Utorak, 17. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21378 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Godina od slučaja govora mržnje predsjednika opštine Nikšić
Marka Kovačevića prilikom obilježavanja Bitke na Grahovcu
Nakon što je 3. juna zvanično ponovo izabran za čelnog čovjeka grada pod Trebjesom, Kovačević je najavio da će u roku od 30 dana dati ostavku na mjesto poslanika, čime će zvanično izgubiti imunitet i biti u potpunosti dostupan pravosudnim organima
Počelo postavljanje nove podloge na gradskom stadionu pod Goricom
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
RODBINSKA PUTOVANJA O TROŠKU DRŽAVE Uprava policije tvrdi da Andrija Mandić određuje koga će da vodi u inostranstvo kao pratnju
Štićena ličnost, predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, u saradnji sa službom Protokola Skupštine, određuje ko će, kada i u kojoj ulozi činiti sastav njegove delegacije i biti u njegovom prisustvu prilikom službenih događaja. Imajući u vidu da je sada osumnjičeni D. M. član porodice predsjednika Skupštine, njegovo prisustvo nije predstavljalo prijetnju ili rizik po bezbjednost ove štićene ličnosti, kazali su Pobjedi iz Uprave policije
Stigla još jedna pravosnažna presuda sa visokim iznosom za čelnika obrazovne ustanove kojeg je 2021. godine mimo zakona razriješila bivša ministarka Vesna Bratić
Okrugli sto „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore
Mala je razlika između vladavine prava i korupcije. U prvom slučaju, ljudi se identifikuju sa društvom u cjelini, a u drugom sa određenim političkim, odnosno interesnim grupacijama, precizirao je Cerović i dodao da je Crna Gora i dalje u „plemenskim odnosima“, s tim što je nekadašnja pripadnost plemenu sada zamijenjena opredijeljenošću za neki politički subjekt
PODGORICA - Crna Gora nakon 2020. godine, umjesto da se kreće unaprijed u demokratizaciji društva, polako klizi unatrag, ukazala je Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka na jučerašnjem panelu „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije“, koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
- Puno je primjera gdje je izvršna vlast preuzela ulogu zakonodavne, pa onda zakonodavna drugih segmenata vlasti, dok sudstvo ne radi. Uz to, civilno društvo, kojeg čine nevladine organizacije, ali i pokreti poput građanskih inicijativa, vlast uopšte ne čuje. Kako je dodala, izostaje društvena kohezija čak i u slučaju stavova građana o ulasku u Evropsku uniju, jer svako taj proces drugačije doživljava. - U svemu tome, najveća je bila erozija institucija, jer one svoj posao doživljavaju vrlo formalno, nijesu produktivne i aktiviraju se samo za određeni politički cilj – zaključila je ona. Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović rekao je da je Crna Gora iz perioda višedecenijske vlasti Demokratske partije socijalista,
kada je postojao samo jedan centar izvršne vlasti, sada došla u situaciju da postoji više centara moći koji su, pojedinačno, u stvari vrlo slabi. - Vlast je odbila da se formira odbor koji bi se bavio malignim uticajima u našoj zemlji. Takođe, crnogorsko tužilaštvo blisko sarađuje sa kolegama u Rusiji i Bjelorusiji, zemljama koje su prepoznate po kršenju ljudskih prava, ali je sudstvo u takvim slučajevima ispravno presudilo kada je odlučilo da to ne dozvoli – dodao je on. Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore, podsjetila je da su prošle godine usvojene izmjene tri zakona koji se odnose na medije, što je doprinijelo pozitivnoj ocjeni uspješnosti napretka u poglavljima 23 i 24 (IBAR). No, u praksi su se već pokazale brojne manjkavosti tih zakonskih tekstova, poput situacija sa savjetima RTCG i Agencije za audio-vizuelne medijske usluge. Komunikolog i psiholog Radoje Cerović je kao dva ključna preduslova za postojanje demokratije i vladavini prava naveo društvenu koheziju i povjerenje u institucije. - Mala je razlika između vladavine prava i korupcije. U prvom slučaju, ljudi se identifikuju sa društvom u cjelini, a u drugom sa određenim politič-
PODGORICA – Ni godinu nakon spornih izjava poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića, protiv kojeg je Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet zbog govora mržnje, ne nazire se kraj ovog sad već prilično kontroverznog slučaja. Iako je nadležni organ u proteklih devet mjeseci poslao zahtjev i dvije urgencije kako bi ovaj predmet dobio epilog, Pobjedi su iz VDT zvanično kazali da i dalje nijesu dobili odgovore, zbog čega planiraju novi zvanični dopis Skupštini na čijem je čelu lider NSD Andrija Mandić.
kim, odnosno interesnim grupacijama – precizirao je on. Takođe je zaključio da je Crna Gora i dalje u „plemenskim odnosima“, s tim što je nekadašnja pripadnost plemenu sada zamijenjena opredijeljenošću za neki politički subjekt. Izvršna direktorica ASCG Azra Karastanović je istakla da „smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već pokazatelj da institucije funkcionišu po principima odgovornosti“, te ukazala da se državom „ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa“.
- Snažna polarizacija, populizam koji je u porastu i erozija povjerenja u institucije, nijesu apstraktni pojmovi, već nažalost, stvarnost koju živimo i koja i te kako utiče na kvalitet našeg javnog života, na to koliko vjerujemo jedni drugima i sistemu koji nas okružuje –istakla je ona.
Podsjetila je kako je u Crnoj
Gori u proteklih pet godina bilo nekoliko smjena vlasti, ističući kako je to „zdrava i neophodna pojava u svakom demokratskom društvu“.
- Ne može se i ne smije upravljati državom po mjeri trenutnog političkog interesa – dodala je ona.
Karastanović je kazala da se o demokratiji ne govori samo kroz broj izašlih na izbore.
- Ako većina ćuti, ne znači da se ne slaže već je, nažalost, možda samo odustala... Naša odgovornost je i da stvorimo nove modele participacije i uključimo one čiji se glas rijetko čuje. Uloga svakog od nas u ovom procesu nije pomoćna, već suštinska. Demokratija nije delegirani posao, već zajednički zadatak – zaključila je Karastanović, te dodala da se „demokratija gradi kroz dijalog, poštovanje Ustava, zakona i institucija i kroz spremnost građana da budu dio rješenja“. K.J.
Pokušaji traju od 17. septembra 2024. godine, kada je parlamentarnom Administrativnom odboru, kojim predsjedava Jelena Nedović iz PES-a, upućen pomenuti zahtjev za krivično gonjenje poslanika. Od tada, prema saznanjima našeg lista, dokument VDT-a nije napuštao Mandićev kabinet. Zbog toga Administrativni odbor nije pokretao raspravu o ovom slučaju, jer pitanje ukidanja imuniteta može staviti na dnevni red tek nakon što im zahtjev tužilaštva bude proslijeđen. Od Nedović, pak, nijesmo mogli saznati da li će radno tijelo na čijem je čelu u skorije vrijeme to učiniti.
S druge strane, nakon što je 3. juna zvanično ponovo izabran za čelnog čovjeka grada pod Trebjesom, Kovačević je najavio da će, u skladu s Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana dati ostavku na mjesto poslanika, čime će zvanično izgubiti imunitet i biti u potpunosti dostupan pravosudnim organima.
DOPISI
- U predmetu VDT u Podgorici, formiranog protiv predsjednika opštine Nikšić, zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, nakon što se isti pozvao na imunitet, ovo tužilaštvo se 17. septembra 2024. godine
obratilo Skupštini Crne Gore, Administrativnom odboru i zatražilo odobrenje za krivično gonjenje – naveli su iz VDT-a u odgovoru Pobjedi. Takođe su podsjetili da su, na zahtjev Administrativnog odbora, 7. oktobra prošle godine dostavili kopije spisa o ovom slučaju koje su im zatražene. - Kako po navedenom dopisu tužilaštva nije postupljeno, to je od strane tužilaštva upućeno više urgencija, i to od 17. decembra 2024. i 6. maja 2025. godine, kojim je zatraženo da
Zakazana nova sjednica Anketnog odbora
se postupi po navedenom, po kom zahtjevu još uvijek nije postupljeno, tako da će od strane tužilaštva biti ponovo upućena urgencija – rečeno je iz VDT, te potcrtano da se „svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom Suda“.
SLUČAJ
Kovačević će vjerovatno ući u pravničke anale pošto je njegov slučaj govora mržnje zabilježen još prije godinu, tokom obilježavanja 166 godina
PODGORICA – Dugogodišnji policijski funkcioner Brajuško Brajušković saopštiće danas na sjednici Anketnog odbora Skupštine Crne Gore svoja saznanja vezana za aktivnosti tzv. „crnih trojki“.
Ovo skupštinsko tijelo bavi se prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički
motivisanih ubistava u periodu od uvođenja višestranačja do danas. Odbor se bavi i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Pred članovima Odbora izjave i saznanja do sada su iznijeli bivši premijer i direktor ANB-a Duško Marković i dugogodišnji policijski funkcioner Milan Paunović
Na prethodnom saslušanju Paunović je saopštio da su „crne trojke“ bile batinaški odred kojim je rukovodio tadašnji komandant Specijalne jedinice policije Veselin Veljović sa pojedinim saradnicima. Pravni zastupnik Veljovića, advokat Mihailo Volkov, najavio je da će zbog ove izjave protiv Paunovića pokrenuti postupak pred nadležnim institucijama budući da su, kako je objasnio, povodom sličnih
Nikšić Marka Kovačevića prilikom obilježavanja Bitke na Grahovcu
od Bitke na Grahovu, koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva, a uz prisustvo tadašnjeg ruskog ambasadora u Crnoj Gori Vladislava Maslenikova. Tom prilikom se posebno obratio „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“.
- Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima –
teza i pretpostavki već sprovođene policijsko-tužilačke aktivnosti u kojima nijesu potvrđena takva saznanja. S druge strane, bivši premijer Marković je tokom saslušanja pred Odborom, kazao kako je floskula o njemu kao „čuvaru svih tajni“, nesuvisla i zdravorazumski neodrživa.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković predložio je na posljednjoj sjednici da Anketni odbor od ANB-a zatraži cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na okolnosti, događaje, aktivnosti i operativna saznanja u vezi sa ubistvom glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića Takođe, na njegovu inicijativu, Anketni odbor je prihvatio da se na Odboru raspravlja i o slučaju prebijanja Milorada Mija Martinovića, koji se dogodio u oktobru 2015. godine. Ir.M.
kazao je čelni čovjek grada pod Trebjesom.
Kako je riječ o bici iz 1858. godine, odigrane tokom Hercegovačkog ustanka, i u kojoj je mnogobrojniju tursku vojsku porazila crnogorska pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, Kovačević je tim povodom crnogorske trupe nazvao „hrišćanskim ratnicima srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca“.
Izjave prvog čovjeka druge po veličini opštine u Crnoj Gori počele su da stižu tek kada
Nakon što je 3. juna zvanično ponovo izabran za čelnog čovjeka grada pod Trebjesom, Kovačević je najavio da će u roku od 30 dana dati ostavku na mjesto poslanika, čime će zvanično izgubiti imunitet i biti u potpunosti dostupan pravosudnim organima
je snimak cijele proslave dospio u javnost, nekoliko dana kasnije.
Među reakcijama je bila i ona predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je osudio „neodgovoran i zabrinjavajući narativ“ Kovačevića. Premijer i predsjednik PES-a Milojko Spajić je pozvao nadležne organe „da utvrde činjenice koje se odnose na izjavu Kovačevića“, nazvajući je „užasnom“ i „bez opravdanja“. Reis Islamske zajednice Rifat Fejzić je na cijeli slučaj odgovorio riječima da je „gradonačelnik Nikšića završio sa Turcima (čitaj: Turci, Bošnjaci, Albanci...), a sada su na red došli Crnogorci“. Reagovale su i opozicione partije, pa je tako GP URA Dritana Abazovića „najoštrije osudila skandalozan i fašistički“ govor Kovačevića. Iz Demokratske partije socijalista su kazali da je to „novi sramni javni nastup istaknutog člana NSD u kojem Crnogorcima prijeti da će se sa njima obračunavati kao sa Turcima“. Socijaldemokratska partija, koja je dio Evropskog saveza, poslala je javnu poruku kako je „prilično jasno ko su današnji Turci u Markovoj glavi“, dok su njihovi partneri iz te političke platforme, Socijaldemokra-
te, konstatovali da će od takvih šovinističkih izjava „jedino biti gore ukoliko kolege Kovačevića iz parlamentarne većine prećute skandaloznu izjavu“. Očekivano, svi su pozvali tužilaštvo da što prije reaguje po službenoj dužnosti i utvrdi „da li ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“. Reakciju nadležnih takođe su tražile nevladine organizacije, te javni djelatnici.
Od stranaka iz vladajuće većine, osim PES-a, oglasila se jedino NSD, upućujući izvinjenje „svima onima koji su u riječima Kovačevića pronašli ono čega nema, na što on nije mislio“. Oglasio se onda i Kovačević, istakavši kako je na Grahovcu „govorio o pomirenju“ i da „nije pominjao nijedan narod“. - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom –napisao je na društvenoj mreži Fejsbuk.
POSTUPAK
VDT je 16. jula 2024. godine formiralo predmet protiv predsjednika nikšićke opšti-
ne zbog krivičnog djela „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“.
- Tužilaštvo je dalo nalog Upravi policije da od Kovačevića prikupi potrebna obavještenja, a po potrebi preduzeće se i druge mjere i radnje, te nakon dostavljanja svih prikupljenih dokaza i podataka, izvršiće se svestrana analiza istih, u cilju ocjene da li se u konkretnom govoru stiču elementi bića krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, nakon čega će biti donijeta odluka u predmetu - saopšteno je tada iz VDT-a.
Javni nastup na Grahovcu, Kovačević je tokom saslušanja zamijenio pozivanjem na imunitet koji uživa kao poslanik Skupštine, a zatim je pred novinarima izjavio da „nije nikoga vrijeđao, niti je kome prijetio“.
Pobjedi je i juče potvrđeno iz VDT da su se još 17. septembra prošle godine zvanično obratili Administrativnom odboru Skupštine sa zahtjevom da poslaniku Kovačeviću bude skinut imunitet, jer je protiv njega formiran predmet, ali i da su tom skupštinskom tijelu 7. oktobra uputili dokumentaciju o cijelom slučaju.
Pobjeda je od 27. septembra do danas pet puta zatražila zvaničan odgovor od Skupštine Crne Gore da li su i kada dobili pomenuti zahtjev VDT-a, ali u našu redakciju i dalje nije stigao niti jedan odgovor. Kada je riječ o Administrativnom odboru i njegovoj predsjednici, od Nedović smo nekoliko puta uspjeli da dobijemo informaciju kako službi tog odbora „nije stigao nikakav zahtjev koji se odnosi na skidanje imuniteta poslaniku Kovačeviću“. Cijeli slučaj, ipak, trebalo bi početkom jula da dobije novi obrt. Kako je Pobjedi rečeno iz VDT, ovih dana će Skupštini biti upućena nova urgencija za skidanje imuniteta ovom poslaniku. No, možda će ovu mučnu proceduru prekinuti upravo Kovačević. Naime, on je nakon imenovanja za predsjednika
Iz VDT su se još 17. septembra prošle godine zvanično obratili Administrativnom odboru Skupštine sa zahtjevom da poslaniku Kovačeviću bude skinut imunitet, jer je protiv njega formiran predmet. Cijeli slučaj trebalo bi početkom jula da dobije novi obrt. Kako je Pobjedi rečeno iz VDT, ovih dana će Skupštini biti upućena nova urgencija za skidanje imuniteta ovom poslaniku
nikšićke opštine izjavio kako će „u zakonskom roku podnijeti ostavku na mjesto poslanika NSD“.
- Sada to nalaže drugi zakon i ja ću po postupiti onako kako su moji planovi. Ne po prioritetima nekog drugog i ne po instrukcijama nekog drugog, pogotovo ne onih koji mi ni u političkom ni u ljudskom smislu ne žele dobro – izjavio on. S obzirom da taj rok ističe 4. jula, ostaje da se vidi da li će neka nova svjedočenja očigledni govor mržnje od 13. juna 2024. godine protumačiti u ovom trenutku kao benignu izjavu iz koje se ne može ni naslutiti netrpeljivost prema bilo kome, ponajmanje prema onima koji ispovijedaju drugačiju vjeru.
To, takođe, znači da devet mjeseci pokušaja VDT-a da stigne do Kovačevića zbog jednog takvog krivičnog djela, ostalo bez rezultata isključivo zbog samovolje i drskosti pojedinih visokih partijskih i državnih funkcionera. No, nakon slučaja Danila Mandića, bratanca predsjednika parlamenta koji, izvjesno je, neće odgovarati zato što je pucao u nekoga, izostanak institucionalnog odgovora na govor mržnje je, zaista, „bezazlena pojava“. K. JERKOV
PODGORICA – Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i ubuduće će obavljati tu funkciju u privremenom mandatu.
bezbjednosnom kontekstu demonstrirao snagu sistema koji je spreman da se suoči sa najvećim prijetnjama po bezbjednost građana, i to bez kalkulacija, selektivnosti i političkih uticaja“.
vić, dodavši da je Šćepanović karijerni policajac sa više od 20 godina iskustva, čovjek iz sistema, školovan i formiran u službi.
To je odlučeno na jučerašnjoj telefonskoj sjednici Vlade, a na prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića Šaranović je predložio da zbog, kako je rekao, odlučnog, profesionalnog i zakonitog rukovođenja, Šćepanović nastavi da obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora policije. Ministar smatra da je Šćepanović „u izuzetno izazovnom
- Šćepanović je pokazao spremnost da se suoči sa devijacijama unutar sistema, da raskrsti sa lošim praksama, da zaštiti ugled službe. Pokrenuti su brojni postupci, sprovodi se intenzivan veting, a svaki pojedinac, koji je narušavao profesionalne standarde, snosi posljedice. To je pristup koji ovaj sistem treba. Nulta tolerancija na kriminal, ma odakle dolazio – saopštio je Šarano-
Uz naglasak da je reforma policije istorijski zadatak, ministar Šaranović naglašava da su za to potrebni ljudi koji ne prave kompromise kada je riječ o zakonitosti, odgovornosti i bezbjednosti građana.
- Crna Gora mora imati jaku, profesionalnu i policiju otpornu na sve nedozvoljene uticaje. Uprava policije pod vođstvom Lazara Šćepanovića pokazala je da je to moguće –zaključio je Šaranović u saopštenju. Đ.Ć. Vlada
Na Montenegroberzi juče prodato 74,9 odsto akcija jedne od vodećih crnogorskih banaka
Transkacija obavljena juče na Montenegroberzi
Preuzimanjem Hipotekarne banke, neto aktiva Aik grupe dostiže deset milijardi eura i Grupa ostaje fokusirana na dalje širenje u regionu
PODGORICA - Na Montenegroberzi juče je prodato 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke za 74,98 miliona eura. Kupac je AIK grupa srpskog biznismena Aleksandra Kostića Cijena akcije iznosila je 9,77 eura, dok je ukupno podato 7,67 miliona dionica.
Aik grupa je prošle sedmice dobila saglasnost Centralne banke (CBCG) za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci. U saopštenju se navodi da je ovom kupovinom i preuzimanjem 74,9 odsto akcija Hipotekarne banke u Crnoj Gori AIK grupa ušla na svoje treće tržište. - Preuzimanjem Hipotekarne banke, neto aktiva Aik grupe dostiže deset milijardi eura i Grupa ostaje fokusirana na dalje širenje u regionu i pružanje vrijednosti u poslovnom okruženju kroz strateška ula-
ganja u digitalizaciju i korisničko iskustvo - navodi se u saopštenju.
Iz Aik grupe je saopšteno da se time finalizuje proces sticanja koji je započet u decembru prošle godine, kada je Aik grupa potpisala ugovor o kupovini 7,62 miliona akcija te vodeće crnogorske banke.
- Nakon dobijanja svih neophodnih regulatornih odobrenja od Centralne banke (CBCG) i Agencije za zaštitu konkurencije, kao i ispunjenja svih uslova za zaključenje transakcije, ugovor je juče realizovan po cijeni od 9,77 eura po akciji - navodi se u saopštenju.
Predsjednik Izvršnog odbora Aik grupe Razvan Munteanu kazao je da akvizicijom Hipotekarne banke dvije snažne finansijske institucije udružuju svoje kapacitete od čega će benefit imati klijenti i lokalna zajednica.
- Uz zajedničku posvećenost vrhunskoj usluzi, klijentima Hipotekarne banke Grupa će omogućiti veće resurse i proširenu ponudu tradicionalnih i inovativnih finansijskih proizvoda. Za Aik grupu, uspostavljanje snažnog uporišta na crnogorskom tržištu koje je u kontinuiranom rastu, predstavlja značajan korak ka ostvarivanju naše strategije rasta i zauzimanju pozicije vodeće banke iz regiona - naveo je Munteanu. On je rekao da ih raduje što mogu da požele dobrodošlicu Hipotekarnoj banci u Aik grupa porodicu. Predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je da je Hipotekarna banka decenijama gradila čvrsto povjerenje klijenata kao lider savremenog bankarstva u Crnoj Gori. - Ulaskom u Aik grupu otvaramo novu fazu rasta, osnaženi znanjem i regionalnim iskustvom, spremni da klijentima pružimo još snažniju podršku i nastavimo putem koji nas je doveo do vrha - rekao je Zaimović.
S. P
Spor po tužbi kompanije Domen protiv države krenuo
Iako je bivši premijer Dritan Abazović već jednom svjedočio u ovom postupku, sudija Darko Bulatović je odredio da ga sasluša ponovo na ročištu zakazanom za kraj septembra. Kompanija Domen traži da sud utvrdi da je ugovor, koji su sa državom zaključili 2008. godine, automatski produžen na još deset godina. Njihov advokat Savo Jasnić je Pobjedi ranije kazao da je odluka Apelacionog suda nedvosmisleno potvrdila zakonitost i opravdanost njihovog pravnog stanovišta da je ugovor Domena sa državom na snazi do 31. marta 2033. godine
Poslanik DPS-a podsjetio Vladu da kasne sa novom akcijom Anđušić: Umjesto
PODGORICA - Građani su, umjesto nastavka akcije ,,Limitirane cijene“, dobili uvećanje cijena hljeba, komunalnih usluga i goriva, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić
On je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks napisao da je resorno ministarstvo 29. aprila saopštilo da ćemo od 15. maja imati nove mjere ili nastavak akcije ,,Limitirane cijene“. - Ovo je ujedno bio i jedini mehanizam koji Vlada sprovodi
u cilju ,,sprečavanja“ inflacije - rekao je Anđušić.
On je kazao da je 15. maj prošao, a od direktnog obećanja prošlo je skoro dva mjeseca. - U međuvremenu smo, zauzvrat, dobili uvećanje cijena hljeba, komunalnih usluga i goriva - dodao je Anđušić. On je napisao da su, prema zvaničnim podacima Monstata, nakon svega čemu svjedočimo, cijene ključnih proizvoda i usluga za građane veće oko četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine.
- Ovo su podaci sa kojima nema polemike i zapravo jedino faktičko stanje u odnosu na sve ono što slušate od Vlade i parlamentarne većine, kada su u pitanju životni standard i opšta ekonomska situacija. Ekonomija vještačke kome - zaključio je Anđušić. R. e.
PODGORICA – Godinu i dva mjeseca nakon što je vijeće sudija Apelacionog suda usvojilo žalbu i dalje aktuelnog agenta za registraciju nacionalnog internet domena ,,.me“, kompanije Domen, i ukinulo prvostepenu presudu kojom je odbijena njihova tužba protiv države, ovaj postupak je juče pred Privrednim sudom krenuo ispočetka.
Ova kompanija traži da sud utvrdi da je ugovor koji su sa
U žalbi Domena, koju je Apelacioni sud usvojio, navodi se da je prvostepeni sud pravilno zaključio da je ova kompanija blagovremeno obavijestila Vladu da namjerava da produži ugovor, koja je propustila da u roku od tri mjeseca odgovori na njihovo obavještenje. Međutim, nalaze spornim odluku da su odredbe ugovora oko načina produženja ništave
državom zaključili 2008. godine automatski produžen na još deset godina. Njihov advokat Savo Jasnić je Pobjedi ranije kazao da je odluka Apelacionog suda nedvosmisleno potvrdila zakonitost i opravdanost njihovog pravnog stanovišta da je ugovor Domena sa državom na snazi do 31. marta 2033. godine. Sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković , koja se u međuvremenu penzionisala, inicijalno je u prvostepenoj presudi ukazala da su niš tave odredbe ugovora u dijelu regulisanja načina produženja ugovora. Njenu odluku, kojom je odbijen zahtjev za određivanje privremene mjere, kojom bi državi bilo zabranjeno da izabere novog agenta za domen ,,me“, ranije je potvrdilo vijeće sudija Privrednog suda i ona nije bila predmet razmatranja Apelacionog. Stav vijeća je bio da bi se zabranom zadiralo u djelatnost elektronskih komunikacija i upravljanja nacionalnim internet domenom, koja je od javnog interesa. Ipak, država ni poslije toga nije raspisivala poziv za izbor novog agenta, čekajući ishod ovog spora.
Svjedočenje
Ovaj postupak je krenuo iznova kod sudije Darka Bulatovića koji je juče saslušao direktora Domena Predraga Lešića koji je, kako je naveo,
lično sačinio pismo namjere o produženju ugovora sa državom, dodajući da ga je potom direktor Američke privredne komore Marko Miročević proslijedio savjetniku premijera uoči godišnjeg sastanka koji ova asocijacija organizuje. Lešić je kazao da su nakon promjene Vlade, odnosno nakon što je za premijera došao Dritan Abazović, iskoristili taj sastanak na koji dolazi premijer i odgovara na unaprijed postavljena pitanja, da kandiduju temu produženja ugovora. Na pitanje suda da li je bio zadovoljan odgovorom, Lešić je kazao da premijer Abazović nije dao konkretan i jasan odgovor da li će ugovor biti produžen ili ne. Iako je Abazović već jednom svjedočio u ovom postupku, sudija Bulatović je odredio da ga sasluša ponovo na ročištu zakazanom za kraj septembra. Određeno je i IT vještačenje koje bi trebalo da utvrdi da li je u prilogu mejla upućenog savjetniku premijera u maju 2022. godine, kao prilog dostavljeno i pismo namjere u vezi sa produženjem ugovora o agentu registracije za domen ,,.me“. Vještak treba da utvrdi što je sadržina mejla, ko je pošiljalac, a ko primalac te da li je taj mejl nekome proslijeđen i kome.
Zastupnica države Sandra Filipović se protivila tome, ukazujući da je ugovorom definisano na koji način može biti produžen, ocjenjujući da to svakako ne može biti mejlom.
Žalba
U žalbi Domena, koju je Apelacioni sud usvojio, navodi se da je prvostepeni sud pravilno zaključio da je ova kompanija blagovremeno obavijestila Vladu da namjerava da produži ugovor, koja je propustila da u roku od tri mjeseca odgovori na njihovo obavještenje. Međutim, nalaze spornim odluku da su odredbe ugovora oko načina produženja ništave ukazujući da je sutkinja Bošković umjesto odredbi Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) o ponudi, trebalo da primjeni dio koji se odnosi na trajni dugovinski odnos sa određenim rokom trajanja, koji prestaje istekom, osim ako je ugovoreno da se produži na neodređeno u slučaju neblagovremenog otkazivanja.
Zaključak prvostepenog suda da se ugovor Domena i dr-
PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je kroz svoje investicione planove opredijelio znatna sredstva za unapređenje elektrodistributivnog sistema, cijeneći značaj sigurnog i kvalitetnog napajanja električnom energijom korisnika.
- Imajući u vidu postojeće stanje elektrodistributivne mreže, CEDIS ima za strateški cilj postizanje sve većih standarda kada je u pitanju isporuka električne energije krajnjim korisnicima - navodi se u saopštenju.
Investicioni
žave automatski smatra produženim, ali da su odredbe ugovora koje uređuju način produženja ugovora ništave, za Apelacioni sud nije bio prihvatljiv.
- Odredbom čl. 8.1 ugovora predviđeno je da, ukoliko Vlada u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja obavještenja od strane Agenta o namjeri za produženja roka trajanja ugovora ne dostavi Agentu izjašnjenje o mogućnosti i uslovima produženja ugovora, ima se smatrati da je ovaj ugovor produžen pod istim uslovima – stav je Apelacionog suda. Navode da se prvostepeni sud pozvao na član ZOO koji propisuje da nema dejstva odredba u ponudi da će se ćutanje smatrati prihvatanjem. Potrebu za takvom odredbom, kako navode, nameće načelo pravne sigurnosti.
- Ako postoji saglasnost strana da će se ugovor smatrati zaključenim u slučaju da jedna od njih ćuti, pošto je druga učinila ponudu, takav sporazum bi proizvodio pravna dejstva – ocijenile su sudije Apelacionog suda.
Poziv za novog agenta
Ministarstvo ekonomskog razvoja je u junu 2023. godine, dok je njime rukovodio Goran Đurović, raspisalo javni poziv za novog agenta, ali je otvaranje ponuda stopirano prvom privremenom mjerom Privrednog suda koju je inicirao Domen. Vijeće sudija je naknadno usvojilo prigovor zaštitnice imovinsko-pravnih interesa i ukinulo ovu mjeru, vrativši je sutkinji Bošković na ponovni postupak, koja je o tome odlučila tek u okviru presude oko ugovora. Vijeće je tada ocijenilo da nije bio dovoljno argumentovan stav da je Domen učinio vjerovatnim da je ugovor iz 2008. godine, na osnovu kog je kompanija upravljala registracijom domena ,,.me“ i dalje na snazi. Tada je državi bilo zabranjeno sprovođenje tendera i izbor novog agenta, kao i ometanje Domena da obavlja posao. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su se tada oglasili kritikama na račun suda, navodeći da time nijesu iznenađeni, imajući u vidu da njihovu praksu preispituju krivični sudovi. Kazali su da će odluku poštovati, iako ne zaslužuje da bude ispoštovana.
M. leKoviĆ
Iz CEDIS-a su rekli da se realizacijom planiranih projekata očekuje ostvarivanje više pozitivnih efekata – povećanje kapaciteta za priključenja novih korisnika, poboljšanje naponskih prilika, povećanje pouzdanosti i sigurnosti napajanja, kao i smanjenje gubitaka električne energije.
- Kao rezultat pripremnih aktivnosti planirano je da se u periodu od ove do 2029. godine pokrene intenzivni investicioni ciklus u elektro-distributivnu mrežu - najavili su iz
CEDIS-a.
Budžetom za investicije za navedeni period planirano je više od 250 miliona eura za kapitalna ulaganja, od čega će 121 milion eura biti finansiran iz kreditnih sredstava obezbijeđenih po povoljnijim uslovima, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama — Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Svjetskom bankom, KfW bankom i Francuskom agencijom za razvoj (AFD).
- Radi se o četiri s trateški važna investiciona projekta, usmjerena ka unapređenju energetske efikasnosti, modernizaciji infrastrukture i dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore -
dodaje se u saopštenju. CEDIS je, kako su naveli, napravio ključni iskorak ka digitalnoj transformaciji elektrodistributivne mreže, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kroz kredit vrijedan 35 miliona eura.
- Kroz ovaj aranžman će se realizovati uvođenje naprednih sistema SCADA i ADMS, kao i nabavka savremenih brojila nove generacije. Modernizacija obuhvata implementaciju SCADA sistema, koji omogućava daljinsko upravljanje i nadzor nad mrežom u realnom vremenu, te ADMS sistema, čija je uloga optimizacija rada, brže reagovanje na incidente i prekide i efikasnije upravljanje mrežom - rekli su iz CEDIS-a.
Početkom decembra prošle godine dobijeno je odobrenje Odbora direktora Svjetske banke za projekat i kreditnu liniju od 21 milion eura za realizaciju projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore. - Kroz ovaj projekat je predviđena zamjena sedam 35kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV, postrojenjima otkupljenih od Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), u prethodnom periodu, kao i zamjena 37 starih transformatora, prenosnog odnosa 35/10kV, novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO -dizajnu transformatora - navodi se u saopštenju. Ugovor o kreditu između
Svjetske banke i Ministarstva finansija je potpisan krajem decembra prošle godine, a uslovi za efektivnost zajma su ispunjeni 14. februara. - Tehnička specifikacija predviđena za zamjenu starih transformatora je u pripremi, a početak realizacije samog projekta se očekuje u trećem kvartalu. Oprema koja je bila predmet otkupa je u lošem stanju, čemu je doprinio dugi proces razgraničenja CGES-a i CEDIS-a koji je trajao od 2009. godine - rekli su iz CEDIS-a. CEDIS, kako se zaključuje, tim projektima potvrđuje svoju posvećenost energetskoj tranziciji, pouzdanijem napajanju krajnjih korisnika i usklađivanju sa zelenim politikama Evropske unije. S. P.
PODGORICA - Predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) Zoranu Jeliću prestao je mandat po sili zakona u maju prošle godine, što potvrđuju zvanični podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), saopštio je predsjednik Kluba poslanika Evropa sad, Vasilije Čarapić.
- Prema Zakonu o DRI, pravna posljedica ostvarivanja prava na starosnu penziju je prestanak funkcije po sili zakona. U slučaju Jelića, Fond PIO je eksplicitno dostavio podatak da je on stekao pravo na starosnu penziju u maju prošle godine, čime je prestao da ispunjava uslove za obavljanje funkcije člana, odnosno predsjednika Senata DRI - naveo je Čarapić u saopštenju.
On je rekao da se Jelić, iako mu je prije više od godinu po sili zakona prestala funkcija, i dalje predstavlja kao predsjednik Senata DRI pozivajući se na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, što nije tehnički propust ili pravna zabluda, već svjesno kršenje zakona koje baca sjenku na
rad najviše revizorske institucije u državi. - Još je skandaloznije to što ostali članovi Senata DRI, među kojima je i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović, godinu ne preduzimaju ništa. Poštuju zakon ćutanja, a ne poštuju sopstveni zakon iako imaju dovoljno
pravničkog znanja da znaju da imaju obavezu da obavijeste Skupštinu o prestanku funkcije Jeliću - rekao je Čarapić. Pr ema njegovim riječima, DRI, koja bi trebalo da štiti zakonitost, danas štiti funkciju nekadašnjeg visoko pozicioniranog člana Demokratske partije socijalista (DPS) bez zakonskog osnova, ponavljajući istu negativnu praksu koja je pratila i slučaj sutkinje Ustavnog suda sa članskom kartom DPS-a Dragane Đuranović - Zakon ne smije biti selektivno primjenjivan. Ako važi za sve građane – mora važiti i za Jelića. Pojedinci iz bivšeg režima koji su navikli da za njih važe privilegovana pravila moraju da shvate da je vrijeme zloupotreba prošlo i da im nećemo dozvoliti da narušavaju pravni poredak Crne Gore - zaključio je Čarapić. R. e.
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta i dalje u fiokama Vlade i pored brojnih obećanja i upozorenja međunarodnih institucija
Iz Asocijacije Spektra su nekoliko puta dosad upozoravali da je odlaganje usvajanja ovog zakona zapravo politička trgovina, jer nije po mjeri konzervativnih stranaka i predsjednika Skupštine Andrije Mandića
PODGORICA – Vlada Crne Gore više od pola godine odbija da na dnevni red stavi zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Nacrt tog zakona je završen u februaru prošle godine, prošao je sve potrebne procedure, data su javna obećanja...
Da Crna Gora mora da radi na sprečavanju diskriminacije i ustavom zagarantovanim slobodama, piše i u non pejperu Evropske komisije, koji je objavljen prošle sedmice. Istaknuto je da je u decembru 2024. Vlada odlučila da neće staviti Nacrt zakona na dnevni red iako je prošao sve potrebne korake unutar zakonodavnog procesa, bez daljnjeg razvoja događaja od tada. EK je u Non pejperu napisala da govor mržnje i politička retorika protiv LGBTIQ osoba i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost te da je u 2024. godini Crna Gora zabilježila značajan pad na ILGA – Europe Rainbow karti – pala je s 12. (2023. godine) na 20. mjesto. – Odlaganje usvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja pokazuje potpuni izostanak političke hrabrosti Vlade Crne Gore da is-
puni svoje obaveze koje se tiču ljudskih prava, a koje su propisane i dokumentima koje je ta ista vlada usvojila – rekao je Pobjedi izvršni direktor Spektre Jovan Ulićević Podsjetio je da ta dokumenta podrazumijevaju kako Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za period 2024–2028, tako i Program Vlade Crne Gore za pristupanje EU. Ulićević ističe da činjenica da se osim obećanja ne događa ništa pokazuje i nemoć vladajućih partija, konkretno Pokreta Evropa sad, koji je i u više navrata javno rekao da podržava zakon te da će ga ne samo glasati u Skupštini već i učiniti sve da pomogne da se napravi većina potrebna i sa opozicijom kako bi zakon prošao. – A zatim i nemoć ministra Fatmira Đeke, čiji je resor i predlagač zakona, a koji je i javno podržavao zakon. Dakle, imamo konstituente koji ne razumiju da neuspjeh da ostvare ono za šta su preuzeli odgovornost pokazuje njihov manjak političke moći i autoriteta u vladajućoj većini, što se najbolje vidi preko ovakvih zakona, koji unapređuju ljudska prava i imaju veliki simboličan značaj – smatra Ulićević. Pobjeda je slala pitanja kabi-
netu predsjednika Vlade Milojku Spajiću zbog čega zakon nikada nije stavljen na dnevni red. Pitanja su poslata i Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, kojim rukovodi Fatmir Đeka. Odgovore nijesmo dobili. Iz Vlade je saopštavano da je zakon spreman te da će se naći na dnevnom redu, a i poslanici su izrazili spremnost da ga izglasaju na Skupštini.
Pusta obećanja
Na konferenciji „Lično je političko“ koja je početkom decembra prošle godine održana u Podgorici, predstavljeno je istraživanje koje je pokazalo da Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku većine političkih partija u Crnoj Gori.
Ulićević je tada, predstavlja-
jući istraživanje, kazao da ga posebno raduje što ovako eksplicitne stavove izražavaju pripadnici partija PES, DPS, Demokrate i Ura, dok se ohrabrujuće poruke čuju i od pripadnika partija manje brojnih naroda. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić, koji je tog dana prisustvovao konferenciji, najavio je da će se taj zakon na Vladi naći „narednog četvrtka“.
Ovaj zakon je, takođe, jedan od uslova za napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava). Završna mjerila za poglavlje 23 zahtijevaju ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omogući pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije.
Iz kabineta premijera nijesu
odgovorili da li se ovim odlaganjem Crna Gora udaljava od poštovanja prakse Evropskog suda za ljudska prava, što je, takođe, jedna od značajnih odrednica u pristupnim pregovorima.
Nije odgovoreno ni na pitanje što se to dogodilo da Vlada odjednom odustane od usvajanja zakona i omogući da se o njemu glasa u parlamentu. Iz Asocijacije Spektra su nekoliko puta dosad upozoravali da je odlaganje usvajanja ovog zakona zapravo politička trgovina, jer nije po mjeri konzervativnih stranaka i predsjednika Skupštine Andrije Mandića
U Non pejperu je navedeno da Crna Gora treba da ima vjerodostojne rezultate u provođenju odredbi o nediskriminaciji, rodnoj ravnopravnosti i borbi protiv nasilja na osnovu pola, zaštiti pripadnika manjina i kulturnih prava, u skladu s pravnom tekovinon EU i evropskim standardima, kao i da pruža efikasne mehanizme za pravnu zaštitu i pomoć žrtvama.
punjenjem određenih mjera EU pušta značajna sredstva Crnoj Gori, ali i da se njegovim usvajanjem postiže ispunjenje završnih mjerila, koja podrazumijevaju implementaciju prakse Evropskog suda za ljudska prava, CPT preporuka, kao i poštovanje međunarodnih obaveza Crne Gore. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je ovo pitanje Komitet za ljudska prava UN svrstao u tri prioritetna pitanja, sa preporukom da se pravno prepoznavanje rodnog identiteta na osnovu samoodređenja usvoji što prije te iskazao žaljenje što je propuštena prilika da se to uradi do sada. O ovom prioritetu Crna Gora mora da izjasni do 2028. godine – podsjetio je Ulićević. On kaže da su sve međunarodne oči uprte u Crnu Goru i da država zaista ima šansu da zasija u tom pogledu usvajanjem jednog progresivnog rješenja kad su u pitanju ljudska prava. – Ovo bi napravilo značajan otklon od svih antidemokratskih praksi kojih se u kontinuitetu stidimo – rekao je on. Istakao je da je tokom rada na ovom zakonu, a to je period od gotovo osam godina, sklapano mnogo kompromisa koji ulaze u domen kršenja ljudskih prava.
Ulićević ističe da činjenica da se osim obećanja ne događa ništa pokazuje i nemoć vladajućih partija, konkretno PES-a, koji je u više navrata rekao da podržava zakon te da će glasati za njega i učiniti da pomogne da se napravi većina
eu očekuje, Crna Gora ćuti Ulićević je Pobjedi kazao da se značaj usvajanja ovog zakona ogleda u šansi da Crna Gora bude proaktivna u zaštiti demokratije i ljudskih prava u vremenu kad su ista napadnuta i da na međunarodnom nivou pošalje jednu snažnu poruku da ima snagu i volju da brani demokratski poredak koji je narušen.
– Treba naglasiti i da je zakon dio Reformske agende koja podrazumijeva da sa is-
– Kako bi zakon bio prihvatljiv našim političkim elitama za glasanje, čime se pokazuje značajno razumijevanje aktivista i aktivistkinja koji su radili na ovom pitanju skoro deceniju – poručio je Ulićević. Što donosi zakon Usvajanje ovog zakona omogućiće transrodnim osobama promjenu oznake pola i matičnog broja u ličnim dokumentima bez obaveze da podnose medicinsku dokumentaciju ili dokaze o obavljenim medicinskim procedurama, kao što su operacije ili hormonske terapije. Trenutna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava. Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije. Nevladine organizacije su više puta upozoravale da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka. Brojni međunarodni izvještaji Evropske komisije, CPT, izvještaj Stejt departmenta i CEDAW su konstatovali da pravo na samoodređenje još nije moguće u Crnoj Gori i pozivaju na njegovo usvajanje. j. MartinoVić
Stigla još jedna pravosnažna presuda sa visokim iznosom za čelnika obrazovne ustanove kojeg je 2021. godine mimo zakona razriješila bivša ministarka Vesna Bratić
PODGORICA – Direktoru jedne osnovne škole u Beranama isplaćeno je skoro 20.000 eura jer je dokazao na sudu da ga je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić smijenila mimo zakona.
To je juče rekao Pobjedi njegov advokat Mihailo Volkov koji brani više od sto razriješenih direktora. U posljednjih mjesec i po Volkov je dobio petnaestak pravosnažnih presuda, među kojima je ova sa najvećim iznosom. Skoro dvije trećine predmeta koji se tiču smijenjenih direktora su okončane, prema riječima Volkova, i to sve – u njihovu korist. Svaki smijenjeni direktor bez problema na sudu dokazuje da je 2021. godine ostao bez funkcije mimo zakona.
Pobjeda je nedavno pisala o presudi koja se tiče jednog rožajskog direktora, sa do sada najvećim iznosom odštete –njemu treba da se isplati oko 33.000 eura te se očekuje da presudu potvrdi Viši sud. Advokat je tada rekao da ne sumnja da će Viši sud da potvrdi ovu presudu. Visina dosuđenih iznosa koje dobijaju direktori zavisi od
PODGORICA – Zabilježen je porast broja usmjerene i uključene djece sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnom vaspitno–obrazovnom procesu. U predškolskom obrazovanju je 224 djece –156 dječaka i 68 djevojčica, u obrazovnom centru – sedam učenika – pet dječaka i dvije djevojčice, u osnovnom obrazovanju 1.236 učenika – 840 dječaka i 396 djevojčica, a u srednjem je 457 đaka - 267 dječaka i 190 djevojčica.
RA z V ij EN i pl AN oV i To je, pored ostalog, navedeno u izvještaju o sprovođenju Strategije inkluzivnog obrazovanja (2019-2025), za prošlu godinu, koju je ove sedmice usvojila Vlada. Strategija, kako je istaknuto, određuje dalje pravce razvoja obrazovanja za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, a oslanja se na obavezujuća međunarodna načela, standarde i preporuke Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. U tom dokumentu, pored ostalog, navedeno je da je razvijen plan za pravovremeni upis u osnovnu školu djece sa posebnim obrazovnim potrebama i povećana stopa
mandata kada je prekinut, a pojedini dobijaju veće iznose jer nijesu imali slobodnih časova, odnosno nakon smjene nijesu nastavili nigdje da ra-
de kao profesori. Nadoknada štete koju dobijaju preko suda obračunava se u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.
Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori. Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga pod -
nesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne, dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost da država pokrene regresni zahtjev prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odno-
Vlada usvojila izvještaj o sprovođenju Strategije inkluzivnog obrazovanja za prošlu godinu, istaknuto da je nužno obezbijediti kvalitetnu nastavu za sve
pravovremenog upisa, te da se portfolio primjenjuje u predškolskim ustanovama. Kako su istakli, poboljšan je kontinuitet obrazovanja nakon završenog obaveznog obrazovanja, imaju stalni proces sprovođenja tranzicije, ali bilježe usporene aktivnosti mentorstva i obuka u srednjim školama sa karijernim savjetnicima licenciranih provajdera. U dokumentu podsjećaju da je vizija Strategije inkluzivnog obrazovanja da se djeci sa posebnim obrazovnim potrebama obezbijedi dostupno, pristupačno i kvalitetno inkluzivno obrazovanje na svim nivoima.
- Bili smo orijentisani na jačanje saradnje, sa akcentom na rani razvoj djevojčica i dječaka, i dodatnu stručnu podršku. Izazov su bile političke promjene koje su usporavale bržu povezanost i inicija-
tivu – piše u dokumentu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
t REtm AN i Obrazloženo je, pored ostalog, da u resursnim centrima, koji su podrška inkluzivnom obrazovanju, svakodnevno pružaju različite vrste tretmana djevojčicama i dječacima – rad sa defektolozima, logopedima, psiholozima, somatopedima, oligofrenolozima, psihomotornim reedukatorima. Tretmane, kako navode, realizuju stručnjaci jednom nedjeljno u trajanju od pola sata i svako dijete može imati najviše četiri tretmana nedjeljno, u zavisnosti od broja zahtjeva. U 2024. godini Resursni centar za djecu i mlade ,,Podgorica“ pružio je podršku u vidu 4.238 tretmana za dječake i djevojčice kroz 110 tretmana sedmično, Resursni cen-
tar ,,1. jun“ 2.964 i Resursni centar za sluh i govor ,,Dr Peruta Ivanović“ 10.771 – 6.700 logopedskih tretmana za 330 djevojčica i dječaka, 2.130 surdoloških za 62 djevojčice i dječaka, 1.196 oligofrenoloških za 55 djevojčica i dječaka. U Centru za autizam tretira se više od 1.500 djevojčica i dječaka, sa 1.000 pregleda, od čega je oko 2.500 pregleda dječjih psihijatara. Aktivnosti definisane Strategijom inkluzivnog obrazovanja (2019-2025) realizuju se predviđenom dinamikom, piše u dokumentu. Realizovano je 74 odsto aktivnosti. - Neophodno je postaviti preduslove (rani razvoj i podrška porodici) za uspješno uključivanje djevojčica i dječaka u vaspitno-obrazovni sistem (zdravstvena, dječja, socijalna zaštita). Raditi na afirmaciji inkluzivnih vrijednosti,
obezbijediti još veći stepen podrške školama i nastavnom kadru, dodatno osnažiti pozitivne inkluzivne stavove kroz inovativne mehanizme i prilagoditi pristupe rada sa svakim djetetom – istaknuto je u dokumentu.
bEz diskRimiNACijE Ukazano je da je potrebno obezbijediti i primijeniti dostupnost i pravičnost obrazovanja za svu djecu zajedno sa vršnjacima kroz neophodnu međusektorsku podršku, te da treba da se promoviše inkluzivno obrazovanje kroz kampanje za jačanje principa jednakih mogućnosti, kako bi inkluzivno obrazovanje pružilo izbor u skladu sa mogućnostima djeteta i jačanju pozitivnih stavova.
- Sprovoditi edukaciju bez diskriminacije. Aktivno treba promovisati i implemen-
sno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori. Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama. N. ĐURĐEVAC
tirati socijalni model, gdje je akcenat na prilagođavanju društva i otklanjanju prepreka i barijera u okruženju, stavovima, uslugama, a ne samo akcentovanjem smetnje i teškoće djeteta. Treba omogućiti podršku i kontinuitet na svim nivoima obrazovanja –postizanje obrazovnih ishoda i individualnih karakteristika – istaknuto je u dokumentu. Dodaju da je neophodna bliska saradnja svih relevantnih javnih subjekata, partnera i civilnog društva, koji vode promjeni na nivou zajednice i škola, te da u narednom periodu treba da se uspostavi funkcionalna i efikasna intersektorska i međusektorska saradnja između obrazovanja, socijalnih usluga i zdravstva, škola i resursnih centara.
U dokumentu je istaknuto da je potrebno da se dalje osavremeni oprema, uspostavi centar unutar škola opremljenih asestivnom tehnologijom i nastavnim materijalima, kao i osnaženim osobljem, te da se aktivnije pruža podrška u zajednici učenicima od škola s integrisanim odjeljenjima. Ukazano je da bi nastavnici trebalo da se osposobe za kreiranje materijala za upravljanje emocijama i ponašanje učenika. N. Đ.
SDT podnijelo žalbu na oslobađajuću presudu okrivljenima u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016.
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je juče Apelacionom sudu žalbu na oslobađajuću presudu Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine, poznatijem kao ,,državni udar“, u kojoj traže da se svi optuženi oglase krivima. Podsjetimo, prvostepenom presudom Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici optužbi su oslobođeni aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević te Eduard Šišmakov, Vladimir Popov kao Bratislav Dikić, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, Kristina Hristić i Mihailo Čađenović Oni su osumnjičeni da su iz-
Podgorica
vršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem pomaganja. Iz SDT-a navode da je žalba izjavljena zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
- Predloženo je da drugostepeni sud, jer je prvostepena presuda jednom već ukinuta, održi pretres i sam donese presudu kojom će optužene oglasiti krivima za krivična djela za koja su optuženi, istakli su iz SDT-a. Poručuju da je prvostepena presuda javno objavljena 12. jula 2024. godine, dok je njen ovjeren prepis dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu 3. juna ove godine, sa pravnom poukom da se žalba može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja njenog prepisa. J. R.
PODGORICA – Dva mjeseca nakon incidenta u kojem je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, Danilo Mandić u centru grada ranio dvije osobe, a zatim skupštinskim vozilom pobjegao, nije utvrđeno kako je došao u posjed državne nepokretnosti ukoliko nije, kako tvrde iz najvišeg zakonodavnog doma, bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu kao obezbjeđenje strica.
Danilo Mandić je u pritvoru jer je pucao u Darka Perovića i Arisa Turkovića, ali, kako je utvrdilo tužilaštvo, nije imao namjeru da ih ubije. Na teret mu je stavljeno krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Mandić je poznat istražiteljima po nasilničkom ponašanju, a zbog napada na policajce je i osuđivan, ali je kao sinovac Andrije Mandića ,,zaslužio“ počasno mjesto u Vladinom avionu. Pobjeda je tim povodom uputila pitanja Upravi policije, odakle nam je potvrđeno da je dovoljna bila rodbinska veza i procjena da mlađi Mandić neće nauditi stricu.
Zanimalo nas je i kako je, ali i po čijem nalogu, Mandić putovao Vladinim avionom na službeno putovanje sa svojim stricem te kako mu je granična policija, s obzirom na to da se radi o civilu, dopustila prolazak.
Iz Uprave policije nam je rečeno da predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kao štićena ličnost, u saradnji sa službom Protokola, određuje ko će, kada, i u kojoj ulozi činiti sastav njegove delegacije i biti u njegovom prisustvu prilikom službenih događaja, pa odabirom njegovog bratanića kao pratnje na službenim putova-
RODBINSKA PUTOVANJA O TROŠKU DRŽAVE: Uprava Mandić određuje koga će da vodi u inostranstvo kao
Štićena ličnost, predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, u saradnji sa službom Protokola Skupštine, određuje ko će, kada i u kojoj ulozi činiti sastav njegove delegacije i biti u njegovom prisustvu prilikom službenih događaja. Imajući u vidu da je sada osumnjičeni D. M. član porodice predsjednika Skupštine, njegovo prisustvo nije predstavljalo prijetnju ili rizik po bezbjednost ove štićene ličnosti, kazali su Pobjedi iz Uprave policije
njima nije bilo rizika po njegovu bezbjednost. - Imajući u vidu da je sada osumnjičeni D. M. član porodice predsjednika Skupštine, njegovo prisustvo nije predstavljalo prijetnju ili rizik po bezbjednost ove štićene ličnosti, kazali su Pobjedi iz Uprave policije.
Iz policije Pobjedi je saopšteno da se spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine, prilikom njegovog putovanja Vladinim avionom, utvrđuje i zvanično dostavlja generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore, ali da Andrija
Mandić: Moj sinovac je čestit i dobar čovjek
Predsjednik Skupštine
Andrija Mandić kazao je da je najmanje izjava davao oko slučaja u kojem je njegov sinovac Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, te da je on čestit i dobar čovjek.
- Ono što mogu da kažem, pošto živimo u istoj kući, taj
momak je porastao pored mene, to je dobar i čestit čovjek. Taj čovjek od 35 godina odgovara ili odgovaraće za svoje postupke. Advokat me obavještava da su ljudi koji su ranjeni te večeri saopštili da on nema nikakve veze sa tim slučajem i opisuju drugo lice koje
Mandić određuje ko će i u kojoj ulozi putovati sa njim. Tvrde da granična policija nije imala razloga da onemogući putovanje Danilu Mandiću Vladinim avionom.
- Policijski službenici Sektora granične policije su preduzimali mjere i radnje iz djelokruga svoje nadležnosti uz poštovanje svih nacionalnih propisa i međunarodnih važećih protokola, istakli su iz UP i ponovili da, shodno važećim aktima, spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine utvrđuje generalni sekretar Skupštine Crne Gore.
ih povrijedilo, naveo je Mandić u izjavi za RTCG. Dodao je da samo traži da se utvrdi istina.
- Ako je moj sinovac kriv, neka odgovara. Ali ako nije kriv, nego se samo vodi kampanja, to će utvrditi nadležni. Nijedan materijalni dokaz ne povezuje mog sinovca sa tim događajem - istakao je Mandić i dodao da se ,,ova kampanja protiv njega vodi zbog Anketnog odbora“.
Dodaju da iz tog razloga, ,,navedena obaveza nije u nadležnosti Uprave policije“. Nakon odgovora iz Uprave policije, Pobjeda je 10. juna poslala pitanja ,,nadležnima“ – Skupštini i Novoj srpskoj demokratiji, ali nijesmo dobili odgovor u kom svojstvu je Danilo Mandić pratio strica na službenim putovanjima, koja plaćaju građani. ,,NezaposleNo“ lice u delegaciJi Uzimajući u obzir da generalni sekretar Skupštine utvrđuje spisak putnika u službenoj delegaciji, ostaje pitanje kako je u taj spisak uvrstio ,,nezaposleno lice“, Danila Mandića, kako tvrde iz Skupštine i po čijem nalogu je to učinjeno. Prema odgovorima iz Uprave policije, zaključuje se da je Danilu Mandiću najvjerovatnije omogućeno da kao član porodice Andrije Mandića ili u formi privatnog obezbjeđenja putuje, jer kao takav ne predstavlja opasnost po svog strica koji ima status štićene ličnosti. Zvanična dokumentacija pokazuje da je Danilo Mandić kao član obezbjeđenja Andri-
PODGORICA – Tijelo ženske osobe izvučeno je juče iz Morače, saopšteno je iz Uprave policije i Službe zaštite i spašavanja. Kako je Pobjedi saopšteno iz policije, građani su prijavili da je žena skočila sa mosta ,,Junion bridž“ oko 10.20 časova. Pripadnici Službe zaš tite i spašavanja tijelo su izvukli
sat vremena kasnije, u blizini Slovenskog mosta iza šoping centra ,,Big Fashion“. - Na terenu su bila dva vozila sa jednim čamcem i pet vatrogasaca, kazao je CdM-u komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović. Tijelo je predato na obdukciju. J. R.
PODGORICA - Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, njenom sinu Milošu i grupi, odloženo je juče jer se na ročištu nije pojavio okrivljeni Vojin Perunović, pa je sud naložio njegovo prinudno dovođenje na današnji glavni pretres. Perunović se juče nije pojavio jer, navodno, ima tešku upalu pluća.
Sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da će, ukoliko se optuženi ne pojavi na današnjem ročištu, sud od zastupnika optužnice, specijalnih tužilaca Vukasa Radonjića i Jova-
na Vukotića, zatražiti da se izjasne da li postoji osnov da se Perunović pošalje u pritvor. Ona se na to odlučila nakon što je vještakmedicinskestrukeNemanja Radojević, na njen zahtjev, vještačećimedicinskudokumentaciju koju je Perunović dostavio kao opravdanje za odsustvo, posumnjao u njenu validnost. Prema mišljenju vještaka Radojevića, okrivljenom Perunoviću
je dijagnozu upale pluća postavio ljekar specijalista u privatnoj ordinaciji u Smederevu, ali bez urađene analize krvi kojom bi se potvrdila ova dijagnoza. U validnost izvještaja vještak Radojević je posumnjao jer je ljekar, između ostalog, prepisao infuziju i antibiotike, ne navodeći koje konkretno. - Nije dostavljen ni rendgenski snimak na osnovu kojeg je
postavljena dijagnoza, dodao je Radojević. Sutkinja Kovačević je nakon toga navela da ne bi „voljela da sumnja da su počele neke opstrukcije.“ Sa druge strane, optužena Medenica pitala je vještaka Radojevića o vještačenju njene medicinske dokumentacije na osnovu kojeg je on utvrdio da Medenica, uprkos dugogodiš-
Uprava policije tvrdi da Andrija pratnju
je Mandića putovao Vladinim avionom iz Beograda za Podgoricu, nakon prisustva na proslavi Dana državnosti Srbije u Beogradu, 16. februara ove godine.
Osim Mandića, među putnicima tada su bili i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, šef obezbjeđenja predsjednika Skupštine Dejan Vujisić i Dejan Gojković kao treći član obezbjeđenja Andrije Mandića.
Takođe, mlađi Mandić je kao pratnja stricu putovao Vladinim avionom i 28. marta prošle godine, kada su mu društvo pravili Dejan Gojković, Mihailo Čađenović i Damjan Damjanović - ujedno jedini pripadnik Uprave policije. Zakon kaže da je broj policajaca koji se angažuju na poslovima fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti određen pojedinačnim planovima obezbjeđenja koji se sačinjavaju
zbog nedolaska jednog od optuženih
na osnovu Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije. - I shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci, stoji u dokumentu.
Prema Vladinoj odluci, policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ali i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Pored njih, policija obezbjeđuje i potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde Bojana Božovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić i v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića
NeĆe OdgOVARAtI zA pOKušA J uBIst VA Nakon što je Više državno tužilaštvo donijelo odluku da neće krivično goniti Danila Mandića za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića, na koje je pucao u noći između 18. i 19. aprila, predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
Iz Višeg tužilaštva su istakli da su odluku o odustanku gonjenja Mandića za pokušaj ubistva donijeli nakon analize svih prikupljenih dokaza, posebno nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i DNK vještačenja.
- Tokom istrage preduzete su brojne radnje, u svojstvu svjedoka saslušano je više lica, izdate su naredbe Forenzičkom centru za sva neophodna vještačenja, izuzeti su listinzi komunikacija, kao i video-zapisi sa nadzornih kamera, te preduzete i druge mjere i radnje neophodne za rasvjetljavanje konkretnog događaja – precizirali su iz Višeg tužilaštva. Pobjeda saznaje da su svi svjedoci u istrazi tvrdili da nijesu vidjeli da je Mandić potegao pištolj i zapucao prema Turkoviću i Peroviću.
Jovana RAIČeVIĆ
njim problemima sa kičmom, može da prisustvuje višesatnim suđenjima uz petnaestominutne pauze na svakih 45 minuta. - Htjela bih da ga pitam gdje mogu da se razgibavam 15 minuta? Mislim da je cjelishodnije da se ročišta održavaju bez pauze, ali da ne traju satima - istakla je Medenica. Sutkinja Kovačević se na to nadovezala i naglasila da je sud
taj koji odlučuje šta je cjelishodno za postupak. Vještak je ostao pri stavu da Medenica može prisustvovati suđenjima
- Način njenog kretanja, ustajanja i sjedjenja, kao i nošenje potpetica, potvrđuje moju konstataciju - rekao je on. Prije nego je sutkinja Kovačević saopštila termine suđenja za jun, jul i septembar, Mede-
nica je kazala da je zakazala rehabilitaciju u Igalu od 15. septembra do 2. oktobra. Kovačević je podsjetila Medenicu da su u tom periodu već zakazana ročišta i upitala je da li datume može da pomjeri od 1. do 15. septembra. - Ne može, jer je sve popunjeno u tom periodu - odgovorila je Medenica. Sutkinja je istakla da će i to bi-
Policija utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do udesa u Virpazaru u kojem je učestvovalo obezbjeđenje ministra unutrašnjih poslova
PODGORICA – Policija utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do udesa u nedjelju veče na magistralnom putu Bar – Podgorica, u kojem je učestvovalo službeno vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova, a u kojem se nalazio ministar Danilo Šaranović sa suprugom.
Utvrđeno je da je vozilo pod pratnjom preticalo kolonu, nakon čega je došlo do udesa u kojem su zadobili lakše povrede dvije osobe.
Iz policije nam je nezvanično saopšteno da vozila pod pratnjom imaju pravo da pretiču kolonu i na njih se ne odnose ograničenja brzine, ali da su dužni da u tim situacijama ne ugroze druge učesnike u saobraćaju.
Obavljen je uviđaj, na osnovu kojeg će biti utvrđeno da li je voziilo MUP-a izazvalo saobraćajnu nezgodu.
Do udesa je došlo u mjestu Virpazar, oko 20.30 časova.
U saopštenju policije nije precizirano da li je povrijeđen Šaranović.
U saobraćajnoj nezgodi su učestvovala tri vozila, među kojima i jedno službeno vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojem se nalazio ministar. - Nakon nezgode dvije osobe su medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga, supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći, stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - naveli su iz policije. Dodaju da će nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica obavijestiti javnost.
Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević kazao je za Antenu M da Šaranović kao štićena ličnost po zakonskom aktu Vlade, kako po mjestu stanovanja, tako
po mjestu kretanja, ima pravo na službeno vozilo 24 sata. Mediji su objavili kratak video-zapis na kojem su vozila iz Šaranovićeve pratnje, koja prolaze pored kolone automobila, a sve se dešava prije udesa.
- Vozila štićenih ličnosti imaju zvučno-svjetlosnu signalizaciju, odnosno takozvane policijske flešere sa plavo-crvenom svjetlošću i sa zvučnom signalizacijom. To su vozila sa pravom prvenstva i oni nemaju ni u kojoj situaciji pravo da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju. Naglašavam, to jesu vozila sa prvenstvom prolaza, koja imaju pravo da koriste zvučno-svjetlosnu signalizaciju, jer se u njima nalazi zaštićena ličnost, ali nemaju pravo da krše saobraćajne propise i da ugrožavaju kako njih, tako i druge učesnike u saobraćaju, kazao je Janjušević za Antenu M. A. R.
Saobraćajna nezgoda na magistralnom putu Ribarevine – Berane Teže povrijeđen vozač
BIJELO POLJE – U saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć dogodila na magistralnom putu Ribarevine – Berane, u mjestu Kljunača, teže je povrijeđen vozač L. S. Do nezgode je došlo kada se L. S. kretao automobilom marke „golf“ iz pravca Berana ka Bijelom Polju gdje je kod mjesta Kljunača izgubio kontrolu nad vozilom i skrenuo sa puta. Vozač je zbog zadobijenih povreda transportovan u Opštu bolnicu Bijelo Polje, u kojoj je zadržan zbog daljeg liječenja. Uviđaj je obavio dežurni tužilac u prisustvu vještaka saobraćajne struke i ovlašćenih policijskih službenika Uprave policije OB Bijelo Polje. B. ČOKOVIĆ
ti predmet vještačenja te da će se termini naknadno zakazati. Podsjećamo, SDT je 17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Bojana Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovano-
vića i firme ,,Kopad kompani“ iz Nikšića. Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih
materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Sudjeodvojiopostupakuodnosu nasuspendovanusutkinjuPrivrednog suda Milicu Vlahović-Milosavljević i Vesnu Medenicu za zloupotrebupoložaja. Pored toga, sud je postupak spojio sa optužnicom Nikole Raičevića koji se takođe tereti zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koju je 2019. godine oformio Miloš Medenica, kao i da je dogovarao mito za Vesnu Medenicu. Suđenje se nastavlja danas. J. R.
PLUŽINE: Građanska inicijativa ,,Za spas Brezana“ traži da se obustavi usvajanje svih planskih dokumenata
Trafostanica se našla u prostornim planovima bez poštovanja procedura i prava koja nam garantuju međunarodne konvencije, zakoni i Ustav Crne Gore. Zahtijevamo da nezavisna ekspertska komisija sačini analizu uporedne prakse o pravilima gradnje ovakvih energetskih objekata u demokratskim državama Zapadne Evrope – navode građani u otvorenom pismu predsjednicima države, parlamenta, Vlade i resornim ministrima
PLUŽINE – Građanska inicijativa ,,Za spas Brezana“ zahtijeva da se obustavi usvajanje svih planskih dokumenata, uključujući Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, dok se ne izvrši nezavisna ekspertska revizija kompletne dokumentacije vezane za gradnju energetskog čvorišta u Gornjim Breznima
U otvorenom pismu predsjednicima države, Skupštine i Vlade i resornim ministrima kojim oni negoduju zbog toga što je u prijedlog Prostornog plana Crne Gore, koji je Vlada usvojila prošle sedmice, ucrtana i trafostanica 400kv/110kv u, kako navode, srcu Brezana.
PROCEDURE
Tvrde da se ta trafostanica našla u prostornim planovima bez poštovanja procedura i prava koja garantuju međunarodne konvencije, zakoni i Ustav Crne Gore. – Lokalnoj zajednici sela Gornja Brezna prijeti uništenje i nestanak ukoliko se istraje na planu kreiranom još 2012. godine, od strane neodgovornih pojedinaca, da se u centru našeg sela izgradi trafostanica 400kv/110kv. Ta TS postala bi centar međunarodnog energetskog čvorišta koji je
dio Transbalkanskog koridora u Crnoj Gori. Na tu TS bi se, preko naših kuća i naših imanja, kačili dalekovodi 400kv Brezna – Sarajevo, Lastva – Brezna – Pljevlja, moguće, buduće HE Komarnica i brojni drugi koji bi na energetsku mrežu povezivali desetine planiranih izvora obnovljive energije u ovom kraju. Njena gradnja je samo prva faza kreiranja međunarodnog energetskog čvorišta koje bi značilo uništenje naše budućnosti, života u selu, da ne pominjemo eko-turizam i poljoprivredu– navode u pismu. Ističu da se energetska čvorišta ovog tipa i veličine nigdje u civilizovanom svijetu ne grade se u naseljenim mjestima. – To bi značilo uništenje našeg sela, naših života i naše budućnosti. To bi bio tihi genocid u Breznima jer bi svi mi morali da se odselimo kako bi spasili svoje zdravlje i živote. Možete li zamisliti situaciju da jedna Švajcarska, Italija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Danska, Belgija, Španija, Austrija ili bilo koja druga civilizovana evropska država isplanira ovakvo energetsko čvorište u nekom planinskom selu u kojem se mještani bave turizmom i poljoprivredom. Vjerujemo da takav plan nikome u bilo kojoj civilizovanoj državi ne bi došao ni u san. Ovakva sela su u
tim državama nacionalni ponos i snažan turistički brend koji generiše velike prihode. Mi još uvijek nismo u rangu švajcarskih ili austrijskih sela, ali radimo na tome i nemamo pomoć države. Naša država, naša domovina Crna Gora planira da uništi sve što smo do sada uradili i da nas natjera da napustimo svoje domove – navode u pismu.
Tvrde da mještani Gornjih Brezana nikada nisu obaviješteni o namjerama formiranja energetskog čvorišta u srcu sela, nikada niko nije kontaktirao sa njima, nijedna javna rasprava nije održana. – Potpuno smo ignorisani kao da ne postojimo. Cijela ljudska zajednica za ovu državu, za investitora i realizatora, CGES, manje je značajna od ptica i skakavaca. Oni će, možda, svoje mjesto naći u ekološkim elaboratima, a nas, naših domova, naših imanja, naše djece, naših života – nema nigdje. Brutalno su pregažena sva naša ljudska i građanska prava koja nam garantuju međunarodne konvencije, zakoni i Ustav Crne Gore, prekršena je Arhuska konvencija koja nam garantuje učešće u procesu od najranije faze, prekršena su pravila EBRD, koji kreditira ovaj projekat, a koja, takođe, predviđaju više nivoa učešća lokalne zajednice u procesu i zaštiti života, zdravlja i imovi-
DANILOVGRAD: Postavljeni mjerač brzine i vibro-trake
VOZAČI, OPREZ: Novi znak pored puta
DANILOVGRAD – Na geografskim granicama Danilovgrada postavljene su nove table sa nazivom grada i riječima dobrodošlice.
– Kako bi se unaprijedila bezbjednost svih učesnika u saobraćaju u mjestu Kosić, pored tzv. starog puta postavljeni su mjerač brzine i vibro-trake. Podsjetićemo da su se na ovom
mjestu desile brojne saobraćajne nesreće. Signalizacija je postavljena i u mjestu Lazine u blizini osnovne škole i vrtića ,,Irena Radović“ – saopšteno je iz lokalne uprave. Postavljanjem signalizacije, pojašnjavaju, nastoje da skrenu pažnju vozačima na važnost pridržavanja propisa i da povećaju svijest o opasnostima u saobraćaju. C.G.
Počeo Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode
ne i koja insistiraju na komunikaciji i poštovanju potreba lokalnih zajednica – navedeno je u otvorenom pismu.
EKSPERTIZA
Potpisnici zahtijevaju da se urade nezavisne ekspertske analize uticaja ovakvog energetskog čvorišta u naseljenom mjestu na zdravlje i život ljudi, ekonomski uticaj na lokalnu zajednicu, kao i uticaj na vrijednost njihove imovine u slučaju realizacije ovog plana. – Zahtijevamo i da nezavisna ekspertska komisija sačini analizu uporedne prakse o pravilima gradnje ovakvih energetskih objekata u demokratskim državama Zapadne Evrope, da se ispoštuju sve procedure koje nalažu međunarodne konvencije, zakoni i Ustav Crne Gore, a koje štite naša prava. Takođe, da se formira međunarodni ekspertski tim koji će pronaći alternativnu lokaciju za TS 400 kv i energetsko čvorište koje neće ugrožavati ljudsku populaciju te da se u kompletan proces od samog početka uključe lokalne zajednice kojih se takva rješenja dotiču na bilo koji način – navode mještani. Naglašavaju da nijesu protiv energetskog razvoja, ali jesu protiv bilo kakve aktivnosti koje se zovu ,,razvoj“, a uništavaju ljudske zajednice i gaze ljudska prava. C. G.
BUDVA - Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 3. do 4. juna ove godine, pokazali su da je na 86,8 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na sedam odsto dobrog, na 6,2 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta. Ti rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju – saopšteno je iz Morskog dobra.
U opštini Ulcinj, program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, na 15 voda je bila odličnog, na jednoj dobrog, dok je na dvije lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na 10 voda je bila odličnog kvaliteta, na tri dobrog, dok je na dvije bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, program
se realizuje na 34 lokacije, i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u Tivtu, od ukupno deset lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih devet, a dobrog na jednoj vodi za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, te na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na 20 bila odličnog, a na dvije lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta. U skladu sa crnogorskim propisima, kao i Direktivom EU o kvalitetu voda za kupanje, programom je obuhvaćeno praćenje dva obavezna mikrobiološka parametara (bakterije Escherichia coli i Intestinalne enterokoke). Shodno Pravilnika vode za kupanje se klasifikuju kao: odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše. Ažurne informacije o kvalitetu morske vode na crnogorskim plažama su dostupne na sajtu http://www.monitoring. morskodobro.me. C.G.
Utorak, 17. jun 2025.
Berane: Lokalna uprava u strateškom planu razvoja ukazala na probleme u obrazovanju
BERANE – Izgradnja vrtića, opremanje osnovnih i srednjih škola savremenom informatičkom opremom i drugim didaktičkim sredstvima, poboljšanje sportske infrastrukture i uređenje školskih terena, renoviranje i adaptacija škola na seoskom području, izgradnja zatvorenog sportskog objekta, adaptacija fiskulturne sale u Gimnaziji „Panto Mališić“, pružanje pomoći Visokoj medicinskoj školi u akreditaciji novih studijskih programa i rad na povećanju smještajnih kapaciteta JU Dom učenika i studenata.
To su ciljevi Opštine Berana u oblasti obrazovanja, a koji su predviđeni Strateškim planom razvoja od 2025. do 2031. godine. vrtić prebukiran U dokumentu je ukazano na najvažnije probleme u svim nivoima obrazovanja. Kapaciteti centralnog vrtića „Radmila Nedić“ nijesu dovoljni u odnosu na broj upisane djece.
– Vrtić broji 850 polaznika, od čega 605 u centralnom vrtiću, 228 u područnim jedinicama i 17 u interaktivnoj službi. Upisan je duplo veći broj djece u odnosu na važeće norme i kriterijume. U sklopu njega funkcioniše još šest vaspitnih jedinica, kao i jedna interaktivna služba koja se organizuje u mjestima Lužac, Vinicka i Buče. Djeca sa smetnjama u razvoju (kojih trenutno ima 12) raspoređena su u različite grupe po principu kalendarskog uzrasta, kao i 58 polaznika RE populacije – navedeno je u dokumentu.
Istaknuto je da je stanje objekata na zadovoljavajućem nivou, da veća ulaganja nijesu potrebna, ali postoji potreba za izgradnjom novog objekta. U Beranama postoji osam osnovnih škola, tri su gradske, pet seoskih i 12 područnih odjeljenja, sa ukupno 2.755
Tehnička opremljenost učionica i kabineta u osnovnim školama je u lošem stanju, nemaju informatičku opremu i druga savremena didaktička sredstva. Objekte seoskih škola treba renovirati, zamijeniti stolariju... Samo dvije srednje škole imaju salu i teren sa opremom i dobrim uslovima za izvođenje nastave iz fizičkog vaspitanja. Dešava se da šest odjeljenja u isto vrijeme drži čas fizičkog
učenika i 274 nastavnika. Djeca sa posebnim potrebama uključena su u sistem osnovnog obrazovanja na način što je jednom djetetu obezbijeđen personalni asistent u nastavi. U okviru OŠ „Vuk Karadžić“ oko 40 godina postoji odjeljenje za djecu sa posebnim potrebama. U školama postoji 39 učionica i 26 kabineta. – Tehnička opremljenost učionica i kabineta je u lošem stanju. Na osnovu izvještaja koje su dostavile pojedine škole, može se konstatovati da sve učionice i kabineti nijesu opremljeni odgovarajućom informatičkom opremom i drugim savremenim didaktičkim sredstvima. Slična je situacija sa školskim terenima i salama. Samo dvije škole ,,Vuk Karadžić“ i „Vukašin Radunović“ imaju i salu i teren sa opremom i dobrim uslovima za izvođenje nastave iz fizičkog vaspitanja, a OŠ „Polica“ ima teren i adekvatnu opremu. Od ostalih škola - „Radomir Mitrović“ nema salu, već samo improvizovani teren, kojem nedostaje prateća oprema, „Lubnice“ ima teren koji je u lošem stanju i nedostaje mu prateća oprema, „Donja Ržanica“ ima teren u dobrom stanju, ali nema opremu, „Vukajlo Kukalj“ ima školsku salu i improvizovan sportski
teren bez adekvatne opreme, dok područna odjeljenja OŠ „Vukašin Radunović“ Vinicka i Buče nemaju sportski teren. Materijalni uslovi za rad u većini škola su na zadovoljavajućem nivou. – Međutim, u pojedinim školama na seoskom području potrebno je izvršiti renoviranje i adaptaciju objekata u dijelu zamjene krova, adaptacije fasade, zamjene stolarije
Visoka medicinska škola u Beranama otvorena je 2005. godine. Smještena je u Univerzitetskom centru u novoj zgradi koja se prostire na 1.190 kvadratnih metara.
Menadžment planira akreditaciju novog studijskog programa. – U skladu sa analizom obrazovnih potreba, utvrđeno je da je na teritoriji Crne Gore u oblasti zdravstva deficitarno zanimanje „radiološki tehničar“ pa će se raditi na
akreditaciji studijskog programa „radiološki tehničar“. Zaključno sa 2023. godinom, studijski program Visoka medicinska škola – osnovne studije završilo je 609 studenata, dok je specijalističke završilo 207 studenata.
i uvođenje sistema centralnog grijanja, kao i uređenje i ograđivanje dvorišta. U većini škola uočava se potreba za zamjenom dotrajalog namještaja, opremanjem kabineta i nabavkom savremenog didaktičkog materijala – navedeno je u dokumentu.. U Beranama od 1950. godine postoji i Škola za osnovno muzičko obrazovanje. Školovanje traje od prvog do devetog re-
Zadovoljene su potrebe Crne Gore u pogledu profila zanimanja visoka medicinska sestra. Međutim, postoji potreba za dispergovanjem postojećih studijskih programa kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada za deficitarnim zanimanjima, kao što su rendgen tehničari i babice – konstatovano je u dokumentu.
formisanog razreda i raspoređeno je u tri ciklusa. Postoje odsjeci za: klavir, harmoniku, gitaru, violinu i flautu, i kroz grupnu nastavu koja podrazumijeva muzičku početnicu, solfeđo sa teorijom muzike, horsko pjevanje i orkestar. Školska zgrada prostorno zadovoljava potrebe nastavnog procesa i sa ukupno 420 m² površine omogućava nesmetano odvijanje nastave. U školi je zaposleno 17 osoba, od čega 13 nastavnog kadra. Škola je opremljena svim instrumentima potrebnim za izvođenje nastave.
FiZiČkO va SpitanJe U opštini postoje četiri srednje škole - Gimnazija „Panto Mališić“, Srednja stručna škola „Vukadin Vukadinović“, Srednja medicinska škola „Dr Branko Zogović“ i Srednja stručna škola. U tri škole ima ukupno 1.212 učenika i 160 nastavnog osoblja.
– Tehnička opremljenost je na vrlo niskom nivou. Škole posjeduju zastarjelu kompjutersku opremu u nedovoljnom broju, minimalan broj projektora i platna bez kojih je savremena nastava nezamisliva. Nijedna srednja škola u Beranama ne posjeduje pametne table, kao jedno savremeno sredstvo za izvođenje nastave. Kao i u drugim opštinama na sjeveru Crne Gore profesori matematike su deficitaran kadar – navedeno je u strateškom planu.
Kada je riječ o stanju sportskih hala i poligona, navedeno je da Srednja škola „Vukadin Vukadinović“ raspolaže fiskulturnom salom koja je u vrlo lošem stanju, kao i sportskim poligonom koji je neuslovan.
– Gimnazija „Panto Mališić“, Srednja stručna škola i Srednja medicinska škola „Dr Branko Zogović“ koriste jednu sportsku salu (u vlasništvu Gimnazije), izgrađenu 1979. godine, koja se nalazi u užoj gradskoj zoni, površine 600 m². Osim sale, te škole koriste i poligon malih sportova, takođe vlasništvo Gimnazije, na istoj lokaciji, površine 1.300 m². Imajući u vidu da jednu fiskulturnu salu koriste tri škole, dešava se da šest odjeljenja u isto vrijeme drži čas i nekada ne postoje ni minimalni uslovi za izvođenje nastave. Ti podaci nedvosmisleno upućuju na zaključak da je neophodno unaprijediti uslove za razvoj fizičke kulture u srednjim školama na području opštine Berane. Imajući u vidu da u školskom dvorištu postoji prostor za dodatnu izgradnju zatvorenih sportskih objekata, ovaj problem bi se mogao riješiti ili izgradnjom još jedne fiskulturne sale ili balon sale u kojoj bi se nesmetano mogla izvoditi nastava. Svakako da bi takav objekat bio i u funkciji razvoja sporta u Beranama. Neophodna je takođe adaptacija fiskulturne sale u Gimnaziji, koja se duži niz godina nalazi u lošem stanju– konstatovano je u dokumentu. D. ŠakOvić
Pljevlja: Upozorenje Rudnika uglja nakon što je u nedjelju usljed pomjeranja klizišta bagerista lakše povrijeđen
PLJEVLJA – Tokom redovnih radova na PK ,,Potrlica“ u nedjelju je u poslijepodnevnim časovima došlo do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta. Rukovalac bagera je, brzom intervencijom, evakuisan sa lica mjesta i tom prilikom je zadobio lakše tjelesne povrede – saopšteno je juče iz Rudnika uglja Pljevlja. Dodaju da je mehanizacija (bager) koja se u tom trenutku nalazila unutar aktivirane mase pretrpjela materi-
jalnu štetu. Na lice mjesta je izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta.
– Radovi na otkrivci izvode se u otežanim i visokorizič-
nim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine korita rijeke Ćehotine. Zanemarivanjem projekta Ćehotine u prethodnom periodu dovelo nas je u situaciju da trenutno radimo u zoni visokog rizika, uprkos primjeni svih mjera bezbjednosti.
Zato je realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine od suštinskog značaja – kako za bezbjednost radnika i nastavak proizvodnje
u Rudniku uglja Pljevlja, tako i za stabilnost snabdijevanja električnom energijom Crne Gore – kazali su u saopštenju. Napominjemo da se radovi na otkrivci izvode u otežanim i visokorizičnim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine. C. G.
Promocija studije prof. dr Ilije Veleva na Cetinju Hrišćanstvo u identitetu
PODGORICA - Dvotomna studija prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, koju je Matica crnogorska objavila krajem prošle godine, biće predstavljena na Cetinju večeras, u 18 sati, u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. O knjizi će govoriti istoričar Božidar Šekularac, politikolog Radovan Radonjić predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović koji je studiju preveo na crnogorski jezik. Ovo kapitalno izdanje Matice crnogorske obuhvata interdisciplinarna istraživanja o autohtonoj genezi i etnografskoj emancipaciji crnogorskog du-
hovnog i kulturnoistorijskog identiteta. Izdanje rasvjetljava malo poznate i nepoznate procese i periode, a ističe se i više istraživačkih odgovora na dosad nerazjašnjena pitanja u montenegristici. R. K.
Pripovijetke Ćamila
Sijarića u Biblioteci
PODGORICA – Promocija knjige ,,Ram bulja i ostale pripovijetke“ Ćamila Sijarića biće upriličena večeras, u 20 sati, u NB ,,Radosav Ljumović“.
Promociju organizuje Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, a knjigu je priredio akademik i književnik Faruk Dizdarević
Na promociji će, pored Dizdarevića, govoriti i profesor dr Draško Došljak, profesorica dr Sofija Kalezić, u ime izdavača Sahudin Kačar i direktor Centra za očuvanje i
razvoj kulture manjina Crne Gore Gzim Hajdinaga. Moderatorka programa biće Vesna Šoškić R. K.
„Izdvojeno mišljenje“ objavljena u izdanju ,,Komune“
Oštra kritika društva i duha vremena
PODGORICA – Knjiga
„Izdvojeno mišljenje“ Dragutina Gute Božovića novo je, 20. po redu, izdanje časopisa ,,Komuna“. Ova zbirka aforizama, kako je u predgovoru zapisao mr Željko Rutović, snažna je misaono-duhovna artikulacija ironičnih istina o vremenima, ljudima, događajima, mentalitetu i slabostima čovjeka.
Idejni tvorac i direktor Slano Film Days Mirsad Purivatra za Pobjedu povodom izdanja festivala na kojem učestvuju tri crnogorska umjetnika
PODGORICA – Troje talentovanih predstavnika crnogorske kinematografije dobilo je priliku da usavrši svoje znanje i vještine na drugom Slano Film Days festivalu u Hrvatskoj, koji će biti održan od 17. do 21. juna, pod mentorstvom nekih od najvećih imena svjetskog filma. Među 14 filmskih radnika iz Jugoistočne Evrope selektovani su glumac Milivoje Mišo Obradović, reditelj Ivan Marinović i snimateljka Milena Bečanović, pa naša kinematografija ima predstavnike u sve tri oblasti ovogodišnjeg izdanja. Dragocjeno znanje i iskustvo u Slanom s talentovanim regionalnim umjetnicima, u pitoresknom ambijentu na jadranskoj obali, podijeliće legendarni Stiv Bušemi i Danijel Bril, a među predavačima su i renomirani reditelji: Mišel Franko, Juho Kuosmanen, Ruben Estlund, Maura Delpero, Jasmila Žbanić i Želimir Žilnik. Nakon dnevnih razgovora, uveče će biti organizovane projekcije filmova, na glavnom trgu u Slanom i u vrtu Vile Riva.
Direktor i idejni tvorac Slano Film Days festivala Mirsad Purivatra, osnivač i nekadašnji direktor Sarajevo film festivala, za Pobjedu je govorio o ovogodišnjem izdanju, konceptu radionica, procesu odabira učesnika i ključnim kriterijumima, antikonzumerističkom karakteru festivala i dugoročnoj viziji razvoja. POBJEDA: Prošlogodišnje izdanje Slano Film Days fokusiralo se na reditelje, dok je ove naglasak na glumcima, sa izuzetnim imenima poput Stiva Bušemija i Danijela Brila. Šta je bio glavni motiv za ovu promjenu fokusa i na koji način vjerujete da će uključivanje renomiranih glumaca dodatno obogatiti kreativni proces i iskustvo učesnika?
Svi sudionici dolaze po pozivu iz zemalja Jugoistočne Evrope, ali i ostatka svijeta. Odabir učesnika temelji se na kombinaciji kriterijuma: kreativnog potencijala, dosadašnjih radova, profesionalnih ambicija i preporuka renomiranih filmskih centara iz regije - rekao je
- U svijetu nepovratno oboljelom od egoizma, površnosti i svijeta u kome vlada kultura tržnog centra i rijaliti (ne)kulture, knjige aforizama su duhovni, misaono-kulturološki incidenti. Božović je svojom prepoznatljivom samosvjesnom ličnošću i svojim rukopisom potvrdio tu incidentalnost „izdvojenog mišljenja“ kao mjere razlike koja kritički prevrednuje stvari, ljude i pojave – zapisao je Rutović u predgovoru. Dodao je da njegovo „Izdvojeno mišljenje“ ne ide niz vodu, niti niz dlaku, već samo uzvodno, tamo đe je teže ići i đe samo rijetki teže.
- Suprotno od onih koji idu niz dlaku, on žigoše surovim istinama ovo obezduhovljeno doba, što potvrđuje aforizmom –„Nema obraza, a ima dva lica“; „Golub mira završio je u vojničkom pasulju“; „Igrao je u mnogim kolima, sad su ga izigrali“ – zapisao je Rutović. An. R.
PURIVATRA: Slano Film Days nova je forma filmskog događaja koji povezuje regionalne filmske autore u usponu i istaknuta imena iz svijeta filma i filmske industrije. S obzirom na to da su glumci jedna od tri grupe kojima je posve-
ćeno Slano Film Days, direktni kontakti s glumcima kao što su Bušemi i Bril omogućiće prenošenje znanja, odnosno dodatnu edukaciju i iskustvo. Dakle, koncept nije promijenjen, nego proširen: i dalje nastavljamo s gostovanjem brojnih svjetskih reditelja, samo smo za drugu grupu sudionika koncept dodatno razvili upravo dolaskom glumaca.
POBJEDA: Na koji način su radionice koncipirane kako bi se osiguralo da svaki učesnik dobije maksimalnu korist i priliku za individualni razvoj unutar svoje
profesije? Postoji li prostor za međusobnu interakciju i umrežavanje između samih učesnika, pored kontakta s predavačima?
PURIVATRA: Radionice su pažljivo kreirane da budu kombinacija individualnih i grupnih sesija. Svaki učesnik ima priliku dobiti personalizovan feedback i usmjeravanje, što je ključno za njihov razvoj. Istovremeno, uvođenje zajedničkih radionica i neformalnih druženja pruža prostor za razmjenu iskustava i umrežavanje među mladim talentima. Poseban as-
pekt posvećen je neformalnim druženjima sudionika u okviru kojeg oni imaju mogućnost međusobnog razgovora o svojim budućim projektima i mogućnostima saradnje.
POBJEDA: Učešće 14 filmskih umjetnika iz regiona, raspoređenih u radionice glume, režije i kamere, predstavlja srž programa. Kako je tekao proces odabira učesnika i koji su ključni kriterijumi bili presudni za formiranje finalne liste talenata koji će imati priliku da uče od najvećih imena svjetskog filma?
Sedmi „Wild Beauty Art“ od 5. jula do 11. avgusta na Žabljaku, Bilja Krstić umjetnička direktorica Računaju na
PODGORICA – Festival umjetnosti i prirode „Wild Beauty Art“ biće održan na Žabljaku od 5. jula do 11. avgusta, donoseći raznovrstan i pažljivo odabran program za sve uzraste i afinitete. Ove godine festival će voditi Bilja Krstić, interpretatorka balkanskog etno-nasljeđa, koja će ujedno nastupiti i na otvaranju festivala 5. jula, u pratnji ansambla „Bistrik“.
- Njen dolazak na čelo festivala ne samo da donosi novu energiju već i hrabro pomjera granice – usmjeravajući programski fokus na balkansku muzičku tradiciju u savremenom izrazu, kao i na interdisciplinarne umjetničke forme koje spajaju zvuk, prostor i identitet. U tom svjetlu u sklopu etno -segmenta festivalskog programa nastupiće dinamična vokalno-instrumentalna grupa „Synthesis“,
muški vokalni ansambl specijalizovan za duhovnu i tradicionalnu muziku „Constantine“, mediteranski dvojac sa toplim, introspektivnim zvukom „Thanos Stavridis Duo“ i kao završnica i zatvaranje festivala nastupiće međunarodno priznati crnogorski gitarski duo „Bulatović–Nikčević“, poznat po fuziji klasične, flamenko i balkanske muzike – saopšteno je iz pi-ar tima festivala. Sa namjerom i ciljem da festi-
valski program bude što bogatiji i raznovrsniji, osmišljeni segmenti obuhvataju nastupe ansambala klasične, džez i world muzike. U sklopu ove serije koncerata predstaviće se virtuoz na marimbi i perkusijama Darko Karlečik, novoformirani Festivalski orkestar Crne Gore koji će se premijerno predstaviti publici u saradnji sa legendarnim crnogorskim pop-rok bendom Perper, poznati džez trio koji povezu-
povodom drugog
PURIVATRA: Svi sudionici dolaze po pozivu iz zemalja Jugoistočne Evrope, ali i ostatka svijeta. Odabir učesnika temelji se na kombinaciji kriterijuma: kreativnog potencijala, dosadašnjih radova, profesionalnih ambicija i preporuka renomiranih filmskih centara iz regije, uključujući odličnu saradnju s Filmskim centrom Crne Gore predvođenim direktoricom Aleksandrom Božović. Željeli smo okupiti raznovrstan i izbalansiran program talenata iz oblasti glume, režije i kamere, koji su spremni da iskoriste svoju priliku za razvoj u kontaktu sa svjetskim autoritetima. Cilj nam je osigurati da svi koji dođu dobiju prostor za rast i da stvaraju podsticajnu atmosferu u kojoj se razvijaju budući autori. Slano Film Days se stalno razvija kako bi odgovorio na potrebe tih mladih profesionalaca, i stalno u toku s promjenama u filmskoj industriji. Program se zato svake godine pažljivo osmišljava kako bi im omogućio razvoj ambicija i potencijalno novih projekata, kroz jedinstveni pristup i sadržaj. Naravno, i njihovi predavači i te kako dobijaju vrijedno iskustvo u razmjeni mišljenja i ideja s mladim koleginicama i kolegama. Izuzetno nam je važna saradnja sa Sarajevo film festivalom iz čije baze radimo praćenje talenata. Tako da je jedan od značajnih kriterija upravo i korištenje baze podataka Sarajevo film festivala na osnovu koje imamo uvid u rad gotovo svih talenata iz regije.
POBJEDA: Za razliku od komercijalnih festivala, Slano Film Days usredsređuje se
POBJEDA: Na koji način učešće svjetskih filmskih zvijezda na ovakvim festivalima mijenja njihovu percepciju o Balkanu?
PURIVATRA: Dolazak svjetskih filmskih autora u Slano mijenja i njihovu i međunarodnu percepciju Balkana s naglaskom na političke ili društvene izazove: u neposrednom susretu s našim autoricama i autorima, oni svjedoče kreativnoj vitalnosti i umjetničkoj energiji ove regije. Svjetski profesionalci odlaze sa značajnim utiscima i često postaju ambasadori regije, što otvara nove prilike za promociju regionalnog filma i saradnju.
na kreativni proces. Kako publika i učesnici reaguju na ovaj antikonzumeristički pristup i kako on oblikuje selekciju programa i radionica?
PURIVATRA: Slano Film Days je baziran na radionicama i razgovorima u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, dok su večernji sati rezervisani za filmske projekcije namijenjene ne samo sudionicima nego i lokalnoj publici i brojnim turistima. Naši učesnici cijene što Slano Film Days nije takmičarski festival niti komercijalni događaj, već mjesto usmjereno na kreativni razvoj i dijalog. Sve to se vidi i u pažljivo biranom programu radionica i filmskih projekcija. O reakcijama publike možda najbolje svjedoči činjenica da redovno moramo dodavati nove ležaljke i stolice kako bi svi koji žele mogli prisustvovati projekciji filma u jedinstvenom ambijentu vrta Vile Riva. Publika je oduševljena što ima priliku sresti najbolje svjetske autore koji su te filmove izabrali ili koji u njima sudjeluju.
Andrija RADOVIĆ
je balkanske motive sa savremenim džezom, predvođen jednim od najvažnijih kontrabasista sa ovih prostora Nenadom Vasilićem, kao i intiman
i sofisticiran džez duo koji donosi savremene interpretacije i bogatu improvizaciju u akustičnom formatu „Duo Sonoma“. R. K.
Reagovanje direktora MSUCG na tekst koji je u Pobjedi objavljen pod naslovom „Sporne ugovore i troškove brani prijavom za konflikt interesa“
PODGORICA – Povodom teksta koji je u dnevnom listu Pobjeda objavljen u ponedjeljak, 16. juna, pod naslovom „Sporne ugovore i troškove brani prijavom za konflikt interesa“ reagovao je direktor Muzeja savremene umjetnosti Vladislav Šćepanović.
U pomenutom tekstu, podsjetimo, Pobjeda je objavila informaciju da Savjet ustanove na sjednici od 17. aprila nije usvojio izvještaj o finansijskom poslovanju MSUCG, te da je direktor Šćepanović nakon toga započeo kampanju protiv Isidore Damjanović i Natalije Čađenović, članica Savjeta koje nijesu podržale izvještaj, tako što je od Ministarstva kulture i medija zvanično tražio njihovo razrješenje jer su navodno u konfliktu interesa.
- U pomenutom tekstu se navodi da „Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore na sjednici 17. aprila nije usvojio finansijski izvještaj te ustanove za 2024. go-
dinu“, čime se, namjerno ili iz nepažnje, izostavlja ključna informacija da zapisnik sa te sjednice do današnjeg dana nije usvojen, što direktno utiče na pravnu validnost bilo koje tačke dnevnog reda, uključujući i ishod glasanja o finansijskom izvještaju. U skladu sa načelima zakonitosti i pravilnog rada upravnih organa, a naročito u kontek-
stu upravljanja javnom ustanovom, odluke Savjeta nemaju pravno dejstvo ukoliko zapisnik sa sjednice na kojoj su donijete nije prethodno usvojen. Ovu praksu potvrđuje i član 51 Zakona o kulturi („Službeni list CG“, br. 49/10 i dr.), koji propisuje da Savjet kao organ upravljanja donosi odluke u skladu sa zakonom i statutom ustanove, što uklju-
čuje i formalno usvajanje zapisnika prethodne sjednice kao preduslov za validno odlučivanje na narednim sjednicama – navodi u reagovanju Šćepanović. Prema njegovim riječima, iako je finansijski izvještaj bio tačka dnevnog reda na XV sjednici Savjeta, o njemu se, u formalno-pravnom smislu, nije moglo odlučivati na zakonit način, jer zapisnik nije usvojen.
- To znači da se ne može smatrati da je izvještaj „usvojen“ ili „nije usvojen“, budući da procedura donošenja odluke nije okončana. Time je iznesena tvrdnja u tekstu netačna i obmanjujuća za javnost. Dodatno, izostavljeno je i da su zahtjevi Muzeja za dostavljanje pisanog obrazloženja članica Savjeta koje nijesu podržale finansijski izvještaj ostali bez odgovora, čime je narušena transparentnost i odgovornost u radu Savjeta – naveo je Šćepanović u reagovanju. J.N. (Odgovor novinara u sjutrašnjem broju)
Komemoracija povodom smrti Momčila Moma Pićurića upriličena u CNP-u
PODGORICA – Komemoracija povodom smrti jednog od najistaknutijih crnogorskih glumaca
Momčila Moma Pićurića održana je juče u Crnogorskom narodnom pozorištu. Protekla je uz kadrove njegovih bravura iz pozorišta, sa TV-a i filma i mnogo suza, a završila se višeminutnim aplauzom.
Glumac Slobodan Marunović istakao je da je umro njegov kolega, ali i više od kolege. - Prijatelj, saputnik sa scene, cimer iz glumačke garderobe, iz tišine iza pozornice. Iz decenija zajedničkog pozorišnog života. U CNP-u dijelili smo mnogo više od prostora. Dijelili smo povjerenje, poštovanje, tišinu koja govori više od riječi. Momo je bio tih, blag, postojan, od onih ljudi koji ne traže da ih vidiš, ali ti nedostaju čim ih nema – istakao je Marunović. Njegovu posebnu pojavu, kako je kazao, odlikovalo je arhetipsko lice Crne Gore iz prošlosti, stamenu i visoku kao Lovćen. - Momova gluma bila je ogoljena, bez dodvoravanja i viškova.
Bio je jednostavan, a ostavljao snažan trag. Imao je jedinstvenu glumačku boju, koju ne učiš nego se s njom rodiš – kazao je on.
Prema riječima glumca Sima Trebješanina, Pićurić je imao nešto što je malo ljudi imalo. - Mnogo ljudi danas pokušava i čini sve da budu voljeni. Momo je sve radio iz kontre, ništa nije radio da bude voljen, a svi smo ga voljeli – istakao je Trebješanin. Glumica Jadranka Mamić kazala je da je Pićurić bard našeg glumišta i jedan od naj-
većih koje je Crna Gora dala, pa se prisjetila anegdote s aerodroma od prije par godina. - Dolazi avion iz inostranstva, mislim da je iz Pariza, i ugledala sam jednu suru figuru kako grabi koracima, izlazeći iz aviona. Bio je to Momo Pićurić. Priđem i pitam ga gdje je bio. A on kaže: ,,Pušti me, bio sam na neki kaštig“. To je značilo kasting. Pitam ga kakav kaštig, a on kaže da je za holivudski film. Pitam ga kakav je taj holivudski svijet, a on kaže: ,,Pušti me na miru, ženo, jedva čekam da dođem kući!“ Eto, to je
taj Momo, njegova skromnost, njegova toplina – rekla je ona. Umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović kazala je da su brojne uloge koje je Momo ispisao svojim autentičnim rukopisom u pozorištu, na filmu i televiziji.
- Ali je očigledno najdragocjenija ona koju je on vješto, neprimjetno, toplo i plemenito utkao u sve naše živote. Niko tako tiho nije koračao pozorištem, a ostavljao iza sebe neizbrisiv trag – istakla je Vujošević-Labović.
U ime Udruženja filmskih producenata i reditelja i u svoje ime, obratio se filmski reditelj Ivan Marinović. Momo je, prema njegovim riječima, bio čovjek koji nikada ne osuđuje i koji posjeduje jedinstvenu tišinu, mir i posvećenost. Takođe je kazao da je bio skroman te se i on prisjetio njegove holivudske epizode za koju je slučajno saznao, jer Momo o tome nije govorio.
- Holivud je krajnji cilj velikog broja glumaca, da dosegnu taj nivo... Ali za njega se činilo da to nije nešto važno – kazao je Marinović.
U ime porodice Pićurić obratio se Momov stric Ratko Pićurić, koji je kazao da ne može naći riječi da izrazi Momovu ljudskost i blagost koja je blistala. An. R.
Uprkos zapanjujućim ranim uspjesima u izraelskim napadima na Iran, intenzivno bombardovanje i odmazde koje su se dogodile prethodnih dana pokreću pitanja o izraelskoj izlaznoj strategiji - kako okončati ovaj sukob, i to uz postizanje ambicioznih ciljeva.
Dok izraelski ratni avioni gađaju iranske vojne i nuklearne lokacije, desetine Izraelaca su ubijene ili ranjene u iranskim osvetničkim napadima.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države, iako pomažu Izraelu u odbrani od iranskih raketnih udara, za sada odbijaju da učestvuju u napadima na Iran, primoravajući Izrael da preispita što njegovi vojni napori realno mogu da postignu.
„Kraj će biti diplomatski, a ne vojni“, rekao je jedan izraelski izvor za CNN, dodajući da Izrael sada polaže nadu u to da će vojne operacije koje su u toku „oslabiti iransku pregovaračku poziciju“ u eventualnim budućim nuklearnim pregovorima.
Ista ta logika - da će vojna sila natjerati protivnika na ustupke - nije uspjela da primora Hamas u Gazi da popusti. Ipak, sama činjenica da se uopšte spominju nuklearni pregovori kao moguć ishod, ukazuje na promjenu u izraelskoj perspektivi.
Od samog početka napada na Iran prošle sedmice, Izrael je jasno stavio do znanja svoje ciljeve.
Kako je jedan visoki vojni zvaničnik rekao za CNN, namjera je bila da se trajno uklone „egzistencijalne“ prijetnje Islamske Republike - njen nuklearni i balistički raketni kapacitet. I, kako je dodao, nema vremenskog ograničenja u ostvarivanju tog cilja.
Međutim, ta ambicija, koja je od samog početka bila u velikoj mjeri oslonjena na američko vojno učešće, sada se suočava sa realnošću i američkom nevoljnošću da bude uvučena u još jedan rat na Bliskom istoku.
Tramp se disTancira od nasilja
Izvori upoznati sa situacijom rekli su za CNN da je Izrael razgovarao sa SAD o povećanju nivoa američkog angažovanja. Međutim, predsjednik Donald Tramp ostaje, bar jav-
„Kraj će biti diplomatski, a ne vojni“, rekao je jedan izraelski izvor za CNN, dodajući da Izrael sada polaže nadu u to da će vojne operacije koje su u toku „oslabiti iransku pregovaračku poziciju“ u eventualnim budućim nuklearnim pregovorima.
Ista ta logika - da će vojna sila natjerati protivnika na ustupke - nije uspjela da primora Hamas u Gazi da popusti. Ipak, sama činjenica da se uopšte spominju nuklearni pregovori kao moguć ishod, ukazuje na promjenu u izraelskoj perspektivi
no, nevoljan da uvuče SAD u još jedan rat na Bliskom istoku, i nastavlja da se distancira od nasilja.
Jedan američki zvaničnik izjavio je za CNN da je Tramp odbio izraelski plan za ubistvo vrhovnog vođe Irana, ajatola-
ha Alija Hameneija i da predsjednik SAD insistira na tome da, umjesto ulaska u sukob, želi da bude posrednik u njegovom okončanju.
- Iran i Izrael treba da postignu dogovor i to će se dogoditi, baš kao što sam postigao dogovor
između Indije i Pakistana - napisao je Tramp u nedjelju na platformi Truth Social, misleći na svoju nedavnu intervenciju tokom kratke konfrontacije između dvije nuklearne sile u južnoj Aziji zbog sporne teritorije Kašmir.
Ali za razliku od Indije i Pakistana, Izraelu je potrebna američka vojna moć, a ne diplomatska inicijativa. Uprkos izraelskom uspjehukada su ubijeni ključni nuklearni naučnici i u napadima na postrojenja za obogaćivanje
uranijuma - trajan udarac iranskom nuklearnom programu i dalje je izvan izraelskih mogućnosti.
Neka od najvažnijih postrojenja nalaze se duboko pod zemljom, kao što je objekat za obogaćivanje Fordo u sjevernom Iranu, koji je sagrađen unutar planine
slabosTi izraelskih vojnih akcija
Bez američke vojne pomoći, uključujući logistiku i specijalizovano oružje za razbijanje bunkera, iranski kapaciteti bi mogli preživjeti čak i produženo izraelsko bombardovanje, ocjenjuje CNN. Postoji i još jedna slabost u izraelskoj strategiji. Čak i ako bi svako postrojenje bilo uništeno, ono bi se moglo obnoviti, jer režim raspolaže institucionalnim znanjem iz oblasti nuklearne tehnologije. Štaviše, ako i ranski režim preživi ovu ofanzivu, mogao bi s pravom da zaključi da mu je nuklearno oružje, a ne novi sporazum, najbolja odbrana od budućih napada.
Svjestan toga, izraelski premijer Benjamin Netanjahu više puta je pozivao iranske građane da „djeluju, da ustanu“ i svrgnu svoju vlast. Ali intenzivne kampanje bombardovanja često ujedinjuju narod čak i oko najnepopularnijih režima. Intervjui koje je CNN sproveo unutar Irana sugerišu da su čak i dugogodišnje potlačeni Iranci sada više bijesni na Izrael nego na sopstvene lidere.
Naravno, prošlo je manje od nedjelju dana od početka eskalacije sukoba, i mnogo toga se još može promijeniti. Iranci bi mogli ustati; pregovori o nuklearnom programu mogli bi biti obnovljeni; a predsjednik Tramp bi čak mogao promijeniti mišljenje. Ali, ko zna koji put, Izrael je uvučen u sukob bez jasne izlazne strategije.
Njegov rat u Gazi, pokrenut 2023. nakon napada 7. oktobra, imao je za cilj uništenje Hamasa i oslobađanje svih talaca, ali i dalje nema jasnog plana za ono što slijedi.
Sada se Izrael suočava sa još jednim opasnim ratom iscrpljivanja - bez vremenskog okvira i bez jasnog kraja, zaključuje u analizi CNN. AnA liz A C nn
Sinoć na Trgu nezavisnosti uručene nagrade ,,Luča“ najboljim polumaturantima
U okviru prvog dijela manifestacije ,,Dan najboljih“ koju organizuje Sekretarijat za kulturu, sinoć je na Trgu nezavisnosti održano svečano uručivanje diploma ,,Luča“ najboljim podgoričkim osnovcima.
Nagrađena su 284 najbolja podgorička polumaturanta, od kojih 267 dobitnika diplome ,,Luča“ i 17 koji su osvojili neko od prva tri mjesta na Državnom takmičenju.
Nagrade najboljim učenicima osnovnih škola uručio je gradonačelnik Saša Mujović. - Vi ste se pokazali kao najbolji izdanci generacije, pokazali veliku želju za učenjem, napredovanjem, uložili veliki trud i rezultati su stigli. Upravo ti rezultati vam otvaraju neka nova vrata na koja ulazite sa oreolom pobjednika i ponosa vaših roditelja. Srednja škola tražiće još više i još veći izazovi su pred vama... U vašem životu biće i uspona i padova, i poraza i pobjeda, i boljih i gorih ocjena, i kritika i pohvala, ali vaš odgovor na sve to treba da bude samo uporni rad i puna posvećenost - poručio je Mujović pozdravljajući najbolje podgoričke polumaturante.
Dobitnici D iplome ,,luča“ za učenike osnovnih škola u školskoj 2024/25. go D ini
OŠ „SAVO PEJANOVIĆ“: Marija Kasalica, Marta Prentić, Olivera Roganović, Staša Asanović, Marija Koprivica, Milena Mušurović, Ivan Pralas, Anja Mugoša, Llora Nikprelaj
OŠ „RADOJICA PEROVIĆ“: Tara Banduka, Dajana Dušević, Milica Kuč, Anastasija Marković, Anđela Maslovarić, Mirka Kotlica, Vuk Miličić, Katarina Đukić, Ksenija Jovanović, Đorđije Petričević, Sofija Radulović, Elena Vojinović, Petar Vojinović, Andrija Đuranović, Kosta Filipović, Jana Marković, Jana Orović, Iva Petrović, Sofija Popović, Lorena Spahić, Luka Bogavac, Aleksa Gmijović, Marija Prijović, Milica Stanjević, Luka Martinović, Lana Vujović, Ksenija Šupić, Nikolina Dragović, Aleksa Lazarević, Vasilije Lekić, Đorđe Mirković, Itana Šljivančanin
OŠ „18. OKTOBAR“– Bioče: Vasilije Jakić, Jana Novaković
OŠ „VLADIMIR NAZOR“: Sara Ivanović, Nikola Bijelić, Hamza Čekić, Marija Klikovac, Jovan Laković, Anja Vujnović, Mina Boričić, Nikola Ivanović, Luka Medenica, Srpko Kadrić, Vuk Vujadinović
OŠ „PAVLE ROVINSKI“: Adna Adrović, Vuk Begenišić,
Gradonačelnik Mujović sa jednom grupom ,,lučonoša“ U vašem životu biće i uspona i padova, i poraza i pobjeda, i boljih i gorih ocjena, i kritika i pohvala, ali vaš odgovor na sve to treba da bude samo uporni rad i puna posvećenost - poručio je Mujović pozdravljajući najbolje podgoričke polumaturante
David Garić, Lana Milašević, Miloš Đurović, Milica Grujičić, Aja Hamzić, Hana Hodžić, Matej Komarica, Ema Spahić, Nemanja Anđić, Nikolina Gutić, Jovan Tajsić, Andrej Božović, Tamara Brković, Simona Rakonjac, Milica Ivanović, Radomir Milić, Uma Orahovac, Teodora Raičković, Zorana Sučević
OŠ „MAKSIM GORKI“: Marko Đuričić, Filip Knežević, Čarna Marković, Nina Mitrović, Isidora Burzanović, Darja Vujković, Iskra Zečević, Lana Aranitović, Stefan Mugoša, Andrea Šaban, Novak Vratnica, Jakov Jovović, Ana Mirotić, Lara Nikolić, Staša Pajović, Irina Ražnatović.
OŠ „MARKO MILJANOV“: Luka Ostojić, Dalila Pepić, Hajrudin Bicić
OŠ ,,SUTJESKA“: Anja Bulatović, Elena Drašković, Jela Popović, Sofija Belada,
Tea Martinović, Petra Radenović, Mihailo Radulović, Staša Stojanović, Sofia Baletić, Aleka Drakić, Hana Kokočan, Hana Kurtagić, Jana Marković, Đurđa Nikolić, Janja Rabrenović, Ognjen Komar, Mateja Mašanović, Marko Ćetković, Kosta Komazec, Rade Radulović.
OŠ „OKTOIH“: Hristina Čelebić, Mia Eraković, Emina Kočan, Anđela Vukčević, Marija Dragutinović, Andrej Mašković, Nađa Vukčević, Kristina Adžić, Nađa Božović, Desa Sredanović, Momir Tasić, Luka Habić, Renata Bošković, Darija Đukanović, Masimo Rašović, Ksenija Samac, Luka Savović, Ksenija Vukčević, Andrija Vukčević, Željana Kojičić, Lazar Radović, Katarina Šestović, Nađa Kažić OŠ „BOŽIDAR VUKOVIĆ PODGORIČANIN“: Damjan Milikić, Mirela Selmanović,
Musa Rastoder, Anita Prentić, Remsija Pepeljak OŠ „VUK KARADŽIĆ“: Kristina Bojanović, Nađa Bubanja, Andrijana Popović, Br anko Đurasović, Jana Jovićević, Milica Jovićević, Lana Kljajić, Vuk Krivokapić, Nađa Lakić, Marija Zueva, Aleksa Nikezić, Sava Obradović, Sava Rabrenović, Lazar Delić, Mateja Vuksanović, Jovana Bulatović
OŠ „VLADO MILIĆ“: Jakša Šekularac, Veljko Škuletić, Luka Paderni, Petar Mirotić, Staša Tošić OŠ „ŠTAMPAR MAKARIJE“: Teodora Đonović, Andrija Mirković, Marija Novović, Koča Pejović, Tara Rudanović, Teodora Vukčević, Luka Bjeletić, Božidar Ćetković, Aleksa Đurđić, Jana Maraš, Nina Pejović, Anastasija Bogavac, Katarina Dragaš, Todor Jakovljević, Nikola Jovićević, David Dabović,
Isidora Gazivoda, Ivan Kujović, Bojana Popović, Martina Sarić, Vuk Vukašinović, Ksenija Janković, Anja Stojanović, Mina Jaćimović, Ana Jelovac, Elena Lakić, Milica Popović, Sergej Kan Stanković, Katja Sudar, Matija Šehovac, Andrej Šljukić, Vuk Vujović
OŠ „BRANKO BOŽOVIĆ“: Marko Dujović, Vasilisa Gojak, Ivona Vukčević, Helena Đurović, Andrijana Bojović, Maša Grujičić, Uroš Popović, Danka Babović, Sofija Dević
OŠ „MILORAD MUSA BURZAN“: Anja Čelanović, Luka Paunović, Mia Pernjak, Vojislav Stajović, Matija Stanković, Petar Vulikić, Ksenija Hajduković, Balša Kovačević, Bogdan Nikezić, Božidar Pejović, Lana Pajković, Dunja Radović, Katarina Radović, Petar Vujadinović, Vasja Radonjić, Andrija Deretić, Alen
Učenici koji su osvojili 1, 2. ili 3. mjesto na Državnom takmičenju učenika osnovnih škola Crne Gore
OŠ „PAVLE ROVINSKI“: Andrej Božović (I mjesto iz ruskog jezika, Milica Grujičić (II mjesto iz ruskog jezika), Anastasija Đurović (III mjesto iz ruskog jezika), Kalina Čogurić (I mjesto iz italijanskog jezika), David Garić (III mjesto iz italijanskog jezika), Matej Komarica (II
mjesto iz engleskog jezika).
OŠ „RADOJICA PEROVIĆ“: Anastasija Marković (III mjesto iz fizike).
OŠ ,,MAKSIM GORKI“: Isidora Burzanović (II mjesto iz engleskog jezika), Lana Šaban (II mjesto iz njemačkog jezika).
OŠ ,,VLADIMIR NAZOR“: Anja Vujnović (II mjesto
iz italijanskog jezika).
OŠ ,,BRANKO BOŽOVIĆ“: Helena Đurović (I mjesto iz francuskog jezika), Danka Babović (II mjesto iz istorije).
OŠ ,,SUTJESKA“: Jana Marković (II mjesto iz fizike).
OŠ ,,NOVKA UBOVIĆ“: Vasilije Vasiljević (I mje-
sto iz engleskog jezika).
OŠ ,,VUK KARADŽIĆ“: Sava Obradović (III mjesto iz hemije).
OŠ ,,MARKO MILJANOV“: Luka Ostojić (II mjesto iz geografije).
OŠ ,,MILORAD MUSA BURZAN“: Ksenija Hajduković (II mjesto iz francuskog jezika).
Klepo, Nikolina Kovačević, Balša Kuč, Petra Durman, Kalina Jovanović, Aleksa Kovačević, Aleksa Savićević, Anja Filipović, Tatjana Janjić, Matija Pejović OŠ „21. MAJ“: Hana Efović, Itana Labovič, Vojin Bulajić, Hristina Ćulafić, Dina Šahović, Omar Metđonaj, Amar Muzurović, Noa Nikprelaj, Stefan Stanišić, Anđelika Stijepović, Zorana Petrović, Majda Mehmedović, Jelena Jovanović, Dunja Marković, Tara Popović, Matea Petović, Darija Šabotić, Sara Tomašević
OŠ ,,NOVKA UBOVIĆ“: Branko Obradović, Jasna Savković, Vasilije Vasiljević OŠ „Dr DRAGIŠA IVANOVIĆ“: Teodora Grebović, Aleksandra Šekularac, Viktorija Tomić, Katarina Radosavović, Damjan Skoković, Petar Živković, Petra Gavrić, Milena Vuković, Anja Dedić, Anastasija Radević, Vasilisa Lakićević, Jovana Obradović, Iva Stojović, Anja Bulatović
OŠ „SAVO KAŽIĆ“: Emilija Vukčević
OŠ „VOJIN POPOVIĆ“: Luka Minić.
Drugi dio manifestacije ,,Dan najboljih“ biće održan večeras, takođe na Trgu nezavisnosti, a đe će svečano biti uručene nagrade najboljim maturantima podgoričkih srednjih škola - 266 su dobitnici diplome ,,Luča“, dok ih je 26 osvojilo neko od prva tri mjesta na Državnom takmičenju. h. p.
Nije održana sjednica Skupštine FK Sutjeska
PODGORICA - Planirana
Skupština FK Sutjeska nije održana sinoć u predviđenom terminu od 18 časova u prostorijama kraj Bistrice.
Prema informacijama bliskim klubu, moglo se čuti da je falio jedan član/delegat, te da nije bilo kvoruma za održavanje radnog sastanka. Nekoliko desetina najvatrenijih navijača, od kojih su neki imali fantomke na glavi, kako je Areni nezvanično rečeno, burno je negodovalo ispred stadiona. Čak, kako navodi naš izvor, čule su se petarde, pogrdne riječi i psovke, a našem novinaru je potvrđeno da su nikšićki ultrasi poručili da ne žele novo rukovodstvo kojim će predsjedavati Miro Vračar, glavni finansijski direktor Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. Operativna funkcija namijenjena je, kako saznajemo, Andriji Piru Vujoviću, koji je ranije bio direktor kluba.
Arena je, takođe, dobila informaciju da su pristalice Sutjeske bile u kontaktu sa budućim čelnicima, te da nijesu dozvolile da se funkcije podijele.
Na taj tekst, koji je sinoć objavljen na portalu Pobjede u 19.17, reagovala je Uprava policije u 21.58 časova.
- Predmetna sjednica Skupštine FK Sutjeska, koja je održana u kancelarijskim prostorijama Gradskog stadiona u Nikšiću, bila je praćena i obezbjeđivana od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u skladu sa planskim mjerama i procjenom bezbjednosne situacije. Policijski službenici su tokom čitavog trajanja događaja bili prisutni i neposredno nadzirali njegov tok i tom prilikom nijesu registrovali ponašanja ili okolnosti koje bi ukazivale na postojanje bezbjednosnog incidenta – kažu u UP. Navode da ,,nije registrovan nasilni ulazak u prostorije u
kojima je sjednica održana te da Upravi policije od strane prisutnih delegata nijesu prijavljene prijetnje, nasilničko ponašanje ili drugi vidovi narušavanja javnog reda i mira“. Takođe saopštavaju da navodi o intervenciji službenika Policije ne odražavaju faktičko stanje, budući da tokom trajanja navedenog događaja nije postojala potreba za postupanjem u smislu uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, niti je prepoznata situacija koja bi zahtijevala aktivno djelovanje policijskih službenika. U saopštenju UP se kaže da će službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, imajući u vidu planirano održavanje nove sjednice Skupštine FK Sutjeska, u slučaju eventualnih prijava koje bi ukazivale na ugrožavanje javnog reda i mira u vezi s tim događajem, postupiti u skladu sa zakonskim ovlašćenjima. D. KAŽIĆ
Strateg Barselone najbolji trener u Španiji
PODGORICA – Hansi Flik izabran je za najboljeg trenera La Lige za sezonu 2024/25. Izbor je bio i više nego lagan i očigledan, jer je Flik ove sezone kao trener Barselone osvojio titulu šampiona Španije, kao i Kup kralja i Superkup.
Tako je Flik imao fenomenalnu svoju prvu sezonu kao trener Barselone, jedino im je za
kompletan utisak ove sezone izmakao trofej u Ligi šampiona, gdje su bili zaustavljeni u polufinalu od Intera.
I u ženskoj konkurenciji za najboljeg trenera proglašen je šef struke Barselone, Pere Romeu I njegova ekipa osvojila je triplu krunu – ligu, Kup i Superkup, dok u finalu Lige šampiona nije uspjela da odbrani titulu i poražena je od Arsenala. R. A.
PODGORICA - Rekonstrukcija terena gradskog stadiona pod Goricom počela je 23. aprila, a planirano je da bude završena do početka juna i da FK Budućnost vijek postojanja proslavi revijalnom utakmicom na novoj podlozi.
Međutim, to su ostale samo želje i planovi... Fudbalski klub Budućnost, Fudbalski savez Crne Gore i gradska firma ,,Sportski
objekti“ izabrali su najkvalitetniju ponudu, a firma iz Mađarske dala je rok od 45 radnih dana. Kako su radovi počeli da se izvode, tako je bilo i očigledno da će doći do probijanja rokova. Problemi su dolazili jedan za drugim, rješavani u hodu, a sve u cilju da se ne odstupi od ugovorenog kvaliteta. Rješenje se konačno nazire, i stadion pod Goricom počeo je da se zeleni. Istina, sa skoro mjesec zakašnjenja, juče po-
podne je počelo postavljanje travnate podloge. Arena je imala uvid u trenutno stanje radova pod Goricom. Ekipa od desetak momaka je po podgoričkom žaropeku počela postavljanje travnatog busena, slagala i valjala rolne, navodnjavala i ravnala teren... Nasloženo je više od desetak redova, počev od dijela ispod zapadne tribine. Izgledaće lijepo. Samo da još sve bude gotovo do evropskih mečeva... J. T.
Evropsko prvenstvo za omladince: Težak poraz crnogorskih fudbalera u drugom kolu
Za
iz
Senzacionalan uspjeh napravili su crnogorski omladinci plasmanom na Evropsko prvenstvo, našli se među osam najboljih selekcija Starog kontinenta, a u Rumuniji su vidjeli koliko im nedostaje za vrhunski nivo.
Domaćin ih je u prvom kolu nadigrao nakon preokreta i rastužio u 91. minutu (2:1), a Danska juče pokazala što je to moderan fudbal – Skandinavci su slavili 5:0 i otpisali tim Nenada Vukčevića iz trke za polufinale. Nije to ni bilo realno sa timom koji je oslabljen neigranjem dvojice najboljih igrača, Andrije Bulatovića i Vasilija Adžića, nije bilo realno ni da se pobijedi Danska, pa ni da se uzme bod, prvi u istoriji na velikim takmičenjima. U pitanju je velika razlika u klasi, u fizičkoj spremi, i sad se najbolje vidi koliki je problem što naši talenti dominantno imaju premalu minutažu u klubovima. Danci su nastavili gdje su stali njihovi prethodnici u U19 konkurenciji – 2022. bilo je 6:1 protiv Crne Gore, a 2016. – čak 7:1.
Danska 5
Crna Gora 02
Stadion: Đulešti arena Gledalaca: 389. Sudija: Antoni Bandić (BiH) Golovi: 1:0 Berthelsen u 9, 2:0 Temsen u 32, 3:0 Temsen u 52, 4:0 Agjekum u 68, 5:0 Agjekum u 74. Žuti kartoni: Vukanić, Karadžić (Crna Gora)
Martin Olson Kalo (od 46. Slotsager) Voker Bidstrup (od 61. Nilsen) Larsen Berthelsen Jansen (od 46. Jul-Sandberg) Temsen (od 78. Karsbo) Emeri Švartau (od 46. Agjekum)
Milović Vračar Karadžić Tomašević
Maraš (od 75. Vlahović) Savović (od 57. Ćetković) Vukanić (od 57. Đukanović) Camaj (od 85. Jauković)
M. Perović F. Perović (od 57. Kostić) Tadić
NEMOĆ OD STARTA Crnogorska ,,A“ reprezentacija je na stadionu ,,Đulešti“ 14. juna 2022. slavila veliku pobjedu nad Rumunijom u Ligi nacija (0:3 uz het-trik Stefana Mugoše), ali juče je od prvog minuta bilo jasno da to neće biti stadion lijepih uspomena za omladinsku selekciju. ,,Sokoli“ su tri dana ranije protiv domaćina poveli, pa se potom branili od rivala koji je bio brži i jači. Drugi rival bio je još bolji, a nije bilo ni onog početnog hrabrog nastupa sa ,,Trijumfalne kapije“. Predaleko od lopte bili su naši igrači, a kad su je imali – nijesu mogli da povežu više od tri pâsa. Napadi su im bili prekratki, a minuti – predugi.
Poraz od Rumunije (2:1) bio je bolan, jučerašnji od Danske – još teži i mnogo ubjedljiviji.
- Teško je bilo što reći poslije ovakvog poraza, pobjeda Danske je apsolutno zaslužena. Od prvog minuta nijesmo pokazali energiju na koju smo navikli, previše smo poštovali rivala i neiskustvo na ovakvim takmičenjima, a i umor koji nijesmo uspjeli da saniramo, doprinijeli su da onako uđemo u utakmicu i kasnije nijesmo mogli da se odbranimo. Pravili smo greške koje su psihološki ubijale igrače i to je dovelo do ovakvog rezultata – ocijenio je selektor Nenad Vukčević - Stali smo u plitki, dvostruki blok kako bismo ih spriječili da dolaze u opasne situacije, da idu direktno na gol. Desilo
Kombinovali su Danci lijepo, precizno – i sve je izgledalo tako jednostavno i efektno. Nažalost – neuhvatljivo za naše igrače, a neuhvatljiv je bio i šut Viluma Berthelsena u devetom minutu za golmana Ognjena Milovića
Neodlučna je bila naša odbrana dok se napadač Nordsjelanda namještao za udarac, ostavili su mu previše prostora, a on je sa oko 18 metara pogodio uz desnu stativu Milovićevog gola.
Nesigurno je izgledala crno-
VRAČAR: Ni mentalno ni fizički nijesmo bili na nivou za ovakav meč
Teško im je bilo da igraju protiv Danske, mnogo jače ekipe od sebe – što je pokazao i rezultat, teško je bilo crnogorskim omladincima i da govore nakon poraza na stadionu ,,Đulešti“.
igraju malo u klubovima. I Rumuni i Danci su fizički dominirali.
se, ipak, da tri gola primimo praktično iz našeg posjeda, poslije izgubljene lopte brzo su nam davali golove. Vukčević je poručio da ne smijemo zaboraviti koliki je uspjeh sami odlazak na Euro. - Nijesmo bili na nivou na koji su naši ljudi navikli da gledaju ovu generaciju, ali ovo je velika lekcija za buduća takmičenja i nastupe naših selekcija. Ni u kom slučaju ne smije ovaj rezultat da poništi ono što su ovi momci napravili do sada. Dolazak na Euro je za nas veliki uspjeh, a svaka utakmica na ovom nivou ogromno iskustvo i škola kako da u svakom meču budemo bolji – kazao je Vukčević. Posljednji meč na prvenstvu Crna Gora će odigrati u četvrtak sa Španijom.
gorska reprezentacija, nije uspijevala da se poveže, a svaka lopta u noge Danaca prijetila je da će završiti novim golom u mreži Milovića, najboljeg člana ,,crvenih“ na ovom Euru. U 16. je pogriješio Karadžić, koji zbog kartona nije igrao u prvom kolu, u šansi se našao Emeri, ali je pogodio spoljni dio mreže.
Milović je dvostrukom intervencijom spasio ,,sokole“ u 21. minutu – prvo je odbranio šut Temsena, potom Emerija. U utakmici gdje je rival eviden-
gdje su naši omladinci – na Euru igra samo osam ekipa, a Crna Gora je među njima. U eliti.
- Nijesmo bili ni mentalno ni fizički na nivou koji zahtijeva ovakva utakmica i ovakav rival. Ovo je težak poraz, ali i poraz je veliko iskustvo, iz koga možemo mnogo da naučimo - kazao je kapiten MilošVračar Što to mogu da nauče naši fudbaleri?
ci, a zatim i kao tim - rekao je desni bek Podgorice.
- Taktičku disciplinu, kao i to da fizički moramo da budemo jači. Moramo indiviudalno da radimo više kako bismo bili bolji kao pojedin-
- Problem za nas je što smo iz sezone ušli u pripreme, što smo imali veliku potrošnju protiv Rumunije i nijesmo imali vremena da se oporavimo dovoljno, a Danci su zaista fizički dominantni. Ne smije se, ipak, zaboraviti
- Nama je čast što smo ovdje u ovom društvu, što smo izborili plasman među osam najboljih. U ovom meču nijesmo pokazali koliko možemo, a pokušali smo da na najbolji način predstavimo nas i našu zemlju. Danska je, međutim, bila viši nivo – ocijenio je kapiten Miloš Vračar.
- Na ovom nivou se vidi koliko im nedostaje veća minutaža, ali ponavljam da ovo nije prava slika naše ekipe. Nijesmo dobro pripremili utakmicu, golovi su uticali da psihološki padnemo. Protivnik je nivo iznad nas, ali idemo dalje, glavu gore. Ponosni smo na ovu gene-
91. minutu. Kad primite pet maksimum protiv Španije. je umorno. Muški ćemo odi-
- Svi su svjesni da je ovo veliki uspjeh za malu Crnu Goru, ali ovako težak poraz sigurno će psihološki uticati. Uticao je i onaj protiv Rumunije, koji se desio u 91. minutu. Kad primite pet golova, to mora da utiče, ali probaćemo da izvučemo maksimum protiv Španije. Biće promjena, dosta igrača je umorno. Muški ćemo odigrati, pokušati da ispravimo neke stvari u mjeri koliko je to moguće. Španija je najkvalitetnija u grupi, u ovom uzrastu ima 40.000 fudbalera, pa zamislite samo kakvu selekciju mogu da naprave – kazao je Vukčević.
meču bude-
je najkvalitetnija u uzrabalera, pa zamislite mogu da naprave – kazao je Na velikoj sceni, u konkuren-
Protivnik ali idemo dalje, glavu gore. raciju i pokušaćemo da u posljednjem meču budemo na višem nivou – zaključio je Nenad Vukčević.
Na velikoj sceni, u konkurenciji najboljih, vidi se koliki je problem što naši omladinci
tno bolji u svakom segmentu, na svakom dijelu terena, Crna Gora mu je još i ,,poklonila“ pogodak – Bodin Tomašević je loše primio loptu na ,,sasvim običan“ pâs drugog štopera Karadžića i dao je pravo u noge Švartau – dvojica Danaca izašla su sama na Milovića, strijelac je bio Majk Temsen. Temsen je pokazao klasu u 37. kada je varkom izbacio dva naša igrača, pa opasno šutirao –odbranio mu je Milović. Tek u 43. je Crna Gora prvi put uputila šut ka golu – zapravo daleko od gola, a pokušao je Camaj
MUKE BEZ KRAJA I PREČKA TADIĆA
Drugo poluvrijeme – nove muke za našu selekciju, i ponovo rano primljen pogodak. Savović i Vukanić su se spetljali na sredini, Larsen uzeo loptu i dodao do Temsena, a udarcem iskosa s lijeve strane ,,desetka“ Danske postigao drugi gol na meču. Meč je odavno bio odlučen, ali bilo je vrijeme da i Vukčevićev tim jednom zaprijeti. Imao je zicer u 63. minutu - Marko Pe-
rović je s lijeve strane odigrao povratnu za Marka Tadića, a napadač Partizana pogodio samo prečku. Danci su nastavili po svome i u roku od tri minuta stvorili dvije šanse i dali četvrti gol. Udarac Nilsena odbranio je Milović i skrenuo u korner, Slotsager je na drugoj stativi glavom prebacio gol, ali nije bilo spasa u 68. kada su Danci u četiri pâsa izigrali kompletan vezni i defanzivni red Crne Gore – u strijelce se upisao Agjekum U tim momentima tik uz stadion ,,Đulešti“ prošao je voz, a Danci su u odnosu na naš tim, nažalost, izgledali kao oni sa japanskih šina – prebrzi i neka potpuno druga dimenzija. Izigrali su se Skandinavci, a nijesu se mnogo potrošili. Nijesu imali ni milosti – u 74. minutu dodavanje Vokera koje su naši igrači ispratili samo pogledom i novi gol Agjekuma. Kanonada na stadionu Rapida, težak dan i lekcija za crnogorske omladince... Treba se oporaviti, a slijedi duel sa moćnom Španijom – u četvrtak u Ploještiju...
Barski
ekipu za narednu fudbalsku sezonu
PODGORICA - Mornar je dogovorio nekoliko pojačanja za narednu sezonu.
Mrežu Barana čuvaće dobro poznato lice, povratnik iz Novog Pazara – Stefan Popović Tridesetdvogodišnji golman proveo je dvije sezone na ,,Topolici“, a prije toga bio član Dečića i Petrovca. Popularnom ,,Pićićiju“ istekao je ugovor sa srpskim klubom i odlučio je da ponovo stane na gol Mornara.
Trener Zoran Đurašković dobio je još dva osvježenja u defanzivnoj liniji. Riječ je o desnom beku Luki Maleševiću i Petru Vukčeviću koji pokriva
istu, ali i druge pozicije u ekipi. Dvadesetšestogodišnji Malešević je nosio dres Budućnosti, Iskre, Radnika iz Bjeljine, igrao je i u Americi, a potom za Petrovac i Dečić. Proljećnu polusezonu proveo je u Otrantu koji nije sačuvao status u elitnom rangu. U Ulcinju je bio saigrač sa Vukčevićem, sa kojim će takođe dijeliti svlačionicu u Mornaru. Riječ je o univerzalcu koji može da djeluje kao bek ili zadnji vezni, a po potrebi i bliže protivničkom šesnaestercu. Bez obzira što je tim iz najjužnijeg crnogorskog grada ispao u nižu ligu, Vukčević je imao
dobru polusezonu. O tome svjedoči činjenica da je na 15 utakmica postigao šest golova. Bio je najbolji strijelac Otranta. Barani traže i napadača, a u pregovorima su sa Nedjeljkom Kovinićem iz Arsenala. Dvadesettrogodišnji golgeter je na 19 mečeva upisao pet pogodaka za Tivćane. Ranije je nosio dres Zlina, Bokelja i kragujevačkog Radničkog.
,,Topolicu“ su napustala oba golmana sa kojim je Mornar završio sezonu – novi angažman traži Đorđije Pavličić, dok se Miloš Dragojević dogovorio sa Dečićem. D. K.
U Rumuniji održano prvenstvo Balkana u džudou za mlađe pionire
Crnogorcima 11 medalja
PODGORICA – Džudo reprezentacija Crne Gore nastup na Balkanskom prvenstvu za mlađe pionire u rumunskom gradu Sigišoara završila je sa 11 medalja – četiri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih.
U ukupnom plasmanu zauzela je drugo mjesto, iza domaćina Rumunije.
Zlatne medalje osvojili su Iva Matunović (do 32), Merima Beriša (do 48), Maša Vukićević (do 52) i Lazar Eraković (do 60), dok su srebrni bili
Alejna Lukač (do 28) i Đorđija Manojlović (preko 57). Bronzana odličja pripala su Esmi Lekić (do 28), Saninu Dauto-
viću (do 30), Vladani Turčinović (do 57), Lazaru Mitroviću (do 42) i Darku Raduloviću (do 46). R. P.
PODGORICA - Ženska seniorska košarkaška reprezentacija otputovaće danas za Brno, koji će od srijede do neđelje biti domaćin C grupe Evropskog prvenstva.
Ženski Eurobasket igra se od 18. do 29. juna u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće upravo u Brnu, gdje će joj pored
PODGORICA – Čeka se samo ozvaničenje njihovih transfera, ali će Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš naredne sezone igrati u Dubaiju.
Po završetku sezone, centar „plavih“ Alen Omić oglasio se na društvenim mrežama, a njegova poruka je izazvala različita tumačenja, do onog da iduće sezone, možda, neće igrati za Budućnost Voli… „Kako se sezona završava, osjećam veliku zahvalnost prema našim navijačima, organizaciji Budućnosti, stručnom štabu i Podgorici. Saigrači, vi ste moja braća i van košarke. Navijači, vaša energija nas je nosila iz utakmice u utakmicu. Štabu, vaše povjerenje učinilo je ovo putovanje nezaboravnim. Podgorice, prihvatila si me kao svog. Ovo nije zbogom, već „vidimo se“. Uvijek ću čuvati ove uspomene“, napisao je Omić. Ipak, Omić je za Pobjedu pojasnio da, barem što se njega tiče, to ne znači da naredne sezone neće ponovo igrati u Podgorici.
- Iskreno, volio bih da se vratim i da ponovo pobjeđujemo, da „Morača“ bude puna, da naši navijači budu uz nas – kazao nam je Omić.
- Ta poruka se odnosila na ovu sezonu, jer još nijesam rekao svoju posljednju riječ. Čekam da vidim šta će predsjednik da odluči, kakav će budžet da bude. Uostalom, ekipa još nije završila sezonu. Dakle, tek treba da razgovaram sa predsjednikom, da vidimo šta i kako – dodao je Omić, uz jasnu poruku: - Ja bih sjutra potpisao novi ugovor!
Slovenački centar za Pobjedu pojasnio značila njegov definitivan rastanak
Omić se početkom oktobra vratio u Budućnost, nakon skoro šest godina, pošto je već bio član podgoričkog kluba od oktobra do kraja decembra 2018. godine, u sezoni kada su „plavi“ igrali Evroligu. Kako je sezona odmicala, minutaža i doprinos Omića ekipi su bili sve veći, a najbolju partiju finalu je odigrao u drugom meču, kada je Budućnost jedino pobijedila, i kada je upisao 15 poena (8-7 za dva poena), pet skokova i asistenciju. Kao ostatak ekipe, stručni štab, ljudi u klubu, a posebno navijači „plavih“, ni Omić i dalje ne može da prežali prvu utakmicu finala plej-ofa, u kojem je Budućnost ispustila osam poena prednosti u posljednjih 50 sekundi, a onda je u produžetku pala i dozvolila Partizanu da napravi brejk, odlučujući u borbi za titulu. - Još me boli finale. Jer, da smo pobijedili u toj prvoj utakmici, realno titula bi se slavila u „Morači“. Ta prva utakmica nas je baš dobro poremetila, izbacila iz ritma. Sami smo sebe kaznili u toj utakmici. Nijesmo trebali to da dozvolimo, jer bi se, da smo pobijedili u toj utakmici, titula sigurno slavila u „Morači“. Ali, na kraju se desilo što se desilo, Partizan je zasluženo pobijedio i čestitam im ovom prilikom. U trećem i četvrtom meču su imali tog šestog igrača,
premijerni meč na Eurobasketu
domaćina Češke, rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala. Naše košarkašice trenirale su u „Topolici“, a onda danas putuju avionom do Beča, odakle će autobusom stići do češkog grada koji će jedan od organizatora prvenstva Evrope. Već u popodnevnim časovima odradiće i prvi trening u Češkoj. - Za nama je velikih mjesec priprema. Radile smo
naporno, odigrale čak devet mečeva i sigurno da je svaka utakmica imala svoj značaj. Od tih devet četiri su bile jače, a posljednje dvije protiv Slovenije i Italije svakako su bile dobra prilika da vidimo gdje smo u ovom momentu i šta je to što treba popraviti - kazala je Jelena Vučetić plejmejkerka Crne Gore. Po rasporedu, prvo kolo igraće se 19. juna, Češka - Crna Gora, dan kasnije rival našim
košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora – Portugal. - Imamo izazovnu grupu, neće biti lako, igramo protiv domaćina, tu je i prvak Evrope, tako da smo svjesne da nas čeka težak zadatak - dodala je Novljanka, naglašavajući da je otežavajuća okolnost činjenica da je FIBA promijenila sistem takmičenja - nakon grupne faze igra se odmah četvrtfinale, što
pojasnio da poruka na društvenim mrežama nije rastanak sa KK Budućnost Voli
Nije problem ako odu dvojica, trojica, ali je teže ako ode sedam, osam igrača…
Ne može, kako kaže, da govori u ime kluba, ali Alen Omić ističe da Budućnost može da iduće sezone ponovi ovogodišnji uspjeh.
- Ako odu samo dva, tri igrača, to ne bi bile velike promjene, ne bi to bio toliki problem da se nadoknadi. Ali, ako ode sedam, osam igrača, onda je to malo teže. Prvo, treba danas naći sedam, osam igrača na tržištu, mnogo mladih i talentovanih je otišlo u Ameriku, mnogo njih je iz Evrokupa otišlo u Evroligu, neke ekipe su iz Evrokupa otišle u FIBA Ligu šampiona. Teško je, dakle, naći i igrače sa Balkana. Ne znam u kom pravcu će klub da razmišlja, moje je samo da mislim na teren i utakmice. Ali, bože zdravlja, sve će biti kako treba, jer ne sumnjam u kvalitete ljudi koji vode Budućnost – rekao je Omić.
4,6
1.423
poena i skokova je prosječno po meču bilježio Alen Omić u protekloj sezoni ABA lige
skoka je zabilježio Alen Omić i apsolutni je rekorder ABA lige
navijače koji su bili uz njih od prvog do posljednjeg minuta. Na pitanje šta se dogodilo sa ekipom u posljednjih 50 sekundi prvog meča, Omić je kratko odgovorio: - Ne znam, i ne želim da se sjećam te utakmice. Omić na kraju ističe da je ekipe u plej-ofu, ali i tokom sezone, takođe, imala svog „šestog igrača“. - Naši vjerni navijači su uvijek bili sjajni, uvijek će takvi ostati. Hvala im na svemu. Bili su fenomenalni, i žalimo što im nijesmo donijeli titulu, jer smo je zaslužili poslije onakve sezone. Realno, napravili smo
dobar rezultat u ABA ligi, a titula bi bila šlag na torti. Ali, bože zdravlja, mislim da ova ekipa, uz nekoliko pojačanja, i da se to složi kako treba, može da ponavlja ovako dobre rezultate – zaključio je Alen Omić, najbolji skakač u istoriji ABA lige. S. JONČIĆ
Budućnost Voli 97 Podgorica Bemaks 85
PODGORICA – Dvorana: ,,Morača“. Gledalaca: 100. Sudije: Savović (Podgorica), Vuković (Zeta), Gligorović (Podgorica). Rezultat po četvrtinama: 24:21, 30:19, 22:25, 21:20.
BUDUĆNOST VOLI: Sulejmon 7 (4-3), Ilić 18 (1-0), Megi 17 (3-2), Minić 6, Knežević, Tičić, Slavković 10, Živaljević, Krivokapić, Jovanović 12 (2-1), Drežnjak 14 (4-3), Kamenjaš 13 (1-1). PODGORICA BEMAKS: Rabrenović 6, Radonjić 7, Kalezić, Kankaraš, Pinter 10, Radunović 19 (3-2), Vulević, Jocović, Žižić 14 (22), Vujačić 5, Bulajić 14 (32), Krnić 10 (1-1).
Košarkaši Budućnost Volija očekivano su dobili prvu rundu polufinala plej-ofa Prve A crnogorske lige – tim Andreja Žakelja je u ,,MTEL Dvorani
znači da iz grupe samo po dva tima idu dalje.
- Za razliku od ranije, sada je mnogo teže. Jedna pobjeda ne garantuje prolaz, već su nam potrebne dvije. Dakle, mnogo je teže sada u ovim okolnostima - jasna je Vučetić.
Samim tim, premijerni meč u četvrtak protiv Češke može biti presudan. Sve to dodatno poziva na oprez i mobilnost u našoj selekciji.
- Svjesne smo da taj duel može dati velike smjernice za dalje. Češka je veoma kvalitetna, ima iskusne igračice, koje igraju Evroligu i Evrokup, tako da neće biti lako, ali vjerujem u nas, iako smo podmlađeni bez nekih bitnih igračica u našem rosteru, ali u sportu je sve moguće. Spremamo se već uveliko za taj prvi meč koji je u fokusu, slijedi skauting i analiza, a nadam se da će
naš motiv da nas pogura ka pozitivnom rezultatu - optimistički je naglasila Vučetić. Crna Gora je prvi put bez naturalizovane igračice, ovog puta nema Dragane Živković, iz povreda tek izlaze Anastasija Drobnjak i Ksenija Šćepanović, ali... - Jasno je da smo oslabljene. Ima dosta mlađih igračica, ali tu su i neke igračice koje su dugo u reprezentaciji, pa se nadam da će taj spoj mladosti i iskustva donijeti dobar rezultat na ovom Evropskom prvenstvu - podvukla je Jelena Vučetić. R. P.
Prije početka utakmice odata je počast nedavno preminulom Petru Peru Blaževiću, bivšem košarkašu i treneru Budućnosti i Mornara
Morača“ pobijedio Podgoricu Bemaks 97:85, pa se očekuje da već u danas, u ,,Bemaks areni“ (17 časova), novom pobjedom završi posao i izbori plasman u finale gdje već duže od mjesec čeka SC Derbi.
Žakelj je za ovaj meč kao strance izabrao Flečera Megija, Rašida Sulejmona, Matea Drežnjaka i Kenana Kamenjaša, a najefikasniji je bio dvojac koji je meč počeo sa klupe – kapiten Aleksa Ilić je upisao 18 poena, uz 10 skokova i četiri asistencije, dok je Megi dodao 17 poena (pet trojki) i tri skoka.
Dabl-dabl je imao i Kamenjaš sa 13 poena i 10 skokova, Đorđije Jovanović je upisao 12 poena, a Andrija Slavković 10, uz pet skokova.
U poraženom sastavu najviše
poena postigao je Marko Radunović – 19, uz šest skokova i pet asistencija, Jan Bulajić (sedam skokova, šest asistencija) i Nikola Žižić su dodali po 14 poena, a Petar Pinter i Denil Krnić po 10. Što se utakmice tiče, Podgorica je dobar otpor pružila u prvoj četvrtini (21:24), u kojoj je čak i vodila nekoliko puta, posljednji put na 73 sekunde do kraja kvartala, kada je Radunović pogodio trojku pod faulom i ubacio dodatno bacanje za 21:20. Serijom 10:0, krajem prve i početkom druge četvrtine, Budućnost je povela 30:21 i pitanje pobjednika se više nije postavljalo, a domaćin je najveću prednost, od 21 poena, imao u dva navrata (95:74, 97:76)… S. J.
Nikšićani se oglasili nakon što je premijer obećao pomoć Budućnost Voliju
Sutjeska: Vlada da podrži
PODGORICA - Nakon objave premijera Milojka Spajića da će partneri u budućim šampionskim ambicijama KK Budućnost Voli biti Monteput i Aerodromi Crne Gore, koji će podržati klub sa 1,5 miliona eura, oglasio se Košarkaški klub Sutjeska, apelujući da Vlada podrži i druge košarkaške klubove. „Košarkaški klub Sutjeska Elektroprivreda pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da podrži KK Budućnost Voli sa 1,5 miliona eura. Ali, ponovo apelujemo na Vladu da se
osvrne i na druge košarkaške klubove u Crnoj Gori. Kao što smo u prethodnom saopštenju naveli, u narednoj sezoni želimo da napravimo iskorak na svim nivoima. U skladu s tim je neophodna i veća podrška, a smatramo da Sutjeska Elektroprivreda, kao stabilan klub, tu podršku i zaslužuje. Vjerujemo da će Vlada prepoznati značaj Sutjeske, ali i Nikšića, kao sportske sredine, da će izaći u susret i pomoći klubu u sezoni koja slijedi“, navodi se u saopštenju KK Sutjeska Elektroprivreda. R. A.
Odbojkaši Crne Gore i nakon drugog vikenda bez pobjede u Zlatnoj ligi
PODGORICA – Odbojkaši Crne Gore nijesu iskoristili prednost domaćeg terena da tokom drugog vikenda dođu do prve pobjede u debitantskom nastupu u Zlatnoj ligi.
Izabranici Ivice Jevtića su protiv Češke i Finske doživjeli maksimalne poraze, iako su protiv Čeha u prvom duelu osam poena više… - Dva seta su prošla lagano u korist Finske, u trećem setu smo pokazali malo više energije i odgovornosti prema igri i, prije svega, prema sebi. Uspjeli smo da dođemo do toga da izgubimo set na razliku. Mislim da nam je potreban jedan set, da pokažemo sebi da možemo da igramo protiv ovakvih reprezentacija, koji su kvalitetom ispred nas, a i da vidimo kako se te selekcije ponašaju, kada im jedna slabija reprezentacija uzme set. Mislim da bi nam to dosta pomoglo u budućnosti. Preostaje nam sedam dana do novog turnira, nadam se da ćemo uspjeti da otklonimo sve naše mane ko-
je smo imali, a i da se pripremimo za utakmice, koje slijede u Sjevernoj Makedoniji – kazao je za Pobjedu Ivica Jevtić, selektor naših seniora.
Crna Gora je maltene poklonila prvi set Fincima, sa čak 14 poena iz grešaka. - Od rezultata 14:13 za njih u prvom setu, pa do završetka drugog, koji su oni dobili 25:10, dali smo im dosta poena. To je nedopustivo, i ne treba tražiti alibi u tome što smo kvalitetom ispod nivoa Finske, što pokazuje i svjetska rang-lista. Mi moramo da se borimo, moramo da pokažemo da nam je stalo, da budemo na višem nivou nego na tom meču sa Finskom. Ipak smo igrali pred našom publikom, u našoj sali, gdje provodimo dosta vremena i važe naša pravila. To nijesmo ispoštovali u prva dva seta sa Finskom, ali se nadam da je to još jedno veliko iskustvo za nas –dodaje Jevtić. Početna postava, tehničar Marko Joksimović, primači servisa Benjamin Hadžisalihović i Vasilije Milenković, srednji blokeri Matija Ćinćur
Crnu Goru osjećam kao svoju drugu kuću, sa zadovoljstvom pjevam himnu
Ivica Jevtić je igračku stekao afirmaciju u Budućnosti, od 2002. do 2006. godine, sa kojom je dva puta bio šampion bivše državne zajednice Srbija i Crne Gore. Nakon toga se otisnuo u inostranstvo. Iako je rođen u Požarevcu, prihvatio je i poziv da igra za reprezentaciju Crne Gore. Nakon više od 22 godine je prihvatio i da sjedne na klupu seniora Crne Gore. I pored svega toga, iznenadilo je što Jevtić, za razliku od polovine svojih igrača, prije svake utakmice pjeva crnogorsku himnu, i to sa velikim zadovoljstvom i posebnom emocijom.
- Meni je Crna Gora kao klincu, koji je ovdje igrao od 19. do 23. godine, omogućila da se igrački afirmišem. Crnu Goru stvarno osjećam kao svoju drugu kuću. Sad sam dobio i priliku da ovdje radim kao selektor, kao mlad trener, i moje pjevanje himne je znak zahvalnosti prema ljudima ovdje, prema Crnoj Gori, to je najmanje što mogu da uradim. Meni to, uopšte, ne pada teško, sa zadovoljstvom pjevam himnu Crne Gore – rekao nam je Jevtić.
i Nikola Đurović, korektor Đorđe Jovović i libero Andrija Joksimović je do sada igrala najviše. Ulazak Nemanje Peruničića i Danila Dubaka u trećem setu pomogao je ekipi da u tom dijelu meča pruži najjači otpor skandinavskom timu.
- Obrisi prve postave se vide. Momci koji su igrali u Rumuniji i ovdje, koji su dobili malo više šansi, to je ta neka postava. Ali, ne samo onih 14 igrača, već i oni koji zbog povreda i bolesti nijesu sa nama, otprilike su svi izjednačeni i svi će konkurisati za postavu.
Jevtić priznaje da je bio zadovoljniji nakon prvog turnira u Rumuniji, na kojem je naša selekcija osvojila jedini bod, protiv Letonije (2:3).
- Tamo smo pokazali malo veću odgovornost i energiju, i ne bih volio da se to ponovi u kvalifikacijama, već da u našoj dvorani vladaju naša pravila, a ne da dođu gostujuće selekcije, makar bile i jače, pa da se više pitaju. Ima stvari kojima sam zadovoljan, to ćemo nastaviti da njegujemo, a tražićemo način
da ljepše stvari svedemo na minimum, jer je teško za bilo koga da se mane i greške potpuno uklone. Ali, imamo mladu ekipu i greške treba vremenom ispravljati i svesti na minimum. Crna Gora posljednji turnir igra za vikend u Strumici, protiv Izraela i Sjeverne Makedonije, gdje će pokušati da dođe do bodova za opstanak u Zlatnoj ligi. Prije posljednjeg turnira, Crna Gora je izjednačena na začelju tabele sa Hrvatskom, bez pobjede i sa po bodom, i bilo je da „crveni“ izbjegnu posljednje mjesto. Hrvatska posljednjeg vikenda igra u Finskoj sa domaćinom i Grčkom. - Moramo da vjerujemo da možemo da izborimo opstanak. Sjeverna Makedonija jeste iskusna, ali je godinama dosta starija od nas i moramo da gledamo tu stranu, gdje bi oni u trećem vikendu mogli da budu baš istrošeni, a naša ekipa sa treninzima može samo da dobija na snazi. Ali, moramo i sve odbojkaške elemente da radimo na veće nivou nego što je to bio slučaj u prva dva vikenda – zaključio je Ivica Jevtić. S. JONČIĆ
Reprezentacija U20 sa tri poraza u grupi čeka osminu nala SP u vaterpolu
PODGORICA - Crnogorska vaterpolo reprezentacija
U20 sa posljednjeg mjesta iz grupe A sačekaće duel za četvrtfinale Svjetskog šampionata koji se igra u Zagrebu. ,,Ajkule“ su nakon poraza od Mađarske (18:10) i domaćina Hrvatske (15:14) juče bile slabije i od SAD (16:10) u posljednjem kolu A grupe.
Naši mladi vaterpolisti kod vođstva od 6:5 - sredinom druge četvrtine stali su, a rival se razigrao i serijom 4:0 (za manje od četiri minuta) stigao do ogromnih ,,plus tri“ prednosti. Do kraja meča Amerikanci su
lako
održavali i uvećavali razliku, a za Ginisa je da su naši momci skrivili čak devet peteraca, a od ovog broja protivnik je iskoristio šest. Naši momci su u prvih osam minuta postigli pet golova koliko ukupno u posljednje tri četvrtine.
U našem timu dva puta su bili precizni Marković i Perov, a u strijelce su se upisali Nikaljević, Dragović, Stupar, Nikola Petrović, Nebojša Petrović i Samardžić
U osmini finala naš tim će igrati sa boljim iz današnjeg meča Iran - Njemačka. J. T.
Crnogorski šahisti na Olimpijadiza slijepe i slabovide uVrnjačkoj Banji
PODGORICA - Vrnjačka
Banja će od danas do 25. juna biti domaćin šahovske Olimpijade za slijepe i slabovide šahiste, na kojoj će nastupiti i reprezentacija Crne Gore. Naš tim predvodiće Predrag Nikač, osvajač zlatne medalje na Šahovskoj olimpijadi za slijepe i slabovide igrače 2017. godine u Ohridu, za rezultat ostvaren na prvoj tabli. Nikač je i osvajač zlatne medalje na prvoj tabli šahovske Paraolimpijade 2023. godine u Beogradu. Crnogorsku selekciju još čine: Vjekoslav Vulević, Radovan Damjanović i Milan Ivanović, dok će ulogu selektora imati Radenko Lacmanović. Svi crnogorski reprezentativci su članovi Šahovskog kluba Zora, koji je poznat kao klub za koji dominantno nastupaju osobe sa oštećenjem vida. Nikač je kazao da je predstojeća Olimpijada jedna od najjačih, možda i najkvalitetnija, u istoriji paraolimpijskog šaha. Naglasio je da će se u Vrnjačkoj Banji za medalje boriti sve najveće šahovske velesile, osim Rusije, koja iz dobro poznatih razloga neće nastupiti. - Prvi favoriti su Poljska i Ukrajina, kao i domaća reprezentacija Srbije. Među kandidatima za visok plasman su i Indija, Uzbekistan i Kazahstan. Naša reprezentacija je veoma konkurentna, ali kao i na svakom takmičenju i u svakom sportu potrebna nam je i sreća da bi se ostva-
rio rezultat - rekao je Nikač. Govoreći o svojim ambicijama, nosilac odličja sa najvećih svjetskih takmičenja vjeruje da će biti konkurentan na prvoj tabli. - Da li ću uspjeti da se borim za neku od medalja? Moram priznati da se nijesam nešto posebno pripremao za turnir u Vrnjačkoj Banji - rekao je Nikač. Crnogorska reprezentacija trenutno zauzima deseto mjesto po startnom rejtingu od 28 prijavljenih selekcija. Igraće se devet kola po švajcarskom sistemu.
Selektor Lacmanović kazao je da crnogorska selekcija u Vrnjačku Banju putuje sa optimizmom i naglašenom željom da na najbolji način reprezentuje šah ljudi sa djelimičnim ili potpunim gubitkom vida u Crnoj Gori. - Idemo u najboljem sastavu sa kojim trenutno raspolažemo. Najviše se očekuje od Nikača, iako je njegov zadatak najteži jer igra na prvoj tabli. Nadam se da mu posao neće biti teži nego u Ohridu, kada nas je obradovao zlatnom medaljom. Siguran sam da ćemo i iz Vrnjačke Banje obradovati Crnu Goru i cjelokupnu šahovsku javnost - rekao je Lacmanović. On očekuje da će se nakon Vrnjačke Banje preduzeti konkretniji koraci kako bi se valorizovao rezultat Nikača. - Da se na najbolji način Crna Gora oduži Nikaču, jer se on odavno odužio Crnoj Gori - zaključio je Lacmanović. B. KADIĆ
Novi singl podgoričkog alt-rok kvarteta „Krajnji sjever“ „Neću stati“ himna o potrazi za životom vrijednim
PODGORICA – Podgorički
alt-rok kvartet „Krajnji sjever“, koji čine Ivan Andrijašević (klavijature i vokal), Ivan Mrdak (gitara i vokal), Đorđe Sulaver (bubanj i vokal) i Dragan Lučić (bas), u subotu je lansirao novi singl pod nazivom „Neću stati“.
Njihova četvrta pjesma, koja dolazi nakon numera „Grad“, „Neka danas popravi juče“ i „Istine glas“, govori o traganju i borbi pojedinca te njegovoj potrebi da krene na put ka životu vrijednom življenja. „Neću stati“ je najbolja pjesma koju je ova četvorka objavila do sada, a iz benda su kazali da je rad na njoj bio pravi izazov. - Samo to što je snimljena u martu, a izašla u junu govori dosta o cijelom procesu. Izrasla je iz običnog džemovanja, kako valjda najiskrenije pjesme i izlaze na vidjelo. Već tada smo znali da je sva njena
Zabjelski reper Shtulla objavio drugi album
kompleksnost u atmosferi. Pitanje je bilo: kako minimalnim
PODGORICA – Zabjel-
početka osamdesetih prošlog vijeka,
a sve uz nijansu ranog goth-a. - Klasičan spoj melanholičnih molskih harmonija strofa sa dinamičnim durskim refrenom omogućava slušaocu da osjeti unutrašnji rast i motivaciju, ali i tenziju i nelagodu „putnika“ – dodaju oni. Muziku i aranžman potpisuje cijeli bend, dok je tekst djelo klavijaturiste Ivana Andrijaševića. Singl je snimljen u nikšićkom studiju Disorder, pod producentskom palicom Bojana Dobrilovića, dok se za miks i master pobrinuo Goran Antović R. Z.
Neočekivano priznanje zvijezde „Gospodara prstenova“ i „Pirata sa Kariba“ Blum: Trebalo je da prihvatim ulogu u seriji „Black Mirror“, tada sam bio zbunjen konceptom
LONDON – Orlando Blum, zvijezda filmova „Gospodar prstenova“ i „Pirati sa Kariba“, nedavno je priznao da žali što je odbio ulogu u četvrtoj sezoni Netfliksove naučnofantastične serije „Black Mirror“. U intervjuu za „Unilad“, tokom kojeg je promovisao svoj najnoviji projekat, komediju „Deep Cover“, on je otkrio da mu je bila ponuđena uloga u epizodi „USS Callister“. Iako nije konkretno kazao koji lik je trebalo da tumači, naveo je da ga je koncept zbunio i da tada jednostavno nije znao kako da mu priđe.
- Ponudili su mi jednu ulogu, ali sam je odbio jer nisam znao kako to da odglumim. Sad mi je žao kad vidim koliko je sve dobro ispalo. Volim „Black Mirror“, ali tada nisam znao kako
da prenesem tu istinu i iskrenost lika u kontekstu koji spaja naučnu fantastiku i crni humor – iskren je bio Blum za „Unilad“. Podsjetimo, epizoda „USS Callister“ jedna od najupečatljivijih u serijalu „Black Mirror“, problematizuje teme moći, kontrole, virtuelnog zlostavljanja i identiteta, a pohvaljena je zbog originalnosti, produkcijskih vrijednosti i snažne glume.
U središtu priče je Robert Dejli, kog igra Džesi Plemons, programerski genije i suosnivač tehnološke kompanije, koji tajno živi unutar sopstvene virtuelne stvarnosti, stvarajući virtuelne verzije svojih kolega, prisiljavajući ih da učestvuju u njegovoj fantaziji, dok u stvarnom životu vodi tihu, marginalizovanu egzistenciju. R. Z.
čanin Stefan Jovanović, koji rep karijeru gradi pod pseudonimom Shtulla, u nedjelju, 15. juna objavio je drugi album. „Ako ti basta“, na kom se isto našlo 10 pjesama, dolazi svega deset mjeseci nakon njegovog debi izdanja „Vakat“. Sniman je i miksan takođe u podgoričkom studiju „Knowere2Run“, pod producentskom palicom Todora Tadića i Marka Ćaćića Shtulli su na ovom LP-ju gostovale brojne kolege reperi, među kojima: Đulija Perišić (Jutro), Marko Lubarda (Random), Batrić Belojević (Ronaldo Maximum), Miloš Knežević (Losh), Vesko Savović (Skoveche) i Striko Jevro - „Ako ti basta“ je moj najiskreniji izraz do sada – spoj svakodnevice, introspekcije i satire, uz podršku ljudi koje izuzetno cijenim – poručio je Shtulla. Publika, obećava on, uskoro može očekivati i nastupe širom Crne Gore, dok se album može naći na svim digitalnim platformama. R. Z. NJEGOV
KIC organizuje manifestaciju „Music up your summer“ 21. juna
PODGORICA – Kulturno-informativni centar
„Budo Tomović“ pridružio se proslavi Praznika muzike – 21. juna, te će ovaj datum obilježiti koncertom mladih neafirmisanih crnogorskih autora i izvođača, solista i bendova.
Na manifestaciji pod nazivom „Music up your summer“, koja će biti održana tog dana u dvorištu KIC-a sa početkom u 21 sat, nastupiće solisti: German Makoev, MC Vanilla (Vuk Bogavac ), Frankusrudan (Andrej Brnović), Polimistik (Lazar Radulović), kao
i bendovi: Nabrzaka, Sparina, Sonja Pervova Solfira, Kolektiv 0, Petrikor 1858 i Paradigma.
Specijalne gošće programa su mlade muzičke umjetnice Anja Zagorac i Sara Jovović - Prije koncerta, od 16 do 20 sati, biće organizovana ber-
Bekam nije jedini koji će se potpisivati titulom „ser“
Čarls
i Gerija Oldmana za viteza
LONDON - Oskarovac Geri Oldman, koji je ovu prestižnu nagradu osvojio 2018,
tumačeći Vinstona Čerčila u filmu „Najmračniji sat“, od sada će se potpisivati
kao „ser“. Naime, njemu je britanski kralj Čarls III, tokom proslave svog rođendana, dodijelio laskavu titulu viteza. Glumac, koji će sada zvanično biti poznat kao ser Gari Oldman, u ekskluzivnom intervjuu za „Dedlajn“ priznao je da je bio zapanjen kada je čuo vijest.
- Biti uključen u dugu lozu izvanrednih glumaca, umjetnika i drugih koji nose ovu titulu ispunjava me neopisivom poniznošću i ponosom. Emotivno je i laskavo u isto vrijeme biti prepoznat među njima –kazao je Oldman. R. Z.
za nosača zvuka pod nazivom „Zavrtimo ljeto“. Ulaz je slobodan, a svi ljubitelji muzike su pozvani da 21. juna zajedno sa nama proslave Praznik muzike – u znaku ljeta, mladosti, kreativnosti i budućnosti crnogorske muzičke scene – poručuju iz KIC-a. R. Z.
Završen konkurs „Kao mlad, trebam šansu sad“ Kolektiv 0 na Bedemu, Quiet Dogs na Lejku
NIKŠIĆ – Nakon dvije superfinalne večeri, održane u nikšićkom NK pabu 12. i 13. juna, završeno je drugo izdanje konkursa Lejk i Bedem festa „Kao mlad, trebam šansu sad“. U prvoj polufinalnoj večeri nastupili su Petrikor 1858, Paradigma i Kolektiv 0, a u drugoj Infantry, NaBrzaka i Quiet Dogs. Stručni žiri odlučio je da su pobjednici Kolektiv 0 i Quiet Dogs. Kao nagradu, Kolektiv 0 je osvojio nastup na ovogodišnjem Bedem festu, a Quiet Dogs na Lejk festu.R. Z.
PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.
Djelo Šarla Irijarta publikovano je prvi put u Parizu 1876. godine. Kod nas ga je objavio sarajevski izdavač „Veselin Masleša” 1981. godine. Sa francuskog ga je preveo Vladimir Osipov
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
RIJEČ PRIREĐIVAČA
Treba imati na umu da nije svakome bilo drago južnoslovensko oslobođenje, prije svega zato što je južnoslovensko pravo na slobodu i civilizovani život mnogima ugrožavalo interese. Šarl Irijart tako, u VIII poglavlju svoje knjige, opisuje mađarskog doktora u turskoj službi, na koga je naišao u turskoj Gradišci na Savi, u oktobru 1875. godine. „Mađarski doktor je turkofil i uvjerava nas da su raja izazivači; on tvrdi da se svi ratni uspjesi ustanika preuveličavaju i da je on, nakon borbi koje su se vodile u ravnici između Berbira i Dubice, uprkos svim vijestima iz slavenskih novina, u svojoj bolnici imao svega trideset ranjenika (Turaka, prim. prir.), a da je poginulih bilo najviše dvanaestak. On nema dovoljno riječi prezira za sve hrišćane u turskim pokrajinama, koje opisuje kao neotesane, neznalice, lijene i nedostojne interesovanja Evrope. Pokušavam da protivrječim, pa čak i sam musliman (pratilac, prim. prir.) priznaje mane svojih jednovjeraca, ali sad se starčić upali, oči mu se zakrijese, on nam prikazuje raju kako sama sebe zapušta, nesposobna za bilo kakvo privređivanje, okrutnija nego oni koje ona sama optužuje za tolika zlodjela, a tu svoju okrutnost dokazuje borbom koju vodi.“ Do koje je mjere ovo bilo nakaradno, svjedoči držanje evropskih socijalista, koji su bili pod snažnim utica jem Marksa gelsa. „Marx i En gels su se divili ‘hrabrim Turcima’ u ustanku 1875-1878. i radovali se što su Srbi dobili batine, zamjerali su engleskom tisku što ‘šuti o infamijama Cr nogoraca i Herce govaca’, nijekali su južnoslavenski narodima i ‘olupinama’ pravo na autonomiju i tražili da Europa pruži Turskoj svakovrsnu pomoć!“ (vidi: Ivica Puljić, „Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak (1875.-1878.)“, 2004, str. 237). U svjetlu ove činjenice treba razumijevati i veličinu više-
stoljetne crnogorske herojske borbe za samobitnost i izgradnju svoje nezavisne države.
Ilija Garašanin
Rekli smo da je Irijart bio vrstan pripovijedač i temeljiti analitičar bosansko-hercegovačke (osmanlijske) stvarnosti. Međutim, ovaj autor nije bio obaviješten o svim bitnim aspektima tadašnje situacije. Ta neinformisanost je dovelo do toga da potpadne pod uticaj velikosrpskih ideološko-propagandnih krugova. Tako, na primjer, Irijart, tokom boravka u Zagrebu, pominje na nekoliko mjesta da se u tom gradu govorilo „srpskim jezikom“, pa je tako i u zagrebačkom teatru po ložama čuo razgovor na „srpskom jeziku“. On ni jednom nije pomenuo da se u Zagrebu, hrvatskom političkom i kulturnom središtu, govori hrvatskim jezikom - iz čega je 1876. godine, kada je Irijartova knjiga objavljena, neobaviješteni francuski i svaki drugi
„Luka Vukalović je, zbog sukoba s Crnom Gorom, otišao u Srbiju pa u Rusiju gdje je 1873. i umro. Vukalovićev sekretar Mićo Ljubibratić je poslije smirenja ustanaka prešao u Srbiju, gdje je bio desna ruka Iliji Garašaninu s obzirom na pripreme ustanaka po Turskoj“, piše Ivica Puljić
čitalac mogao da donese samo jedan zaključak – da Hrvati govore srpskim jezikom. A to je i dan-danas omiljena konstrukcija ekstremnih velikosrpskih nacionalista i političara. Lako ćemo se dosjetiti da su ovakve Irijartove rečenice nastale pod uticajem tadašnje velikosrpske propagande, podsticane i raspirivane preko tajnih obavještajno-propagandnih službi iz same Srbije. Irijart je u opisu prilika u Hercegovini bio pod uticajem upravo te ideološko-propagandne matrice i. Uočljivo je da je favorizovao ustaničkog vođu Mića Ljubibratića, dok je Peka Pavlovića prikazivao negativno, kao maltene „ometajući faktor“ u ostvarenju oslobodilačkih ciljeva. Ovakvo oslikavanje stanja u Hercegovini kod neobaviještenih mora zvučati kao „opravdana“ Irijartova rezignacija prema onima koji su „ugrožavali“ borbu „istinskih“ boraca (čitaj: Ljubibratića) za oslobođenje od turskog jarma.
Sve ovo govori o vještini kojom je sprovođena velikosrpska propaganda. Međutim, stvari su stajale drugačije. Irijart je, i pored svih spisateljsko-analitičkih kvaliteta, zapravo bio žrtva dobro organizovane propagande, koja se i dan danas sprovodi po identičnoj matrici. Dakle, Irijart se upleo u vješto ispletenu (nevidljivu) ideološku paučinu. Doduše, on 1875. godine nije mogao uočiti, pa čak ni naslutiti ideološko-političku pozadinu tih dešavanja, jer je u tom dobu sve to još rađeno u dubokoj tajnosti. Dovoljno je podsjetiti da se za postojanje „Načertanija“ kao velikodržavnog i velikosrpskog pro-
grama saznalo tek 60 godina nakon njegovog nastanka. Irijart je, dakle, bio tipična nesvjesna žrtva velikosrpskih propagandista, koji je u neznanju, usvajao i širio upravo onakve stavove kakve su propagandisti projektovali. Konkretno, bio je pod neposrednim i snažnim uticajem Mića Ljubibratića, agenta i eksponenta velikodržavne srpske (obrenovićevske) politike u hercegovačkom ustanku 1875. godine. Stoga, da bi se razumio način na koji je Irijart stvorio rezon o tome, neophodno je pojašnjenje.
U Srbiji se od 1844. godine, preko Ilije Garašanina, počeo razvijati velikodržavni program, nazvan „Načertanije“, s dugoročnim ciljem stvaranja Velike Srbije. Sami taj „nacrt“ održavao je u velikoj mjeri hegemonistička shvatanja i težnje srpske intelektualne elite. Tako je, na primjer, Te-
„Marx i Engels su se divili „hrabrim Turcima“ u ustanku 1875-1878. i radovali se što su Srbi dobili batine, zamjerali su engleskom tisku što „šuti o infamijama Crnogoraca i Hercegovaca“, nijekali su južnoslavenski narodima i „olupinama“ pravo na autonomiju i tražili da Europa pruži Turskoj svakovrsnu pomoć!“
odor Pavlović, vodeći srpski publicista u Ugarskoj i urednik Letopisa Matice srpske, napisao 1837. godine (41. knjiga Letopisa) članak protiv „ilirizma“. On je, doduše, pozdravio „bratsku slogu“, ali je izjavio da Srbi nikako ne mogu prihvatiti ilirsko ime, jer su narodi u Ugarskoj, Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Slavoniji i Hrvatskoj po porijeklu, po imenu i jeziku svi Srbi, čudeći se što Srbi rimske vjerispovijesti neće da se zovu Srbima, a govore srpskim jezikom (vidi: Josip Horvat, „Složila se trojka: Njegoš, Herkalović i Gaj“, u „Njegoš i Hrvati, Zagreb, 2011, str. 102). Naveli smo ovo, jer su Pavlovićevi stavovi anticipirali ideologiju i politiku koja će se u narednim decenijama sprovoditi po Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i Crnoj Gori. U velikodržavnim planovima izloženim u „Načertaniju“ (1844) dvije turske pokrajine, Bosna i Hercegovina, bile su na prvom mjestu. Garašanin ističe za Bosnu i Hercegovinu da je to „ona čest carstva turskog, na koju Srbija najveći upliv imati može. Stalno opredjeljenje i uređenje ovog upliva čini nam se da je za sad glavni zadatak srpske politike u Turskoj’’.
U naredne dvije i po decenije, ovaj ideološko-propagandni uticaj, koji se prije svega oslanjao na školstvo, organizovao je i vodio sami srpski državni vrh. Srpski istoričar Vladimir Ćorović je u vezi te propagande komentarisao: „Tad se kod nas o Dušanu najviše pevalo i govorilo; a knezu Mihailu najviše što se moglo poželeti bilo je to da postane ravan Dušanu… Srbi su oglašavani za pravi narod; čak su neke zanesene budale pevale i o srpskom nebu i o Srbinu bogu na njemu“ (Istorija Srba, III, Beograd, 1989, str. 116).
U širenju ovog „upliva“ ključnu ulogu igrali su „agenti koje je Srbija brižno birala, obučavala i dobro plaćala“. „Znalački ih je raspoređivala po čitavoj Bosni i Hercegovini i Sandžaku, ne mimoilazeći ni katoličke i muslimanske prostore. Ova je propaganda postizala znatne uspjehe u Bosni i Hercegovini već od 1846., što je u Hercegovini vodilo do neizbježnog sukoba s Crnom Gorom. Taj je sukob doživio kulminaciju u vrijeme ustanaka Luke Vukalovića 1852.-1863. godine“ (vidi: Ivica Puljić, „Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak (1875-1878.)“, 2004, str. 168). (Nastavlja se)
Broj: 01-018/25-3597/2
Utorak, 17. jun 2025
16.06.2025. godine
16.06.2025. godine
Na osnovu člana 174 stav 1 stav 2 tačka 5 Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. list CG”, br. 2/2018, 34/2019, 38/2020, 50/2022), člana 3 Poslovnika o radu komisije za dodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti socijalne, dječje zdravstvene zaštite, Zakona o nevladinim organizacijama („Sl. list CG”, br. 39/2011, 37/2017 84/2024), Odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2025. godinu („Sl.list C.G.“, br. 9/25), Komisija za dodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti socijalne, dječje i zdravstvene zaštite raspisuje
JAVNI POZIV
za finansiranje i sufinansiranje projekata/programa nevladinih organizacija iz oblasti socijalne dječje zaštite
I. PREDMET JAVNOG POZIVA
Predmet javnog poziva je dodjela novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata i programa iz oblasti socijalne i dječje zaštite, sa ciljem unapređenja kvaliteta života ranjivih i marginalizovanih grupa na teritoriji Glavnog grada.
Sredstva iz stava 1 ovog člana obezbijeđena su Budžetom Glavnog grada za 2025. godinu, a raspoređuje ih Sekretarijat za socijalno staranje kao organ nadležan za ovu oblast.
II. IZNOS SREDSTAVA I TRAJANJE POZIVA
Ukupan iznos opredijeljenih sredstava za oblast socijalne i dječje zaštite iznosi 175.000,00 € (stosedamdesetipethiljada eura). Javni poziv je otvoren do 30. novembra 2025. godine, odnosno do utroška sredstava.
Sredstva će se dodjeljivati sukcesivno, po redosledu pristiglih odobrenih zahtjeva.
III. PRIORITETNE OBLASTI FINANSIRANJA
Sredstva će se usmjeravati na projekte/programe koji:
•obezbjeđuju pomoć i podršku za starije osobe; •poboljšavaju prevenciju doprinose podršci zaštiti žrtava nasilja; •unapređuju socijalnu inkluziju osoba sa invaliditetom, Roma Egipćana kao i osoba iz materijalno ugroženih porodica i iz drugih ranjivih društvenih grupa; •podstiču razvoj usluga socijalne i dječje zaštite (usluge podrške za život u zajednici, savjetodavno terapijske i socijalno - edukativne usluge).
Pored projekata/programa iz stava 1 ovog člana Komisija će sredstva usmjeriti i na druge projekte/programe od posebnog značaja za unapređenje položaja ranjivih grupa stanovništva u Glavnom gradu. Posebno će se vrednovati projekti/programi koji mogu doprinijeti realizaciji aktivnosti utvrđenih Lokalnim planom za unapređenje socijalne inkluzije razvoj usluga socijalne i dječje zaštite 2025 – 2027. godine u Glavnom gradu. IV. PRAVO UČEŠĆA
Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju nevladine organizacije koje:
•su registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama najmanje godinu dana prije objavljivanja poziva; •imaju statutom definisane ciljeve u oblasti socijalne dječje zaštite; •imaju sjedište ili realizuju aktivnosti na teritoriji Glavnog grada; •nisu u blokadi ispunjavaju zakonske poreske obaveze; •su uredno izvršile sve obaveze prema javnim sredstvima u prethodnim godinama (ako su ih koristile).
V. NAČIN PRIJAVE DOKUMENTACIJA
Nevladine organizacije dostavljaju:
•prijavni obrazac (Obrazac A), sa nazivom podacima o kontaktu; •detaljan opis projekta; •plan implementacije i vremenski okvir; •budžet projekta sa specifikacijom troškova; •kopiju rješenja o registraciji statut; •izjavu o istinitosti podataka i nepostojanju sukoba interesa; •izjavu o nepostojanju višestrukog finansiranja i izjavu o partnerstvu sa podacima o licu ovlašćenom za zastupanje; •dokaz o prethodnim iskustvima i realizovanim projektima/programima; •licencu za usluge čiji su standardi propisani relevantnim pravnim aktima. Dokumentacija se dostavlja putem pošte ili neposredno na adresu: Sekretarijat za socijalno staranje, Vuka Karadžića br.16, 81000 Podgorica sa naznakom: „ZA JAVNI POZIV ZA FINANSIRANJE I SUFINANSIRANJE PROJEKATA/PROGRAMA NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ OBLASTI SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE – NE OTVARATI“ VI. ODABIR I EVALUACIJA PROJEKATA
Odluku o raspodjeli sredstava donosi Komisija za dodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti socijalne, dječje zdravstvene zaštite, koja je formirana Rješenjem Gradonačelnika Glavnog grada Br:01-018/25-114 od 14.05.2025. godine.
Komisija odlučuje na osnovu kriterijuma: •relevantnosti, značaja kvaliteta projekta/programa; •realnosti budžeta i troškova; •dosadašnjeg iskustva NVO kapaciteta da realizuje prijavljeni program/projekat; •mjerljivih rezultata održivosti projekta/programa; •broja korisnika uticaja na lokalnu zajednicu. Komisija može zatražiti dopunu dokumentacije ili dodatne informacije. VII. OBJAVA UGOVARANJE
Lista podržanih projekata/programa biće objavljena na sajtu Glavnog grada Sekretarijata. Nevladine organizacije čiji program/projekat nije odobren imaju pravo žalbe u roku od 5 dana od dana objavljivanja podržanih projekata/programa. Sekretarijat za socijalno staranje zaključuje Memorandum o saradnji ili relevantni ugovor sa definisanim obavezama obje strane potpisnice. Monitoring evaluaciju realizovanih projektnih aktivnosti, praćenje namjenskog trošenja sredstava analizu zadovoljstva korisnika projekta/programa, sprovodi Sekretarijat za socijalno staranje. Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 16 časova na telefon: 020/ 447-168.
Stefan Vešović, Predsjednik Komisije
Poslovni broj: Iv 1608/24
Poslovni broj: Iv 1607/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Profis Gordon, OĆAS BB., PEČURICE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 262,52 eura, dana 16.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Profis Gordon iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 160/24 od 23.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Broj:01-018/25-3597/3
Na osnovu člana 174 stav 1 stav 2 tačka 5 Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. list CG”, br 2/2018, 34/2019, 38/2020, 50/2022), člana 3
Poslovnika o radu komisije za dodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti socijalne, dječje i zdravstvene zaštite, Zakona o nevladinim organizacijama („Sl. list CG”, br. 39/2011, 37/2017 i 84/2024), Odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2025. godinu („Sl.list C.G.“, br. 9/25), Komisija za dodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti socijalne, dječje zdravstvene zaštite raspisuje
JAVNI POZIV za finansiranje i sufinansiranje projekata/programa nevladinih organizacija iz oblasti zdravstvene zaštite
I. PREDMET JAVNOG POZIVA
Predmet javnog poziva je dodjela novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti zdravstvene zaštite, sa ciljem unapređenja kvaliteta života stanovnika Glavnog grada.
Sredstva iz stava 1 ovog člana obezbijeđena su Budžetom Glavnog grada za 2025. godinu, a raspoređuje ih Sekretarijat za socijalno staranje.
II. IZNOS SREDSTAVA I TRAJANJE POZIVA
Ukupan iznos opredijeljenih sredstava za oblast unapređenja zdravstvene zaštite iznosi 20.000,00 € (dvadesethiljada eura).
Javni poziv je otvoren do 30. novembra 2025. godine, odnosno do utroška sredstava.
Sredstva će se dodjeljivati sukcesivno, po redosledu pristiglih i odobrenih zahtjeva.
III. PRIORITETNE OBLASTI FINANSIRANJA
Sredstva će se usmjeravati na projekte/programe koji:
•promovišu opšte zdravlje zdrave stilove života;
•podstiču očuvanje mentalnog fizičkog zdravlja;
•promovišu mjere prevencije bolesti;
•obezbjeđuju sprovođenje aktivnosti podrške oboljelima.
Pored projekata/programa iz stava 1 ovog člana Komisija će sredstva usmjeriti na druge projekte/programe od posebnog značaja za unapređenje zdravstvene zaštite građana.
Podrška se odnosi na nemedicinske i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj jačanje zdravlja zajednice, edukaciju i smanjenje zdravstvenih rizika.
Posebno će se vrednovati projekti/programi koji mogu doprinijeti realizaciji aktivnosti utvrđenih Lokalnim planom za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne dječje zaštite 2025 – 2027. godine u Glavnom gradu.
IV. PRAVO UČEŠĆA
Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju nevladine organizacije koje:
•su registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama najmanje godinu dana prije objavljivanja poziva;
•imaju statutom definisane ciljeve u oblasti zdravstvene zaštite; •imaju sjedište ili realizuju aktivnosti na teritoriji Glavnog grada; •nisu u blokadi i ispunjavaju zakonske i poreske obaveze;
•su uredno izvršile sve obaveze prema javnim sredstvima u prethodnim godinama (ako su ih koristile).
V. NAČIN PRIJAVE I DOKUMENTACIJA
Nevladine organizacije dostavljaju:
•prijavni obrazac sa nazivom podacima o kontaktu (obrazac A);
•detaljan opis projekta;
•plan implementacije vremenski okvir;
•budžet projekta sa specifikacijom troškova;
•kopiju rješenja o registraciji statut;
•izjavu o istinitosti podataka nepostojanju sukoba interesa;
•izjavu o nepostojanju višestrukog finansiranja izjavu o partnerstvu sa podacima o licu ovlašćenom za zastupanje; •dokaz o prethodnim iskustvima realizovanim projektima/programima; •licencu za usluge čiji su standardi propisani relevantnim pravnim aktima.
Dokumentacija se dostavlja putem pošte ili neposredno na adresu:
Sekretarijat za socijalno staranje, Vuka Karadžića br.16, 81000 Podgorica sa naznakom: „ZA JAVNI POZIV ZA FINANSIRANJE I SUFINANSIRANJE PROJEKATA/PROGRAMA NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ OBLASTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE – NE OTVARATI“
VI. ODABIR I EVALUACIJA PROJEKATA
Odluku o raspodjeli sredstava donosi Komisija za dodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama za sprovođenje projekata programa iz oblasti socijalne, dječje i zdravstvene zaštite, koja je formirana Rješenjem Gradonačelnika Glavnog grada Br: 01-018/25-114 od 14.05.2025. godine.
Komisija odlučuje na osnovu kriterijuma: •relevantnosti, značaja i kvaliteta projekta/programa; •realnosti budžeta i troškova; •dosadašnjeg iskustva NVO kapaciteta da realizuje prijavljeni program/projekat; •mjerljivih rezultata održivosti projekta/programa; •broja korisnika i uticaja na lokalnu zajednicu.
Komisija može zatražiti dopunu dokumentacije ili dodatne informacije.
VII. OBJAVA I UGOVARANJE
Lista podržanih projekata biće objavljena na sajtu Glavnog grada Sekretarijata.
Nevladine organizacije čiji program/projekat nije odobren imaju pravo žalbe u roku od 5 dana od dana objavljivanja podržanih projekata/programa. Sekretarijat za socijalno staranje zaključuje Memorandum o saradnji ili relevantni ugovor sa definisanim obavezama obje strane potpisnice. Monitoring evaluaciju realizovanih projektnih aktivnosti, praćenje namjenskog trošenja sredstava analizu zadovoljstva korisnika projekta/programa, sprovodi Sekretarijat za socijalno staranje. Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 16 časova na telefon: 020/ 447-168. Stefan Vešović, Predsjednik Komisije
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Milanović Mirjana, UTJEHA BB., PEČURICE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 471,36 eura, dana 16.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Milanović Mirjana iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1608/24 od 23.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Iv 1621/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Shatalov Valentinovich Vyacheslav , DUBRAVA 82, ZGR. 2”SILA “ BB.PEČURIC izvršnog dužnika II reda SHATALOV VIKTOROVNA SVETLANA, DUBRAVA 82, ZGR.2” SILA”, PEČURICE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 332,10 eura, dana 16.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik I reda Shatalov Valentinovich Vyacheslav iz Bara izvršni dužnik II reda reda SHATALOV VIKTOROVNA SVETLANA iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1621/25 od 23.04.2025. godine i rješenje o troškovima od 16.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Dana 16. juna 2025. u 81 godini napustila nas je naša voljena
VJERA Markova LAZAREVIĆ rođena ŠOFRANAC
Porodica će primati saučešće u kapeli na Čepurcima 17. juna od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na porodičnom groblju u Rogamima istog dana u 15 časova.
Kuća žalosti: Trg Nikole Kovačevića 1, Podgorica
OŽALOŠĆENI:
ćerke SANDA, MIRJANA , JELENA i MILENA, sestra TANJA, unučad ANA, NAĐA, IRINA, MARA, NIKOLA, JAGOŠ i ĐURĐA, đeveričić SRĐAN LAZAREVIĆ, bratanić SAVO ŠOFRANAC, zetovi, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i mnogobrojna porodica LAZAREVIĆ i ŠOFRANAC
Тужним срцем
Tišina i tuga za tobom.
Tvoje ćerke SANDA, MIRJANA, JELENA i MILENA
708
Majko
VJERA
Tvoje ruke više ne grle, tvoj glas više ne smiruje. Bila si tiha snaga i mir, svjetlost koja grije.
Zauvijek tvoji
заова РАДМИЛА, братанична МИЛЕНА, сестричне ЈЕЛЕНА и ИВАНА, сестрићи АНДРИЈА, ХРВОЈЕ и ЖЕЉКО и остала родбина БАЋОВИЋ и ВУЈОВИЋ
SANDA, DARKO, ANA i MARA
Posljednji pozdrav dragoj majci i babi
VJERI
Gdje god si bila ti, tu je bio naš dom. Hvala ti za sve što si bila i ostala, u nama. MIRJANA, NAĐA i JAGOŠ PURIĆ
706
Mnogo toga nas dočeka nespremne, a ti si nas, tata moj, i ovog puta sve iznenadio.
Malo je par rečenica i jedan dan da se opiše moja ljubav prema tebi.
Bio si uzor i sve ono što sam i sam htio da postanem gledajući tebe.
Volim te najviše i znaj da je danas sa tobom otišlo sve moje srce.
707
Posljednji pozdrav dragoj mami, baki i tašti
VJERI
Tvoja beskrajna ljubav, snaga i toplina ostaće zauvijek urezane u našim srcima. Bila si stub naše porodice, izvor utjehe i oslonac.
Tvoja dobrota, blagi osmijeh i riječi utjehe nikada neće biti zaboravljeni.
Počivaj u miru. Tvoje dobro srce, vječno će kucati u našim dušama.
Tvoji: JELENA, MILO, IRINA i NIKOLA
Draga majko, bako i tašto
VJERA
Uz tvoj blagoslov smo napravili dom. Uz tvoje savjete ga napunili ljubavlju. U tom domu imaćeš posebno mjesto. Zove se - nezaborav.
Hvala na svemu, ponosu naš.
Tvoji MILENA, ĐURĐA LEA i DARKO
709
Otišla si tiho, onako kako si i živjela, dostojanstveno i plemenito. Tvoja ljubav čuvala nas je kao najveći štit od svijeta. Bakuta, neka ti je vječni mir, zauvijek te čuvamo u našim srcima. TVOJA UNUČAD: ANA, NAĐA, IRINA, MARA, NIKOLA, JAGOŠ i ĐURĐA 710
Posljednji pozdrav voljenoj baki
Sa ljubavlju i bolom opraštam se od kuma
Ponosni na tebe, naša srca tvoj su vječni dom.
GIGO MITROVIĆ sa familijom
Opraštamo se od našeg voljenog supruga i oca
BORA VUJOVIĆA
Tvoja tiha snaga, tvoja blagost i nesebična ljubav ostavili su neizbrisiv trag.
Počivaj u miru.
Tvoji : LJILJA, IVANA, ANĐELA i BOŽO
Posljednji pozdrav dragom i voljenom kumu
BORU VUJOVIĆU
Počivaj u miru.
RADOMIR VUKČEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka
BORU VUJOVIĆU
Sa velikim bolom se opraštamo od tebe. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.
Tvoje sestre DRAGICA, MILICA, MILKA i MILIJANA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju
BORU VUJOVIĆU ŽUTI ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju
Nisi više među nama, ali tvoj osmijeh i glas još dugo će odzvanjati našom kancelarijom. Bio si više od kolege – primjer mudrosti, iskustva i dobrote. Počivaj u miru, a mi ćemo uspomenu na tebe i tvoj pozitivan i vedar duh čuvati od zaborava.
Tvoji krvni: KAĆA, MUGI, RAŠO, STEFAN i FILIP 694
Dana 13. juna 2025. godine umro je u 99. godini naš Drug
ADEM ŠABOVIĆ najstariji član našeg udruženja
Druže Ademe, počivaj u miru. Neka ti je laka crna zemlja koju si volio i za koju si se borio. U ime svih saboraca i generacija koje dolaze – hvala ti za sve.
UDRUŽENJE BORACA NOR-A I ANTIFAŠISTA BAR
Posljednji pozdrav bratu
BLAŽU LATKOVIĆU
Počivaj u miru.
VUKICA PAOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav stricu i đedu
686
Počivaj u miru, plemenita dušo. Od BUDA, ŽANE, JELENE i BOBANA
Hvala ti za sve, nikada te nećemo zaboraviti.
685
Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu
Počivaj u miru. Sinovična ŽAKA sa porodicom
687
Posljednji pozdrav dragom stricu
Tvoji: sestra BILJANA, sestrići SRĐAN i SLAVEN sa porodicama 699
Umro je dobri čovjek, moj prijatelj
Tuguje za njim
IRENA ILIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom i plemenitom
ĐORĐIJU – ĐOKU PEROVIĆU
GINA, SONJA, BRANKA i SAŠKA
ĐORĐIJE - ĐOKO PEROVIĆ 1936–2025.
S tugom smo se oprostili od divnog oca i najboljeg đeda. Nakon života ispunjenog istinskom ljubavi, pridružio si se svojoj voljenoj Maci, koja te je čekala među zvijezdama.
Ponosni na vas,
Tvoji: kćerka ZDENKA, sin SRĐAN sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
689
Opraštamo se od našeg dragog i dobrog brata i strica
ĐORĐIJA - ĐOKA PEROVIĆA
Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju. Tvoj brat ČEDO i bratanične SNEŽANA i IRENA
2. avgust 1933 – 14. jun 2025.
Beskrajno si volio svoju porodicu, rodnu Podgoricu, svoj posao, trudio se i uspio da generacijama učenika preneseš svoju ljubav prema sportu. Borio se za neku bolju i pravedniju Crnu Goru. Čak i kad to nije imalo smisla. Falićeš nam. Mnogo.
Tvoji: LANA, INES i RANKO
Najdraži naš
VUKAŠIN Nikolin BULAJIĆ
17. 6. 2021 – 17. 6. 2025
Neizrecivo nam nedostaješ.
Zauvijek ostaješ u našim srcima, utkan u naša bića isti kakav si bio… nepresušan izvor dobrote i ljubavi, jedinstven, neponovljiv, najblagorodnija duša, najveće srce, osmijeh koji liječi, bezrezervna podrška i pomoć…
Srećni i ponosni što si bio naš BEBA, LAZAR, MIJO, SONJA i NJEGA
682
Sjećanje na naše voljene i plemenite roditelje
VOJIN Špirov KOSA Vojinova
BEGOVIĆ BEGOVIĆ 1. 6. 1986. 17. 6. 2018.
Dragi roditelji, ponosni na vaše časne živote, čuvamo vas u srcima, tražimo u sjećanjima i ljubavlju branimo od zaborava
Vaši najmiliji: VESELIN, VELJKO, VESNA i VJERA sa porodicom
SJEĆANJE na našeg voljenog supruga i oca
DRAGOLJUBA ĐUKANOVIĆA
17. 6. 2001 – 17. 6. 2025.
U našim srcima živjećeš vječno, kroz uspomene, ljubav i sjećanja koja nas spajaju.
S ponosom i poštovanjem,
RADMILA i GORDANA
692
Navršavaju se 4 godine od smrti našeg voljenog
ĆIRA
Danas je tvoj 70. rođendan, naš jedini, voljeni i nikad prežaljeni brate
dr MUJO AGOVIĆ spec. oftalmologije
Naša si vječna rana i naš ponos. Zauvijek si u našim srcima voljen i nikada zaboravljen
Tvoje neutješne sestre JADRANKA i BISERA
Dana 18. juna 2025. navršava se godina dana od smrti mojega brata
MIJODRAGA Uroša ĐONOVIĆA
Vrijeme leti, ali tvoja praznina u našim životima ostaje. Sjećanje na tebe svakoga dana sve više boli.
693
Čuvamo sjećanja na tebe, tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružao, a utjehu tražimo u najljepšim uspomenama. TVOJI NAJMILIJI
678
695
Tvoj brat PETAR ĐONOVIĆ sa porodicom 680
