Dnevni list POBJEDA 16.06.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

DIPLOMATSKA POŠTA

Balkan bez Amerike

Miodrag VLAHOVIĆ

Institucije nemaju precizne podatke koliko je mladih napustilo državu, iz Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu ističu da godišnje više od 1.500 njih ode da studira van Crne Gore

4. i 5.

Sjedinjene Države su, dakle, otišle sa Zapadnog Balkana - bez obzira što će tu činjenicu, na zvaničnoj ravni, vehementno negirati svaki lojalni američki diplomata. Umjesto sporenja o tom mučnom pitanjuiskrena je želja svih koji u SAD vide glavnog strateškog partnera - da se Amerikanci kakve poznajemo i na kakve nas je, u dugom nizu godina, još od pokojnog ambasadora Zimermana, zvanični Vašington bio navikao - vrate u region. Svjesni smo, naravno, da se to neće dogoditi za vrijeme Donalda Trampa

INTERVJU: Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza

VK potvrdila kršenje Ustava, koncesija za aerodrome loš posao po državu

Ko nije politički podoban, šansu traži van zemlje

Građanska, sekularna i multietnička Crna Gora danas trpi najozbiljnije pritiske od obnove nezavisnosti. Njeni temelji se sistematski potkopavaju – kroz vulgaran istorijski revizionizam, otvorenu negaciju crnogorske nacije i državnosti, te disciplinovanje manjinskih partija putem bizarnih, lukrativnih aranžmana koji ih pretvaraju u privjeske vlasti, a ne u autentične zastupnike svojih zajednica. Tu je, naravno, i odustajanje od antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva savremena Crna Gora, kaže Šehović

POBJEDA SAZNAJE: Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore nije usvojio izvještaj o nansijskom poslovanju ustanove za 2024. godinu, što je zakonski osnov za smjenu direktora, Vladislav Šćepanović krenuo u ofanzivu

KOLAŠIN:Turistička organizacija uređuje planinarske staze na Sinjavini

Prokrčeno16 kilometarastaza

U toku je uređenje i markacija još četiri pješačke rute u okolini grada, uukupnoj dužini 19 kilometara. Obilježeno je i postavljeno blizu 700 planinarskih tačaka

Advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčević kazao da je za njega očekivano mišljenje VK o slučaju sutkinje Đuranović

Stefan Stešević, osnivač i direktor Montenegro Luxury Association, o potencijalima države da privuče visokoplatežne goste

Piše:

INTERVJU: Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza

Šehović: Venecijanska komisija potvrdila kršenje Ustava, koncesija za aerodrome loš posao po

PODGORICA - Predsjednik Socijaldemokrata

Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je Venecijanska komisija potvrdila ono što su mjesecima unazad tvrdili gotovo svi relevantni pravni autoriteti, zajedno sa opozicijom – da je Skupština Crne Gore bila dužna da ispoštuje propisanu proceduru prilikom odlučivanja o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda.

- Drugim riječima, jasno je da je prekršen Ustav! U tom kontekstu, pozivam premijera Milojka Spajića da, u skladu sa sporazumom koji smo potpisali kao predstavnici opozicije i vlasti, hitno pristupi primjeni mišljenja Venecijanske komisije – i to najkasnije u roku od 15 dana - kako smo se i obavezali, kazao je Šehović.

Lider SD-a smatra da je davanje aerodroma u koncesiju loš posao po državu.

POBJEDA: U fokusu javnosti ponovo je pitanje davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju i to zbog prepucavanja pa i sukoba na relaciji premijer - Tenderska komisija. Stanje na aerodromima je loše i što je po Vama izlaz iz ove situacije jer se čeka konačni stav?

ŠEHOVIĆ: Stav partije na čijem sam čelu, kao i Evropskog saveza u cjelini, jeste nedvosmislen: davanje aerodroma u koncesiju ozbiljna je strateška greška koja vodi direktno ka gubitku suvereniteta nad ključnim ekonomskim resursom ove države, a samim tim i odricanju od prava da sami odlučujemo o razvoju turizma, investicija i međunarodne povezanosti – a to je, suštinski, gubitak suvereniteta nad sopstvenom ekonomijom.

Aerodromi predstavljaju strateški infrastrukturni sistem

od posebnog javnog interesa, bez kojih nije moguće efikasno upravljati ni turizmom, ni razvojem, ni međunarodnim položajem Crne Gore. U zemlji u kojoj turizam čini četvrtinu BDP-a i predstavlja uslov opstanka ukupne ekonomije, gubitak upravljačke kontrole nad aerodromima znači odricanje od mogućnosti da samostalno oblikujemo sopstveni razvoj. To nije tek strateška greška – to je dugoročno nepopravljiv potez koji zemlju svodi na pasivnog posmatrača sopstvene sudbine. Davanje aerodroma u koncesiju je kao da na tri decenije predate ključ od sopstvene kuće drugome – nadajući se da će vam dozvoliti ulaz kad vam zatreba i da neće promijeniti bravu bez vašeg znanja. Kada jednom izgubite kontrolu nad tako važnim sistemom, vi više ne odlučujete ni o cijenama, ni o razvojnim prioritetima, ni o sezonskom prilivu turista. Vi postajete taoci ugovora koji ne možete mijenjati, dok strateška infrastruktura – umjesto da služi građanima i državi – počinje da služi isključivo profitu koncesionara. Zato smo od početka protiv tog modela – ne iz ideoloških, već iz državničkih razloga. Crna Gora mora zadržati kontrolu nad sopstvenim razvojem. Aerodromi Crne Gore su stub te kontrole – i ne smijemo ga oboriti.

POBJEDA: SD, kao i svi konstituenti Evropskog saveza, od ranije su bili izričito protiv ustupanja aerodroma stranim koncesionarima. Da li, prema Vašem mišljenju, aktuelna vlast postupa odgovorno kada je riječ o očuvanju strateških državnih resursa?

ŠEHOVIĆ: Ne. Naprotiv –vlast postupa neodgovorno, kratkovido i direktno protiv javnog interesa.

Aerodromi Crne Gore godiš-

Njeni temelji se sistematski

zajednica. Tu je, naravno, i odustajanje od antifašizma

nje ostvaruju između 10 i 15 miliona eura profita, a na računu već imaju više od 40 miliona eura gotovine. To znači da država može sama finansirati modernizaciju – bez potrebe da se odriče imovine, kontrole i budućih prihoda. Dio finansijske ponude koncesionara već je poznat: jedna kompanija nudi veća ulaganja, ali manji procenat prihoda državi, druga veći procenat, ali znatno manja ulaganja. A ono što ih povezuje jeste da profit koji planiraju dolazi isključivo iz onoga što danas pripada državi.

Drugim riječima, država se odriče višedecenijskog prihoda i kontrole nad strateškom infrastrukturom da bi neko drugi investirao ono što država već sada može sama da uloži – iz postojećeg profita. I u najpovoljnijem scenariju, država bi kroz koncesiju mogla prihodovati između 500 i 600 miliona eura, dok bi koncesionar, koristeći postojeću

Učestvujemo u radu Odbora za izbornu reformu, ali ne po svaku cijenu

POBJEDA: Da li očekujete da će opozicija učestvovati u radu Odbora za izbornu reformu i pod kojim uslovima?

ŠEHOVIĆ: Apsolutno –opozicija učestvuje u radu

Odbora za izbornu reformu, ali neće to činiti po svaku cijenu. Bićemo posvećeni kvalitetnom radu, s jasnim ciljem: da zaokružimo sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, ojačamo

kapacitete DIK-a i uvedemo održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Međutim, nećemo nijemo posmatrati pokušaje obesmišljavanja rada Odbora ili inicijative koje imaju za

državnu infrastrukturu, prihodovao više od 1,6 milijardi i ostvario stotine miliona eura profita. Da bi mu se taj posao isplatio, moraće ili da značajno poveća cijene usluga ili da svede troškove na minimum.

To će platiti građani – kroz skuplje karte, slabiji servis i nesigurna radna mjesta. Umjesto da država zadrži kontrolu nad strateškim resursom i koristi njegov puni potencijal za budžetske i razvojne potrebe, vlast nudi buduće prihode javnog preduzeća – u zamjenu za kratkoročni keš.

To nije razvojna odluka. To je loš posao.

I svi koji ga danas podrže –moraće sjutra da ga objasne građanima.

cilj njegovo razvlašćivanje. Na samu naznaku takvog ponašanja – napustićemo Odbor. To je, uostalom, vrlo jasno saopštio i naš kolega Nikola Zirojević Reforma izbornog sistema mora biti rezultat političke odgovornosti, a ne još jedan teatar za domaću publiku i međunarodne izvještaje.

POBJEDA: Postoje spekulacije da je ova tema reaktuelizovana pod uticajem međunarodnih ili regionalnih aktera. Takođe imamo i nezapamćeno dug tenderski postupak. Imate li saznanja koja bi to mogla potvrditi?

ŠEHOVIĆ: Nemamo formalne dokaze o spoljnom uticaju, ali imamo dovoljno razloga za sumnju. Kada se međunarodni konsultant na projektu – poput IFC-a – osjeti primoranim da u zvaničnom dopisu izrazi ozbiljnu zabrinutost zbog toka procesa, to je signal koji se ne može ignorisati. A kada se istovremeno pojavljuju političke poruke i najave iz regiona, mimo svake institucionalne procedure, jasno je da se prostor za manipulaciju svjesno otvara. Zato s pravom pitamo – u čije ime se vodi ovaj proces? Jer ono što se dešava očigledno nije u interesu Crne Gore.

POBJEDA: Kako komentarišete mišljenje Venecijanske komisije povodom odluke o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović?

ŠEHOVIĆ: Venecijanska komisija je potvrdila ono što su mjesecima unazad tvrdili go-

tovo svi relevantni pravni autoriteti, zajedno sa opozicijom – da je Skupština Crne Gore bila dužna da ispoštuje propisanu proceduru prilikom odlučivanja o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda. Drugim riječima, jasno je da je prekršen Ustav! U tom kontekstu, pozivam premijera Milojka Spajića da, u skladu sa sporazumom koji smo potpisali kao predstavnici opozicije i vlasti, hitno pristupi primjeni mišljenja Venecijanske komisije – i to najkasnije u roku od 15 dana, kako smo se i obavezali. Svaki pokušaj relativizacije ili proizvoljnog tumačenja onoga što je jasno, eksplicitno i precizno navedeno u mišljenju Komisije, predstavljao bi kršenje obaveze na koju smo se unaprijed jasno i nedvosmisleno obavezali potpisivanjem sporazuma. Premijer Spajić snosi punu odgovornost da se to ne dogodi. Kao opozicija, ponašali smo se korektno i konstruktivno –i očekujemo da Vlada pokaže istu dozu političke ozbiljnosti. Sve drugo bi značilo jednostrano napuštanje dogovora i otvaranje ozbiljne političke krize. POBJEDA: I nedavno objavljeni non-pejper Evropske

Damir Šehović

komisija koncesija državu

komisije potvrdio je stav opozicije i dijela stručne javnosti da je odluka o penzionisanju pomenute sutkinje bila neustavna. Kako komentarišete ovaj nalaz?

ŠEHOVIĆ: I non-pejper Evropske komisije jasno je potvrdio ono na što su opozicija i dio stručne javnosti mjesecima ukazivali – da je odluka o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović bila protivustavna. Time je još jednom razotkriven duboki raskorak između evropske retorike aktuelne vlasti i njenog konkretnog djelovanja. Jer, nije dovoljno pozivati se na Evropu – potrebno je i ponašanje koje je u skladu s evropskim standardima, a upravo to ponašanje gotovo uvijek izostaje. Slučaj neustavnog penzionisanja sutkinje Đuranović samo je jedan u nizu poteza kojima se urušava institucionalni poredak i relativizuje vladavina prava. Umjesto odgovornog i predvidivog sistema, svjedočimo praksi u kojoj se ključne institucije koriste za proizvodnju kriza i političkih obračuna. Crna Gora možda formalno napreduje na evropskom putu, ali suštinski – u pogledu vrijednosti, institucionalne kulture i vladavine prava – nazaduje. A cilj Evropske unije nije puko širenje, već istinsko zajedništvo u vrijednostima. Sve dok se institucije budu koristile kao oruđe političkih obračuna, a evropski standardi svodili na marketinšku frazu, zemlja će tonuti u hroničnu krizu iz koje nas ne može izvući nijedan pi-ar trik – već isključivo promjena vlasti.

POBJEDA: U jeku obilježavanja godišnjice osnivanja Evropske unije, kako ocjenjujete trenutni tempo evropskih integracija Crne Gore? Što vidite kao ključne prepreke koje usporavaju napredak naše zemlje ka članstvu u EU?

ŠEHOVIĆ: Tempo evropskih integracija Crne Gore danas liči na vožnju magistralom s podignutom ručnom – motor bruji, ali se automobil ne pomjera. Iza statistike i formalnog napretka krije se suštinsko izbjegavanje reformi i zloupotreba evropske agende za unutrašnju propagandu.

Crna Gora neće istinski ubrzati ka članstvu dok ne dobije vladu koja razumije da evrop-

ja nije tehničko, već duboko političko pitanje. A odgovor na njega nije kalkulisanje, već jasan otpor i državotvorna politika koja ne pristaje na poniženje.

POBJEDA: Da li, iz Vaše perspektive, građanska, sekularna i multietnička Crna Gora danas trpi ozbiljne pritiske? Koje su najveće prijetnje njenom identitetu?

Advokat i univerzitetski profesor kazao da je za njega očekivano mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Đuranović

Vukčević: VK ukazala da je postupanjeparlamentarne većine bilo pogrešno i neustavno

ske integracije nijesu protokol i forma, već projekat dubinskog uređenja države – za generacije koje dolaze. Sve drugo je zavaravanje javnosti i odlaganje neizbježnog: temeljne promjene političkog kursa. Jer Crnu Goru ne mogu uvesti u Evropsku uniju partije koje su do juče bile okosnica Demokratskog fronta i njihovi politički sateliti, čije je djelovanje u suštini bilo – i ostalo – antievropsko. Evropska budućnost zahtijeva pouzdan politički kapacitet – ne one koji su Evropi okretali leđa kad god su imali priliku.

POBJEDA: Imaju li crnogorske institucije, po Vašem mišljenju, kapaciteta da se odbrane od vanjskih političkih i bezbjednosnih pritisaka? Kako ocjenjujete način na koji se crnogorska vlada odnosi prema inicijativama koje mogu imati destabilizujući karakter u regionu? Da li smatrate da je Crna Gora dovoljno jasno i odlučno pozicionirana kao protivnik takvih tendencija?

ŠEHOVIĆ: Crnogorske institucije danas nijesu sposobne da se efikasno odbrane od vanjskih političkih i bezbjednosnih pritisaka – ne zato što nemaju mehanizme, već zato što su iznutra oslabljene i potčinjene volji vlasti koja im sistematski urušava autoritet i nezavisnost. Naravno, glavna izvorišta tih pritisaka nalaze se u Beogradu i Banjaluci – političkim centrima čiji je cilj da Crnu Goru drže u trajnoj zavisnosti, kao pogodnom tlu za širenje svog uticaja, interesa i kontrole. To je projekat regionalne dominacije, koji se godinama sprovodi uz pomoć političkih satelita koji se sada nalaze u samom vrhu crnogorske vlasti.

Upravo je politička misija Andrije Mandića – i politike koju on predstavlja – da crnogorske institucije učini što slabijim, ranjivijim i zavisnijim, kako bi bile u potpunosti podređene interesima tih regionalnih centara moći. Suština tog projekta jeste obesmišljavanje crnogorske državnosti i sistemsko slabljenje institucija, kako bi Crna Gora postala servis tuđe političke volje – prije svega interesa Aleksandra Vučića. Odbrana od takvog scenari-

ŠEHOVIĆ: Građanska, sekularna i multietnička Crna Gora danas trpi najozbiljnije pritiske od obnove nezavisnosti. Njeni temelji se sistematski potkopavaju – kroz vulgaran istorijski revizionizam, otvorenu negaciju crnogorske nacije i državnosti, te disciplinovanje manjinskih partija putem bizarnih, lukrativnih aranžmana koji ih pretvaraju u privjeske vlasti, a ne u autentične zastupnike svojih zajednica. Tu je, naravno, i odustajanje od antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva savremena Crna Gora.

To je suština. Sve ostalo su detalji.

Zato je borba za građansku, evropsku i slobodnu Crnu Goru danas borba protiv poniženja i zaborava. A ona ne počinje samo političkom reakcijom, već jasnim i odlučnim otporom društva u cjelini. Prevladavanje logike nezamjeranja i držanja po strani nije neutralnost – to je siguran put u poraz ideje moderne, građanske Crne Gore.

POBJEDA: Što biste, kao univerzitetski profesor ekonomije, izdvojili kao najveći promašaj aktuelne izvršne vlasti kada je riječ o vođenju ekonomske politike?

ŠEHOVIĆ: Kao univerzitetski profesor ekonomije, moram reći da je, po meni, najveći promašaj aktuelne izvršne vlasti to što Crna Gora zapravo nema konzistentnu ekonomsku politiku. Ne postoji jasna strategija, pravac ni koordinacija – vodi se takozvana „politika na parče“, u kojoj svaki resor vuče na svoju stranu, bez sistemske vizije i dugoročnih ciljeva.

U osnovi te ad hoc logike nalazi se potrošački model zasnovan na „bilbord ekonomiji“ –marketing umjesto suštine, jednokratne mjere umjesto reformi. A kad se ekonomija vodi na taj način, ishod je uvijek loš. Zato je privredni rast u 2024. bio najniži u posljednjih osam godina. Zato je spoljnotrgovinski deficit najveći u posljednjih 15 godina. I zato ćemo, vrlo vjerovatno, imati najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu. Crna Gora sa ovakvom vlašću ulazi u začarani krug – sve većih dugova, sve manjeg rasta i sve veće fiskalne nestabilnosti. Uostalom, dovoljno je pročitati mišljenje Evropske komisije o Programu ekonomskih reformi do 2027. godine – tamo je dosta toga jasno rečeno. Problem ovog puta nije u okolnostima, već u očiglednoj nesposobnosti da se ekonomijom upravlja odgovorno i stručno. I to je suština. Nenad ZEČEVIĆ

PODGORICA – Venecijanska komisija ukazala je da je postupanje parlamentarne većine, u vezi sa smjenom sutkinje Dragane Đuranović, bilo pogrešno i neustavno i da bi se njenim ostankom na funkciji sudije zapravo obezbijedio kontinuitet u radu Ustavnog suda do isteka njenog mandata po sili Zakona o radu u decembru 2025. godine, do kada bi se izabrao drugi sudija – istakao je advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčević. Komentarišući mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Dragane Đuranović, Vukčević je rekao da je stav VK za njega očekivan.

NIŠTA NOVO

- Mišljenje VK je za mene bilo potpuno očekivano i ne daje ništa novo na što nije ukazivao jedan dio domaće stručne javnosti. Kao što sam i prije izjavio, da je sreće ne bi ni bilo potrebe za njenim angažovanjem, jer je bilo dovoljno domaće pameti da odgovori na prosto pitanje da li je Skupština i njen Ustavni odbor prekršio proceduru propisanu članom 154 stav 3 Ustava i člana 7 Zakona o Ustavnom sudu. Odgovor je naravno potvrdan, a što je VK u svom Nacrtu mišljenja jasno naglasila da je prekršena procedura od parlamenta, koja zahtijeva obavještenje od Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović. Dakle, prekršen je član 154 stav 3 Ustava koji upravo propisuje navedenu proceduru, kao i član 7 Zakona o Ustavnom sudu – kazao je Vukčević. Istakao je da je na taj način Venecijanska komisija „ipak potvrdno odgovorila na pitanje opozicije da li je postupanje Ustavnog odbora protivno Ustavu i da li je akt konstatacije predsjednika parlamenta formalno neustavan, iako je VK naglasila da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud“. - Takođe, primjećuje se da VK nije ulazila u pitanje da li se u konkretnoj situaciji primjenjuje Zakon o PIO ili Zakon o radu, jer je to pitanje u nadležnosti Ustavnog suda koji je posljednji autoritativni tumač Ustava i zakona, čime je VK potvrdila da Ustavnom sudu pripada konačna riječ u pogledu tumačenja koji zakon se primjenjuje u slučajevima prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda – kazao je Vukčević. Podsjetio je da je Ustavni sud imao stav u slučaju sutkinje Đuranović izrečen na sjednici u junu 2024. godine. - Kao, uostalom, i u svim drugim slučajevima prestanka funkcije

sudijama US a to je da im funkcija prestaje po Zakonu o radu i taj stav je parlament morao poštovati. Svako drugačije postupanje predstavlja nepoštovanje odluka Ustavnog suda i narušavanje ustavno-pravnog poretka. Prosto rečeno, ne možemo sudijama US „pucati u noge“ svaki put kad nam se ne svide njihove odluke i pravni stavovi – istakao je Vukčević.

Ocijenio je da nije parlament zaštitio ustavno-pravni poredak time što je nasilno konstatovao prestanak mandata sutkinji Đuranović, već ga je grubo narušio.

- To je u svom mišljenju potcrtala i VK, koja je naglasila da je na Ustavnom sudu da sam ocijeni postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj – kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, jedna od preporuka VK je i da se implementira zakonsko rješenje koje omogućava sudiji US da nastavi da obavlja svoju funkciju, iako su nastupili razlozi za prestanak mandata, sve dok se na njegovo mjesto ne izabere drugi sudija da bi se obezbijedio kontinuitet rada Ustavnog suda i da ne bi došlo do blokade.

- Pošto su se obje strane obavezale da će implementirati preporuke VK, to znači da će oni poslanici koji su glasali za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, sada glasati za izmjenu zakona koja omogućava sudiji da pored očigledno ispunjenih uslova za prestanak mandata ipak nastavi da obavlja funkciju do izbora novog sudije, da bi se izbjegla blokada Ustavnog suda. I ovom preporukom VK je ukazala da je postupanje parlamentarne većine za smjenu sutkinje Đuranović bilo pogrešno i neustavno i da bi se njenim ostankom na funkciji sudije zapravo obezbijedio kontinuitet u radu Ustavnog suda do isteka njenog mandata po sili Zakona o radu u decembru 2025. godine, do kada bi se izabrao drugi sudija – istakao je Vukčević. Podsjetio je da je u Nacrtu mi-

šljenja naglašeno da važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću sudija Ustavnog suda. - Što znači da sudije nijesu imale zakonsku obavezu da se izuzmu kada glasaju o utvrđivanju razloga za prestanak svog mandata, što sam i ranije tvrdio, pa je jedna od preporuka VK da se u tom dijelu dopuni i precizira zakonodavstvo sa jasnim situacijama kada mora doći do izuzeća sudija – rekao je Vukčević. Kazao je da ne zamjera političarima na njihovom stavu da u slučaju sutkinje Đuranović nije prekršen Ustav jer se, kako je rekao, oni rukovode prvenstveno političkim interesom.

INTERESI

- Ali zamjeram pojedinim mojim kolegama pravnicima i dijelu pravničke struke koji su imali stav da nije prekršen Ustav i procedura i da su skupštinski odbor i sam parlament postupili zakonito i u skladu sa Ustavom. Siguran sam da intimno nijesu imali dilemu da je prekršen Ustav, jer se radi o jednostavnom pravnom pitanju na koje bi odgovor znao i solidan student koji je položio Ustavno pravo, ali vjerovatno vođeni interesom da se dodvore parlamentarnoj većini iznosili su takve pogrešne pravne stavove, a što se vidi iz mišljenja VK, ali i mišljenja EK datog u non-pejperu – kazao je Vukčević. Venecijanska komisija je u Nacrtu mišljenju o slučaju Đuranović, navela, između ostalog, da je crnogorski parlament trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak sudijske funkcije. Dragani Đuranović je Skupština, na osnovu odluke Ustavnog odbora, konstatovala prestanak funkcije jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o PIO. Opozicija je tada napustila parlament i blokirala Odbor za izbornu reformu. Međutim, u martu je opozicija postigla dogovor sa premijerom Milojkom Spajićem o rješavanju političke krize, kada je prekinut bojkot parlamenta a Venecijanskoj komisiji upućen zahtjev za mišljenje o tome da li je u ovom slučaju prekršen Ustav. I. KOPRIVICA

Miloš Vukčević

Pismo iz Njujorka

Dok sam pripremao tekst o kalafatima i fiš-pikniku, spontano se rodila ideja – ili bolje rečeno potreba – da pokušam da uskladim volju za investicijama sa zahtjevima za očuvanje prirode, kulture i tradicionalnog načina života. U vremenu kada se mnoge stvari posmatraju kroz prizmu sukoba – kapital protiv ekologije, razvoj protiv nasljeđa – ovaj tekst nastoji ponuditi nešto drukčije - most.

Zato ga simbolično upućujem na više adresa: premijeru Milojku Spajiću, gradonačelniku Ulcinja Genciju Nimanbeguu, gospodinu Mohamedu Alabaru, poslanicima Skupštine Crne Gore, predstavnicima političkih partija, građanima Ulcinja, nevladinim organizacijama, ekološkim aktivistima, te bivšim radnicima ulcinjske Solane – prema kojima izražavam najdublje poštovanje.

U ovom vremenu napora, neslaganja i vizija, pozivam vas da izdvojite nekoliko minuta. Jer postoje stvari koje nas mogu povezati, zadovoljiti potrebe sadašnjih i budućih generacija i ponuditi rješenja za konflikte, koji se mogu jednostavno prevazići. Jer – kada postoji volja, postoji i rješenje.

SVE NAS POVEZUJE

VODA

Dok Velika plaža čeka novu strategiju razvoja – između neizvjesnosti i opreznog nadanja – izranja vizija Ulcinja kao grada na vodi. Ne kao replika Venecije, niti kao replika Dubai Marine. Već Ulcinj na vodi – u skladu s prirodom, sjećanjem i autentičnim duhom mjesta. U njenom srcu nalazi se zapostavljeni, gotovo zaboravljeni kanal Milena. Taj tihi rukavac, koji spaja more i Solanu, postaje osovina jednog sveobuhvatnog koncepta – ,,Kanalski grad: Ulcinj na vodi“. Vizija podrazumijeva temeljno uređenje obala kanala Milena, obnovu šetališta i tradicionalnih ribarskih kućica – kalimera – koje bi mogle postati turističke vile. Duž kanala planirati veslačku stazu, dok bi brodovi na solarni pogon prevozili posjetioce do Solane. Prva etapa odnosi se na izgradnju elegantnog šetališta duž obala Milene, koje bi povezivalo priču o ribarskom životu i prirodnim ljepotama ovog kraja. Popločane staze, mediteransko rastinje, klupe u hladu rogača i maslina, punktovi sa pričama o lokalnim pomorcima i kalafatima – sve to stvara prostor za odmor,

Ulcinj na vodi

Dok Velika plaža čeka novu strategiju razvoja – između neizvjesnosti i opreznog nadanja – izranja vizija Ulcinja kao grada na vodi. Ne kao replika Venecije, niti kao

replika Dubai Marine, već Ulcinj na vodi – u skladu s prirodom, sjećanjem i autentičnim duhom mjesta

šetnju i sjećanje. U okviru šetališta predvidjeti male ljetne pozornice, galerije na otvorenom i ,,vodene trgove“ – mjesta susreta i kulturnih događaja.

KALIMERE - VILE NA

VODI

Poseban pečat budućem uređenju kanala daće kalimere – tradicionalne ribarske kućice koje će biti obnovljene i pretvorene u mini ,,vile na vodi“. Vile na stubovima stvoriće iluziju plutajućih smještaja sa drvenim terasama, drvenim krovovima, biće nova atrakcija za turiste željne nečeg drugačijeg.

Duž kanala planirati gradnju nekoliko malih hotela i eko-lodževa, kapaciteta 10 do 20 soba, građenih u duhu tradicionalne arhitekture južnog primorja. Bijeli kamen, drveni kapci, krovovi od terakote, (crvenog crijepa) – nešto što neće narušiti pejzaž.

Milena je prirodno pogodna za veslanje, planirati staze za kajake i veslače, kako za rekreativce, tako i za sportske škole. U budućnosti, tu bi mogla da se održava i regata ,,Milena Open“ – nova manifestacija na mapi sportskog turizma. Za ljubitelje vode, a bez buke i benzina, predvidjeti i flotu malih jedrilica i solarnih brodića, kojima bi se kanal mogao istražiti u tišini – od morske obale sve do Solane, gdje se voda vraća prirodi.

MUZEJ KALAFATA I

RADIONICE ZANATA

Srce ovog projekta činio bi muzej kalafata – mjesto gdje će se čuvati sjećanje na bro-

dograditelje Ulcinja. Stari alati, fotografije, pisanja, istorijska građa i – što je najvažnije – radionica u kojoj će nova generacija imati priliku da nauči kako se popravlja i gradi drveni brod. Zamišljen kao živi muzej, ovaj centar biće mjesto susreta zanatlija, djece, turista i istraživača.

Na jednoj obali – muzej kalafata: posvećen majstorima drvene brodogradnje, koji će ujedno služiti kao radionica i škola zanata. Na drugoj – pješačka staza ka Solani, među maslinama i lavandom, uz interpretacione table koje pripovijedaju o pomorstvu, pticama i soli.

A tamo, na kraju staze – Solana. Biološko, kulturno i duhovno srce Ulcinja.

SOLANA KAO MUZEJ, PARK I HRAM TIŠINE

Vizija je da Solana postane multifunkcionalni prostor - muzej soli, laboratorija za biologe, škola prirode i memorijalni centar za radnike koji su decenijama živjeli u ritmu soli i ptica.

Posjetioci bi mogli pratiti proces isparavanja i kristalizacije, šetati među bazenima, posmatrati ptice iz drvenih osmatračnica i slušati tišinu koju remeti samo krik flamingosa. Postavke muzeja uključivale bi fotografije, dokumente, stari alat, drvena kolica, stare vagonete, kristale soli, mnogo drugih predmeta i sve ono što čuva sjećanje na jedno zaboravljeno umijeće.

Posebnu vrijednost donosi ideja o uspostavljanju mre-

stilišta autohtonih riba –skakavice (cipola), levreka (brancina) i jegulja – na spoju kanala i Solane. Ovaj projekat, razvijan uz pomoć biologa i ribara, bio bi edukativna, ekološka i turistička atrakcija: ,,Dani mriješćenja“ kao događaj koji spaja nauku, tradiciju i turizam. ,,Ulcinj na vodi“ nije samo skup atrakcija – to je novi urbani koncept, održiv i inkluzivan. Plutajuće vile, muzeji zanata i soli, brodovi bez buke, šetališta bez asfalta, kulturni događaji među bazenima... Sve to zajedno stvara filozofiju grada koji ne briše prošlost, već je prenosi u budućnost.

U svijetu koji traži tišinu, smisao i autentičnost – Ulcinj ih već ima. Samo ih treba sačuvati, pokazati i živjeti.

DA LI JE MOGUĆE?

Moguće je – ali zahtijeva saradnju: lokalne zajednice, Opštine, ministarstava, naučnika i odgovornih investitora. Potrebna je hrabrost da se ne podlegne iskušenju brze gradnje i jeftine eksploatacije. Potrebna je mudrost da se prepozna dugoročna vrijednost.

Kanal Milena i Solana mogu zajedno postati novi identitet Ulcinja. Ne identitet koji briše ono što jeste, nego onaj koji ga potvrđuje.

Zato – dragi čitaoci, predstavnici vlasti, aktivisti, prijatelji prirode – razmislimo zajedno. Jer možda je baš voda ono što nas može spojiti.

(Autor je finansijski analitičar)

Dešavanja u Sjedinjenim Državama poprimaju karakteristike za čiji opis ironija i sarkazam više nisu dovoljni. Mnogobrojne eskapade Donalda Trampa i njegovih sekretara, među kojima se, u oštroj konkurenciji ignorantskog i prizemnog populističkog nastupa, svakako izdvajaju prvi čovjek Ministarstva odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) i sekretar zdravlja, kontroverzni Robert Kenedi (Kennedy) junior. Ostali članovi Trampovog kabineta su jednako kompetentni dio tog šareniša gotovo egzotičnih likova. Njih, u suštini, ujedinjuje birokratska poslušnost i bespogovorna odanost svemoćnom Predsjedniku. Vjerovatno je, u tom timu aplaudera, najveće razočaranje državni sekretar Marko Rubio, čovjek nespornih političkih i intelektualnih kapaciteta, koji je poklopljen i gotovo „neutralisan“ ekstremno populističkom agendom novog američkog izolacionizma. Dok se ostali usiljeno smiješe i horski odobravaju sve što kaže Predsjednik, tokom prenosa uživo sjednica kabineta (tu populističku praksu smo imali prilike da vidimo i kod nas, u intervalu izvođača beogradskih zadataka i radova Dritana Abazovića), ili na sastancima sa inostranim liderima u Ovalnom ofisu, nekadašnji senator sa Floride obično ostaje ukočenog izraza lica, dok prisustvuje scenama - planiranim i spontanim - u kojima zvanični vrh SAD, iz dana u dan, sistematski uništava imidž i ugled doskora najveće demokratije na svijetu…

LOS ANĐELES, BAVARSKA, 1933

Ubistva i ranjavanja demokratskih kongresmena i njihovih supružnika u Minesoti, počinjena, sva je prilika, od strane ostrašćenog republikanskog konzervativca i vjerskog MAGA ekstremiste, ukazuju, na najgori način, da su procesi političke radikalizacije i polarizacije u SAD ušli u maligne vode.

Taj zločin je, bar na trenutak, skrenuo pažnju javnosti sa gorućeg problema - zloupotrebe jedinica Nacionalne garde (tj. „stajaće vojske“ SAD) i Marinaca u najveći grad Kalifornije, pod izgovorom da se spriječe nasilni protesti protiv djelovanja ICE (US Imigration and Customs Enforcement - tj. federalne Službe za imigracione i carinske poslove), koja, bez procedure, hapsi i protjeruje strance koji ne-

Balkan

maju dokumente za boravak u SAD - a što je sve, u Trampovoj političkoj taktici koja je odavno prepoznatljiva (da pažnju javnosti skreće sa jednog ozbiljnog na drugi, još teži i ozbiljniji problem) vrlo logični scenario. Tako su pripadnici Nacionalne garde i marinci poslati u Los Anđeles - kao „lijek“ da bi se prigušila priča o vrlo problematičnom novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji, u osnovi, razvaljuje dosadašnji sistem, obezbjeđujući najbogatijim slojevima stanovništva dodatne poreske olakšice, uz neizbježnu posljedicu dovođenja u pitanje elementarnih prava za zdravstveno osiguranje najugroženijim socijalnim grupama.

I tako u krug - pošto je inscenacija u Kaliforniji kompromitovana i brutalnim tretmanom federalne službe obezbjeđenja prema Aleksu Padiji (Padilla), starijem senatoru iz Kalifornije, nova goruća tema je američka podrška izraelskom „preventivnom napadu“ na Iran, što je Tramp bezrezervno podržao, a Rubio, prije toga, pokušao da generalni podrži uz neke (logične i korektne) ograde i rezerve. Sjedinjene Države su tako, osim oštrog zaokreta na međunarodnoj sceni, u procesu najozbiljnijeg unutrašnjeg previranja i krize, u kojoj Trampova politika predstavlja svakodnevno dolivanje benzina na socijalni i politički požar koji se razbuktava.

Najgore su i najteže rane koje jedan veliki i moćni sistem sâm sebi nanosi, uz fanatizovanu podršku sa krajnje desnice i iz najkonzervativnijih krugova, uz zloupotrebu „religije“ u političke svrhe - što su

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Trampova predizborna obećanja razbila su

Piše: Džavid KAHARI

Velika plaža u Ulcinju

D. MALIDŽAN

Balkan bez Amerike

Sjedinjene Države su, dakle, otišle sa Zapadnog Balkana - bez obzira što će tu činjenicu, na zvaničnoj ravni, vehementno negirati svaki lojalni američki diplomata. Umjesto sporenja o tom mučnom pitanju - iskrena je želja svih koji u SAD vide glavnog strateškog partnera - da se Amerikanci kakve poznajemo i na kakve nas je, u dugom nizu godina, još od pokojnog ambasadora Zimermana, zvanični Vašington bio navikao - vrate u region. Svjesni smo, naravno, da se to neće dogoditi za vrijeme Donalda Trampa.

sve fenomeni koji su i nama, u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, vrlo dobro poznati. Donald Tramp je juče, slaveći sopstveni rođendan, zvanično proslavio i četvrt milenijuma postojanja američkih oružanih snaga, na paradi koja je, po svojoj interesantnosti i ljepoti, bila američki pandan, ako nam čitaoci dozvole takvo poređenje, provincijalnoj proslavi stote godišnjice FK „Budućnost“ na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

U Americi je protokol, ipak, još uvijek sačuvan - bar u osnovi - pa je, za razliku od priredbe u našem glavnom gradu, svako sjedio đe treba. Ali, ni to nije pomoglo da se vojna parada učini ozbiljnijim događajem - jer su, širom SAD, paralelno održane stotine masovnih protesta protiv ideje o „kralju Amerike“. Uključio se, vrlo diplomatski, i novi papa Lav XIV, jasnom porukom da je „Isus jedini kralj“, ali i izjavom o potrebi čuvanja ljudskog dostojanstva svih, pa i imigranata.

Borba za odbranu demokratske i liberalne Amerike tek predstoji. Iskreni prijatelji SAD će uvijek podržavati očuvanje Amerike kao vodeće ze-

mlje i saveznice u evroatlantskim strukturama.

PRIZNANJE

AMBASADORA HILA

Na vanjskopolitičkom planu je (takođe - sasvim logično) došlo do degradacije američke pozicije i ugleda.

Trampova predizborna obećanja („završiće rat u Ukrajini za 24 sata“, itd), razbila su se o zbilju svijeta u kojem živimo. Tramp niti može, niti umije, a, izgleda, ni ne želi da se konfrontira sa Vladimirom Putinom

Duga je lista izjava i nastupa američkog predsjednika koje su ispod nivoa neophodnog i za tu funkciju, i za ratnu krizu u Ukrajini. Njegove reakcije su suprotne ne samo proklamovanoj (i još uvijek važećoj) američkoj vanjskoj politici, već i zdravom razumu. Tako će on opravdati ruske napade na civilne ciljeve u Ukrajini - jer su, pobogu, neposlušni Ukrajinci izveli perfektnu diverziju i u jednoj noći dronovima uništili trećinu ruske bombarderske avijacije. Tramp, njegov potpredsjednik i sekretari, uz to, pokazuju izraženu slabost i popustljivost prema Putinu i Rusiji.

Tramp na društvenim mrežama javlja i o razgovoru povodom rođendanske čestitke - i bez uvijanja piše kako je Iran bio glavna tema (đe on očekuje Putinove dobre usluge), a Ukrajina samo sporedna. Tramp je sve više nekakav satelit planete Rusije, a personalna veza sa kremaljskim službama nije samo tema neke fantazmagorične teorije zavjere. Konfrontacija sa atlantskim (Kanada) i evropskim partnerima je takođe dobila elemente farse. Iako su egzibicije sa ogromnim poreskim stopama (čini se - samo privremeno) utihnule, prvi mjeseci Trampa 47 pokazuju istorijsko napuštanje partnerstva sa Evropom.

Trampova MAGA „teorija“ i politika gledaju na EU kao na neprijatnog takmaca i preskupog (i nepotrebnog!) saveznika. Ignorisanje strateške konfrontacije sa Putinovom Rusijom logična je platforma za anti-EU stav. Tramp nema snage da se povuče iz NATO, ali ima i prostora i mogućnosti za ozbiljno smanjenje i auto-marginalizovanje američke uloge u Alijansi. I, dok EU - s velikom mukom

i sporije nego što je to potrebno - pokušava da se pregrupiše i reorganizuje, svjedoci smo napuštanja (čak i na ravni zvanične i formalne politike) američkog interesovanja za Zapadni Balkan.

Naši prijatelji iz Bosne i Hercegovine - čija je diplomatija, uz sve poznate probleme i teškoće izazvane trojnim podjelama i povezanim fenomenima, sada ipak mnogo ozbiljnija od crnogorske - su već imali prilike da, na značajnim američkim adresama čuju oporu i direktnu poruku: „više niste predmet našeg interesovanja“. „Pa se vi viđite sami sa sobom“ - kako bi se to reklo na našim stranama.

Takvu poruku o američkom dezangažmanu iz našeg regiona uputio je, na praškoj konferenciji slovačkog GLOBSEC-a (zbog odluke vlade slovačkog premijera Roberta Fica taj događaj je iz Bratislave premješten u glavni grad Češke), Kristofer Hil, doskorašnji američki ambasador u Beogradu.

Poslije godina i godina upornog favorizovanja Aleksandra Vučića i njegovog režima, kao i tvrdoglave promocije tzv. „Otvorenog Balkana“, što je, da podsjetimo, bilo obrazlagano kao „najbolja podloga za evropsku integraciju Zapadnog Balkana“ (?!), američki diplomata - sada ponovo u penziji - rekao je da zemlje regiona treba da se okrenu sebi, jer su SAD zaokupljene mnogim kriznim situacijama i gorućim problemima na drugim stranama svijeta.

Ponovio je, naravno, i da sve zemlje Zapadnog Balkana treba da budu u EU, kao i nekoliko (samo)pravdajućih kurtoazija o situaciji povodom Kosova. Ambasador Hil je tako potvrdio paradigmu koja se može vezati za „Pax Americana“ u intervalu od prve Trampove administracije, što se, nažalost, produžilo tokom Bajdenovog mandata (prvo Rik Grenel „na terenu“, pa Džejms O’Brajen i Gabriel Eskobar u Stejt Departmentu, uz Hila u Beogradu), pa sve do drugog Trampovog mandata: politika popuštanja i povlađivanja zvaničnom Beogradu, koja se, pošto se pokazala nedjelotvornom i pogrešnom, završava povlačenjem američke konjice iz našeg regiona. Nema nikakve utjehe, niti zadovoljstva kada se pokaže da kritike takve prakse sa mnogih adresa nisu bile proizvod nekakvih hirova ili pretjerivanja, već korektno i realistično čitanje i anticipacija posljedica tih diplomatskih eksperimenata američkih prijatelja. Sjedinjene Države su, dakle, otišle sa Zapadnog Balkana - bez obzira što će tu činjenicu, na zvaničnoj ravni, vehe-

mentno negirati svaki lojalni američki diplomata. Umjesto sporenja o tom mučnom pitanju - iskrena je želja svih koji u SAD vide glavnog strateškog partnera - da se Amerikanci kakve poznajemo i na kakve nas je, u dugom nizu godina, još od pokojnog ambasadora Zimermana, zvanični Vašington bio navikaovrate u region. Svjesni smo, naravno, da se to neće dogoditi za vrijeme Donalda Trampa.

CRNA GORA, NA KRAJU SVIJETA

Iz ugla malene Crne Gore, situacija u vezi diplomatske reprezentacije SAD je vrlo jednostavna.

Ona se, dakle, nije promijenila još od 2018, od odlaska ambasadorice Margarete Uehara Mandat Njene Ekselencije ambasadorice Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) ulazi dakle, u sedmu godinu. Osim dugovječnosti njenog boravka u Podgorici, teško se može - uz puno i podrazumijevajuće poštovanje, naravno - naći neki karakteristični detalj koji bi je mogao izdvojiti u odnosu na „mainstream“ američke diplomatije na Zapadnom Balkanu u tom periodu, ili istaći u odnosu na njene kolege prethodnike u Podgorici, od 2007. naovamo: amb. Roderik Mur (Moore), pokojna amb. Sju Kej Braun (Brown) i pomenuta amb. Uehara. Ambasadorica Rajnke je posebno bila u sjenci amb. Hila - što, začudo, nije bio slučaj sa njihovim kolegom na službi u Prištini, Džefom Hovenierom (Hovenier) - koji je umio (i smio!) da i javno oponira, po stažu i iskustvu, starijem kolegi u Beogradu. Tako su, sticajem okolnosti - tj. „kadrovskog rješenja“ u Podgorici, glavne ideje, pozicije i smjernice vezane za Crnu Goru dolazile od tandema Eskobar-Hil, a ne od gospođe Rajnke. Takva situacija nikada nije dobra za zemlju prijema, bez obzira što je, u vrijeme moderne diplomatije i instant-komunikacija, posebnost i personalni značaj diplomata bitno smanjen. Ambasadorica Rajnke je propustila mnoge prilike, čak i one đe se njena reakcija podrazumijevala - jer predstavlja SAD, a ne Bjelorusiju ili Srbiju, recimo - da podrži istinske prozapadne i evroatlantske partije i ličnosti, a da pokaže i jasan otklon od velikosrpske nacionalističke politike i njenih protagonista. Ostaće nepoznato kada je i kako Ambasadorica usvojila stanovište da su Srbi u Crnoj Gori (bili) marginalizovani i ugroženi - što se nije libila da iskaže pred svojim kolegama iz diplomatskog kora i što se, naročito za vrijeme litijaške kontrarevolucije, vidjelo i u njenim javnim manifestacijama bliskosti, razumijevanja i podrške za funkcionere Crkve Srbije i politiku te organizacije. Istine i korektnosti radi, njena najveća „greška“ i „grijeh“ - nesrećni privatni komentar

da je iznenađena što Milo Đukanović nije izveo tenkove na ulice - uopšte nije proizvod njene procjene, nego se radi o njenoj nezgrapnoj interpretaciji potpuno pogrešne (nesuvisle, čak) analize i predviđanja njenih saradnika iz službi bezbjednosti SAD. Ono što jeste iznenađujuće - posebno kada se radi o diplomatama tog nivoa (a Ambasadorici je ambasadorsko imenovanje u našoj zemlji prvo te vrste, jer je u ambasadorske vode uplovila iz dugogodišnjeg rada u trgovinskim misijama SAD širom svijeta) - jeste da su, poslije toliko godina, mnoge od finesa i značajnih detalja crnogorske bliže i dalje prošlosti, a posebno aktuelnog političkog i bezbjednosnog konteksta, za nju ostale nepoznanica.

Zato smo i došli do situacije da srpsko-ruski eksponenti u Crnoj Gori, od političara do režimskih novinara, čak ni ritualno ne napadaju Ambasadu SAD. Ljubiteljima Vučića i Putina američka diplomatska misija je bogougodna i benigna adresa. Prošla su vremena kada su urednici medija (lako ćemo se sjetiti o kome se radii to dok su primali podršku i sa američke strane!) pisali „otvorena pisma“ i druge vrste denuncijacija Vašingtonu kako je, recimo, ambasador Mur „član užeg rukovodstva DPS“. Danas za takvim pisanijama nema ni potrebe, ni interesa. Bez obzira na sve napisanoto jest: upravo zbog toga - zaključak ovog dobronamjernog pasaža o Njenoj Ekselenciji nekome se može učiniti nelogičnim.

Dakle: ambasadorici Rajzing Rajnke iskreno želimo da još ostane na službi u Podgoricizbog bar dva razloga. Prvi je vezan za period dok Donald Tramp bude u Bijeloj kući. S Trampom je došla, sa Trampom treba i da ode. Jasno je da, dok on bude predsjednik i s obzirom na politiku koju vodi, u Podgoricu, „za njegovog vakta“ može biti poslat samo kandidat koji ne može biti bolji od nje.

Drugi je razlog simbolične prirode: bilo bi korisno i pravedno da Ambasadorica sa nama ostane do trenutka političkog odlaska aktuelne vlasti. Tada bi gospođa Rajnke vidjela kako izgleda crnogorsko-balkanska verzija upotrebe sile da bi se izbjegao pad sa vlasti - a mi bismo, zajedno sa njom, na istoj strani barikada, nadamo se. spoznali da nam za rješenje te situacije neće pomoći američki marinci - već da to moramo sami da završimo. A tada bi uvažena ambasadorica mogla, kao konkretni vid pomoći, da opet upotrijebi veliki bilbord - kao u vrijeme poslije avgusta 2020 - na kojem je pisalo: „Crna Goro, Amerika dijeli tvoju ljubav prema slobodi!“. Tada je Njena Ekselencija promašila momenat i povod, ali je pogodila suštinu. A u diplomatiji, kao i u životu, suština je najvažnija! (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede.)

se o zbilju svijeta u kojem živimo

Stefan Stešević, osnivač i direktor Montenegro Luxury Association, o potencijalima države da privuče visokoplatežne goste

Crna Gora ne uspijeva da se ozbiljno pozicionira na mapi luksuznog i održivog turizma

PODGORICA - Iako raspolaže prirodnim ljepotama, klimom, autentičnom kulturom i već prisutnim luksuznim kapacitetima, Crna Gora ni nakon decenije privlačenja „visokoplatežne klijentele“ nije uspjela da se ozbiljno pozicionira na mapi luksuznog i održivog turizma. Nedostatak strateške sinergije, slab marketing i spor razvoj infrastrukture ostavljaju zemlju u sivoj zoni — s potencijalom koji stalno pominjemo, ali rijetko konkretno razvijamo.

Na to upozorava i Stefan Stešević, osnivač i direktor Montenegro Luxury Association, koji za Pobjedu govori o tome što bi Crna Gora mogla da postane — ali i zašto to još nije. U njegovoj viziji, luksuz nije samo estetski doživljaj, već alat za unapređenje zajednice i kvaliteta života, koji se mora pažljivo, održivo i pametno razvijati.

PredisPozicije

- Crna Gora ima sve predispozicije da postane jedna od omiljenih destinacija luksuznog turizma. Prirodne ljepote, klima, kompaktnost teritorije, kulturno nasljeđe i postojeći luksuzni kapaciteti daju joj potencijal da bude biser Evrope. Ipak, još nijesmo dovoljno vidljivi i prepoznati, a ni dovoljno razvijeni - kazao je Stešević.

On ističe da održivi luksuz u Crnoj Gori znači ulaganje u ljude, lokalne proizvođače, kvalitetnu gradnju i infrastrukturu koja ne narušava prostor, već ga oplemenjuje. - Podrazumijeva promociju kulture i tradicije na način koji je autentičan i privlačan savremenom gostu, ali naravno i sve veće ulaganje u eco-friendly i samoodržive koncepte koji istinski doprinose očuvanju prirodne sredine i okruženja. Posebno se ističe primjer Hotela ,,The Chedi Luštica Bay“ koji je pionir i uzor na našem tržištu kada je riječ o održivom luksuzu. Na kraju, važno je da luksuz koji gradimo ne bude privilegija malog broja, već snaga koja ostavlja pozitivan trag na zajednicu i društvo u cjelini. Cilj nam je da pokažemo i da luksuzni turizam u Crnoj Gori nije samo floskula, već alat za unapređenje kvaliteta života svih građana, koji

Ova prelijepa zemlja ima sve predispozicije da postane jedna od omiljenih destinacija luksuznog turizma. Prirodne ljepote, klima, kompaktnost teritorije, kulturno nasljeđe i postojeći luksuzni kapaciteti daju joj potencijal da bude biser Evrope. Ipak, još nijesmo dovoljno vidljivi i prepoznati, a ni dovoljno razvijeni - kazao je Stešević

moramo početi pravilno koristiti - kazao je Stešević. Prije svega, kako ističe, potrebna je jasna strateška sinergija između privatnog i javnog sektora. Takođe, neophodno je kontinuirano ulaganje u obrazovanje i razvoj ljudskih resursa, jer je usluga srž svakog luksuznog doživljaja. - Crnoj Gori nedostaje snažnija promocija na ključnim emitivnim tržištima, kao i čvršće povezivanje sa vodećim međunarodnim akterima iz svijeta turizma. Takođe, moramo raditi na unapređenju kvaliteta svih segmenata koji čine cjelokupno iskustvo gostiju –od infrastrukture, aerodroma i graničnih prelaza, do uređenja javnih prostora, raznovrsnosti turističke ponude i nivoa usluge. I konačno, važno je dosljedno sprovođenje visokih standarda, očuvanje autentičnosti i odgovoran pristup svakom segmentu razvoja destinacije - smatra Stešević.

Pitali smo u kom pravcu bi trebalo da ide razvoj luksuzne ponude – više jahting turizma, ekskluzivnih hotela, gastronomije, autentičnih iskustava?

- To nije pitanje ,,ili“, već ,,i“. Luksuzni gost danas traži kompletnu priču. Treba nam uravnotežen razvoj svih aspekata: jahting je važan, ali ne može bez hotela, gastronomije, kulture i prirode. Autentična iskustva, susreti s lokalnim ljudima, proizvodi sa našom dušom i karakterom – to su stvari koje ostaju u pamćenju i izdvajaju destinaciju. Crna Gora tu ima što da ponudi, samo to treba

umrežiti, unaprijediti kvalitet i ispravno predstavitiističe Stešević. Mišljenja je da je moguće razvijati luksuznu ponudu, a istovremeno očuvati autentičnost i prirodna bogatstva Crne Gore. - Apsolutno. Upravo održivi luksuz ide ,,ruku pod ruku“ sa zaštitom autentičnosti i prirode. To su vrijednosti koje luksuzni gosti sve više cijene. Luksuz danas nije više samo u zlatu i mermeru, već u miru, tišini, čistoj sredini i iskrenim iskustvima. Ako radimo planski, pametno i s mjerom, Crna Gora može biti primjer ka-

Luksuz danas nije više samo u zlatu i mermeru, već u miru, tišini, čistoj sredini. Ako radimo planski, pametno i s mjerom, Crna Gora može biti primjer kako moderni luksuz i očuvanje kulturnog i prirodnog bogatstva mogu rasti zajedno, u ravnoteži i uzajamnom poštovanju - poručuje Stešević

ko moderni luksuz i očuvanje kulturnog i prirodnog bogatstva mogu rasti zajedno, u ravnoteži i uzajamnom poštovanju - poručuje Stešević.

Promocija Nedavno je u njegovoj organizaciji održan Luxury Travel Summit Montenegro (LTSM). To je bio snažan iskorak ka mijenjanju te percepcije, ali to je tek početak puta koji zahtijeva kontinuitet i zajednički rad. - Ovaj samit je proizašao iz iskrene i dugogodišnje želje da Crna Gora dobije svoje autentično mjesto na mapi svjetskog luksuznog turizma. Moja supruga Nikolina i ja, kao osnivači Montenegro Luxury Association, već godinama radimo na promociji Crne Gore kao destinacije luksuznog turizma i ovo je bio prirodan nastavak te misije. Željeli smo da stvorimo ekskluzivnu platformu koja okuplja vrhunske globalne aktere i domaće lidere,

omogućava konkretne rezultate i otvara nova vrata za dugoročnu saradnju - kazao je Stešević. Konferencija je okupila prestižna imena iz svijeta luksuza, poput predstavnika Forbes Travel Guide i Quintessentially.

- Pažljivo smo birali partnere i trudili se da uključimo zaista istaknute svjetske lidere. A upoznavali smo ih na različite načine — na međunarodnim događajima, preko preporuka, ali i kroz direktnu komunikaciju putem Linkedlna. Ono što ih je sve podstaklo jeste to što su prepoznali našu viziju i misiju za unapređenje Crne Gore, kao i veliku posvećenost cilju, te su od prvog momenta srdačno pružili njihovu potpunu podršku. Zavoljeli su Crnu Goru i sa nama već rade na novim inicijativama, koje ćemo uskoro moći da podijelimo sa javnošću - smatra Stešević. N. Kovačević

Stefan Stešević

Luksuzni hotel Sveti Stefan Aman Resort je zatvoren već 4 godine

Ministarka saobraćaja smatra da su Aerodromima Crne Gore potrebna značajna ulaganja, kao i da željeznička preduzeća u Crnoj Gori nose teret odluka iz prošlosti

PODGORICA- Rješenje

saobraćajnog haosa na Crnogorskom primorju se nazire, smatra ministarka saobraćaja Crne Gore Maja Vukićević.

Ona je, u intervjuu za Portal Televizije E, najavila izgradnju obilaznice oko Budve koja je, tokom ljetnje turističke sezone, jedno od najkritičnijih čvorišta za kraj godine.

Otkrila je da je ovaj infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje, čija bi realizacija trebala da počne krajem godine, već uvršten u kapitalni budžet.

Prema njenim riječima, raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa.

Ističe da je izgradnja druge dionice auto-puta jedan od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Podsjeća da je tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome i dalje aktivan, te da je u toku faza evaluacije finansijskih ponuda.

- Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da prijedlog proslijedi Vladi na odlučivanje. Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih

Vukićević najavila izgradnju obilaznice oko Budve za kraj godine

informacija koje su se našle u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komi-

siji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji dono-

Saopšteno iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju

Predata optužnica

protiv Alije Balijagića

Optužnica se odnosi na događaj od 25. oktobra 2024. godine u mjestu Sokolac, kada je okrivljeni lišio života Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69)

BIJELO POLJE - Više državno tužilaštvo (VDT) u Bijelom Polju predalo je Višem sudu u tom gradu optužnicu protiv Alije Balijagića koji se tereti da je počinio krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, nakon završene istrage. Optužnica se odnosi na događaj od 25. oktobra 2024. godine u mjestu Sokolac, kada je okrivljeni lišio života Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69). – Okrivljeni A. B. je 25. 10. 2024. godine, oko 21.10, u mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje, lišio života oštećene J. M. i M. M. u njihovoj porodičnoj kući, na način što je sa prozora dnevne sobe, kroz napravljen otvor prethodno polomljenog stakla, dok su oštećeni gledali televiziju i nijesu očekivali na-

pad na sebe, iz vatrenog oružja – lovačke puške ispalio jedan projektil u pravcu oštećenog J. M., kao i dva projektila u pravcu oštećene M. M., čime im je nanio povrede od kojih je kod oštećenih nastupila smrt, nakon čega je ušao u kuću oštećenih, gdje je izvršio premetačinu – saopšteno je iz Višeg

državnog tužilaštva. Balijagić je nakon zločina počinjenog kod Bijelog Polja, poslije 27 dana bjekstva, uhapšen 21. novembra na teritoriji susjedne Srbije, u selu Goleša kod Priboja.

Crnoj Gori je, odlukom suda u Užicu, izručen 17. marta. R. P.

silac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba

uključiti što širu javnost - izjavila je Vukićević. Aerodromima Crne Gore su, naglašava ona, potrebna značajna infrastrukturna ulaganja.

- Postupak koncesije traje već dugo i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapaciteta da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatra da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena.

- Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome - dodaje ministarka saobraćaja. Tvrdi da tokom njenog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ulaganje u željeznicu, kako kaže, ima i strateški i društveni smisao.

- Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvat-

ljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja. Tvrdi i da su već obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. N. R.

Maloljetnik osumnjičen za krađu pazara iz lokala

PODGORICA – Podgorička policija rasvijetlila je tešku krađu jednog ugostiteljskog objekta. Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivične prijave su podnijete protiv dva maloljetnika kod kojih je pronađeno 45.000 eura.

- Službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta su, postupajući po prijavi da je iz jednog ugostiteljskog objekta u Siti kvartu otuđen novac od pazara u iznosu od 13.323 eura, u kratkom roku rasvijetlili krivično djelo teška krađa te su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu pro-

Otuđeno više od tri hiljade eura

tiv maloljetnika starosti 16 godina, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo. Maloljetnik se sumnjiči da je 11. juna 2025. godine ušao u pomenuti objekat, izvršio premetačinu i otuđio više dnevnih pazara u navedenom iznosu - navode iz Uprave policije. Pojašnjavaju da je „operativno-taktičkim i kriminalističkim aktivnostima identifikovan maloljetnik koji se sumnjiči za ovo krivično djelo i kod njega pronađen i oduzet novac u iznosu od 15.000 eura, dok je iznos

otuđenog novca iz ugostiteljskog objekta vraćen oštećenom licu“. - Ovom prilikom kontrolisan je i drugi maloljetnik koji je bio u društvu ovog lica, a kod kojeg je pronađen novac u iznosu od 31.840 eura. Predmetni novac je oduzet radi sprovođenja daljih provjera u saradnji i po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a sumnja da se da isti potiče iz učestvovanja u igrama na sreću - zaključuju iz Uprave policije.

R. P.

Novi slučaj porodičnog nasilja Podgoričanin pritvoren jer je prijetio supruzi

PODGORICA - Podgoričaninu M. G određeno je zadržavanje zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

On se tereti da je nasilje izvršio nad suprugom.

- Osumnjičeni je prijetio svojoj supruzi da će je „slomiti cijelu“, a zatim da će ubiti prvo nju pa sebe, usljed čega je ona

osjetila strah i ugroženost za svoj život - naveli su iz Osnovnog državnog tužilaštva. Njemu je određen pritvor u trajanju do 72 sata.

R. P.

Maja Vukićević

Sa privođenja Alije Balijagića

PODGORICA – Crnogorske institucije nemaju precizne podatke koliko je mladih ljudi napustilo zemlju, a koliko se njih nakon školovanja ili rada vratilo u svoju domovinu. Prema procjenama Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) godišnje više od 1.500 mladih ode u inostranstvo radi studija. Prema saznanjima te organizacije, kako je rečeno Pobjedi, oko 20–30 odsto onih koji završe studije vrati se u Crnu Goru u roku od nekoliko godina. O problemu odlaska mladih iz države nedavno se, između ostalog, polemisalo na skupštinskom odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Otvoreno se govorilo o tome da na njihovu odluku da se ne vrate u domovinu ne utiču više toliko finansije, odnosno visina zarade, koliko nedostatak obrazovne, zdravstvene, socijalne i pravne zaštite. Na toj sjednici su, osim poslanika, bili i predstavnici više državnih institucija i konstatovali su da se država nalazi u demografskoj krizi. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić saopštio je tada da, iako država nema zvanične mehanizme za prikupljanje podataka o spoljašnjim migracijama, procjenjuje se da se između 2011. i 2023. godine iz zemlje iselilo oko 94.000 građana, odnosno prosječno su odlazile 22 osobe dnevno. Iz ovog resora Pobjedi nijesu odgovorili, između ostalog, na pitanja da li i na koji način planiraju kroz određenu strategiju da vrate ljude koji su napustili zemlju, koji su ključni izazovi i na čemu trenutno rade. Činjenica je da se godinama polemiše o ovoj pojavi, ali da nedostaju opipljivi rezultati sa terena. Na raznim skupovima stručnjaci i čelnici državnih organa s vremena na vrijeme ukažu da treba hitno spriječiti trajni odlazak mladih ljudi, uspostaviti saradnju više institucija, da se ovim ne može baviti samo jedan organ i često se sve na tome završi. Zabilježimo u međuvremenu određene političke promjene, dođe do promjene ministra, direktora ili nekog trećeg, pa iznova kreće maratonski krug polemika i dilema kako pristupiti problemu.

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu raspolaže sa određenim informacija-

Institucije nemaju precizne podatke koliko je mladih napustilo državu, a koliko njih se vratilo, iz Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu ističu da godišnje više od 1.500 njih ode da studira van Crne Gore

Ko nije politički podoban, šansu traži van zemlje

ma, pa kažu za Pobjedu da su višestruki razlozi zbog kojih mladi odlučuju da ostanu tamo. Najčešće se, prema njihovim riječima, izdvajaju stabilni ekonomski i socijalni uslovi, mogućnosti za profesionalni napredak, kao i zasnivanje radnog odnosa na osnovu kompetencija kojima imaju pristup u inostranstvu. Tu je, kako kažu, i visok kvalitet obrazovanja i istraživačke infrastrukture, ali i osjećaj pravne sigurnosti i društvene jednakosti su, takođe, često pomenuti razlozi. Savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak, koja je bila dugogodišnja poslanica, ističe da je problem što država ništa ne čini da trend odlaska mladih zaustavi.

- I što je najgore, rijetki od njih se odluče da se trajno vrate, bez obzira na frustracije koje tuđina neminovno donosi, prevagne racio i sigurnost. Mislim da se ovom temom moramo više pozabaviti, jer demografska slika Crne Gore se intenzivno mijenja i sve bi to trebalo da nas zabrine – rekla je ona za Pobjedu.

Jovančević se vratio Docent Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Igor Jovančević vratio se iz inostranstva u Crnu Goru u aprilu 2021. godine. Jovančević je inženjer kompjuterske vizije i rukovodilac studijskih programa računarske nauke i računarstvo i informacione tehnologije na PMF-u.

Igor Jovančević

Porez koji plaćam trebalo bi da ide u sistem, a ne u još jedno bezobrazno skupo službeno vozilo ili treći stan za nekog podobnog - poslušnog. Možda ovo zvuči banalno, ali cijenim i ljubaznost šalterskih radnika, medicinskih sestara, vozača tramvaja u Austriji. Ljubaznost šalterskih radnika ili medicinskih sestara je usko povezana s njihovim uslovima rada, platom s kojom mogu dostojanstveno da žive – rekla je naučnica na Medicinskom univerzitetu u Austriji Elma Hot-Dervić

On je diplomirao na tom fakultetu, a master studije sa fokusom na kompjuterskoj viziji i robotici završio je u Francuskoj, Španiji i Velikoj Britaniji. Radio je, pored ostalog, tri godine kao istraživač i predavač na École des Mines d’Albi-Carmaux – Federal University of Toulouse Midi-Pyrénées, u Francuskoj, gdje je doktorirao 2016. godine radom na inovativnom projektu Air-Cobot - robot za inspekciju aviona. Dobio je nagradu za najbolju doktorsku disertaciju odbranjenu 2016. godine u avio i sve-

mirskoj industriji od Aerospace Doline (eng. Aerospace Valley), prvog svjetskog naučno-industrijskog klastera za avio-industriju.

Jovančević je rekao za Pobjedu da je odluka da se vrati u Crnu Goru dijelom bila rezultat i ličnih razloga, ali i spleta okolnosti – baš u trenutku kada je razmišljao o povratku, na Univerzitetu Crne Gore se otvorila pozicija koja mu je bila veoma zanimljiva. Moglo bi se, kako dodaje, reći da su se ,,kockice poklopile“.

- Zadovoljan sam što mogu svo-

je iskustvo, znanje i kontakte stečene tokom deset godina u državama Zapadne Evrope da stavim u funkciju razvoja Crne Gore i Univerziteta Crne Gore na kojem sam se i obrazovao. Nastojim da dobre prakse iz inostranstva prenesem ovdje, posebno kada je riječ o jačanju saradnje akademije sa domaćom i međunarodnom privredom. To nekada ide sporije, nekada brže, ali promjene su vidljive – rekao je on.

Kaže da najviše cijeni što je ovo vrijeme ubrzanog napretka, posebno na Univerzitetu Crne

Kritika crnogorskog sistema

Iz Crnogorske organizacije studenata u inostranstvu kažu da, prema brojnim povratnim informacijama iz njihove mreže, kritike crnogorskog sistema odnose se kako na probleme sa kojima se studenti susrijeću tokom povratka u Crnu Goru (uključujući

priznavanje inostranih diploma i ostvarivanje karijernih ambicija) tako i na šire društvene i političke probleme u državi. Neki od ovih problema uključuju manjak meritokratije, politizaciju institucija, kao i ograničene mogućnosti za stručno usavršavanje i

Gore gdje je međunarodna saradnja izuzetno ojačala. - Dodatno, uspostavljanjem institucija kao što su Fond za inovacije i Naučno-tehnološki park inovacioni ekosistem se značajno unaprijedio i programski pravci u oblasti računarstva su sve povezaniji sa realnim potrebama privrede. Kao nekome ko se bavi vještačkom inteligencijom, veoma mi znači što imam priliku da radim na inovativnim projektima i da brže testiram ideje u praksi, jer je sistem kod nas fleksibilniji i lakše je doći do ljudi koji donose odluke ili budućih korisnika. U većim i birokratski zahtjevnijim zemljama, to je često mnogo teži i sporiji proces - istakao je Jovančević. On zaključuje da sve ovo zajedno čini povratak ispunjavajućim i daje dodatni motiv za rad na projektima koji mogu imati pozitivan uticaj na zajednicu. nepotizam Naučnica na Medicinskom univerzitetu u Austriji Elma Hot-Dervić, koja se bavi naukom o podacima i kompleksnim sistemima, još se nije vratila u Crnu Goru. Ona kaže za Pobjedu da je primarno pošla iz države zbog startap projekta, ali je kasnije odlučila da krene na doktorske studije koje je počela 2019. godine. U tom trenutku je, kako je istakla, njen suprug bio pred kraj svojih doktorskih studija. Kada je dobila ponudu za doktorske studije, sjeća se da su zajedno uz kafu odlučivali - što dalje. - Zaključili smo da ćemo produžiti naš boravak u Austriji do završetka mojih studija i zatim smo planirali povratak u Crnu Goru. Plan je bio da se do tada skućimo u Crnoj Gori i dan nakon odbrane doktorske teze vratimo. Međutim, kako vrijeme prolazi, sve više se navikavamo na sistem koji postoji, koji radi, koji postoji da bude koristan - to nas neminovno udaljava od Crne Gore i povratka. Iskreno, u jednom trenutku smo se čak ponadali da smo iskočili iz nacionalističkih matrica, iz nepotizma - opet se pojavila želja da se vratimo kući. Međutim, talas optimizma nije dugo trajao – kaže ona. Dodaje da sada može da kaže da nam je potrebna korjenita promjena načina razmišljanja, sistema vrijednosti.

istraživački rad, koji sprečavaju visokoškolovane Crnogorce da ispune svoj potencijal u domovini. Mnogi, kako navode, smatraju da se u Crnoj Gori ne cijeni ni znanje ni trud, što ih obeshrabruje da se vrate i planiraju dugoročnu budućnost u zemlji.

- Daleko od toga da je Austrija, Njemačka ili bilo koja država savršena i da je ovdje sistem vrijednosti ljudi savršen, da je sve 100 odsto fer. Naravno da nije, ali valjda kao stranac to slabije primjećujemo i ne doživljavamo tako emotivno kao što bi u svojoj zemlji –navela je ona.

U Austriji cijeni sistem - koji funkcioniše.

- Osjećaj da porez koji plaćam ide u taj sistem, a ne u još jedno bezobrazno skupo službeno vozilo ili treći stan za nekog podobnog-poslušnog. Možda ovo zvuči banalno, ali ci-

Elma Hot-Dervić

Destinacije crnogorskih studenata koji pođu u inostranstvo da studiraju su raznolike - od Slovenije, preko Njemačke i Amerike, do UAE, Kine i Rusije. Član izvršnog odbora Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu Marko Vulević kaže da je odlučio da svoje postdiplomske studije nastavi u Njemačkoj jer vjeruje da tamo ima pristup obrazovanju višeg nivoa. Smatra da je u Crnoj Gori postigao maksimum i da u inostranstvu ima priliku da nastavi da se razvija kroz nove izazove. Na osnovu podataka iz mreže alumnista i komunikacije sa studentima, procjenjuje se da više od 60 odsto njih se ne vraća odmah po završetku studija. Mnogi od njih ostanu u zemlji studiranja gdje započinju svoju profe-

sionalnu karijeru ili nastave svoj život u inostranstvu u nekoj drugoj državi gdje nastavljaju postdiplomske studije ili se integrišu kroz istraživačke i akademske projekte.

Oni koji se vrate u Crnu Goru često su motivisani ličnim osjećajem odgovornosti, željom da doprinesu zajednici ili su stipendirani uz obavezu povratka. Vulević smatra da je krajnje sebično da se ne vrati u Crnu Goru, gdje želi da podijeli svoje znanje i iskustvo u cilju poboljšanja Crne Gore. - Ipak, mnogi se nakon kratkog vremena ponovo odluče za odlazak, usljed izazova kao što su otežana nostrifikacija diploma, ograničene profesionalne mogućnosti i politička nepovezanost. Trenutna

jenim i ljubaznost šalterskih radnika, medicinskih sestara, vozača tramvaja. Ljubaznost šalterskih radnika ili medicinskih sestara je usko povezano s njihovim uslovima na radu, platom s kojom mogu dostojanstveno da žive i slično – rekla je ona. Odgovarajući na pitanje - koje su ključne kritike na račun sistema u Crnoj Gori, kaže da je to teško pitanje za nekog ko je na početku života, bez velikog iskustva i vekih poduhvata iza sebe. - Usudiću se da kažem da je društvena segregacija u Crnoj Gori vrlo zabrinjavajuća. Imamo dva sloja društva koji se faktički ne srijeću. Jedna krajnost su oni koji ne znaju što imaju, na drugom kraju su oni koji moraju da podignu kredit na 30 godina da bi kupili jednosoban stan. Kao što kaže Radoje Cerović - mi smo društvo opterećeno statusnim simbolima, bojim se da je to jako opterećujuće za mlade. Možda baš zato kada neko iz jednog sloja pređe u taj drugi koristeći se korupcijom i nepotizmom, mi umjesto osude samo kažemosnašao se – rekla je ona. Ona ističe da možda sve njene kritike crnogorskog društva mogu da se sumiraju ,,u bahatom ponašanju naših ministara, premijera…“

- Kada ih, recimo, sretnem na

politička situcija ne motiviše studente da ostanu u svojoj državi, baš tamo gdje oni i pripadaju. Njihov status je degradiran – rekao je Vulević, ističući primjer ovogodišnje proslave Dana nezavisnosti tokom koje najbolji studenti nijesu bili zvanice, iako su tradicionalno pozivani svake godine. Andreja Živković, lokalna koordinatora za UAE, ističe i pozitivna iskustva sa međunarodnim okruženjem i globalnom kulturom, unikatne prilike kojima nema pristup u Crnoj Gori, kao ključni razlog za ostajanje u Emiratima. Dostupnost fondova, pristup savremenim tehnologijama i opšta sistemska podrška takođe motivišu naše mlade koji žele da svoje karijere izgrade u korak sa vremenom.

Poruka CDT-ovog podkasta „Akcija“

Put od dezinformacije, preko govora mržnje do nasilja kraći

nego što se misli

nekom aerodromu, oni me često vrlo slikovito podsjete što sve to ne valja u društvu iz kojeg sam potekla – navodi Hot-Dervić.

Ne vreDNuje se zNaNje

Savjetnica rektora UCG Bošnjak osvrnula se na činjenicu što nažalost živimo u društvu koje ne vrednuje znanje, pa ,,oni koji drže do sebe i do svog obrazovanja, odlaze iz Crne Gore, jer ne žele da im nadređeni budu oni sa kupljenim diplomama, odbijaju da budu partijski svrstani da bi dobili posao“. - Tako se mi, kao mala država, olako odričemo najkvalitetnijih i biološki najsposobnijih kadrova, jer smo okovani partitokratijom koja se kao malignitet širi ovim društvom. A ta ,,bolest“ zahtijeva radikalne rezove jer sama od sebe proći neće, potrebne su nam istinske reforme i politička volja da se one sprovedu – rekla je Bošnjak. Univerzitet Crne Gore je, dodaje, dosta radio na internacionalizaciji i postoji čitav niz programa koji nude mobilnost i studentima, a i predavačima i administraciji. Oni koji učestvuju u ovim programima i osjete taj duh vrednovanja znanja i spoznaju mogućnosti koje se nude u ,,normalnim“ zemljama, a, sa druge strane, suočava-

jući se sa suprotnim tendencijama u našoj zemlji, požele da odu. Sada mladi ljudi znaju strane jezike i lakše se odlučuju za odlazak. - Vjerujem da će Univerzitet uzeti aktivno učešće i dati doprinos da se ovaj problrm aktuelizuje i nametne donosiocima odluka kao prioritet, jer ,,alarm je upaljen“. Države koje ne cijene znanje i svoj ljudski kapital, ostaju na periferiji. Mladima treba ponuditi mogućnost zaposlenja, da uluznica za posao bude isključivo znanje, a ne veza i partijska knjižica, ponuditi im da mogu da se osamostale i riješe stambeno pitanje, stipendirati ih… - istakla je savjetnica rektora. Podsjeća da je UCG napravio jedan dobar potez i sa partnerima iz privrede ponudio stipendije studentima i obavezu zaposlenja nakon završetka studija, što predstavlja jedan dobar iskorak u zaustavljanju migracija mladih ljudi ka inostranstvu.

- Ozbiljnu državu, a mi to, bojim se, nijesmo, trebalo bi da zabrinu i interne migracije, jer sve više mladih migrira ka Podgorici, a gradovi, posebno oni na sjeveru, ostaju u značajnom deficitu. Ti popisni podaci trebalo bi da nam svima budu za veliku brigu – rekla je Bošnjak. Na skupštinskom odboru na kom se diskutovalo o demografskim kretanjima pomenut je izazov što mladi sve više napuštaju sjeverni region i sele se u glavni grad ili negdje na Primorje. Podaci pokazuju da se sjever suočava sa dramatičnom depopulacijom, da je u posljednjih 12 godina broj stanovnika opao za 14,2 procenta, odnosno da je 25.247 ljudi napustilo ovaj region. Kritikovalo se što na sjeveru nedostaju čak i elementarni uslovi za život, pa su se navodili primjeri da i danas fali osnovna infrastruktura - putevi. Prema posljednjem popisu u državi živi 623.633 stanovnika, što je samo 0,6 odsto više nego 2011. godine. N. ĐurĐevaC

PODGORICA - Put od dezinformacija o ženama, LGBTIQ osobama, preko komentara koji sadrže jezik mržnje, do nasilja je kraći nego što se misli, a država sa krhkim institucijama je plodno tlo za ovakvo nasilje. Ovo je poruka iz CDTovog podkasta „Akcija“ koji se bavio rodno zasnovanim dezinformacijama, a u kojem su gostovali izvršna direktorica „SOS Podgorica“ Biljana Zeković i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević.

Komentarišući istraživanje Raskrinkavanja koje je pokazalo da su žene i LGBTIQ osobe sve češće mete dezinformacija, Zeković je kazala da postoji bezbroj oblika koje možemo da svrstamo pod dezinformacije.

-Treba istražiti i izvještavanje kada su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. Kada su žene u pitanju možemo slobodno da govorimo o mržnji prema ženama, seksizmu koji izbija iz bezbroj izjava, posebno čelnih ljudi u Crnoj Gori, gdje prepoznajete da šalju jasnu poruku javnosti gdje je, po njima, jednoj ženi mjesto u crnogorskom društvu- kaže Zeković i navodi da se mnogi zakoni donose u skladu sa patrijarhalnim shvatanjem.

-Da se žena vrati i zadrži u okviru

porodice i bude zavisna od muškarca- poručuje ona.

Ulićević navodi da je cilj rodno zasnovanih dezinformacija razaranje društva.

-Instrumentalizuje se ta tema za razaranje društva, institucija i demokratije. Ovo je stiglo u Crnu Goru nakon što je uzelo maha u cijelom svijetu, izvozi se i iz onih zemalja koje se smatraju demokratskim, dio je koordinisanog pokreta koji ima svoje ekspoziture, trenere, obuke. Jedno paralelno civilno društvo koje ima za cilj promovisanje antidemokratskih narativa. Svuđe je za to pogodno tlo, posebno đe su institucije krhke“, kazao je on dodajući da je tlo za dezinformacije ovog tipa pogodno i „đe se bavite isključivo govorom mržnje, a onda oni nauče kako da ga zaobiđu i šire dezinformacije“. Traže najaktuelnije i najprijemčivije teme da se napravi zbunjenost u društvu, da se kaleme dodatne dezinformacije i podstiče nasilje- ističe Ulićević. Mediji su, dodaje, u neku ruku lijeni kada je u pitanju izvještavanje o ženama i LGBT osobama.

-Postoji set standardnih tema o kojima se izvještava. Najviše se izvještava kroz prizmu diskriminacije i nasilja i tu najviše mediji vole priče koje kupe pažnju i lako

se prodaju. Te lične priče ne završavaju do kraja posao koji može da se bori protiv dezinformacija- kaže Ulićević. Kada je u pitanju Zakon o samoodređenju, kako kaže, mediji od svih tema koje se tiču prava te populacije, upravo ovoj dali najmanje prostora.

-Imali smo medije koji su otvoreno radili protiv zakona, širili dezinformacije, davali prostor ljudima koji su širili propagandu protiv ovog ljudskog pravadodaje Ulićević.

Zeković ističe i da novinari moraju da znaju koga pozivaju da im bude gost.

-Ako pozovete nekoga ko sipa mržnju tokom gostovanja, vi ste unaprijed bili svjesni da će to da se desi, zašto ste dali prostor nekome ko iznosi dezinformacije? Srećemo se i sa manipulacijama kada su u pitanju podaci o nasilju nad ženama, pa ćete naći naslove „žene u Crnoj Gori biju svoje muževe“, „30 žena prebilo muževe“ ili će se manipulisati podacima policije da je 40 odsto muškaraca doživjelo nasilje u porodici. Taj podatak je tačan, ali je lažna informacija ako se dodatno ne objasni koji su rodbinski odnosi u pitanju, nasilje u porodici ne podrazumijeva samo nasilje nad ženama ili nad partnerima-ističe ona. r P.

Kolašin: Turistička organizacija uređuje planinarske staze na Sinjavini

Prokrčeno 16 kilometara staza

KOLAŠIN - Planina Sinjavina na još jedan način bliža je koraku turista i njihovom uživanju. Realizovana je još jedna od aktivnosti Turističke organizacije - završeno je uređenje planinarske staze Donje Lipovo – Potrk – Savina voda – Jablanov vrh. Markirana je staza u dužini od 16 kilometara sa blizu 700 obilježenih planinarskih tačaka.

Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašina, ističe da je planina Sinjavina, koja se tek turistički otkriva, stalni zadatak i da je treba, manjim i većim projektima, pretvarati u poseban turistički proizvod.

- Prokrčeno je i markirano više od 16 kilometara staze. Obilježili smo i postavili blizu 700 planinarskih tačaka. Na atraktivnoj lokaciji Savina voda postavili smo dvije zaštićene klupe, kao i informativnu tablu dimenzija 60x80 centimetara i četiri stuba sa smjerokazima. Takođe je i Ja-

pored Savine vode

blanov vrh, jedna o najljepših „adresa“ Sinjavine, dobio dvije klupe da bi planinari mogli uživati u lijepom pogledu. Postavljene su i dvije informativne table dimenzija 15x30 centimetara sa podacima o nadmorskoj visini i koordinatama i QR kodovima. Novi detalji su i šest smjerokaza dimenzija 20x50 centimetara sa informacijama o pravcu kretanja, visinskoj razlici i procijenjenom vremenu hoda - istakla je Milašinović. Direktorica TO podsjeća da

je markiranje staza, postavljanje info-tabli i smjerokaza odradio Dragoljub Krgović koji je poznati planinarski vodič i markirant. Svoj doprinos svemu što se turistički priprema na Sinjavini nastavlja da daje i Boban Džim Brković, ljubitelj i poznavalac prirode, koji je na Sinjavini i ljeti i zimi. Inače, u toku je uređenje i markacija još četiri pješačke staze u okolini grada, u ukupnoj dužini 19 kilometara. D. Drašković

Branka Bošnjak

Klupa

Intervju: Aleš Homovec, istraživač megalita na teritoriji Balkana

Crna Gora je bila u ,,sistemu“ praistorijske kulture

POdgOrica - U okviru istraživanja astronomski poravnatih megalitskih tačaka na Balkanu utvrdio sam da se drevni grad Meteon (današnji Medun) nalazi na tzv. osi svjetlosti – geografsko-astronomskoj liniji izlaska sunca za vrijeme zimskog solsticija (21. decembar), istakao je u intervjuu za Pobjedu Aleš Homovec, istraživač megalita na teritoriji Balkana. On objašnjava da to znači da je i Crna Gora bila uključena u širi sistem astronomske i svjetlosne geometrije koji je oblikovao praistorijske kulture Balkana.

POBJEda: Bavite se megalitima i istraživanjima širom Slovenije, Hrvatske i Crne Gore – što je Vaše najvažnije otkriće?

HOMOVEc : Najvažnije otkriće u mom istraživanju megalita na prostoru Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije jeste potvrđena astronomska osa zimskog solsticija, koja ide od jugoistoka ka sjeverozapadu i povezuje drevne lokalitete – od Aserije i Daorsona do Kamenjaka kod Pule i Markove kule u Sjevernoj Makedoniji. Radi se o preciznom geografskom poravnanju sa izlaskom sunca na zimski solsticij, koje je prvi otkrio hrvatski istraživač Domagoj Nikolić. Ova linija otkriva duboko razumijevanje nebeskih ritmova i simbolike svjetlosti kod praistorijskih kultura Balkana, možemo je nazvati osa svjetlosti. Slična svjetlosna geometrija postoji i u Sloveniji, takozvani Orionov put, koji je otkrio Pater dr. Karel Geržan, povezuje više drevnih i energetskih tačaka, poput lokaliteta Ampus kod Planine pri Sevnici – mjesta koje je povezano sa prirodnom snagom, arhaičnom simbolikom i poravnanjem sa sazvežđem Orion. I ovdje se pokazuje sjedinjenje prostora, vremena i zvijezda, karakteristično za mnoge svete pejzaže širom svijeta. Posebno je značajna i megalitska struktura Krug na Krnu, koju je opisao Jože Munih. Nalazi se visoko u Julijskim Alpima i po dimenzijama je uporediva sa Stounhendžom. Ova lokacija ukazuje da su se mjesta moći gradila i u teško pristupačnim oblastima. Krug ima prečnik 31,4 metra i nalazi se na prirodnoj energetskoj tački između podzemnih voda i planinskih prelaza. Vjerovatno je korišćen za astronomska posmatranja i obrede, a i danas posjetioci prijavljuju osjećaje mira, topline i intuitivnih uvida.

Najvažnije otkriće u mom istraživanju megalita na prostoru Slovenije, Hrvatske, Crne

Gore i Sjeverne

Makedonije jeste potvrđena astronomska osa zimskog solsticija, koja ide od jugoistoka ka sjeverozapadu i povezuje drevne lokalitete – od Aserije i Daorsona do Kamenjaka kod Pule i Markove kule u Sjevernoj

Makedoniji

Sve ove tačke – osa svjetlosti, Orionov put i Krug na Krnu –pokazuju da ovi kameni ostaci nijesu slučajna naselja ili odbrambene građevine, već svjesno postavljene tačke povezane s kretanjem nebeskih tijela i zemaljskim energijama. Moja istraživanja dodatno potvrđuju da su često locirane na prirodnim energetskim žarištima – grebenima, iznad podzemnih voda ili na kristalnim temeljima. Kamen na takvom mjestu postaje posrednik između Zemlje i neba, antena za geoenergiju. Naši preci nijesu samo poznavali tu silu – oni su s njom sarađivali. Zaključak svega toga - najveće otkriće je da na Balkanu i u Sloveniji postoji očuvana mreža svjetlosnih i energetskih osa koje ujedinjuju astronomsko znanje, intuiciju i svetost prostora. Otkrivenja Domagoja Nikolića, Patra dr. Karla Geržana i Jožeta Muniha pokazuju da se radi o nasljeđu visoke inteligencije prostora – a mi tek treba da ga ponovo otkrijemo i osjetimo.

POBJEda: Što ste zanimljivo otkrili o dalekoj prošlosti Crne Gore?

HOMOVEc: Iako još nijesam lično posjetio Crnu Goru, u okviru istraživanja astronomski poravnatih megalitskih tačaka na Balkanu utvrdio sam da se drevni grad Meteon (današnji Medun) nalazi na tzv. osi svjetlosti – geografsko-astronomskoj liniji izlaska sunca za vrijeme zimskog solsticija (21. de-

cembar). To znači da je i Crna Gora bila uključena u širi sistem astronomske i svjetlosne geometrije koji je oblikovao praistorijske kulture Balkana. Meteon, kao staro ilirsko središte, pokazuje visok nivo prostornog razumijevanja, gdje su mjesta birana u skladu sa nebeskim pojavama. Prema snimku koji je objavio Semir Osmanagić, mjerenja na terenu pokazuju da je lokacija Meteona energetski veoma aktivna. Detektovani su jaki energetski tokovi i elektromagnetne anomalije u blizini kamenih struktura. To potvrđuje teoriju da su megaliti postavljani na prirodnim energetskim čvorištima, gdje kamen funkcioniše kao pojačivač zemaljskih energija – za obrede, liječenje, ali i podizanje svijesti.

POBJEda: Zviždeće (pojoće) kamenje – koja je njegova prava funkcija?

HOMOVE c : Z viždeći ili pojoći kamenovi su posebna vrsta - pri udarcu ili trljanju emituju jasan ton ili zvuk. Nalazimo ih širom Balkana i Slovenije – u Istri (Picugi, Mordele, Sveta Foška), Aseriji, Varvariji, Rtnju (Srbija) i Kokinu (Makedonija). Njihove zvučne karakteristike od davnina su povezivane sa ritualima, iscjeljivanjem i

energetskim radom. U dokumentarcu ,,Megaliti Slovenije“ emitovanom u emisiji ,,Na rubu znanosti“ mogu se čuti primjeri zvonjenja ovakvih kamenova, što dokazuje da se radi o namjerno uključenom fenomenu u drevnim strukturama. Istraživač Michael Tellinger smatra da ovi kamenovi nijesu prirodne slučajnosti, već dio izgubljene drevne tehnologije. Po njemu, oni djeluju kao zvučni rezonatori i energetski pojačivači, sposobni da skladište i prenose vibracije, koje utiču na ljude i okolinu. Smatra da su korišćeni za rituale, komunikaciju i iscjeljenje. Moja istraživanja potvrđuju da pojoći kamenovi nijesu izolovana pojava, već ključni elementi megalitskih kompleksa. Vjerovatno su služili kao antene ili uređaji za transformaciju energije – alatke svjetlosti i zvuka u svrhu duhovnog rasta i zdravlja.

P OBJE da: Energija je suština megalitskih ostataka – kako se prenosila?

HOMOVEc: Na osnovu mojih istraživanja, energija predstavlja srž megalitskih građevina i deluje kao njihov osnovni princip. Od pamtivijeka je poznato da kamen ima pamćenje i snagu. Kamen plus energetska tačka jednako je rezonantni sistem. Kada se veliki kamen postavi na energetski snažno mjesto, dolazi do fenomena rezonance – kamen postaje prijemnik i emiter geoenergije, djelujući poput antene. Ova energija pozitivno utiče na zdravlje ljudi, biljni svijet i okruženje. Drevni ljudi su megalite koristili za liječenje, obrede, komunikaciju sa prirodom i zvijezdama. U savremenim terminima govorimo o bioenergiji, piezoelektričnom efektu, magnetnim anomalijama – ali drevne kulture su to intuitivno osjećale i usmjeravale kroz kamenje. Danas, ko zna da sluša prostor, može i dalje da ih osjeti.

POBJEda: Ko je gradio megalite i koja im je bila prava svrha?

HOMOVEc: Ko je gradio megalite? Još nemamo konačan odgovor, jer oni potiču iz vremena prije zvanične istorije. Ali znamo da su graditelji posjedovali izuzetno znanje o astronomiji, geometriji i energijama prostora. Znali su kako da izaberu energetski aktivne lokacije, usklade ih sa solsticijima, ekvinocijima i zvijezdama (npr. Orion), i koriste materijale poput kvarca i krečnjaka –koji pojačavaju vibracije. Kamenovi su korišćeni kao resonatori, za podizanje svijesti, liječenje, duhovnu praksu I povezivanje sa kosmosom. To je bila prirodna tehnologija –zasnovana na zvuku, energiji i intuiciji. Zaključak:

- Ko? Drevni ljudi – sa dubljim razumijevanjem prirode i svemira.

- Kako? Korišćenjem zvuka, energije i specifičnih materijala.

- Zašto? Za ravnotežu, zdravlje, svjetost i kao poruku budućim generacijama.

P OBJE da : Pomenuli ste da su graditelji megalite i stećke uvijek ravnali prema zvijezdama, kako biste to objasnili?

HOMOVEc: Otkrio sam da orijentacija stećaka prema stranama svijeta i zvijezdama može imati energetski efekat. Njihovo postavljanje nije slučajno – oni funkcionišu kao pojačivači prirodnih sila povezanih sa zemaljskim magnetizmom, svjetlošću i kosmičkim uticajima. Kada kažemo da su se „usklađivali sa zvijezdama“, mislimo na nešto mnogo dublje od prostog posmatranja neba. Mislimo na to da su vrijeme i prostor bili jedno. Graditelji su birali lokacije i orijentacije tako da se važni astronomski događaji – poput izlaska sunca na zimski solsticij –poklapaju sa osama, ulazima ili linijama pogleda unutar kamenih struktura. Zašto su to činili? Jer naši preci nijesu živjeli odvojeno od prirode – oni su u njoj čitali jezik božanskog. Zvijezde nijesu bile samo svjetla – bile su vodiči, znakovi i glasnici. Kroz njih su uspostavljali harmoniju između zemlje i neba, tijela i duha, svakodnevice i vječnosti. Megaliti i stećci nijesu nadgrobni spomenici ili obrambeni objekti – oni su kameni kalendari, svetilišta i energetski žari, uređaji znanja i duhovne povezanosti. Kada stojiš pred njima, ako ćutiš dovoljno dugo, možeš još uvijek da čuješ pjesmu svjetlosti koja je nekada odzvanjala kroz kamen. Hristina Janković

Aleš Homovec

TEHERAN – Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na Izrael, a prema službenim podacima izraelskih hitnih službi, najmanje četiri osobe su ubijene, dok ih je više od stotinu povrijeđeno. Meta su bili djelovi središnjeg Izraela, uključujući područje oko Tel Aviva. Napadi su uslijedili nakon što je izraelska vojska ranije juče potvrdila da je izvela udare na iransku nuklearnu infrastrukturu. Iransko ministarstvo nafte tvrdi da je pogođeno skladište nafte Shahran u Teheranu.

Izraelsko ministarstvo zdravlja objavilo je da je 12 ljudi poginulo u posljednja 24 sata, čime je ukupan broj žrtava porastao na 15. Prema podacima Ministarstva, 385 povrijeđenih osoba je primljeno u bolnice tokom noći.

Iranske balističke rakete juče su ciljale privatnu rezidenciju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Cezareji i elektranu u Haderi, javila je Al Džazira, pozivajući se na

Najmanje četvoro ubijeno

neimenovane izraelske medije. Džerusalim post i Tajms of Izrael izvijestili su da nijedna raketa nije pogodila, što sugeriše da su sve oborene. Crvena uzbuna Cofar izdala je upozorenje na prijetnju balističkim raketama ubrzo poslije 15 časova. Netanjahu je obišao naselje u Bat Jamu, gradu pogođenom iranskim raketama. Dočekan je uz ovacije pristalica koje su ga zvale nadimkom „Bibi“. Izraelska vojska je objavila da

stanovnici mogu da napuste skloništa širom zemlje, nakon što su se ranije oglasile sirene kao odgovor na iranski raketni napad. Prema saopštenju, odluka je donijeta nakon procjene situacije, ali se građanima i dalje savjetuje da slijede uputstva Komande unutrašnje bezbjednosti. Služba za vanredne situacije Magen David Adom izvijestila je da u ovom talasu napada nije bilo povrijeđenih niti poginulih. Sirene su od tada isključene.

Stanovnici iranske prijestonice Teheran rekli su za CNN da su osjetili nove eksplozije koje su potresle grad u nedjelju popodne. Državni mediji su izvijestili o detonacijama u nekoliko

MVP: Izbjegavati putovanja u Izrael i Iran, nema povrijeđenih crnogorskih državljana

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore saopštilo je juče da pažljivo prati razvoj bezbjednosne situacije u Izraelu, Iranu i širem regionu, te savjetuje građanima da, zbog pogoršane bezbjednosne situacije i povećanog rizika po ličnu sigurnost, do daljnjeg izbjegavaju sva putovanja u te zemlje.

U saopštenju se navodi da je MVP u stalnoj komunikaciji sa partnerskim državama, saveznicama i počasnim konzulima u državama tog regiona, s ciljem praćenja situacije i pružanja podrške

crnogorskim državljanima. - Prema trenutno raspoloživim informacijama, nema povrijeđenih crnogorskih državljana. Ministarstvo je obaviješteno da se jedan crnogorski državljanin, koji boravi u Jordanu, obratio počasnom konzulu Crne Gore u toj zemlji, radi informisanja o mogućnostima eventualnog napuštanja teritorije Jordana - ističe se u saopštenju. Iz MVP su kazali da do sada nije bilo zahtjeva za konzularnu pomoć niti iskazanog interesovanja za povratak u Crnu Goru državljana

Crne Gore iz Irana ili Izraela. - Vazduhoplovne vlasti Irana, Iraka i Izraela obustavile su civilni avio-saobraćaj do daljnjeg. Državljanima Crne Gore, koji se nalaze u navedenim državama, savjetuje se pojačan oprez i preduzimanje svih mjera za očuvanje lične bezbjednosti, uključujući praćenje zvaničnih informacija i instrukcija lokalnih vlasti - kazali su iz MVP.

Dodali su da se građanima u Izraelu preporučuje praćenje informacija putem portala „National Emergency Portal“ (dostupnog sa izrael-

skih IP adresa), kao i instrukcija avio-kompanija putem virtuelnog pomoćnika koji uređuje Ministarstvo turizma Izraela: Email: virtual@ goisrael.gov.il, Facebook: Israel Virtual Tourist Office Facebook page. Iz MVP su kazali da stoje na raspolaganju za sve dodatne informacije i pružanje konzularne pomoći putem dežurnog broja +382 67 17 17 77, emaila arhiva. konzularno@mfa.gov.me, te fiksnog broja +382 20 416 382.

Iz MVP su rekli da se dodatno, državljani Crne Gore

Kijev i Moskva se saglasili da predaju do šest hiljada tijela i da razmijene bolesne i teško ranjene ratne zarobljenike

KIJEV – Na osnovu sporazuma o razmjeni ratnih zarobljenika i mrtvih, Rusija je predala Ukrajini tijela još 1.200 ukrajinskih vojnika poginulih u ratu s Rusijom, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Kako piše Rojters, u nekoliko razmjena ovog mjeseca, Ukrajina je preuzela više od 4.800 tijela.

- U okviru sporazuma u Istanbulu, nastavlja se repatrijacija tijela preminulih. Juče je ruska strana predala Ukrajini još 1.200 tijela -

rekao je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov On je kazao da slijedi zahtjevan proces identifikacije, nakon čega će porodice preminulih vojnika dobiti odgovore. Ruske državne novinske agencije TASS i RIA izvijestile su o posljednjoj primopredaji ukrajinskih vojnika, navode ć i da Moskva nije primila tijelo nijednog ruskog vojnika zauzvrat.

Prema sporazumu postignutom u Istanbulu, Kijev i Moskva su se saglasili da predaju do šest hiljada tijela i da razmijene bolesne i teško ranjene ratne zarobljenike, kao i one mlađe od 25 godina. Rusija je do sada izvijestila da je zauzvrat primila ukupno samo 27 ruskih vojnika. Ukrajina i Rusija imale su dosad tri razmjene ratnih zarobljenika, ali nijesu objavile njihov tačan broj.

stambenih naselja na zapadu grada i prikazale slike dima koji se diže iz pogođenih područja. Kako su stizali izvještaji o novim napadima, izraelska vojska je održala brifing. Portparol je potvr-

mogu obratiti za pomoć posredstvom sljedećih diplomatsko-konzularnih predstavništava: IranAmbasada Republike Srbije u Teheranu (na osnovu sporazuma o uzajamnom zastupanju): SMS: +989352206109 | WhatsApp: +381648787986, Email: serbembtehir@gmail.com, Izrael - Počasni konzulat Crne Gore u Tel Avivu, Telefon: +972-9-8987781, Email: rinot.nimrod@montenegroisrael-consulate.com Web: www.montenegroisrael-consulate.com, Jordan - Konzulat Crne Gore na čelu s počasnim konzulom, Telefon: +962-6-5000590, +962-795550200, Email: montecons@naouri.com

dio da su u toku novi vazdušni napadi. - Ne stajemo ni na trenutak. Takođe nastavljamo da napadamo desetine dodatnih ciljeva u Teheranu u ovom trenutku - rekla je portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Efi Defrin Iranski ministar vanjskih poslova Abas Araghchi rekao je da je odgovor Teherana na izraelske napade utemeljen na pravu na samoodbranu. Dodao je da se izraelski udari – koji su, kako je naglasio, prvi započeli sukob – ne bi dogodili bez „zelenog svjetla“ iz Vašingtona. Sjedinjene Američke Države, rekao je Araghchi, trebale bi osuditi izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja. Takođe je rekao da su razgovori s Amerikom mogli rezultirati dogovorom, ali da je Izrael „želio sabotirati te pregovore“ koje je Vašington vodio kako bi ograničio iranski nuklearni program. Na kraju je poručio da Iran ne želi širenje rata – osim ako na to ne bude prisiljen.

Trampova vojna parada u Vašingtonu Demonstranti izašli na ulice, nosili lutku sa likom Trampa

„na zlatnoj wc šolji“

VAŠINGTON – Velika

vojna parada koju je predsjednik Donald Tramp godinama želio prošla je niz aveniju Konstitjušn s tenkovima, vojnicima i uz 21 topovsku salvu kao kontrapunkt protestima širom SAD onih koji američkog lidera osuđuju kao „diktatora koji bi da bude kralj“. Republikanski predsjednik, na 79. rođendan, sjedio je na posebnoj tribini južno od Bijele kuće posmatrajući demonstraciju američke vojne sile. Po slaboj kiši više od 6.000 vojnika i 128 tenkova činili su povorku koju je Tramp pokušao da priredi u svom prvom man-

datu pošto je vidio paradu u Parizu 2017. godine, ali nije uspio sve dok parada nije dodata sadašnjoj proslavi 250. godišnjice Vojske. Ponekad je Tramp tokom parade ustajao da pozdravlja vojsku, ali je posjećenost bila daleko manja od predviđanja da će doći čak 200.000 ljudi. U Vašingtonu stotine ljudi su, uprkos silnom obezbjeđenju, protestovale protiv Trampa s transparentom „Ne Trampovoj fašističkoj vojnoj paradi“. Nosili su veliku lutku s likom Trampa s krunom koja sjedi na zlatnoj WC-šolji.

Netanjahu obišao naselje u Bat Jamu koje je pogođeno raketama

Ukrajina ukupno preuzela više od 4.800 tijela

PODGORICA – Umjesto da odgovori na ozbiljne primjedbe na finansijsko poslovanje Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i neusvajanje izvještaja od Savjeta, direktor ove ustanove Vladislav Šćapanović počeo je kampanju protiv članica Savjeta Isidore Damjanović i Natalije Čađenović, koje su mu uskratile podršku. Nakon što im je na jednoj od sjednica Savjeta, prema nezvaničnim saznanjima, zaprijetio smjenom, Ministarstvu kulture podnio je nedavno inicijativu za njihovo razrješenje.

Ministarstvo ne samo da nije reagovalo na njegove pravno sporne poteze već je umjesto toga, prema saznanjima Pobjede, iniciran postupak pred Agencijom za sprečavanje korupcije – kako bi se utvrdilo da li su upravo te članice u sukobu interesa. Sve to u trenutku kada direktor ignoriše zakonske nadležnosti Savjeta i pokušava da, mimo pravila, prikaže da je finansijski izvještaj usvojen.

Dok su članice Savjeta, dakle, aminovale ranije planove, programe i izvještaje, bile su podobne i niko nije postavljao pitanje potencijalnog konflikta interesa. Čim su postale „neposlušne“, odjednom su smetnja i direktor Šćepanović, koji je bar do sada imao zaštitu ministarke Tamare Vujović, pokušava na sve načine da ih se riješi i da za njihova mjesta izlobira dovođenje „razumnih“ ljudi koji će shvatiti kako je sve u redu, uprkos dokazanim neregularnostima i sumnjivim ugovorima o kojima je Pobjeda, na osnovu dokaza i zvanične dokumentacije, pisala u više navrata.

TROŠKOVI

Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore na sjednici 17. aprila nije usvojio finansijski izvještaj te ustanove za 2024. godinu, a kao ključne razloge naveo je nedomaćinsko trošenje novca, kršenje Zakona o javnim nabavkama, enormne budžete i honorare za inostrane umjetnike, troškove i angažovanje spoljnih saradnika u trenucima kada Muzej ima sopstvene kapacitete ili ih može angažovati u zemlji... Uprkos tome, direktor Vladislav Šćepanović je pokušao u februaru da Ministarstvu kulture i medija dostavi izvještaj uz tvrdnju da je usvojen – što je Savjet odbio da prihvati.

Situacija je dodatno eskalirala nakon što su dvije članice Savjeta – Isidora Damjanović i Natalija Čađenović – glasale protiv izvještaja. Tačnije, Isidora je bila protiv, Natalija uzdržana, dok su predsjednik Savjeta Zdravko Delibašić i članica Svetlana Dukić glasali „za“. Nakon što se Damjanović i Čađenović nijesu pozitivno izjasnile o izvještaju, prema informacijama do kojih smo došli, direktor je prema njima započeo otvoreno neprijateljski odnos. Za Čađenović i Damjanović

POBJEDA SAZNAJE: Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore nije usvojio izvještaj godinu, što je zakonski osnov za smjenu direktora, Vladislav Šćepanović krenuo u ofanzivu

Sporne ugovore i troškove prijavom za konflikt

I dok direktor Šćepanović tvrdi da je sve urađeno transparentno i u skladu sa zakonom, Savjet ostaje bez mogućnosti da efektivno izvršava svoju upravljačku funkciju. Ministarstvo kulture, s druge strane, i dalje ćuti – kako o zakonski utvrđenim nepravilnostima, tako i o pritiscima koji se, očigledno, sprovode nad onima koji su odlučili da postave neprijatna pitanja

bili su sporni brojni ugovori za pripremu učešća Crne Gore na Bijenalu u Veneciji 2024. godine, o kojima je Pobjeda pisala u istraživačkom tekstu koji je pod naslovom „Direktor, u žurbi, kršio zakon i hiljade eura potrošio na autore izvan Crne Gore“ objavljen 8. jula prošle godine. Pored ugovora za Bijenale, članice Savjeta problematizovale su i spornu sistematizaciju radnih mjesta bez nadzora Vlade, ali i otkup umjetničkih radova za potrebe popunjavanja zbirki Muzeja, za što je potrošeno 100.500 eura, kako tvrde izvori Pobjede – bez javnog konkursa, odnosno direktnom pogodbom sa vlasnicima umjetnina. Članicama Savjeta bio je sporan i plan i program za 2025. godinu, pa su postavile pitanja, recimo, u vezi sa transportom radova Kiki Smit, na relaciji Podgorica – Malme – Amerika, što je Muzej koštalo 18.000 eura, dok je cjelokupni budžet izložbe bio 100.000 eura. Izložba djela Odil Dek koštala je 51.955 eura, dok je njen honorar iznosio 6.000 eura. Za predstojeću izložbu djela Joko Ono, prema planu uprave Muzeja, biće potrošeno 84.000 eura, od čega će 10.000 eura iznositi njen honorar. Sa druge strane, primijetile su da se honorari domaćim priznatim umjetnicima uglavnom kreću od 500 do 1.000 eura, dok domaće i regionalne kustoskinje, dakle,

osobe koje pripremaju izložbe, dobijaju i 2.000 eura. Posebna tema na sjednicama Savjeta bili su podaci o zaradama. Naime, za 2023. godinu na zarade zaposlenih u Muzeju potrošeno je 563.000 eura, dok je budžet za zarade 2024. iznosio 706.000 eura. Članice Savjeta su se zapitale kako to da u godini kada ustanova ima skoro 150.000 eura više za zarade, tj. kada su zaposlili nove radnike, Muzej za Bijenale u Veneciji angažuje sve saradnike iz Srbije i drugih inostranih zemalja.

Takođe su direktora upitali kakvo opravdanje nalazi u činjenici da je, recimo, na izložbu djela Kiki Smit potrošeno 100.000 eura, dok je prodajom ulaznica za tu izložbu, koje koštaju po pet eura, zarađeno 1.228 eura. Dakle, njene ra-

dove, ako je vjerovati statistici Muzeja, vidjelo je 245 ljudi. Sa druge strane, izložba „Crna Gora danas“, gdje su se predstavili domaći umjetnici, zaradila je 4.284 eura. Međutim, obrazloženje direktora, prema nezvaničnim saznanjima, bilo je da su na izložbu djela crnogorskih umjetnika došle „babe, tetke, strine“.

ĆUTANJE I ODBRANA

Za sve ovo vrijeme otkad traje „rat“ na relaciji Savjet – direktor, Ministarstvo kulture i medija nije reagovalo na sporna ponašanja direktora, niti na činjenicu da Muzej mjesecima funkcioniše bez validno usvojenog finansijskog izvještaja. Štaviše, na osnovu inicijative direktora, Agenciji za sprečavanje korupcije podnijet je zahtjev za provjeru eventualnog

Šćepanović: Ako sam ja problem, spreman sam da podnesem ostavku

Direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore Vladislav Šćepanović kazao je za Pobjedu da je uvijek spreman na dijalog sa članovima Savjeta. - Neslaganja među akterima u instituciji su moguća i ponekad i korisna, ali ona moraju biti utemeljena na zakonitosti i međusobnom uvažavanju uloga. Kao rukovodilac Muzeja vjeru-

jem u konstruktivnu razmjenu stavova. Međutim, neodlučivanje o ključnim dokumentima bez validnog obrazloženja može dovesti u pitanje osnovne pretpostavke za funkcionisanje Muzeja. Očekujem da će nadležni organi razmotriti podnesene inicijative i prijedloge iznesene kako pisanim putem, tako i na sastancima kako bi se riješili

svi trenutni i potencijalni izazovi, odnosno sve što bi bio potencijalni teret za dalji razvoj i unapređenje rada Muzeja, pa ako sam ja problem, spreman sam da podnesem ostavku – rekao je Šćepanović. Na pitanje da li osjeća ličnu ili profesionalnu odgovornost za trenutnu institucionalnu krizu u kojoj se Muzej nalazi i što namjerava da

sukoba interesa upravo za dvije članice Savjeta koje su osporile izvještaj. Damjanović i Čađenović su, inače, direktorice dvije druge javne ustanove –Muzičkog centra Crne Gore i Prirodnjačkog muzeja – a Zakon o sprečavanju korupcije im, ipak, dozvoljava da budu i članice savjeta drugih ustanova, pod uslovom da za to ne primaju naknadu. U njihovom slučaju, taj uslov je ispunjen. Naime, novinar Pobjede imao je uvid u mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije od 27. juna 2022. godine, u ko -

preduzme da se situacija riješi, Šćepanović je odgovorio da je kao odgovoran rukovodilac ulagao i ulaže velike napore da građani/ke ne osjete bilo kakvu krizu. - Naprotiv, u posljednja tri mjeseca imali smo izložbe djela Vlada Marteka, Odile Dek, Mirsada Begića, Bojana Šumonje i dr. U pripremi je samostalna izložba djela Joko Ono koja se prvi put predstavlja u ovom dijelu Evrope. Izložba će biti otvorena 19. juna – rekao je Šćepanović.

jem se konstatuje da Isidora Damjanović, tadašnja poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore, kao javna funkcionerka „izuzetno može biti članica Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, shodno članu 12 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, dok po osnovu navedenog članstva ne može ostvariti prihod ili drugu naknadu, a shodno citiranom članu 12 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije“. Dakle, Ministarstvo kulture i medija namjeravalo je da, u junu 2022. godine, imenuje Isidoru Damjanović za članicu Savjeta CNP-a, te je od nje zatražilo da pribavi mišljenje ASK-a da li bi kao javni funkcioner bila u sukobu interesa. Kada je dobila mišljenje da može biti članica Savjeta CNP-a, pored toga što je već direktorica Muzičkog centra, Ministarstvo ju je, ipak, imenovalo za članicu Savjeta Centra savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG), a kada se Centar transformisao u Muzej savremene umjetnosti Crne Gore Rješenjem Vlade od 3. avgusta 2023. godine ponovo je izabrana za člana Savjeta MSUCG. Za sve to vrijeme otkad je članica Savjeta MSUCG, Ministarstvo

Dvorac Petrovića na Kruševcu, upravna zgrada Muzeja savremene umjetnosti Crne

Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović

izvještaj o finansijskom poslovanju ustanove za 2024. ofanzivu

troškove brani

interesa

kulture i medija, kao ni bilo koji drugi organ, nije dovodilo u pitanje zakonitost njenog članstva u Savjetu. Međutim, član 13 starog Zakona o sprečavanju korupcije iz 2017. godine i član 15 izmijenjenog Zakona iz 2024. godine predviđaju da je javni funkcioner koji u toku vršenja javne funkcije prihvati da obavlja drugu dužnost, odnosno funkciju, dužan da u roku od 30 dana od početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti, podnese ostavku na javnu funkciju. U izmijenjenom Zakonu, u članu 15 dodato je i sljedeće: „Ako javni funkcioner u slučaju iz stava 1 ovog člana ne podnese ostavku, smatra se da je javnom funkcioneru prestala funkcija danom početka vršenja druge funkcije“. Upravo na to računaju podnosioci inicijative ASK-u, a sama Agencija se i pozvala na te članove i zatražila izjašnjenje od Damjanović, dok Čađenović, prema nezvaničnim informacijama, još nije dobila dopis ASK-a. Sa druge strane, direktor MSUCG Vladislav Šćepanović, koji je u februaru odbio da odgovara na pitanja Pobjede u vezi sa spornim ugovori-

ma, ovaj put je, ipak, pristao da odgovori i istakao da su „finansijske aktivnosti sprovedene u skladu sa zakonom i budžetom Muzeja, te su podložne revizorskoj i institucionalnoj kontroli“.

- Dakle, opredijeljena sredstva za 2024. godinu su utrošena u skladu sa propisanim procedurama, uz namjensku potrošnju – kazao je Šćepanović. On kao važno izdvaja i činjenicu da Savjet Muzeja ima predsjednika i tri člana, što nije, kako je podsjetio, u skladu sa odredbom člana 43 Zakona o kulturi, kojom je propisano da Savjet ima predsjednika i četiri člana.

- Ova činjenica je veoma bitna sa aspekta kako poštovanja propisa, tako i funkcionalnosti Savjeta, jer se radi o parnom broju članova. Iz tih razloga, koliko mi je poznato, do danas nije usvojen zapisnik sa XV sjednice Savjeta na kojoj je razmatran finansijski izvještaj Muzeja za 2024. godinu – kazao je Šćepanović. Za usvajanje finansijskog izvještaja, kako je potvrdio, glasali su predsjednik i članica Savjeta iz reda zaposlenih, dok je protiv tog izvještaja „glasala jedna članica Savjeta, dok je

jedna članica bila uzdržana“. - Obje članice Savjeta su u sukobu interesa, jer su pozicionirane na dvije javne funkcije, što nije u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju korupcije. Natalija Čađenović je direktorica JU Prirodnjački muzej, dok je Isidora Damjanović direktorica JU Muzički centar Crne Gore. Na te funkcije ih je na prijedlog bivše ministarke Vesne Bratić imenovala Vlada ranijeg saziva. Dakle, pored tih funkcija te osobe su i članice Savjeta koji je organ upravljanja Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti – rekao je Šćepanović.

FALE MU ARGUMENTI

Prisustvovao je, kako je kazao Šćepanović, XV sjednici Savjeta, na kojoj je „nedostajala valjana argumentacija za izrečeno navodno neracionalno trošenje sredstava od strane te dvije članice Savjeta“. Više puta su, kaže, podnosili zahtjeve Savjetu za dostavljanje pisanog obrazloženja o razlozima neglasanja za izvještaj, ali su ostali bez odgovora.

- Nadam se da će se nadležne institucije prvenstveno baviti kako konstituisanjem Savjeta u skladu sa zakonom, tako i imenovanjima članova/ica Savjeta, koji neće biti opterećen nezakonito imenovanim pojedincima/kama – rekao je Šćepanović.

Muzej, kao i sve druge javne ustanove kulture, prema njegovim riječima, svoje zahtjeve za povlačenje budžetskih sredstava dostavlja Ministarstvu kulture i medija sa pratećom dokumentacijom (ugovori, fakture i sl.). Angažovanje spoljnih saradnika, kako on to vidi, predstavlja standardnu praksu u savremenim muzejima širom svijeta i vrši se u situacijama kada se traži specijalizovana stručnost koja trenutno nije dostupna u okviru stalnog kadra.

- Takođe, politika Muzeja je i da uvažava posebne potrebe izlagača kako bi finalni produkt bio što većeg umjetničkog kvaliteta. Osim navedenog, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, svaki građanin/ka može u svako doba da podnese zahtjev i dobije traženu informaciju na koji način se troše sredstva Muzeja, tako da kod nas nema ništa „skriveno“, sve je transparentno – tvrdi Šćepanović.

Na nezvanične informacije da je promijenio odnos prema dvijema članicama Savje-

ta, nakon što nijesu glasale za finansijski izvještaj, te da im je prijetio smjenom, Šćepanović je odgovorio da on nije „imenovao te dvije članice Savjeta, već je to učinila Vlada, tako da u okviru moje nadležnosti nije ni njihovo razrješenje“.

- S tim u vezi, smatram te navode zlonamjernim i ne bih ih komentarisao – rekao je Šćepanović.

Na pitanje da li je Ministarstvu kulture i medija formalno predložio smjenu pojedinih članova Savjeta, te da objasni na osnovu kojih zakonskih ovlašćenja je to učinio, Šćepanović se pozvao na odredbe člana 26 stav 1, tač. 2 i 5, i člana 27 stav 2 Statuta JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, a u vezi sa članom 22 stav 1 tač. 2 Zakona o kulturi.

- Podnio sam nadležnom ministarstvu inicijativu za razrješenje te dvije članice Savjeta, jer je to bila moja zakonska obaveza. Smatrao sam da je odgovorno i legitimno da ukažem Ministarstvu na izazove sa kojima se Muzej suočava i potencijalne probleme u funkcionisanju Muzeja zbog ličnih pretenzija i animoziteta dvije članice Savjeta od kojih Isidori Damjanović miruje radni odnos u Muzeju, te je po više osnova u sukobu interesa – rekao je Šćepanović. Podsjetio je da je na isti način rukovodio ustanovom 2023. godine, kada je jednoglasno usvojen i program rada i finansijski izvještaj. - U ovoj godini Savjet je jednoglasno usvojio izvještaj o radu za 2024. godinu dok finansijski izvještaj još nije usvojen. Dakle, zamjeram nedosljednost, neprincipijelnost, lične ambicije i afinitete, ali i nerazumijevanje savremene umjetnosti te dvije članice Savjeta, te opstrukciju u radu Savjeta koji je organ upravljanja Muzeja. Ukazao bih i na još jednu veoma važnu činjenicu, a to je da te dvije članice Savjeta ne posjećuju programe Muzeja ili to čine veoma rijetko, čime pokazuju odnos prema Muzeju i razvoju kulture uopšte – rekao je Šćepanović. Ne krije ni da je Ministarstvu kulture počektom februara dok je, kako tvrde izvori Pobjede, bio na odmoru u Americi, poslao neusvojen finansijski izvještaj, te navodi da „kao od-

Poslušnost ima veću vrijednost od istine

Znakovito je i da je Ministarstvo kulture i medija od jula prošle godine do danas ostalo bez komentara na ozbiljan prekršaj direktora Vladislava Šćepanovića – angažovanje firme iz Beograda za crnogorski paviljon na Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji 2024. godine, bez javnog tendera, putem direktne pogodbe u ukupnom iznosu od skoro 30.000 eura. Uprkos tome što je Uprava za inspekcijske poslove konstatovala kršenje Zakona o javnim nabavkama i kaznila i Muzej i direktora, Ministarstvo nije pokrenulo pitanje odgovornosti niti javno reagovalo. Nije Ministarstvo kulture i medija, odnosno ministarka Tamara Vujović odgovorila ni na posljednja pitanja Pobjede u vezi s neusvajanjem finansijskog izvještaja Muzeja savremene umjetnosti i direktorove inicijative o smjeni članica Savjeta. To je isti obrazac ponašanja koji se ponavlja: kada institucije zakažu i kada odgovornost zatraže oni koji imaju dužnost da nadziru, Ministarstvo bira – tišinu. A kada ministarstvo koje upravlja kulturom i medijima postane centar tišine, umjesto dijaloga, onda to više nije pasivnost. To je politička poruka. Poruka da poslušnost ima veću vrijednost od istine. A takva poruka, dolazila ona iz kabineta ili iz ćutanja, mora da zabrine svakog ko vjeruje u javnu odgovornost.

govoran rukovodilac, u skladu sa odredbom člana 5 Pravilnika o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne smouprave, u obavezi smo da dostavimo godišnje finansijske izvještaje Ministarstvu kulture i medija, najkasnije do 1. februara tekuće godine za prethodnu godinu, na obrascima 4 i 5, koji su su sastavni dio Pravilnika“. - Kao rukovodilac Muzeja ispunio sam propisanu obavezu u navedenom roku – rekao je Šćepanović. Ponovio je da u svojstvu rukovodioca Muzeja radi i djeluje u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, te odbacuje navode da pokušava da preuzme nadležnosti Savjeta. - Nastojim da postupam zakonito, transparentno, u interesu javnosti i kulture Crne Gore. U tom duhu ću i nastaviti da djelujem, ne preuzimajući bilo čije nadležnosti, a posebno ne nadležnosti Savjeta, uz nadu da će i svi ostali akteri prepoznati važnost zajedničke misije koju ova ustanova kulture nosi. Iskreno se nadam da će nadležne institucije prepoznati ogroman napredak u razvoju kulture od kada sam stupio na dužnost direktora Muzeja i pružiti mi podršku u daljem radu, a sve u cilju unapređenja rada Mu-

zeja, odnosno daljeg razvoja kulture u Crnoj Gori – kazao je Šćepanović.

DEKOR ILI KOREKTIV? I dok direktor Šćepanović tvrdi da je sve urađeno transparentno i u skladu sa zakonom, Savjet ostaje bez mogućnosti da efektivno izvršava svoju upravljačku funkciju. Ministarstvo kulture, s druge strane, i dalje ćuti – kako o zakonski utvrđenim nepravilnostima, tako i o pritiscima koji se, očigledno, sprovode nad onima koji su odlučili da postave neprijatna pitanja. U trenutku kada institucije ne reaguju na kršenje zakona, već na „neposlušnost“, otvara se ozbiljno pitanje – ne samo o zakonitosti, već i o integritetu upravljanja javnim ustanovama kulture u Crnoj Gori. Ovaj slučaj više nije pitanje samo jednog finansijskog izvještaja, jednog direktora i dva glasa protiv. Riječ je o suštinskom testu – da li su upravljačka tijela u kulturi puki dekor ili stvarni korektiv i brana samovolji. Ako se članice Savjeta sankcionišu ne zbog nezakonitosti, već zbog toga što su postavile pitanja i zatražile odgovore, onda sistem ne štiti zakon, već poslušnost. Uloga Ministarstva kulture više ne može ostati pasivna. Jer ćutanje pred činjenicama – postaje saučesništvo. Jovan NIKITOVIĆ

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović i direktor MSUCG Vladislav Šćepanović

Stevo

Stanari Lješanske ulice već dugo imaju problem sa vodosnabdijevanjem, situacija najgora tokom ljeta

Traže da nadležni zamijene vodovodne cijevi koje su stare

više od šest decenija

Voda često nestaje, a i kada je ima, pritisak je veoma slab. Problem je naročito izražen u večernjim časovima i tokom ljeta. Navodeći da su proteklih nekoliko godina vodovodne cijevi pucale više od pet puta te da su zaposleni iz Vodovoda i kanalizacije Podgorica samo u posljednjih mjesec i po tri puta morali da intervenišu kako bi makar malo poboljšali pritisak vode, stanovnici jedne od najstarijih ulica na Zabjelu smatraju da je krajnje vrijeme za zamjenu vodovodne mreže u dužini od oko 500 metara, stare više od 65 godina

Stanari Lješanske ulice u naselju Zabjelo već dugo imaju problem sa vodosnabdijevanjem.

MOLBA

Stanari Lješanske ulice protekle sedmice obratili su se p ismenom molbom direktoru i rukovodstvu gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija za hitnu intervenciju na vodovodnoj mreži u njihovoj ulici. – Već duže imamo ozbiljan problem sa vodosnabdijevanjem. Voda često nestaje, a i kada je ima, pritisak je veoma slab, što onemogućava normalno korišćenje. Problem je naročito izražen u večernjim časovima i tokom ljetnjih mjeseci. Prema našim saznanjima, glavni ventil koji reguliše dovod vode je dotrajao, a postojeći šahtovi i zatvarači

više puta su pucali zbog cijevi koje su stare preko 65 godina. U proteklih nekoliko godina vodovodna mreža je pucala više od pet puta što dodatno potvrđuje neophodnost hitne reakcije vaše službe. Molimo vas da izađete na teren

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Na brdu Gorica svih devet hidranata je u funkciji, nadležni ih redovno kontrolišu

Rendžeri sa vatrogascima-spasiocima

i izvršite potrebnu procjenu kako bi se izvršila zamjena dotrajale mreže u dužini od oko 500 metara, zajedno sa odgovarajućim ventilima – navodi se u dopisu koji su stanari Lješanske ulice u petak predali u zgradi Vodovoda i kanalizacije, koja je nedaleko od njihove ulice.

OČEKIVANJE

Stanarka Lješanske ulice Vjera Bojanić, koja se zbog ovog problema obratila i našoj redakciji, kazala je da je ekipa gradskog Vodovoda u subotu izašla na teren i radila na rj ešavanju ovog problema, ali da nijesu zamijenili glavni ventil.

– Pritisak je malo bolji nego što je bio. Ali radnici Vodovoda, koji su u posljednjih mjesec i po tri puta izlazili na teren, a nijesu trajno riješili ovaj problem, rekli su nam da treba da odemo kod direktora, jer je kompletna vodovodna trasa za ovih 14 kuća u našoj ulici u veoma lošem stanju. Prespajana je na svakih 50 metara zato što svako malo pucaju cijevi. Da bi se trajno riješio problem vodosnabdijevanja, potrebno je da zamijene kompletnu vodvodnu mrežu u dužini od oko 500 metara – poručila je Bojanić, uz napomenu da je u pitanju jedna od najstarijih ulica na Zabjelu. I. MITROVIĆ

Zaposleni u Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) u saradnji sa kolegama iz gradskih preduzeća i službi nastavljaju intenzivne aktivnosti na obnovi opožarenog područja na brdu Gorica. Za zalivanje mladih sadnica od velikog značaja je funkcionalnost hidrantske mreže, ali prije svega i za zaštitu od požara tokom ljetnje sezone. Navodeći da redovno održavanje mladih sadnica daje rezultate, iz AUZP navode da se primilo 95 odsto sadnica koje su zasađene prošle godine. Članovi njihove rendžerske službe u saradnji sa kolegama iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada prethodnih dana su zalivali mlade sadnice kako bi opstale na visokim temperaturama. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice su naveli da na brdu Gorica ima devet hidranata i da su svi u funkciji. – Služba zaštite i spašavanja i ova agencija dva puta sedmično vrše provjeru ispravnos-

Aktivnosti Zelenila

ti hidranata. Njihove ispravnost i funkcionalnost su jedan od najvažnijih prioriteta ne samo naše agencije već i Službe zaštite i spašavanja, kao i Vodovoda koji vrši njihovo tehničko održavanje. Zalivanje se vrši cisternama minimum tri puta sedmično i to u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, a vrše ga gradske službe. U slučaju da bude bilo potrebe za većim zalivanjem, odnosno češćim, AUZP će se pobrinuti da postavi bisterne sa vodom na unaprijed određenim lokacijama kako bi se omogućilo dodatno nalivanje – poručuju iz Agencije. Iz Službe zaštite i spašavanja, čiji zaposleni učestvuju i u zalivanju mladih sadnica na Gorici, ističu da je funkcionisanje hidranata od velikog značaja tokom požarne sezone. I iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija smatraju da je veoma važno održavanje ovog dijela hidrantske mreže zbog zaštite od požara. – Naše društvo vrši redovnu kontrolu i obilazak hidrantske mreže i pumpne stanice – poručuju iz gradskog Vodovoda.

I. M.

U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ radnici Agencije za stanovanje obnovili su fasadu i jedne od starijih zgrada u gradu, koja se

nalazi se na uglu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Ulice Svetozara Markovića. Njihove ekipe prethodno su završile uređenje fasade na

takozvanoj G zgradi na uglu ulica Moskovske i Vasa Raičkovića, zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, zatim zgradi „Lepa Kata“… I. M.

Radnici gradskog preduzeća Zelenilo d. o. o. obnovili su devastirani parkovski i mobilijar na igralištu za djecu iza Ruskih kula u neposrednoj blizini vrtića ,,Simba“. – Polomljene klackalice, klupe, kante za otpatke, prekinute ljuljaške i ostali dječji mobilijar opet su funkcionalni. Koristimo priliku da pozovemo na odgovoran pristup javnom dobru i zelenim površinama u gradu. Čuvajmo imovinu i dobro svih nas – poručuju iz Zelenila. I. M.

zalivaju mlade sadnice na Gorici

Lješanska ulica

I. MITROVIĆ

Mobilijar prije i poslije rekonstrukcije

ZELENILO DOO

Radnici Agencije za stanovanje na skeli

U skloništu za životinje „Mali-veliki raj“ utočište našlo i osam konja, dva magarca i poni

Životinjama ljubavi ne fali, potrebna i finansijska pomoć

Trenutno na ovom gazdinstvu brinem o osam konja, dva magarca i jednom poniju. Neophodna mi je pomoć Glavnog grada i Opštine Danilovgrad, jer treba kupiti sijeno, zob, žito... Ljeti imaju dovoljno ispaše, ali se treba pripremiti za zimu, a valjalo bi i štalu sagraditi – kaže vlasnik NVO ,,Lara i Miško“ Filip Knežević

Na petom kilometru od mosta na Vranićkim njivama, na gazdinstvu od oko 20.000 kvadrata između glavne ceste i rijeke Zete u Pričelju koje je registrovano kao sklonište za životinje ,,Mali-veliki raj“, pored pasa, mačaka, zečeva, kokošaka, pataka i drugih životinja, utočište je našlo i osam konja, dva magarca i poni.

U pitanju je jedino prihvatilište za napuštene konje na teritoriji glavnog grada, koje funkcioniše kao Nevladina organizacija ,,Lara i Miško“, o kojima brigu vodi Filip Knežević. Neki od njih dovedeni su bespomoćni sa ulice, neki spašeni da ne završe na klanici, pa im je na imanju u Pričelju praktično pružena nova životna šansa. Ljubavi i brige im ne fali, ali za njihov dalji oporavak i opstanak Knežević očekuje podršku Glavnog grada, ali i Opštine Danilovgrad.

PODRŠKA

Navodeći da ima veliku podršku i pomoć Mirjane Vasiljević, vlasnice skloništa ,,Mali-veliki raj“, kao i ljudi dobre volje koji uplaćuju novac za hranu za životinje i njihovo liječenje, Knežević kaže da očekuje podršku Glavnog grada i Opštine Danilovgrad, jer su u pitanju veliki izdaci. – Trenutno na ovom gazdinstvu brinem o osam konja, dva magarca i jednom poniju. Neophodna mi je pomoć Glavnog grada i Opštine Danilovgrad, jer treba kupiti sijeno, zob, žito... Ljeti imaju dovoljno ispaše, ali se treba pripremiti za zimu, a valjalo bi i štalu sagraditi – kaže Knežević, uz napomenu da je ovo jedino registrovano sklonište za napuštene konje na teritoriji Podgorice. Navodeći da je prošle godine kupio tri i po hiljade bala sijena, iskazuje zahvalnost na tome što mu je čovjek iz Zete nedavno doni-

Aktivnosti Puteva

rao sijeno za konje i magarce. – Zemljište za konje mi je ustupila vlasnica prihvatilišta za životinje ,,Mali-veliki raj“ Mirjana Vasiljević. Njena pomoć i podrška mi mnogo znače, jer da je nema, ovdje neki od ovih konja i magarci, vjerovatno, ne bi bili živi. Pišem objave i na svom Fejsbuk profilu, ima ljudi koji pomognu, ali to nije dovoljno. Zato sam se obraćao za pomoć Glavnom gradu i Opštini Danilovgrad, ali do sada nijesu odgovarali na moje zahtjeve – poručuje Knežević, uz na-

pomenu da je prihvatilište na teritoriji Podgorice.

LJUBAV

Tridesetosmogodišnji Knežević kaže da od djetinjstva voli konje.

– Neke od ovih konja kupili smo na Stočnoj pijaci, kao i dva magarca Mirka i Slavka. Pomogli su mi ljudi dobre volje, koji su uplatili novac za to. Neke sam uzeo na Vrelima ribničkim, poput bijele kobile Zirke, koja je ležala bespomoćna kod zgrada za izbjeglice. Nije mogla da se pomjeri,

Ekipe gradskog preduzeća Putevi završile su radove na sanaciji pristupne saobraćajnice i četrdesetak parking mjesta u dvorišnom dijelu zgrada na Bulevaru revolucije. Podsjetivši da su pristupni put i parking prostor bili u izuzetno lošem stanju, što je otežavalo svakodnevno funkcionisanje i ugrožavalo bezbjednost građana, iz Puteva ističu da nakon ovih radova, osim što je povećana bezbjednost za građane, prostor ima ljepši izgled. I. M.

Veliki broj pasa i mačaka čeka udomljavanje

U skloništu za životinje ,,Mali-veliki raj“ zbrinut je i veliki broj napuštenih pasa i mačaka. Vlasnica Mirjana Vasiljević kaže da joj je dobrodošao svaki vid podrške. – Osim novca ili hrane za životinje, najbitnije mi je da neke od njih udomim, jer ovdje ih je ogroman broj – kaže Vasiljević. Ljubitelji životinja mogu pomoći tako što će donirati hranu ili novac dolaskom na imanje ili uplatom na broj žiro-računa 51000000001000255 u CKB banci. Postoji i poseban račun za uplate iz inostranstva, a za više informacija možete kontaktirati sa vlasnicom putem njenog sajta www.malivelikiraj.me ili Instagram stranice Mirjana Vasiljević.

šestorica nas smo je utovarili na kamion, veterinar iz Tuzi je liječio 10 dana. Oporavila se. Tu je i konj Srećko kojeg smo otkupili od Roma, jer su ga svezali za konjska konja, udarali i tjerali po naselju. Konji sada dobro izgledaju. Kad se oporave, razmišljao sam da organizujem konjičke ture ili slično, da mogu da budu od koristi i da se zaradi, kako ne bih morao da zavisim toliko od pomoći ljudi dobre volje ili Glavnog grada

Deponije započele novi vid saradnje sa vlasnicima ugostiteljskih objekata

Otkupljuju iskorišćeno jestivo ulje

Deponije d. o. o. Podgorica započele su sistematski otkup iskorišćenog jestivog ulja iz ugostiteljskih objekata na teritoriji glavnog grada.

U saradnji sa licenciranim partnerima, kako navode iz ovog gradskog preduzeća, već su sklopili ugovore sa 100

– zaključuje Knežević, uz napomenu da konje nije moguće udomiti.

Prih vatilište ,,Mali-veliki raj“ je otvoreno za posjetioce svakoga dana. Ulaz je besplatan, a ljubitelji prirode i životinja mogu konjima i magarcima da donesu jabuke ili šargarepe. Takođe, moguće je uplatiti i novac na broj žiro-računa NVO ,,Lara i Miško“, sklonište za napuštene konje, 510000000014216166 u CKB banci. I. MITROVIĆ

pravnih lica, a ulje se trenutno redovno prikuplja sa čak 130 lokacija širom Podgorice. – Ovim projektom sprečavamo zagađenje voda i omogućavamo zakonski ispravno i jednostavno odlaganje ugostiteljima. Pozivamo vlasnike restorana, kafića, hotela, kuhinja i ostalih objekata koji koriste ulje za pripremu hrane

da nam se pridruže. Kontaktirajte sa nama i uključite se u sistem odgovornog upravljanja otpadnim uljem – poručuju iz Deponija. Za više informacija zainteresovani se mogu informisati na broj telefona 020 625 046, putem sajta info@deponija.me ili u preduzeću na adresi u Ulici španskih boraca b. b. I. M.

Filip Knežević sa konjima i magarcima na imanju na Pričelju

Mirjana Vasiljević u boksu sa psima

I. MITROVIĆ

Pristupna saobraćajnica i parking nakon uređenja

Crnogorski šampion završio prvu fazu priprema na Starom aerodromu

Budućnost putuje u Sloveniju

PODGORICA – Buduć-

nost je na kraju prve faze priprema bila ubjedljiva u test-utakmici s Adrijom. „Plavi“ su slavili s 5:0, a

golove su postigli Petar Rešetar, Ivan Bojović, Petar Grbić, Luka Mirković i Petar Vujović. Crnogorski šampion danas

putuje u Sloveniju, gdje će realizovati glavni dio trenažnog procesa uoči startnog kola kvalifikacija za Ligu šampiona.

Trener Ivan Brnović vodi 26 fudbalera u Moravske Toplice. Na spisku su: Milan Mijatović, Filip Domazetović, Ljubomir Đurović, Simon Sošić (golmani) te Ognjen Gašević, Petar Vuković, Vladan Adžić, Miomir Đuričković, Adnan Orahovac, Damjan Dakić, Lazar Popović, Dragan Grivić, Petar Rešetar, Nedeljko Piščević, Luka Mirković, Lionel Strumija, Matija Rakčević, Marko Miličković, Petar Vujović, Oliver Šarkić, Igor Ivanović, Lazar Mijović, Milan Vušurović, Ivan Bojović, Petar Grbić i Ivan Bulatović Budućnost će u Sloveniji odigrati četiri prijateljske utakmice – protiv Vardara (17. jun), Rapida iz Bukurešta (21. jun), domaće Mure (25. jun) i Slaven Belupa iz Hrvatske (29. jun). Povratak je predviđen za 30. jun. ,,Plavi“ će 17. juna na žrijebu (14 sati) saznati ime rivala na otvaranju evropske misije. D. K.

Dragan Miranović i Nikola Vuković dogovorili saradnju sa viceprvakom

Petrovac doveo dva bonusa

Dragan Miranović

PODGORICA – Petrovac je ostao bez nekoliko igrača, ali dovodi nove – nakon Viktora Živojinovića i Marka Merdovića, „nebo-plavi“ su dogovorili još dva pojačanja. U pitanju su Dragan Miranović iz Sutjeske i Nikola Vuković iz Mornara. Obojica su defanzivci. I što im je

velika prednost – obojica bonusi. Miranović pokriva poziciju zadnjeg veznog. U nedavno završenoj sezoni odigrao je 28 utakmica i postigao tri gola u dresu Nikšićana. Hitronogom dvadesetogodišnjaku istekao je ugovor kraj Bistrice, a potom je dogovorio prelazak u redove prvoligaša sa Jadrana.

Iz komšijskog Bara, na stadion pod Malim brdom stigao je takođe igrač od 20 godina – Nikola Vuković.

Desni bek je dijete Budućnosti. Igrao je u Mladosti DG, da bi se potpuno afirmisao u dresu Mornara. Za klub sa „Topolice“ je u prošloj takmičarskoj godini upisao 31 meč. D. K.

Napadač Budućnosti i omladinske reprezentacije Crne Gore na meti beogradskog kluba

Partizan želi Kostića

PODGORICA – Partizan je u zimskom prelaznom roku iz Budućnosti angažovao Milana Vukotića, a sada želi još jednog fudbalera ,,plavih“. Beogradski ,,Mozzart sport“ piše da je Predrag Mijatović, jedan od čelnika ,,crno-bijelih“, dogovorio transfer devetnaestogodišnjeg napadača – Andreja Kostića Nadareni golgeter je trenutno u Rumuniji, gdje sa reprezentacijom Crne Gore igra na evropskom prvenstvu za omladince.

– Mladi napadač visoko se kotira na listi želja trenera Srđana Blagojevića i u narednim danima mogla bi da uslijedi realizacija posla. U načelu je sa mladim ofanzivcem sve dogovoreno, međutim, kako su na stadionu pod Goricom u toku previranja na maltene svim nivoima, traži se odgovarajući trenutak da bi se pričalo i sa

čelnicima Budućnosti o uslovima saradnje – piše „Mozzart sport“ i dalje navodi: – Kostić je profil fudbalera koji se savršeno uklapa u nagovještaje rukovodstva Partizana da će dati šansu mladim igračima i naslanja se na riječi Predraga Mijatovića kako u regionu ima dosta talenata, samo ih je potrebno pronaći. Potpredsjednik ,,crno-bijelih“, zadužen za sportska pitanja, jednog takvog je locirao na stadionu na kome je nekad i sam igrao, prije nego što je 1988. stigao u Beograd i postao važan igrač Partizana. Mijatović je tad imao 19 godina, Kostić je tek godinu mlađi, ali može biti da nekadašnji as Real Madrida u omladinskom reprezentativcu Crne Gore vidi sebe iz mlađih dana i da je to bila jedna od preporuka stručnom štabu. Kostić je u nedavno završenoj sezoni u Meridianbet 1. CFL osvojio titulu sa ,,plavima“.

Sedmoj kruni u klupskoj istoriji doprinio je sa četiri gola i tri asistencije na 20 nastupa. Uglavnom je ulazio sa klupe, a na terenu je proveo oko 500 minuta. Bio je strijelac i u Kup utakmici protiv Igala. – Prethodne jeseni Kostić je dio ekipe Budućnosti koja je učestvovala u UEFA Ligi mladih, a u dvomeču sa Dinamom iz Tbilisija postigao je četiri gola, od kojih het-trik u revanšu, kad je zahvaljujući njemu i eliminisan predstavnik Gruzije. Kao omladinski reprezentativac Crne Gore, Andrej Kostić je prošlog septembra bio dio ekipe koja je u prijateljskom meču savladala selekciju Srbije u Staroj Pazovi. Tad je za rivale, između ostalih, imao vezistu Dimitrija Jankovića, štopera Nikolu Simića i golmana Vukašina Jovanovića, izvjesno buduće kolege u „Zemunelu“ – ističe „Mozzart sport“. D. KAŽIĆ

Nikola Vuković

EVROPSKO

PRVENSTVO ZA OMLADINCE: Crna Gora u drugom kolu danas (17 h) igra s Danskom

Teže nego na premijeri, može li da bude i bolje?

Za Arenu

Koliko je bolan poraz od Rumunije u nadoknadi ostavio posljedice i da li su crnogorski omladinci spremni da protiv, kako mnogi kažu, još jačeg protivnika uzmu prve bodove na velikom takmičenju – odgovor će dati meč s Danskom koji se danas od 17 sati po našem, a od 18 po lokalnom, igra na stadionu „Rapid-Đulešti“.

– I dalje su prisutni žal i gorak ukus zbog onako izgubljenog boda, na kraju utakmice. Zadovoljan sam odnosom i željom igrača, bilo je, naravno, taktičkih i individualnih grešaka, ali to je sastavni dio fudbala i ukazali smo im na te stvari. Pokušaćemo da ih svedemo na minimum i taktički iznenadimo rivala. Fudbal je igra grešaka, ko ih napravi manje, taj je u mogućnosti da dođe do povoljnijeg rezultata – rekao je selektor Nenad Vukčević

Njegovi fudbaleri vodili su na debiju na Evropskom prvenstvu, bio je to još jedan momenat za istoriju, a minuti su ih dijelili da upišu i prvi bod ikada na završnoj smotri. Nije im uspjelo protiv domaćina na ,,Trijumfalnoj kapiji“, da li je realno da se taj san ispuni protiv Danske, koja je na premijeri izgubila od aktuelnog šampiona Španije (1:0) s kojom je bila ravnopravna u mnogim segmentima?

– Danci i Rumuni su taktički i fizički potpuno različite ekipe. Danska je tipična skandinavska ekipa, koja više igra na snagu, a taktički mnogo odgovornija od Rumunije. Imaćemo rivala koji je defanzivno čvrst, dobro se brani, a tehnički je vrlo dobar. Disciplinovani su, strpljivi i smireno grade napade. Moraćemo da odgovorimo agresivnom igrom i nadam se da ćemo uspjeti –naveo je Vukčević.

NEMAMO ČEGA DA SE STIDIMO

Poraz od Rumunije svima je teško pao, ali ne smije ništa da se promijeni u razmišljanju da je – kako god da završi Evropsko prvenstvo – ova generacija već napravila senzacionalnu stvar. – Dali smo maksimum, nije bilo dovoljno za bod ili tri, ali nemamo čega da se stidimo. Ponosni smo što možemo da predstavljamo našu državu na ovako velikom takmičenju, mislimo da to radimo na najbolji način. Probaćemo sada da uzmemo ono što mislimo da zaslužujemo – prve bodove na velikom takmičenju – izjavio je kapiten Miloš Vračar. – Poraz je bio težak jer smo dali sve od sebe do posljednjeg trenutka da sačuvamo pozitivan rezultat, ali nijesmo uspjeli. Nije lako, ali ovo je ekipa formiranih ličnosti, idemo dalje, da upišemo tri boda protiv Danske – dodao je Vračar.

JAČI NEGO NA PREMIJERI

Utakmica sa Danskom biće drugačija, u to su potpuno uvjereni svi u taboru naše selekcije, a drugačiji će biti i tim Crne Gore nego prije tri noći, takođe u Bukureštu. U odnosu na prvi meč u konkurenciji su ofanzivci Marko Perović i Marko Tadić i defanzivac Aleksa Karadžić – Ekipa je umorna poslije prvog meča, igrači su se dosta istrošili, ali u timu će biti tri igrača koja protiv Rumunije nijesu igrala zbog kartona. Biće osvježenja u startnoj postavi, a imaćemo i više opcija za izmjene – istakao je Vukčević. - Već sam rekao da je ostao gorak osjećaj nakon Rumunije, ali momci su profesionalci i moraju se psihološki oporaviti, a uradili smo sve da i fizički budu spremni – dodao je selektor.

RASTEREĆENI, ALI NE BEZ AMBICIJA Rumuni su trkački i tehnički bili bolji od ,,sokola“, kada se sve

LAZAR SAVOVIĆ, UBJEDLJIVO NAJMLAĐI:

Lazar Savović je ubjedljivo najmlađi član omladinske reprezentacije Crne Gore. Rođen je 12. januara 2008, od većine saigrača i protivnika mlađi je dvije godine. U mlađim kategorijama može to da bude velika razlika, ali fudbaler Budućnosti željom i talentom čini da se to ne primjećuje. – Čast i privilegija je biti na Evropskom prvenstvu, našem prvom u istoriji. Najmlađi sam u ekipi i zahvalan selektoru što me pozvao, a mislim da sam opravdao očekivanja protiv Rumunije. Dao sam sve od sebe da tako bude – rekao je Savović.

U meč s Rumunijom ušao je s velikom energijom.

– Nije mi bio problem da fizički izdržim ritam uta-

sagleda – zasluženo su pobijedili. Protiv Danaca će crnogorski fudbaleri morati brže, jače, konkretnije.

Ali bez imperativa, iako bi ih poraz ostavio bez šansi za plasman u polufinale. – Pričali smo poslije Rumunije, svjesni smo grešaka u sprovođenju taktičkih zamisli, da smo pali i kondiciono – naveo je Miloš Vračar. – Puni smo samopouzdanja pred meč sa Danskom uprkos porazu u prvom meču. Razmišljamo pozitivno, vjerujemo da imamo šanse i protiv Danaca i Španaca, uradićemo sve da rezultat bude povoljan. I dalje smo u igri, nema razloga da ne vjerujemo u sebe – poručio je desni bek Podgorice.

Povratak u tim trojice igrača je ohrabrenje pred duel s reprezentacijom koju Crna Gora nikada nije pobijedila u U19 konkurenciji – ima dva remija i četiri poraza, od kojih posljednja dva sa čak 7:1 i 6:1 (2016. i 2022. godine).

Sva trojica mogla bi da se nađu u startnoj postavi – veliki je to

kmice, trudio sam se da dam maksimum, kao i cijela ekipa. Željeli smo pobjedu, probali da upišemo tri boda, kao što ćemo i protiv Danske i Španije, ali nam je u finišu prvog meča nedostajalo sreće da odbranimo

makar remi – istakao je vezista ,,sokola“. Teško je bilo nositi se s rumunskim vezistima, a Danci izgledaju još jači. – Danska je drugačija ekipa od Rumunije, fizički jača, taktički bolja, ali i mi smo

jaki i mislim da možemo svakog da pobijedimo. Imaćemo sada više igrača na raspolaganju, što nam daje još više za pravo da vjerujemo u pobjedu –raduje Savovića povratak u tim Marka Tadića, Marka Perovića i Alekse Karadžića – Najbitnije je da psihološki budemo spremni, a fizički smo se sigurno oporavili. Okrenuli smo novi list, ne želimo da gledamo unazad. Došli smo ovdje da napravimo neki rezultat, a ne da se obrukamo. Vjerujem da možemo da igramo sa svima, nijesu velike razlike između reprezentacija –poručio je Lazar Savović, koji je bio dio tima u preliminarnoj, ali ne i u elitnoj rundi kvalifikacija za Euro.

Stadion ,,Đulešti“ – mjesto lijepih uspomena za Crnu Goru

Utakmica Crne Gore i Danske u drugom kolu Evropskog prvenstva igra se na stadionu ,,Rapid-Đulešti“. Ime govori dovoljno – na njemu igraju fudbaleri Rapida iz Bukurešta, trostrukog prvaka države. ,,Željezničari“ dugo čekaju na trofej – šampioni Rumunije posljednji put su bili 2003, a osvajači Kupa 2007. Kapacitet stadiona je 14.047 mjesta, a crnogorski fudbal vežu lijepe uspomene za ,,Đulešti“.

Na ovom mjestu je naša ,,A“ reprezentacija prije tri godine, 14. juna 2022,

deklasirala Rumuniju s 3:0 u utakmici Lige nacija. Šou je imao Stefan Mugo-

ša – napadač ,,sokola“ postigao je het-trik. Golove je davao u 42, 56. i 63. minutu.

plus za tim koji je oslabljen neigranjem dvojice lidera Vasilija Adžića i Andrije Bulatović – Danci su teži protivnik za igru od Rumuna jer su fizički dominantni. Ali vidjeli smo i njihove mane, probaćemo da iskoristimo te slabosti, a da ih zaustavimo tamo gdje su najbolji – podvukao je kapiten Miloš Vračar. – Jesmo došli rasterećeni i bez ikakvog imperativa, ali i sa određenim ambicijama –da iz meča u meč pravimo što bolji rezultat. Nažalost, protiv Rumunije nijesmo osvojili ni bod, ali čeka nas novi meč, nova priča, pokušaćemo da budemo bolji i pobijedimo – zaključio je selektor Nenad Vukčević.

iz Bukurešta : Neđeljko KOSTIĆ

Stefan Mugoša slavi gol u magičnoj noći u Bukureštu

Fudbaleri Sutjeske odradili prvu sedmicu priprema za novu sezonu

Na Zlatiboru utakmica sa Crvenom zvezdom

PODGORICA – Fudbaleri

Sutjeske završili su uvodnu sedmicu priprema za novu sezonu. Vrijeme je za prve impresije trenera Milije Savovića

– Krenuli smo sa treninzima, imamo par novih igrača, a narednih dana očekujemo još novosti. Ekipa će doživjeti promjene, ali važno je da sklopimo gro tima do odlaska na Zlatibor. Momci rade dobro, s tim što je očigledno da nas brojčano nema dovoljno – za Pobjedu je rekao Savović.

Opremu kraj Bistrice razdužili su Janjić , Miranović , Đurković, Đurović, oba Argentinca... Marko Šimun, Aleksa Golubović i Medo Juković su dosadašnja pojačanja.

– Vodimo pregovore sa nekima od igrača kojima su istekli ugovori. Sa nama su novajlije iz Petrovca, dok je Juković dobio nekoliko dana odmora zbog obaveza u mladoj reprezentaciji. U potrazi smo za štoperom, vezistom, krilom i napadačem – dodao je Savović. Nikšićani u četvrtak putuju na srpsku planinu, gdje će odigrati četiri prijateljske utakmice za 12 dana.

Jedna će biti posebna – rival je Crvena zvezda. Meč je zakazan za 24. jun. Sutjeska će odmjeriti snage još sa OFK Beograd, subotičkim Spartakom i Dečićem.

– Biće nam zadovoljstvo da odigramo utakmicu sa Crvenom zvezdom, koja dominira posljednjih godina u Srbiji, učesnik je Lige šampiona, veliki brend... Značiće nam taj meč u svakom smislu. Vjerujem i da će biti propraćen, bez obzira na to što se ne igra za bodove. Birali smo jake rivale jer nam je to potrebno pred evropske izazove – ističe šef stručnog štaba ,,plavo-bijelih“. Sutjeska je bila treća u nedavno završenom prvenstvu.

Milija Savovič, šef stručnog štaba Sutjeske

Sutjeska danas dobija novu upravu

Boris Rašković nakon nekoliko mjeseci napušta mjesto predsjednika Sutjeske. Nova uprava biće izabrana na današnjoj Skupštini kluba. – Očekujem da se nakon toga ubrza dinamika sređivanja ekipe za narednu sezonu. Pred nama su ozbiljni izazovi. Igramo Evropu, potom imamo dva domaća takmičenja. Plan je da se borimo za vrh, a za to su nam neophodna pojačanja. U kontaktu smo sa nekoliko igrača. Vidjećemo koga ćemo od njih dovesti – rekao je trener Milija Savović

Sama po sebi, pozicija koja ne donosi međunarodne duele, ali kako je drugoplasirani Petrovac izvisio zbog licence –mjesto je pripalo prvom sljedećem na tabeli. Tako su Nikšićani nagrađeni za dobro proljeće tokom kojeg su ispravili loš utisak iz jesenje polusezone. – Čekamo žrijeb. Nemamo po-

sebnih želja. Nadam se samo da će nam doći neko od rivala koje, realno gledano, možemo da prođemo. Pred nam je još mjesec rada, treniranja i uigravanja do prvog dvomeča u kvalifikacijama za Ligu konferencija. Bilo bi idealno kada bismo uspjeli da produžimo evropsko ljeto – zaključio je Savović. D. K.

Crnogorski fudbalski trener ima novi posao u Aziji

Iskusnom fudbalskom stručnjaku u radu će pomagati Milivoje Novović, koji je vodio Iskru i bio u stručnom štabu Nikole Rakojevića u mladoj reprezentaciji.

PODGORICA – Željko

Petrović završio je saradnju sa kuvajtskom Al Kadisijom, ali nije mnogo čekao

na novi posao – ostaće u Aziji, sada kao trener Al Džafre iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Košarkaši Budućnost Volija

PODGORICA – Nakon izgubljene finalne serije plej-ofa ABA lige od Partizana (3-1), u kojoj su zbog prednosti domaćeg terena računali da mogu da urade nešto više, košarkaši Budućnost Volija bi najradije otišli na zaslužen odmor nakon duge i naporne sezone.

Međutim, nakon finala regionalnog takmičenja, u kojem je ispustio dobijenu utakmicu u prvom meču i imao pehove sa povredama Mekinlija Rajta i Džuvana Morgana, tim Andreja Žakelja mora da odigra plej-of domaćeg prvenstva u kojem brani titulu. Počev od polufinala protiv Podgorice Bemaks, sa kojom se Budućnost sastaje danas, od 17 časova, u „MTEL Dvorani Morača“ (ulaz je slobodan), a onda i sjutra, u istom terminu, ali u „Bemaks areni“. Ako bude potrebno, naknadno će da bude određen termin majstorice, ali u to malo ko vjeruje s obzirom na razliku u kvalitetu, ali i činjenicu da je Podgorica, koja je u baražu za polufinalu eliminisala Teodo još 3. maja, maltene raspustila prvi tim. – Mi bismo svakako trenirali i da nijesmo čekali plej-of, ali smo raspustili seniorsku ekipu, od starijih igrača je tu samo Nikola Žižić, a ostalo su sve juniori. Odavno već ne igramo „pet na pet“, nijesmo se mogli spremati kako treba,

Rutina

a od posljednje utakmice smo sa juniorima više radili na ispravljanju nekih nedostata-

momke biti prilika da

Skupština ABA lige treba da donese važne odluke za sljedeću sezonu

Al Džafra je na kraju sezone izborila povratak u elitni rang lige UAE.

Petrović je imao veliku igračku karijeru. Ništa manju ni trenersku.

Vodio je Boavistu, RKC

Valvajk, Uravu, Den Hag, Al Šab, Botev Plovdiv, Viljem II, dok je sa Zrinjskim iz Mostara osvojio Kup.

Kao asistent je radio u Fejenordu, Vest Hemu, Anžiju, Sanderlendu, reprezentaciji Srbije i Iraku, u kojem je potom postao selektor. D. K.

PODGORICA – Trijumfom

Partizana u finalu protiv Budućnost Volija (3-1 u seriji), završena je sezona u ABA ligi, ali je ostalo da se definiše kako će liga da izgleda naredne sezone.

To bi moglo da se dogodi na Skupštini, koja bi trebalo da bude održana u srijedu. Osim broja učesnika, oko kojeg još uvijek ne postoji saglasnost, najveća promjena bi mogla da bude vraćen fajnal-for, kako je

objavio „Sport klub“. Fajnal-for u ABA ligi je posljednji put organizovan u Beogradu 2014. godine kada je trofej uzela Cibona. Nakon toga je uveden plej-of, koji se igrao do minule sezone.

Na prethodnoj sjednici je odlučeno da ABA liga može da broji do 20 klubova, zavisno od broja zainteresovanih za dobijanje „specijalne pozivnice“. Prioritet za ABA ligu ostaju Mornar Barsko zlato i Cibona, koji su ispali iz lige, a za njih je, kako saznajemo, cijena „specijalne pozivnice“ 200.000 eura. Ostaje da se vidi da li su ti klubovi u mogućnosti i spremni da plate za igranje u ABA ligi. „Sport klub“ je objavio da ima još zainteresovanih klubova, prije svega su to rumunski Kluž i austrijski Beč, za koje je cijena igranja u ABA ligi pola miliona eura, a pitanje je koliko je realno da u regionalnom takmičenju zaigra i evroligaš Hapoel iz Tel Aviva, jer bi želio da svoje mečeve kod kuće igra u

PODGORICA – U duelu dvojice Crnogoraca, dvojice Ivanovića, Duško je na korak od titule prvaka Italije – naš proslavljeni trener sa Virtusom iz Bolonje vodi 2-0 u finalu protiv Breše za koju nastupa bivši plejmejker Budućnost Volija. Virtus je do vođstva od 2-0 u finalnoj seriji došao sa dvije pobjede kod kuće, prvo sa 90:87, Virtus u nalu vodi 2-0 protiv

ka. U svakom slučaju, mečevi protiv Budućnosti će za te mlade

polufinale domaćeg plej-ofa protiv Podgorice

za „plave“

se oprobaju protiv vrhunske ekipe, sa vrhunskim igračima. Za njih je, svakako, privilegi-

ja da odigraju utakmice protiv Ferela, Sulejmona, Megija i Kamenjaša – rekao je za Po-

Izraelu, a to je u ovom trenutku ratnog stanja na tim prostorima neprihvatljiva opcija za klubove iz ABA lige. Ako bude 20 klubova, igrale bi se dvije grupe sa po 10 timova, a u dvije grupe bi se dijelili timovi i ako bude 18 prijavljenih ekipa. Postoje ideje i za slučaj da liga ostane na 16 timova, sa dijeljenjem i bez njega u dvije grupe, ali će to biti stvar dogovora na Skupštini kada bude poznat spisak prijavljenih timova. Od Skupštine ABA lige zavisiće i broj učesnika, odnosno sistem takmičenja u ABA 2 ligi. R. A.

protiv Breše za koju nastupa Nikola Ivanović

Ivanović na

od titule u Italiji

a u drugom meču ubjedljivije sa 75:65. Tim iz Bolonje će imati priliku da osvoji titulu u utorak, u Breši, kada je na programu treći meč.

U drugom meču najbolji u pobjedi Virtusa bio je Tornike Šengelija sa 15 poena, osam skokova i sedam asistencija. Brendon Tejlor završio je meč sa 13 poena, Alesandro Pajola je dao 11.

U poraženom timu naš Nikola Ivanović upisao je 12 poena i tri skoka, a efikasniji od njega bio je samo Džejson Burnel sa 21 poenom, uz osam skokova. Ukoliko Virtus dođe do titule, biće mu to 17. u klupskoj istoriji, a prva poslije 2021. godine. Dušku Ivanoviću bi to bio 10. šampionski pehar nakon što je titule osvajao u Španiji, Francuskoj, Švajcarskoj i Srbiji. S. J.

bjedu Marko Sekulić, trener Podgorice Bemaks. Osim Jogija Ferela, Flečera Megija, Rašida Sulejmona i Kenana Kamenjaša, Budućnost je za domaće prvenstvo prijavila i Matea Drežnjaka i Nikolu Tanaskovića, ali, po pravilima Košarkaškog saveza Crne Gore, samo četvorica mogu da budu u rosteru za utakmicu. Pored Alekse Ilića, Đorđija Jovanovića, Andrije Slavkovića i Petra Minića, ekipi će biti priključeno i nekoliko kadeta, kao što je bio slučaj u Kupu Crne Gore. Pobjednik ove polufinalne serije igraće u finalu protiv SC Derbija, koji je još prije 13. maja sa 2-0 u pobjedama eliminisao Sutjesku Elektroprivreda. Iako je finale trebalo da se igra do tri pobjede, moguće je da će, ipak, da bude do dvije pobjede, jer su takav zahtjev uputili i Budućnost i SC Derbi.

Prethodne dvije sezone finale su igrali Budućnost Voli i SC Derbi, a osim 2018. godine (kada je Mornar bio šampion) Budućnost je redovno osvajala trofej. S. JONČIĆ

Budućnost Voli ovog ljeta ostaje bez dvojice najboljih igrača u protekloj sezoni

Rajt i Kamenjaš odlaze u evroligaški Dubai

PODGORICA – Još nema zvaničnih potvrda iz Dubaija i Budućnost Volija, igrači se tim povodom nijesu izjašnjavali, ali nezvanične informacije govore da će Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš naredne sezone, definitivno, igrati u Dubaiju, novom članu Evrolige.

Podgorički klub će, tako, ostati bez dvojice najboljih igrača iz minule sezone, jer je Rajt bio MVP ligaškog dijela ABA lige, a zajedno sa njim je i Kamenjaš bio član idealne petorke. Budućnost će za Kamenjaša dobiti obeštećenje s obzirom na

to da je bosanskohercegovački centar imao ugovor na još dvije godine, dok je Rajtu istekao ugovor i on je slobodan u izboru nove sredine. Prvo Kamenjaš, potom i Rajt su već neko vrijeme bili na radaru Dubaija, ali je, navodno, dogovor postignut tek prije početka finalne serije plej-ofa ABA lige sa Partizanom. To, međutim, nije uticalo da angažovanost i borbenost dvojice igrača u duelima sa Partizanom, naprotiv. Obojica su jako željela da se oproste s abaligaškom titulom. Nakon što je trojkom u posljednjoj sekundi meča odlučio majstoricu polufina-

la sa Crvenom zvezdom, Rajt je tokom finala povrijedio oba skočna zgloba, igrao je i povrijeđen, a na kraju je odigrao tek manje od minuta i po u četvrtom meču finala. Kamenjaš je u četiri meča finala imao skoro dabl-dabl prosjek, sa 9,7 poena i 9,2 skoka. Kamenjaš će igrati i završnicu domaće lige, a Rajt neće jer mu to ne dozvoljavaju povrede skočnog zgloba. Rajt je ove sezone bio drugi strijelac podgoričkog tima, sa 12,3 poena po meču, uz 4,7 asistencija, dok je Kamenjaš bio treći poenter ekipe sa 11,8 poena, uz 7,4 skoka i 1,9 asistencija. S. J.

Motiv veći od izazova

PODGORICA – Velikom

spremanju došao je kraj – crnogorske košarkašice nakon povratka iz Bolonje, gdje su protiv Italije imale generalku, nastavile su sa radom u Baru, gdje će danas odraditi dva treninga, a onda već sjutra otputovati za Brno.

Najpoznatiji studentski grad Češke biće domaćin grupe C Eurobasketa od 18. do 22. juna, u kojem će naše košarkašice protiv domaćina Češke, Belgije i Portugala tražiti šansu da se domognu naredne faze koja će se igrati u Atini… – Nakon napornih priprema sada već spremamo se za odlazak na Evropsko prvenstvo. Osjećaj je poseban, jer je čast biti dio reprezentacije i, naravno, velika privilegija što imamo priliku da budemo u konkurenciji sa najboljim evropskim selekcijama. Neće biti lako, svjesne smo da nas čeka teška grupa, veliki izazovi, ali sigurno je da svaka od nas ima najveći motiv da ostavimo što bolji utisak – kazala je Maja Bigović, centar Crne Gore. Naša reprezentacija tokom proteklih mjesec dana odigrala je devet mečeva. Nakon samo par dana priprema, poražena je dva puta u dva dana od selekcije Srbije na Zlatibo-

ru, zatim je na Igrama malih zemalja Evrope osvojila zlato, gdje je na pet utakmica upisala četiri pobjede (protiv Luksemburga, dva puta protiv Kipra te nad Andorom). Na kraju, uslijedila su dva poraza od Slovenije i Italije. – Imali smo dosta personalnih problema i dobro je da smo imali dosta mečeva da se što bolje spremimo za izazove koji slijede. Bilo je uspona i padova, nastojale smo da iz svake uta-

kmice tokom priprema izvučemo određene pouke i budemo bolje. Sada sa nestrpljenjem čekamo sam početak šampionata – kazala je 23-godišnja Cetinjanka. Maja Bigović jedina je klasična „petica“ – Lana Vukčević je na koledžu u Americi, mada dugo je bez zvanične utakmice, Amerikanka Nataša Mek zbog povrede nije u mogućnosti da pomogne, tako da će Bigović imati posebnu ulogu.

– Svjesna sam koliku ulogu sada imam. Šteta što smo oslabljene, znamo svi koliko bi ovom timu značilo da je sa nama Amerikanka Mek. Ali bez obzira na sve, ovo je velika stvar za našu reprezentaciju i svi zajedno moramo se potruditi da ostavimo što bolji utisak – dodala je članica Budućnost Bemaksa. Ženski Eurobasket igra se od 18. do 29. juna u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina Češke rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala. Po rasporedu prvo kolo igraće se 19. juna, Češka – Crna Gora, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora – Portugal. S obzirom na to da je FIBA promijenila sistem takmičenja i da samo dva tima iz grupa idu dalje, jasno je da će prvi meč biti presudan. – To je velika promjena. Ranije je jedna pobjeda garantovala prolaz, a sada se nakon grupne faze odmah igra četvrtfinale, tako da su potrebne dvije pobjede za nastavak takmičenja. Dakle, biće baš teško, ali sigurno je da ćemo od starta pokušati da budemo što bolje – rekla je Bigović. R. P.

Košarkašice Crne Gore nakon posljednjih provjera nastavile pripreme u Baru

Maja Bigović u akciji

Crnogorska vaterpolo reprezentacija upisala drugi poraz na SP za igrače do 20 godina

Penava rastužio „ajkule“

PODGORICA – Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore upisala je drugi poraz na Svjetskom prvenstvu za igrače do 20 godina. Izabranici Aleksandra Aleksića nakon poraza na premijeri od Mađarske (18:10) zaustavljeni su i od domaćina šampionata, selekcije Hrvatske (15:14), iako su pružili sjajnu partiju, ali je dramatičan duel u Zagrebu pripao Hrvatima, koji sada, kao i Mađari, imaju maksimalan skor nakon dva kola. Samim tim ,,ajkule“ su izgubile šansu da izbore direktan plasman u četvrtfinale.

Ostaje žal, jer su naši mladi vaterpolisti odigrali dobar meč,

mnogo bolji nego protiv Mađarske. Golovima Danila Stupara, Meldina Hadžića i Ivana Markovića Crna Gora je preuzela vođstvo (11:9) na dva minuta prije kraja treće dionice. Ipak, Hrvatska je izjednačila preko Vlaha Pavlića i Viktora Tončinića na 11:11. Uslijedila je velika drama, da bi Luka Penava na 27 sekundi do kraja donio tri boda Hrvatima. Istina, naši vaterpolisti mogli su da izbore peterce, ali je šut Milana Nikaljevića bio izblokiran, dok je Hadžić u posljednjoj sekundi pogodio okvir gola. Najefikasniji u našem timu bio je Marković sa četiri pogotka. Srđan Janović i Stupar su upi-

Nepromišljeni potezi Ferarija i Meklarena u trci za veliku nagradu Kanade

Džordž Rasel

slavio u Montrealu

PODGORICA - Vozač Mercedesa Džordž Rasel slavio je u trci za Veliku nagradu Kanade, koja se sinoć vozila u Montrealu.

Promjena na podijumu u odnosu na startne pozicije je bila samo u liku mladog Kimija Antonelija, Raselovog klupskog kolege, koji je prvi put u karijeri završio među prvom trojicom. Između njih dvojice mjesto je zauzeo Maks Ferstapen, dok je podijum izmakao Oskaru Pjastriju, ali je vozač Meklarena bez obzira na to uvećao prednost na prvom mjestu liste vozača.

Loši izbori i tajminzi, te greške koje su skupo koštale obilježile su trku u Montrealu, a niko nema više razloga za žal od Ferarija i Meklarena.

Kada pričamo o italijanskom timu, prije svega mislimo na Šarla Leklera, koga su preuranjene odluke o promjeni pneumatika koštale boljeg rezultata. Njegov kolega Luis Hamilton nije bio faktor u ovoj trci kako je rano ostao bez dijela bolida što je onemogućilo lak nastavak. ,,Nagrada“ za tragičara dana ide Landu Norisu koji je ,,izgorio“ u prevelikoj želji i borbi za bolje mjesto sa klupskim kolegom Pjastrijem. Na tri kruga do kraja izazvao je incident koji ga je eliminisao iz daljeg toka trke i ostavio bez bodova. Kako je trenutno drugoplasirani u generalnom plasmanu vozača, jasno je da će ga ova greška skupo koštati. Naredna trka F1 šampionata vozi se 29. juna u Austriji. R. A.

Odbojkaši Crne Gore doživjeli

Finska veća klasa, po bodove za opstanak

Crna Gora 0 Finska 3

sali po tri. U listu strijelaca su se upisali još Hadžić, Nikaljević, Danilo Dragović i Nikola Petrović. Kod domaćina istakao se Pavlić sa osam pogodaka. Crnogorsku selekciju danas (17.30 h) očekuje duel sa selekcijom SAD u okviru trećeg kola grupne faze. Obje selekcije u prva dva kola upisale su dva poraza. Inače, Crna Gora je u grupi A, u kojoj svi timovi prolaze dalje, tako je i u grupi B u kojoj su Grčka, Srbija, Italija i Španija – dvije najbolje ekipe idu direktno u četvrtfinale, dok trećeplasirani i četvrtoplasirani igraju baraž protiv reprezentacija iz preostalih grupa C, D, E i F R. P.

Čudesni Šveđanin pomjera granice atletike

Armand

Duplantis oborio svjetski rekord

PODGORICA – Čuveni atletičar Armand Duplantis ne prestaje da oduševljava i pomjera granice ovog sporta. Još jednom je pokazao dominaciju u skoku s motkom. Armand je u svojoj domovini Švedskoj na mitingu Dijamantske lige u Stokholmu pobijedio u pomenutoj disciplini – i ne samo to, ponovo je oborio svjetski rekord. Duplantis je 12. put to uradio. Ovoga puta je preskočio 6,28, a prethodni rekord mu je bio 6,27 koji je postavio, takođe, ove godine u Kleremonu. Sve je počelo još 2020. godine kad je u Torunu preskočio 6,17. Od tada dominira i čini se da će to raditi još dugo. R. A.

PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Gledalaca: 130. Sudije: Bernard Valentar (Slovenija), Slobodan Kovačević (Crna Gora). Rezultat po setovima: 18:25, 10:25, 23:25. Poeni iz napada: Crna Gora 23, Finska 33. Poeni iz bloka: Crna Gora 7, Finska 13. Poeni iz servisa: Crna Gora 7, Finska 7. Greške: Crna Gora 22, Finska 14.

CRNA GORA: Dubak, Ćinćur 3, Peruničić 9, Hadžisalihović 7, M. Joksimović 1, A. Joksimović (libero), V. Milenković 3, R. Milenković, Lečić, Lojić 1, Jovović 10, Rovčanin, Đurović 3, Radević (libero).

FINSKA: Rinkainen (libero), Ivanov 6, Tjunisma 10, Valima, L. Martila 12, Hapanijemi 5, Jokela 6, Heiskainen, Pozo-Hernandez, Savonsalmi 1, Rasinpera (libero), Lindkvist 1, N. Martila 12, Kaunisto.

I nakon drugog vikenda, odbojkaši Crne Gore su bez pobjede u Zlatnoj ligi – nakon Češke, izabranici Ivice Jevtića su u Podgorici poraženi i od Finske sa 3:0, ali uz slabiji otpor nego na prvom meču na turniru.

Prije Češke i Finske, naš mladi sastav je u rumunskom Miovieniju poražen od Rumunije (3:0) i Letonije (3:2), protiv koje su ,,crveni“ upisali prvi bod u ovom takmičenju.

Naši odbojkaši treći i posljed-

nji turnir igraju od 20. do 22. juna u Strumici (Sjeverna Makedonija), a protiv selekcija Izraela i domaćina će pokušati da se izbore za opstanak u Zlatnoj ligi. Crna Gora je u prvom setu grešakama „pomogla“ Fincima sa čak 14 poena (šest iz napada, pet na servisu i tri na prijemu servisa), i u takvim uslovima nije mogla da se nada boljem rezultatu bez obzira na to što je imala isti broj poena iz bloka (3-3) i više asova (3-1) te maltene izjednačen procenat prijema servisa. Naši odbojkaši

U Pljevljima održano ekipno prvenstvo Crne Gore u atletici za juniore

su, međutim, imali lošiju realizaciju napada i kontranapada (329 – 47 odsto), pa sebi i nijesu dali šansu da pariraju kvalitetnijem rivalu. Sa dva uzastopna bloka (Nikole Đurovića i Benjamina Hadžisalihovića), Crna Gora je na startu izjednačila na 2:2 i to je bio jedini neriješen rezultat u prvom setu. Finska je serijom 6:0 prvi put osjetnije „pobjegla“ na 13:7, ali se Crna Gora tada trgla, sa dva uzastopna asa Vasilija Milenkovića je prvo prišla na 13:10, a onda je serijom 3:0, koju je asom zaklju-

PODGORICA – Atletski klub Rudar osvojio je trofej u muškoj, a AK Sanja iz Bara u ženskoj konkurenciji na 12. ekipnom prvenstvu Crne Gore za juniore.

Takmičenje je okupilo 80 takmičara iz sedam klubova (Sanja, Mornar, Rudar, Rasti zdravo, Jedinstvo, Podgorica i Orion).

U ekipnoj konkurenciji kod pionira prvo mjesto osvojili su atletičari Rudara sa 5.403 boda, ispred atletičara Mornara iz Bara sa 4.578 bodova, a treće mjesto pripalo je atletičarima Oriona iz Ulcinja sa 2.744

boda. Kod mlađih juniorki trijumfovale su atletičarke AK Sanja iz Bara sa 6.410 bodova, druge su bile takmičarke Mornara (5.309), a treće članice Jedinstva (5.181). Atletičarka AK Sanja Anđela Đuranović postigla je rezultat na 100 metara prepone od 14,64 sekunda, koji je bolji od rekorda Crne Gore za mlađe juniorke. Pobjednici po disciplinama: MLAĐI JUNIORI – 100 m: 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 11,65, 2. Mateja Stojanović (Rasti zdravo) 11,75, 3. Velimir Gvozdenović (Mornar) 11,98; 400 m : 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 53,21, 2. Andrej Đukanović (Mornar) 54,20, 3. Mateja Stojanović (Rasti zdravo) 1:02,42; 1.500 m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 4:29,16, 2. Enes Erović (Jedinstvo) 4:35,52, 3. Vukašin Savičić (Mornar) 4:55,68; 110 m prepone: 1. Stefan Džaković (Rudar) 15,67, 2. Andrej Đukanović (Mornar) 16,60; 4x100 m: 1. Rudar (Pljevlja) 45,43, 2. Mornar (Bar) 48,71, 3. Rastimo zdravo (Bar) 52,90;

Sa jučerašnje utakmice u Podgorici

Detalj sa meča Hrvatska – Crna Gora

Najbolji dječaci

klasa, u Strumicu opstanak

čio Đurović, smanjila na 14:13. To je, međutim, bilo sve što je naša selekcija uradila u ovom setu, Finci su dodali gas i uvećavali prednost. Na 20:14 za goste, Jevtić je izvršio prve izmjene, zamijenivši kompletnu dijagonalu, pa su umjesto tehničara Marka Joksimovića i korektora Đorđa Jovovića ušli Danilo Dubak i Luka Lojić, ali ni to nije pomoglo, pa su Skandinavci set dobili sa 25:18. Drugi set je počela ista postava s početka meča (tehničar Marko Joksimović, korektor Đorđe Jovović, primači ser-

PERUNIČIĆ: Bitno je da kroz greške rastemo

Nemanja Peruničić, primač servisa naše selekcije, kazao je da je Finska jaka, ali da svejednomože sa svakim da se igra“.

– Selektor je bio u pravu kada je rekao da nam više znači da gubimo u Zlatnoj ligi nego da dobijamo u Srebrnoj. Sigurno je da ćemo da napredujemo iz meča u meč, normalno je da mi kao mlada ekipa pravimo toliko grešaka, samo je bitno da kroz te greške rastemo i da ih smanjimo. Na narednom turniru imamo priliku da izborimo opstanak u Zlatnoj ligi i treba da je iskoristimo. Čekaju nas ekipe sa kojima možemo da igramo, pogotovo Sjeverna Makedonija. Na nama je da što pametnije izađemo iz meča sa Finskom i ovih grešaka i narednog vikenda ostvarimo bolje rezultate – rekao je Peruničić za Pobjedu.

visa Benjamin Hadžisalihović i Vasilije Milenković, srednji blokeri Matija Ćinćur i Nikola Đurović te libero Andrija Joksimovića), ali je Crna Gora pružila mnogo slabiji otpor nego u prvom setu. Blokom Marka Joksimovića, naša selekcija je jednom i vodila (4:3), a onda je Finska preokrenula sa četiri poena u nizu za vođstvo od 7:4 i prednost gostiju je samo nastavila da raste. U međuvremenu je Jevtić mijenjao jednog primača servisa (Peruničić umjesto Vasilija Milenkovića), tehničara (Dubak umjesto Marka Joksimovića), a u finišu seta i libera (Stefan Radević umjesto Andrije Joksimovića). Crna Gora je kakav-takav priključak držala do 14:9, a onda je Finska osvojila osam poena u nizu za nedostižnih 22:9. U ovom setu je Finska dominirala u bloku

Skok uvis: 1. Ilija Ćuzović (Rudar) 167, 2. Jovan Uskoković (Mornar) 155, 3. Vuk Sjekloća (Rasti zdravo) 155; Skok udalj: 1. Stefan Džaković (Rudar) 6,02, 2. Nemanja Madžgalj (Orion) 5,43, 3. Ivan Jerofejev (Mornar) 5,28; Bacanje kugle (5 kg): 1. Almin Ajdarpašić (Lim) 14,09, 2. Nikola Ivanović (Rudar) 11,70, 3. Đorđe Popara (Rasti zdra-

vo) 10,00; Bacanje koplja (700 g): 1. MikhailKuzmov (Podgorica) 56,95, 2. Elzin Guberinić (Orion) 41,26, 3. Nikola Ivanović (Rudar) 32,08; MLAĐE JUNIORKE – 100 m: Dalila Šukurica (Sanja) 12,98, 2. Amra Hubanić (Jedinstvo) 13,06, 3. Sofija Vasilkov (Mornar) 13,54; 400 m: 1. Aleksandra Madžgalj (Jedinstvo) 1:01,10, 2. Mina Lu-

(6-2) i na servisu (4-1), a imala je i mnogo bolji prijem servisa, kako pozitivni (75 – 38 odsto) tako i idealni (50 – 17 odsto). U trećem setu je Jevtić počeo sa Dubakom na poziciji tehničara i Peruničićem na prijemu servisa (umjesto Vasilija Milenkovića). I u ovom setu je, interesantno, Crna Gora na početku imala 2:2, ali su Finci vrlo brzo otišli na 9:5, potom i 16:9, a na 18:12 se činilo da je set odlučen. Ipak, Crna Gora je uspjela da se vrati, prvo je prišla na 19:17, a onda je sa tri poena u nizu, uz kontru Peruničića i as servisom Đurovića, izjednačila na 21:21 i natjerala selektora gostiju na prvi tajmaut u ovom setu. Finci su imali bolju završnicu seta, poveli su sa 23:21, Crna Gora je spasila prvu set-loptu na 24:22, ali nije drugu jer je Peruničić poslao servis u mrežu. S. JONČIĆ

kolić (Sanja) 1:02,13, 3. Elzana Guberinić (Orion) 1:07,36; 1.500 m: 1. DejlaŠukurica (Sanja) 5:32,62, 2. Anđelka Pavićević (Jedinstvo) 5:33,75, 3. Nikolina Marović (Orion) 5:34,88; 100 m prepone: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 14,64, 2. Anđela Stanišić (Sanja) 16,96, 3. Nađa Kurpejović (Mornar) 17,77; 4x100 m: 1. Sanja (Bar) 52,08, 2. Mornar (Bar) 53,93, 3. Jedinstvo (Bijelo Polje) 54,18; Skok uvis: 1. Anja Novaković (Sanja) 152, 2. Elzana Guberinić (Orion) 149, 3. Nađa Kurpejović (Mornar) 135; Skok udalj: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 5,63, 2. Nevena Stanković (Mornar) 4,46, 3. Ajša Balić (Jedinstvo) 3,68; Bacanje kugle (3kg): 1. Milica Vujošević (Jedinstvo) 10,92, 2. Lara Radulović (Podgorica) 1065, 3. Petra Vasilkov (Mornar) 8,75; Bacanje koplja (500gr): 1. Lara Radulović (Podgorica) 30,09, 2. Laura Gazivoda (Orion) 26,08, 3. Milica Vujošević (Jedinstvo) 22,17. R. P.

Izborenim opstankom, odbojkašice Crne Gore ispunile cilj na premijernom nastupu u Zlatnoj ligi

Caković: Veliko iskustvo za nas

PODGORICA – Na debitantskom nastupu u Zlatnoj ligi, ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore ispunila je postavljene ciljeve prije početka takmičenja.

Zahvaljujući pobjedi protiv direktnog konkurenta Azerbejdžana (3:1), izabranice Jova Cakovića su izborile opstanak u ovom takmičenju, dok će Azerbejdžan iduće godine nastupati u Srebrnoj ligi. Uz to, u konkurenciji, uglavnom, jačih selekcija, naš mladi sastav je imao priliku da stiče neophodno iskustvo i realnu sliku svojih mogućnosti za ono što slijedi u avgustu, a to su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

U konkurenciji još 11 evropskih selekcija, Crna Gora je upisala i pet poraza. Prvo je u Podgorici, na prvom turniru, izgubila od Španije (3:0), a onda je u meču sa Ukrajinom osvojila i prvi set u Zlatnoj ligi, u porazu od 3:1. Sedmicu kasnije u Bratislavi naša selekcija je došla do prve pobjede protiv Azerbejdžana, a onda je previše lako izgubila od favorizovane i domaće Slovačke sa 3:0. Minulog vikenda, u mađarskom Kapošvaru, Crna Gora je izgubila od Mađarske i Portugala sa po 3:1, u mečevima u kojima je, možda, mogla i do kojeg seta više,

Nikoleta

Perović je, očekivano, bila najbolji poenter našeg tima, sa ukupno 89 poena, odnosno 4,05 u prosjeku po setu. Korektorka naše selekcije je bila sedmi poenter Zlatne lige

što znači da je u igračkom smislu iskoračila u odnosu na prethodna dva turnira… – Dobra stvar je što smo izborili opstanak u Zlatnoj ligi za narednu godinu. Porazi jesu bili bolni, ali ako ih budemo tretirali kao lekcije, svi možemo da naučimo iz tih poraza – rekao je selektor Crne Gore Jovo Caković. Caković je u ovoj akciji imao na raspolaganju 15 igračica, a njih 14 su igrale neka više, neka manje. To su bile tehničari Marija Šušić i Viktoria Đukić, primači servisa Nevena Vukčević, Teodora Čavić Gordana Madžgalj i Darja Popović, srednji blokeri Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak i Lana Rakočević, korektori Nikoleta Perović i Kristina Božović te libera Ksenija Krunić i Milica Veličković Korektorka Matea Kovačec je bila u sastavu prvog vikenda, u Podgorici, ali nije ulazila u igru. Crna Gora je u Zlatnu ligu

ušla bez Danijele Džaković, koja je dobila poštedu u ovoj akciji, a biće na raspolaganju selektoru za avgustovske kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Zbog povreda, Caković u ovom takmičenju nije mogao da računa ni na prvog libera Melisu Cenović, kao i na primača servisa Simonu Petranović – Smatram da su i djevojke vidjele gdje su i šta su kada igraju protiv jakih reprezentacija i dobili smo realnu sliku šta smo mogli da uradimo u ovoj kompoziciji tima – dodao je Caković. Za reprezentaciju slijedi period pauze, a onda novo okupljanje za preostala dva meča kvalifiacija za Evropsko prvenstvo, protiv Bosne i Hercegovine u gostima (6. avgust) i Letonije kod kuće (10. avgust). Crna Gora je prošle godine poražena u gostima od Letonije (3:2), pa bi pobjeda kod kuće protiv istog rivala značila i prvi plasman na veliko takmičenje. – Za nas je Zlatna liga bila veliko iskustvo, odigrali smo šest kvalitetnih utakmica i ostvarili jednu pobjedu. Smatram da će nam analiza tih utakmica pomoći u narednom periodu, odnosno kada budemo počeli drugu akciju, pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo – zaključio je Jovo Caković. S. J.

Najbolje djevojčice

PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI

1875-1876.

Hercegovački hrišćani su bili u „nekoj vrsti ropstva“

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Prije 150 godina u Hercegovini je izbio ustanak protiv turske vlasti, u okviru koga je na širokom području vođeno više bojeva i bitaka. Nedugo iza ustanka u Hercegovini, izbio je ustanak i u drugim krajevima pod turskom vlašću – u Bosni, Zatarju i Vasojevićima, tako da je cijeli region zahvatio plamen borbe za slobodu. O tim događajima je u onovremenoj evropskoj štampi bilo mnogo vijesti, i to gotovo u svim listovima, revijama, časopisima i sličnim izdanjima. U evropskoj javnosti je vladao veliki interes za događaje u Hercegovini i Bosni, kao i za istočnu krizu u cjelini. To su bili i najvažniji događaji toga doba.

Interes za zbivanja u Hercegovini i Bosni, rezultirao je dolaskom većeg broja dopisnika na ove strane. Tako se u „Glasu Crnogorca“ od 18. avgusta 1875. godine javlja da „od nekoliko dana bave se ovđe dopisnici raznih novina stranijeh poradi događaja u Hercegovini, kao „N. Sl. Prese“, „Dojče Ctg“, „Politike“, „Šlez. novina“ i dr.“ Izvještači su tu boravili duže, a među njima možemo pomenuti i Vilijama Džejmsa Stilmana, dopisnika „Tajmsa“, koji je u Crnu Goru stigao na početku jeseni 1875. godine. O njegovom boravku govori se u „Glasu Crnogorca“ od 15. novembra:

„G. Stilman, dopisnik „Tajm-

Djelo Šarla Irijarta publikovano je prvi put u Parizu 1876. godine. Kod nas ga je objavio sarajevski izdavač „Veselin Masleša” 1981. godine. Sa francuskog ga je preveo Vladimir Osipov

sa“, koji se od nekoliko vremena bavi u sredini našoj, preduzeo je u prošlu srijedu put po Crnoj Gori. Milo nam je, da će g. Stilman, koji vjerno piše o ustanku i istinito simpatiše sa stradajućim narodom hercegovačkim, na ovome putu upoznati ne samo našu otadžbinu, duh naroda našega i njegovo požrtvovanje za dobjeglu braću, nego i stanje mnogobrojnijeh hercegovačkijeh porodica.“

O Stilmanu se govori i u „Glasu Crnogorca“ od 29. novembra. Izvještava se da je pošao za Podgoricu. I „tek što je tamo prispio, turska vlast odmah je pohitala da ga uhapsi. Sutra dan, na zahtjevanje g. Stilmana da se vrati u Crnu Goru, pušte ga, i zaptije doprate ga na Blato do vaporića crnogorskog, koji ga je na Rijeku dovezao. Zaptije su imale nalog, da g. Stilmana opet vrate u Podgoricu, ako ne zateknu tamo crnogorski parabrod. I tako je g. Stilman sada još više obogatio svoje poznavanje Turske.“

Među izvještačima koji su se zaputili na područje zahvaćeno ustankom bio je i Šarl Irijart (Pariz 1832. - Pariz 1898). On je, doduše, još 1874. godine započeo da obilazi dalmatinsko primorje, da bi nared-

Irijart govori o turskim zulumima nad hrišćanskom rajom, i neodrživoj situaciji u kojoj je svaki beg, aga, zaptija ili bilo koji samovoljni Turčin mogao lišiti života, dostojanstva ili imanja bilo kojeg hrišćanina a da počinilac za to ne bude kažnjen kako priliči

ne 1875. s izbijanjem ustanka, preko Zagreba stigao u Bosnu, a potom i u Hercegovinu. Irijart je bio francuski novinar, publicista, književnik i umjetnik. Bio je španskog porijekla i prevodio sa španskog. Napisao je brojne reportaže, putopise i druge tekstove. Načinio je brojne crteže i ilustracije iz zemalja koje je obišao, pored ostalog i iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Kod nas je ovaj autor dobro poznat. Irijart je bio vrsni pripovijedač, sa slikovitim i živim opisima, što je bez sumnje bilo u neposrednoj vezi sa njegovom sklonošću ka slikarstvu. Pojedini njegovi pasusi su prava mala remek djela – bilo da je riječ o ljepoti tršćanskih žena ili prvom prelasku preko rijeke Kupe u tursku Kostajnicu, đe je tokom šetnje naišao na dvije posječene glave, istaknute na kolčevima. Svemu tome dao je veliki doprinos izvrsni prevodilac Vladimir Osipov. Kako piše Rade Petrović u predgovoru sarajevskom izdanju iz 1981. godine, Irijartovi članci i drugi uradci objavljivani su u listovima i revijama, kao što su: Monde illustre, Figaro, Vie Parisienne, Tour du Monde (italijansko izdanje: Giro del Mondo), Revue des Deux Mondes. Najveći dio toga objavljen je u posebnim knjigama. Osim knjige o Bosni i Hercegovini, za nas je od značaja i djelo Les bords de l’Adriatique et le Montenegro u kome su objavljeni crteži iz crnogorske svakodnevice. ***

Irijartova knjiga o Bosni i Hercegovini objavljena je u Parizu 1876. godine. To je izvještaj sa putovanja od kraja avgusta 1875. do proljeća 1876. godine

Šarl

kroz turske pokrajine Hercegovinu i Bosnu, u kojima je izbio ustanak - u Hercegovini u junu 1875. godine, a u Bosni u avgustu iste godine. Irijarta je put vodio preko Hrvatske, što je rezultiralo opisom društvenih i kulturnih prilika u Zagrebu. Irijartovo djelo je važno za proučavanje hercegovačkog i bosanskog ustanka. On je bio vrsni analitičar u sagledavanju istorijsko-političkih, ekonomskih, zakonsko-pravnih i vjerskih prilika na tlu Bosne i Hercegovine. Opsežno je razmatrao uzroke koji su doveli do pobune. Tako u VIII poglavlju navodi da je „užasno nezadovoljstvo uzrok stalnih buna hrišćana, koje velikaši (turski feudalni

sloj, prim. prir.) drže u nekoj vrsti ropstva; ono će dovesti do velike eksplozije 1875. godine, toliko teške po svojim rezultatima, koja i jeste glavni predmet ove knjige“. Irijart analizu uzroka izvodi temeljito. U IX poglavlju govori i o turskim zulumima nad hrišćanskom rajom, i neodrživoj situaciji u kojoj je svaki beg, aga, zaptija ili bilo koji samovoljni Turčin mogao lišiti života, dostojanstva ili imanja bilo kojeg hrišćanina a da počinilac za to ne bude kažnjen. Ukazuje se da je ta neravnopravnost ležala u samom temelju osmanlijskog poretka, kao i da se, uprkos reformama, situacija nije mogla popraviti. U tom smislu, Irijart se bavi i mentalitetskim karakteristikama bosansko-hercegovačkih muslimana, prije svega plemstva, koje ni po koju cijenu nije htjelo da se odrekne vjekovnih feudalnih privilegija i dominacije koju su imali nad hrišćanskom rajom. „Svaka reforma – piše Irijart - koja je proglašena nakon 1852. bila je u praksi bezvrijedna: mržnja između raje i muslimana ostala je jednako duboka, pljačkanje jednako često, a ubirači poreza, zakupnici ili posjednici,

Svaka reforma – piše Irijart - koja je proglašena nakon 1852. bila je u praksi bezvrijedna. Očevidno je da je pljačka skupljača poreza prouzrokovala ovaj posljednji ustanak, koji je buknuo prvih dana jula 1875. godine na stolačkom i nevesinjskom području i proširio se na Bosnu između 15. i 16. avgusta

jednako gramzivi kao i ranije (...) Očevidno da je pljačka skupljača poreza prouzrokovala ovaj posljednji ustanak, koji je buknuo prvih dana jula 1875. godine na stolačkom i nevesinjskom području, proširio se na Bosnu između 15. i 16. avgusta, pojavio se u Bugarskoj i bio povod za sadašnji rat između otomanske carevine, Srbije i Crne Gore (...) ako bacimo pogled na sp isak poreza koji se traže od bosanskih kmetova, lako ćemo se složiti s tim da u većini vojnika ustanka vidimo po jednog hrišćanskog kmeta koji, doveden dotle da će umrijeti na plodnoj zemlji zbog gramzljivosti posjednika, više voli da pogine kao čo vjek, kao borac u legitimnoj buni, kojoj njegov vjerski barjak služi kao zastava a koju predvodi njegov vlastiti pastir.“ U vezi ovoga treba ukazati na važnu okolnost. Uprkos faktičkom ropstvu u kojem je živjelo slovensko hrišćansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, u ondašnjoj evropskoj javnosti bilo je otvorenih podržavalaca turskih interesa, kao na primjer među tzv. „autonomašima“ u Dalmaciji ili među Mađarima, uz istovremeno nipodaštavanje pravednih zahtjeva obespravljenih Slovena. Osmanlije su, dakle, i pored sve surovosti i nečovještva u vjekovnom postupanju sa bosanskom i hercegovačkom rajom, uživali otvorenu podršku među dijelom evropske inteligencije, koja je na svaki način pravdala i podupirala carigradsku vlast u nastojanju da održi dominaciju nad porobljenim južnim Slovenima. (Nastavlja se)

Irijart, 1867. godina

Bosanska raja plaća porez, crtež, 1877. godina

Knjaževa djeca - ilustracuija iz knjige Les bords de l’Adriatique et le Montenegro

Poneđeljak, 16. jun 2025.

MONTENEGRO

Montenegro Tax Administration Revenue Administration Reform Project (RARP)

Invitation to Quote (ITQ) - Shopping for Goods Procurement of ICT Equipment for Montenegro Tax Administration

Country: Montenegro

Loan No: RARP-87720

RFB No: MNE-RARP-87720-SH-G-25-10

1.This Invitation to Quote (ITQ) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project that appeared in UNDB online on April 5, 2018.

2.The Montenegro has received loan from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of seven (7) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system, and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of ICT Equipment for Montenegro Tax Administration.

3.The Montenegro Tax Administration, through Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders to procure 16 laptops, 5 desktops and 5 monitors for Montenegro Tax Administration.

4.Bidding will be conducted using the Shopping (SH) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and Non-Consulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines.

5.Interested eligible Bidders may obtain further information from at the address below from 8.00-14.00 hours, local time in Podgorica.

6.The ITQ in English may be collected by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete ITQ will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.

7.Quotations must be delivered as scanned document electronically to email tsu@epa.org.me at or before 13:00h, local time on June 20, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.

8.The address referred to above is: Ministry of Finance Technical Service Unit -TSU Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer Address: Stundetska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro Tel: +382 20 201-695 E-mail: tsu@epa.org.me

Iv. br. 627/16. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ OTP Debt Collection “ doo Podgorica, Bulevar Revolucije 17, protiv izvršnog dužnika Metović Suzana iz Bara, Tomba bb, Bar, na osnovu vjerodostojne isprave – obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja po Ugovoru o kreditu br. 705-90-322 od 09.05.2008 godine zajedno sa analitičkom karticom kredita za period od 09.05.2008 do 27.08.2015 godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.06.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se II prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Metović Suzane iz Bara, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/6, upisane u 31 KO Turčini, PJ Bar, kat. parcela 341, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – pašnjak 5. klase, površine 1214 m2; kat. parcela 342, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – šume 5. klase, površine 2473 m2; kat. parcela 343, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – pašnjak 5. klase, površine 2458 m2; kat. parcela 344, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – šume 5. klase, površine 3627 m2; kat. parcela 345, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja –pašnjak 7. klase, površine 4601 m2; kat. parcela 359, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – pašnjak 7. klase, površine 16853 m2; kat. parcela 367, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – njiva 7. klase, površine 210 m2; kat. parcela 367, potes – gornji zabio, po načinu korišćenja – šume 5. klase, površine 370 m2; kat. parcela 379, potes – brijeg, po načinu korišćenja – njive 7. klase, površine 976 m2; kat. parcela 387, potes – pod kućom, po načinu korišćenja – njiva 7. klase, površine 420 m2; kat. parcela 388, potes – pod kućom, po načinu korišćenja – pašnjak 5. klase, površine 1311 m2; kat. parcela 389, potes – pod kućom, po načinu korišćenja –njiva 7. klase, površine 2807 m2; kat. parcela 390, potes – pod kućom, po načinu korišćenja – njive 7. klase, površine 280 m2; kat. parcela 391, potes – pod guvno, po načinu korišćenja – njiva 7. klase, površine 471 m2; kat. parcela 397, potes – donje memke, po načinu korišćenja – ruševina, površine 97 m2; kat. parcela 397, potes – donje memke, po načinu korišćenja – dvorište, površine 48 m2; kat. parcela 399, potes – donje memke, po načinu korišćenja – njive 7. klase, površine 210 m2; kat. parcela 400, potes – donje memke, po načinu korišćenja – šume 5. klase, površine 1171 m2; kat. parcela 455, potes – pod krš, po načinu korišćenja – njive 5. klase, površine 180m2; kat. parcela 462, potes – pod krš, po načinu korišćenja – njive 6. klase, površine 370 m2; kat. parcela 463, potes – gornje memke, po načinu korišćenja – njive 7. klase, površine 240 m2. II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 11.07.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, Iv. br. 627/16 od 02.02.2024. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 31. KO Turčini, i to: Zabilježba rješenja o izvršenju iv br. 627/16 od 06.03.2023 godine javnog izršitelja Šćepanović Veselina iz bara, u korist izvršnog povjerioca Otp Debt collection doo podgorica, na susvojinskom dijelu Metović Suzane. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Iv. br. 627/16. od 31.01.2025. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 71.870,66 €.

VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 7.187,06 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 13.06.2025. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Zajednica opština Crne Gore, ul.Avda Međedovića 138, Podgorica objavljuje JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za zakup poslovnog prostora u Podgorici

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380

I PREDMET ZAKUPA, POČETNA CIJENA I ROK ZAKUPA: Poslovni prostor površine 106m2, spratnost P, PD56 u objektu br. 1 na katastarskoj parceli br. 4361, KO Podgorica III, na adresi: Mitra Bakića 142 Podgorica. Početna cijena mjesečnog zakupa poslovnog prostora, sa kancelarijskim namještajem, iznosi 1.166,00 EUR, sa uračunatim PDVom, a bez PDV-a je 963,64 EUR. Poslovni prostor se daje u zakup najduže na period do jedne godine uz mogućnost produženja.

II UVID U PREDMET PRODAJE

Poslovni prostor koji se daje u zakup nalazi se na adresi: ul. Mitra Bakića br. 142. Podgorica. Uvid u prostor se može izvršiti radnim danima u periodu od 09-14 časova, počev od 16.06.2025.godine zaključno sa 30.06.2025.godine.

III VRIJEME, MJESTO I NAČIN PODNOŠENJA PONUDA Zainteresovana lica dostavljaju ponude u zatvorenim kovertama s naznakom: Ponuda za zakup poslovnog prostora u ul. Mitra Bakića br 142. – ne otvaraj. Ponude se podnose u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva, svakog radnog dana od 8:00 do 15:00 časova, poštom preporučeno na adresu: Zajednica opština Crne Gore ul. Avda Međedovića 138, Podgorica ili na arhivu Zajednice opština, svakog radnog dana od 16.06.2025. do 30.06.2025. godine, najkasnije do 14:00 časova. Na poleđini koverte sa ponudom potrebno je navesti ime adresu ponuđača. Prispjele ponude zavode se na arhivi Zajednice opština Crne Gore prema datumu času prijema i dostavljaju se Komisiji.

Jednom podnesena ponuda ne može se mijenjati ni dopunjavati. Ponuda se može povući najkasnije tri dana prije dana otvaranja ponuda dostavljanjem pisanog obavještenja o povlačenju. Nepotpune, neblagovremene ponude koje nisu pripremljene u skladu sa uslovima Javnog poziva neće se razmatrati. Neblagovremene ponude vraćaju se neotvorene ponuđaču.

IV USLOVI ZAKUPA

Zakupac je dužan plaćati zakupninu mjesečno unaprijed, do 10. u mjesecu.

Plaćanje se vrši putem bankovnog transfera na račun zakupodavca.

Zakupac je obavezan položiti depozit u iznosu od 1.200,00 EUR ili dostaviti garanciju banke bez prigovora naplativu na prvi poziv prije potpisivanja ugovora.

Poslovni prostor se izdaje za obavljanje kancelarijskih poslova, administrativnih stručnih djelatnosti, uključujući računovodstvene i knjigovodstvene usluge, advokatske kancelarije i obrazovne aktivnosti. Korišćenje prostora u druge svrhe nije dozvoljeno bez prethodne saglasnosti zakupodavca..

V SADRŽINA PONUDE

Ponuda fizičkog lica sadrži: podatke o ponuđaču (ime, prezime, adresu, JMBG, naziv banke i broj žiro računa, kontakt telefon, e-mail adresu) i ponuđenu cijenu u eurima bez PDV-a i rok zakupa.

Ponuda pravnog lica sadrži: naziv sjedište ponuđača, naziv banke i broj žiro računa, kontakt telefon, e-mail adresu ponuđenu cijenu u eurima bez PDV-a. Ponuđač je dužan da priloži kopiju rješenja o registraciji rješenja o PIB-u.

Ponuda se podnosi na jeziku u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Minimalna ponuđena cijena ne može biti niža od početne cijene.

VI VRIJEME I MJESTO OTVARANJA PONUDA Javno otvaranje ponuda izvršiće Komisija dana 07.07.2025.godine u 11.00 časova u prostorijama Zajednice opština Crne Gore, u ul.Avda Međedovića br.138, u Podgorici. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici po priloženom punomoćju. Identifikacija ponuđača vrši se uvidom u ličnu kartu.

VII RANGIRANJE I IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE Rangiranje i ocjena ponuda vrši se na osnovu kriterijuma najviše ponuđene cijene izražene u eurima.

Komisija vrši rangiranje ponuda za koje ocjeni da su blagovremene, formalno ispravne i finansijski prihvatljive i utvrđuje rang listu. Ako su dva ili više ponuđača ponudili istu cijenu za zakup poslovnog prostora, prednost ima ponuda koja je ranije podnijeta. Generalna sekretarka donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku od pet dana od dana otvaranja ponuda. Odluka se dostavlja ponuđačima u roku od tri dana od dana donošenja. Ponuđači imaju pravo prigovora na odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku od pet dana od dana dostavljanja

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Poneđeljak, 16. jun 2025.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 14. juna 2025. u 77. godini preminuo je naš dragi

NIKOLA Dušanov RAIČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Berima 15. juna od 12 do 20 časova i 16. juna od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju u Berima.

OŽALOŠĆENI:

supruga SLAVICA, sin BORIS, brat MILORAD, snahe NADA, GOSPAVA i MIRA, brat od strica MILAN, bratanići ALEKSANDAR, VLADIMIR i MILOŠ, bratanična IVANA i ožalošćena porodica RAIČEVIĆ i ujčevina RADONJIĆ

Dana 15. juna 2025, poslije duge i teške bolesti, u 92. godini, preminula je naša draga

Tužnim srcem javljamo da je 14. juna 2025. u 79. godini preminuo

626

BLAŽO Petrov LATKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 15. juna od 12 do 16 časova i 16. juna od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga DANICA, sin ALEKSANDAR, kćerka SANJA, snaha BOSE, sestre: VUKICA, ZORKA, BOSE, sinovci: BUDIMIR, ZDRAVKO, DRAGAN, unučad, sestrići, sestrične i ostala rodbina 640

657

Dana 15. juna 2025. u 63 godini iznenada je preminuo naš voljeni

POLEKSIJA-LEKSA Tomislava RAJKOVIĆ rođena TURKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 16. juna od 10 do 15 časova, kada će se sa posmrtnim ostacima naše drage pokojnice krenuti za rodni Plav, a saučešće će se primati istog dana od 18 časova do 22 časa u Svetosavskom domu u Brezojevicama i 17. juna 2025. godine od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Brezojevičkom groblju

OŽALOŠĆENI: suprug TOMISLAV - RUJO, kćerke SNEŽANA, GROZDANA,TATJANA, ZLATANA i NEDA, unuka KATARINA, unuci NIKICA, MOMČILO i MATIJA i ostala rodbina TURKOVIĆ i RAJKOVIĆ

BORISLAV-BOTA Božov VUJOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 16. juna od 11 do 16 časova i 17. juna od 11 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

supruga LJILJANA, sin BOŽO, kćerke IVANA i ANĐELA, brat ŽELJKO, snaha VJERA, bratanić DEJAN, bratanična DIJANA, brat i sestra od strica, braća i sestre od ujaka i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ i KRSTIČEVIĆ

Dana 13. juna 2025. godine u 90 godini napustio nas je naš voljeni

ĐORĐIJE-ĐOKO Ilijin PEROVIĆ 1936–2025

Sahrana je obavljena u krugu porodice, po sopstvenoj želji, na seoskom groblju u Berima.

OŽALOŠĆENI: kćerka ZDENKA, sin SRĐAN, braća SRETEN i ČEDOMIR sa porodicama, snaha AMANDA, unučad KATARINA, VUK, ILIJA, NICOLAS i LUCAS, porodice MIRANOVIĆ i VELAŠEVIĆ, porodice pokoj. LJUBA i VELJA PEROVIĆA, ostala rodbina i prijatelji

15. јуна 2025. у 85

647

Dana 14. juna 2025. zauvijek nas je napustio voljeni suprug, otac i djed

VOJISLAV Veliše IVANOVIĆ 1933–2025. profesor u penziji

Sahrana je, po želji pokojnika, obavljena u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: supruga SMILJKA, kćerke LANA i TAMARA, unučad INES, ANDRIJA i LARA, zetovi RANKO i BORO, bratanična VESNA IVANOVIĆ-BOJIĆ sa porodicom, sestrić DRAGAN ĐUROVIĆ sa porodicom, kao i porodice VUŠUROVIĆ, JANJIĆ, ZELIĆ, RADUNOVIĆ i JOVIĆEVIĆ

Najdražem đedu, ocu i tastu

VOJISLAVU IVANOVIĆU

Hvala na beskrajnom razumijevanju, ljubavi i podršci.

ANDRO, LARA, TAMARA i BORO

644

Mili moj

Sunce. Radosti. Do neba, zvijezda i nazad. Zauvijek. Tvoja TAŠA

Posljednji pozdrav dragom ujaku

VOJISLAVU VOJU IVANOVIĆU

669

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

NIKOLI RAIČEVIĆU

Ljubav ne prestaje odlaskom ni sjećanje vremenom.

Uvijek ćeš biti sa nama, u našim srcima, mislima i pričama, a tvoje riječi i topli zagrljaji će nam mnogo nedostajati.

Pamtićemo tvoj vedri i nasmijani osmijeh, čuvaćemo ga od zaborava.

DRAGAN ĐUROVIĆ sa porodicom

2. avgust 1933 – 14. jun 2025.

Beskajno si volio svoju porodicu, rodnu Podgoricu, svoj posao, trudio se i uspio da generacijama učenika preneseš svoju ljubav prema sportu. Borio se za neku bolju i pravedniju Crnu Goru. Čak i kad to nije imalo smisla. Fališ nam. Mnogo.

Tvoji LANA, INES i RANKO

BRANKA VUČKOVIĆ

DRAGA MAJKO, Nedostajaće nam svaki trenutak tvoje pažnje i ljubavi kojima si obogatila naše živote.

Ostaćeš sa nama u sjećanju i našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja šćer BISERKA sa porodicom

636

Tvoji SLAVICA i BORIS

654

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NIKOLI RAIČEVIĆU

Hvala ti za iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru. Porodica pokojnog RAJKA MOŠTROKOLA

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

NIKOLI

Sestra BEBA sa ćerkama

637

Posljednji pozdrav dragoj strini

BRANKI VUČKOVIĆ

MIRJANA PERUNOVIĆ sa porodicom

629

639

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

Počivaj u miru. VOJO i SANJA

BRANKI

667

Dobri naš

VOJO

630

Posljednji pozdrav dragom

NIKOLI Dušanovom RAIČEVIĆU

Počivaj u miru

Porodica MITA RADULOVIĆA

Posljednji pozdrav našem dragom

NIKOLI RAIČEVIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i sjećanjima, kao plemenit i dobar čovjek.

Hvala ti na svim trenucima koje smo dijelili. Počivaj u miru.

ĐOKO, VESKO i DRAGAN sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom stricu

Dragom pašenogu i tetku

NIKOLI RAIČEVIĆU

Bio si oličenje dobrote. Nedostajaće nam tvoj vedar lik i šale kojima si nam uljepšavao dane. S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tuguju za tobom: OBREN, VESNA, MARIJA, JELENA i NIKOLA

Opraštamo se od našeg dragog

NIKOLE RAIČEVIĆA

Njegov plemeniti lik i blagonaklon odnos prema našoj familiji ostaje za pamćenje. Čuvaćemo ga od zaborava.

Porodica poč. IVANA VUKIĆEVIĆA

NIKOLI RAIČEVIĆU

Blagorodna dušo, piočivaj u miru

IVANA ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav BRANKI

Počivaj u miru.

MARINA LAGATOR sa porodicom

646

Posljednji pozdrav bratu

ZORU

Od BUDA ĆETKOVIĆA sa porodicom

Kum SAVO RADULOVIĆ sa porodicom 658

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

NIKOLI D. RAIČEVIĆU

Ako je život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe trajaće vječno. Počivaj u miru među anđelima jer si ti to zaslužio. MILORAD, NADA, MILOŠ 624

Tužan, opraštam se od svojeg pouzdanog kolege, druga i prijatelja

NIKOLE Dušanovog RAIČEVIĆA

Tvoja čestitost i pouzdanost zaslužuju primjernu zahvalnost. Hvala Ti na svemu, druže moj. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav poštovanom i cijenjenom NIKOLI RAIČEVIĆU

Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

MOMO PIĆURIĆ

Zbogom dragom prijatelju, vjernom saradniku i izvanrednom glumcu.

MIHAILO RADOJIČIĆ, KARLO KALEZIĆ i DRAŠKO ĐUROVIĆ

653

671

MIRO i TANJA RAIČEVIĆ

635

672

677

662

Posljednji pozdrav dragom

čika ĐOKU

Pamtićemo te po dobru. Počivaj u miru. IVANA, SAVO, MARIJA, VUK i LUKA VUČINIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu

ĐOKU PEROVIĆU

Opraštamo se s tugom od našeg dragog

ĐORĐIJA PEROVIĆA

Čuvaćemo tople uspomene na zajedničke momente, druženja i odrastanja.

S ljubavlju i osmijehom ćemo se sjećati vremena kad smo svi bili na okupu.

Tvoj brat SRETEN, snaha KOSARA, ITANA, NEVENA i MILICA

Posljednji pozdrav dragom zetu

ĐOKU PEROVIĆU

Nek tvoja plemenita duša počiva u miru, pored tvoje voljene Mace.

GILE, LIDIJA, MILICA i DRAGO

Posljednji pozdrav dragom sinovcu BORU

Stričevi VELIMIR i ČEDOMIR sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

Neka tvoja čestita i plemenita duša počiva u miru. Sa poštovanjem, SVETO MARTINOVIĆ sa familijom 659 S poštovanjem se opraštamo od plemenitog čovjeka ĐORĐIJE - ĐOKO PEROVIĆ

Počivaj u miru.

675

Posljednji pozdrav

BORU VUJOVIĆU

IGOR GROZDANIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav mom svaku BLAŽU LATKOVIĆU MILE VUJOVIĆ sa porodicom

663

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

BLAŽU LATKOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S poštovanjem, od porodice pokojnog VOJA MARIĆEVIĆA

652

Pamtićemo svaki trenutak proveden sa tobom, ispunjen srećom i radošću. U našim si srcima zauvijek.

JASNA, VLADO, ĐOLE, SOFKI, IKO i FILIP

Posljednji pozdrav voljenoj strini

JULKI RAJKOVIĆ

Zauvijek ću pamtiti tvoju plemenitost, dobrotu i osmijeh sa kojim si me uvijek iskreno dočekivala. Počivaj u miru.

NATAŠA sa porodicom

MILICA, VOJIN i STEFAN JELUŠIĆ sa porodicom 660

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke ŽARKU VUJOVIĆU

673

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

ujni,

osmijeh, pažnju i doček nikada nećemo zaboraviti.

Sestra od ujaka LIDIJA TODOROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi, strini i babi

JULKI Dragovoj RAJKOVIĆ

Imala si srce puno ljubavi, pažnje i razumijevanja. Neka tvoja dobra i čistra duša počiva u miru.

Tvoji: STANKA, MARKO, JASNA, VANJA, MARIJA i NIKŠA

627

Posljednji pozdrav dragoj strini JULKI

Počivaj u miru.

Tvoji: NELA, DEJO, ANA i VLADO sa porodicom

628

Posljednji pozdrav dragoj strini

ZORKI Igovoj MARTINOVIĆ

Zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam iskreno pružala. LJUBINKA i ZORICA sa porodicama

Voljenoj

snahi i šurjakinji ZORICI Draganovoj

Uvijek si bila borac i takva si ostala do samog kraja. Tvoj

Tvoji BRNOVIĆI

668

ENDŽI

632

Posljednji pozdrav voljenom i dragom ocu, svekru i đedu

BLAŽU LATKOVIĆU

Mnogo bole neizgovorene riječi koje nijesam mogao reći izdaleka.

Sin ALEKSANDAR-SAŠA, snaha BOSE, unuka JOVANA i unuk BALŠA

Posljednji pozdrav dragom đedu

BLAŽU LATKOVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom ocu i đedu

BLAŽU LATKOVIĆU

661

Sa tugom u duši, opraštamo se od našeg voljenog brata i ujaka

BLAŽA Petrovog LATKOVIĆA

Sestra ZORKA ŽIVKOVIĆ, DRAGAN, VESNA i MILANKA sa porodicama

S velikim bolom se opraštamo od tebe. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Ćerka SANJA sa porodicom 649

Dragi đede, Svojom vedrinom, osmijehom i dobrotom uveseljavao si nas i ostavio trajnu uspomenu u našim srcima.

Unučad: LAZAR, TANJA, ĐORĐE, JOVANA i BALŠA

Voljenom stricu

BLAŽU

Imao sam čast da imam takvog strica. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru.

ZDRAVKO-ZAJO sa porodicom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

BLAŽU

Tvojim odlaskom ostavljaš trag koji se ne briše, sjećanje i dobrotu koja se ne zaboravlja. Neka ti duša počiva u miru.

Sestra BOSE MUDREŠA, MIĆO i RADMILA

BLAŽU LATKOVIĆU

Počivaj u miru, naš dobri i čestiti komšija.

Porodica SJEKLOĆA

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

BLAŽU LATKOVIĆU

LJUBO MARIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav ujaku

BLAŽU P. LATKOVIĆU

Opravdao si svoje životno postojanje, zato ćemo se tebe rado sjećati.

Sestrična NEVENKA KRIVOKAPIĆ sa porodicom Sestrići VESELIN i DEJAN KAŽIĆ sa porodicom

Godina dana je od našeg posljednjeg zbogom

MAJSKI VUKOVIĆ 1946–2024.

Jedna duga godina je prošla bez tebe, a kao da si jutros bio tu. Čujemo ti smijeh, čujemo ti glas. Pamtimo svaki tvoj potez. Fališ za sve trenutke koji su bili i za one koji će doći.

Uzdignute glave hrabro, prošao si sve puteve svoje.

Počivaj u miru, Lave.

Anđeli nek te čuvaju.

Zauvijek u našim srcima i mislima

Vole te tvoji TAMARA, BOBO i DADO

Četiri godine nema naše

TEODORE

Nižemo godine da ispunimo prazninu koju si ostavila. Uspomenama brojimo dane. Čuvamo mjesto u srcima za ono što je život mogao da bude da si tu.

641

TUŽNO SJEĆANJE 16. 6.2 004–16. 6. 2025

DRAGICA ŠĆEPANOVIĆ

Živjećeš zauvijek u našim srcima. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav TVOJA PORODICA

Vole te: Baba SLOBA i tetka IRENA

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

Tvrđave

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

NAGRADA

PODUHVAT

ZA IZDAVAČKI

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED

DO Ć I NE Ć E

hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.