolete Perović U nastavku meča, međutim, setove je osvajao samo Portugal. U drugom setu je Portugal vodio od početka, Crna Gora je jurila minus, razlika je išla do šest poena, a naša selekcija je priprijetila na 19:17 i potom stala, pa je Portugal ubjedljivo završio set u kojem su „crvene“ osvojile još samo poen.
Portugal je na startu trećeg seta poveo 8:2, imao je i 17:12, a Crna Gora je opet prišla na dva poe-
na minusa (19:17). Na to je Portugal odgovorio serijom 5:0 i otklonio sve dileme.
Crna Gora je u četvrtom setu vodila samo jednom (2:1), ali Portugal nije uspijevao da se odlijepi na više od tri poena, do 21:18, kada je sa još dva u nizu poveo sa nedostižnih 23:18 i rutinski priveo meč kraju.
Nikoleta Perović je imala još jedno sjajno veče, sa 20 poena je bila najefikasnija na utakmici. Saška Đurović je dodao osam poena, a šest jedna od najmlađih Darja Popović. Kod Portugala čak četiri igračice su imale dvocifren poenterski učinak, a najuspješnija bila je Margarida Maja sa 16 poena.
Zlatna liga je bila samo prva akcija koja čeka naše odbojkašice ovog ljeta, jer u avgustu igraju preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, u gostima protiv Bosne i Hercegovine i kod kuće protiv Letonije, od koje je naša selekcija prošle godine, na startu kvalifikacija, izgubila sa 3:2 i osvojila važan bod u borbi za prvo učešće na velikom takmičenju. S. JONČIĆ
meča
u Podgorici
PODGORICA – Nakon Češke, pred odbojkašima Crne Gore je još jedan duel sa jednom od selekcija koja pretenduje da zaigra na fajnal-foru Zlatne lige –izabranici Ivice Jevtića će večeras protiv Finske (19 časova) u dvorani „Verde“ završiti turnir u Podgorici, u okviru drugog vikenda ovog takmičenja.
Nakon tri kola, „crveni“ su bez pobjede, jer su izgubili od Rumunije (3:0), Letonije (3:2) i u petak od Češke (3:0), inače i rivala u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Naša selekcija će protiv skandinavskog tima pokušati da uradi nešto više u odnosu na meč sa Česima...
– Nadam se da ćemo da pružimo isti otpor kao protiv Češke, a nadam se da ćemo uspjeti i da dođemo do nekog seta. Koristim priliku da pozovem publiku jer će našim mladim momcima sigurno značiti svaka podrška kada igramo kod kuće – rekao je selektor crnogorskih odbojkaša Ivica Jevtić. I srednji bloker naše selekcije Nikola Đurović očekuje bolje izdanje nego u prvom meču na turniru u Podgorici.
- Vjerujem da ćemo igrati bolje protiv Finske, koja je drugačija ekipa u odnosu na Češ-
ku. Protiv Češke smo znali da će da bude teško, spremali smo se za to, ali to nije bilo dovoljno. Ali dali smo 100 posto od sebe, zato mogu da budem ponosan na moj tim – rekao je Đurović. Na meču sa Češkom, prvi put pred domaćom publikom je ekipu vodio novi selektor Ivica Jevtić, nekadašnji odbojkaš Budućnosti i reprezentacije Crne Gore. - Bilo je teško protiv Češke, u prvoj utakmici na domaćem terenu kako meni tako i nekim momcima koji su prvi put na spisku i prvi put dobijaju priliku da igraju. Sigurno je da smo htjeli da se pokažemo u najboljem svjetlu i mislim da smo u tome uspjeli u prva dva seta iako smo ih izgubili. Bilo je „gusto“ u tim setovima, izgubili smo ih sa dva, odnosno tri poena razlike. Mislim da smo pokazali dobru igru, da smo pružili dobar otpor protiv reprezentacije koja je visoko rangirana na svjetskoj rang-listi i koja će u tom sastavu konkurisati za visok plasman u Zlatnoj ligi. Mislim da je naša reprezentacija u tom meču dobila puno na iskustvu, igrači su mogli da vide kako je to igrati protiv igrača koju nastupaju u jakim evropskim ligama – dodao je Jevtić. Selektor „crvenih“ ističe da se iz mečeva protiv Češke i Fin-
ske može dosta naučiti.
- Svima će to da koristi za budućnost. Meni je krivo što protiv Češke u trećem setu nijesmo uspjeli da ostanemo na nivou iz prva dva seta nego smo pali, i na kraju je ostao malo taj gorak ukus. Ali imamo priliku da se popravimo protiv Finske, nadam se da ćemo ostaviti bolji utisak. Jevtić je svjestan da podmlađena reprezentacija Crne Gore teško može da očekuje dobre rezultate u Zlatnoj ligi, ali dodaje da to i nije najbitnije u ovom trenutku.
- Mi u Zlatnoj ligi možemo samo da dobijemo iako ćemo, vjerovatno, većinu utakmica da izgubimo zbog kvaliteta naših rivala u tom takmičenju. Ali to treba da gledamo sa neke vedrije strane, da su to mladi momci i da će, sigurno, da napreduju nakon takvih mečeva. Jer ako igramo protiv slabijih od sebe, onda i mi ostajemo limitirani, ne možemo da napredujemo. Ponavljam, iako smo izgubili od Češke, mi smo dobili na iskustvu, da vidimo kako je to kada se igra protiv jačih reprezentacija, a u preostala dva meča u kvalifikacijama ćemo probati da pružimo veći otpor ili da napadnemo Češku, pa da vidimo gdje smo u tom trenutku –zaključio je Jevtić. S. JONČIĆ
PODGORICA – Jubilarno
30. Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste svečano je juče otvoreno na Cetinju u Hotelu „Grand“, a okupilo je 172 mladih šahistkinja i šahista iz svih krajeva Crne Gore. Na ceremoniji otvaranja velemajstor Božidar Ivanović uručio je ugovore stipendistima Šahovskog saveza Crne Gore u 2025. godini. Shodno odluci Ministarstva sporta i mladih, za stipendije u ovoj godini opredijeljen je rekordan iznos od 15.000 eura, a svojim rezultatima zaslužili su ih Peko Đu-
rović, Đorđe Žižić, Sofija i Ilija Milović i Mihailo Pušara Velemajstor Ivanović poželio je mladim šahistima i šahistkinjama dobrodošlicu u prijestonicu, naglasivši da šah u Crnoj Gori dobija sve bolji status te da je to posljedica sinergije, agilnog rukovodstva Šahovskog saveza predvođenog Jovanom Milovićem i Ministarstva sporta i mladih na čelu sa Dragoslavom Šćekićem, koje sve aktivnije podržava aktivnosti Saveza, ali koje i novim zakonskim odredbama nastoji da ispravi neprav-
du učinjenu šahu. Velemajstor Ivanović je podsjetio učesnike da će po pet najboljih u svakoj kategoriji biti nagrađeno smještajem na Evropskom prvenstvu za mlade koje će u oktobru biti održano u Budvi.
Na taj način 60 mladih crnogorskih šahistkinja i šahista će predstavljati našu zemlju na najkvalitetnijoj evropskoj smotri šaha za mlade. U umjetničkom dijelu programa nastupio je budući student Muzičke akademije Damjan Dževerdanović, koji je proš-
le godine trijumfovao na ovom prvenstvu u kategoriji dječaka do 18 godina. Ovogodišnje prvenstvo je prvo koje se igra u novim starosnim kategorijama: do sedam, devet,
11, 13, 15 i 18 godina. Takmičarke i takmičari u dvije najmlađe grupe nadmetaće se do poneđeljka, dok će preostale četiri grupe borbe voditi do četvrtka. Organizator je Šahovski savez
NATURAL ROLLING TOBACCO
(JOŠ JEDAN ĐIR DO MEĐIMURJA. PUTOPISNA FRAGMENTACIJA I FERMENTACIJA)
Piše: Senad KARAĐUZOVIĆ
– KARAĐOZ, književnik
ELER POEZIJA
Jučer sam tastu i tašti pravio čorbu od celera, nikad mi kuvanje nije teško padalo, uživam u tome. To mi dođe kao ritual i u glavnom se trudim da jelo nikad ne bude isto. Još kao dijete sam se vrtio po kužini, nisam ješan, ali volim spremiti ukusno jelo. Pokojna majka mi je govorila: „Da si se rodio po sata prije, rodio bi se žensko“.
A moj odgovor na njenu „konstataciju“ je uvijek bio vrlo podao i kvaran:
„Jest mama, ali bih u tom slučaju bio bjelosvjetska kurvetina i okinuo bih obraz cijeloj famelji“. Tada bismo i ja i majka udarili u smijeh...
Ali, sad bez šale, još kao momak, nekako sam sebe zamišljao kao brodskog kuvara na nekom trgovačkom, prekookeanskom brodu... ali, ništa od toga. Jučer sam napravio poeziju od celera. A danas? Danas je vikend i jurimo Dejovim mercedesom, ja, moja supruga i Dejo ka drugom visinskom vrhu u Međimurju, jer je „gore“ tradicionalni vikend od vina.
I Dejo mi veli: „Najveći brijeg u Međimurju je Mohokos sa 344 metra nadmorske visine. Ovamo gdje idemo je Mađerkin breg od 341 metra nadmorske visine, dakle – drugi po redu.“
Po brežuljcima sve zasadi vinograda, jednoobrazno, uredno. Cesta sa lijepim okukama. Raj za oči. Vrijedan narod, a zemlja rodna.
Gledam u svo to bogatstvo, koji me podsjeća na put od Brajića prema Cetinju. Nedostaje mi moj krš i zvuk krijecelja, mrki pogled čobana koji savija kotroban dok na žaropeku čuva 20 koza, sa zađenutim levorom za pojas... Da li me je dohvatila „rospija nostalgija“?
Pada mi na pamet komšija Jozo, koji je izvjesnom kasapu prodao uškopljenog magarca i dvije magarice: „Jer ge više nije imao kiveta držat“.
U mojem rodnom Baru više ne-
Po brežuljcima sve zasadi vinograda, jednoobrazno, uredno. Cesta sa lijepim okukama. Raj za oči. Vrijedan narod, a zemlja rodna. Gledam u sve to bogatstvo. Nedostaje mi moj krš i zvuk krijecelja, mrki pogled čobana koji savija kotroban dok na žaropeku čuva 20 koza, sa zađenutim levorom za pojas...
ma magaradi: Crna Goro, prepečeni kršu suncem nemilosrdnim. Matero moja sirotinjska, ubrzo ću ti se vratiti. ...i Dejo nastavlja: „Ovaj brijeg je dobio naziv još davne 1940. godine. Kad se doselila Emilia Krauthaker, poznata mađarska balerina, koja je ovdje došla zbog ljubavi prateći svog muža, mađarskog vojnika. Kada se doselila ovdje voljela je da je oslovljavaju Milostiva. Nakon smrti svog muža živjela je skromno. Poznato je da je imala puno kokoši i svaka od njih je imala svoje ime. Na jajima je upisivala ime kokoši koja bi snjele i nosila bi ih u trgovinu u Štrigovu, gdje bi ih prodala.
Kada bi je neko upitao kako živi, odgovarala bi da živi od prodaje tih jaja i da se hrani ljepotom prirode koja je okružuje“.
Dok ovo zapisujem u junu mjesecu, ovdje u Baru, sred užarenog podneva osjećam kako mi nedostaje pub Patriks. Vjerujte mi na riječ, to je jedno fino i pristojno pribježište, lijepo za nedjeljne popodnevne razgovore o bilo čemu
Mađerkin breg. Stigli smo u kasno popodne. Odozgo pogled puca na cijelo Međimurje, i na jug Slovenije i Mađarske. Posjetioci su u glavnom strani turisti, do mene dopiru glasovi na njemačkom, mađarskom i slovenačkom.
Naručismo bocu bijelog vina i bocu kisele, ajd malo gemišta, pošto ovdje nema nikšićkog. Na vrhu brega dominira osmatračnica a u podnožju hlad od stare hrastove i bagremove šume. Sve je čisto i zalazeće sunce nam kroz krošnje pravi šare svjetlosti po licima.
Nazdravljamo kuckajući se čašama, a ja kao i vazda sa zdravicom: „Da je vječna Crna Gora“. Milena i Dejo mi se osmjehuju, znaju da me hvata svrbež da krenem za Bar, za Crnu Goru. Takav sam uvijek pred putovanje.
Kasnije u wc-u dok pišam, na usput i filozofiram (sve misli koje teku imaju back graund ravnomjernog mlaza mokraće): „Ako se ispišaš po korijenu drveta, blagosloven ćeš biti od sveukupnog duha flore sa planete ove. Ako se ispišaš pored piso-
ara u wc-u restorana, proklet će te čistačica tako da ćeš 1/1 dobiti kancer prostate u kratkom roku. Zato, pišaj u centar pisoara“. U sumrak smo ostavili Milenu u Mihovljan i otišli u lokal PATRIKS, još nam se pilo. Do đavola i sa pićem, nikad ga dosta... Lokal je pun, sve matorci kao i ja. Ostavljam u ormarić „uzmi i daruj“ nekoliko izdanja mojih knjiga i naručujem ožujsko pivo i sjedam za stolom. Osoblje je isto ono od prije nekoliko dana. Muzika je dobra - U2. Atmosfera je dobra. Za par dana putujem kući u Montenegro. Sve je tip-top. Žagor je podnošljiv. Posmatram lica ljudi i žena. Tačno mogu da osjetim ko je bezbrižan a ne „glumi“ bezbrižnost. Biti bezbrižan istinski je u redu. Glumiti bezbrižnost, a pri tom pucati po svim šavovima je snobizam i stupidarija. Opušteno o svemu i svačemu pričamo ja i Dejo.
Sklopih oči na tren i vidjeh sebe mlađeg u uniformi nekadašnje JNA, kako prolazim kraj ovog lokala, dok Patriksa nije bilo. Zatresoh glavom da bih otre-
sao pojmljenje o ljudskoj prolaznosti. Naručih novu rundu. Dok ovo zapisujem u junu mjesecu, ovdje u Baru, sred užarenog podneva osjećam kako mi nedostaje pub Patriks. Vjerujte mi na rječ, to je jedno fino i pristojno pribježište, lijepo za nedeljne popodnevne razgovore o bilo čemu
U vakumu 7 a Tišina i škripanje plavajza po stranicama mojeg plavog teftera. Sinhronizovano cijukanje motora ventilatora kad ide u desno. Umilno mjaukanje mačka Petunija kad ga moram nahraniti jest fakat da zbilja nisam u pubu Patriks. Sve je jasno...
„NIGDAR NI TAK BILO DA NI NEKAK BILO, PAK NI VEZDA NE BU DA NAM NEKAK NE BU...“
U julu mjesecu 1976. tačno poviše dijafragme, u mojem tjelu se pojavila kugla veličine standardnog klikera sa kakvim smo kao djeca igrali, (kako smo ih pomodno za ta vremena nazivali „petoperac“, „šestoperac“, etc...)
U maju 1985. kada sam zapisao svoju prvu pjesmu, taj kliker je prerastao veličinu ping-pong loptice.
1999. je preskočio gabarite bejzbol lopte...
Te 1999 sam prestao da se plašim smrti iz meni znanih „razloga“. Niti na kakvom CT-u ili sličnom
aparatu koji koristi moderna medicina ta „kugla tamne materije“ se ne može detektovati, ali je ona nad mojom dijafragmom sveprisutna.
U 2024. godini vjerujem da tamna materija u meni dostiže veličinu rukometaške lopte i sve je obimnija, a ja joj dajem prostora da se širi poput „super-nove“, ja joj dobrovoljno dopuštam i očekujem da ću iznutra doživjeti svjetlosnu eksploziju, a onda ću doseći uz pomoć te eksplozije vrh planine Meru, gdje se milijarde sunaca kovitla u vrtlogu vječnosti.
Došao je dan za povratak u Crnu Goru.
I opet teški rastanci, pozdravljanja, formalnosti... eh kad bi se to sve moglo zaobići?... „Svi rastanci obećavaju nove susrete sa dragim ljudima“.
U avionu ću sjedjeti na lijevoj strani. Kraj prozora će sjedjeti simpatična gospođa, sa moje desne strane će sjedjeti djevojka-žena od tridesetak godina koja će se tokom jednočasovnog leta vrpoljiti i izvoljevati. Osjetiću veliku usamljenost i uznemirenost zbog djece koja sjede ispred nas i nekontrolisano manitaju. Ali taj let ću preživjeti kao i ostali putnici. I pošto sve ovo pišem, dakle poštovani čitaoče, stigao sam u moj Stari Bar.
Moj mačak Petunie se ne miče od mene čitavih četrdesetosam sati, valjda strahujući da opet negdje ne otputujem i čitavog mjeseca jula ne mogu odmaći od njega, nego i kad odem do wc-a mjauče za mnom kao sumanut. Životinje su za razliku od ljudi, hiljadu put su empatičnije od nas „tobože njihovih vlasnika“. Ljudi su nemilosrdne zvijeri. U vakumu 8 a U Baru imam svojeg nabavljača duvana. Svakog petka je na pjaci u Starom Baru. Iz Krajne. Osamdesetogodišnji matorac ispečenog lica i sijede kose. Gluv kao top.
I uvijek mi spuca frazu na lošem crnogorskom dok mi dodaje ispod tezge sakriveni duvan, a ja njemu unaprijed pripremljen novac: „Udavi ne milicija, sav duvan ni uzimlju“.
Odgovaram mu (i ako znam da me neće čut): „Ej moj Bećo, ne dao ti bog da pređeš granicu Hrvatske sa tim vrećama duvana, tek bi viđeo“. (I pošto groma ne čuje odgovara nasumično: „Tačno tako, lijepo je vrijeme danas. Bog nas čuvao. U zdravlje da popušiš i da ne kašlješ. Ti si mi stari mušterija, odgovaram za tvoje zdravlje pluća“. Jun 2024. Stari Bar (Kraj)
U osmosmjerci prona|ite nazive `ivotinja sa spiska. Neiskori{}ena slova, ~itana redom, daju jo{ jedan odgovaraju}i pojam.
ALIGATOR, ANTILOPA, BAKALAR, BIZON, ^IOPA, DABAR, DELFIN, DEVERIKA, DIVLJA SVINJA, DIVOKOZA, GAVIJAL, GEPARD, GORILA, GRIZLI, GRLICA, IBIS, KOALA, KOBRA, KORNJA^A, KRAVA, LASICA, LEOPARD, LISICA, LISKA, LOSOS, MAGARAC, PASTRMKA, PIRANA, POSKOK, PUMA, RAKUN, SKO^IMI[, SVRAKA, [TUKA, TAPIR, TIGAR, TUKAN, VIDRA, VRABAC Slavko Bovan
POMICALJKA
Udvije uzastopne uspravne kolone pro~itajte nazive jo{ dvije ptice. GUSKA VODOMAR
CRNI KOS KAKADU KORMORAN KAZUAR
SKOJ FUDBALER, KRISTIJAN
OLIMPIJSKE IGRE LIBERIJA FUDBALSKI FUNKCIONER, SEP
POBJEDA REZULTAT SABIRANJA SEOSKA ULICA
VRSTA PLESA
SIR]E (lat.)
U ozna~ena polja upi{ite naziv ptice sa slike. Ukr{tenicu dalje popunjavajte raspore|uju}i rije~i sa popisa i ucrtavajte crna polja koja nedostaju. Za po~etak su upisana sva jednosmjerna (izolovana) slova.
AB, ABAKUS, ADORNO, AJE, AJET, AK, AKT, AKTA, AMAZONAC, AREST, ASI, ATA, AUT, AVIS, AVLIJA, BARONICA, ^A, ^EGRTANJE, ]ELAVAC, DOSKOK, EVA RAS, ER, EZO, FU[, IKAKVI, ILIRI, IRVAS, IRVIN, ISOPI, ISTO, ITAT, ITON, IZOLOVATI, KIR, KRAVA, KVIT, LITI, LO[, NAFTNA PLATFORMA, NANOVO, NAPADA^, NEHAJI, NEPRAVEDNOST, NI, NILOT, NOLE, NOVA VARO[, MIS, ODU[EVLJENJE, OHAJO, OKAN, OLA, ONJ, ORI, ORSON, OTOKE, OVAL, PLAKATI, PLAVA KLEKA, POLET, POROD, POSKOK, RAF, SAZ, SIR, SO, SPLASNUTI, TALAS, TANJA BO[KOVI], TATICA, TETAK, TRS, T[, UNRA, USOV, VAJAT, VATERPOLO, VI, VRK Slavko Bovan
DIPLOMATSKI
PREDSTAVNICI
FILM ARNOLDA [VARCENEGERA
IZBJEGAVATI UDARCE
OLIMPIJSKI SPORT TITAN UPU]IVATI PRIJEKOR @. A. IZRA\IVA^ RUKAVICA ANKONA ODBOJKA[KI KLUB
PRIPADNIK NARODA U TURSKOJ I IRAKU KOPANJEM IZVADITI
BOJA SUMPOR SASTAVNI VEZNIK
SKANDINAVSKO MU[KO IME
VRSTA FILMSKOG PLANA
Prošle sedmice u Kotoru je održano prvo izdanje Međunarodnog dječjeg muzičkog festivala „Cattaro Junior“. Ovaj festival, naglašava njegov osnivač i organizator Stevan Fedi, nije nastao kao projekat, već kao obećanje najprije njegovoj kćerkici Eleni, a onda i ostaloj djeci, a na kraju i njemu samom.
Riječ je o, kako kaže, obećanju da će svako dijete, bez obzira odakle dolazi i koje prezime nosi, imati prostor da bude viđeno, svoje i poštovano.
- Ideja se počela rađati prošle godine, tokom priprema za Elenin nastup na takmičenju „Zlatna pahulja“. U razgovorima s mojim prijateljem Mašom Kujevićem dotakli smo se onoga što je nama nedostajalo dok smo bili djeca u muzičkoj školi, a onda se to pretvorilo u stvarnu viziju –prisjeća se Fedi u razgovoru za Pobjedu.
Presudan trenutak, nastavlja on, „bila je Elena i njena čista, hrabra želja da pjeva o svom ocu, o svom svijetu“. To ga je, kako kaže, podsjetilo koliko je djeci potreban prostor gdje mogu biti ono što jesu, bez kalkulacije, pritiska i maske. - Tada ideja dobija formu, a uz moju sestru Anu, koja je unijela red, stabilnost i organizacionu snagu, kao i našu Katarinu koja je s nevjerovatnom pažnjom vodila svaki detalj, festival postaje stvarnost. Zajedno smo osnovali NVO Ad Infinitum I, za samo dva mjeseca, uz podršku prijatelja iz Crne Gore i inostranstva, uspjeli da podignemo nešto što, vjerujem, neće ostati lokalnog karaktera. Posebno bih istakao i naše sjajne sugrađane i prijatelje Zorana i Zdravka Radića, iz kompanije Golden Wave, koji su stajali uz nas od prvog dana ne kao sponzori, već kao ljudi koji razumiju djecu i vjeruju u ovu ideju. Njihova podrška bila je i simbolička i stvarna –od mora, preko scene, do svakog osmijeha koji su pomogli da se desi – ispričao je on. Misao vodilja bila je jednostavna: da dijete ne bude „učesnik, već suština, ne sredstvo za promociju autora ni predmet roditeljskih ambicija, nego biće koje stvara, osjeća i pripada“.
Fedi ponavlja da „Cattaro Junior“ nije još jedno dječje muzičko takmičenje, nego prostor za izražavanje, povezivanje i odrastanje kroz umjetnost.
- Naš koncept se oslanja na ravnotežu između profesionalnog pristupa i nježnog, pažljivog odnosa prema djetetu. Svako dijete nastupa sa pjesmom koja je pisana upravo za njega, u saradnji sa profesionalcima biranim po kriterijumima integriteta, iskustva i rada sa djecom. Postoje tri ključne razlike u odnosu na klasične festivale: prvo - festival nije vođen logikom ko je bolji, već logikom ko je uspio da bude svoj.
15. jun 2025.
RAZGOVOR: Stevan Fedi za Pobjedu o ideji, realizaciji i planovima za dječje muzičko takmičenje „Cattaro Junior“ koje je prošle sedmice održano u Kotoru
Danas više nego ikad djeci je potreban prostor da se izraze, a ne da se ukalupe. U svijetu u kojem ih stalno neko procjenjuje, gdje im algoritmi diktiraju pažnju, a društvene mreže stvaraju pritisak savršenstva, festivali poput „Cattaro Juniora“ mogu da budu mali otoci slobode i smisla – smatra Stevan Fedi
Bilo kroz interpretaciju, bilo kroz stvaralaštvo, djeca su ocjenjivana iz više uglova, od stručnog žirija, scenskog hora koji bira svog favorita i kroz poseban fokus na autorski izraz. Drugo, imamo poseban predfestivalski dan posvećen druženju, kreativnosti i rasterećenju. Bez scene, bez pritiska, bez kamera. Tada se djeca povezuju, druže na moru, na katamaranu, pjevaju, crtaju i uče kroz sopstveno iskustvo upoznajući i naš grad, ali i jedni druge. Treće, u središtu svega je etički okvir: nema privilegovanih. Čak ni moja kćerka Elena, iako nagrađeni autor i izvođač, nije učestvovala u takmičarskom dijelu, nastupila je u revijalnom segmentu, jer vjerujemo da se povjerenje ne gradi riječima, već dosljednošćupojašnjava Fedi.
UTISCI
Iako je festival završen još prošle sedmice, on i dalje sabira utiske.
- Ono što već sada mogu reći sa sigurnošću jeste da smo uspjeli da stvorimo prostor u kojem su se djeca osjećala slobodno, viđeno i poštovano. To je za mene najveća nagrada –ističe on.
Rekao nam je i da je publika u Kotoru bila posebna.
- Djeca su bila svoja, iskrena, otvorena... Roditelji su bili po-
drška, ne pritisak. Autori posvećeni stvaranju, a ne sebi. I to je ono što me čini najponosnijim. Dirnulo me što su i sama djeca prepoznala da je festival istinski bio o njima. Imali smo tri mlada autora, dvoje njih je i nagrađeno. Ne zato što su djeca, već zato što su to zaslužili – ocijenio je Fedi. Zahvalnost, napominje on, duguje i partnerima, institucijama i sugrađanima koji su djecu iz Doma „Mladost“ i RE zajednice prihvatili bez rezerve, kao ravnopravne članove hora i zajednice. - Taj osjećaj pripadnosti koji su ponijeli je ono zbog čega „Cattaro Junior“ postoji –dodaje Fedi.
DJECA
Prema njegovim riječima, današnja djeca odrastaju u svijetu koji se mijenja brže nego ikad, okružena ekranima, algoritmima i stalnom bukom, „ali ono što se nije promijenilo jeste njihova potreba da budu viđena, voljena i shvaćena“.
- Tu smo pronašli naš ključ. „Cattaro Junior“ je, s jedne strane, tehnički savremen: imamo vrhunsku produkciju, video sadržaje, moderan dizajn, društvene mreže kao alat komunikacije i, naravno, naš Kotor kao autentičnu istorijsku pozornicu. U isto vrijeme zadržali smo dušu festivala
kakvi su nekad postojali, gdje se emocija, prijateljstvo i zajedništvo osjećaju u vazduhu, a ne samo prikazuju na ekranu – smatra on.
Njihov cilj nije bio da se takmiče sa vremenom, već da ga „pomire s vrijednostima koje ne zastarijevaju, koje vrijede bez obzira na godinu rođenja“.
- Danas više nego ikad djeci je potreban prostor da se izraze, a ne da se ukalupe. U svijetu u kojem ih stalno neko procjenjuje, gdje im algoritmi diktiraju pažnju, a društvene mreže stvaraju pritisak savršenstva festivali poput „Cattaro Juniora“ mogu da budu mali otoci slobode i smisla. Kada dijete dobije priliku da napiše stih, pjeva o sebi, izađe na scenu kao ono što jeste, ne u kostimu odraslih, već u sopstvenoj koži, tada se događa nešto važno: raste mu samopouzdanje, a s njim i empatija i osjećaj da pripada – stava je Fedi. Poručuje i da oni ne grade buduće zvijezde, nego buduće ljude koji će znati da osjete druge, čuju, stvaraju. - Upravo kroz umjetnost dijete dobija jezik kojim može izraziti ono što često ne zna reći riječima. Zato vjerujem da festivali poput „Cattaro Juniora“ ne utiču samo na razvoj talenta, nego i formiranje ličnosti. Ako barem jedno dije-
te ode kući s osjećajem da vrijedi, da je dovoljno dobro baš takvo kakvo jeste, onda smo uradili nešto mnogo veće od festivala – konstatovao je on.
DJEČJI FESTIVALI
Fedi upozorava da je dječja festivalska scena u Crnoj Gori i regionu, u posljednjih desetak godina, izgubila ono najvažnije: autentičnu pažnju prema djetetu kao stvaraocu, a ne samo kao izvođaču.
- Nekada su dječji festivali bili prostor gdje su se gradile vrijednosti, razvijala empatija i njegovala kultura. Danas su, u nekim slučajevima, svedeni na poligon za promociju odraslih – autora, producenata, pa i roditeljskih ambicija. Djeca pjevaju pjesme koje ne razumiju, koje nijesu pisane za njih i koje više govore o svijetu odraslih nego o njihovom unutrašnjem životu – govori Fedi. Zato potreba za manifestacijama poput „Cattaro Juniora“ nije samo bitna, nego i hitna.
- Ne zbog nostalgije, već zbog odgovornosti. Djeci treba prostor u kojem ih neko zaista sluša. Gdje nijesu sredstvo već suština. Zato se trudimo da kroz naš festival ne afirmišemo samo izvođenje, već i pisanje, kompoziciju, zajedništvo, proces i razgovor. Zato već od septembra krećemo s edukativnim nastavkom kroz cjelogodišnje radionice koje će djeci dati prostor da stvaraju i rastu – ukazao je on.
KOTOR
Kotor, iskren je Fedi, nije bio samo domaćin, nego inspiracija.
- Ov aj grad, sa svojom jedinstvenom multikulturalnom dušom, pogledom koji istovremeno gleda u zaliv i u duboku istoriju pripadnosti već odavno živi ideju da dijete i umjetnost treba da budu u centru pažnje. Zato ne mislim da je slučajno što se „Cattaro Junior“ desio baš ovdje. To je bilo prirodno, možda čak i neizbježno. Kotor nosi titulu grada djeteta, ali to kod nas nije samo simbol, nego svakodnevna praksa. Od institucija koje su stajale
uz nas, preko sugrađana koji su djeci ostavljali prolaz ulicom i srdačno dočekali naše male goste, do zvaničnika koji su nas podržali kao prijatelji, a ne kao funkcije – sve je bilo prožeto istinskom toplinom i brigom – siguran je on. Za njega, kao nekoga ko je odrastao u Kotoru, bilo je duboko emotivno vidjeti da „grad ne gradi samo zidine i festival, već prostor u koji dijete nije samo pozvano da dođe, već i da u njemu ostane“. Stoga on vjeruje da će upravo iz ovog grada, s ljubavlju, znanjem i nasljeđem koje baštine, festival nastaviti da raste i inspiriše. Ne krije da je zadovoljan podrškom lokalne samouprave koja je bila „ne samo formalna, već iskrena, ljudska i bez zadrške“. - Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, bio je uz nas od prvog dana ne samo riječima, nego i konkretnim djelovanjem. Njegova podrška bila je stabilna, otvorena i iskrena. Isto važi i za bivšeg predsjednika Željka Aprcovića, mog velikog prijatelja i našeg sugrađanina koji nam je još u začetku ideje pružio ključno povjerenje i vjetar u leđa. Sekretarijat za kulturu i sport, na čelu s našom sugrađankom Tanjom Kriještorac , bio je uz nas i tokom praznika doslovno. Komunikacija s njima nikada nije bila birokratska, već partnerska, srčana i posvećena. Kulturni centar „Nikola Đurković“, TO Kotor, Pomorski muzej, Komunalno Kotor… Svi su, svako na svoj način, dali više nego što smo tražili. Dali su sebe. I ono možda najvažnije je da su nas građani Kotora prepoznali – navodi Fedi.
IZAZOVI
Najveći izazov bio je vrijeme. - Imali smo svega dva mjeseca da iz ideje pređemo u realizaciju festivala koji zahtijeva ozbiljnu produkciju, pravni okvir, međunarodnu saradnju, umjetničku selekciju i društvenu odgovornost. A paralelno s tim vodili smo i porodične, profesionalne i svakodnevne živote. Bilo je i sumnji sa strane, jer kad krenete neutabanim stazama rijetki vam aplaudiraju odmah. Neki su nas posmatrali sa rezervom, neki sa nerazumijevanjem. Ali to je prirodno. Uvijek dođe trenutak kad morate da birate: da li vas sumnja parališe ili vas pokrene. Meni i Ani je bila podsticaj. Onda dođu trenuci: kad djevojčica iz Doma „Mladost“ pogleda more s katamarana i kaže da nikada nije bila na gliseru ili brodu; kad dječak iz RE zajednice pjeva rame uz rame s drugarima iz svih krajeva kao ravnopravan član hora; kad ti roditelj iz Kikinde priđe i kaže da nikada nije osjetio ovoliko poštovanja prema djeci; kad tvoje dijete otpjeva pjesmu o svom tati – ovaj put i na italijanskom – a publika ustane
Neđelja, 15. jun 2025.
bez poziva - to su trenuci koji brišu umor, stres i sve prepreke. To su trenuci koji kažu –vrijedjelo je. Jer kada vidiš da si stvorio prostor u kojem se dijete ne osjeća da se takmiči, već da pripada – znaš da si na pravom putu – izjavio je Fedi. Ubijeđen je da „Cattaro Junior“ već sada pokazuje potencijal da preraste u regionalnu, pa i evropsku platformu, „ali ne u smislu veličine, već u vrijednosti koju nosi“.
- Ne želimo da rastemo zbog brojeva, već da se razvijamo u dubinu. Da postanemo prostor u kojem dijete iz bilo kog kraja Evrope osjeti isto ono što je ove godine osjetilo dijete iz Kotora, Bijele, Rožaja, Kikinde ili Podgorice: da je dobrodošlo, poštovano i autentično – kategoričan je on.
PLANOVI
Otkriva da za narednu godinu planiraju širenje festivala u četvorodnevni format.
– Dakle, dva dana za „Cattaro Junior“, dva dana za „Cattaro Teen“ (segment za uzrast od 13 do 17 godina), jer upravo toj djeci često nedostaje prostor za izražavanje u tom osjetljivom dobu. Takođe, od septembra 2025. pokrećemo cjelogodišnje radionice iz muzike, produkcije, pisanja, dizajna i scenskih umjetnosti.
To je naš tihi, ali strateški korak: da djecu ne viđamo samo na sceni, već i iza nje, u procesu rasta, u stvaranju, u svom ritmu – otkriva Fedi. Od septembra ove godine pokrenuće i cjelogodišnje radionice iz oblasti muzike, produkcije, pisanja, scenskog izraza, dizajna i tehnologije. - Već za sljedeći „Cattaro Junior“ očekujemo da će te radionice i audicije iznjedriti nove talente, kako soliste tako i autore, koji će festival doživjeti onako kako je i zamišljen: kao platformu za autentični kreativni izraz. Vjerujemo da ćemo do narednog izdanja imati najmanje sedmoro djece otkrivene upravo kroz ovaj edukativni proces i to je ono što nas najviše raduje. Radimo i na proširenju međunarodne saradnje. Već imamo snažnu vezu sa institutom Antoniano iz Bolonje i festivalom Zecchino d’Oro, čiji su predstavnici ove godine bili naši počasni gosti. Pored njih, uskoro nas očekuju i sastanci sa najprestižnijim svjetskim asocijacijama iz oblasti umjetnosti i obrazovanja što nam otvara nova vrata za razmjenu iskustava, programa i talenata. Naš cilj je da Kotor postane regionalni i evropski centar dječjeg stvaralaštva, otvoren za sve koji žele da sačuvaju ono što je čisto, iskreno i važno. U tom duhu, vjerujem da ono što dolazi nije samo sljedeće izdanje festivala, već nastavak jednog pokreta koji vraća dijete tamo gdje mu je i mjesto: u centar pažnje, poštovanja i zajedničke budućnosti – zaključio je Stevan Fedi. Milovan MARKOVIĆ
jA nus OVA lic A nOVc A
Da je Sistem federalne rezerve energično intervenisao i ograničio zajmove za špekulacije, on bi bio odgovoran ne samo za dokrajčivanje buma, nego i za posljedice koje bi iz toga proizašle. Jedna od posljedica bila bi i gubitak nekoliko stotina miliona dolara, koje je uložilo nekoliko stotina hiljada opreznih i razboritih investitora. A nakon toga, trebalo bi se suočiti i sa njihoviim bijesom
Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ
Februara 1929. godine Vijeće federalne rezerve u Vašingtonu, uprkos protivljenju Njujorške banke Federalne rezerve, uputilo je upozorenje bankama da ne upotrebljavaju zajmove dobijene od Federalne rezerve na davanje zajmova kojima se finansiraju špekulacije. Ali odmah zatim Vijeće federalne rezerve dodalo je da banke mogu činiti sa svojim novcem, tj. novcem svojih depozitara što god žele. Drugim riječima, Sistem federalne rezerve odrekao se temeljne dužnosti svake Federalne rezerve – dužnosti nadziranja bankarskog davanja zajmova i obavljanja za to potrebne kontrole nad radom svake banke. Vijeće Federalne rezerve počelo je tada smišljati dalju akciju, bolje rečeno, neakciju. Banke je tada uhvatio strah, pa su počele smanjivati berzovne zajmove; 26. marta k amatna stopa za kratkoročne zajmove namijenjene kupovini akcija ,,po margini“ povećala se na 20 odsto. Tržište akcija počelo
je posrtati zbog silnog prometa. Oglasio se i sam Mičel: ,,Smatram svojom dužnošću – a to što ću vam reći sada uzmite jednako ozbiljno, kao da je upozorenje same Federalne rezerve - da preduzmem sve što je u mojoj moći kako bi spriječio nastup bilo kakve opasne krize na tržištu novca.“
Mičelova banka – National City namijenila je svotu od 25 miliona dolara za zajmove berzovnim mešetarima. Tržište akcija brzo se oporavilo. Mičel je doduše bio kritikovan, ali je ipak ostao u Vijeću Federalne rezerve i bio i dalje direktor Njujorške banke Federalne rezerve. Vijeće Federalne rezerve nakon toga nije učinilo nikakav drugi pokušaj da obuzda špekulacije. Dio ,,zasluga“ za neuspješnu monetarnu politiku, tih godina, uz loše pobude i namjere, svakako ima i –nesposobnost. Ne jednom upozoreno je na američku predrasudu da svako može biti ,, sposoban“ centralni bankar samim činom dolaska na taj položaj. Dvadesetih godina XX vijeka to je uvjerenje potpuno preovla-
dalo. Ali 1927. godine situacija se donekle izmijenila – na položaj predsjednika Vijeća Federalne rezerve došao je Roy Jang. Jang je energično zahtijevao da se uvede restrikcija zajmova namijenjenih berzanskim špekulacijama, ali u tome nije ustrajao, pa je u toku 1929. godine odustao od pomenute akcije. Kasnije je to svoje odustajanje objasnio tvrdnjom kako je tada zaključio da bi se histerija možda mogla donekle obuzdati, ali da je najbolje pustiti neka ide do kraja svojim tokom i sama se iscrpi.
Postojao je još jedan razlog, ne manje bitan, koji niko od ,,zainteresovanih“ nije spomenuo. Radilo se o problemu odgovornosti.
Da je Sistem federalne rezerve energično intervenisao i ograničio zajmove za špekulacije , on bi bio odgovoran ne samo za dokrajčivanje buma, nego i za posljedice koje bi iz toga proizašle. Jedna od posljedica bila bi i gubitak nekoliko stotina miliona dolara, koje je uložilo nekoliko stotina hiljada opreznih i razboritih investitora. A nakon
Bruto nacionalni proizvod bio je za više od četvrtine manji nego 1929. godine, mjeren cijenama koje su bile na snazi te godine, a po realnoj vrijednosti dva puta manji nego 1929. godine. Nezaposlenost je 1929. godine bila prosječna, 1,6 miliona, a godine 1932. prosječno 12,1 milion. Sve cijene pale su za oko jednu trećinu prema cijenama iz 1929. godine, ali su naročito pale cijene poljoprivrednih proizvoda. iskustvo je pokazalo da na privredu u cjelini nijesu djelovale iste sile, nego su različite sile djelovale na različite sektore privrede
toga, trebalo bi se suočiti i sa njihoviim bijesom. Ilustrativan je bio primjer Pola Vartburga, graditelja Sistema federalne rezerve, njegovog prvog guvernera i uglednog finansijskog s tručnjaka, koji je početkom ljeta 1929. godine upozoravao naciju na opasnosti koje u sebi nosi ,,orgijanje ničim obuzdavanog špekulisanja“. Napomenom koja je očito bila dalekovidna naglasio je da će to orgijanje, ako se nastavi, izazvati opštu depresiju koja će ,,pogoditi cijelu zemlju“ i zato je zatražio da Sistem federalne rezerve energičnije interveniše. Vartburgova reakcija izazvala je žestoke, bjesomučne reakcije. Optuživali su ga da zaostaje za duhom vremena, čak i da je saboter koji želi nanijeti smrtonosne udarce prosperitetu Amerike. Bilo je i insinuacija da Vartburg tako govori, jer je pretrpio teške gubitke na berzi. Sam Vartburg je u najužem krugu prijatelja pričao da su to bili najteži trenuci u njegovom životu. Otuda je sa stanovišta Sistema federalne rezerve bilo najbolje da stvari idu svojim tokom. Agonija se okončala krajem oktobra 1929. godine, u četvrtak 24. oktobra, poslije niza crnih dana, dok su akcije strmoglavo padale, činilo se da je berza akcija ,,izgubila dno“. Narednih dana panika je donekle popustila, ali su akci-
je i dalje padale. U proljeće 1930. godine došlo je do kr atkotrajnog oporavljanja, a onda se pad nastavio. Na dan 8. jula 1932. godine srednji indeks industrijskih reakcija na listi Njujork tajmsa iznosio je 58 – tek blijedi oporavak. Ali u to vrijeme gotovo svi ekonomski parametri srozali su se do dna. Bruto nacionalni proizvod bio je za više od četvrtine manji nego 1929. godine, mjeren cijenama koje su bile na snazi te godine, a po realnoj vrijednosti dva puta manji nego 1929. godine. Nezaposlenost je 1929. godine bila prosječna, 1,6 miliona, a godine 1932. prosječno 12,1 milion. Sve cijene pale su za oko jednu trećinu prema cijenama iz 1929. godine, ali su naročito pale cijene poljoprivrednih proizvoda. Iskustvo je pokazalo da na privredu u cjelini nijesu djelovale iste sile, nego su različite sile djelovale na različite sektore privrede. Ova situacija – niska proizvodnja, niske cijene, visoka nezaposlenost potrajaće sve do kraja tridesetih godina XX vijeka. Tek 1937. godine bruto nacionalni proizvod vratio se na nivo iz 1929. godine, a 1941. godine nezaposlenost je pala ispod 10 odsto radne snage. Depresija 1920–1921. godine bila je jaka, ali je kratko trajalo, ali depresija tridesetih godina bila je jaka, ali je dugo trajala. •
(skr.)
POVR[INA U KVADRATNIM METRIMA
STARJE[INA MITROPOLIJE IZRAZ GLASNOG ODOBRAVANJA
NEKADA[NJI KANADSKI KO[ARKA[, STIV KLOPARANJE, TANDRKANJE
TURSKA GLUMICA [ORAJ
K]I IZ
VODORAVNO: 1. Spisak, lista - Vrsta pu`a, 2. Rimski ku}ni bog - Rijeka u Ju`noj Americi, 3. Zahtjevati, usloviti, 4. Vojvo|anska akademija nauka i umjetnosti (skr.)Ime ranija teniserke Jankovi}, 5. Prvo slovo - Rumene boje - Edvard od milja, 6 Zapaljenje `ljezde uz trepavicu oka na o~nom kapku, jermenak - Providna tkanina za zavoje i previjanje rana, 7. Naziv za privredni i dru{tveni poredak u kome je glavni pokreta~ privrednog `ivota profit, 8. Ime beogradske TV-voditeljke Vukoti} - Rijeka u Iranu - Elektron (skr.), 9. Peti mjesec - Stanovnik vinske oblasti u Ma|arskoj, 10 Ljubi~asti varijetet kvarca - Njema~ki prijedlog (na), 11. Ime pjesnika i recitatora Damjanovi}a - Vrsta bubnja, koristi se u afri~koj muzici, 12. Prvo slovo - Velikih noseva - Sastavni veznik, 13. U kineskoj filozofiji oznaka za zakonitost svemira, kojim se po unutra{njoj nu`di kre}e svako svjetsko zbivanje - Muzi~ki sastav sa pet svira~a, 14. Skok sa odbijanjem od ~vrste podloge - Privla~ni mu{karci, 15. Nau~nik koji se bavi prou~avanjem prirode.
USPRAVNO: 1. Takmi~enje u plivanju na velike daljine, 2. Plodno mjesto u pustinji - Poveza~a, rubac - Rije~no ostrvo, 3. Dosljedno dr`anje na~ela, 4 VeznikBeogradska op{tina - Nadimak ko{arka{a Milo{a Teodosi}a - Automobilska oznaka Kumanova, 5. Biljna te~nost - ^esto kori{}eni neknji`evni izraz za hvatanje, lov, grabljenje - Odnos primljenih i datih golova, 6. Luka na sjevernom JadranuDemisija, 7. Glumac, Dejvid - Soli mlije~ne kiseline - Oznaka na vozilima auto{kole, 8. Istovjetnost ili saglasnost u osobinama - Ameri~ka d`ez saksofonistkinja Aber, 9. Znakovi kojim se bilje`e odre}eni tonovi - Stanovnik najve}eg kontinenta, Azijac - Dio vage, 10 Nepokretljivost - Troslo`na metri~ka stopa, 11. Gr~ko slovo - Legendarni slova~ki fudbaler, Jozef - Ime glumice Milosavljevi}. Dinko Kne`evi}
sekretar bosa nova, mandarin, izaziva~, ustanova, sjekuti}). (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda”
AL, BA, BO, DA, I, JA, KRE, KU, MAN, NI, NO, NO, RIN, SA, SE, SJE, STA, TAR, TI], U, VA, VA, VA^, ZA, ZI. VODORAVNO: 1. Evropska dr`ava, 2. Starje{ina u sekretarijatu 3. Vrsta plesa, 4. Visoki ~inovnik u staroj Kini, 5. Provokator, 6. Institucija, 7. Vrsta zuba. U osjen~enim poljima dobi}ete ime i prezime vaterpoliste sa slike.
Neđelja, 15. jun 2025. Oglasi i obavještenja
069/032-380
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
ЦВИЈЕЋЕ СЕ НЕ ПРИЛАЖЕ.
OЖАЛОШЋЕНИ:
супруга МИРЈАНА- ЛОЛА, син ДАНИЛО, шћерке: МАРИЈА, СЛАВИЦА и АЛЕКСАНДРА, браћа: СЛОБОДАН, ПЕКО, РАТКО и НЕНАД, снахе: ЗОРИЦА и ДАНКА, братанићи, братаничне, унучад и остала родбина РАДОЈИЧИЋ и КОНТИЋ
Dana 14. juna 2025. u 77 godini umrije naša draga sestra i tetka
DRAGICA – BENJA Radomirova KOPRIVICA
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 14. juna od 13 do 16 časova i 15. juna od 9 do 11.30 časova kada pokojnicu otpremamo za rodne Banjane, đe će se obaviti sahrana u groblju kod Crkve Svetog Nikole u mjestu Renovac – Šake u 16 časova.
OŽALOŠĆENA PORODICA: braća PUNIŠA i VUK, sestre KATARINA, ĆANA – GARA i MILENA, snahe ZORA i VERICA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Tužnim srcem javljamo da je 14. juna 2025. u 81. godini preminula naša draga
BRANKA Boža VUČKOVIĆ rođena RADUSINOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 15. juna od 12 do 16 časova i 16. juna od 12 do 14 časova kada krećemo za selo Vrba-Njeguši, gdje će se obaviti sahrana na seoskom groblju u 15 časova.
OŽALOŠĆENA PORODICA: sin PERO, šćer BISERKA, unuk NENAD, snaha JELENA, praunuka SOFIJA, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, kao i ostala rodbina VUČKOVIĆ i RADUSINOVIĆ
Dana 13. juna 2025. u 89. godini preminula je
ZORKA Ilije PRLJA rođena VUJOVIĆ
Sahrana je obavljena u krugu familije 14. juna 2025. godine na seskom groblju u Čukovićima.
OŽALOŠĆENA PORODICA kćerka MIKICA, sestre JELENA i MIJA, unučad IVAN, PETAR, LUKA i HELA, snaha RUŽICA, praunučad i ostala porodica PRLJA i VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj majci
Neka ti je laka crna zemlja. Počivaj u miru i hvala ti na svemu. Sin PERO
Posljednji pozdrav iskrenom i voljenom bratu
ŽARKU VUJOVIĆU
Sa velikim bolom se opraštamo od tebe. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.
Brat od strica ŽELJKO sa porodicom
Dana 13. juna 2025. umro je u 72 godini poslije kraće i teške bolesti u 21 čas naš dragi
ŽARKO Radomira VUJOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 14. juna od 11 do 16 časova i 15. juna od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga LJUBICA-NINA, sinovi MARKO i PETAR, sestra ZAGORKA-ZAGA, snahe MILA i MARIJA, brat od strica ŽELJKO i sestre od strica, braća i sestre od ujaka, braća i sestra od tetke, sestrići, unučad i ostala rodbina i ujčevina DAMJANOVIĆ
Od DARKA B. STOJANOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Počivaj u miru.
BRANKO, VJERA, OLGA
Sa nevjericom, dubokom tugom i velikim bolom opraštam se od mog dragog Zdravka, prijatelja kakav se samo jednom u životu sretne, i čovjeka čija je dobrota bila mjera čojstva i ljudskosti.
Tvoja iznenadna smrt me je zatekla kao tišina koja prekine najljepšu pjesmu. Otišao si nenadano, tiho, a iza tebe je ostalo toliko zajedničkih trenutaka, ispunjenih smijehom, razumijevanjem, poštovanjem i prijateljstvom koje ništa nikad nije pomutilo.
Bio si čovjek od riječi, plemenit i dostojanstven, uvijek spreman da saslušaš, da pružiš ruku, da budeš tu, ne da se istakneš, nego da pomogneš. Tvoje prisustvo donosilo je mir, a tvoje prijateljstvo bilo je oslonac koji se ne zaboravlja.
Duboko žalim što nijesam bio u prilici da ti odam posljednju počast i ispratim te onako kako zaslužuješ, u tišini, s poštovanjem, s bolom i zahvalnošću.
Zdravko, tvoja dobrota, tvoj blag pogled i tvoj tihi osmijeh ostaće sa mnom dok god dišem. Nedostajaćeš, moj prijatelju.
Tvoj drug ZORAN VUKČEVIĆ sa porodicom!
Posljednji pozdrav našem dragom i iskrenom prijatelju
CICA SEKULOVIĆ sa porodicom
Odlazak tvoj na srcu je ostavio neizbrisivu bol. Ostala je praznina koju ni vrijeme neće moći ispuniti, samo uspomene koje ćemo nositi u srcu. U svakom trenutku mislićemo o tebi, u svakom osmijehu tražićemo trag tvoj, u tišini tvoj glas.
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju kao što si ti sve nas čuvao.
Tvoja supruga NINA, sinovi MARKO i PETAR, snahe MILA i MARIJA, unučad ANDREA, BORIS i LUKA
614
Neđelja, 15. jun 2025.
Posljednji pozdrav dragom bratu od strica
Tvoja blaga riječ, tvoj osmijeh i plemenitost ostaviće neizbrisiv trag u našim životima. Počivaj u miru okružen ljubavlju koju si i sam širio.
Tvoje sestre: ANĐELIJA, OLGA, RADMILA i GOSPAVA sa porodicama
ŽARO VUJOVIĆ
Časno je bilo sa tobom se družiti i živjeti. Srešćemo se neđe na nekom drugom mjestu.
MAJO KONTIĆ
Posljednji pozdrav mom drugu i velikom prijatelju
ŽARU
MIRKO POPOVIĆ sa familijom
SJEĆANJE NA DRAGE RODITELJE
2. 11. 2000– 2. 11. 2025. 14. 6. 2010–14. 6. 2025
OZANA NANDOR SIKORA
Prolaze godine, ali tuga za vama nikada. Sa mnom ste u srcu i mislima zauvijek.
Vaša kćerka
LJILJANA USKOKOVIĆ sa porodicom
Tužna godina bez tebe, dragi naš
NEŠO Uspomena na tvoj vedri duh, topli osmijeh i srdačan zagrljaj uvijek će živjeti u našim sjećanjima. Sa velikom ljubavlju i poštovanjem, posljednji pozdrav.
NADA, ILIJA i NEVENA
se navršava devet godina od smrti našeg divnog
Veskovog VUJOVIĆA
Ožalošćeni: VESKO, SLAĐANA i VELJKO VUJOVIĆ
Četrnaest je godina od smrti naše drage i voljene
LJUBICE VUKIĆ rođene BOROZAN
RUŽICE Acove DEDIĆ
Kroz najljepše uspomene čuvamo te od zaborava. JELENA, BILJANA i GORAN
SJEĆANJE Na moje roditelje
VELIKU i VLADA VUKSANOVIĆA
Godine koje prolaze ne umanjuju bol za vama. Kćerka DANKA, unuci VLADO i BATO
590
Osam godina od smrti moje sestre
ANE-ANKE ĐUROVIĆ rođene LJEŠKOVIĆ
Prođe i ova godina kao i predhodne, pune bola, tuge, zbog tvog odlaska. A tvoj pogled i suza, kada si me napuštila vječno će me boljeti.
Voli te sestra ĆANE
ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
618
Dana 17. juna 2025. navršava se godina otkako nas je napuštio naš voljeni suprug, otac i đed
Godina bez tebe, a čini se da si otišao juče. Tvoje riječi, osmijeh i snaga još uvijek odzvanjaju u našem domu.
U tišini te spominjemo, u mislima grlimo u srcima te nosimo zauvijek.
Unučad te pamte sa ljubavlju, a mi sa ponosom. VOLIMO TE
Tvoji: ZORICA, MARKO, IVANA, IRENA, JASNA, JELICA i MARIJA sa porodicama
591
Sjećanje
BRANKO
PERSA BURZAN
Ostajete u sjećanju voljeni i nezaboravljeni.
PORODICA
Dragi tata, draga majko i dragi brate
GOJKO Ilije VUKOSAVA Gojka PEKIĆ PEKIĆ 15. 6. 2021. 4. 10. 2004.
MILENKO Gojka PEKIĆ
27. 12. 2024
Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na vas. Počivajte u miru.
Vaši sinovi i braća DRAGAN, VESKO i RAŠO i vaša ćerka i sestra NADA
592
Prošlo je 40 dana od smrti našeg kuma
Prolaze dani ispunjeni tugom i sjećanjima na tvoju dobru dušu u kojoj je bilo mjesta za sve. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao.
Navršila se godina dana od smrti moga
Kum VASO GAZIVODA sa porodicom
NEBOJŠA Mila OBRADOVIĆ
Moj Nešo, da ti je znati koliko mi fališ. Uvijek si mi u mislima Zauvijek tvoja ANA
Dragi naš
Anđeli žive dovijeka. Tuguju za tobom
ISMET, LOLA, BELA i KEKEC
15. 6. 2020–15. 6. 2025.
Dragi moj Mido, godine prolaze, a čežnja i želja za tobom neće nikad.
Sestra BRANKA sa porodicom 568
Dana 15. juna navršava se pet godina od kada nije sa nama naš voljeni
DIMITRIJE – DIMO RADULOVIĆ
Prolazi i ova godina kako smo uskraćeni za tvoju ljubav i prisustvo. Ponosni na sve što si bio, ne damo te zaboravu.
TVOJA PORODICA
Godina je dana od kada nema mog
Ponosni smo i zahvalni za sve ono što smo bili mi tebi i ti nama. Fališ nam puno.
ZORAN i LIDA sa đecom
610
609
Nedostaješ mi svaki dan, kad dođem da mi se nasmiješ da mi kašeš - Jelo. Volim te najviše, moj lijepi Šone. Tvoja ćerka JELENA, zet RAJKO i unuci VIDAK i VASILIJE
Dana 16. juna 2025. navršava se godina dana od kada je otišao moj otac
NEBOJŠA Mila OBRADOVIĆ
Moj Šone, dani prolaze a uspomena na tebe ne blijedi. Uvijek ćeš nam biti u sjećanju. Tvoj sin MILOŠ, snaha MILICA i unučad OGNJEN i EMA 608
607
Neđelja, 15. jun 2025.
Četrdeset dana bez tebe, ljubavi naša...
Sa tugom koja ne prolazi i srcima ispunjenim bolom, obilježavamo četrdeset dana od kada nas je napuštila naša voljena supruga i majka
Otišla si tiho, a za sobom ostavila prazninu koju ni vrijeme, ni riječi, ni size ne mogu ispuniti.
Tvoj osmijeh, tvoj glas, tvoja dobrota, sve ono što si nesebično davala svakog dana i dalje odzvanja u našem domu, u svakom kutku našeg života.
Bila si naše sidro, naša snaga, naš oslonac.
Bez tebe svijet je drugačiji, tiši, tužniji.
Svaki dan od tvog odlaska nosi težinu nedostajanja.
U našim molitvama si, u svakom uzdahu, u svakom pogledu u nebo.
Tvoja ljubav nas i dalje grije, tvoje prisustvo osjećamo u tišini, tvoj duh nas čuva.
Nijesi otišla samo si zaklopila oči tamo gdje te više ne boli.
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Sa neizmjernom ljubavlju, ponosom i vječnim sjećanjem,
Tvoj suprug ACKO i sinovi LAZAR i NIKOLA
Drugarice LJUBICE
Neka te anđeli čuvaju. VANJA i MIĆO KUZMAN
Dana 15. juna 2025. navršava se jedanaest godina od smrti našeg voljenog
SLAVKO UBOVIĆ
Godine prolaze, ali praznina ostaje. Čuvamo te od zaborava kroz najljepše uspomene.
Četrdeset najtužnijih dana od kada si zauvijek otišla
Rano moja bez prebola, ne mogu se pomiriti da nećeš više doći.
Tvoja bol je stala, moja neće nikad dok dođem kod tebe.
RANKO i SRĐAN sa porodicama
Nikada te zaboraviti neću.
LUKA D. VUJOVIĆ
Brate moj godina prođe otkako si nas ostavio. Nikad te zaboraviti neću. Tvoj drug LUKA D. VUJOVIĆ
Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na vas.
Vrijeme prolazi, a ne prođe dan da ne pomislim na tebe, zauvijek u srcu i mislima. Počivaj u miru, moj dobri druže.
Navršava se godinu dana od smrti moje braće
Nikada vas zaboraviti neću.
Vaš drug
Tužno sjećanje na našeg dragog
Tužno sjećanje na našeg dragog
Godinu dana od smrti
Proći će dani i godine, a ja ću se sjećati tebe, pričati o tebi i pamtiti te, samo po lijepom i dobrom. Počivaj u miru.
drug SINIŠA
Godinu dana bez tebe. Napustio si nas prerano, rukom onih bez časti. Bol ne prolazi, a sjećanje na tebe nosim svakog dana. Počivaj u miru, druže moj.
Tvoj drug LUKA VUJOVIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Neđelja, 15. jun 2025.
Na osnovu čl. 139 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG” br. 65/20, 146/21 i 4/24) i čl. 38 Statuta „Barska plovidba“ A.D. Bar, Odbor direktora daje sljedeće:
OBAVJEŠTENJE o Izmjeni i dopuni (proširenju) Dnevnog reda XXIV (24.) redovne Skupštine akcionara “Barska plovidba” A.D. Bar, Dnevni red XXIV (24.) redovne Skupštine akcionara “Barska plovidba” A.D. Bar, koja će se održati u Prostorijama Barske plovidbe A.D.Bar, u Baru, Putnički terminal, dana 30. juna 2025. godine (ponedjeljak) u 10.00 sati, a koji je objavljen dana 29. i 30. maja 2025. godine u dnevnom listu “Pobjeda” na internet sajtu Društva, dopunjava se sa jednom (1) tačkom, koja glasi: „2. Usvajanje Zapisnika sa XVII Vanredne Skupština akcionara održane 19. 05. 2025. godine,“ Shodno navedenom, novi Dnevni red sada glasi:
D N E V N I R E D
1.Usvajanje Zapisnika sa XXIII redovne Skupštine održane 16.07.2024. godine;
2.Usvajanje Zapisnika sa XVII Vanredne Skupština akcionara održane 19. 05. 2025. Godine; 3.Usvajanje godišnjih finansijskih iskaza Društva za 2024. godinu, sa Izvještajem menadžmenta, Izvještajem revizora i Izvještajem o radu Odbora direktora; 4.Imenovanje Revizora za 2025. godinu; 5.Usvajanje Odluke o utvrđivanju visine naknade članovima Odbora direktora; 6.Razrješenje članova Odbora direktora; 7.Izbor članova Odbora direktora.
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu akcija, plus jedna, od ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Skupština akcionara donosi odluku većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.
Izbor članova Odbora direktora sprovest će se putem glasačkih listića po tzv kumulativnom principu glasanja.
Identifikacija i evidencija akcionara, izvršiće se na dan održavanja Skupštine od 8:30 do 9:30 časova i to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika sa ovjerenim punomoćjem, u skladu sa Zakonom.
Materijali za redovnu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima svakog radnog dana (u toku radnog vremena) u sjedištu Društva - Putnički terminal Bar, shodno Zakonu i Statutu. Informacije u vezi sa XXIV redovnom Skupštinom akcionara „Barska plovidba“ A.D. Bar biće dostupne na internet adresi www.barskaplovidba.me Kontakt telefon za informacije je 030/311-300 – Sekretar Društva Aleksandra Knežević.
Predsjednik Odbora direktora
Na osnovu člana 139 Zakona o privrednim društvima (''Sl.list CG'' br 65/20, 146/21 i 4/24) , člana 54 i člana 88 Statuta Društva, Odbor direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica daje : OBAVJEŠTENJE
o izmjeni dnevnog reda Redovne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica
Dnevni red Redovne Skupštine akcionara zakazane za 30.06.2025.godine., sa početkom u 11:00 časova, u sali za sastanke Društva, objavljene dana 24.05. i 25.05.2025.godine u dnevnom listu „Pobjeda“, mijenja se na način što se brišu tačke 7 i 8:
7. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva.
8. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva.
Ostali tekst iz Odluke o sazivanju Redovne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica, broj:1409/1 od 20.05.2025.godine ostaje nepromijenjen.
Materijal sa predlozima odluka koji će biti razmatrani na Redovnoj Skupštini akcionara Društva će se staviti na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 8:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću, kao i na sajtu Društva.
Obavještenje o izmjeni dnevnog reda Redovne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica, pored objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“, može se vidjeti i na internet stranici Društva: www.ozvs.me
PREDSJEDNIK
ODBORA DIREKORA mr Predrag Burzanović, s.r.
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
NOVO IZDANJE
U PRODAJI
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
NAGRADA
ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
DO Ć I NE Ć E
E
hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
