Dnevni list POBJEDA 9.11.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

AKTUELNO: Iz Uprave za saobraćaj potvrdili da saobraćajnica od tivatskog aerodroma do Jaza neće biti rekonstruisana u predviđenom roku

Urađeno tek pola posla,

Kinezi će tražiti još vremena

i para

RAZGOVOR: Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika za pravdu i red u Narodnoj skupštini entiteta Republika Srpska

INTERVJU

Predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta

Mekalister: Podjele među članicama EU mogu usporiti odluke o proširenju

Dejvid Mekalister

Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak na putu ka EU integracijama, naročito u usklađivanju spoljne politike i saradnji sa EU i NATO. Međutim, u Izvještaju se takođe ističe da politička polarizacija i česte institucionalne blokade i dalje usporavaju reformski proces. Ono što je sada presudno jeste istinska politička volja i sposobnost da se gradi konsenzus preko partijskih linija i da se obezbijedi da reforme ne budu samo usvojene, već i sprovedene u praksi - kaže

TAJNA KOJA JE OBASJALA LOVĆEN: Misteriozni susreti jugoslovenskih pilota sa nepoznatim fenomenom 1975. godine, istraživač tih pojava i reditelj najavio igrani lm Škundrić: Migovi su poletjeli da obore NLO, ali je objekat nestajao i pojavljivao se kao da za njega vrijeme ne postoji

Postoje tvrdnje da su neki čak i pucali na NLO iz mitraljeza, ali bez efekta. Kada je komandant Jurjević obavijestio komandu u Beogradu, dočekan je s podsmijehom. Govorili su da su „ovi dolje u Titogradu previše popili“. Ipak, kada je svjetlosnu pojavu prijavila posada broda „Galeb“, na kojem se tada nalazio lično maršal Tito, priča je postala ozbiljna, otkriva Škundrić

VAŽNI DATUMI: Devedeset godina od rođenja Boška Odalovića, crnogorskog umjetnika koji je kombinovao zavičaj i nadrealno

POGLED SA STRANE: Šta nas čeka ako Trampov šaptač na uvo The Heritage Foundation uspije da nagovori Bijelu kuću da razmotri podjelu BiH

Piše: Dragan VESELINOV

Treći entitet bi bio mala opasnost po Bosnu i Hercegovinu ukoliko bi brzo pao Vučićev režim u Beogradu i smanjio se frenetični nacionalizam Marka Perkovića Tompsona u Plenkovićevom Zagrebu. Ali, ni muslimanski centralistički ketman Bošnjaka ne čuva BiH. Nijedna religija ne čuva ovu zemlju i sve tri joj kidaju srce STR. 10. i 11.

Miodrag Đorđević, predsjednik Vrhovnog suda Slovenije, o putu koji je slovenačko sudstvo prešlo od ulaska u Evropsku uniju

Predstavnici opozicije pisali Johanu Satleru, ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori

Za člana Senata DRI

predložen kandidat koji ne ispunjava uslove

PODGORICA – Politički predstavnici opozicije u skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet obavijestili su ambasadora Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da je za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložen kandidat koji za to ne ispunjava zakonske uslove. Predrag Radunović kandidat je za petog senatora DRI. - Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta DRI, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Se-

nata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) – navodi se u pismu koje su potpisali predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar. Ovim se kako dodaju „pravi ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove“. - Ovo će imati ogromne poslje-

dice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokratskog napredovanja Crne Gore. Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.

U zaključku su naveli da su u posljednjih godinu i po imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kandidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom. R.P.

Tuča odbornika u službenim prostorijama Skupštine opštine Zeta

PODGORICA - Predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) Dejvid Mekalister kazao je u intervjuu za Pobjedu da je najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazao da je prijem novih članica strateški interes za EU, ali i za Zapadni Balkan.

Ipak, naglašava da među 27 zemalja članica Unije postoje podjele koje, kako navodi, mogu usporiti donošenje odluka.

Odgovarajući na pitanje kako će, u kontekstu pridruživanja Crne Gore, biti prevaziđene prepreke koje se tiču skepticizma nekih članica prema proširenju, Mekalister ističe da „neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci pitanju prijema novih članica“.

– Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica – navodi sagovornik Pobjede. Mekalister napominje da je pred Crnom Gorom još mnogo zadataka do zatvaranja svih poglavlja, a kao posebno važnu ističe činjenicu da je država nazadovala po pitanju usklađivanja vizne politike sa EU, te da je momenat da se odmah preduzme konkretna akcija u vezi sa tim pitanjem.

POBJEDA: Crna Gora nastavlja svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji, zadržavajući poziciju predvodnika. Ipak, jasno je i u Podgorici i u Briselu da stvari neće teći glatko, te da postoji mnogo izazova. Što trenutno predstavlja najveću prepreku na putu Crne Gore ka EU?

Neđelja, 9. novembar 2025.

INTERVJU: Predsjednik Odbora

Mekalister: članicama usporiti

Crna Gora treba da teži potpunom usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU. Odgovorno upravljanje granicama i regionalna saradnja, a ne reaktivne, ad hoc odluke, ključ su za očuvanje bezbjednosti i stabilnosti, kazao je Mekalister

protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu manjina, kao i profesionalnu i depolitizovanu javnu upravu. Samo vidljiv i nepovratan napredak u ovim oblastima približiće zemlju članstvu u EU i obezbijediti trajne koristi za građane.

POBJEDA: Nakon usvajanja Paketa proširenja potvrđeno je da je Crna Gora država koja je prva u redu za članstvo, međutim što Izvještaj još poručuje na što bi vlast posebno trebalo da obrati pažnju?

Ali sveukupno, ovo je pozitivna i ohrabrujuća procjena, koja potvrđuje da evropska perspektiva Crne Gore nije samo živa, već napreduje.

PODGORICA - Uprava policije saopštila je juče da je utvrđeno da je odbornik

DPS-a u Zeti Dušan Radonjić fizički napao predsjednika kluba odbornika

DNP-a u SO Zeta Veska Rašovića, udarajući ga u glavu i tijelo.

Navodi se da se tužilac izjasnio da se u radnjama Radonjića stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protiv njega podnese krivična prijava u redovnom postupku.

– Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti

„Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, postupali su juče u odnosu na prijavu V. R., odbornika u SO Zeta koji je naveo da je fizički napadnut od strane odbornika D. R., dok su se nalazili u službenim prostorijama Skupštine opštine Zeta. Ovom prilikom V. R. je zadobio lake tjelesne povrede, dok je svjedok događaja zadobio teške tjelesne povrede u vidu

frakture dva prsta – ističe se. Dodali su da su od Rašovića i Radonjića, kao i od svjedoka, prikupljena obavještenja na zapisnik po nalogu tužioca u ODT u Podgorici. – Utvrđeno je da je D. R. fizički napao V. R. zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela, usljed kojeg sukoba je došlo i do povređivanja svjedoka na način što su joj vrata od prostorije u kojoj su se nalazili vinovnici događaja, pritisli šaku usljed guranja ovih lica, te je tom prilikom zadobila povredu dva prsta. Nakon uvida u spise predmeta tužilac se izjasnio da se u radnjama D. R. stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protiv ovoga lica krivična prijava podnese u redovnom postupku – piše u saopštenju.

DPS saopštio je da je incident u zgradi Opštine Zeta posljedica višegodišnjeg neprimjerenog ponašanja koje dolazi od predstavnika vlasti, a koje je veoma često bilo usmjere-

no na urušavanje integriteta i dostojanstva predstavnika te partije i porodica članova. Pozivaju sve na smirivanje strasti i da zajedno više vode računa o onome što jedni drugima govore i kako u svom političkom radu postupaju, kako ne bi prešli liniju političke debate i ušli u zonu personalnih uvreda koje se mnogo teže tolerišu. Saopštili su da DPS neće ulaziti u bilo kakve pojedinosti i detalje, već će ostaviti da sud – u postupku koji slijedi, razjasni sve okolnosti navedenog slučaja. Apeluju na tužilaštvo i sud da budu do kraja profesionalni i ne podlegnu pritiscima „političke prirode onih partija koje su presudu već donijele i ozbiljnim karikiranjem i neistinama pokušavaju da prikriju suštinu incidenta“.

- Ono što čitava Zeta, a i Crna Gora znaju jeste da je Dušan Radonjić, dugogodišnji predsjednik gradske Opštine, porodičan, kulturan i odmjeren čovjek, koji u svom životu nije imao ni najmanji incident bilo koje vrste i koji je sve svoje poslove obavljao profesionalno, časno i primjereno - zaključuje se u saopštenju. R. P.

MEKALISTER: Novi zamah politike proširenja stvorio je stvarnu priliku da zemlje Zapadnog Balkana budu bliže Evropskoj uniji. Evropski parlament već dugo naglašava da budućnost Crne Gore kao i čitavog regiona leži u Evropi. Crna Gora jeste predvodnik, ali napredak na kraju zavisi od sposobnosti političkih aktera da očuvaju stabilnost, ojačaju demokratske institucije i ostvare opipljive rezultate u ključnim reformama. Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak na putu ka EU integracijama, naročito u usklađivanju spoljne politike i saradnji sa EU i NATO. Međutim, u izvještaju se takođe ističe da politička polarizacija i česte institucionalne blokade i dalje usporavaju reformski proces. Ono što je sada presudno jeste istinska politička volja i sposobnost da se gradi konsenzus preko partijskih linija i da se obezbijedi da reforme ne budu samo usvojene, već i sprovedene u praksi.

Sljedeći koraci Crne Gore moraju biti usmjereni na tzv. „osnove“ - vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu

MEKALISTER: Paket o proširenju Evropske komisije za 2025. godinu, objavljen ove sedmice, potvrđuje vodeću poziciju Crne Gore u procesu pristupanja. Pozdravljam ponovljenu ocjenu Komisije o solidnom napretku zemlje u reformama povezanim sa EU i njenom dosljedno visokom usklađenošću sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. U izvještaju se navodi da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih sedam, uključujući četiri u protekloj godini što je jasan znak obnovljenog zamaha. Posebno pozdravljam i činjenicu da su ispunjena privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, što su najvažnija poglavlja koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i bezbjednost, a čime se otvara put ka daljem napretku. Komisija takođe pohvaljuje konstruktivnu regionalnu ulogu Crne Gore i njeno učešće u inicijativama poput Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA), koje će ojačati trgovinske i investicione veze sa EU Naravno, izvještaj ukazuje i na oblasti koje zahtijevaju kontinuirani napor, posebno u pravosuđu, slobodi medija i borbi protiv organizovanog kriminala.

POBJEDA: Jedna od aktuelnih tema u Crnoj Gori u posljednje vrijeme jeste uvođenje viznog režima za turske državljane. Što Crna Gora, kao potencijalna nova članica EU, treba da uradi u oblasti migracione politike kako bi izbjegla scenario sa kojim se suočavaju postojeće članice a to je masovan priliv migranata koji je teško kontrolisati?

M EKALISTER: Upravljanje migracijama biće suštinski dio budućih obaveza Crne Gore kao potencijalne članice EU. Kredibilna migraciona politika treba da bude čvrsta, pravedna i usmjerena ka budućnosti da štiti granice, obezbijedi poštovanje zakona i očuva sposobnost Evrope da integriše one koji imaju pravo da ostanu. Izvještaj Komisije naglašava konstruktivnu saradnju Crne Gore sa agencijama EU za upravljanje granicama i sprovođenje zakona - Frontexom, Europolom, Eurojustom i CEPOL-om u borbi protiv prekograničnog kriminala i unapređenju upravljanja granicama. Stupanjem na snagu ažuriranog sporazuma sa Frontexom 2023. godine već je ojačana operativna saradnja, a potrebno ju je dalje proširiti. Istovremeno, Crna Gora treba da teži potpunom usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU i da izgradi kapacitete za efikasno sprovođenje procedura povratka. Dobro upravljanje migracionim sistemom mora da kombinuje humanitarne standarde azila sa strogom primjenom pravila protiv neregularnih ulazaka. To znači jačanje spoljnjih granica, borbu protiv krijumčarenja migranata i unapređenje saradnje sa susjednim

Johan Satler

Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta

Mekalister: Podjele među

članicama Evropske unije mogu odluke o proširenju ep

i partnerskim zemljama radi otklanjanja uzroka migracija i efikasnog sprovođenja odluka o povratku. Ukratko, odgovorno upravljanje granicama i regionalna saradnja, a ne reaktivne, ad hoc odluke, ključ su za očuvanje bezbjednosti i stabilnosti.

POBJEDA: Kada govorimo o viznom režimu i obavezama Crne Gore da svoju politiku u toj oblasti uskladi sa evropskom, ne možemo ignorisati činjenicu da je zemlja nazadovala, umjesto da je napredovala. Da li je krajnje vrijeme da Crna Gora u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa EU, bez daljih izgovora?

MEKALISTER: Da. Ovo je trenutak za odlučnu akciju. Izvještaj Komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila samo ograničen napredak u usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU, a u nekim slučajevima čak i nazadovala. To se mora promijeniti.

Usklađivanje vizne politike nije formalnost, već suštinski dio Poglavlja 24 pravne tekovine i ukupnog okvira migracione i bezbjednosne politike. Takođe je izričito uključeno u Reformsku agendu Crne Gore u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i Instrumenta za reforme i rast. Stoga ohrabrujem vladu da završi ovaj proces bez daljih odlaganja, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnih prijetnji za EU.

Potpuno usklađivanje dodatno bi pokazalo da Crna Gora ozbiljno shvata svoje buduće obaveze u EU i da je spremna da dijeli odgovornost za bezbjednost spoljnjih granica Unije.

P OBJEDA: Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutrašnje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema proširenju. Kako se ta prepreka može prevazići?

MEKALISTER: Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidat treba da bude ocijenjena prema ispunjenosti Kopenhaških kriterijuma. Kada kandidati ispune obaveze, EU mora ta-

kođe da ispuni svoja obećanja. To je ono što proces čini kredibilnim i za građane Zapadnog Balkana i za one unutar Unije. Izvještaj Komisije za 2025. godinu ponovo ističe da je proširenje u strateškom interesu same EU. Stabilan, demokratski i prosperitetan region Zapadnog Balkana jača Uniju u cjelini, naročito u današnjem geopolitičkom kontekstu. Ipak, tačno je da unutrašnje podjele među državama članicama mogu usporiti donošenje odluka. Neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci proširenju. Te zabrinutosti treba rješavati otvoreno, a ne izbjegavati ih.

Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica. Institucionalne reforme biće ključne da bi Evropska unija ostala efikasna i kohezivna kada joj se pridruže nove članice. Nedavni izvještaj Evropskog parlamenta o institucionalnim posljedicama proširenja s pra-

vom ističe da nam je potrebna EU koja može da djeluje brzo i odlučno, bez ugrožavanja demokratskog legitimiteta. To znači - šira primjena donošenja odluka putem kvalifikovane većine i to na više oblasti, posebno u spoljnoj politici, uz uvođenje zaštitnih klauzula za vitalne nacionalne interese umjesto veta. Takođe to znači efikasniju Evropsku komisiju i pravedniji, fiksni sastav Evropskog parlamenta, zasnovan na transparentnoj matematičkoj raspodjeli mjesta. U Savjetu, sistem višedržavnog timskog predsjedavanja mogao bi obezbijediti veći kontinuitet i ravnotežu među regionima.

Podjednako je važno jačanje sprovođenja vladavine prava i unapređenje demokratske odgovornosti u svim institucijama EU.

Na kraju, sam proces proširenja mogao bi slijediti fazni i uslovni model: postepenu integraciju u jedinstveno tržište i institucije EU, kroz reverzibilne faze povezane sa pokazateljima vladavine prava i upravljanja. Takav pristup bio bi realan i prave-

dan i nijedna zemlja ne bi bila ostavljena po strani, ali bi obaveze morale biti praćene konkretnim rezultatima.

Proširenje nije milostinja, već geopolitička investicija u stabilnost i zajednički prosperitet. Kada Crna Gora nastavi da isporučuje reforme, EU mora odgovoriti istom odlučnošću, kredibilnim, predvidivim odlukama i institucionalnom spremnošću da proširenje učini uspješnim za sve.

POBJEDA: U posljednje vrijeme govori se o izmjeni pravila pristupanja, konkretno o prijedlogu da se ukine pravo veta za nove članice. Smatrate li da bi to moglo biti rješenje?

MEKALISTER: Institucionalne reforme i proširenje su dvije strane iste medalje. Ako EU želi da bude snažnija i ujedinjenija, mora postati i efikasnija u donošenju odluka. Cilj nije eliminisanje nacionalnih glasova, već sprečavanje situacije u kojoj jedna zemlja može blokirati napredak u pitanjima za koja postoji jasna većina. Evropski parlament više puta je pozivao na širu upotre-

bu kvalifikovane većine glasova (QMV) u pojedinim fazama procesa proširenja. Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji već pruža pravni osnov za to i nije potrebna izmjena Ugovora, već politički dogovor. To bi se, na primjer, moglo primjenjivati na srednje faze kao što su otvaranje ili zatvaranje poglavlja, dok bi jednoglasnost ostala za ključne odluke. Izvještaj Komisije za 2025. godinu takođe naglašava potrebu da se i EU i zemlje kandidati pripreme za Uniju sa više od 30 članica. To znači institucionalnu reformu, fleksibilnije donošenje odluka i snažniju ulogu Evropskog parlamenta radi većeg stepena transparentnosti i odgovornosti. Strukturne reforme treba da idu ruku pod ruku sa postepenom integracijom. Omogućavanje zemljama kandidatima da ranije učestvuju u odabranim politikama EU može pokazati da proširenje nije apstraktno obećanje, već opipljiv proces koji donosi rezultate prije i poslije pristupanja.

POBJEDA: Da bi Crna Gora zatvorila sva pregovaračka

poglavlja naredne godine i postala punopravna članica EU 2028. godine, moraće da prevaziđe brojne izazove. Smatrate li da je to realno u tako kratkom roku?

MEKALISTER: Fokus ne bi trebalo da bude na postavljanju ili debatovanju o datumima, već na ostvarivanju stvarnog i mjerljivog napretka. Proširenje nije trka s vremenom, to je proces zasnovan na zaslugama, kredibilitetu i trajnoj transformaciji institucija i društva. Na kraju, nije presudno kada zemlja postane članica EU, već koliko dobro ispunjava sve uslove za održivo članstvo.

Izvještaj Komisije za 2025. godinu potvrđuje da je Crna Gora ostvarila opipljiv napredak, uključujući privremeno zatvaranje četiri poglavlja u protekloj godini i visok stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. To su važna dostignuća koja pokazuju obnovljeni zamah u Podgorici nakon perioda stagnacije. Međutim, isti izvještaj ističe da su administrativni kapaciteti i dalje skromni, da politička polarizacija otežava kontinuitet reformi i da vladavinu prava treba dodatno ojačati prije nego što se mogu zatvoriti završni kriterijumi. Presudan faktor sada biće implementacija. Crna Gora mora nastaviti da gradi profesionalnu i politički neutralnu javnu upravu, obezbijedi nezavisnost i integritet pravosuđa i postigne ubjedljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svaka reforma mora biti institucionalno ukorijenjena a ne vođena kratkoročnim političkim ciklusima. E vropski parlament ostaje spreman da pruži podršku. Kroz programe podrške demokratiji i strukturisani međuparlamentarni dijalog, pomažemo jačanje uloge Skupštine Crne Gore, civilnog društva i nezavisnih medija u praćenju reformi. Ako Crna Gora nastavi da stavlja suštinu ispred simbolike, kvalitet ispred brzine, njena evropska budućnost je jasna. Sa svoje strane, EU mora djelovati dosljedno, zadržati proširenje na vrhu političke agende i nagraditi one koji isporučuju stvarne reforme.

Bojan ĐURIŠIĆ

PROŠIRENJE NIJE MILOSTINJA, VEĆ GEOPOLITIČKA INVESTICIJA U STABILNOST: Dejvid Mekalister

Neđelja, 9. novembar

Poslanik Demokratske Crne Gore o najnovijem Izvještaju Evropske komisije o napretku

Crne Gore na putu ka EU i rezultatima u Poglavljima 23, 24 i 27

Rovčanin: Napredak vidljiv, ali ključne reforme tek slijede

PODGORICA - Poslanik

Demokratske Crne Gore

Nikola Rovčanin smatra da je posljednji Izvještaj Evropske komisije najpozitivniji do sada i ujedno potvrda da Crna Gora bilježi značajan napredak na putu ka Evropskoj uniji.

U razgovoru za Pobjedu Rovčanin je rekao, da se to posebno vidi u poglavljima 23 i 24, gdje su decenijama postojale stagnacije.

– Danas imamo konkretna procesuiranja i lišenja slobode lica osumnjičenih za teška krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, jačanje bezbjednosnog sektora, nezavisan ASK, VDT i SDT, kao i mjerljive rezultate koji se ogledaju u velikom broju procesuiranih, uništenju švercovanih cigareta u Luci Bar u vrijednosti od 200 miliona eura – naveo je Rovčanin, dodajući da su promjene zakona koje jačaju vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa dodatno potvrdile ovaj napredak.

Ističe, međutim, da pravosuđe i dalje pokazuje neefikasnost u „krupnim predmetima“ iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala, te da je potrebno dodatno unaprijediti zakonodavni okvir kako bi se obezbijedila veća efikasnost institucija. Rovčanin vjeruje da će Crna Gora 2026. godine ostvariti dodatni napredak u ovoj oblasti.

Govoreći o podršci građana evropskim integracijama, Rovčanin je podsjetio da istraživanja javnog mnjenja, bez obzira na metodologiju, pokazuju stabilnu većinu koja podržava ulazak u EU. – Četiri puta je više građana koji žele ulazak u EU nego onih koji su protiv. To je dokaz da postoji povjerenje i očekivanje da će članstvo donijeti bolji standard i uređenije institucije – kazao je on. Komentarišući napredak u Poglavlju 27, Rovčanin je ocijenio

PODGORICA – Predstavnici Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su Sporazum o saradnji u oblasti energetike, kojim se uspostavlja strateško partnerstvo između dvije države u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija.

To je saopšteno juče iz Ministarstva energetike i rudarstva. – Sporazum predviđa zajedničko djelovanje na projekti-

Kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu kod Podgorice, Rovčanin je podsjetio da je riječ o projektu vrijednom više desetina miliona eura, za koji je EU obezbijedila gotovo 33 miliona bespovratnih sredstava. Iako postoje različiti stavovi u javnosti, on vjeruje da će se doći do rješenja koje će omogućiti prohodnost realizacije ovog i drugih važnih ekoloških projekata

da je oblast zaštite životne sredine finansijski zahtjevna, ali da Crna Gora bilježi vidne pomake. Podsjetio je da se u Skupštini Crne Gore trenutno razmatraju važni zakoni koji se odnose na ovu oblast, kao i da je u izvještaju EK prepoznato pristupanje LIFE programu EU, usvajanje Državnog plana upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029. godine i smanjenje upotrebe plastičnih kesa za 50 odsto. Prema njegovim riječima, Crna Gora je u više opština već realizovala projekte koji se tiču sistema otpadnih voda i već primjenjuje savremenu tehnologiju, kroz različite finansijske aranžmane međunarodnih partnera koje su koristile opštine.

– Iako postoje različiti stavovi u javnosti, vjerujem da će se doći do rješenja koje će omogućiti prohodnost realizacije ovog i drugih važnih ekoloških projekata – kazao je on.

Govoreći o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, poslanik Demokrata naglašava da je riječ o neophodnom koraku radi usklađivanja sa EU direktivama o graničnim vrijednostima emisija.

– Ta investicija je trebalo da se desi prije deset godina, kada je bila povoljnija energetska klima na tržištu. Umjesto toga, prethodna vlast je potrošila 20.000 radnih sati zaključno sa 2020. godinom kada je postrojenje ostavljeno praktično pred izlazak iz sistema. Eko rekonstrukcija je važna u cilju usaglašavanja sa direktivama EU vezanih za granične vrijednosti zagađujućih čestica u vazduhu definisanih za ovu vrstu postrojenja. Sada je to uslov za nastavak rada, jer Termoelektrana i dalje proizvodi 45 odsto električne energije u zemlji – pojasnio je Rovčanin.

On kaže da tranzicija Pljevalja mora biti pravedna – što znači da se ne smije zatvoriti ni-

jedno radno mjesto dok se ne otvori novo. Podsjetio je da od rudarsko-energetskog kompleksa u Pljevljima direktno zavisi oko 2.000 radnih mjesta a indirektno mnogo više i da Termoelektrana ima ogroman udio u izvozu.

– Vidimo i ove godine kada je privremeni zastoj do kog nivoa ide spoljnotrgovinski deficit. Energetski sektor ima snažan investicioni ciklus u obnovljive izvore energije, rekao bih rekordan i priznat na regionalnom i međunarodnom planu, dodao je Rovčanin.

Kao ključne pravce budućeg razvoja Pljevalja navodi tri stuba: otvaranje cementare, revitalizaciju drvne industrije i osnivanje slobodne zone, koja bi privukla investitore i otvorila nova radna mjesta.

– Ako je Priboj u Srbiji za sedam godina otvorio hiljadu novih radnih mjesta u osnovanoj Slobodnoj zoni, zašto ne bi mogla i Pljevlja? Imamo resurse, luku, energente i dobru povezanost. Očekujemo da nakon što se usvoji novi zakon o slobodnim zonama Pljevlja pokrenu postupak njenog osnivanja. Uputio sam jasan i obrazložen prijedlog zašto Pljevlja treba da imaju osnov za slobodnu zonu i u tekstu nacrta zakona je proširena formulacija, pa se ista može osnovati duž magistralnih pravaca. Uvjeren sam da će kako domaći tako i strani investitori u slučaju da realizujemo ovu ideju, sigurno usmjeriti kapital i otvoriti proizvodne i uslužne djelatnosti na prostoru gdje se ne plaća carina i PDV na uvozne komponente, gdje postoje subvencije za radna mjesta, energente i razne lokalne takse i opterećenja, a gdje su upravo bogomdani prirodni resursi „na dohvat ruke“, kao i

Uspostavljeno strateško partnerstvo dvije države u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija Vlade Crne Gore i UAE potpisale

ma od strateškog značaja za Crnu Goru od izgradnje solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana, do primjene baterijskih sistema za skladištenje energije i razvoja tehnologija za proizvodnju zelenog vodonika – dodaje se u saopštenju. Iz Ministarstva su istakli da

je poseban značaj Sporazuma u povezivanju energetskog sektora sa finansijskim tehnologijama i vještačkom inteligencijom, čime Crna Gora pretenduje da se pozicionira kao regionalni centar za inovacije, digitalnu transformaciju i energetsku tranziciju.

Prema navodima iz Ministarstva predviđeno je i osnivanje Savjeta za FinTech i AI tehnologije Crne Gore, koji će okupiti predstavnike javnog i privatnog sektora i raditi na razvoju inovativnih rješenja, privlačenju investicija i jačanju otpornosti domaće ekono-

mije kroz primjenu naprednih tehnologija. – Ovo partnerstvo potvrđuje da strani partneri prepoznaju Crnu Goru kao sigurno i atraktivno mjesto za investicije u energetiku i napredne tehnologije. Naš cilj je da kroz saradnju sa Ujedinjenim

saobraćajna konekcija sa dvije države na manje od sat vožnje – kazao je Rovčanin. On smatra da je Crna Gora dužna da pronađe strateškog partnera u sektoru drvoprerade, jer je prethodno neodgovorno upravljanje dovelo do dugova i gašenja firmi. – Kada u pogrešne ruke padne jedan vrijedan resurs kao što je drvoprerada, za rezultat imamo ne samo ništa, nego dug od 120 miliona. To je saldo „biznismena“ Dragana Brkovića“, podsjetio je Rovčanin. On je dodao i podatak da je Crna Gora u prethodnim godinama uvozila više od 60 miliona vrijednosti namještaja i finalnih proizvoda od drveta, a izvozila sirovine u vrijednosti par desetina miliona eura i tako, kako kaže, razvijala tuđe drvne industrije. – Ostavljeno nam je teško nasljeđe, ali moramo se nositi sa tim i pokrenuti stvari naprijed. Ostavili su samo u Pljevljima preko 1.000 porodica na ulici iz ovog sektora, pa smo donijeli zakon da ih obeštetimo sa po 12.000 eura. Ovakvu grešku niko i nikad ne smije ponoviti, niti se smije zatvoriti ijedno radno mjesto, dok se ne otvori novo – poručio je Rovčanin. Govoreći o potrebi izbora sudija Ustavnog suda, Rovčanin je ovom prilikom pozvao sve poslanike u Skupštini Crne Gore da pokažu odgovornost i posvećenost evropskom putu. – Ne smije se dozvoliti nova blokada Ustavnog suda u decembru, kada ističe mandat sutkinji Dragani Lopičić. Vjerujem da će u drugom krugu biti izabrane sudije i da ćemo poslati snažnu poruku političke zrelosti i državne odgovornosti – zaključio je Rovčanin. Ir. M.

Arapskim Emiratima otvorimo novo poglavlje u razvoju obnovljivih izvora energije, digitalne infrastrukture i inovacija – poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović U ime Vlade Crne Gore sporazum je potpisao ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i u ime Vlade UAE ministar energetike i infrastrukture Suhail Mohamed Al Mazrouei, u prisustvu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana R. P.

Nikola Rovčanin

Neđelja, 9. novembar 2025.

PODGORICA - Usljed političkih tenzija, kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina zaostaje u reformama, piše u nedavno objavljenom Izvještaju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Kada je riječ o entitetu Republika Srpska(RS), Evropska komisija podsjeća da je Ustavni sud BiH ukinuo usvojene zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija.

– Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsjednik entiteta RS (Milorad Dodik) smijenjen je sa funkcije, a prijevremeni izbori zakazani su za 23. novembar – navodi se u dokumentu.

– Sa ovakvim političkim elitama, Bosna i Hercegovina nema evropsku budućnost. Imala bi je kada bi na njeno čelo konačno došle nove političke snage - nekorumpirane i neucijenjene kriminalom, švercom ili ratnom prošlošću. Ako se to ne desi, BiH će ostati crna rupa Evrope – kaže za Pobjedu predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red u Narodnoj skupštini entiteta RS Nebojša Vukanović

Vukanović podsjeća da je BiH prije dvije decenije bila daleko odmakla na polju evrointegracija; danas je, zahvaljujući blokadama Milorada Dodika i njegovoj politici okretanja Rusiji, veoma udaljena od nekada zacrtanog cilja. – Bosna i Hercegovina je posljednja kolonija u Evropi; protektorat u kojem sve ključne odluke donosi pet zapadnih ambasadora. To im je dozvolila duboko korumpirana i ucijenjena domaća politička elita. Visoki predstavnik u BiH ima pravo da donosi zakone, da nameće odluke, da smjenjuje i postavlja. Vijeće za implementaciju mira iznad je parlamenta. O kakvoj državi govorimo?! – pita se Vukanović.

POBJEDA: Jeste li očekivali da će Milorad Dodik uspjeti da, zahvaljujući SAD, otkupi svoje grijehe?

VUKANOVIĆ: Decenijama Dodik zaustavlja svaki napredak u BiH. Zbog tenzija koje je podsticao i u BiH i u regionu, dobio je sankcije pojedinih zapadnih država, prije svih SAD, Velike Britanije i Njemačke. U međuvremenu, iz budžeta RS uzeo je oko 70 miliona maraka za tzv. lobiranje u SAD i, zahvaljujući Rodu Blagojeviću i drugima, uspio da svojoj porodici i sebi, kao i jednom broju pljačkaških firmi - najpoznatija je Prointer, ukine američke sankcije i skine ih sa „crne liste“. Međunarodna zajednica time je poslala jasnu poruku BiH i regionu.

POBJEDA: Koju poruku?

VUKANOVIĆ: Ako imate dovoljno novca, sve možete kupiti. Sve je na prodaju. Kako bi drugačije korumpirani političari ogrezli u kriminalu preko noći postali pošteni? Ova loša američka poruka dala je vjetar u leđa korumpiranoj

INTERVJU: Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika za pravdu i red u Narodnoj skupštini entiteta Republika Srpska

Dogovorom sa Amerikancima Dodik je izdao Vučića

Mimo znanja Vučića, Dodik je svoje saradnice - v. d. predsjednice RS Anu Trišić-Babić i Željku Cvijanović poslao u SAD i naredio im da sa Amerikancima naprave nagodbu: povlačenje svih presuda i tužbi bosanskohercegovačkih sudova protiv njega, ukidanje sankcija i skidanje sa „crne liste“; zauzvrat, svjedočiće o kriminalnim poslovima i aferama koje se vezuju za ljude bliske Vučiću

vlasti u Banjaluci, koja sada dodatno pojačava pritisak na opoziciju, nastavlja sa kriminalom i gušenjem medija. Očito, Zapad trguje sa Dodikom.

POBJEDA: Zašto?

VUKANOVIĆ: Zbog rudnog bogatstva. I prije nego su mu skinute sankcije, Dodik je Donaldu Trampu obećao da će mu predati sve naše prirodne resurse, da će dozvoliti rudarenje litijuma na Majevici samo da podrži njegov opstanak na vlasti, koji podrazumijeva nastavak pljačke. Sjećate se da je godinama unazad Dodik prijetio da će odvojiti RS, da će ukinuti vojsku i institucije države BiH, zbog čega je i bio procesuiran. Pred sudom u Sarajevu, to je bilo kvalifikovano kao napad na ustavni poredak.

POBJEDA: Da, ali Sud BiH je odustao od gonjenja

VUKANOVIĆ: Jeste, zato što je Dodik, kao dio dogovora sa Amerikancima, preko noći povukao sporne zakone. Na što se još obavezao Zapadu, tek ćemo saznati.

POBJEDA: Dodik je napravio dogovor sa SAD, nije sa EU.

VUKANOVIĆ: I sa dijelom EU, koja ćuti na kršenje ljudskih prava, na gušenje slobode medija, na nerasvijetljena ubistva, na korupciju, dok sa druge strane preko MMF-a i Svjetske banke daje ogroman novac režimu - kod Srba Dodiku, kod Bošnjaka njihovim političkim elitama, kod Hrvata Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ).

Nakon proteklih izbora na kojima smo brutalno pokradeni, opozicija je svakodnevno organizovala masovne proteste, kojima je prisustvovalo trideset-četrdeset hiljada građana Banjaluke. Pošto je utvrđeno da je Dodik pokrao najmanje 14.000 glasova, umjesto ponavljanja izbora, Zapad je priznao rezultate. Dodik je, naime, vodećim zapadnim zemljama, visokom predstavniku i delegaciji EU obećao da će, ako mu progledaju kroz prste, biti dobar. Sramota je da u takvim nečasnim dogovorima učestvuje zapadna međunarodna zajednica.

POBJEDA: Dodik je godinama dokazivao svoje najbolje odnose sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Što se dogodilo?

VUKANOVIĆ: Srbi su tradicionalno vezani za Ruse, većina građana RS su rusofili. Poigravajući se sa emocijama građana, Dodik im je slao poruke kakve su željeli da čuju. U međuvremenu, Rusima je, u klasičnom korupcionaškom poslu, prodao Naftnu industriju, a od transfernih cijena dobio stotine miliona dolara. Rudnik uglja u Ugljeviku dao je ruskom oligarhu Rašidu Sardarovu, koji se ugovorom obavezao da napravi termoelektranu. Nije ju napravio, naravno, pa sada Vlada RS Serdarovu plaća 240 miliona dolara kako bi nam vratio rudnik. Hoću da kažem da prirodnim resursima RS Dodik plaća podršku Rusije. Zanimljivo, SAD je skinula sankcije ne samo Dodiku, nje-

Vučićevi idolopoklonici

POBJEDA: Zašto podržavate proteste u Srbiji?

VUKANOVIĆ: Zato što Vučić, koji je korumpirao sistem i zarobio institucije, podržava Dodika i sprečava promjene u RS.

POBJEDA: Protivnik ste Vučićeve politike u Srbiji i u BiH, ali je podržavate u Crnoj Gori. Kako to?

VUKANOVIĆ: Ne, ne! Veoma često kritikujem

govoj porodici i firmama, nego i Dušku Peroviću, šefu predstavništva RS u Moskvi, čija supruga, visoka funkcionerka Putinove stranke, radi na ruskoj nacionalnoj televiziji.

POBJEDA: Očekujete li reakciju Moskve na Dodikov dogovor sa SAD?

VUKANOVIĆ: Dodik je mnogo toga uradio za Ruse.

POBJEDA: Što tačno?

VUKANOVIĆ: Održavao je tenzije, izazivao krize i napetost u regionu, što je odgovaralo Rusiji. Istovremeno, dio vlasti u BiH pod njegovom kontrolom - govorim o Savjetu ministara - prateći politiku EU, glasao je za uvođenje sankcija Rusiji. Ove igre bez granica prvi je „patentirao“ Milo Đukanović, koji je, uoči obnove državne nezavisnosti, dobio podršku Moskve i Putina, a dosta su mu pomogli i ruski tajkuni koji su ulagali u Crnu Goru. Ipak, na kraju se vratio Americi i nastavio da prati evropsku politiku. Ni-

vrat, svjedočiće o kriminalnim poslovima i aferama koje se vezuju za ljude bliske Vučiću, prije svega za Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića POBJEDA: O kojim kriminalnim poslovima?

VUKANOVIĆ: Rudnici i Nacionalni park. Dodik će svjedočiti o poslovima koje je imao sa Vučićem i sa srbijanskim državnim vrhom, što bi za predsjednika Srbije moglo biti veoma bolno. Zato je Vučić izvrijeđao Dodika, nazvavši ga hrvatskim igračem koji čuva hrvatske interese.

„Teško Srbinu kojeg podržavaju Hrvati“, rekao je Vučić, aludirajući na to da Dodik opstaje na vlasti zahvaljujući HDZ-u Dragana Čovića. Aleksandar Vulin je Dodika nazvao kukavicom koja je odustala od referenduma u BiH, dodavši da ima „karakter debelog crijeva“. Tokom proteklih trinaest godina, od čelnih ljudi režima u Beogradu nikad nijesmo mogli čuti ništa slično. Jasno je da se Vučić osjeća izigranim, svjestan da je Dodik trgovao iza njegovih leđa, odnosno da je dogovor sa Amerikancima postigao bez njegove saglasnosti i odobrenja.

POBJEDA: Ima li istine u ocjeni predsjednika Vučića da Dodik opstaje zahvaljujući podršci HDZ-a?

Andriju Mandića i Milana Kneževića zbog njihove bliskosti sa Dodikom i Vučićem. Iako je nakon 2020. godine u Crnoj Gori tri puta promijenjena vlada, iako su uhapšeni tužioci, policajci, otvorene su afere, veoma zamjeram Mandiću i Kneževiću to što su, umjesto da suvereno vode politiku u interesu svoje zemlje, postali Vučićevi idolopoklonici.

je, dakle, Dodik jedini koji igra na više strana. Sumnjam da će ga Rusi kazniti.

POBJEDA: Zašto sumnjate?

VUKANOVIĆ: Dodik je Moskvu uvjerio u to da će nastaviti da čuva ruske interese u BiH i regionu, ali i da je, kako bi zadržao vlast, morao da se nagodi sa Amerikancima. Uostalom, slične poteze povlači i Aleksandar Vičić: iako prodaje oružje Ukrajini, Rusija podržava Vučića, a studentsku pobunu u Srbiji naziva obojenom revolucijom.

POBJEDA: Kako Srbija reaguje na Dodikov politički obrt?

VUKANOVIĆ: Mimo znanja Vučića, Dodik je svoje saradnice - v. d. predsjednicu RS Anu Trišić-Babić i Željku Cvijanović poslao u SAD i naredio im da sa Amerikancima naprave nagodbu: povlačenje svih presuda i tužbi bosanskohercegovačkih sudova protiv njega, ukidanje sankcija i skidanje sa „crne liste“; zauz-

VUKANOVIĆ: Ima. Duboke su veze između Dodika i HDZ-a. Dodik je, na primjer, hrvatskim generalima poput Mladena Makrača, koji je u Hagu bio osumnjičen za ratne zločine protiv Srba, dao posao gasifikacije Naftne industrije. Često se viđa i uživa podršku Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, koji se utrkuju ko će ga prije zaštiti. Hrvatska mu, naravno, nije uvela sankcije, već lobira u Briselu da se Dodik sačuva. Stabilna osovina Čović - Dodik vidljiva je u parlamentu BiH. POBJEDA: Zato što je HDZ-u neophodna Dodikova podrškazauvođenjetrećegentiteta?

VUKANOVIĆ: Uvođenje trećeg entiteta bilo bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Treći entitet je antisrpska ideja, koja može dovesti u pitanje opstanak RS i BiH, te biti uvod u novi haos na Balkanu. Ni jedan Bošnjak na to neće pristati, taj plan je neizvodiv. Tim prije što se granice na Balkanu nikada nijesu crtale bez žrtava. Samo strogo poštovanje Dejtonskog sporazuma garant je funkcionisanja BiH. POBJEDA: Hoće li entitet RS bolje funkcionisati nakon izbora 23. novembra?

VUKANOVIĆ: Ključni problem je to što su gradonačelnik Banjaluke i lider opozicione Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković i Jelena Trivić, sa kojima sam se do juče borio protiv Dodika i Vučića, promijenili stranu i sada imaju finansijsku, političku i medijsku podršku predsjednika Srbije. Vučić je svjestan da je Dodikovo vrijeme prošlo, pa traži nekoga koga bi kontrolisao i ko bi povlačio poteze u skladu sa voljom i interesima Beograda. U tom smislu, Stanivuković je idealan Dodik poslije Dodika. Tamara NIKČEVIĆ

Nebojša Vukanović

Crna Gora kao centar vrhunske gastronomije

PODGORICA - Na Imanju knjaz u petak je održan prvi Horeca sajam 2025, gastronomski spektakl koji je okupio više od 200 zvanica i predstavio Crnu Goru kao zemlju ukusa, tradicije i savremenih trendova u ugostiteljstvu. Gosti su imali priliku da uživaju u raznovrsnim gastronomskim delicijama iz ponude Horeca Supporta, kao i da degustiraju pažljivo odabrana pića vrhunskog kvaliteta.

- Horeca Support je regionalna platforma čiji je osnovni zadatak povezivanje lokalnih i svjetskih brendova u sektoru ugostiteljstva, kao i pružanje visokokvalitetnih proizvoda i usluga koje unapređuju poslovanje u industriji - kazao je Pobjedi komercijalista Horeca Support Asim Pepić. Kako je naveo, cilj događaja, ali i iste kompanije, jeste jačanje domaće proizvodnje i promocija crnogorskog kvaliteta na međunarodnom nivou. Pod sloganom zajedničkog jezika koji svi razumijemo – ukusa, mirisa i doživljaja, Horeca sajam 2025. bio je posvećen povezivanju ljudi, ideja i strasti prema vrhunskoj gastronomiji.

- Ideja za ovaj projekat nastala je zahvaljujući porodici Ujkić, koja je prepoznata po

MOJKOVAC - Skoro da smo naučili i navikli da prva mjesta i nagrade na takmičenjima za najmlađe osvajaju velike škole iz većih gradova. Oni koji oko sebe imaju modernije učionice i kabinete sa ambicijama poznatih školskih adresa i tamošnjih predavača i pedagoga. I kada se desi da na postolje pobjednika izađu „neki klinci“ iz male škole i iz manjeg grada, taj uspjeh nosi neku posebnu energiju... Tako je bilo kada su se prvog dana novembra na pobjedničko postolje državnog takmičenja „RoboFin“, koje je održano u Podgorici, popeli učenici OŠ ,,Aleksa Đilas Bećo“ iz Mojkovca. Tim „Mozgalići“ činili su Slavoljub Ristić i Vasilije Vujisić, učenici trećeg razreda, Strahinja Rakočević, učenik četvrtog razreda sa mentorkom Nevenom Tomović. Nakon toga su im se „pridružile“ da im uruče nagrade Anđela Jakšić- Stojanović, ministarka prosvjete i Irena Radović, guvernerka Centralne banke Crne Gore. Organizatori takmičenja su bili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Centralna banka Crne Gore i Fond za inovacije

svom brendu i uspjehu izvan granica Crne Gore – najprije u Hrvatskoj, a zatim i u Belgiji i Albaniji. Brend se širi globalno, a mi smo, prateći potrebe tržišta, krenuli u proizvodnju najprije za sopstvene potrebe, a zatim i za širu prodaju. Naš brend Highline Canyon zasnovan je na konceptu ,,od zrna do gotovog proizvoda“ i plasiramo ga najprestižnijim hotelima i restoranima. Uspjeli smo da zauzmemo mjesto uz italijanske brendove koji su

prisutni u Crnoj Gori. Možemo se pohvaliti kvalitetom naših proizvoda – burrate, stracciatelle, mozzarelle – koji su potpuno svježi, jer se proizvode na našoj farmi udaljenoj svega 25 minuta od Podgorice. Ne radimo lagerovanje ni zamrzavanje – proizvod ide direktno kupcu, svjež i spreman za konzumaciju - kazao je Pepić.

Dodaje da je Horeca Support krovna firma pod kojom se razvijaju svi njihovi programi.

- Pod Horeca Support biće objedinjeni i svi domaći proizvodi visokog kvaliteta koje prave crnogorski proizvođači. Naša misija je da postanemo krovna kuća za sektor ugostiteljstva – da inspirišemo i druge domaće proizvođače da prepoznaju šansu u zajedničkom nastupu - ističe Pepić. Posebno su, kako je kazao, ponosni na saradnju sa domaćim kuvarima i hotelima koji koriste naše proizvode i time dokazuju njihov kvalitet.

- Imamo snažnu podršku sa svih strana i vjerujemo da će ovo biti vjetar u leđa svima koji žele da Crnu Goru predstave kroz ono što najbolje rade - poručio je Pepić.

Osnivač i idejni tvorac Horeca Supporta je Nikola Ujkić, čovjek koji uvijek gleda korak ispred vremena i prepoznaje prilike koje su za mnoge još nove. Suština svega je da se crnogorski proizvodi predstave svijetu – da pokažu da znaju da stvaraju vrhunski kvalitet i u Crnoj Gori. Ujkić je naglasio da je sajam savršena prilika da oda priznanje njegovom izvanrednom timu – posvećenim i strastvenim pojedincima koji su neumorno radili iza scene. - Bez njihove nepokolebljive predanosti, danas ne bismo bili ovdje. Hvala vam svima na vašem trudu, entuzijazmu i odlučnosti. Zajedno, nijesmo samo tim; mi smo snaga koja donosi pozitivne promjene u ovoj industriji! Takođe, želim da izrazim posebnu zahvalnost našim partnerima i prijateljima koji su vjerovali u nas na svakom koraku. Njihova vjera u našu viziju je bila ključna za ostvarenje našeg putovanja. Njihova podrška nije bila samo ohrabrujuća, već je pokazala snagu saradnje i zajedništva. Zajedno,

Uspjeh mladih Mojkovčana na državnom takmičenju „RoboFin 2025“

Crne Gore, a sve je upriličeno povodom obilježavanja Nedjelje štednje. U konkurenciji 55 timova i 215 učenika prvo mjesto je osvojio „trio“ iz Mojkovca sa ambicioznom i predanom mentorkom Nevenom Tomović. Mali takmičari su dobili zadatak pod nazivom „Štedljivkova pustolovina“. Trebalo je pokazati znanje iz osnova štednje, planiranja i odgovornog odnosa prema novcu, demonstrirati logičko razmišljanje, timski rad i kreativnost kao i poznavanje osnovnih principa programiranja i finansijske pismenosti.

Nevena Tomović kaže da su pripreme za takmičenje počeli prvih dana oktobra. Imali su na „raspolaganju“ mjesec dana koje su iskoristili kako treba...

- Od prvog dana djeca su bila izuzetno motivisana, uspjeli smo da „uđemo“ u taj takmi-

čarski duh i da se iz dana u dan radujemo kako osvajamo sve više znanja. Svaka radionica je bila ispunjena idejama, smijehom i entuzijazmom. Radili smo svakodnevno, kombinovali teoriju i praksu, učili osnove programiranja, ispro-

bavali različita rješenja. Pravili smo i male greške pa ih zajedno ispravljali i iz toga učili. Tako su djeca naučila da upornost donosi rezultate i da se svaka greška može pretvoriti u uspjeh ako se ne odustaje. Učili su jedni od drugih, pomagali se, zajedno razmišljali i slavili svaki mali napredak. Ta timska energija i drugarstvo su posebna vrijednost cijelog procesa - istakla je Nevena Tomović. Ona ističe da je osvojeno prvo mjesto donijelo ogroman

pretvaramo snove u stvarnost - poručio je Ujkić dodajući da Horeca Support predstavlja suštinu njihove misije. - U punom smislu te riječi, mi smo podrška Horeca sektoru kroz know-how, sourcing i efikasnim upravljanjem lancem snabdijevanja. Naša partnerska podrška svim klijentima je sveobuhvatna i bezuslovna, jer vjerujemo da svi zaslužujemo da ostvarimo svoje ambicije i snove. Naša trenutna prisutnost u četiri zemlje omogućava nam da učvrstimo vezu sa domaćim proizvođačima kroz strateška partnerstva koja pomažu domaćoj industriji da osigura svoje mjesto na međunarodnom tržištu. Kada se domaći trgovački lanci šire na nova tržišta, oni otvaraju nove mogućnosti za naše proizvođače. Na taj način trgovina prestaje da bude interes samo jedne kompanije - ona dobija nacionalni ekonomski značaj! Ovu značajnu, tržištem potvrđenu činjenicu želimo da predstavimo javnosti i donosiocima odluka, ističući vitalnost postojanja snažnog nacionalnog trgovačkog lanca - poručio je Ujkić. Događaj je ujedno bio prilika da se proslavi uspjeh vizionarskog para Nikole i Une Ujkić, koji godinama grade prepoznatljiv gastronomski koncept, spajajući proizvođače, uvoznike i ugostitelje kroz priče o zajedničkoj strasti i posvećenosti kvalitetu. Kako su istakli organizatori, veče je bilo posvećeno ljudima koji trudom, predanošću i ljubavlju prema poslu stvaraju iskustva koja povezuju – jer ugostiteljstvo nije samo profesija, već način života. N. k

ponos i njoj i učenicima i OŠ ,,Aleksa Đilas Bećo“, na čijem je čelu direktor Dejan Rubežić. Naravno i motivaciju da se nastavi dalje...

Sada kada su djeca osjetila kako izgleda uspjeh, koji dolazi znanjem, trudom, timskim radom, to će im biti podstrek za sve buduće izazove. Škole sa sjevera često nijesu uključene u ovakve projekte. Uglavnom se čuje da prednjače škole iz Podgorice i sa Primorja koje imaju više resursa, privatne školice robotike, dodatnu opremu. Mi smo pokazali da to nije presudno. Znanje, entuzijazam, rad, zajedništvo –to je ono što pravi razliku. Naš rezultat je dokaz da se i u manjim sredinama može postići mnogo, da su naša djeca talentovana, pametna i vrijedna. Samo im treba prilika i podrška. Nadamo se da će ovaj uspjeh biti podstrek i drugim školama da se uključe u slične projekte, jer robotika nije samo igra i zabava, ona je put u budućnost - kazala je Nevena Tomović. Ima malo i simbolike koja otvara vrata za optimizam. Iz Mojkovca u kojem se nekada kovao novac – đeca sa novcem znaju.... Dr. Drašković

Cilj Sajma je jačanje domaće proizvodnje

Guvernerka Irena Radović, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i mojkovački šampioni –Strahinja Rakočević, Slavoljub Ristić, Vasilije Vujisić sa mentorkom Nevenom Tomović

Neđelja, 9. novembar 2025.

PODGORICA - Rekonstrukcija magistralnog puta od Aerodroma Tivat do Jaza neće biti završena u predviđenom roku do 15. januara naredne godine, saopšteno je Pobjedi iz Uprave za saobraćaj, koja je investitor ovog projekta. Iz Uprave su precizirali da je realizacija ugovorom definisanih radova na nivou od 50 odsto, uz, kako kažu, dinamiku koja predviđa završetak značajnog dijela poslova do kraja ove godine, čime bi se realizacija približila brojci od 80 odsto. Iako kineski konzorcijum, koji je izvođač radova, do sada nije dostavio zvaničan zahtjev za produženje roka izvođenja radova i dodatna plaćanja, očekuje se da to uradi u najskorije vrijeme.

- Ugovorom definisani rok završetka radova je 15. januar 2026. godine što je 24 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao i početka izvođenja radova. Imajući u vidu kompleksnost ukupnog projekta, sagledavajući količinu izvedenih kao i preostalih radova na projektu realno je očekivati da izvođač radova neće ispoštovati ugovorom definisani rok za završetak radova – kazali su našoj redakciji iz Uprave za saobraćaj, na čijem je čelu direktor Radomir Vuksanović

Izvođač radova je kineski konzorcijum Shangdong Foreing Economics & technical cooperation Co, and Shangdong Luqiao Group. Vrijednost ugovora je 53,9 miliona eura bez PDV-a.

Produženje roka

- Izvođač radova do sada nije dostavio Upravi za saobraćaj niti preduzeću Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, kao investitorima, zvaničan zahtjev za produženje roka izvođenja radova, ali se očekuje da će to biti učinjeno u najskorije vrijeme. Takođe, do ovog trenutka nije bilo zahtjeva za dodatnim plaćanjima koja bi proistekla iz eventualnog produženja roka – saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. Iz Uprave su naveli su da bi mogući razlozi za produženje roka izvođenja radova, bili oni radovi koji nijesu bili predmet ugovorne dokumentacije, a za kojima se pojavila potreba u toku izvođenja radova, kao što su izgradnja nove infrastrukture CEDIS-a u okviru projektom definisanog zahvata budućeg bulevara, izgradnja novih instalacija vodovoda i kanalizacije za potrebe opštine Kotor, izgradnja segmenta budućeg bulevara kroz Tivat za potrebe relaksacije saobraćaja u zoni Aerodroma Tivat, neriješena imovinsko-pravna pitanja, neophodne korekcije projektne dokumentacije.

- Konačno mišljenje o opravdanosti zahtjeva za produženjem roka daje Inženjer na gradilištu, a sve u skladu sa FIDIC procedurama ugovaranja i praćenja realizacije ugovora. Svakako da Uprava za sa-

Iz Uprave za saobraćaj potvrdili da saobraćajnica od tivatskog aerodroma do Jaza neće biti rekonstruisana u predviđenom roku

Urađeno tek pola posla, Kinezi će tražiti još vremena i para

Svi učesnici u projektu posvećeni su tome da naredne turističke sezone ne bude radova na trasi – poručeno je iz Uprave za saobraćaj, koja je jedan od investitora rekonstrukcije magistralnog puta od Aerodroma Tivat do Jaza

obraćaj ima svoje mišljenje o opravdanosti jednog takvog zahjeva, u trenutku kada on bude dostavljen, ali primarno mišljenje u smislu realizacije Ugovora je mišljenje Inženjera (nadzornog organa u smislu FIDIC procedura) – pojasnili su iz Uprave za saobraćaj i dodali da su trenutne projekcije Uprave za saobraćaj usmjerene ka završetku svih radova na projektu u najkraćem mogućem roku.

- Svakako postoji i apsolutna posvećenost svih učesnika u projektu da ne bude radova na trasi u toku naredne turističke sezone – poručeno je iz Uprave za saobraćaj.

dodatna Plaćanja

Iz Uprave za saobraćaj dodaju da oni zahtjevi za dodatnim plaćanjima koji se odnose na stavke koje nijesu bile predmet ugovaranja predstavljaju opravdano uvećanje ugovorene vrijednosti radova, a konačan stav u odnosu na njihovu vrijednost biće rezultat rada Inženjera na takvim zahtjevima, a sve u skladu sa FIDIC

uslovima realizacije ugovora. - U ovom trenutku ne možemo da spekulišemo o vrijednostima prije okončanja izvođenja radova. Kada je riječ o eventualnom povećanju vrijednosti ugovora, ili smanjenju njegove vrijednosti, u slučaju primjene kaznenih odredbi za kašnjenje izvođača radova, FIDIC ugovorna dokumentacija predstavlja validan i međunarodno priznat okvir za sprovodenje infrastrukturnih projekata ovog obima, uz punu saglasnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kao kreditora ovog projekta –rekli su iz Uprave za saobraćaj. Naveli su da Uprava za saobraćaj, kao investitor, od svojih izvođača radova uvijek zahtijeva najviše standarde u pogledu transparentnosti, efikasnosti i dinamike izvođenja radova.

- Mišljenja smo da je na svakom gradilištu uvijek moguće više i brže završiti aktivnosti na izgradnji, ali treba skrenuti pažnju da je ovo gradilište ujedno i najznačajnija i najopterećenija arterija siste-

ma državnih puteva u Crnoj Gori, sa više od 30.000 vozila na dnevnom nivou koja prođu tuda – istakli su iz Uprave za saobraćaj i dodali da je potrebno vrijeme i strpljenje da bi se putevi izgradili i rekonstruisali, ,,a ako se radovi izvode pod saobraćajem i bez ijednog dana totalne obustave saobraćaja, kao što je slučaj na svim ostalim dionicama u Crnoj Gori, složićemo se da uslovi izvođenja radova ne idu u potpunosti u prilog izvođaču radova“.

- Generalno, Uprava za saobraćaj je zadovoljna pokazanim nivoom angažovanja i truda od strane izvođača radova, ali sa naglaskom na završetak radova na trasi u najkraćem mogućem roku – poručuju iz Uprave za saobraćaj. dosadašnja realizacija

Iz Uprave su precizirali da je realizacija ugovorom definisanih radova na nivou od 50 odsto, uz, kako kažu, dinamiku koja predviđa završetak zna-

čajnog dijela poslova do kraja godine, čime bi se realizacija približila brojci od 80 odsto. - Trenutno se radovi izvode na šest od devet ugovorom definisanih dionica, od kojih se na dionicama od četiri do sedam izvode građevinski radovi (iskop, tampon, asfalt, betonske konstrukcije, mostovi, regionalni vodovod), dok se na posljednje dvije dionice (osam i devet) vrši obilježavanje pojasa izvođenja radova u cilju skorog početka aktivnosti i na njima – naveli su iz Uprave. Saopštili su da projekat rekonstrukcije magistralnog puta M-1, Kotor - Tivat - Budva, dionica Aerodrom Tivat - Jaz, predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji se trenutno realizuju u Crnoj Gori. Projekat podrazumjeva rekonstrukciju predmetne dionice magistralnog puta M-1, sa izgradnjom bulevara na potezu od Aerodroma Tivat do plaže Jaz. Dionica magistralnog puta M-1 Tivat - Budva, od Aerodroma Tivat do plaže Jaz dugačka je 16 kilometara. Rekonstrukcija ove dionice podrazumjeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, sa po dvije kolovozne trake u svakom smjeru kretanja, ukupno 4 x 3,25 metra, razdjelnim ostrvom širine dva metra, te obostranim trotoarima na cjeloj trasi širine dva metra.

Predviđena je izgradnja 12 kružnih tokova, rekonstrukcija četiri raskrsnice, rekonstrukcija IO mostova različite dužine, izgradnja javne rasvjete na cjeloj dužini trase, kao i nova saobraćajna signalizacija i sistemi pasivne bezbjednosti saobraćaja.

Sastavni dio projekta je i izgradnja novog napojnog cjevovoda preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi.

- Uprava za saobraćaj ostaje maksimalno posvećena procesu unapređenja mreže državnih saobraćajnica u Crnoj Gori, te je sigurna da će, po završetku izvođenja radova na predmetnoj dionici, građani Crne Gore biti zadovoljni rezultatima rada i činjenicom da će biti stavljena u funkciju jedna od najmodernijih i najbezbjednijih saobraćajnica u zemlji – poručeno je iz Uprave za saobraćaj. s. PoPoVić

Bulevar od Aerodroma Tivat do Jaza dugačak je 16 kilometara

Radomir Vuksanović

Radunovićev resor prihvatio prijedlog Srpske pravoslavne crkve

proces legalizacije crkve na Rumiji

PODGORICA - Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP) da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.

Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak.

- Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine

Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete

Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objektepiše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar

(KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar. Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikultu-

ralnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.

Nema prekida blokada na Kruševom ždrijelu

Naši protesti nijesu čin inata

CETINJE - Mi koji već deset mjeseci stojimo na barikadama tražeći odgovornost onih kojima je povjerena naša bezbjednost, pozdravljamo informaciju o podnošenju inicijative za smjenu Gorana Jokića, načelnika Regionalnog centra bezbjednosti – saopštili su jutros građani koji već 10 mjeseci protestuju na Kruševom ždrijelu, tražeći na taj način odgovore od nadležnih ko je kriv za dva velika masakra na Cetinju, u kojima su živote izgubile 23 osobe, među kojima i četvoro djece.

Oni naglašavaju da najava smjene načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića, a o kojoj je u srijedu građane nezvanično obavijestio Lazar Šćepanović, nije dovoljna te da čekaju jasnu, javnu i zvaničnu potvrdu, kao i stvarnu, a ne formalnu mjeru.

Ko je Goran joKić i zašto je ovo važno?

– Goran Jokić je bio na jednoj od ključnih pozicija u sistemu bezbjednosti – kao načelnik Regionalnog centra bezbjednosti.

Pozicija koju je obavljao po -

drazumijeva direktnu odgovornost za koordinaciju, nadzor i reakciju sistema bezbjednosti u situacijama koje su se duboko i tragično odrazile na našu zajednicu – navode građani okupljeni na Kruševom ždrijelu dodajući da prema informacijama i sumnjama koje iznose mjesecima, on snosi dio direktne ili indirektne odgovornosti za propuste bezbjednosnog sektora – posebno u vezi sa masakrom u Medovini 12. avgusta 2022. godine. Niko nije preuzeo odgovornost iako su ministar Adžić i Zoran Brđanin i moralno i profesionalno odgovorni za očigledno nepostupanje 12. avgusta 2022. Zbog toga je Jokićeva, Adžićeva i Brđaninova odgovornost institucionalna i moralna – navodi se u saopštenju u kojem naglašavaju da eventu-

alni Jokićev odlazak ne smije biti shvaćen samo kao smjena jednog čovjeka, već kao priznanje da je sistem zakazao. Isto se ponovilo 1. januara ove godine s tim što je ubijeno trinaest osoba. Sistem je zakazao. Niko se nije osjećao odgovornim, ni moralno, ni profesionalno ni politički.

Ko je štitio joKića i zašto je trebalo 10 mjeseci protesta?

Postavljamo pitanje koje postavlja čitava Crna Gora: Zašto je trebalo deset mjeseci neprekidnih blokada magistrale na Kruševom ždrijelu da bi do ovoga uopšte došlo? – pitaju građani naglašavajući da to jasno govori:

Da nije postojala politička volja da se odgovornost preuzme na vrijeme; Da su postojale ili i dalje posto-

Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fik-

pobjeda

sirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića , time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. r p

Saobraćajna nesreća na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić

Poginula jedna osoba

PODGORICA - Jedna osoba poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 13.30 časova na magistralnom putu Danilovgrad – Nikšić, kod mjesta Zagorak, saopšteno je Pobjedi iz policije. U udesu su učestvovala dva vozila – kombi i putnički automobil. Uzrok nesreće biće objavljen nakon obavljenog uviđaja. r p

je mreže zaštite – političke, institucionalne ili lične – koje su omogućavale nedodirljivost pojedinaca u vrhu bezbjednosnih struktura;

Da su građani bili primorani da sami budu korektiv sistema, umjesto da institucije obavljaju svoju dužnost. Oni smatraju da bi bez upornog pritiska građana, sve ostalo isto.

za što se ovo ne smije svesti na „smjenu jednoG čovjeKa“?

Ovo nije kraj nego početak odgovornosti.

Ako se sve završi penzionisanjem ili premještajem, a bez utvrđivanja propusta i posljedica, onda se tragedije mogu ponoviti.

Zašto? – navode građani okupljeni na Kruševom ždrijelu. Kako naglašavaju, penzionisanje Jokića nije rješenje jer je Jokić obavljao funkciju u regionu koji je pretrpio naj-

dublje tragedije – u Medovini 2022. i 1. januara 2025. na Cetinju: ubistva 23 nevina čovjeka - među kojima četvoro đece, traume, strah i trajno narušeno povjerenje u institucije. Ako neko na toj poziciji nije odgovarao, reagovao ili spriječio ono što se moglo spriječiti – tada je cijeli sistem kontrole i nadzora zakazao. Zato tražimo javnu analizu propusta, ne tišinu, ne zatvorene izvještaje – poručili su. U jučerašnjem saopštenju oni traže od Vlade, MUP-a i Uprave policije: Zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja Gorana Jokića i jasno obrazloženje razloga; Objavljivanje analize propusta u slučajevima: masakr u Medovini 2022. i masakr 1. januara 2025; Sprovođenje konkretne reforme bezbjednosnog sistema, uključujući: jačanje unutrašnje kontrole policije, veću transparentnost, bržu reakciju i bolju komunikaciju sa građanima.

Odgovor na pitanje: Zašto je pravda morala da se traži na putu, a ne u institucijama? na š stav ostaje jasan

Građani koji su deset mjeseci protestovali učinili su ono što je posao države – zahtijevali zaštitu, odgovornost i bezbjednost. Ako sve ostane samo na najavi, bez konkretnih mjera – blokade neće biti prekinute – naglašavaju dodajući da očekuju da ovo bude početak stvarne promjene, a ne simboličan potez. – Naše blokade nijesu čin inata, nego borba da živimo u društvu u kojem nas štite institucije koje finansiramo, a ne društvu u kojem moramo blokirati puteve da bismo tražili pravdu. Hvala svima koji ostaju dostojanstveni, hrabri i istrajni. U ime svih onih koji traže: pravdu, odgovornost i bezbjednost – za nas i našu djecu – poručuje se na kraju saopštenja. j. Đ. p.

Sa jednog od protesta na Kruševom ždrijelu

Sa mjesta nesreće

Crkva na Rumiji

INTERVJU: Miodrag Đorđević, predsjednik Vrhovnog suda Slovenije

Slovenačkom pravosuđu neuporedivo bolje nego prije ulaska u Evropsku uniju

Vrhovni sud se još nije izjasnio o dokazima pribavljenim iz komunikacije „Skaj“ pa zbog toga u ovom trenutku ne mogu dati nikakav konkretan komentar. Sudije prvog stepena, posebno one koje se bave predmetima organizovanog kriminala, aktivno se bave ovim pitanjem i nastoje da dobiju uvid u odluke najviših sudova drugih država – kaže Miodrag Đorđević

PODGORICA – Slovenačkom pravosuđu neuporedivo je bolje nego prije ulaska u EU. Razvija se u pravom smjeru, iako, naravno, još nije idealno. U zakonodavnom postupku su obimne izmjene sudijske zakonodavnosti, pri čemu je ključna novina uvođenje jedinstvenog sudijskog statusa. To će omogućiti lakšu raspodjelu rada, veću mobilnost sudija, kao i ravnomjernije opterećenje sudova i sudija – kaže za Pobjedu dr Miodrag Đorđević, predsjednik Vrhovnog suda Slovenije.

Đorđević je govorio o putu koji je slovenačko pravosuđe prešlo od ulaska u Evropsku uniju do danas, značaju saradnje s evropskim sudovima, izgradnji povjerenja javnosti kroz transparentnost rada i komunikaciju sa medijima, kao i iskustvima koja Crnoj Gori mogu biti dragocjena u procesu evropskih integracija.

POBJEDA: Kako ocjenjujete put koji je slovenačko pravosuđe prešlo od ulaska u EU do danas?

ĐORĐEVIĆ: Ako podvučem crtu pod proteklih dvadeset i jednu godinu, mogu bez sumnje reći da je danas pravosuđu neuporedivo bolje nego prije dvadeset godina. Pravosuđe se razvija u pravom smjeru, iako, naravno, još nije idealno. Trenutno su u zakonodavnom postupku obimne izmjene sudijske zakonodavnosti, pri čemu je ključna novina uvođenje jedinstvenog sudijskog statusa. To će omogućiti lakšu raspodjelu rada, veću mobilnost sudija, kao i ravnomjernije opterećenje sudova i sudija. S obzirom na opisani razvoj, mogu potvrditi da smo bliže pravosudnom sistemu kakvom težimo. U tom uvjere-

nju nas dodatno učvršćuju i različita međunarodna istraživanja, koja naš rad stavljaju u širi, međunarodno uporediv okvir.

Odnos između Suda EU i nacionalnih sudova zasniva se na međusobnoj saradnji. Ključno sredstvo te saradnje je postupak odlučivanja o prethodnim pitanjima u skladu sa članom 267 Ugovora o funkcionisanju EU. Taj postupak omogućava Sudu EU da obezbijedi jedinstveno tumačenje i primjenu prava Unije. Nacionalni sudovi koji odlučuju u posljednjoj instanci dužni su Sudu EU uputiti pitanja u vezi sa pravom Unije koja još nijesu razriješena, a od značaja su za donošenje odluke u predmetu o kojem odlučuju. Tumačenje i primjena nacionalnog prava, kao i konačna odluka u pravnom sporu, ostaju isključiva nadležnost nacionalnog suda. Slovenačko pravosuđe je nakon početne uzdržanosti ojačalo saradnju sa Sudom EU i izgradilo povjerenje u zajednički evropski pravni sistem. Slovenija je u proteklih dvadeset godina Sudu EU uputila 43 prethodna pitanja, od kojih većinu – 23 – Vrhovni sud Republike Slovenije, naročito iz oblasti upravnog prava. Sva pitanja Vrhovnog suda odnosila su se na tumačenje prava EU, nijedno na valjanost pravnih akata Unije. Nacionalni sudovi predstavljaju produženu ruku evropskih sudova; zato su presedani koji uključuju pitanja prava EU i Evropske konvencije o ljudskim pravima značajni i u širem evropskom pravnom prostoru. Dijalog među sudovima je od ključnog značaja, jer omogućava uvid u razmišljanja različitih sudova o važnim pravnim dilemama. Vrhovni sud je svjestan važnosti razumijevanja međunarodnog okruženja za slove-

OdNOs IzmEđU sUda EU I NacIONalNIh sUdOVa zasNIVa sE Na mEđUsObNOJ saRadNJI: Miodrag Đorđević

načke sudije i značaja boljeg poznavanja rada međunarodnih sudova. Zato smo u prethodnim godinama organizovali više posjeta ključnim evropskim institucijama: Sudu Evropske unije u Luksemburgu, Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Prošle godine smo ugostili predsjednike SEU i ESLJP, kao i slovenačke sudije koje rade u tim institucijama.

POBJEDA: Koji je ključni faktor za izgradnju povjerenja javnosti u sudove i koliko u tom procesu imaju ulogu transparentnost presuda i komunikacija sa medijima?

ĐORĐEVIĆ: Po mom mišljenju, povjerenje i ugled pravosuđa u široj javnosti mogu se graditi prije svega dobrim, odgovornim i etičkim radom. To očekujem od svojih saradnika, ali i od svih zaposlenih u pravosuđu, jer svi moramo poštovati ista zakonska pravila i etičke vrijednosti. Odgovor-

nost za uspješno funkcionisanje pravosuđa pored svakog sudije moraju da nose i predsjednici pojedinih sudova. Kao drugi ključni faktor, koji može doprinijeti boljem razumijevanju i većem povjerenju u sudove, vidim transparentnost našeg rada – prema široj javnosti, prema strankama u postupku i prema svim korisnicima sudskih usluga. To uključuje informisanje javnosti o radu i rezultatima sudova, o sudskim postupcima, kao i objavljivanje sudskih odluka, osim kada to nije moguće iz zakonskih ili drugih opravdanih razloga. Vrhovni sud na tome intenzivno radi – proaktivno komuniciramo sa medijima i javnošću putem publikacija, veb-stranica, društvenih mreža, gostovanja sudija u radijskim i televizijskim emisijama, kao i organizacijom konferencija i okruglih stolova. Odluke Vrhovnog suda često izazivaju pažnju javnosti i medija. Važ-

nije odluke prate saopštenja za javnost, pripremljena razumljivijim jezikom, kako bi građanima bila dostupnija i jasnija. Samo kroz razumijevanje sudskih odluka možemo osigurati veću transparentnost našeg rada i time ojačati povjerenje javnosti u pravosuđe, što nam je svakako cilj. POBJEDA: Crna Gora trenutno usklađuje svoj pravosudni sistem sa standardima EU. Koji je Vaš najvažniji savjet za kolege?

ĐORĐEVIĆ : Ne smijemo zaboraviti da je Slovenija na početku pregovora bila veoma mlada država – nije bilo ni deset godina od sticanja nezavisnosti. U to vrijeme još nijesmo imali usvojeno cjelokupno zakonodavstvo koje zahtijeva pravna država, a već je bilo potrebno postojeće propise prilagoditi pravnim zahtjevima EU. Važan prelomni trenutak bile su izmjene Ustava Republike Slovenije, koje su omogućile ratifikaciju

i sprovođenje tzv. Evropskog sporazuma sa Republikom Slovenijom. Tim izmjenama omogućeno je prenošenje dijela suverenih ovlašćenja na međunarodne organizacije –konkretno, na EU. Ali i nakon tih izmjena, to je bio tek početak. Bilo je potrebno mnogo vremena i energije da se u praksi postignu promjene koje bi bile odraz promjena u načinu razmišljanja.

Kao što sam već rekao, danas se može jasno zaključiti da je slovenačkom pravosuđu neuporedivo bolje nego prije ulaska u EU. Od presudne važnosti je svakodnevno zalaganje za demokratiju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Slovenačke sudije su evropske sudije i toga moramo biti svjesni u svakom trenutku. Saradnja između nacionalnih i evropskih sudova u zaštiti prava EU i zajedničkih vrijednosti od izuzetnog je značaja. Demokratska dostignuća nijesu data jednom za svagda – za njih se moramo stalno boriti, naročito za nezavisnost pravosuđa i zaštitu ljudskih prava. Pravosuđe svoju snagu crpi iz argumentacije i stručnosti, a ti standardi ostaju nepromijenjeni bez obzira na turbulentna vremena u kojima živimo. Svi u pravosudnom sistemu moramo biti svjesni da je on prije svega u službi građana – zato je važno odlučivati o pravima pojedinaca sa najvećom pažnjom i odgovornošću. Na svim nivoima društva treba težiti pravosudnom sistemu koji je usmjeren na čovjeka, uključiv, pravedan i jednak za sve, jer pristup pravdi za sve jeste temelj demokratske i pravne države.

POBJEDA: Apelacioni sud Crne Gore ove godine je donio novu odluku kojom je komunikacija „Skaj“ prihvaćena kao zakonit dokaz, prethodno su postojale različite presude i tumačenja. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

ĐORĐEVIĆ: Vrhovni sud se još nije izjasnio o dokazima pribavljenim iz komunikacije „Skaj“, pa zbog toga u ovom trenutku ne mogu dati nikakav konkretan komentar. Sudije prvog stepena, posebno one koje se bave predmetima organizovanog kriminala, aktivno se bave ovim pitanjem i nastoje da dobiju uvid u odluke najviših sudova drugih država. H. JANKOVIĆ

Neđelja, 9. novembar 2025.

Ako će Trampov šaptač na uvo The Heritage Foundation uspeti da nagovori Belu kuću da razmotri podelu Bosne i Hercegovine na tri federalne jedinice, onda ćemo dobiti novu brigu. Ona se zove „kako sačuvati Bosance na okupu u jednoj državi“. I kako tada zauzdati moguće nove granične i druge nevolje Sarajeva sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. A sve tri su bile upletene u bosanski rat od 1992. do 1995. godine. Crna Gora više pasivno.

Ideja o tri bosanske federalne jedinice je stara. Nose je odranije neke hrvatske političke struje u Zagrebu, a u hrvatskim partijama u BiH se neprekidno obnavlja. Planova je o tome bilo i brojni argumenti njima u prilog su iznošeni. Do sada niko nije pokušao da ih primeni. Međutim, ideja je aktivirana u julu ove godine kada je Trampov Heritage šaptač perom Maksa Primorca izašao sa mišljenjem da bi Bosnu i Hercegovinu bilo umesno drugačije podeliti. A Tramp gaji poverenje u vašingtonski Heritage s obzirom da je svoje glavne MAGA ciljeve iz Projekta 2025. na 922 strane dobijao od njega – i pobedio na izborima prošle godine. I primenjuje ih. Kevin Roberts, šef Heritagea, u julu je zastupao te ideje na turneji u atlantskoj Evropi. Ova fondacija zapošljava 350 eksperata, a Roberts je stalni Trampov gost u Mar-a-Lago, i veliki je prijatelj sa potpredsjednikom SAD Vansom, ubeđenim katolikom.

ČUDNA DRŽAVA BIH

Plan o novoj podeli unutar BiH zasniva se na nepobitnoj ustavnoj istini da su Hrvati konstitutivni deo ove zemlje. Kao i Srbi i Bošnjaci, i da stoga možda svaka etnička grupa ima pravo na sopstvenu teritoriju i skupštinu. Ali sada nije tako. I kako god okrenete, njihovi odnosi su na neobičan način rešeni u parlamentarnoj raspodeli vlasti i izazivaju stalne napetosti. A država im je pod međunarodnim protektoratom – Kristijan Šmit je tekući „visoki“ nadzornik UN o lojalnosti dva entiteta Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine. A Šmit je po bonskim ovlašćenjima dejtonskih i drugih zemalja iz 1997. godine opunomoćen da amandmanima i zakonima

POGLED SA STRANE: Ako će Trampov šaptač na uvo The Heritage Foundation uspjeti na tri federalne jedinice, onda ćemo dobiti novu brigu

Bosanski čvor

Treći entitet bi bio mala opasnost po Bosnu i Hercegovinu ukoliko bi brzo pao Vučićev režim u Beogradu i smanjio se frenetični nacionalizam Marka Perkovića Tompsona u Plenkovićevom Zagrebu. Ni muslimanski centralistički ketman Bošnjaka ne čuva Bosnu i Hercegovinu. Nijedna religija ne čuva ovu zemlju i sve tri joj kidaju srce. Astronauti su drugačije vidjeli Zemlju, vidjeli su je kao zajednicu ljudi spremnih na progres. Odavno više niko ne slijeće na Mjesec

menja Ustav BiH i njen pravni poredak. Republika Srpska ga ne priznaje tvrdeći da ga nije izabrao Savet bezbednosti UN po predviđenoj proceduri. Banjaluka tu zaboravlja da je Srbija potpisnik sporazuma u Dejtonu a ne Republika Srpska, i da velike sile, koje su zauzdale zaraćene bosanske nacionaliste, tumače smisao Dejtona a ne i Bosanci. Niti Srbija. Šmit se pokazao šefom Sarajeva, jer kada je krenuo na Dodika, ovaj je zacvileo kod Amerikanaca i zatražio milost - a Savet bezbednosti Šmita nije dezavuisao. Da ovo razjasnimo, posle Dejtona su velike zapadne sile i Turska osnovale pomenute 1997. godine u Bonu Savet za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma čije odluke navodno nemaju pravnog dejstva kod visokog Šmita – što je naravno „besmisleno“, zar ne?

A još je čudnije da se ovom savetodavnom savezu pridružilo još 55 država koje visoki Šmit

ipak poštuje kada je u pitanju saradnja Sarajeva sa svetskim civilnim sektorom. Šmit i svi prethodni „visoki predstavnici“ UN sprovodili su odluke ovog „nenadležnog“ tela.

A i to je farsa, jer Amerikanci nezavisno od tog Saveta imaju presudnu važnost u očuvanju BiH. NATO vojska u BiH pod imenom SFOR je pod njihovom konačnom upravom. Amerikanci tamo čuvaju civilni red kako im je volja. Ostali su dekor. Otuda se mi bojimo Trampovog Heritagea.

USTAV BIH NE POMINJE PROTEKTORAT

Ustav BiH uopšte o tome ne govori, on ne upozorava da je BiH uslovno slobodna zemlja koju na okupu drže velike sile iz Saveta bezbednosti UN. Dok im to ne dojadi. Ili ne dojadi Srbima, Hrvatima i Bošnjacima i sami ne razlupaju svoju zemlju. Bosnu i Hercegovinu kao državu nisu formirali svojom voljom njeni narodi već

interesi velikih sila iz 19. veka kada ju je formirala kao svoj „entitet“ Austrougarska, a u 20. veku Komunistička partija Jugoslavije – stvarajući je kao federalnu republiku na multietničkom principu iznad koga stoje nadmoćni principi proleterskog internacionalizma. Taj proleterski internacionalizam će pobediti etnički nacionalizam i ujediniti sve Bosance. Nije to uspelo. Komunizam nije bio dovoljno integrativan.

RASPODJELA VLASTI

Donji dom Skupštine BiH po Ustavu ima samo 15 poslanika gde ih svaki narod daje po pet, a gornji dom ima 42 poslanika od kojih je jedna trećina iz Republike Srpske a dve trećine su iz Federacije Bosne i Hercegovine koje biraju Bošnjaci i Hrvati. Pri tome, Ustav uopšte ne definiše kakva je to unutrašnja bošnjačko-hrvatska „federacija“ unutar velike Bosne i Hercegovine, i to neće učiniti ni naknadno! Možda je

Što bi ujedinilo Bosance poslije 56 godina od tada? Sve dok u sadašnjem Beogradu vlada velikosrpska programska histerija, Bosni i Hercegovini prijeti opasnost od raspadanja. Treći entitet bi to sigurno ohrabrio iako to uopšte ne bi morao biti njegov cilj. Možda bi Primorac bio u pravu kada misli – ne samo on, već i drugi u Evropi, da bi Bosna i Hercegovina ozdravila sa tri ravnopravne federalne jedinice. Ovakva kakva je sada – teško da će se održati bez spoljne sile. Amerikanci bi je se mogli lako otresti, dok Evropa tu može malo što učiniti, jer nije spremna ni da za Ukrajinu stavi glavu u torbu. Ali što ako prisajedinjenje Republike Srpske Beogradu podigne separatizam u Crnoj Gori? Treći entitet može da pokrene lavinu

to stoga što o tome govori Dejtonski sporazum. I čudno je da ova država sa više od tri miliona stanovnika ima manje poslanika od Crne Gore koja broji manje od 630.000 duša a ima 81 poslanika. Naš utisak je da je bosanski ustav pisan u postdejtonskoj žurbi, dezorganizovano, nejasno i povremeno čudnim nepravničkim jezikom – poput preporuka etničkim grupama da se trude da bar sa jednom trećinom svojih poslanika budu na strani ukupne većinske odluke. To nije obaveza, to je molba. Ustav nikoga ne moli. I pisan je kao dejtonsko priznanje teritorijalnih podela postignutih u međuetničkom ratu gde su tri nacije konstituenti države – a građani ne. Dejton je postavio otvorenu minu na samoodržanje Bosne i Hercegovine. Čitajmo o tome ustavni član IV, tačka 3. o parlamentarnoj proceduri koji posredno uvodi nacionalni veto na odluke većine poslanika. Poslanik nije građanin već je Srbin, Hrvat i Bošnjak. Svaki narod može zaustaviti rešenja druga dva. Srbi imaju svoj parlament i zasebnu teritoriju a Hrvati to nemaju. A Bošnjaci to, izgleda i neće, bojeći se raspada zemlje u kojoj imaju oko 50 odsto ukupnog stanovništva. Ako bi Hr-

vati dobili zasebnu teritoriju, onda bi Bošnjaci ostali na manjini teritorije u odnosu na Srbe i Hrvate. Srbi sami imaju 49 odsto bosanske teritorije. I kada bi Hrvati otišli iz zajedničkog federalnog entiteta sa Bošnjacima, onda Bošnjaci više ne bi mogli uticati na izbor hrvatskih kandidata na lokalnim izborima u mestima zajedničkog života – a Bošnjaci u Federaciji čine 75 odsto stanovništva, tako da su oni Hrvatima „gazde“.

SPORAZUM MILOŠEVIĆ – TUĐMAN

Zamršeno je to. Formiranje trećeg entiteta, hrvatskog, moglo bi dovesti do sprovođenja Milošević-Tuđmanovog sporazuma o podeli Bosne i Hercegovine iz vojvođanskog Karađorđeva od 25. marta, 1991. godine. Pokojni Dušan Bilandžić, predratni franjevački gimnazijalac iz Sinja a Titov komunistički revolucionar, onda, te 1991. godine Tuđmanov savetnik, o tome je govorio u svojoj knjizi „Povijest izbliza“. Međutim, nama se ne čini da je navodni sporazum iz Karađorđeva Milošević želeo poštovati. On je napao Hrvatsku, dok je Izetbegović navodno, po šefu misije UN u Sarajevu Žaku Polu Klajnu, nudio Tuđmanu zapadnu Hercegovinu, a da mu Tuđman prepusti Bosnu. Tuđman je to tada navodno odbio držeći se dogovora sa Miloševićem o većem zagrebačkom zalogaju u Bosni. To nije uspelo. A Hrvati nisu Dejtonom dobili jasnu zasebnu administrativnu teritoriju osim kantona, sreza, Zapadna Hercegovina, što je daleko ispod Banovine Hrvatske iz 1939. godine koju su dobili pod Karađorđevićima sporazumom Cvetković – Maček Milošević je u Dejtonu dobio lavovski deo.

A sada je ideja o hrvatskoj Zapadnoj Hercegovini kao trećem entitetu oživotvorena u samim hrvatskim krugovima nezadovoljnih statusom Hrvata u entitetskoj zajednici sa Bošnjacima. Nikad tu kraja kombinacijama sa mapom neće biti – sve dok se Bosna i Hercegovina ne izvuče iz zamke trostrukog nacionalizma u korist nade za zajednički razum. A ako je do čistog nacionalističkog rešenja, onda je u najboljem položaju Republika Srpska jer je teritorijalno kompaktna sa uređenom državnom vlašću i lako bi mogla

Piše: Dragan VESELINOV

Nijedna religija ne čuva BiH

nagovori Bijelu kuću da razmotri podjelu Bosne i Hercegovine

da opstane bilo kao samostalna država, bilo da je Srbija proguta i uvrsti u svoj entitet. Banjaluka je to već napola. Hrvatski treći entitet je rasut i malo održiv izvan Zapadne Hercegovine sa mestima poput Viteza i multietničkog Mostara. Ali lako bi mogao da se spoji sa Dalmacijom.

PRIMORAC O TREĆEM

ENTITETU

Primorac govori da su SAD i Evropa uložile u proteklih 30 godina desetine milijardi dolara u dejtonsku Bosnu i Hercegovinu bez uspostavljanja njene stabilnosti. Vreme je, po njemu, da se BiH otvori prema američkom uvozu gasa – odmah je time nagovestio trgovački interes SAD. Bosanci su neuspešna konstrukcija građanina u kojoj preovlađuje muslimanski Bošnjak nad katoličkim Hrvatima i pravoslavnim Srbima. Rusija, Kina i Iran su ušle u BiH kao zemlju bez lica. Bosnom upravlja klika inostranih diplomata koja uzurpirano otpušta stotine biranih domaćih predstavnika, i opoziva pravne dokumente bosanskih naroda – ne manje od 900. Klika dodatno zavađa narode jer je pre bosanskog rata mešanih brakova bilo 14 odsto a sada ih je četiri odsto. Kažnjavanje Dodika, bivšeg nenacionalističkog aktiviste – a sada morfološkog nacionaliste i separatiste u korist Moskve pogrešno je. Interpol je odbio da ga goni po tužbi muslimanskog tužioca. Nova ustavna kriza je povećala broj međunarodne vojske za novih 400 vojnika. Bonski Savet za primenu Dejtona od 55 zemalja iz 1997. godine je nekorisna veštačka ustanova koja nema prava da upravlja BiH i nju ne predviđa Dejton. Ova ustanova opovrgava suverenitet bosanskim narodima. Tri člana Ustavnog suda BiH su stranci delegirani iz strazburškog Evropskog suda za ljudska prava i oni presuđuju u korist bosanskih muslimana – što nije njihova dejtonska uloga, već je njihova uloga da

Dva glavna grada nijesu protiv hrvatskog trećeg entiteta: to su Zagreb i Beograd. No, oba su tiha. Čekaju na Vašington. Srpski i hrvatski nacionalisti bi treći entitet pozdravili jer on može polako da povuče Bosnu i Hercegovinu ka konačnom raspadu sa uvećanjem Hrvatske i Srbije. Centralistička Bosna i Hercegovina se poslije pada komunista raspala za dvije godine iako su komunisti i te kako vodili računa o nacionalnoj ravnopravnosti. Može li BiH opstati kao unutrašnja federacija triju naroda? Pred Trampom su tri i po godine vlasti

daju savete domaćim sudijama bez svog učešća u odlučivanju. Evropska vojska u BiH, EUFOR, nije uspela da približi BiH NATO ni Evropskoj Uniji. Američki ambasador u Sarajevu pomaže da se korupcijom širi ruski gasni uticaj. Ovaj ambasador je zapretio hrvatskim zvaničnicima u BiH kažnjavanjima jer se zalažu za produženje hrvatskog gasovoda na BiH, kojim bi se osnovala entitetska hrvatska gasna kompanija u BiH i uklonio dovod ruskog gasa. Iluzija je, po Primorcu, da se dejtonskim slamanjem trolisnog nacionalnog bića BiH u korist civilnog „Bosanca“ može dobiti stabilna Bosna i Hercegovina. Bosnu i Hercegovinu bi ubio glasački princip „jedan čovek - jedan glas“ jer bi osiguravao prevlast muslimana. Popisom stanovništva iz 2013. godine se od više od 3,5 miliona stanovnika kao Bosanac izjasnilo svega oko 37.000 lica, što je nešto više od jedan odsto stanovništva. Bošnjačka nacija je formirana 1993. godine kao eufemija za muslimane. Centralizovanu BiH u dijasporama podržavaju jedino muslimani, dok Srbi i Hrvati to ne čine. Rusija podržava srpski separatizam u BiH i potkopava Crnu Goru u NATO. U maju ove godine muslimanski ministar odbrane BiH primio je iranskog ministra i izazvao uzbunu u Vašingtonu, dok je u junu Sarajevo odbilo da dozvoli redovno bijenale evropskih rabina zbog protesta protiv politike Izraela u Gazi. Zbog politike Boš-

njaka hrvatsko stanovništvo u BiH se smanjilo sa 835.000 ljudi u 1991. godini na 330.000 u 2024. godini – po podacima Katoličke crkve. Vreme je da se – kaže ovako Primorac – „sklerotična i propala konstrukcija“ Bosne i Hercegovine vrati na stvarni Dejton i stvori miroljubiva, demokratska i atlantski orijentisana Bosna i Hercegovina sa tri ravnopravna naroda. On predlaže konfederaciju sličnu belgijskoj i švajcarskoj. Ima kod Primorca i drugih želja i tvrdnji. Neke su tačne, a neke nisu. Pristrasne su, a i kontradiktorne su. Neka svako za sebe među nama uđe u dijalog sa njegovim stavovima. Uzmite u obzir da je on jedan od vodećih istraživača u Centru Margarete Tačer za slobodu pri Fondaciji Heritidž. A Tramp ih sluša. Šta ako svojom silinom krene da u BiH stvara – šta? Kakav politički sistem?

KO NIJE PROTIV

TREĆEG ENTITETA

Dva glavna grada nisu protiv hrvatskog trećeg entiteta: to su Zagreb i Beograd. No, oba su tiha. Čekaju na Vašington. Srpski i hrvatski nacionalisti bi treći entitet pozdravili jer on može polako da povuče Bosnu i Hercegovinu ka konačnom raspadu sa uvećanjem Hrvatske i Srbije. Centralistička Bosna i Hercegovina se posle pada komunista raspala za dve godine iako su komunisti i te kako vodili računa o nacionalnoj ravnopravnosti. Može li BiH opstati kao unutrašnja federacija triju naroda?

Nesavremena razmatranja Corporate warriors

Pred Trampom su tri i po godine vlasti.

Kada su 1969. godine astronauti Nil Armstrong , Baz Oldrin i Majkl Kolins posle svega tri meseca od povratka sa Meseca i kosmosa posetili u oktobru sa suprugama Jugoslaviju, onda su predsedniku Titu poklonili grumenje sa Meseca i malu jugoslovensku zastavu koju su, zajedno sa zastavama 22 zemlje, nosili u svemir. Narod u Beogradu ih je oduševljeno na ulicama pozdravljao. Bili su simbol ujedinjenog čovečanstva. I grumenje i zastava su bili izloženi u Muzeju 25. maj u Beogradu. Šta bi ujedinilo Bosance posle 56 godina od tada? Sve dok u sadašnjem Beogradu vlada velikosrpska programska histerija, Bosni i Hercegovini preti opasnost od raspadanja. Treći entitet bi to sigurno ohrabrio iako to uopšte ne bi morao biti njegov cilj. Možda bi Primorac bio u pravu kada misli – ne samo on, već i drugi u Evropi, da bi Bosna i Hercegovina ozdravila sa tri ravnopravne federalne jedinice. Ovakva kakva je sada – teško da će se održati bez spoljne sile. Amerikanci bi je se mogli lako otresti, dok Evropa tu može malo što učiniti, jer nije spremna ni da za Ukrajinu stavi glavu u torbu. Ali šta ako prisajedinjenje Republike Srpske Beogradu podigne separatizam u Crnoj Gori? Treći entitet može da pokrene lavinu.

UTJEHA

Treći entitet bi bio mala opasnost po Bosnu i Hercegovinu ukoliko bi brzo pao Vučićev režim u Beogradu i smanjio se frenetični nacionalizam Marka Perkovića Tompsona u Plenkovićevom Zagrebu. Ali, ni muslimanski centralistički ketman Bošnjaka ne čuva Bosnu i Hercegovinu. Nijedna religija ne čuva ovu zemlju i sve tri joj kidaju srce. Astronauti su drugačije videli Zemlju, videli su je kao zajednicu ljudi spremnih na progres. Odavno više niko ne sleće na Mesec. •

Već se nazire model modernog rata - vode ga strane pomoćne trupe, zajedno sa privatnim firmama koje još ostvaruju i profit. Iako su još uvijek proksi ratnici, u načelu ove kompanije ništa ne sprečava da rastuće međunarodno tržište rata pretvore u legitiman prostor rješavanja međunarodnih konflikata. Onda nije nemoguće da neki kartel korporativnih ratnika, sa ogromnom finansijskom i tehnološkom moći, bude nezaobilazan činilac u odlučivanju o ratu i miru na globalnom tržištu bezbjednosti. Može se zvati i „Spektra“, kao ona mega zločinačka organizacija iz filmova o Džemsu Bondu

Ako je more slobodno, pirati nijesu kriminalci. Na starogrčkom, πειρᾶν (peirân) je glagol koji znači pokušavati, iskušavati. „Nijedan od Homerovih junaka ne bi se stidio da bude sin jednog takvog hrabrog pirata, koji iskušava svoju sreću. Jer, na otvorenom moru nije bilo nikakvih ograda i granica“ (Sloterdajk). Kada je protestantskim silama evropskog sjeverozapada sloboda mora počela da znači slobodu vladanja morem, pirati su postajali državno zaštićeni privatnici. Grociusu su piratski prepadi Frensisa Drejka legitimni, jer im je španski monopol na morske puteve činio nepravdu. Kako su pravda i nepravda zamjenljive u međunarodnoj politici, tako su i pirati često završavali na vješalima sopstvenog suverena - čuven je primjer ser Voltera Rolija, koji je bio omiljeni pirat Elizabete I, ali je pod Džemsom I završio na vješalima. Na kopnu su stvari bile komplikovanije. Dok država nije postala suverena, privatna svađa je bila sloboda svakog feudalnog subjekta. Kad država postane justus hostis svaki privatni ratnik postaje zločinac. Tamo gdje je država još dozvoljavala privatnu vojsku, značilo je da protivnik, ili bolje reći ratno poprište, nemaju kvalitet suverenosti, kao što su to bili Indija, Južnja Afrika ili istočna obala Amerike. Pa i danas, ako država nema kontrolu, formiraju se privatne vojske latifundista, narko-kartela i drugih oblika organizovanog kriminala, često u sprezi sa državom ili sa organizovanom političkom pobunom. Danas, kada je sve kopno slobodno, odnosno pod vlašću jednog agensa - kapitala, onda i rat počinje da se privatizuje, naročito protiv terorista, koji su takođe privatnici, iako nijesu zaraćena strana. Ili kad rat proglasite humanitarnom intervencijom. Kada neprijateljska država postane zla (u osovini ili ne), ona više nije „pravedni neprijatelj“ protiv koga se borite suverenim oznakama na epoletama i pravilima ratnog prava. Neka država čak ne mora da se smatra neprijateljskom, dovoljno da je neuspješna (failed state) i kao takva izvor nestabilnosti. Time se stvaraju uslovi za deetatizaciju rata i njegovo delegiranje drugim subjektima.

Kao i svaka privatna aktivnost, sada rat postaje privredna djelatnost podložna pravilima tržišta. Nije riječ samo o vojno-industrijskom kompleksu koji samim svojim postojanjem generiše rat, nego o ratovima iznajmljenih plaćenika, privatnih kompanija koje (još uvijek) angažuje država. Štrek tvrdi da je „tokom 20 godina rata u Avganistanu na američkoj strani poginulo 3.915 zaposlenih u privatnim bezbjednosnim kompanijama, u poređenju sa 2.354 javna vojnika“. Već se nazire model modernog rata - vode ga strane pomoćne trupe, zajedno sa privatnim firmama koje još ostvaruju i profit.

Iako su još uvijek proksi ratnici, u načelu ove kompanije ništa ne sprečava da rastuće međunarodno tržište rata pretvore u legitiman prostor rješavanja međunarodnih konflikata. Onda nije nemoguće da neki kartel korporativnih ratnika, sa ogromnom finansijskom i tehnološkom moći, bude nezaobilazan činilac u odlučivanju o ratu i miru na globalnom tržištu bezbjednosti. Može se zvati i „Spektra“, kao ona mega zločinačka organizacija iz filmova o Džemsu Bondu. (Autor je jugoslovenski diplomata)

Piše: Boro ŠUPUT

Ne zna se plan Bijele kuće za BiH

Neđelja, 9. novembar

VAŽNI DATUMI: Devedeset godina od rođenja Boška Odalovića, crnogorskog

Majstor spajanja humora, oštrine i iskrenosti

Odalovićev život i stvaralaštvo svjedoče o rijetkoj svestranosti i predanosti umjetnosti, bilo da je riječ o njegovim slikama, karikaturama, scenografijama ili poeziji. Ipak, od njegove smrti 2018. godine, njegovo ime rijetko se spominje u javnosti. Godine prolaze u tišini - bez izložbi, bez retrospektiva, bez javnog prisjećanja na jednog od najistaknutijih stvaralaca crnogorske umjetnosti druge polovine XX vijeka

PODGORICA - Ove godine navršava se devedeset godina od rođenja crnogorskog slikara Boška Odalovića (1935–2018). Umjetnik, koji je svojim radom spajao mediteransku simboliku i nadrealnu viziju, ostavio je za sobom bogat opus, ali i dubok trag u sjećanju svojih savremenika.

Odalović je bio svestrana ličnost - slikar prepoznat po nadrealnim vizijama i metafizičkim pejzažima zavičajnog krša, karikaturista britkog duha, scenograf koji je obilježio zlatno doba televizije i saradnik velikih autora poput Živka Nikolića. Odalović, umjetnik bez buke i samopromocije, gradio je djelo koje se ne gasitiho, postojano, u bojama zavičaja i u mislima o prolaznosti. U razgovoru za Pobjedu članovi njegove porodice, prijatelji i kolege - Ratko Odalović, Marija Radusinović, Branislav Sekulić, Rajko Todorović Todor i Ljiljana Zeković kroz lične priče oživljavaju lik i djelo Boška Odalovićaumjetnika čije je stvaralaštvo bilo duboko ukorijenjeno u zavičaju, a duhom univerzalno i bezvremeno.

ATMOSFERA

Ratko Odalović prisjetio se ranog djetinjstva i perioda kada je njegov otac Boško stvarao u Grahovu. Kako kaže,

to su godine koje pamti po stvaralačkoj atmosferi i prvim očevim radovima, koji su danas gotovo nepoznati široj publici.

- Tada se bavio i karikaturama, pisao je aforizme i poeziju. Izašla je i jedna njegova zbirka poezije. Iz te atmosfere pamtim njegove prve radove koji nijesu mnogo izlagani i sa kojima publika nije previše upoznata. To su bili radovi nastali nakon srednje škole i Pedagoške akademije i meni su ostali izuzetno zanimljivi - kazao je Odalović. On se sjetio da je Boško u jednom periodu napravio kraću pauzu u stvaranju.

- Ponovo je počeo da slika kada sam bio u nižim razredima osnovne škole. Iz tog perioda mi je u sjećanju ostala jedna mala slika, možda 30 sa 30 centimetara, pod nazivom ,,Ikar“. Ta slika, po mom osjećaju, predstavlja vezu između njegovih ranijih i kasnijih radova. Bila je veoma značajna za taj period i danas je čuvam u našem domu - rekao je Odalović. Boško se kasnije zaposlio u Pobjedi, gdje je radio kao ilustrator, zatim je prešao na televiziju kao scenograf, a dugo je crtao i karikature za Monitor. - Bio je svestrana ličnost, radio je mnogo i van okvira slikarstva. Crtao je neumorno i crtež mu je bio izuzetno zanimljiv. Kada je riječ o sceno-

grafiji, sarađivao je sa Živkom Nikolićem. Trudio se da svakom poslu pristupi ozbiljno i da uđe u srž onoga čime se bavi. Bio je posvećen i zanatski precizan. Njegovo djelo ima slojevitost - istakao je Ratko. Od smrti Boška Odalovića 2018. godine u Crnoj Gori nije organizovana nijedna veća izložba posvećena njegovom stvaralaštvu. Jedna izložba održana je nekoliko godina prije nego što je preminuo. - Boško nije mnogo izlagao samostalno, imao je svega sedam, osam izložbi, a redovno je učestvovao na grupnim postavkama. Vjerovatno zbog brojnih interesovanja nije bio neprestano posvećen slikarstvu. Nadam se da će uskoro biti prilika da se organizuje izložba njegovih radova - kazao je Odalović. Na pitanje što je najvažnija lekcija koju je naučio od oca, Ratko je kratko odgovorio: - On, onakav kakav je biosvojim životom, interesovanjima i pristupom - malo li je to za jednu lekciju?

BLAGOST

Radusinović je kazala da svog djeda Boška pamti kao čovjeka izuzetne blagosti, ali i unutrašnje snage.

- Bio je tih, pažljiv posmatrač svijeta oko sebe, a istovremeno pun topline i duhovnosti. Kod njega me je uvijek fascinirala kombinacija duboke

skromnosti i ogromnog talenta - nikad nije govorio o sebi sa pompom, ali je kroz djela ostavljao snažan trag. Njegovo prisustvo je uvijek nosilo mir, disciplinu i neku posebnu vrstu tišine koja je bila kreativna - istakla je Radusinović.

Ona je dodala da je Boškov rad imao presudan uticaj na njeno formiranje.

- Odmalena sam gledala kako kroz sliku gradi odnos prema stvarnosti i to je u meni stvorilo potrebu da se i sama izrazim na isti način. Posebno me učio da je crtež temelj svakog likovnog mišljenja, ne samo kao tehnička osnova, već kao misaoni proces, kao prvi dodir svijesti sa formom. Govorio je da je crtež ,,mjera istine u slikarstvu“, jer u njemu nema mjesta za suvišnu ornametiku: ostaje samo suština. Danas shvatam da me nije učio samo kako da slikam, već kako da gledam: da razumijem prostor, vrijeme, odnos linije i praznine, tišine i forme. Upravo taj njegov odnos prema umjetnosti, u ko-

jem je crtež bio temeljna misaona gesta, oblikovao je i moj izbor da se bavim slikarstvom kao životnim putem, a ne kao profesijom u tehničkom smislu - istakla je Radusinovuć. Ipak, ono što najviše nosi u sebi, kako je kazala, nije znanje, nego odsustvo koje je ostalo za djedom Boškom. - Boli me što je otišao onda kada mi je najviše trebaou trenutku kada sam tražila oslonac i potvrdu da sam na pravom putu. Ali, kada crtam ili slikam, uvijek osjetim njegovo prisustvo: prisutan je u liniji, u tišini ateljea, onom prvom potezu koji uvijek nosi njegovu blagost i sigurnost. Zato, iako fizički više nije tu, iz mog stvaralaštva on nikada nije otišao. Najvažnije što mi je ostavio jeste poruka da uvijek budem

svoja - da ne pratim očekivanja okoline, nego svoj unutrašnji glas. Govorio je da je autentičnost najveća odgovornost umjetnika - rekla je Radusinović. Njegov slikarski opus Radusinović je opisala kao izraz vizionara i umjetnika izvan svog vremena. - Djed je stvarao slike kao da dolaze iz druge dimenzije, slikao je apokaliptička vremena. Imao je viziju prolaznosti i ugroženosti smisla življenja. On je ponirao u tajne prošlosti i budućnosti i nalazio je njihovo saglasje u zbivanju njegovog vremena. Bez lažne skromnosti mogu reći da je moj djed vanvremenski slikar i da će tek vremenom ljudi otkriti pravu snagu i njegovu veličinu - kazala je Radusinović. Prema njenim riječima, Boš-

PAŽLJIV POSMATRAČ SVIJETA OKO SEBE: Boško Odalović

Jedna od slika Boška Odalovića

Marija Radusinović

B. Rakočević

Ratko Odalović

Neđelja, 9. novembar

koji je kombinovao zavičaj i nadrealno

Grahovo je za Boška bilo planeta

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković podsjetila je da pejzažno slikarstvo Boška Odalovića obuhvata Grahovsko polje i katunske vrleti predstavljene u atmosferi sjetne melanholije koju postiže sfumartskim prelazima koji se stapaju sa krševitim predjelima, kraškim međama, poljima, usamljenima kućama i kućištima, stogovima lista i sijena.

- Grahovo za njega - To nije bilo selo/ Na kraju svijeta/ bila je to planeta, kaže u pjesmi. K njemu su tu dolazili da se osvježe prijatelji i

kove najljepše slike pripadaju njegovom posljednjem opusu.

- Nažalost, one su ukradene, a po mom mišljenju, upravo je ta njegova posljednja faza bila možda i najbolja. Slika ,,Napušteni atelje“ posebno simbolizira predviđanje sudbine njegovih djela, koja su zajedno s njim nestalaistakla je Radusinović.

Ona smatra da bi mladi umjetnici trebalo da znaju da je Boško bio svestran i originalan umjetnik.

- Bio je majstor spajanja humora, oštrine i iskrenosti, pokazujući da prava kreativnost ne poznaje granice ni forme. Izuzetna inteligencija, britki

ističe da nose neki pečat s tišinom (i mnoštvo izvanrednih

radoznalci, bogateći život i sebi i njemu. Saživio se tamo s prirodom, filozofskim razmišljanjem o životu u Crnoj Gori i svijetu. Tamo su nastale sve njegove pjesme. Nastao je i jedan broj divnih slika kao ,,Dosada“ i ,,Nemir“ - s kraja tog perioda za koje sam ističe da nose neki pečat prenaglašenog konflikta s tišinom (i mnoštvo izvanrednih malih studijskih crteža), a neke slike su i kasnije nosile

nadrealno iskustvo grahovske samoće. Zaluđeno plavetnilo/ Pod kamenjem vidik krije/ Pola nebo – pola more/ Pola ribe pola zmije/ Jedren jači toplih mora/ Nasukani iz nahije - kaže Odalović u pjesmi ,,Granica

Promocija knjige „Upoznajte Prijestonicu“

Maštovito putovanje kroz istoriju i kulturu

um i velika skromnost - to su bile karakteristike njega kao čovjeka i kao umjetnika - rekla je Radusinović.

DRUŽENJE

Sekulić se nakon magistrature na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu vratio u Podgoricu i počeo da radi u tadašnjem Domu omladine kao rukovodilac likovnog programa.

- U to vrijeme sam upoznao Boška, ali se nijesmo intenzivno družili dok nijesam prešao da radim kao asistent na Kulturološkom fakultetu na Cetinju zahvaljujući velikom vajaru i čovjeku Dragu Đuroviću. Drago je bio veli-

Nasukani iz nahije

južnog vjetra“, po kojoj je zbirka

po kojoj je zbirka nazvana, a i kako on naziva svoj zavičaj - kazala je Zeković.

ki Boškov prijatelj. Tada sam počeo da se družim sa njima. Uvijek je to bio isti sto u Hotelu ,,Crna Gora“, a okupljali smo se svako veče - kazao je Sekulić.

On naglašava da je Boško bio izuzetan slikar, crtač i scenograf.

- Bio je izuzetan čovjek, kao što je i njegov sin Ratko Odalović sa kojim se družim. Razgovarali smo o kulturi, slikarstvu, osnivanju likovne akademije. Tu su bile dvije struje - jedna za to da se osnuje akademija na Cetinju, a druga u Nikšiću. Pobijedila je struja za Cetinje što je, po mom mišljenju, ispravno jer je Cetinje centar kulture. Boško je učestvovao u stvaranju svega toga savjetima koji su bili veoma dobri. Bio je veliki intelektualac, slikar i nadasve veliki čovjek. Svi koji smo ga poznavali često ga se sjetimo, pričamo o njemu jer je ostavio veliki trag u kulturi Crne Gore - kazao je Sekulić. Kada je u pitanju slikarstvo, Sekulić kaže da je Boško imao svoj svijet.

- Neko bi rekao da je to svijet fantastike, neko bi rekao nadrealizam, a neko možda i crnogorski ambijent koji je prenosio preko slika. U svakom slučaju bio je autentičan. Pamtim njegove slike sa scenama na kojima je mnogo ljudskih figura, sjećam se i fantastičnih pejzaža. Drago mi je što sam ga poznavao i družio se sa njim jer je to bilo nezaboravno vrijeme - kazao je Sekulić. On naglašava da je Boškov doprinos crnogorskoj umjetnosti ogroman. - Bio je svestran. Što god je radio, radio je izuzetno. Nadam se da će se naći neka institucija koja će organizovati njegovu retrospektivnu izložbu. Poznato je da je rijetko izlagao, ali je svaka njegova izložba bila izuzetna i pamtljiva. Uvijek je sa izložbama donosio nešto novo, nije se ponavljao kao mnogi likovni umjetnici - kazao je Sekulić.

PRIJATELJSTVO

Todor se prisjetio prijateljstva sa Boškom Odalovićem, koje je trajalo decenijama i

obilježilo značajan dio njegovog profesionalnog i ličnog života. Kako kaže, upoznali su se sedamdesetih godina na Vilusima, u kafani kod Đoke Kovačevića - Kada sam počeo da radim na televiziji, gdje je radio i Boško, postali smo veliki prijatelji. Boško je bio vrlo zagonetan i intrigantan u najpozitivnijem smislu te riječi - i ljudski, i elokvencijom, i kroz ono što je radio. Radili smo zajedno desetak godina, a i kasnije bili nerazdvojniprisjetio se Todorović. Prema njegovim riječima, Boško Odalović bio je autentična pojava, umjetnik širokog spektra i dubokog znanja. - Imao je mnoštvo interesovanja i u svakom od njih bio je vrhunski – od karikature, ilustracije, crteža i slike, do scenografije i poezije. Bio je izuzetno obrazovan i znao je da prepozna suštinu i vrijednost u onome što čita. Boško je bio čovjek sa neviđenim duhom, jedna vanserijska ličnost. Imao je krug ljudi sa kojima je bio u stalnoj komunikaciji: Dadom Đurićem, Živkom Nikolićem, Dragom Đurovićem, Ratkom Đurovićem, Krstom Papićem, Vojom Stanićem, Borom Tamindžićem i plejadom običnih čestitih ljudi. Zato sam ponekad volio da se našalim sa njim i da mu kažem da je on kolekcionar velikih duhova - istakao je Todorović.

On naglašava da je Boško, prije svega, bio veliki slikar, iako čovjek male produkcije, jer je prema sebi bio izuzetno strog.

- Dado Đurić ga je mnogo volio. Kada sam upoznao Dada, on je već znao da smo Boško i ja prijatelji i pitao me: ,,Đe je Boško?“ U porodici Odalović čuva se jedan sjajan portret koji je Dado naslikao Bošku - ispričao je Todorović. Podsjetio je da Boško nije imao mnogo samostalnih izložbi, jer mu nikada nije bilo stalo do publiciteta.

- Njemu je bilo važno da svoje radove pokaže onima do čijeg mišljenja je držao, ljudima koji su razumjeli ono što radi. Sve ostalo za njega je bio marketing i prazne pohvale koje ga nijesu zanimale. Boško je dao ogroman doprinos crnogorskoj umjetnosti - bio je vrhunski scenograf, sjajan pjesnik i izuzetan crtač i slikar. Dobio je brojne nagrade za karikaturu, ali se time nikada nije hvalio, niti je to bilježio u biografiji – kazao je Todorović.

Komentarišući činjenicu da od smrti Boška Odalovića 2018. godine u Crnoj Gori nije organizovan nijedan događaj posvećen njegovom radu, Todorović je sa gorčinom kazao: „Živimo u vremenu zaborava pravih, a stvaranja lažnih vrijednosti. Mi smo zemlja zaborava, poništavanja svega. Boli me ta naša lakoća zaborava“.

A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Promocija knjige za djecu i izložba ilustracija „Upoznajte Prijestonicu“ biće održana sjutra, u 12 časova, u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje. Povod je obilježavanje 13. novembra – Dana prijestonice, Dana oslobođenja Cetinja i Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture.

Projekat „Upoznajte Prijestonicu“ predstavlja ilustrovanu dvojezičnu knjigu (na crnogorskom i engleskom jeziku) koja najmlađe vodi na maštovito putovanje kroz bogatu istoriju, umjetnost i kulturno nasljeđe Prijestonice Cetinje. Knjiga kroz priču i ilustracije otkriva najmlađima vrijednosti, simbole i jedinstveni duh prijestonice, bogatog centra crnogorske kulture.

Projekat je realizovan u okviru konkursa Ministarstva kulture i medija Crne Gore „Ra-

Naslovnica knjige

stimo uz kulturu“ (2024), u saradnji sa Srednjom likovnom školom „Petar Lubarda“ sa Cetinja, Fakultetom za crnogorski jezik i književnost i Fakultetom likovnih umjetnosti, takođe sa Cetinja. Na ilustracijama, tekstu i dizajnu zajednički su radili đaci i studenti ovih ustanova, spajajući znanje, kreativnost i ljubav prema umjetnosti i kulturnom stvaralaštvu. R. K.

Premijera predstave Gradskog pozorišta 11. novembra ,,Žena

od prije“ u KIC-u

PODGORICA – Predstava ,,Žena od prije“ Rolanda Šimelfeniga, koju je u produkciji Gradskog pozorišta režirao Damjan Pejanović, biće premijerno izvedena 11. novembra u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Reprizno izvođenje je 12. novembra, takođe u 20 časova, u Velikoj sali. Dramaturškinja predstave je Stela Mišković, scenografiju potpisuje Nikola Toromanov, kostime Lina Leko-

vić, muziku Vjera Nikolić, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić , a 3D animaciju Gojko Berkuljan. U predstavi igraju: Goran Slavić, Maja Šarenac, Ana Vujošević, Luka Stanković i Marina Pavlović Ulaznice su dostupne onlajn putem sajta Gradskog pozorišta, Google Play i App Store aplikacija, kao i na biletarnici KIC-a. Kontakt telefon: 020/664-237 i 068/551-460.

An. R.

Sljedeće godine premijera lma o Majklu Džeksonu

Bratanić

Džafar u ulozi kralja popa

PODGORICA - Počelo je odbrojavanje do premijere filma o životu i radu kralja popa, ali i jednom od fenomena globalne muzike, koji nosi jednostavan naziv –„Michael“. Pritom, ovih dana je objavljen i prvi tizer. Iza ostvarenja stoji reditelj Antoan Fukua, kojeg pamtimo po mnogim igranim filmovima, ali i po dokumentarcu o Muhamedu Aliju. Film „Michael“ prati karijeru Majkla Džeksona od njegovih mladih dana, koje je provodio u sastavu Jackson 5, sve do dana smrti, 25. juna 2009. godine. Zanimljivo je kako ulogu Maj-

Kadar iz lma „Michael“

kla Džeksona tumači njegov bratanić Džafar, čiji je otac Džermejn takođe bio vokal u bendu Jackson 5. Riječ je, uz to, o njegovoj prvoj ulozi na filmu. Ostatak glumačke postave, između ostalih, čine Kolman Domingo, Nija Long i Majls Teler. Da je posrijedi bio ambiciozan projekat, reći će i činjenica da je produkcija filma koštala više od 150 miliona dolara. Iako je premijera prvobitno najavljivana za ovu godinu, ona će biti upriličena u aprilu 2026 R. K.

Rajko Todorović Todor

B. ĆUPIĆ

Branislav Sekulić

M. BABOVIĆ

TRAGOM USPOMENA: Radovan Jablan, reporter i književnik

Jaki, kako to gordo zvuči

Prije tri i po decenije, zatvorena je životna i stvaralačka knjiga Radovana Jablana, novinara i književnika, visokog „jablana“ crnogorskog i jugoslovenskog novinarstva, koji je sa više od pet stotina reportaža napravio zvučnu biblioteku o običnim ljudima, o borcima za slobodu, o istoriji i ljepotama Crne Gore, posebno o svom zavičaju Cetinju, prijestonici crnogorske duhovnosti i slobode

Kada je prije četiri i po decenije primao nagradu za životno djelo ,,Moša Pijade“ Udruženja novinara Jugoslavije, kao jedan od najzaslužnijih i najistaknutijih poslenika javne riječi, Radovan Jablan je izgovorio nezaboravnu besjedu sa porukom „… novinarstvo je lijepo prokletstvo…“, koja zauzima posebno mjesto u novinarskim udžbenicima, i tako potvrdio iskustvo svoje generacije koja je sa ,,ledine“ nakon ratnih strahota, tražila svoj put, stazama znanja i traganja uz slogan ,,I u gori istinu zbori“.

I zborio je i pisao, malo duže od tri decenije stvaralačkog trajanja Radovan Jablan, od učitelja u rodnim Rvašima do uglednika među novim novinarskim generacijama, samo istinu bilježio mikrofonom i perom život svakdanji, ostavljao biljege vremena, kao znakove na raskršćima za one koji će tek doći.

Zato su i sada od zaborava ,,zaštićeni svjedoci“ junaci reportaža Radovana Jablana koji je sa radnih akcija izvještavao o sudbinama ljudi i njihovoj borbi za ,,još jedan dan života“, bilježio, u pohode iseljenicima, tamo đe imanje nema međa odlazio, podlovćenske snježare obilazio, za nezaborav priču o četiri heroja - četiri Martinovića zabilježio, istinu o preseljenju Pivskog manastira sačuvao, Ivana Crnojevića i Obodsku štampariju na svijetlu stranicu crnogorske prošlosti postavio, riječima kao ljekovitim travama vidao sagovornike i slušaoce, što potvrđuju i riječi književnika Petra Đuranovića prije četiri decenije na promociji knjige reportaža ,,Iz ove kolijevke“ Radovana Jablana, u tek otvorenom, tada novom domu Radio- televizije Titograd: ,,Shvatajući mudrost da je život taj koji piše romane i priče, i da izvan toga ljudska maštanja ostaju pusta i nemoćna – Radovan Jablan je stigao u sve krajeve Crne Gore, srio stotine ljudi, razgovarao sa njima, oni mu kao najrođenijem ispovijedali svoje nevolje i ono što je njihov život, a on sve to savjesno bilježio magnetofonom, noćima i danima samovao nad ogro-

mnim tonskim materijalom i sve to pretakao u drame koje su zatim dopirale do slušalaca preko radio-talasa.

LEGENDE

Ispričao je Radovan Jablan mitske i dramske legende koje su pratile našu sudbinu od najstarijih vremena i prve štampane knjige, od Jajca, pogibije i krvi Sutjeske, Sremskog fronta i tihog kazivanja majke i njihove đece o tome kako su u ratnom ognju davile svoju đecu, da bi spasile dio naroda. On je proputovao Crnu Goru od sniježnih i gordih gromada Durmitora, do vrelih budvanskih žala, od Hajle na sjeveru Crne Gore do hercegnovskog mediteranskog čuda. Stigao je ovaj neumorni putnik i ljetopisac, kao što su činila najvrsnija imena u ovome zanatu, da se sretne sa narodom, da uđe u njegovu dušu, da se osjeti dijelom toga naroda, i onda kada je po besputnoj Bosni tražio očev grob gazeći lišće po proleterskim stazama i onda kada je svjedočio vrijeme u trenucima osame neđe na domaku Bugojna, Kupresa, prokletog Lijevnog, na Vučevu ili u sumračnim, prašumskim alugama Zelengore, u kojima još fosfor ljudskih kostiju noću osvjetljava put putniku i namjerniku – ili kada je sa Milicom Aleksinom prebirao sjećanja i tražio u priči mjesto đe bi savio tugu majke kao gnijezdo u kojem će počinuti sinovljeve kosti i sjeta ove ponosne Crnogorke“, rekao je književnik Petar Đuranović.

SVJEDOČANSTVA

Tokom nedugog životnog i radnog vijeka Radovan Jablan je bilježio mnoge sudbine, kako u brojnim knjigama tako magnetofonskoj traci, o čemu svjedoči davna poruka Slavka Šepića, nekada urednika Radio Titograda: ,, Zabiležio je Jablanov mikrofon svjedočanstvo o trostrukom vjenčanju braće Banovića u jednom danu, vjenčanju kako jedan od mladoženja reče s nevjestom, s puškom i borbom. Epilog te nesvakidašnje priče: svekar udaje snaju od prvog dana udovicu kao rođenu kćer.

U zvučnom arhivu je i antologijska zakletva vremešnog

i prekaljenog ratnika Filipa Jankovića sa trojicom sinova i osmoricom sinovaca, zakletva na pušci da nijedan neće uzmaći do slobode.

Tu su, takođe, i Gašo – nosač, i Bajram – kovač i Pero Miš – čistač. Na magnetofonskoj traci su i otkucaji tuđeg srca u grudima Milivoja Vukićevića O ,,soluncima“ i ,, špancima“, o Belvederu i učiteljima, o mornarima bez broda, o Brezi i Mamuli, o… životu, čovjeku. O svemu Radovan Jablan“. Posebna stranica pripada književnom opusu Radovana Jablana. Priča o narodnom heroju Peru Ćetkoviću, pa ostvarenja ,,Junak sa ostrva“ - ,,Sama“ - ,,Svečeva kuća“ - ,,Imanje bez međa“ - ,,Iz ove kolijevke“ - i naročito impresivna knjiga ,,Cetinje neomeđeni vidikovac“ ili pisma prijatelja koji Radovanu ili zahvaljuju ili ga o novim temama obavještavaju… Pišu - Čedo Vuković, Ratko Đurović, Dušan Kostić, Milo Pavlović, Đoko Vukmanović, Mirko Bratičević, ( I još nešto o Šveđanima: kad mi dođu u goste, ja im emitujem neku od tvojih reportaža – recimo onu o ,,Snježari sa Lovćena“. Oni ne mogu da shvate da su

Vrijeme izbriše mnoge, ali ne sve tragove. Duboko zaorane stvaralačke i novinarske brazde Radovana Jablana i dalje opominju ,,da nije sve što je novo i najbolje, niti je sve staro da ne valja“. Zato kao svjetlost na kraju tunela, kao vrh planine u izmaglici, i dalje svijetle njegove reportaže i književno djelo kao dokument vremena, kao poduke u doba kada riječ blijedi, kada razgovor odumire, kada je težak put do istine. Sve te trnovite staze odgovorno, hrabro, dostojanstveno i čojski Radovan Jablan je gazio i životopis za duboko poštovanje ostavio

se naši ljudi nekada spuštali u duboke Lovćenske jame, da izvukuju iz njih bremena leda i snijega. I to noću. I noću kreću prema Cetinju, da ih sunce ne ufati, da to na vrijeme prodaju bolnici i poslastičarnicama) pišu i Danilo Kiš, Bo-

rislav Pekić (Jer, ako postoji grad koji kao svoj osjećam, onda je to uistinu samo – Cetinje. Naša se prava postojbina nalazi u našim uspomenama. A moje su uspomene tamo, kod Vas, na Cetinju…) Vasko Ivanović,Velimir Milošević,/... Do Crne Gore, ide se gore / Gore gdje gore vode razgovore / I gdje šumore zvijezde do zore…) Zuko Džumhur / Cetinje je grad, koji te zgrabi i poput bogata domaćina natovari svakojakim darovima, kojima treba odoljeti.Taj prtljag treba staviti na čistinu i svaki detalj, lijepo rasporediti ili, da ti ne filozofiram, te darove, brate Radovane, treba Cetinju pošteno vratiti), pa Niko Jovićević, Dragiša Madžgalj, Pavle Gazivoda, Luka Lagator, zatim Tomo, otac narodnog heroja Pera Ćetkovića starina u 95. godini života, pa Beba sestra narodnog heroja Gojka Kruške (Gojko je visio na brijestu tri dana, a četvrtog su pozvali majku u ranu zoru, da ga ona sahrani. Nijesam hjela da ostanem sama kući. Pošla sam sa majkom, iako me je ona odbijala… Stigli su radnici, skinuli ga sa vješala i stavili u obična kolica za smeće…)pišu prijatelji , Nikola, otac poznatog slikara Gojka Gojnića, te Dragan Radojičić, (Cetinje je već pet vjekova sa istorijom na Ti.

To je grad za zakletvu. Sve to gordo zvuči. Petar Bulajić iz Dubokog dola, Božo Martinović, Marjan Sredanović, Blažo Đuričić, Dragan Radojičić… Poseban pečat ovoj knjizi daje preporuka prijatelja, književnika Pavla Đonovića koji je zapisao: ,,Ovo je rijedak primjer ovako sakupljene divne građe, koji su kroz svoju prepisku ili razgovor sa Jablanom najčešće govorili i pisali o Cetinju. I, zaista, jednog dana bi bilo nemoguće sagledati mit o Cetinju bez ovog rukopisa, jer sve u njemu je i meditacija i svjedočanstvo i stvarnost“. Kada se saberu uspomene koje ne blijede, ostaje da živi istina: Sve što je radio Radovan Jablan, činio je posvećeno, znaveno, odgovorno, časno i pošteno. Stotine prigodnih programa i akademija na Cetinju je pripremio, sa saradnicima Cetinjski list pokrenuo i uređivao, o događajima u prijestonici izvještavao, susrete jugoslovenskih novinara organizovao, ugledne stvaraoce iz svijeta dočekivao, humanitarne akcije podržavao, cetinjske i crnogorske jubileje na svoj osoben način obilježavao… U malom muzeju zahvalnosti, đe posebno mjesto imaju poruke slušalaca, brojna su priznanja na radijskim festivalima u Ohridu i Veneciji, i nagrade oslobođenja Cetinja. Stoga, Društvo crnogorskih novinara pokreće inicijativu da uz 155 godina crnogorskog novinarstava na Cetinju, đe je njegova kolijevka, jedna ulica dobije ime Radovana Jablana, novinara i književnika, koji je zadužio Radio Titograd – Radio Crne Gore, prijestonicu i svekoliku Crnu Goru. Vrijeme izbriše mnoge, ali ne sve tragove. Duboko zaorane stvaralačke i novinarske brazde Radovana Jablana i dalje opominju ,,da nije sve što je novo i najbolje, niti je sve staro da ne valja“. Zato kao svjetlost na kraju tunela, kao vrh planine u izmaglici, i dalje svijetle njegove reportaže i književno djelo kao dokumet vremena, kao poduke u doba kada riječ blijedi, kada razgovor odumire, kada je težak put do istine. Sve te trnovite staze odgovorno, hrabro, dostojanstveno i čojski Radovan Jablan je gazio i životopis za duboko poštovanje ostavio. Zato, mi rijetki nastavljači njegove posvećenosti životu (jednom je rekao – đe ja stanem Ti produži) s pravom i ponosom kažemo, JAKI, (tako smo ga zvali) KAKO TO GORDO ZVUČI.

Piše: Dragan Mitov ÐUROVIĆ

Radovan Jablan

Dragan Mitov Đurović i Radovan Jablan

Neđelja, 9. novembar 2025.

Tajna koja je obasjala l ovćen: Misteriozni susreti jugoslovenskih pilota sa nepoznatim fenomenom 1975. godine, istraživač tih pojava i reditelj najavio igrani film

PODGORICA – Prije tačno pola vijeka, jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo suočilo se sa serijom događaja koji do danas ostaju nerasvijetljeni. Tokom zime 1975. godine, piloti 172. avijacijskog puka iz Titograda gotovo svake noći prijavljivali su isti fenomen – užarenu kuglu koja je lebdjela nad Crnom Gorom i Jadranom, krećući se brzinama nezamislivim i za najmodernije letilice današnjice. Objekti su bili bez vidljivog pogona i kretali se suprotno zakonima konvencionalne fizike. Filmski reditelj Miloš Škundrić, koji je sa desetinama svjedoka tih događaja razgovarao, priprema igrani film inspirisan tim misterioznim susretima – „Šifra Vuk“.

Škundrić za Pobjedu otkriva kako su izgledali ti susreti, što su piloti zaista vidjeli i zašto smatra da je riječ o najautentičnijem NLO incidentu u Evropi.

POBJEDA: Što se zapravo dogodilo 1975. godine nad nebom Crne Gore i Jugoslavije?

Š KUNDRIĆ: To je bila čitava serija događaja koji su trajali gotovo mesec dana – od polovine januara do polovine februara 1975. Gotovo svake noći piloti 172. avijacijskog puka iz Golubovaca prijavljivali su pojavu svetleće kugle koja se kretala iznad područja Lovćena, Cetinja, Danilovgrada, pa duž cele obale do Dubrovnika. Reč je o fenomenu koji je istovremeno pratilo više desetina pilota, a ponašanje objekta nije bilo moguće objasniti poznatom fizikom.

POBJEDA: Kako su izgledali ti susreti prema svjedočenjima pilota?

ŠKUNDRIĆ: Evo jednog opisa koji sam čuo. Noć je. Iznad Rumije leteo je vojni avion G-2 „Galeb“, dvosed sa jugoslovenskom trobojkom na repu. U prednjoj kabini – afrički kadet na obuci, sa belom kacigom na kojoj je crvena zvezda. U zadnjoj – njegov nastavnik, jugoslovenski pilot, umoran od brojnih letova toga dana. Odjednom, pred njima se u tami pojavljuje ogromna kugla žućkaste svetlosti, nalik malom mesecu. Prvo lebdi, a onda neverovatnom brzinom preseca njihovu putanju i nestaje daleko iznad mora. Te zime 1975. godine dogodila se neobična serija bliskih susreta u jugoslovenskom vazdušnom prostoru. Od polovine januara do polovine februara, gotovo svake noći, piloti JRV-a na noćnim letovima susretali su istu misterioznu pojavu – NLO koji se pojavljivao nad kontinentalnom Crnom Gorom, najviše oko Danilovgrada, Čeva, Cetinja, podno Lovćena sa severne strane, kao i iznad cele jadranske obale, od granice sa Albanijom do Dubrovnika.

Škundrić: Migovi su poletjeli da obore NLO, ali je objekat nestajao i pojavljivao se kao da

za njega vrijeme ne postoji

POBJEDA: Kakva je bila reakcija vojske?

ŠKUNDRIĆ: JNA je tada bila na vrhuncu moći. Postojale su tenzije sa Italijom oko Trsta i odnosi sa NATO su bili veoma osetljivi. Ipak, Tito nije popuštao. A onda se pojavilo nešto što ni vojska ni nauka nisu mogli da objasne, niti da mu „doskoče“. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo bilo je stavljeno na ozbiljnu probu. U Golubovcima je tada bio stacioniran 172. avijacijski puk, školska jedinica za obuku domaćih i stranih kadeta, uključujući pilote iz afričkih zemalja. To je bio i unosan posao za državu, jer su strane vlade plaćale obuku i kupovinu aviona domaće proizvodnje – „Galeba“ i „Jastreba“. Komandant puka, potpukovnik Zvonko Jurjević, u početku nije verovao mladim pilotima koji su prijavljivali svetleće kugle. Sumnjao je na meteorološke balone, špijunske letelice, pa čak i optičke iluzije. Ali vrlo brzo, i sam se uverio u suprotno. Jedne noći, jureći za NLO-om iznad jadranske obale prema Dubrov-

niku, vidio je kako objekat u trenutku nestaje sa horizonta, „kao kometa“. Nakon toga, Jurjević i njegovi piloti pokušavali su da organizuju presretanja, ali je NLO uvek izmicao, kao da zna šta će oni da urade.

POBJEDA: Jurjević je kasnije bio i komandant jugoslovenskog vazduhoplovstva i general-pukovnik. Vrlo kredibilan čovjek. Koliko je pilota učestvovalo u ovim događajima?

ŠKUNDRIĆ: U nekim noćima – i do dvadesetak istovremeno. U jednom pokušaju presretanja, čak 12 aviona i 24 pilota pokušala su da okruže objekat. Piloti iz Afrike bili su uplašeni, dok su domaći jedva čekali da ga vide. Postoje tvrdnje da su neki čak i pucali na NLO iz mitraljeza, ali bez efekta. Kada je Jurjević obavijestio komandu u Beogradu, dočekan je sa podsmehom. Govorili su da su „ovi dole u Titogradu previše popili“. Ipak, kada je svetlosnu pojavu prijavila posada broda „Galeb“, na kojem se tada nalazio lično maršal Tito, priča je postala ozbiljna.

POBJEDA: Kako je izgledala ta reakcija sa najvišeg nivoa?

ŠKUNDRIĆ : Komandant Ratnog vazduhoplovstva i PVO, general Enver Ćemalović tada je naredio da se sa aerodroma u Batajnici pošalju supersonični lovci MiG-21, naoružani samonavođenim raketama. Objekat je dobio kodno ime „Vuk“. I kao u onoj priči o dečaku koji je vikao „vuk“ – kada su Migovi došli, NLO se nije pojavio. Vraćali su se za Beograd više puta, jer se objekat svaki put „sakrio“. Ćemalović je zbog toga počeo da gubi poverenje u izveštaje sa juga, sve dok se pojava nije ponovo javila, i to u trenutku kada je Tito bio u Boki Kotorskoj.

POBJEDA: Da li je došlo do pokušaja obaranja objekta?

ŠKUNDRIĆ: Da. Tada je naređeno presretanje i eventualno obaranje objekta. Pilot je bio kapetan Ivan Mamić, iz 18. klase. Mamić mi je ispričao da se našao „licem u lice“ sa NLO-om. Kada je dobio naređenje da puca, objekat je po-

čeo da izvodi manevre koji su delovali kao naučna fantastika – nestajao je, pa se pojavljivao iza leđa, u sekundi bio iznad Tivta, zatim kod Kolašina. Shvatili su da mu oružje ne može ništa. Nakon nekoliko neuspelih pokušaja, naređeno je da se obuka nastavi, a da se pojava ignoriše. I tada se desilo nešto što niko nije očekivao – NLO se pojavio iznad samog aerodroma u Golubovcima, tačno iznad Kombinata aluminijuma. Jurjević je izdao naređenje da niko ne reaguje. Objekat je tada počeo da „pali i gasi“ svetla – i zatim nestao.

POBJEDA : Da li je to bio kraj, da tako kažemo, fenomena?

ŠKUNDRIĆ: Nakon toga, više nije viđen. Kažemo „zauvek“, ali postoje svedočanstva da su sličan objekat videli piloti JRV kod Zadra 1986. godine, pa čak i američki piloti tokom NATO agresije 1999. u zoni Boke. Možda je „ta pojava“ i dalje tu, negde iznad Lovćena ili Boke – samo što danas više nema vojnih letova koji bi je mogli zabeležiti.

POBJEDA: Kako je izgledao taj NLO?

ŠKUNDRIĆ: Piloti su ga opisivali kao kuglu koja je svetlela žućkastom ili narandžastom bojom. Nije bleštala poput reflektora, nego je imala toplu, gotovo živu svetlost. Mogla je da se kreće hipersoničnim brzinama, pa da „ukoči“ u mestu i zatim ponovo nestane preko horizonta kao kometa. General Jurjević ju je tačno tako opisao. POBJEDA: Da li je pojava zabilježena na radarima?

KUNDRIĆ : D a. Radari na Prevlaci su beležili objekat veličine „džambo- džeta 747“ koji se kretao iz pravca Barija brzinama od sedam hiljada kilometara na sat, a zatim zaustavljao gotovo nepomično blizu Dubrovnika. I radar na MiG -21 je registrovao cilj, ali svaki put bi nestajao čim bi se avion približio.

OBJEDA: Izvanredne tvrdnje traže izvanredne dokaze. Da li sada postoje sačuvani materijalni dokazi?

ŠKUNDRIĆ: Nažalost, izveštaji pilota su bili arhivirani u Komandi JRV u Zemunu, a taj deo zgrade je pogođen tokom bombardovanja 1999. godine. Danas postoje samo letačke knjižice, privatne beleške i intervjui koje sam snimio sa desetak aktera. To su ljudi poput Jurjevića, Stupara, Mamića, Stakića, Tasića, Mačeka, Stankovića i njihova svedočenja se neverovatno poklapaju.

POBJEDA: Zašto ste odlučili da snimite film o tome?

ŠKUNDRIĆ: Jer je to možda najautentičniji slučaj NLO fenomena u Evropi – i jer govori o vremenu kada su piloti verovali da mogu da kontrolišu nebo, dok se iznad njih pojavljivalo nešto što prkosi svakoj logici i fizici. Film „Šifra Vuk“ nije samo priča o misterioznoj pojavi, već i o hrabrosti i strahu, o vojsci koja je morala da se suoči sa nepoznatim. O ljudima koji su videli nešto što nisu mogli da objasne – i ćutali pola veka. Možda je taj „Vuk“ i dalje negde iznad Lovćena, čeka neko novo nebo, novu generaciju pilota i – neko novo objašnjenje. Hristina JANKOVIĆ

objekTi su bili bez vidljivog pogona i kreTali se suproTno zakonima konvencionalne fizike: Miloš Škundrić

Neđelja, 9. novembar

Prvi pogled na pet od osam epizoda natprirodnog horora „IT: Welcome to Derry“ koji

marija IvanovIć-nIkIČevIć

Potreban vam je horor koji diže kosu uvis bolje od Fredija Krugera, a istovremeno lijepi nos za ekran? Od kojeg se gaće tresu, ali je teško skrenuti pogled? Koji će vas podsjetiti na grehove gurnute ispod tepiha i u dalekoj Americi i u vašem malom mjestu, ali i upoznati sa nekim divnim klincima po mjeri nostalgične sjećalice „Stranger Things“? E, onda televizija HBO i striming servis HBO Max imaju pravu poslasticu za vas.

Ime joj je „IT: Welcome to Derry“; serija zasnovana na jednom od najpoznatijih romana horor maestra Stivena Kinga tek je počela da se emituje, ali već obara rekorde. Za samo tri dana prvu epizodu pogledalo je 5,7 miliona gledalaca, što ju je i učinilo trećom najgledanijom premijerom i HBO istoriji, odmah nakon „The Last of Us“ i „House of the Dragon“.

Četa Čudaka

Naša ekskluziva je, dakle, čista masnoćica – dobili smo pet od osam epizoda na uvid i bili među prvima koji su odmah znali da HBO ima novi hit. Nije da „IT: Welcome to Derry“ nema problema, ali fakat je da manje izgledaju kao mane, a mnogo više kao prostor za rast. Što je super – jer Endi Muskjeti, režiser koji nam je dao hit filmove „It“ (2017) i „It Chapter Two“ (2019), pa odlučio da sa sestrom Barbarom i Džejsonom Fjuksom kreira TV prednastavak, već ima zeleno svjetlo za još dvije sezone. Dakle, prostora za rast ima, a sudeći prema početku sage o porijeklu dijaboličnog Penivajza, ispod čije maske se ponovo kezi bezočno sočni Bil Skarsgord – i kreativaca spremnih da ga iskoriste. Priča počinje sniježnog januara 1962. godine u Deriju, u Kingovom (ne)čuvenom Mejnu. Dvanaestogodišnji dječak

Dijabolični klub gubitnika

Muskjeti ne govori samo o američkom društvu šezdesetih, nego i ovom ovdje i sada. Rasističkom. Agresivnom i nasilnom prema strancima. I patološki opsjednutom oružjem i „odbranom“ svoje zastave, kulture, naroda i istorije

prošvercovao se u bioskop bez karte, čuvar mu je upravo za petama. Klinac, za kojeg odmah znamo da nešto nije potaman jer, je li, koristi cuclu, traži prevoz do kuće. I ima tu nesreću da uđe u automobil naizgled idilične američke porodice sa kojom, naravno, apsolutno ništa nije u redu. Poslije visceralnog, ludački efektnog i krvavog prologa poslije kojeg se dječaku gubi svaki trag, radnja se prebacuje četiri mjeseca unaprijed. Tek tada saznajemo njegovo ime. Zove se Mati (Majls Ekhardt), zatvoren je u svoj svijet, većina klinaca u školi smatra ga čudakom… I malo koga je briga što je nestao osim možda Lili (najveće otkrivenje serije Klara Stak). I za Matijevu drugaricu važi onaj veliki The Offspring hit „The Kids Aren’t Alright“. Kako saznajemo, Lili je nakon

traumatične očeve smrti provela duže vrijeme na psihijatriji. I možete samo da zamislite kako se osjeća sada, dok tuguje za nestalim drugarom, pa odjednom počinje da čuje njegov glas kako je doziva iz cijevi u kupatilu.

Ako je negdje dolje u kanalizaciji, kako da mu pomogne? Ko će joj vjerovati da nije luda? Odrasli sigurno neće. Možda da zatraži pomoć od nekog od klinaca iz škole? Pa i oni je, kao i Matija, gledaju kao čudakinju.

atomska paranoja

Ipak, dok se Lili lomi, još neko tuguje za Matijem. Tedi (Mikal Karim-Fidler) pun je griže savjesti zbog svađe koja je prethodila nestanku, a krivica u njegovoj glavi toliko je glasna da je ne može nadjačati ni laprdanje brbljivog i iritantnog, ali ipak beskrajno sim-

„Magična crnčuga“ okrenuta naglavačke

Jedan od interesantnijih elemenata serije „IT: Welcome to Derry“ jeste način na koji se pristupa konceptu „Magical Negro“ („Magična crnčuga“). U mejnstrim rasprave o filmu uveo ga je početkom dvijehiljaditih režiser, veliki sinefil i erudita Spajk Li Analizirajući sa studentima filmove poput „The Defiant Ones“ (Stenli Kramer, 1958) ili kingovski „The Green Mile“ (Frenk Darabont, 1999) tim imenom nazvao je sporedne afroameričke likove koji obično imaju posebne talente ili čak natprirodne moći, a najčešće ih koriste kako bi spasili dupe bijelom čovjeku. Long story short, baš zbog toga su i ironično nazvani „Magičnim crnčugama“. Da bi se potcrtao taj rasistički koncept na kojem su zasnovani, činjenica da im

se cijeli identitet svodi na to da ih bijelci posmatraju kao „plemenite divljake“ i „dobre, srećne robove“… I to da se bijeli ljudi najčešće ovako „iskupljuju“ Afroamerikancima, tj. „magično“ peru ruke od krivice i rasističke istorije „najveće demokratije na svijetu“. Koncept postaje posebno interesantan kada se umjesto filmske postavi politička jednačina, pa malo iščeprkamo o tome zbog čega se etiketa „Magical Negro“ lijepila i za Baraka Obamu u doba kada je bio predsjednik Sjedinjenih Država. E, to je dobar povod za neku novu priču i film.

Tropa „Magical Negro“, pak, izokrenuta je naglavačke u seriji „IT: Welcome to Derry“, i to kroz hiperpopularnu figuru iz Kingovog univerzu-

ma, ali i iz istorije filmske kulture. Riječ je o Diku Haloranu, tamnoputom telepati koji se prvi put pojavio u Stivenovoj knjizi (1977), a potom i u Kjubrikovom kultnom i jedinom hororu „The Shining“ (1980). Ako izuzmemo istoimenu mini-seriju iz 1997, svijet ga je ponovo vidio tek u Flanaganovom filmu „Doctor Sleep“ (2019) koji i funkcioniše kao nastavak sage „The Shining“. U „IT: Welcome to Derry“ za Dika Halorana zadužen je Kris Čalk – i vrlo dobro iznosi ludilo mozga koje ga snalazi kao tipa koji potajno pomaže (naravno, bijelom) generalu Šou da, pod krinkom humanizma i pacifizma, razriješi Hladni rat u korist Sjedinjenih Država. Glumac je odličan, lik još bolji, što ćete najbolje vidjeti

patičnog štreberka Fila (sjajni Džek Moloj). U jednom trenutku njih troje udružiće se u potrazi za Matijem. I dobiće pojačanje u obliku Roni (Amanda Kristin) i Vila (Blejk Džejms), a kasnije i Riča (Arijan Kartaja) i Mardž (Matilda Lovler). Prkosna afroamerička djevojčica kćerka je Henka (Stiven Rajder), radnika bioskopa u kojem je Mati posljednji put viđen, te koji je, naravno, samo zbog boje kože, optužen da je imao nešto sa dječakovim nestankom. I sad Roni koja, kao Lili za oca, nosi traumu povezanu sa pokojnom majkom, otpočinje misiju dokazivanja očeve nevinosti.

U potragu se uključuje i Vil koji je nedavno stigao u Deri sa majkom Šarlot (Tejlor Pejdž) ne bi li tu otpočeli novi život nakon što mu je otac Liroj (Džovan Adepo) dobio posao

u obližnjoj američkoj vojnoj bazi. Njegovi roditelji nalaze se među najinteresantnijim likovima odraslih koji i ovdje, kao i većinom kod Kinga, nemaju mnogo sluha za „kaprice“ i bubice odrastanja najmlađih. Čak i kada imaju, pak, ne snalaze se u komunikaciji sa djecom. I sve što većinom traže od njih jeste da se uozbilje, da odrastu, da prihvate problem kao sastavni dio života. Ili, ukratko, da ga gurnu pod tepih kao što su to činili i oni u njihovim godinama. Pa poslije odakle transgeneracijska trauma… Šarlot i Liroj su, ipak, malo drugačiji kao roditelji, ali i kao osobe, s obzirom na to da ih je „pogrešna“ boja kože naučila da malim sredinama, često neprijateljski nastrojenim prema izvanjcima, prilaze s oprezom. Podrukavac Lirojeve priče posebno je zani-

po epizodi koja ga tjera da siđe niz „zečju rupu“ i suoči se sa najvećim košmarima sopstva ne bi li obavio svoj „magični“ zadatak. Štoviše, do te je mjere zanimljiv Dik Haloran, da biste rado vidjeli i spin off seriju zasnovanu na njegovom liku. Flanagan je, inače, imao namjeru da uradi solo film o Haloranu, ali projekat je

otkazan, pa sve čemu trenutno možemo da se nadamo jeste da nam Muskjeti i ekipa ne upropaste započeto u tri preostale, nepogledane epizode. Tim prije što imaju zeleno svjetlo za još dvije sezone i (vjerovatno) još mnogo istinski magičnih fora sa našim preinteresantnim telepatom.

mljiv zbog toga što se radnja odvija u doba Hladnog rata i opšte histerije u vezi s atomskim naoružanjem, pa zadaci koje dobija od generala Šoa (Džejms Remar) dobijaju posebnu težinu. I ne govore samo o američkom društvu šezdesetih, nego i ovom ovdje i sada. Rasističkom. Agresivnom i nasilnom prema strancima. I patološki opsjednutom oružjem i „odbranom“ svoje zastave, kulture, demokratije, naroda, istorije. savršene žrtve

Natprirodno možda jeste oblanda u koju se pakuje priča, ali mnogo strašniji od horor elemenata jesu teme koje Muskjeti smješta unutra, nimalo slučajno uz savjete konsultanata poput Korda Džefersona („American Fiction“, 2023). Cijeli Deri smrdi na kanalizaciju, na mračne tajne, na leševe gurnute ispod tepiha. Baš kao što se i američka demokratija osjeća na rasizam, genocid, nadmenost, laž, netrpeljivost prema drugačijem i Drugom.

Odatle u seriji i vojska, i vršnjačko nasilje, i priča o borbi za ljudska prava u doba Martina Lutera Kinga, pa i američki domoroci i legenda o tome kako se na toj „svetoj zemlji“ živjelo prije bijelih otimača i kapitalista, prije nego što su ti i takvi prostrli tepih upravo preko indijanskih kostiju. I počeli da grade tu „najveću demokratiju na svijetu“. Ta jaka socijalna oštrica, usmjerena upravo ka tome da rastoči i razbuca biće modernih Sjedinjenih Država, te postavi znak jednakosti između starije i novije američke istorije, najjača je na početku serije. Do te mjere, da je Muskjetijeva odluka da Penivajza u prvoj polovini sezone drži po strani, u sjenkama i mraku, ispala odlična.

U „IT: Welcome to Derry“ strahobalni klovn zapravo je duh i bauk koji se nadvija nad gradom i prožima svaki atom njegovih stanovnika. Atmosfera je takva da mještani često

Piše:

Kris Čalk kao lik proslavljen romanom i filmom „The Shining“

Mladi ansambl sjajno žonglira sa stravom i psiho-dramom

Glavni junak efektnog, ludački krvavog prologa

fanove Stivena Kinga i obara rekorde na platformi HBO Max

gubitnika

djeluju kao lutke koje pomjera dijabolični lutkar, kao kidnapovane duše, kao duhovi osuđeni da žive u ukletoj kući dok se život odvija negdje drugo, daleko van njenih zidova. Samim tim Muskjeti je uspio da postigne ono što mu je očigledno i bila namjera, da Mejn postane metafora za Ameriku u malom, a Deri - strašniji od Penivajza. I da taj užasni klovn, drevno, možda čak i vanzemaljsko biće, nebitno, djeluje samo predator kojem je pala sjekira u med, koji je naišao na savršene žrtve, kojem je meta od starta osuđena na propast jer i sama u sebi nosi klincu krvništva i nekog neizrecivog, praiskonskog, transgeneracijskog zla.

Uskršnji lov

U tom i takvom gradu, niko nije potpuno bezbjedan, što jasno vidimo i osjećamo od početka, naročito u šokantnom finišu prve epizode. Tu i tada će i onim endemskim gledaocima, koji možda (ako je to uopšte moguće) nijesu čitali Kinga i gledali adaptacije njegovih djela, postati jasno da je i „IT: Welcome to Derry“ priča o nekoj zaprljanoj, zauvijek izgubljenoj dječjoj nevinosti. I znaće da svjedoče moćnoj priči o tome kako zlo, trauma, nerazumijevanje i tama mogu djeci da promijene život iz korijena, da ih premetnu u nešto užasno gorko i ružno, a to nešto su – odrasle osobe. Za te klince izgubljene nevinosti u „IT: Welcome to Derry“ zadužen je blistav mladi ansambl, jedan od ponajboljih kada su u pitanju novije Kingove adaptacije. Većina je otkrovenje, ali najviše se bez sumnje ističu Klara Stak i Džek Moloj, koje biste lako mogli da zamislite i kako špartaju biciklima po mikrokosmosu „Stranger Things“. Majls Ekhardt je, pak, od druge sorte sjajnih mladih glumaca; izvjesno je da ga čeka niz ponuda za horore svake vrste. A već potvrđeni glumci takođe lijepo prate dječje tragove, naročito Adepo i Pejdž,

čiji bračni par organski postaje moralno sidro u mrakom i zlobom natopljenom Deriju. Muskjeti glumce usmjerava bez mnogo grešaka u koracima, podređujući i njih i svaki element izgradnji klaustrofobične atmosfere i makete grada iz kojeg je nemoguće pobjeći. Nasilje je u „IT: Welcome to Derry“ jako estetizovano, te u potpunosti usklađeno sa kingovskim kanonom. Paranoja Hladnog rata i tenzije iz Džim Krou ere savršeno se prožimaju sa horor elementima, tj. sa Penivajzovim iteracijama i scenama u kojima ulazi u glavu protagonistima, izvlačeći na površinu njihove najveće košmare i strahove.

Dok gledate seriju, uvijek znate da će nešto loše da se dogodi, ali nijeste sigurni kada i kome. Tempo je jeziv i ubitačan, a pritom ima dovoljno prostora i za lov na „uskršnja jaja“, tj. reference i na „It“ i na druga Kingova djela i adaptacije, bio to „The Shining“ ili „The Shawshank Redemption“. I to je sjajno, jer većinom se takvi momenti, naročito u prednastavcima velikih hitova, svode na puki servis za fanove. Ovdje imaju težinu.

DrUgi ekran

E sad, nije da „IT: Welcome to Derry“ nema mana, naročito od četvrte, najslabije od pet pogledanih epizoda. Nije ni ona totalni voz na ler, ali tu počinje da slabi osjećaj da niko nije bezbjedan. Socijalna oštrica znatno se tupi, a repeticije postaju očiglednije. U vizuelnom smislu, loš CGI primjetan je od starta, ali dok sama priča i režiserska rješenja ne padnu, tj. ne postanu uljuljkani u već demonstriranoj sili, nije toliki problem. No, činjenica je da je baš nikakav, te da su kod Muskjetija ovog puta mnogo jači horor elementi koji počivaju na praktičnim efektima. Pomenuti motiv američkih domorodaca vrlo je važan, ali ima momenata kada se ljulja i djeluje nategnuto, iako odlični glumci poput Kimberli No-

ris Guerero i Džošue Odžika ostavljaju izuzetno jak utisak. Recimo da tek treba da vidimo kako će se ovaj segment razviti i razriješiti u preostale tri epizode, o naredne dvije sezone da i ne govorimo. Radnja će, inače, ići unazad, pa će nas druga sezona odvesti u 1935, a treća u 1908. godinu. Vrlo interesantno. Nego, ako postoji ijedna zamka u koju Muskjetijev tim može da upadne to je urušavanje cijele priče pod mitologijom koja je zaista pretrpana svim i svačim. Likova je mnogo, a nije malo ni flešbekova koji služe da se proširi i što pomnije objasni Penivajzova oridžin priča.

Sve to većinom vozi i radi kako bi trebalo, ali ima momenata kada zaista poželite da vam ne „preobjašnjavaju“ stvari koje gledate. Malo manje razmišljanja o „drugom ekranu“, malo više povjerenja u gledaoce i prostora za razvoj likova – i sve okej.

Prava vizija

Osjećaj, pak, kaže da Muskjeti neće razriješiti glavne zapetljancije u finišu, prvenstveno zbog toga što mu je odobren plan da snimi još dvije sezone. Negdje je očekivano da nas ostavi sa više pitanja nego odgovora, pa da tek onda krene u pravo produbljivanje. I to je sasvim okej

plan. Jer za zahtjevne prednastavke ovog tipa (sjetite se samo kad ste posljednji put gledali odličan prequel, a da nije u pitanju „Better Call Saul“ ili „Andor“) najbitnije je na početku pokazati da je odabran pravi put, a priča povjerena autoru sa dojmljivom vizijom. Muskjeti je definitivno ima. Stoga, drugoj sezoni već se vrijedi radovati, bez obzira na to kakve nas tri epizode čekaju do kraja prve. U por eđenju sa drugim Kingovim TV adaptacijama iz 2025, posebno sa „The Institute“, „IT: Welcome to Derry“ zaista je „The Godfather“. E sad, kada u jednačinu ubaci-

mo „najbolje od najboljeg“, recimo, obje sezone antologije „Castle Rock“, fakat je da Muskjeti nije na tom nivou. No, može li da ga dosegne? Valja vjerovati da može. Naše povjerenje zaslužio je ponajviše zbog sjajnih klinaca kojima je povjerio glavne uloge u ovom dijaboličnom klubu divnih gubitnika. Za sada je na pravom putu da nas ubijedi da su sve te njihove male radosti i veliki košmari odrastanja – i naši. I da je cijeli svijet koji nas trenutno okružuje, bili djeca ili odrasle osobe, opasno nalik Deriju. Strašniji od Penivajza, ali ipak žestoko vrijedan borbe.

Junaci jedne od dojmljivijih TV adaptacija popularnog pisca

Jedan od forsiranijih elemenata tiče se američkih domorodaca

ZAJEDNO ĆE RADITI ZA DOBROBIT ŽENSKE KOŠARKE: Predsjednik Bokan sa reprezentativkama i stručnim štabom

U Podgorici se okupila ženska seniorska košarkaška reprezentacija i počela pripreme za novi ciklus kvali kacija

Škerović: Imamo potencijal za uspjeh

PODGORICA - Ženska košarkaška seniorska reprezentacija Crne Gore okupila se juče u Podgorici i počela mini pripreme za novi ciklus kvalifikacija.

Slijedi prvi ,,prozor“ u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, koje se 2027. godine održava u Belgiji, Finskoj, Litvaniji i Švedskoj, a naše dame u prvoj rundi kvalifikacija biće u grupi sa selekcijama Ukrajine, Azerbejdžana i Bugarske. Crna Gora novi ciklus otvara u ,,Bemaks areni“ (12. novembar - 19 časova) protiv Ukrajine, tri dana kasnije u Bakuu gostuje Azerbejdžanu, a 18. novembra utakmicom sa Bugarskom u Botevgradu završiće prvi ciklus. Nakon toga naredni ,,prozor“ slijedi u martu 2026. godine. - Pred nama je novi ciklus kvalifikacija. Prva utakmica kod kuće protiv Ukrajine - nezgodna su ekipa, mlada, borbena, bore se svih 40 minuta. Ukrajina u sastavu ima jednu od najboljih bekova Evrope, Jakupovu. Nama će primarni cilj biti da nju zaustavimo. Mislim da pred domaćom publikom imamo šanse. Međutim, neće biti lako, moramo na terenu da pokažemo kvalitet. Poslije toga imamo Azerbejdžan i Bugarsku u gostima. Više informacija o njima imaćemo nakon njihove utakmice u srijedu - kazala je selektorka Jelena Škerović.

Nekadašnja kapitenka prije petnaestak dana je produžila saradnju sa Savezom, tako da nastavlja da predvodi ,,crvene“ na čijoj je klupi od 2019. godine.

Crna Gora u novi ciklus ulazi dodatno podmlađena, ali... - Mislim da ova ekipa i ove djevojke imaju potencijala da mogu da naprave uspjeh i to je ne-

DRAGAN BOKAN: Reprezentacija

je svetinja i sa naše strane bićete poštovane kao nigdje drugo

Predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore Dragan Bokan susreo se juče sa seniorskim reprezentativkama, selektorkom JelenomŠkerović i članovima stručnog štaba. Predsjednik Bokan je na sastanku u prostorijama Saveza našim najboljim košarkašicama želio da pruži podršku uoči početka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, saopšteno je iz KSCG.

- Reprezentacija Crne Gore je svetinja i vi ćete, kao njene članice, sa naše strane biti poštovane kao nigdje drugo. Vi ste ono najbolje što postoji u našoj ženskoj košarci i svi kapaciteti Košarkaškog saveza će vam biti na usluzi, bilo da su u pitanju trenažne, takmičarske, zdravstvene

što čemu sam ja težila i one zajedno sa mnom, tako da se veoma radujem što imam čast i privilegiju da ponovo vodim ovu ekipu u nove borbe i nove pobjede - poručila je Škerović.

KOVAČEVIĆ KAO NOVA LIDERKA

Kraj Eurobasketa u Brnu označio je i kraj reprezentativne karijere za Milicu Jovanović i Jovanu Pašić, te kraj igračke za Jelenu Vučetić. Jedan od lidera ,,novog“ tima biće Bojana Kovačević, koja će uz Draganu Živković i Mariju Leković, biti glavna uzdanica.

ili bilo koje druge potrebe. Vaša je obaveza da se odazovete pozivu reprezentacije, a naša da vam stvorimo najbolje uslove i zajedno ćemo da radimo za dobrobit crnogorske košarke. Želim vam uspješno okupljanje i da svi budemo ponosni što predstavljamo reprezentaciju i državu – istakao je Bokan. Selektorka Jelena Škerović zahvalila je na podršci koju je reprezentacija do sada dobila od Saveza.

- Već na prvom koraku se vidi ozbiljnost i namjera Košarkaškog saveza da radi u korist crnogorske košarke. Mi ćemo se truditi da budemo pozitivni i radićemo sa ovom grupom djevojaka na ciljevima koje smo zacrtali, a ja vjerujem u uspjehe i ove generacije

- Očekivanja su uvijek ista kada je riječ o reprezentaciji. Želimo da se borimo, da budemo tim. Što se tiče ovog ciklusa, želimo da završimo na jednom od prva dva mjesta - poručila je Kovačević. Kapitenka Budućnost Bemaksa Zorana Radonjić nedavno je ispisala istoriju u WABA ligi - prešla je granicu od 1.000 indeksnih poena, a sada se od nje očekuje i još veća uloga u nacionalnom timu.

- Jako sam srećna jer smo ponovo na okupu. Mislim da je svaka igračica spremna da upija i da sluša šta se traži od nas.

kao i mnogih prethodnih –kazala je Škerović.

U ime igračica obratila se povratnica u reprezentaciju DraganaŽivković

- Ovo je zlatna generacija i ja vjerujem u ove djevojke. Jedva čekamo da krenemo i daćemo sve od sebe za reprezentaciju. Bićemo pozitivne i gradićemo prije svega dobru atmosferu, što mogu da garantujem prvo svojim primjerom, a sigurna sam i sve ostale djevojke – istakla je košarkašica Rapida iz Bukurešta. Sastanku su, pored predsjednika KSCG Dragana Bokana, prisustvovali i generalni sekretar Darko Ivanović, članica Upravnog odbora zadužena za žensku košarku ŽeljkaRatković i direktor reprezentacija DraganVukčević

SPISAK

Na širem spisku Jelene Škerović za prvi kvalifikacioni ciklus nalazi se 15 igračica. Na njemu su: Sanja Akšam, Maja Bigović, Milena Bigović, Janja Dragišić, Marija Đuranović, Andrea Glomazić, Nikolina Ilić, Bojana Kovačević, Marija Leković, Nataša Mek, Zorana Radonjić, Jovana Savković, Ksenija Šćepanović, Sofija Živaljević i Dragana Živković.

VUKČEVIĆ:

KSCG obezbijedio odlične uslove

Direktor reprezentacija u KSCG Dragan Vukčević je iskoristio priliku da naglasi da je KSCG obezbijedio igračicama odlične uslove.

- Drago mi je što je Jelena Škerović ponovo selektorka. Ova reprezentacija, ne čelu sa njom je navikla na pobjede i uvijek nas obradovala plasmanom na velika takmičenja, a nadamo se da će tako biti i ovog puta. Imamo želju da u prvom krugu budemo među dvije reprezentacije, da nastavimo dalje kvalifikacije za ovo što nas čeka. Upravni odbor na čelu sa predsjednikom Draganom Bokanom je napravio savršene uslove za naše reprezentativke, imaće sve što im je potrebno.

Spremne smo da prihvatimo tu ulogu, da imamo veću odgovornost, nego što je bilo prethodnih godina. Slijedi novi sistem, biće teže, ali smo motivisane - naglasila je Baranka. Kvalifikacije za predstojeći Eurobasket se igraju u novom formatu. Po dvije najbolje selekcije iz svake grupe, kao i tri najbolje trećeplasirane ekipe izboriće plasman u drugu rundu kvalifikacija. Tu se ne ubraja grupa H, jer su u njoj selekcije domaćini (Belgija, Litvanija, Finska i Švedska), pa se njihovi rezultati ne računaju. Druga runda kvalifikacija na programu je u novembru 2026. i februaru 2027. godine, a žrijeb za drugu fazu biće održan nakon završetka prve faze kvalifikacija. U drugoj rundi će biti formirano šest grupa, a po dvije selekcije iz tih šest grupa će izboriti plasman na kontinentalnu smotru. R. PEROVIĆ

NBA Vučević veoma dobar u porazu Bulsa

PODGORICA - Čikago je doživio tek drugi poraz u osmom meču u novoj sezoni NBA ligi, od Milvokija (126:110), a za to je bila potrebna sjajna partija Janis Adetokumba, koji je za Bakse upisao je 41 poen, 15 skokova i devet asistencija. U redovima Bulsa, crnogorski košarkaš Nikola Vučević imao je 16 poena (13-7 iz igre, 3-2 za tri poena), šest skokova, te po asistenciju i ukradenu loptu. Milvoki je do pobjede došao odličnom igrom u posljednjoj četvrtini koju je dobio 41:30, nakon što su prve tri dionice bile u egalu. Pored Adetokumba, u redovima Milvokija istakli su se Majls Tarner sa 23 poena i osam skokova i Rajan Rolins sa 20 poena, šest skokova i četiri asistencije. Kod Bulsa je Matas Buzelis imao 20 poena, osam skokova i tri asistencije, pratio ga je Tre Džons sa 17, dok je Džoš Gidi upisao dabldabl sa 16 poena, sedam skokova i 14 asistencija. Bulsi se nalaze na prvom mjestu Istoka sa šest pobjeda i dva poraza, dok su Baksi peti sa skorom 6-3. Denver je savladao Golden Stejt sa 129:104, predvođen Nikolom Jokićem koji je ubacio 26 poena (15-12), uz po devet skokova i asistencija. Pored srpskog asa, istakli su se još Džamal Marej sa 23 poena, četiri skoka i osam asistencija, a dvocifreni su bili i Eron Gordon sa 18 poena, Jonas Valančinuas sa 16 poena i šest skokova, kao i Kristijan Braun sa 12 poena, sedam skokova i četiri asistencije. Voriorsi su bili bez prve zvijezde tima – Stefa Karija, a istakli su se Drejmond Grin sa 17 poena, šest skokova i četiri asistencije, Džimi Batler sa 16 poena, dok je Kuinten Post upisao 14. Nagetsi se nalaze na četvrtom mjestu Zapada sa šest pobjeda i dva poraza, dok su Voriorsi na osmom mjestu sa skorom 5-5. Oklahoma je deklasirala Sakramento sa 132:101, a šampion je veliki posao odradio u drugoj četvrtini, kada je otišao na dvocifrenu razliku, a onda je u posljednjoj dionici na dominantan način potvrdio put ka pobjedi. Najefikasniji je bio Ajzea Hartenštajn sa 33 poena i 19 skokova.

Rezultati: Orlando - Boston 123:110, Vašington - Klivlend 114:148, Atlanta - Toronto 97:109, Bruklin - Detroit 107:125, San Antonio - Hjuston 121:110, Memfis - Dalas 118:104, Majami - Šarlot 126:108, Milvoki - Čikago 126:110, Minesota - Juta 137:97, Denver - Golden Stejt 129:104, Sakramento - Oklahoma 101:132. S. J.

Koban pad u trećoj četvrtini

PODGORICA – Budućnost

Voli je seriju od šest pobjeda, na dva fronta, prekinula tamo gdje je to realno i moglo da se dogodi – tim Andreja Žakelja izgubio je u Beogradu od Crvene zvezde 95:79 (19:24, 22:17, 33:17, 21:21), u derbiju 6. kola ABA lige, pa prošlosezonski rivali u polufinalu plej-ofa (slavili su Podgoričani) sada imaju po dva poraza, a Budućnost pobjedu (ukupno četiri) i utakmicu više.

Bez prvog plejmejkera Jogija Ferela , kao i centra

Džejmsa Tompsona, zbog povreda koje su doživjeli protiv Bešiktaša (Ferelu napukla kost na licu, čeka se maska da može da igra, a Tomsonu povreda mišića na nozi), Podgoričani su bili oslabljeni, prije svega, u organizaciji igre, što se i osjetilo tokom meča. Žakelj je na parket slao svih 11 igrala iz rostera (u timu se našao i Zoran Nikolić) i to je dalo rezultat samo u prvom poluvremenu, dok u nastavku nije išlo, posebno u odbrani, za razliku od prethodna tri meča (Lietkabelis, Zadar, Bešiktaš), kada su

,,plavi“ u drugom poluvremenu odigrali bolje defanzivno…

EGAL DO POLUVREMENA

Iako je Zvezda bolje otvorila meč i povela 8:3, nakon nešto više od dva minuta igre, Budućnost je bila bolja u preostalih skoro osam minuta prve četvrtine, u oba pravca, uz pet pogođenih trojki iz devet pokušaja (po dvije Nikole Tanaskovića i Flečera Megija, jedna Džuvana Morgana). Serijom 9:0, za dva minuta i 45 sekundi, Podgoričani su poveli 12:8, a onda su nakon trojki

PODGORICA – Nakon četiri od pet mečeva kod kuće, u duelima sa rivalima protiv kojih su, uz malo više sreće, spretnosti, ali i manje kardovskih problema, mogli da imaju bolji skor od dvije pobjede i tri poraza, pred košarkašima SC Derbija je prvi duel u sezoni, računajući i onaj u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona (poraz od grčkog PAOK-a), u kojem ,,studenti“, realno, ulaze sa malim šansama za pozitivnim rezultatom.

Tim Petra Mijovića gostuje danas Dubaiju (15 časova), novom evroligašu, uz Spartak jedinom timu bez poraza u ABA ligi… - Mislim da ne treba trošiti riječi o kvalitetu Dubaija. Jasno je da je to tim selektiran za najviše domete, kako u ABA ligi, tako i u Evroligi, sezonu su po-

Megija (za 15:10, 20:14) i Morgana ,,dizali“ prednost do maksimalnih ,,plus“ sedam (24:17), na 64 sekunde prije kraja kvartala, koji je zaključen poenima Odžejela sa linije bacanja (24:19).

Kada je Skajlar Mejs zakucao pod faulom (ubacio je i dodatno bacanje) za 27:22, kada se time iskupio za izgubljenu loptu, što je trojkom kaznio Dos Santos, činilo je da Budućnost i dalje ima kontrolu utakmice. Ipak, nakon toga je uslijedio trominutni pad, koji je Zvezda iskoristila i serijom 10:0 povela 32:27, košem Da-

čeli sa velikim ambicijama. Mi smo, s druge strane, u znatno boljem ritmu nakon pobjede protiv Krke. Bolja je i situacija sa povrijeđenim igračima, Darijus Džonson se vratio u trenažni proces, što je za nas veoma važno – ističe trener Podgoričana Petar Mijović. Dobra stvar za SC Derbi u ovom duelu je ta da protiv Dubaija nema što da izgubi, a može mnogo da dobije. - Utakmici pristupamo kao i svakoj drugoj, sa željom da prikažemo bolju igru nego u prethodnoj, da ispravimo greške

Mekintajer 5

Plavšić 2

Miljenović 6

Davidovac 5

Kalinić 13

Dobrić 13

Izundu 9 MotiejunasOdželej 9 RadišićMoneke 17

Dos Santos 16

Sulejmon 6 Megi 9 Mejs 6 Slavković 8 Tanasković 17 JovanovićMorgan 18

ŽAKELJ: Dok smo imali snage odigrali smo dobro

Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, čestitao je ,,domaćinu na zasluženoj pobjedi“. - Dok smo imali snage, odigrali smo dobro, onako kako smo se dogovorili. Treća četvrtina nas je koštala utakmice. Igrali smo premekano u odbrani, nijesmo zagrađivali koš, dozvolili smo neke poene. Mislim da je Zvezda dala tri ili četiri šuta za tri poena nakon ofanzivnog skoka. To je presudilo, tu su napravili razliku i protiv tima kao što je Zvezda poslije je teško da se vrati. Pristup i želja su bili na nivou, a sa skraćenom rotacijom bilo je malo teže to energetski ispratiti 40 minuta. Ali, mislim da su igrači dali maksimum. Treba da se odmorimo, analiziramo ovu utakmicu i da idemo dalje – rekao je Žakelj.

vidovca nakon ofanzivog skoka, na šest minuta i 38 sekundi prije velikog odmora. Ipak, Aksel Butej je prekinuo seriju domaćih, a onda je sa pet uzastopnih poena (prvo trojka, pa poeni u kontri na drugi obruč) vratio vođstvo na 36:34, na tri minuta i 47 sekundi do kraja. To je, međutim, bila posljednja prednost ,,plavih“ u prvom poluvremenu, Zvezda je u vodila do dva posjeda (41:37), ali su Slavković i Tanasković (10 poena, četiri skoka u prvom poluvremenu) donijeli izjednačenje na poluvremenu (41:41).

PAD U TREĆOJ ČETVRTINI

Ispostaviće se da je trojka Slavkovića na početku drugog poluvremena za 44:41 donijela Budućnosti posljednje vođstvo na meču, a pobjednik je odlučen u trećoj četvrtini u kojoj je crnogorski šampion primio 33

poena. Držali su gosti priključak do 53:52, koliko je bilo sredinom četvrtine, nakon dva pogođena bacanja Morgana, ali je onda uslijedio prvi udar Zvezde i serija 11:0 za prvu dvocifrenu prednost na meču (64:52), na dva minuta i 49 sekundi do kraja kvartala. Seriju domaćih su na kratko prekinuli Morgan (koš i dodatno) i Mejs (trojka) za ,,minus šest“ (64:58), ali se Zvezda, nakon tajm-auta Obradovića, vratila na pravi kolosijek, pa je novom serijom od 12:0, na prelazu iz treće u posljednju četvrtinu, stigla do nedostižnih 18 razlike (76:58). Domaćin, koji nije imao uobičajeno vatrenu podršku sa tribina, maksimalnu prednost imao je u 38. minutu (92:73). Budućnost u narednom kolu, 15. novembra, dočekuje Iliriju, a prije toga, u srijedu, u Njemačkoj protiv Kemnica igra meč 7. kola Evrokupa. S. JONČIĆ

koje nam se ponavljaju i da zadržimo ono što dobro funkcioniše. Vjerujem da je ovo dobra prilika da kroz ovu utakmicu naučimo nešto novo, da budemo bolji i da pokušamo da odigramo našu najbolju partiju do sada u ovom dijelu sezone. Kao što sam već rekao, imamo izuzetan respekt prema Dubaiju, njihovom kvalitetu i ambicijama – dodao je Mijović.

SC Derbi je prošle sezone izgubio oba duela od Dubaija, za koji od ove sezone nastupa bivši centar SC Derbija Kenan Kamenjaš, koji je zajed-

no sa Mekinlijem Rajtom ljetos stigao iz Budućnosti. - Ovo je prilika da kao tim napravimo još jedan iskorak nakon posljednje pobjede. Svjesni smo izazova koji nas čeka, igramo protiv jedne od najboljih ekipa u grupi. Dubai je veoma talentovan tim i dobro su počeli sezonu, ali ja potpuno vjerujem saigračima i trenerima. Očekujem da ćemo igrati čvrsto i borbeno. Svi smo veoma motivisani i uzbuđeni zbog izazova koji je pred nama – kazao je Džir Dejvis, krilni košarkaš SC Derbija. S. J.

SC Derbi danas (15 h) gostuje Dubaiju u 6.

Džuvan Morgan na sinoćnjem meču u Beogradu

Evropska liga mijenja kvalifikacije za EP

PODGORICA – Predsjednik Evropske odbojkaške konfederacije (CEV) Roko Sikirić saopštio je na Kongresu ove sportske asocijacije, u Parizu, da će ubuduće Evropska liga da zamijeni dosadašnje klasične kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Shodno tome, po četiri selekcije iz Evropske lige će 2026. i 2027. izboriti plasman na EP 2028. godine, uz četiri domaćina, šampiona Evrope za 2026. godinu i 11 selekcija shodno CEV rang-listi (nakon Evropske lige 2027).

,,Sikirić je takođe kazao i da je donijeta odluka o modifikaciji kalendara kvalifikacija za mlađe kategorije, ali i da će pilot projekat biti sekundarna

evropska prvenstva za U18 i U20 kategorije 2027. godine, a odnosiće se na selekcije koje se ne budu plasirale na EP. Predstavljeni su CEV projekti komercijalnog plana i ,,Fonda solidarnosti“. Na Kongresu su usvojeni izvještaji o radu predsjednika CEV i aktivnostima CEV, kao i finansijski izvještaj za 2025. godinu i planirani budžet za 2026. godinu“, saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore. Osim Sikirića, u uvodnom dijelu delegatima se obratio Fabio Azevedo , predsjednik Svjetske odbojkaške Federacije (FIVB). Za počasnog predsjednika CEV-a izabran je Andre Mejer, nekadašnji dugogodišnji predsjednik Evropske odbojkaške

konfederacije (2000-2015).

Dan prije Kongresa CEV-a, Balkanska odbojkaška Asocijacija (BVA) održala je sastanak zonske asocijacije na kojoj je diskutovano o kalendaru takmičenja balkanskih prvenstava, a u uvodnom dijelu prezentaciju u vezi apliciranja za projekte FIVB ,,Volleyball Empowerment“ održao je Hiteš Malhotra, rukovodilac odjeljenja za Volleyball Empowerment projekte u FIVB.

Na 46. Kongresu CEV-a prisustvovalo je 55 od ukupno 56 evropskih federacija, a OSCG su predstavljali predsjednik Nikola Kažić i generalni sekretar Ivan Bošković Naredni, 47. Kongres biće održan 24. septembra 2026. godine u Milanu. S. J.

„Plave“ igraju za

PODGORICA - OTP Group

Budućnost gostuje u Danskoj ekipi sa četvrtim najefikasnijim napadom (32 gola po meču), ukupno, u grupnoj fazi Lige šampiona.

Esbjerg možda nije krenuo onako kako je očekivao (tri pobjede i tri poraza), s obzirom na sastav, u prvih šest kola, ali je pokazao da ima tim za fajnal - for. Ovo je tipična danska ekipa koja igra na gol više, ima i pravo na to jer sa bekovima koje predvodi najefikasnija (45) igračica LŠ - Heni Rejštad, pokazuje svu ljepotu modernog rukometa. Razmahale su se igračice ove ekipe u posljednje vrijeme, osjetila je to prvo Borusija (36:29, poluvrijeme 24:14), a prije dva dana i Ikast (učesnik LŠ) u domaćem prvenstvu kada je na poluvremenu bilo 21:8! Jasno je ko je favorit u današnjoj utakmici koja je zakazana za 14 sati, ali su i ,,plave“ u boljoj situaciji poslije prikazanog u posljednje dvije sedmice uprkos porazima od Borusije i Glorije.

NA NIVOU ĐERA

- Samopouzdanje je na većem nivo nego što je bilo, djevojke su svjesne da napredujemo i podižemo formu, što je bilo vidljivo i u prethodnom meču u Dortmundu kada smo 45 minuta bili u vođstvu. I onda

Srpski teniser ponovo pomjerio granice, postao najstariji osvajač ATP trofeja

PODGORICA - Lando Noris

je na stazi Interlagosu u Sao Paulu proslavio prvo mjesto u sprintu, a njegov timski kolega iz Meklarena i glavni konkurent za titulu - Oskar Pjastri je odustao. Kimi Antoneli završio je kao drugi, a treći je bio još jedan Britanac - Džordž Rasel. Noris je i dalje lider u general-

PODGORICA - I Atina se poklonila Novaku Đokoviću –srpski teniser je u finalu ATP turnira u glavnom gradu Grčke savladao Italijana Lorenca Muzetija poslije tri seta (4:6, 6:3, 7:5) i u 144. finalu u karijeri osvojio 101. titulu. - Nevjerovatna borba, tri sata fizički teškog meča. Lorenco je igrao vrlo dobro i mogao je i on da pobijedi. Odigrao je strašan meč, a ja sam ponosan na sebe. Ovdje se osjećam kao kod kuće, mnogo mi se svidio turnir u Atini, hvala svima što su došli da me podrže – rekao je Đoković poslije meča. Ispred Novaka po broju trofeja samo su Amerikanac Džimi Konors sa 109 titula i Švajcarac RodžerFederer sa 103.

- Mnogo poštovanja za Loren-

ca i njegov nastup tokom čitave sedmice na turniru. Na ovom nivou svi smo iskusili igranje tijesnih mečeva i znam da je težak osjećaj. Njegov nivo tenisa bio je visok čitave sedmice, a posebno u ovom finalu. Igrao sam protiv tebe na raznim podlogama, a tvoj napredak na betonu je izuzetan, budućnost je svijetla ako nastaviš ovako – obratio se Đoković rivalu. Srpski as je sa 38 godina i pet mjeseci postao najstariji osvajač ATP trofeja.

Turnir u Atini organizovali su Đoković i njegova porodica, a najuspješniji teniser svih vremena zahvalio je grčkim vlastima i ostalim organizatorima ,,koji su za tri, četiri mjeseca uspjeli da uspješno organizuju takmičenje na ovako visokom nivou“.

- Hvala ljudima u Grčkoj koji podržavaju tenis i sport. Ovo je prvi put da Grčka ima ovaj nivo teniskog turnira. Utisak je kao da je organizovan svake godine. Hvala mom timu, porodici. Ovo je bila posebna sedmica, porodica, najbliži prijatelji bili su tu. Osjećam se kao kod kuće. Ovo je bio savršen kraj – rekao je Đoković. Muzeti je istakao da je zadovoljan turnirom.

- Što da kažem nakon što sam tri sata igrao protiv Novaka. Nema što mnogo da kažem o tebi i tvojoj karijeri, u tim godinama pokazuješ da možeš da nas pobijediš, kao mene sada. Svaki put kada igram protiv tebe, naučim lekciju. U posljednje tri godine igrao sam mnogo finala, ali nijesam došao do trofeja. Ne. K.

smo sebi stavili zadatak da ispod tog nivoa ne smijemo da idemo. Protiv Glorije smo bili na još većem nivou, na poluvremenu smo vodili tri gola razlike, trčali tranziciju, brzi centar sve ono što moderni rukomet zahtijeva. Na kraju krajeva dali smo 16 golova. U nastavku smo to održavali i bili bolji protivnik do 50. minuta. Onda je stvarno ponestalo snage, uz to i kratka rotacija... I da kažem da smo u najmanju

ruku bod zaslužili. Na krilima te utakmice smo nastavili ovu nedjelju da treniramo - istakao je Zoran Abramović, strateg Budućnosti. Niko sa bijelom zastavom ne dolazi na utakmice, posebno kada je ovako ozbiljno takmičenje u pitanju. - Imamo samopouzdanje, a Esbjerg je ekipa sastavljena od reprezentativki Danske, Norveške, Švedske, Holandije, Njemačke i Švajcarske. Dvi-

PODGORICA – Čak 25 golova postignuto je na pet utakmica 15. kola Druge lige, od čega su Otrant i Rudar postigli čak po sedam. Podgorica je zaustavila Berane, iznenadila Rudar, a u prošlom kolu ,,uzela skalp“ Grblju, koji je zbog toga ostao bez liderske pozicije. Baš zbog toga, djelovalo je da će se u Ulcinju igrati derbi. Ali, umjesto toga, uslijedio je meč bez trunke neizvjesnosti – Otrant je deklasirao Podgoricu sa čak 7:1, a sedam golova postigao je i Rudar u pobjedi nad Lovćenom (7:0). Ali, krenimo redom. Lider je lako sačuvao prvo mjesto, a da neće biti drame bilo je jasno već na startu. Igrao se 10. minut kada je Dejan Pepić proturio loptu do kapitena Halila Muharemovića, koji je asistirao Valentinu Rudoviću (1:0). Samo tri minuta kasnije preko Aleksandra Vujačića domaći su stigli do drugog gola. Ponovo je u 34. minutu Muharemović bio u ulozi asistenta kada je uposlio usamljenog Pepića na drugoj stativi za 3:0, da bi samo desetak minuta kasnije Muharemović bio i strijelac – 4:0. Na startu nastavka Luka Merdović je sa bijele tačke pogodio za 4:1. Ali, to je bilo sve od gostiju. Domaći su u laganom ritmu odrađivali posao, a pobjedu su

Odigrani mečevi 15. kola Druge

nom plasmanu sa devet bodova više od timskog kolege. U konkurenciji konstruktora Meklaren je odavno osvojio titulu, a nakon jučerašnjih obaveza Mercedes je preskočio

Ferari i zauzeo drugo mjesto. Nije se proslavio ni Maks Ferstapen, aktuelni šampion stigao je tek do četvrte pozicije i jedva je sačuvao. Veliku borbu vodili su Šarl Lekler i Luis Ha-

milton sa Fernandom Alonsom koji je koliko - toliko uspio da se izbori sa vozačima Ferarija i osvoji šesto mjesto. Do boda kao osmoplasirani stigao je Pjer Gasli A. M.

Brajan Bobi prekinuo pobjednički niz Arsenala

PREMIJER (11. KOLO): Arsenal

PODGORICA - Arsenal je zaustavljen poslije 10 uzastopnih pobjeda u svim takmičenjima – Sanderlend je pogotkom Brajana Brobija u 94. minutu zaustavio ,,tobdžije“ (2:2) i obradovao Mančester siti i Liverpul koji se večeras od 17.30 sati FORMULA 1: U Brazilu Meklaren bez

Na Kongresu Evropske odbojkaške konfederacije u Parizu saopšteno

Samopouzdanje naših šampionki je na većem nivou

M. BABOVIĆ

za bolji utisak

je najbolje igračice na svijetu su kod njih - Mork i Rejštad. U formi su, a i na nivou su Đera - prvaka Evrope, između ostalog o tome govori rezultat jer su izgubili golom u Mađarskoj i to nezasluženo. U posljednjem meču sa Borusijom do poluvremena su vodili 24:14. U drugom poluvremenu, da kažem uslovno, izveli su drugu postavu i održavali rezultat. To su uradili iz razloga jer su prije nekoliko dana igrali derbi

Druge fudbalske lige Crne Gore

Akšner impresioniran borbom Budućnosti

Esbjerg ne bježi od uloge favorita. Njihov trener je istakao da je Budućnost u posljednje vrijeme dobro igrala uprkos rezultatima.

- Imaju agresivnost u igri i borbu kojom sam prilično impresioniran. Ovu utakmicu čekamo sa velikim samopouzdanjem i možemo da igramo na istom nivou kao što smo igrali prethodne. Imamo šansu da pobijedimo - kazao je Tomaš Akšner

Rezultati

GRUPA A Đer - Storhamar 40:23

Debrecin - Mec 30:35 Danas

14.00 - Esbjerg - Budućnost 16.00 - Glorija - Borusija

GRUPA B

Krim - Odenze 30:38

Sola - Bukurešt 30:38 Brest - FTC 34:31 Danas 16.00 - Ikast - Podravka

sa Ikastom koji je učesnik LŠ. I opet su uradili rotaciju, Rejštad je izašla u 40. minutu, a slavili su sa 13 golova. Dovoljno sve to govori da su jedan od favorita za F4.

NEĆE ODSTUPITI OD TRANZICIJE

Odavno Budućnost nije bila ispod dvocifrenog broja tehničkih grešaka kao u prethodnom meču protiv predstavnika Rumunije. I to ohrabruje,

kao i znatno brža igra i broj lakih golova. Današnji rival apsolutno će sve uraditi da ,,pomuti“ napadački sistem naše ekipe. Jasno je i da će naše djevojke morati da igraju mirnije u pozicionom napadu, jer svaka greška je potencijalna opasnost za laki gol. - Čeka nas težak i ozbiljan zadatak, da vidimo da li možemo koliko-toliko da pariramo na krilima ovog samopouzdanja. I da pružimo otpor u skladu sa našim, da kažem u ovom momentu, mogućnostima. Očekujem periode dobre igre, a nećemo odstupiti od tranzicije. Protiv Glorije imali smo samo pet tehničkih grešaka, a igrali taj rukomet. Borićemo se i dati sve od sebe i uzdignute glave da izađemo sa terena - jasan je Abramović. Oba tima će ponovo na teren, ali podgoričke dvorane 16. novembra. A. MARKOVIĆ

Lovćen primili po sedam golova

uvećali rezervisti Edin Karamanaga, Danin Talović i Anđelo Rudović. Rudar je takođe bio ubjedljiv –Pljevljaci su deklasirali Lovćen 7:0, čime se pokazalo ove sezone da je u Drugoj ligi baš sve moguće. Rudar je u dva minuta najavio pobjedu. U 13. minutu Dejan Jovanović je ubacio loptu u šesnaesterac, gdje se na pravom mjestu našao Martin Đukanović i glavom zatresao mrežu rivala. Odmah zatim je i Armin Kečević bio najviši u skoku i ubacio loptu u gol – 2:0. U samoj završnici prvog dijela igre Rudar je sve riješio. Prvo je u 40. minutu loptu u gol smjestio Jovanović, da bi dilemu oko pobjednika riješio Đukanović. Ali, to nije bio kraj. Nakon autogola Matije Račića u 52. minutu bilo je 5:0, zatim je Jovanović u 69. minutu postigao novi pogodak, da bi konačan rezultat 7:0 postavio Vuko Vicković u 87. minutu iz penala. Grbalj se oporavio nakon šokantnog poraza od Podgorice i savladao Iskru – 3:1. Andrija Kolundžić u sedmom minutu dobro je pronašao Marka Šćepanovića, koji je pogodio za

0:1. U samom finišu prvog dijela domaći su stigli do izjednačenja. Igrao se 44. minut kada je nakon centaršuta Aleksandra Krstovića pogodio Šinja Ueda. Grbalj je u finišu uspio da preokrene – prvo preko Strahinje Đuričića, da bi sve dileme otklonio u sudijskoj nadoknadi Stefan Čađenović. Kom je definitivno hit. Zlatičani su upisali šesti vezani trijumf, ujedno produbili krizu Beranaca, a istovremeno najavili borbu za sam vrh. Istina, domaćin je poveo u 31. minutu. Gužvu u kaznenom

Budva u igri za drugi krug

PODGORICA - Budva je pobijedila Hanover 19:9 (6:2, 4:2, 4:1, 5:4) u drugom kolu kvalifikacionog turnira Kup

konferencije. Naš predstavnik je na startu ovog takmičenja doživio poraz od Tenerifa.

Španski predstavnik ima dva boda manje od Budvana uoči posljednjeg kola protiv njemačkog predstavnika. Izabranicima Miloša Popovića potrebna je pobjeda u posljednjem kolu protiv Panioniosa (u regularnom dijelu ili ako se ode u peterce), ali samo pod uslovom ako španska ekipa, a favorit je, savlada Hanover. U trijumfu Budvana briljirao je Marko Milić sa pet golova. A. M.

sastaju na ,,Etihadu“. ,,Građani“, uz utakmicu manje, imaju sedam, a ,,redsi“ osam bodova manje od lidera Premijer lige. Domaćin je na ,,Stadionu svjetlosti“ poveo u 36. minutu pogotkom DanijelaBalarda, bio je to rezultat na poluvre-

menu, ali je Arsenal reagovao u nastavku.

Najprije je BukajoSaka izjednačio na 1:1 u 54. minutu, a kada je Leandro Trosar majstorijom i bombom sa dvadesetak metara u 74. minutu pogodio za 1:2 činilo se da će tim Mikela Artewte

nastaviti pobjednički niz. Ipak, fudbaleri najprijatnijeg iznenađenja Premijer lige bili su uporni i u 94. stigli do boda – Brobi je sjajno reagovao između Gabrijela Magaljaeša i golmana Davida Raje i ostavio ,,crne mačke“ na samo ,,minus 7“ u odnosu na lidera. Istim rezultatom završen je i prvi meč jučerašnjeg programa Premijer lige – Mančester junajted je u 96. ostavio Totenhem bez pobjede u Londonu (2:2).

Brajan Embeumo postigao je jedini pogodak u prvom polu-

Kup

,,Plavi“ vide finalni turnir

PODGORICA - Budućnost One pobjedom je krenula u priču oko finalnog vaterpolo Kup turnira. Podgoričani su savladali Kataro - 21:11 (4:4, 5:2, 6:2, 6:3) i pokazali da će uz Budvane biti glavni kandidat za završnicu ovog takmičenja (igra se po princi-

prostoru Koma iskoristio je Damir Adrović i pogodio za 1:0. Ali, nije to poremetilo goste. Zlatičani su samo desetak minuta kasnije došli do izjednačenja. MarkoPejović poslao je loptu u šesnaesterac prema Marku Burzanoviću, koji je pogodio za 1:1. U 54. minutu domaćin je iznudio penal, ali je Adrović pogodio prečku, koja je spasila goste. Kazna je stigla u 81. minutu, kada je takođe sa bijele tačke pogodio Sili u 81. minutu, a konačan ishod postavio je Stefan Mijović u nadoknadi vremena – 1:3. Utakmica između Internacionala i Igala koja se odigrala u Nikšiću na pomoćnom terenu Sutjeske završen je bez pobjednika – 1:1. R. P.

vremenu, Totenhem je preokrenuo golovima Matisa Tela u 84. i Rišarlisona u 91, ali ni to nije bilo dovoljno za pobjedu - ,,pijevce“ je rastužio Matajs de Liht

Oba tima nakon 11 kola imaju po 18 bodova, osam manje od Arsenala.

Everton je savladao Fulam s 2:0 i upisao prvu pobjedu od 5. oktobra, dok je Vest Hem u sjajnom meču pobijedio Barnli s 3:2. ,,Čekićari“ su vezali drugi trijumf nakon serije od šest mečeva bez pobjede (pet poraza i remi). Ne. K.

pu jednokružnog sistema svako sa svakim) gdje Jadran M:TEL i Primorac čekaju rivale. Sinoć je u Kotoru gostujući tim nakon startnih 4:4 pokazao zbog čega je favorit. ,,Plavi“ su posljednjih osam minuta dočekali sa sedam golova prednosti i bez problema utakmicu priveli kraju. Čak i uvećali razliku. Najefikasniji u podgoričkoj ekipi bio je Marko Bošković sa šest golova, a kod domaćina odskočio je Ivan Marković sa četiri pogotka. Naredni meč (19. novembra) igraju Budva i Kataro. A. M.

i dvije izgubljene utakmice. Uzbudljivo je bilo u duelu Berana 1949 i Sutjeske. Gosti su četiri i po minuta prije kraja vodili 22:25, pa pet sekundi do isteka meča golom Jova Damjanovića izvukli remi – 26:26.

PODGORICA – Derbi sedmog kola SBbet Prve lige za rukometaše pripao je favoritu – Budvanska rivijera je u Pljevljima pobijedila Rudar sa 32:29. Zanimljiv meč odigran je u ,,Adi“ – gosti su vodili 6:10, domaći u finišu poluvremena preokrenuli na 14:11, da bi u nastavku meč bio prelomljen kada su ,,narandžasti“ u 44. minutu poveli 18:23.

Božo Anđelić je na debiju u dresu Rivijere, u koju je stigao ove sedmice iz Budućnosti, bio najefikasniji s osam pogodaka, a odličan je bio i Goran Anđelić s 12 odbrana. Za Rudar je 12 golova dao Filip Gazdić Budvanska rivijera ima tri pobjede i poraz, Rudar pet trijumfa

Dražen Peruničić dao je šest pogodaka za Berane, s isto toliko je kod Sutjeske najefikasniji bio Boris Šekarić Bojan Bojanić je na golu gostiju imao 15 intervencija. Berane 1949 ima osam, Sutjeska pet bodova. Zabjelo je protiv Jedinstvo Bemaksa lako došlo do druge pobjede – u trijumfu od 36:27 istakao se golman Viktor Ljevaja sa 14 odbrana, te Feđa Prelević sa šest pogodaka, jednim više od Pera Pravilovića Kod Jedinstva, koje je još na nuli, izdvojio se osmostruki strijelac Bojan Varagić

U posljednjim mečevima sedmog kola večeras će se sastati Mornar 7 – Brskovo (16 h) i Partizan 1949 – Lovćen (20 h). Ne. K.

Vaterpolo kvali kacije za Kup konferencije

Crne Gore za vaterpoliste

SBbet Prva liga za rukometaše (7. kolo)

MERIDIANBET 1. CFL (15. KOLO): Nikšićani gostuju u Tivtu, Budućnost putuje za Bijelo Polje, Mornar dočekuje Bokelj

Sutjeska brani vrh pred pauzu

Neđelja, 9. novembar 2025.

RASPORED (15. KOLO)

TIVAT – Stadion u Parku. Početak: 14 časova. Sudija: Luka Pejović (Podgorica). Pomoćnici: Miloš Vlahović (Podgorica), Radisav Obradović

TUZI – Stadion: Besa arena. Početak: 15 časova. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Pomoćnici: Jovan Došljak

(Berane), Ivan Pejović (Podgorica), Miloš Savović (Podgorica). Delegat: Radoš

PODGORICA – Stadion: DG arena. Početak: 15 časova.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

PODGORICA - Sve utakmice 15. kola Meridianbet 1. CFL odigraće se danas, uoči posljednje reprezentativne pauze za ovu godinu.

Rundu će otvoriti duel Arsenala i vodeće Sutjeske u Tivtu (14h), dok se sat kasnije sastaju OFK Mladost i Petrovac na ,,DG areni“, odnosno Dečić i Jezero na ,,Besa areni“ u Tuzima.

Jedinstvo u Bijelom Polju dočekuje Budućnost (15.30h), a od 16.30 časova na Topolici će snage odmjeriti rivali sa Jadrana, drugoplasirani Mornar i posljednji Bokelj.

NIKŠIĆANI U FORMI

Arsenal je nakon poraza od Jezera skliznuo u zonu baraža, a tome je prethodila i ne baš najbolja forma tima. O tome svjedoči činjenica da je u posljednjih osam mečeva samo jednom slavio, a danas za rivala ima sastav koji je prvi na tabeli i u seriji od četiri pobjede.

Liga je takva da svako svakog može da dobije, ali je i fakat da je Sutjeska favorit u tivatskom Parku.

Nikšićani ne znaju za kiks otkada je kormilo preuzeo Dejan Jelenić

- Specifični uslovi – u smislu terena, specifična utakmica –u smislu sistema koji protivnik igra. Pitanje je kakvi će biti uslovi. Probaćemo pas igru, ali ukoliko to ne bude moguće –moraćemo dugim loptama da tražimo šanse. Kako god, potrebno je da se adaptiramo na ono što je realnost. Imamo samopouzdanje nakon niza dobrih rezultata. Tu seriju že-

Tabela

1. Sutjeska 14 8 2 4 24:16 26

2. Mornar 14 7 4 3 21:17 25

3. Dečić 13 6 3 4 16:18 21

4. Petrovac 14 4 7 3 20:14 19

5. Budućnost 13 5 4 4 17:13 19

6. Mladost 14 6 1 7 23:23 19

7. Jezero 14 4 5 5 20:20 17

8. Arsenal 14 4 5 5 15:19 17

9. Jedinstvo 14 3 5 6 10:17 14

10. Bokelj 14 2 4 8 19:28 10

limo da nastavimo i u Tivtu, gdje znamo da nas čeka težak izazov protiv kvalitetnog Arsenala – za Pobjedu je izjavio Jelenić.

Tivćani nastupaju u formaciji ,,3-4-3“ kada napadaju ili sa pet u zadnjoj liniji kada se brane. - Radili smo treninge prilagođene sistemu igre protivnika. Nadam se da ćemo odgovoriti na pravi način. Očekujem od momaka da daju najbolje od sebe, odnos da bude onakav kakav zaslužuje dres Sutjeske, a u krajnjem vjerujem i da će kao nagrada doći nova pobjeda pred pauzu. Respektujemo domaćina, imali su period dobrih igara i rezultata, možda sada nijesu u toj formi, ali svakako su ekipa koja može svima da napravi problem. To nas obavezuje da svih 90 minuta budemo koncentrisani i sa malim brojem grešaka – ističe Jelenić. Kadrovska situacija u taboru Nikšićana bolja je nego unazad nekoliko kola. - Kopitović i Čavor biće u kombinaciji, dok je Dedić odradio kartone. Ivan Vukčević je počeo da trenira, ali nema potrebe da žurimo sa

Od svih aktuelnih prvoligaša, samo jedan nikada nije pobijedio Budućnost u samostalnoj Crnoj Gori. Neslavni podatak vezan je za Jedinstvo, koje nije moglo da skine prokletstvo ni kada je krajem marta vodilo 2:0 u 15. minutu utakmice pod Goricom.

Iako nikad bliže, tada nije osvojilo ni bod, jer je već do poluvremena gubilo 3:2, a na kraju je bilo 5:2. Rijetki su međusobni dueli u kojima su Bjelopoljci ostajali neporaženi, ali

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Početak: 15.30 časova. Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica).

Pomoćnici: Vladan Todorović (Bar), Nikola Vujović (Bar),

Pomoćnici: Srđan Jovanović (Podgorica), Manojlo Sekulić (Podgorica). Delegat: Milorad Petković (Nikšić). (Podgorica), Marko Ćupić (Podgorica). Delegat: Željko Džarić (Bar).

BAR – Stadion: Topolica. Početak: 16.30 časova. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica).

Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Marko Bulatović

BABAČA: Cilj je da razbijemo kompleks protiv Budućnosti

njim. Još neki momci se vraćaju, tako da ćemo imati širi roster u Tivtu – kazao je Jelenić. ,,PLAVI“ IDU NA TRI BODA Budućnost putuje u Bijelo Polje nakon ozbiljne timske sječe trenera Dejana Vukićevića Iskusni stručnjak otpisao je jednu cijelu postavu, među njima čak pet kapitena, procijenivši da dubokim rezom može da napravi promjenu u ekipi koja pruža blijede partije. ,,Plavi“ su na dva boda od baraža, a sedam od lidera, s tim što imaju utakmicu manje. Tradicija međusobnih duela sa Jedinstvom ubjedljivo je na strani Podgoričana koji u samostalnoj Crnoj Gori nikada nijesu poraženi od današnjeg rivala.

- Jedino što nas interesuje u Bijelom Polju su tri boda i želimo da ih osvojimo - poručio

jedan takav odigran je ove sezone, 13. septembra, upravo na našem najvećem stadionu, gdje su gosti u samom finišu izbjegli novu kapitulaciju (1:1).

Na pozitivan ishod u Nikoljcu, domaćin čeka još od 16. novembra 2016., kada je bilo 0:0.

Može li neslavna tradicija Jedinstva da se zaustavi skoro devet godina kasnije na istom stadionu?

- Zaista bolan podatak, za brigu, kao da su nam nabili kompleks. Ipak, hrabri nas izdanje od prije dva mjese-

je mladi vezista Lazar Savović, koji dodaje:

- Jedinstvo ima kvalitet, upoznali smo ih dobro u međusobnom duelu pod Goricom, igra kod kuće i uradiće sve da ostvari dobar rezultat. Međutim, dobro znamo šta želimo i kako možemo da dođemo do pobjede – moramo da imamo ogromnu želju, kao i da trkački budemo raspoloženi. Trenirali smo dobro, tako da stvari sa treninga treba da prebacimo na teren“.

Vukićević ne može da računa na povrijeđene bonuse Filipa Domazetovića i Andreja Camaja, dok Lazar Mijović ima kartone.

Bilo je turbulentno prethodnih dana u taboru ,,plavih“, ali optimizam je prisutan u redovima aktuelnog šampiona. - Vidimo kakvo je vrijeme, znamo da teren u Bijelom Polju

ca kada smo osvojili bod pod Goricom i pokazali da možemo da im pariramo. Iskreno se nadam da ćemo prekinuti negativan niz u meču koji je pred nama –za Pobjedu je rekao trener Sead Babača

- Protiv Budućnosti je remi uvijek prihvatljiv, ali nijesam od onih koji idu na neriješeno. Uradićemo sve da pobijedimo, bez obzira što nijesmo kompletni. Fale nam Nikolić i Čepić, ali i pored toga vjerujem u svoj tim. Protivnik dolazi nakon turbulentnih dana.

neće biti u idealnom stanju, ali to ne može, niti će biti alibi. Govorim samo iz razloga što u takvoj situaciji trka i želja mogu da donesu prevagu. Zato, od starta moramo da budemo svjesni toga i da sa tom željom izađemo na zagrijavanje - govori Savović.

DEČIĆ ŽELI REVANŠ

Dečić je u prethodna tri duela sa Jezerom poražen dva puta, a jednom odigrao neriješeno. Tuzani posebno pamte prošli sudar u Beranama, gdje su doživjeli pravi debakl – bilo je čak 4:0 za Plavljane.

Je li vrijeme da se Drešaj i društvo revanširaju pred svojim navijačima?

- Ostao je gorak ukus poslije tog ubjedljivog poraza u Beranama. Sigurno da će to biti dodatni motiv da se iskupimo. Raspoloženje je dobro, atmos-

Oni su favorit i bez igrača na koje ne računaju, jer oni koji ostaju – imaju kvalitet, iskustvo i mladost. Ne želim da se miješam u njihove interne stvari. Sami najbolje znaju zašto su povukli ovakav potez. Vrijeme će pokazati jesu li u pravu. Gledam svoju ekipu i trudim se da je najbolje pripremim. Ukoliko budemo na maksimumu, uz neophodnu dozu sreće koja nam je falila, nadam se prvoj, istorijskoj pobjedi Jedinstva protiv Budućnosti – ističe Babača.

fera takođe i na nama je da odigramo na visokom nivou – za Pobjedu je kazao Asmir Kajević, vezista Dečića. - Naravno, Jezero zaslužuje poštovanje. To je dobra ekipa, nezgodna, ne samo za nas, nego i ostale pretendente na vrh tabele. Tamo se mijenjaju igrači svaki sezone, ali ko god ode u Plav – igra dobro. Očigledno je to fudbalska sredina sa ispravnim sistemom. Jezero ima manji roster, igrači su jače povezani, krasi ih kompaktnost i borbenost, a povrh svega imaju igru. Uvijek daju maksimum i to im se na kraju vrati. Biće teško, ali idemo na pobjedu koja bi nam mnogo značila pred sami finiš jesenje polusezone. Nijesmo kompletni, ali siguran sam da će momci koji istrče na teren dati sve za uspješan ishod – rekao je dugogodišnji internacionalac. D. K. – Ra. P.

Sutjeska favorit u Tivtu

Jedinstvo

Petrovac

Bokelj

Ilinčić (Podgorica).

Savo Vujović (Cetinje). Delegat: Stanko Novaković (Podgorica).

(Bar), Mirsad Pepić (Tuzi), Lazar Čađenović (Podgorica). Delegat: Momčilo Malović (Nikšić).

Neđelja, 9. novembar

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Odlikovan jer se herojski istakao u svakom poduhvatu

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

MARKO KOSOVIĆ, POTPUKOVNIK

ITALIJANSKE VOJSKE (NASTAVAK)

Marko Kosović se istakao u napadu na Kalatafimi i zauzimanju Palerma. Učestvovao je u bici kod Volturna kao oficiri u komandi 2. puka. Pominje ga Garibaldi u svom djelu „Hiljadu“. Iz rata je izašao kao potpukovnik. Odlikovan je oficirskim krstom Vojnog reda Savojskog. Podignuta mu je ploča 1930. kao patrioti Venecije i učesniku „Hiljade“

Marko Kosović se istakao u napadu na Kalatafimi i zauzimanju Palerma. Učestvovao je u bici kod Volturna kao oficiri u komandi 2. puka. Pominje ga Garibaldi u svom djelu „Hiljadu“. Iz rata je izašao kao potpukovnik. Potvrđen mu je čin u italijanskoj vojsci u kojoj je služio do 1863. kada je podnio ostavku. U trećem ratu za nezavisnost 1866. prijavio se sa Garibaldijem kao dobrovoljac. Postavljen je za potpukovnika 9. puka italijanskog dobrovoljačkog korpusa. Kada je pukovnik Franćesko Korvi podnio ostavku u avgustu, nakon završetka rata postavljen je za komandanta 10. Dobrovoljačkog puka koji je tokom kratkog sukoba bio uglavnom stacioniran u Garnjanu da brani obalu od napada austrijskih pomorskih snaga. Sa jednom od svojih četa učestvovao je u bici kod Bezzeke podržavajući 9. puk Menotija Garibaldija u odlučujućoj kontraofanzivi koja je dovela do oslobađanja doline Ledro od Austrijanaca. Ulazeći u austrijsko-pruski rat 1866. godine, na strani Pruske koja je pobijedila Austriju, Italija je dobila Veneciju. Od tada se granice Italije i Austrije više neće mijenjati do kraja Prvog svjetskog rata. Odlikovan je oficirskim krstom Vojnog reda Savojskog (12. juna 1861) jer se „herojski istakao u svakom poduhvatu, a u Bezzekinom podvigu, uprkos gubitku konja, uvijek je ostao jednak i hrabar, gurajući svoje ljude na spašavanje“. Podignuta mu je ploča 1930. kao patrioti Venecije i učesniku „Hiljade“. Sahranjen je na groblju San Michele.

ANTONIO RADOVIĆ

OFICIR ITALIJANSKE

VOJSKE (SPRESIANO, TREVIZO, ITALIJA, 1. MAJ 1837 – DUEVIL, 1923).

MILJENIK ĐUZEPEA

Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti

GARIBALDIJA I ZAŠTITNI ZNAK NJEGOVOG POKRETA „CAPELINO ROSO“

Odrastao je u teškim uslovima. Majka mu je preminula 5. aprila 1856. u bolnici u Trevizu od pelegre, a otac je preminuo iznenada istog mjeseca (27. aprila). Sa samo 11 godina učestvovao je 1848. u sabotaži drvenog mosta Priula. Nakon smrti roditelja bio je 1865. raspoređen u Ulanski korpus. Međutim uspio je da pobjegne, dođe u Veneto i prijavi se u vojsku Pijemonta. Kao dječak bio je jedan od simbola pokreta Risorđimento za ujedinjenje

Italije. Sa vojskom Pijemonta učestvovao je u bitkama kod Solferina 24. juna 1859. i San Martina tokom drugog rata za nezavisnost Italije 1859. Pored njega u ovoj ekspediciji 1859. učestvovali su Luigi Milanović iz Kotora, Francesco Galateo iz Kotora i Evgenije Popović iz Trsta. Pratio je 1860. generala Sirtorija dok se ukrcavao iz Kvarta na „Lombardo“ po Biksiovom naređenju. Postao je prijatelj Garibaldija tokom prelaska Menotija. Učestvovao je u vojnoj ekspediciji Pohod Hiljade kao narednik, a potom i potporučnik. U ovom pohodu, hiljadu boraca Garibaldija uspjelo je da porazi Kraljevinu dvije Sicilije. Ranjen je iz vatrenog oružja u bici u Palermu, dok je pucao sa krovova Via Markede na protivničku poziciju. Dobio je spomen medalje i penziju za učešće u Pohodu hiljadu. Nakon rata morao je da se vrati u redovnu vojsku, potvrđen mu je čin potporučni-

Antonio Radović je sa samo 11 godina učestvovao u sabotaži drvenog mosta Priula. Bio je raspoređen u Ulanski korpus. Uspio je da pobjegne i prijavi se u vojsku Pijemonta. Kao dječak bio je jedan od simbola pokreta Risorđimento za ujedinjenje Italije. Učestvovao je u bitkama kod Solferina i San Martina 1859. tokom drugog rata za nezavisnost Italije

ka, ali je od 1862. bio na odsustvu zbog smanjenja korpusa. Učestvovao je 1866. u trećem ratu za nezavisnost Italije kao ađutant princa Amedea Savojskog. Tokom 1869. kada je bio imendan Đuzepea Garibaldija zatražio je od gradonačelnika da na trgu podigne nacionalnu zastavu u čast generala Garibaldija. Ovaj zahtjev je protumačen kao politički čin, stavljen je pred disciplinsko vijeće. Oduzet mu je čin i pravo na penziju na osnovu učestvovanja u Pohodu Hiljadu. U avgustu 1869. Vojna komanda u Padovi otpuštila ga je iz službe. Vratio se u Veneto bez posla i bilo kakvih primanja. Garibaldi mu je lično napisao pi-

smo 1870. pozivajući ga da učestvuje u Francusko-pruskom ratu. Nakon deset godina molbi i intervencije samog Garibaldija vraćene su mu počasti i pravo na penziju. Učestvovao je u bici kod Dižona, a u ovom ratu unaprijeđen je u pješadijskog majora. Tokom 1878. živio je u Dolu kao potporučnik 65. pješadijskog puka. Marsala mu je 1910. dodijelio počasno državljanstvo. U svojoj kući tokom Prvog svetskog rata otvorio je poljsku bolnicu za ranjenike koji su sišli sa planina u oblasti Alto Vićenca. Zbog požrtvovanja odlikovan je zlatnom medaljom Crvenog krsta.

JOVAN ČUBRANOVIĆ PRIPADNIK ITALIJANSKE MORNARICE, NOVINAR (ROVCA, 1885 – OKO 1960) Tokom Prvog svjetskog rata u redovima italijanske vojske, sticajem raznih okolnosti našao se i jedan dio lica iz Crne Gore, uglavnom sa crnogorskog Primorja. Od njih je poznat Jovan Čubranović. Rođen je 1885. godine u Crnoj Gori. Učesnik je u balkanskim ratovima 1912-1913. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu 1914-1916. godine. Radio je u Glavnom insepktoratu crnogorske vojske. Nakon sloma Crne Gore u januaru 1916. otišao je iz Crne Gore. Vezan je bio za crnogorsku vladu u egzilu. Tokom 1916. kao obavještajac učestvovao je u posebnim operacijama na Solunskom frontu. U drugoj polovini Prvog svjetskog rata priključio

se italijanskoj vojsci. Služio je u italijanskoj mornarici. Raspoređen je u sastav Specijalne komande koja je bila smještena u Valoni kojom je komandovao viceadmiral Enriko Milo. Zadatak ove komande je bio da oslobodi Bokokotorski zaliv i pomogne u olslobađanju Crne Gore od austrougarske vojske. Za zasluge u Prvom svjetskom ratu u italijanskoj vojsci odlikovan je Krstom za ratne zasluge. Dva put je ranjavan u Prvom svjetskom ratu. Nakon Prvog svjetskog rata ostao je u Italiji i bio je član Komiteta za nezavisnost Crne Gore u Bolonji koji je predvodio profesor Antonio Baldači sa čijom ćerkom Laurom je bio vjeren. Radio je kao novinar. Svoje radove publikovao je u Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Francuskoj, Engleskoj, Irskoj i drugim držvama. Kao novinar bio je dopisnik više evropskih novinskih agencija, a propagandu za crnogorsku stvar vodio je širom Evrope sve do Latinske Amerike i Kariba. Njegovo najobimnije djelo štampano je na španskom jeziku 1934. godine u Meksiku pod naslovom El crimen más grande de la historia. Knjigu su samostalno izdali meksički predstavnici delegirani na kongresu Lige naroda o razoružanju u Ženevi. Nakon djelovanja u Italiji oko 1924. otišao je u Irsku i tamo nastavio da radi na aktuelizaciji crnogorskog pitanja. Član je Komiteta za nezavisnost Crne Gore u Dablinu. Blisko i sinhronizovano je djelovao sa komitetima u San Marinu i Bolonji. Pisano je brojne apele, proteste i pisma, sarađivao sa brojnim ličnostima u namjeri da ih zainteresuje za pitanje Crne Gore. Početkom 1930-ih jedan je od aktivnih članova Uprave narodne odbrane Crne Gore koja je okupljala najistrajnije Crnogorce i prijatelje Crne Gore u inostranstvu od Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Rusije. Govorio je italijanski i engleski jezik. Bio je prijatelj sa brojim poznatim ličnostima Eamonom de Valerom, Gabrijelom D’ Anucijem, Antoniom Baldačijem, Marinom Borbikonijem itd. Od ostalih, poznata su imena Blagoja Vukovića iz Herceg Novog koji se borio u sastavu 1. italijanske armije u poznatom Pivkinom bataljonu koji je imao izrazito antiaustrougarsko raspoloženje. Borio se u bici kod Kaporeta protiv austrougarske vojske. Nakon rata 1919. godine vratio se u rodni kraj. Pored njega tu su bili i Milan Ćerović i Luka Gligov Ćeranić (Nastavlja se)

Komandant Marko Kosović Antonio Radović

Jovan Čubranović

Spomen-ploča Marku Kosoviću u Veneciji

Frontmen podgoričke grupe Vrpca Braco Subotić, publici poznat i pod pseudonimom Wicked Ras, čitaocima Pobjede predstavio novi EP nastao u saradnji sa barskim producentom Andrijom Krivokapićem

Samo kroz bol nagrada stiže

PODGORICA – Braco Subotić, frontmen podgoričkog alternativnog sastava Vrpca, koji nastupa i pod pseudonimom Wicked Ras i barski producent Andrija Krivokapić Masturbeator (a.k.a. Dvorska Luda) nedavno su objavili EP „Final straw“.

Na ovom izdanju, koje je publikovano na svim digitalnim platformama, našle su se četiri pjesme: „When will you learn“, „Final straw“, „Nebula“ i „Rep iz svemira“. Tekstove za sve četiri pisao je Subotić, dok je kompletnu produkciju, snimanje, miks i master radio Krivokapić.

U razgovoru za Pobjedu Subotić otkriva da su kompletan „kostur“ EP izdanja „Final straw“ njih dvojica napravili za jedan dan.

- Onda smo radili na daljinu. Putovali jedan do drugog misleno – priča frontmen podgoričke Vrpce.

PORUKA

Smatra da ovaj projekat šalje sasvim jasnu poruku: - U pamet se, bukvalno, što prije.

Pojašnjava da je pjesma „When will you learn“ nosilac kompilacije, „stub te kuće“, te da su zato za nju napravili video. Tvrdi da se čovjek, ako promišlja, uvijek vrati sebi. Stava je i da se (alternativna) muzika kod nas ne vrednuje dovoljno. - Kad sam se rastao sa privatnim sektorom, makar na određen način, jer je to jedan prilično začaran krug, uvidio sam koliko je život skup i nepravedan, ali i koliko se muzika, makar ova alternativna, ne cijeni – iskren je Subotić.

KRIK

Iako je dugo u muzici, maltene čitav život, kaže da i dalje ne zna „ko drži tapiju na mejnstrim“.

Nastavak plodonosne saradnje

Podgoričanin Braco Subotić (Wicked Ras) i Baranin Andrija Krivokapić (Masturbeator) uspješno sarađuju od 2008. Uz EP „Final straw“, koji sadrži četiri numere u dabstep/rep fazonu, ranije su publikovali još četiri zajedničke pjesme: „Take a stand“, „Like witches“, „Brzinom svjetlosti“ i „Bije nas glas“.

- U krajnjem, ne interesuje me. Riješio sam da je dosta. Namjera je sve, a pomogne i bog. Danas više nego ikad sve se nešto „podrazumijeva“. Daj mi - dam ti. Interes ledni. Ne bavim se time. Moj krik je konkretan: mir, empatija, poštovanje – kategoričan je on.

Pr ema njegovim riječima, čovjek današnjice svjedoči „krahu“. Iz tog razloga, naglašava Subotić, dužnost je čovjeku, a naročito umjetniku, biti „protiv svake agende i sistema“.

- Biće je pobunjeno! Odupire se to što može... Na mom mostu nema rampe, samim tim ni pošalica ili dosjetki. Taj prelaz ima amplitudu koja prepoznaje ono što ne valja. Onaj ko je naumio da pređe, ne mora to nužno. Ima izbor – precizirao je on.

MATERIJALIZAM

Dodaje i da „samo put srca garantuje siguran i bezbjedan cross over“.

- Zasićenost vodi narativ 21. vijeka. Fokus je razbijen usljed pojačane agende i materijalističkog pristupa. Andrija i ja

smo kontra, loza (čitaj: korijen) nam ga daje. Uvijek imamo što reći i saopštiti „iskrom vođeni“ – izjavio je Subotić. Ovaj muzičar, koji je ujedno i pjesnik, napominje da nije dobro da umjetnik bude ranjiv. – Nagrabusiće… Mada, ne valja ni da je megalomanijak. Neka je rezonantan u presjeku sjenke svoje. Bolje se tu „dura“ sve – jasan je Subotić.

ISTINA I BOL

No, nastavlja on, „istina je da samo kroz bol nagrada i stiže“.

- Ne treba patnja da je stožer. To je samo „alat“, da ne rečem „oružje“. Ti ako osjetiš muku - imaš direktan dokaz da si živ. Narod ili ne vidi ništa ili upravo suprotno. Tako se odvija život – konstatuje pjesnik. Ne krije da je „sve u glavi“. - Koordinator srca je mozak. Ne znam kako drugi rade. Mi sve proživljeno u muziku samo vraćamo. Istina ne može biti dvosmislena. Ona je nepobitna činjenica. Ja živim (za) ovo. Na pola plus bonus. Majka me je dobra moja naučila „što bude – biće“, pa „neka bude što biti ne može“. Niko nije prorok u svom selu – priznaje on.

HRABROST

Subotić vjeruje da je samo stvaranje hrabrost.

- Znači - drznuo si se. Osvješćivanje božanske iskre. Tuda se valja mrdat i tragat. Čin stvaranja je instant karma –primjećuje on. Poručuje da je najbolji potez kretati se „van okvira sistemski nametnutog“.

- Slušaj srce i pusti mozak da logistiku umeće, da koordinira. Bez kalkulacija samo. Osmijeh ne košta. Sile nijesu za nas ljude. Čistota jedino. Nema reprize današnjice – zaključio je Braco Subotić u razgovoru za Pobjedu. Milovan MARKOVIĆ

LOS ANĐELES - Lejdi

Gaga, Sabrina Karpenter i Džastin Biber nominovani su za prestižnu muzičku nagradu Gremi za najbolji pop album. Osim njih, tu su i Majli Sajrus i Tedi Svims U kategoriji najboljeg novog izvođača našli su se Olivija Din, Lola Jang i Role Model

Za najuspješniji rok album predloženi su „Private Music“ grupe Deftones, „From

Zero“ benda Linkin Park, „Never Enough“ grupe Turnstile i „Idols“ od Yungbluda. U kategoriji najbolji rep album nominovani su, između ostalih, „Let God Sort Em Out“ izvođača Clipse, Pusha T & Malice, zatim „Glorious“ od GloRile, „God Does Like Ugly“ autora Jida i „GNX“ Kendrika Lamara Kao i prethodnih godina, više izvođača takmičiće se u razli-

čitim žanrovskim kategorijama, a možda nijedan kao bend Turnstile, koji ima nominacije u rok, metal i alternativnim kategorijama, a sve povezane s albumom „Never Enough“. Dodjela Gremija 2026. donosi i dvije nove kategorije: Najbolji tradicionalni kantri album i Najbolja naslovnica albuma. Među nominovanima za najbolji omot albuma su Bed Bani, članovi post pank benda

Vet Leg i Kodi Kričelo. Izvršni direktor Akademije Harvi Mejson Junior istakao je da ove promjene omogućavaju odavanje počasti većem broju stvaralaca, te „prepoznavanju svih koji značajno doprinose muzičkom procesu“. Ceremonija dodjele Gremija 2026. godine biće održana u nedjelju, 1. februara 2026, u Crypto.com Areni u Los Anđelesu. R. Z.

Lejdi Gaga, Biber

Ceremonija dodjele nagrade biće 1. februara

Subotić i Krivokapić rade na pjesmama

Ne iNteresuje ga ko ima tapiju Na mejNstrim, vjeruje da je stvaraNje hrabrost: Braco Subotić

Neđelja, 9. novembar 2025.

Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ

Izbijanjem Vijetnamskog rata završile su se i dobre godine upravljanja privredom u Sjedinjenim Državama. Izdaci za rat i potražnja koju je rat izazvao snažno su se odrazile na cijene. One su znatno porasle, dok su smjernice o njihovoj stabilizaciji mirovale.

Smatralo se da su za rast cijena isključivi krivci izdaci za rat i budžetski deficit koji je iz toga proizašao. A zapravo je njihovo djelovanje prilično brzo neutralisano. U kalendarskoj 1967. godini deficit federalne vlade u proračunima nacionalnog dohotka iznosio je 12,4 milijarde dolara. Nakon toga, povećani su porezi na dohodak uvođenjem dodatog poreza; glavna ali ne jedina posljedica te mjere bilo je smanjenje budžetskog deficita na skromni iznos od 6,5 milijardi dolara u narednoj kalendarskoj godini. Godine 1969. ostvaren je budžetski suficit od 8,1 milijardu dolara. Kada je nakon toga ukinut dodatni porez na dohodak i nakon još nekih drugih smanjenja poreza, vratio se i budžetski deficit. Ovdje je važno ispratiti hronologiju događaja, jer će ekonomisti Niksonove administracije krivicu za sve težu i ozbiljniju inflaciju koja će uslijediti, baciti na fiskalni nered što su ga zatekli. Mnogi su ovo objašnjenje i prihvatili. Uostalom, najlakše je vlastite nedostatke i greške nalaziti u vladavini prethodnika. Ali, fiskalna situacija koju je naslijedila Niksonova administracija bila je izuzetno solidna. Nijesu alarmantna bila ni kretanja cijena u godinama prije Niksonove vladavine. Ako se kao baza uzme nivo cijena na veliko 1967. godine (1967 = stotinu), izlazi da se nivo cijena na veliko popeo u 1968. na 102,5, a u 1969. na 106,5. U svakom slučaju, čak i ovo skromno povećanje cijena podstaklo je Niksonovu administraciju na objavljivanje čvrste odluke – odmah nakon preuzimanja vlasti 1969. godine – i da će se tome odmah stati na kraj. Preuzimajući tu obavezu, predsjednik Nikson na prvoj konferenciji za štampu – nakon preuzimanja dužnosti – održanoj 27. 1. 1969. godine, izjavio je: ,,... ono što namjeravamo uraditi bez, da tako kažem, prevelikog upravljanja privredom – mi ćemo preduzeti stanovito fino uštimavanje naših fiskalnih i monetarnih poslova, da bismo tako zadobili kontrolu nad inflacijom. Želim s tim u vezi istaći još nešto. Ne slažem se sa tvrdnjom da se inflacija može efikasno koristiti tako da se od sindikata i poslodavaca i industrije zahtijeva pokoravanje stanovitim (vladinim) smjernicama“.

Sve moguće ,,štete“ bile su uredno navedene u toj izjavi. Iako je zbog tadašnje situacije upravljanje privredom bilo potrebnije nego ikada, Niksonova administracija odlučila je da je smanji na minimum. Fraza ,,finog uštimavanja“ koju su osmislili Niksonovi ekonomisti samo je inicirala podrugljivi kliše: ,,fino uštimavanje“ poplava – Misisipija. Nikson je doduše mislio i na fiskalnu i na monetarnu politiku, ali je ta fraza praktično pro-

Sjedinjene Države sedamdesetih godina dvadesetog vijeka

Dobro upravljanje privredom stalo je izbijanjem Vijetnamskog rata

Predsjednik Nikson je na prvoj konferenciji za štampu – nakon preuzimanja dužnosti – održanoj 27. 1. 1969. godine, izjavio: ,,... ono što namjeravamo uraditi bez, da tako kažem, prevelikog upravljanja privredom – mi ćemo preduzeti stanovito fino uštimavanje naših fiskalnih i monetarnih poslova, da bismo tako zadobili kontrolu nad inflacijom. Želim s tim u vezi istaći još nešto. Ne slažem se sa tvrdnjom da se inflacija može efikasno koristiti tako da se od sindikata i poslodavaca i industrije zahtijeva pokoravanje stanovitim (vladinim) smjernicama“

glašavala kurs jakog oslanjanja na monetarnu politiku. A teško je povjerovati da su novi Niksonovi ekonomski savjetnici mogli pretpostaviti da se federalni izdaci i federalni porezi – po Ustavu koji podliježu kontroli i intervenciji Kongresa, mogu razumno uštimovati. U Niksonovoj izjavi bila je sadržana i postavka da uspjeh ne samo fiskalne, nego i monetarne politike zavisi ne o većoj mudrosti, nego samo o boljoj tehnici njezinog sporovođenja. Da je kojim srećnim slučajem tako, mnogi ekonomski problemi bili bi riješeni. I dok se predsjednik Nikson striktno pridržavao navedenog kursa, istovremeno se odrekao jednog svog važnog značajnog ovlašćenja: obećao je da se država neće uplitati u cijene i nadnice. Krhku nadu da će se svi zainteresovani – i poslodavci i sindikati – ponašati suzdržano, nadomjestio je sada poziv i poslodavcima i sindikati da maksimalno upotrijebe moć koju imaju i nastoje iskoristiti svaku mogućnost kako bi ostvarili svaku neposrednu korist. Dio ,,zasluga“ za novi kurs Niksonove administracije pripada i najuglednijem među Niksonovim savjetnicima, Džordžu Šulcu. Dajući nekoliko dana nakon Niksonove konferencije za štampu svoj iskaz pred Kongresom o smjernicama koje su pomogle da za vrijeme Kenedijeve administracije cijene ostanu stabilne, Niksonov ministar rada Džordž Šulc je rekao: ,,… Dok su bile na snazi (te mjere) nijesu bile veoma efikasne; Moguće je da su one u dugoročnom pogledu (zapravo) izazvale jačanje inflacionih sila, jer su odvraćale pažnju od fundamentalnih oruđa monetarne i fiskalne politike i politike prema radnoj snazi; Moguće je da su, pošto su bile ukinute, prouzrokovale veće nemire među radnicima i dovele do nametanja većih kolek-

tivnih ugovora o nadnicama većim nego da ih uopšte nije bilo; Nadalje te su mjere bile u suprotnosti sa duhom slobodne konkurencije, i ujedno su 5sputavale slobodno djelovanje tržišnih sila; a 6 - kada su se spojile sa politikom upotrebe različitih stimulativnih mjera, zapravo je to bilo kršenje zakona protiv trustova“. Nakon Šulcove izjave preostalo je malo argumenata za direktno obuzdavanje cijena i nadnica. Šulc je inače ubrzo unaprijeđen u vodećeg kreatora ekonomske politike Niksonove administracije. U naredne dvije godine Niksonova administracija vjerno je slijedila svog predsjednika. Tokom 1969. godine fiskalna politika bila je prilično stroga, ali su tada postepeno ukinuti dodatni porezi, a zatim su uslijedile i druge poreske olakšice ali i povećanje državnih izdataka, što je uveliko ublažilo fiskalnu politiku. Godine 1970. federalni budžetski deficit iznosio je po obračunu nacionalnog dohotka 11,9 milijardi dolara, a naredne se povećao na 22,2 milijarde dolara. U borbi protiv inflacije vlada se oslanjala na monetarnu politiku; ta je politika pooš-

trena 1969. godine jakim povećanjem kamatnih stopa i tako je ostala do posljednjih mjeseci 1970. godine. Uprkos ,,finom uštimavanju“! sredinom 1970. godine došao je kraj dugom razdoblju ,,buma“ na berzi akcija. Krivica nije bila do Niksonove administracije –uzrok svakog kraha treba tražiti u bumu koji mu je prethodio. Zapravo, ponovila se 1929. godina. Ono što se tada dogodilo sa holding kompanijama i investicijskim fondovima sada se ponovilo sa performance funds, hedge fundus, offshore funds i drugim krhkim tvorevinama kompjuterskog doba. Time što je nesolidnim i slabim kompanijama otežala uzajmljivanje novca, restriktivna monetarna politika možda je samo ubrzala kraj. Ali, djelovanje Niksonove monetarne politike na rast cijena i nezaposlenost bilo je još teže. Godine 1969. nezaposlenost koja je tada obuhvatala prosječno 3,5 odsto radne snage popela se 1970. godine na 4,9 odsto, a godinu dana kasnije na 5,9 odsto. Indeks cijena na veliko, koji je 1969. godine iznosio 106,5 (1967 = stotinu), popeo se 1970. godine na 110,4, a već iduće godine

iznosio je 113,9. Nezaposlenost – kao i ranije – nije bila alternativa za inflaciju i mogle su obje istovremeno postojati. Monetarna je politika imala sposobnost da destimuliše privrednu aktivnost i poveća nezaposlenost naročito u onim privrednim granama koje zavise od pozajmljenog novca, kredita, kao što je slučaj sa stambenom izgradnjom i uopšte građevinskom industrijom. Za to vrijeme, udruženja korporacija i sindikata mogla su održavati cijene i nadnice u porastu kao i prije. Drugim riječima, savremena kapitalistička privreda može podnijeti i recesiju. Isto tako, može podnijeti i recesiju i inflaciju s tim da zbog toga nezaposlenost narasta do bolnih razmjera. Ali, ekonomisti Niksonove administracije bili su pragmatični ljudi. Mogli su praviti ustupke stvarnosti samo ako to nalaže kratkoročna politička stvarnost. I ti ustupci bili su učinjeni. Razlog – bližili su se novi predsjednički izbori. U međuvremenu ,,sondaža“, javnog mnjenja ukazivala je da svi značajniji kandidati za demografsku nominaciju vode daleko ispred Niksona. Ekonomisti njegove admini-

stracije apelovali su na javnost da ostane strpljiva, da sačeka dok pristignu plodovi dugoročnih blagotvornih procesa. Ali, strpljivost javnosti ne može se pripisivati zakonima ili predsjedničkim dekretima. U energičnim apelima upućenim javnosti u kojima se pozivalo na više ekonomske principe i preporučivala strpljivost, Pol Mek Kraken, učeni predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika, odlučno je pohvalio 28. januara 1971. godine efikasnost tadašnjeg kursa oslanjanja na monetarnu politiku, a zatim se isto tako odlučno oborio na nerazboritost ili čak glupost svakog neposrednog uplitanja države u cijene ili nadnice. Principijelna istupanja dr Mek Krakena imala su u početku podršku i samog predsjednika Niksona. U svom nastupu, američki predsjednik okomio se na ekonomiste, koji su se zalagali da država, makar i skromno interveniše na sektoru nadnica i cijena. Nikson je napomenuo da su jedine pristalice takve politike ,,ekstremisti sa ljevice“, a onda je velikodušno dodao: ,,Ja to ne iznosim kao osudu, nego samo kao opservaciju“. Nekoliko dana kasnije, 15. avgusta 1971. godine avet ekstremizma je doslovno iščezla, jer je princip na kraju ipak kapitulirao pred političkom realnošću. Zamrznute su sve nadnice i cijene – s tim da su od toga pošteđene cijene poljoprivrednih proizvoda i nekoliko drugih artikala. U isto vrijeme kada je donijeta odluka o zamrzavanju cijena i nadnica došlo je do zamrzavanja budžeta, a ujedno došlo i do smanjenja poreza, što je prihvaćeno i ozakonjeno krajem godine. Takođe, ublažena je monetarna politika. Ali, ,,druga vjera“ nije odbačena. Rečeno je da su te mjere protiv tržišne moći samo privremene. Objašnjeno je kako su te mjere kontrole ,,zamišljene tako da stvore uslove u kojima će ekspanzivnija budžetska politika biti i sigurnija i efikasnija“. Kada jednom dođe do toga, sve će opet biti u najboljem redu. U međuvremenu, kontrolne mjere će razbiti nalet inflacije. To su, tvrdilo se ,,izuzetne mjere, donijete iz nužde, koje su se pokazale neminovnim sada, tj. u datom istorijskom trenutku, ali se očekuje da će vremenom nestati ne ostavivši iza sebe nikakvu trajnu promjenu sistema osim što će iskorijeniti uzroke inflacije“. Navedena izjava zahtijeva i detaljniju analizu. Uvođenje kontrolnih mjera inicirano je postojanjem tržišne moći korporacija i sindikata. Sa druge strane, niko nije izrazio mišljenje da će korporacije i sindikati uskoro nestati – izraženo je mišljenje da će nestati problem što ga oni stvaraju. A posljedice takve odgovornosti nijesu male. Neki ljudi ostaju bez posla, a neki bez imovine. Stvara se društvena napetost i frustracija. Ugled privatnog preduzetništva ali i ugled zvaničnih ekonomista dovodi se u sumnju. Možda najmanje stradaju ,,naučnici“ koji daju takve izjave i bude nerealne nade. •

Ričard Nikson

Dnevni list

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me Cjenovnik čitulja

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ

društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ

hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta „BENABA” d. o. o. iz Kotora podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta – Hotel sa depadansima 5*, u okviru urbanističke zone 2, u zahvatu Državne studije lokacije “Dio sektora 22 i sektor 23”, na području UP3, zona B, na katastarskim parcelama 4704/1, 4705/1, 4706, 4707/1, 4708/1, 4709/1, 4710, 4711/1, 4712/2 i 4713 KO Tivat, opština Tivat.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama

Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i planiranje Opštine Tivat. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17. 11. 2025. godine.

OBAVJEŠTENJE O ISPRAVCI

Obavještavamo da je greškom došlo do prijevremene objave oglasa o prodaji, VEKTRA AVIATION D.O.O. U STEČAJU, 7.11.2025. u dnevnom listu Pobjeda, koji je bio dostavljen isključivo radi izrade predračuna i daljeg usaglašavanja sa klijentom. U dostavljenom materijalu jasno je naznačeno da se radi o nacrtu, bez definisanih termina objave, te da će se o tačnim datumima naknadno odlučivati.

Nažalost, usljed propusta u komunikaciji, došlo je do objave sadržaja koji nije bio odobren za javno plasiranje.

Ovim se potvrđuje da je došlo do tehničke greške, te da će zvanična verzija oglasa biti objavljena u nekom narednom izdanju.

Služba marketinga Nova Pobjeda

JAVNO OBAVJEŠTENJE O USLOVIMA PONUDE AKCIONARIMA AD “Trgocet” Cetinje

O EMISIJI AKCIJA ZA PRODAJU POSTOJEĆIM AKCIONARIMA PO OSNOVU PRAVA PREČE KUPOVINE

1.Emitent AD “Trgocet” Cetinje, na Vanrednoj Skupštini akcionara od 15.10.2025. godine, donio je Odluku o zatvorenoj ponudi emisije akcija postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine u ukupnom obimu od 849,899.98€, odnosno 80,000 akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 10.623749721€.

2. Obavještavaju se akcionari AD “Trgocet” Cetinje da kupovinu akcija ove emisije mogu izvršiti srazmjerno svom učešću u kapitalu Društva u roku od trideset dana

(Napomena: najmanje 30 dana) od dana objavljivanja ovog oglasa (u “Službenom listu Crne Gore” najmanje dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju u Crnoj Gori u vremenskom razmaku od najmanje pet, a najviše deset dana između objavljivanja) ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu.

3. Upis uplata akcija vrši se u Cetinju u poslovnoj banci Prva banka Crne Gore

AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, na računu posebne namjene broj 535-25961-87 . 4.Sva obavještenja se mogu dobiti na tel. br. 069022583 . Ime i prezime odgovornog lica emitenta Dragan Martinović s.r

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neđelja, 9. novembar 2025.

Obavještavamo rođake, prijatelje i poznanike da je naša draga kćerka, sestra, supruga, tetka i baba

MILA Miloševa KIZIĆ rođena BABOVIĆ

iznenada preminula dana 30. septembra 2025. u 58. godini.

Sahrana drage pokojnice obavljena je u krugu uže porodice u porodičnoj grobnici u Beranama.

OŽALOŠĆENI:

otac MILOŠ, majka ANĐELKA, sestra DIJANA, braća ŽELJKO i DEJAN, sestrić MARKO, sestrična ANDREA, snaha DRAGANA, bratanična BOGDANA, unuka MAŠA i ostala mnogobrojna rodbina

Дана 8.11.2025. преминула је

ЈАГОДА пок. Драгана ШЋЕПАНОВИЋ рођена ВУШОВИЋ

Сахрана је обављена дана 8.11. у кругу ближе род-

Posljednji pozdrav dragoj ujni

JAGODA ŠĆEPANOVIĆ

Hvala ti za sve! Počivaj u miru!

SNEŽA MILOŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

412

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 8. novembra 2025, nakon kraće bolesti, u 71. godini, preminuo naš dragi

MILOŠ Novakov POPOVIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice istog dana na groblju u Maloj Zagredi.

OŽALOŠĆENI: supruga NADEŽDA, ćerka ANA, sinovi NOVAK i ALEKSA, sestra MIROSLAVA, snahe LIDIJA, SANJA i SVETLANA, bratanične IVANA, TIJANA, MARIJA i VANJA, sestrična DANIJELA, sestrić ACIKA, unuke, unuci i ostala mnogobrojna porodica POPOVIĆ i BURIĆ

JAGODA ŠĆEPANOVIĆ

S ljubavlju će je čuvati u najljepšim uspomenama njeni RAJKO, VERA i LANA

391

Dana 7. novembra 2025. preminula je u 87. godini naša draga

NADA

Veljkova STANKOVIĆ rođena BACKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 8. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: sinovi VESKO, NIKOLA i NENAD, snahe, unučad, jetrva, đeveričići, đeverične, bratanić, bratanična, sestrić, sestrične i ostala rodbina STANKOVIĆ i BACKOVIĆ

440

Posljednji pozdrav dragom

Odlaziš na vječni počinak, tiho i dostojanstveno, onako kako si i živio. Bio si poseban dio naše porodice. Ostaje sjećanje na tvoju dobrotu, vedar duh i vrijeme koje smo proveli zajedno. Počivaj u miru.

Tvoji:

ujna BISERKA, sestra SVETLANA, braća IGOR i PEĐA sa porodicama

S ljubavlju i tugom opraštamo se od našeg voljenog oca i đeda

MILOŠA POPOVIĆA

Hvala ti za život koji si nam darovao, za snagu kojom si nas učio da stojimo uspravno i za dobrotu kojom si gradio sve oko sebe.

U tvom zagrljaju bilo je zaklona, u tvojoj tišini mudrosti, a u tvojim riječima topline i dostojanstva. Učio si nas da poštujemo život, ljude i korijen iz kog potičemo.

Tvoje prisustvo ostaće u nama, u svakoj našoj odluci, osmijehu i pogledu prema daljini. Nosimo te u srcu s ponosom i beskrajnom zahvalnošću.

Neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si toliko volio.

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

NADI STANKOVIĆ

Od VELJKA CRVENICE sa porodicom

Opraštamo se od naše dobre i plemenite komšinice

DRAGICE - MILE SPIČANOVIĆ

Ostaje u našem lijepom sjećanju. Komšije iz ulaza GIPOS I/III

Posljednji pozdrav drugu

Tvoji: kćerka ANA, unuke NIKOLINA i KSENIJA i unuk PETAR

MILOŠU POPOVIĆU

Laka ti bila ova crnogorska zemlja koju si mnogo volio. RADŽA PAVIĆEVIĆ sa ukućanima

396

Neđelja, 9. novembar 2025.

Posljednji pozdrav našoj

NADI

Nećemo te zaboraviti.

Sinovi VESKO, NIKOLA i NENAD sa porodicama

Posljednji pozdrav kumu

MILOŠU Novaka POPOVIĆU

Pedeset godina kumstva i drugarstva, a zadnju priču ne ispričasmo. Neka ti je laka naša crnogorska zemlja.

KIĆO i VASKA sa đecom

Posljednji pozdrav našem dragom đeveru i stricu

MILOŠU POPOVIĆU

Nema rastanka od tvoje dobrote, plemenitosti i ljubavi koju si nam uvijek pružao. Počivaj u miru uz našeg i tvog Śobotu.

Snaha LIDIJA, bratanične IVANA, TIJANA, MARIJA i VANJA sa porodicama

MILOŠ POPOVIĆ

Mitrovdan… rastanak… hajduče. Za iskru u kamenu, za luču u tami. Ponosni i hrabri izdanče bratstva Popovića pamtiće Crna Gora. Porodica pok. PUNIŠE POPOVIĆA

Opraštamo se od našeg velikog i dragog prijatelja

MILOŠA POPOVIĆA

Plijenio si ljudskošću, dobrotom i ljepotom duše. Ostaješ vječno u našem sjećanju.

RANKO JOVOVIĆ, DANILO ĐUROVIĆ i SLOBODAN STANIŠIĆ

MILOŠ POPOVIĆ

Počivaj u miru u svojoj maloj crnogorskoj Zagredi

ZORAN JOVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Neđelja, 9. novembar

MLADENU

Ostavio si nam u sjećanju najljepše uspomene. Počivaj u miru, voljeni brate.

Tvoji: MLADENKA, LJILJA, BRANKICA, BRANKO i DEJAN

Mom dragom bratu

VLADIMIRU – DRAGANU SIMIĆU

Posljednji pozdrav

od DEJANA GAZIVODE

Dragom prijatelju

MACU BAKIĆU

Sa pijetetom posljednji pozdrav i pokoj duši u carstvu nebeskom koje će ukrasiti njegovo čisto srce dobrotom i ljepotom, đe će sresti mnogo dragih osoba koje su otišle ranije, a nas ostavile ožalošćene.

DARKO MIRANOVIĆ sa porodicom

Zauvijek ostajete u srcu, s blagim i toplim pogledom, odmjerenim i mudrim riječima. Hvala Vam što ste na najljepši način obilježili moje djetinjstvo. S poštovanjem i ljubavlju, IVONA SEKULOVIĆ

MARIJA SJEKLOĆA

„Sve ima svoj početak i kraj, i jedino što ima smisla je uživati kad ti je dobro, stisnuti zube kad ti je teško. Biti svjestan da će i jedno i drugo proći kao što sve na ovom svijetu prođe. I opet se vrati. U nekom drugom obliku.“

Tvoja KJARA

SJEĆANJE

VLADIMIR Mihajlov VUKMIROVIĆ 9. 11. 2024 – 9. 11. 2025.

Dragi naš oče, uspomene na tebe i bezbrižno djetinjstvo su trajne. Čuvamo te i volimo istom snagom kao kada si bio sa nama.

Tvoji sinovi RANKO i DARKO VUKMIROVIĆ sa porodicama

Vrijeme prolazi, ali sjećanja i ljubav ostaju zauvijek. Vjerujemo da si sada u nekom drugom svijetu, mirna i spokojna, uz svog voljenog oca. Tvoje ime i tvoj osmijeh žive u našim srcima, a tvoji vjerni prijatelji, koji te svake godine s ljubavlju obiđu, ovaj dan nam čine lakšim i toplijim –pokazujući da te ni vrijeme, ni daljina, nisu izbrisali iz sjećanja. Zauvijek si s nama – u tišini, u sjećanju i u ljubavi.

Tvoja PORODICA

Tužno sjećanje na naše

PRAVILOVIĆE

MIHAILO PREDRAG 10. 2. 2007. 1. 2. 1982.

TANJA LJUBICA - LJUBINKA 20. 1. 1957 9. 11. 2024. Voljeni nikad ne umiru. PORODICA

397

FERID KUMRO

Neđelja, 9. novembar

Moj tata

АЊА, АЛЕКСАНДРА и АНЂЕЛА, сестричне БИЉАНА, ОЛИВЕРА, СТАНКА и АНА са породицама и остала родбина

394

Četrdeset dana od smrti

BRANISLAVA – BRACA BRAJOVIĆA

Hvala ti za sve što si bio u mom životu.

Neka tvoja duša počiva u miru, a sjećanje na tebe živi u dubini moga srca.

TANJA

JOVAŠ STANIŠIĆ

Đe je duboka tuga, tamo je bila velika ljubav. Preteško je bez tebe. Bol je žestok. Tvoj osmijeh dječaka i radosno lice me prate neprekidno.

Dovijek u žalu za tobom.

SANJA sa porodicom

Četrdeset je tužnih dana otkako nije više sa nama

JOVAŠ Milićev STANIŠIĆ

Dragi tata, počivaj u miru znajući da tvoje nasmijano lice vidim u svakom zraku sunca, tvoj blagi pogled u beskraju vedrine, a širinu i čistotu tvoje duše u zvjezdanom prahu rasutom po nebu.

Najljepše hvala na roditeljskoj ljubavi, vjeri u nas i pažnji kojom si nas obasipao.

Dok me ima, grijaće te moja ljubav, đe god bio.

Tvoja TANJA sa porodicom

Godina dana je od smrti naše

VESELINKE Radivoja KRIVOKAPIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije zaliječilo prazninu koja je ostala. Bila si oličenje dobrote i poštenja. Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.

Brat JOVAN sa porodicom

Godina dana od smrti moje sestre

VESELINKA KRIVOKAPIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru pored naših roditelja i brata.

Sestra NEVENKA sa porodicom

Navršava se godina dana od smrti moje sestre, svastike i tetke

398

LJUBICE - LJUBINKE PRAVILOVIĆ

Tvoje čisto srce i dobrota našla je mir pored oca, brata i sestre. Vaša SANJA sa porodicom

Godina dana od smrti

NOVAKA BOŽOVIĆA

Jaka je sestrinska ljubav, ali neću dozvoliti da preraste u tugu. MIJOJKA sa porodicom

Godina dana od smrti

407

390 Godina od smrti

VESELINKE KRIVOKAPIĆ

Počivaj u miru. Bratanić PETAR i snaha ĐINA

VESELINKE KRIVOKAPIĆ

Otišla si tiho kao što si i živjela. Ostaješ u sjećanju po tvojoj dobroti. Sestra BRANKA sa porodicom

Prošla je godina dana od kada si nas napuštila VELE

Otišla si tiho, ali tvoja dobrota i nježnost ostaju zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoj bratanić STEVAN sa porodicom

Godišnjica

NOVAKU BOŽOVIĆU

Neke tuge su veće od svih drugih. U srcu si na sigurnom. ĆANA sa porodicom

399

406

Tvoja

Godina je dana od smrti drage tetke

VESELINKE

Tvoja blaga narav i čisto srce vječno će ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru.

Sestrična LIDIJA sa porodicom

Neđelja, 9. novembar 2025.

Prošlo je četrdeset dana, a u svakom si falila kao da te nema godinama.

Nestade pojavom, ali ne i u srcu i sjećanju do kraja mog života.

Moja bezbrižnost je otišla sa tobom, ostala je u prošlosti u kojoj si mi bila utočište i melem na svaku ranu. Znaš, Kokice, ne prođe dan u kojem ne krenem da te pozovem da jedna drugoj prepričamo kako je protekao. Ne postoji događaj koji ne bih kao i uvijek prvo sa tobom podijelila.

Ali, nema te, nema odgovora. Znam da me slušaš i bodriš odozgo, sa nekog ljepšeg mjesta.

VOLIM TE BESKRAJNO.

Sestra ANDRIJANA

Četrdeset je dana od rastanka sa našom dragom sestrom

MARIJA KRIVOKAPIĆ MARTINOVIĆ

Sa ljubavlju čuvamo lijepa sjećanja na tebe. PREDRAG, NENAD, JASNA i JELENA

Dvadeset godina je od kada nije sa nama

DIMITRIJE – DIKA BRAJOVIĆ

Nedostaješ za sve što je bilo i što dolazi. Ponosni što smo tvoji.

TVOJA PORODICA

Tata moj!

428

Prođe 40 tužnih dana bez tebe, sa ranom koja ne zarasta i prazninom koju ništa ne može ispuniti. Tvoj odlazak je ostavio tišinu koja boli.

Nedostaješ mi u svakom jutru, u svakom danu, u svakom dahu.

Nedostaje mi tvoja topla i blaga riječ podrške i smirenosti.

Čuvaću svaku uspomenu na tebe i dok me ima, grijaće te moja ljubav ma đe god bila.

Zauvijek ćeš ostati moj ponos, ljubav i svijetlo koje se ne gasi.

Počivaj u miru, Maruškice.

Sestra MIRJANA sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša voljena unuka, sestrična i sestra

MARIJA MARTINOVIĆ

Ako je tvoj život morao stati, sjećanje na tebe, tvoj lik, tvoju toplinu i dobrotu nećemo zaboraviti. Mare naša, dok živimo, živjećeš u našim srcima, voljena i nezaboravljena.

Baba DESE, ujak DRAGAN sa porodicom

Dana 15. novembra 2025. navršavaju se četiri godine od smrti naše voljene

VLADIMIR VUKMIROVIĆ

9. 11. 2024 – 9. 11. 2025.

Godina dana je od kada si otišao, godina koje sam se bojao od kada znam za sebe. Tvoj lik i djelo su ostali kao dio jednog vremena iza nas, kao putokaz života, praštanja i vjernosti. Smiješ se znam i svaki dan si pun sreće zbog tvog „Sokola“, bodriš i čekaš da bude kao ti, da nastavi tu gdje si ti stao. Volimo te, tata, do kraja, do dana kada ću opet biti tvoj.

DARKO, SNEŽANA i PETAR VUKMIROVIĆ

433

Voljenoj supruzi i majci

MARIJA

Naša najmilija, još ne vjerujemo da si otišla, bez tebe dani su teži, a tuga dublja.

Tvoj glas nam odzvanja u mislima, a tvoj osmijeh vidimo u svakom jutru.

Četrdeset dana bez tebe, a još uvijek čekamo da se probudimo iz sna.

Bila si naše sve, naš dom, naš oslonac.

Naša si najveća bol i najveći ponos.

Naučila si nas da volimo, praštamo i da se borimo, sad se borimo sa životom bez tebe, a to je najteža borba. Volimo te više nego što riječi mogu reći i više nego što vrijeme može izbrisati. Nedostaješ.

Brat STEFAN, snaha JOVANA, bratanić OGNJEN i bratanična ANDREA 437

Voljena naša

MARIJA MARTINOVIĆ

Mare, prođe nam i četrdeset bolnih dana bez tebe. Mislimo na tebe. I dalje ne vjerujemo da više nijesi sa nama.

Čekamo i dalje tvoj poziv kojeg više nema.

Ti si bila naš oslonac, žena koja je imala razumijevanja za svakog od nas.

Fali nam tvoj glas razuma i tvoja topla riječ. Nedostaješ nam previše. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno pamtiti.

421 Četrdeset je dana od kada te nema, moja

JELENE Đurove ĐUKANOVIĆ

S bolom u srcu i dužnim poštovanjem čuvamo te od zaborava.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga u srcu ne blijede. Svojim životom i brižnošću svima oko sebe učinila si da ponosno izgovaramo tvoje ime.

Pošla si u zagrljaj svojih roditelja, đe nema bola i tuge. Čuvaćemo te u srcu zauvijek.

Tvoja MAKE sa porodicom

ĐURO, MIKI, KATARINA, KRISTINA

MILA MOJA

MARE

IDOLU MOJ

MARIJA MARTINOVIĆ