Petak, 13. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21374 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
VELIKO OTKRIĆE NA KASNOANTIČKOM LOKALITETU NADOMAK PODGORICE
Figuralni stakleni pehar pronađen u grobnici iz 4. vijeka
Diatreta sa Duklje rjeđa od čuvene pljevaljske
Možemo da se pohvalimo da je pored Pljevalja, gdje je još 1975. otkrivena cjelovita diatreta, ovo drugi nalaz u Crnoj Gori. Naša diatreta nije, nažalost, u potpunosti sačuvana, ali ići će jedna ozbiljna konzervacija i nadamo se da ćemo dobiti njen kompletan oblik – kazao je arheolog mr Miloš Živanović
STR. 15.
Penzionisani vazduhoplovni inspektor komentarisao plan Air Montenegra da uvrsti treći „embraer“ u otu
Boljević: Više vjerujem stručnjacima nego kritikama bivših pilota
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Nasilje u porodici i femicid – crna tačka crnogorskog društva i institucija
O žrtvama govorimo kada je već kasno
Mislim da je riječ o jako dobrom poslu. Moram naglasiti da srpska avio-industrija nema nikakvo iskustvo sa ovim tipom aviona, niti ima osobe koje bi se bavile održavanjem, izuzimajući dva-tri mehaničara nekadašnjeg MA koji žive u Beogradu – smatra Boljević
Raspuštanje novskog odbora SNP-a i razrješenje Radisava Nikića podržali članovi GO koji nijesu ni učestvovali u radu elektronske sjednice
Presudili
2.
4. i
Nasilje se mora prijavljivati. Ako znamo da je neko žrtva, ne smijemo okretati glavu, već pomoći. Moramo pokazati da Crna Gora može i mora biti nenasilno društvo, netolerantno na bilo koji oblik nasilja, spremno pružiti pomoć, zaštitu i razumijevanje žrtvama – naglasili su iz NVO Sistem
STRAVIČNA NESREĆA U INDIJI: Avion se srušio na stambeno naselje blizu aerodroma Ahmedabad Poginulo više od 300 osoba, jedan putnik čudom preživio
U višim državnim tužilaštvima formirana dva predmeta zbog izjava mitropolita Joanikija i Metodija
Trideset sekundi nakon polijetanja, čula se glasna buka, a zatim se avion srušio. Sve se dogodilo tako brzo – rekao je preživjeli putnik medijima
STR. 12.
PODGORICA: Najveći crnogorski fudbalski klub sinoć na Trgu nezavisnosti proslavio vijek postojanja
Na rođendan simbola grada i države, juče su došli brojni asovi, bivši i sadašnji igrači i treneri, legende kluba, mnogobrojni sportisti...
STR. 16.
Raspuštanje novskog odbora SNP-a i razrješenje
Radisava Nikića podržali članovi GO koji nijesu ni učestvovali u radu elektronske sjednice
Presudili potpisi koji su falsifikovani
PODGORICA – Hercegnovski odbor Socijalističke narodne partije raspušten je, a član partije Radisav Nikić razriješen svih funkcija u stranci na osnovu falsifikovanih potpisa pojedinih članova Glavnog odbora.
To tvrdi lokalni odbor SNP-a u Herceg Novom, ali i članovi Glavnog odbora Đorđije Račić i Milan Bulatović čija su se imena našla među onima koji su, na elektronskoj sjednici GO održanoj u četvrtak, glasali za raspuštanje odbora u Herceg Novom zbog lošeg izbornog rezultata i razrješenje Nikića zbog kršenja demokratskih načela na kojima počiva djelovanje stranke.
Iz hercegnovskog odbora stranke navode da je sjednica na kojoj su donesene te odluke fingirana, a spisak onih koji su učestvovali u glasanju lažiran. Do tih saznanja su, kako su objasnili, došli na osnovu poziva pojedinih kolega i članova GO koji su obavijestili da nijesu ni učestvovali u radu elektronske sjednice, a da su navedeni kao oni koji su glasali za usvojene odluke.
- Porazno je što se radi o starim članovima, poštenim ljudima i prvoborcima SNP-a. Nakon snimanja i špijuniranja svojih članova, Vladimir Joković pribjegao je i lažira-
nju glasova najbližih ljudi u partiji, onih koji su glasali za njega i držali ga osam godina na mjestu predsjednika partije – navedeno je u saopštenju hercegnovskog odbora. Tvrdnje odbora u Novom potvrdila su, u međuvremenu, i dvojica članova GO, Milan Bulatović, koji je na čelu kolašinskog odbora, i Đorđije Račić, koji rukovodi ogrankom SNP-a u Kotoru.
Bulatović je juče saopštio da ga centrala partije nije čak ni obavijestila o zakazivanju elektronske sjednice.
- Nijesam glasao, a da sam kontaktiran, bio bih izričito protiv - poručio je Bulatović.
I Račić tvrdi da u glasanju nije ni učestvovao, a iz listin-
Nikić:
Novski odbor
poziva na povlačenje usvojenih
odluka
Opštinski odbor SNP u Herceg Novom osporio je legitimitet odluka GO, a lidera stanke Vladimira Jokovića i ljude iz centrale partije koji su „odradili prljavi zadatak“, pozvao da se javno izvine i povuku lažne odluke. - Takođe, tražimo od predsjednika partije da zakaže sjednicu GO na kojoj bi članovi uživo raspravljali i odlučivali. Mi smo partija poštenih i časnih i ljudi od riječi i kredibiliteta i želimo tako da ostane - saopštli su iz novskog odbora.
ga glasanja proističe da jeste i da se potvrdno izjasnio o obje tačke. - Član sam SNP-a od osnivanja stranke. Nikad nijesam mogao ovo da očekujem. Tragedija je da se ovo dozvolilo – rekao je Račić u izjavi za Vijesti. Đ.Ć.
Joković vršio pritisak na neodlučne članove Glavnog odbora
Lider SNP-a Vladimir Joković telefonom je razgovarao sa članovima GO koji su se lomili kako da glasaju i na njih vršio pritisak, rekao je Pobjedi razriješeni član stranke Radisav Nikić.
- Sačekaćemo da nam u pisanoj formi dostave nelegitimne odluke, a onda ćemo upotrijebiti sva pravna sredstva koja nam statut partije omogućava. Nažalost, izvršen je pritisak i na neke moje prijatelje koje sam lično uključio u rad partije i godinama se zajedno borili za istinu i pravdu, zajedno organizovali tribine, druženja, sve u cilju jačanja SNP-a i to prije 2020. godine kada je malo ko smio reći da je član SNP. Ali idemo dalje, svako neka nosi svoj krst. Doći će bolji dani – rekao je Nikić.
Venecijanska
danas o kršenju i Nacrtu zakona
PODGORICA – Venecijanska komisija danas počinje dvodnevno zasijedanje tokom kojeg će biti razmatrana dva zahtjeva Crne Gore koja se odnose na eventualno kršenje Ustava prilikom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda i na Nacrt zakona o Vladi.
U zavisnosti od toga kada će zvanični dokument stići Spajiću u ruke, rok za realizaciju savjeta VK mogao bi biti već kraj juna. To takođe znači da će u istom roku biti nastavljen izbor za nove članove Ustavnog suda
Prema dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, tokom prvog dana 143. plenarnog zasijedanja u onlajn formatu, članovi ovog tijela izjasniće se, prije svega, o nacrtu mišljenja o pitanjima predstavnika vlasti i opozicije povodom načina penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović Mišljenje je nastalo na osnovu komentara članova VK Marte Kartabije (Italija), Majkla Frenda (Malta), kao i dvojice delegata koji su posjetili Crnu Goru mojvika sperata (Bugarska).
Bojan Božović u ime Vlade i Miloš Vukčević u ime parlamentarne opozicije. Dan prije zasijedanja, posebna Potkomisija za ustavno pravosuđe i temeljna prava održaće sastanak na kome će razmatrati nacrt budućeg dokumenta VK, te dati konačnu ocjenu. Drugo mišljenje očekuje se na Nacrt zakona o Vladi za koji je ministar javne uprave Maraš Dukaj 22. aprila zatražio dodatno mišljenje. I u ovom slučaju stoji preporuka da se za detalje konsultuju s predstavnikom Crne Go-
VK je sastavljeno na osnovu komentara individualnih članova Fransoe Senera i Vladimira Vardanjana, te bivšeg člana i stručnjaka Vorena Njumena
SUPROTNE STRANE Neposredno pred današnju sjednicu VK, vlast i opozicija i dalje imaju različite stavove o proceduri penzionisanja sutkinje Đuranović. Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević tako smatra da će stav savjetodavnog tijela EK biti da je „nezakonito i neustavno prekinut mandat sutkinji Ustavnog
Zahtjev za izjašnjavanje VK zvanično je 25. marta ove godine uputio crnogorski premijer višemjesečnih pregovora o smirivanju tenzija i prestanku blokade Skupštine od strane parlamentarne opozicije. Iako je prvobitno bilo dogovoreno da će vlast i opozicija uputiti jedno, zajedničko pitanje, na kraju su tekst dokumenta sačinjavali ministar pravde
Skupština usvojila Odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u misiju vojne pomoći EU za podršku Ukrajini Mandićevi
PODGORICA – Skupština
je na jučerašnjem zasijedanju usvojila Odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini. Odluka je usvojena sa 49 glasova, dok su se tri poslanika uzdržala od glasanja. Osim predstavnika opozicije, upućivanje crnogorskih vojnika u misiju za podršku Ukrajini glasali su i poslanici Pokreta Evropa sad, Demokrata, Bošnjačke stranke, Socijalističke narodne partije, ali i Nove srpske demokratije, na čijem
je čelu predsjednik Skupštine
Andrija Mandić
Od glasanja su se, sa druge strane, uzdržali Milan Knežević i poslanici njegove Demokratske narodne partije. U raspravi koja je ovim povodom dan ranije održana u parlamentu, ministar odbra-
ne Dragan Krapović objasnio je da se misija, u kojoj učestvuju 24 članice EU, odnosi na pripremu za hemijsko-nuklearnu odbranu ukrajinskih vojnika, medicinski aspekt i miniranje, te operativnu obuku pripreme četa. Parlamentu je, zbog usvajanja
ove odluke, čestitke juče uputio šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler - Ovo je snažan znak solidarnosti i posvećenosti zajedničkim vrijednostima. Zajedno stojimo uz Ukrajinu – napisao je Satler u objavi na platformi Iks. Đ.Ć.
- Moje je uvjerenje od samog početka da će VK dati stav kako je Đuranović nezakonito i neustavno penzionisana, odnosno da je nezakonito i neustavno prekinut mandat sutkinji Ustavnog suda – istakao je Zirojević za Pobjedu.
On smatra da mišljenje dato u non-pejperu Evropske komisije o napretku Crne Gore u poglavljima 23 i 24, koji je nedav-
na neki način „opredjelju-
PODGORICA – Potpredsjednik Građanskog pokreta Ura Filip Adžić nije dobio podršku ni podgoričkog odbora stranke za ostanak na toj partijskoj funkciji. Podgorički ogranak stranke je, kao i u slučaju lokalnih odbora u Herceg Novom, Baru i Budvi, podržao kandidaturu lidera Dritana Abazovića za predsjednika, te Ane
Listing glasanja na kome se nalaze imena Bulatovića i Račića
Erika Hol(Norveška) i ekFilipa Dimitrova
Milojko Spajić, nakon suda“.
Evropske
Nikola Zirojević
Bivši predsjednik Crne Gore govorio na GLOBSEC forumu
komisija
kršenju Ustava zakona o Vladi
je i mišljenje VK“. Ipak, ne insistira na stavljanju jednakosti između te dvije ocjene ustavnosti razrješenja Đuranović.
- Niti je to obaveza, niti možemo o tome govoriti kao o činjenici – dok god ne dobijemo formalno mišljenje VK. Pogotovo imajući u vidu da su mišljenja ovog tijela, kao i problemi kojima se ono bavi i pitanja na koja daje odgovore, vrlo slojevita i kompleksna. Zbog toga nijesam siguran niti mogu tvrditi da će VK na tako direktan način tretirati ovo pitanje. Ipak, bih bio prilično iznenađen da ono što je formalno mišljenje VK bude drugačije u odnosu na ono što smo imali priliku da vidimo u non-pejperu – istakao je Zirojević. S druge strane, Jelena Božović iz Nove srpske demokra-
- Od VK očekujem da prepozna ono što građani Crne Gore već znaju: da su mnoge sudije i tužioci već otišli
osiguranju (PIO) i da je, na taj način, trebalo da postupe i sudije Ustavnog suda.
Takođe je skrenula pažnju na činjenicu da je Đurano-
mjerom „ozbiljnog sukoba interesa“.
- Takva praksa podriva povjerenje u institucije i šalje poruku da postoje privilegovani pojedinci iznad zakona. Sudije koje svojim djelovanjem derogiraju pravni poredak, ne mogu se pozivati na nezavisnost kao štit od odgovornosti – rekla je ona. Kako je dodala, nezavisnost se ne ogleda u pravu da se zakon krši, „već je obaveza da se on poštuje beskompromisno, i kada vam lično ne odgovara“.
- Skupština, kao predstavničko tijelo građana, ima pravo i dužnost da reaguje kada oni koji treba da čuvaju Ustav, sami prvi počnu da ga krše. Parlament zato ima i ustavnu i političku obavezu da prati rad svih institucija, pa i sudija, naročito ka-
Država
na pragu nove ustavne krize
Šest mjeseci nakon spornog zasijedanja Ustavnog odbora i odluke da sutkinja Dragana Đuranović više ne može da obavlja funkciju zbog starosnih ograničenja, Ustavni sud mogao bi ponovo da se nađe „u vanrednom stanju“.
Naime, sudija Budimir Šćepanović penzionisan je početkom juna (na osnovu drugog zakona) što je najvišu sudsku instancu ostavilo na četvoro, od sedam sudija. Nakon najavljenog penzionisanja Desanke Lopičić, Ustavni sud početkom jula mogao bi raditi sa samo troje sudija, što znači da ne bi imao kvorum za odlučivanje po bilo kojem osnovu. Ako bi parlamentarna većina našla valjani razlog, Crna Gora bi teoretski u tom trenutku mogla ući u period potpuno neustavnog djelovanja, gdje se otvaraju mogućnosti za manipulisanje svim mogućim političkim sredstvima.
Đukanović: Zapad je zanemario rusko razaranje regiona
kon i Ustav – zaključila je Božović za Pobjedu.
ženje mišljenja posebnog tijela Evropskog savjeta datiraju
iz sredine decembra, kada je Ustavni odbor donio zaključak kojim se penzioniše sutkinja Đuranović, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić potvrdio usvajanje takve odluke. Opozicija nakon toga nije dopuštala održavanje sjednica, ističući da je ovakav potez „ustavni puč“, te da će pristati da se rad u plenumu vrati u normalu tek kada bude povučena sporna odluka koja je u suprotnosti s Ustavom. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler je od početka ove godine u više navrata pokušavao da riješi ovdašnju političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti i opozicije, a kako Crna Gora ne bi potpuno zastala sa integracijama. On je 24. februara prvi put za isti sto pozvao predstavnike dvije političke stra-
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra da će stav savjetodavnog tijela EK biti da je „nezakonito i neustavno prekinut mandat sutkinji Ustavnog suda“, dok Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, koja je i predsjedavajuća Ustavnog odbora, navodi kako iz vlasti „ne traže ništa izvanredno, već samo da ono što važi za sve druge, važi i za Đuranović“
PODGORICA – Brisel gubi uticaj na Zapadnom Balkanu, a Rusija ga jača preko svojih predstavnika koji sada šire narativ da je Evropa trula civilizacija, a NATO četvrti rajh, upozorio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
đuvremenu pojavila ideja o Evropi različitih brzina nakon koje se promijenila metodologija pregovora sa zemljama kandidatima.
Živković Šehović
onisanju, što smatra pri-
Novaković-Đurović , Milene Vuković i Blaža Rađenovića za potpredsjednike. Lokalni odbori Ure zasijedaju uoči IV kongresa stranke
koji će, kako je juče najavio Abazović, biti održan 5. jula na Lovćenu. Na sjednici podgoričkog odbora je, kako je saopšteno iz Ure, izražena
zabrinutost zbog intenzivne betonizacije zelenih površina u glavnom gradu i nastavka kontroverznog projekta „Velje brdo“ bez planske
ne, kako bi se što prije došlo do rješenja podjednako kvalitetnog za obje. No, tek su 15. marta, premijer Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel (DPS), Damir (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje VK, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović. U zavisnosti od toga kada će zvanični dokument stići Spajiću u ruke, rok za realizaciju savjeta VK mogao bi biti već kraj juna. To takođe znači da će u istom roku biti nastavljen izbor za nove članove Ustavnog suda. Kristina JERKOV
dokumentacije i sa ozbiljnim prijetnjama po životnu sredinu, posebno vodoizvorište Mareza.
- Podgorički odbor jednoglasan je u stavu da Građanski pokret Ura mora nastaviti sa politikom građanske, evropske i ekološke Crne Gore –navodi se u saopštenju. Đ.Ć.
On je, kao jedan o učesnika GLOBSEC foruma, govorio na panelu „Zapadni Balkan na geopolitičkom raskršću: Evropske integracije ili rastuće regionalne tenzije“, i tom prilikom ocijenio kako je situacija u ovom regionu sada gora nego što je bila prije 10 godina. - Reforme, koje su trebale da osiguraju standard koji će nas učiniti organskim dijelom evropske civilizacije, praktično su zaustavljene. Integracija više nije glavna tema, a postoji skepticizam čak i prema izgledima da Zapadni Balkan bude u EU – naveo je Đukanović. On je podsjetio da se od 2003. godine i inicijative sa Samita u Solunu da do 2014. godine sve zemlje Zapadnog Balkana postanu članice bloka, samo Hrvatska integrisala i konstatovao da su sve ostale države regiona sada dalje od EU nego što su bile te 2003. godine.
EU je, dodao je on, nedopustivo dugo bila neodlučna što je, smatra, dovelo do izostanka efekta emancipacije balkanskog društva koji je kroz integraciju trebalo da bude postignut.
- Takvog efekta trenutno nema. I reći ću vam zašto. Evropska unija je bila veoma neodlučna oko toga što da radi sa svojom najuspješnijom politikom, politikom proširenja – kazao je Đukanović. Iako saglasan sa tim da je EU disfunkcionalna u određenim segmentima i da zahtijeva reformu, Đukanović naglašava da to ne znači da treba oklijevati u prijemu novih članica. Podsjetio je i kako se u me-
- Potom smo dobili Evropsku političku zajednicu. Moj je utisak da je to neka vrsta alternative, koja se nudi kao nešto što dolazi prije članstva. Dakle, EU je razmišljala o tome što da ponudi Zapadnom Balkanu, umjesto da ponudi najlogičniju stvar, odnosno proces agresivnog proširenja i prijema novih članica iz Zapadnog Balkana u EU - poručio je Đukanović. Dodao je i kako svi znaju da geopolitički vakum ne postoji.
- Ako EU nije prisutna, biće neko drugi. Tako je došla Rusija i aktivirala nasljeđe svoje istorijske prisutnosti na Zapadnom Balkanu. Narativ koji Rusija šalje preko svojih predstavnika, prije svega preko Pravoslavne crkve, jeste da je Evropa trula civilizacija, a da je NATO četvrti rajh. Zbog toga javnost na Zapadnom Balkanu ozbiljno počinje da sumnja uopšte u mogućnost članstva u Evropskoj uniji – istakao je Đukanović. Naglasio je i kako je Zapad zanemario rusko razaranje regiona, a Balkan vidio prostor za nacionalizme.
- EU i Sjedinjene Države jednostavno nijesu vidjele što se dešava, a Balkan je vidio prazan prostor, prostor za nacionalizme. Kad god dođe do neke turbulencije iz Rusije i kad god Rusija usmjeri pažnju prema Zapadu, posebno Evropi, nacionalisti sa Zapadnog Balkana pomisle da je došlo njihovo vrijeme. Ono što smo mislili da je sahranjeno u krvi devedesetih godina, sada se ponovo probudilo i ponovo imamo nacionalističke narative koji prijete stabilnosti i evropskim perspektivama regiona, a iskustvo nas je naučilo da je to prijetnja i evropskoj stabilnosti - zaključio je Đukanović. Đ. Ć.
Milo Đukanović
U susret IV kongresu nastavljeno zasijedanje lokalnih ogranaka GP Ura
Jelena Božović
Luksemburško-američka kompanija u pismu Đeljošaju izrazila zabrinutost povodom informacija u vezi sa postupkom koncesije
CAAP: Jedini smo ponuđač
koji ima pravo da nastavi finansijsku evaluaciju
PODGORICA - Corporación América Airports (CAAP) čvrsto vjeruje da je jedini ponuđač koji ima legitimno pravo da nastavi finansijsku evaluaciju, s obzirom na to da drugi ponuđač nije ispunio minimalne uslove definisane RFP-om, poručili su iz te kompanije.
Kako su naveli u pismu ministru ekonomskog razvoja i predsjedniku Tenderske komisije Niku Đeljošaju zabrinjavaju ih informacije koje prenose mediji u vezi sa postupkom koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
U pismu koje su poslali Đeljošaju stoji: - Saznali smo iz medija da se Tenderska komisija približava donošenju preporuke Vladi Crne Gore u vezi sa ocjenjivanjem i rangiranjem ponuda koje su podnijete, u skladu sa Javnim pozivom (RFP) za koncesiju za upravljanje Aerodromima Crne Gore na period od 30 godina. Naravno, nijesmo upoznati sa detaljima procesa donošenja odluka, ali informacije koje prenose mediji za nas predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost.
Prema navodima izvještaja, 13 članova Tenderske komisije dodijelilo je, putem tajnog glasanja, tehničku ocjenu od 85 poena za ponudu kompanije CAAP, dok je ponuda kompanije Incheon International Airport Corporation (Incheon) ocijenjena sa 79,7 poena. Prema RFP-u, Incheonova ponuda ne ispunjava minimalni prag i stoga ponuđač nema pravo da pređe u sljedeću fazu, odnosno otvaranje finansijskih ponuda.
Kao š to je gore navedeno, CAAP čvrsto vjeruje da je jedini ponuđač koji ima legitimno pravo da nastavi finansijsku evaluaciju, s obzirom na to da drugi ponuđač nije ispunio minimalne uslove definisane RFP-om.
Takođe, mediji izvještavaju da su se Tenderskoj komisiji (spoljnji subjekt koji bez uticaja daje mišljenje), odnosno IFC-u, njihova ocjenjivanja koristila tako što im je dodijeljena različita težina u odnosu na onu predviđenu RFP-om i ustaljenom praksom u ocjenjivanju ponuda. Iako to nije naša ključna primjedba, željeli bismo da istaknemo da je, prema izjavama u medijima, Komisiji saopšteno da nije pravno moguće dodijeliti nula poena za tehničke elemente unutar ponude. Opet, iako ne znamo detalje, iznenađeni smo takvim tumačenjem, jer RFP izričito navodi: „Ako ponuđač odluči da ne predloži investicije u dodatne objekte, ocjena za Investicioni plan (C.1) biće nula (0).“ Ovo potvrđuje da je dodjela nula poena moguća i predviđena u RFP-u. Na kraju, ovih dana smo iz medija saznali, na naše veliko iznenađenje, da je aktivnost Komisije produžena za dodatnih 30 dana, a još iznenađujuće – da je sprovedena nova tehnička evaluacija, sa novim ocjenama u kojima je učesnik koji je prethodno bio isključen iz druge faze sada prihvaćen, i to na osnovu tehničke ponude koja nije izmijenjena u odnosu na prvobitno ocijenjenu. Ove informacije nam djeluju veoma neobično, jer nijesu predviđene tender dokumentacijom, protivne su nacionalnim i evropskim zakonima o referentnim propisima, i ta-
kođe smo istakli da bi, ako se potvrde, predstavljale ozbiljno kršenje formalnih pravila o radu tenderskih komisija – posebno ako se evaluacija sprovodi drugi put (bez zvaničnog razloga), pogotovo u situaciji kada to može imati za rezultat da se ponuda koja je prethodno eliminisana vrati u fazu iz koje je bila isključena. Smatramo da je ključni princip sadržan u članovima 26. i 27. Zakona o koncesijama Crne Gore, koji nalaže da se ponude ocjenjuju na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma i bodova, predlažući Vladi najpovoljnijeg ponuđača, bez dodatnog odlučivanja koje bi moglo voditi ka modifikaciji prethodnih rezultata ili povratku isključenih učesnika.
Međutim, ne krijemo svoju duboku zabrinutost usljed nedavnog medijskog izvještavanja, koje otkriva rastući pritisak na članove Komisije od strane eksternih aktera, koji ne bi trebalo da utiču na odlučivanje, posebno u zemlji kakva je Crna Gora, koja teži ulasku u EU, gde je jedan od osnovnih principa – transparentnost u postupcima javnih nabavki. Uvjereni smo da ćemo uskoro dobiti uvjeravanje o integritetu evaluacionog procesa Komisije, kako u pogledu rezultata, tako i u skladu sa procedurom predviđenom u RFP-u. Naravno, zadržavamo pravo, jednom kada se donese konačna odluka, da uložimo žalbu, pristupimo tender dokumentaciji u skladu sa članom 31 Zakona o koncesijama. CAAP će u potpunosti zaštititi svoj pravni položaj i prava, kako u Crnoj Gori, tako i pred međunarodnim sudovima - stoji u pismu koje potpisuje Massimiliano Goti, ovlašćeni potpisnik. R. e
Utvrđen Prostorni plan
PODGORICA – Vlada je juče utvrdila prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Crne Gore (PPCG) koji bi danas javnosti trebalo da prezentuje ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović. Iz Vlade navode da se ovaj strateški plan odnosi na razvoj i opštu osnovu organizacije, korišćenje, uređenje i zaštitu prostora Crne Gore do 2040. godine.
- Osnovni zadatak pri izradi novog PPCG je uravnoteženo korišćenje cjelokupnog prostora sa jasnim nastojanjem da se omogući, kako održivi razvoj za ove generacije, tako i ostavi šansa i za buduće generacije. Prostornim planom
se određuje politika korišćenja prostora i razvoj funkcija i djelatnosti u Crnoj Gori; položaj i pravci prostornog razvoja Crne Gore u odnosu na okruženje; programske projekcije prostornog razvoja; koncept organizacije, uređenja i korišćenja prostora sa mrežom naselja; koncept planiranja područja mora; smjernice za infrastrukturne sisteme i način njihovog povezivanja sa infrastrukturnim sistemima u okruženju. Od ukupne površine teritorije Crne Gore (13.812 km2) struktura korišćenja mjerena kartografski je građevinsko područje 3,14 odsto teritorije, sa površinama infrastrukture 0,04 odsto. Poljoprivredne površine, obradivo i drugo poljoprivredno ze-
mljište zauzimaju 14,94 odsto, a šumske površine 62,07 odsto teritorije. Obradivog poljoprivrednog zemljišta je malo, samo 3,77 odsto, što ukazuje na osjetljivost ovih površina i potrebu očuvanja i održivog korišćenja. Po stepenu šumovitosti Crna Gora je među najšumovitijim državama na Balkanu i u Evropi – saopšteno je iz Vlade. Vlada je juče donijela i uredbu kojom je propisala minimalnu sumu osiguranja od profesionalne odgovornosti za kompanije čija je djelatnost izrada planskih dokumenata. Tako će ovo osiguranje za kompanije koje izrađuju državna planska dokumenta iznositi 200.000 eura, a za one koje rade lokalna planska dokumenta 150.000 eura. M. lk.
PODGORICA – Informacija da je nacionalna avio-kompanija Air Montenegro (AM) predala Agenciji za civilno vazduhoplovstvo (ACV) zahtjev za upis u nacionalni registar vazduhoplova avion „embraer E195“ sa namjerom dugoročnog zakupa izazvala je reakcije pilota nekadašnjeg Montenegro erlajnza (MA) koji je u izjavi za Antenu M izrazio sumnju o transparentnosti tog procesa i sigurnosti aviona.
Bilo više pokušaja Riječ je o avionu koji su već nekoliko puta pokušali da uvedu u registar Srbije, a koji je mjesecima bio prizemljen na beogradskom aerodromu, čekajući da eventualno bude uključen u flotu srpske nacionalne avio-kompanije Air Serbia. Od te ideje se odustalo bez zvaničnog objašnjenja, a avion je potom prebačen u Poljsku u servisni centar specijalizovan za održavanje „embraerove E170/190“ serije. Komentarišući navode Pavličića, penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević je Pobjedi kazao da i pored toga što ga uvažava kao profesionalca, mnogo više povjerenja ima u ljude koji se bave održavanjem vazduhoplova u AM.
- Mislim da je riječ o jako dobrom poslu. Moram naglasiti da srpska avio-industrija nema nikakvo iskustvo sa ovim tipom aviona, niti ima osobe koje bi se bavile održavanjem, izuzimajući dva-tri mehaničara nekadašnjeg MA koji žive u Beogradu – smatra Boljević. Dodaje da Air Srbija trenutno ima dva „embraera“ koji su u
Penzionisani vazduhoplovni
Air Montenegra da uvrsti treći „embraer“
Boljević: Više stručnjacima kritikama
tzv. wet-leasu, koji podrazumijeva iznajmljeni avion sa posadom i održavanjem.
-To znači da ta kompanija treba samo da okači svoju zastavu. Ta dva aviona su pod ingerencijom grčkih vazduhoplovnih vlasti, oni su u njihovom registru i kontrolišu ih.
Air Serbia nema veze sa tim, osim što oni lete za njihov račun i nose njihov znak – objašnjava Boljević.
Naglašava da je MA bio među prvim operaterima u Evropi koji je uveo „embraer“ u svo-
Air Montenegro negira da je ugrožena sigurnost
-Vazduhoplov o kojem se spekuliše prošao je sveobuhvatnu tehničku i operativnu provjeru, uključujući analizu stručnih timova Air Montenegra (AM), proizvođača i EASA-sertifikovanih organizacija za održavanje. Tvrdnje o „nevalidnoj dokumentaciji“ i „ugroženoj sigurnosti“ su potpuno neosnovane, neargumentovane i kao takve predstavljaju očigledan pokušaj da se diskredituje profesionalni proces od strateškog značaja za našu kompaniju – saopštili su iz AM dodajući da neće učestvovati u polemikama čiji je cilj širenje dezinformacija i politička manipulacija.
Dodaju da je Crnoj Gori neophodna bolja vazdušna povezanost, te samim tim i povećanje flote što su obezbijedili svojim sredstvima.
- Svaki neargumentovani napad na ovaj postupak u kojem se ne žele konstatovati činjenice i referentni dokazi ovlašćenih institucija, već se medijskim napisima pokušava narušiti ugled kompanije, i to u najbitnijem segmentu – sigurnosti putnika, predstavlja samo pokušaj da se lično profitira na bazi ugrožavanja opšteg dobra
– kazali su iz AM dodajući da sve operacije sprovode u skladu sa zahtjevima međunarodnih institucija.
U završnoj su fazi pregovora, kako navode, sa renomiranim partnerima iz globalne avio-industrije, uključujući proizvođača aviona, sertifikovane organizacije za održavanje, kao i vodeće evropske avio-kompanije. To, kako ocjenjuju, potvrđuje da su prepoznati kao siguran i odgovoran partner u međunarodnom okruženju.
- Odbor direktora u potpunosti podržava ovu odluku menadžmenta kompanije i ne vidi prostor za dalju raspravu. Ipak, ukoliko se nastave ove neprimjerene i štetne objave, bićemo primorani da reagujemo i pokretanjem odgovarajućih pravnih postupaka – saopšteno je iz AM.
ju flotu, te da avio mehaničari i inženjeri AM, koji su prešli iz MA, imaju osamnaestogodišnje iskustvo i što je još važnije, konstantnu komunikaciju sa Embraerom koji vodi računa o svojoj floti na svjetskom nivou.
- Ovaj posao je organizovala stručna ekipa AM u konsultaciji sa Embraerom, koji je dizajnirao i proizveo avion. Ako je Embraer dao saglasnost da se uđe u ovaj posao, daleko više vjerujem njima, nego bilo kome drugom. Ako su oni dali instrukcije kako da se prevaziđu problemi koji su administrativne prirode i na osnovu toga dali saglasnost, pored stručnih ljudi zaposlenih u AM, ja imam apsolutno povjerenje u njihovu odluku – kazao je Boljević Pobjedi. povoljni uslovi Smatra da bi bilo bolje da se, umjesto energije koja se ulaže da se ovaj posao poništi, ona prebaci na to da se Vlada natjera da pored pet miliona eura koje je dala da otplati dug za
„Embraer
Predrag Boljević
Sa jučerašnje sjednice Vlade
inspektor komentarisao plan
„embraer“ u flotu
Više vjerujem stručnjacima nego bivših pilota
Ministarstvo saobraćaja nije uključeno
Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno da odluku o nabavci aviona donosi isključivo bord direktora kompanije To Montenegro, te da ovaj resor nije bio uključen niti prethodno konsultovan u vezi sa tim. Naglašavaju da je bezbjednost putnika, posade i ukupnog vazdušnog saobraćaja apsolutni prioritet zbog čega su tražili informacije od predstavnika Agencije za civilno vazduhoplovstvo. - Ministarstvo je zatražilo da bude detaljno upoznato sa svim okolnostima konkretnog slučaja i izrazilo jasno očekivanje da se u procesu odlučivanja vodi računa isključivo o najvišim standardima bezbjednosti i međunarodno priznatoj praksi – kazali su iz resora Maje Vukićević. Naglašavaju da rizične investicije, koje mogu izazvati sumnje u tehničku i regulatornu ispravnost, ne samo da ugrožavaju bezbjednost putnika, već dovode u pitanje i reputaciju same kompanije. Takve odluke, kako su dodali, ukoliko nijesu zasnovane na punoj stručnoj i tehničkoj provjeri, neće imati podršku ovog resora.
avion 4O-AOC tzv. čarli, doda još sedam-osam miliona eura da ga podigne i da on bude dio nacionalne flote.
Mislim da je riječ o jako dobrom poslu. Moram naglasiti da srpska avio-industrija nema nikakvo iskustvo sa ovim tipom aviona, niti ima osobe koje bi se bavile održavanjem, izuzimajući dva-tri mehaničara nekadašnjeg MA koji žive u Beogradu – smatra Boljević
- AM je uzeo ovaj avion u tzv. dry-lease, što znači da je zakupljen samo avion, a da će piloti, tehnika i održavanje biti u okviru AM, te da će biti u crnogorskom registru vazduhoplova i pod nadzorom ACV. To je zato što ljudi koji se time bave imaju enormno iskustvo u održavanju tog tipa aviona i to daleko više nego Grčka i Srbija - kazao je Boljević dodajući da je ovaj posao sklopljen po dosta povoljnim uslovima. Smatra da nacionalna aviokompanija mnogo bolje posluje otkada je na njenom čelu Vuk Stojanović, što, kako ocjenjuje, znači da ne moramo direktore tražiti „po bijelom svijetu, već prepoznati stručnjake koje imamo u zemlji“. M. LEKOVIĆ
Održana prva Addiko SMEvolution konferencija
Mala i srednja preduzeća moraju da budu dio digitalne transformacije
PODGORICA – Imajući u vidu da više od 99 odsto svih registrovanih kompanija u Crnoj Gori pripada sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), a zapošljavaju više od 75 odsto radne snage i generišu značajan dio dodatne vrijednosti u ekonomiji, cilj nam je da pokrenemo dijalog, razmijenimo znanje i postavimo temelje za održivi razvoj ovog sektora – kazala je, otvarajući jučerašnju konferenciju Addiko SMEvolution za MMSP, članica upravnog odbora Adiko banke Danijela Vuksanović
Riječ je o događaju koji je organizovala ova banka u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore (PKCG).
IzazOVI
- Ključne oblasti koje otvaramo odnose se na pristup finansiranju, što je i dalje jedan od najvećih izazova za MMSP, zbog čega bi banke trebalo da se fokusiraju na jednostavna kreditna odobrenja i brze procese po mjeri ovih preduzeća – kazala je Vuksanović.
Ocijenila je da kompanije moraju biti dio digitalne transformacije, a da bi pristup kroz onlajn kredite, mobilno bankarstvo i stalno unapređenje ovih kanala, trebalo biti u stalnom fokusu banaka. Vuksanović je naglasila da ESG standardi koji usmjeravaju korporativne politike na način da su u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja, dobijaju sve veći značaj, te da profit više ne bi trebalo da bude jedini fokus privrede.
- Potreban je stalni dijalog između preduzeća, institucija i finansijskog sektora, jer se samo kroz partnerstvo mogu postići sistemske promjene. Plan je da ovo bude redovno godišnje okupljanje. Zajedno gradimo biznis budućnosti, a danas krećemo od najvažnijih MMSP – poručila je Vuksanović. Predsjednica PKCG dr Nina Drakić ukazala je da se i pored dominantnog učešća u strukturi privrede, MMSP i dalje suočavaju sa velikim izazovima.
- Istraživanje PKCG pokazalo je da MMSP poslovni ambijent ocjenjuju sa 2,47 na skali od jedan do pet. To je jasna poruka da oni očekuju da dođe do smanjenja sive ekonomije, fiskalnog rasterećenja, ubrzanog procesa digitalizacije, povoljnog finansiranja,
reforme obrazovanja, osnaživanje radne snage i programa zadržavanja mladih – naglasila je Drakić dodajući da su od velikog značaja obuke, mentorstva i saradnja sa bankama, imajući u vidu da finansijska znanja moraju biti dostupna i primjenjiva. Od suštinskog značaja za razvoj su, kako je kazala Drakić, transparentnost, jednostavnost i predvidivost poreske politike, a neophodno je raditi na smanjenju birokratije i digitalizaciji te kreirati podsticaje za privredu. Naglasila je da mala preduzeća često imaju ograničene resurse, ali i da ESG standardi više nijesu rezervisani samo za velike kompanije, već i MMSP donosi nove šanse za rast i konkurentsku prednost, ali i veće mogućnosti za pristup finansiranju.
PanEL
Direktor Poreske uprave (PU) je u okviru panela o finansijskoj pismenosti i poreskoj politici kao temelju rasta MMSP sektora kazao da u ovoj instituciji reforme traju od 2018, najavljujući da bi od početka iduće godine trebalo da budu digitalizovane sve usluge, počevši od registracije preduzeća do plaćanja poreskih obaveza.
- PU je posvećena jačanju servisne uloge, prije svega prema MMSP, kako bi brže i efikasnije ispunjavali svoje obaveze. Osim digitalizacije, radimo i na edukaciji, pa je planirano formiranje novog sektora koji će se baviti komunikacijom sa poreskim obveznicima, kao i čet-bot koji će biti dostupan najkasnije do kraja godine – kazao je Laketić dodajući da im je Svjetska banka ključni partner u ovim reformama kojima jačaju i kontrolnu ulogu, kako bi omogućili isključivo lojalnu konkurenciju na tržištu.
Vlasnica knjigovodstvene agencije Anita Radulović ukazala je da oko 80 odsto privrede angažuje agencije za računovodstvene, pravne i administrativne usluge, dodajući da su oni nerijetko jedina podrška privrednicima. Ocijenila je da finansijska pismenost vlasnika biznisa nije na zavidnom nivou ukazujući i na veliki broj biznisa koji se svakodnevno osnivaju, ali bez jasne vizije i dovoljno informacija.
- Već u prvim mjesecima, ne zato što to žele, već iz neznanja, desi se puno prekršaja. Procenat preduzeća koja nijesu predala finansijske iskaze dostiže 40 odsto, veliki je broj neaktivnih preduzeća, a nedostaju informacije da ih je potrebno likvidirati. Dosta je i onih koji su samo osnovani, a nijesu imali nijednu aktivnost. Zato je bitno da se svi udružimo i damo prave informacije kako ne bi bilo skretanja s puta – smatra Radulović.
Komentarišući veliki broj neaktivnih kompanija, Laketić je kazao da je njihova procjena da bi ih koštalo između 15 i 20 miliona eura ako bi PU pokrenula stečaj ili likvidaciju. Očekuju skora zakonska rješenja koja bi ovaj proces trebalo da im olakšaju.
- Tek nakon sistemskog rješavanja ovog problema, imaćemo pouzdan registar. Veoma je bitna saradnja PU i računovođa, a vidim potrebu da se i ova profesija ozbiljnije uredi. PU je radila na zakonskim izmjenama koje bi mogle poboljšati situaciju. Svjesni smo svih problema, notirali smo ih i na njima sistemski radimo. Zato će trebati vremena da se vide rezultati – kazao je Laketić. Kada je riječ o osiguranju, direktor Unika osiguranja Boris Đurović kazao je da se privrednici uglavnom odlučuju za polise osiguranja samo onda kada moraju.
- Statistika pokazuje da MMSP osiguranje doživljavaju kao administrativnu prepreku za početak obavljanja djelatnosti. Često se percipira kao trošak, a ne kao benefit, a kompanije moraju biti svjesne da su rizici veliki i različiti, te da eventualni nastanak nekog slučaja može ugroziti ili u krajnjem potpuno uništiti poslovanje – objasnio je Đurović dodajući da firme koje imaju osiguranje imaju i bolji kreditni rejting. Direktor odjeljenja za upravljanje kreditnim rizikom u Adiko banci Nikola Bošković objasnio je da se ovaj sektor bavi analizom bilansa na osnovu kojeg utvrđuju da li finansiranje koje se traži ima smisla, može li se sprovesti i uredno plaćati, te da je važno da kompanije prilikom apliciranja daju sve bitne informacije o prirodi biznisa. Naveo je kao primjer da bi analitičar mogao biti naveden na pogrešan zaključak o bilansu ukoliko nema informaciju da se radi o npr. sezonskom biznisu. Kazao je i da statistika pokazuje da svega 25 odsto biznisa koji apliciraju za kredit zadovolje tražene uslove.
Radulović je ukazala da je neophodno da svaki nosilac biznisa zna osnovne finansijske parametre kako bi pratio svoje preduzeće.
- Potrebno je da zna koji su minimalni fiksni troškovi. Često imamo pitanje vlasnika, čak i srednjih biznisa, kako to da imaju profit, ali nemaju novca na računu. Svima nam je dužnost da se edukujemo – poručila je Radulović.
Juče su u okviru konferencije održani i paneli o digitalnoj transformaciji, ESG s tandardima kao pokretaču rasta te o poslovnom ambijentu iz perspektive MMSP, a prezentovane su i priče uspješnih crnogorskih kompanija. M. Lk.
Sa jučerašnje konferencije
d.
Nasilje u porodici i femicid - crna tačka crnogorskog društva i institucija
O žrtvama govorimo kada je već kasno
PODGORICA – Jedan sin je toliko pretukao majku da je od posljedica prebijanja preminula u bolnici, a drugu ženu je partner, pred djetetom, istukao i nanio joj povrede opasne po život.
Ta dva užasna zločina obilježila su srijedu 11. jun u Crnoj Gori.
Ovo je ko zna koja po redu opomena državi i društvu, smatraju u NVO Sistem.
- Ne znamo koja je ovo po redu vijest o porodičnom nasilju, ali znamo da je slučaj femicida u Nikšiću, kao i pokušaj femicida u Danilovgradu nešto što mora da potrese cijelo crnogorsko društvo. Još jednom nas brutalna realnost podsjeća da o nasilju govorimo tek kada bude kasno. Nasilje nad ženama i djecom ostavlja trajne posljedice, ne samo po pojedinca, već i po zajednicu. Neophodno je da se svi uključimo - institucije, organizacije, ali i svaki građanin, jer nasilje nije privatna stvar – kazali su iz NVO Sistem.
Ističu da ćutanje ne spašava, već da to čini podrška. Kada je prebio partnerku, D. R. je napustio njenu kuću i ostavio dijete samo. Osim za krivično djelo nasilje u porodici, biće gonjen i prekršajno zbog zanemarivanja djeteta svoje partnerke.
Iz NVO Sistem su kazali da ova realnost zahtijeva sistemsku, snažnu podršku i promjenu u kulturi prijavljivanja nasilja. - Nasilje se mora prijavljivati, ako znamo da je neko žrtva, ne smijemo okretati glavu, već pomoći. Moramo pokazati da Crna Gora može i mora biti nenasilno društvo, netolerantno na bilo koji oblik nasilja, spremno pružiti pomoć, zaštitu i razumijevanje žrtvama - naglasili su iz NVO Sistem.
FEMICID JOŠ NIJE
KRIVIČNO DJELO
U Crnoj Gori u posljednjih sedam godina ubijeno je 19 žena. U 16 slučajeva žrtve su ubijene samo zbog toga što su žene, jer femicid kao posebno krivično djelo još uvijek ne prepoznaje crnogorsko zakonodavstvo.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je 3. marta u Skupštini da je izmjenama Krivičnog zakonika predviđeno uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela, a biće propisane kazne od 10 do 40 godina.
Evropska komisija je upozoravala da je veoma zabrinjavajući problem trend rasta broja femicida i to što je sudska praksa za nasilje nad ženama veoma blaga. U pogledu kaznene politike,
Sa jednog od protesta kojima je ukazivano na porast žrtava rodno zasnovanog nasilja
Nasilje se mora prijavljivati. Ako znamo da je neko žrtva, ne smijemo okretati glavu, već pomoći. Moramo pokazati da Crna Gora može i mora biti nenasilno društvo, netolerantno na bilo koji oblik nasilja, spremno pružiti pomoć, zaštitu i razumijevanje žrtvama - naglasili su iz NVO Sistem
za 2023. godinu EK je napisala da su među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29 odsto), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi. Zatvorske kazne su određivane u samo 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka.
- Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koriste. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci – piše u tom izvještaju EK. Ipak, sudska praksa se mijenja, pa su tako tokom aprila sudovi donijeli odluke o maksimalnim kaznama od po 40 godina u tri odvojena sluča-
ja, ubicama Šejle Bakije, Zumrite Nerde i Ljiljane Simić Na zasijedanju Ženskog parlamenta u martu ove godine poručeno je da je femicid zločin koji ne smije biti posmatran kao napad na samo jednu ženu, već na cjelokupno društvo. Jedan od poraza crnogorskog sistema jeste činjenica da žene koje su ubijene ili su bile žrtve porodičnog nasilja prijavljuju nasilnike, ali da im država nije omogućila zaštitu.
uzaLuD
pRIJaVL JIVaLE
Od 19 žrtava, četiri su prije tragičnog događaja prijavljivale nasilje – sistem je ćutao i one su ubijene.
kazala da je potrebna edukacija policije i bolja kontrola počinilaca nasilja. Navela je primjere da nasilniku može biti stavljena nanogica, ali on slobodno šeta gradom, zna kada policija dolazi u njegovu kuću... tužioci zadržavaju počinioca samo 72 sata, nakon čega bude pušten. Ona je istakla da istražni sudija treba da obavijesti ženu da je sigurna, a da te žene ne znaju jesu li sigurne ni kada su u skloništu.
Nasilje u porodici ostaje jedan od najvećih problema društva, a institucije, gledajući samo slučajeve o kojima mediji izvještavaju, nemaju snagu niti sposobnost da se izbore sa sve ekstremnijim oblicima u kojima se javlja
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, što dovodi do aktivacije ne samo represivne, već i preventivne uloge.
Ukazala je na propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, te da je to dovoljan razlog da se država smatra odgovornom. Mira Saveljić iz NVO Sigurna ženska kuća ranije je Pobjedi
Prošle godine u septembru Biljanu Pavićević (33) u Podgorici nožem je ubio bivši suprug Miljan Bošković (37). Kao i u brojnim prethodnim slučajevima, i ona se obraćala nadležnima koji porodično nasilje nijesu prepoznali.
Iste godine u novembru, takođe u Podgorici, Goricu Medojević (39) ubio je bivši partner Nebojša Vujković (44) vatrenim oružjem.
Veru Drobnjak (49), profesoricu iz Podgorice, i njenog maloljetnog sina ubio je iz pištolja januara 2024. suprug, penzionisani policajac Mileta Drobnjak (52) koji je potom izvršio samoubistvo.
Branku Petrović (47) iz Herceg Novog ubio je juna 2022. hicima iz puške njen bivši suprug Bojan Rašović.
Zimrita Nerda ubijena je trudna 2022, a njen suprug
je sa 16 uboda oštricom maja 2018. u Kotoru njen partner Arsenije Stanković. Sanju Radinović (52) hicima iz pištolja ubio je emotivni partner Sreten Boljević (55) u Podgorici u martu 2018. godine. Duriju Pojatić (78), profesoricu u penziji, ubio je u oktobru 2017. bratanić Emir Sarvan (37).
Milicu Nikolić (84) ubio je suprug Rade Nikolić (89) u Kotoru, a potom izvršio samoubistvo u maju 2017. Dudu Sokolaj (27) ubio je nožem u februaru 2017. nevjenčani muž Nedžad Beriša i izvršio samoubistvo.
taLas NasILJa Na teritoriji Crne Gore samo tokom januara prijavljeno je 85 krivičnih djela koja su Krivičnim zakonikom definisana kao nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, podaci su koje je Pobjeda dobila iz Uprave policije. Tokom februara policija je evidentirala 71 krivično djelo, a bilo je i osam krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Nasilje u porodici ostaje jedan od najvećih problema društva, a institucije, gledajući samo slučajeve o kojima mediji izvještavaju, nemaju snagu niti sposobnost da se izbore sa sve ekstremnijim oblicima u kojima se javlja. Ukoliko se pogledaju rubrike crne hronike u medijima, najveći dio vijesti odnosi se na nasilje u porodici. U jednom dijelu slučajeva, žrtve su djeca, pa i bebe. Djeca koja prisustvuju i svjedoče nasilju su takođe žrtve.
Dalibor Nikolić zadao joj je završni udarac nakon nekoliko sati brutalnog premlaćivanja – pred malom djecom... Edisu Škrijelj (36) u Petnjici 2021. ubio je suprug Ahmed Škrijelj (50), nakon čega je podlegla povredama, dok je on izvršio samoubistvo. Šejlu Bakiju (19) ubio je nevjenčani suprug Ilir Đokaj (28) ispred roditeljske kuće u Tuzima, septembra 2021. Ljiljanu Simić (54), kanadsku državljanku, u septembru 2020, prema optužnici, ubili su iz koristoljublja Radomir
Delić i Zoran Marić (47) sa kojim je bila u emotivnoj vezi. Pred djecom je policajac Puniša Premović ubio suprugu Ivanu Premović 2020. godine u Beranama… Dušanku Jocović (25) u decembru 2019. u Novom Sadu ubio je bivši momak Dejan Dabović iz Herceg Novog. Savicu Krivokapić (68) sa Cetinja u decembru 2019. ubio je sin Pavle Krivokapić (47). Kristinu Raičević (18) iz Nikšića, učenicu srednje škole, ubio je u septembru 2019. maloljetni N. B. (15). Senku Striković (64) iz Nikšića ubio je u maju 2019. sin policajac Rajan Striković i izvršio samoubistvo.
Anastaziju Lašmanovu (30), ukrajinsku državljanku, ubio
ObaVEzuJućE uputst VO Vrhovni državni tužilac je u oktobru prošle godine izdao obavezujuće uputstvo tužiocima, nakon detaljne analize dosadašnje prakse postupanja državnih tužilaštava u ovim predmetima.
Uputstvo propisuje da postupajući tužioci hitno saslušaju žrtvu nasilja, bez njenog prethodnog saslušanja od strane policijskih službenika, ukoliko je to moguće.
-Prilikom saslušanja žrtve, potrebno je obazrivo postupati i izbjegavati susret žrtve i osumnjičenog/okrivljenog u prostorijama državnog tužilaštva, shodno Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – navodi se u uputstvu.
Takođe je propisano da se pribave podaci o procjeni rizika za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, uključujući i one događaje koji nijesu prijavljeni. - U slučaju postojanja razloga za određivanje pritvora, uvijek predložiti njegovo određivanje, u suprotnom, kada postoje okolnosti propisane Zakonikom o krivičnom postupku, predložiti izricanje mjere nadzora. Takođe, u slučaju ispunjenosti uslova propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, zahtijevati zaštitnu mjeru – propisano je uputstvom. H. JaNKOVIć
U višim državnim tužilaštvima formirana dva predmeta zbog izjava mitropolita Joanikija i Metodija
PODGORICA – Glorifikacija ratnih zločinaca i revizionistički pristup ulozi četničkog pokreta u borbi protiv fašista i okupatora tokom Drugog svjetskog rata, koji sve češće zagovaraju mitropoliti SPC Joanikije i Metodije, sada je predmet viših državnih tužilaštava – u Podgorici i Bijelom Polju.
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju juče je formiralo predmet zbog izjava mitropolita Metodija nakon liturgije u Manastiru Podmalinsko, kada je služio parastos Dragoljubu
Draži Mihailoviću, u kome je veličao i komandante četničkog pokreta, između ostalog i Pavla Đurišića
VDT u Bijelom Polju cijeniće da li u Metodijevim izjavama ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Više državno tužilaštvo u Podgorici ranije je formiralo predmet zbog sličnih izjava mitropolita Joanikija, koji je Đurišića nazvao junakom nepobjedivog karaktera. Metodije je Mihailovića i Đurišića opisao kao najveće heroje Drugog svjetskog rata, žrtvama istorijskih laži. On se osvrnuo na poslijeratni period i kazao da je u Podgorici podignut spomenik „najvećem monstrumu“ Josipu Brozu Titu. Metodije je manipulisao i žrtvama komunističkog režima, onima koji su bili zatočeni na Golom otoku - Svi ti koji su ginuli, čak i na ovoj drugoj strani, a nema druge, jedna je bila oslobodilačka, oni su bili izdani od toga monstruma kome su digli spomenik u glavnom gradu Crne Gore. Izdani, poslani na najmonstruozniji način na Goli otok da ih muče, da ubiju u njima ono ljudsko dostojanstvo na najsvirepiji, životinjski način uništavani ljudi koji su se s njima u istim redovima borili - kazao je on. Metodije je kazao i da Njegoš, kao ni Mihailović, nema grob, te da se SPC bori za njega i da se vrati crkva na Lovćenu. Ovaj nedavno uspostavljeni mitropolit je ovim izjavama nadmašio dosad jedinog mitropolita u Crnoj Gori Joanikija. Njega je sredinom maja Sabor Srpske pravoslavne crkve unaprijedio u to zvanje, a nedugo nakon toga Metodije na parastosu u Podmalinskom revidira istoriju.
Crkva i/ili država
Za Crnu Goru, koja je još uvijek sekularna država, nije rijetko da crkveni velikodostojnici raspravljaju o temama koje se odnose na istoriju, zakone, partnerske odnose, LGBT populaciju, a klerikalizacija društva na koju upućuju brojna istraživanja dovela je do toga da je za svega par dana sakupljeno više od 6.000 potpisa za uvođenje vjeronauka u škole. Taj prijedlog nije prošao skupštinske odbore, pa će djeca u crnogorskim školama zasad nastaviti da se bave naukom
Dok država ćuti, SPC uređuje društvo
i predmetima koje je odobrio Nacionalni savjet za obrazovanje. Osim revizionizma i činjenice da sveštena lica pokušavaju da pobijaju istoriju, na djelu je često i govor mržnje, ali i tumačenje nauke, pa čak i one osnovne, kao što je biologija. Stavovi religija o abortusu su gotovo identični – smatraju ga ubistvom, odnosno prekidom začetog života. Takva razmišljanja imaju i ljudi koji nijesu vjerujući ili ne pripadaju nijednoj religiji, i to je osnovno ljudsko pravo na izbor, slobodu mišljenja i stav. Ipak, kada sveštenik Gojko Perović kaže da „embrion ima genetski kod različit od majke, krvnu grupu različitu od majke, a kad je u pitanju muško dijete - i hromozome različite od majke“ te da samim tim embrion u strukturi „u stvarnosti nije dio tijela majke“, to izlazi iz crkvenog djelovanja, jer je riječ o osnovama biologije i medicine. Kakav je odnos države prema vjerskim zajednicama, u ovom slučaju prema SPC, govori i činjenica da je u momentu kada je sveštenik Perović izgovarao ove riječi na Javnom servisu, pored njega ćutke sjedio ginekolog dr Vojislav Šimun, koji je kasnije postao ministar zdravlja.
Odnos države prema najvećoj vjerskoj zajednici u Crnoj Gori, Srpskoj pravoslavnoj crkvi iskazan je i na molebanu za očuvanje porodice u oktobru 2022. godine kada je rečeno da učesnici prajda „izopačenim vrijednostima koje propagiraju izruguju hrišćansku tradiciju, potkopavajući porodicu, narod i državu“. Paroh Predrag Šćepanović je tada pozvao vlasti da „zaštite narod i državu, naročito djecu“, koja su, kako je naveo, kroz školske programe i udžbenike „izložena sadržajima LGBT propagande i ideologije“. U prvom redu su stajali tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović, bivši premijer Zdravko Krivokapić i bivši direktor ANB-a Dejan Vukšić Kao i tada, i danas najviši pred-
Kakav je odnos države prema vjerskim zajednicama, u ovom slučaju prema SPC, govori i činjenica da je u momentu kada je na Javnom servisu sveštenik Perović rekao da embrion „u stvarnosti nije dio tijela majke“ pored njega ćutke sjedio ginekolog dr Vojislav Šimun, koji je kasnije postao ministar zdravlja
stavnici države uglavnom ćute na sporne izjave vjerskih vođa, a javnost je upoznata sa njihovim stavom uglavnom kada im novinari postave pitanja na nekom događaju.
Premijer Milojko Spajić je tako kazao da ne prima savjete od popova i da svako treba da se bavi svojim poslom. Kazao je i da je Crna Gora začuđena ovakvim izjavama crkvenih velikodostojnika.
Predsjednik Jakov Milatović izbjegava direktne odgovore na pitanje brine li ga pokušaj revizije istorije Srpske pravoslavne crkve i kako gleda na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija da je Pavle Đurišić bio veliki heroj.
Milatović je kazao da misli da je rekao sve organizujući veličanstvenu proslavu, u cilju
VDT u Bijelom Polju cijeniće da li u Metodijevim izjavama ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Više državno tužilaštvo u Podgorici ranije je formiralo predmet zbog sličnih izjava mitropolita Joanikija, koji je Đurišića nazvao junakom nepobjedivog karaktera
promocije antifašističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora. - Borba za slobodu, pravdu, jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu naše državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice temelji su onoga što su nam upravo heroji antifašističke borbe u Crnoj Gori ostavili – naveo je Milatović novinarima nakon svečanosti koju su institucija predsjednika Crne Gore, Ministarstvo odbrane i Glavni grad organizovali povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom.
Dok je bio ministar ekonomskog razvoja 2022. godine, Milatović se sastao sa mitropolitom Joanikijem i predstavio mu mjere koje će Vlada preduzeti u cilju unapređenja nataliteta.
- Vjerske zajednice su nam snažni partneri na ovom putu – kazao je tada Milatović.
dupli aršini
toleranCije
Crnogorska tužilaštva imaju visok prag tolerancije na izjave koje dolaze iz SPC. Nakon devet mjeseci izviđanja teksta
„Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ sveštenika Ognjena Femića, Više državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo je 2023. godine da nema elemenata krivičnog djela.
Ovakvim ishodom VDT je nedvosmisleno ostavilo prostor za primjenu dvostrukih standarda u tretiranju vrijednosnih sudova, zavisno od toga da li dolaze iz redova crkve ili građanski orijentisanih kritičara klerikalnih tendencija.
Kao i da postoji različit tretman i brzina reagovanja u pojedinim slučajevima na što je ranije ukazano iz nevladinog sektora uz apel da tužilaštvo definiše jasno uputstvo za primjenu normi koje sankcionišu potencijalno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, kako bi se izbjegli „neobjašnjivo nejednaki pristupi“.
VDT je smatralo da je Femiću data literarna sloboda i pravo na vrijednosne sudove u okviru kojih, služeći se biblijskim paralelama, poručuje i upozorava da je nezavisna Crna Gora antipod države, stvorene na antidržavnim, „kainovskim“ elementima i da je jedini način da se izbjegne bratoubi-
laštvo i ukrajinski scenario –ujedinjenje srpskog naroda u jednu državu. Sa druge strane, gotovo u isto vrijeme, publicista i istoričar Boban Batrićević, koji je u autorskom tekstu za Antenu M u avgustu komentarisao citirane stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori i ukazao na opasan uticaj crkve na sekularizam u državi – zarađuje ne samo prijavu, već se protiv njega podiže prekršajni postupak, koji je kasnije obustavljen pod pritiskom javnosti. Ovakav odnos države prema SPC nije samo od 2020. godine, kada je u Manastiru Ostrog mitropolit Amfilohije izabrao vladu.
I prije istorijske promjene vlasti i pada tridesetogodišnje vladavine DPS-a, država je imala specifičan odnos prema SPC i vjerskim zajednicama. I tada su služeni parastosi ratnim zločincima, na koje je vlast odgovarala sa „nedopustivo je“, a prvi novac iz državnog budžeta za vjerske škole dao je ministar prosvjete Damir Šehović Medresi prije smjene režima – još 2018. godine. j. MartinoviĆ
Mitropoliti Joanikije i Metodije sa patrijarhom Porfirijem
Roditelji učenika odjeljenja IV-2 OŠ ,,Pavle Rovinski“ zatražili od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da se uključi u rješavanje problema jer ne mogu da nađu kompromis sa upravom
Bojkot nastave
najavljen i za početak naredne školske godine
Roditelji su u poslatom dopisu Ministarstvu negodovali na promjenu u rasporedu učiteljica i kazali da razumiju da su promjene ponekad neizbježne, ali i da nije uzeta u obzir emocionalna i psihološka stabilnost djece koja su razvila snažnu povezanost i osjećaj sigurnosti sa učiteljicom
PODGORICA – Đaci odjeljenja IV-2 podgoričke OŠ ,,Pavle Rovinski“ od ponedjeljka bojkotuju nastavu, jer je tamošnja direktorica Nataša Popović donijela odluku da im u petom razredu neće biti učiteljica Aleksandra Jelić koja ih vodi od prvog razreda. Roditelji kažu da pokušavaju da pronađu kompromis sa upravom i resornim ministarstvom kako bi učiteljica ostala, ali da ne dolaze do rješenja. Pobjeda na ovu temu čeka odgovore od uprave škole i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Roditelji su poslali dopis Ministarstvu od kog su zatražili da reaguje i da pomogne. Kako je rečeno Pobjedi, uprava ima diskreciono pravo da premješta učitelje, ali je došlo do nerazumijevanja zbog načina na koji je odluka donešena. Kažu da je do sada bila praksa da se djeca o izmještanju učiteljica obavijeste na vrijeme, kako bi se pripremila, te da se to uglavnom radilo na početku polugodišta. Navode da su učenici neprijatno iznenađeni što im neće biti učiteljica Jelić i u petom razredu, za koju su se vezali, te da ,,plaču“ i nijesu dobrog raspoloženja. Roditelji negoduju što uprava, kako kažu, ne čuje ni njih, ni djecu. - Roditelji neće slati djecu ni početkom školske godine, u
septembru, ako ne dođemo do nekog rješenja. Ministarstvo očito ne želi da se miješa i ne odgovara na dopise roditelja, jer navodno direktorica ima diskreciono pravo da ovo uradi. Problem je što djeca nijesu pripremljena, plaču danima. Tražili smo da se razgovara sa njima – kazali su pojedini roditelji. Roditelji su u poslatom dopisu Ministarstvu negodovali na promjenu u rasporedu učiteljica, te su istakli da iako razumiju da savremeni obrazovni sistem zahtijeva određenu fleksibilnost i da su promjene ponekad neizbježne, mišljenja su da u ovom slučaju nije dovoljno uvaženo mišljenje roditelja, niti je uzeta u obzir emocionalna i psihološka stabilnost djece. Djeca su, kako su obrazložili, razvila snažnu emotivnu povezanost i osjećaj sigurnosti sa svojom učiteljicom, koja ih prati od početka školovanja. Izostanak jasnog i obrazloženog razloga za ovu promjenu dodatno produbljuje nezadovoljstvo, poručili su roditelji. - Posebno nas zabrinjava što se u odgovoru direktorice navodi da su promjene dio obrazovnog procesa, bez pojašnjenja zašto je baš sada donesena ova odluka i u čijem je interesu. Smatramo da stabilnost djece nije nešto sa čim se smije olako eksperimentisati, već
„Skaj“ poruke razotkrile ilegalne aktivnosti kriminalne
Golubović i Stanaj svim fazama
nešto što se gradi kroz kontinuitet i podršku. Ova odluka očigledno nije imala takvu svrhu – naveli su oni. Dodali su da ih zabrinjava to što se u izvještaju o radu škole direktorica negativno ocjenjuje u segmentu saradnje sa roditeljima, a da Ministarstvo i dalje ne reaguje na niz problema i propusta na koje ukazuju. - Odluka je, po našem mišljenju, donesena samovoljno, bez utemeljenih pedagoških argumenata i bez adekvatnog uključivanja roditelja. Podsjećamo da, prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo da njegovo mišljenje bude uvaženo u svim stvarima koje se na njega odnose (član 12), kao i pravo na obrazovanje koje je usmjereno na razvoj ličnosti, talenata i emocionalne stabilnosti djeteta, u skladu sa njegovim punim potencijalom (član 29).
Odluka je direktno suprotna ovim principima. Nijedno dijete nije saslušano, a njihova dobrobit nije stavljena u prvi plan. Umjesto da im pruži podršku, sistem ih ovim potezom destabilizuje – naveli su roditelji.
Pomenuli su da o dubini veze između djece i njihove učiteljice svjedoče i njihovi emotivni sastavi u kojima govore o njoj kao osobi kojoj vjeruju, koju vole i koja ih razumije. - Njihove riječi otkrivaju tugu, zbunjenost i osjećaj gubitka –što potvrđuje da su ove nagle i neobjašnjene promjene kod njih izazvale ozbiljan stres. Zato postavljamo pitanje - ko u ovom procesu zaista štiti prava i dobrobit djece i da li je njihovo emocionalno zdravlje manje važno od administrativnih odluka – istakli su u obraćanju Ministarstvu.
Podsjetili su da su ove sedmici imali bezuspješan sastanak sa direktoricom. Kažu da su roditelji jednoglasno zahtijevali da se istog dana održi sastanak sa učiteljima, na kojem bi se preinačila odluka, što je direktorica odbila.
Roditelji navode da se bojkotu nastave od prekjuče priključilo još jedno odjeljenje –IV-3, jer je i njima izmještena učiteljica.
Roditelji zahtijevaju da Ministarstvo omogući psihološku procjenu djece, jer su pretrpjela stres i emocionalnu destabilizaciju. N. Đ.
PODGORICA – Uloga penzionisanog operativca ANB-a Duška Golubovića i odbjeglog vlasnika kompanije Rokšped Sandera Stanaja u vođenju kriminalne organizacije formirane radi šverca cigareta potvrđena je analizom komunikacija sa zaštićenih aplikacija, prvenstveno „Skaj“ aplikacije, koje su koristili za precizno planiranje ilegalnih aktivnosti tokom 2020. i 2021. godine
Oni se terete da su švercom cigareta preko Luke Bar crnogorski budžet oštetili za više od 18 miliona eura.
Kao pripadnici ove kriminalne organizacije označeni su Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Andrija Petanović, Vukota Vujošević, Đoko Lješković, Veton Berišaj, koji su u bjekstvu, kao i Mileta Simanić, Adnan Suković, Prokopije Perić, Predrag Madžgalj, Dejan Milić, Radoje Dakić i Ivan Turčinović koji su uhapšeni 9. juna.
ULOGE
Prema nalazima tužilaštva, Golubović i Stanaj su koordinisali svim fazama šverca, od nabavke cigareta iz inostranstva, skladištenja u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, pa sve do njihovog iznošenja bez carinjenja i distribucije po Crnoj Gori i inostranstvu. Njihove komunikacije svjedoče o preciznim uputstvima koje su davali pripadnicima kriminalne organizacije, nalozima za kretanje kamiona, prikrivanje tragova, ali i razotkrivaju identitet špeditera, vozača i kompanija koje su služile kao paravan za šverc cigareta.
Iz analiziranih poruka proizilazi da je Golubović donosio ključne odluke, ali bio i krajnji autoritet što se potvrđuje u porukama ostalih članova organizacije koji ga oslovljavaju sa ,,šefe“ i traže od njega dozvolu za svaku značajnu radnju.
Isto tako, može se zaključiti da je Stanaj u ovoj kriminalnoj or-
ganizaciji bio Goluboviću ravnopravan partner zadužen za logistiku i prenos naloga ostalim članovima.
„Neka kamion sjutra u 12 h bude u Baru na isto mjesto đe i zadnji put. Ona roba što je na tvoju firmu da pošalješ neđe brodom, pretovariš u drugi kontejner, sačekaš sedam dana i vratimo u CG, jer se ove firme iz regiona prate“, jedna je od brojnih poruka koje je Golubović poslao Stanaju. Golubović, kako se navodi u Naredbi o pokretanju istrage, ima plansku ulogu. On izdaje naloge, određuje termine i logistiku (mjesto i vrijeme utovara/istovara), kao i kôdne nazive i načine prikrivanja robe. Korišćenjem termina poput „pošalji mi tablice“, „daj mi broj kamiona“, „vidi sa sekretaricom“, „vrati ga dolje“, te pr eklapanje istovremenih operacija ukazuje da Golubović ima operativnu kontrolu nad više paralelnih krijumčarskih tokova. Analizom poruka istražitelji su došli do potvrde brojnih slučajeva krijumčarenja, ali i preciznih podataka vremenskih termina krijumčarenja, registarskih oznaka kamiona i prikolica, količine i vrsta cigareta („ashime“, „marble“, „FM“, ,,trokadero“, ,,regina“), kao i lokacija na kojima su preuzimane cigarete – uglavnom Bar, Podgorica i Tuzi. Iz komunikacija navedenih u Naredbi o pokretanju istrage vidi se da Sander Stanaj, u kontinuitetu, Golubovića obavještava o marki i boji kamiona i njihovim registarskim oznakama, ali i registarskim oznakama prikolica i vremenu kada će biti ,,dolje“. Šalje mu fotografije isprava sa oznakama kontejnera, količinom i vrstom cigareta i fotografije listića papira na kojima su ispisani nazivi špeditera („Petrović“), vlasnika magacina („Markolović“) i marke i količine cigareta (3 „ashime“, 13 „marble“ i dr.) i podatke privrednog društva sa Kipra, a na šta mu Golubović odgovara sa „OK“.
„D jutro, bio sam juče sa drugom, on kaže da pošalješ kamion u utorak a da ga uzmeš u četvrtak ujutro, da ga istovariš, i da ga vratiš dolje isti dan da bi ti u petak završio i drugi tj kompletno ređinu koja je došla kao FM. Provjeri za onu ređinu što dolazi, mora imat drugi naziv. Ne može kao ređina nego kao dosad Fmili nešto drugo“, piše Golubović Stanaju. Iz citiranih komunikacija, istražitelji, na nivou osnovane sumnje, zaključuju da je okrivljeni Golubović planirao pojedinačna krijumčarenja cigareta, određujući dan, čas, mjesto i način i o tome obavještavao okrivljenog Sandera Stanaja.
IDENTIFIKACIJA
Identifikacija učesnika komunikacija preko „Skaj“ aplikacije istražiteljima je olakšana zahvaljujući činjenici da su
SDT okončalo istragu protiv osmočlane kriminalne organizacije osumnjičene
protiv
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo predalo je optužnicu Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici protiv osam osoba osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i šverc, a koju je prema optužnici, formirao biznismen
Aleksandar Aco Mijajlović Iz SDT-a su saopštili da je optužnica, osim Mijajlovića, podnijeta protiv Dejana Jokića, Zorana Žutog Đukanovića, Goluba Vojinovića, Dragana Backovića, Milenka Miće Rabrenovića, Radoja Rabrenovića i Mirka Mijuškovića - Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv A.M., i za produženo krivično djelo krijumčarenje, protiv D. J. i za dva produžena krivična djela krijumčarenje, protiv Z. Đ. i za produženo krivično djelo krijumčarenje, protiv G. V., i za produžena krivična dje-
OŠ „Pavle Rovinski“
m. babović
Privođenje Golubovića u SDT
Stanaj koordinisali šverca cigareta
Komunikacije sa „Skaj“ aplikacije otkrivaju da je Golubović donosio ključne odluke, ali bio i krajnji autoritet što se potvrđuje u porukama ostalih članova organizacije koji ga oslovljavaju sa ,,šefe“ i traže od njega dozvolu za svaku značajnu radnju. Stanaj je u ovoj kriminalnoj organizaciji bio Goluboviću ravnopravan partner zadužen za logistiku i prenos naloga ostalim članovima
osumnjičeni preko ove kriptovane aplikacije razmjenjivali fotografije, dokumentaciju i isprave.
Aktivnosti ove mreže nijesu bile ograničene samo na teritoriju Crne Gore. Istraga ukazuje na operacije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i drugim evropskim i azijskim zemljama.
Pripadnici ove grupe u prepiskama komentarišu „pad“ kamiona konkurentskih grupa i govore o pozicioniranju vlastite mreže naspram organizacija koje imenuju kao „Acova“, „Mrkićeva“ i „Grand“. Iz poruka se zaključuje da su imali ambiciju da steknu dominantnu poziciju na crnom tržištu cigareta u Crnoj Gori i šire. Tužilaštvo tvrdi da poruke preko „Skaj“ aplikacije dokazuju da je Golubović koristio PIN-ove „IWWYLT“ i „S6VCSP“ i bio poznat kao „šef“. U naredbi se navodi da se vrijeme ostvarenih „Skaj“ komunikacija poklapa sa prelascima Golubovića preko granice, što je potvrđeno izvještajima
osumnjičene za šverc cigareta
Uprave policije i evidencijama iz hotela „Termag“ na Jahorini.
Činjenica da je Golubović u to vrijeme bio zaposlen u Upravi policije, po ocjeni SDT-a, dodatno pojačava sumnju da je koristio službeni položaj za ilegalne aktivnosti.
Na osnovu detaljne analize „Skaj“ komunikacija i zvaničnih evidencija Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, istražitelji su zaključili da je Stanaj koristio enkriptova-
ni PIN uređaj sa oznakom 7QJDN7
Sadržaj tih poruka, vremenski podaci i geografske lokacije kretanja ukazuju na jasnu korelaciju između komunikacija i Stanajevih prelazaka državne granice.
Stanaj je, 8. januara 2021. godine, koristeći PIN-a 7QJDN7, u 07.49 sati poslao poruku: „evo me u Sloveniu idem za PG“, a samo nekoliko sati kasnije, u 12.25, poslao je fotografiju iz unutrašnjosti automobila i novu poruku: „evo mene u hr“. Upravo tog dana, Sander Stanaj se vratio u Crnu Goru preko Graničnog prelaza Vraćenovići u 17.28 časova, što je zabilježeno u izvještaju Uprave policije.
Sličan obrazac kretanja i poruka zabilježen je i u junu 2020. godine, kada je korisnik PIN-a 7QJDN7 slao poruke sa lokacija u Rovinju i Trebinju, a Stanaj je, prema evidencijama, bio van Crne Gore u tom periodu, konkretno od 12. do 17. juna. U tom vremenskom okviru, razmijenjene su i poruke poput: „evo me u rovin“, „dobro je sjutra se vraćam nazad“ i „noćas evo me u Trebinje“. Nakon hapšenja početkom maja, Golubović je negirao optužbe SDT-a a njegov branilac, advokat Velibor Marković je kazao da su u posjedu dokumentacije koja dokazuje zakonitost imovine koja se našla pod lupom tužilaštva. Ipak, SDT je zablokiralo imovinu povezanu sa Golubovićem i njegovom porodicom. Istražitelji tvrde da su prikupili dokaze da je njegova porodica, tokom deset godina, stekla imovinu vrijednu više od milion eura, uključujući luksuzna vozila i nekretnine u Crnoj Gori i inostranstvu. Porodica Stanaj poznata je kao osnivač kompanije Rokšped, jedne je od najvećih crnogorskih firmi, poznatoj po uvozu i distribuciji automobila, cigareta i drugih proizvoda.
Međutim, Rokšped i Stanaji godinama su povezivani sa međunarodnim lancima šverca cigareta. B.ROBOVIĆ
Apelacioni sud odbio žalbu branioca optuženog za međunarodni šverc droge
Ivan Delić ostaje u Istražnom zatvoru
PODGORICA – Ivan Delić (55) ostaće u Istražnom zatvoru u Spužu, odlučile su sudije Apelacionog suda nakon što su razmotrile žalbu branioca na rješenje Višeg suda koji mu je 29. maja odredio pritvor do 30 dana.
Delić se tereti da je kao pripadnik kriminalne organizacije, na čijem se čelu nalaze Vaso Ulić, Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, bio uključen u šverc velikih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Viši sud je Deliću odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se tereti, nakon što je krajem maja zajedno sa Podgoričaninom Aleksandrom Kekovićem izručen iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gdje
je uhapšen po potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica.
Analizom ,,Skaj“ komunikacija, tužilaštvo je utvrdilo da je Delić imao udio u tovaru od 1.570 kilograma kokaina koji je u organizaciji Vasa Ulića nabavljen i utovaren u Kolumbiji.
Međutim, ovaj tovar, koji je trebalo da bude prevezen u Australiju, kolumbijski i američki istražitelji zaplijenili su nedaleko od ostrva Malpelo u Kolumbiji. Delić je imao i udio u tovaru od 903 kilograma kokaina čiji su prevoz istražitelji pratili od polovine aprila iz luke Pedemales u Ekvadoru do početka juna 2021. godine kada je zaplijenjena u blizini Sidneja nakon što je policija Novog Južnog Velsa u Australiji sprovela kontrolu najavljene isporuke. J.R.
Crnogorski državljanin izručen iz Srbije gdje je osuđen za šverc droge
Knežević u Spužu nastavlja izdržavanje osmogodišnjeg zatvora
PODGORICA – Kotoranin
Aleksandar Knežević (27) juče je iz Srbije izručen Crnoj Gori gdje će nastaviti da izdržava osmogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen pravosnažnom presudom Višeg suda u Beogradu 14. maja 2019. godine zbog šverca marihuane i nedozvoljenog držanja oružja.
Policija uhapsila turskog državljanina
Utajom poreza budžet oštetio za 81.784 eura
PODGORICA - Turski državljanin D.S. (27) uhapšen je zbog sumnje da je kao izvršni direktor preduzeća ,,S“ državnu kasu oštetio za 81.784 eura.
la krijumčarenje, krivično djelo krijumčarenje i dva krivična djela pranje novca, protiv D. B. i za produženo krivično djelo krijumčarenje, krivično djelo zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela pranje novca, protiv M. R. i za produženo krivično djelo krijumča-
renje, a protiv R. R. i M. M. i za dva produžena krivična djela krijumčarenje - naveli su u saopštenju. Prema sumnjama SDT-a, Mijajlović je sa nepoznatim licem, u periodu od 2019. do 2021. godine or ganizovao kriminalnu organizaciju, či-
ji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druga, za sada nepoznata lica, sa ciljem da se bavi švercom neocarinjenih cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom. - I to prikrivanjem i rasturanjem na teritoriji Crne Gore i
drugih zemalja, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, ali i pranjem tako stečenog novca. Protiv okrivljenih je pokrenuta i finansijska istraga radi trajnog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, istakli su iz Tužilaštva. J. R.
Knežević je osuđen nakon što je policija 2. februara 2018. godine, pretresom iznajmljenog stana u Beogradu, koji je koristio, pronašla više od 104 kilograma marihuane, preko 85 grama kokaina, veću količinu amfetamina vrijednog oko 2.700 eura, kao i vatreno oružje i municiju u ilegalnom posjedu i to dva pištolja CZ i 44 komada municije. B.R.
Uprava policije podnijela je krivičnu prijavu protiv D.S. i firme u kojoj je bio izvršni direktor zbog sumnje da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa.
D.S. se sumnjiči da je postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica ,,S“ Podgorica, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, kontinuirano tokom 2023, 2024. i 2025. godine izdavao fakture u ukupnom iznosu od 471.233.92 eura, za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore. J.R. kriminalne organizacije bivšeg službenika ANB-a i odbjeglog biznismena
Delić sletio iz UAE na aerodrom u Golubovcima up
TivaT: Lokalna uprava reagovala na tvrdnje Morskog dobra o programu privremenih objekata
Opština: Nemate nadležnost da bez nas donosite odluke
TIVAT – Direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj i predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković nemaju nadležnost da o pitanjima koja su od javnog interesa za građane Tivta odlučuju bez nas.
To je saopšteno iz tivatske lokalne uprave nakon što su Mikijelj i Marković održali sastanak sa građanskim aktivistom Radovanom Novakovićem i sa kojeg su saopštili da su svi zahtjevi Opštine Tivat uvaženi, te da postoji spremnost Morskog dobra da ukoliko postoji interes lokalne samouprave i građana Tivta, razmotri mogućnost ustupanja šest kupališta Opštini Tivat.
ZAHTJEVI
– Opština Tivat dostavila svoje mišljenje i konkretne zahtjeve Nacrt programa privremenih objekata za period 2024–2028. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i JP, uvažili su zahtjeve, koji se odnose na četiri ključne lokacije: Ponta Seljanovo, marina na Seljanovu, parking kod aerodroma i privremeni objekat na lokaciji Pakovo. Na sastanku je takođe otvorena inicijativa da se razmotri mogućnost da dio pristaništa uz Aerodrom Tivat bude stavljen na raspolaganje tokom ljetnje turističke sezone mjesnoj zajednici
Gradiošnica, radi omogućavanja komunalnih vezova za potrebe građana Tivta – saopšteno je nakon sastanka iz Morskog dobra. Sastanak je uslijedio nakon što su u nedjelju građani protestovali zbog toga što je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom na tenderu ustupilo južni dio plaže Belane firmi Civil Engineer pod
četvogodišnji zakup, koja je po Državnoj studiji lokacije prepoznata kao zona za sport i razonodu, na čemu je insistirala i Opština Tivat. – Da smo znali da to ide na ovako volšeban ad hoc način, bez saglasnosti Upravnog odbora JPMD, mi bismo predsjednika Skupštine opštine i građanskog aktivistu Novakovića poslali na sastanak još proš-
le godine, ako bi to bilo na korist građana i čitave vaseljene – navodi se u jučerašnjem saopštenju Opštine. O ozbiljnosti susreta Mikijelja i Markovića, kažu, govori i činjenica kako se, javne površine tako lako mogu „davati“ i „uzimati“, dok je za to vrijeme Opština u obavezi da učestvuje na tenderima za zakup marine i sidrišta, koji su joj shodno Programu već ustupljeni.
UPRAVLJANJE
Ističu da se po njihovim saznanjima iza širokogrudo „vraćenih“ šest plaža, krije činjenica da se niko nije javio na raspisani javni poziv. – Izgleda da je čitava zamisao u tome da Komunalno preduzeće Tivat održava te plaže u sezoni. Ali kada je u pitanju i ova tema, opet su za stolom pogrešni sagovornici. Građani Tivta, plaže nijesu „vraćene“... i ne mogu biti „vraćene“ dok se ne ispoštuju zakonske i druge administrativne procedure, a to će se desiti tek kada Opština Tivat dobije zvaničan dopis od JP za upravljanje morskim dobrom. Na sastanku nije bilo riječi o statusu parkinga na Seljanovu, koji ste izdali mimo odredbi o javnim nabavkama, niti o činjenici da ste plažu Belani dodijelili preduzeću koje je vršilo poslove nadzora na izgradnji šetališta na Belanima i koje je uništilo i do besmisla usporilo realizaciju tog projekta – navode u reagovanju Opštine. C. G.
Gala Dulović đak generacije
DanilovG R a D: Grupa građana pokrenula peticiju
Traže referendum za ukidanje odluke o poskupljenju vode
DANILOVGRAD – Grupa građana pokrenula je prikupljanje potpisa za raspisivanje lokalnog referenduma kojim bi se ukinula odluka o povećanju cijene vode za 53 odsto. Da bi se referendum održao inicijativu treba da potpiše 1.458 punoljetnih građana. Inicijatori objašnjavaju da je cilj da se vrati novac koji su korisnici preplatili od 1. januara ove godine. – Cijena vode trebalo je da se normalizuje kroz smanjenje gubitaka na mreži i privremene subvencije. Opština je ipak odlučila da poskupi vodu na teret građana, čime je dodatno povećana potrošačka korpa Danilovgrađana, i to u trenutku kada cijene osnovnih proizvoda i dalje rastu – pojasnili su. Po njihovom mišljenju cijena vode nije rezultat širenja i popravke vodovodne mreže, već povećanja plata zaposlenih u Vodovodu. Saglasni su da zarade zaposlenima treba da rastu „ali ne zavlačenjem ruke u džep građana“. Navode primjer Podgorice.
– Voda iz našeg dvorišta je skuplja nama nego našim komši-
jama. Cijena vode u Podgorici je za 46 odsto manja, iako više od pola korisnika Podgorice dobija vodu sa danilovgradskih izvora. Organizujmo se da računi za vodu i druge dažbine ne nastave da rastu zbog samovolje vlasti. Voda nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo. Pozivamo sve građane da podrže inicijativu za lokalni referendum i da se zajedno izborimo za javno dobro – fer cijenu vode – zaključuju građani. Prijedlog za održavanje referenduma podnijelo je u martu 12 odbornika, ali ga Skupština opštine nije usvojila. Prethodno, u januaru, Skupština opštine Danilovgrad nije usvojila građansku inicijativu sa 600 potpisa kojom je traženo poništavanje saglasnosti na odluku o prijedlogu cijene vode za 2025. godinu. Prema cjenovniku na koji je saglasnost dala Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) fiksni dio cijene na mjesečnom nivou iznosi 1,57 eura, a varijabilni 0,97 eura. Za odvođenje otpadnih voda fiksni dio iznosi 1,02 eura mjesečno, a varijabilni 0,76 eura po kubnom metru. C. G.
KOLAŠIN – Ova diploma nije samo potvrda vašeg uspjeha u ocjenama. Ona je simbol vašeg rada i volje da se izdignete iznad prosjeka, da budete dosljedni, posvećeni i istrajni i onda kada nije bilo lako. To je ono što vas čini posebnima – istakla je direktorica SMŠ ,,Braća Selić“ Ana Šćepanović- Golubović prilikom svečanosti na kojoj su uručene diplome ,,Luča“. To priznanje za znanje dobilo je njih desetoro. ,,Luču“ A (za petice iz svih predmeta tokom osnovne i srednje škole) zavrijedili su Gala Dulović, Đorđe Vukićević i Andrej Milošević, a ,,Luču“ B (odličan uspjeh
tokom školovanja) dobili su Aleksandra Drljević, Helena Šuković, Nastasja Šćepanović, Anđela Bulatović, Novo Minić, Viktorija Tatić i Tara Dulović Na prijedlog Odjeljenjskog vijeća, Nastavničko vijeće donijelo je jednoglasnu odluku da se za đaka generacije izabere Gala Dulović.
– Biti đak generacije ne znači samo imati najbolje ocjene, to znači biti primjer vrijednosti kao što su odgovornost, poštovanje, skromnost i dosljednost – poručeno je u čestitki Dulović od rukovodstva škole. Direktorica Ana Šćepanović-Golubović poručila im je da vjeruje da je ovo samo početak njihovog puta.
– Gdje god da vas život odvede, neka vas vrijednosti koje ste ovdje stekli, vode nared-
nim uspjesima. Želim da se zahvalim i roditeljima lučonoša jer ste glavna karika ohrabrenja i podrške u njihovim životima. Iza svakog odličnog učenika stoje nastavnici koji su posvećenošću i ljubavlju dali ogroman doprinos ovom uspjehu kojim se ponose i naša škola i naš grad – poručila je Šćepanović-Golubović. Dr. D.
naGRaDa Za ZnanJE: Dobitnici diplome ,,Luča“ u SMŠ ,,Braća Selić“
Gala Dulović
oČEKUJU PoDRšKU GRaĐana: Prikupljanje potpisa
PaRKinG i PlaŽa vRUĆE TEME: Seljanovo
PODGORICA – Prema konkursu za upis u srednje škole koji je ove sedmice objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u 51 srednjoj školi ima 10.564 mjesta za svršene polumaturante. Od toga, u devet gimnazija ima 1.876 mjesta.
Prijave se podnose 16, 17, 18. i 19. juna.
ODJELJENJA, BROJ ĐAKA
Gimnazija ,,Niko Rolović“ u Baru planira da, kao i protekle školske godine, upiše šest odjeljenja opšte gimnazije, odnosno 168 učenika. Isti broj mjesta ima u Gimnaziji ,,Panto Mališić“ u Beranama, ali će upisati pet odjeljenja –150 učenika opšte i jedno – 28 učenika sportske gimnazije. Bjelopoljska gimnazija ,,Miloje Dobrašinović“, prema konkursu, upisaće ukupno 168 svršenih polumaturanata (protekle školske godine 140). Riječ je o tri odjeljenja opšte gimnazije - 84 učenika, te po jedno (28 đaka) sportske, filološke i matematičke. Novi smjerovi su filološka i matematička gimanzija. Gimnazija na Cetinju planira da, kao i 2024/2025. školske godine, upiše tri odjeljenja sa 84 učenika.
Kotorska gimnazija ponudila je polumaturantima isti program kao protekle školske godine – upisaće ukupno sedam odjeljenja sa po 28 đaka. Tri odjeljenja opšte gimnazije, po jedno filološke i matematičke, te po jednoekonomski tehničar i zdravstveni tehničar.
I Gimnazija u Nikšiću školske 2025/2026. godine planira da upiše isti broj odjeljenja– 12, sa ukupno 336 učenika. Na smjeru opšta gimnazija ima mjesta za 252 učenika (devet odjeljenja), a upisaće po odjeljenje matematičke, filološke i sportske gimanzije.
Raspisan konkurs za upis u prvi razred srednjih škola za 2025/2026. godinu
U devet gimnazija ima mjesta za 1.876 učenika
Gimnazija ,,Miloje Dobrašinović“ u Bijelom Polju ponudila je nove smjerove – filološki i matematički, upisaće šest odjeljenja - dva više nego 2024/2025. godine. Podgorička gimnazija ,,Slobodan Škerović“ upisaće 18 odjeljenja - jedno manje nego protekle školske godine. Ostale gimnazije, prema konkursu, planiraju da upišu isti broj učenika
U pljevaljskoj gimnaziji ,,Tanasije Pejatović“ ima mjesta za ukupno 140 đaka, kao i protekle školske godine. Planiran je upis dva odjeljenja opšte gimnazije, po jedno matematičke, filološke i sportske. Prema konkursu u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici ima mjesta za 476 učenika, što je 28 manje nego protekle školske godine. Na smjeru opšta gimnazija planiran je upis 12 odjeljenja (336 učenika), zatim tri odjeljenja (84 učenika) na smjeru opšte gimnazije sa nastavom na engleskom jeziku iz predmeta fizika, biologija, matematika i istorija. Biće formirano po odjeljenje matematičke, filološke i sportske gimnazije. U odnosu na preteklu godinu nema kombinovanog odjeljenja opšte gimnazije sa nastavom na francuskom i italijanskom jeziku iz predmeta matematika, hemija i fizičko. Gimnazija u Rožajama upisaće kao i protekle školske godine četiri odjeljenja opšteg smjera – 112 učenika.
OPŠTI USPJEH, BODOVANJE
Bodovni prag, odnosno minimalan broj bodova za upis
u gimnaziju je 60. Kako je u konkursu navedeno, upis u gimnazije i stručne škole vrši se prema opštem uspjehu, rezultatima eksterne provjere znanja, značajnim predmetima i priznanjima sa takmičenja. Za specijalistička odjeljenja gimnazija (matematička, filološka, sportska) važe posebni uslovi. Kandidati iz romske i egipćanske populacije do -
Vrednovanje sportskih rezultata
Za upis u odjeljenje sportske gimnazije potrebno je da je kandidat: osvojio medalju na nacionalnom sportskom takmičenju, što nosi 10 bodova, nastupao za nacionalnu reprezentaciju, u određenom sportu koji je na programu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara (osam bodova), član kluba koji se takmiči u nacionalnom šampionatu u sportu koji je na programu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara (šest bodova), osvojio medalju na nacionalnom
NIKŠIĆ - Iz nikšićkog preduzeća Vodovod obavijestili su korisnike usluga u mjesnim zajednicama Župa i Bogetići da će od 13. juna stupiti na snagu restriktivni režim koji podrazumijeva privremenu obustavu snabdijevanja vodom (24 časa) u intervalu od 8 do 8 sati narednog dana. – U cilju očuvanja stabilnosti vodovodnog sistema i obez-
bjeđivanja minimalnih količina vode za sve korisnike, snabdijevanje vodom će se vršiti svakog drugog dana pri čemu će prva grupa sela biti isključena 13. juna, a druga narednog dana i tako naizmjenično – navedeno je u saopštenju. U MZ Župa u prvoj grupi su Vasiljevići i Kuta, a u drugoj Bjeloševina, Dučice, Staro Selo, Jugovići, Carine, Bastaje, Liverovići;
školskom takmičenju (četiri boda) i član školskog društva koji se takmiči na nacionalnom školskom takmičenju (dva boda).
Kada kandidat ostvari uspjeh u sportu koji nije na programu Olimpijskih i
bijaju dodatnih šest bodova po principu afirmativne akcije.
Kriterijumi za upis u gimnaziju su: opšti uspjeh u posljednjem ciklusu osnovne škole, uspjeh na eksternoj provjeri znanja, uspjeh iz Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti, Matematike i nastavnih predmeta
Paraolimpijskih igara ostvareni rezultati se vrednuju sa četiri, odnosno tri boda. Vrednovanje uspjeha, odnosno učešća na nacionalnom sportskom takmičenju i na nacionalnom školskom takmičenju vrši se na osnovu potvrde kluba odnosno školskog društva.
značajnih za sticanje obrazovanja u posljednjem ciklusu osnovne škole; rezultati sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenog priznanja.
Kao poseban uslov za upis u odjeljenje matematičke - gimnazije, potrebno je da kandidat na eksternoj provjeri znanja iz Matematike ostvari ocjenu odličan (5).
Kao poseban uslov za upis u odjeljenje filološke gimnazije, potrebno je da kandidat na eksternoj provjeri znanja iz Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti ostvari odličnu ocjenu i iz stranog jezika, kao nastavnog predmeta koji je izabrao, ostvari odličnu ocjenu.
Za upis u gimnaziju u kojoj se nastava izvodi na stranom je-
ziku kandidat u posljednjem ciklusu osnovne škole treba da ima ocjenu odličan iz jezika na kojem se izvodi nastava. Za upis u opštu gimnaziju i odjeljenja specijalističke gimnazije vrednuje se uspjeh na eks ternoj provjeri znanja iz nastavnog predmeta Crnogorski- srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnos,t odnosno maternji jezik i književnost, Matematike i jednog predmeta koji učenik izabere, tako što ocjena odličan nosi 10 bodova, vrlo dobar - sedam bodova, ocjena dobar - četiri boda, dovoljan nosi jedan bod i ocjena nedovoljan nosi 0 bodova. Opšti uspjeh u posljednja tri razreda osnovne škole iskazuje se brojem bodova tako što se saberu srednje ocjene opšteg uspjeha u posljednja tri razreda i pomnože brojem tri . Uspjeh iz Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti, Matematike i dva nastavna predmeta od značaja za dalje školovanje u posljednjem ciklusu osnovne škole vrednuje se tako što se pojedinačne ocjene iz tih nastavnih predmeta saberu i njihov zbir podijeli sa brojem dva. Nastavni predmeti od značaja za dalje školovanje pri upisu učenika u I razred opšte gimnazije su strani jezik i Fizika.
Vrednuju se prva tri mjesta osvojena na pojedinačnim takmičenjima iz nastavnih predmeta. Za međunarodno takmičenje: prvo mjesto, prva nagrada, odnosno zlatna medalja - 20 bodova, drugo mjesto, druga nagrada, odnosno srebrna medalja - 18 bodova, treće mjesto, treća nagrada, odnosno bronzana medalja 15 bodova. Na međunarodnom takmičenju prvo mjesto – vrijedi 15 bodova, drugo - 13, a treće - deset.
D. ŠAKOVI Ć
MZ Bogetići u prvoj grupi su lijevi dio Bogetića i Gostojevići, a u drugoj desni dio - Drenovštica, Potkupić, Cerovo i Vukićevići. – Uvođenje restrikcija je uzrokovano izuzetno povećanom potrošnjom vode za piće usljed čega distributivni sistem nije u mogućnosti da zadovolji potrebe svih korisnika usluga za vodom u punom kapacitetu. Apelujemo
na sve korisnike da vodu troše racionalno i da se suzdrže od prekomjerne potrošnje koja, kako kažu, ugrožava urednost vodosnabdijevanja – kazali su iz Vodovoda. Restriktivni režim, navode, ostaje na snazi do daljnjeg. O svim promjenama u režimu snabdijevanja, blagovremeno će obavijestiti javnost putem medija i veb sajta preduzeća. C. G. VELIKA
POTROŠNJA
UVELI DVA NOVA SMJERA: Gimnazija u Bijelom Polju
Poginulo više od 300 osoba, jedan putnik čudom preživio
AHMEDABAD – Avion
Er Indije sa 230 putnika i 12 članova posade, koji se u četvrtak ujutro srušio u gradu Ahmedabadu udario je u zgrade u gusto naseljenom stambenom području u blizini aerodroma. Jedan putnik je preživio, a vlasti su saopštile da je poginulo najmanje 317 ljudi.
Avion je poletio u 13.38 po lokalnom vremenu, a srušio se pet minuta kasnije, objavio je Direktorat civilnog vazduhoplovstva. Avion je letio za London, gdje je trebalo da sleti na aerodrom Getvik poslije 18 časova po lokalnom vremenu. Među putnicima na letu Er India AI171 bio je i Britanac indijskog porijekla Ramaš Višvaskumar Bučarvada (38), koji je čudom preživio nesreću. Nalazio se na mjestu 11A i prema izvještajima navodno je skočio iz aviona tokom incidenta. Šef policije Malik rekao je novinskoj agenciji ANI da je je-
dan putnik preživio i da je hospitalizovan. Indijski mediji kažu da su razgovarali sa preživjelim putnikom u bolnici. Britanac koji tvrdi da je preživio pad aviona u Ahmedabadu u Indiji opisao je trenutak kada se avion srušio. - Trideset sekundi nakon polijetanja, čula se glasna buka, a zatim se avion srušio. Sve se dogodilo tako brzo - rekao je Ramaš medijima. Video-snimak prikazuje Rameša, koji je zadobio povrede, kako pješke prilazi mjestu pada aviona. Prema podacima kontrole leta na aerodromu Ahmedabad, avion je poletio u 13.39 sa piste 23. Dao je poziv ,,Mayday“, signalizirajući vanrednu situaciju, ali nakon toga nije bilo odgovora aviona.
Flightradar24 je takođe naveo da je posljednji signal sa aviona primio nekoliko sekundi nakon polijetanja.
- U pitanju je ,,boing 787-8 drimlajner“ sa registracijom VTANB - navodi se u saopštenju.
,,Boing“ nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. S mjesta nesreće uzdizao se ogroman crni oblak dima, a dramatični snimci i fotografije kružili su društvenim mrežama, izazivajući zabrinutost javnosti širom svijeta. Prema pisanjima Rojtersa, ,,boing 787-8 drimlajner“ se srušio dok je letio ka Londonu. Avion je pao na zgradu
JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca protiv izvršnog dužnika , shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, dana 09.06.2025. godine, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Pozivaju se izvršni dužnici: 1.Sekulović Marija iz Podgorice, ul. Petra Lubarde br.7, 2.Kovačević Miroslav iz Podgorice, Piperska br.31,3.“Auto Elektika Šarović“ DOO iz Podgorice, ul.Nikole Tesle br.62 , 4.“Very Dely“ DOO iz Podgorice, ul. Seleme Maljević br.34, 5.“TRIO-INVEST CG“ DOO iz Podgorice, ul. Đoka Miraševića br.47, 6.“UNIVERSAL COMPANY“ iz DOO Podgorice, ul. Buta Lekića br.25, 7.“CARSTVO ČAROLIJE“ DOO iz Podgorice, ul. IV jula br.113/5, 8.“MAX 3“ DOO iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića br.11, 9.“KONCEPT MEDIA“ DOO iz Podgorice, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.48, 10.“BANNET LOUGHTON CLARENCE“ DOO iz Podgorice, Serdara Jola Piletića br.30, 11.Rajović Milijana iz Podgorice, Naselje Budo Tomović br.13, 12.Elezović Sanela iz Podgorice, ul. Husinjskih rudara br.60, 13.Prelević Radivoje iz Podgorice, Ludviga Kube br.14, 14.Nenadović Miloš iz Podgorice, Trg Nikole Kovačevića br.13, 15.Janković Aleksandar iz Podgorice, Donja Gorica bb, 16.Krivošija Aleksandar iz Podgorice, Donja Gorica bb, 17.Bulatović Miodrag iz Podgorice, ul. Bracana Bracanovića br.96, 18.Krušić Stefan iz Podgorice, ul. Mojsija Zečevića br.10, 19.Gurgul Orhan iz Podgorice, ul. Moskovska br.56, 20.Popović Nebojša iz Podgorice, ul. Aleksandra Puškina bb, 21.Vušurović Pavle iz Podgorice, ul. Dalmatinska br.94, 22.Kračković Božidar iz Zete, Kračkovića ulica Mojanići br.1, 23. Janković Anto iz Podgorice, ul. Vojvođanska br.3, 24.“NOVA PEKARA CENTAR“ DOO iz Tuza, Tuzi bb, 25.Obrenović Vladan iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.14, 26.“HOME ENERGY“ DOO iz Podgorice, Kakaricka bb, 27.Kažić Vesko iz Podgorice, ul. Steva Boljevića bb, 28.Mihailović Vesna iz Podgorice, ul. IV jula br.30, 29.Braunović Aleksandar iz Podgorice, ul. Boška Buhe br.8A, 30.Lainović Srđan iz Podgorice, ul. Spasa Nikolića br.16, 31.Lalović Marija iz Podgorice, ul. 27.marta br.48, 32.Radusinović Aleksandar iz Podgorice, ul. IV Proleterske brigade br.158, 33.Knežević Valentina iz Podgorice, Malo Brdo bb, 34.Hodžić Refadija Linda iz Tuzi, Karabuško polje br.12/50, 35.Kruščić Snežana iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića br.52, 36. Sopotnik Željko iz Podgorice, ul. Bratstva i jedinstva br.81, 37.Sokolović Željko iz Podgorice, ul. Ruđera Boškovića bb, 38.Jovanović Bojan iz Podgorice, ul. Aerodromska br.2E, 39.Meović Milica iz Podgorice, Vranići bb, 40.Radonjić Milica iz Podgorice, ul. Bratstva i jedinstva br.69, 41.Cvijović Željko iz Podgorice, Vojvode Maša Đurovića br.4 A/4, 42.Kalezić Veselin iz Podgorice, ul. Save Lubarde br.37, 43. Vukčević Strahinja iz Podgorice, Aleksandra Ace Prijića br.18 A, 44.Milačić Mirjana iz Podgorice, Vojvode Mirka Petrovića br.183 da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500-840, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, i to: Iv.br.1530/24; 3011/24; 3600/24; 3601/24; 3602/24; 3604/24; 3606/24; 3994/24; 3995/24; 3997/24; 3999/24; 4001/24; 4003/24; 4004/24; 4005/24; 4006/24; 4007/24; 4008/24; 4009/24; 4010/24; 4013/24; 4054/24; 4057/24; 4058/24; 396/25; 398/25; 399/25; 676/25; 677/25; 679/25; 680/25; 682/25; 683/25; 716/25; 718/25; 936/25; 937/25; 938/25; 939/25; 942/25; 943/25; 1347/25; 1348/25; 1350/25, kao i Rješenja istih poslovnih oznaka od 09.06.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici.
hostela za ljekare u kampusu bolnice. Avionska nesreća dogodila se u gustoj stambenoj oblasti, što dodatno otežava spasilačke operacije i povećava broj mogućih žrtava. Spasioci i dalje tragaju za preživjelima među ruševinama. Indijski mediji navode da je više ljekara i studenata izgubilo živote. Indijska policija objavila je fotografije koje poka-
zuju rep aviona koji visi s ivice zgrade. Na mjestu nesreće pronađena su 204 tijela, dok je više od 40 ljudi povrijeđeno, rekao je šef policije G. S. Malik za BBC. Nije poznato da li su u pitanju stradali putnici iz aviona ili ljudi koji su se našli na mjestu nesreće. Pedesetak studenata medicine je u bolnici, pošto se avion srušio na hostel za zdravstvene radnike. Pet studenata vodi se kao nestalo, a najmanje dvoje su na odjeljenju za intenzivnu njegu. Prema policijskim podacima, u avionu su bila 242 putnika, među kojima dva pilota i 10 članova posade. U avionu je bilo 169 indijskih državljana, 53 Britanca, sedam Portugalaca i jedan Kanađanin, prema navodima Er Indije Signal je izgubljen nekoliko sekundi po polijetanju, kada je avion dostigao 188 metara, prema podacima Flajt radara. -Tragedija u Ahmedabadu nas
je zaprepastila i rastužila, moje misli su sa svima koji su pogođeni - napisao je Narenda Modi, premijer Indije, na društvenoj mreži Iks. Kompanija Boing je objavila kratko saopštenje u kojem kažu da „rade na prikupljanju što više informacija“. Model Boing 787 se prvi put srušio na ovakav način. Lansiran je prije 14 godina, a prije samo šest nedjelja proizvođač aviona je pohvalio činjenicu da je model, poznat i kao Drimlajner, imao milijarditog putnika. Kompanija je tim povodom saopštila da je globalna flota 787 od preko 1.175 aviona obavila skoro pet miliona letova. Nesreća je veliki udarac za kompaniju koja se bori da prevaziđe niz problema, ocjenjuje BBC novinar Džonatan Džozefs, uključujući fatalne avionske nesreće vezane za model Boing 737, u kojima su nastradale stotine ljudi.
Priredila: R. U.–I.
Na osnovu člana 136 Zakona o privrednim društvima (Sl.list CG br. 67/20, 46/21 i 4/24), odredbi statuta društva „LJETOPIS“ d.o.o. Podgorica, PIB: 02065002 i Zahtjeva osnivača Željka Stajovića dostavljamo
Obavještenje o ponovnom sazivanju Vanredne skupštine društva „LJETOPIS“ d.o.o. Podgorica
Skupština Društva će se održati dana 1.7.2025.godine (utorak), u Podgorici, u sjedištu Društva na adresi: Kralja Nikole br.4, Podgorica, Crna Gora, sa početkom u 12 časova. Za ponovnu vanrednu skupštinu utvrđen je sljedeći
PREDLOG DNEVNOG REDA
1. Donošenje odluke o restrukturiranju društva podjelom po Predlogu o uslovima i načinu podjele od 01.05.2025.godine; 2. Ostala tekuća pitanja; Odluka iz tačke 1 predloženog dnevnog reda donosi se dvotrećinskom većinom prisutnih članova društva ili članova društva koji su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, od kvoruma koji čine članovi društva koji posjeduju više od polovine osnivačkog kapitala društva (preko 50%).
Materijali sa predlogom odluke koja će se razmatrati na Skupštini izložiće se na uvid članovima društva u sjedištu Društva, ul. Kralja Nikole br.4, najmanje 20 dana prije dana održavanja sjednice, svakog radnog dana od 9h-15h.
Informacije vezane za ponovnu vanrednu Skupštinu biće dostupne na internet stranici Društva: https://ljetopis.me/
Članovi društva imaju pravo da učestvuju i glasaju na Skupštini lično, preko punomoćnika ili putem glasačkih listića.
Član društva ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa kao njegov punomoćnik na skupštini ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeravaju se u skladu sa zakonom. Punomoćnik je dužan da jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornim za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja skupštine, radi evidentiranja punomoćja u listu prisutnih ili zastupanih članova društva na skupštini. Punomoćnik više članova društva na skupštini može biti jedno fizičko ili pravno lice. Glasanje punomoćnika obavezuje člana društva kao da je sam glasao. Punomoćje može biti u svakom trenutku opozvano, a smatra se da je punomoćje opozvano i ako član društva kasnije da drugo punomoćje ili lično glasa na sjedici skupštine. Članovi društva koji glasaju putem glasačkih listića iste moraju ovjeriti u skladu sa zakonom. Identifikacija članova društva na Skupštini vršiće se putem ličnih isprava za članove društva, a za punomoćnike putem punomoćja i ličnih isprava.
Prisustvo članova društva ili njihovih punomoćnika na skupštini dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih. Skupštinom predsjedava izvršni direktor.
Član društva ima pravo da zahtijeva proširenje dnevnog reda skupštine najkasnije 15 dana prije dana održavanja skupštine.
Član društva ima pravo da unaprijed, putem pisma, ili na samoj skupštini kod razmatranja pojedinih tačaka dnevnog reda traži objašnjenje i informacije u pogledu materijala i predloga odluka koje će razmatrati na skupštini.
Članovi društva koji imaju namjeru da u radu skupštine učestvuju elektronskim putem će sa svoje zvanične email adrese obavijestiti o tome Društvo na sljedeću email adresu: finanisje@ljetopis.me najkasnije do 20.06.2025.godine.
U slučaju glasanja elektronskim putem prije ili u toku održavanja sjednice skupštine, licu koje je glasalo poslaće se istog dana elektronska potvrda o prijemu elektronske pouke kojom se vrši glasanje.
Članovi društva imaju i druga prava u skladu sa važećim Zakonom o privrednim društvima. U Podgorici, 30.05.2025.godine
Izvršni direktor
Dio aviona ostao zaglavljen u zgradi
Stanari Ulice Špira Mugoše negoduju zbog toga što rekonstrukcija nije dovršena
U okviru rekonstrukcije
Ulice Špira Mugoše koja je, nakon probijanja nekoliko rokova, završena prije dva mjeseca, trebalo je uraditi i još nekoliko stvari.
Nije, naime, urađena atmosferska kanalizacija u sokaku uz ovu ulicu, kao ni zaštitna ograda na nekoliko mjesta, ali ni kamene podzide prema Morači koje su nakon ugradnje kaldrme ostale niske i nebezbjedne. Isto tako, trebalo je oplemeniti zeleni kutak gdje su postavljene klupe za sjedjenje i ugraditi česmu kakvu zaslužuju stanari jedne od najstarijih ulica u gradu, tim prije
što bi ona koristila i prolaznicima i turistima koji su i prije uređenja ove ulice rado obilazili Brijeg Morače. Jedan od stanara Ulice Špira Mugoše, sedamdeset dvogodišnji Mirko Vukčević, koji je rođen u Staroj varoši, za Pobjedu je kazao da Starovarošani od Glavnog grada očekuje da bude urađena i ,,fina ruka“, kako bi rekonstrukcija te ulice uz Moraču imala potpun smisao.
POPLAVE
Iskazujući zadovoljstvo što Ulica Špira Mugoše sada izgleda mnogo ljepše, Mirko Vukčević ipak zamjera što
Očekuju da bude urađena i ,,fina ruka“
Nije urađena atmosferska kanalizacija u sokaku uz ovu ulicu, kao ni zaštitna ograda na nekoliko mjesta, ali ni kamene podzide prema Morači koje su nakon ugradnje kaldrme ostale niske i nebezbjedne. Isto tako, trebalo je oplemeniti zeleni kutak gdje su postavljene klupe za sjedjenje i ugraditi česmu kakvu zaslužuju stanari jedne od najstarijih ulica u gradu, tim prije što bi ona koristila i prolaznicima i turistima koji su i prije uređenja ove ulice rado obilazili Brijeg Morače
u okviru ovih radova nije sređen i obližnji sokak, dug pedesetak metara.
- Ulica Špira Mugoše je završena, a ostavljen je sokak. Mora se reći da ružno izgleda jer je znatno niži u odnosu na novu kaldrmu. Treba što prije i u ovom sokaku uraditi atmosfersku kanalizaciju i kaldrmisati ga, jer smo vidjeli da prilikom većih padavima dolazi do poplava – kazao je Vukčević. Naglasio je kako ih je u srijedu (11. juna) ovim povodom obišao v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević sa saradnicima.
- Obećao je da će nam riješiti ovaj problem. Rekao sam
Martinović
Stanar Ulice Špira Mugoše, Zoran Martinović, navodeći da je u okviru temeljne rekonstrukcije ove ulice urađen novi vodovod, požalio nam se kako on još nije
priključen na novu mrežu, iako se zbog tog problema obraćao gradskom preduzeću ,,Vodovod i kanalizacija“. - Brat od strica i ja smo priključeni na isti vodomjer, koji je
mu da očekujemo da ovo završe prije jeseni, tj. prije nego krenu kiše, jer ako ostane ovako, usljed obilnih padavina ulica će nam biti pod vodom –kazao je Vukčević. On je ukazao i da bi što prije trebalo postaviti ograde uz travnjake na Brijegu Morače i podići kamene podzide prema rijeci, koje su nakon ugradnje kaldrme i trotoara od oblutaka u cementnom malteru sada znatno niže nego što su bile prije rekonstrukcije ulice.
- Na Brijeg treba pod hitno da se postave ograde, metalne ili kakve god, svakako je u pitanju državno zemljište. Tu je, nažalost, prije nekoliko godi-
na poginuo naš komšija, koji se okliznuo i pao dolje, niz brijeg – kazao je Vukčević.
BEZBJEDNOST
Posebno upozorava na veoma nebezbjedne kamene ograde prema Morači koje su nakon ugradnje kaldrme i trotoara znatno niže.
- Ovdje hitno treba uraditi neku višu ogradu, jer je sada niža od 80 centimetara. Treba vidjeti kako mogu to da uklope sa postojećim izgledom kamene ograde i novog izgleda ulice, ali samo da bude bezbjedno. Sada je taj kameni zidić baš nizak... Tu je i vrtić, izlete djeca na ulicu... ovo se mora srediti –kazao je Vukčević, uz napome-
na vodovodnoj mreži u Ulici Radoja Jovanovića, paralelno sa Ulicom Špira Mugoše. Htio sam da se odvojim, da imam svoj vodomjer. Sproveli su mi dvije cijevi do pred kuću,
ali još nijesam prikopčan na novi vodovod. Išao sam u Vodovod da tražim da me prikače na novu mrežu, ali su mi kazali da još nemaju u planu da pušte vodu za ovaj dio ulice, od vrtića ,,Stara varoš“ do Tušića, odnosno do raskrsnice sa Ulicom Radoja Jovanovića – kazao je Martinović, uz napomenu da su i ostale komšije priključene na mrežu u Ulici Radoja Jovanovića.
nu da, prije svega, treba sanirati dio kamene ograde koja se obrušava, preko puta stare kamene kule. Smatra da je nedopustivo da uz novoizgrađenu ulicu, u koju je uloženo toliko novca, bude izvedeno samo crijevo i postavljena najjeftinija česma, bez odvoda. - Ovdje treba postaviti česmu kakvu zaslužuje nova ulica. To bi odgovaralo i nama koji živimo ovdje, ali i turistima koji često prolaze ovom ulicom – kazao je Vukčević, pokazujući na nekoliko stranaca koji su baš tada prošli Ulicom Špira Mugoše. Nekoliko klupa za sjedjenje je postavljeno na brijegu uz Moraču, ali Vukčević kaže da bi i taj prostor trebalo oplemeniti.
- Postavili su klupe, ali prostor oko njih je ostao neuređen. Neka i ovaj kutak urede kao što su uredili na desetine širom grada. Valjda Stara varoš to zaslužuje – poručuje rođeni Starovarošanin. Ponavljajući da je na sve ovo skrenuo pažnju direktoru Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Vukčević očekuje da će nadležni iz Glavnog grada što prije odgovorno i ozbiljno pristupiti rješavanju ovih problema.
- Očekujemo da ograde budu postavljene u najkraćem roku, a da sokak i ostalo bude sređeno do jeseni – zaključio je Vukčević, podsjetivši da je u planu i kaldrmisanje ulice koja povezuje ulice Špira Mugoše i Radoja Jovanovića. Ulica Špira Mugoše (Od Ulice Gojka Radonjića do Junion bridža) dugačka je oko 400 metara. U planu je rekonstrukcija i kraka ulice koja spaja Ulicu Špira Mugoše sa Ulicom Radoja Jovanovića (uz igralište), koji će takođe biti kaldrmisan. Nakon završenih temeljnih rekonstrukcija ulica Braće Zlatičanin, Gojka Radonjića, Keše Đurovića, Predgrad, Sava Lubarde, Spasa Nikolića i Radoja Jovanovića, završetkom radova u Ulici Špira Mugoše praktično je kompletan dio Stare varoši od Ulice Petra Prlje do Morače i Ribnice dobio potpuno novi izgled, sa izuzetkom sokaka koji su ostali nekaldrmisani. I. MITROVIĆ
Ministarstvo prosvjete, nauke i investicija raspisalo međunarodni tender za izradu glavnog projekta i obavljanje stručnog nadzora nad izgradnjom još jednog školskog objekta
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je za potrebe programa unapređenja crnogorskog obrazovanja raspisalo međunarodni tender za dostavljanje ponuda za izradu glavnog projekta i obavljanje stručnog nadzora nad izgradnjom osnovne škole na Karabuškom polju.
i sprat, iznosi 4.071,65 kvadrata (po 2.035,82 u oba nivoa).
Škola na Karabuškom polju biće izgrađena na parceli površine 5.089,56 kvadratnih metara, a bruto površina samog objekta koji će imati prizemlje
Ministarstvo finansija Crne Gore potpisalo je ugovor o kreditu sa Evropskom investicionom bankom (EIB) u iznosu od 18 miliona eura i dobilo grant Investicionog okvi-
ra za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 11 miliona eura. Iz tih sredstava i uz učešće nacionalnog kofinansiranja planirana je realizacija projekta izgradnje ove škole u opštini Tuzi.
Iz MPNI je saopšteno da je
očekivani period realizacije ovog projekta, odnosno izvršenja ugovornih usluga, 39 mjeseci od momenta zaključivanja ugovora.
- Period implementacije ugovora obuhvata izradu tehničke dokumentacije/glavnog pro-
jekta, reviziju glavnog projekta i dobijanje pozitivnog izvještaja od strane revidenta, dobijanje građevinske dozvole i pružanje usluga nadzora nad izgradnjom objekta nove osnovne škole – navedeno je u saopštenju MPNI.H.P.
Mirko Vukčević ukazuje na nedovršeni sokak
Zidić prema Morači znatno niži nego što bi trebalo
Neuređeni kutak koji bi trebalo da služi za odmor
Brojni prijatelji i kolege oprostili se od crnogorskog pozorišnog, televizijskog i filmskog glumca Momčila Moma Pićurića koji je preminuo u 79. godini
Likove gradio tihim autoritetom i preciznošću
PODGORICA - Poznati crnogorski pozorišni, televizijski i filmski glumac Momčilo Momo Pićurić preminuo je u 79. godini. Sahranjen je juče na Novom groblju u Podgorici. Ostaće upamćen po brojnim značajnim ulogama u pozorištu, na filmu i televiziji. Od Pićurića, koji je bio doživotni član Crnogorskog narodnog pozorišta, juče su se oprostili brojni prijatelji i kolege.
Pićurić je rođen 1947. godine u Nikšiću. Poslije završenog Ekonomskog fakulteta, 1973. godine počeo je da radi u Dječjem pozorištu (današnjem Gradskom pozorištu) u Podgorici. Iz Dječjeg pozorišta prešao je u Crnogorsko narod-
Momo Pićurić bio je glumac snažne scenske prisutnosti i duboke emotivne izražajnosti, svojom autentičnošću obilježio je pozorišni i filmski prostor Crne Gore - saopštili su iz Crnogorskog narodnog pozorišta
no pozorište, u kojem postaje stalni član ansambla 1993. godine. U CNP-u je igrao u brojnim predstavama. Ostvario je niz zapaženih uloga u domaćim i regionalnim televizijskim i filmskim produkcijama.
CIJENJEN
Glumica Varja Đukić kazala je da je Momo Pićurić bio drag čovjek. - Poseban, topao, prirodno blago crnogorske kulture, glumac cijelim svojim bićem, voljen i
cijenjen među kolegama, uvijek sudionik u najboljem filmu i najboljem pozorištu, jedinstveni i nezamjenljivi čovjek koji je našu profesiju čuvao u plemenitom kontinuitetu smjene generacija glumaca i reditelja – istakla je Đukić. Glumac Slavko Kalezić rekao je da je Momčilo Pićurić bio gospodin i glumac.
- Moj scenski otac. Moj Mokito. Danas je u vječnost otišla i predstava ,,Očevi su grad(ili)“ jer mog Blagoja niko ne može
igrati kao što ga je Momo igrao. Ljubav koju sam dobio od njega je toliko čista i bezuslovna. Bio je veličanstven čovjek. Jedinstven. Neponovljiv - istakao je Kalezić. Glumica Žaklina Oštir je kazala da joj je bila čast i privilegija odrastati uz Moma Pićurića.
- Pozorišni striko, tata, komšija, privatno drug, prijatelj, kolega, blagi osmijeh, uvijek zagrljaj podrške i radosti. Putuj druže, jedan od posljednjih istinski velikih - istakla je Oštir.
Rediteljka Marija Perović kazala je da je Momo Pićurić bio čovjek i glumac koji je jednako svojim licem i toplim srcem ispunjavao svaki kadar u kojem se pojavio.
- Veliki, divni i dragi Momo Pićurić. Od filmova mojih i svih studenata, do filmova velikih reditelja. Bio je jedini takav u svakom smislu. Poseban, drugačiji i nestvarno drag - istakla je Perović.
Rediteljka Ana Vukotić rekla je da su rijetki ljudi, prijatelji i kolege kao što je bio Momo Pićurić.
- Bila je čast sarađivati i družiti se sa tobom, dragi Momo - istakla je Vukotić.
I organizacija The books of knjige sa kojom je Pićurić sarađivao na različitim projektima, uputila mu je posljednje zbogom.
- Momo, bila je čast i veliko zadovoljstvo poznavati te i sarađivati sa tobom. Zbogom, prijatelju - istakli su iz TBOK.
Glumac Mima Karadžić napisao je da je Momo Pićurić bio sjajan glumac, dobar čo-
Jedinstven sklad topline,
snage i jednostavnosti
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napisao je na mreži Iks da su brojna glumačka ostvarenja Momčila Moma Pićurića ostavila dubok trag u kulturnom životu Crne Gore. - Posebno ću ga pamtiti po nedavnoj ulozi Lesa u filmu ,,Živi i zdravi“, u kojoj je, spojivši humor i tugu, još jednom pokazao da je istinski majstor glume sa sposobnošću da svedenim izrazom dosegne najdublje slojeve čovjekove prirodekazao je Milatović. Prema njegovim riječima, Momo je nosio u sebi jedinstven sklad topline, snage i jednostavnosti koja ga je učinila voljenim i među publikom i među kolegama.
- Njegovim odlaskom, Crna Gora je izgubila
vjek i divan prijatelj. Od Moma se oprostio i glumac Andrija Milošević koji je napisao,,veliki i pravi čovjek. Momo“.
ULOGE
Iz Filmskog centra Crne Gore podsjetili su da je tokom bogate karijere Momo Pićurić gradio likove tihim autoritetom i preciznošću, izbjegavajući patetiku.
- Kolege su ga opisivale kao glumca bez sujete i učitelja koji sluša. Ostvario je nezaboravne uloge u kultnim pozorišnim predstavama „Ženidba Maksima Crnojevića“, „Lažni car Šćepan Mali“ i „Doživljaji Nikoletine Bursaća“. Publika ga je posebno zavoljela po ulogama Ljubiše u legendarnoj seriji „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“ (1989), Ivana Milutinovića u „Misiji majora Atertona“ (1986) i Janka u „Božićnom ustanku“ (2017). Poseban doprinos dao je savremenom crnogorskom filmu, ostvarivši veliki broj uloga, kako u dugometražnim tako i kratkometražnim, ali i studentskim filmovima crnogorskih autora mlađe generacije, koji su posebno cijenili Momovu nenametljivu, a upečatljivu glumu. Među njegovim posljednjim radovima ističe se
istinskog umjetnika i plemenitog čovjeka - napisao je Milatović.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da će Momo Pićurić, kao istaknuti protagonista crnogorskog teatra, savremenog filma i televizije, ostati upamćen po stvaralačkom rasponu protkanom maestralnim interpretacijama, snažnog umjetničkog i scenskog integriteta.
- Mali je broj velikana koji su obilježili crnogorsko glumačko nebo, jedinstvenošću glumačkog izraza, autentičnošću svoje ličnosti i postojanošću kvaliteta koji su davali svakoj, pa i najmanjoj ulozi. Pićurić je svakako jedan od njih - istakla je Vujović.
uloga u filmu „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića, ali i uloge u brojnim regionalnim koprodukcijama i TV serijama, poput filma Mladena Đorđevića „Radnička klasa ide u pakao“ (2023) i bosanskohecergovačke serije „Komar“ (2024) - saopštili su iz Filmskog centra Crne Gore. Iz CNP saopštili su da je Momo Pićurić bio glumac snažne scenske prisutnosti i duboke emotivne izražajnosti, te da je svojom autentičnošću obilježio pozorišni i filmski prostor Crne Gore.
U ime Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore od Moma se oprostio reditelj Ivan Marinović koji je istakao da je Pićurić ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj kinematografiji.
- Bio je glumac izuzetne harizme, posvećen partner s kojim se radilo s povjerenjem i radošću, lojalan saradnik i, iznad svega, uzoran i čestit čovjek. Svima nama koji smo imali čast i privilegiju da sarađujemo s Momom, ostaće uzor i vodilja - zbog strpljenja, mira i ljubavi s kojom je pristupao svom pozivu i ljudima oko sebe. Bio je pouzdan oslonac crnogorskom filmu i njegov trag ostaje da se pamti i slavi – istakao je Marinović. A. ĐOROJEVIĆ
Premijerom filma o Dušanu Vukotiću ,,Vude, ti si pobijedio“, u režiji Senada Šahmanovića, otvoren 16. Underhill fest
koji je pobijedio Volta Diznija
PODGORICA - Premijerom dokumentarnog filma ,,Vude, ti si pobijedio“, u režiji Senada Šahmanovića, otvoren je 16. Underhill fest u Podgorici, u Njegoševom parku, na oduševljenje publike koja je višeminutnim aplauzom iskazala što misli o Šahmanovićevom novom ostvarenju. ,,Vude, ti si pobijedio“ kombinuje Vukotićeve animirane filmove i dokumentarni materijal kako bi dočarao život
i stvaralaštvo jedinog jugoslovenskog oskarovca, toliko vješto da Vukotićeve animirane minijature na neki čudan način postaju dio storitelinga, pa Vukotićeva sudbina biva ispripovijedana dominantno kroz njegovo stvaralaštvo. Ovo 70-minutno filmsko ostvarenje opisuje uspon Dušana Vukotića, njegove godine u Zagreb filmu, put do Oskara, ali i ratne godine kada mu je zabranjen dolazak u Zagreb film što je, po svje-
dočanstvu njegove žene Lile Andres Vukotić, bio početak Vudovog umiranja. Osim žene, u dokumentarcu igraju mnogi Vukotićevi prijatelji, reditelji, cijenjeni ljudi iz svijeta filma: Želimir Žilnik, Vatroslav Mimica, Nenad Pata, Darko Kreč, Hrvoje Hribar, Rajko Grlić, Midhat Ajanović, Jurica Pavičić, Rudolf Sremec, Milan Blažeković, Arsen Anton Ostojić, Pero Kvesić i Kruno Heidler. Festival je zvanično otvorio
producent Oliver Sertić, koji je istakao da mu je posebno drago da film ,,Vude, ti si pobijedio“ otvara 16. Underhill fest. - Kad pomislim na dokumentarac, pomislim na empatiju, solidarnost, neke stvari koje smo malo izgubili. Ako se možemo aktivirati, možemo. Ako ne, samo da ne prestanemo da pričamo o tim stvarima - rekao je Sertić. Nakon premijerne projekcije, publici se poklonila autorska ekipa, predvođena redite-
ljem Šahmanovićem: dizajner zvuka Mićun Jauković, kolorista Goran Todorović, izvršni producent Stevo Kalanj, direktor fotografije Ivan Čojbašić i montažer Vladimir Radovanović. Šahmanović je rekao da je uzbuđen što je imao priliku da predstavi film na kojem je dugo radio i sazrijevao kao reditelj. - Istraživao sam život i opus Dušana Vukotića, izuzetnog umjetnika čiji su radovi jedinstveni i značajni, ne samo u regionu, već i na svjetskom
nivou - kazao je Šahmanović. Selektor Vuk Perović kazao je da je film o Vukotiću ,,priča o jednom od najvažnijih ljudi sa ovih prostora koji je neodvojiv dio, ne samo naše, već i svjetske kinematografije“.
- Dakle, festival otvara priča o čovjeku koji ima Oskara. Čovjeku koji je pobijedio Volta Diznija. Čovjeku koji je promijenio tokove istorije. Čovjeku čija je mašta promijenila naše živote – rekao je Perović. A. RADOVIĆ
Momčilo Momo Pićurić u predstavi ,,Povratak“
Petak, 13. jun 2025.
PODGORICA - Izuzetno
bogat grob žene visokog staleža iz 4. vijeka, sa osam staklenih posuda, otkriven je na arheološkom nalazištu Duklja. Među impresivnim artefaktima, koji su juče prezentovani na lokalitetu u Rogamima u Podgorici, posebno se ističe pronalaženje diatrete - staklenog pehara koji je izuzetno rijedak.
- Možemo da se pohvalimo da je pored Pljevalja, gdje je još 1975. otkrivena cjelovita diatreta, ovo drugi nalaz u Crnoj Gori. Naša diatreta nije nažalost u potpunosti sačuvana, ali ići će jedna ozbiljna konzervacija i nadamo se da ćemo dobiti njen kompletan oblik - kazao je arheolog mr Miloš Živanović, koji je sa svojim timom pronašao diatretu.
KASNOANTIČKE
POSUDE
Živanivić je istakao da je diatreta rjeđa i od one u Pljevljima. - Radi se o figuralnoj diatreti - njena mreža je imala scenu borbi sa divljim životinjama, to su mačkolike zvijeri, najvjerovatnije gepardi, gdje je u središtu te borbe postavljen gladijator venator, koji se bori sa tim životinjama. Ta posuda je rađena u dvije boje, to sigurno znamo - u žutoj i zelenoj, a kada se nalazi kompletno obrade, možda ćemo vidjeti da nema još nekih detalja u svemu tome - kazao je Živanović, dodajući da će nastaviti da rade na nekropoli još minimum mjesec dana, ali da sumnja da će pronaći išta spektakularnije od diatrete.
Dodao je da ,,Duklja krije mnoge tajne“.
- Jednu od tih tajni smo otkrili prije par dana. Radi se o jednom grobu izuzetno bogate žene koja je bila visokog staleža. Sa njom je pohranjen njen lični nakit koji se sastoji od dvije zlatne minđuše ukrašene perlicama od zelenog stakla i ogrlice koja je ukrašena perlicama od gagata - istakao je Živanović.
Što se tiče ostalih artefakata, Živanović je kazao da ,,imamo uobičajen kasnoantički repertoar posuda - hemisferične čaše i vretenaste balsamarijume“.
- Oni su bukvalno rezervisani za 4. vijek. I diatreta se slično datuje. Jedino nalazi jednog bokala, iako su fragmentovani, možda govore da se radi o posljednjim decenijama 4. i početku 5. vijeka - rekao je Živanović.
On je naglasio da su, osim ovih izuzetno važnih nalaza, postavljeni i neki nalazi njene lične prirode.
VELIKO OTKRIĆE NA KASNOANTIČKOM LOKALITETU NADOMAK PODGORICE
Figuralni stakleni pehar pronađen u grobnici iz 4. vijeka
Diatreta sa Duklje rjeđa od čuvene pljevaljske
Možemo da se pohvalimo da je pored Pljevalja, gdje je još 1975. otkrivena cjelovita diatreta, ovo drugi nalaz u Crnoj Gori. Naša diatreta nije, nažalost, u potpunosti sačuvana, ali ići će jedna ozbiljna konzervacija i nadamo se da ćemo dobiti njen kompletan oblik – kazao je arheolog mr Miloš Živanović
- Imamo nalaze jedne kutijice u kojoj su bile postavljene igle i spatule, imamo jedan cijeli set za igru - igra koja je zahtijevala dva igrača, tzv. table games. Imamo i neke uobičajene posude kao balsamarijume, čaše i bokale koji su bili dio tog inventara, odnosno onoga što je postavljeno u njenom grobu od hrane i pića, da joj služi za onaj tamo životistakao je Živanović.
Prema njegovim riječima, koštane igle koje su pronašli korišćene su kao ukosnice, pribadače za odjeću, kao i sredstvo za pisanje
- Ove igle su bile postavljene baš kod nogu u ovoj kutijici, tako da možda možemo reći, za sada nijesmo sigurni, ali ćemo to analizirati detaljnije, da je ova građanka Duklje bila pismena - rekao je on.
Nažalost, kako je kazao, njene kosti su jako loše sačuvane i antropološka analiza će tek da dođe na red.
- Izgleda da se radi o visokoj ženskoj osobi, što nije karakteristika za Duklju u 4. vijeku. Sve govori da je stvarno bila
viđenija osoba u Duklji u tom periodu – istakao je Živanović.
DUGOROČNO
PLANIRANJE
Direktorica Uprave za zaštitu kultunih dobara Petra Zdravković rekla je da svi znamo što arheološki lokalitet Duklja znači u istorijskom kontekstu i za Crnu Goru i region.
- Moramo da počnemo da razmišljamo o dugoročnom planiranju daljih aktivnosti, a to možemo jedino kroz donošenje i usvajanje određenih strateških dokumenata, a koje prepoznaje i Zakon o zaštiti kulturnih dobara - rekla je Zdravković. To je, prema njenim riječima, prije svega Plan upravljanja kulturnim dobrom.
- Zbog toga što bi nam konačno dao dinamiku daljih istraživanja, konzervatorskih aktivnosti i aktivnosti bolje valorazije ovog lokaliteta u smislu prirodne i turističke ponude kroz prateće sadržaje koje bi ovaj lokalitet mogao da pruži. Moramo malo više da se potrudimo, da uvežemo aktere koji su uključeni u ovu priču – od lokalne samouprave do državnih institucija i da konačno ovom lokalitetu damo značaj koji i zaslužuje - kazala je Zdravković. Prema riječima sekretarke za kulturu Snežane Tomanović, iz Glavnog grada su ove godine opredijelili 20.000 eura za istraživanje Duklje. - Vjerujem da će ovaj važan i značajan nalaz podstaći institucije i druge organizacije da se aktivnije uključe u va-
Potvrda da Podgorica ima velik kulturni potencijal
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je veliko zadovoljstvo novim otkrićima sa Duklje. - Mislim da je ovo jedna sjajna potvrda da Podgorica ima velikI kulturni potencijal. Vrlo često slušamo priče kako je Podgorica grad koji nema što da ponudi, naročito sa kulturnog aspekta, ali evo najboljeg demantija da je Duklja naš biser u koji zaista vrijedi ulagati - rekao je Mujović, dodajući da ih ovaj pronalazak obavezuje da budžet Glavnog grada za 2026. godinu bude znatno izdašniji s aspekta izdvajanja za kulturu i podrške ovakvoj vrsti aktivnosti.
lorizaciju naše kulturne baštine – rekla je Tomanović. Povodom velikog arheološkog otkrića medijima su se obratili i direktorica za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija Dobrila Vlahović i direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Željko Kalezić. Andrija RADOVIĆ Foto: Svetlana MILOVIĆ
Predmeti pronađeni u grobu iz 4. vijeka
Mreža sa diatrete na kojoj je prikazana gladijatorska borba
Skelet pronađen u nekropoli
Najveći crnogorski fudbalski klub sinoć na Trgu nezavisnosti u Podgorici proslavio vijek postojanja
PODGORICA - Posebna noć na glavnom trgu u Podgorici – veče u kojem je FK Budućnost proslavila vijek postojanja.
Na rođendan najvećeg crnogorskog kluba, simbola grada i države, juče su došli brojni asovi, bivši i sadašnji igrači i treneri, legende kluba, mnogobrojni sportisti, ali i ljudi sa političke, kulturne i muzičke scene.
U glamuroznom ambijentu, sa video-bimova čulo se što o ,,plavima“ kažu velikani kluba, ali i ljuti rivali iz Beograda, Splita i Sarajeva... Podgorički Kic pop hor otpjevao je crnogorsku himnu, a potom je na binu izašao novoizabrani predsjednik Budućnosti – Boško Kovačević - Proslavljamo vijek postojanja FK Budućnost, simbola Podgorice i neizbrisivog dijela naše sportske i društvene baštine. Duboka zahvalnost svima vama koji ste radom, trudom, odanošću i ljubavlju doprinijeli da klub ne samo opstane, nego raste kroz cijelo jedno stoljeće. Teško je riječima opisati kroz što je sve ovaj klub prošao. Od vremena kada se igralo na šljaci – do modernih stadiona. Od skromnih početaka – do šampionskih titula i evropskih nastupa. Svaka decenija nosi svoju priču, svoje heroje, svoje nezaboravne trenutke. Svaki taj trenutak je utkan u identitet naše Budućnosti - rekao je Kovačević. - Ovo nikada nije bio samo klub. Budućnost je bila ideja, pokret, snaga koja je ujedinjavala ljude svih generacija. Bila je dom za hiljade mladih koji su sanjali velike snove s loptom u nogama. Kada govorimo o Budućnosti, ne možemo a da ne spomenemo one koji su uvijek bili uz klub. I u dobru i u zlu, i na suncu i na kiši, kod kuće i na gostovanjima. Naši vjerni navijači – „varvari“, postali su neodvojivi dio identiteta Budućnosti. Vaša pjesma, podrška, vaša strast uvijek su nam bili vjetar u leđa. Hvala što čuvate duh Budućnosti –naveo je Kovačević. U jugoslovenskoj ligi Budućnost nikada nije bila šampion, nikada nije osvojila trofej, ali je bila prvak u stvaranju asova.
Ponosna prošlost, jedna je Budućnost
Proslava bez trenera Brnovića
Na 100. rođendan Budućnosti došli su treneri koji su sa klubom osvajali trofeje – Miodrag Radulović Radisav Dragićević, Miodrag Vukotić, Aleksandar Nedović, Branko Brnović, kao i rekor-
Jedan od takvih, ikona kluba i svjetski priznati fudbaler je Dejan Savićević, prvi čovjek FSCG. - Poslavljamo izuzetan jubilej – 100 godina postojanja Fudbalskog kluba Budućnost, simbola našeg grada i jednog od najprepoznatljivijih brendova Crne Gore. Od postanka pa sve do danas, kada slavi stoti rođendan, Budućnost je klub u kojem su se talenti razvijali, igrači stvarali, a svjetski šam-
der Mladen Milinković bili su među brojnim zvanicama. Na proslavi, međutim, nije bilo aktuelnog šefa stručnog štaba Ivana Brnovića koji je u nedavno završenoj sezoni ubjedljivo stigao do titule.
pioni donosili pobjede i velika slavlja. Budućnost je kroz vijek postojanja predstavljala sinonim za Podgoricu i najljepšu emociju svih ljudi iz našeg grada – kazao je Savićević. Popularni ,,Genije“ iz Budućnosti je započeo blistavu karijeru koju je dalje gradio u Crvenoj zvezdi, Milanu i bečkom Rapidu.
- Kao bivši igrač Budućnosti i neko kome je ovaj klub prva asocijacija za ljubav, mo -
Ekipa koja je podigla šampionski pehar izašla je na binu predvođena kapitenom Petrom Grbićem. ,,Plavi“ su pozdravljeni aplauzom, navijačkom pjesmom i konfetama.
ram govoriti o tome koliko mi je klub značio na ličnom nivou. Na terenima našeg kluba napravio sam prve značajne korake u svojoj karijeri, upisao prve minute u seniorskom fudbalu i krenuo u izgradnju fudbalskog imena. Noseći plavo-bijeli dres u periodu od šest godina naučio sam vrijednosti timskog rada i posvećenosti, da se borim do posljednjeg atoma snage za klub i stekao brojna prijateljstva. Svaki trenutak
Mujović: Budućnost je ideja od koje nema odstupanja
- Medun i Duklja, Ribnica i Morača, Ljubović i Gorica, i sa njima Fudbalski klub Budućnost, predstavljaju najsvjetlije luče ovog grada. One koje nas odvajaju od drugih i po kojima nas drugi prepoznaju. FK Budućnost je uspješna sportska priča, to je priča o životu, usponima i padovima, pobjedama, porazima, o velikim postignućima kao onima iz 1965. i 1977, o kojima je brujala velika Jugoslavija. Ali - i priča o selidbama u niže rangove. Budućnost je priča o porodici, o vjernim navijačima koji su uz svoj klub i u dobru i u zlu. I onda kada je trebalo bodriti naše fudbalske vedete i virtuoze kakvi su bili Tonko Miročević Caco Ljumović Dragan Vujović Dejo Savićević ili Predrag Mijatović, ali i kada je trebalo aplaudirati rivalu boljem od sebe – rekao je Mujović.
- Publika je nosila Budućnost, a Budućnost je vratila i učinila da se stvori kult dostojanstvene i objektivne podgoričke publike. Budućnost je ideja koja nas okuplja i sabira, koja se prenosi s koljena na koljeno i od koje nema odstupanja.
- Budućnost je iznad svih nas. Ako bismo kao mjerilo uspjeha posmatrali broj osvojenih trofeja, onda bismo mogli reći da postoje bolji od nas. Nijesmo najbolji, nijesmo najuspješniji ni najbogatiji, ali Budućnost je reprezent Podgorice i to je jedino racionalno objašnjenje beskrajne ljubavi Podgoričana prema ovom klubu – zaključio je Mujović.
proveden na terenu u dresu Budućnosti, kako na treningu tako i na utakmicama, bio je kamen temeljac moje karijere. Zahvalan sam svima koji su na tom putu dali svoj doprinos da postanem igrač kakav sam postao. Najiskrenije se nadam da sam Budućnosti na najbolji mogući način vratio sve ono što je klub meni dao kao igraču – rekao je Savićević. Na kraju je poručio: - Vijek Budućnosti predstavlja
vijek ljubavi, truda, rada, odricanja, posvećenosti, krvi i znoja. Vijek čiste emocije svih koji su plavo-bijeli i koji će zauvijek ostati vezani za Budućnost. Zajedno, kao i do sada, gradimo Budućnost koja je svijetla i pobjednička. Živjela Budućnost – zaključio je Savićević. Nakon svečane akademije, proslava je nastavljena nastupima podgoričkih muzičara. Davor KAŽIĆ FOTO: Dragan MIJATOVIĆ
Dejan Savićević uručuje poklon Bošku Kovačeviću
Istorijski petak 13.
PODGORICA – Danas je petak 13 - srećan i istorijski dan za crnogorski fudbal. Ostaće tako kako god da se završi večerašnji debi omladinske reprezentacije na Evropskom prvenstvu. Generacija igrača rođenih 2006. i kasnije ostvarila je san mnogih generacija – od 20 sati na stadionu ,,Arkul de triumf“ (u prevodu ,,Trijumfalna kapija“) prvi put će se na velikom fudbalskom takmičenju pojaviti neka crnogorska selekcija. ,,Sokoli“ su kroz ,,svoju“ trijumfalnu kapiju umarširali u martu, kada su na turniru elitne runde kvalifikacija u Gruziji zauzeli prvo mjesto u konkurenciji Poljske, Slovačke i Gruzije. Kucnuo je čas da otvore novo poglavlje, a debitantska utakmica na Euru mogla bi da nagovijesti da li su spremni za novi podvig. Rival je domaćin Rumunija, tri dana kasnije sa-
Raspored
Danas
GRUPA A
17.00 – Španija – Danska (,,Đulešti“, Bukurešt)
20.00 – Rumunija – Crna Gora (,,Trijumfalna kapija“, Bukurešt)
16. jun
17.00 – Danska - Crna Gora (,,Đulešti“) 20.00 – Rumunija – Španija (,,Angel Jordanesku“, Voluntari)
19. jun
19.00 – Crna Gora – Španija (,,Ilie Oana“, Ploješti) 19.00 – Danska – Rumunija (,,Trijumfalna kapija“)
Sjutra
GRUPA B
16.00 – Engleska – Norveška (,,Ilie Oana“)
19.00 – Njemačka – Holandija (,,Angel Jordanesku“)
17. jun
16.00 – Norveška – Holandija (,,Ilie Oana“)
19.00 – Njemačka – Engleska (,,Trijumfalna kapija“)
20. jun
19.00 – Holandija – Engleska (,,Đulešti“)
19.00 – Norveška – Njemačka (,,Angel Jordanesku“)
23. jun A1 – B2 B1 – A2
Dvadeset ,,sokola“ koji će ući u istoriju
Selektor Rumunije: Biće neizvjesno, sa malo pogodaka
Rumunija je jedina od osam selekcija u završnici koja nije igrala kvalifikacije za Euro. Ne znači to da tim Jona Marina nije zahtjevan rival – u pitanju je jaka reprezentacija, za koju osim igrača domaćih velikana nastupaju i fudbaleri iz italijanskih, njemačkih, španskih klubova...
staće se s Danskom, a 19. juna sa Španijom.
- Definitivno da prvi meč znači mnogo i nama i selekciji Rumunije. Oni sigurno kao domaćini imaju želje i ambicije, žele da se što bolje predstave na ovom turniru i da doguraju što dalje. S druge strane, i mi imamo ambicije. Iako imamo dosta problema što se tiče sastava, što zbog obaveza igrača u svojim klubovima, što zbog povreda, doveli smo 20 fud-
- Nadamo se da ćemo biti inspirisani i da ćemo odabrati najbolju taktiku u zavisnosti od protivnika s kojim ćemo se susresti. Ne mislim da ćemo vidjeti previše golova na ovom turniru, ali utakmice će sigurno biti neizvjesne. Nadam se da ćemo igrati dobar fudbal i da će nas
balera koji su najbolji i za koje smatramo da će uraditi sve da na ovom turniru predstave našu zemlju i fudbal na što bolji način - rekao je selektor Nenad Vukčević U polufinale će ići po dvije ekipe iz grupa A i B. - Vidimo šansu da dođemo do polufinala. Sigurno je da su sve ekipe koje su došle na završni turnir veoma kvalitetne i da svako gleda na svoj način da dođe do polufinala i finala.
to dovesti do dobrog rezultata – naveo je Marin. Iskusni strateg pozvao je publiku da podrži njegov tim.
- Još jednom apelujem na navijače klubova u Bukureštu, koji su veoma dobro organizovani, da dođu na utakmice ove reprezentacije kako bi po-
Nas možda gledaju kao autsajdere i totalno smo rasterećeni kada je u pitanju plasman jer smo već ostvarili istorijski uspjeh - istakao je Vukčević. - Ali nema smisla dolaziti bez ambicija i iz utakmice u utakmicu gledaćemo svoju šansu da doguramo što dalje. Želimo da dobijemo prvi meč jer on mnogo toga može da odredi. Najviše smo se posvetili toj utakmici i uradićemo sve da dođemo do trijumfa.
Crnogorski viceprvak radi na formiranju ekipe za novu fudbalsku sezonu Merdović
Neki igrači odlaze, novi dolaze – Petrovac sprema ekipu uoči početka priprema za novu sezonu.
,,Nebo-plavi“ su angažovali doskorašnjeg krilnog napadača Novog Pazara - Viktora Živojinovića, a konkurenciju u zadnjoj liniji pojača-
će Marko Merdović iz Arsenala. Dv adeset šestogodišnji defanzivac proveo je sezonu i po u Tivtu, a nakon što je ekipa izborila opstanak –stekao je status slobodnog fudbalera. Iskoristio je to crnogorski viceprvak i dogovorio saradnju
sa momkom koji je odigrao 28 ligaških utakmica i postigao dva gola u nedavno završenom prvenstvu. Merdović je bio član Grblja, potom se preselio u Rudar, a onda je potpisao za Slovačku. Pola godine proveo je u Sloveniji, gdje je upisao devet nastupa za Radomlje.
Svojevremeno je imao status mladog reprezentativca. Trener Zdravko Dragićević zakazao je prozivku za 23. jul. Prvoligaš sa Jadrana odradiće uvodni dio trenažnog procesa u domaćem ambijentu, a potom se 10. jula seli na Zlatibor. Opremu Petrovca razdužili su Marko Šimun i Aleksa Golubović, koji su prešli u Sutjesku. Na izlaznim vratima su Argentinci – Rodrigo Faust i Dijego Kastanjenada D. K.
držali momke koji predstavljaju budućnost Rumunije. Ovoj djeci je potrebna podrška navijača. To bi im mnogo značilo. Uvjeravam navijače da će igrači dati sve od sebe na terenu kako bi pokazali poštovanje prema publici – poručio je Jon Marin.
,,Crveni“ su u Rumuniju otputovali bez dva lidera generacije 2006 - Vasilija Adžića i Andrije Bulatovića, i to nijesu jedini izostanci.
Povrijeđeni su Zarija Kumburović i Aleks Zeković, a zbog kartona u prvom meču neće igrati Aleksa Karadžić, Marko Perović i Marko Tadić Žestoko oslabljeni i silno motivisani da uprkos svemu naprave novo čudo. - Prelijep je osjećaj biti ovdje i
Polufinala će se igrati na stadionima ,,Trijumfalna kapija“ i ,,Đulešti“ u Bukureštu, od 17 i 20 sati.
FINALE
26. juna u 20 sati na stadionu ,,Đulešti“ u Bukureštu
voditi ovaj tim. Neko je selektirao ovu generaciju ranije i napravio uspjeh s njom. Imao sam sreću da dobijem ovu selekciju na turniru elitne runde, što je bio njen treći nastup u elitnoj rundi i treća sreća kada je u pitanju borba za plasman na Evropsko prvenstvo. Definitivno je to veliki uspjeh za Crnu Goru i ja kao selektor, ali i moj stručni štab i kompletna ekipa, ostaćemo upisani u istoriju crnogorskog fudbala i to je nešto zbog čega sam vrlo ponosan –istakao je selektor Vukčević. U drugoj grupi su Njemačka, Norveška, Engleska i Holandija. N. KOSTIĆ
Malerozna Budućnost
nemoćna u Beogradu
Ništa od podviga u Beogradu, košarkaši Budućnost Volija nijesu uspjeli da u dva meča naprave barem jedan brejk i izbore majstoricu u Podgorici, pa je Partizan sa 3-1 u finalnoj seriji plej-ofa došao do rekordne osme titule u ABA ligi, jer sada ima jednu više od Crvene zvezde. „Crno-bijeli“ su u četvrtom meču slavili 90:75, i stigli do prvog trofeja u ovoj sezoni. Tim Andreja Žakelja, tako, nije uspio da sruši tradiciju, po kojoj je pobjednik u prvom meču finalne serije plej-ofa uvijek na kraju osvajao titulu.
Prvi meč je, očigledno, bio koban za crnogorskog šampiona, koji nije uspio da se vrati nakon tog brejka Partizana. Međutim, „plavi“ su u ovom finalu bili nevjerovatno malerozni sa povredama, prvenstveno Mekinlija Rajta, koji je u četvrtom meču, prilikom šuta za tri poena nesrećno doskočio na nogu Sterlinga Brauna i ponovo povrijedio skočni zglob desne noge, nakon svega 83 sekunde igre, pa je rano završio meč. I to nakon što je u cijeloj finalnoj seriji igrao rovit zbog povrede skočnog zgloba, koju je zaradio u posljednjem meču ligaškog dijela (protiv Dubaija), a obnovio je u majstorici polufinala protiv Crvene zvezde. Uz to, četvrti meč je, maltene hramajući, odigrao Džuvan Morgan, takođe zbog povrede
skočnog zgloba, pa „plavi“ u takvim okolnostima nijesu imali snage ni mogućnosti da na pravi način odgovore, ipak, kvalitetnijem i iskusnijem rivalu.
KOBAN PRVI MEČ
San o tituli je, dakle, raspršen na startu finalne serije, u prvom meču, kada su Podgoričani ispustili osam poena prednosti na 50 sekundi do kraja regularnog dijela meča. Nakon toga, bez obzira na pobjedu u drugom duelu, bilo je jasno da Partizan, nakon podgoričkog brejka, ima prednost, koju će teško ispustiti. Posebno uz povrede važnih igrača u taboru „plavih“, Rajta i Morgana. Na kraju je tako i bilo, pa Budućnost i drugi put u klupskoj istoriji nije iskoristila prvo mjesto u ligaškom dijelu, ali prvi put u finalu. Bez obzira na ispuštenu šansu, i to veliku, Budućnost može da bude više nego zadovoljna i ponosna na sezonu u ABA ligi, u kojoj je uradili više nego što je i sama mislila da može u konkurenciji dva evroligaša, sa skoro petostruko većim budžetima. Prvo mjesto u ligaškom dijelu, sa tri pobjede u četiri meča protiv „vječitih rivala“, od čega obje u Beogradu, te dvije protiv Partizana, sa eliminacijom Crvene zvezde u polufinalu plej-ofa, najbolji su rezultati Budućnosti u ABA ligi sa izuzetkom šampionske 2017/18. sezone. Podgoričanima do kraja duge
Oba tima su prve trojke na meču postigla na početku druge četvrtine, u razmaku od 18 sekundi. Prvo je za domaće pogodio Ife Lundberg, nakon osam timskih promašenih šuteva, a odmah je na drugoj strani odgovorio Jogi Ferel, nakon što su „plavi“ prethodno promašili pet šuteva sa perimetra
i naporne sezone predstoji još plej-of domaće lige, polufinale protiv Podgorice i izvjesno finale sa SC Derbijem...
PROBLEM SA DEFANZIVNOM
SKOKOM
S obzirom na to da je od 2. minuta igrala bez Rajta, većim dijelom i bez Morgana, da je u prve dvije četvrtine ubacila samo jednu trojku, a da je Partizanu dozvolila čak sedam ofanzivnih skokova u drugoj dionici (devet ukupno u prvih 20 minuta), Budućnost je mogla da bude zadovoljna što je na poluvremenu imala samo četiri poena minusa (48:44).
U prvoj četvrtini su oba tima bila raspoložena u napadu, ali unutar perimetra, dok su odbrane bile u drugom planu. Partizan je promašio sva četiri šuta za tri poena, a Budućnost jedan više. Predvođeni raspoloženim Jogijem Ferelom (11 poena u prvoj četvrtini), Podgoričani su imali bolje procente šuta za dva poena (80 –71,4 %), te tri skoka više (9-6), a bila je bez promašaja sa linije bacanja (10-10). Partizan je imao jednu ukradenu loptu,
a nije imao izgubljenih (gosti dvije), uz poen više iz drugog napada (5-4), a posebno je bio bolji u poenima iz kontranapada (6-0).
Kenan Kamenjaš (10 poena u prvom poluvremenu, 5-4 za dva, 2-2 sa linije bacanja, šest skokova) je i četvrti put u isto toliko mečeva u finalu postigao prvi koš iz igre za Budućnost, koja je posljednje vođstvo u prvoj dionici imala nakon njegovih slobodnih bacanja (9:7), nakon tri i po minuta igre. Poenima Brauna i Ajseka Bonge, Partizan je jedini imao dva posjeda prednosti u ovom kvartalu (15:11), ali su se timovi, uglavnom, smjenjivali u vođstvu u ovoj četvrtini, koja je, međutim, završena bez prednosti sa bilo koje strane (26:26). Najveći problem Podgoričana u drugoj četvrtini, u kojoj je Partizan ubacio četiri trojke, bio je zagrađivanje koša u odbrani, pa su Beograđani iz sedam ofanzivnih skokova profitirali sa 11 poena iz drugog napada, dok „plavi“ jedini skok u napadu nijesu valorizovali. Trojkom Ferela, Budućnost je posljednji put vodila nakon
Žakelj: Bili smo dobar tim, zadovoljan sam sezonom
Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, čestitao je Partizanu na trofeju. - I četvrtu utakmicu su zasluženo dobili, pogotovo drugo poluvrijeme. Teško je i bilo početi ovu utakmicu, imali smo mnogo problema, Morgan i Rajt su igrali pod injekcijama, a onda se sa Rajtom na početku desilo što se desilo. Sve nas je to poremetilo, i vidjelo se da smo u drugom poluvremenu ostali bez snage, što je Partizan iskoristio i zasluženo dobio utakmicu. I prije finala sam igračima rekao, kako god da se završi, da sam ponosan na to što smo uradili u ovoj sezoni. Moram da čestitam igračima i svima u klubu, na uslovima koje su nam pružili. Igračima čestitam na izuzetno korektnom odnosu, radu, mislim da smo svi zajedno napredovali ove sezone - igrači, klub i ja kao trener. Bili smo dobar tim i to se vidjelo na terenu, nikad nijesmo odustajali. Ja sam zadovoljan sezonom – rekao je Žakelj.
Iako je u četvrtom meču upisao svega tri poena, košarkaš Partizana Tajrik Džons izabran je za najkorisnijeg igrača nalne serije plej-ofa. Najbolje je odigrao prvi meč u Podgorici sa 24 poena i 10 skokova
dva minuta igre u drugoj četvrtini (32:29), dok Partizan nije ispuštao prednost od trojke Ifea Lundberga za 35:32. Međutim, borbeni Podgoričani nijesu dozvoljavali domaćinu da pobjegne, pa Partizan nije vodio sa više od pet poena, posljednji put 43:38, na dva minuta i 28 sekundi do odmora, a domaćin je dva posjeda prednosti na poluvremenu (48:44) stekao nakon trojke Brauna, na 34 sekunde do kraja druge četvrtine.
ODLUKA U TREĆOJ ČETVRTINI
Partizan je meč prelomio u trećoj četvrtini, koju je Budućnost otvorila sa dva neuspješna napada, koja nije uspjela ni da završi šutem za 24 sekunde. Da je to bio loš znak za „plave“, koji su u ovoj dionici, uglavnom, igrali konfuzno u oba pravca, vidjelo se u prvoj polovini ove dionice. Partizan je prvo seri-
jom 9:0 stigao do prve dvocifrene prednosti (57:44), nakon dva minuta i 39 sekundi igre, a nakon zakucavanja Bonge i do maksimalnih 16 razlike (65:49) do tog trenutka, na pet minuta i 23 sekunde do kraja četvrtine. Budućnost je donekle reagovala nakon drugog tajm-auta Žakelja, sa tri uzastopna koša Nikole Tanaskovića (65:55), a nakon koša Alena Omića je vratila jednocifreni minus (68:59). Ipak, Karlik Džons je sa linije bacanja vratio dvocifrenu razliku pred početak posljednjeg kvartala (70:59). Da Budućnost nema snage da se vrati u meč vidjelo se u prvoj polovini posljednje četvrtine, tokom koje je upisala svega dva poena (koš Ferela), Partizan je poveo 78:61 i uhvatio zalet za ubjedljivu pobjedu, a prednost domaćina je išla do maksimalnih 21 razlike (88:67), nepuna dva minuta prije kraja... S. JONČIĆ
Sa sinoćnje utakmice u Beogradu
PODGORICA – Odbojkaši Crne Gore debitovali su u Zlatnoj ligi sa dva poraza, očekivano, jer su u Mioveniju, na prvom turniru, izgubili od domaće Rumunije (3:0) i Letonije (3:2), protiv koje su ostavili mnogo bolji utisak. Mladi sastav Ivice Jevtića imaće priliku da dodatno unaprijedi igru, možda i dođe do neke pobjede ili još nekog boda, na turniru u Podgorici, od danas do neđelje.
Rivali „crvenih“ u dvorani „Verde“ su Češka (večeras od 19 časova) i Finska (neđelja, takođe od 19 sati), redovni učesnici velikih takmičenja, kandidati za fajnl-for Zlatne lige. Nakon prvog turnira, naime, Finska ima obje pobjede (protiv Slovačke i Sjeverne Makedonije sa po 3:0), dok je Češka pobijedila Hrvatsku (3:1), a izgubila od Izraela (3:1).
- Očekuju nas utakmice protiv dvije izuzetno jake reprezentacije koje će, sigurno, pretendovati da se bore za medalju u Zlatnoj ligi. To će puno da znači ovim mladim momcima da napreduju. Kada igramo protiv jačih od nas, možemo da napredujemo. To će nam značiti kada budemo igrali sa reprezentacijama koje su na našem nivou. Očekujem da će publika prepoznati potre-
Jevtić: Kada igramo protiv jačih, možemo da napredujemo
bu da podrži reprezentaciju i mlade momke, jer im to puno znači. Nadam se da će doći u što većem broju - rekao je selektor Ivica Jevtić. U odnosu na prvi turnir u sastavu naše selekcije je izvršena jedna izmjena, pa će mjesto srednjeg blokera i kapitena Luke Babića, koji se povrijedio u Rumuniji, zauzeti tehničar Danilo Dubak Pored njega, igraće i tehničari Ras tko Milenković i Marko Joksimović, primači servisa Nemanja Peruničić, Vasilije Milenković, Benjamin Hadžisalihović i Milan Rovčanin, srednji blokeri Nikola Đurović, Matija Ćinćur i Dalibor Lečić, korektori Đorđe Jovo -
Raspored
vić i Luka Lojić, te libera Andrija Joksimović i Stefan Radević
Na trećem turniru, koji je na programu od 20. do 22. juna u Sjevernoj Makedoniji, Crna Gora će igrati protiv selekcija Izraela i domaćina. Finalni turnir Zlatne lige se igra od 4. do 6. jula u češkom gradu Brnu, a pored domaćina Češke nastupiće i tri prvoplasirane selekcije sa jedinstvene tabele. S. JONČIĆ
Crnogorke u Kapošvaru igraju posljednja dva meča Zlatne lige Da pokažu napredak u odnosu na prva dva turnira
PODGORICA – Kako god da prođu na posljednjem turniru, u mađarskom Kapošvaru, odbojkašice Crne Gore će ovog vikenda završiti debitantski nastup u Zlatnoj ligi.
Nakon četiri kola, odnosno dva turnira, izabranice Jova Cakovića imaju pobjedu (Azerbejdžan) i tri poraza (Španija, Ukrajina, Slovačka), pa ni dvije pobjede u posljednja dva meča, večeras protiv Mađarske (18 časova) i u subotu sa Portugalom (18h), ne bi pomogle da se „crvene“ nađu na finalnom turniru. Uostalom, to nije bio cilj za podmlađeni sastav Crne Gore, kojem Zlatna liga služi za upoznavanje sa sistemom rada i igre novog selektora, za sticanje iskustva i pripremu za ono glavno – avgustovske kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, i mečeve sa Bosnom i Hercegovinom i Letonijom. - Očekuje nas posljednji vikend regularnog dijela Zlatne lige. Očekujem da budemo bolji nego tokom prva dva vikenda. Najsrećniji bih bio kada bismo došli do dobrog rezultata. A ono što je najvažnije, to je da podignemo nivo igre u odnosu na prethodni turnir u Slovačkoj - rekao je selektor crnogorskih odbojkašica Jovo Caković. Mađarska je nastupila na pret-
hodnih pet evropskih prvenstava, a u dosadašnjem toku Zlatne lige je izgubila samo od Slovenije (3:0), a pobijedila je Azerbejdžan (3:0), Rumuniju (3:2) i Grčku (3:2). U grupi je od četiri selekcije koje su na skoru 3-1, dok jedino Ukrajina ima maksimalan učinak (4-0). Portugal je poznat rival, sa kojim je Crna Gora pretprošle godine tri puta igrala u Srebrnoj ligi, prvo dva puta u ligaškom dijelu, sa polovičnim uspjehom (poraz od 3:1 u gostima, te pobjeda kod kuće sa 3:0), a onda i u meču za treće mjesto, kada je Portugal bio bolji sa 3:1. Prošle godine, takođe u Srebrnoj ligi, Portugal je slavio 3:0. Takođe debitant u Zlatnoj ligi, i Portugal je nakon četiri meča na skoru 1-3, a jedinu pobjedu je ostvario nad Slovenijom (3:1). - Imali smo dovoljno vremena da se oporavimo i pripremimo za ono što nas očekuje. Nastavljamo da dajemo sve od
sebe, bez pritiska, ali sa željom da igramo borbeno i pametno. Mislim da imamo velike šanse, da možemo da ostvarimo još pobjeda i da učešće u Zlatnoj ligi završimo uspješno. Ekipa je podmlađena i ovo je veliko iskustvo za sve nas. Imamo veliko zadovoljstvo da radimo sa novim selektorom i stručnim štabom, sa kojima je napredak zagarantovan - kazala je tehničarka naše selekcije Marija Šušić Crna Gora će da nastupi u istom sastavu kao u Bratislavi, što znači da će boje naše selekcije da brane tehničari Marija Šušić i Viktoria Đukić, primači servisa Nevena Vukčević, Teodora Čavić, Gordana Madžgalj i Darja Popović, srednje blokerke Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak i Lana Rakočević, korektori Nikoleta Perović i Kristina Božović, te libera Ksenija Krunić i Milica Veličković S. J.
Obrt u posljednjem momentu u finalizaciji dogovora kluba iz metropole crnogorskog turizma i selektora pionirki
PODGORICA – Umjesto Petra Kokovića, sa kojim je prije mjesec, kako je pisala Pobjeda 19. maja, bio postignut usmeni dogovor, odbojkašice Budve u narednoj sezoni vodiće Miloš Marković, saopšteno je iz budvanskog kluba.
Time je došlo do neočekivanog obrta pred samu formalizaciju dogovora između Budvana i selektora pionirki, s kojima je izborio istorijski plasman na Evropsko prvenstvo, pa je Koković odlučio da ostane u Galebu.
„Njegovo bogato iskustvo, posvećenost i prepoznatljiv šampionski mentalitet sada će biti novi vjetar u leđa ženskoj ekipi, kojoj predstoji uzbudljivo novo poglavlje pod njegovim vodstvom“, navodi se u saopštenju OK Budva.
Marković se vraća u budvanski klub u kojem je prethodno radio i sa muškom ekipom, prvo dvije godine kao pomoćni trener Vladimira Vasovića, a potom i samostalno od 2020. do 2023. godine, tokom kojih je osvojio sedam trofeja, tri titule i četiri kupa. Interesantno, u prvoj sezoni je osvojio čak tri trofeja, titulu i dva pehara u Kupu, s obzirom na to da je u toj sezoni naknadno odigran i Kup iz prethodne sezone, kada se nije igrao zbog korona virusa. U toj 2021. godini je izabran i za najboljeg trenera u Crnoj Gori. Na domaćoj sceni je Marko -
Marković novi trener
Budve, Koković ostaje u Galebu
vić vodio Budvu na ukupno 61 utakmici, računajući prvenstvo i Kup i doživio je samo tri poraza, sva tri od Budućnosti, prvi u sezoni 2020/21, a dva u posljednjoj sezoni. U ljeto 2023. godine napustio je kormilo Budve, sa željom da nađe novi izazov u trenerskoj karijeri. Međutim, nije radio nigdje u protekle dvije sezone, ali je to vrijeme iskoristio na drugačiji način. „Bio je na trenerskoj edukaciji, položio sve ispite i nivoe, i sa posebnom ambicijom želi dalje da se bavi trenerskim poslom“, saopšteno nam je iz OK Budva. Što se Kokovića tiče, nakon što je odustao od odlaska u Budvu,
on će nastaviti sa radom u klubu u kojem je i počeo trenerski posao – barskom Galebu, koji je ove sezone ispao iz Superlige i naredne sezone igrati u nižem rangu. - Poslije pregovora sa Budvom, ipak na samom kraju nijesmo uspjeli da dođemo do dogovora. Svakako želim da im zahvalim na interesovanju i želim im uspješnu sljedeću sezonu. Ostajem u Baru i tome se i te kako radujem. Galeb je moja kuća i tako će ostati, đe god bio. Imam lijepe planove sa mladom i talentovanom generacijom sa kojom želim sto prije da dođem do zacrtanih ciljeva – kazao je Koković za Pobjedu. S. J.
Međunarodni forum sportista u Lozani Milivoj
Dukić glas crnogorskih sportista
PODGORICA - Milivoj
Dukić, predsjednik Sportske komisije Crnogorskog olimpijskog komiteta, boravi u Lozani gdje predstavlja glas crnogorskih sportista na jednom od najvažnijih okupljanjaMeđunarodnom forumu sportista 2025. Na otvaranju foruma, koji se održava u sjedištu Međunarodnog olimpijskog komiteta, prisutno je bilo više od 400 predstavnika sportista iz cijelog svijeta. Prvi dan obilježile su važne diskusije o budućnosti sporta, uključujući podršku sportistima kroz programe Olimpijske solidarnosti, njihovu veću ulogu u donošenju odluka, ali i jačanje njihove vidljivosti i povezanosti kroz platformu Athlete365. Prvi dan Foruma je obilježio i Rafael Nadal, koji je iskreno podržao sportiste i istakao važnost njihovog autentičnog glasa u svim segmentima olimpijskog pokreta. R.A.
Uprava vaterpolo vicešampiona Crne Gore na korak da angažuje
golmana
Rističević u kapici Primorca
PODGORICA - Dimitrije
Rističević na korak je od Primorca. Povremeni reprezentativac Srbije blizu je da potpiše ugovor sa vicešampionom Crne Gore i zauzme mjesto na golu jer je Franćesko Masaro otišao iz kotorske ekipe. Posljednje dvije sezone Risti-
čević je branio za Panatinaikos, a prije toga nosio je kapicu Partizana, Novog Beograda, Marseja, Katanije...
Uprava ekipe iz Kotora prije dva dana objavila je da je Stefan Vidović prvo pojačanje za novu sezonu, a blizu je i drugo.
Saznajemo da će Draško Br-
guljan narednu sezonu nastupati za kotorsku ekipu i da će kroz nekoliko dana vicešampion dobiti novog trenera jer se zahvalio Vjekoslavu Paskoviću
Od prošlogodišnjeg sastava Dušan Matković, reprezentativac Crne Gore, odlazi u splitski Jadran. A.M.
Crnogorske košarkašice večeras (20h) protiv Italije imaju posljednji test za EP
Smanjiti minute ,,praznog hoda“
PODGORICA – Crnogorske košarkašice odmah nakon meča sa Slovenijom u Ljubljani otputovale su za Bolonju, gdje će večeras (20h) protiv Italije imati posljednji test u
okviru priprema za Evropsko prvenstvo. Naša reprezentacija u Ljubljani je doživjela poraz 62:42, a treća četvrtina bila je presudna. Naš tim pravio
je mnogo grešaka, imao loše procente šuta, a Slovenija sa 21:2 u tom periodu riješila je pitanje pobjednika. Ipak, iako nije bilo mnogo vremena, u taboru ,,crvenih“ nadaju se
reakciji i još boljem izdanju protiv Italije… - Čeka nas još jedan meč, a s obzirom da je to generalna proba za Eurobasket, sigurno da će biti bitno da ostavimo što bolji utisak. Neće biti lako, Italija je dobra selekcija, ima izuzetno kvalitetne igračice, ali na nama je da ostavimo što bolji utisak, da pokažemo napredak u odnosu na duel u Sloveniji – kazala je centar Crne Gore Maja Bigović. Naše košarkašice tokom priprema doživjele su dva poraza od Srbije na Zlatiboru. Zatim su učestvovale na Igrama malih zemalja Evrope u An-
Indijana povela 2-1
PODGORICA – Za razliku od Oklahome, Indijana je dobila prvi meč kod kuće, sa 116:107, pa su Pejsersi poveli 2-1 u finalu plej-ofa NBA lige. Istorija finala NBA lige kaže da je, kada je serija bila izjednačena na 1:1, ekipa koja je pobijedila u trećoj utakmici 33 puta osvajala trofej.
U prepunom „Gejbridž Fildhausu“ viđena je uglavnom izjednačena utakmica, a odluka je pala na tri minuta do kraja. Indijana je od rezultata 98:98 parcijalom 12:4, koji je započeo trojkom Tajris Halibarton, a završio Aron Nesmit, otišla na 110:102 i, praktično, riješila pitanje pobjednika. U poenima rezervista, Indijana je dominirala 49:18.
- Igrači su postizali koš za košem. Naši igrači sa klupe bili su nevjerovatni. Ovo je velika pobjeda za nas - rekao je Halibarton za ESPN.
Pejserse je predvodio Benedikt Maturin sa 27 poena i
dori, gdje su osvojile zlato, jer su na pet utakmica ostvarile četiri pobjede (protiv Luksemburga, dva puta protiv Kipra, te nad selekcijom Andore). Ženski Eurobasket igra se od 18. do 29. juna u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina Češke, rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala. - Nadam se da ćemo u Bolonji pokazati dobru reakciju i da ćemo smanjiti minute ,,praznog hoda“, a onda u Baru slijedi sam finiš i polazak na šampionat. Svjesne smo izazova, ali i vrlo motivisane da ostavimo što bolji utisak –podvukla je Bigović. R.P.
postao tek šesti igrač od spajanja NBA/ABA lige u sezoni 1976/77. koji je kao 22-godišnjak ili mlađi, postigao najmanje 25 poena u finalu, poslije Kavaja Lenarda, Lebrona Džejmsa, Tonija Parkera , Kobija Brajanta i Medžika Džonsona
Tajris Halibarton je dodao 22 poena, 11 asistencija i devet skokova, Paskal Sjakam 21 poen, šest skokova i četiri asistencije, Ti Džej Mekonel 10 poena, te po pet skokova i pet asistencija, a Majls Tarner devet poena. U ekipi Oklahome najefikasniji je bio Džejlen Vilijams sa 26 poena uz šest skokova, Šej Gildžes-Aleksander je postigao 24 poena, uz osam skokova i četiri asistencije, a Čet Holmgren 20 poena, uz 10 skokova. Lu Dort imao je 12 poena, a Aleks Karuso osam poena, pet skokova i četiri asistencije. Četvrta utakmica igra se ponovo u Indijanapolisu, u noći između petka i subote. S. J.
PODGORICA - Crnogorski teniseri Petar Jovanović, Aleksa Krivokapić, Simon Knežević i Milan Ristov, predvođeni selektorom Rezartom Cunguom, ostvarili su još jednu pobjedu na Dejvis kupu, treća grupa koji se održava u Skoplju.
Treća grupa Dejvis kupa Teniseri
Nakon pobjede od 3:0 u mečevima protiv reprezentacije Sjeverne Makedonije, crnogorski teniseri započeli su pobjednički niz savladavši i re-
prezentaciju Jermenije ubjedljivim rezultatom 3:0. Aleksa Krivokapić pobijedio je protiv Avetika Gazarjana 6:1; 6:1, Simon Knežević je savla-
dao Mikajela Avanesjana 6:4; 6:2, dok su Milan Ristov i Simon Knežević trijumfovali u dublu protiv Samvela Agajana i Mikajela Avetisjana 6:1; 6:2. Ovim je Crna Gora zauzela prvo mjesto na tabeli treće grupe. Naš tim igraće mečeve protiv Moldavije i Malte, gdje se nada pobjedama i jednom od prva tri mjesta na tabeli koja vode ka prolazu u drugu grupu Dejvis kupa. R.P.
PODGORICA - Na Svjetskom prvenstvu u džudou u Budimpešti Crnu Goru predstavljaće Jusuf Nurković u kategoriji do 66 i Jahja Nurković do 73 kilograma. Najavljeno je učešće 556 takmičara iz 93 države. U prvom kolu Jusuf Nurković sastaće se u subotu sa predstavnikom Bugarske Bojanom Jotovim, dok je Jahja Nurković voljom žrijeba slobodan na startu. Rival u drugom kolu dan kasnije biće mu bolji iz duela Brazilca Danijela Sarahina i Njemca Igora Vandtkea U glavnom gradu Mađarske održan je Kongres ove asocijacije na kojem je odlučeno da i u naredne četiri godine Marijus Vizer obavlja funkciju predsjednika. Vizer je dobio jednoglasnu podrđku delegata Kongresa. R.A. SP u džudou Jusuh i Jahja Nurković predstavljaju Crnu Goru
Dukić i slavni košarkaš Gasol
NATURAL ROLLING TOBACCO (JOŠ JEDAN ĐIR DO MEĐIMURJA. PUTOPISNA FRAGMENTACIJA I
FERMENTACIJA)
Ako ovo sa ručkovima potraje
živ u Crnu Goru stizat neću
Piše: Senad KARAĐUZOVIĆ – KARAĐOZ, književnik
„KAD FAZANI LETE“
Dejo je uzeo sedam dana odmora zbog mojeg i Mileninog dolaska u Hrvatsku. Dejo je menadžer u jednom od najpozantijih restorana u Čakovcu (a pri tom i pjesnik). Prekjuče je napunio dvadestpet godina.
Svakog jutra, od kako smo stigli na kavu dolazi i Sara, moja ćerka, kojoj sam takođe „polovni tata“.
(Nevažno: Očuh ili step father je izraz koji mi je oduvjek djelovao odvratno, pa sam taj izraz uprostio na „Starobarski način“, da zvuči manje strogo i distancirano, a da više djeluje simpatično. Taj izraz sam „odvalio“ 2016. i postao je opšte prihvatljiv u našoj familiji: POLOVNI TATA).
Opet smo pozvani na ručak „kotlovinu“ kod punice i punca u Mihovljanu.
Punac Franc je zamijenio medikament – terapiju, pa mu nije baš najbolje... a i ja sam sit – sitan ručkova i grupnih sjedeljki. Opet u ranu zoru pijem D vitamin i pivo.
Ako sa „ovim“ ručkovima duže potraje, živ ga u Crnu Goru stizat neću, teker nogama naprijed u blindiranom kovčegu. Nakon podneva se nalazimo svi na Francovoj terasi. Jedača i pijača je poslužena i svi čekamo na Franja, koji je prilegao malo prije ručka.
Previše je sunčeve svjetlosti za moj vid. Iskričavo je i toplo. Franc stiže i krećemo objedovati. Kad je loša energija u vazduhu, odmah je osjetim. Puno nas je za stolom i neko sa nekim je u zavadi, neko je došao narogušen i to uvijek detektujem, a zbog čega? Đavoli ga znali. Elektricitet je nesnosan. Postaje mi neprijatno a moram poštovati tuđu trpezu. Opet, vjerujući i misleći da u sebi uvijek moramo tražit krivicu, pomislih da sam ja „možda“ nehotice napravio grešku, kada sam ušao na gornji kat u staru baka Marinu kuću. Pokojna baka Mara je bila suprugina polu–baka koja je umrla 2018
Na tom njenom katu u jednoj od soba sam spavao posljednji put u septembru 1990. Pamtim da je cio kat odisao svježinom i čistim zrakom. Sad sam osjetio memlu zapuštenosti i tišine. Dodirivao sam stare kredence i nathasne, gledao u okvire starih crno–bijelih fotografija, na kojima su svi mladi i lijepi... a sada su pepeo. Tiho smo pričali da ne poremetimo paučinu i prašinu i aappćihhaa kihnuo sam, kao loš
Prvi put sam u Varaždinu od 1987. Hodamo pločnikom. Ja zablesavljen tražim stare orijentire, po zvonicima katedrala i crkava. Ali avaj, moje sjećanje se izgubilo u vremensko prostornim stranputicama u odnosu na nekadašnju kasarnu. Trg prepoznajem, sve ostalo je izmaglica
arheolog Indijana Džons, čije kihanje poremeti aveti prošlosti i poremeti mir grobnice. Našao sam dva broja almanaha: MEĐIMURJE iz 1984. i 1985. Možda u njima nađem meni nešto interesantno. Uz blagoslov punca i punice odnijet ću ih u Bar. I da ne zaboravim, dok sam hodao iz sobe u sobu, sve vrijeme me pratila tuga...
Za vrijeme ručka. kraj desne noge mi se smjestio stari Francov pas, (eto ti ga Senade, opet!). To mi je popravilo raspoloženje. Svi su se raspričali, ali je tenzija lebdjela u zraku. I do sto đavola, vazda se nađe neko da bači bombu kad joj vrijeme nije.
Neko od prisutnih je tražio od Drage – punice da iznese porodične albume i te slikovnice iz dubine vrjeme–prostora su krenule da kruže od ruke do ruke.
Franc je bio na čelu stola. Vjerujem da je starom čovjeku nepošteno davati na uvid njegove fotografije iz mladosti.
Ja ga pamtim mladog, kada bi me po čakovečkim birtijama vodio na gemište, jer, „pobogu ja ću mu biti uskoro zet“...
I kada su do Franca stigli portreti iz njegove mladosti, izvukao je jednu svoju fotografiju iz albuma i dugo je gledao. Gledao je dugo i držao u desnici koja mu je drhtala. U tom času sam vidio čovjeka koji se „pomirio sa cijelim svijetom“!
Jebem ti život... a majsko sunce prži i sjenka sa nekog drveta se igra po našim poprsjima. Osjetih zebnju, znate, ima momenata kada mi ni pivo ne pomaže.
Utekoh do wc – a da se umijem. Kad nekog dugo poznajete ne želite ga vidjeti kako očajava za propuštenim. Toga dana nisam popio bensedin od 5 mg. Danas dok zapisujem taj potres osjećaja, danas pijem „benzić“ od 5 mg.
U vakumu 4–a
Te večeri je udario pljusak i zahladilo je... i pored šolje čaja od CBD kanabina, zaspati nijesam mogao do kasno. Protok vremena i tiketanje sekundače na sahatu. Do kurca!
5.
„GROBLJA SU CRNA VAŠARIŠTA! – Miroslav Antić 1987. Varaždin. Septembar mjesec. Kasarna „Jalkovečke žrtve“. Bataljon veze. V.P.5340 / 2.
U rano jutro, nakon jutarnje vježbe i doručka, počinje prvi čas. Teorija... nije nikakva vježba.
Podoficir, vodnik Nasuf Damani (iz okoline Debra, - tadašnja Makedonija) veli nam jednoličnim glasom: „Danas, drugovi vojnici idemo u obilazak najljepšeg groblja u Evropi, varaždinskom groblju gdje je pokopano mnogo istaknutih prvoboraca koji su poginuli ili makar učestvovali u drugom svjetskom ratu“. Niko ništa ne zbori, a onda ja moram progovorit, jer mi nikad vragovi nijesu davali mira: „Druže vodniče, valjda mislite najurednije groblje, jer groblja ne mogu biti najljepša... to nekako nije...“
On mi odgovara: „Tako je druže vojniče Karađuzoviću, ali ti ćeš u prkos mojem lošem
izražavanju imati večeras prekoredno požarstvo na auto parku naše jedinice“... I tako i bi. Obiđosmo groblje, a ja sam te noći za razliku od ostalih vojnika bio vanredno budan i zakleo sam se da na to najljepše groblje zbog svoje neprespavane noći, nikada više zakoračit neću.
Dejo mi u jutro predlaže da odemo do Varaždina na „pijaču“ i usput u šetnju.
„Može – kazah – ali na varaždinsko groblje ne idemo“. Čakovec – Varaždin 15 minuta normalne vožnje. Podzemna garaža na tri nivoa, moderna. Prvi put sam u Varaždinu od 1987.
Hodamo pločnikom. Ja zablesavljen tražim stare orijentire, po zvonicima katedrala i crkava. Ali avaj, moje sjećanje se izgubilo u vremensko prostornim stranputicama u odnosu na nekadašnju kasarnu.
Trg prepoznajem, sve ostalo je izmaglica... ulazimo u crkvu Svetog Nikole.
Jednom davno, zato što je vojnicima JNA bilo zabranjeno obilaženje vjerskih objekata, prilikom svojeg prvog izlaska u grad (nakon davanja zakletve), primakao sam se obazrivo crkvi Svetog Nikole u Varaždinu i posmatrao. Grad je bio pun vojnika i plašio sam se da od koga ne budem primi-
jećen. Kada sam smogao hrabrost, prišao sam civilu pred ulazom u crkvu i zamolio ga da mi pričuva kapu sa petokrakom, na moju sreću pristao je na to sa izvjesnom radošću. Ja sam tad prvi put ušao u rimokatolički hram i kako zbunjen toliko i preplašen nijesam primijetio koliko je lijep. Kad sam izašao van, zahvalio sam se strancu uzimajući kapu i šmugnuo u gužvu.
2024. u maju sam unutar katedrale zakoračio bez ikakvog straha, namazao čelo prstima ruke umočivši ih u svetu vodicu i počeo razgledati na tenane.
Grad Varaždin ima jedanaest zvonika, najviši je nad crkvom Svetog Nikole.
Nijesam pobožan i nijesam hrišćanin, a niti sam se prekrstio (pri ulasku u hram) ali osjećam poštovanje... Malo dalje na trgu je nekadašnja gradska kavana KORZO, gdje sam često svraćao na „Varaždinski burgundac“.
„Tijekom devedesetih – veli mi ljubazna konobarica – ovdje je, gospon, bila i gradska opera. a danas je kavana GROFICA MARICA“.
„Lijepo – kazah joj – na ovom sam mjestu nekoć ostavio čudo penezi“.
„Dobro nam došli, opet“ – kaza uljudno i ode po porudžbinu. Prebiram po sjećanju. I ako smo ispod suncobrana sunce prži kao pred kišu. A moje sjećanje putuje do juna mjeseca 1987.
Simbolično protestujući (da se nad mojom dugom kosom ne bi iživljavao neki vojni berber) zamolio sam komšiju da me grdno podašiša prije nego li sam otišao u JNA. Sjutra dan sam se obukao kao i svi „majmuni sa crnogorskog primorja“ i otišao pijan, ljut i lud u tri materine, to jest, na odsluženjenje vojnog roka. Što jest totalno pogrešan pristup novonastaloj situaciji, jer je takav pristup, smješan: SVAKI OTPOR MAŠINERIJI KAKVA JEST BILA JNA, JE ZALUDAN!
Ali sve to nije važno, važno je SADA, tj. 2024. Oko mene iz dubina prošlosti u nekadašnjoj gradskoj kava-
Prije dvije godine, na ovom mjestu, objavljen je putopis crnogorskog književnika Senada Karađuzovića o boravku u Međimurju u Hrvatskoj. Nedavni Karađozov boravak u Međimurju sa suprugom porodio je novu pripovijest
ni KORZO, bruje ehoi pijanih vojnika: Siniše Babića (radio relejca); Gorana Džabića (teleprintaša), Kevago Ota (telefoniste – linijaša) i Crnjac Ivana (telegrafiste) i mnogih drugih pripitih vezista... Na istom placu danas, iz ehoa prošlosti vraćaju me glasovi turista „štucajućeg njemačkog, isprekidanog u grlenim suglasnicima“, koji nikad nisam umio razumjeti.
A ti turisti što sjede pokraj nas ispijajući svoj „šnaps“ su uglavnom iz Graca, Beča i ostalih germanskih pripizdina. Ima ih i iz Slovenije... Dođu i odu ostavljajući svoje škrte paruljine i vrate se punih memorija fotografijama u telefonima i refrešovanih glavurdi. Ranoranioci penzioneri. Na „pitomom“ zapadu počnu da rade sa 18 a u šezdeset i petoj godini pasaju u penziju. U glavnom škrtare vas cijelog života i onda sa skupocjenim foto aparatima obilaze destinacije o kojima su sanjarili dok im se „još dizao“, a onda kad im „padne za vazda“(tu ni viagra ne pomaže), obiđu svoj posljednji krug i naprasno umru. Ubije ih disciplina. Na to ne pristajem, ja sam jebivjetar i CRNOGORAC.
U kasno poslije podne se vraćamo kući. Putem na radio prijemniku Dejo nalazi na lokalnoj stanici „Tihomir Mišak i UFO band fingerpikering“, obradu tradicionalne pjesme „Kad ja pođoh na Bembašču“...i to mi već prija tako da ne moramo pričat, ali me Dejo pita: „Tko ovo pjeva“? „Bog s tobom dijete – velim mu – Tihomir Mišak, Zagrebčanin, pisac, muzičar, TV voditelj sa HRT-a. Legenda, novi Džoni Štulić“... Dejo se osmjehuje slušajući. Vjerujem da je tog trena pomislio: „Kako ovaj matorac, svakog đavola zna“? (Ali ništa nije rekao. Uživao je u muzici, kao i ja).
U vakumu 5 a Svakog proljeća, pauk krstaš, preko objektiva moje nadzorne kamere u Starom Baru (gdje tog trena nisam bio), tokom noći isplete mrežu, koju ja u jutru kad ustanem izađem sa metlom i sklonim jednim potezom. A on je naredne noći opet isprede. Mora da je tokom ove dvije neđelje mojeg odsustva, počinuo od mojih ružnih – rušilačkih navika. Navijam za njega, ali kad se vratim opet ćemo JOVO—NANOVO. (Nastavlja se)
Susret sa rodbinom u Međimurju
Na osnovu Odluke Skupštine akcionara broj SK/XVII - v - 2 od 19.05.2025. godine, “Barska Plovidba” AD Bar, Oglašava
PRODAJU NEPOKRETNOSTI – STARE POSLOVNE ZGRADE U BARU -putem prikupljanja pismenih ponuda-
1.Predmet oglasa je prodaja nepokretnosti upisane u List nepokretnosti br. 2309 na kat. parceli br. 5777/1 KO Novi Bar – poslovna zgrada u ul. Maršala Tita br. 42, ukupne površine 1.825m².
2.Početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 1.754.906,64€.
3.Pravo dostavljanja ponuda imaju sva pravna i fizička lica.
4.Ponude u pismenoj formi, u zatvorenoj koverti, dostaviti najkasnije do petka, 27.06.2025. godine do 14:00 časova na adresu „BARSKA PLOVIDBA“AD Bar, Obala 13 jula bb, 85000 BAR sa naznakom „Ponuda za kupovinu poslovne zgrade – ne otvaraj“.
5.Ponuđač po osnovu ovog oglasa, dužan je da dostavi: -pravna lica: ponudu potpisanu od strane ovlašćenog lica sa iskazanom cijenom u eurima, naziv i sjedište, potvrdu o registraciji, broj žiro računa, kontakt telefon, original ili od notara ovjerenu bankarsku garanciju na iznos od 5% od početne prodajne cijene nepokretnosti (87.745,33 €) koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv, sa rokom važenja 30 dana od isteka roka za dostavljanje ponuda (28.07. 2025. godine) i zakonski ovjerenu izjavu o pregledanju objekta, a obrazac iste ponuđač će dobiti prilikom pregledanja objekta. -fizička lica: potpisanu ponudu sa iskazanom cijenom u eurima, ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, odnosno br. lične karte ili pasoša, br. žiro računa i kontakt telefon, original ili od notara ovjerenu bankarsku garanciju na iznos od 5% od početne prodajne cijene nepokretnosti (87.745,33€) koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv, sa rokom važenja 30 dana od isteka roka za dostavljanje ponuda (28.07.2025. godine) i zakonski ovjerenu izjavu o pregledanju objekta, a obrazac iste ponuđač će dobiti prilikom pregledanja objekta. 6.Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je ponuđena cijena. U slučaju da više ponuđača dostave ponude sa identičnom cijenom, za te ponuđače će se organizovati dodatna licitacija putem pismenih ponuda sve do izbora najpovoljnijeg ponuđača.
Ukoliko ponuđač, čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, nakon otvaranja ponuda odustane od ponude ili odbije da zaključi ugovor o kupoprodaji, postupak za prodaju nepokretnosti se proglašava neuspjelim i ponovo oglašava, a ponuđač čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija, a koji je odustao odnosno nije zaključio ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo učešća u ponovnom postupku oglašavanja.
7.Nepotpune i neblagovremene ponude neće se razmatrati.
8.Pregledanje objekta i dokumentacije obaviće se 20.06. 2025. godine, u periodu od 8:00-12:00 časova.
9.Otvaranje ponuda održaće se u ponedjeljak 30.06.2025. godine u 8:00 časova u prostorijama sjedišta Društva, na adresi Obala 13 jul bb, Bar. 10.Proglašeni kupac je dužan da potpiše ugovor o kupoprodaji u roku od 15 dana od dana proglašenja najpovoljnije ponude.
11.Izabrani kupac dužan je da cjelokupan iznos kupoprodajne cijene uplati na žiro račun „Barska plovidba“ AD Bar, na dan zaključenja ugovora. U suprotnom, smatraće se da Ugovor nije ni zaključen.
12.Ponuđačima čije ponude nijesu prihvaćene bankarska garancija biće vraćena sa danom potpisivanja Ugovora o kupoprodaji sa izabranim ponuđačem. Bankarska garancija će se aktivirati u slučajevima: -da ponuđač odustane od ponude u roku važenja ponude; -da ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku.
13.Sve poreske obaveze i troškove prenosa vlasništva na predmetu kupoprodaje snosi izabrani ponuđač – kupac.
14.Barska plovidba AD Bar zadržava pravo da poništi ovaj oglas i da ne izabere ni jednu ponudu, bez obrazloženja i odgovornosti prema ponuđačima.
15.Za sve dodatne informacije i dogovor o terminima razgledanja prostora, zainteresovana lica se mogu obratiti na tel: +382(0)30 311300, lok. 21, lok. 51 i lok.62. „Barska plovidba“ AD Bar
Na osnovu člana 40. Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG“, br 21/09) i člana 29. stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, br. 44/10), JU OŠ „Orjenski bataljon“ Bijela objavljuje
J A V N I POZIV za prikupljanje ponuda za davanje u zakup školskog prostora u Područnoj ustanovi Baošići - Đenovići
Predmet zakupa je:
Školski prostor površine 3,5 m2 u Područnoj ustanovi ĐenovićiBaošići, upisan u LN 678 KO Baošići, kat. parcela 731/1. Period zakupa: od septembra 2025. godine zaključno sa junom 2026. godine
Namjena prostora: za prodaju prehrambenih artikala – pekarskih, konditorskih proizvoda i mliječnih i bezalkoholnih napitaka učenicima i nastavnicima Područne ustanove Baošići-Đenovići. Minimalni iznos cijene zakupa je 200,00 € (slovima:dvijestotine eura) mjesečno. U cijenu su uračunati troškovi struje, vode i odvoženja smeća.
Pravo učešća imaju registrovane firme za proizvodnju prehrambenih artikala, kao i ugostiteljstva i trgovine.
Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: ponuđena cijena zakupa, kvalitet, cijene i asortiman artikala, gdje će prednost imati ponuda koja sadrži artikle iz asortimana zdrave hrane.
Ponuda treba da sadrži: Opšte podatke o ponuđaču sa dokazom o registraciji za navedenu djelatnost; cijenu koju nudi izraženu u eurima; asortiman artikala prigodan za dječiji doručak – užinu po normativima i cijene. Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda: 7 (sedam) dana od dana objavljivanja javnog poziva u zatvorenim kovertama, sa naznakom „ Ponuda za zakup školske kuhinje u Baošićima“, na adresu: JU OŠ „Orjenski bataljon“ Bijela, Obala Milivoja i ane Zloković 13, Bijela. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, biće održano 25.6.2025. godine, sa početkom u 10:30 u prostorijama Škole. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati.Troškove objavljivanja tendera snosi Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija. Kontakt telefon: 031/671–506
Na osnovu člana 40. Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG“, br 21/09) i člana 29. stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, br. 44/10), JU OŠ „Orjenski bataljon“ Bijela objavljuje
J A V N I POZIV za prikupljanje ponuda za davanje u zakup dijela prostora Matične škole u Bijeloj
1. Predmet zakupa: školski prostor, 8 učionica površine 560 m2, 8 mokrih čvorova i dijela školskog mobilijara , upisane u Listu nepokretnosti 237 KO Bijela, kat. parcela 886. 2. Namjena prostora: navedeni prostor će se izdavati tokom ljetnjih mjeseci za potrebe učenika izviđača i planinara koji dolaze iz zemalja iz okruženja a koji će učionice koristiti u svrhu smještaja, dio školskog mobilijara će koristiti za posluženje obroka. Razlog izdavanja školskog prostora je taj što bi se od sredstava dobijenih izdavanjem u zakup obezbijedilo održavanje školskih objekata i nabavka neophodnih sredstava koja su potrebna u nastavnom procesu.
3. Period zakupa: 15.06.2025.-31.08.2025. godine, odnosno od dobijanja potrebne saglasnosti
4. Minimalna cijena mjesečne zakupnine po jednom krevetu je 3,00 eur-a ( tri eura) U cijenu nisu uračunati troškovi struje vode i odvoženja smeća, a plaća ih izabrani ponuđač za vrijeme trajanja ugovora.
5. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: najviša ponuđena cijena zakupa
6. Ponuda treba da sadrži: Opšte podatke o ponuđaču sa dokazom o registraciji za navedenu djelatnost, cijenu zakupa koju nudi izraženu u eurima.
7. Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda : 7 ( sedam ) dana od dana objavljivanja javnog poziva u u zatvorenim kovertama, sa naznakom „ ponuda za zakup“ na adresu: JU OŠ „ Orjenski bataljon“ Bijela, Obala Milivoja i Ane Zloković br. 13, 85343 Bijela . Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, biće održano 25.6.2025. godine, sa početkom u 11h u prostorijama Škole. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati.Troškove objavljivanja tendera snosi Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija. Kontakt telefon: 031/671–506
Sa velikim bolom obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je 12. juna 2025. u 49. godini preminuo naš voljeni
IGOR Zoranov PANTOVIĆ 1976 – 2025.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 13. juna od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENI:
majka BRANKA, sestra VESNA, sestrična NIKOLINA sa porodicom i DANICA, sestrić BLAŽO sa porodicom, MILAN, LUKA i LAZAR, stričevi GORAN i VESKO sa porodicom, ujaci IVO i RADOSLAV sa porodicom, tetke ZORICA i LEDA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina
Cjenovnik čitulja
1/9 OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
1/8
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
O SMRTI do 180 riječi
do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 11. juna 2025. u 67. godini napustila nas je naša draga
MILEVA- MAKICA Danilova TODOROVIĆ rođena ĐUKANOVIĆ
Svojim životom zaslužila je ljubav, poštovanje i nezaborav.
Po njenoj želji, sahrana je obavljena u krugu porodice 12. juna na groblju u Nikšiću. Kuća žalosti: Ul. Radoja Dakića, Lamela 3/10, stan 29 Podgorica.
OŽALOŠĆENI: suprug DANILO-DRAGAN, sin MARKO, kćerka MARIJA, snaha ALEKSANDRA, unučad: NAĐA, LENA i NIKŠA, sestre ALEKSANDRA i BRANKA sa porodicama, djeca od pokojnog brata BRANKA i porodice TODOROVIĆ i ĐUKANOVIĆ i ostala rodbina
Tužnim srcem javljamo da je poslije duge i teške bolesti u 71. godini preminula naša draga i voljena
DUŠANKA
Antonija-Beće MIĆANOVIĆ rođena GRBOVIĆ
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 13. juna od 11 do 16 časova i 14. juna od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI:
sin VLADAN, kćerka SLAĐANA, brat MILE, sestra DESA, snahe BRANKA i TANJA, đever DRAGAN, jetrve CICA i ZORICA, zaove MILKA, DARA i BEBA, unučad ANASTASIJA, LUKA, ANDRIJA, JAKŠA i MIJA, bratanić, brataničina, sestrić, đeverići, zaovići, zaovičine i ostala mnogobrojna rodbina MIĆANOVIĆ i GRBOVIĆ
Sa neizmjernom tugom u srcu i bolom u duši obavještavamo da je 12. juna 2025. preminuo u 63. godini naš voljeni
PREDRAG Ilije JOVIĆEVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 13. juna od 11 do 16 časova i 14. juna od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.
Dana 12. juna 2025. u 71. godini preminuo je naš voljeni
STEVAN Ljubov POPOVIĆ
Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu LopatePiperi 12 i 13. juna do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Dračev brijeg.
OŽALOŠĆENI: supruga TANJA, ćerke MARIJA i MILENA, unučad LENA, LAZAR i ILIJA, sestrići DANILO i LUKA, zetovi MITAR MIŠOVIĆ, DRAŽEN FILIPOVIĆ i ostala porodica JOVIĆEVIĆ
Дана 12. јуна 2025. године, изненада у
OŽALOŠĆENI:
supruga ZORA, sestre DANICA-BEBA, SENKA i VIOLETA, bratanične i sestrići, sestrične, brat od strica RADIVOJE i ostala rodbina POPOVIĆ
RADOJKA Božidara ZVICER rođena JOVANOVIĆ
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 13. juna od 10 do 16 časova i 14. juna od 9 do 11 časova, kada se kreće za selo Grab - Cuce gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.
OŽALOŠĆENI: kćerke MARINA i VIDOSAVA - SANJA, brat VELIZAR - VESKO, sestre JOVANKA i NEĐELJKA, snahe VALENTINA, KSENIJA i DANIJELA, unučad ALEKSANDRA, SARA, MARIJA, ANĐELA, LJUBOMIR, ALEKSANDAR i ANDRIJA, praunučad, bratanić MILOŠ, bratanične MIRJANA i MARIJA, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala rodbina ZVICER i JOVANOVIĆ
Dana 12. juna 2025. u 79. godini napuštila nas je naša draga
490
Posljednji pozdrav poštovanoj strini
DRAGICI JAKIĆ
Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj toplini, blagim riječima i mudrosti.
Hvala ti za svu dobrotu i pažnju koju si nam uvijek pružala.
MIROJE JAKIĆ sa porodicom
447
Bratu
STEVANU POPOVIĆU
Posljednji pozdrav od sestre
SENKE KNEŽEVIĆ sa porodicom
453
Posljednji pozdrav dragom treneru i velikom čovjeku
SLAVIŠI ĐURKOVIĆU
Počivaj u miru.
ĐORĐE i PETAR VUKIĆEVIĆ
RAJKO VUŠUROVIĆ
S tugom u srcu, ali s ponosom što smo te imali, opraštamo se od tebe.
Bio si heroj čovjek koji je znao što je čast, poštenje i ljubav.
Teško je reći ,,Zbogom“, jer ti nijesi otišao, samo si prešao u sjećanja, tamo đe vrijeme ne postoji.
Hvala ti na djetinjstvu.
Tvoji: ISIDORA, KATARINA i PAVLE, bratanić DEJAN i snaha ALEKSANDRA
Posljednji pozdrav dragom komšiji
MOMČILU
-MOMU PIĆURIĆU
Ostaješ nam u trajnom pamćenju kao rijetko častan čovjek. Porodica ĐUROVIĆ BORO, RADULE i CICA
Dragi naš
Bio si čovjek koji je ostavio trag na svima nama. Tvoj humor odzvanjaće našim pozorištem i tvoje šale će se prepričavati.
Hvala ti što si bio dio naših života, dobri čovječe!
KOLEKTIV KRALJEVSKOG POZORIŠTA ZETSKI DOM
Posljednji pozdrav
446
STEVANU POPOVIĆU
Ujače, počivaj u miru. Čuvaćemo te od zaborava. Sestrić MILEN MINO KNEŽEVIĆ sa suprugom BILJANOM
441
Posljednji pozdrav dragom
SLAVIŠI
BRANKO ĐURKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki
DUNJI
Nosila si ovaj posljednji teret koji ti je sudbina donijela dostojanstveno i hrabro, a da ničim ne pokažeš koliko ti je teško i da ne kloneš duhom. Odmori se tamo đe nema bola.
OLJA JANJIĆ-JOVANOVIĆ sa porodicom
485
Voljenom bratu, đeveru, stricu i đedu
Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
S tugom i poštovanjem opraštamo se naše drage
DUNJE
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
VINKA, PEJO i ZVEZDAN JANJIĆ
474
Posljednji pozdrav
PREDRAGU JOVIĆEVIĆU
Sa tugom smo čuli da je prestalo da kuca tvoje plemenito srce.
Neka tvoja porodica bude ponosna na tebe. Čuvaćemo uspomenu na tebe
PEĐA JOVIĆEVIĆ
Hvala ti za svu ljubav i lijepe uspomene. Zauvijek ćeš biti u mom srcu
487
Od MIODRAGA, LOLE, DEJANA sa porodicom i IGORA sa porodicom 486
479
SONJA, ZORAN, RACO, ITANA, JOVANA
ITANA BOŽOVIĆ sa porodicom
RAJKU
Našoj voljenoj
MAKICI
„Beskrajni plavi krug, U njemu, zvezda“.
S ljubavlju
LIDIJA,
MILENA i ANA
S tugom se opraštamo od naše drage koleginice
Posljednji pozdrav
dipl. Ing. MARINA ŠIBALIĆ arhitekta
Bila je čast poznavati te, raditi sa tobom i prije svega imati te za prijatelja. Hvala za sve lijepe trenutke provedene zajedno.
MIROSLAV i BILJANA MALIŠIĆ sa porodicom
488
MILEVE TODOROVIĆ
U tragu koji ste ostavili, profesionalnom i ljudskom, ostajete dio nas.
Tužni pozdrav dragoj jetrvi MIRI
KOLEKTIV UPRAVE ZA LJUDSKE RESURSE
Odmori svoju napaćenu dušu, bolest je veliko čudo. Neka ti duša počiva u raju.
Posljednji pozdrav dragoj strini
MIRI GARDAŠEVIĆ
Tvoja plemenita duša, dobrota i veliko srce puno ljubavi vječno će živjeti. Zaborav ne postoji. MIRJANA sa porodicom
482
481
Posljednji pozdrav dragoj strini
Hvala za pažnju i ljubav kojima si nesebično obasipala mene i moju porodicu. Počivaj u miru. MUJO sa porodicom
489
483
Posljednji pozdrav voljenoj strini
Draga strina, iskreno ti hvala za svu beskrajnu ljubav i pažnju koju si nam nesebično darivala.
Tvoji: sinovci BOŽIDAR i BOGOLJUB, snaha NATALIJA i unuk MILAN
S tugom se opraštamo od naše voljene
MAKICE
Bila si primjer kako se život nosi - tiho, čvrsto, s osmijehom koji nikad nije tražio pažnju, ali ju je uvijek zavređivao
Tvoja energija, duhovitost i toplina obasjale su naše dane, uljepšale život, djetinjstvo i mnoga ljeta i ostavile trag koji vrijeme ne briše.
Tvoja ljubav je bila neiscrpna, tvoja pažnja dragocjena, tvoj duh nezamjenjiv, a uspomene koje nosimo pune života, smijeha, topline i doma. Hvala ti što si nas voljela, učila i činila boljima. U našim srcima i mislima ostaješ vječno.
Tvoji BRANKA, DEJAN, MILENA i ANĐELA
Draga naša
MAKICE
Bila si sve najbolje u našoj porodici. Ostaje da tugujemo za tobom i sjećamo se zajedničkih trenutaka.
Vječni mir tvojoj plemenitoj duši.
Sestra ALEKSANDRA - SAŠA, zet DANILO, sestrične ANĐA, MARIJA i JOVANA sa porodicama
MIRI
MIRI
Dragoj saradnici
dipl. Ing. MARINA ŠIBALIĆ arhitekta
Još jednom hvala za sav doprinos koji ste dali sarađujući sa nama. Živjećete u djelima koje ste ostavili za sobom, a dio Vaših ostvarenja su i naši renomirani poslovni objekti.
Kolektiv „RIBNICA COMMERCE“ d.o.o.
Posljednji pozdrav dragoj babi KEKI
Unučad: RADOJE, VLADIMIR, BOJAN, IVANA i NIKOLA sa porodicama
461
Posljednji pozdrav dragoj tetki KRSTINJI ŠUKOVIĆ
S tugom, ljubavlju i poštovanjem,
Dana 13. juna tužna godina je od kada sa nama nije naša voljena
Lijepe uspomene nas obavezuju da te vječno pamtimo. U subotu 14. juna u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na Gradskom groblju u Škaljarima u Kotoru.
Sestrići BOJICA i RADOVAN PEŠIĆ i sestrična VESNA
ŠĆEPANOVIĆ
Posljednji pozdrav našem cijenjenom prijatelju
DRAGOLJUB i SENKA LAKIĆ
Sa nevjericom prolazi 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni
JANKO VLAHOVIĆ
U svakom svitanju zore, u svakom smiraju dana, u svakoj uspomeni, suzi... NEDOSTAJEŠ!
U vječitoj trci sa životom, smrt je pobijedila. Uspjela je da zaustavi tvoj život i naše vrijeme. Vrijeme koje nije lijek, već svjedok bola, tuge, nedostajanja...
Bole riječi koje nijesmo uspjeli da kažemo, bole uspomene, ćutanja, radovanja.
Svaki zvuk motora koji odjekne drumovima, na tren probudi nadu, a onda se pretvara u naše tiho jecanje.
Taj, nama dobro poznati zvuk, stavio je tačku, pa se sad naše vrijeme računa na život prije i život poslije TEBE.
Ne možemo te vratiti, ali učinjećemo sve da ponosno nastavimo tvojim putem i da te dovoljno bude u vremenu koje je pred nama. VOLIMO TE!
Obavještavamo kumove, prijatelje, rodbinu, da ćemo u subotu, 14. juna 2025. godine u 10 časova obilježiti 40 dana od smrti našeg Janka.
Voljeni naš
OŽALOŠĆENA PORODICA VUJOVIĆ
Jutra ječe svih ovih minulih dana, a danima manjka sunca moj brate, moja nado i oslonče
JANKO - JAŠO
Bol razum razara, a tuga se uvukla u ovo malo što je od mene ostalo pa melje i ne da da predahnem Drhtim od pomisli da su svi naši dani zauvijek prošli i da se nikada neće vratiti.
Tvoju Veju zauvijek si odnio sa sobom! Vrisak duše od jecaja ne čujem, a zvuk motora srce komada.
Brate moj, tvoja tišina je moja sudbina, a moje suze koje gutam i dave me, su moj korak ka tebi.
Nesretna sestra VESNA MEDENICA sa porodicom
452
JANKO
Prolazi kao vječnost, četrdeset teških i gorkih dana bez tebe. Osjećamo te, vidimo te i čujemo tvoj topli smijeh što nas bodri da nastavimo onako kako bi nam ti rekao.
Neka tvoja mila duša nađe mir, a mi ćemo biti i tamo i ođe, uvijek tvoji, a ti uvijek naš.
437 Šestomjesečni pomen voljenom bratu PERU ĐOROJEVIĆU
Prolazi vrijeme ali tuga i bol ostaju.
Zauvijek u našim srcima i mislima.
OŽALOŠĆENA PORODICA 436
Tvoji TOMOVIĆI
OLGA, ZORKA i VERA
ZORA VUJOVIĆ
NOVAKU ČOLIĆU
Tužno sjećanje na moje roditelje, suprugu, braću, sestru i bratanića otac majka supruga
JOVAN NOVKA ILINKA-MIMA 1888–1971. 1906–2000. 1948–2024. brat brat brat
VELJKO DUŠAN MITAR 1929–1946. 1931–2000. 1933–1959.
brat sestra bratanić VIDOJE MILICA IVAN 1935–1937. 1937–1939. 1965–1968.
NIKOLIĆ
Doživotno tužan i ožalošćen vaš sin, suprug, brat i stric SPASOJE-PAJO
ILINKE-MIME NIKOLIĆ
Draga majko, prođe godina. Teško je, svaki dan mislim na tebe. Ostaju mi uspomene i sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu.
Tvoj sin BOBAN
40 dana je od kada nije sa nama Vladimir, Tajcun i Đed
VLADO NIKČEVIĆ
U našim si srcima dok postojimo.
Tvoji voljeni: NEVENKA, JELENA, MILOŠ, IGOR, JAKŠA, MINJA i DANILO
Godina je od smrti moje supruge
Mima, ovo nije moj oproštaj od tebe, već moje sjećanje na tvoj fizički nestanak, na tvoje teške bolesti, a koje su ostavile tužan i dubok trag na moj život.
Tvoj suprug PAJO
Sjećanje na moje drage roditelje i sestru majka otac
MILKA VLADIMIR POPOVIĆ POPOVIĆ rođ. STRUGAR 13. 6. 2011. 22. 6. 2012. sestra
SLAVICA POPOVIĆ 11. 8. 2023.
Ponosna sam na vaše časne živote i međusobno poštovanje i ljubav. Počivajte u vječnom miru i spokoju, rode moj.
Voli vas vaša kćerka i sestra VESNA sa djecom JELENOM i MIODRAGOM sa porodicama
DALIBOR NEDIĆ
Učimo živjeti s tugom koja nas svako jutro obuzima, ali živiš u našim srcima i uvijek si uz nas na svakom koraku.
Volimo te, tvoji najmiliji DRAGANA, VUK i LUKA
DALIBOR NEDIĆ
Vrijeme prolazi ali uspomene i sjećanja na tebe trajaće zauvijek. ČEDO i MILJA NIKOLIĆ
ILINKE-MIME NIKOLIĆ
Posljednji pozdrav zetu
VLADU NIKČEVIĆU
Počivaj u miru.
Porodica SPAJIĆ
Dana 14. juna 2025. navršava se godinu dana od smrti moje majke
Četrdeset je dana od smrti moje jedine, najvoljenije i nikad prežaljene babe
SLAVKE
STOJANOVIĆ
„Majko, djetinjstva moga vilo, Majko, sve blaženo ti bilo…
Premali je ovaj list hartije na koji bih ti napisala kako se osjećam i naravno riječi zahvalnosti za sve ove godine što su iza nas.
Boli što si otišla zauvijek, ali sam i srećna što je to bilo baš onako kako si cijelog života željela, a to zasluže samo veliki ljudi!
Srećna sam i što sam uz sebe imala takvog životnog učitelja i velikog roditelja. A tu čast i privilegiju ne može da ima svako.
Hvala ti što sam danas ovo što jesam. Otišla jesi, ali te ja izgubila nijesam, jer ćeš, dok sam živa, biti dio mene.
Tvoja NANA sa porodicom
Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš dragi
dr VOJO SUĐIĆ
Mnogo nam nedostaju tvoja ljubav i dobrota koje si nam nesebično pružao.
U subotu, 14. juna 2025. godine u 10 časova posjetićemo mjesto njegovog vječnog počinka na petrovačkom groblju.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Četrdeset dana od smrti naše majke, babe i svekrve
SLAVKE Vojove STOJANOVIĆ
Majko, otišla si iznenada, tiho i nečujno, bez ijedne riječi što nas mnogo boli. Teško je prihvatiti da te više nema sa nama.
Neka tvoja blaga i plemenita duša počiva u raju u zagrljaju tvog supruga i tvoje braće koju si stalno pominjala.
A nama uspomene i lijepa sjećanja ostaju.
Tvoji najbliži i oni koje si posebno voljela doći će ti u subotu, 14. juna 2025. u 10 časova da ti se još jednom poklone i odaju poštovanje koje si zaslužila svojim časnim životom.
Majko, počivaj u miru, neka ti je vječna slava i hvala za sve.
Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša draga majka i baba
SLAVKA Vojova STOJANOVIĆ rođena VUKČEVIĆ
Draga majko, nema više majčine dobrodošlice, pažnje, beskrajne ljubavi i osmijeha koji grije. Svakim danom nedostaješ sve više. Čuvamo te u svojim srcima i lijepim uspomenama. Bila si naš ponos, utjeha i dom. Počivaj u miru pored svojih najdražih, a mi ćemo vas čuvati zauvijek od zaborava.
Kćerka SNEŽANA, unuk ALEKSANDAR – SAŠA i unuka SANJA sa porodicom
Prošlo je 40 dana bez tebe
VJERA
Svaki dan nosi prazninu, ali i zahvalnost što smo te imali. Čuvamo uspomenu na tvoju nježnost, snagu i toplinu.
Tvoji: RATKO, DIJANA, ALEK, ANDREJ i ANITA
475
Tvoj sin VESELIN sa porodicom 470
ženo i majko
Već dugo te nema, a ti ipak postojiš. Živiš sa nama i poslije sedam godina kao naša nada i oslonac.
Nedostaješ nam sve više, ali kroz život ćemo onako kako si nas naučila, hrabro i zagrljeni sa osmijehom. Dani su nam ispunjeni sjećanjima na tebe, a u srcu je praznina.
Suze nijesu dovoljne da iskažu tugu koja se uselila u naša srca od trenutka kad si nas napuštila. Neka te čuvaju anđeli i prati naša ljubav koja je jača od vremena i zaborava.