Dnevni list POBJEDA 7.11.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

Vlada ponovo ograničava marže za 49 proizvoda i za pelet Od idućeg petka cijene 800 do 900

Novoformirani Upravni odbor smijenio direktora Fonda za zdravstveno osiguranje

Kadić najavio tužbu

Upravnom sudu i prijave protiv čelnika

Upravnog odbora

Za v. d. direktora FZO juče je izabran stomatolog dr Aleksandar Ružić. Za njega su, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, glasala četiri člana Upravnog odbora, dok su dva bila uzdržana, a jedan član nije prisustvovao sjednici

Konferencija u organizaciji AMU i OEBS „Medijski horizonti – e kasnost regulatornih organa“ pokazala moć političkog uticaja

Vladajuća većina

željela bi drugog kandidata za

Savjet AMU

Evropska unija još bez jasnog plana kako da zaštiti sopstvene interese prije proširenja

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Komesarka Marta Kos odnedavno javno zagovara mogućnost da nove članice budu isključene iz Evropske unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, što EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim, kaže za Pobjedu Dina Bajramspahić

Guvernerka CBCG ponovo uputila Skupštini prijedloge za imenovanje viceguvernera

RAZGOVOR: Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan o posljednjem Izvještaju EK za Crnu Goru

Đaci stručnih škola 2024/2025. godine napravili 1,71 milion izostanaka, izrečeno im je 10.516 vaspitinih mjera Sa časova najčešće bježe konobari i automehaničari

Broj izostanaka i izrečenih vaspitnih mjera izražen je u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Baru, Herceg Novom i na Cetinju. Više od 100.000 izostanaka imale su stručne škole u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju. Đaci koji pohađaju trogodišnje programe izostali su sa ukupno 127.600 časova, od kojih nije opravdano 17.800, dok su oni sa četvorogodišnjih programa odsustvovali sa 211.000 časova, od kojih je neopravdano 21.600 - navedeno je u izvještaju Centra za stručno obrazovanje

PODGORICA - Kao zakleti evropejac, zadovoljan sam jer su zadovoljni i oni koji ocjenjuju koliko smo napredovali. Pripadam onim strukturama koji 2028. zaista žele da dočekaju kao godinu u kojoj će Crna Gora postati punopravna članica EU, iz strateških interesa naše države i jer će se nečiji snovi poremetiti.

To je u razgovoru za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera političke platforme Evropski savez kojem još pripadaju Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija. Nakon što su Evropska komisija, komesarka za proširenje Marta Kos i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler sa entuzijazmom predstavili ovogodišnji Izvještaj o napretku naše zemlje u pregovorima za punopravno članstvo u toj zajednici država, veći dio ovdašnjih političara nije krio zadovoljstvo odličnim ocjenama. Za predstavnike opozicije, poput Belana, osjećanja su pomiješana, ali svakako dominira optimizam.

- Pripadam onim političkim strukturama koji se za članstvo Crne Gore u EU zalažu više od tri decenije i prvi smo to postavili u crnogorsku stratešku agendu. Učlanjenje vidimo kao „prijeki lijek“ u odnosu na sve velikodržavne projekte na Zapadnom Balkanu, a koji targetiraju Crnu Goru. Tu, prije svega, mislim na politiku „srpskog sveta“, jer znamo da će članstvo u EU biti ključni momenat kada će se ti velikodržavni snovi ugasiti – istakao je Belan.

U skladu sa „prijekim lijekom“, on cijelu situaciju metaforički posmatra kao „godišnji nalaz ljekara“ u kojem se navodi „da je sve vrlo dobro“. - To treba da nas učini zadovoljnim, jer „naše tijelo“ daje neke pozitivne signale. Kao iskrene, proevropski orijentisane političare, treba da nas raduje to što je, metaforički rečeno, „ljekar“ EK kazao da je naše generalno stanje pozitivno. Međutim, ako uđemo u pojedinosti i vidimo što se to dešava u našem tijelu, izgleda da neke stvari nijesu toliko dobre i da zabrinjavaju – naveo je on, te dodao da i sama opozicija često ističe one probleme koji su prepoznati u ovogodišnjem Izvještaju.

Kako je istakao, konstatuje se da djelovanje aktuelne Vlade, na čijem je čelu Milojko Spa-

Petak, 7. novembar 2025.

RAZGOVOR: Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan o posljednjem Izvještaju EK za Crnu Goru

Članstvo u EU je „prijeki lijek“ za sve velikodržavne projekte u regionu

Sada je bitno da naša djeca budu srećna pod idejama koje smo mi predstavili, a ko će te ideje realizovati nije toliko važno, naveo je sagovornik Pobjede

jić, „nije baš toliko evropsko“. - U ključnim mjerilima je vrlo opasna konstatacija da premijer ima neodgovarajući odnos prema parlamentu, što zabrinjava EK. Ako premijer ne želi da se pojavi, predstavnicima naroda u Skupštini izvijesti što radi i odgovara na njihova pitanja, da li to zaista pokazuje njegovu demokratičnost? Da li on, u stvari, vlada autokratijom jer ignoriše ključni zakonodavni dom parlamentarne demokratije – prokomentarisao je Belan. Takođe je citirao djelove Izvještaja EK u kojima se izražava zabrinutost zbog ustavne krize, preciznije unilateralnog ponašanja parlamentarne većine kada je riječ o Ustavnom sudu.

- Zbog toga se zahtijeva da se mišljenje Venecijanske komisije „urgentno sprovede“, a po dogovoru parlamentarne vlasti i opozicije. Ukazuje se i da parlamentarna većina izbjegava ono što su obaveze, ne samo iz evropske agende, nego i iz dogovora postignutog unutar parlamentarnih struktura za prevazilaženje krize. Konstatuje se da regulatorni okvir u reformi javne administracije još nije finalizovan, da je javna administracija prenatrpana i ne isporučuje očekivane rezultate, pa se traži njena reforma na bazi meritokratije i jasnih rezultata – naveo je sagovornik Pobjede.

PODGORICA – Nekadašnja funkcionerka i poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica nova je generalna konzulka u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku.

To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici Vlade, kojom je pred-

sjedavao njen potpredsjednik Aleksa Bečić Jonica će na poziciji generalnog konzula u Njujorku zamijeniti Amera Cikotića koji istu dužnost preuzima u Frankfurtu, u Njemačkoj. Na poziciju konzula u Njujorku, na prijedlog ministra vanjskih poslova i lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovi-

Kao primjere, naveo je i djelove Izvještaja u kojima EK registruje usporavanja rasta crnogorske privrede prošle godine, te slične posljedice slabijih turističkih sezona 2024. i u prvoj polovini 2025. Problematično je, dodaje, vršenje funkcije direktora Javnog servisa „kome je nekoliko puta presuđeno da je njegovo imenovanje nepravomoćno“, kao i napadi na novinare u Beranama „tokom postavljanja spomenika fašističkom zločincu Đurišiću

centrima moći u okruženju. On je ispričao kako je dan nakon objave godišnjih Izvještaja o napretku slušao intervju ambasadora EU u Srbiji Andreasa fon Bekerata na tamošnjem Javnom servisu RTS, koji je istakao kako je „izvještaj za Crnu Goru izuzetno pozitivan“.

- Vjerujem da to nekim ušima u Beogradu nije bilo drago čuti... U suštini, kao zakleti evropejac, zadovoljan sam što su zadovoljni oni koji ocjenjuju koliko smo napredovali. I moram biti zadovoljan, pošto pripadam onim strukturama koji zaista žele 2028. doče-

države, jer će se nečiji snovi poremetiti – dodao je on. Za njega su, kaže, na prvom mjestu napredne vrijednosti kojima ovo društvo u cjelini teži.

- EU diplomatskim jezikom konstatuje visok nivo partitokratije, što takođe nije u skladu sa demokratskim i evropskim vrijednostima i principima. U ključnim poglavljima 23 i 24 ocijenjeno je samo da smo umjereno spremni, ali i da se u njima očekuje znatno bolji napredak, naročito ako se uzme u obzir dobijanje IBAR-a za ispunjavanje privremenih mjerila u tim oblastima prošle godine. Da se vratimo na moju metaforu: kada pogledamo naše tijelo po pojedinim organima, vidimo da neki ne funkcionišu baš najbolje, ali ostaje da je Izvještaj generalno veoma pozitivan – ukazao je Belan. Za njega je ne manje značajno kako su ovaj Izvještaj primili u određenim

kojoj će Crnopravna članica EU, iz strateških interesa naše

- Iako sve to Liberalnoj partiji, a negdje i Evropskom savezu, često smanjuje udio u glasačkom tijelu, ali ću nastaviti kao političar da radim za svoj cilj, a ne za svoju popularnost. Tako smo radili i 2006. godine. Jednako smo se radovali što smo postali nezavisna država, bez obzira što je ta ideja ostvarena sa nekima koji na početku 90ih godina prošlog vijeka nijesu bili na takvim pozicijama, a ja sam svoj tadašnji mladalački politički angažman usmjerio na taj istorijski cilj. Isto tako ga sada usmjeravam na drugi važan istorijski cilj da, nakon ulaska u NATO, uđemo i u EU –

istakao je on.

Za njega je članstvo Crne Gore u EU značajno i zbog toga što će predstavljati „udar za sve one koji žele da je otrgnu od liberalno-demokratskih, zapadnih vrijednosti“.

ća, putuje i dugogodišnji portparol te partije i dosadašnji državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić

On će, prema saznanjima CDM-a, dužnost preuzeti već iduće sedmice. Vlada je na jučerašnjoj sjednici razmotrila još niz kadrovskih rješenja. Donijeto je rješenje o prestanku mandata direkto-

ra ranije Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića Odlučeno je i da se za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose imenuje Nikola Vukčević, dok Miloš Rajković ostaje na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima u v. d. mandatu. Član Biroa za operativnu koordinaciju Janko Laković

Belan spornim vidi i komentare visokih vladinih zvaničnika, i to iznesenih upravo na javnim događajima koji su pratili objavljivanje Izvještaja EK. - U opštoj euforiji koja je vladala i u Briselu i u Podgorici, vrlo su simptomatične interesantne izjave potpredsjednika Vlade za vanjske poslove Filipa Ivanovića i ministarke za evropske integracije Maide Gorčević. U ovakvom trenutku, oni su problematizovali eventualno članstvo Crne Gore bez prava glasa – rekao je sagovornik Pobjede. Dalje je podsjetio na opasku iz EK kako pomenutim modelom žele da spriječe upravo da ruski uticaj „na velika vrata“ uđe u EU. - S obzirom na izjave Ivanovića, Gorčević, ali i cijele jedne garniture u Vladi, vjerovatno je da su pročitane njihove namjere i takve ideje. Sada kroz glumljenje patriotizma, da Crna Gora ne želi na taj način da se ponižava, stvaraju sebi poziciju. Tako bi Crna Gora u ključnom momentu, a pod uticajem antievropskih struktura u Vladi, kazala da „nećemo biti članovi ako nemamo puno pravo glasa“. I to bi nam bio izgovor: „Mi smo htjeli, ali nas Evropa nije htjela kao ravnopravne“ – pojasnio je Belan i dodao da upravo to „ide naruku velikodržavnim projektima“.

- Ne mora LP nikada preći cenzus, ali ćemo nositi tu baklju napretka, jer nam je ona bitnija nego to hoćemo li biti u parlamentu. Uvijek smo predstavljali ideje koje su ispred svog vremena, sa željom da se one ostvare. Sada je bitno da naša djeca budu srećna pod idejama koje smo mi predstavili. A ko će te ideje realizovati, nije toliko važno. Daćemo lovorike drugima. Na kraju, važno je uživati u plodovima progresivnog društva – zaključio je Belan. Kristina JERKOV

je razriješen, a na njegovo mjesto imenovan pukovnik Milan Bigović. Donijeta su i rješenja o imenovanjima Jovana Bojovića za člana Savjeta za vladavinu prava, Dubravke Mihailović za zamjenicu glavnog revizora Revizorskog tijela, a Veselina Klikovca za izvršnog direktora Društva za promet roba i usluga „Montenegro

Bonus“. Aleksandar Vujović ostaje na funkciji predsjednika Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, dok su umjesto dosadašnjih članova tog tijela Jelene Jovanović, Dragana Vukčevića, Jovana Nikolića i Danijele Šuković imenovani Bujar Hasanđekaj, Milica Bečić, Miomir Vulić i Bekim Čoba Đ.Ć.

Pavlu “.

Vatroslav Belan

Evropska unija još bez jasnog plana kako da zaštiti sopstvene interese prije proširenja

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

PODGORICA - Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama.

U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“.

Komesarka za proširenje EU

Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije.

Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu.

Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja.

Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi

Komesarka Marta Kos odnedavno javno zagovara mogućnost da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, što EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim, kaže za Pobjedu Dina Bajramspahić

na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra.

ČLANICA DRUGOG

REDA

Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedav-

Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta

Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta.

Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema

prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu

no javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić. Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija.

- Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno

dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi sa inicijativom pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesmo dobili.

članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji.

- Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić.

ISTA PRAVA

Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU.

- Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom

ca o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi.

- U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“.

te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti.

To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama.

PRINCIP JEDNAKOSTI

Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU.

Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građa-

- poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“.

Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja člani-

da je Komisija fokusirana na

držati

Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sajače zaštitne mjere“,

cija Unije.

politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa

davini prava.

D. MIJATOVIĆ

Ukidanjem prava glasa EU potkopava princip jednakosti država članica

Bajramspahić

Dina

Bajramspahić

PODGORICA – Vlada je ponovo donijela odluku da ograniči marže na cijene 800 do 900 artikala koji će biti jeftiniji od 15 do 20 odsto – saopštio je juče potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, nakon sjednice Vlade.

Ova odluka, koja stupa na snagu osam dana od objave u Službenom listu, odnosno idućeg petka, donijeta je u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, proizvođačima i trgovcima.

Lista

Na listi namirnica na čije cijene će biti ograničene marže našlo se 49 proizvoda, što je dvadesetak manje u odnosu na prošlu akciju „Limitirane cijene“ kojom je bio obuhvaćen 71 proizvod i odnosila se na sve artikle iz pojedinačnih grupa proizvoda kojih je bilo više od hiljadu.

Osim voća i povrća, sa ove liste je isključeno i nekoliko drugih prehrambenih proizvoda, pa će biti snižene cijene samo domaćih mliječnih i suhomesnatih proizvoda, imajući u vidu da će marža biti ograničena na 15 odsto, što će se odnositi i na pojedine vrste svježeg mesa, rižu, paštu, konzerve, te osnovne proizvode za higijenu djece i odraslih.

Kao i prošlog puta, na pet odsto u maloprodaji odnosno sedam odsto u veleprodaji biće ograničene marže na cijene brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi.

Direktorica za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović je naglasila da će svi ti proizvodi biti posebno označeni na policama, te da će na deklaracijama biti navedeno o kolikom je sniženju riječ. - Neće biti obuhvaćeno voće i povrće, jer je to zahtjev poljo-

Vlada ponovo ograničava marže za 49 proizvoda i za pelet

Od idućeg petka cijene 800 do 900 artikala

niže od 15 do 20 odsto

privrednika, koji su se i ranije žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona – kazao je Đeljošaj. Smatra da bi Vlada trebalo da razmotri mogućnost smanjenja PDV na te proizvode. Na pitanje Pobjede kako komentariše to što su iz Ministarstva finansija kazali da nemaju namjeru da to učine, ocjenjujući da to ne bi uticalo na smanjenje krajnjih cijena, Đeljošaj je naveo da sa tom izjavom nije upoznat, dodajući da je neminovno da svako smanjenje poreske stope utiče na cijenu.

PeLet Ovom uredbom, koja će biti na snazi do kraja marta iduće godine, biće ograničena i cijena peleta, koja trenutno, prema riječima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, dostiže čak i 370 eura po toni.

- Imali smo enormno poskupljenje peleta u protekla dva mjeseca, za što nema nijednog ekonomski valjanog razloga, imajući u vidu da nije došlo do promjene cijene bilo kojeg in-

puta za proizvodnju. Zato smo ograničili cijenu peleta po toni, kao i prije dvije godine, na 270 eura sa PDV-om u maloprodaji, odnosno 250 eura sa PDV-om u veleprodaji – kazao je Joković.

Kazao je da veći dio proizvođača peleta koristi to što se ovaj proizvod ne kupuje van sezone, pa u trenutku kada njegova prodaja počne, iskoriste da podignu cijene.

- Moram poslati poruku drvoprerađivačima, jer svi znamo da se 80 odsto ukupno proizvedenog peleta izvozi. Ako bi došlo do nestašice odnosno ako ne bi htjeli da prodaju po

Lista proizvoda sa ograničenim maržama

proizvod

neto masa proizvoda pšenično brašno tip - 400 bez ograničenja pšenično brašno tip - 500 bez ograničenja sećer kristal bez ograničenja jestivo suncokretovo ulje bez ograničenja so za ljudsku ishranu - kuhinjska so 1 kg svježe kravlje mlijeko u kesi domaće proizvodnje 1 litar domaći bijeli sir rinfuz jogurt domaće proizvodnje 1 litar kisjela pavlaka domaće proizvodnje do 500 g UHT mlijeko sa 2.8% mliječne masti bez čepa 1 litar pile cijelo svježe bez ograničenja svježi svinjski vrat bez kostiju bez ograničenja juneća rebra sa kostima bez ograničenja bijela riža dugo zrno u kesi domaće pakovanje od 800 g do 1 kg tjestenina od bijelog brašna od 350 g do 400 g čajna kobasica domaće proizvodnje rinfuz stiješnjena šunka domaće proizvodnje rinfuz pileća prsa domaće proizvodnje rinfuz posebna salama domaće proizvodnje od 700 g do 800 g sudžuk domaće proizvodnje rinfuz goveđa čajna domaće proizvodnje rinfuz viršle domaće proizvodnje 800 g tunjevina, komadići bez dodataka u ulju u pakovanju do 200 g sardine u biljnom ulju, bez dodataka u pakovanju do 200 g pašteta kokošija, bez dodataka, domaće proizvodnje u pakovanju do 100 g

proizvod neto masa proizvoda jetrena pašteta, bez dodataka, domaće proizvodnje u pakovanju do 100 g mesni narezak svinjski i goveđi, domaće proizvodnje bez ograničenja marmelada u pakovanju od 500 g do 1 kg goveđi gulaš u konzervi, domaće proizvodnje bez ograničenja sok sirup na razblaživanje 1 litar krompir svježi bez ograničenja bijeli kupus rinfuz keks petit beurre 500 g jabukovo sirće 1 litar krem za mazanje od kakaoa i lješnika, domaće proizvodnje 500 g dječiji sapun čvrsti u pakovanju do 100 g dječije pelene economy u pakovanju 40 plus komada šampon za bebe u pakovanju od 400 ml do 500 ml voćne kašice za bebe teglice u pakovanju do 130 g

kupka za bebe u pakovanju od 400 ml do 500 ml

šampon za odrasle 1 litar

kupka za odrasle

pasta za zube

250 ml

125 ml

toalet papir troslojni pakovanje 10 komada

deterdžent za pranje veša, praškasti u pakovanju 3 kg

deterdžent za pranje posuda do 500 ml

higijenski ulošci standardni u pakovanju do 10 komada

pjena za brijanje

200 ml

brijač jednokratni za muškarce i žene komad

Jasna Vujović, Nik Đeljošaj i Vladimir Joković

Ovom uredbom, koja će biti na snazi do kraja marta iduće godine, biće ograničena i cijena peleta, koja trenutno, prema riječima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, dostiže čak i 370 eura po toni

ovim cijenama, mi ćemo, kao i prošli put, zabraniti izvoz peleta, tako da će morati prvo snabdjeti domaće tržište, a kasnije izvoziti viškove –kazao je Joković.

Direktorica za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović ukazala je da čekaju mišljenje Evropske komisije na pet zakona iz oblasti zaštite potrošača, koji bi, između ostalog, trebalo da omoguće bolju transparentnost cijena, naknadu štete u slučaju povrede kolektivnih interesa potrošača te poboljšanje efikasnosti Agencije za zaštitu konkurencije u izricanju kazni zbog kršenja pravila konkurencije. O otvaranju trgovačkog lanca Lidl u Podgorici, Nik Đeljošaj je kazao da prema njegovim saznanjima, Lidl traži logistički centar gdje će biti njihova baza u Crnoj Gori.

- Kao Vlada mi kreiramo dobar biznis ambijent i drago mi je što imamo kompanije iz inostranstva. Vlada stoji na raspolaganju za sva eventualna pitanja za nešto što može biti biznis barijera za njih. Mi smo tu da izađemo u susret njihovim zahtjevima kako bismo povećali konkurenciju – kazao je Đeljošaj.

subvencije

Joković je ocijenio da crnogorski poljoprivrednici uživaju najveće subvencije u regionu, posebno kada je riječ o sektoru mljekarstva. - Ono što dobijaju iz državnog i lokalnih budžeta ponegdje je i 50 odsto više nego u najrazvijenijim zemljama Evrope. Dakle, subvencije su zaista visoke, imamo jednu od najvećih subvencija i kada su u pitanju obradive površine, ali imajući u vidu da uskoro privremeno zatvaramo dva poglavlja mi moramo našu poljoprivrednu politiku usaglasiti sa evropskom i što god budemo mogli najbolje da dogovorimo za naše poljoprivredne proizvođače, to ćemo i učiniti – kazao je Joković. Joković zahtjev poljoprivrednika da im se ukine akciza na gorivo koja trenutno iznosi 44 centa po litru smatra opravdanim i očekuje da bi uskoro to moglo i da se desi. -Postigli smo dosta visok stepen dogovora sa Ministarstvom finansija i vjerujem da će akcize biti ukinute, što će doprinijeti boljoj konkurentnosti naših poljoprivrednika – kazao je Joković. M. LeKOviĆ

Guvernerka CBCG ponovo uputila Skupštini prijedloge za imenovanje viceguvernera

Radović parlamentu predložila

iste kandidate nakon što u maju nijesu dobili potrebnu podršku

PODGORICA - Guvernerka Irena Radović je juče parlamentu ponovo uputila prijedloge za imenovanje Gordane Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere CBCG. Skupština u maju nije izabrala Kalezić i Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od dvoje kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika.

Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv. Remikovića je podržalo 15 poslanika, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv. Njih je prvobitno na te funkcije prvi put prošle godine predložila guvernerka Radović.

u ticaj na nez avisn O st Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru registrovala je političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.

- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK objavljenim u utorak, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno ukazao na veliki značaj operativne nezavisnosti CBCG, što podrazumijeva i adekvatnu kadrovsku popunjenost. Zato su apelovali da se što prije popune mjesta u Savjetu CBCG i viceguvernera.

Obraz LOženje

U obrazloženju guvernerka Radović je navela da je Gordana Kalezić od februara 2019. godine zaposlena u Centralnoj banci kao direktorica Direkcije za nadzor obla-

Irena Radović

Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru registrovala je političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore. To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku

sti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga.

- Od 2020. godine je članica Komiteta za superviziju i sanaciju kreditnih institucija Centralne banke, gdje je u jednom periodu bila i njegova predsjednica, a sada je zamjenica predsjednice. Članica je stalne delegacije Crne Gore pri Komitetu eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizmaMONEYVAL, kao stalnom nadzornom tijelu Savjeta Evrope. U postupku evaluacije sistema Cme Gore od s trane MONEYVAL-a, koji je započet tokom 2022. godine, dala je izuzetan doprinos uspješno predstavljajući znatan dio sistema u svim fazama evaluacije, što je rezultiralo usvajanjem pozitivnog izvještaja o evaluaciji Cme Gore na plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a, u decembru 2023. godine – navodi se u obrazloženju. U obrazloženju se ističe da je

Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK objavljenim u utorak, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja

Kalezić nakon specijalističkih obuka i dobijenih sertifikata od strane FATE (Financial action task force) i MONEYVAL-a, i pored aktivnog doprinosa kad je Crna Gora u pitanju, jedina je ekspertkinja iz Crne Gore ekstemo angažovana od strane MONEYVAL-a za potrebu procjene usklađenosti finansijskog sistema drugih jurisdikcija, uključujući zemlje članice EU, sa FATF standardima.

Dodaje se da je Kalezić članica Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pr avne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti CBCG i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.

- Početkom 2023. godine imenovana je za članicu Koordinacionog tijela za izradu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i upravljanje utvrđenim rizicima. U toku 2024. godine je, kao dio najužeg tima Centralne banke Cme Gore, koji je uspješno i značajno prije predviđenih rokova pripremio u julu predatu aplikaciju za pristup Cme Gore SEPA, koordinirala važan

segment aktivnos ti na pripremi aplikacije. Znatno je d oprinijela ostvarenju potrebnih rezultata, neophodnih za proširenje geografskog obuhvata SEPA na Crnu Goru kroz usklađivanje regulatomog okvira sa evropskom legislativom i dostizanje visokih standarda koje postavlja Evropska centralna banka (ECB) i Bankarska unija – kaže se, između ostalog, u obrazloženju.

r adn O is KustvO

Guvernerka Irena Radović je u obrazloženju navela da je Milan Remiković cjelokupno profesionalno i radno iskustvo stekao radeći u Centralnoj banci. Od 2007. do 2010. godine kao kontrolor u Sektoru za kontrolu banaka, obavljao je poslove kontrole kreditnog rizika u bankama, vršio analizu kreditnog rizika i učestvovao u razvoju i primjeni politika, procedura, smjernica za rad i priručnika.

- Od 2010. do 2016. godine je kao viši kontrolor obavljao najsloženije poslove u procesu kontrole kreditnog rizika, pripremao analize finansijskih pokazatelja pravnih lica u postupcima izdavanja odobrenja ili saglasnosti, pripremao analize o trendovima kreditnog rizika na nivou bankarskog sistema, uključujući i pružaoce nebankarskih finansijskih usluga, te

učestvovao u izradi i realizaciji više projekata iz oblasti upravljanja kreditnim rizikom – piše u obrazloženju. U obrazloženju je navedeno da je Remiković od 2016. do 2020. godine kao portfolio menadžer rukovodio timovima za posredne i neposredne kontrole poslovanja banaka i radio na najkompleksnijim poslovima uključujući: definisanje godišnje supervizorske strategije, koordinaciju aktivnosti i rješavanje najsloženijih problema u procesu kontrole banaka, praćenje ukupnog rizičnog profila kontrolisanih banaka, predlaganje supervizorskih mjera i praćenje njihove realizacije, te implementaciju brojnih projekata u koordinaciji s međunarodnim partnerima.

- Od 2020. do 2024. godine, odnosno od osnivanja Direkcije za sanaciju kreditnih institucija, kao njen direktor radio je na uspostavljanju ove ključne funkcije Centralne banke kao organa za sanaciju, ovlašćenog da primjenjuje instrumente sanacije i izvršava sanaciona ovlašćenja utvrđena Zakonom o sanaciji kreditnih institucija. Učestvovao je u pripremi propisa iz oblasti sanacije kreditnih institucija i pripremi internih akata kojima se detaljnije opisuje način, proces planiranja i sprovođenje sanacije – dodaje se u obrazloženju. Rukovodio je procesom uspostavljanja Sanacionog fonda i pripreme podzakonskih akata i metodologije u skladu sa evropskom regulativom. Radio je na odobravanju i izmjenama planova sanacije kreditnih institucija, praćenju i odobravanju minimalnih zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama i koordinirao aktivnosti na realizaciji međunarodnih ugovora i memoranduma o razumijevanju.

Od 12. jula 2024. godine obavlja poslove direktora Sektora za kontrolu koji je zadužen za kontrolu banaka i pružalaca finansijskih usluga u Centralnoj banci.

Od 2023. godine je član Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU za oblast pravne tekovine EU koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 9 - Finansijske usluge, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti Centralne banke i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem. s. POPOviĆ

Ministar ekologije bez konkretnog odgovora na pitanje poslanika Borisa Mugoše (SD) o direktoru i bordu Regionalnog vodovoda

Ni Ćulafić ne zna da li je Ministarstvo rada donijelo odluku o statusu Krsta

Radovića i Zorana Lakušića

Odgovor na isto pitanje Pobjeda pokušava da dobije mjesecima, ali iz Ministarstva rada koje je drugostepeni organ u ovom postupku, ne odgovaraju. Inspekcija rada je krajem februara utvrdila da direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radović ne ispunjava uslove za ovu poziciju u dijelu radnog iskustva u poslovima rukovođenja

PODGORICA - Ministar ekologije, održivoj razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ne zna da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga (MRZSD) donijelo odluku po žalbi predsjednika odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) Zorana Lakušića (DNP) na nalaz inspekcije rada da je direktor tog državnog preduzeća Krsto Radović (Demokrate) nezakonito

imenovan na tu funkciju. To proizilazi iz njegovog odgovora na poslaničko pitanje Borisa Mugoše (SD) tokom jučerašnje skupštinske sjednice. Odgovor na isto pitanje Pobjeda pokušava da dobije mjesecima, ali iz Ministarstva rada kojim rukovodi Naida Nišić i koje je drugostepeni organ u ovom postupku, ne odgovaraju. Inspekcija rada je krajem februara utvrdila da Radović ne ispunjava uslove za ovu poziciju u dijelu radnog iskustva

u poslovima rukovođenja, iako su iz RVCP tvrdili da ima 12 godina uspješnog rukovodećeg iskustva te da je ispunio sve uslove. Osporavanje izbora Radovića ocijenili su revanšističkim činom bivšeg direktora i grupe zaposlenih koji,

kako su tvrdili, organizovano podrivaju RVCP zarad ličnih interesa.

Iako nema informaciju da li je okončan postupak u vezi sa preduzećem nad kojim njegov resor sprovodi nadzor, Ćulafić je pak naglasio

Održana konferencija Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga u partnerstvu sa projektom EU

Socijalna

da je dolaskom Radovića na ovu poziciju RVCP ostvario dobre rezultate, odnosno da je na kraju trećeg kvartala dobit iznosila 1,65 miliona eura. Na taj rezultat su, kako je naveo u odgovoru, uticali rast prihoda od isporuke vode i od

posebne naknade na investicije za izgradnju u primorskim opštinama. Osim toga, kako je kazao Ćulafić, obezbijeđeno je sigurno vodosnabdijevanje primorja, izgrađene privremene brane na Morači te izgrađeno postrojenje za filtraciju vode, a ovo preduzeće je bilo važan akter u borbi protiv nelegalne eksploatacije šljunka. Na dodatno pitanje Mugoše da li je pokrenuta procedura za izbor novih članova borda direktora, imajući u vidu da je mandat aktuelnog istekao nakon što je Lakušić podnio ostavku, Ćulafić je kazao da je krajem maja podnio prijedlog Vladi za razrješenje starog i imenovanja novih članova odbora, ali da je „većinskom odluke Vlade taj prijedlog povučen sa dnevnog reda“. Najavio je da će uputiti novi prijedlog „nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima, nadležnim i ovlašćenim za predlaganje kandidata o kvalitetu kadra“. Mugoša je pitao ko će snositi odgovornost što je Radović godinu nezakonito na funkciji ukoliko je Ministarstvo rada potvrdilo rješenje inspekcije rada podsjetivši da je nakon što je Lakušić podnio ostavku krajem prošle godine, počeo da teče rok od 60 dana u kojem je trebalo da bude izabran novi odbor direktora. Mugoša je ocijenio da je u pitanju politička trgovina. U bordu RVCP, osim Lakušića su i mr primijenjenih studija menadžmenta Milena Živanović, mr fizičke kulture Dritan Rexha, diplomirani menadžer Miloš Stanković i inženjer mašinstva Zdravko Čurović M. Lk.

Poslanici GP URA podnijeli u skupštinsku proceduru prijedlog novog zakonskog rješenja

PODGORICA - Crna Gora ima potencijal da razvije snažan i prepoznatljiv ekosistem socijalne ekonomije – modela koji povezuje ekonomski rast sa društvenom solidarnošću i odgovornošću. To je poruka sa konferencije „Socijalna ekonomija u Crnoj Gori: novi modeli društvenog razvoja“, koju je organizovalo Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga u partnerstvu sa projektom „EU podrška sektoru zapošljavanja i socijalne politike u Crnoj Gori“. Državna sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Nedović kazala je da tehnološke transformacije i novi oblici rada, postaju sve važniji kako bi

prepoznali modele koji spajaju ekonomsku efikasnost i društvenu solidarnost. - Upravo to predstavlja socijalna ekonomija - prostor u kojem preduzetništvo ima ljudsko lice, u kojem profit ima svrhu, a uspjeh se mjeri pre-

ma tome koliko je života poboljšano, a ne samo prema bilansima. Kao Ministarstvo nadležno za politike rada i zapošljavanja, duboko smo svjesni da socijalna ekonomija može biti važan stub novog modela društvenog razvoja

Crne Gore. Naš cilj je da povežemo tržište rada i socijalnu politiku, da otvorimo prostor za inovativne pristupe zapošljavanju, naročito za građane koji se suočavaju s preprekama - mlade, osobe s invaliditetom, žene iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlene i druge ranjive grupe - kazala je Nedović. Zamjenica šefa Odjeljenja za saradnju (Deputy Head of Cooperation section) Liselotte Isaksson govorila je o modelu razvoja koji u temelju ima socijalnu ekonomiju – ekonomiju koja spaja ekonomski rast s društvenom odgovornošću i solidarnošću.

- U najjednostavnijem smislu, socijalna ekonomija označava posvećenost onih koji poslovanje i profit usmjeravaju ka ljudima, zajednici i očuvanju planete. To je model koji daje priliku svima, posebno onima koji su do sada bili na marginama društva, da budu aktivni učesnici ekonomskog i društvenog života - objasnila je Isaksson. N. K.

PODGORICA - Poslanici Građanskog pokreta URA juče su podnijeli u skupštinsku proceduru prijedlog zakona o obeštećenju bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su otišle u stečaj. Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar rekao je na konferenciji za novinare da će na današnjoj sjednici Skupštine tražiti da se u dnevni red uvrsti i tačka sa tim prijedlogom zakona.

- Radi se o zakonu koji je nastavak dva zakona koja su donijeta u Skupštini, a kojima su obeštećeni bivši zaposleni u rudarskoj, metalskoj, drvo-

prerađivačkoj i šumarskoj industriji. Sada na stolu imamo prijedlog zakona kojim će se obeštetiti svi ostali bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj, bez obzira u kojoj grani privrede su radili, čime bi se koliko-toliko ispravila nepravda učinjena prema njima - naveo je Konatar. Tim prijedlogom zakona obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine iznosi 12.000 eura po zaposlenom. Pravo na obeštećenje imaju svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. R. E.

Ministar Damjan Ćulafić sa saradnicima

Novoformirani Upravni odbor smijenio direktora Fonda za zdravstveno osiguranje

Kadić najavio tužbu Upravnom sudu i prijave protiv čelnika UO

PODGORICA - Direktora

Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) dr Vuka Kadića juče je razriješio novoformirani Upravni odbor. Ovim potezom, kako se navodi, okončana je namjera Vlade da ga smijeni, što nije bilo moguće prije dvije sedmice jer se ispostavilo da je tadašnjem kompletnom Upravnom odboru mandat istekao još u februaru ove godine. Novo tijelo je Vlada formirala 24. oktobra.

Za v.d. direktora FZO juče je izabran stomatolog Aleksandar Ružić, rečeno je Pobjedi nezvanično. Prema saznanjima Pobjede, za Ružića su glasala četiri člana Upravnog odbora, dok su dva bila uzdržana, a jedan član nije prisustvovao sjednici. Kadić je u izjavi za Pobjedu kazao da će podnijeti tužbu Upravnom sudu čim dobije odluku o razrješenju, te da će pokrenuti krivične prijave protiv predsjednika Upravnog odbora Marka Tomaševića i njegove zamjenice Milene Roganović - Kada dobijem odluku o razrješenju, odmah ću podnijeti tužbu Upravnom sudu. Takođe, podnijeću prijave protiv Tomaševića i Roganović jer nijesu poštovali procedure i svjesno su prekršili zakonporučio je Kadić. Pobjedi je iz Upravnog odbora najavljeno da će se javnosti obratiti danas.

PODGORICA – Društvo statističara i demografa i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvali su Vladu Crne Gore da pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji kvalitetnu populacionu politiku, kako bi se na održiv način nadomjestio demografski deficit i obezbijedilo privlačenje nedostajućeg stanovništva iz drugih zemalja.

Ozbiljna imigraciona politika, koja bi proizašla iz Strategije demografskog razvoja i savremeno postavljene populacione politike, omogućila bi da se i druge povezane politike Vlade usvajaju na transparentan način i na osnovu unaprijed pripremljenih podloga za donošenje odluka – saopštili su iz CDT-a i Društva statističara i demografa.

Time bi se, kako su istakli, spriječilo da se važne odluke o budućnosti stanovništva donose preko noći, bez javne rasprave, na WhatsApp sjednicama Vlade, uz pritiske i nasilje na ulicama.

– DSD i CDT su još 2022. godine upozorili da će neposto-

Prema nezvaničnim informacijama, razlozi za smjenu ostaju isti kao i prilikom prethodnog, nevažećeg pokušaja - navodno potpisivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama u inostranstvu bez saglasnosti Ministarstva zdravlja.

Prema rješenju o imenovanju, u novi saziv Upravnog odbora izabrani su Marko Tomašević, diplomirani ekonomista, koji je i predsjednik, a članovi su Mira Kljajević, predstavnica Ministarstva zdravlja, dr Behar Adžović , predstavnik Ministarstva finansija, Željko Burić, predstavnik Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Slobodan Mikavica, predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore, dr Milena Roganović, specijalistkinja neurohirurgije iz Kliničkog centra Crne Gore, na prijedlog Ljekarske komore Crne Gore, Željko Leovac, predstavnik zaposlenih u Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Novi upravni odbor izabran 24. oktobra, kako je tada iz Vlade saopšteno, ima zadatak

da unaprijedi funkcionisanje Fonda, posebno u segmentima finansiranja zdravstvenog sistema, racionalnog trošenja sredstava i efikasnijeg pružanja usluga osiguranicima.

SPORNI UGOVORI I

OPTUŽBE

Kadić je ranije izjavio da se kao povod za njegovu smjenu koristi saradnja sa zdravstvenim ustanovama u regionu, dominantno u Srbiji - među kojima su Vojnomedicinska akademija (VMA), Univerzitetski klinički centar Srbije, Specijalna bolnica „Banjica“, Institut za onkologiju Vojvodine i druge. - Najveći dio ovih ugovora zaključen je prije nekoliko decenija i saradnja se realizuje kontinuirano. Ministarstvo zdravlja je o svemu uvijek bilo obavještavano, a pacijenti se upućuju u te ustanove. Nijedan prethodni direktor Fonda nije svake godine pribavljao pisanu saglasnost Ministarstva zdravlja. Moj način postupanja bio je u skladu sa dosadašnjom praksom i dogovorom sa resornim ministarstvom, što je potvrđe-

Ministarstvo zdravlja, međutim, to je demantovalo, kao i stručnjaci koji su za Pobjedu pojasnili da takav scenario nije moguć, jer postoji sistem komisija koje odobravaju liječenje van zemlje u skladu s medicinskim indikacijama i postojećim ugovorima. Ipak, naglašeno je da postoji i komisija koja može odobriti upućivanje pacijenata i u ustanove sa kojima FZO nema ugovor, ako ljekarski konzilijum procijeni da je tamo moguće pružiti adekvatnu njegu.

janje ovih politika nanijeti veliku štetu i izazvati ozbiljne probleme koji se tiču svih građanki i građana Crne Gore. Još tada smo ukazali da su na ovom polju neophodne korjenite promjene. Naš prijedlog smo ponavljali više puta, kroz javno objavljene studije, analize i stručne rasprave – navodi se u saopštenju. Nadaju se da je, nakon najnovijih događaja, u Vladi sazrela svijest da politika “odloženo–položeno” prije ili kasnije dovodi društvo u ozbiljne probleme.

– Potrebna nam je promjena pristupa i priprema ovih politika tako da javnost u svakom trenutku zna koliko radne snage nedostaje, u kojim sektorima, iz kojih država se planira nadomještanje tog nedostatka, kao i jasan plan na koji na-

čin to sprovesti, u skladu sa politikama EU i obavezama koje proističu iz procesa pristupanja Uniji – poručuju iz ovih organizacija.

Pozvali su Vladu da se ugleda na Evropsku komisiju, koja je u svom programu do 2029. godine visoko na političkoj agendi postavila pitanja populacione politike, starenja stanovništva i inkluzije stranaca. – Za razliku od zemalja kojima težimo, u Crnoj Gori se ova tema uglavnom svela na populističke govore političara, a sada i na donošenje odluka koje narušavaju odnose sa drugim državama i podilaze ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi, te nasilju koje postaje realnost na našim ulicama. Crna Gora je, nažalost, jedna od rijetkih država u regionu i šire čija zvanična statistika ne pruža

zali su da je Kadić kršio Za-

no i usvajanjem godišnjeg izvještaja o radu Fonda za 2024. godinu, koji su odobrili i Upravni odbor i Vlada - kazao je Kadić. On je prije tri sedmice izjavio da je glavni „nalogodavac hajke“ protiv njega ministar zdravlja Vojislav Šimun, koji, prema njegovim riječima, „pokušava da preuzme potpunu kontrolu nad Fondom“. Tada su reagovali iz UO FZO, čije je rukovodstvo ostalo i u ovom sazivu, da je Kadić iznio neosnovane i netačne optužbe na njihov račun. Kazali su da je Kadić kršio Zakon o zdravstvenom osiguranju Crne Gore, te da je u više navrata zaključivao ugovore sa zdravstvenim ustanovama izvan Crne Gore bez prethodno pribavljene saglasnosti Ministarstva zdravlja.

SUKOBI INSTITUCIJA I STRAH GRAĐANA Crnogorska javnost proteklih sedmica svjedočila je oštroj razmjeni optužbi između Fonda, Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija, dok su pacijenti izražavali bojazan da bi njihovo liječenje u inostranstvu moglo biti obustavljeno.

Vuk Kadić

upozorio da Fond nema dovoljno sredstava za nabavku. Podsjetio je da je više puta ukazivao da je budžet Fonda nedovoljan, te da Ministarstvo finansija mjesečnim kvotama ograničava kupovinu ljekova. Nakon njegovog obraćanja Vladi, odobreno je 30 miliona eura dodatnih sredstava za pokrivanje troškova do kraja godine. Nakon te izjave, iz zdravstvenih institucija stigla je optužba da je Kadić kršio zakon potpisujući ugovore sa određenim ustanovama u Srbiji bez saglasnosti Vlade, dok je Ministarstvo finansija poručilo da „neće stajati po strani i posmatrati kako se novac troši bez

kus nakon višednevne nestašice ljekova, rektor FZO glasnosti Vlade, dok je Minikontrole“.

STAV MINISTARSTVA FINANSIJA

Iz Ministarstva finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, za Pobjedu su prošle sedmce kazali da se Fond Vladi obratio sa zahtjevom za dodatna sredstva tek u drugoj polovini godine, i to na insistiranje Ministarstva. - Kada je riječ o zdravstvenom sistemu, neophodno je jasno definisati način njegovog finansiranja, pri čemu svi relevantni akteri to moraju imati u vidu prilikom planiranja budžeta za narednu godinu - saopštili su iz Ministarstva finansija.

J. MARTINOVIĆ

Da je Vlada slušala preporuke, do ozbiljnih problema ne bi došlo

dovoljno dostupnih podataka o demografskim kretanjima u dužem vremenskom periodu, u formatima pogodnim za dalje korišćenje – navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, pored formiranja vremenskih serija, demografsku statistiku treba proširiti istraživanjima o imigraciji, jer podaci o spoljnim migracijama za Crnu Goru nijesu dostupni. – Činjenica da Savjet za demografiju, koji bi trebalo da pomaže donošenje strateških odluka, funkcioniše samo formalno, pokazuje da je populaciona politika svedena na fasadnu aktivnost. Na sajtu Vlade dostupni su podaci o samo jednoj održanoj sjednici ovog tijela. Javnost ima pravo da zna šta je Savjet savjetovao Vladu, koje inicijative je upu-

tio i koje su aktivnosti proistekle iz toga. Pozivamo Vladu da hitno oživi rad Savjeta i poveća transparentnost njegovog djelovanja, te da među članove uključi stručnjake van izvršne vlasti koji zaista poznaju ovu oblast – upozorili su iz CDT-a i DSD-a. Smatraju da Vlada mora pripremiti dugoročnu projekciju stanovništva Crne Gore, koja bi, na osnovu realnih i potpunih podataka, obuhvatila sve ključne demografske pokazatelje, uključujući i projekcije nedostajuće radne snage potrebne državi. – Posebno treba imati u vidu da iskustva država iz posljednja tri talasa proširenja EU pokazuju kako članstvo u kratkom roku može dovesti do znatnog smanjenja broja stanovnika zemlje koja postaje

članica. Zato svaka ozbiljna država mora imati jasan plan kako će nadomjestiti nedostajuće stanovništvo. Vlada mora prestati da članstvom u EU maše kao zastavom obećanog raja i početi ozbiljno da se priprema za izazove koje to članstvo donosi – navodi se u saopštenju.

Na kraju, CDT i DSD ponovo apeluju da se hitno počne sa rješavanjem demografskih izazova, ali i da Vlada pokaže više senzibilnosti za dobronamjerne sugestije stručne javnosti.

– Da je pažljivije slušala preporuke eksperata, mogla je izbjeći neprijatne događaje koje sada proživljava – zaključuje se u saopštenju koje potpisuju Gordana Radojević u ime DSD i Dragan Kopricica iz CDT. H. JANKOVIĆ

Predsjednik države obavlja konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama, nakon čega će utvrditi prijedlog kandidata i poslati ga Skupštini

U trci za ombudsmana

Bjeković, Pajković…

Svojim životnim stilom, stavom i odnosom prema procesima svakodnevno pokazujem primjer poštovanja i uživanja ljudskih prava i sloboda – kazala je Pajković Pobjedi

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović objavio je početkom oktobra javni poziv za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a rok za dostavljanje prijedloga je 30 dana. Iz kabineta predsjednika nijesu Pobjedi odgovorili ko se sve prijavio na poziv, a Pobjeda saznaje da je među prijavljenima aktuelni ombudsman Siniša Bjeković, zatim Mirjana Pajković, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u resornom ministarstvu…

U postupku utvrđivanja prijedloga kandidata predsjednik obavlja konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda. Na prijedlog predsjednika, ombudsmana imenuje Skupština Crne Gore.

Aktuelnom ombudsmanu Siniši Bjekoviću mandat ističe sredinom decembra. Postupak za izbor ombudsmana pokreće se najkasnije 60 dana prije isteka mandata koji traje šest godina.

Bjeković je nedavno kazao za Pobjedu da će, ukoliko bude predložen za ombudsmana, prihvatiti i drugi mandat. Ombudsman Bjeković je, pored ostalog, ranije ukazivao na višegodišnje ocjene Evropske komisije, koja u izvještajima stalno konstatuje napredak u radu institucije i stečeno povjerenje građana/ki. Kada je prije dvije godine institucija proslavila 20 godina postojanja, na svečanosti su međunarodni predstavnici komentarisali da je ova institucija

ustanovljena tokom važnog istorijskog perioda Crne Gore i da je 20 godina bila posvećena izgradnji građanskog društva, poštovanja jednakosti, kao i osnaživanja ljudi u Crnoj Gori da žive dostojanstveno. - Ogroman motiv i impuls u radu su nam dale višegodišnje ocjene Evropske komisije. U tom smislu želim istaći da koncept rada i postojanja temeljimo na potrebi da približimo vlast građanima i građane upravljanju državom kroz razvijanje efikasne i djelotvorne zaštite ljudskih prava, te koncept dobre uprave, što svakako nije jednostavan ni lak zadatak – rekao je ranije Bjeković. Pajković je juče potvrdila Pobjedi da se prijavila na javni poziv za ombudsmana, te da je priložila preporuke NVO i ,,ključno važnu preporuku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kao najvažnijeg resora u Vladi za sprovođenje antidiskriminacionih politika“.

- Mislim da bi sveukupno gledano moj izbor bio dobar, da imamo ženu na takvoj poziciji. Majka sam djeteta sa smetnjama, u advokaturi sam dala doprinos funkcionisanju pravde. Iskustvo u sudu nije zanemarivo. Imam položen pravosudni i advokatski ispit. Rad u Ministarstvu ljudskih prava je najuža povezanost sa institucijom ombudsmana. Svojim životnim stilom, stavom i odnosom prema procesima svakodnevno pokazujem primjer poštovanja i uživanja ljudskih prava i sloboda – kazala je ona. Pajković je istakla da ima brojne reference za ovu poziciju, te da je predsjednica radne grupe za izradu zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, predsjednica rad -

ne grupe za izradu zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava prilikom odbrane izvještaja Pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u Savjetu za prava djeteta, članica Vladine komisije za mentalno zdravlje, članica Vladine komisije za humanitarno pravo, članica pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pregovaračkog poglavlja 19 - Socijalna politika i zapošljavanje i pregovaračkog poglavlja 23temeljna prava. - Članica sam i radne grupe za pripremu i sprovođenje aktivnosti u okviru predsjedavanja Crne Gore Komitetu ministara u Savjetu Evrope, izvjestiteljka objedinjenog izvještaja Crne Gore protiv rasne diskriminacije - CERD pred Ujedinjnim nacijama, nacionalni oficir u ime Vlade Crne Gore za izvještavanje pred ECRI – Komisijom za borbu protiv rasizma i netolerancije, članica sam i komiteta Savjeta Evrope u ime države Crne Gore, CDADI –rodna ravnopravnost, seksualna orijentacija, rodni identitet – kazala je Pajković. Za ombudsmana može biti predloženo lice koje je crnogorski/a državljanin/ka; ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje 15 godina radnog iskustva, od čega najmanje sedam godina iskustva u oblasti ljudskih prava i sloboda; nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim/om za obavljanje funkcije i protiv koga/ je se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti i ima visoki lični i profesionalni autoritet. Prije Bjekovića, ombudsman je bio Šućko Baković

N. ĐURĐEVAC

Konferencija u organizaciji AMU i OEBS „Medijski horizonti moć političkog uticaja

Vladajuća većina drugog kandidata

PODGORICA – Dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne usluge (AMU) moraju biti hitno izabrana, navodi se u Izvještaju koji je objavila Evropska komisija 4. novembra, a ukoliko se to ne dogodi, prijeti ponovno otvaranje privremeno zatvorenog Poglavlja 10 - Informatičko društvo i mediji.

Ta konstatacija EK razmatrana je i juče na konferenciji pod nazivom „Medijski horizonti –efikasnost regulatornih organa“ koju je u saradnji sa OEBS organizovala AMU. Taj izbor odugovlači Parlament, koji je godinu dana kasnio sa raspisivanjem konkursa, pa su tri konkursa bila neuspješna, da bi tek nedavno raspisali četvrti. Kandidati na posljednjem konkursu Duško Vuković (prijedlog medijskih NVO) i Niko Martinović (prijedlog CANU) „prošli“ su Administrativni odbor, ali ne i plenum, jer ih poslanici uprkos tome što su im kandidature bile i blagovremene i validne – nije izabrao.

ŽEljE PARlAmENtA Na juče održanoj konferenciji AMU, govorila je predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović, koja je u toku razgovora sa Borisom Mugošom i Sunčicom Bakić, direktoricom AMU, u jednom momentu rekla da žele da NVO sektor predloži drugog kandidata, kao mjeru kompromisa. - Protiv posljednjeg kandidata koje su predložile NVO lično nemam ništa protiv, niti vjerujem bilo ko od nas, ali mislim da je onda mjera kompromisa da na ovom javnom pozivu nevladine organizacije predlože nekog drugog kandidata. Možda se poslanici usaglase oko tog drugog kandidata jer, ipak, na kraju krajeva, zakon je takav da se u parlamentu bira kandidat – rekla je ona.

Boris Mugoša, predstavnik opozicije u parlamentu je kazao da ta njena izjava pokazuje da vlast želi političku kontrolu nad Agencijom, ali da vjeruje da će se izbor, pod pritiskom EU jednom morati završiti.

- Ovo što se dešava sa Savjetom AMU je do kraja ogolilo političku scenu u Crnoj Gori. Klasična intencija pokušaja političke kontrole. Evo, koleginica Nedović je vrlo iskreno rekla NVO – „predložite drugog kandidata“ – rekao je on. Mugoša je, reagujući na smijeh u publici, kazao da to nije smiješno, ali i da voli iskrenost u politici.

- Iskrenost je ovo – predložite

Na konferenciji su se čula upozorenja da su politički interesi i partijska nadmetanja ozbiljno ugrozili nezavisnost medijskog regulatora, što direktno utiče na evropski put zemlje. Predstavnici Evropske unije poručili su da se zakoni koji su usklađeni sa standardima EU ne smiju mijenjati i da je Savjet AMU jedan od stubova medijskih sloboda u Crnoj Gori

drugog kandidata. Ja mislim da to nije dobra poruka. Mislim da se ovdje radi o jednoj stvari - da se ovdje odlaže izbor da bi NVO mijenjale kandidata, koji u percepciji odgovara većini. Intencija je da vi pritiskate ovlašćene predlagače da oni razmišljaju o tome što se sviđa parlamentarnoj većini, a ja sam duboko ubijeđen da to ovlašćeni predlagači neće uraditi, nego će insistirati na onome što oni smatraju da treba, pa da vidimo kako će se taj proces završiti. A na kraju, pod ogromnim pritiskom Evropske unije, će se izabrati Savjet AMU, samo je pitanje kad, a ja mislim da se to mora brzo desiti jer se, nažalost, u Crnoj Gori čeka pritisak Evropske komisije – poručio je Mugoša. Nedović je na to odgovorila da je zapravo mislila da je bilo bolje da su imali više od jednog kandidata iz NVO sektora za člana Savjeta, da o njemu glasaju.

- Nijesam rekla da predlože drugog kandidata, nego da je eventualno postojalo više prijavljenih kandidata, možda bi se jedan od njih izabrao i imali bi potpun Savjet. Samo da se ispravim jer sam pogrešno

shvaćena i kolegama u publici je to očigledno bilo smiješno - rekla je Nedović. Zamjenik šefa Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri kazao je juče da bilo kakve izmjene medijskih zakona, koji su pozitivno ocijenjeni od EU, ukoliko do njih dođe, ne treba da uspore već ostvareni napredak. - Što se tiče uređivačke, insituticionalne i finansijske nezavisnosti AMU-a i Radio-televizije Crne Gore, to ne smije da se mijenja i treba da ostane kako jeste – poručio je Seri. Kazao je da je u saradnji sa EK odrađen odličan proces vezan za amandmane na medijske zakone, ukazivali smo na bitnost izmjena i dopuna zakona, ali je dodao i da implementacija ne ide u smjeru sa kojim su zadovoljni, te da je treba poboljšati i treba što prije imenovati članove Savjeta AMU. Branko Bošković predsjednik SAMU je kazao da kapaciteti moraju biti ojačani, jer ih čeka više obaveza, a to se posebno odnosi na akt o medijskim slobodama.

Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a Đovani Gabasi je podsjetio da je godišnji indeks

Mirjana Pajković Siniša Bjeković

NVO ne odustaje od svog kandidata dok parlamentarna većina želi veći izbor

s. vasiljević

horizonti – efikasnost regulatornih organa“ pokazala

željela bi nekog

za Savjet AMU

medijske pismenosti od 2023. godine ukazao na to da Crna Gora ima ograničene kapacitete za suočavanje sa dezinformacijama.

Moć Medija ili politike

Sa drugog panela „Mediji, tehnologija i moć – ko oblikuje realnost u savremenoj Evropi?“ poručeno je da je uticaj politike ogroman te da su mediji i internet, odnosno društvene mreže i algoritmi sredstvo političara da pokažu moć.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić je kazala da Crna Gora u dijelu slobode medija ne ispunjava osnovne standarde jer ne poštuje i ne primjenjuje zakone. Istakla je da to poručuje i posljednji Izvještaj EK.

Govoreći o imenovanju članova Savjeta AMU, podjsetila je da tri puta Dragoljub Vuković ne može da prođe konkurs. Ona je komentarisala navode Jelene Nedović sa prvog panela i poručila da NVO neće odustati od njega.

- Poruka sa ovog mjesta je da mi od njega ne odustajemo, jer je to čovjek kojem pripada da bude tamo - rekla je Nikolić i dodala da je to svjedočanstvo kontinuirane političke kontrole od vlasti u Crnoj Gori. Nikolić je uporedila situacije nekad i danas, i kazala da se za vrijeme Demokratske partije socijalista znalo odakle pritisci dolaze, ali da je sada pritisak složeniji jer ima mnogo subjekata u vlasti.

Upozorila je da preko medija iz Srbije koji su pod uticajem predjednika te države Aleksandra Vučića dolazi neprimjeren uticaj u kome se non-stop vidi negativan stav u

odnosu na Crnu Goru i na njenu državnost. Na pitanje moderatorke Elvire Ceković, zamjenice direktorice AMU, ko danas oblikuje stvarnost, Nikolić je odgovorila da na prostoru Crne Gore i Zapadnog Balkana stvarnost dominantno oblikuje politika, te da su mediji njena refleksija. - Mediji često ne uspijevaju da uspostave granicu u smislu političkog uticaja i budu kreatori i oni koji će da nametnu agendu, već najčešće budu protočni bojler sadržaja i tema koje nameću političari – smatra ona. Profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Tomislav Levak kazao je da mediji sa jedne strane i dalje oblikuju narative i čime će se javnost baviti, dok sa druge strane centri moći preko sponzorstava i uticaja oblikuju stvari.

On je rekao da su algoritmi postali značajan faktor u digitalnoj eri, navodeći da su postali veliki problem, jer na osnovu prethodnih pretraživanja nude neki sadržaj i samim tim se gubi kritičko razmišljanje i dovodi do sklonosti potvrđivanju.

Govoreći o mogućnostima za borbu protiv dezinformacija, Levak je rekao da postoji nekoliko takvih mogućnosti, kao što su algoritmi za prepoznavanje, fakt čekeri i medijska pismenost.

– Medijska pismenost, kritičko razmišljanje, dugoročno se smatra jedinim ozbiljnim načinom – rekao je Levak. Kako je kazao, države bivše Jugoslavije su po medijskoj pismenosti i dalje vrlo nisko, pa je od 41 evropske države Slovenija na 19. mjestu, Hrvatska 25, Srbija 31, Crna Gora 33, BiH 37, Sjeverna Makedonija 39, a Kosovo 40.

Upitan ko danas oblikuje stvarnost, Levak je kazao da politika ima puno veći uticaj nego što bi smjela imati. Ističe da je povjerenje u medije na nižem nivo, nego povjerenje u vlast.

Glavna urednica nedjeljnika

Radar Vesna Mališić kazala je da se u Srbiji na različite načine osjeća nevjerovatan uticaj politike na medije.

- Srbija ima 2.194 elektronska i štampana medija koja su registrovana. Od tih svih medija imate grupu United media od nekoliko medija i nekoliko nezavisnih nedeljnika, nešto malo na lokalu i to je sve ono što se nalazi izvan direktnog uticaja politike – kazala je ona. Istakla je da su novinari iz tog velikog dijela medijskog prostora koji kontroliše vlast na zajedničkom zadatku, pa se

Vesna Pejović sinoć tokom blokade na Kruševom ždrijelu kazala da su imali tri sastanka sa premijerom i saopštila informacije koje je dobila od Lazara Šćepanovića

ne vidi razlika između narativa političara i novinara.

- Ponekad imate utisak da su sve vijesti u tom prostoru distribuirane iz istog centra, ne trude se ni da naprave neku simulaciju da je neko nešto radio ili istraživao. To je prostor u kome dominira predsjednik države, on je ključna figura medija i na osnovu njega je posložena cijela ta struktura –istakla je Mališić.

Centri Moći

Mališić je istakla da novinari u Srbiji imaju problem da se bave svojim poslom, da razgovaraju, jer je razgovor i propitivanje političara i raznih ljudi suština novinarstva.

- U svim medijima koji nijesu pod kontrolom vlasti ne postoji političar koji smije da dođe. Ne smije ni druga, ni treća garnitura političara, čak ni njihovi analitičari – smatra ona.

Kazala je i da su glavni prenosioci govora mržnje u Srbiji tradicionalni mediji, za razliku od Evrope gdje su to društvene mreže.

Glavni urednik portala normalizuj.me Brano Mandić smatra da je u toku deregulacija medija, ali i države i političkog sistema.

- Nije samo da živimo neregulisane medije, nego jednu vrstu torture koju niko ni ne pokušava da spriječi, jer ako svedete čovjeka na jedan klik, on postaje biogorivo za taj sistem – istakao je Mandić.

Kazao je i da se nije desio privid demokratije koju je internet obećavao.

- Internet je na početku bio ideja koja treba da demokratizuje društvo i razbije monopole. A nikad u istoriji nije bilo toliko bogatih ljudi i nikad prije medijska moć nije bila koncetrisana na tako uskom prostoru - smatra Mandić.

On je objasnio da algoritam nije „nikakav krvotok“, već je samo vrlo brz i podložan kalkulaciji onih u čijim rukama je moć.

- To je ideološki problem današnjice koja se raspada. Ona se raspada kroz genocidna dešavanja na jednom kraju svijeta i kroz apsolutnu nestabilnost na drugom kraju svijeta i ne treba da mislimo da smo mi izolovani - poručio je Mandić. Ističe da je važno da ljudi budu više tehnološki obrazovani, da znaju što se zaista dešava i u čijim rukama se povlače konci. Govoreći o tabloidima i Crnoj Gori, on je kazao da je Crna Gora jednostavno mala jer su tabloidi biznis.

- Da bi imao dobre tabloide moraš da ih imaš deset, a ne jedan – istakao je on.

j. MartinoVić

CETINJE - Ukoliko se potvrdi informacija koju je građanima okupljenim na blokadi na Kruševom ždrijelu, prema riječima Vesne Pejović saopštio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, da je Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti smijenjen, blokade saobraćajnice Cetinje - Podgorica biće potpuno obustavljene ili smanjene na sat vremena. Čekamo zvaničnu potvrdu smjene

- U srijedu nas je pozvao Lazar Šćepanović i kazao da je predata inicijativa za smjenu Jokića, ali i da je Goran Jokić podnio zahtjev za penziju - rekla je sinoć novinarima Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baka dječaka Marka i Mašana Martinovića, koji su bili prve žrtve pomahnitalog ubice Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. godine na Cetinju ubio deset sugrađana.

- Meni je to Šćepanović rekao, ali to još nigdje nije javno potvrđeno. Nije mi jasno, ako je tačno, zašto se niko nije jasno oglasio. Ne mogu reći da je na inicijativu građana smijenjen - dok se to zvanično ne potvrdi, mi ostajemo ovdje - kazala je Pejović.

tri sastanka sa preMijeroM Pejović je dodala da su ona i njen suprug imali tri razgovora s premijerom Milojkom Spajićem o kojima, na njegovu inicijativu, nijesu javno govorili.

- Mi smo ih ispoštovali i nijesmo objavljivali detalje sastanaka. Imali smo razgovor sa gospodinom Spajićem u njegovom kabinetu. Prisustvovali su i direktor policije Lazar Šćepanović i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Nadali smo se da će sve to brzo biti završeno i riješeno, međutim, oni su počeli da odugovlače - kazala je Pe-

Građani čekaju potvrdu o smjeni Jokića: blokade će biti obustavljene

ili skraćene

Pejović je istakla da ostaje pri činjenici da im je razgovor sa premijerom ulio nadu da će pravda biti zadovoljena

jović, dodajući da se više puta telefonom čula sa saradnicima premijera Spajića.

poliCija je zakazala tokoM Masakra

Podsjetila je da je zaštitnica ljudskih prava i sloboda Mirjana Radović iznijela ocjenu da su propusti policije tokom masakra u Medovini, ali i u vođenju istrage, bili ogromni.

- Pitali smo ko je tada upravljao policijom. To je bio Goran Jokić i mi smo njegovu smjenu tražili. Neko je pokušao da zloupotrijebi ime Dragana Gorovića, ali taj čovjek nema nikakve veze s Medovinom. Ni u jednoj našoj tužbi ne pominje se njegovo ime. Znamo da je Goran Jokić bio glavni koordinator za tu, nazovi, akciju koja nije bila akcija - krili su se i bježali, kao što znate - rekla je, vidno uzbuđena, Vesna Pejović, dodajući da bi upravo danas njen unuk Mašan napunio 14 godina. tužno je što region nije proglasio dan žalosti

Pejović je istakla da je tužno što nijedna država iz regiona nije proglasila dan žalosti nakon tragedije u Medovini, dok je Crna Gora danas proglasila dan žalosti povodom smrti 11 osoba u požaru u Tuzli.

Zahtjevi porodica 23 žrtve dva zločina

Vuk Borilović je 12. avgusta 2022. ubio dva dječaka, braću Marka (7) i Mašana (11) i njihovu majku Natašu Martinović (35). Nastavio je krvavi pohod u kome su ubijeni Rajko Drecun (56) i njegovi roditelji Danica (74) i Dimitrije (81), pa rođene sestre Aleksandra (52) i Danijela Radunović (51), te Goran Đurišić (54) i Milan Mitrović (37). Smrtno je ranio i Dejana Kokotovića koji je kasnije preminuo u bolnici. Ranjeno je šest ljudi - Filip Đurković, Aleksandra Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović

Aco Martinović je 1. januara 2025. ubio Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića Miloša Martinovića, Mirka Vuletića, Joša Otaševića i Marka Martinovića. Ubio je Radmilu i Radovana Martinovića, zatim i dva dječaka braću Vukana (8) i Jovana Vuletića (13). Ubio je i sestru Zoricu Vuletić i Draganu Drašković. Zbog ovih žrtava, sa Kruševog ždrijela mjesecima upućuju iste zahtjeve, od kojih je ispunjen jedan, a to je da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države i predsjednik Vlade. Traže političku odgovor-

- Danas je dan žalosti za te ljude koji su nastradali, žao mi je svakoga, ali kada se desila Medovina, nijedna država iz regiona nije proglasila dan žalosti. Smatram da je to poltronski čin naše vlade, našeg premijera ili koga god da je donio tu odluku. Time se omalovažavaju naši građani. Treba uzvratiti po principu - kako oni prema nama, tako i mi prema njimaporučila je Pejović.

čekaju odluku o daljiM blokadaMa

Prema njenim riječima, građani okupljeni na Kruševom ždrijelu još nijesu saglasni da li da, u zavisnosti od potvrde informacije o smjeni Gorana Jokića, blokade saobraćajnice potpuno ukinu ili ih smanje na jedan sat, umjesto sadašnjih tri. Kako je naglasila, smjena Jokića nije njihov jedini zahtjev - među glavnim je i usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“.

- Rečeno nam je da je nacrt zakona sada u Briselu i da bi uskoro trebalo da se nađe i u Skupštini, ali to nikako da se desi - kazala je Pejović. Na kraju je istakla da ostaje pri činjenici da im je razgovor s premijerom Spajićem ulio nadu da će pravda biti zadovoljena. j. ĐukanoVić-petroVić

nost ministra unutrašnjih poslova odnosno njihovu smjenu, čime bi premijer jasno pokazao da su životi 23 crnogorska građanina vrednija od „političke odgovornosti“. Jedan od zahtjeva je i hitna smjena Gorana Jokića, za kog smatraju da je direktno odgovoran za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. Traže i usvajanje, uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, „Markovog i Mašanovog zakona“ kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Zahtijevaju i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postupcima.

Saobraćajna nesreća na putu Tomaševo – Pavino Polje Poginuo mladić, suvozač teško povrijeđen

BIJELO POLJE - Danilo

Kaljević (19) poginuo je juče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 18 časova na regionalnom putu Tomaševo - Pavino

Polje, dok je teško povrijeđen Dalibor Krgović (40).

Kako nam je nezvanično saopšteno, do nesreće je došlo zbog prevrtanja vozila. Za upravlja-

čem je bio Kaljević, dok je Krgović bio na mjestu suvozača. Policija je obavila uviđaj i utvrđuje pod kojim okolnostima je došlo do nesreće.

C. H.

Suđenje po tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore protiv ASK odloženo za 12. decembar kako bi obje strane izvršile uvid u spise predmeta Đukanovićevoj i zastupnici

ASK-a potrebno vrijeme da se upoznaju sa dokumentacijom

iz Privrednog suda

PODGORICA - Suđenje po tužbi bivšeg predsjednika

Crne Gore Mila Đukanovića, kojom je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke, odloženo je juče za 12. decembar, kako bi se njegova punomoćnica, advokatica Ana Đukanović, ali i pravna zastupnica ASK-a Ana Bogdanović upoznale sa dokumentacijom iz Privrednog suda. Da sudu budu dostavljeni ti spisi predmeta zatražila je na prošlom ročištu advokatica Đukanović, koja je tada poja-

snila da se u predmetu pred Privrednim sudom u postupku Atlas banke nalazi dokumentacija na kojoj je Đukanović zasnovao tužbu protiv ASK-a.

Ona je tada predložila da sud nabavi tu dokumentaciju po službenoj dužnosti, što je sud na jučerašnjem ročištu i učinio. Podsjećamo, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saslušan je u svojstvu parnične stranke u postupku u kojem je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.

On je tada ukazao da ASK po-

kušava da ga predstavi kao čovjeka koji „nije dostojan funkcija koje je obavljao“, tvrdeći da Agencija namjerno donosi odluke kako bi mu narušila ugled.

Đukanović tvrdi da je Agencija namjerno donijela odluku kojom je konstatovano da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, s ciljem da mu nanese štetu.

- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Moja interpretacija je da nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju kreditnu karticu.

Moj sin je uplatio 16.000 na račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim, naveo je tada Đukanović.

Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke i na ime odštete, traži pet hiljada eura.

U tužbi, kako je ranije objavio Dan, stoji da je Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, donijela s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori. J. rAičević

Apelacioni sud preinačio oslobađajuću presudu Višeg suda Policajcu osam godina za silovanje djeteta

PODGORICA – Službenik

Uprave policije V. V. odlukom Apelacionog suda osuđen je na osam godina zatvora zbog nedozvoljenih polnih radnji prema djetetu.

Apelacioni sud uvažio je žalbe tužilaštva i punomoćnika oštećenog lica u ovom predmetu i preinačio presudu Višeg suda kojom je V. V. bio oslobođen.

Viši sud u Podgorici je u novembru 2022. godine donio rješenje kojim je potvrdio optužnicu protiv V. V. koju je podiglo Više državno tužilaštvo. Prema navodima optužnice, V. V. je 12. jula te godine, u svojoj porodičnoj kući ,,izvršio drugu polnu radnju prema djetetu - oštećenoj radi zadovoljenja svog polnog nagona“. b. r.

Suspendovani specijalni tužilac završio iznošenje odbrane

SDT-a da je pomagao ljudima iz kriminalnog miljea ocijenio

Čađenović: Iz svih komunikacija vidi me škaljarci i kavčani

PODGORICA - Suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, u nastavku odbrane pred Višim sudom, ukazao je da su ga škaljarci i kavčani vrijeđali u „Skaj“ porukama, te da samo taj dokaz ruši optužbu Specijalnog tužilaštva da je pomagao ljudima iz kriminalnog miljea. Kako je pojasnio, upravo te osobe za koje SDT tvrdi da ih je štitio u „Skaj“ prepiskama su ga vrijeđale jer ih je krivično gonio.

- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice, a ne konstrukcije – kazao je Čađenović.

sud odbio priJedlog čAđenovićA

On je, komentarišući optužbe tužilaštva da je pripadnicima kavačkog klana omogućavao da pobjegnu, podsjetio da je u predmetu ubistva Nikole Stanišića osumnjičenima predložio pritvor, ali je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici taj prijedlog odbio.

- Šest lica je kroz vrata Višeg suda išetalo na slobodu. Po mojoj žalbi im je pritvor kasnije određen, ali su trojica u međuvremenu pobjegla i do danas su u bjekstvu. Da li je sudija za istragu odgovarao za to? Nije, i ne treba. Isto tako, ni ono što se meni stavlja na teret ne sadrži ni trunku kriminogene aktivnosti - kazao je Čađenović.

On je zatražio od suda da ispita kada je Europol slao „Skaj“ komunikacije crnogorskim istražiteljima.

- Treba utvrditi kada je „Skaj“ dostavljan i da li je nešto naknadno dodavano. Što se tiče Duška Roganovića, navodno sam prihvatio da ga neću procesuirati za ubistvo Predraga Pejovića, pa tražim da sud pribavi dokaze da li su SDT ili VDT pokrenuli postupak protiv njega za to krivično djelo. Ako jesu, onda neka se vidi da li sam ja tada imao materijala da pokrenem istragu - rekao je on.

Čađenović je istakao da su upravo „Skaj“ komunikacije, koje se danas koriste protiv njega, najbolji dokaz da nije bio član kriminalne organizacije Radoja Zvicera. - „Skaj“ materijal, koji je do-

Čađenović je pročitao više „Skaj“ poruka u kojima pripadnici klana o njemu govore pogrdno.

Između ostalog, Roganović piše Zviceru da je Čađenović bolesnik

kaz u ovom postupku, uopšte nije bio dio optužnice iz juna 2023. godine. On potpuno definiše moju ulogu i pokazuje da nijesam bio dio kavačkog klana, kazao je Čađenović.

ni priJAtel J, ni člAn, nego „bolesnik“ Čađenović je pročitao više „Skaj“ poruka u kojima pripadnici klana o njemu govore pogrdno.

- Roganović 9. decembra 2020. godine piše Zviceru ,,Meni ovaj Čađinović sve poklopio, bolesnik. Od 2015. godine je nakačio djelo“. To pričaju ljudi kojima sam navodno pomagao. Moj zaključak je da Roganović mene ne smatra ni prijateljem, ni članom svoje organizacije, on me naziva bolesnikom – rekao je Čađenović.

Potom je citirao prepisku Roganovića i NN osobe od 1. novembra 2020. godine.

- ’Ovaj Čađinović je lud, kada se nakači, ali padaće i njemu optužnice polako.’ Nijedna moja optužnica nije odbačena, sve su potvrđene i po njima se sudi. Da li ovo govori o mom članstvu u klanu, ili o njiho-

vom strahu od mene? – kazao je optuženi tužilac. Prema njegovoj ocjeni, „paradoksalno je da kreator optužnice te poruke koristi kao dokaz saradnje, iako one jasno pokazuju sukob i mržnju članova kavačkog klana prema njemu“. Optuženi tužilac je potom pitao da li je logično da jedan od vođa kriminalne organizacije bude nervozan zbog člana (njega) koji ga navodno sluša, kako tvrdi kreator optužnice? - Roganović je 18. jula 2020. pisao prijatelju: ,,Meni Čađo sve pakuje“. Pitam se da ako sam tada, po optužnici, tek pristupio klanu, zašto mu onda ,,pakujem“? Niti sam kome pakovao, niti pomagao, samo sam radio po zakonu - rekao je Čađenović. On je ukazao da optužnica protiv njega nema logike jer ispada da je u ,,najljepše doba njegovog navodnog članstva u kavačkom klanu pakovao svom nalogodavcu“. - Svako moje pominjanje u njihovim razgovorima je negativno. Kavčani i škaljarci su me podjednako vrijeđali. To

Advokatica Ana Đukanović ispred Osnovnog suda

Saša Čađenović: Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema

odbrane pred Višim sudom, optužbe ocijenio apsurdnim

svih „Skaj“ vidi se da kavčani mrze

dovoljno govori o mom radu - kazao je. Istakao je da je Kašćelanu i Zviceru bio najveći problem. - Kašćelanu nikada nijesam pomogao, naprotiv gonim ga od 2016. godine. Po mom prijedlogu je za njim raspisana potjernica, kada je uhapšen u inostranstvu i izručen Crnoj Gori, na moj prijedlog mu je određen pritvor. Pušten je iz pritvora, a onda sam ga ponovo uhapsio. Podigao sam protiv njega jednu, dvije, tri, četiri optužnice za krivična djela za koja je zaprijećena kazna dugotrajnog zatvora ili 40 godina zatvora. Baš sam mu pomogao – kazao je Čađenović i dodao da poruke pripadnika kavačkog klana pokazuju da ga se plaše i da pokušavaju da ga prevare.

nalog za pretres zvicera

Čađenović je podsjetio da je u martu 2021. godine tražio i dobio nalog za pretres objekta Radoja Zvicera i da je tada imao plan da ga uhapsi. - U kući su pronađena njegova lična dokumenta – pasoš koji je oduzet po mom nalogu. Učinio sam to jer sam htio da ga uhapsim. On je to dobro znao, pa je danima slao advokate da traže dokumenta. Govorio sam im: neka dođe sam. Nikada nije došao, niti sam mu poslao dokumenta - ispričao je

Iznošenjem odbrana nastavljeno suđenje kriminalnoj organizaciji, među čijim članovima se našao i bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović

PODGORICA – Aleksandar Keković juče je u podgoričkom Višem sudu negirao da je kao pripadnik grupe koju su formirali Mileta Ojdanić i Ljubo Milović učestvovao u švercu više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Keković je ustvrdio da je čitav postupak protiv njega namještaljka Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, Predraga Šukovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića

Optuženi

tvrde da su žrtve namještaljke SDT

On je pojasnio da je Zvicera htio da uhapsi u okviru istrage za ubistvo Nikole Stanišića i pokušaj ubistva Milića Šakovića

- Advokati su dolazili, ali nijesu doveli Zvicera. Predlažem da se pozovu kao svjedoci u nastavku postupka i pojasne zašto Zvicer nije sam došao po lična dokumenta - kazao je Čađenović.

Optuženi tužilac juče je skrenuo pažnju i na nepravilnosti tužilaštva i suda u postupku protiv njega.

- Optužnica protiv mene spojena je sa optužnicama protiv Lazovića i Katnića. Prvi put sam ovu optužnicu vidio tek kad je zakazan termin za glavni pretres. Nikada se nijesam izjasnio o optužbama po ovoj optužnici, a znamo da kod krivičnih djela sa kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud, da li je moje pravo na odbranu ugroženo ovakvim postupanjem kao da sam rezervni igrač na klupi, pa me SDT iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je Čađenović .

Sudija Veljko Radovanović reagovao je napomenom da okrivljeni „ne može postavljati pitanja sudu“ na šta je Čađenović kazao ,,sve ovo što se meni stavlja na teret nema nikakvo utemeljenje“. Na navode o saradnji sa Zoranom i Petrom Lazovićem, Čađenović je ponovio da s njima nije imao ni poslovnu, a ni privatnu komunikaciju. S druge strane, pred sudom je naveo da je sa nekadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem imao komunikaciju, toliko da su, vjerovatno, jedan drugome dosadili. -Komunikacija unutar SDT-a bila je svakodnevna i brza. Donosili smo odluke zajedno, u skladu sa zakonom, praksom i iskustvom. Rezultati su bili izuzetno dobri, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala. Tvrdnje kreatora ove optužnice da smo štitili kriminalce su apsurdne - zaključio je Čađenović. Specijalni tužilac Miloš Šoškić tereti Lazovića da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić i suspendovani tužilac Čađenović i Lazovićev sin Petar, službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Bojana roBoviĆ

- N ijesam član nijedne kriminalne organizacije i nijesam bio u bjekstvu. Jedino iz optužnice poznajem Vukasa Radonjića. On je kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva izvršio psihički pritisak da moja tadašnja djevojka da izjavu protiv mene. Smatram da je sve ovo namještaljka SDT i SPO na čelu sa Predragom Šukovićem i Lazarom Šćepanovićem - kazao je Keković.

On je naveo da je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima živio i radio normalno, dok tamo nije stigao Lazar Šćepanović, nakon čega je, prema njegovim riječima, uhapšen i proglašen prijetnjom za bezbjednost Dubaija.

Odbranu je iznio i optuženi Vladimir Bajčeta, koji je negirao navode optužnice i istakao da se u pritvoru nalazi već dvije godine i osam mjeseci. - Ovakvo određivanje pritvora u nedogled, gdje je pritvor postao kazna, dovelo je do uskraćenja pravde. Svaka zakašnjela pravda je nepravda. Ova optužnica je klasična konstrukcija SDT. Tužilaštvo nema nijedan materijalni dokaz, niti kriptovani telefon koji bi me povezao sa bilo kojim krivičnim djelom. Nije utvrđena ni autentičnost Skaj aplikacijerekao je Bajčeta. On je naglasio da ga SDT tere-

ti za šverc kokaina iz Ekvadora u Evropu, iako, kako tvrdi, nije precizirano ni vrijeme ni način navodnog izvršenja krivičnog djela. - Za vrijeme kada se, po tvrdnjama tužilaštva, droga transportovala iz Ekvadora, ja sam bio u Crnoj Gori. SDT ne navodi od koga sam nabavio drogu, koliko sam je platio, niti koje sam količine imao. Ne navodi se ni adresa, ni vrijeme, ni ko je navodno u Holandiji iznajmio stan - dodao je on. Bajčeta se posebno osvrnuo na blokadu imovine svoje porodice.

- SDT je blokirao moju i imovinu mog brata, iako je dokazano da je sve legalno stečeno. Kuću je otac izgradio dok sam bio dijete, a brat je stan kupio na kredit. Moj brat se zbog ovoga razbolio i sada je u invalidskoj penziji. Da li je to pravo i pravda specijalnog tužioca Jovana Vukotića prema mojoj porodici? – pitao je Bajčeta, dodajući da predlaže

da sud odbaci Skaj komunikaciju kao nevaljan dokaz. Penzionisani policajac Miloš Mišurović, takođe, je negirao navode optužnice.

- Crnu Goru sam slobodno napustio 2023. godine, kada sam otišao u Bosnu i Hercegovinu. Tokom boravka tamo sam od porodice i medija saznao da je SDT pokrenuo postupak protiv mene. Angažovali su mi advokate koji su rekli da nema potrebe da dolazim tokom istrage, osim ako počne suđenje. Kada je podignuta optužnica, odmah sam došao u Crnu Goru – kazao je Mišurović. On je naveo da mu je 20 dana nakon predaje SDT otvorilo novu istragu, u kojoj mu se na teret stavlja isto krivično djelo iz prve optužnice.

- Ne radim u policiji već deset godina. Razdužio sam uniformu, legitimaciju i svu opremu. Kako sam onda mogao da zloupotrijebim službeno ovlašćenje - pitao je ovaj optuženi. Optužnicom SDT obuhvaćeni

su Ljubo Milović, Milo Božović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović. Oni se terete za više krivičnih djela, od stvaranja kriminalne organizacije, šverca opojnih droga i pranja novca, do izazivanja opšte opasnosti, nedozvoljenog držanja oružja, odavanja tajnih podataka i zloupotrebe službenog položaja. Tužilaštvo navodi da je kriminalna organizacija djelovala od 2019. do februara 2021. godine na teritoriji Crne Gore, kao i u više evropskih i južnoameričkih zemalja, te da je zaplijenjeno oko 4,3 tone kokaina i otkriveno pranje oko sedam miliona eura. B. r

Potvrđena optužnica protiv Saše Pekića i drugih navodnih članova kriminalne organizacije

Terete ih da su švercom cigareta oštetili budžet za najmanje 17 miliona eura

PODGORICA - Vijeće

Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koja je podignuta protiv Saše Pekića i drugih navodnih članova kriminalne organizacije, zbog sumnje da su švercom cigareta oštetili budžet Crne Gore za najmanje 17 miliona eura.

Na optužnici SDT, osim Pekića, našli su se i Srđan Jokić, Goran Janketić, policajci Dragan Backović, Predrag Vučurović i Predrag Mijušković, te Nikola Glomazić i

braća Mirk i Petar Cicmil Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a službenicima policije –Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću se stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Iz SDT su ranije objasnili da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala okrivljena braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mi-

jušković i Glomazić i druge nepoznate osobe. Specijalni tužioci sumnjaju da su te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.

Iz Specijalnog državnog tužilasštva istakli su i da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih po-

reza, carina i ostalih dažbina. Poručuju da je Specijalno državno tužilaštvo protiv optuženih pokrenulo finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću. Podsjećamo, kako je Pobjedi ranije saopšteno iz Višeg suda, optuženi Goran Janketić, jedan od navodnih članova kriminalne organizacije Saše Pekića, pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo, čime mu je ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine. U julu ove godine, sud je prihvatio jemstvo od 500.000 eura u nekretninama za okrivljenog Srđana Jokića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Pekića, ali je uhapšen po izlasku iz Istražnog zatvora zbog drugog krivičnog djela, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. J. r.

Sa privođenja Aleksandra Kekovića

Sa časova najčešće bježe konobari i automehaničari

Broj izostanaka i izrečenih vaspitnih mjera izražen je u stručnim školama u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Baru, Herceg Novom i na Cetinju. Više od 100.000 izostanaka evidentirale su škole u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju. Đaci koji pohađaju trogodišnje programe izostali su sa ukupno 127.600 časova, od kojih nije opravdano 17.800, dok su oni sa četvorogodišnjih programa odsustvovali sa 211.000 časova, od kojih je neopravdano 21.600 - navedeno je u izvještaju Centra za stručno obrazovanje

PODGORICA – Đaci stručnih škola napravili su nastavne 2024/25. godine 1.713.005 izostanaka, od čega je neopravdanih 185.104 (10,8 odsto), a opravdanih 1.527.901 (89,2 odsto). U istom periodu izrečeno je 10.516 vaspitnih mjera (opomena, ukor, isključenje).

To je navedeno u izvještaju Centra za stručno obrazovanje o izostancima i vaspitnim mjerama, koji je pripremilo Odjeljenje za kvalitet, istraživanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Podaci su prikupljeni na osnovu Jedinstvenog informacionog sistema obrazovanja (MEIS), a analizirale su ih psihološkinje Vjera Mitrović-Radošević i Džana Baković.

STATISTIKA

U dokumentu navedeni su podaci za opštine u kojima je izražen broj izostanaka i izrečenih vaspitnih mjera – Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Baru, Herceg Novom i na Cetinju.

U Podgorici je napravljeno ukupno 285.000 izostanaka, neopravdanih je 28.600 (10 odsto). U Nikšiću 204.000 izostanka, neopravdanih

Opštine sa izraženijim brojem izostanaka i vaspitnih mjera

Obrazovni programi sa izraženim brojem izostanaka i vaspitnih mjera

21.500 (10,5 odsto). U Bijelom Polju napravljeno je 118.000 izostanaka, od čega je 14.200 (12 odsto) neo-

pravdanih. Na četvrtom mjestu po broju izostanaka su đaci stručnih škola u Beranama – ukupno 91.000, od

čega 12.000 (13, 2 odsto) neopravdanih. U Rožajama napravljeno je 84.000 izostanaka, od kojih je 6.700 (14 odsto) neopravdanih. Na listi opština u kojima je izražen broj izostanaka su Bar i Herceg Novi. Barski učenici su napravili ukupno 75.000 izostanaka, od čega je 6.700 (8,9 odsto) nije opravdano, a hercegnovski 62.000, od kojih 5.400 (8,7 odsto) nije opravdano. U prijestonici Cetinje evidentirano je 58.000 izostanaka, od kojih je 5.000 (8,6 odsto) neopravdanih. Prema statistici, obrazovni profili trećeg stepena sa najizraženijim brojem izostanaka su - automehaničar, konobar i frizer, a četvrtog stepena - elektrotehničar energetike, ekonomski tehničar i zdravstveni tehničar. Budući automehaničari su napravili 47.200 izostanaka, od kojih neopravdanih 6.500 (13,8 odsto), konobari 42.000, od kojih je neopradvanih 6.000 (14,2 odsto), a frizeri ukupno 38.400 izostanaka ili 5.300 neopravdanih (13,7 odsto). Kod četvorogodišnjih programa đaci koji se školuju za elektrotehničara energetike napravili su 64.000 izostanaka, od kojih je 6.100 (9,5 odsto) neopravdanih. Ekonomski tehničari nijesu po-

Mjere se izriču retroaktivno, umjesto preventivno

Prema Pravilniku o načinu i postupku izricanja vaspitnih mjera za učenike u školama u kojima se ostvaruje stručno obrazovanje, vaspitne mjere imaju prvenstveno vaspitnu, a ne kaznenu funkciju i izriču se s ciljem korekcije ponašanja i podsticanja odgovornog odnosa učenika prema učenju i radu. Opomena se izriče kada učenik pokazuje blaže oblike nepoštovanja školskih pravila, kao što su: česta kašnjenja, neopravdano odsustvovanje sa 8 do 15 časova nastave u toku jednog polugodišta, ometanje nastave, neodgovorno izvr-

šavanje školskih obaveza ili ponašanje koje može narušiti ugled škole ili poslodavca. Mjera ukor se primjenjuje u slučajevima učestalijih i ozbiljnijih povreda obaveza, kao što su: neopravdano odsustvovanje sa 16 do 30 časova u toku jednog polugodišta, kolektivno izostajanje, neprimjereno ponašanje prema učenicima, oštećenje školske ili imovine poslodavca, upotreba pirotehničkih sredstava, prisvajanje imovine škole ili drugih lica, te slične povrede za koje se ne izriče opomena ili isključenje. Najteža mjera isključenje iz škole – može se izreći u

izuzetnim slučajevima teže povrede obaveza, kao što su: neprimjereno ponašanje prema zaposlenima u školi ili kod poslodavca, dolazak na nastavu ili praksu pod dejstvom alkohola ili droge, posjedovanje ili distribucija zabranjenih supstanci, namjerno uništavanje imovine, nasilje (psihičko, fizičko ili polno), unošenje oružja, podsticanje drugih učenika na izostajanje, ili druge radnje kojima se ozbiljno ugrožava bezbjednost i ugled škole.

U praksi, stručne škole najčešće primjenjuju opomene i ukore kao vid korektivne

i razvojne podrške, dok se isključenje koristi izuzetno rijetko i samo kada su iscrpljene sve druge mogućnosti pedagoškog djelovanja. Broj neopravdanih izostanaka koji prethodi pokretanju postupka nije strogo propisan na nacionalnom nivou, već se detaljnije uređuje internim aktima škole, u skladu sa smjernicama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Centra za stručno obrazovanje. U većini škola, pokretanje postupka razmatra se nakon pet do 10 neopravdanih izostanaka u jednom mjesecu ili 20 i više u polugodištu, uz obave-

hađali 79.000 časova, od čega je 8.700 (11 odsto) neopravdanih, a zdravstveni tehničari 68.000 od kojih 6.800 (10 odsto) nijesu opravdali. Kada je o vaspitnim mjerama riječ, najviše je izrečeno u Podgorici – 1.780, Nikšiću 1.060, Beranama 680, Bijelom Polju 750, Rožajama 570, Baru 490, Herceg Novom 360 i Cetinju 330. Po obrazovnim programima najviše mjera – 460 je izrečeno učenicima koji se školuju za ekonomske tehničare, zatim budućim zdravstvenim tehničarima – 440,

zno uključivanje roditelja i angažovanje stručne službe. – Vaspitne mjere u najvećem broju slučajeva izriču se zbog ponavljanih neopravdanih izostanaka, nepoštovanja školskih pravila i nedosljednog izvršavanja obaveza. Iako mjere imaju prvenstveno vaspitnu funkciju, praksa pokazuje da se često primjenjuju reaktivno – tek kada je problem već izražen. To ukazuje na potrebu za ranijim, savjetodavnim intervencijama i kontinuiranom komunikacijom sa učenicima i roditeljima, kako bi se spriječila eskalacija nepoželjnih obrazaca ponašanja – ocijenjeno je u dokumentu.

elektrotehničarima energetike 420. Slijede automehaničari, kojima je izrečeno 410 vaspitnih mjera, konobari –390 i frizeri – 370.

ANALIZA

Autorke izvještaja navode kako je analiza pokazala da nema značajnih razlika u ukupnim izostancima između škola iz različitih regiona, ali da postoje razlike po programima i profilima zanimanja, što upućuje na potrebu za ciljanim pristupom – ne generalnim mjerama, već specifičnim aktivnostima usmjerenim na određene obrazovne programe i grupe učenika. – Postoje jasne razlike između nivoa kvalifikacija, obrazovnih programa i opština, što ukazuje na višeslojan karakter problema izostajanja i izricanja vaspitnih mjera u stručnom obrazovanju. Na nacionalnom nivou, trendovi potvrđuju snažnu povezanost između neopravdanih izostanaka i broja izrečenih vaspitnih mjera, što sugeriše da prisustvo učenika nije samo administrativna kategorija, već indikator nivoa motivacije, odgovornosti i školskog angažmana. U trogodišnjim programima zanatskog profila uočavaju se izraženiji oblici izostajanja, što je dijelom posljedica nižeg stepena školskog angažmana, ali i slabije povezanosti teorijskog prak-

PODACI O ODSUSTVU NE UNOSE SE REDOVNO: Najčešće mjere su opomena i ukor

bježe

automehaničari

tičnog dijela nastave. Ovi učenici često dolaze iz socioekonomski osjetljivijih sredina, a redovno prisustvo na nastavi može biti otežano logističkim i motivacionim faktorima. To potvrđuje potrebu za jačanjem mentorske i praktične komponente nastave, kao i za bližom saradnjom između škole, poslodavca, razrednog starješine, nastavnika praktične nastave i roditelja – pojasnile su psihološkinje. Četvorogodišnji programi, iako imaju manji udio neopravdanih izostanaka, bilježe veći apsolutni broj časova izostanaka zbog većeg obima nastavnog plana, broja učenika i dužeg školskog dana. – U tim programima ključan izazov nije disciplina, već opterećenost učenika i potreba za balansiranjem teorijskog i praktičnog dijela nastave –pojašnjeno je. Na regionalnom nivou, pokazuju podaci, sjeverne opštine su u nešto većem riziku po učenika, s većim procentom neopravdanih izostanaka u odnosu na južnije i centralne djelove Crne Gore. Autorke podsjećaju da je iako su Podgorica i Nikšić vodeće po apsolutnim brojkama izostanaka i mjera, to je direktno povezano s veličinom sistema, dok relativni pokazatelji upućuju na potrebu za većom podrškom školama u sjevernim regionima.

Izostanci – signal za reakciju, a ne samo broj

Na osnovu analize podataka o izostancima, vaspitnim mjerama i pratećih nalaza o učenicima u riziku, predložene su mjere da se stanje unaprijedi.

Prva mjera je jačanje preventivnog i podržavajućeg pristupa koja podrazumijeva da se svaka pojava povećanog broja izostanaka posmatra kao signal za intervenciju, a ne kao administrativni podatak. U svim školama treba da se redovno održavaju mjesečni sastanci razrednih starješina i stručnih službi radi analize prisustva i identifikacije učenika u riziku, te da se nalazi dokumentuju i unose u MEIS evidenciju. Poseban akcenat staviti na učenike prvih razreda, kod kojih su problemi adaptacije, promjene sredine i pad motivacije najizraženiji.

Ukazuje se na potrebu primjene pravilnika i jedinstvena praksa izricanja mjera - osigurati ujednačenu primjenu pravilnika o vaspitnim mjerama u svim školama i blagovremeno evidentiranje svake odluke u sistemu. Promovisati primjere dobre prakse gdje škole koriste mjere u vaspitne i razvojne svrhe, uz fokus na savjetodavni pristup i podršku učeniku.

Preporučeno je jačanje mentorske uloge na način da se u trogodišnjim programima obezbijedi snažnija mentorska podrška učenicima kroz saradnju sa poslodavcima i instruktorima praktične nastave, uz aktivno uključivanje razrednih starješina i roditelja u praćenje prisustva i napredovanja učenika. Takođe da mentori/instruktori iz prakse redovno dostavljaju kratke, mjesečne izvještaje o prisustvu i angažovanju učenika tokom praktične obuke, u cilju praćenja kontinuiteta i kvaliteta učenja kroz rad. Ukazuje se na potrebu razvijanja zajedničke komunikacije između škole, roditelja i poslodavaca, kao dio sistemske podrške učenicima koji pokazuju rizik od izostajanja ili slabije motivacije. Jedna od preporuka je da se nastavi profesionalni razvoj nastavnika i stručnih saradnika kroz obuke u oblastima pedagoške komunikacije, upravljanja disciplinom i prevencije napuštanja srednjeg stručnog obrazovanja, odnosno ,,osipanja“ učenika i jača kompetencija za savjetodavni rad sa učenicima koji pokazuju pad motivacije, učestalo izostajanje ili znakove rizičnog ponašanja. Iz Centra za stručno obrazovanje navode da će u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da pružaju stručnu i savjetodavnu podršku školama kroz smjernice, analize i edukacije o pravilnoj upotrebi MEIS-a, kao i kroz razmjenu primjera dobre prakse u oblasti praćenja prisustva i sprovođenja vaspitnih mjera. Smatraju da treba uspostaviti godišnji analitički izvještaj o izostancima i vaspitnim mjerama u stručnim školama, koji bi, pored praćenja kvantitativnih pokazatelja, uključivao i analitičko-savjetodavni osvrt sa preporukama za unapređenje pedagoškog pristupa, školskog okruženja i motivacije učenika. Takođe, da treba razmotriti ideju i održavanja regionalnih savjetodavnih sastanaka.

Neažurno unošenje podataka u sistem

Jedinstveni informacioni sistem obrazovanja u Crnoj Gori (MEIS) omogućava školama da u realnom vremenu evidentiraju opravdane i neopravdane izostanke, kao i sve vrste vaspitnih mjera koje su izrečene učenicima, ali i da blagovremeno reaguju ukoliko učenik ima određeni broj nedovoljnih ocjena ili izostanaka. Podaci se unose na nivou odjeljenja i nastavnika, a direktor i stručne službe imaju uvid u zbirne preglede po odjeljenju, programu i školi. U izvještaju se konstatuje da se taj sistem ne primjenjuje ujednačeno.

– Iako je MEIS funkcionalan alat, analiza je pokazala da nivo ažurnosti i tačnosti unosa nije ujednačen među školama. U pojedinim slučajevima evidentiranje izostanaka kasni, dok se vaspitne mjere unose retroaktivno ili samo formalno. Zbog toga je neophodno jačati obuku korisnika i osigurati obaveznu mjesečnu validaciju podataka u sistemu – ukazale su autorke izvještaja.

– U cjelini, rezultati potvrđuju da sistem stručnog obrazovanja u Crnoj Gori ima stabilnu osnovu, ali i potrebu za dodatnim jačanjem pedagoškog praćenja, uloge mentora, dosljedne evidencije u MEIS-u i ujednačene primjene pravilnika u svim školama. Povezivanjem kvantitativnih

podataka s kvalitativnim praćenjem učenika, škole mogu razviti cjelovit pristup koji će doprinijeti smanjenju izostanaka, unapređenju discipline i razvoju kulture odgovornosti učenika – konstatuju psihološkinje Vjera Mitrović-Radošević i Džana Baković. D. ŠAKOVIĆ

Žabljak: Nakon gotovo deceniju pauze obrađivaće se otpad

ŽABLJAK – Reciklažni centar na Žabljaku od juče je ponovo u funkciji. Predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić podsjeća da je riječ o investiciji koja je realizovana sredstvima slovenačkog Centra za međunarodnu saradnju (CMSR), u okviru saradnje Crne Gore i Slovenije. Reciklažni centar izgrađen je između 2014. i 2016. godine. Ukupna vrijednost procijenjena je na oko 2,5 miliona eura, polovinu je obezbijedila Slovenija, a ostatak Vlada Crne Gore i Opština Žabljak. Otvoren je u maju 2016. godine ali je radio svega nekoliko dana jer nije bilo obučenih radnike, zato je godinu kasnije otvorena Deponija. Prethodno gradsko rukovodstvo dalo je reciklažni centar u zakup privatniku (firma Inter trejd) koji je trebalo da pokrene primarnu selekciju čvrstog komunalnog otpada, ali taj projekat nikada nije zaživio. Žugić kaže da je ostavio dug za električnu energiju od oko 9.000 eura, koji je Opština preuzela kako bi omogućila ponovno puštanje u rad reciklažnog centra. Komunalni otpad na Žabljaku trenutno se odlaže na deponiji ,,Klještina“, udaljenoj oko dva kilometra od Žabljaka. – Značaj reciklažnog dvorišta je višestruk, tu će se raditi tretman i selekcija čvrstog komunalnog otpada. Jedan dio otpada završavaće u sanitarnim kadama koje su sagrađe-

ne prošle godine, a drugi tretiran kroz reciklažno dvorište – pojasnio je Žugić.

Lokalna uprava planirala je još nekoliko projekata iz oblasti upravljanja otpadom. Za narednu godinu u državnom budžetu je predviđeno 4,08

miliona eura za ,,Prelazak na integrisani ekološki zasnovan sistem upravljanja komunalnim otpadom“. Ove godine biće postavljen kamen temeljac za izgradnju pretovarne stanice sa pristupnim saobraćajnicama. D. Š.

Ministar ekologije o statusu neuređenog odlagališta

Ćulafić: Deponija Mostine u Rožajama biće zatvorena

PODGORICA/ROŽAJE

– Neuređeno odlagalište Mostine u Rožajama biće zatvoreno, a problem upravljanja otpadom u toj opštini mora biti riješen dugoročno i na održiv način – rekao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić u Skupštini Crne Gore u odgovoru na pitanje poslanika Albina Ćemana. Agencija za zaštitu životne sredine u septembru je donijela rješenje o zatvaranju te deponije koju je Ministarstvo, kao drugostepeni organ, poništilo. Ćulafić je objasnio da

je Agencija odluku o zatvaranju deponije donijela uz potpunu koordinaciju sa ministarstvom kojim on rukovodi. – Prvo rješenje Agencije Ministarstvo je u drugostepenom postupku poništilo. U pitanju su isključivo bili upravni nedostaci a stav ministra je i tada i danas isti – ta deponija mora biti zatvorena – rekao je Ćulafić. Lokalna uprava Rožaja i Komunalno preduzeće koje upravlja deponijom negodovali su zbog odluke o zatvaranju deponije Mostine. Ćulafić podsjeća da je prema Zakonu upravljanje otpadom obaveza lokalnih samouprava.

– Jedan od argumenata protiv zatvaranja jeste da je to veliki finansijski udarac za opštinu Rožaje i da će se negativno odraziti na ekonomske aktivnosti. To su deplasirane tvrdnje iz više razloga, jedan je da smo Državnim planom o upravljanju otpadom koji Crna Gora nije imala pet godina definisali jedan od ciljeva da u Crnoj Gori imamo nula deponija i da imamo isključivo regionalne centre za upravljanje otpadom. Samim tim ovaj korak koji je preduzet sa Mostinama neće biti izolovan. Slijedi zatvaranje svih deponija na sjeveru Crne Gore. Tokom pripreme Državnog plana za upravljanja otpadom detektovane su 334 divlje deponije što je zabrinjavajući podatak. Došlo je vrijeme da se uhvatimo u koštac sa tim problemom – rekao će Ćulafić. Saopštio je da je deponija Zakršnica u Mojkovcu sanirana te da će uskoro ozvaničiti završetak tog značajnog projekta, u završnoj fazi su aktivnosti za otvaranje regionalnog centra u Nikšiću, a radi se na obezbjeđivanju sredstava za realizaciju takvog projekta za južni region. D. Š.

CRNa EkOlOŠka TaČka SjEVERa: Deponija Mostine POBJEDA

Paviljon Crne Gore na Bijenalu arhitekture u Veneciji privlači veliki broj posjetilaca

Iz paviljona Crne Gore u Veneciji

Arhitektura kao

živa

laboratorija

PODGORICA - Paviljon

Crne Gore koji je otvoren 8. maja na Bijenalu arhitekture u Veneciji, na Campo San Lorenzo u prostoru Arte Nova, bilježi izuzetan uspjeh, privlačeći veliki broj posjetilaca, stručnih delegacija i medijskih izvještaja.

- Posjetioci ističu jedinstvenu atmosferu prostora koji kombinuje arhitekturu, nauku i umjetnost, omogućavajući da arhitektura djeluje kao živa laboratorija, eksperimentalni okvir u kojem prostor reaguje, transformiše se i diše - saopštili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje je organizator predstavljanja.

Crnu Goru na Bijenalu predstavlja projekat ,,Terram Intelligere: INTERSTITIUM“, koji potpisuju komesarka Mirjana Đurišić, kustoskinja Miljana Zeković i autori Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović Centralni koncept paviljona zasnovan je na susretu različitih disciplina: biotehnologije, istraživanja tla, arhitekture i kulturne antropologije. Ovaj interdisciplinarni pristup smatra se jednom od najvažnijih i najposebnijih karakteri-

stika paviljona, jer omogućava stalnu interakciju između naučnih procesa, kreativne prakse i lokalnog nasljeđa. Kako ističe komesarka Đurišić, posjetioci, predstavnici i kolege iz zemalja regiona, međunarodni umjetnici i arhitekti preporučili su paviljon kao jedan od najinovativnijih i najimpresivnijih prostora na ovogodišnjem Bijenalu, ističući njegovu interdisciplinarnost, kreativnu hrabrost i sposobnost da poveže arhitekturu, nauku i umjetnost. Posebna vrijednost našeg paviljona leži u tome što arhitektura ovdje funkcioniše kao živa laboratorija. Tokom svih mjeseci trajanja izložbe, prostor stalno reaguje i transformiše se, a promjene koje se odvijaju dodatno osnažuju konceptualnu snagu i produbljuju iskustvo publike. Publika ima priliku da vidi kako bio-pigmenti iz crnogorskog tla i bakterijske kulture unose dinamiku u prostor, pokazujući da arhitektura može biti više od statičnog objekta. Plutajuće strukture od polikarbonata i biološki aktivni materijali omogućavaju da paviljon ostane živ, promjenjiv i otvoren za interpretacije, dok bio-pigmenti iz tla Crne Gore spajaju geološko, biološko i kulturno nasljeđe. A. Đ.

Djelo Ljiljane Kolundžić na izložbi u Rovinju ,,Aura“ u prostoru Pučkog učilišta

PODGORICA - Rad akademske slikarke mr Ljiljane Kolundžić prikazan je na izložbi koja je otvorena u galerijskom prostoru Pučkog otvorenog učilišta u Rovinju. Na izložbi su predstavljeni odabrani radovi sa Bijenala crteža „Pula 2025“, među kojima se nalazi i rad Ljiljane Kolundžić. Njeno djelo „Aura“ prethodno je bilo selektovano za Bijenale crteža Pula 2025., na kojem je učestvovalo 144 umjetnika sa oko 170 radova. Nakon završetka Bijenala, za izložbu u Rovinju izabrano je 56 radova. Umjetnica je jedina predstavnica iz Crne Gore koja je selektovana za ovu značajnu manifestaciju. Or-

OSVRT: Ministarka kulture i medija ponovo u Skupštini Crne Gore crnogorsku javnost u vezi sa zaštitom sakralnog nasljeđa

„Ćutanje administracije“ obloga od blata ministarke

Istina je da u Crnoj Gori nije na snazi „ćutanje administracije“, kako tvrdi ministarka, već paraliza institucija – uzrokovana strahom da se zaštita kulturne baštine ne protumači kao „napad na crkvu“. I dok se manastiri pretvaraju u građevinske hibridne komplekse, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstvo kulture i medija pretvaraju se u posmatrače sopstvene nemoći

PODGORICA – Sada je sve jasno: ministarka kulture i medija Tamara Vujović ne usuđuje se da javno uputi kritiku Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve zbog brojnih nelegalnih radova koji su sprovedeni bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Umjesto kritike i jasnog stava da je nedopustivo degradirati i devastirati naše sakralno nasljeđe, ministarka i specijalista fizikalne medicine ponovo je iz Skupštine crnogorskoj javnosti ponudila oblogu od blata kako bi izliječila terminalnu fazu institucionalnog odnosa prema baštini.

Rad Ljiljane Kolundžić

ganizator Bijenala crteža u Puli, kao i izložbe u Rovinju je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre. A. Đ.

Blatom (čitaj: neistinama) ministarka je pokušala da zamaskira suštinu: Mitropolija i Eparhija ruše, razgrađuju, grade i zidaju već decenijama bez ikakve saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali i bez bilo kakvog započinjanja zakonske procedure kod nadležnih organa. To bi značilo da je ministarkina „blatna obloga“ koju je nazvala „ćutanjem administracije“ apsolutno neodrživa u vezi sa brojnim slučajevima nelegalne gradnje u posljednjih pet godina, a neodrživa je takođe i za brojne primjere u minulih nekoliko decenija.

IMPROVIZACIJE

Iako je ministarka pored sebe imala direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petru Zdravković, koja joj je, po svemu sudeći, pripremila odgovore na poslanička pitanja, ministarka je sebi dozvoljavala nedopustive improvizacije samo kako bi pokazala i da ona tu nešto zna i razaznaje, pita se i odlučuje. No, kad god bi podigla glavu sa papira, prestala da čita sterilno upakovan administrativni tekst, Vujović bi otišla u improvizacije koje bi je

odmah odvele u neistine. Braneći se od komentara poslanice Aleksandre Vuković-Kuč, koja je potencirala skandalozan odnos države i vjerskih zajednica prema sakralnom nasljeđu, Vujović je ustvrdila da su se Mitropolija i Eparhija, sirote, obraćale Upravi za zaštitu kulturnih dobara kako bi im ovaj organ izdao konzervatorske uslove, na osnovu kojih bi izradili konzervatorski projekat i započeli legalne radove. No, kako tvrdi ministarka, Uprava bi ćutala i ne bi odgovorila na njihove zahtjeve, a ova dva vjerska subjekta su samoinicijativno započinjali radove jer, kako reče Vujović, život mora da se odvija. Ovo je, naravno, daleko od istine, jer samo u posljednjih pet godina novinar Pobjede je otkrio, prijavio nadležnim organima i potom napisao brojne istraživačke članke o nelegalnim radovima na manastirima Ćelija piperska, Duga, Moračnik, Župa, Vranjina, Samograd i Kosijerevo. Samograd je, čak, proglašen i za novo kulturno dobro zbog pravovremenog, temeljnog, kritičkog i kontinuiranog pisanja Pobjede i spremnosti Uprave da započete nelegalne radove iskoristi za donošenje Rješenja o prethodnoj zaštiti i da u roku od godinu valorizuje dobro i donese Rješenje o zaštiti, dok se i ono ne pokaže, kao mnogo puta do sada, samo kao „mrtvo slovo na administrativnom papiru“. Mitropolija i Eparhija su, dakle, rušile stare zidove, pregrađivale, proširivale ili u cjelosti zidale glomazne konake, zidale moderne garaže, oslikavali fre-

ske i dodavale brojne neprimjerene elemente poput laminata, mermera, radijatora, utičnica ili klima uređaja po zidovima vjerskih objekata koji su decenijama pod zaštitom države. Za sve ove radove, u Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije registrovan nijedan zahtjev za izdavanje konzervatorskih uslova, niti ima saglasnosti na bilo koji konzervatorski projekat, što je Pobjeda objavila i dokazala u više navrata objavljujući detalje zvanične dokumentacije koju je novinar dobio preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ili, kada bi ova vjerska zajednica dobila konzervatorske uslove, a potom ne bi dobila saglasnost na konzervatorski projekat koji nije poštovao uslove, Mitropolija i Eparhija bi, bez zadrške i ne mijenjajući projekat, nelegalno zidale onako kako su u startu i zacrtali (primjer: konak u Manastiru Duga).

Istina je, naravno, da su u pojedinim slučajevima postojali periodi administrativnog ćutanja – spora reagovanja nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture i današnje Uprave, preklapanja nadležnosti i formalnih zastoja. Ali to ćutanje nikada nije bilo razlog zbog kojeg su započinjani najveći i najproblematičniji radovi. Sjetimo se samo devastacije (u pravom smislu riječi) Manastira Beška, o kojem je Pobjeda prije koju godinu objavila serijal istraživačkih tekstova i dokazala skandalozno i nelegalno postupanje Mitropolije prema tom našem izuzetno vrijednom nasljeđu, zatim objavila i sva ključna postupanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali i ukazala na odsustvo bilo kakve reakcije političkog vrha koji je tada predvodila Demokratska partija socijalista, zajedno sa premijerom, predsjednikom i svim ministrima. Dakle, Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka vrlo dobro znaju šta im Uprava za zaštitu kulturnih dobara može, a šta ne može odobriti. I upravo zato, kada unaprijed znaju da njihovi megalomanski planovi ne bi prošli stručnu i zakonsku proceduru, radove jednostavno započinju samoinicijativno - bez ijednog zahtjeva, bez ijedne saglasnosti. Uvjereni da ih građevinska inspekcija nikada neće zaustaviti, a da s državnog vrha neće doći nikakav znak političke volje da se zakon sprovede, oni rade ono što hoće, dok institucije poslušno glume nemoć.

Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka vrlo dobro znaju šta im Uprava za zaštitu kulturnih dobara može, a šta ne može odobriti. I upravo zato, kada unaprijed znaju da njihovi megalomanski planovi ne bi prošli stručnu i zakonsku proceduru, radove jednostavno započinju samoinicijativno - bez ijednog zahtjeva, bez ijedne saglasnosti

DISHARMONIJA

Dok ministarka govori o „ćutanju administracije“, stvarnost, dakle, pokazuje nešto drugo. Uprava za zaštitu kulturnih dobara i građevinska inspekcija nijesu nijeme - one su u potpunoj institucionalnoj disharmoniji. U praksi to znači

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović i direktorica UZKD Petra Zdravković u

još jedna ministarke Vujović

da država istovremeno donosi rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i dozvoljava (preko građevinske inspekcije) da se isti ti radovi završe, dok inspekcija za kulturna dobra ne podnosi krivične prijave već sve „završava“ preko prekršajnih naloga. Najbolji primjer toga je slučaj izgradnje konaka u Manastiru Kosijerevo, o čemu je Pobjeda u više navrata pisala posljednjih mjeseci i godina. I dok se u Skupštini govori o „temeljima identiteta“, po Crnoj Gori se ruše temelji onoga što je taj identitet stvaralo. Kosijerevo je dokaz da su zakoni izgubili snagu, a institucije smisao. Da stvar bude apsurdnija, ministarka je u izlaganju konstatovala da je „komunikacija sa vjerskim zajednicama u velikoj mjeri unaprijeđena“ i da danas „nema mnogo inspekcijskih prijava“. To bi, po logici zdravog razuma, moglo značiti samo jedno: da Ministarstvo i Uprava nijesu prisutni na terenu i da degradacija i devastacija prolaze neprimijećeno - ne zato što ih nema, već zato što ih niko ne želi vidjeti. Nema prijava, jer nema nadzora. Nema nadzora, jer nema političke volje. A nema volje, jer su institucije koje bi morale da reaguju pretvorene u servise političke poslušnosti i straha od reakcije Srpske pravoslavne crkve. Kako u vrijeme Demokratske partije socijalista, tako i danas kada vedre i oblače – tzv. oslobodioci. Da nije tako, ne bi novinar Pobjede, umjesto nadležnih organa, sam razotkrivao brojne slučajeve degradacije i devastacije našeg sakralnog na-

Knjiga ,,Lijepo gastarbajtersko dijete“ austrijske književnice porijeklom iz Crne Gore, predstavljena u KIC-u

Paradoks zemlje kojoj trebaju stranci, a ne želi ih

Da stvar bude apsurdnija, ministarka je u izlaganju konstatovala da je „komunikacija sa vjerskim zajednicama u velikoj mjeri unaprijeđena“ i da danas „nema mnogo inspekcijskih prijava“. To bi, po logici zdravog razuma, moglo značiti samo jedno: da Ministarstvo i Uprava nijesu prisutni na terenu i da degradacija i devastacija prolaze neprimijećeno - ne zato što ih nema, već zato što ih niko ne želi vidjeti

sljeđa, slučajno ili namjerno obilazeći naša kulturna dobra posljednjih godina. Zato su danas sakralni spomenici pretvoreni u poligon građevinskog i estetskog nasilja, gdje se pod izgovorom obnove ruši autentičnost, mijenja vizura i briše slojevitost istorije. I to ne čine anonimni preduzimači, već organizovana crkvena struktura koja već decenijama djeluje mimo zakona, dok Ministarstvo kulture – po ustaljenom obrascu – ćuti, uz administrativne floskule o „komunikaciji i procedurama“.

PARALIZA

Da rezimiramo, istina je da u Crnoj Gori nije na snazi „ćutanje administracije“, kako tvrdi ministarka, već paraliza institucija – uzrokovana strahom da se zaštita kulturne baštine ne protumači kao „napad na crkvu“. I dok se manastiri pretvaraju u građevinske hibridne komplekse, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstvo kulture i medija pretvaraju se u posmatrače sopstvene nemoći.

Zato, gospođo Vujović, problem nije u „blatu“ kojim pokušavate da umirite javnost, već u činjenici da institucije koje vodite tonu u to isto blato - između kompromisa i ignorisanja zakona. A kad država ne brani sopstveno nasljeđe, onda ono više i ne pripada državi. Stoga, umjesto Vaše „blatne obloge“, ovoj državi je potrebna hirurška intervencija odgovornosti - jer sistem zaštite kulturnog nasljeđa više nije bolestan, nego mrtav!

Jovan NIKITOVIĆ

PODGORICA – Ironija, humor i bol gastarbajterskog iskustva isprepleli su se u srijedu veče u KIC-u „Budo Tomović“, gdje je predstavljena knjiga „Lijepo gastarbajtersko dijete“ austrijske autorke poznate pod pseudonimom Toxische Pommes (Toksični pomfrit). Iza ovog umjetničkog imena krije se Irina, književnica i performerka crnogorskog porijekla, čiji rad istražuje složene identitete djece migranata i paradokse evropskih društava.

Prezime još uvijek vješto skriva od javnosti, jako dobro govori crnogorski jezik, kojim se služila tokom promocije i čitala djelove knjige u hrvatskom prevodu. Kako je kazala dr Jelena Knežević koja je razgovarala s njom, u pitanju je ,,mega zvijezda u Austriji i na njemačkom govornom području“. Irina je pravnica po struci, a kao umjetnica je postala poznata po specifičnom spoju satire, performansa i društvene kritike. Na TikToku je tokom pandemije koronavirusa počela objavljivati humoristične skečeve, a ubrzo se njen rad razvio u ozbiljnu umjetničku formu. Njeni kabare programi, poput ,,Ketchup, Mayo und Ajvar (Kečap, majonez, ajvar“) i ,,Wunschlos Unglücklich (Neželjeno nesrećna)“, privukli su pažnju publike i kritike u Austriji. Rođena je u Rijeci, a kao dijete se s roditeljima odselila u Austriju, gdje je odrasla i školovala se.

Njen književni debi, ,,Lijepo gastarbajtersko dijete“ objavljen je prošle godine.

- Knjigu sam počela da pišem iz dosade. Radila sam u državnoj službi, imala vrlo malo posla i bilo mi je dosadno. Pa sam

Crna Gora ima seksističke obrasce

Irina je čitala i dio knjige o Crnoj Gori, u kojem je prikazana i patrijarhalna kulturna slika naše zemlje. - Često se od nas očekuje da se predstavljamo u najboljem svijetlu. Da budemo ,,dobri stranci“. Ali ja neću da uljepšavam svoju kulturu. I Crna Gora ima patrijarhalne i seksističke obrasce – kazala je Irina, poznata pod pseudonimom Toksični pomfrit

počela da pišem, najprije kabare, a onda me je izdavač pitao – hoćeš li da od toga napraviš knjigu? Tako je sve počelo – istakla je ona. Roman je, kako kaže, autofikcija – spoj stvarnog i izmišljenog. - Nijesam htjela da pišem doslovno o svojoj porodici. To bi bilo previše intimno. Neki djelovi su autobiografski, ali sam promijenila činjenice i imena. Nije sve izmišljeno –mnoge stvari su tačne, posebno one koje se tiču sistemskih problema u Austriji i migrantskog iskustva – kazala je ona. U knjizi progovara o slože-

nom identitetu djece migranata i njihovih porodica. - Austrija je moja kuća, tamo sam odrasla. Ali Austrija je zemlja kojoj trebaju stranci, a ne želi ih. To je paradoks koji se ponavlja decenijama. Ljude su šezdesetih pozivali da dođu, a kasnije ih tjerali. Danas se to ne kaže otvoreno, ali osjećaj je isti. Mislim, sad imamo ne toliko desnu vladu ali imali smo i jako desnu vladu. I stranci nijesu baš dobrodošli. Austrija je dosta rasistična zemlja – istakla je ona.

Jedno od pitanja publike glasilo je kako danas Austrijanci do-

življavaju Tomasa Bernharda, pisca koji je svoju zemlju opisivao s brutalnom iskrenošću.

- Uporedili su me s Bernhardom – ali ne kao kompliment. Jedna novinarka je napisala da mrzim Austriju. To je tipično austrijski – imaju neki sadomazohistički odnos prema sebi. Ali to mi se i sviđa: imaju crn humor i znaju da se šale na svoj račun – rekla je Irina. Posebno mjesto zauzima lik oca, intelektualca koji u novom društvu gubi profesiju i dostojanstvo.

- Moj otac je bio prvi u porodici koji je studirao, postigao mnogo. Kad je došao u Austriju, sve je izgubio. Nije imao radnu dozvolu, bio je kod kuće dok je majka radila. Ljudi su to smatrali čudnim, a on je gubio osjećaj muškosti, identiteta. To me zanimalo – šta znači muškost kada muškarac više ne može da radi? – rekla je Irina. Promociji je prisustvovao i ambasador Austrije u Crnoj Gori dr Kristijan Štajner A. RADOVIĆ

„Susreti pod Starom maslinom“ još jednom okupili veliki broj učesnika

PODGORICA - Trideset osmo izdanje Međunarodnog festivala dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu „Susreti pod Starom maslinom“ otvoreno je pod krošnjom „stare dame“ na Mirovici.

Kao dio programa obilježavanja Dana oslobođenja i Dana opštine Bar, festival je još jednom okupio brojne pjesnike, slikare, glumce, male stvaraoce i umjetnike, kao i istaknute književnike.

Dobrodošlicu u Bar – grad koji već gotovo četiri decenije čuva i slavi dječju riječ, crtež, igru i san, svim učesnicima i gostima

poželjela je Aleksandra Grabež, direktorica JU Kulturni centar Bar, ističući da su „Susreti pod Starom maslinom“ više od običnog festivala. - Oni su praznik djetinjstva i susret svjetova, gdje se mašta pretače u stih, a toplina djetinjeg pogleda postaje inspiracija svima nama - poručila je Grabež.

Ovogodišnju smotru dječje mašte, talenta i radosti svečano je proglasio otvorenom sekretar Sekretarijata za kulturu opštine Bar Srđan Lekić - Ovaj festival nije samo tradicija, on je most koji povezuje generacije, jezike i kultureistakao je Lekić.

Stara maslina inspirisala je rekordan broj učenika koji su kroz riječ ili sliku prenijeli viđenje ovogodišnje teme festivala „Stihom i slikom – djeca svijetu govore“. Žiriju je pristiglo ukupno blizu 1.500 literarnih i likovnih radova djece iz

brojnih škola i vaspitno-obrazovnih ustanova iz Crne Gore i regiona, a najboljima među njima pripala su posebna priznanja i pohvale. Za laureata 38. „Susreta pod Starom maslinom“, proglašen je književnik Dejan Aleksić R. K.

u Skupštini Crne Gore

Skupština Crne

Gore/F. Burzanović

Sa promocije knjige „Lijepo gastarbajtersko dijete“

MLADI GOVORE: Sa otvaranja festivala u Baru

Hronika Podgorice

Svečano obilježene 72 godine od postojanja Službe zaštite i spašavanja

Služba zaštite i spašavanja glavnog grada juče je u prisustvu velikog broja zvanica obilježila 72 godine postojanja.

Tim povodom priređena je i prigodna svečanost tokom koje je prikazan i kratki film i prezentovan istorijat i razvoj Službe, te posvećeni rad ljudi koji svakodnevno rizikuju živote štiteći druge.

POŽRTVOVANOST

Upućujući im čestiku povodom obilježavanja 72. godišnjice osnivanja, gradonačelnik Saša Mujović izrazio je duboku zahvalnost svim pripadnicima Službe zaštite i spašavanja na njihovoj hrabrosti, požrtvovanosti i humanosti. - Vatrogasci su najbolji dokaz koliko borba može biti neravnopravna, ali i koliko je važno nikada ne odustati. Podsjetiću na stihove Aleksandra Lesa Ivanovića: ,,Ima na svijetu dobrih i mirnih ljudi, što kroz život nečujno i tiho gaze kao da nogom stupaju po pamuku“. Upravo vi ste ti ljudi koji ne traže svjetlost reflektora ni pozornicu, već misijom štite živote drugih - kazao je Mujović.

On je istakao da je požarna sezona koja je za nama bila izuzetno teška, ali da su pripadnici SZS pokazali izuzetnu posvećenost, solidarnost i profesionalizam. - Vaš odnos prema gradu i državi je patriotizam najvišeg stepena, a u izuzetno teškim okolnostima ove godine ste pokazali izrazit timski duh, profesionalizam i solidarnost. Gradska administracija je do

Tihi heroji oslonac svim građanima

Vaš odnos prema gradu i državi je patriotizam najvišeg stepena, a u izuzetno teškim okolnostima ove godine pokazali ste izrazit timski duh, profesionalizam i solidarnost… Podgorica je sa vama u sigurnim rukama. Nastavite da budete tim, naši heroji. I neka se iz vaših redova i dalje šalje poruka da u Crnoj Gori žive čast, hrabrost i junaštvo – kazao je gradonačelnik Saša Mujović

sada uložila oko dva miliona eura u unapređenje uslova rada, a obezbijedili smo i simbolične nagrade tokom požarne sezone kao znak zahvalnosti. Želim da poručim da ćemo nastaviti da ulažemo u vas, jer znamo da je snažna Služba zaštite i spašavanja ulaganje u sigurnost svih građana Podgorice - poručio je Mujović. Gradonačelnik je naglasio da je Podgorica sa njima u sigurnim rukama.

- Nastavite da budete tim, naši heroji. I neka se iz vaših redova i dalje šalje poruka da u Crnoj Gori žive čast, hrabrost i junaštvo - zaključio je Mujović.

PODRŠKA

Komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović istakao je da je ovaj dan posv ećen ne samo istoriji službe, tradiciji, već i prilika da se iskaže poštovanje prema svim pripadnicima koji su tokom decenija ispisi -

vali stranice njenog razvoja.

- Iza nas je godina puna izazova, velikog broja požara, intervencija i akcija koje su prevazilazile granice našeg grada.

Komunalne usluge u modernizaciju svjetlosne signalizacije ulažu 420.000 eura

Novi semafori na osam raskrsnica

Gradsko preduzeće Komunalne usluge nastavlja modernizaciju svjetlosne signalizacije na teritoriji glavnog grada i to zamjenom semafora na više raskrsnica. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Komunalnih usluga su izjavili da ovi radovi obu-

hvataju zamjenu postojećih konzolnih stubova sa novim portalnim ili poluportalnim savremenim semaforskim stubovima, u zavisnosti od lokacije. Radovi, ukupne vrijednosti 420.000 eura izvode se na osam semaforizovanih raskrsnica.

- Lokacije na kojima se vrši za-

mjena semaforskih stubova su: raskrsnica Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice Marka Miljanova, raskrsnica Bulevara Ivana Crnojevića i Bulevara Stanka Dragojevića, raskrsnica ulica Bratstva jedinstva i Oktobarske revolucije, raskrsnica ulica 4. jula i Bracana Bracanovića, zatim Ulice 4. jula, Bulevara Srđana Aleksića i Bulevara Save Kovačevića, raskrsnica Ulice kralja Nikole i Bulevara Srđana Aleksića, raskrsnica Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Bulevara Džordža Vašingtona, raskrsnica ulica Pete proleterske i Vlada Martinovića – naveli su iz Komunalnih usluga. Podsjećaju da je prva faza modernizacije svjetlosne signalizacije odrađena 2020. godine (na šest semaforizovanih raskrsnica na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog) i najavljuju da će nastaviti aktivnosti na modernizaciji svjetlosne signalizacije, ali i javne rasvjete. I. M.

Sve smo to, zahvaljujući predanom radu naših pripadnika, dočekali spremno i odgovorili profesionalno. Posebnu zahvalnost dugujemo Glavnom

gradu i gradonačelniku, koji su prepoznali naš rad i pružili punu podršku kroz ulaganja u vozila, opremu i poboljšanje uslova rada naših zapo -

slenih - kazao je Bojanović. On je dodao da je, zahvaljujući upravo toj podršci, SZS danas tehnički, organizaciono i kadrovski jača nego ikada. - Uskoro ćemo dobiti i autoljestvu – specijalizovano vozilo za rad na visini, najsavremenije vozilo za šumske požare, motor za brze vode, tri službena vozila, novu uniformu za šumske požare koju po prvi put nabavljamo od osnivanja službe, novu radnu uniformu i savremene tetra-veze. U toku je i adaptacija zgrade, kao i prostorija za boravak vatrogasaca, ali i realizacija drugih projekata koji će dodatno unaprijediti naš rad – naveo je Bojanović.

Komandir je zahvalio svim partnerima i institucijama koje su pružile podršku tokom, kako je naveo, najteže požarne sezone od osnivanja službe: Glavnom gradu, Vojsci Crne Gore, Upravi policije, Direktoratu za zaštitu i spašavanje, avio-helikopterskoj jedinici, gradskim službama i preduzećima, kao i kolegama iz drugih opština i službi zaštite i spašavanja iz drugih država koje su im u teškim trenucima pružile punu podršku i pomoć u borbi s vatrom.

- Snaga naše službe je čovjek vatrogasac-spasilac, koji hrabro i tiho stoji na prvoj liniji. Zbog njih je ova služba više od profesije, to je odgovornost, način života i poziv. Zato danas sa ponosom možemo reći da Služba zaštite i spašavanja glavnog grada nastavlja da raste, da se razvija i da ostaje oslonac svim građanima u svakom trenutku - zaključio je Bojanović. I. M.

Dobitnici nagrada sa predstavnicima Pobjede i Vezuv grupe

Uspješno okončana nagradna igra „Toplija zima sa Pobjedom“ Uručeni

U prostorijama Pobjede juče su uručeni nagradni vaučeri dobitnicima drugog kola nagradne igre „Toplija zima sa Pobjedom“. Srećni dobitnici su preuzeli vaučere, a po pet metara drva za ogrijev na kućnu adresu će biti isporučeno Jovanki Danilović iz Podgorice, Mio-

dragu Ivanoviću iz Nikšića, Vladimiru Vujiću iz Bara, Ivani Popović iz Danilovgrada i Mariji Dragaš iz Pljevalja, dok će peć „alfa favorit 70“ grijati dom Predraga Martinovića sa Cetinja. U saradnji sa Vezuv grupom, Pobjeda je tako podijelila ukupno 50 metara drva za ogri-

jev i dva šporeta „alfa favorit 70“. Predstavnici organizatora nagradne igre podijelili su sa dobitnicima nagrada zadovoljstvo načinom na koji je sve proteklo, ali i najavili novu priliku za dobijanje vrijednih nagrada kroz novu nagradnu igru koju će Pobjeda organizovati krajem novembra. H. P.

Služba zaštite i spašavanja

S. MILOVIĆ

Pripremni radovi za ugradnju novih semafora na raskrsnici kod Trgovinske škole

Predsjednik DNP Milan Knežević o izgradnji PPOV u Botunu

Ako počne izgradnja, staćemo ispred mašina i ispred policije

Knežević je rekao da otvoreno sumnja kako je u ovom slučaju riječ o lopovluku i bivše i djelova sadašnje vlasti i ponovio poziv tužilaštvu da sasluša ,,sve koji energično i agresivno insistiraju na realizaciji ovoga projekta“

Lider DNP Milan Knežević smatra kako je referendum o postrojenju za preradu otpadnih voda koji raspisuje Opština Zeta pravno obavezujući.

On je na pres konferenciji u Skupštini Crne Gore kazao i da je u cjelokupnom projektu izostavljeno izjašnjavanje građana Botuna, ocjenjujući da se bez toga ovaj projekat ne može realizovati.

- Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembr a sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse pa neka uđe Crna Gora u EU preko Zete - poručio je lider DNP.

On je kazao kako bi trebalo objaviti ugovor po kojem će Crna Gora morati da EU plaća penale ako ne započne izgradnju PPOV u Botunu.

- Oni podržavaju saniranje

otpadnih voda, ali ne kažu da podržavaju saniranje voda u Botunu. To može biti i 500 metara od Botuna - rekao je Knežević.

TUŽILAŠTVO

On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da hitno sprovede istragu u vezi sa ugovorom o izgradnji PPOV u Botunu, navodeći da je gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija odbilo da mu dostavi taj dokument. Knežević je rekao da je zahtjev, uz skladu sa pravom na slobodni pristup informacijama, podnio u septembru a da mu je odgovor od ViK-a stigao juče.

- Gospodin Nišavić šalje mi odgovor da mi se odbija zahtjev o dostavljanju ugovora koje je bivši gradonačelnik Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama Kuzu grupa i Alkataš - rekao je Knežević.

On je naveo da mu je ViK do-

Ćulafić: Funkcije i interesi već podijeljeni i dogovoreni

Odbornik DPS u Skupštini glavnog grada Stefan Ćulafić poručio je juče da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti izgrađeno u Botunu. On je u objavi na mreži X ocijenio da su aktuelne rasprave o lokaciji PPOV „jeftina i posljednja manipulacija osjećanjima stanovnika“. - Da ne bude da nijesmo na vrijeme upozoravali. Radi se o jeftinoj i posljednjoj manipulaciji osjećanjima stanovnika Botuna koji djeluju po političkim instrukcijama Milana Kneževića, jer su funkcije i interesi već unaprijed podijeljeni i dogovoreni - objavio je Ćulafić, uz poruku da će ,,kolektor biti građen i gradiće se u Botunu“.

stavio i izjašnjenje njemačke kompanije Fihtner, koja treba da vrši nadzor nad izgradnjom postrojenja.

- U njemu se navodi da su nabavke usluga za izvođenje radova sprovedene prema pravilniku Njemačke razvojne banke (KfW) i samo uključene strane mogu imati pristup relevantim informacijama - rekao je Knežević, ocjenjujući kako je sramotno da je pravilnik KfW-a jači od svih zakona u Crnoj Gori, s obzirom na to da se ne može saznati kome su plaćene konsultantske usluge u ovom poslu.

Prema Kneževićevim riječima, Fihtner grupa uopšte ne funkcioniše u Crnoj Gori, niti ima sjedište, niti su upisani u Centralni privredni registar.

- Grupa Fihtner, koja je napisala ovo da ja ne mogu da dobijem ugovor, nema svoje prebivalište u Crnoj Gori, ali ima svoga zastupnika, svoga podizvođača, izvjesnu ,,Iva konsalting grupu“, koja je turska grupa - kazao je Knežević.

On je dodao da prema adresi koja je dostupna javnosti nije mogao da pronađe tu firmu u Podgorici.

TURCI

- I što se dešava? Imamo dvije turske kompanije s kojima je Vuković potpisao ugovor, Kuzu grupu i Alkataš grupu, koju treba da nadgleda Iva konsalting grupa. Znači, Turci nadgledaju Turke... - rekao je Knežević.

On je pozvao SDT i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da hitno sprovedu istragu u vezi ugovora koji je bivši gradonačelnik Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama.

- I da vidimo na koji način je ova Fihner grupa izabrana da bude nadzorni organ, a nije prijavljena u registru privrednih subjekata u Crnoj Gori. KfW pravilnik nije međunarodni ugovor koji je Crna Gora ratifikovala i on ne može imati primat nad Zakonom o slobodnom pristupu informacijama - ustvrdio je Knežević.

On je rekao da otvoreno sumnja kako je u ovom slučaju riječ o lopovluku i bivše i djelova sadašnje vlasti i ponovio poziv tužilaštvu da sasluša ,,sve koji energično i agresivno insistiraju na realizaciji ovoga projekta“. Pres konferenciji u Skupštini Crne Gore prisustvovao je i predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović. H. P.

Regionalne muzičke zvijezde Zdravko Čolić i Tonči Huljić udružile snage

Prvi muzički susret dva dugogodišnja prijatelja

SPLIT - Zdravko Čolić, regionalna muzička zvijezda, predstavio je juče publici novu pjesmu pod nazivom „Tamo“.

U pitanju je prva numera u njegovoj uspješnoj višedecenijskoj karijeri koju je uradio u saradnji sa legendarnim hrvatskim muzičarem i kompozitorom Tončijem Huljićem Iako ih veže dugogodišnje pri-

jateljstvo, saradnja dva velikana dogodila se tek sada. Tekst potpisuje Vjekoslava Huljić, koja je uspjela poetski da uhvati Čolićev zaštitni znak – emociju između čežnje i vedrine, sjećanja i trajanja. Aranžman je djelo Hrvoja Domazeta i Tončija Huljića. Njih dvojica su kompoziciji dali savremen, mediteranski puls i filmsku širinu. Za miks je bio zadužen Tomislav Mrduljaš

Internacionalni Vinyl fest okupiće 15 izlagača iz regiona, organizatori najavljuju drugačiju ponudu

Praznik za ljubitelje ploča u Podgorici

PODGORICA - U subotu 8. novembra u tržnom centru Big fashion održaće se Internacionalni Vinyl fest. Na njemu će se predstaviti 15 izlagača gramafonskih ploča iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

- Ove godine među učesnicima ima nekoliko novih imena, koja će vas iznenaditi sa drugačijom ponudom - ističu iz NVO Montenegro records koja, u saradnji sa Kancelarijom za mlade Glavnog grada, organizuje ovaj događaj. Osim ploča, posjetioci će biti u prilici da vide i, ako im se

štogod dopadne, kupe brojne druge kućne i profesionalne audio uređaje, opremu i muzičku literaturu.

Organizatori ovog puta najavljuju i poseban segment Vinyl festa.

- Muzička radionica podrazumijeva teorijsku i praktičnu obuku koju će naši članovi sprovesti zainteresovanoj omladini, sa ciljem da privučemo njihovu pažnju, podijelimo sa njima znanje o muzici i tehnikama rada, kako bi na kraju kursa nekog od polaznika proizveli u mladog di-džej umjetnika i kolekcionara - pojašnjavaju u saopštenju. R. Z.

- „Tamo“ je moderna balada, nježna i melodična, ali u sebi nosi onaj klasični Čolin ton – snažnu emociju koja osvaja bez prenaglašene teatralnosti. „Tamo“ je pjesma koja zvuči kao da je oduvijek postojala, ali i kao da donosi zvuk koji će tek postati klasik - navodi se u zajedničkom PR saopštenju dva muzičara. Spot za singl sniman je u Splitu. R. Z.

Debi na domaćoj muzičkoj sceni

Podgorički bend Šarđun objavio prvi singl i spot

PODGORICA - Alt-rock/ americana muzički sastav Šarđun iz Podgorice nedavno je objavio svoj prvi singl „Roads“. Muziku, tekst i aranžman za debi singl potpisuju članovi benda, a pjesma je snimljena u studiju „Pejović Guitars“ na Cetinju, pod producentskom palicom Andrije Pejovića Za miks i postprodukciju bio je zadužen Goran Antović Spot za prvu numeru režirao im je Toni Pendo, koji potpisuje i montažu i postprodukciju, dok je direktor fotografije Danilo Pendo, a majstor svjetla Ilija Kaluđerović. Scenario je osmislio bend, a u spotu glume Olga Suvačarov i Boris Popović, uz učešće djece Natalije i Danila Jokanovića Grupa Šarđun postoji od 2019. godine, a čine je: Filip Trojanović (gitara, vokal), Ivan Jokanović (bas, vokal), Vidak Ratković (bubanj) i Vladimir Nikolić (udaraljke). R. Z.

Najavni plakat Vinyl festa

Milan Knežević i Mihailo Asanović

Omladinci Budućnosti završili učešće u kvalifikacijama za Ligu šampiona U19

Midtjiland prejak za ,,plave“

PODGORICA - Omladin-

ci Budućnosti završili su nastup u kvalifikacijama za Ligu šampiona za fudbalere do 19 godina. Nepremostiva prepreka za ,,plave“ u 2. kolu bio je danski Midtjiland koji je ostvario pobjede u oba meča – u Ikastu je bilo 3:0, a u revanšu pod Goricom još ubjedljivije – 5:1.

- Moramo da priznamo da je Midtjiland kvalitetnija ekipa od nas, ali moram da kažem da je moja ekipa pokazala volju, želju i borbu – do kraja se nijesmo predavali. Iskreno, mislim da je rezultat u obje utakmice previsok u odnosu na ono što smo zaslužili - rekao je trener omladinaca Marko Janjević

„Plavi“ su bolje otvorili meč, dva puta bili blizu vođstva, ali su promašili dobre prilike. A onda je stigla kazna iz kornera...

- Imali smo prilike, nijesmo uspjeli, a onda je iskusniji protivnik lako riješio svoje situacije. Midtjiland je svaku priliku iskoristio, dovoljno im je bilo pet metara prostora, iskoristili su i najmanju našu grešku. Jednostavno, to je Evropa. Da bismo mogli da igramo sa

takvim ekipama, u svakom trenutku moramo da bude na nivou – i fizički, i tehnički, i psihički - kazao je Janjević, koji je dodao:

- Ponosan sam na momke i kompletnu ekipu, a na nama je da radimo kako bi došli do nivoa na kome je Midtjiland. Okrećemo se prvenstvu, gdje

Štoper Arsenala igra impresivno i izrasta u vrhunskog igrača

Saliba na radaru

Real Madrida

PODGORICA - Fudbaleri

Arsenala sigurni su na prvoj poziciji u Premijer ligi i nadaju se tituli, prvoj poslije 21 godine.

Istina, još mnogo posla je pred njima, ali ih mnogi već vide kao osvajača trofeja budući da je Liverpul počeo da posrće, a Mančester siti takođe ne izgleda najbolje.

Prekidi i odbrana su nešto što razdvaja Arsenal od ostatka Premijer lige. Dominantni su u oba pogleda i jedan od momaka ključnih za tako nešto

i ove sezone je Vilijam Saliba. Arsenal se isprva ogriješio o njega, ali nakon što se vratio sa pozajmice iz Marseja, ovaj momak godinama igra impresivno i izrastao je u jednog od najboljih štopera svijeta. To, naravno, ne može da promakne klubu kao što je Real Madrid koji je pokazao interesovanje za njega. - Naravno, vrlo je primamljivo kada takav klub pokazuje interesovanje za tebe. Ali, ja želim da osvojim trofeje sa Arsenalom prije nego što budem razmišljao o neče -

takođe guramo mlađe igrače, a iz godine u godinu se trudimo da damo što više igrača za prvi tim – zaključio je mladi strateg podgoričkog tima. D. K.

mu drugom - kazao je Saliba. Iz njegovih riječi može se zaključiti - ukoliko bi Arsenal podigao pehar ove sezone ili

više njih, Saliba bi mogao da bude otvoren za odlazak u Madrid uprkos ugovoru koji ima do 2030. J. T.

Petak, 7. novembar 2025.

Trener Budućnosti

PODGORICA - Ne smiruju se potresi u FK Budućnost – šef stručnog štaba Dejan Vukićević precrtao je pet kapitena usred jesenje polusezone. Fudbaleri na koje više ne računa su Petar Grbić, Igor Ivanović, Luka Mirković, Adnan Orahovac i Vladan Adžić Višak su postali i stranci: Lionel Strumija, Nedeljko Piščević, nepoznat javnosti Sadok Kadida i Dragan Trninić. Iskusni kormilar zahvalio je na saradnji i dvojici asistenata iz stručnog štaba – Srđanu Nikiću i Mihailu Tomkoviću

I ono najvažnije – najznačajniju odluku od kada je došao na mjesto šefa stručnog štaba Budućnosti Vukićević je saopštio u monologu, na pres konferenciji koju je organizovao za samog sebe, bez novinara, pitanja i otvorenog dijaloga. Prethodno je ,,otpisane“, na zajedničkom sastanku u kampu na Starom aerodromu, izvijestio o novim okolnostima. Poslije svega viđenog postavlja se pitanje – od čega ili od koga se uplašio Vukićević... - Kada je preuzeo ekipu, trener Vukićević je tražio apsolutnu autonomiju u radu. Dobio je zeleno svijetlo iz vrha kluba. Neke svoje poteze je prolongirao svjesno. Želio je da upozna tim, vidi igrače na djelu, pruži im šansu. Poslije posljednje utakmice i poraza od Mladosti – odlučio je da se određenim momcima zahvali. Argumentovano je iznio svoje mišljenje pred čelnicima i dobio podršku. Klub stoji uz trenera – za Pobjedu je rekao sportski direktor Gavrilo Petrović. Vukićević je napravio čistku starijih fudbalera. Izuzeo je golmana Milana Mijatovića (38).

Procijenio je da više ne mogu da isprate njegove zahtjeve i da ne doprinose unapređenju igre i rezultata. Isto se odnosi i na četiri stranca. To je u redu. Šef se pita, tako misli i snosi odgovornost. Neosporno je da su svih pet kapitena u ozbiljnim igračkim godinama, u kategoriji 35+. I prirodno je da jednog dana ustupe mjesto mlađima.

Klub sječu

Ali, način i trenutak u kojem je iskusni stručnjak povukao drastičan rez je, međutim, krajnje simptomatičan. Za diskusiju i analizu. Zato se i pitamo - koliko god u fudbalu da nema sentimentalnosti, jesu li naši momci zaslužili da baš ovako budu precrtani? Gdje je poštovanje za legende kluba? Za igrače koji zbirno imaju oko 800 ligaških nastupa u dresu ,,plavih“? Za fudbalere koji su od Budućnosti napravili to što danas jeste - najtrofejniji domaći fudbalski kolektiv?

Nije Vukićević želio da čeka još mjesec, da se završi polusezona, niti da ovakva odlu-

OPROSTILI SE OD EVROPE: Omladinici Budućnosti

M. BABOVIĆ

rez unutar ekipe usred jesenje polusezone

Klub dozvolio

sječu kapitena

Vukićević se odrekao maltene jedne čitave postave, a to će bez dileme finansijski klub da košta. Svi na koje ne računa – imaju važeće ugovore. Neko do ljeta, neko još godinu, neko dvije, a među njima ima onih koji zarađuju od pet do 10.000 eura mjesečno. Ima li Budućnost novca da isplati prijevremene raskide? Da ispoštuje odluku trenera Vukićevića? A najavljena su i pojačanja u prvenstvenoj pauzi, kvalitetna koja bez dileme neće biti jeftina. A šta će donijeti... Malo, malo, pa se FK Budućnost razbacuje s parama, a do juče su iz Uprave zapomagali kako je račun desetkovan...

ka bude interna – u okvirima svlačionice i da jednostavno, u okviru nadležnosti taktički na utakmicama koje slijede, do kraja jeseni, ne koristi igrače koji mu ne trebaju. Koje je precrtao... Izostala je pedagoška suptilnost, širina i osjećaj – nekadašnjeg igrača, sadašnjeg trenera.

Najznačajniju odluku od kada je došao na mjesto šefa stručnog štaba Budućnosti Dejan Vukićević je saopštio u monologu, na pres konferenciji koju je organizovao za samog sebe, bez novinara, pitanja i otvorenog dijaloga. Procijenio je da otpisani igrači više ne mogu da isprate njegove zahtjeve i da ne doprinose unapređenju igre i rezultata. To je u redu. Šef se pita, tako misli i snosi odgovornost. Neosporno je da je svih pet kapitena u ozbiljnim igračkim godinama, u kategoriji 35+. I prirodno je da jednog dana ustupe mjesto mlađima. Ali, način i trenutak u kojem je iskusni stručnjak povukao drastičan rez je, međutim, krajnje simptomatičan. Za diskusiju i analizu

da bi Dejo bio veći dasa da je to tada napravio... Fakat je, međutim, da Vukićević nije donio Podgoričanima ono što se očekivalo od kada je imenovan za glavnog kormilara. Pod njegovim vođstvom Podgoričani su eliminisani iz najmasovnijeg takmičenja –u osmini finala Kupa bolji od ,,plavih“ bio je najveći – ljuti rival Dečić 3:2. Trenutno, Budućnost pod dirigentskom palicom Vukićevića, nakon 13 odigranih prvenstvenih kola sa 19 bodova dijeli peto mjesto sa Mladošću iz Lješkopolja. Štaviše, na dva boda je od baraža i preskromna igra.

Je li baš sve do ovih momaka o koje se i klub ogriješio ili tu ima i trenerove zasluge?

Bez dileme, Vukićević je inteligentan, ima priču i ide korak ispred. Nije slučajno prije 20 godina bio preteča trenerskog posla u Crnoj Gori. No, od tada – do danas se mnogo toga promijenilo. Nije ni on napravio karijeru kakva mu se predviđala. Odavno ne radi u klubovima koji se bore za trofeje. Očito da je osjetio, da u Budućnosti stvari ne idu najbolje i da ni njegova pozicija u šampionu Crne Gore, koju je toliko godinama želio, nije tako sigurna.

snoj zoni. Bude li se to desilo – biće prvi strateg ,,plavih“ koji je nakon 14 kola u zoni baraža. Sa takvim epilogom ni eventualni raskid ugovora sa šampionom nije daleko. Za Vukićevića, ni malo prijatna kvalifikacija. Poslije minule srijede – Vukićević više nema lidera na terenu. Jedini lider je on. - Vrijeme je majstorsko rešeto. Trener ima punu slobodu i neko je ko odgovara za svoje postupke. Pokazaće se što će nam ovo donijeti – poručio je Petrović, koji nastavlja: - Vukićević je tražio podršku i dobio je od Uprave. Doveden je usred sezone, nije selektirao ekipu, a nije mogao da utiče na igrače sa kojima radi mjesec i po od kada je tu. Da li je trenutak ili nije za ovakvu stvar – može da se tumači iz raznih perspektiva. Još jednom ponavljam: Vrijeme će pokazati. Što se tiče igrača na koje se više ne računa – apsolutno niko ne poriče da zaslužuju poštovanje za sve što su dali klubu. To će se imati u vidu kada se sa njima bude razgovaralo o statusu – ističe prvi operativac aktuelnog šampiona.

Pitamo se, koliko god u fudbalu da nema sentimentalnosti, jesu li naši momci zaslužili da baš ovako budu precrtani? Gdje je poštovanje za legende kluba? Za igrače koji zbirno imaju oko 800 ligaških nastupa u dresu ,,plavih“? Za fudbalere koji su od Budućnosti napravili to što danas jeste - najtrofejniji domaći fudbalski kolektiv?

kako je račun desetkovan... - Jeste to opterećenje za klub, ali mora se naći rješenje da ovi momci budu zadovoljni. Očekujem da bude kompromisa i korektnosti sa svake strane – odgovorio je Petrović.

Sve je bilo transparentno, uvjerljivo, upečatljivo, autoritativno, nakon što je ispao u Kupu u prvom kolu i izgubio prvenstveni meč kod kuće od Mladosti. Krivica za poraz, od tradicionalno neugodnog rivala je svaljena na najstarije.

I novo pitanje koje se nameće: recimo, da li bi sve bilo isto da je Budućnost dobila Lješkopolje? Ili – zašto najiskusniji igrači nijesu liferovani, na primjer, poslije pobjede u derbiju protiv Sutjeske u Nikšiću? Mož-

Desni bek Pari Sen Žermena dobro prošao poslije Dijasovog starta

Hakimi šest neđelja van terena

PODGORICA - Desni bek

Pari Sen Žermena Ašraf Hakimi biće van terena šest neđelja zbog povrede tetive koju je zaradio na meču Lige šampiona sa Bajernom.

Njega je pred kraj poluvremena sleđa, sa dvije noge, ,,pokosio“ fudbaler Bajerna Luis Dijas i tim činom pokvario svoje sjajno veče koje je garnirao sa dva gola u prvom poluvremenu. Kolumbijac je zaradio crveni karton

za start koji se dogodio na centru terena u momentu kada apsolutno nije bilo opasnosti po gol gostiju, samim tim ni potrebe za ovakvim prekršajem. Hakimi je posrnuo, pao, nije mogao dalje, pa je uz bolne grimase na licu zamijenjen, a nakon pregleda ustanovljeno je da je zaradio teži oblik istegnuća tetive.

Sreća u nesreći je da neće morati na operaciju, slijedi mu period dužeg mirovanja

i trebalo bi da bude u formi do početka Kupa afričkih nacija (21. decembar - 18. januar).

Ostaje pitanje da li će uopšte biti spreman za taj izazov, a sve zavisi od toga kako bude tekao oporavak. Osim bodova, PSŽ je protiv Bajerna ostao bez dvojice ključnih igrača zbog povreda, pomenutog Hakimija, i Dembelea, koji je izašao sredinom poluvremena. I njega čeka višeneđeljna pauza. J. T.

Ovako skupom sječom (Budućnost će precrtanim igračima morati da isplati oko pola miliona eura) kupio je vrijeme i zaštitio sebe. To najbolje potvrđuje Vukićevićeva izjava da ne želi tek tako da izgubi klupu koju je sanjao od kada je počeo da se bavi trenerskim poslom. Još pet utakmica do kraja prvog dijela šampionata, Dejo će igrati sa onim što ima, guraće mlade, a onda – slijedi, po njegovim najavama - veliki zimski remont.

Jedno, ipak, mora da zna. Izgubi li u neđelju u Bijelom Polju, prijeti mu mjesto u opa-

Da ispoštuje odluku trenera Vukićevića? A najavljena su i pojačanja u prvenstvenoj pauzi, kvalitetna koja bez dileme neće biti jeftina. A šta će donijeti...

Malo, malo, pa se FK Budućnost razbacuje s parama, a do juče su iz Uprave zapomagali

Sportski direktor je doveo Vukićevića. Jeste li lično vi zadovoljni onim što je tim ostvario pod vođstvom sadašnjeg šefa? - Uspjeh ne može da dođe preko noći. Vukićević je zatekao veliki broj povrijeđenih igrača. Porazom od Dečića u Kupu, te igrom i porazom od Mladosti nijesmo zadovoljni nikako. Svi znamo da moramo bolje. Ovo je klub koji uvijek ima najveća očekivanja. Napravljen je ovaj šok u cilju stabilizacije ekipe. Čvrsto vjerujem da će trener podići ekipu. Želimo da damo šansu mladima, jer u njima vidimo budućnost Budućnosti. Dolazi i zimski prelazni rok u kojem ćemo se pojačati, slijede duže pripreme. Očekujem da to bude prava priča na proljeće – zaključio je Petrović. Davor KAŽIĆ

Fudbaleri Budučnosti na startu ovogodišnje takmičarske sezone

SPORNI TRENUTAK: Dijas sa leđa faulira Hakimija

Portland prvi pobijedio šampiona u ovoj sezoni, Bruklin do prve pobjede, srpski centar nastavio da dominira u NBA ligi

Prvi poraz Oklahome, peti tripl-dabl Jokića

PODGORICA - Oklahoma je prvi put izgubila u ovoj sezoni, a aktuelnom šampionu je prvi ,,skalp“ uzeo Portland, koji je na svom terenu slavio 121:119. Najefikasniji u ekipi Portlanda bio je Deni Avdija sa 26 poena, uz 10 skokova i devet asistencija. Džru Holidej je dodao 22 poena, Džerami Grent je upisao 20 poena, dok je Šejdon Šarp postigao 18 poena. U ekipi Oklahome najefikasniji je bio Šej Gildžes-Aleksander sa 35 poena, uz devet skokova. Eron Vigins je dodao 27 poena, Adžaj Mičel je upisao 21 poen, dok je Ajzea Džo postigao 14 poena. Ajzea Hartenštajn je utakmicu završio sa 10 poena i 11 skokova. Portland je šesti na tabeli Zapadne konferencije sa pet pobjeda i tri poraza, dok je Oklahoma prva sa skorom 8-1. Nikola Jokić je upisao tripl-dabl u pobjedi Denvera na svom terenu protiv Majamija (122:112), peti ove sezone, koliko su zajedno imali svi ostali igrači u NBA ligi do ovog trenutka! Nagetsi su stigli do pete pobjede u sezoni, a Jokić je

za 37 minuta igre zabilježio 33 poena (18-12 iz igre), 16 asistencija i 15 skokova. Eron Gordon je dodao 24 poena, Tim Hardavej junior je postigao 18 poena, dok je Džamal Marej upisao 14 poena i osam skokova. Kristijan Braun je zabilježio 11 poena, osam skokova i sedam asistencija. U ekipi Majamija najefikasni-

Fedor Žugić je atraktivno zakucao na meču

Uspješan start crnogorskih košarkaša u NCAA ligi Grbović i Žugić krenuli pobjedama

PODGORICA – Nakon Davida Mirkovića, Luke Bogavca, Marka Radunovića i Vladimira Sudara, prvi meč u NCAA ligi odigrao je i Andrija Grbović, dok je Fedor Žugić počeo drugu koledž sezonu, ali prvu od početka, jer je prošle godine propustio prvih 12 mečeva, dok nijesu ispunjeni svi rigorozni administrativni uslovi.

Grbović je na debiju za Arizonu Stejt, u pobjedi protiv Južne Jute (81:64), igrao 24 minu-

ta, i za to vrijeme upisao osam poena (7-3 iz igre), četiri skoka (dva u napadu) i ukradenu loptu. Žugić, koji je prošle sezone morao da prođe takozvano ,,čiš ć enje“, jer je u NCAA došao sa profesionalnim stažom u Evropi, slavio je sa Krejtonom u duelu protiv Južne Dakote (92:76), a upisao je četiri peona, tri asistencije i dva skoka, a u drugom poluvremenu je u kontri imao a traktivno zakucavanje za 71:50… S. J.

ji su bili Norman Pauel sa 23 poena, Endru Vigins sa 22 poena i Haime Hakes sa 21 poenom. Kelel Ver je dodao 13 poena i 13 skokova, dok je Dejvion Mičel upisao 10 poena i devet asistencija. Denver je četvrti na tabeli Zapadne konferencije sa pet pobjeda i dva poraza, dok je Majami sedmi na Istoku sa skorom 4-4.

Prvu pobjedu u sezoni zabilježio je Bruklin i to protiv vicešampiona Indijane sa 112:103. Indijana je ostala na jednoj pobjedi. Netse je do pobjede predvodio Majkl Porter junior sa 32 poena i 11 skokova. Pete uzastopne trijumfe zabilježile su ekipe Hjustona i Los Anđeles Lejkersa. Roketsi su, uz 28 poena i 10 sko-

Prva liga za košarkašice, 3. kolo

Novi

Petak, 7. novembar 2025.

kova Ejmena Tompsona, savladali Memfis 124:109, dok su Lejkersi, predvođeni Lukom Dončićem sa 35 poena i 13 asistencija, pobijedili San Antonio 118:116. Boston je upisao četvrtu pobjedu u devet mečeva pošto je savladao Vašington 136:106, uz 35 poena Džejlena Brauna, dok je na drugoj strani najbolji bio Aleks Sar sa 31 poenom, uz osam skokova. Detroit je pobjedom nad Jutom 114:103 upisao četvrti vezani trijumf, a najefikasniji igrači Pistonsa u tom duelu bili su Kejd Kaningem sa 31 poenom, uz 10 asistencija, i Džejlen Duren sa 22 poena, uz 22 skoka. Njujork, uz 25 poena Odžija Anunobija, pobijedio je Minesotu 137:114, za treću pobjedu u nizu, dok je Dalas izgubio od Nju Orleansa 99:101, i tako pretrpio treći vezani poraz. Klivlend je do pobjede nad Filadelfijom 132:121 vodio Donovan Mičel sa 46 poena, dok je tripl-dabl Rasela Vestbruka, od 23 poena, 16 skokova i 10 asistencija, pomogao Sakramentu da savlada Golden Stejt 121:116. Rezultati: Klivlend – Filadelfija 132:121, Detroit – Juta 114:103, Indijana – Bruklin 103:112, Boston – Vašington 136:107, Njujork – Minesota 137:114, Memfis – Hjuston 109:124, Dalas – Nju Orleans 99:101, Denver – Majami 122:112, Los Anđeles – San Antonio 118:116, Portland – Oklahoma 121:119, Sakramento –Golden Stejt 121:116. S. J.

trening za ,,vučice“

Bud. Bemaks 106 Antivari 40

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Knežević, Marović, Gluščević. Rezultat po četvrtinama: 32:10, 20:15, 23:7, 31:8.

BUDUĆNOST BEMAKS: Radonjić 5, Savković 11, Bern 30, Kaningen 14, Radević 14, Baošić 9, Radović 2, Ilić 11, Šćepanović 8, Racković 2.

ANTIVARI: Šekularac 20, Pelinković, Zejnelaga 4, Mehmedović 4, Vajs 12, Radonjić, Kordić, Mekić, Bahović, Posuka.

Košarkašice Budućnost Bemaksa odigrale su treći meč u četiri dana i upisale treću pobjedu u još jednoj utakmici, koja je za njih bila samo lakši trening – savladale su Antivari 106:40.

Baranke su na startu povele 4:0, a onda je uslijedila serija 30:0, kojom su već u osmom minutu stvari postavljene na svoje mjesto. Pokušavao je mladi tim iz Bara da parira, u drugoj dionici postigao 15 poena, ali enormna razlika u kvalitetu bila je vidljiva od starta. Dilejni Bern imala je dabl dabl (30 poena, 12 sko -

kova za indeks 44), a dvocifrene ,,dvije kolone“ imala je i Atina Radević (14 poena i 11 skokova), dok je kod Baranki najbolja bila Sara Šekula-

rac sa 20 poena (trojke 4/7). Drugi meč 3. kola igra se u nedjelju u Igalu, gdje će Primorje od 15

Košarkaši

PODGORICA – Posljednja od šest pobjeda u nizu na dva fronta, protiv turskog Bešiktaša (82:79), pokazala je da košarkaši Budućnost Volija imaju kvalitet i snagu da se nose i sa najboljim ekipama u Evrokupu, a turski tim, svakako, jeste jedan od favorita za osvajanje tog takmičenja. Pod uslovim da igraju odbranu kao što su to uradili u drugom poluvremenu, pošto napad od početka sezone nije problem za tim Andreja Žakelja… - Pobjeda protiv Bešiktaša je bila vrlo teška, ali i veoma važna. Da biste pobijedili takve timove, morate da igrate na visokom nivou. Mislim da smo, prije svega, odgovorili na intenzitet utakmice. Takođe, mislim da je pregavu u našu korist donijela jaka odbrana koju smo igrali u drugom poluvremenu. Znam da je naša odbrana bila velika tema u diskusijama, ali ponosan sam na to kako su svi momci igrali odbranu u drugom poluvremenu i zaustavili talentovani tim poput Bešiktaša na 79 poena – kaže na Rašid Sulejmon na početku razgovora za Pobjedu. Pobjedom protiv tima iz Istanbula, Podgoričani su zadržali pozitivan skor i nakon 6. kola Evrokupa (4-2), pa sa više samopouzdanja mogu da gledaju na nastavak sezone. - Svaka pobjeda je važna na psihološkom nivou. Svaka pobjeda koju ostvarite gradi vam samopouzdanje, posebno kada je u pitanju veliki tim poput Bešiktaša. To, definitivno, povećava samopouzdanje i daje do znanja da je vaš tim zaista dobar tim, ako igra na određenom nivou. Mislim da smo sebi to dokazali, da možemo da igramo sa zaista dobrim timovima poput Bešiktaša. Očigledno je da moramo da igramo na određenom nivou, naša odbrana mora da bude na određenom nivou. Ali, to nam takođe daje samopouzdanje da, ako uradimo te stvari kako treba, imamo šansu da pobijedimo bilo koji tim protiv kojeg smo igrali ove godine – dodaje Sulejmon.

PROTIV ZVEZDE ZA

NASTAVAK SERIJE

A pred Podgoričanima je novo, veliko iskušenje, jer u subotu u Beogradu igra derbi protiv Crvene zvezde, koji je u seriji od sedam pobjeda u Evroligi, od kojih šest pod vođstvom novog trenera Saše Obradovića - To je još jedan veliki tim, evroligaški, sa sjajnim trenerom. Od kada je stigao novi trener, Crvena zvezda izgleda kao potpuno drugačiji i veoma opasan tim. Iako ova utakmice ne odlučuje sezonu, moramo na nju da gledamo kao na još jednu priliku da budemo bolji, da pokušamo da ostvarimo potencijal protiv veoma kvalitetnog protivnika –kaže američki bek šuter. Sulejmon je podsjetio zašto je utakmica bitna i za Budućnost. - Istovremeno, i mi smo veliki takmičari. Znamo da smo pobijedili u šest utakmica zaredom i imamo veoma dobru namjeru

časova ugostiti Trebjesu. R. P.

Obilježila meč: Dilejni Bern

Petak, 7. novembar 2025.

Budućnost Volija protiv Bešiktaša produžili seriju pobjeda na šest mečeva, u subotu ih čeka derbi sa Crvenom Sulejmon u razgovoru za Pobjedu poručuje:

Ovaj tim je još daleko od potencijala sa kojim možemo da igramo

10,5

poena je prosjek Sulejmona ove sezone u Evrokupu, uz 3,3 skoka i 3,2 asistencije

14,8

poena u prosjeku postiže Sulejmon u ABA ligi i prvi je strijelac tima u regionalnom takmičenju

da pokušamo da to uradimo i u sedmoj utakmici zaredom. Dakle, očekujemo sjajnu utakmicu, sjajnu atmosferu u Beogradu i još jednu veliku borbu. I želimo da izađemo tamo na teren i igramo sa strašću i intenzitetom, da pokažemo šta možemo da uradimo u Budućnosti. Da pokušamo da naše navijače učinimo ponosnim i da pobijedimo u toj utakmici – poručio je Sulejmon.

POKUŠAVAJU DA

POBOLJŠAJU ODBRANU

Budućnost je protiv Zadra odigrala dva različita poluvremena, prvenstveno u odbrani, što nije prvi put ove sezone. Međutim, odbranom su Podgoričani na kraju i riješili pitanje pobjednika u duelu sa Bešiktašem. - Odbrana je nešto što pokušavamo da poboljšamo. Nije tako lako. Čak i ako imate tim pun odličnih defanzivaca, pojedinačno, teško je kolektivno napraviti sjajan defanzivni tim. Potrebno je mnogo poverenja, mnogo komunikacije. A mi imamo novi tim i još uvijek je relativno rana faza sezone. Nadamo se da će naša odbrana nastaviti da se poboljšava iz utakmice u utakmicu. Ali, kao što vidite, kao i na utakmici sa Bešiktašem, imamo potencijal da budemo veoma dobar defanzivni tim. Samo moramo da nastavimo da vježbamo, da nastavimo da stičemo to međusobno povjerenje, kako bismo mogli u kontinuitetu da igramo odbranu na visokom nivou.

Sulejmon je zadovoljan kako ekipa izgleda u ovom trenutku, posebno u poređenju sa početkom sezone. - Da budem iskren, sjajan je osjećaj pobijediti u bilo kojoj utakmici. Ali, niz od šest pobjeda vam daje dobar osjećaj i samopouzdanje da ste na pravom putu. Istovremeno, mi smo u toj seriji od šest utakmica pobijedili zaista dobre timove. Mislim da je ovaj tim još uvijek daleko od potencijala sa kojim možemo da igramo. Tek je početak sezone i još uvijek idemo utakmicu po utakmicu, dan po dan. Ali, mislim da nam, jednostavno, donosi uzbuđenje što, čak, i kada ne igramo najbolje što možemo, ovaj tim ima mnogo talenta da pobijedi u više od šest utakmica zaredom igrajući u jakim takmičenjima.

BITNO JE IMATI HEMIJU

Na pitanje da li na dosadašnje uspone i padove utiče to što je u ekipi šest novih igrača, ili je u pitanju nešto drugo, Sulejmon kaže:

BRILJIRAO PROTIV BEŠIKTAŠA: Rašid Sulejmon u akciji

Kad pomognem timu da pobijedi, zadovoljan sam svojim učinkom

Rašid Sulejmon je bio najefikasniji igrač Budućnosti protiv Bešiktaša sa 20 poena. Sa osam poena je Budućnost držao blizu Bešiktaša u prvoj četvrtini, a postigao je i šest od posljednjih osam poena na utakmici za domaći tim i potvrdio lidersku ulogu u timu, posebno nakon odlaska Mekinlija Rajta.

- Kad god pomognem timu da pobijedi, zadovoljan sam svojim učinkom. Neke utakmice mogu da zahtijevaju da postižem više poena nego na nekim drugim, u nekima je potrebnije da čuvam najboljeg igrača protivničkog tima. Ali, šta god timu treba da uradim, ako to mogu da uradim na efikasan način i pomognem timu da pobijedi, uvijek sam zadovoljan svojim učinkom. Ali, znate, ovogodišnji tim je malo drugačiji. Imamo nove igrače i mislim da imamo širi roster, čak i malo talentovaniji od prošlogodišnjeg tima. I zbog toga, svaka utakmica može zahtijevati od vas da uradite nešto drugačije. U nekim utakmicama možete postići više poena, u nekim drugim ćete, možda, morati da igrate više odbranu ili ćete, možda, morati da budete više lider. Mislim da je sve to dio pokušaja da shvatite, kada imate talentovan tim, šta je ekipi potrebno od vas u toj utakmici i da budete nesebični i da se žrtvujete i pomognete timu da pobijedi. I mislim da je to ono što pokušavam da uradim ove godine, da shvatim šta timu treba od mene, da li je to postizanje poena, da li je to da budem više lider i jednostavno pokušavam da se prilagodim kako bih izgradio tu kulturu pobjeđivanja – rekao je Sulejmon.

Za nas je podrška navijača kao adrenalin

Budućnost je protiv Bešiktaša imala podršku oko 3.00 navijača, najviše od početka sezone, a atmosfera na tribinama ,,MTEL dvorane Morača“ je bila sjajna.

- To nam znači sve na svijetu. Za nas igrače, kada imamo podršku svojih navijača, kao što smo je

- Moglo bi da bude više stvari, ali šest novih igrača je, definitivno, glavni razlog. Takođe, ovo je, jednostavno, nova sezona. Znam da mnogi ljudi upoređuju prošlogodišnji tim sa ovogodišnjim, ali svake godine imate novi tim i svake godine pokušavate da hemija funkcioniše, da tim spozna snagu i slabosti. Nadamo se da ćemo igrati na visokom nivou što je brže moguće. Ali, mislim da, iako smo malo slabije počeli nego što smo željeli, ovogodišnji tim počinje da se ,,skuplja“ u pravo vrijeme. Vjerujemo u rad,

imali protiv Bašiktaša, to je kao podsticaj adrenalina. Daje vam dodatnu energiju i jednostavno dodatnu strast i intenzitet da izađete na teren, igrate naporno i da pokušate ne samo da pobijedite za klub, već da pobijedite za ljude koji podržavaju klub. I mislim da nam to daje veliku

vrijedno radimo svakog dana. Imamo sjajne momke i mislim da ćete prije ili kasnije, ali prije nego kasnije, početi da nas vidite kako igramo na visokom i konstantnom nivou. Sulejmon je jedan od igrača koji je bio dio prošlogodišnjeg tima, koji je imao sjajnu sezonu u ABA ligi. Upoređujući današnji sa prošlosezonskim timom, i na pitanje koliko Budućnost može ove sezone, američki košarkaš dodaje: - Svaki tim je drugačiji, svaka godina je drugačija. Na papiru, gle-

prednost protiv koga god da igramo. Kada imamo navijače i atmosferu kao što smo imali u prošloj utakmici, mislim da će se rivali plašiti da igraju protiv nas na našem terenu i to će nam dati veliku prednost. Nadam se da će navijači u onolikom broju da dolaze češće. I svaki put kada nam

dajući od prvog do 12. igrača, u poređenju sa prošlogodišnjim timom, vjerujem da ovogodišnji tim ima malo više talenta. Ali kao što znate, talenat nije uvijek jednak ostvarenim pobjedama. Posebna stvar kod prošlogodišnjeg tima bila je hemija koju smo stvorili, koju smo pronašli i koju smo izgradili međusobno u grupi. Ovogodišnji tim mora da uradi isto. Čak i ako smo, možda, talentovaniji i možda imamo više momaka koji nam mogu pomoći ove godine. I dalje moramo da prona-

daju takvu podršku, mi ćemo im uzvratiti. I znam da moramo da pobijedimo u mnogo utakmica da bi došlo više navijača. Ali ako to uradimo, mislim da će to biti sjajan odnos i sjajna kultura koju možemo da izgradimo ovdje u Podgorici i kada igramo kod kuće – rekao je Sulejmon

đemo tu hemiju, da pronađemo to samopouzdanje, to povjerenje između sebe. I tek kada se to desi, mislim da ćemo tada otkriti pravi potencijal ovog tima. Ali, kao što sam rekao, uz pojedinačni talenat koji, na papiru, imamo i ako dostignemo taj potencijal, mislim da imamo priliku da ostvarimo bilo koji od naših ciljeva koje smo postavili ove sezone, kako u Evrokupu, tako i u ABA ligi. I to je moja prava procjena koliko daleko ovaj tim može da stigne – zaključio je Rašid Sulejmon. S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Kreće novo vaterpolo takmičenje Kup Konferencije

Budvani u Atini žele dobar rezultat

PODGORICA - Kreće

Kup Konferencije, treće po kvalitetu evropsko klupsko takmičenje, a Crna Gora imaće jednog predstavnika - to je Budva koja će pokušati u Atini, u konkurenciji domaćina Panioniosa, Terase iz Španije i njemačkog Hanovera da izbori prolaz u naredni kvalifikacioni krug.

Dvije najbolje ekipe izboriće prolaz za dalje, Budvani, koji su inače sa šest pobjeda u Premijer dva ligi započeli sezonu, vide šansu.

Izabranici Miloša Popovića danas od 17.30 sati sastaju se sa Tenerifama, u subotu (19.30) čeka ih njemačka ekipa, a u neđelju duel sa domaćinom. Od 12 sati. Budvani će sa iskusnim i mladim sastavom probati da se što bolje pozicioniraju, a jedan od talentovanih Matija Franeta smatra da njegovu ekipu čeka težak turnir i da će pružiti maksimum kako bi završili prvi krug kvalifikacija na najbolji način.

Na prvom kvalifikacionom turniru učestvovaće: (grupa A) Endo (Mađarska), UZSC (Holandija), PAOK (Grčka), Posilipo (Italija), (grupa B) Panionios (Grčka), Tenerife (Španija), Budva Budvan-

Lovćen

PODGORICA - Lovćen je ubjedljivo (34:20) savladao Budućnost u meču 6. kola SBbet Prve lige za rukometaše. Možda se očekivao derbi, ali Cetinjani su se postarali da rutinski završe posao u meču sa ekipom iz Podgorice.

Grupa E

Primorje (Hrvatska), Galatasaraj (Turska), Mataro (Španija).

ska rivijera (Crna Gora), Vajt šarks Hanover (Njemačka), (grupa C) Vitorija (Portugal), Banjaluka (Bosna i Hercegovina), Set (Francuska), Mornar (Hrvatska), (grupa D) Žaibas (Litvanija), Partizan (Srbija), De Aker (Italija), Nojkeln Berlin (Njemačka). A. MARKOVIĆ

Crnogorski džudista osvojio zlatnu medalju na SP za veterane u Parizu

PODGORICA - Crnogorski džudista Srđan Mrvaljević osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu za veterane u Parizu. Mrvaljević je u finalnom meču kategorije do 90 kilograma, u konkurenciji džudista do 45 godina, pobijedio Japanca Naokija Nakatu. Dugogodišnji crnogorski reprezentativac na putu do finala eliminisao je Francuze Gregorija Teresa, Tijerija Bailea i Žakea Linažea, Brazilca

Rafaela Sampaja i u polufinalu njegovog zemljaka Robsona Žotu.

- Zaista sjajan uspjeh, prezadovoljan sam. Ostvario sam šest pobjeda na veteranskom prvenstvu svijeta, osvojio zlatnu medalju, prvu u istoriji za Crnu Goru sa veteranskih šampionata svijeta - rekao je Mrvaljević i potvrdio da se u Parizu i zvanično kao takmičar oprostio od džudoa. - Bio je to moj posljednji meč kao takmičar i sigurno me vi-

še nećete vidjeti kao takmičara. Bilo je to veoma emotivno za mene, jedno dugo putovanje je završeno. Nadam se da sam dao skroman doprinos pozitivnoj promociji Crne Gorerekao je Mrvaljević. Nekada najbolji crnogorski sportista naglasio je da sve što je uradio tokom karijere i svaka njegova borba bila je usmjerena ka promociji svoje države. - Medalju posvećujem mojoj djeci iz Džudo kluba Ippon. Naravno i rukovodstvu kluba i roditeljima, ali prije svega djeci. Oni me inspirišu i zahvaljujući njima sam svakog dana u kimonu. Nadam se da će ih medalja inspirisati da što duže ostanu u džudou, a siguran sam da će prevazići svog trenera - rekao je Mrvaljević. R. P.

,,Plavi“ su prvi i posljednji put vodili u četvrtom minutu 2:1, a onda je šampion zaigrao onako kako se i očekivalo. U desetom minutu Cetinjani su vodili 7:3, a do odmora su uvećali zalihu na ,,plus sedam“. U nastavku meča dodali su gas, tako da su u 43. minutu bili dvocifreni (25:15). Pet minuta kasnije uvećali su prednost

na 11 golova razlike, a Podgoričani do kraja nijesu uspjeli da zaprijete ili smanje minus. Vidjelo se u ovom meču koliko ,,plavim“ fali Božo Anđelić koji je pojačao Budvane (u međuvremenu ova ekipa je angažovala i desnog beka Nikolu Ivanovića). U domaćoj ekipi najefikasniji sa osam golova bio je Vuk Mrvaljević, šest je dao Nikola Andrić (bez promašaja), gol manje Mirko Radović, a kod gostiju Luka Kaluđerović i Emir Đulović postigli su po pet pogodaka... Lovćen je na skoru od četiri pobjede, a Budućnost ima četiri trijumfa i dva poraza. Lider je Rudar sa pet trijumfa i porazom. A. M.

Berni Eklston više nije želio da ćuti o dešavanjima u Meklarenu

Namjerno usporavaju Pjastrija, kako bi Noris postao šampion

PODGORICA - Vremešni

Englez više ne može da ćuti na dešavanja u Meklarenu. Berni Eklston (95 godina) rekao je da ,,unutar tima postoje jasne razlike u tretmanu vozača“ i da Australijanac trpi posljedice takvog pristupa.

Bivši šef Formule 1 iznio je teške optužbe na račun Meklarena, tvrdeći da britanski tim svjesno koči Oskara Pjastrija kako bi dao prednost Landu Norisu u završnici šampionata. Berni Eklston oduvijek je bio poznat kao čovjek sa stavom, koji se ne plaši da kaže ono što misli. On smatra da je Meklaren tokom sezone promijenio kurs i da se fokusirao na Norisa.

- Da, to tako izgleda. Meklaren u drugom dijelu sezone favorizuje Norisa. Ne zaboravite, Pjastri je na početku godine bio očigledno brži, sada ga tim više puta usporava i to sa različitim metodama - rekao je Eklston. Iako nije iznio konkretne primjere, nekadašnji šef Formule 1 tvrdi da je Meklaren svjesno promijenio način raspodjele strategije i prioriteta.

- Meklaren preferira britanskog vozača jer on ima više medijske pažnje, veću prepoznatljivost i donosi im više ko-

mercijalne vrijednosti. Zato im je, vjerovatno, lakše da stave Norisa u prvi plan – ističe Berni.

Prema njegovim riječima, unutar tima se sve više govori o takozvanim ,,Papaja pravilima“ –internim odlukama koje, kako kaže, ,,nanose štetu Pjastriju“. - Australijanac je vidno frustriran, iscrpljen i umoran od beskrajnih rasprava o prioritetima u timu. Pritisak je ogroman, a Pjastri je svjestan da više ne može tako lako da pobjeđuje kao ranije. Sve ga to nervira jer mu je jasno da Noris ima povlašćen položaj – objašnjava Britanac. Ipak, Eklston ne vjeruje da će Meklarenovi vozači samo na

kraju da odluče o tituli. Po njemu, sve i dalje zavisi od Maksa Ferstapena - Vjerujem da će Maks ponovo da pobijedi. On ima nešto posebno – izuzetno. I sljedeća trka je u Brazilu, gdje je vrijeme nepredvidljivo, a on to uvijek iskoristi. Ferstapen nije političar, on je pravi vozač – mišljenja je Berni. Trenutno, Noris vodi u poretku sa minimalnom prednošću od jednog boda ispred Pjastrija, dok Ferstapen zaostaje 36 bodova. - Meklaren ima dva odlična vozača i sjajan bolid, ali Ferstapen je jedinstven. On je onaj koji je poseban – nije na kraju krio Eklston za koga navija. J. T.

Dobar start hrabri pred nastup u Evropi

SBbet Prva liga za rukometaše (6. kolo)

Sa jučerašnje utakmice na Cetinju

Pjastri, Eklston i Noris

Srđan Mrvaljević nakon nastupa u Parizu

Nakon Superkupa, odbojkaši Budućnosti „uzeli mjeru“

Budvi i u MEVZA ligi

Podgoričani počeli da se pitaju

Budva 1

Budućnost volej 3

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 100. Sudije: Toni Ivković (Hrvatska), Zdravko Jakiša (Bosna i Hercegovina). Poeni iz napada: Budva 54, Budućnost 54. Poeni iz bloka: Budva 11, Budućnost 18. Poeni iz servisa: Budva 4, Budućnost 5. Greške: Budva 25, Budućnost 28. Rezultat po setovima: (25:27, 22:25, 25:23, 25:27)

BUDVA: Močić (libero), Miljanić, Lečić, Ćinćur 8, Stanojević, Radunović 18, Radonić, M. Joksimović, Krivokapić, A. Joksimović, Tmušić, Milosavljević, Dodić 16, Čelebić, Cimbaljević 22, Babi 5, Ćulafić.

BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Poleksić, Milošević, Mašković (libero), Konatar, Milenković 3, Sinđelić 16, Nikolić, A. Radić, Lojić 13, Petričević, Kovačević, Delić 18, F. Radić, Vukašinović 19, Petrović 8. Godinama su odbojkaši Budve (ranije Budvanske rivijere) bili nedodorljivi za Budućnost, ali početak ove sezone nagovještava da bi takvoj dominaciji tima iz metropole crnogorskog turizma mogao da dođe kraj –nakon pobjede u Superkupu,

sa 3:2, Podgoričani su ponovo pobijedili Budvane, ovoga puta u MEVZA ligi, i to u Budvi i još ubjedljivije – sa 3:1. Zahvaljujući dominaciji na bloku (18-11), tim Dejana Radića je došao do druge pobjede u ovoj regionalnoj ligi, nakon što je bio bolji od Maribora (u Podgorici), a izgubio dobijenu utakmicu protiv mađarskog MVA Elorea. S druge strane, Budva je doživjela prvi poraz, pošto je u prva dva kola turnira u Budvi bila bolja od Maribora (3:2) i MAV Elorea (3:1). Budućnost je dobila prva dva seta, u kojima se činilo da su Budvani bliži vođstvu, posebno u prvom. Od 4:3, Budvani su vodili i sa četiri poena razlike (12:8, 13:9), a poenima Dodića i Cimbaljevića su prvi došli do dvije set lopte na 24:22, koje ni-

Kristina Bokovac, Nađa Knežević i Lana Stanković

Rijeka od danas do nedjelje domaćin Balkanskog prvenstva u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore

Jure nove medalje

PODGORICA - Rijeka će od danas do nedjelje biti domaćin Balkanskog prvenstva u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore, na kojem će nastupiti 1.230 takmičara iz 13 država.

Crnogorski karate predstavljaće 91 takmičar, koji će nastojati da baš na ovom takmičenju pokažu svoj potencijal. Crna Gora će, osim u pojedinačnoj konkurenciji, imati i

predstavnike u devet timova, tri u katama i šest u borbama. Danas, prvog takmičarskog dana, na tatami će kadetkinje, juniori i mlađe seniorke u katama, a u borbama kadeti do 52 i 57, kadetkinje do 47 i 54, juniori do 76 i preko 76, juniorke do 48 i 53, mlađi seniori do 60, 67 i 75 i mlađe seniorke do 68 i preko 68 kilograma. Za danas je planirana i ceremonija svečanog otvaranja šampionata Balkana. R. P.

jesu iskoristili, kao ni treću na 25:24, što je Budućnost iskoristila da sa tri poena u nizu dođe do vođstva od 1:0. I u drugom setu je Budva bolje, povela je 7:4, ali je Budućnost preokrenula sredinom seta na 16:13 i do kraja seta dozvolila domaćinu samo još jedno vođstvo (20:19). Set se opet odlučivao u finišu, Vukašinović iz napada i Milenković as servisom su donijeli vođstvo od 23:21, set loptu je blokom omogućio Sinđelić, a tačku na set je iz kontre stavio Delić sa vođstvo od 2:0.

Do sredine trećeg seta su se timovi smjenjivali u vođstvu, onda se Budva odlijepila serijom 4:0 za 22:18, a onda je došla do četiri set lopte na 24:20. Budućnost se nije predavala, smanjila je na 24:23, ali je Cim-

PODGORICA – Prema očekivanjima, imajući u vidu kvalitet i posebno iskustvo rivala, put odbojkašica Budućnost voleja na debiju na evropskoj sceni trajao je samo jednu rundu, odnosno dva meča. Izabranice Luke Bogojevića su eliminisane od španske Aro Riohe u prvom kolu Čelendž kupa, sa dva maksimalna poraza.

Ipak, za razliku od prvog duela u Španiji, Podgoričanke su pružili jači otpor favorizovanom rivalu u revanšu, na svom terenu, jer su ukupno osvojile 14 poena više nego u prvom meču. Uz to, „plave“ su popravile sve elemente u odnosu na prvi duel, počev od napada (27-24), preko bloka (8-3), broja asova (4-1) do pozitivnog (41 – 33%) i idealnoj prijema servisa (34 – 19%). Najzad, Budućnost je u drugoj utakmici rivalu svojim greškama poklonila tri poena manje (9-12) nego u Španiji… - Prije svega, želim da čestitam ekipi Aro Rioha na prolazu i fer utakmici. Iako smo i

baljević prekinuo niz gostiju i donio Budvi treći set. Pošto je vodila 16:11, 18:14 i 20:17, činilo se da je Budva na najboljem putu da izbori peti set, ali šampion nije znao da stavi tačku na četvrti set. Serijom 4:0, Budućnost je preokrenula na 21:20, ali je Budva, ipak, prva došla do dvije set lopte na 24:22. Nije ih, međutim, iskoristila, na 24:23 su Budvani protestovali jer su smatrali da je lopta nakon smeča kapitena Radunovića završila u polju Podgoričana, ali su sudije smatrale da je bio aut, pa je Budućnost izjednačila (24:24), a onda i došla do meč lopte na 25:24, ali je Radunović izjednačio. Ipak, nakon realizovanog napada Petrovića, njegov kolega srednji bloker Sinđelić je blokom donio 27. poen, samim tim i pobjedu, koju Podgoričani znali da proslave na terenu gdje su godinama unazad najčešće pognutih glava napuštali teren.

Crnogorskim klubovima slijede evropski izazovi u Čelendž kupu. Budva će 11. novembra u Mediteranskom sportskom centru dočekati austrijski Štrosen, dok će Budućnost 12. i 13. novembra, u dvorani „Verde“ ugostiti Maribor u dvomeču koji će se po dogovoru klubova igrati u Podgorici. S. JONČIĆ

Od danas do neđelje igra se 7. kolo EPCG Superlige za odbojkašice

Novski derbi u centru pažnje

PODGORICA – Novskim derbijem večeras će biti otvoreno sedmo kolo EPCG Superlige za odbojkašice, koji će i biti zatvoren u Boki, duelom Gimnazijalca i Budućnost voleja.

Novski je ujedno derbi kola, jer je šampion i jedini neporaženi tim, Herceg Novi formalni gost u SC „Igalo“ protiv Albatrosa koji je doživio samo jedan poraz u šest kola. U subotu će se igrati u Budvi i u Bijelom Polju. Budva će od 19 sati ugostiti Moraču, koja je u prošlom kolu slavila protiv Mediterana i prekinula niz od tri poraza. Domaćin, na drugoj strani, imao je teške susrete sa timovima iz gornjeg vrha i na skoru je 1-5. Pola sata kasnije počeće drugi meč u Budvi, na manje od kilometar udaljenosti. U SC „Rea“ Mediteran će biti domaćin ekipi Luke Bar, koja igra sjajno i izgubila je samo derbi sa Herceg Novim u pet setova, te prepustila samo set Bu-

dućnosti. Mediteran je u seriji od tri poraza, nakon pobjeda u duelima sa Jedinstvom i Rudarom.

Upravo će se te dvije ekipe sastati u Bijelom Polju, u posljednjem meču subotnjeg programa, i derbiju začelja. Rudar je, naime, jedini tim bez trijumfa, a Jedinstvo je, uz neodigrani meč s Budvom, na skoru 1-4.

Najzad, u neđelju Budućnost gostuje Gimnazijalcu, nakon što je imala i utakmicu na evropskoj sceni, protiv španske Aro Riohe, u prvom kolu Čelendž kupa. Nakon dva poraza u derbijima protiv Herceg Novog i Luke Bar, Budućnost se oporavila i nanizala tri pobjede u šampionatu, dok Gimnazijalac ima dva trijumfa u šest prvenstvenih utakmica. Parovi 7. kola – danas: Albatros – Herceg Novi (19). Sjutra: Budva – Morača (19), Mediteran – Luka Bar (19.30), Jedinstvo – Rudar (20). Neđelja: Gimnazijalac – Budućnost volej (19). S. J.

Odbojkašice Budućnosti sa dva maksimalna poraza završile nastup u Čelendž kupu, ali stekle dragocjeno iskustvo

u revanšu doživjeli poraz, mislim da smo ovaj put izgledali mnogo bolje, igrali smo hrabrije, sa više energije i vjere u sebe. To je ono što sam želio da vidim – kaže za Pobjedu Luka Bogojević, trener crnogorskog vicešampiona. Kada se prijavila za učešće na evropskoj sceni, kao jedini

ženski tim iz Crne Gore, Budućnost je bila svjesna da je nastup u Evropi izazovan i u ovom trenutku preveliki zalogaj za mladi, ali veoma talentovani tim iz glavnog grada Crne Gore. Međutim, u Budućnosti su htjeli da upravo mladim igračicama omoguće takvo iskustvo od kojeg će

imati koristi u ovoj, i narednim sezonama, posebno što će igrati i MEVZA ligu. - Ovaj evropski nastup za nas je veliko iskustvo. Vidjeli smo koliko je važan svaki detalj na ovom nivou takmičenja i siguran sam da će nam to pomoći da rastemo kao tim – dodaje Bogojević. Budućnost se okreće obavezama u prvenstvu, u kojem Podgoričanke imaju četiri pobjede i dva poraza u debijima protiv Herceg Novog i Luke Bar.

- Okrećemo se domaćem prvenstvu i Kupu, gdje želimo da prenesemo sve što smo naučili i da nastavimo da podižemo naš nivo igre iz utakmice u utakmicu – zaključio je trener Budućnost voleja. S. J.

Sa jučerašnjeg meča u Budvi

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Nekoliko Crnogoraca palo u džunglama pacifičkih ostrva

Autor:

Dr Srđa MARTINOVIĆ

CRNOGORCI U AUSTRALIJSKOJ

VOJSCI (NASTAVAK)

Za vrijeme balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata značajna grupa crnogorskih dobrovoljaca stigla je iz Australije da se bori u redovima crnogorske vojske. Na ovom putu usljed teškog i dugog putovanja neki su stradali kao što je slučaj sa Mašanom Ivanovićem. Jedan dio onih koji nijesu uspjeli da se vrate u Crnu Goru priključili su se australijskoj vojsci.

Đorđe Jovanović (1887-1963) učestvovao je u Prvom svjetskom ratu u australijskoj vojsci od 10. debruara 1917. u sastavu 2. divizijske municijske kolone, a zatim u 2. poljskoj artiljerijskoj brigadi. Teško je ranjen oktobra 1917. u bici kod Ispena u Belgiji na evropskom ratištu. Nakon borbi je prebačen u francusku bolnicu Avr (Lae Havre), a potom na liječenje u Englesku u vojnu bolnicu Herfild. Na liječenju je ostao do juna 1918. kada se sa ranjenim vojnicima iz Australije i Novog Zelanda vratio u Australiju. U Drugom svjetskom ratu u redovima australijske vojske učestvovao je daleko veći broj crnogorskih iseljenika koji su u Australiji živjeli godinama ili decenijama. Najveći broj njih borio se na Pacifiku, No-

U Drugom svjetskom ratu u redovima australijske vojske učestvovao je veći broj crnogorskih iseljenika koji su u Australiji živjeli godinama ili decenijama. Najveći broj njih borio se na Pacifiku, Novoj Gvineji, Borneu i drugim mjestima na istoku protiv japanske vojske. Drugi dio borio se na sjeveru Afrike ili Bliskom istoku

voj Gvineji, Borneu i drugim mjestima na istoku protiv japanske vojske. Drugi dio borio se na sjeveru Afrike ili Bliskom Istoku. Najviše ih je bilo iz Crmnice i Cetinja, zatim Primorja, Podgorice, Danilovgrada, Nikšića ali i drugih mjesta. Neki od njih su ranjeni u borbama, dok postoje podaci za nekoliko njih koji su poginuli u džunglama pasifičkih ostrva. Gotovo svi odlikovani su sa više medalja za hrabrost i učešće u raznim operacijama. Spasoje Jovanović iz Kolašina služio je u Drugom svjetskom ratu u australijskoj vojsci od 31. marta 1941. do 21. aprila 1948. godine. Njegov sinovac Danilo Jovanović je učestvovao u Drugom svjetskom ratu od 4. jula 1942. i zajedno su bili na Novoj Gvineji u borbi protiv japanskih snaga. Danilo Jovanović je u ratu proveo ukupno četiri godine, a najviše je bio stacioniran u Japanu. U australijskoj vojsci učestvovao je i njegov brat Boris Jovanović

Spasoje Jovanović iz Kolašina služio je u Drugom svjetskom ratu u australijskoj vojsci od 1941. do 1948. godine. Njegov sinovac Danilo Jovanović je učestvovao u Drugom svjetskom ratu od 1942. i zajedno su bili na Novoj Gvineji u borbi protiv japanskih snaga. U australijskoj vojsci učestvovao je i njegov brat Boris Jovanović

Vaso Martinović rođen 12. januara 1904. na Brajićima služio je od 5 novembra 1943. do marta 1945. u 8. bataljonu Dobrovoljačko odbrambenog korpusa. Marko Martinović rođen 1. februara 1908. na Brajićima služio je od 23. aprila 1942. do 13. marta 1946. u radnim Alien jedinicama. Eloj Martinović rođen u Budvi 7. avgusta 1905. služio je od 15. jula 1942. godine. Luka Đurašević rođen 29. septembra 1923. u Tudrovićima služio je od 3. marta 1944. do 11. marta 1946. u činu vazduhoplovnog podoficira (Leading Aircraftman) u 13. eskadronu australijskih vazduhoplovnih snaga. U mehaničarskim jedinicama avijacije je od 6. februara 1943. do 8. februara 1946. bio i Blažo Plamenac rođen 15. februara 1897. na Virpazaru kao vazduhoplovni zastavnik (Leading Aircraftman). Blažo Mašanović rođen 8. aprila 1901. na Virpazaru učestvovao je u sastavu vazduhoplovnih snaga RAAF Pirs od 17. avgusta 1942. do 7. maja 1946. kao vazduhoplovni zastavnik (Leading Aircraftman). Džejms Sekulić rođen je u Crnoj Gori 24. januara 1906. služio je od 19. avgusta 1942. kao vazduhoplovni zastavnik u 13. eskadronu vazduhoplovnih snaga. Pavle Vukmanović rođen 2. oktobra 1905. u Crnoj Gori

služio je od 31. decembra 1941. do 13. novembra 1945. godine. Vaso Vukmanović rođen 21. janaura 1911. na Cetinju služio je od 24. decembra 1941. do 26. novemvbra 1945. godine. Mitar Vuksanović rođen 22. oktobra 1902. u Gluhom Dolu služio je od 18. decembra 1941. do 20. januara 1945. u 32. pješadijskom bataljonu. Sa ovim bataljonom učestvovao je u borbama na Pacifiku 1943-1945. i bitkama Lae-Nadzab, oslobođenju australijske Nove Gvineje, Finshafena, odbrani Skarlet plaže, Pabu, Borneo, Befortu. Božidar Medigović rođen 2. marta 1920. u Petrovcu služio je od 14. septembra 1942. do 28. maja 1946. godine. Luka Radović rođen 21. oktobra 1920. na Virpazaru služio je od 28. aprila 1942. do 13. decembra 1945. godine.

Petar Vojvodić rođen u Radomiru služio je kao zastavnik u sastavu 2. bataljona, 11. pješadijskog puka 16. australijanske dobrovoljačke divizije sa kojim je prošao front od Bliskog Istoka do Papua Nove Gvineje. Mirko Drašković rođen 14. novembra 1912. u Crnoj Gori služio je od 12. februara 1942. do 26. marta 1946. u radnim Alien jedinicama. U istim jedinicama, od 12. februara 1942. do 10. marta 1945. služio je i Jovan Vujanović rođen 15. jula 1902. u Crnoj Gori. Dušan Bošković rođen 27. januara 1913. u Crnoj Gori služio je od 24. februara 1942. do 16. januara 1946. godine. Pavle Bošković rođen 19. jula 1904. u Brčelima služio je od 25. februara 1942. do 4. marta 1945. godine. Milan Jovanović rođen 16. maja 1923. na Svetom Stefanu služio je od 24. septembra 1942. do 3. jula 1946. u 28. pješadijskom bataljonu sa kojim je učestvovao u borbama u Lae-Nadzab, kod rijeke Busu (1943), odbrani Skarlet plaže (1943), Finshafenu (1943), Siki Kove (1943), Gusika (1943), Borneu (1945), Labuanu (1945), Beafortu (1945). U istom bataljonu od 21. juna 1943. do 12. februara 1946. služio je i Ivo Rađenović rođen 11. jula 1923. na Svetom Stefanu. Danilo Rađenović rođen 27. juna 1923. na Svetom Stefanu služio je od 3. septembra 1939. godine. Vaso Perazić rođen 25. avgusta 1903. u Zeti služio je kao vodnik australijske vojske od 16. marta 1942. do 1. januara 1945. godine. Tomo Nikaljević ro-

đen 16. oktobra 1904. na Virpazaru služio je od 2. septembra 1942. do 22. septembra 1945. godine. Petar Gojnić rođen 24. aprila 1920. na Virpazaru služio je od 14. marta 1942. do 28. juna 1946. godine. Jovan Lopičić rođen 19. maja 1906. na Meterizima služio je od 23. aprila 1942. do 19. februara 1943. godine. Blažo Lopičić rođen 12. avgusta 1912. na Cetinju služio je od 6. avgusta 1943. do 17. aprila 1946. u sastavu 2/11. pješadijskog bataljona sa kojim je učestvovao u borbama na jugozapadnom Pacifiku i oslobođenju australijske Nove Gvineje. Borio se u Aitajp-vivak operaciji za oslobođenje sjevera Nove Gvineje. Luka Marković rođen 15. oktobra 1902. na Virpazaru služio je od 24. decembra 1941. do 23. januara 1946. godine. Marković je napisao knjigu o životu u Australiji. Mitar Mitrović rođen 24. oktobra 1912. u Boki Kotorskoj služio je od 3. maja 1942. do 8. aprila 1946. u sastavu radnih četa. Bogdan Jovetić rođen 12. marta 1893. u Podgorici služio je od 17. juna 1942. do 14. novembra 1944. u sastavu 8. bataljona Dobrovoljačko-odbrambenog korpusa. Milo Dobrković rođen 4. jula 1899. u Crnoj Gori služio je od 23. aprila 1942. do 23. februara 1946. godine. Milo Bokan rođen 14. marta 1895. u Virpazaru služio je od 17. juna 1942. u 8. bataljonu Dobrovoljačko-odbrambenog korpusa. Pero Lekić rođen 6. juna 1899. u Bukoviku, Crmnica služio je od 3. maja 1942. godine. (Nastavlja se)

Petar Gojnić u uniformi australijske vojskeDanilo Rađenović u uniformi australijske vojske

Danilo i Spasoje Jovanović prije zajedničkog odlaska u Japan

Đorđe Jovanović u australijskoj vojsci, Prvi svjetski rat

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18, 084/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove iz Podgorice, donijeto Rješenje, broj: UPI 08-331/25-855 od 4.11.2025. godine, kojim je odlučeno da je za projekat karantinske jedinice za zdravlje bilja koji se planira na katastarskim parcelama 3549 i 4984/1 KO Tološi, opština Podgorica, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Predmetnim Rješenjem je Nosiocu projekta utvrđena obaveza izrade elaborata, uzimajući u obzir prirodu i namjenu predmetnog projekta.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

desk@pobjeda.me

Petak, 7. novembar 2025.

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Petak, 7. novembar 2025. Oglasi

Draga i voljena

Posljednji pozdrav dragoj strini

STANI BOŠKOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Opraštamo se od tebe. Od velikog i iskrenog prijatelja naše porodice. Neka tvoja duša nađe mir i spokoj. Volimo te.

Porodica pokojne SAVNE - LILE JOVANOVIĆ

RANKO, COCA i RAJKA

Posljednji pozdrav

VITO BRAJOVIĆ

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Porodica pokojnog strica DRAGIŠE BRAJOVIĆA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RATKA

Petak, 7. novembar 2025.

Najdraža moja

Tužno sjećanje na moje drage i nikad prežaljene roditelje

SLAVKA Vojova

VOJO Mirkov

STOJANOVIĆ STOJANOVIĆ rođena VUKČEVIĆ

Dana 9. novembra 2025. godine navršava se šest mjeseci od smrti moje voljene majke i 25 godina i 10 mjeseci od smrti mog voljenog oca.

Tuga i bol za Vama ostaju vječno, a Vaši časni životi ponos za sve nas.

Zahvalni što smo Vas imali i na svemu što ste nam stvorili i pružili. Počivajte u miru Božijem.

Kćerka SNEŽANA, unuka SANJA sa porodicom, unuk ALEKSANDAR-SAŠA

VUKA Ilijinog RAIČKOVIĆA

Tata,

Nigdje i nikad se nećemo osjećati bezbrižno kao u tvom zagrljaju. Nedostaješ predugo. Volimo te.

Tvoji: ZORAN, ZORICA, SANJA, PAVLE i PETAR

SJEĆANJE ŽARKOVIĆ

7. 11. 2022 – 7. 11. 2025. 5. 10. 2012 – 5. 10. 2025.

Dana 11. novembra 2025. godine navršava se pet godina od kada nije sa nama naš voljeni

324

LUKA RADULOVIĆ

Vrijeme neumitno prolazi i podsjeća nas da smo ostali uskraćeni za jednu veliku ljubav i oslonac.

Tvoji: JULKA, SAŠA, SVETLANA i SLAVICA sa porodicama

Ne dam vremenu da ti oduzme sjaj, da prekrije tvoje ime tišinom.

Ostala si među nama – kroz buket uspomena, kroz svaki osmijeh, svaku priču i svaki trenutak koji smo dijelile.

Zauvijek si dio mene.

Volim te zauvijek

ŠARANOVIĆ

SLAVKO Borislava ARČON

Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu u našim životima.

Zauvijek ćemo pamtiti tvoje veliko srce, tvoju dobrotu i nesebičnost. Uvijek si bio požrtvovan za druge. Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru i spokoju, jer si to zaslužio svojim poštenim životom i djelima.

Tvoji: supruga MANDA, kćerka IVANA i sin IGOR sa porodicom

7. 11. 2009 – 7. 11. 2025.

KONTIĆ

Dragi brate, sjećanje na tvoje tople oči, dobru dušu i veliko nesebično srce ostaje vječno da živi. Neizmjerno te volimo.

Tvoja SESTRA sa ostalima

DRAGIŠA ĐUKANOVIĆ

Dvije su godine od kada si otišao, ali svakodnevno si tu u pričama, mislima i našim srcima. Zauvijek.

Tvoja PORODICA

Dana 7. novembra navršava se 18 godina od smrti našeg voljenog oca i dede

Dana 7. novembra 2025. navršava se šest godina od smrti našeg dragog muža i oca

DANICE

Petak, 7. novembar 2025.

Dana 9. novembra 2025. godine navršava se godina dana od smrti naše drage

KRSTINJE - KIĆE pok. Nika KAŠĆELAN rođena MILAŠ

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije i poznanike da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću ispred Crkve Sv. Đorđa na Mircu.

Godina dana je od smrti naše drage majke, svekrve, babe i prababe

KRSTINJE - KIĆE pok. Nika KAŠĆELAN

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik.

Bio si, jesi i bićeš naš ponos, naša ljubav, zvijezda vodilja, naša bol, tuga i suza u oku dok živimo…

Nedostaješ… Volimo Te

Ožalošćene porodice: KAŠĆELAN i MILAŠ

Dragoj sestri i tetki

KIĆI N. KAŠĆELAN

Tvoji sinovi ŽELJKO i MARKO sa porodicama

Draga sestro, sa ponosom ćemo pominjati tvoje ime i tvoju dobrotu.

Ovo pišem, suze brišem, ne znam što ću da napišem.

Kad pomislim ja na tebe i na tvoje rane velje, ne daju mi mira, sestro moja, sestro mila.

Tvoja sestra MILE, sestrić VESKO i sestrična VESNA

Pet je godina od smrti našeg poštovanog zeta

LUKE RADULOVIĆA

PORODICA

342

Vrijeme prolazi, ali uspomene ostaju. BORIS, LJILJANA i SONJA VUKMIROVIĆ 345

339

Voljenoj sestri

TAMARI Mašovoj POPOVIĆ

Prošla je godina dana od kada te nema, najtužnija godina u mom životu.

Sanjam te i htjela bih da san traje vječno.

Nema te, ali živiš u meni, u mom srcu i tu ćeš i ostati.

Bila si posebna sestra i tetka mojoj djeci koja mnogo pate za tobom.

Posebno me bole tvoje Anja i Sara, ali ih, sestro, neću zaboraviti, budi sigurna.

Hvala ti, sestro, što si postojala, što si bila moja sestra, zauvijek ću biti ponosna na tebe.

Hvala ti na svemu, najdraža moja.

Tvoja sestra SANDRA sa porodicom 347

Pet je godina od smrti našeg voljenog strica

SVETOZARA VUKMIROVIĆA

Prošla je godina dana od kako nas je napustila naša draga majka i baka

ANĐELIJA Borislava DRAGOVIĆ

U tišini svog života donosila je ljubav i mir svima oko sebe. Njen osmijeh, nježnost i toplina zauvijek ostaju u našim srcima. Njena porodica će 8. novembra posjetiti njenu vječnu kuću. TVOJI NAJMILIJI

Prošlo je pet godina od kako nije sa nama naš voljeni

SVETOZAR VUKMIROVIĆ

Godine prolaze, ali uspomene na tebe ne blijede. JULKA, SAŠA, SVETLANA i SLAVICA sa porodicama

340

Dragi kika, s ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na tebe, dragi striče i nakon pet godina. TVOJI IVANA, MILENA i NEMANJA

Navršava se pet godina od odlaska mog voljenog

Samo je vrijeme prošlo, nije lakše, ni manje bolno. Zaborav ne postoji, samo praznina i nedostajanje.

Tvoja SONJA

341 Navršava se pet tužnih godina od smrti našeg voljenog brata i djevera

SVETOZARA VUKMIROVIĆA

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol za tobom. Brat BORIS i snaha LJILJANA

SLOBODAN – ŠKURI STANKOVIĆ

Tvoja

SVETA

Universal Capital Banka predstavlja novi „SOS

kredit“:

Brza pomoć za neočekivane troškove!

Universal Capital Banka

AD Podgorica je, prateći potrebe tržišta za brzim i efikasnim finansijskim rješenjima, lansirala novi proizvod namijenjen fizičkim licima – „SOS kredit“ do 1.000 eura. Ovaj keš kredit je osmišljen da pruži hitnu finansijsku podršku građanima, omogućavajući im da brzo premoste nepredviđene troškove ili iskoriste iznenadne prilike.

„Svjesni smo da u životu svakog pojedinca dođe trenutak kada je novac potreban brzo i bez komplikovane procedure. Naš ‘SOS kredit’ je upravo to - jednostavan, brz i transparentan odgovor na hitne finansijske izazove. U Universal Capital Banci kontinuirano radimo na proširenju našeg portfolija proizvoda, stavljajući

akcenat na korisničko iskustvo i optimizaciju operativnih procesa. Uvođenjem SOS kredita pružamo našim klijentima alat za fleksibilno upravljanje likvidnošću. Ovaj kredit je dokaz naše posvećenosti proaktivnom pristupu potrebama našeg klijentskog segmenta“ poručili su iz Universal Capital Banke.

Ključne karakteristike SOS kredita:

„SOS kredit“ je dostupan u iznosima do 1.000 eura, sa izuzetno konkurentnim uslovima. Osnovna namjena je pružanje brze likvidnosti, a sama procedura odobravanja je vrlo jednostavna.

Povoljna kamatna stopa od 6.50%, bez troškova obrade kredita.

U nastavku je reprezentativni primjer sa svim

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Miodrag Vlahović

informacijama koje građanima mogu pomoći u donošenju odluke o apliciranju za SOS kredit.

Reprezentativni primjer kredita:

• Iznos kredita: 1.000 €

• Broj rata: 12

• Iznos mjesečne obaveze (anuiteta): 86.20 €

• Naknada za obradu kredita: 0 €

• Naknada za pribavljanje podataka iz Kreditnog registra CBCG: 3 €

• Trošak kupovine dvije mjenice: 4 €

• Nominalna kamatna stopa (NKS) 6.50 %

• Efektivna kamatna stopa (EKS) 7.91 %

• Ukupna kamata: 34.40 €

• Ukupni troškovi: 41.40 €

• Ukupan iznos koji klijent treba da plati 1,041.40 €

*Napomena: Ukupni troškovi predstavljaju zbir kamate za cijeli period otplate kredita u iznosu od 34.40 EUR, trošak dvije mjenice 4 EUR i trošak upita u Kreditni registar CBCG 3 EUR. Ukupan iznos koji klijent treba da plati je 1,041.40 EUR. Reprezentativni primjer je iskazan na

primjeru obračuna na dan 31.10.2025. godine.

Klijenti mogu podnijeti zahtjev za „ SOS kredit“ u svim filijalama Universal Capital Banke, gdje će dobiti sve potrebne informacije i asistenciju za brzu realizaciju. Više na: www.ucbank.me

DIPLOMATSKA POŠTA

[Dozvola za razmišljanje]

Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi