Četvrtak, 6. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21518 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Sa srednjom ocjenom 3,63, ovogodišnji Izvještaj
Evropske komisije o našoj zemlji najbolji je do sada
Riječi hvale za Crnu Goru ogledaju se u činjenici da je šest poglavlja dobilo petice, tačnije ocjenu „značajan napredak“, a riječ je o poglavljima 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU), 9 ( nansijske usluge), 32 ( nansijski nadzor), 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 7 (pravo intelektualne svojine)
NIKŠIĆ: Direktor Dnevnog centra za djecu s posebnim potrebama Radovan Dragnić za Pobjedu o investiciji vrijednoj 3,7 miliona eura Uskoro pripremni radovi
centra za
U srednjim školama i vrtićima počinje da se obračunava zarada po novom centralizovanom sistemu
PODGORICA: Nakon skrnavljenja Titovog spomenika, juče uklonjena farba sa ploče na postamentu
Ekonomski analitičar smatra da je EK u Izvještaju bila prilično blagonaklona i ,,progledala kroz prste“ Crnoj Gori Dokić: Smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru ,,vruć krompir“ koji niko ne želi da uzme u ruke
EK je upozorila da se ne ide na povećanje javne potrošnje, jer smo u crvenom, a to je ono na što ukazujemo godinama da je nerealno visoka potrošnja neodrživa i na kratak, a kamoli duži rok. Pretpostavljam da će se morati smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi, jer je 82.000 previše za državu kao što je Crna Gora i taj nivo potrošnje i zaposlenih je neodrživ, smatra ekonomski analitičar Davor Dokić
Fondacija Konrad Adenauer, povodom Izvještaja EK, organizovala radni doručak ministara sa novinarima
PODGORICA – Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje da je Crna Gora ostvarila istorijski napredak u integracionom procesu, te da nije samo kandidat za članstvo, već i partner Evropske unije, ocijenila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je juče, sa još šestoro kolega iz Vlade, na radnom doručku sa novinarima koji je organizovala Konrad Adenauer fondacija, poručila da je aktuelna izvršna vlast pokazala da „zna, može i hoće“, te da je Ugovor o pristupanju Crne Gore EU „nadohvat ruke“. - Nastavljamo istim tempom, odgovorno i evropski - naglasila je Gorčević.
Posljednji Izvještaj EK je, prema njenim riječima, pokazao
Odgovorno tvrdim da će u narednih osam mjeseci u sektoru bezbjednosti biti najveća reforma u proteklih nekoliko decenija. Svi zajedno pišemo istoriju. Ovo je potvrda da smo sposobni da konstantno napredujemo u svim oblastima, kazao je Šaranović
da nijedno polje u pregovorima sa EU nije stagnirajuće, te da je napredak zabilježen u sva 33 pregovaračka poglavlja. - Do kraja godine ćemo imati najveći broj interno spremnih poglavlja od početka pregovora. To će dati impuls izradi ugovora o pristupanju Crne Gore - navela je Gorčević. Podsjeća da je cilj Vlade da sva poglavlja zatvorimo iduće godine i da 2028. postanemo punopravna članica. Da je ovogodišnji Izvještaj EK
najbolji od početka pregovora smatra i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji takođe navodi da se o Crnoj Gori više ne govori kao o kandidatu, već državi na pragu EU.
- Ova administracija na političkom i administrativnom nivou ovaj proces posmatra odgovorno, a Izvještaj potvrđuje da iza nas stoji danonoćni rad - izjavio je Šaranović.
EK je u Izvještaju, navodi on, prepoznala rezultate u borbi
Šaranović tvrdi da je jedan od nedavno uhapšenih rekao da će kriminalci ostati bez logistike ako on ostane na čelu MUP-a
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da se u Izvještaju EK insistira na vetingu, te kako je on, zbog sprovođenja lustracija, jedan od najnapadanijih članova 44. vlade.
- Vidite da su posljednjih nekoliko dana utihnuli oni koji pišu da Danilo Šaranović sprovodi politički veting. Nema više tih tekstova. Jedno nedavno uhapšeno lice je reklo: „Ukoliko Danilo Šaranović ostane na čelu
MUP-a ostaćemo bez logistike“ - kazao je Šaranović. Šaranović je odbio da odgovori na pitanje novinara ko je to rekao, navodeći kako ćemo to saznati uskoro.
Kada je riječ o viznoj politici, Šaranović je kazao da će
- Izvještaj je pozitivan i dobar je napredak u gotovo svim poglavljima iz nadležnosti Ministarstva finansija. U prethodnoj godini smo napravili značajan napredak u modernizaciji finansijskog sektora.
Naš je cilj da do kraja godine zatvorimo poglavlje četiri, a ocjene iz Izvještaja potvrđuju da je to vrlo izvjesno - naveo je Vuković.
Tvrdi da je sve spremno i za zatvaranje Poglavlja 6 do kraja godine.
- U svim poglavljima iz nadležnosti Ministarstva finansija bilježimo napredak i očekujemo da ćemo sva poglavlja zatvoriti u roku, a neka i prije roka - optimističan je Vuković.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić poručuje da resor kojim rukovodi nastavlja ka cilju da obezbijedi bolje uslove života za svakog građanina Crne Gore.
Ona je rekla da Crna Gora ove godine bilježi najnižu stopu nezaposlenosti od kada postoji mjerenje te vrste.
- Što se radnog zakonodavstva tiče, mi smo posvećeni usklađivanju sa direktivama EU. Usvajanje kompletnog radnog zakonodavstva očekujemo najkasnije početkom iduće godine - dodala je Nišić.
protiv korupcije i organizovanog kriminala.
- Posebno je pohvaljena reorganizacija MUP-a. Izvještaj potvrđuje da je Crna Gora prešla iz faze pričamo o reformama u fazu sprovodimo reforme - dodao je on. Šaranović poručuje i da će MUP realizovati sve neophodne aktivnosti da bi zatvorili pregovaračko poglavlje 24. - Odgovorno tvrdim da će u narednih osam mjeseci u sektoru bezbjednosti biti najveća reforma u proteklih nekoliko decenija. Svi zajedno pišemo istoriju. Ovo je potvrda da smo sposobni da konstantno napredujemo u svim oblastima - kazao je Šaranović. Ministar finansija Novica Vuković takođe je stava da je Izvještaj EK pokazatelj da nastavljamo da ostvarujemo značajan napredak u procesu pristupanja.
određene mjere biti usaglašene sa Zakonom o strancima o kome se rasprava u Skupštini očekuje tokom iduće sedmice. - MUP je procesirao Skupštini i Vladi Zakon o strancima koji će regulisati ovu oblast. To je proces koji će se fazno odvijati do završetka pregovora - rekao je Šaranović. Konstatovao je da EU od nas zahtijeva usklađivanje vizne politike, ali i da „mi zadržavamo odluke koje su u interesu Crne Gore“.
Podsjetila je i da je u toku uvođenje evropske kartice zdravstvenog osiguranja, koja će građanima Crne Gore u svakoj zemlji EU omogućiti zdravstvenu zaštitu. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević konstatovala je da je postignut značajan napredak i u oba poglavlja iz nadležnosti njenog resora, te da očekuje da će do kraja godine biti usvojeno osam zakona iz Poglavlja 14. - Neki od zakona su već poslati na mišljenje EK. U Poglavlju 21 imamo tri završna mjerila, od kojih su dva potpuno ispunjena, a očekujemo da uskoro bude ispunjeno i treće. Rad na ovim poglavljima se nastavlja - rekla je Vukićević.
Napominje da je pred državom i njenim resorom još obaveza, te naglašava da je ponosna na tim u pregovaračkim poglavljima „jer su mnogo radili i postigli značajne rezultate“.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ističe kako sve ukazuje da će Poglavlje 12 biti zatvoreno u prvom kvartalu iduće godine.
- Ministarstvo je spremno i za zatvaranje poglavlja 11 i 13tvrdi on.
Poručuje i da rade u punom kapacitetu, ali i navodi da sve analize ukazuju na ogroman nedostatak administrativnih kapaciteta.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović navodi da je poseban fokus na efikasnosti koja mora biti podignuta. Precizirao je da je kadar objektivan problem. Pojašnjava i da ih je teško stvarati u kratkom periodu.
- Treći problem je infrastruktura. Kada se sve oduzme i sabere jasno je da imamo jasan put. Mi garantujemo da imamo i jasan plan. Uspjeti možemo i moramo - zaključio je Sekulović. Đ. Ć.
PODGORICA - Srednja ocjena ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore je 3,63, što je ogroman napredak u odnosu na 2024. godinu, a još veći u odnosu na prethodnu 2023. Sve to povod je da epitet predvodnika EU integracija, koji Crna Gora nosi već duže vrijeme, sada bude dodatno ojačan. O tome je, između ostalog govorila i Komesarka za proširenje Marta Kos na pres konferenciji u Briselu, a poruka da uskoro otpočinje izrada Ugovora o pristupanju Crne Gore, otklanja dileme ko zauzima prvo mjesto u redu zemalja koje se nalaze pred vratima Unije.
- Crna Gora je najnaprednija u procesu pristupanja EU i ostvarila je značajan napredak ka pristupanju, postižući opipljive rezultate u vezi sa potrebnim reformama tokom proteklih godina, što znači da je generalno najpripremljenija zemlja za ulazak u EU - rekla je Kos. Slično je ocijenila i šefica evropske diplomatije Kaja Kalas. - Crna Gora je od svih država kandidata najspremnija za članstvo u Evropskoj uniji. Proširenje Unije u narednih nekoliko godina realna je opcija - poručila je ona. Riječi hvale za Crnu Goru ogledaju se u činjenici da je šest poglavlja dobilo petice,
SDT formiralo predmet po prijavi predsjednica NVO Crnogorski
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta povodom krivične prijave koju je protiv predsjednika države Jakova Milatovića podnijela predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković. Marković je prijavu protiv Milatovića podnijela 23. oktobra zbog njegove odluke da posthumno dodijeli državni orden mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju Radoviću - U prijavi se navodi da je predsjednik Crne Gore donio odluku o posthumnoj dodjeli državnog ordena Amfilohiju
tačnije ocjenu „značajan napredak“. To su poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU), 9 (finansijske usluge), 32 (finansijski nadzor), 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 7 (pravo intelektualne svojine).
SPREMNOST NA
REKORDNOM NIVOU
Kao bitna stavka u poređenju sa prošlogodišnjim Izvještajem izdvaja se činjeni-
Riječi hvale za Crnu Goru ogledaju se u činjenici da je šest poglavlja dobilo petice, tačnije ocjenu „značajan napredak“, a riječ je o poglavljima 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU), 9 (finansijske usluge), 32 (finansijski nadzor), 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 7 (pravo intelektualne svojine)
ca da Crna Gora ove godine nije imala niti jednu „slabu ocjenu“. Nasuprot tome, prošlogodišnji Izvještaj do -
prijavi koju je protiv prvog čovjeka države podnijela Crnogorski forum
Radoviću, a u izjavi povodom donijete odluke Amfilohije Radović se opisuje kao ličnost koja je doprinijela demokratizaciji Crne Gore, duhovnim vođom koji je zadužio pravoslavne vjernike i čovjekom koji je Crnoj Gori donio mir i pomirenje. U prijavi se dalje navodi da je donijetom odlukom izvršeno krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da je navedenom pohvalom i priznanjem, kao i naknadno datim izjavama favorizovana jedna vjerska zajednica u odnosu na druge vjerske zajednice i njihove vjernike, čime je izvršeno krivično djelo rasna i
druga diskriminacija iz čl. 443 Krivičnog zakonika Crne Gore i druga krivična djela – navedeno je u obrazloženju SDT-a. STD je od Milatovića tražilo da dostavi navedenu odluku, zajedno sa spisima predmeta, formiranim tim povodom, te da se u pisanoj formi izjasni na navode iz krivične prijave. Kabinet predsjednika pozdravio ažurnost SDT-a, navodeći kako očekuju brz završetak postupka.
- Kabinet predsjednika države pozdravlja ažurnost SDT-a u formiranju ovog predmeta i podržava brz završetak postupka – naveli su u saopštenju. R.P.
dijelio nam je tri ocjene „bez napr etka“, koje su se odnosile na poglavlja 6, 8 i 21. Osim ohr abrenja u dijelu
PODGORICA - Problemi u oblasti vladavine prava su naslijeđeni, ali je nova vlast sa Pokretom Evropa sad postigla značajne rezultate. Prošle je godine dobijen IBAR, a ove konstatovan dodatni napredak u pravosuđu i reformama, kazao je juče šef Kluba poslanika te partije Vasilije Čarapić pred novinarima u Skupštini Crne Gore.
U ime članova vladajuće stranke koja ima najviše pozicija u aktuelnom sazivu parlamenta, on je juče ponovio optimistične stavove svog lidera, premijera Milojka Spajića, povodom izuzetno pozitivnih ocjena Evropske komisije u ovogodišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji. Čarapić je podsjetio da navode EK da je naša zemlja „naj-
sječna ocjena spremnosti“. Naime, ona podrazumijeva ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, a koja u ovogodišnjem Izvještaju iznosi 3,45.
Dakle, riječ je o najvećem stepenu spremnosti koji je Crna Gora imala do sada.
Povećan stepen spremnosti
Evropska komisija notirala je i u dva najvažnija poglavlja, 23 i 24. Sveukupno stanje u ovim oblastima ukazuje na to da su ona bliže zatvaranju nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama.
RAZLOG ZA BRIGU
Uprkos dobroj opštoj ocjeni ovogodišnjeg Izvještaja, razlozi za zabrinutost i oprez postoje.
To je svakako stanje u ključnim poglavljima - 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 ( pravda, sloboda i bezbjednost). Izvještaj sugeriše da su ova poglavlja i dalje najproblematičnija. Naime, oba su dobila niže ocjene u odnosu na prošlu godinu kada je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ova dva poglavlja dobila su ocjenu trojka, s tim što je poglavlje 23 zaradilo, uslovno rečeno, bolju trojku, što odražava neki napredak, dok je za poglavlje 24 dodijeljena ocjena ograničen napredak. Niža ocjena dobijena je i u poglavlju 10 (informatičko društvo i mediji). Ovo poglavlje Crna Gora je privremeno zatvorila na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Sve ovo predstavlja jasno upozorenje Crnoj Gori, jer niže ocjene u ključnim poglavljima ne mogu se tretirati kao t ehničko pitanje. Riječ je o oblastima koje su suštinske za cjelokupni proces pristupanja.
glavljima potrebno da ispuni niz koraka, što je dio i akcionog plana Vlade Crne Gore koji je objavljen ove godine.
PUT DO ČLANSTVA PREKO PRAVOSUĐA
Izbor sudija i tužilaca, zasnovan na zaslugama, posebno je naglašen i u ovogodišnjem Izvještaju u kontekstu neophodnih obaveza u poglavljima 23 i 24.
Ono što jeste znak za uzbunu je činjenica da Crna Gora godinama ne uspijeva da napravi ozbiljniji pomak u dijelu od kojeg zavisi opipljiv napredak u vladavini prava.
koji se odnosi na prosječnu ocjenu Izvještaja, razlog za optimizam ogleda se i u parametru koji se naziva „pro-
Evropska komisija ukazuje u ovom, ali i svim ranijim izvještajima, da je Crnoj Gori za napredak u ključnim po -
Izvještaj EK u dijelu pravosuđa daje konkretnije preporuke koje se tiču popunjavanja pozicija kroz transparentne procedure, gdje su pored Ustavnog suda iz prošlogodišnje preporuke, sada nabrojani i Sudski i Tužilački savjet. Takođe, u dijelu unapređenja efikasnog funkcionisanja pravosuđa, EK ovog puta kao preporuku izdvaja smanjenje zaostalih predmeta u cijelom pravosuđu i sprovođenje ciljanih mjera, ali i posebno izdvaja smanjenje predmeta u Višem sudu u Podgorici, Upravnom sudu Crne Gore i Specijalnom državnom tužilaštvu, što znači da su to rezultati koje će posebno pratiti do narednog izvještaja. Konkretnije preporuke date su i za oblast borbe protiv korupcije, gdje se osim neophodnosti da popravimo bilans stanja u istragama i presudama za visoku korupciju, tačno navodi koje je zakone neophodno dodatno mijenjati, a kojim bi se onemogućila neopravdana odugovlačenja krivičnih postupaka. Komisija posebno apostrofira i važnost unapređenja praćenja sprovođenja preporuka iz izvještaja Državne revizorske institucije, a prepoznati su i izazovi koji se tiču praćenja sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije. Bojan ĐURIŠIĆ
Šef poslaničkog kluba najjače vladajuće partije poručio da ispunjavaju obećanje da će Crnu Goru uvesti u EU
Čarapić: PES neće dozvoliti da politički ili interesni
naprednija u regionu“ u pregovaračkom procesu.
- Dokument jasno pokazuje da su parlamentarna većina i Vlada vratile Crnu Goru na mjesto lidera u pristupanju EU. Znači, PES ispunjava obećanja data građanima, da će Crnu Goru u ovom mandatu dovesti do članstva u EU –istakao je on.
Dalje je podsjetio kako je EK konstatovala „mjerljiv napredak u reformama“, naročito u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, procesuiranju slučajeva
visoke korupcije, unaprijeđenoj kaznenoj politici i u predmetima ratnih zločina.
- Posebno je istaknuto jačanje vladavine prava, što je do sada bila ključna prepreka na evropskom putu – dodao je on. Govoreći o oblastima koje treba dodatno unaprijediti, posebno poglavljima 23 i 24, podsjetio je na preporuke date Vladi i Skupštini da se do kraja godine završe imenovanja u Tužilačkom i Sudskom savjetu i reforme u oblasti pravosuđa, te ukazao da je riječ o aktivnostima koje su već u proceduri.
- Kritike EK odnose se prije svega na spori rad sudova, poput slučajeva koji se tiču Vesne Medenice (bivše predsjednice Vrhovnog suda – prim.a), a ne rada parlamenta ili Vlade. Vlada i PES će kroz izmjene Zakona o krivičnom postupku ubrzati sudske procedure, ali sudovi moraju prepoznati svoju ključnu ulogu u evropskom procesu – dodao je Čarapić. U ime PES-a, istakao je kako su „problemi u vladavini prava naslijeđeni“.
K. J.
PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije do početka oktobra završila je 10.115 administrativnih provjera izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, državnih službenika, notara, javnih izvršitelja i stečajnih upravnika, što je 11 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
To se navodi u dokumentu o radu ove institucije za period od početka jula do kraja septembra ove godine, a u koji je Pobjeda imala uvid.
- Od ukupnog broja pristiglih izvještaja o prihodima i imovini u prva tri kvartala 2025, saglasnost za pristup računima bankarskih institucija data je u svega 31,1 odsto izvještaja (3.144), čime se nastavlja višegodišnji trend pada procenta datih saglasnosti – ističe se u dokumentu.
Kako se dodaje, samo tokom trećeg kvartala ove godine ASK je izvršila administrativnu provjeru 1.172 pristigla izvještaja o prihodima i imovini, provjerila tačnost i potpunost ukupno 310 izvještaja i utvrdila nepravilnosti u 188 slučajeva.
PROVJERE
Planom za 2025. godinu definisano je kako će biti sprovedena sveobuhvatna kontrola imovine i prihoda 488 osoba koje su zakonski obveznici za dostavljanje podataka ASK-u, od čega je tačnost i potpunost provjerena u 403 izvještaja. Do danas su okončane 334 cjelovite provjere tačnosti i potpunosti izvještaja, te doneseno 46 odluka o kršenju zakona koji se odnose na sprečavanje korupcije. Pokrenuto je 510 postupaka zbog nepredavanja izvještaja i neobavještavanja ASK o promjenama u imovinskim kartonima, te je upuće-
Rezultati rada Agencije za sprečavanje korupcije za prvih devet mjeseci
no nadležnima još 58 zahtjeva za prekršajne postupke koji su pokrenuti zbog davanja netačnih podataka. Za prvih devet mjeseci, kako se navodi, okončano je 690 postupaka pokrenutih ne samo ove godine, već i ranije. Sve to rezultiralo je izricanjem 116 novčanih kazni u ukupnoj vrijednosti od 31.060 eura. To znači da je svaki javni funkcioner kojem je stigla na naplatu novčana kazna zbog netačnih podataka u njegovom imovinskom kartonu u prosjeku trebalo da izdvoji samo oko 267,7 eura...
PARTIJE
Od početka godine, 114 političkih subjekata i lista predalo je ASK-u izvještaje o redovnom radu, dok su istovremeno donesene 73 odluke o finansiranju iz državnog budžeta. S obzirom na ovogodišnje izbore u Nikšiću i Herceg Novom, te obaveze da stranke, lokalna administracija i kompanije u tom periodu dostavljaju izvještaje, Agencija je za prvih devet mjeseci primila 1.096 ovakvih do-
kumenata. Sprovela je 1.283 kontrole ovih izvještaja i još 40 po osnovu poštovanja zakonskih zabrana i ograničenja.
Pokrenuto je sedam postupaka zbog sumnji na kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali
Okončano je 690 postupaka pokrenutih ne samo ove godine, već i ranije, a sve to rezultiralo je izricanjem novčanih kazni u ukupnoj vrijednosti od 31.060 eura, stoji u izvještaju
niti jedan slučaj nije stigao do tužilaštva. Naime, ASK se sam „obračunao“ pokretanjem 98 zahtjeva za prekršajni postupak, uz izricanje 40 opomena i 38 novčanih kazni vrijednih 10.505 eura.
POJEDINCI
Kada je riječ o sprečavanju sukoba javnog i privatnog interesa u vršenju određenih funkcija, kao i nespojivosti tih
radnih pozicija, ASK je dala 151 mišljenje, od čega se najviše, čak 63, odnosilo na ograničenja u vršenju javnih funkcija. Istim povodima donesene su 43 odluke, od čega se 24 odnosilo na kršenje zakona. Na osnovu mišljenja, ostavke je podnijelo 15, a zbog donesene odluke ASK-a još četiri osobe.
Doneseno je i sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, od kojih je u četiri slučaja traženo oduzimanje stečene sporne imovinske koristi. Do sada, na osnovu sprovedenih postupaka izrečene su samo tri opomene, a niti jedan predmet još nije zavrijedio značaj niti sadržaj kojim bi se pozabavilo neko od državnih tužilaštava. Zviždači su prijavili 117 slučajeva gdje su smatrali da se određenim postupanjem funkcionera ugrožava javni interes. Od toga, okončana su 62 postupka, gdje je ASK čak u 14 slučajeva u svojim mišljenjima konstatovala kršenje zakona, a dato je i 27 preporuka. Ovaj dio izvještaja jedini je gdje se konstatuje da je 15 slučajeva ustupljeno tužilaštvu na dalje postupanje, a još 24 je preneseno na druge nadležne institucije. Konačno, pokrenuta su tri zahtjeva za prekršajne postupke, te izrečena jedna kazna od 1.500 eura. Podsjećamo, ASK provjerava tačnost i potpunost podataka u izvještajima u saradnji sa institucijama koje raspolažu potrebnim podacima funkcionera i članova njihovog domaćinstva, uključujući Poresku upravu, Upravu za nekretnine, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Centralnu banku i poslovne banke u Crnoj Gori. K.JERKOV
Vijeće za nacionalnu bezbjednost MVP-u naložilo da se državljanima zemalja sa neusklađenom viznom politikom sa EU dozvoljeni boravak u Crnoj Gori smanji sa 90 na 30 dana
Opozicija zbog dezinformacija o Turcima zahtijeva kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića
PODGORICA – Opozicioni poslanici u parlamentarnom Odboru za bezbjednost i odbranu uputili su juče zahtjev da se zbog dezinformacija koje su pratile nedavni incident na Zabjelu, nakon koga je počeo progon turskih državljana iz Crne Gore, organizuje kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića.
Oni su, u obrazloženju zahtjeva za kontrolno saslušanje, podsjetili da su prvobitno za napad na mladića na Zabjelu optuženi turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, te da je policija kasnije saopštila da je ipak riječ o osobama iz Azerbejdžana. Podsjećaju i da je zbog tih dezinformacija u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima nastupila atmosfera tenzija.
- Grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa
Republikom Turskom. Iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Republike Turske, već da su osumnjičena lica iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori –navedeno je u obrazloženju zahtjeva za kontrolno saslušanje.
Poručuju i da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donesena na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama,
kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - navodi se u zahtjevu koji su potpisali poslanici DPS-a Danijel Živković i Nikola Janović, SD-a Nikola Zirojević, Ure Dritan Abazović, kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović
U ponedjeljak veče je, na saziv premijera, održana sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost nakon koje je saopšteno da su predsjednik Vlade, ministri vanjskih i unutrašnjih poslova, kao i čelnici bezbjednosnih službi, u intenzivnoj komunikaciji koju su prethodnih dana vodili sa kolegama iz Republike Turske, dogovorili jaču saradnju i razmjenu podataka između nadležnih institucija dvije države, uz garancije na najvišem nivou. Nakon sjednice je saopšteno i da je Vijeće Ministarstvo vanjskih poslova zadužilo da se, izmjenom Uredbe o viznom režimu, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom Evropske unije, a koji u Crnu Goru ulaze bez viza, dozvoljeni boravak smanji sa dosadašnjih 90 na 30 dana. Dogovoreno je, takođe, da se izmjenama i dopunama Zakona o strancima preciznije definiše pravo ostvarivanja privremenog boravka na način da se kao osnov predvidi ula-
ganje u nepokretnosti u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok bi mogućnost sticanja boravka po osnovu osnivanja firme bila zamijenjena uslovom zapošljavanja na puno radno vrijeme kod registrovanog poslodavca, odnosno novoosnovanog privrednog društva.
- Vijeće je konstatovalo da su evidentni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla. U skladu sa tim, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana, kako bi Uprava policije sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi – saopštilo je Vijeće.
Dodaje se i da je Vijeće konstatovalo da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima i zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji. Đ.Ć.
Ekonomski analitičar smatra da je EK u Izvještaju bila prilično blagonaklona i ,,progledala kroz prste“ Crnoj Gori
PODGORICA – Evropska komisija (EK) je u Izvještaju o napretku Crne Gore bila prilično blagonaklona, jer je evidentno da će Crna Gora biti sljedeća članica, pa su nam malo progledali kroz prste – ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić.
Iako su ekonomski dio blago kritikovali, dodaje Dokić, suština je da je neophodno smanjenje javne potrošnje, imajući u vidu da iz ovolike prekomjerne potrošnje deficit i javni dug jedino mogu da nastave da rastu, što dalje vodi zaduživanju pod lošijim uslovima.
- To sve vuče jedno drugo, jer je ekonomija sistem spojenih sudova. EK je upozorila da se ne ide na povećanje javne potrošnje, jer smo u crvenom, a to je ono na što ukazujemo godinama - da je nerealno visoka potrošnja neodrživa i na kratak, a kamoli duži rok. Mi moramo da se postavimo ka onom što je realno i što možemo, a ne ka onom što bismo željeli - smatra Dokić.
SMANJENJE
DRŽAVNOG APARATA
smanjenja državnog
EK je upozorila da se ne ide na povećanje javne potrošnje, jer smo u crvenom, a to je ono na što ukazujemo godinama da je nerealno visoka potrošnja neodrživa i na kratak, a kamoli duži rok. Pretpostavljam da će se morati smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi, jer je 82.000 previše za državu kao što je Crna Gora i taj nivo potrošnje i zaposlenih je neodrživ, smatra ekonomski analitičar Davor Dokić
državu kao što je Crna Gora i taj nivo potrošnje i zaposlenih je neodrživ – navodi Dokić. Riječ je o politički nepopularnim mjerama, kako ocjenjuje, koje bi se eventualno mogle sprovoditi u prvoj godini vlasti.
- Milojko Spajić zna da bi ga sad taj potez politički srušio, jer je blizu 2027. izborna godina, pa se to ne radi u posljednjim godinama mandata. Zato on neće vući nikakve radikalne poteze u tom dijelu, nego će se ići u dodatna zaduženja makar i po cijenu packi iz EU, jer bolje pretrpjeti to, nego izgubiti vlast – kazao je Dokić. Naglašava da politika i dalje dominira u odnosu na ekonomiju, pa je i to jedan od razloga što još nije formiran fiskalni savjet, što je problematizovano u izvještaju EK, koji bi, kako smatra Dokić, trebalo da bude jedna od važnijih
se morati smanjiti broj
zaposlenih u javnoj upravi, jer je 82.000 previše za
PODGORICA - U vremenu u kojem su podjele glasnije od dijaloga, a tišina često zamjena za hrabrost, žene Crne Gore pokazale su da liderstvo ima drugo lice –ono koje inspiriše, povezuje i mijenja društvo. U tom duhu, Asocijacija liderki Crne Gore (ALCG) okupila je juče u Podgorici najuspješnije predstavnice biznisa, javne uprave, nauke, medija i civilnog sektora na prvoj konferenciji liderki Crne Gore, s ciljem da afirmiše žensko liderstvo, jednakost i vrijednosti koje nadilaze političke i društvene granice. Atmosferu skupa obilježila je poruka predsjednice ALCG
je stručno. Ako neko ko zna
institucija. - Nemoguće je da u partijama nema nijednog stručnjaka, svoj posao je- Davor Dokić
ste u partiji, to nije smrtni grijeh, jer postoje jasna pravila po kojima se mora postupati. Zato mislim da je u pitanju veća politička trgovina i da se zato toliko dugo čeka na formiranje fiskalnog savjeta – kaže Dokić.
POPULISTIČKI
PROGRAM
Komentarišući stavove EK da je suštinski na ekonomski rast uticala potrošnja, Dokić naglašava da je svaki populistički
Održana prva konferencija liderki Crne Gore Liderstvo
Marijane Kadić-Bojanić –da pravo liderstvo ne znači moć, već hrabrost da se bude glas onih koji se ne čuju, da se ne ćuti pred nepravdom i da se dostojanstvo svakog čovjeka štiti bez kompromisa.
- Liderstvo znači ne bojati se biti u manjini kad je najlakše ćutati. Svako nasilje, svaka prijetnja i govor mržnje upereni su na sve nas. Moramo imati hrabrosti da stanemo na stranu dobra, da štitimo dostojanstvo svakog čovjeka, posebno onih koji pripadaju
manjinama - poručila je Kadić-Bojanić. Govoreći o misiji organizacije, ona je naglasila da ALCG želi da svaka žena u Crnoj Gori ima prostor da bude vidljiva, a vizija je društvo u kojem žensko liderstvo nije izuzetak, već prirodan dio svake institucije i biznis sektora. Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) Budimir Raičković obratio se učesnicama i učesnicima prve konferencije liderki Crne Gore, ističući da je današnji
program, kao što je bio Evropa sad, baziran na potrošnji. - Nesporno je da se povećanjem plata i penzija otvorio prostor, prije svega bankama da plasiraju razne kredite, jer su odjednom dobili mnogo ljudi koji ispunjavaju njihove uslove i oni su doživjeli ekspanziju. Tako su oni koji su dobili uvećane minimalne zarade i penzije poslužili kao topovsko meso bankama i trgovačkim lancima kojima su
tako omogućeni ekstremno visoki profiti – navodi Dokić. Analizirajući napredak Crne Gore u protekloj godini, EK je u izvještaju ukazala da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO. Ograničenje javne potrošnje i povećanje prihoda uz poštovanje
fiskalnih pravila označili su kao osnovne mjere kojima se mora unaprijediti tržišna ekonomija. Smatraju i da se fiskalni savjet mora što prije formirati kako bi razmotrio prijedlog budžeta za iduću godinu. Pogoršanje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine lani došao do deficita od 3,2 odsto BPD-a iz EK objašnjavaju povećanjem javne potrošnje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potrošnje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu. Registrovan je progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno su ukazali da Fiskalna strategija nije usklađena sa fiskalnim pravilima koji zahtijevaju da deficit budžeta ne prelazi tri odsto, a javni dug 60 odsto BDP-a. Neophodno je, kako su ukazali iz EK, uraditi analizu fiskalnih rizika u državnim preduzećima, čije su reforme u dijelu upravljanja samo djelimično implementirane. - Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potrošnjom, rastom zarada i kredita, te državnom potrošnjom. Došlo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanovnika, kada je riječ o kupovnoj moći, iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka 2024, što je više u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto – stoji u izvještaju. M. LEKOVIĆ
trenutak presudan za jačanje vrijednosti, jedinstva i odgovornog liderstva u Crnoj Gori. - Živimo u vremenu najvećeg tehnološkog napretka u istoriji čovječanstva, u svijetu koji nikada nije bio povezaniji, a ljudi su sve udaljeniji i usamljeniji. To je paradoks našeg doba. Zato pravo liderstvo danas mora biti usmjereno prema čovjeku - rekao je Raičković. Konferencija je organizovana uz podršku Međunarodnog kluba žena (IWC). N. K.
PODGORICA - Turska
niskobudžetna avio-kompanija Pegasus Airlines, otkazala je sve letove iz Ankare i Izmira za Podgoricu i iz Podgorice koji su bili planirani do 29. novembra, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).
Vlada je na elektronskoj
sjednici 27. oktobra donijela izmjene
Uredbe o viznom režimu, kojima je privremeno obustavljen bezvizni režim za državljane Turske
ra uvede recipročne mjere. Hodžić je ranije u razgovoru za Pobjedu naglasio da odluka o uvođenju viza za građane Turske već izaziva negativne posljedice po turizam i avio-saobraćaj, posebno imajući u vidu da su sve tri avio-kompanije koje saobraćaju između dvije zemlje planirale znatan broj letova na osnovu velikog interesovanja putnika u predstojećem periodu.
Kompanija, međutim, nastavlja da saobraća na liniji Podgorica - Sabiha Gokčen, što je međunarodni aerodrom u azijskom dijelu Istanbula. - Sa druge strane, sve najavljene avio-operacije između Podgorice i Tivta i Istanbula za sada nastavljaju da realizuju naš nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro i jedna od najvećih svjetskih avio-kompanija Turkish Airlines - naveli su iz ACG i dodali da je tržište Turske, poslije Srbije, najznačajnije za Aerodrome Crne Gore. Podsjećamo da je uvođenje viza za državljane Turske već prošle sedmice pokazalo prve negativne efekte na avio-saobraćaj i turizam u Crnoj Gori. Na to je ranije, prošle sedmice upozorio predsjednik kompanije Oki Air Orhan Hodžić, ističući da je broj putnika na relaciji između dvije zemlje vidno opao. Slične trendove potvrdili su prošle sedmice i iz Aerodroma Crne Gore, navodeći da je nakon stupanja viznog režima na snagu primjetan pad prometa na letovima iz Turske. Tržište Turske, koje je drugo po značaju za crnogorske aerodrome, moglo bi biti ozbiljno pogođeno ukoliko se vizni režim produži ili ako Anka-
- Iako letovi za sada i dalje postoje, evidentno je smanjenje
broja putnika, što ukazuje na pad interesovanja usljed uvođenja viza i dodatnih procedura. Crna Gora je jedina država u regionu koja je uvela vize građanima Turske. Ako se ovaj trend nastavi, može doći do smanjenja broja letova, što bi dodatno ozbiljno otežalo i ugrozilo veze, ekonomsku sa-
radnju, kao i predstojeću turističku sezonu – zimsku i ljetnju. Te kategorije putnika će se odliti na druga tržišta - istakao je Hodžić prošle sedmice. Smatra da za sada ova mjera ne pogađa građane Crne Gore koji putuju u Tursku, ali eventualno uvođenje reciprociteta od Turske imalo bi ozbiljne i du-
goročne posljedice po turizam, zdravstvene i poslovne tokove, školovanje i edukaciju, kao i po slobodu kretanja između dvije prijateljske zemlje.
- Važno je da obje strane pronađu razumno i partnersko rješenje koje neće nanositi štetu turizmu, ekonomiji i građanima – jer u ovakvim situ-
acijama gubi cijela zajednica – poručio je ranije Hodžić. Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, već je nanijela ogromnu štetu i crnogorskim hotelijerima, a razmjere je za sada teško procijeniti. Da su posljedice odluke već vidljive i u turističkom sektoru, potvrdio je prošle sedmice i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, saopštavajući da su hotelske rezervacije iz Turske počeli da otkazuju odmah nakon što je Vlada privremeno suspendovala bezvizni režim. To je, pored ostalog, medijima prošle sedmice kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Montenegro stars hotels group Žarko Radulović - Svi koji su narednih dana planirali da dođu otkazuju. Imamo otkazanu jednu grupu sredinom novembra, a imamo i individualne goste koji su radili rezervacije preko Buking coma, a koji su takođe otkazali dolazak - naveo je Radulović. Smatra da je odluka o ukidanju bezviznog režima ishitreno donijeta.
- Nijesu sagledani svi aspekti. Ovo je veoma opasna situacija, jer najveći argument i animaciju koji imamo za nekoga da dođe to jeste bezvizni režim – naglasio je ranije Radulović. Vlada je na elektronskoj sjednici 27. oktobra donijela izmjene Uredbe o viznom režimu, kojima je privremeno obustavljen bezvizni režim za državljane Turske. S. P. Turska niskobudžetna
PODGORICA- Crna Gora teži da poveća otpornost energetskog sistema i ubrza reforme koje donose dugoročnu stabilnost, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović
On je na ministarskom panelu o dekarbonizaciji pod nazivom Globalne promjene: Kako se snaći u eri različitih prioriteta, održanom u okviru međunarodne konferencije ADIPEC 2025. u Abu Dabiju, kazao da Crna Gora dijeli zajedničke ciljeve sa partnerima u pogledu postepenog smanjenja emisija i tranzicije ka čistijim izvorima energije. - Takođe je važno da se proces dekarbonizacije sprovodi na način koji štiti građane i osigurava energetsku stabilnost i razvoj ekonomije - dodao je Šahmanović. Na panelu je vođena diskusija o balansu između održivosti, pristupačne cijene energije, energetske bezbjednosti
i ekonomskog rasta u promjenjivom globalnom energetskom okruženju.
Govoreći o širem kontekstu, Šahmanović je istakao da nas iskustvo, naročito u izazovnim vremenima obilježenim globalnim geopolitičkim promjenama, obavezuje na brže i odlučnije akcije.
Tokom izlaganja, Šahmanović je posebno govorio o razvojnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije, uključujući nedavno pokrenute aukcije za solarnu tehnologiju, koje predstavljaju važan korak ka većem učešću obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj energetskoj bilanci Crne Gore i jačanju investicionih mogućnosti u ovom sektoru.
- Puno smo uradili u dijelu harmonizacije nacionalne legislative sa zakonodavstvom Evropske unije i na taj način stvaramo poslovni ambijent koji postaje još atraktivniji za strane investitore - poručio je Šahmanović, dodajući da Crna
Gora želi da ostane pouzdan i predvidiv partner u energetskom sektoru.
On je naveo da sjajne vijesti koje stižu iz Brisela o napretku Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji dodatno ohrabruju tu dinamiku.
- To je tempo koji želimo da zadržimo, nastavljajući da radimo na modernizaciji energetske infrastrukture i obezbjeđivanju povoljne cijene električne energije za građane, što je ključni prioritet naše energetske politike - ocijenio je Šahmanović.
Nakon panela, Šahmanović je sa saradnicima, državnim
sekretarom Dinom Tutundžićem i vršiocem dužnosti generalnog direktora Markom Vučinićem obišao štandove vodećih svjetskih kompanija, među kojima su Microsoft, XRG, ExxonMobil, AIQ i Privredne komore Abu Dabija. Tokom obilaska, sa predstavnicima tih kompanija razgovarano je o aktuelnim tehnološkim rješenjima i mogućnostima saradnje. Zaključeno je da postoji značajan prostor za jačanje i konkretizovanje partnerstva u oblastima energetike i digitalne transformacije. R. E.
Između deklaracija i stvarnosti, Romi diskriminisani, institucije ćute, dok izvještaji upozoravaju
PODGORICA - Dok romske organizacije i aktivisti širom svijeta obilježavaju Dan romskog jezika, u Crnoj Gori taj dan prolazi bez zvaničnih događaja, školskih programa ili medijskog prostora.
- Kao da romski jezik ne postoji - poručuje Elvis Beriša, izvršni direktor romske organizacije mladih NVO „Koračajte s nama Phiren Amrenca“, ukazujući da institucije ni ove godine nijesu pokazale spremnost da podrže očuvanje jezika koji je, kako kaže, „stub identiteta i kulture romske zajednice“.
- Romski jezik je, kao i svaki drugi, nosilac kulture, tradicije i identiteta. Očekujemo da država prepozna njegovu važnost i uvrsti ga u obrazovne programe, makar kroz izborne predmete ili sekcije u školama - naglasio je Beriša. Odsustvo institucionalne podrške romskom jeziku, ističe on, odražava širu sliku o položaju Roma u Crnoj Gori - sliku koju potvrđuje i najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, objavljen prekjuče.
Romski jezik i dalje van učionica
Prema tom izvještaju, ukupan broj Roma i Egipćana u Crnoj Gori iznosi 7.284, što predstavlja 1,17odsto ukupnog stanovništva, dok romskim jezikom govori 4.658 osoba (0,75 odsto populacije). Evropska komisija pozdravila je određene korake države - među kojima je i imenovanje prvog sudskog tumača za romski jezik u novembru 2024. godine, kao i finansijsku podršku od 500.000 eura za 33 projekta nevladinih organizacija koje se bave unapređenjem položaja Roma i Egipćana.
Ipak, Komitet eksperata
Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima u srednjoročnom izvještaju od 20. juna 2025. godine izražava žaljenje što preporuke iz prethodne evaluacije nijesu sprovedene. Među njima su uključivanje romskog jezika u formalno obrazovanje, rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika i uvođenje romskog jezika kao službenog u najmanje jednoj opštini. Komitet preporučuje pojačane napore u promociji i zaštiti romskog jezika, u saradnji sa njegovim govornicima.
Najnoviji izvještaj Evropske komisije ponovo upozorava da romski jezik u Crnoj Gori nema institucionalnu podršku. Nema nastave, udžbenika ni nastavnika, a broj romske djece u školama opada – dok država i dalje izostaje sa konkretnim mjerama
- Upravo to ponavljamo iz godine u godinu - nema udžbenika, nema nastavnika, a djeca iz romske zajednice odrastaju bez mogućnosti da čitaju i pišu na svom maternjem jeziku“, upozorava Beriša. - Crna Gora jeste potpisnica međunarodnih dokumenata o zaštiti manjinskih jezika, ali romski jezik i dalje nema status koji zaslužuje –rekao je on.
i zazovi u ob R azovanju i inkluziji
Izvještaj Evropske komisije ukazuje i na poteškoće u inkluzivnom obrazovanju. Broj romske djece u pr edškolskim ustanovama ostao je nizak, dok je u osnovnim i srednjim školama broj učenika smanjen za 7 odsto i 16 odsto, redom. S druge strane, broj djece sa invaliditetom upisane u redovno obrazovanje raste - za 27 odsto u predškolskom, 14 odsto u osnovnom i jedan odsto u srednjem obrazovanju. Kako bi se ojačala podrška djeci iz ranjivih grupa, država je ažurirala propise i povećala broj školskih asistenata koji rade na socijalnoj inkluziji romske i egipćanske djece. Uprkos određenim pomacima, broj romske djece u obrazovnom sistemu opada, a to je direktna posljedica nepostojanja jezika i kulture u nastavnim planovima. Kad dijete ne
vidi sebe u učionici, teško da može da se osjeća dijelom te zajednice - istakao je Beriša. d isk R iminacija i institucionalne slabosti
Evropska komisija u izvještaju naglašava da su najugroženije grupe u društvu - među kojima su Romi i Egipćani, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ osobe - i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Napominje se da je pravni i institucionalni okvir za Rome nedovoljan i da ga je potrebno dalje usklađivati sa pravnom tekovinom EU. Tri ključne preporuke Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina odnose se na pristup adekvatnom stanovanju, pristup srednjem i visokom obrazovanju i smanjenje izbornog praga za nacionalne manjine. Prag za političko predstavljanje Roma, međutim, još uvijek nije smanjen, a nivo diskriminacije ostaje visok u svim oblastima - obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i pristupu javnim uslugama. Deklaracije bez realizacije U januaru 2024. godine Vlada je usvojila Polugodišnji izvještaj o sprovođenju obaveza iz Poznanske deklaracije, ali je napredak ocijenjen kao ograničen zbog nedostatka koordinacije i političke volje. U februaru je usvojen i Naci-
Piše: Jelena Martinović
Establišment se izuo na slučaju Đurišić, olakšao se po antifašizmu, a vama dragi čitaoci, ako vam je što lakše, na ovoliko olakšavanje i dekomponovanje u državi i grlice bi nam pozavidjele
Spomenik, predmet ili slučaj, kako ko voli, Pavle Đurišić je dekomponovan. Tu riječ je juče iskoristila ministarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini. Za MKM je slučaj završen, jer je postament na kome se nalazio spomenik uništen i inspektori su obavili posao. Sad valjda treba „država“ da uradi nešto... Što god značila riječ „dekomponovan“ u ovoj prostoj rečenici, pola Crne Gore može da odahne, a druga polovina dobro da se zabrine. Može biti da je - daleko bilo – srećno bilo, rastavljen, razložen dezintegrisan, isječen na komade... U svjetlu činjenice da je ministarka i fizijatrica, može bit, daleko bilo, i da je sav izlomljen.
Ministarka kaže da se on više ne nalazi u kulturnom dobru. Policija ga je tražila u Manastiru Đurđevi stupovi, kulturnom dobru u kojem stoluje Metodije
Metodije, za razliku od države (svih nadležnih ministara od kulture do policije, ANB-a, policije, tužilaštava i ostalih) zna đe je - ali ne da ključ.
onalni program za transformaciju neformalnog zapošljavanja Roma i Egipćana (2024-2026), dok je Nacionalni romski seminar, prvi nakon šest godina, održan tek u novembru 2024, a zaključci usvojeni u junu 2025. Evropska komisija konstatuje da Nacionalna kontakt osoba za Rome ima ograničene kapacitete, a da je sprovođenje romskih politika i dalje nekoordinisano i bez jasne političke podrške.
n ada u p Romjenu „Phiren Amenca“ - organizacija koju vodi Beriša - podsjeća da je jezička raznolikost bogatstvo, a ne prijetnja. - Očuvanje romskog jezika mora postati zajednička odgovornost - institucija, obrazovnih ustanova, medija i civilnog sektora. Ovaj dan ne smije biti samo datum u kalendaru, već podsjetnik da je svaki jezik vrijedan i da njegovo postojanje zavisi od toga koliko smo spremni da učimo jedni od drugih - poručuje Beriša.
Na kraju, izražava nadu da će narednog 5. novembra moći da govori o stvarnom napretku:
- Da sljedeće godine možemo reći da je romski jezik konačno dobio mjesto u školama, medijima i javnom prostoru. Do tada - Baxtalo o đive amare romane čhibako! - Srećan
Dan romskog jezika!“ - poručio je on. j. maRtinoviĆ
I crna policija, što će, vrati se u stanicu. Onda krene začarani krug tužilaštvo-sudovi i tako tri ili četiri puta dosad. Čekamo sutkinju da ponovo da nalog da se pretrese Konak a možda i Manastir. Policija je 7. avgusta vjerovala vjernom narodu i nije oduzela „predmet krivičnog djela“, jer su se dogovorili. A vjerni narod sa sveštenstvom je onda ponio spomenik u crkvu, pa u Manastir, pa su poručili policiji da su kukavice i ,,neka dođu da ga uzmu“. Policija onda odluči da treba da nadzire Manastir, da se spomenik opet ne premjesti, a onda nastaje drama, jednočinka: Trpčevski: Kako vas nije sramota da stojite tu, čuvali ste Mila dok je krao Crnu Goru 30 godina, sad glumite ovde neko poštenje… Niste bili sposobni jednog Balijagića ubicu da uhvatite, nego se ovde silite na crkvu, na svetinju. Jednog raspalog dedu niste mogli da uhapsite, šta glumite sad ovde, mislite da ste hrabri? Sram vas bilo, nesposobna policija, škaljarci i kavčani vam se ubijaju non-stop, pobiše pola Crne Gore, a vi ovde čuvate - šta? - čuje se na snimku. Policija sluša i napušta teren kolima.
Trpčevski: Sram vas bilo, nesposobna policija, silite se gde ne treba - na svetinji. Ovde je spala na mene cela svetinja, treba da funkcionišem, da služim - kako ću da služim, kome da služim, sram vas bilo nesposobnjakovići... Policija bježi, a iguman im govori da su kukavice. Kraj.
Ministarka je u pravu. Predmet je završen, država je dekomponovana. Pišu se urgencije, inicijative, poslanici maste brke pričom o četničkom vojvodi, političari zadovoljni jer eto raji zabave... Istražni organi postupaju u predmetima, ali ne i po Manastiru.
Teren ih ne prepoznaje, a i kad dođu, sveštenik ih jednostavno potjera.
A Metodije ima ključ i preko portparola Backovića poručuje pastvi političarskoj da se smiri, jer će dobiti otkaz. A on može da im da otkaz jer ih je on i zaposlio.
Da se vratimo dekomponovanju spomenika, odnosno Pavla Đurišića. To što je u hram postavljen jedan zločinac, pored svetih ikona i samog Hrista je toliko živa slika, a Metodijeve riječi „stavićemo ga u crkvu pa neka dođu da je ruše“, neka idu kao titl. Pametnome dosta. Vadiće ga crkva iz naftalina kad god joj bude potreban, da nas pritiska kao teški kamen kupus u kaci. I neće se Srbi i Crnogorci pod tim pritiskom kao kupus jednako ukisjeliti. Malo optimizma - dekompozicija slučaja možda dovede do dekompostiranja, a onda iz tog komposta nešto nikne. Najbolje smo đubrivo sami sebi. Kad vlast ne zna ili ne smije ni da kaže srušen, uklonjen ili odnesen, onda se kaže dekomponovan. To je riječ bez krvi i mesa, sterilna kao laboratorija, samo se kompozicija promijenila. Ta riječ je spomenik. Kada nam država govori jezikom laboratorije, građani, a bogami i narod, žive u ruševinama rečenica ispraznih rečenica, strategija i traženja pečata i odobrenja.
Ima jedna dobra cinična poslovica koja kaže da spomenici na kraju služe samo da se ptice imaju gdje ,,olakšati“. Establišment se izuo na slučaju Đurišić, olakšao se po antifašizmu, a vama dragi čitaoci, ako vam je što lakše, na ovoliko olakšavanje i dekomponovanje u državi, i grlice bi nam pozavidjele.
U srednjim školama i vrtićima počinje da se obračunava zarada po novom centralizovanom sistemu, koji se u osnovnim školama primjenjuje od jula, kada su nastavnici dobili umanjena primanja
PODGORICA – Očekuje se da nastavnicima u srednjim školama i vaspitačima u vrtićima bude smanjena novembarska zarada, u rasponu od nekoliko eura do 50 eura, jer od ovog mjeseca u tim ustanovama počinje da se primjenjuje sporni centralizovani obračun zarada. U vrtićima će biti manja umanjenja, neće biti velika, ali u školama hoće i do 50 eura, rekao je juče Pobjedi potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković
Sporni centralizovani obračun zarada počeo je da se primjenjuje u osnovnim školama od 1. jula nakon čega je objelodanjeno da su nastavnicima umanjene zarade, jer im, kako se ispostavilo, nijesu obračunavani određeni dodaci kako je trebalo. Tada je najavljeno da će za nekoliko mjeseci početi da se primjenjuje i u
srednjim školama i vrtićima. Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava zbog toga su pregovarali od 1. septembra da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora anulira umanjenje zarada, na način što će se uvećati određeni dodaci, poput onih za razredno starješinstvo, viša zvanja, naučna zvanja... Oni su prekjuče, kako je Pobjeda pisala, postigli dogovor kako treba da se izmijeni Granski kolektivni ugovor, te će se većini vratiti zarade ,,na staro“, odnosno anuliraće im se umanjenja koja primaju od 1. jula. Iz radničke organizacije rekli su da će pojedinim nastavnicima u zavisnosti od godina radnog staža i dalje biti manja plata u iznosu od nekoliko eura, a neki, koji imaju manji staž, mogu da dobiju veću platu od nekoliko eura. Glavni odbor Sindikata prosvjete trebalo bi naredne sedmi-
ce da se izjasni o ponuđenom prijedlogu izmjena GKU, nakon čega će se taj akt potpisati sa resornim ministarstvom. Međutim, zbog zahtjevnije procedure, učesnici tog postupka neće stići da potpišu GKU ubrzo, pa će se i novembarska plata obračunavati po spornom centralizovanom obračunu zarada.
VRTIĆI I SREDNJE
ŠKOLE
Novina je da se od ovog mjeseca,počinje primjenjivati sporni centralizovani obračun zarada i u srednjim školama i vrtićima, te će i oni osjetiti određena umanjenja na plate, kao što su osjetile njihove kolege iz osnovnih škola od 1. jula. Kada se potpiše GKU, očekuje se da uglavnom većini bude regulisana decembarska plata...
- Očekujemo u srednjim školama da budu veća umanjenja
Očekujemo u srednjim školama da budu veća umanjenja na novembarsku zaradu. Biće umanjenja do 50 eura, sve zavisi od dodataka koje primaju nastavnici. U vrtićima neće biti velikih umanjenja – rekao je juče Pobjedi potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković
- do 50 eura na novembarsku zaradu. Sve zavisi od dodataka koje primaju nastavnici. U vrtićima neće biti velikih umanjenja – rekao je Pobjedi juče potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković. Pobjeda je juče zvala pojedine direktore srednjih škola, ali nijesu odgovarali na pozive. Pojedini profesori iz srednjih škola kažu da ne znaju za novi obračun i da ih niko nije obavijestio da mogu očekivati manje zarade, a neki kažu da su informisani i da znaju da će im biti manja plata. Pojedini direktori vrtića, s druge strane, kazali su da računovođe svakodnevno odlaze u resorna ministarstva radi obuka, da su imali testne obračune zarada, no nijesu iznijeli kakvi su rezultati tih obračuna, za koliko će zaposlenima biti manja zarada, jer kažu da nijesu imali uvid u njih.
Direktorica JPU ,,Đina Vrbi-
Sporazum Ministarstva pravde i Sindikata sudstva izazvao različite reakcije
ca“ u Podgorici, Bojana Razić rekla je Pobjedi da trenutno rade testni obračun za septembar i oktobar.
PLATA OD NOVEMBRA
- Nova plata će krenuti od novembra. Za sada ne možemo govoriti o povećanju ili smanjenju u odnosu na raniji period, jer nijesu definisani svi elementi zarade – rekla je Razić. Direktorica JPU ,,Ljubica Popović“, u Podgorici, Vesna Nikolić rekla je kratko da su od resornog ministarstva dobili instrukcije da počnu da se obračunavaju zarade po novom centralizovanom obračunu plata. Kazala je da će imati uvid u iznose zarada, hoće li biti i za koliko umanjene, kada bude gotova zvanično obračunska lista koju potpisuje. Nastavnici u osnovnim školama primaju peti mjesec umanjenu zaradu zbog primjenjivanja centralizovanog
obračuna zarada. Njih više od hiljadu zatražilo je pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im smanjene plate. Iz radničke organizacije kazali su da se očekuje da škole ne pristanu na kompromis, te da onda nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
S druge strane, Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore zatražio je nedavno da Ustavni sud ispita ustavnost i zakonitost određenih odredbi Granskog kolektivnog ugovora, upravo onih kojima se regulišu dodaci za nastavnike, ali su iz Sindikata prosvjete prekjuče rekli Pobjedi da nakon postignutog kompromisa o izmjenama tog akta očekuju od vlasti da povuku inicijativu. Kazali su da im je ranije rečeno da će se ta inicijativa – povući. N. ĐURĐEVAC
PODGORICA - Sindikat
sudstva Crne Gore potpisao je sporazum sa Ministarstvom pravde i najavio prekid štrajka sudske administracije, a sa druge strane, Sindikat uprave i pravosuđa smatra da je taj dogovor nevažeći i da borba za povećanje zarada od 30 odsto još nije završena.
Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić potvrdio je za Po-
bjedu da je sa ministrom pravde
Bojanom Božovićem potpisao sporazum o prekidu štrajka, kojim je dogovoreno uvećanje zarada već sa novembarskom platom. - Ispunjeno je oko 90 odsto naših zahtjeva, čime smo zadovoljni. Uvećanje zarada približilo se prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto, a zaposleni će benefite dogovora osjetiti već narednog mjeseca - poručio je Đukić. Prema sporazumu, 1. decembra biće formirana radna grupa za izradu zakona o zaradama u sudskoj administraciji, a nakon njegovog usvajanja planirano je potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za oblast sud-
gogodišnjeg ignorisanja njihovih zahtjeva i niskih primanja. Kako je ranije saopštio Đukić, osnovica za samostalnog referenta iznosi svega 558 eura, dok mnogi zaposleni sa deset godina radnog staža primaju oko 600 eura.
razum nevažeći i da pregovori sa Vladom još traju.
- Sporazum koji je potpisao drugi sindikat nas ne obavezuje. Nastavljamo pregovore do subote, kada očekujemo konkretne odgovore. Dok se to ne desi, zaposleni će svakog dana obustavljati rad na sat vremena - poručio je Rakočević.
žimo dodatak od 30 odsto kao prelazno rješenje, dok se kroz novi zakon ne urede zvanja i koeficijenti. Ako ne dobijemo konkretan odgovor, štrajk će biti radikalizovan - upozorio je Rakočević.
- Samostalni savjetnici imaju zarade oko 800 eura, a to su ljudi iz čijeg kadra kasnije dolaze sudije. Zato smo morali da reagujemo. Granski kolektivni ugovor je već pripremljen i njegova realizacija ne bi zahtijevala dodatna sredstva izvan postojećeg budžeta sudova. Riječ je o oko 1,4 miliona eura na godišnjem nivou - rekao je tada Đukić.
SPORAZUM NEVAŽEĆIŠTRAJK SE NASTAVLJA
Podsjetimo, zaposleni u sudskoj administraciji bili su prinuđeni na štrajk zbog du-
On je ranije naveo da prosječna zarada u pravosudnoj administraciji iznosi od 600 do 620 eu-
ra za zaposlene sa srednjom stručnom spremom, dok oni sa viso-
kom spremom primaju od 800 do
Suprotno Đukićevom stavu, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa čević tvrdi da je potpisani spo-
Nenad Rako-
- Zaposleni su iscrpljeni i str-
Podsjetimo, zaposleni u sudskoj administraciji od 6. oktobra svakodnevno su obustavljali rad od 11 do 12 časova u svim predmetima, osim pritvorskih, hitnih i onih koji se odnose na maloljetnike.
Rakočević insistira da borba za pravičnu valorizaciju rada tek počinje. Oba sindikata saglasna su, ipak, da je potrebno što prije donijeti poseban zakon koji će trajno urediti zvanja, koeficijente i materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu.
DOGOVOR DONIO MIR, ALI NE SVIMA
Bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar koji je, nakon potpisivanja sporazuma Sindikata sudstva, privremeno odložen.
I dok Đukić smatra da je postignut dogovor koji zadovoljava većinu zahtjeva zaposlenih,
Sporazum sa Ministarstvom pravde za jedne znači kraj štrajka i početak rješavanja problema, dok ga drugi vide kao privremeno i nelegitimno rješenje. Sudbina zaposlenih u sudskoj administraciji sada zavisi od toga koliko će brzo radna grupa uspjeti da pripremi novi zakon o zaradama u sudskoj administraciji, koji bi trebalo da donese stabilnost i jedinstven sistem plata u pravosuđu. H. JANKOVIĆ
Požar u Domu penzionera u Tuzli, direktor podnio ostavku Poginulo 11 štićenika,
TUZLA - Jedanaest osoba poginulo je u požaru koji je u utorak veče oko 21 sat zahvatio dio zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo ljekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli. Prema nezvaničnim informacijama, troje povrijeđenih je u kritičnom stanju. Među povrijeđenima je i pet vatrogasaca i tri policajca, koji su učestvovali u spašavanju korisnika doma.
U požaru su, prema informacijama kojima raspolaže Klix. ba, smrtno stradali štićenici doma koji su se nalazili na sedmom spratu zgrade. Riječ je o nepokretnim osobama, sa prilično narušenim zdravstvenim stanjem.
Brzom intervencijom požar su stavili pod kontrolu i ugasili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Tuzla, uz podršku Profesionalne vatrogasne jedinice Srebrenik, dobrovoljnih vatrogasnih društava Gornja Tuzla i Tuzla, kao i Uprave policije Tuzlanskog kantona, javio je portal Tuzlanski.ba.
Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović
podnio je juče ujutro ostavku, objavili su sarajevski mediji.
Povrijeđeni su zbrinuti u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, a među njima, osim korisnika Doma penzionera, ima i vatrogasaca, policajaca, medicinskih radnika i zaposlenih u Domu.
Portparolka UKC-a Ersija Aščerić-Mujedinović potvrdila je da je više pacijenata hospitalizovano zbog trovanja ugljen-monoksidom.
Požar u Domu penzionera u Tuzli ugašen je oko 22 sata, potvrdila je policija. Prema prvim informacijama, vatra je izbila na jednom od viših spratova i zahvatila apartman iz kojeg se brzo proširio gust dim.
Na lice mjesta ubrzo je stiglo više vatrogasnih vozila, policija i ekipe hitne pomoći, a podršku su pružile i vatrogasne jedinice iz susjednih gradova. Uviđaj obavljaju inspektori protivpožarne zaštite, dežurni tužilac i tim Uprave MUP-a Tuzlanskog kantona, uz prisustvo vještaka kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do požara. Iz Doma penzionera su izuzeti i snimci video-nadzora.
u
BEOGRAD - Režim Aleksandra Vučića već godinu ulaže velike napore da se između političkih neistomišljenika širom Srbije izazovu incidenti pa je zato i organizovan miting ispred zgrade parlamenta u Beogradu. Ispred ,,Ćacilenda“ su dočekani Srbi sa Kosova koji pješače od 29. oktobra. Oni su pošli u Novi Sad na miting, ali pošto se ne zna kada će taj miting biti održan, došli su u Beograd. Podršku su im pružili građani koji su autobusima dovezeni u Beograd i koji su ucijenjeni gubitkom posla u javnim preduzećima ako se ne pojave u ,,Ćacilendu“, ali tu su i stariji ljudi koji za podršku dobijaju dnevnice. Mučnu atmosferu ispred zgrade parlamenta
Demokratski socijalista Zohran Mamdani izabran za gradonačelnika Njujorka
NJUJORK – Demokratski socijalista Zohran Mamdani (34), koji je sebe opisao kao „Trampovu najgoru noćnu moru“, izabran je za novog gradonačelnika Njujorka.
Mamdani je prvi musliman, prvi južnoazijat i najmlađa osoba u posljednjih 100 godina koji je izabran za gradonačelnika Njujorka. Više od dva miliona ljudi glasalo je na ovogodišnjim izborima, prema podacima Izbornog odbora Njujorka. Prije četiri godine, izašlo je manje od 1,15 miliona birača.
Nakon prebrojanih 90,5 odsto glasova Zohran Mamdani osvojio je 50,4 odsto, nezavisni kandidat Endrju Kuomo 41,6 odsto glasova, a republikanski Kertis Sliva 7,1 odsto glasova. Prva reakcija demokrata stigla je na društvenim mrežama dok su se glasovi još brojali. Mamdani je objavio video voza koji se zaustavlja u podzemnoj željeznici, a u pozadini se čuje: „Sljedeća i posljednja stanica je: Gradska skupština.“
Mamdani je rođen u Ugandi 1990. godine, a odrastao je u Njujorku, gdje se s porodicom doselio kad mu je bilo sedam godina. Njegova majka je poznata indijska rediteljka Mira Nair, a otac ugandski aktivista i akademik.
Mamdani često ističe svoje imigrantsko porijeklo kao osnov svojih političkih stavova: „Odrastao sam u sistemu u kojem sam vrlo rano naučio što znači biti siromašan, nevidljiv i neshvaćen“.
Njegova politička platforma zasniva se na borbi protiv si-
romaštva, rasne i klasne nejednakosti, kao i klimatske krize. Zalaže se za besplatan javni prevoz (ukidanje naplate za autobuse), univerzalnu brigu o djeci, zamrzavanje kirija u subvencionisanim stanovima, pristupačnije cijene u prodavnicama i progresivno oporezivanje najbogatijih.
Njegov stav o spoljnoj politici takođe odstupa od glavne struje Demokratske partije. Otvoreno podržava Palestince i kritikuje izraelsku politiku, zbog čega je često u sukobu s proizraelskim lobijem unutar partije.
Izašavši na binu u Bruklinu poslije 23.45 po lokalnom vremenu, Mamdani je poručio: „Sunce je možda večeras zašlo nad našim gradom, ali kao što je Judžin Debs jednom rekao: Vidim zoru boljeg dana za čovječanstvo.
- Večeras smo, uprkos svim izgledima, uspjeli. Budućnost je u našim rukama. Prijatelji moji, srušili smo političku dinastiju. Želim Endrjuu Kuomu sve najbolje u privatnom životu, ali neka večeras bude posljednji put da izgovorim njegovo ime dok okrećemo stranicu politike koja napušta mnoge i služi samo nekolicini - dodao je. Zahvalio je „sljedećoj generaciji Njujorčana“, dodajući: „Borićemo se za vas, jer mi smo vi“.
„Pobijedili smo jer su Njujorčani sebi dopustili da se nadaju da se nemoguće može ostvariti“, rekao je zatim.
Ponovio je ključne tačke svog programa, uključujući „brze i besplatne“ autobuse, zamrznute kirije za neke stambene objekte i državne prodav-
nice mješovite robe, a potom napao američkog predsjednika Donalda Trampa. - Ako iko može pokazati naciji koju je Donald Tramp izdao kako ga poraziti, to je grad koji ga je iznjedrio. Ovako ne zaustavljamo samo Trampa. Ovako zaustavljamo i sljedećeg. Donalde Trampe, pošto znam da gledaš, imam dvije riječi za tebe: pojačaj zvuk“, rekao je Mamdani, a publika je tada ispustila najglasniji urlik oduševljenja do tada. Obraćajući se direktno Trampu, Mamdani je naglasio: „Da bi došao do bilo koga od nas, moraćeš proći kroz sve nas“. Tramp je odgovorio putem svoje društvene mreže Truth Social, napisavši: „I tako počinje“.
Beogra Da: Jedni podržavaju Dijanu Hrku koja je izgubila sina, drugi Vučićeve manipulacije
stvaralo je i veselje uz muziku iz šatorskog naselja. Kordon policije u opremi za razbijanje demonstracija je razdvajao učesnike skupova iza kojih je ogroman transparent: „Uz Vučića“. Predsjednik Srbije je uoči skupa poslao licemjernu poruku pozivajući svoje pristalice da budu mirni i pokažu odgovornost i poštovanje za političke neistomišljenike. Međutim, govornici iz njegove stranke su u govorima targetirali te neistomišljenike. Ana Brnabić, predsjednica parlamenta, izrekla je optužbu:
„Blokaderi su pucali na ljude u ,,Ćacilendu“, dok je Miloš Vučević, predsjednik SNS-a i bivši premijer optužio po ko zna koji put profesora Filozofskog fakulteta Dinka Gruhonjića za separatizam u Vojvodini.
- Za desetak dana dođite u srpsku Atinu da kažemo ne separatizmu Dinka Gruhonjića - rekao je Vučević. Zatim su uslijedili hvalospjevi Vučiću koji su počeli povicima „Aco Srbine“.
- Došli smo da podržimo našeg predsjednika Vučića - rekao je Žarko Milovanović iz Kosov-
ske Mitrovice koji je pješačio do Beograda. Dodao je da je Kosovo srce Srbije i da su protiv podjela i bilo kakvog nasilja. Okupljeni su skandirali: „Kosovo je srce Srbije“. Nadovezala se Brnabić tvrdeći: „Svima nama je čast što nas nazivaju ćacijima, jer ćaci misli svojom glavom“. Potom se zahvalila „narodu na Kosovu koji je uvijek uz Srbiju i našeg predsjednika Vučića“. Prije nje, prvi stanovnik ,,Ćacilenda“, student koji želi da uči Miloš Pavlović pozvao je na jedinstvo i mir i zahvalio se svi-
ma koji su bili uz njega i njegove kolege koji su kako je rekao „bili pod pritiscima“.
Poslanik SNS koji šest dana štrajkuje glađu ispred parlamenta Uglješa Mrdić targetirao je Tužilaštvo za organizovani kriminal za koji je tvrdio da je oteto. Kaže da štrajkuje glađu jer se bori za istinu o padu nadstrešnice u Novom Sadu i da je sve dokumente predao tužilaštvu, ali da mu tužilaštvo prijeti. Tužilaštvo za organizovani kriminal je otkrilo pronevjeru od 115 miliona dolara oko rekon-
strukcije nadstrešnice u Novom Sadu i zato je svakodnevno na udaru Vučićevih kritika. Naspram Vučićevih pristalica stajali su protivnici režima. Građani, studenti, srednjoškolci. Oni su došli dobrovoljno da podrže Dijanu Hrku koja štrajkuje glađu već četvrti dan i traži pravdu za sina koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
„SNS mafija“, „Hapšenje pa robija“, „Ua, Vučiću p....“, „Sram vas bilo“, „Ne bojimo se“, „Aco šiptare“, čulo se iz njihovih redova.
O kontramitingu režima Hrka je rekla: „Vučić misli da me mitingom može uplašiti, ali ja nijesam kukavica kao on“, zatim je ponovila da će u zahtjevima istrajati do kraja, da se odlično psihički osjeća. V. CVejić
Saobraćajna nesreća u podgoričkom naselju Stari aerodrom
PODGORICA - U saobraćajnoj nesreći koja se u utorak ujutro dogodila u podgoričkom naselju Stari aerodrom stradala
je jedna osoba starosti 36 godina.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je do nesreće došlo na Buleva-
ru Pera Ćetkovića u 3.39 časova. Kako dodaju, iz za sada nepoznatih razloga došlo je do prevrtanja vozila u kojem je stradao suvozač. C. H.
Djevojka koja je brutalno pretučena u beranskom kafiću gdje je radila ukazala na neažurnost policije
BERANE – Srpska državljanka D. Ć. (22), koja je brutalno pretučena 25. oktobra u beranskom lokalu gdje je radila, kazala je za ETV da je Vaso Raičević (43), iako ga je odmah prijavila za napad, uhapšen tek nakon osam dana. Dva puta za to vrijeme dolazio je na njenu kućnu adresu, a uhapšen je tek kada se obratila Sigurnoj ženskoj kući. - Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla „otići ćemo da vidimo da li je on tamo“. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: „Biće uhapšen za 15 minuta“. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je D. Ć.
Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena D. Ć. Raičević je višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja i uhapšen je tek osam dana nakon napada.
Djevojka je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije „Dobar dan“, on mi odgovara „dobar dan“. Sljedeće čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: „Zašili su ti glavu“ - kazala je D. Ć.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine,
ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
D. Ć. je u izjavi za Blic ispričala da je V. R. više puta pozivao preko aplikacije Mesindžer. - Zvao me je uporno, iako ga nemam na Fejsbuku. Kad sam vidjela da ne prestaje, javila sam se. Počeo je da viče, pitao me gdje sam, a kad sam mu rekla da radim, počeo je da me vrijeđa. Rekao mi je: „Još uvijek radiš kod tog klošara, je l’? Vidjećeš! Vidjećeš što ću uraditi i tebi i njemu!“
– kazala je. Samo petnaestak minuta nakon tog poziva, V. R. je ušao u lokal.
- Berane je malo mjesto, sve se zna, on se slobodno svaki dan šetao gradom, a onda je napravio novi problem. U jednoj kafani je pjevačici razbio flašu o glavu – kazala je. B.R.
Policija uhapsila Nikšićanina, osumnjičenog za seksualno uznemiravanje Sumnja
NIKŠIĆ – Policija je uhapsila Nikšićanina M. N. (46) zbog sumnje da je 3. novembra zaustavio trinaestogodišnju djevojčicu na ulici, pokušao da je poljubi dodirujući je po leđima i kosi, nakon čega je pobjegao.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, on se tereti da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
- M. N. se sumnjiči da je 3. 11. 2025. godine, oštećenu zausta-
vio na ulici, pokušao da je poljubi, a zatim je dodirivao rukama u predjelu leđa i po kosi, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, navodi se u saopštenju Uprave policije. Poručuju da se postupajući tužilac izjasnio da se povodom ovog događaja stiču elementi krivičnog djela seksualno uznemiravanje, te da se M. N. liši slobode i uz krivičnu prijavu sprovede nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje. J. R.
Jedan od optuženih iz grupe koja se sumnjiči za šverc preko Luke Bar, napustio Istražni zatvor
PODGORICA – Goran
Janketić, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je dio kriminalne organizacije Saše Pekića koja je navodno preko Luke Bar švercovala cigarete, pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.
Janketiću je time ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine.
Kako Pobjeda saznaje, Janketić je položio nekretnine porodice i prijatelja, dok iz Višeg suda nijesu precizirali kolika je tačno vrijednost položenog jemstva.
Sud je, podsjetimo, u julu ove godine prihvatio jemstvo od 500.000 eura u nekretninama za okrivljenog Srđana Jokića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Pekića.
Međutim, njega su po izlasku iz Istražnog zatvora, čekali službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i uhapsili ga zbog drugog krivičnog djela po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je tada saopšteno Pobjedi, Jokić je ponovo poslat u pritvor jer se sumnja da je počinio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Zbog sumnje na šverc cigareta, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine osim Pekića, Jokića i Janketića uhapšeni su Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče.
Zbog sumnje na šverc cigareta, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine osim Pekića, Jokića i Janketića uhapšeni su Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče
Policija je zbog pripadništva ovoj kriminalnoj organizaciji tragala i za braćom Petrom i Markom Cicmilom, koji su se predali 9. januara ove godine. Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Krajem juna, SDT je predalo optužnicu protiv Pekića, Jokića, Janketića, Glomazića, Backovića, Mijuškovića, Vučurovića i braće Cicmil zbog pos tojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje. Iz SDT je tada saopšteno da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizaci-
Mlada Podgoričanka koja nije dozvolila kontakt ćerke sa nasilnim suprugom bez
PODGORICA – Podgori-
čanka koja je i pored visokorizične trudnoće poslata u zatvor jer je odbila da preda kćerku ocu bez nedzora, zbog nasilja nad njom, zahtijeva hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković i okolnosti lišenja slobode 24. oktobra. - Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu i u slučaju prijet-
nji mojoj majci – kazala je ona za portal ETV Takođe, zahtijeva privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između kćerke i bivšeg supruga, „dok nezavisni psiholozi i vještaci ne utvrde da je kontakt bezbjedan“. Na društvenim mrežama je, kako kaže, objavila audio i video-snimke koji potvrđuju njene tvrdnje o nasilju nad djetetom, kao i prateću dokumentaciju.
- Sve ovo iznosim javno jer više nemam povjerenja u domaće institucije. Imamo odbijene
prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – kazala je ona. Podgoričanka je u utorak podnijela krivične prijave protiv sutkinje Ine Hrković Specijalnom državnom tužilaštvu, a protiv Dragoljuba Kaluđerovića Osnovnom tužilaštvu u Podgorici. - Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu ,,tata me je tukao“, kazala je portalu ETV mlada Podgoričanka. Opisala je, kako kaže, „institucionalni pritisak i zloupotrebu moći“ kojima je izložena otkako je prijavila nasilje, te ističe da njen slučaj pokazuje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje pokušavaju da zaštite svoju djecu. - Postoje snimci i audio zapisi koji potvrđuju ono što govorim od početka i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ipak, u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je ,,snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje
šverc cigareta
je koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica, ali i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
Specijalni tužioci sumnjaju da te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine krijumčarile najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina. Protiv članova ove kriminalne organizacije, SDT je uporedo
s. milović
Kako Pobjeda saznaje, Janketić je položio nekretnine porodice i prijatelja, dok iz Višeg suda nijesu precizirali kolika je tačno vrijednost položenog jemstva
pokrenuo i finansijsku istragu i privremeno blokirao veliki broj nekretnina, a sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću. Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a okrivljenim službenicima policije Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prevozili nedozvoljeni teret.
Podsjećamo, Backović je hapšen i ranije zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, međutim nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe
- Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe. Jovana RAIČEVIĆ
Žustra rasprava između Tužilaštva i odbrane na suđenju bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, njenom sinu i grupi
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije naznačilo ko su, prema njihovim sumnjama, korisnici PIN kodova na Skaj porukama koje su juče trebalo da budu predstavljene na suđenju u predmetu protiv Miloša Medenice, njegove majke i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i ostalih, već je samo dostavilo skrinšotove i tabele ključnih komunikacija.
Zbog ovakvih okolnosti, advokat odbrane Miloš Vuksanović predložio je sudu da naloži SDT-u da označi tačno ko su lica koja navodno komuniciraju između sebe, kako bi se odbrana mogla izjašnjavati o tome. Taj prijedlog prihvatila je sutkinja Vesna Kovačević, nakon čega je uslijedila žustra rasprava između Tužilaštva i odbrane.
Međutim, taj prijedlog izrevoltirao je tužioca Vukotića i tužioca Vukasa Radonjića koji su odbili da to urade jer, kako su kazali, sve jasno piše u optužnici.
- U svakoj optužnici, pa i onoj protiv Nikole Raičevića postoji identifikacija za svako lice i svaki PIN je hronološki poređan u optužnici. Ko pročita, neće imati dilemu ko je od optuženih lica korisnik određenog PIN-a, pojasnio je tužilac Vukotić.
Na ovakav stav Tužilaštva, reagovao je advokat Vuksanović i sudu kazao da bi o ovakvom postupanju trebalo obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo stvari. Predlažem da se vještak izjasni o tome da li su ovo originali ili kopije, da li su tabele u EXEL-u originali i šta znače paragrafi na koje je ukazao kolega Jovanović, ukazao je advokat Vuksanović.
Nakon toga, tužilac Vukotić rekao da to samo vodi do odugovlačenja postupka, na šta je reagovala sutkinja Vesna Kovačević.
- Vaše odbijanje doprinosi odugovlačenju postupka, jer nećete da sarađujete. Obavijestiću GST o ovome, istakla je ona.
Tek nakon toga, tužilac Radonjić je sudu iz optužnice pročitao neke pinove i uz njih imena nekih od optuženih koji su ih navodno koristili.
Advokati su negodovali i naglasili da SDT nije saopštilo da su ta imena saopštili na osnovu službenih zabilješki te da je sporno na koji način je Tužilaštvo došlo do identifikacije korisnika Skaja.
Da je ovakav prikaz Skaj poruka nejasan, ukazao je i advokat Stefan Jovanović koji je kazao da odbrana ne zna šta je tabelom prikazano.
- Ovdje imamo tabelu koja nije potpuna i nedostaje dio tabele, a bez obzira na to ne znamo na šta se odnose paragrafi ,,Time stant Amsterdam“ ili ,,Injest state“. Smatram da bi ovo trebalo da pojasni vještak koji je kvalifikovan, jer se ovo ne može tumačiti, ukazao je on. Pored toga, Viši sud u Podgorici naložio je juče SDT-u da u roku od tri dana dostavi dopunu „Skaj“ poruka u predmetu protiv Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice,
i ostalih koji se terete za više krivičnih djela.
Ovu odluku donijela je sutkinja Vesna Kovačević kako bi taj materijal bio proslijeđen odbrani na upoznavanje, a nakon što je specijalni tužilac Jovan Vukotić najavio da će u nastavku krivičnog postupka biti ,,dopune Skaj poruka“.
Pored toga, sutkinja Kovačević odbila je prijedlog odbrane Vesne Medenice da se u svojstvu svjedoka saslušaju bivši premijer Duško Marković, nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragan Radonjić, bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić te bivši glavni specijalni tužilac Mi-
bez nadzora, a koja je u sedmom mjesecu trudnoće, napustila zatvor odlukom Ministarstva pravde
došlo jer je štitila dijete
prijave, a protiv mene otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem jer sam prijavila nasilje, a ne onaj koji ga je vršio - kategorična je sagovornica portala ETV. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost djeteta i naložila da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem.
- Dana 24. oktobra pozvana sam ,,radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez uručenog pisanog rješenja i bez upozna-
vanja sa bilo kakvim nalogom, lišena sam slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu rizične trudnoće, sa dokumentovanom dijagnozom Z35. Sutkinja Ina Hrković je bila obaviještena o mom zdravstvenom stanju, ali je sprovođenje ipak nastavljeno - navela je ona. Nekoliko dana kasnije Ministarstvo pravde je naložilo prekid izvršenja kazne jer mlada Podgoričanka ima visokorizičnu trudnoću. -To je urađeno tek nakon što sam već bila lišena slobode. Prekid je morao
biti obezbijeđen unaprijed. Držana sam pod mjerom koja je ugrožavala moj i život nerođene bebe, a tek naknadno su papiri „ispravili stvar“. To nije zakonito. Prekršeni su čl. 3 i 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima - kazala je ona. Ogorčena je, kaže, na postupanje sutkinje Hrković.
- Postupano je prema meni kao prema kriminalcu, iako sam bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje. Ignorisano je moje zdravstveno stanje. Dato je zeleno svjetlo za sprovođenje bez zakoni-
tog naloga, što otvara sumnju na nezakonito lišenje slobode – navodi Podgoričanka. Posebno je, kaže, šokirala scena kada je sutkinja prilikom dolaska u njen dom, u pratnji policije i izvršitelja, prišla sigurnosnoj kameri i okrenula je kako se postupanje ne bi snimilo.
- Ako je sve rađeno po zakonu, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u sedmom mjesecu trudnoće? To je pitanje za Sudski savjet i Ministarstvo pravde - navela je ona. Pritisak na porodicu ove Podgoričanke nastavljen je i dok je bila u zatvoru.
- Službeno lice Dragoljub Kaluđerović prijetio je mojoj majci riječima: „To će joj doći glave“. Umjesto zaštite, nastavlja se pritisak i pokušaj da se sprovede odluka suda u trenutku kad sam fizički spriječena da zaštitim dijete. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda forsiraj kontakt djeteta sa osobom koju dijete doživljava kao nasilnu – istakla je ona. Dodaje da institucije ignorišu činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.
- Dana 24. jula 2025. dijete je, kako piše u zapisniku, izjavilo da ga se plaši jer ju je tukao.
livoje Katnić, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj, na šta je sutkinja Kovačević pojasnila da ,,sud smatra da je to bespredmetno“. Podsjetimo, optužnicom su, pored Vesne i Miloša Medenice, obuhvaćeni i Marjan Bevenja, Goran Jovanović, braća Bojan i Marko Popović, Vasilije Petrović, Luka Bakoč, policijski službenik Darko Lalović, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marko Vučinić, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević i Stevo Karanikić, Nikola Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića. Jovana RAIČEVIĆ
Postoje i medicinski nalazi iz februara 2025. koji potvrđuju povrede mekih tkiva. I pored toga, tužilaštvo odbacuje prijave i otvara predmete protiv mene – tvrdi Podgoričanka. Ističe da dok su nju držali u zatvoru, pokušali su da ostvare kontakt djeteta sa ocem – bez nje i protiv djetetove volje, što je suprotno od obaveze države koja mora da postupa u najboljem interesu djeteta, kako propisuje Konvencija o pravima djeteta.
Dok je bila u zatvoru, porodici je naloženo da djevojčicu predaju ocu, ali su dva pokušaja propala jer je dijete odbijalo da ide s njim. B. R.
Predsjednik Odbora direktora RVCG o izgradnji saobraćajnice Budva (Jaz) – Tivat
Polaganje cijevi je u završnoj fazi. Uspješno realizujemo svoj dio obaveza iako su prethodni rukovodilac jedinice za implementaciju i razriješeni izvršni direktor neadekvatnim rukovođenjem projektom, netransparentnim radom i nepoštovanjem ugovornih procedura ugrozili dinamiku realizacije pojedinih faza i izazvali neodgovarajuću komunikaciju u odnosima sa izvođačem i nadzorom – navodi predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić
BUDVA - Regionalni vodovod Crnogorsko primorje uspješno privodi kraju realizaciju svog dijela obaveza na projektu izgradnje novog cjevovoda na dionici budućeg bulevara Tivat – Budva (Jaz). Radovi na polaganju cijevi su u završnoj fazi, a gotovo sve finansijske obaveze prema izvođaču su izmirene. Produženje roka za završetak radova, koje je proisteklo iz objektivnih okolnosti, neće imati negativne posljedice po Regionalni vodovod, jer su svi tehnički, finansijski i pravni aspekti projekta adekvatno usaglašeni i pod kontrolom – navedeno je u saopštenju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zorana Lakušića.
U okviru projekta rekonstrukcija dionice puta M2 Tivat –Budva (Jaz) gradi se novi regionalni vodovodni sistem. Prema ugovorenom roku bulevar je trebalo da bude izgrađen u januaru 2026. godine.
Međutim, najavljeno je da će taj rok biti probijen i da će poskupiti.
Projekat je ukupne vrijednosti 53,91 milion eura bez PDV-a, Regionalni vodovod učestvuje sa 8,77 miliona eura, što se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ta sredstva usmjerena su na izgradnju novog cjevovoda koji će dugoročno obezbijediti sigurno snabdijevanje opština Tivat, Kotor i Herceg Novi nedostajućim količinama vode, uz povećanje efikasnosti sistema.
IZAZOVI
Izgradnja novog cjevovoda počela je 10. juna 2024. godine, nakon obimne pripreme i usaglašavanja tehničke dokumentacije. Lakušić podsjeća da je to preduzeće od samog početka projekta pokazalo visok stepen odgovornosti i stručnosti, kontinuirano insistirajući na kvalitetu materijala, stručnoj radnoj snazi i stalnom nadzoru nad izvođenjem radova. Međutim, ističe, da su se u pojedinim fazama realizacije suočili sa izazovi-
ma nastalim usljed neadekvatnog rukovođenja projektom, netransparentnog rada i nepoštovanja ugovornih procedura od strane prethodnog rukovodioca jedinice za implementaciju i razriješenog izvršnog direktora. – Njihovo nepostupanje i nepreduzimanje blagovremenih mjera, kako je utvrđeno, ugrozilo je dinamiku realizacije pojedinih faza projekta i izazvalo neodgovarajuću komunikaciju sa izvođačem i nadzorom. Konkretno, u koordinaciji sa inženjerom–nadzorom, bez ugovornog utemeljenja prolongirana je odluka prema izvođaču za nabavku materijala, prije svega cijevi za ugradnju cjevovoda. Inženjer je 11. septembra 2023. godine naložio izvođaču da kompletan materijal (cijevi od nodularnog liva, ventile i fitinge) nabavi od dobavljača Samsun Makina Sanayi iz Turske, iako je izvođač imao ugovorno pravo da dio opreme nabavi od proizvođača Xinxing iz Kine. Ova odluka dovela je do razlike u cijeni od 1.988.746 eura. Dana 4.
BAR: Skupština jednoglasno donijela odluku
aprila 2024. godine izvođač je podnio prigovor zbog kršenja ugovornih odredbi, uz zahtjev za produženje roka i naknadu nastale razlike u cijeni od strane Regionalnog vodovoda. Takođe, nedjelovanjem rukovodioca jedinice i razriješenog izvršnog direktora, koji su još 18. januara 2024. bili upoznati sa potrebom izmještanja cjevovoda DN400 prema Kotoru u dužini od oko 250 metara, nije blagovremeno preduzeta nijedna aktivnost za rješavanje tog tehničkog pitanja. Zbog toga je izvođač podnio novi zahtjev za produženje roka i dodatne troškove. Prvenstveno zbog izostanka blagovremene reakcije tehničkog sektora i rukovodioca jedinice za implementaciju, ponuda za izmještanje cjevovoda DN400, dostavljena 7. juna 2024. godine, prihvaćena je tek 11. jula 2024. godine od strane Regionalnog vodovoda – dakle, pola godine nakon što su odgovorni upoznati sa potrebom za izmještanjem dijela cjevovoda – tvrdi Lakušić u saopštenju.
KOMISIJA
On ističe da je u više navrata, Odbor direktora Regionalnog vodovoda ukazivao inženjeru/nadzoru na potrebu stalnog prisustva na gradilištu, redovno izvještavanje i pravilan odnos prema materijalima, te zahtijevao veći stepen profesionalizma i odgovornosti svih učesnika u realizaciji projekta. – Zahvaljujući dosljednom djelovanju Odbora direktora koji je blagovremeno reagovao na sve uočene nepravilnosti i opstrukcije, interes preduzeća i države je sačuvan. Posebno se ističe veliki doprinos Željka Raičevića, predsjednika Komisije za koordinaciju projekta koju je formirao Odbor direktora. Komisija je redovno izvještavala Odbor direktora o svim fazama realizacije i predlagala mjere za unapređenje procesa, čime je značajno doprinijela efikasnijem nadzoru i boljoj koordinaciji između svih učesnika projekta. Dolaskom novog izvršnog direktora Krsta Radovića i reorganizacijom jedinice za implementaciju, uspostavljen je sistem koji je omogućio blagovremenu razmjenu informacija, brže odlučivanje i efikasniju kontrolu kvaliteta i dinamike radova. Time je projekat vraćen na kolosijek odgovorne i stručno utemeljene realizacije – navodi Lakušić u saopštenju. C. G.
Podići će spomenik žrtvama zemljotresa iz 1979. godine
BAR – Skupština opštine Bar jednoglasno je usvojila prijedlog odluke o podizanju spomenika žrtvama razornog zemljotresa, koji je zadesio Crnu Goru 15. aprila 1979. godine. Usvajanjem odluke stvoreni su uslovi da se raspiše konkurs za izbor umjetnika i izgled spomenika.
Prema riječima sekretara za kulturu Srđana Lekića dobijena je saglasnost Ministarstva kulture i medija na osnovu Zakona o spomen-obilježjima. Kako je navedeno u odluci, planirano je da spomenik bude postavljen na prostoru između Ulice Šćepana Malog i Bulevara revolucije. Na postamentu će pisati: ,,Žrtvama zemljotresa od 15. aprila 1979. godine“. Opština je obezbijedila sredstva za izgradnju a njena obaveza biće održavanje budućeg spomenika.
Spomenik će se izraditi u kombinaciji kamena, betona i čelika, dimenzija: a=220-250 cm x b=220-250 cm x h=250300 cm i biće na postamentu od prirodnog kamena. Planira se i izrada pristupne staze od štampanog betona, u ravni terena. Tokom rasprave istaknuto je da će spomenik imati simbolično i ljudsko značenje Lekić je istakao da će spomen-obilježje dostojanstveno podsjećati na stradale, solidarnost onih koji su pomogli ugroženima istovremeno naglašavajući solidarnost građana i edukativnu funkciju u vezi sa aseizmičkom gradnjom. U katastrofalnom zemljotresu iz 1979. godine stradala je 101 osoba u Crnoj Gori, od čega 49 u barskoj opštini. Povrijeđeno je više od hiljadu ljudi. Materijalna šteta je procijenjena na više od četiri milijarde dolara. C. G.
C ETINJE: Nacionalni parkovi uz pomoć Eko fonda obnovili opremu
CETINJE – Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore i Fond za zaštitu životne sredine - Eko fond obezbijedili su opremu koja će omogućiti zaposlenima efikasniju kontrolu i zaštitu terena najvrednijih područja Crne Gore. Prezentacija opreme realizovana je u Nacionalnom parku Lovćen.
Direktorica JPNPCG Marinela Đuretić kazala je da je oprema vrijedna oko 18.200 eura.
– Ova oprema će znatno olakšati rad naših nadzornika na terenu, a biće i od velike pomoći Službi za kontrolu i monitoring Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore. Ističemo da je kroz saradnju sa Eko fondom i dodjelu bespovratnih sredstava već realizovana obuka za zaposlene
u službama zaštite, kao i nabavka uniformi i terenskog hibridnog vozila. Naši nadzornici sada raspolažu savremenom taktičkom opremom, prilagođenom različitim terenskim i vremenskim uslovima. Nova oprema omogućiće im da, u saradnji sa Službom za kontrolu i monitoring, još efikasnije prate stanje na terenu i brže reaguju na eventualne nepravilnosti ili nelegalne aktivnosti u parkovima – kazala je Đuretić Kao primjer dobre saradnje sa Eko fondom istakla je i projekat „Unapređenje komunalne infrastrukture u NP Durmitor“, u okviru kojeg je adaptirana spoljna mreža fekalne kanalizacije na lokalitetu Crno jezero, čime je znatno unaprijeđen sistem odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda iz restorana, vrijdan 65.200 eura. J.P.-Đ.
Nikšić: Direktor Dnevnog centra za djecu s posebnim potrebama Radovan Dragnić za Pobjedu o investiciji vrijednoj 3,7 miliona eura
NIKŠIĆ – Na spisku projekata koji će se finansirati iz državnog budžeta za 2026. godinu našao se i centar za autizam koji bi trebalo da se gradi u Nikšiću, a čija je predviđena vrijednost oko 3,7 miliona eura.
Ta ideja je, prije dvije godine, potekla iz nikšićkog Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, a lokalna uprava je svesrdno podržala i u saradnji s Ministarstvom prosvjete obezbijedila lokacijunedaleko od škole u naselju Ozrinići. U međuvremenu je donešena odluka da se stara školska zgrada, napuštena prije više decenija, sruši i da se na tom mjestu izgradi savremeno opremljen objekat koji će zadovoljavati sve standarde.
SAVREMENI CENTAR Direktor Dnevnog centra za djecu s posebnim potrebama Radovan Dragnić kazao je
Zamišljeno je da to bude tzv. dnevni boravak za mlade iz autističnog spektra, u sklopu kompleksa planirana je izgradnja i nekoliko apartmana za korisnike. Od organizacije u Danskoj koja je referentna u toj oblasti, dobili smo predidejno rješenje budućeg objekta, a projekat budućeg centra za autizam će uraditi Agencija za projektovanje – kazao je Pobjedi direktor Dnevnog centra za djecu s posebnim potrebama Radovan Dragnić
Pobjedi da je zamišljeno da to bude tzv. dnevni boravak za mlade iz autističnog spektra, te da bi trebalo u sklopu tog kompleksa da bude izgrađeno i nekoliko apartmana za korisnike.
Dnevni centar za djecu s posebnim potrebama ima 60-ak korisnika, trećina je sa autizmom, a trećina boravi u Dnevnom centru za odrasle (27+) na Duklu. Dragnić očekuje da će budući centar za autizam imati makar stotinu korisnika
PLUŽINE – Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu ,,Spasimo Brezna“, podnijeli su ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću zahtjev za obustavu i reviziju postupka izmjena i dopuna PUP Plužine, zbog brojnih nezakonitosti, nepoštovanja procedura i potpunog ignorisanja lokalne zajednice, koja je direktno i najviše pogođena planskim rješenjima – mještana sela Brezna, saopštili su iz Građanske inicijative ,,Spasimo Brezna“.
Naglašavaju da je Savjet za reviziju planskih dokumenata dao negativno mišljenje na Izvještaj o javnoj raspravi, uvažavajući brojne primjedbe koje su na ovaj planski dokument podnijeli mještani Brezana, kao
– Planirano je da se grade dva paviljona, jedan za starije, drugi za djecu, a imaće i fiskulturnu salu. Biće to savremeni centar maksimalno prilagođen korisnicima. Naša ustanova je obavila mapiranje, radili smo ankete s porodicama koje imaju iskustvo sa autizmom i te rezultate smo poslali organizaciji u Danskoj koja je referentna u toj oblasti, da bi dobili neko kao predidejno rješenje budućeg objekta. Agencija za projektovanje opštine Nikšić se prihvatila obaveze da uradi taj projekat i biće finiširan do kraja godine. Bio je to zahtjevan posao, ali mi smo arhitekte koji su angažovani u tom poslu vodili na studijsko putovanje u Osijek, Novi Sad, Beograd, Tiranu... gdje postoje slične ustanove. Vjerujem da smo sakupili dragocjena iskustva, a arhitekte su i u našem Centru boravile kako bi se uvjerili kakve su navike djece sa autizmom, koje potrebe imaju – riječi su Dragnića. Kako saznajemo, planirano
je da se u Ozrinićima izgradi objekat površine oko 3.000 kvadrata, čime bi se zadovoljile sadašnje potrebe, odnosno u tom prostoru moglo bi da boravi oko dvije stotine korisnika.
– Teško je doći do podataka, ali evidentirali smo da bi budući centar za autizam imao
oko stotinu korisnika. Nažalost, broj takve djece raste i biće ih više kada se zaokruži cijela priča. Lokalna uprava je maksimalno angažovana, ali i mi smo se potrudili da u međuvremenu završimo obuke za naše zaposlene kako bi spremnije dočekali novu ustanovu. Zamišljeno je da
se uključe Ministarstvo socijalnog staranja, ali i Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo zdravlja, kako bi teret zajednički iznijeli, jer riječ je o vrlo specifičnoj oblasti – kaže direktor Dnevnog centra za djecu s posebnim potrebama u Nikšiću. Parcela na kojoj će se gradi-
ti objekat površine je 11.000 kvadrata i uskoro bi trebalo da počnu pripremni radovi za gradnju.
DNEVNI CENTAR
Nikšićki Dnevni centar za djecu s posebnim potrebama ima 60-ak korisnika, trećina je sa autizmom, a trećina boravi u Dnevnom centru za odrasle (27+) na Duklu. Nedavno su u ovoj ustanovi počeli raditi u dvije smjene i to je na neki način prelazno rješenje do izgradnje centra u Ozrinićima. Dragnić kaže da sada nemaju dovoljno prostora i da zbog toga imaju dvije smjene, ali da imaju neophodan stručni kadar. Jasno je da im je najteže bilo doći do posebno obučenih logopeda, psihologa, defektologa, pa i vaspitača i učitelja, a podug je spisak porodica koje bi koristile usluge ove ustanove da imaju veće kapacitete. – Potrebe korisnika i njihov broj diktira i potrebe za stručnjacima. Naravno, jedan broj zaposlenih prešao bi u Dnevni centar za autizam kada se on izgradi, a u međuvremenu bi pripremili dodatni kadar, tim prije što neki korisnici zahtijevaju individualni rad – ističe Dragnić. Budući objekat biće građen od posebnih materijala, imaće posebne podove, svjetlost, prozore, prostorije bez uobičajenih ivica... Čak je predviđeno da se kasnije gradi i jedna štala gdje bi bile životinje, jer to djeci sa takvim potrebama odgovara, kao i prostrano dvorište sa raznim sadržajima. R. PEROŠEVIĆ
i Akcija za socijalnu pravdu. GI ,,Spasimo Brezna“ podnijela je zahtjev zbog, kako su naveli, teških povreda zakona, uskra-
ćivanja prava javnosti i indicija nedozvoljenog uticaja investitora na proces planiranja. – Podnosimo zahtjev zbog: teš-
kih povreda zakonom propisanog postupka javne rasprave, uskraćivanja prava javnosti na učešća, povrede međunarodnih obaveza države, te indikatora mogućeg nedozvoljenog uticaja energetskog investitora Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES i drugih na postupanje ministarstva, što može ukazivati na postupanje suprotno načelima zakonitosti, nepristrasnosti i integriteta javne uprave – navode u zahtjevu. U dopisu navode da je Ministarstvo odbilo njihov, sedam puta ponovljen zahtjev, da organizuje centralnu javnu tri-
binu i to obrazložio navodima da je CGES prethodno detaljno informisao mještane Gornjih Brezana o planiranom energetskom projektu.“
Ovim se, kako navode mještani Brazana, Ministarstvo nezakonito poziva na informativni nastup investitora kao zamjenu za zakonom propisanu javnu raspravu i faktički delegira javna nadležnost privatnom subjektu – što predstavlja povredu javnopravnog integriteta i načela nepristrasnosti organa. – Ovakvo obrazloženje je nespojivo sa Zakonom o planira-
nju prostora i izgradnji objekata, koji jasno propisuje obavezu organa da sprovodi javnu raspravu, a ne investitora. Istovremeno, pozivanje Ministarstva na navodni informativni sastanak koji je organizovao investitor (CGES) ne može zamijeniti formalno, transparentno, otvoreno i inkluzivno učešće javnosti, kako to propisuje Aarhuska konvencija Direktive EU o učešću javnosti u odlučivanju, EBRD PR10 standard, Zakon o državnoj upravi – načelo zakonitosti i nepristrasnosti – navode iz GI ,,Spasimo Brezna“. C. G.
Danas i sjutra Međunarodni naučno-stručni skup „Dani Miloša Miloševića“
PODGORICA – Međunarodni naučno-stručni skup „Dani Miloša Miloševića“ počinje danas u 9 sati u koncertnoj dvorani Crkve Svetog Duha u Kotoru.
Dvodnevni skup organizuje Državni arhiv Crne Gore, u saradnji sa Opštinom Kotor.
Ovogodišnje teme skupa obuhvataju naučnu valorizaciju kulturnog nasljeđa na području Boke i Kotora nakon
zemljotresa 1979. godine, kao i vrednovanje dokumentarnog nasljeđa Boke Kotorske kroz istraživanja, prezentacije, digitalizaciju i međuinstitucionalnu saradnju. Skup nosi ime po dr Milošu Miloševiću (1920–2012), istaknutom naučniku, istoričaru, arhivisti, romanisti i umjetniku, koji je svoj radni vijek posvetio razvoju arhivistike i istraživanju kulturno-istorijskog nasljeđa Boke Kotorske. An. R.
Novi uspjeh dokumentarnog filma
Vladimira Perovića u Rusiji i Njemačkoj
Kadar iz filma „Ova dobra zemlja“
,,Ovu
PODGORICA – Dugometražni dokumentarni film ,,Ova dobra zemlja“ proglašen je najboljim filmom na 27. festivalu „Susreti u Sibiru“ („Встречи в Сибири“ / „Meetings in Siberia“) u Novosibirsku, a prethodno mu je na Međunarodnom festivalu planinskog filma u Tegernzeu, Njemačka, pripalo priznanje za najbolju kameru (Ivan Čojbašić). Perovićev film na 12 festivala, na koliko je dosad učestvovao, osvojio je čak 10 nagrada. Sniman je praktično po cijeloj planinskoj Crnoj Gori, a čine ga lica, pejzaži i priče, složene u jedan čudesni kaleidoskop slika
života, ali ne nasumično razbacane nego dramaturški povezane u smislenu cjelinu. Perovićevi junaci donose kratka a duboka i znakovita razmišljanja o mnogočemu: od običnog života, banalnih rutina i svakodnevnih poslova, pa sve do filozofskih misli o stvarnosti, svijetu, životu, čovjeku, trajanju, smislu postojanja, vasioni… Film, u produkciji kuće Atomic, Podgorica, podržali su Filmski centar CG i opštine Kotor, Podgorica i Žabljak. Izvršna producentkinja je Jelena Božović, snimatelj zvuka Saša Brajović, dizajnerka zvuka Dora Filipović, montažer Nikola Egerić An. R.
U Biblioteci program povodom praznika kulture
PODGORICA - Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizovaće od 6. do 11. novembra program povodom obilježavanja Njegoševog dana - praznika kulture. Za večeras, u 19 sati, planirano je predavanje prof. dr Gorana Maksimovića, dok je sjutra, u isto vrijeme, u planu uručenje nagrada i prezentovanje nagrađenih radova učenika osnovnih i srednjih škola sa literarnog konkursa. U utorak, 11 novembra, takođe u 19 sati, biće održano predavanje mr Milorada Durutovića R. K.
Državni arhiv Crne Gore predstavio dokumenta preuzeta iz Beča, potpisan o saradnji sa Austrijskim državnim arhivom
U junu ove godine, 146 arhivskih kutija koje sadrže crnogorske spise predato je Državnom arhivu vaše zemlje. Te kutije sadrže dokumenta iz oblasti uprave, pravosuđa i vojske iz perioda od 1906. do 1916. godine. Ovi spisi pružaju složenu sliku sistema upravljanja, nadležnosti i crnogorskog identiteta – kazao je generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut
PODGORICA – Crna Gora je uoči Njegoševog dana dobila nazad dragocjeni dio svoje istorije – arhivsku građu Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, preuzetu od Austrijskog državnog arhiva u Beču, uz potpisivanje sporazuma o saradnji dvije institucije.
Prezentaciji građe u Vladinom domu na Cetinju prisustvovali su zvaničnici iz Crne Gore i Austrije, među kojima potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ambasador Republike Austrije dr Kristijan Štajner, generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut i direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević. Prisutne su bile i predstavnice Austrijskog državnog arhiva Karin Holcer i dr Pia Valnig, kao i predstavnici akademske zajednice, kul-
turnih institucija i diplomatskog kora.
SPORAZUM
Tokom događaja potpisan je Sporazum o saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Austrijskog državnog arhiva, s ciljem daljeg razvoja stručno-naučnih odnosa i kao zajedničkog doprinosa unapređenju saradnje u oblasti kulture između Crne Gore i Republike Austrije. Sporazum predviđa razmjenu arhivista i arhivističkih iskustava, zajedničke projekte u oblasti digitalizacije, kao i razmjenu kopija, publikacija i stručne literature. Dokument takođe otvara mogućnost zajedničkih izložbi i naučnih skupova. Sporazum su potpisali Danilo Mrvaljević i dr Helmut Vonut.
Prezentacija dijela arhivske građe označava povratak značajnog dijela istorijskih dokumenata crnogorske provenijencije u Crnu Goru, nastalih radom institu-
cija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. Građa je, po svemu sudeći u toku i nakon Prvog svjetskog rata napustila Crnu Goru, a zatim je, kako se pretpostavlja tokom Drugog svjetskog rata, nacistička vojska, zajedno sa srpskom građom, odnijela iz Čačka i Beograda u Beč, gdje je više od jednog vijeka bila čuvana u fondovima Austrijskog državnog arhiva. Javnosti je predstavljena samo manja selekcija iz ukupno 146 arhivskih kutija sa hiljadama dokumenata minis tarstva vojnog, crnogorske vojske, Crnogorske narodne skupštine, uprava, sudova i druge građe. Odabrani mate -
rijal pripremljen je tako da bude zanimljiv stručnoj javnosti i široj publici. Kompletna građa, nakon završetka sređivanja i obrade, biće dostupna istraživačima od naredne godine, pružajući bogat izvor za naučna istraživanja i buduće publikacije. Helmut Vonut istakao je značaj povraćaja arhivske građe za očuvanje istorije i crnogorskog identiteta. - U junu ove godine, 146 arhivskih kutija koje sadrže crnogorske spise predato je Državnom arhivu vaše zemlje. Te kutije sadrže dokumenta iz oblasti uprave, pravosuđa i vojske iz perioda od 1906. do 1916. godine. Ovi spisi pružaju
Filmski festival održaće revijalno izdanje u Srbiji, Crna Gora učestvuje sa filmom ,,Vude, ti si pobijedio“ ,,Slobodna
PODGORICA – Uprkos potpunom izostanku podrške nadležnih institucija, filmski festival ,,Slobodna zona“ održaće 21. izdanje od 5. do 10. novembra u četiri grada Srbije – Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu – potvrđujući da istrajnost u kulturi ponekad znači više od samih uslova rada. Festival je ove godine bez takmičarske selekcije, bez svečanog otvaranja, zatvaranja i pratećeg programa, u skladu sa aktuelnim okolnostima. Zadržana je samo Nagrada publike, koja će moći da vidi 37 igranih i dokumentarnih, dugometražnih i kratkih filmova iz 20 zemalja. Među
zona“ po svaku cijenu
tri gos ta 21. ,,Slobodne zone“ je i crnogorski reditelj S enad Šahmanović sa filmom „Vude, ti si pobijedio!“, o sudbini oskarovca Dušana Vukotića (kroz njegov animirani film „Surogat“, 1961). Direktor ,,Slobodne zone“ Rajko Petrović je na konferenciji za novinare, u ustanovi kulture ,,Parobrod“, istakao da nijesu dobili nikakva sredstva za festival. - Imamo dva donatora i radimo sa veoma malo novca. Ipak, odlučili smo da se festival održi zbog kontinuiteta. Naše iskustvo je da se festival, ako se jednom prekine, gotovo nikada ne nastavi – kazao je Petrović. U izjavi za portal SEEcult.org Petrović je, na pitanje koji su argumenti za održavanje ,,Slobodne zone“, dok se neki festivali otkazuju u znak bojkota zbog stanja u zemlji, odgovorio da „poštuje i ne osuđuje odluke drugih organizacija i udruženja“, ali je ponovio da je „tim ‘Slobodne zone’ svjestan činjenice da se festivali koji se jednom ne održe - ugase“.
potpisan i sporazum
složenu sliku sistema upravljanja, nadležnosti i crnogorskog identiteta. Ova arhivska zbirka sada je dio pamćenja crnogorske države, koja svoju prošlost čuva dostojanstveno i s pažnjom za buduće generacije. Povraćaj ove arhivske građe, međutim, nije samo administrativni čin, već simbol međusobnog poštovanja, povjerenja i saradnje između naših institucija. On potvrđuje da istorijsko nasljeđe ne stvara granice, već gradi mostove među narodima – istakao je Vonut.
Prema riječima Kristijana Štajnera, povraćaj arhivske građe i potpisivanje sporazuma o saradnji predstavlja-
ju važan doprinos razvoju odnosa između dvije države.
ISTORIJSKI ZNAČAJ
Mrvaljević je naglasio istorijski značaj današnjeg događaja za arhivsku struku, crnogorsku kulturu i nacionalni identitet
- Danas svjedočimo zaista istorijskom trenutku – pred vama je crnogorska arhivska građa koja je ponovo u domovini, nakon više od vijeka. Ovo nije samo važan dan za Državni arhiv Crne Gore, ovo je dan od izuzetne važnosti za našu istoriju, kulturu, cjelokupnu kulturno-istorijsku baštinu, naš identitet – za državu Crnu Goru. Želim da iskažem neizmjernu zahvalnost Austrijskom državnom arhivu i njegovom prvom čovjeku, generalnom direktoru i dragom prijatelju dr Helmutu Vonutu, prije svega na otvorenosti i srdačnosti koju je iskazao još od našeg prvog susreta u Varšavi početkom aprila ove godine. Ovaj izuzetan gest Austrijskog državnog arhiva i svečanost kojoj danas prisustvujemo ne predstavljaju samo čin razumijevanja, otvorenosti i profesionalne odgovornosti, već i istinski čin prijateljstva među našim institucijama, državama i narodima Austrije i Crne Gore – kazao je Mrvaljević. Tamara Vujović naglasila je da povraćaj arhivske građe i potpisivanje sporazuma simbolizuju dugogodišnju saradnju i kontinuirani razvoj veza između Crne Gore i Austrije. A. RADOVIĆ
NB „Radosav Ljumović“ odabrala najbolje sastave učenika
Nagrađeni najbolji radovi o Njegošu
PODGORICA – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u Podgorici donijela je odluku o nagradama za najuspješnije radove učenika osnovnih i srednjih škola na literarnom konkursu organizovanom povodom obilježavanja 13. novembra – Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Svečano uručenje nagrada održaće se 7. novembra u 19 sati, u sali „Marko Miljanov“. U kategoriji osnovnih škola, na temu „Blago tome ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“, prvu nagradu dobio je Danilo Galičić, učenik Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Drugu i
Direktorica Muzeja i galerija Budve ponovo optužuje opštinsku vlast
PODGORICA - Direktorica Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“ Lucija Đurašković obratila se javnosti i nadležnim organima tvrdeći da je u toj ustanovi došlo do ozbiljnih nepravilnosti koje, prema njenim navodima, ukazuju na mogućnost zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava, uključujući i pečat ustanove.
- Prema mojim saznanjima i dostupnim dokazima, određena lica su, u ime Savjeta ustanove, donijela odluku da falsifikuju pečat Javne ustanove Muzeji i galerije Budve te njime ovjere Odluku o prestanku mandata direktora još iz 2021. godine i imenovanju vršioca dužnosti direktora, iako: ne postoji rješenje o razrješenju direktora – navela je Đurašković. Ona je citirala član 22. Statuta ustanove, koji predviđa da direktor ima pravo da vrši dužnost do izbora novog i to isključivo na konkursu, jer je bivšem direktoru prestao mandat i nije prekinut, kako bi se imenovao vršilac dužnosti.
- Savjet nije formiran u skladu sa članom 13 Statuta ustanove, jer predstavnik zaposlenih nije izabran zakonitom procedurom od strane zaposlenih, te je slučaj predat na rješavanje Upravnom sudu 22. septembra 2025. na što je direktor imao pravo prema čl. 19 Statuta Ustanove. Napominjem da su pomenute odluke ovjerene pečatom koji nije autentičan pečat Javne ustanove Muzeji i galerije Budve – kazala je Đurašković.
Prema njenim riječima, potvr-
du sumnje da je pečat falsifikovan predstavlja i činjenica da u Službenom listu Crne Gore nikada nije objavljeno obavještenje o poništavanju važećih pečata ustanove, što je zakonska obaveza prilikom zamjene ili stavljanja pečata van upotrebe. - Dakle, upotreba drugog, neobjavljenog pečata nema pravno dejstvo i može ukazivati na krivično djelo falsifikovanja službenog pečata i isprave, za koje su predviđene i zatvorske kazne po Krivičnom zakonu Crne Gore. Takođe, postoji osnovana sumnja da je Savjet podnio zahtjev CRPS-u za upis novog direktora, iako za to nema zakonskog osnova, s obzirom da nije biran na konkursu i da je v. d. imenovanje
zakonito sem ukoliko je prekinut mandat direktoru prema čl. 22, što ovdje nije slučaj. O svemu navedenom biće obaviješteni nadležni u policiji i hitno podnijete tužbe i krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu, radi preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti –navela je Đurašković. Iz budvanskog opštinskog odbora Nove srpske demokratije juče su saopštili da Opština Budva, pod kontrolom DPS-a i njihovih sluga Nikole Jovanovića i njegovog najbližeg saradnika Odžića, funkcioniše kao politička grupacija koja širi primitivizam i vulgarnost i krši zakone države Crne Gore. - Politički instalirana struktura prvo je imenovala Savjet Mu-
zeja i galerija Budve bez predstavnika zaposlenih, što je nezakonito i nije se moglo upisati u CRPS. Kada su pokušali da isprave sopstvenu grešku, donijeli su novu odluku – ponovo nezakonitu. Da bi stvar bila gora, postoje ozbiljne sumnje da je takozvani Savjet falsifikovao pečat ustanove i na osnovu toga donio odluke o imenovanju v. d. direktora - rekli su. Ako ovo ne zaslužuje hitnu reakciju tužilaštva, pitaju, šta onda zaslužuje.
- Tužilaštvo Crne Gore mora hitno da preduzme sve zakonom propisane mjere, da ispita svaku od navedenih radnji, da zaštiti javni interes i kazni sve koji su učestvovali u zloupotrebama. U suprotnom Budva će nastaviti da tone dublje u bezakonje koje produkuje Nikola Jovanović i platforma koalicija koju je okupio - saopšteno je. Iz Opštine Budva, podsjetimo, nikada nijesu odgovorili na Pobjedina pitanja u vezi sa problemima u Muzejima i galerijama Budve i optužbama koje na račun budvanske vlasti kontinuirano iznosi aktuelna direktorica Lucija Đurašković. R. K.
treću nagradu osvojile su učenice OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković i Maša Boljević. U kategoriji srednjih škola, na temu „Čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju“, prvonagrađena je Petra Gavrić, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“. Druga nagrada pripala je Eleni Šćepanović iz Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“, dok je treću nagradu osvojio Lazar Pejović, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Najbolji učesnici konkursa biće nagrađeni diplomom, knjigom i novčanom nagradom. R. K.
PODGORICA - Crna Gora će ove sedmice prvi put biti domaćin međunarodnog festivala MUZETEA Adriatic – IMF ITI UNESCO, koji u Podgoricu i Nikšić donosi spoj teatra, muzike i muzeja kroz dvije predstave i prateći edukativni program, sa ciljem da muzeje pretvori u prostore savremenog izvođačkog stvaralaštva.
Festival, čija je direktorica glumica Vjera Mujović, u Crnoj Gori organizuju Art 365 i Valor Production, kao nastavak festivala MUZETEA, koji se prethodne tri godine održava u Beogradu a od ove godine počinje svoje regionalno širenje kroz izdanje u Crnoj Gori. Otvaranje festivala zakazano je za večeras u 19 sati u Kuslevovoj kući u Podgorici, gdje će biti izvedena predstava „Bobočka ili drugih sto strana Fi-
lipa Latinovića“ u produkciji Kazališta Moruzgva, u izvođenju glumice Ecije Ojdanić Predstava donosi savremeno scensko tumačenje jednog od
najistaknutijih likova Miroslava Krleže i istražuje emotivnu, identitetsku i društvenu slojevitost Bobočke kao jedne od najintrigantnijih književnih junakinja. Drugi program biće održan u Nikšiću, u Muzeju kralja Nikole, u petak, 7. novembra u 19 sati, kroz izvođenje muzičko-scenske solo predstave „Priče iz orkestarske rupe“ (Stories from the Orchestra Pit) švedskog umjetnika Eliasa Feingersha, tromboniste, kompozitora, glumca i reditelja. Feingersh je višestruko nagrađivan umjetnik prepoznat po spoju klasične muzike, improvizacije, performansa i multimedijalnog izraza, a
nastupao je na vodećim svjetskim scenama, uključujući Berlin Philharmonie, Metropolitan Operu u Njujorku, Copenhagen Operu i Stockholm Philharmonic. Nakon predstave u Nikšiću, Feingersh će održati masterclass pod nazivom „Zvuk kao scena – između muzičke interpretacije i performansa“, posvećen istraživanju odnosa tijela, prostora, improvizacije i live electronics u savremenom muzičkom izvođenju, namijenjen studentima, profesionalnim muzičarima, pedagozima i svima zainteresovanima za savremene pristupe muzičkom performansu.
Festival MUZETEA Adriatic realizuje se uz podršku Opštine Nikšić, Muzeja i galerija Nikšić, kancelarije Nikšić EPK 2030. i Muzeja i galerija Podgorice. Ulaz je besplatan za sve festivalske programe.
R. K.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović juče u Skupštini odgovarala na poslanička pitanja
Zoja Bojanić-Lalović naglasila je da je ugovorima o djelu u MKM angažovano lice sa srednjom medicinskom školom za obavljanje poslova koji se odnose na „jednodnevne obuke za predstavnike medija na temu rodne ravnopravnosti“
PODGORICA - Milion i po eura potrošenih na ugovore o djelu, angažovanje nestručnog kadra i sporne odluke o statusu istaknutih stvaralaca, ponovo su otvorili pitanje odgovornosti Ministarstva kulture i medija. Ministarka Tamara Vujović pokušala je u Skupštini da odbrani svoj resor od optužbi da se kultura pretvara u poligon za partijsko zapošljavanje i formalizam bez stvarnog učinka.
I dok je ministarka Vujović govorila o planovima, komisijama i „zakonskim okvirima“, poslanice su podsjećale da kulturna i sakralna baština Crne Gore propada, a politika se krije iza procedura.
UGOVORI
Poslanica Zoja Bojanić-Lalović podsjetila je na izvještaj DRI i činjenicu da je Ministarstvo kulture i medija za isplatu ugovora o djelu potrošilo 1. 476.791,06 eura. Zanimalo je kakvi su efekti ovih ugovora, te da li je rađena evaluacija uči-
naka. Vujović je kazala da navedeni iznos ne obuhvata samo iznos aktivnosti MKM već i 12 nacionalnih javnih ustanova kulture čiji se programi i aktivnosti finansiraju iz istog budžetskog okvira. - Kada se tiče aktivnosti javnih ustanova, to su pozamašna finansijska sredstva za ugovore o djelu, ali morate znati da se tu radi o angažmanu glumaca, scenografa…, nečega što je iznimno i što izlazi iz onoga što je predviđeno aktima o sistematizaciji ovih ustanova – kazala je ona i objasnila da je dio sredstava korišćen i za angažovanje lica na pomoćnim poslovima koji nijesu mogli biti realizovani redovnim kadrovskim kapacitetima MKM, a koji su bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosti.
Bojanić-Lalović je naglasila da je među pomenutim ugovorima angažovano lice sa završenom srednjom medicinskom školom za obavljanje poslova koji se odnose na „jednodnevne obuke za predstavnike medija na temu rodne ravnoprav-
nosti“. Po drugom ugovoru, profesor italijanskog jezika je angažovan da ,,definiše ključne karakteristike i razlike mobilnog novinarstva u odnosu na klasično novinarstvo. Ministarka Vujović je na to kazala da ne vjeruje da je neki od njenih saradnika iz Direktorata za medije izabrao u komisiju ili u strategiju rodne ravnopravnosti nestručno lice ili lice koje nema dodatne obuke na polju ravnopravnosti.
- Upravo mi iz Direktorata za medije stiže poruka u kojoj mi javljaju da se radi o izuzetno uvaženoj aktivistkinji u obla-
sti rodne ravnopravnosti koja je bila angažovana da obuči novinare kako da se izvještava o medijskoj strategiji. Apsolutno odbacujem bilo kakvu mogućnost da je to povezano sa partijskim zapošljavanjem ili sa izborima u Nikšiću - istakla je Vujović.
Bojanić-Lalović je ministarku pitala i kako tumači činjenicu da je status istaknuti kulturni stvaralac dodijeljen Milutinu Mićoviću, osobi koja je „u više navrata javno iznosila stavove koji negiraju crnogorski identitet i državne simbole“. Vujović je ponovila ranije objašnjenje
Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da Crna Gora u budućnosti zaslužuje odlučnog, karakternog, suverenog, obrazovanog ministra kulture sa velikim moralnim integritetom i intelektualnim postamentima, koji će odlučno odgovoriti na sve devastacije, bile one na Rumiji, na Miholjskoj prevlaci, u Đurđevim stupovima.
- Svaki ministar kulture i u prošlosti i u sadašnjosti koji se tome nije usprotivio i koji je nalazio načine da u 20 minuta govora opravda svoj rad ili da negativno komentariše rad prethodnika pokazuje da ne zaslužuje da bude na tom mjestu u ovakvoj Crnoj Gori u kojoj stablo vlasti čini Srpka pravoslavna crkva. Kako danas
izgleda Beška, Vranjina, Pivski manastir, Morački manastir, Ostrog, Stanjevići. Jeste li, ministarko Vujović, ušli u sve te hramove, jeste li se zapitali kako su oni izgledali kada su građeni. Oni čuvaju kulturu sjećanja Crne Gore o njenoj arhitekturi, o našoj skromnosti i jednostavnosti naše gradnje i veličini i ljepoti onoga što se nalazi unutra.
Stanje u sakralnoj baštini Crne Gore je alarmantno i gotovo na nivou skandaloznosti. Znam kako su ti manastiri i crkve izgledali prije deset, 15 i 20 godina, a znam kako sada izgledaju. Ne samo drugi stil gradnje, nego što se uradilo na nivou izmjena, devastacije, dodataka kojima tu nije mjesto - istakla je Vuković-Kuč.
da je pomenuti status razmatrala komisija od sedam članova, te da je ,,u ovom slučaju sve bilo prema zakonu i njihovom poslovniku o radu“.
NASLJEĐE
Poslanica Aleksandra Vuković-Kuč upitala je ministarku Vujović što MKM namjerava da uradi povodom očuvanja sakralne baštine Crne Gore, s obzirom na brojne višedecenijske devastacije tog važnog segmenta duhovnog nasljeđa naše države. Zanimalo je i da li se radi izvještaj o stanju u toj oblasti, da li su nadležne službe obišle teren i ustanovile stanje... Vujović je podsjetila na dokument ,,Stanje kulturne baštine u Crnoj Gori“ koji je 2006. godine izradilo tadašnje ministarstvo kulture, kada je utvrđeno da je od 326 registrovanih i valorizovanih kulturnih dobara, oko 80 odsto njih devastirano. - I pored toga što smo imali tu analizu nijedna reakcija, rezultat iz toga nijesu izašli - kazala je Vujović.
Ona je govorila o odsustvu sistemskog pristupa pri reagovanju na nelegalne građevinske aktivnosti.
- Do ekspanzije takvih aktivnosti došlo je usljed odsustva komunikacije od strane vlasnika držalaca kulturnih dobara i nadležnih ustanova kroz ćutanje administracije. Kada nema dvosmjerne komunikacije, kada nema smjernica, kada nema uslova i kada je jedno odbacivanje i ćutanje, onda je normalno da imamo pogrešne radove i devastaciju - kazala je Vujović, iako je demantuju brojni zvanični podaci i tekstovi koje je objavila Pobjeda, a koji nedvosmisleno dokazuju mnoge građevinske radove na sakralnoj baštini, bez traženja konzervatorskih uslova, bez odobrenog konzervatorskog projekta ili bilo kakve saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
STARI BAR
Poslanica Edina Dešić upitala je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da li Vlada ima plan da konačno krene u projekat pune valorizacije jednog od najvažnijih turističkih resursa Bara, ali i Crne Gore, a to je Stari grad Bar. Vujović je kazala da Stari Bar posjeduje izuzetne kulturne vrijednosti, te da se od 2010. godine zbog prepoznatih univerzalnih vrijednosti nalazi se na Tentativnoj listi UNESCO svjetske baštine što mu daje preporuke za potencijalni puni upis na UNESCO listu svjetske baštine. Ministarka je odgovorila da, pored značajnih rezultata u očuvanju i popularizaciji Starog Bara, tom biseru našeg nasljeđa nedostaje sistematičnost u kontekstu valorizacije cjelokupnog Starog grada i planiranja adekvatnih sadržaja.
- Ovakav sistematski pristup moguće je obezbijediti izradom plana upravljanja Starim gradom Barom, U tom kontekstu Ministarstvu se krajem 2024. godine obratila Opština Bar sa inicijativom za izradu plana upravljanja - kazala je Vujović. A. ĐOROJEVIĆ
Direktorica Filmskog centra učestvovala na skupštini Evropske asocijacije nacionalnih kinematografskih agencija
PODGORICA – Direktorica
Filmskog centra Crne Gore
Aleksandra Božović učestvovala je na Generalnoj skupštini Evropske asocijacije nacionalnih filmskih agencija (EFAD) u Kopenhagenu, gdje je govorila o tome kako povećati vidljivost i prepoznatljivost zemalja sa malim produkcionim kapacitetima u evropskom filmskom prostoru
Božović je predstavila rezultate rada u revitalizaciji crnogorske bioskopske mreže, kao i zaključke sa regionalnog sastanka koji je održan tokom drugog izdanja Montenegro Film Rendezvousa, na kojem su učestvovali predstavnici filmskih centara iz zemalja Jugoistočne Evrope (Albanije, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbi-
je i Slovenije). Na sastanku se razgovaralo o tome kako zemlje imaju slične izazove, ali i ogromne potencijale za saradnju. Jačanjem zajedničkog glasa ovih zemalja unutar EFAD-a, povećava se uticaj u kreiranju evropskih filmskih politika i programa podrške, prilagođenih potrebama manjih produkcijskih tržišta koja čine značajan dio evropske kulturne raznolikosti.
- Sistemska podrška distribuciji i razvoju publike je ključna za opstanak evropskog filma. Neophodna je razmjena najboljih praksi među manjim državama članicama, jačanje prekograničnih inicijativa usmjerenih na mlade gledaoce i podsticanje održivih modela javnih bioskopa kao alata za inkluziju – kazala je Božović. An. R.
Nakon što je prethodne sedmice crvenom farbom bio ispisan spomenik Marku Miljanovu ispred zgrade Glavnog grada u strogom centru, prije dvije noći sličnom obliku vandalizma bio je izložen i spomenik Josipu Brozu Titu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.
Dok se čekala reakcija nadležnih gradskih službi, iz boračkih organizacija najoštrije je osuđen ovaj vandalizam i okarakterisan kao udar na slavnu antifašističku istoriju Crne Gore. Ploča sa Titovim imenom i datumima rođenja i smrti očišćena je juče u popodnevnim satima.
NEOFAŠIZAM
Iz Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore ističu da je Tito simbol pobjede nad fašizmom. Smatraju da primitivizam i neofašizam, uz vjerski fanatizam, na crnogorskim prostorima uzimaju maha i ugrožavaju građanski mir i društveni napredak. - Podižu se spomenici negatorima crnogorske države i ratnim zločincima, koji se proglašavaju borcima protiv fašizma, proganjaju se ,,izvanjci“ koji su tražili mir u našoj zemlji i razbijaju njihovi objekti… Ponovo je meta i Tito koji je, mada četiri i po decenije dio istorije, i dalje za sve kriv. Zato su vandali, novopečeni neofašisti oskrnavili Titov spomenik, koji je simbol pobjede nad fašizmom i domaćim izdajnicima i podsjetnik na obnavljanje porušene Podgorice, koja je decenijama nosila Titovo ime. Zato najoš trije osuđujemo ovaj i sve ostale, sigurni smo iz jednog centra planirane, do-
6. novembar 2025.
gađaje i napade na antifašističku prošlost, koja je jedina crnogorska i svjetska budućnost. Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore tvrdo stoji u odbrani antifašističkog nasljeđa i zahtijeva, po ko zna koji put, od nadležnih organa koji to mogu, ako žele, da privedu pravdi počinioce ovog sramnog djela. Možete da rušite, farbate, skrnavite i krečite doživotno, ali nikako ne možete da izbrišete iz istorije i narodnog pamćenja pobjedu nad fašizmom i lik i djelo Josipa Broza Tita, kojeg je kao i Jugoslaviju, zemlju koju je stvorio, poštovao čitav svijet – poručili su iz SUBNORA.
ANTICIVILIZACIJSKI
I iz SOBNORA Crne Gore najoštrije su osudili ovaj vandalski čin, opominjući protagoniste skrnavljenja Titovog spomenika da se okane vrijeđanja antifašističkih osjećanja. - Najoštrije osuđujemo devastaciju spomeničke baštine iz antifašističke borbe u našem gradu, u ovom slučaju pokušaj skrnavljenja spomenika Josipu Brozu Titu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u sa-
mom centru grada - saopštio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević Oštro dižući glas, zahtijevaju od nadležnih da otkriju počinioce ovog anticivilizacijskog
čina, da ih primjereno sankcionišu i obavijeste javnost o preduzetim mjerama.
- SOBNOR Crne Gore, kao nastavljač njegovanja revolucionarnih tradicija i izvorne ide-
Mašković: Napad na ideju Crne Gore koja je počivala na slobodarstvu, antifašizmu i zajedništvu
Vandalski čin najoštrije je osudio i odbornik Evropskog saveza (ES) u Skupštini glavnog grada Miloš Mašković, koji je poručio da se još jednom pokazuje koliko je opasno kada se u društvu godinama tolerišu poruke netrpeljivosti i pokušaji prekrajanja istorije. On je pozvao nadležne organe da odmah i do kraja rasvijetle slučajeve oštećenja spomenika Marku Miljanovu i Titu, identifikuju počinioce i
obavijeste javnost o preduzetim mjerama.
- To nije samo pitanje odgovornosti, već i poruka da se kulturno nasljeđe i temeljne vrijednosti društva moraju čuvati. Ovo nije napad na spomenik, već
na ideju Crne Gore koja je počivala na slobodarstvu, antifašizmu i zajedništvu. Ako ne zaštitimo te vrijednosti, izgubićemo mnogo više od spomenika – objavio je Mašković na mreži Iks.
je slavnog NOB-a koji drži do slobode, patriotizma i antifašizma, koji čuva uspomenu na poginule borce NOR-a, želi da opomene protagoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju našeg naroda, da se okane svega što vrijeđa antifašistička osjećanja - poručio je Radojević.
SOBNOR-a Crne Gore kao i u ranijem periodu će se, dodaje on, energično i oštro suprotstaviti svim onim snagama i pojedincima koji negiraju NOP, a veličaju, fašizam i poražene snage.
Uklonili farbu čim su saznali za devastaciju
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Muzeja i galerija Podgorice saopštili su da su preduzeli aktivnosti na uklanjanju farbe čim su dobili obavještenje o skrnavljenju Titovog spomenika.
- Metod čišćenja zavisiće od više faktora – prije svega od vrste farbe, njenog hemijskog sastava, količine nanesene boje, kao i od poroznosti kamena na koji je farba nanijeta. U skladu sa tim, primijenjena su odgovarajuća hemijska i mehanička sredstva koja omogućavaju potpuno uklanjanje tragova, bez oštećenja površine spomenika – poručili su iz Muzeja i galerija. Podsjetivši da je postament spomenika Marku Miljanovu bio ispisan u četvrtak, 30. oktobra 2025. godine, naveli su da je istog dana i očišćen.
- Pozivamo sve antifašiste i časne ljude da se uključe u borbu protiv povampirenog fašizma bilo koje vrste, nacionalizma i istorijskog revizionizma - poručio je Radojević. Pobjeda je Upravi policije poslala pitanja o tome što je preduzeto na otkrivanju i procesuiranju izvršilaca i nalogodavaca ovog nedjela. Do zaključenja broja nikakav odgovor nijesmo dobili. I.MITROVIĆ
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja gasili požar koji je izbio u poslovnom objektu kompanije Roki Pistolato na Zabjelu Borba trajala satima, lakše povrijeđen vatrogasac
Juče je u ranim popodnevnim satima u potkrovlju poslovne zgrade kompanije Roki Pistolato u Ulici Vojislavljevića na Zabjelu izbio veliki požar.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović kazao je za Pobjedu da su prijavu o izbijanju požara dobili nešto iza 14 sati, te da je na teren izašlo šest vozila sa 15 vatrogasaca.
- Na lice mjesta smo stigli u 14.14 sati. Još traje akcija gašenja požara, a spriječeno je širenje vatre na okolne objekte. Gori u potkrovlju, a gašenje nije jednostavno jer je riječ o
magacinskom dijelu kojem je otežan pristup - kazao je Bojanović za Pobjedu juče oko 17.45, ne želeći da spekuliše ka-
da će požar biti u potpunosti ugašen. Komandir podgoričkih vatrogasaca-spasilaca kazao je kako
je riječ o jednom od najtežih požara u zatvorenom prostoru ove sezone.
- Vatra se u jednom trenutku
prenijela i na izložbeni prostor na spratu objekta, ali je brzom intervencijom taj dio ugašen. Tokom današnje in-
tervencije lakše je povrijeđen jedan naš kolega, upravo zbog teže prohodnosti zbog velike količine robe... Djelovano je i sa zemlje i sa krova, ali kako je u magacinskom prostoru u potkrovlju zgrade bila smještena velika količina robe od plastike i sličnih, lako zapaljivih materijala, velika zadimljenost i visoka temperatura maksimalno otežavaju akciju gašenja – kazao je Bojanović. U gašenju požara na Zabjelu, podgoričkim vatrogascima pomagala je i jedna ekipa njihovih kolega sa Cetinja od četiri vatrogasca-spasioca sa jednim vozilom. H. P.
EKSKLUZIVNI INTERVJU: Džon Si Rajli za Objektiv o glumi, vesternu „Heads or Tails?“ i Bafalu Bilu, muzici i novoj grupi Mr. Romantic, ali i o sumraku civilizacije i nepopravljivoj vjeri u ljude
Razgovarala:
Marina D. RichteR
Versatilan na velikom platnu, američki glumac Džon Si Rajli u više od 100 filmova pokazao je da može da odigra svakojake uloge sa zavidnom lakoćom. Veliki antre u Holivud napravio je sa filmom „Casualties of War“ (1989) Brajana de Palme, ulogom jednog od četiri američka vojnika koji za vrijeme rata u Vijetnamu kidnapuju ženu i mučki je zlostavljaju. Nakon toga ređao je role u solidnim dramama kao što su „We’re No Angels“ (1989) Nila Džordana uz Roberta De Nira i Šona Pena, te „What’s Eating Gilbert Grape“ (1993) Lasea Halstrema, da pomenemo samo neke od njih.
Komercijalnu popularnost, naročito kod kuće, Rajli je, pak, stekao komedijama poput „Step Brothers“ (Adam Makaj, 2008) u kojima najčešće igra rame uz rame sa Vilom Ferelom. Njih dvojica do sada su zajedno glumili u pet filmova, a takođe su se pojavili i u muzičkim spotovima različitih izvođača, kao i u televizijskim šou programima.
Rajlija smo upoznali na Međunarodnom filmskom festivalu u Beču, gdje je došao da predstavi „Heads or Tails?“ Alesija Rige de Rigija i Matea Zopisa, čija je svjetska premijera održana u Kanu, u takmičarskom programu „Un Certain Regard“. U ovom italijanskom vesternu odigrao je legendarnog Bafala Bila koji Italijom pali i žari sa kaubojskim „cirkusom“ sa simulacijama bitki kauboja i Indijanaca na Divljem zapadu. Međutim, Rajli se nije zaustavio na Vijenalu i u austrijskoj prijestonici samo kako bi podržao svoj filmski tim, već i da bi prezentovao novi muzički projekat Mr. Romantic i nedavno objavljeni album ovog benda čiji je frontmen.
Ljubav prema muzici nešto je što Rajli nosi u sebi od ranog djetinjstva. Odrastao je u kući u kojoj je majka svirala američke hit-balade na klaviru, a kako je nedavno otkrio na gostovanju u tok-šou Stivena Kolbera, u njemu se rodila potreba da se više pozabavi pjevanjem nakon uloge u mjuziklu „Chicago“ (2006) Roba Maršala, za koju je nominovan za Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu, te koji je, na koncu, nagrađen sa šest Oskara. U istom periodu, priliku da pokaže vlastite pjevačke mogućnosti Rajli je dobio i u Altmanovoj muzičkoj komediji „A Prairie Home Companion“ (2006), kao i u filmu „Walk Hard: The Dewey Cox Story“ (2007) Džejka Kasdana Rajli trenutno muziku stavlja iznad filma, što jasno pokazuje alter-egom Mr. Romantic, tj. bendom u okviru kojeg sarađuje sa multitalentovanim muzičarima i višestrukim dobitnicima Gremi nagrada kao što su David Garsa, Čarls De Kastro, Dejvid Pilč i Gejb Vičer. Na njihovom zajedničkom
albumu „What’s Not to Love“ našle su se obrade „kruner klasika“ legendi kao što su The Mills Brothers, Frenk Sinatra, Bili Holidej i Tom Vejts, između ostalih. Sa Rajlijem smo popričali o vrlo interesantnom novom (muzičkom) poglavlju, ne propuštajući priliku da dotaknemo i njegovu važnu ulogu u kreiranju nedavno lansiranog muzičkog spota za pjesmu „Archbishop Harold Holmes“ Džejka Vajta, a koji je glumac koncipirao i sam finansirao. Takođe smo razgovarali i o promjenama u filmskoj industriji, povratku televizije na velika vrata, značaju festivala za promociju filmskog stvaralaštva, a izokola i o političkim temama umotanim u filozofska pitanja o ljubavi i toleranciji.
OBJEKTIV: Ulagali ste svoj pjevački talenat u uloge i demonstrirali ga od početka filmske karijere, ali tek
sada je došao momenat kada se možete posvetiti stopostotnom muzičkom projektu. Ljetos ste objavili album „What’s Not to Love“ kao Mr. Romantic. Zanima me šta Vam znači tih 13 pjesama koje ste obradili? Zbog čega ste baš njih odabrali?
RAJLI: Mnogo je pjesama koje naš bend izvodi na bini. Ipak, prvi impuls i za karakter Gospodina romantika i za šou bila je želja da se ožive empatija i ljubav u svijetu koji trenutno izgleda vrlo razjedinjeno. Zapitao sam se kako da se tome okrenem na pravi način zato što ne mislim da političke izjave glumaca imaju veliku težinu i uticaj na ljude.
Znači, kada sam promislio šta mi je činiti i kako bih mogao da pokušam da utičem na situaciju, shvatio sam da bi to najbolje išlo kroz pjesmu, ples, nešto što je meni blisko. Kroz muziku mogu da kažem ljudima da ih volim, a možda i da do-
prinesem nekakvom boljitku. Umjesto da osjećam nemoć i zabrinutost, odlučio sam da se aktiviram, da se angažujem, da se suočim sa svijetom i pokušam da se povežem sa ljudima ne bih li uklonio neke od tih granica koje su postavljene između svih nas na svim krajevima planete.
Ljubavne balade su vječne. Svaka pjesma na toj ploči, a i svaka od onih koje inače izvodimo a koje nijesu snimljene u studiju - neprolaznog je kvaliteta. Kada ih jednom čujete, nikada ih ne zaboravite.
Oduvijek me je zanimalo koje će pjesme preživjeti zub vremena i šta je to što ih čini besmrtnim. Zašto ljudi, na primjer, i dalje iz sveg srca pjevaju „Amazing Grace“? Ili bilo koji klasik Irvinga Berlina? Hiljade pesama je napisano iste godine kada i njegova „What Will I Do“, ali malo koja je postigla taj status. I dalje sam tom pjesmom opsjednut, i dalje je pje-
Mediji nas uče da smo previše različiti i da ne možemo da se ujedinimo. Retorika je da se svi stalno verbalno kolju, ali to su stvari koje privlače klikove na internetu. Svaka generacija dolazi sa mračnim proricanjima o kraju svijeta, pa ipak guramo dalje. Možda sam naivan, ali vjerujem da u svakome od nas postoji nešto dobro
vam, i dalje je obožavam, a ljudi i dalje žele da je čuju. Mislim da se u tome i ogleda ljepota muzike. Kroz nju možeš da uhvatiš nešto bezvremensko na način na koji to proza često ne uspijeva da učini.
OB JEKTIV: Muzika je trenutno u Vašem fokusu, ali u Beč stižete sa zanimljivim filmom. „Heads or Tails?“ jedan je od najneobičnijih u kojima ste glumili. Kako je došlo do saradnje sa dvojicom italijanskih režisera?
RAJLI: Nijesam siguran kako su otkrili sličnost između mene i Bafala Bila, još manje sam siguran kako su se upustili u to poređenje, ali obojica su dobri prijatelji sa Leom Sedu sa kojom sam blizak. Ona mi je otkrila ko su. Rekla mi je: „Oni su sjajni. Mislim da bi trebalo da prihvatiš ulogu“. Znači, da nije bilo nje, vjerovatno ne bih ni pročitao scenario.
OBJEKTIV: Ni zbog Bafala Bila?
RA JLI: Kada sam shvatio da su mi namijenili ulogu Bafala Bila, bio sam fasciniran. Ipak, nijesam mislio da sam pretjerano dobar izbor da tumačim njegov lik s obzirom na to da je u mom umu bio skoro kao fiktivan karakter veći od života. Opet, kada su mi stavili brkove, bradu, periku i šešir i još me postavili na konja, shvatio sam da zapravo i ličim na Bila sa starih fotografija. Iz te perspektive sada mislim da je odluka imala smisla.
Zapravo, u smislu šoubiznisa, mislim da je ono što radim sa bendom Mr. Romantic veoma slično onome što je radio Bafalo Bil sa svojim putujućim kaubojskim cirkusom kroz Evropu.
OBJEKTIV: Da, protutnjao je s njim i kroz tadašnju Jugoslaviju.
RAJLI: Bio je apsolutno fascinantan lik! Bio je čovjek od kontradikcije i pravi kauboj koji je zaista živio taj život. Bio je u Poni Ekspresu i u vojsci s oficirom Džordžom Kasterom. Zbog svega toga sam i prihva-
tio ulogu; djelovala mi je kao nešto što bi moglo da bude vrlo zabavno. Tek onda sam pogledao prvi film Alesija i Matea. „The Tale of King Crab“ (2021) pomogao mi je da shvatim ne samo da su odlični režiseri, nego i da ih interesuju iste stvari kao i mene, ponajviše muzika.
Muzika je sveprisutna u njihovim filmovima. Tako smo, recimo, napisali pjesmu za „Heads or Tails?“ u jednom danu - i to tokom snimanja. Kompozitor i ja smo je „stukli“ pod dobovanjem kiše po šatoru dok smo čekali da prestane pljusak i da nastavimo snimanje. Riješili smo da napišemo kaubojsku pjesmu i čim je kiša prestala, režiseri su nam rekli: „Pa hajde da je snimimo u sceni gdje vas dvojica sjedite oko logorske vatre.“ Povrh muzike, Alesija, Matea i mene spaja interesovanje za mitove i narodne legende.
OBJEKTIV: Koliko ste znali o snažnom uticaju Bafala Bila na popularnost vesterna u Italiji prije nego što ste se upustili u ovaj filmski projekat?
RAJLI: Nijesam imao pojma o tome. Oduvijek sam se pitao odakle dolaze špageti vesterni, to mi je bila velika misterija. Ipak, kada shvatite da je Bil bio u Italiji otprilike četiri puta, te da je stvorio kult američkog Divljeg zapada koji je pokrenuo trend petparačkih romana i novela na njemačkom govornom području - sve je kristalno jasno. U filmu postoji referenca na jedan od tih popularnih romana. Te knjižice obožavala je italijanska omladina, pa su onda ti mladi ljudi odrasli i počeli da snimaju špageti vesterne. Prvobitna fascinacija kaubojima je, rekao bih, počela sa Bilom i njegovim cirkuskim spektaklom. To mora da je bio doživljaj posebne vrste. Ljudi koji nikada ranije u životu nijesu vidjeli Indijance ili revolveraše koji pucaju sa konja
Prvo je odbio zbog toga što je bio prezauzet, a osim toga mi je rekao kako sada niko ne gleda muzičke spotove. Pitao sam ga: „A šta ako ja to uradim sam?“, na šta mi je odgovorio da nema ništa protiv. Video je nastao bez njegovog učešća. Kada smo režiser Gilbert Treho (sin glumca Danija Treha) i ja završili snimanje poslali smo mu spot i bio je oduševljen. Za mene je to bilo dijete ljubavi. Nijesam uzeo nikakve pare - poklonio sam mu video.
odjednom su gledali kako ti likovi vitlaju prašinu po njihovoj teritoriji.
Opsjednutost oružjem u Americi je u to vrijeme bila osiona. Svjedočiti takvom nečemu, iako je bilo inscenirano za publiku u, recimo, nekom amfiteatru – sigurno je ostavljalo dubok utisak.
OBJEKTIV: Bavite se filmovima približno četiri decenije, odigrali ste više od 100 uloga. Kako vidite najsvježije promjene u industriji? Što biste rekli da se najviše izmijenilo?
RAJLI: Najveća promjena je ta što sada ima mnogo žena koje rade na setu, što je odlično. Kada sam počinjao, bili smo muška armija. Jedino gdje ste mogli da vidite ženu bilo je u šminci, možda i u kostimografiji. Pojavom žena atmosfera se civilizovala.
Druga velika promjena je, naravno, digitalna revolucija. Dok sam ljetos snimao nešto u Pitsburgu, mnogo mladih glumaca i glumica pričalo mi je o tome kako prvi put u karijeri rade na pravom filmskom setu. Da čovjek prosto ne povjeruje!
OB JEKTIV: Pa na čemu su onda radili kao glumci?
RAJLI: Ima svega, svačega i svakojakih projekata, pogotovo na socijalnim mrežama. S obzirom na to da ih ne pratim, nemam pojma šta se sve tačno dešava, ali čujem da i tu ima veoma kvalitetnog materijala.
OBJEKTIV: Jedno je sigurno – dok film bije svoje bitke, televizija doživljava renesansu. Renomirani, iznimno dobri glumci sve više snimaju serije za Netfliks, Amazon prajm, Epl TV+ i druge striming platforme…
RA JLI: Ma, da. To je biznis, čovječe. Ili prihvatiš takvo nešto ili radiš rjeđe. Stvar je u tome da se u Americi trenutno ne snima toliko filmova, zbog čega sam počeo da radim sa evropskim režiserima koji svakako i imaju mnogo interesan-
tnije priče za pripovijedanje. Osim toga, u Evropi postoji novčana podrška od državnih institucija i fondova. U Sjedinjenim Državama je trenutno veoma teško dobiti posao u branši sa temama za odrasle, pa čak i u autorskom filmu.
OBJEKTIV: Kada se osvrnete u prošlost, pak, šta je to što Vam najviše nedostaje?
RAJLI: Bavio sam se pozorištem od djetinjstva, tako da je za mene ideja o pretvaranju da si neko drugi oduvijek imala smisla. Jedina razlika ogledala se u tome što nijesam mogao ni da zamislim da ću jednoga dana biti profesionalni glumac, neko kome je to pravi posao. Kada sam bio klinac nijesam poznavao nijednog glumca, niti muzičara ili umjetnika. Potičem iz radničke, katoličke porodice iz južnog Čikaga. Znači, u to vrijeme bilo je suludo maštati o takvom poslu. Nastavio sam da se bavim glumom zbog toga što mi je bilo zabavno i u zajednici i u školi. Nije da sam ikada pomislio kako bih jednog dana mogao postati pravi glumac, još manje poznat. Tada sam mislio da su ljudi iz filmova nešto poput fantastičnih junaka, a sada je to nešto od čega živim. Da mi je neko to onomad rekao, mislio bih da je lud.
OB JEKTIV: „Heads or Tales?“ nije posljednji novitet u kojem smo mogli da Vas vidimo. Veliku pažnju privukli ste i u muzičkom spotu „Archbishop Harold Holmes“ u kojem igrate naslovnog junaka. Ko je kome prišao – Džek Vajt Vama ili Vi Džeku?
RAJLI: Džek i ja smo dobri prijatelji. Postao sam opsjednut tom pjesmom dok sam slušao Džekov album „No Name“, naročito nakon što sam saznao da ju je inspirisala istinita priča o lančanom pismu koje je pronašao u nekoj kući u Detroitu. Tada sam mu i predložio da zajednički napravimo video.
„Young Mothers“ - drama o djeci koja rađaju djecu snagu crpi iz
OBJEKTIV: Kad smo već kod para… Koja je razlika između velikih festivala poput Kana i gostovanja na kojima nema crvenih tepiha i sve te silne medijske pomame?
RAJLI: Za mene su, iskreno, sve to samo varijante iste stvari, jer je poenta ljudima predstaviti umjetničko djelo. Kan ima veću platformu za prezentaciju filmova. Tamo dolaze novinari iz čitavog svijeta, a pritom i festival sam po sebi obiluje istorijom. Ali suštinska misija svake filmske manifestacije ostaje ista. Bez obzira na to da li se nalazim u Kanu ili ovdje u Beču, trudim se da publiku zainteresujem za film čiji sam dio. Mi smo tu da vam pomognemo da otvorite poklon.
OBJEKTIV: A osim otvaranja filmskih poklona - šta još vidite kao svoju misiju u profesionalnom životu?
RAJLI: Nijesam siguran da znam precizan odgovor, ali znam da moj šou Mr. Romantic postavlja interesantna pitanja. Na primjer, da li je moguće voljeti nekoga koga ne poznajete? Da li je ljudsko biće vrijedno vaše ljubavi samo zato što je ljudsko biće? Mislim da je važno postavljati ta i takva pitanja u ovom trenutku. Šta svako od nas zaslužuje, zapitajmo se, bez obzira na to kojeg smo političkog opredjeljenja i porijekla, ili kojim jezikom govorimo?
Što se mene tiče, ja sam humanista. Smatram ljude fascinantnim i u neku ruku misija mog muzičkog projekta jeste da odgovorim na pitanje: „Šta je to što ne možeš da ne voliš kod ljudi?“. Naravno, postoje užasni ljudi koji rade užasne stvari, ali ipak vjerujem da u svakome od nas postoji nešto dobro. Možda sam naivan. Zaista ne znam.
Mediji nas uče da između nas postoje neprebrodive razlike i da ne možemo da se ujedinimo. Retorika je da se svi stalno verbalno kolju, ali to su stvari koje privlače klikove na internetu. Ideje koje dijele ljude, video klipovi na Jutjubu, naslovi u fazonu „Nećete vjerovati šta je on/ ona rekao/ rekla“ ili „Ono što se dogodilo šokiralo je sve“… Taktika je da se stvori opšta svađa. To je sve dizajnirano da provocira burne reakcije, konflikt, haos, da privuče pažnju.
Svaka generacija dolazi sa mračnim proricanjima o kraju svijeta i padu civilizacije, ali ljudska rasa je dogurala do ovdje i sada, što znači da nijesmo sasvim promašena sorta. Da jesmo, bili bismo već iskorijenjeni. •
Film čiji je scenario nagrađen na festivalu u Kanu jeste snažan i emotivno nabijen, ali ipak nije epohalan
Piše: marko StojiljKović
Braća Žan-Pjer i Lik Darden ne moraju se posebno predstavljati. Naprotiv, za svaki njihov film znaćemo da je njihov još u prvom minutu gledanja. Prepoznaćemo stil: kameru iz ruke koja prati protagonistu ili protagonistkinju (često sleđa), odsustvo muzike (osim one koja dopire iz njihovog ambijenta), socijalnu tematiku sa margine društva i moralnu dilemu u središtu. Nema kod njih lutanja, vreme radnje je „sada“, a mesto „ovde“ (dakle, gradovi u Belgiji oko Liježa), skoro sve je naturalistički intonirano i autentično.
U Kanu, pak, braća tek nisu stranci. Jedni su od retkih sa dve osvojene Zlatne palme, uz pregršt drugih nagrada. Zapravo, ako su snimili film, sva je prilika da će zaigrati u glavnoj takmičarskoj konkurenciji najprestižnijeg svetskog festivala i da će tamo uzeti priznanje, makar neko „utešno“. U slučaju njihovog ovogodišnjeg filma „Young Mothers“, nagrada je pala za scenario.
Kćeri i mame
U centru pažnje imamo socijalnu ustanovu, sklonište za trudnice u visokoj trudnoći i sveže majke tinejdžerske dobi. Pod mentorstvom direktorke Beti (Selma Alaui) tim psihologa, bolničara i edukatora radi da ih pripremi na budući život. Čini se da im je uspelo sa Naimom (Samia Hilmi): ona je spremna da se otisne u samostalni život i nastavi školovanje za kondukterku. U ustanovi su, pak, ostale naše četiri protagonistkinje… Žesiku (Babet Verbek) upoznajemo u visokoj trudnoći, rešenu da ne ponovi grešku majke Morgan (India Er, naj-
poznatije ime u postavi) i ostavi svoju bebu. Jednom kada se mala Alba rodi, ona više nije tako sigurna, ali prati majku i pored njene zabrane da to čini kako bi saznala šta ju je motivisalo da se odrekne deteta kad već nije prekinula trudnoću. Problema sa mamom ima i, čini se, najzrelija devojka u grupi Arien (Žanaina Aloj). Njena majka Natali (Kristel Kornil) je alkoholičarka preke naravi i s upitnim ukusom za muškarce, a pritom je zamislila i da će joj zasnivanje nove porodične zajednice sa kćerkom i unukom poslužiti kao životni reset. Arien, pak, želi da svoju kći Lili prepusti sistemu za usvajanje kako bi ona sama nastavila školovanje. Perla (Lusi Laruel) ima sestru na koju može da se osloni, ali pre svega je vezana za dečka Robina (Ginter Dure). Do te mjere, da se čini da je rodila sina samo kako bi ga vezala za sebe. Jednom kada je momak otkači, moraće ponovo da presloži svoj celi život.
U poređenju sa njima čini se da je Žili (Elsa Uben) spremna da nastavi sa porodičnim životom. Sa dečkom Dilanom (Žef Jakobs) planira venčanje, on ima posao, a ona socijalu i plan za školovanje; mala Mia može u jaslice, a i spremaju se da iznajme stan. Međutim, oboje su bivši zavisnici od narkotika, a opasnost da ponovo posrnu i upropaste još jedan život prilično je velika.
racio i emocije
Na funkciji direktora fotografije imamo Benoa Dervoa, treći uzastopni put, a pre toga je sa braćom sarađivao kao snimatelj. Montaža je opet poverena Mari-Elen Dozo, još jednoj stalnoj saradnici Dardenovih. Teme su opet
socijalne, sa margine, sa vrlo mladim ljudima, tj. decom u centru zbivanja radnje. Čak je i glumačka postava sačinjena od neprofesionalnih ili manje poznatih glumaca sasvim tipična „dardenovska“ stvar. Očekivani stil i supstanca su, dakle, tu, ali „Young Mothers“ ipak odstupa od svih filmova braće Darden. Štos je u tome što umesto jednog ili par protagonista sada imamo četiri junakinje koje moraju da dele ekran i da nam ukratko ispričaju svoje životne priče. To u praksi znači da se od gledaoca ne očekuje da se nužno postavi u cipele jedne, druge ili svih i promišlja o etičkim dilemama koje njih more, ali i da njihove priče moraju biti bazičnije, ponekad čak i do nivoa predvidljivosti ili, pak, završavanja svih njih relativnim „hepiendom“. Onoliko koliko to situacija dozvoljava, makar da ne bismo posumnjali kako su braća Darden izgubila veru u ljude, kao što smo to mogli da pomislimo na kraju njihovog prethodnog filma „Tori & Lokita“ (2022). Ne znači to, naravno, da „Young Mothers“ nije snažan i emotivno nabijen film, ali tu snagu crpi iz proste činjenice da pred sobom imamo decu koja su rodila decu, za šta nisu „opremljena“ ni materijalno, ni emocionalno, ni u smislu znanja i zrelosti, bez obzira na to što jesu fizički. Na racio braća Darden apeluju priznajući da sistem, i pored plemenitih namera zaposlenika, ne može baš sve da reši. Rezultat je prilično dobar film koji ipak nije epohalan i koji kvalitativno može da se smesti u sredinu opusa braće Darden.
Prvi gol Crnogorca u Ligi šampiona
PODGORICA – Veliki dan za Karabag i još jedan veliki meč za Marka Jankovića – crnogorski fudbaler bio je strijelac u remiju prvaka Azerbejdžana sa Čelzijem (2:2) u četvrtom kolu Lige šampiona.
Trabzonspor očekuje njegov povratak nakon pauze zbog termina za reprezentacije
PODGORICA - Stefan
Savić vjerovatno će propustiti mečeve Crne Gore sa Gibraltarom i Hrvatskom u završnici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Iskusni defanzivac Trabzonspora zamijenjen je u 51. minutu na gostovanju Galatasaraju (0:0), a nakon magnetne rezonance potvrđeno je da se radi o povredi zadnje lože i tetive. Savić neće igrati na sljedećem meču protiv Alanijaspora, a klub je objavio da se povratak crnogorskog fudbalera na teren očekuje nakon pauze zbog
Tridesetogodišnji Cetinjanin sigurno je realizovao jedanaesterac kojim je Karabag u 39. minutu preokrenuo na 2:1. Čelzi je poveo u Bakuu u 16. minutu preko 18-godišnjeg bisera Estevaoa, izjednačio je Leandro Andrade u 29, da bi 10
minuta kasnije Janković postigao svoj prvi pogodak u elitnom evropskom takmičenju. Nije bilo dovoljno za kompletnu senzaciju jer je Alehandro Garnaćo u 53. pogodio za 2:2. U nadoknadi su oba tima imala šansu za pobjedu, ali ostalo je neriješeno – oba tima sada imaju po sedam bodova.
Istorijsku pobjedu upisao je Pafos – kiparski šampion je kod kuće pobijedio Viljareal s 1:0. Pogodak odluke postigao je Derik Lukasen u 47. minutu. Ne. K.
termina za reprezentacije.
Stameni Mojkovčanin našao se na spisku selektora Crne Gore Mirka Vučinića, ali male su šanse da bude na raspolaganju za utakmice koje se igra-
ju 14. novembra u Gibraltaru i tri dana kasnije u Podgorici.
Trabzonspor poslije 11 kola zauzima treće mjesto, sa pet bodova manje od prvoplasiranog Galatasaraja. Ne. K.
UPRAVA NA POTEZU: Trener Budućnosti ne računa iskusnih domaćih igrača i nekoliko saradnika u stručnom
PODGORICA – Fudbaleri
Budućnosti bilježe očajne rezultate ove sezone, samo su dva boda iznad zone baraža za opstanak, ispali su već u prvom kolu Kupa, što je natjeralo trenera Dejana Vukićevića da usred jesenje polusezone napravi veliki – finansijski skup rez. Iskusni stručnjak više ne računa na kapitena Petra Grbića, Igora Ivanovića, Adnana Orahovca, Luku Mirkovića, Vladana Adžića, kao i strance Leonela Strumiju, Dragana Trninića, Sadoka Kadidu i Nedeljka Piščevića
Za sada je ovo prijedlog Vukićevića čelnicima kluba, koji će donijeti konačnu odluku, jer skoro svi ,,otpisani“ od Vukićevića imaju važeće ugovore sa FK Budućnost. Po nekim procjenama, a znajući važeće ugovore ,,nepoželjnih“ igrača i trenera, rez trenera Vukićevića klub će koštati preko pola miliona eura.
Nameće se i pitanje – ako uprava FK Budućnost ne prihvati prijedlog ,,čistke“ trenera Vukićevića, hoće li se aktuelni trener šampiona Crne Gore povući i podnijeti ostavku!?
Do promjena je došlo i u stručnom štabu, pa Mihailo Tomković i Srđan Nikić više nijesu Vukićevićevi saradnici.
- Kada vodite veliki klub, a Budućnost zaista to jeste, onda morate da donosite velike i važne odluke. One nekad nijesu popularne i budu teške. Ni meni nije jednostavno, ali klub je u situaciji gdje važne odluke moraju da se donesu. Stvari treba nazvati pravim imenom, ovdje nije mnogo toga onako kako ovaj klub zaslužuje – rekao je Vukićević.
- Sve sam to znao kad sam do-
Šef stručnog štaba predložio je čelnicima skup rez, a uprava će donijeti konačnu svi ,,otpisani“ od Vukićevića imaju važeće FK Budućnost. Po nekim procjenama, a ugovore ,,nepoželjnih“ igrača i trenera, rez Vukićevića klub će koštati preko pola miliona Nameće se i pitanje – ako uprava FK Budućnost prihvati prijedlog ,,čistke“ trenera, hoće šampiona Crne Gore povući i podnijeti
lazio ovdje. Moji najbliži su mi govorili: gdje ćeš tamo sad? Sugerisali su mi da je mnogo opstrukcija, struja, starijih igrača, da je mnogo lošeg odrađenog tokom prethodnog perioda...
Ali tada sam rekao: za Budućnost je uvijek dobro vrijeme i kada me jednom gradonačelnik pitao jesam li odustao od Budućnosti, rekao sam da od Budućnosti ne odustajem nikada. Imao sam dva puta: da uradim sada ovu stvar koju sam naumio da bih ja bio ja i bio šef stručnog štaba Budućnosti s punom odgovornošću, ili da ćutim, pustimo da stvari teku ovako kako teku i da se grlimo do momenta kad se odluči da trener više nije tu - naglasio je Vukićević.
- Dugo sam čekao da dođem na ovu klupu i ne mislim tek tako da je izgubim i propustim ovu priliku zarad nekih stvari koje se kose sa zahtjevima ovog kluba i koje ova profesija nosi – naveo je Vukićević. Osvrnuo se na prethodnu sezonu, kada je Budućnost osvojila titulu.
- Imali smo tim mladih i perspektivnih igrača, kakve nije imao možda ni Partizan, poznat po jednoj od boljih evropskih škola. Ti momci nijesu više ovdje, ali ovo naglašavam
jer su imali veliku zaslugu za osvajanje titule. Ušlo se u novu sezonu sa mnogo grešaka, ta dominantna sezona se nije iskoristila na pravi način i to je doprinijelo turbulencijama tokom prelaznog roka i pripremnog perioda. Rezultat uvijek dođe kao posljedica rada ili nerada, a ovaj naš je došao kao proizvod anomalija koje su pratile prethodni period u klubu – naveo je Vukićević.
NASLJEDNIKA
NEĆE DOČEKATI
ONO ŠTO JE MENE Vukićević je trener Budućnosti postao 16. septembra. - Utakmica protiv Mladosti (0:1 pod Goricom minule nedjelje, prim. aut) mi je ubrzala neke odluke - naglasio je nekadašnji trener Zete, Mogrena, Vojvodine, Dačije... i istakao da je ,,nakon dvije neprospavane noći“ obavijestio upravu o odlukama i tražio podršku. - Naravno da je rezultat Budućnosti uvijek važan, ali smjena generacija je neminovnost i ova godina je za te stvari. Siguran sam da svom nasljedniku, kad god došao, neću ostaviti tim koji sam ja zatekao, makar ne sa tolikom starosnom dobi, sa prelaznim rokom kakav je bio odrađen i s ugovorima koji
više na većinu stručnom štabu
čelnicima kluba finansijski odluku, jer skoro važeće ugovore sa a znajući važeće rez trenera miliona eura. Budućnost ne
hoće li se aktuelni trener
podnijeti ostavku?
su omča oko vrata ovom klubu – poručio je Vukićević.
- Sve što radim, radim za interes Budućnosti i želim da za godinu ili dvije bude klub koji će se bez problema samofinansirati od igranja u Evropi i mladih igrača jer sve što je Budućnost zaradila od transfera, osim u slučaju Fatosa Bećiraja, bilo je od dječaka koji su ponikli u njenoj školi – istakao je nekadašnji fudbaler ,,plavo-bijelih“, Partizana, Sevilje...
NAJISKUSNIJIMA
PROŠAO ZENIT
Rekao je da je odluka o igračima koji neće više biti dio tima – definitivna.
- Važno mi je da ti igrači shvate da Budućnost mora da misli na sjutra i da je sjutra Budućnosti mladi tim, a tih mladih u omladinskom pogonu imamo mnogo, imamo ih na dvojnim registracijama, u prvom timu četiri, pet, uz određeni broj igrača koji su relativno mlađi i mogu pomoći. Šest naših kapitena ima ukupno 217 godina –36,1 je prosjek godina. Nemam ništa protiv iskusnih igrača, ali ih je zaista previše za neko planiranje budućnosti Budućnosti – objasnio je Vukićević.
- Sa ljudske strane, ono što su uradili za Budućnost je za sva-
ko poštovanje i saradnja je bila takva, ali što se tiče igre i onoga što je ovom klubu potrebno to više nije onaj zenit koji ih je nekad krasio i to je u ovom momentu za mene određeni problem. Za one koji imaju ugovor s klubom postoji način da se pregovara i da se vidi kako će se rješavati njihov status – kazao je trener Budućnosti.
- Kapiten Grbić ima 38 godina i igrački ne može više da odgovori zadacima. Isto tako od Igora Ivanovića nijesam dobio ništa ove sezone, što zbog povreda, što zbog nekih stvari, ali ako vam kažem da je njihov golgeterski učinak u sezoni nula, onda... Kao trener morate se zapitati šta onda za to dobijate, bez obzira na reputaciju koju imaju i težinu koju imaju –objasnio je Vukićević.
O STRANCIMA: KAKO SU UOPŠTE DOŠLI...
Za četvoricu otpisanih stranaca rekao je da nemaju kvalitet da bi se tretirali kao pojačanja.
- Kadida i Trninić ne znam ni
Klubovi iz Milana će sada moći da naprave novi moderni stadion kapaciteta 71.500 mjesta Milan i Inter
PODGORICA - Fudbalski klubovi Milan i Inter završili su kupovinu stadiona
San Siro i okolnog područja od grada Milana, pa će sada moći da naprave novi moderni stadion kapaciteta 71.500 mjesta. - Izgradnja novog stadiona i urbana regeneracija projekta okruga San Siro predstavljaju novo poglavlje za grad Milano
i oba kluba. Strateška prekretnica odražava zajedničku ambiciju fudbalskih klubova Milan i Inter i njihovih vlasnika za dugoročni sportski uspjeh i investicije koje povećavaju vrijednost kako bi se podržao održivi rast klubova - navodi se u saopštenju fudbalskih klubova Milan i Inter. Klubovi su kupili stadion za 197.000.000 eura. Prodaja je
LIGA ŠAMPIONA ZA OMLADINCE (2. KOLO):
Mitjiland ponovo prejak za Budućnost
Budućnost 1
Mitjiland 5
PODGORICA – Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 758. Sudija: Vlatko Ilioski (Sjeverna Makedonija). Strijelci: Kračković u 64. (Budućnost), Amini u 7, Emefil u 20, Pimpong u 40. i 45+2. iz jedanaesterca, Alfinas u 90+2. minutu (Mitjiland). Žuti kartoni: Al Perišić, Maraš (Budućnost).
BUDUĆNOST: Božović, An. Perišić (od 76. Versaće), Al. Perišić, Fatić, Maraš, Jokanović, Novaković (od 55. Anđić), Rakčević (od 63. Vujačić), Jašović (od 55. Lalović), Vujović, Roćenović (od 55. Kračković)
Omladinci Mitjilanda prejaki su za vršnjake iz Budućnosti – vidjelo se to još 22. oktobra u Ikastu kada je bilo 3:0, a potvrđeno je sinoć pod Goricom gdje je danski prvak slavio novu ubjedljivu pobjedu (1:5). Fudbaleri Marka Janjevića završili su evropsku avanturu u drugom kolu Lige šampiona (staze u kojoj ne učestvuju omladinski timovi klubova učesnika seniorske LŠ, poput Reala, Barselone, Sitija...), nakon što su u prvoj rundi eliminisali velški Haverfordvest. Mitjiland je i u Podgorici dokazao da je klasa iznad ,,plavo-bijelih“, s tim da je Budućnost mogla da povede već u prvim minutima meča kada je Jokanović izblokiran.
manu iz ruku, a onda je sve išlo glatko za Mitjiland. Izabranici Niklasa Hougarda bili su mnogo brži i jači od igrača Budućnosti. Emefil se u 20. ,,ušetao“ kroz šesnaesterac i povisio na 0:2, rutinski su gosti dali gol i za 0:3 koji je potpisao Pimpong, a isti igrač je u nadoknadi oboren u šesnaestercu od golmana i potom realizovao jedanaesterac. Prethodno je Božović odbranio zicer Emefilu Božović je početkom nastavka odbranio i veliku šansu Frimponga poslije koje je Alfinas poslao loptu pored gola, da bi do finiša nešto stvorila i Budućnost.
kako su uopšte došli, bez potcjenjivanja. A Piščević i Strumija nijesu opravdali očekivanja na osnovu ugovora i reputacije. Toliko stvari je urađeno nakaradno i sve se sada mora ispravljati. Budućnost se rasipala novcem za igrače koji nijesu kvalitet koji ovaj klub zaslužuje – istakao je Dejan Vukićević. Vukićević je najavio četiri, pet ozbiljnih pojačanja na zimu. - Prelazni rok je ljetos urađen na brzinu. Budućnost je dovodila igrače preko video snimaka i na preporuke prijatelja. Dok sam ja ovdje, koliko god budem trajao, to se neće dešavati. S nestrpljenjem čekam prelazni rok da navijači vide da će Budućnost dovoditi igrače koji će donositi kvalitet i prevagu, a ne samo da mogu da koriste klubu, to nije put Budućnosti. Moja odluka je da od ovog momenta priključujem mnogo više igrača iz omladinskog pogona, da izguramo do polusezone – zaključio je Dejan Vukićević, trener Budućnosti.
J. TERZIĆ – N. KOSTIĆ
MITJILAND: Novrup, Lodberg, Konte, Amini, Arnarson, Čatak (od 46. Šajtehev), Bunten (od 58. Munk), Vestergard (od 81. Overgard), Emefil (od 46. Velaskes), Alfinas, Pimpong (od 71. Ager)
Gosti su to brzo kaznili – Amini je u sedmom minutu pogodio nakon centaršuta iz kornera. Crnogorski prvak je potom imao još jednu priliku – u 16. je Jašović šutirao pored gola nakon što je lopta ispala gol-
U strijelce je u 59. mogao da se upiše Kračković, da bi isti igrač to uradio u 64. kada se nakon udarca Anđića lopta od prečke odbila do ofanzivca domaćih.
Na kraju još jedan gol Mitjilanda – Alfinas je zatresao mrežu u nadoknadi. Ne. K.
morala biti završena prije 10. novembra, kada drugi nivo stadiona, koji je završen na taj datum prije 70 godina, dobija
istorijski značaj i kada bi ga bilo nemoguće srušiti. Klubovi su već objavili sporazume sa arhitektonskim firma-
ma oko dizajna novog stadiona. Objekat će biti dio projekta koji će se prostirati na približno 281.000 kvadratnih metara.
Novi stadion trebalo bi da bude završen 2031. godine i koštaće klubove 1.200.000.000 eura. Cilj je da stadion bude spreman za Evropsko prvenstvo 2032. godine, koje će Italija organizovati sa Turskom. Na postojećem stadionu održaće se ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini. Stadion San Siro poznat i kao Đuzepe Meaca kapaciteta 75.000 mjesta, jedan od najznačajnijih u evropskom fudbalu, otvoren je 1926. godine i od tada je u više navrata renoviran. On će biti u najvećoj mjeri srušen, a ostaci stadiona, čija je jedna tribina zaštićena zgrada, biće integrisani u projekat nekretnina za kancelarije i sportske objekte. J. T.
PODGORICA – Muški rukometni klub Budućnost početkom avgusta najavio je dolazak Boža Anđelića kao ,,eksploziju u Podgorici“ kada je u pitanju prelazni rok, ali je već poslije tri mjeseca i samo četiri utakmice nekada standardni crnogorski reprezentativac napustio ,,plavo-bijele“ i prešao u redove konkurenta za trofej u prvenstvu i Kupu – iskusni srednji
bek novi je član Budvanske rivijere.
- Transfer bomba. Iskustvo, snaga i liderstvo stižu u Budvu – grad koji diše rukomet! Dobro došao, Božo – objavila je Budvanska rivijera na društvenim mrežama.
Zanimljivo, Anđelić je prije samo desetak dana s osam pogodaka predvodio Budućnost Podgoricu do pobjede nad Rivijerom u Podgorici (30:26). ,,Plavo-bijeli“ imaju osam bo-
dova iz pet utakmica, igrači Novice Rudovića sakupili su četiri iz tri meča.
Rivijeru uskoro očekuje dvomeč sa slovenačkom ekipom Trimo Trebnje u trećem kolu
EHF Evropskog kupa, a s Anđelićem u timu značajno joj rastu šanse da ,,napadne“ oba pehara na domaćoj sceni.
Budućnost je, s druge strane, ostala bez najjačeg aduta, a već večeras (18 h) čeka je derbi s Lovćenom na Cetinju. Ne. K.
Neuspješan dan za crnogorske timove u 3. kolu ABA2 lige
PODGORICA – Prva dva
crnogorska predstavnika imala su neuspješan dan u 3. kolu ABA2 lige – Podgorica Bemax i Primorje su upisali poraze, Podgoričani u gostima, a Novljani kod kuće.
PODGORICA U IGRI
TRI ČETVRTINE
Podgorica je izgubila i treći put u novoj sezoni – tim Miodraga Kadije je izgubio u gostima od Jahorine 91:84 (25:24, 19:14, 21:27, 26:19). Jahorina je ovim trijumfom na skoru 2-1. Podgorica je dobro otvorila meč u 7. minutu povela sedam razlike (18:11), da bi nakon poena Denila Krnića imala i maksimalnih devet poena prednosti (23:14). Ipak, na kraju prve dionice gosti su bili u zaostatku (25:24). U prvih šest minuta druge četvrtine, Podgorica je uglavnom bila u ,,plusu“, do pet razlike (32:27), ali je Jahorina vratila vođstvo na poluvremenu (44:38), nakon parcijala 12:4.
Sredinom treće dionice Podgorica je ponovo imala pet poena prednosti (54:49), ali je domaćin još jednom preokrenuo, ali je bio egal na kraju treće četvrtine (65:65). U posljednjoj četvrtini, međutim, nije bilo drame, Jahorina je serijom 10:0 najavila pobjedu, pošto Podgorica do kraja nije mogla da ugrozi rivala… Najefikasniji u timu Podgorice bio je Siniša Šorak sa 18 poena, Danilo Lacmanović je
dodao 16 poena i devet skokova, Haris Ćurevac 15 poena, dok je dvocifren bio još Danilo Ivanović (10), koji je imao i 12 asistencija. U domaćem timu se istakao Džejlen Grejem sa 20 poena i osam skokova. Podgorica u narednom kolu, 19. novembra, dočekuje Student iz Banjaluke.
PAD NOVLJANA
U NASTAVKU
Košarkaši Primorja upisali su drugi poraz u ABA2 ligi, prvi kod kuće – Novljani su poraženi od Širokog 86:75 (20:26, 21:18, 21:10, 24:21), u 3. kolu drugog ranga regionalnog takmičenja. Za razliku od Primorja, Široki je sada na skoru 2-1. Ekipa Pavla Roganovića je bila bolja u prvom poluvremenu, posebno u prvoj četvrtini, u kojoj je domaćin vodio 20:13,
a početkom druge dionice i sa maksimalnih devet razlike (29:20), nakon trojke Lazara Đurovića. Novljani su na odmoru imali tri poena prednosti (44:41), ali je u trećoj četvrtini uslijedio pad kod domaće ekipe, pa je Široki, nakon serije 13:0, poveo 60:51, a u četvrtoj četvrtini imao maksimalnih 12 poena prednosti (84:72), nakon čega su gosti rutinski priveli meč kraju.. Najefikasniji kod Primorja je bio Nikola Rakočević sa 22 poena, uz pet skokova, Aleksandar Danilović je dodao 21 poen i osam skokova, a Ognjen Mićović 10 poena, sedam asistencija i šest skokova. Kod Širokog su se istakli Sinsir Keri, imao 28 poena i osam asistencija i Josip Bilinovac 19 poena. Primorje u narednom kolu, 19. novembra, gostuje gostuje Heliosu. S. J.
PODGORICA – Nakon poraza kod kuće od Trenta i u gostima od Turk Telekoma, u prethodnih pet kola, pojavile su se sumnje da su ovosezonske ambicije košarkaša Budućnost Volija u Evrokupu, možda, bez velikog pokrića.
Međutim, pobjedom protiv Bešiktaša (82:79), iako igra nije još na željenom nivou trenera Andreja Žakelja, ali i navijača, prevashodno u odbrani, „plavi“ su stavili do znanja rivalima da će se i oni pitati kada je najviši plasman u ovom evropskom takmičenju u pitanju. Uostalom, na našu konstataciju, na konferenciji za novinare nakon utakmice, da mnogi vide turske timove Bešiktaš i Bahčešehir kao glavne konkurente za osvajanje Evrokupa, trener tima iz Istanbula Dušan Alimpijević je kao iz topa odgovorio: - Zašto mislite da favorit nije i Budućnost? Slušao sam neke izjave ljudi odavde, ne znam da li time žele da se zaštite od nekih budućih stvari. Nema Bešiktaš veći budžet od Budućnosti, koja je vrlo talentovan tim, napadački vrlo potentan. Pustila je dva vrlo bitna igrača od prošle godine (Rajta i Kamenjaša, prim.a.), ali koliko ih je dovela? Budućnost je odličan tim, dobro vođen. Da je prošle sezone Jogi Ferel bio sa ekipom u Ankari (na meču osmini finala sa Turk Telekomom), ko zna dokle bi Budućnost dogurala – kazao je Alimpijević. Nakon šest kola, odnosno trećine ligaškog dijela, Budućnost ima isti skor kao Bešiktaš, Turk Telekom i Ulm, a pobjedu više u grupi B ima samo Burg (5-1). - Po igri, rosteru i svemu, dva turska tima su malo ispred svih. Daleko od toga da mi nijesmo dobri, sigurno imamo dobar tim i kao uvijek velika očekivanja, ali neću da pričam o budžetima. I ostali timovi igraju odlično, vrlo je izjednačen Evrokup ove sezone i ne mogu da izdvojim dva-tri tima, jer ih sigurno ima sedam-osam
Slavlje Podgoričana nakon pobjede nad Bešiktašem
koji mogu da osvoje Evrokup – odgovorio je Andrej Žakelj, trener „plavih“, o tome da i njegov tim svrstavaju u favorite.
DOBAR PRISTUP
I FOKUS
Budućnost je u utorak veče u „MTEL dvorani Morača“ pobijedila ekipu koja je do dolaska u Podgoricu imala devet pobjeda u nizu. Gubili su „plavi“ sredinom druge četvrtine devet razlike (38:29), kao što su vodili istom razlikom na kraju treće dionice (70:61), ali je meč odlučen u posljednjih 90-ak sekundi, u koje su dva tima ušla sa istim brojem poena (79:79). - Igrači su imali veoma dobar pristup i fokus, posebno u drugom poluvremenu, čestitam im na tome. Mislim da smo u nastavku igrali mnogo bolju odbranu nego u prvom, naravno uz greške, ali to je sastavni dio utakmice. Ali, želja i borbenost su bili na nivou koji sam želio.
Prva liga za košarkašice, 2. kolo ,,Vučice“ ruše redom
Podgorica 55 Bud. Bemaks 97
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 8:25, 16:23, 18:24, 13:25. PODGORICA: Gazivoda 8, Sekulović 5, Vujović 18, Dutina 4, Rakočević 7, Sekulić, Jovović, Terić, Radulović 7, Baković 4, Đukić 2. BUDUĆNOST BEMAKS: Baošić 10, Bigović 3, Bern 29, Šćepanović 8, Radević 13, Radonjić 6, Radović, Savković 5, Ilić 6, Dragišić 1, Rac-
A to je najvažnije i dolazi prije bilo kakve taktike, prije koševa i svega ostalog. Za nas je to veoma važna pobjeda i zbog samopouzdanja. Moram da zahvalim navijačima, bili su sjajni i brojni, napravili su zaista dobru atmosferu. Ali, ovo je samo jedna utakmica, moramo da odmorimo, analiziramo meč i nastavimo dalje – ističe Žakelj. Meč protiv Bešiktaša, slično kao prošle sezone protiv Hapoela, mogao bi da bude prekretnica što se tiče igre, ali i po pitanju većeg broja navijača u dvorani (bilo ih je oko 3.000 protiv turskog tima).
- Može to da se desi. Ali, u subotu igramo protiv Crvene zvezde, protiv koje, normalno, idemo na pobjedu. To je, možda, psihički lakša utakmica za nas – kaže slovenački trener. Budućnost je sada u seriji od šest pobjeda, koje pomažu za samopouzdanje, ali odbrana mora da bude još bolja, jer naPobjedom
ković 2, Kaningen 14. Košarkašice Budućnost Bemaksa nakon dva meča u pet dana u okviru WABA lige nastavile su sa napornim ritmom odigravajući i mečeve na domaćoj sceni. ,,Vučice“ su nastavile trijumfalni niz protiv svog juniorskog sastava, koji nastupa kao Podgorica (97:55). Podgorica je na momente ostavila lijep utisak, pokazala da ima talente čije vrijeme tek dolazi, poput Mine Gazivode
pad ne može uvijek da riješi defanzivne nedostatke.
- Ne brojimo te vezane pobjede, a mene interesuju napredak u igri, pristup i energija, mislim da su na svakoj utakmici sve bolji. Normalno, ne može svaka da se odigra na nivou kao protiv Bešiktaša, jer putovanja uzimaju energiju, ali najbitnije je da igrači daju maksimum. Mislim da smo u odnosu na prethodne utakmice napredovali što se tiče agresivnosti, na tome moramo još da radimo. I imamo još rezerve u igri, defanzivno i ofanzivno. Nažalost, nemamo puno vremena da treniramo, pa kroz utakmice moramo da napredujemo.
BOLJA SELEKCIJA FAULOVA
Za razliku od prethodnih mečeva, igrači Budućnosti su protiv Bešiktaša bolje koristili male faulove, a u finišu treće četvrtine su igrali najraznovr-
(2011. godište), koja je i pogodila trojku u 18. minutu za 24:39, ali je Budućnost nakon toga ponovo digla razliku. ,,Plave“ već danas (16.30 h) očekuje novi duel, jer će ugostiti Antivari iz Bara...
Lovćen 61
Primorje 70
Krajem novembra će Crna Gora početi kvalifikacije za Mundobasket, a ekipu će voditi Andrej Žakelj, jer novi selektor Zvezdan Mitrović nema saglasnost Cedevita Olimpije da može da vodi nacionalni tim prije kraja sezone. Budućnost ima trojicu crnogorskih reprezentativaca, Andriju Slavkovića, Đorđija Jovanovića i Zorana Nikolića. Prvi put ove sezone, Slavković je bio starter, protiv Bešiktaša je odigrao 13 minuta i 16 sekundi, više nego na prethodnih 10 utakmica ukupno. Bilo je evidentno da mu u napadu nedostaje prava forma, ali je borbenom u igri dao doprinos pobjedi, na kraju je natjerao Amerikanca Entonija Brauna, koji je upisao prvih osam poena na meču za goste, na veoma težak šut i promašaj za produžetak.
- Napravili smo plan utakmice i pripremu šta želimo. Braun nije direktno njemu dao te poene, ali je bio njegov zadatak da ga što više optereti i umori. Odradio je dobar posao oko toga. Sigurno nije u napadačkom ritmu kao ranije, jer nije mnogo igrao do sada i to je sasvim normalno. Slavković je dio tima, možda će u subotu neki više da igraju od njega da pokušamo da ih vratimo u formu. Sa Slavkovićem se isplatilo, mislim da je odradio dobar posao, ali smo svi zajedno dobili utakmicu – rekao je Žakelj.
U timu opet nije bilo Zorana Nikolića, koji je samo jednom bio u sastavu od povratka.
- Zoran ima veliki problem što nemamo treninga, jer je puno putovanja. Nažalost, nije lako da se sve to uklopi, ali mislim da će na narednim utakmicama biti uz tim, vidjećemo na kojim i kako. Ali, trenira dobro. Ima nas 13, rotiraćemo, za sada je tako je, kako je, što ne znači da neće biti drugačije u sljedećoj utakmici – dodao je trener „plavih“.
snije u napadu, jer je posljednjih 10 poena, za vođstvo od 70:61, postiglo pet različitih igrača (redom Džeri Butsijel, Nikola Tanasković, Džuvan Morgan, Skajlar Mejs i Aksel Butej). - Što se tiče faulova, vi koji pratite utakmice vidite koliko se mučim sa tim, koliko sam sebe udaram po ruci tokom utakmice. To je više-manje stvar fokusa, na neki način i stvar navike. Nije lako te stvari ispravljati, ali radimo i na tome. Protiv Bešiktaša nijesmo počeli kako treba što se tiče tog elementa, a u drugom jesmo i
možda je tu bio napredak. Što se napada tiče, ko daje koševe, ko se upisuje, ja, generalno, volim da se igra timski. Mislim da je Bešiktaš baš bio agresivan, nije bilo lako da se igra sa loptom, ali, na kraju, što se više igrača upiše u strijelce, onda je više samopouzdanja i u odbrani. Nadam se da će sljedeću utakmicu neki drugi da se priključe, a ako se ne priključe poenterski bitno je da daju maksimum, da odrađuju zadatke u odbrani koje im dam. Sa takvom igrom će neko da igra i ako ne postiže poene – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ
Crnogorski košarkaški as protiv Filadel je pogodio odlučujuću trojku na 3,2 sekunde do kraja
PODGORICA - Trojkom
Nikole Vučevića na 3,2 sekunde prije kraja, košarkaši Čikaga pobijedili su Filadelfiju 113:111 i vratili se na pobjednički kolosijek, nakon što su porazom od Njujorka prekinuli niz od pet pobjede od početka sezone.
U duelu sa ekipom sa kojom je počeo NBA karijeru, Vučević je za 31 minut igre upisao 19 poena (14-8 iz igre), 10 skokova, te po ukradenu loptu i blokadu.
Čikago je dobio utakmicu u kojoj je imao minus 24 poena u drugoj četvrtini, a bolji učinak od Vučevića imao je samo Džoš Gidi, koji je ostvario tripl-dabl učinak od 29 poena, 15 skokova i 12 asistencija i postao prvi igrač Bulsa sa dva utastopna tripl-dabl učinka od Majkla Džordana iz 1989. godine. Ajzek Okoro dodao je 16 poena i pet asistencija, a Džejlen Smit 14 poena. U poraženoj ekipi Tajris Maksi postigao je 39 poena, Džoel Embid 20 poena, uz šest skokova, a Keli Ubre 18 poena.
Čikago sada ima šest pobjeda i poraz, dok je Filadelfija na skoru 2-5.
Toronto je pobijedio Milvoki 128:100 i ostvario treću uzastopnu pobjedu, a najefikasniji u pobjedničkom timu bili su Ar Džej Baret sa 23 poena, osam skokova i četiri asistencije i Skoti Barns sa 23 poena, uz šest asistencija i četiri ukradene lopte. Imanuel Kvikli pobjedi je doprinio sa 15 poena, sedam asistencija i šest skokova, a Sandro Mamukelašvili sa 15 poena i sedam skokova. U ekipi Milvokija, koja je pretrpjela drugi poraz u posljednje tri utakmice, Janis Adetokunbo je postigao 22 poena, uz osam skokova, Kajl Kuzma 18 poena, a Kol Entoni 12. Golden Stejt je pobijedio Finiks 118:117 i nanio mu četvrti uzastopni poraz na gostovanjima. Voriorse je predvodio Stefen Kari sa 28 poena, od kojih je postigao pet trojki iz 12 pokušaja, Mozes Mudi dodao je 24 poena i pet skokova, a Kvinten Post imao je 14 poena i šest skokova. U ekipi Finiksa najefikasniji je bio Devin Buker sa 38 poena, od kojih
je pogodio svih 11 slobodnih bacanja. Mark Vilijams dodao je po 16 poena i skokova, a Grejson Alen 16 poena, pet asistencija i četiri skoka. Nju Orleans je upisao prvu pobjedu u sezoni, pošto je bio bolji od Šarlota 116:112. Sada je Bruklin jedina ekipa bez pobjede (skor 0-7). Pobjedu Pelikansima obezbijedio je Hose Alvarado trojkom 16 sekundi prije kraja. On je utakmicu završio sa 18 poena i šest skokova, dok je Trej Marfi postigao 21 poen. Sadik Bej dodao je 17 poena, a Derik Kvin 12 poena, osam skokova, sedam asistencija i četiri ukradene lopte za Pelikanse, koji su na početku sezone vezali šest poraza. U ekipi Šarlota Majls Bridžis postigao je 22 poena, uz osam skokova, a Kon Nu-
pel 20 poena, uz 12 skokova. Najzad, Atlanta je savladala Orlando 127:112 i ostvarila treću pobjedu u posljednje četiri utakmice. Hokse su predvodili Zakari Rizaše sa 21 i Nikejl Aleksander-Voker sa 20 poena. Dajson Danijels dodao je 18 poena, šest skokova, šest asistencija i dvije ukradene lopte i nastavio niz od 60 utakmica u kojima je imao makar jednu ukradenu loptu, što je drugi najduži niz u istoriji franšize, a deveti najduži u NBA ligi. Džejlen Džonson doprinio je pobjedi sa 17 poena, šest skokova i pet asistencija. U poraženom timu Paolo Bankero postigao je 22 poena, uz 11 skokova i osam asistencija, Tristan da Silva 20 poena, a Franc Vagner 18 poena i šest skokova. S. J.
Crnogorski takmičari kompletirali sjajan nastup na SP u džu džici
Nova medalja za tandem
Vukotić-Caković na Tajlandu
CETINJE – Dvorana: SC ,,Lovćen“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 12:13, 20:23, 16:17, 13:17. LOVĆEN: Kaluđerović 12, Mihaljević 6, Vujačić 18, Kapisoda 8, V. Mudreša 9, M. Mudreša, Ivanišević 2, Đonović, Vučinić, Petričević 6, Đurišić, Vukićević.
PRIMORJE: Adžić 15, Vagner 31, Radović 5, Dašanti 14, Tripović 5, Šćekić, Antunović, Mijajlović, Šćekić, Ercegović, Sučević. Košarkašice Primorja opravdale su ulogu favorita i savladale
Lovćen na Cetinju. Cetinjanke su predvođene iskusnim igračicama, koje su se nakon par godina vratile aktivnom igranju pokušale da ostave što bolji utisak, ali su Novljanke sa dvije Amerikanke stigle do trijumfa. Veći dio meča oba tima igrala su sa gotovo istim petorkama, a interesantno je da je Primorje igralo sa svega sedam igračica, od kojih se upisala prva petorka, a ponovo su većinu poena postigle košarkašice iz Amerike.... R. P.
PODGORICA – Crnogorski reprezentativci u džu džici kompletirali su savršeno izdanje na Svjetskom prvenstvu, koje se održava u Bangkoku. Na najniži stepenik pobjedničkog postolja popeli su se članovi Džu džicu kluba Budva Stefan Vukotić i Lidija Caković u disciplini ,,duo miks klasik“, kao i Ljubica Nikčević i Lidija Caković u disciplini ,,duo show žene“. Prethodno
su se Stefan Vukotić i Lidija Caković okitili bronzom i u disciplini ,,duo show“, kao i zlatom medaljom i titulom svjetskog šampiona u disciplini ,,show mix“. Četvtu medalju za Crnu Goru na Tajlandu osvojio je Arso Milić i to bronzanu u borbama kategorije do 94 kilograma. - Ovim rezultatima zaokružen je istorijski nastup naše reprezentacije, koja je na ovom Svjetskom prvenstvu osvojila
ukupno četiri medalje – jednu zlatnu i tri bronzane. Ovaj uspjeh je posebno značajan imajući u vidu izuzetno jaku konkurenciju i dominaciju tajlandskih takmičara, kao domaćina i organizatora prvenstva. Iskrene čestitke našim reprezentativcima na izvanrednim rezultatima i izuzetnoj promociji Crne Gore na svjetskoj sportskoj sceni - rekao je Ranko Vukotić, trener Džu džicu kluba Budva. R. P.
Simpozijum talentovanih i ambicioznih mališana i omladinaca iz skoro svih država Starog kontinenta među kojima i 79 crnogorskih nada, koji se već sedam dana takmiče na Evropskom prvenstvu za mlade u Budvi, polako ulazi u završnu fazu. Danas je na programu osmo, a sjutra posljednje kolo nakon kojeg će biti uručene nagrade najboljima u kategorijama do osam, 10, 12, 14, 16 i 18 godina u muškoj i ženskoj konkurenciji.
O našoj đeci brine ekipa vrsnih pedagoga, trenera i instruktora koji brižljivo i pedantno vode računa o njihovim pripremama za nastup i nakon odigranih partija zajedno analiziraju iste, kako bi otklonili eventualne greške u narednim okršajima. U tom, može se slobodno reći roditeljskom timu koji predvodi desetostruki seniorski šampion Nikola Đukić su i selektori naših reprezentacija Dragan Kosić i Dušan Lekić te Milan Draško, Aleksandar Tomić, Andrej Šuković, Božidar Kisić, Miodrag Prijović i Stjepan Krstonijević - Nakon omladinskog prvenstva svijeta, koje je igrano u
Petrovcu početkom godine, ovo takmičenje je još jedna odlična prilika za mlade šahiste iz Crne Gore da se oprobaju na vrhunskom međunarodnom nivou. I za razliku od turnira u Petrovcu, koji je ipak bio preveliki zalogaj za većinu naših igrača, pogotovo za mlađe, ovdje se svako takmiči sa svojim vršnjacima, što je najbolji način da vide kako se u ovom trenutku kotiraju u odnosu na evropsku elitu njihovog uzrasta. Nažalost, većina od naših takmičara se nakon šest odigranih kola nalazi u donjoj polovini tabele, što ne možemo
nazvati iznenađenjem, jer smo i prije turnira znali da nemamo veliki broj djece koja u ovom trenutku mogu da se ravnopravno bore sa vršnjacima iz drugih evropskih zemalja. Trenutno se najbolje kotira Mihailo Pušara u grupi dječaka do 18 godina, koji je sa 3,5 poena jedini naš igrač sa natpolovičnim učinkom. Mihailo je startovao sa dva poraza u prva dva kola, ali je uspio da se oporavi od početnog šoka i postigne tri uzastopne pobjede - treću protiv turskog internacionalnog majstora Kana Duraka, što mu je sigurno
ulilo dodatni optimizam pred odlučujuće runde –komentariše šampion u Budvi Nikola Đukić. Prema njegovim riječima, na učinku od tri poena su Zejn Agić u grupi dječaka do osam godina, Kira Kornilova među djevojčicama istog uzrasta i Neda Šljivić u kategoriji djevojčica do 14 godina. - Raduje zapažena igra dvoje predstavnika u najmlađoj kategoriji, što je svakako dobar zalog za budućnost. Međutim, posebno treba pohvaliti Nedin rezultat, kao možda najprijatnije iznenađenje dosadašnjeg toka turnira.
lakih figura sa istim brojem pješaka grubo pogriješio u 46. potezu i izgubio.
1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 Nc6
6.Bg5 e6 7.Qd2 a6 8.0–0–0
Bd7 9.Kb1 b5 10.Nxc6 Bxc6
11.f3 h6 12.Be3 h5 13.h4
Qc7 14.Ne2 Rc8 15.Nd4
Bd7 16.Rc1 e5 17.Ne2 Be6 18.Nc3 Qb7 19.Rd1 Be7
20.Nd5 Nxd5 21.exd5 Bf5
22.Bd3 Bxd3 23.Qxd3
Rc4 24.g3 0–0 25.Rhg1 f5 26.Bg5 Bxg5 27.hxg5
Qe7 28.Qa3 Ra8 29.Rge1 b4 30.Qd3 (dijagram)
Rac8 31.Qxf5 Qf7 32.Qe6
Rxc2 33.g6 Qxe6 34.dxe6 R2c6 35.e7 Re8 36.Rc1 Rb6
Po 2,5 poena su sakupili Lev Kalmakov u grupi dječaka do 10 godina, Jelisej Zarudnjak kod dječaka do 12, Đorđe Žižić kod dječaka do 16, kao i Sofija Milović i Kira Popova, obje u grupi djevojčica do 14 godina. Vjerujem da svi oni imaju potencijala za više i nadam se da će to pokazati u preostala tri kola – ističe Đukić. On napominje da još nije kasno i da neko od ostale djece dobrim finišom znatno popravi utisak.
- Treba napomenuti da je Šahovski savez Crne Gore na ovom takmičenju obezbijedio odlične uslove
našim mladim šahistima, pa im tako veliki broj trenera svakodnevno pomaže u pripremama za partije, a većina njih po završetku dolazi na zajedničke analize. To će svakako biti od velike koristi našim talentima i moći će puno da nauče u ovih desetak dana. Ipak, moramo biti svjesni da trener ne može previše da uradi u toku samog takmičenja ako igrač nije došao na turnir ,,naoružan“ neophodnim znanjima. Zato, ako želimo uspjeh na evropskom nivou, neophodan nam je kontinuitet ozbiljnog i predanog rada - zaključio je Đukić.
Jedini crnogorski predstavnik na Svjetskom kupu u najmanjoj indijskoj saveznoj državi Goi, aktuelni seniorski prvak naše zemlje velemajstor Nikita Petrov (2576), nije uspio da se plasira u treće kolo ovog grandioznog takmičenja sa 206 učesnika (158 igrača sa najvećom titulom, 32 intermajstora, devet FIDE majstora i sedam amatera).
On je poražen od Uzbekistanca Javokhira Sindarova (2721) sa 1,5:0,5 jer je u prvoj
partiji kao ,,bijeli“ potpisao kapitulaciju, a u drugoj remizirao. Standardni prvotimac
nikšićke Elektroprivrede je imao stabilnu poziciju protiv suparnika, ali je u završnici
1.d4 d5 2.c4
11.Nbxd2 cxd4 12.Nxd4 Ra7 13.N2f3 0–0 14.Rd1 Rc7 15.Qd2 Nbd7 16.0–0 Qe7 17.Rc1 Rfc8 18.Rxc7
U revanšu, Petrov se takođe upustio u žestoku borbu kako bi poravnao rezultat, međutim Sindarov je ušao u rasplet sa damom protiv dva topa i remi je sklopljen u 33. potezu. Prema propozicijama turnira, tri najbolje plasirana matadora će steći pravo nastupa na spektaklu osmorice kandidata za izazivača planetarnom korifeju Domaraju Gukešu
Inače, zastupljena je ,,teniska formula“ eliminacionih okršaja da bi se došlo do prva tri mjesta. Nagradni fond iznosi dva miliona dolara.
hxg5
Završeno pojedinačno prvenstvo Amerike
vord sa po 5,5, Grigorij Oparin i Avonder Liang sa po pet, Sam Šakland i Rej Robson sa po 4,5, te Dariuš Švarc i Abimanu Mišra sa po četiri poena. Kod dama srebrnom medaljom okitila se Ana Sargasijan sa 7,5, a bronzanom Irina Kruš sa sedam poena. Zatim slijede Alisa Le i Ana Zatonski sa po 6,5, Nazi Paikidze i Dženifer Ju sa po šest, Rosa Atvel sa 5,5, Tatev Abrahamjan sa pet, Talija Servantes i Megan Paragua sa po tri, te Atosa Pourkašijan sa dva poena. Na svjetskom kupu u indijskoj Goi
U Sent Luisu završeno je pojedinačno prvenstvo Amerike. Šampionski pehar u muškoj konkurenciji podigao je Fabijano Karuana, a u ženskoj Karisa Jip, i to sa istim učinkom od osam poena. Oni su tako opravdali najveći rejting i ulogu favorita na ovim prestižnim velemajstorskim turnirima. Kod matadora drugo mjesto pripalo je Vesli Sous a 7,5, a treće Levonu Aronjanu sa 6,5 poena. Zatim slijede Samjuel Sevijan sa šest, Hans Nieman i Endi Vud-
Četvrtak, 6. novembar
PODGORICA – Odbojkaši
Budve i Budućnost voleja upisali su pobjede u drugim mečevima MEVZA lige. To je drugi trijumf za Budvane, a prvi za Podgoričane. Dva crnogorska tima će večeras (18 časova) u međusobnom duelu zatvoriti turnir u Budvi.
BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 100. Sudije: Zdravko Jakiša (Bosna i Hercegovina), Jelena Mitrović (Crna Gora). Rezultat po setovima: 25:22, 25:22, 21:25, 25:17.
BUDVA: Mocić (libero), Miljanić, Lečić, Ćinćur 8, Stanojević 11, Radunović, Radonić 1, M. Joksimović, A. Joksimović, Milosavljević, Dodić 13, Cimbaljević 23, Babić 7, Ćulafić 3.
MAV ELORE: Sabo 1, Ambruš 1, Eke 9, Koči 16, Bandi, Bakiri 16, Pešti 10, Takač (libero), Peter, Savaj, Sentesi (libero), Luna Slaibe 10, Kečkemeti, Varga. Nakon pobjede na startu protiv Maribora (3:2), izabranici Miljana Boškovića su slavili i protiv mađarske ekipe MAV Elore, rezultatom 3:1, u drugom kolu turnira u Budvi. Gosti su meč otvorili vođstvom od 6:2, ali su Budvani odgovorili serijom 9:0 i poveli 11:6. Mađarski tim je uspio da prekine seriju, ali ne i da preokrene rezultat, koji su Budvani iskoristili za vođstvo u setovima. U drugom setu Budva je od
starta kontrolisala igru i rezultat, pa je domaćin i drugi set dobio istim rezultatom (25:22).
Gosti su uzvratili u trećem setu (25:21), ali su se Budvani vratili u svoj ritam u četvrtom setu, poveli sa nedostižnih 21:14 i mirno priveli meč kraju.
PODGORICA – Dvorana: ,,Verde“. Gledalaca: 100. Sudije: Toni Ivković (Hrvatska), Sonja Simonovska (Crna Gora). Rezultat po setovima: 28:26, 25:19, 27:25.
BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Poleksić, Milošević, Mašković (libero), Konatar, Milenković, Sinđelić 6, Nikolić, A. Radić, Lojić 16, Petričević, Delić 11, Vuka-
šinović 13, Petrović 5.
MARIBOR: Kostelić, Vodušek 3, Kavalkanti 11, Santana 18, Dežman, Breznik, Podbregar 3, Donik 8, Škorc ( libero), Uremović 2, Hribernik (libero), Kožar 3, Kamino, Klinger.
Ono što su nijesu uradili u prvom meču protiv mađarske ekipe MAV Elore (poraz od 3:2), kada nijesu iskoristili vođstvo od 2:0 u setovima i dvije meč lopte u trećem na 24:22, odbojkaši Budućnost voleja nijesu propustili da urade u drugom meču MEVZA lige –izabranici Dejana Radića su u Podgorici savladali Maribor 3:0. Ovaj meč je, po kalendaru, prvobitno bio planiran za treći turnir, u januaru iduće godine, ali je dogovorom klubova odigran ranije radi racionalizacije
putnih troškova gostiju. Bila je to odlična uvertira za ,,plave“ za dvomeč sa istim rivalom u prvom kolu Čelendž kupa, koji je na programu 12. i 13. novembra, a obje utakmice će se, dogovorom klubova, igrati takođe u Podgorici. Prvi i treći set su završeni na razliku, dok Budućnost od vođstva 10:9 nije ispuštala prednost u drugom setu, koji je najubjedljivije riješila u svoju korist. U prvom su gosti prvi imali set lopte na 24:23 i 25:24, ali su Podgoričani iskoristili svoju prvu na 27:26 i poveli 1:0. U trećem setu Budućnost prva nije iskoristila meču loptu na 24:23, kao što ni gosti nijesu prvu set loptu na 25:24, ali su ,,plavi“, ipak, preokrenuli i blokom Srđana Petrovića stavili tačku na ovaj meč. S. JONČIĆ
Odbojkašice Budućnost voleja poražene od španske Aro Riohe i u revanšu prvog kola Čelendž kupa
Budućnost volej 0 Aro Rioha 3
PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Gledalaca: 100. Sudije: Peter Hoger (Slovačka), Marko Rozej (Slovenija). Rezultat po setovima: 15:25, 20:25, 17:25. Poeni iz napada: Budućnost volej 27, Aro Rioha 45. Poeni iz bloka: Budućnost volej 8, Aro Rioha 15. Poeni iz servisa: Budućnost volej 4, Aro Rioha 6. Greške: Budućnost volej 9, Aro Rioha 13.
BUDUĆNOST VOLEJ: Petrović 8, Krunić (libero), V. Đukić, Veličković (libero), Labović, Magdelinić 6, Duletić 2, Jovanović 1, Peković 3, Ćupić 1, Rakočević 2, Koprivica 1, Crnojački 12, K. Đukić 3. ARO RIOHA: Giljo Bataler 8, Gricbah 10, Tur Perez 3, Lope Isla (libero), Karpintero, Ećebaria Valparis (libero), Burgo Duran 6, Martins 1, Martins Silva 13, Folgera 7, Suares, Vivas Rekenja 18. Sa dva maksimalna poraza odbojkašice Budućnost voleja za-
vršile su debitantski nastup na evropskoj sceni. Iako su ponovo izgubile 3:0, izabranice Luke Bogojevića su odigrale bolje nego u Španiji, pa su protiv kvalitetnije i iskusnije Aro Riohe osvojile 14 poena više nego u prvom duelu prvog kola Čelendž kupa. Gošće su povele 5:1 u prvom setu, ali su Podgoričanke brzo izjednačile 6:6. Ipak, sa šest poena u nizu, Aro Rioha je poveo 12:6 i do kraja seta dileme više nije bilo. Budućnost je najjači otpor pružila u drugom setu, iako su Španjolke vodile od početka seta, ali su domaće odbojkašice uhvatile priključak na 18:17. Ipak, sa tri poena u nizu je Aro Rioha stekao nedostižnih 21:17. „Plave“ su povele 5:2 na startu trećeg seta, vodile su do 6:5, a imale egal do 11:11. Španjolke su serijom 5:0 povele 16:11 i onda rutinski privele meč kraju. Diana Crnojački je sa 12 poena jedina bila dvocifrena u podgoričkom timu, dok je na drugoj strani poen više osvojila Natalia Martins Silva S. J.
PODGORICA - Šampion Crne Gore neočekivano je zastao u Šapcu i doživio prvi poraz u regionalnom takmičenju.
Niz od četiri pobjede zamijenjen je serijom od dva poraza, a ništa bolje nijesu prošli Primorac i Budućnost. Kotorani su kod kuće izgubili od favorita Radničkog, a ,,plavi“ od Novog Beograda
12
ŠABAC - Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Mišković i Raković. Rezultat po četvrtinama: 3:4, 2:2, 4:2, 3:2.
ŠABAC: Đurović (14 odbrana), Tomić, Moračanin, Stanojević 3, Repanović 2, Lazić, Gavrilović, Barać 4, Mićanović, Mačić, Kovačević, Stoja-
nović 2, Korać, Toholj 1.
JADRAN M:TEL: Andrić, I. Andrić (10 odbrana), Holod 2, Stupar, Obradović, Vujović, Valera 4, Merkulov 1, Gojković 2, Lazić, Sladović 1, Janović, V. Radović, Vraneš. Jadran je izgubio i drugu utakmicu u nizu - poslije lošeg izdanja sa Pro Rekom u drugom kolu Lige šampiona, stiglo je novo neubjedljivo izdanje i to u gostima protiv Šapca u 5. kolu Premijer vaterpolo lige. Novljani su u Srbiji doživjeli prvi neuspjeh u ovom takmičenju, a startnih 2:0 je nagovijestilo ovakav epilog. Mogli su i bolje izabranici Vladimira Gojkovića protiv ekipe koja nastupa u Evrokupu, napadački su podbacili, a ni odbrambeno nijesu imali najbolja rješenja protiv centra Toholja i raspoloženog Andreja Baraća. Velike zaslu-
ge za trijumf od 12:10 idu na račun golmana Darka Đurovića (14 odbrana) koji je u ovoj sezoni zamijenio Jadranovu sa kapicom ekipe iz Šapca. Novljani su uputili 37 šuteva, domaćin osam manje, a gostima nije pomoglo ni to što je protivnik imao čak 14 izgubljenih lopti! Imao je domaći tim dva gola prednosti, šampion Crne Gore je do odmora uspio da preokrene rezultat i sa viškom od gola (6:5) uđe u posljednje dvije četvrtine. I onda je stao, od pogotka Holoda iz peterca (2.30 prije kraja druge četvrtine) prošlo je sedam minuta do novog gola Merkulova za 7:7. U rezultatskoj klackalici domaćin je u posljednja dva minuta ušao sa dva gola razlike – 12:10. Do kraja meča mreže su mirovale, mada su Novljani pogađali dva puta prečku...
7
KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 100. Sudije: Mijanović i Virijević Rezultat po četvrtinama: 3:4, 0:2, 2:3, 2:4.
PRIMORAC: Rističević, Pejović, Brguljan, S. Ćetković, Inaba, Mršić 5, Murišić, Vidović, Vučković 1, Vico, Brkić 1, P. Ćetković, Samardžić, Perov.
RADNIČKI: Filipović, Todorovski, Rašović 4, Dedović 2, Ranđelović 1, Jakšić, Pijetlović, Prlainović 3, Ivanov, Murišić, Dončić, Vlahopulos 2, Rašović, Dadvani.
Kotorani su samo u prvih osam minuta bili ravnopravni u okršaju sa favoritom iz Kragujevca. Završio je Primorac meč sa minusom od šest golova, posustao je poslije prve četvrtine, a Radnički je sa klasom od igrača rutinski utakmicu završio. Gosti su u treću četvrtinu ušli sa tri gola prednosti, vodili su 8:3, pokušavao je koliko-toliko da jedini raspoloženi Marko Mršić sačuva svoju ekipu od ubjedljivijeg poraza.
13 Novi Beograd 25
BEOGRAD - Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Arna-
ut i Kiš. Rezultat po četvrtinama: 6:0, 7:3, 5:2, 7:2. NOVI BEOGRAD: Glušac (sedm odbrana), Gavrilović (pet odbrana), Pljevančić 1, Vasić, Gladović 4, Šulc 3, Janković 1, Trtović 2, Dimitrijević 5, Perković, Martinović 4, Urošević, Radović 4, Milojević 2.
BUDUĆNOST: Kolesko, Andrić, Ražnatović, Popović, Štrkalj, Brguljan 5, Brnović 1, Bošković 1, Golubović, Petrović, Stamatović, Radulović, D Suoza, Aleksić. Budućnost nije imala šansu da se približi učesniku Lige šampiona. Beograđani su dominirali od starta, a ,,plavi“ su do prvog gola, nakon domaćinove serije 6:0, stigli u prvom minutu druge četvrtine. Ekipa na koju nastupaju crnogorski reprezentativci Miroslav Perković i Đuro Radović sada je na učinku od četiri pobjede, a ima i poraz od Novljana nakon peteraca. Podgorička ekipa je u ovakvoj konkurenciji bez pobjede nakon pet odigranih kola. A. M.
CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA
Autor:
Dr Srđa MARTINOVIĆ
U JEDINICAMA RAFA.
SAVO VUJOVIĆ, PILOT (DOBRSKO SELO, CETINJE, 10. JANUARA 1910 – ALEKSANDRIJA, EGIPAT, 31. AVGUST 1941)
Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju na Cetinju. Artiljerijsku podoficirsku školu upisao je 1. oktobra 1930, a završio 1. oktobra 1932. Nakon završenog vojnog školovanja stupa u vazduhoplovnu službu u kojoj je nakon brojnih obuka proizveden u vazduhoplovnog narednika-pilota lovca. Kada su njemačke snage 6. aprila 1941. izvršile napad na Jugoslaviju, 102. eskadrila 7. vazduhoplovnog puka, smještena u Jasenici kod Mostara, dobila je naređenje da uzleti prema Beogradu. Uzletio je zajedno sa eskadrilom u svom „Meseršmitu” BF 109 E-3. Model E je imao motor od 820 kNj (1100 ks). Naoružanje dva topa MG FF od 20 mm i 2 mitraljeza 7,92 mm. Naređenje je glasilo da eksadrila kruži oko Avale i da čeka naredbu za napad na njemačke bombardere. Prošlo je dosta vremena, ali naređeno nije dolazilo. Kada je postalo jasno da komandir neće izdati naredbu za otvaranje vatre, odvojio se od svoje eskadrile i samoinicijativno stupio u borbu sa grupom njemačkih štuka. U toj borbi uspio je da obori jedan njemački avion. Zajedno sa još jednom grupom boraca čitavog 6. aprila odolijevao je njemačkim bombarderima. Nije odustajao od borbe, spuštao se nekoliko puta na zemunski aerodrom kako bi u svoj „Meseršmit” natočio gorivo. Nakon kratkog pre-
Savo Vujović je svojoj porodici 1941. uputio pismo: „Kao što vidite školovali su me izdajnici. Naša domovina je prodata. U zemlji više nema s kime protiv neprijatelja da se borim. Trenutno se nalazim u Nikšiću. Ako se ne vratim, budite uvjereni da sam poginuo ma đe bio“
daha u noći između 6/7. april pripremao je „Meseršmit” za novi dan borbe. Beograd je bio u plamenu i ruševinama, a Jugoslavija je pala u ruke neprijatelja. Od jednog vojnika saznao je da se u Zrenjaninu priprema svečani doček njemačkim i mađarskim vojnicima. Bez komande birao je sam mjesto i vrijeme borbe. Uzletio je ujutru 7. aprila i nestao između gustog dima iz plamena ruševina vodeći velikom brzinom iznad banatskih ravnica. Za svega nekoliko minuta našao se iznad Zrenjanina u kojem je svečanost bila u toku sa paradom motorizovanih njemačkih jedinica. Nadletio je grad kako bi ga bolje osmotrio i zatim se obrušio paljbom na kolonu jedinica koja je marširala kroz grad. Uz paljbu mitraljeza i topova sa „Meseršmita” uzlijetao je i ponovo se obrušavao sve do posljednjeg metka, nakon čega se povukao. Nakon borbi nad beogradskim nebom u kojoj je oborio tri njemačke letjelice, sletio je na zemunski aerodrodrom, opremio se gorivom i municijom, nakon čega je uzletio. Donio je odluku da se vrati u matičnu bazu svoje eskadrile u Mostaru. Na aerodrom u Mostaru
sletio je 10. aprila. Na aerodromu je bilo nekoliko ispravnih aviona od kojih je pokušao da organizuje borbenu grupu koja bi još jednom pokušala da se odupre napadima iz vazduha. Ali svi su taj predlog odbili. Zbog nedostaktka aerodroma, donio je odluku da ode za Nikšić i sleti na pusto Kapino polje. Tu je napisao pismo svojim roditeljima koje je preko jednog vojnika uspio da im dostavi u Dobrsko selo. Između ostalog napisao je: „Dragi moji roditelji i braćo. Kao što vidite školovali su me izdajnici. Naša domovina je prodata. U zemlji više nema s kime protiv neprijatelja da se borim. Odlazim daleko preko mora da se pridružim savezničkim eskadrilama i da nastavim da se borim protiv fašizma. Trenutno se nalazim u Nikšiću. Ako se ne vratim, budite uvjereni, da sam poginuo ma đe bio, u borbi za slobodu svog naroda. Sad vas molim ako imate pošaljite mi po ovom vojniku jedan litar rakije i jednu pršutu. Sve vas voli vaš sin i brat Savo. PS. Ako vas zbog mene budu mučili, oprostite mi, ali nemojte nikada postati izdajnici”. Od svojih roditelja i braće dobio je poruku „da ih ne osra-
moti i da ne brine za njihovo držanje”. Kada je ponovo ušao u „Meseršmit” i poletio sa Kapinog polja na putu prema Egiptu, nadletio je svoje Cetinje i rodno selo. Iz aviona iznad svoje kuće u Dobrskom selu ispuštio je slatkiše za đecu koje je bio uzeo iz Beograda. Njegovi ukućani su uputili signal da znaju o kome se radi, posljednju put izdigao se nad Cetinjem i svojim Lovćenom iskrivljenih krila u znak oproštaja otišao je zauvijek za Aleksandriju u cilju nastavka borbe protiv neprijatelja. U Aleksandriji se priključio savezničkim vazduhoplovnim jedinicama koje su se borile u Sredozemlju protiv sila Osovine. Boreći se u redovima čuvenog engleskog RAF-a pokazao je junaštvo i vještinu u ratovanju zbog čega je pismeno pohvaljen od strane komandanta. Pri povratku sa ratnog zadatka 31. avgusta 1941. sagorio je u svom avionu iznad Aleksandrije. Avion se pretvorio u buktinju i zario u pijesak Libijske pustinje u blizini baze. Njegovi ratni drugovi piloti i mehaničari zadobili su opekotine spašavajući njegovo tijelo. Sahranjen je uz vojne počasti na groblju u Aleksandriji, uz prisustvo
predstavnika svih savezničkih vazduhoplovnih snaga koji su priložili vijence na odru. Prilikom ispraćaja engleski kapetan eskadrile Troker govoreći o Vujoviću i njegovim podvizima, duboko potresen, nije uspio završiti govor do kraja: „Obavezujem se pred tvojom otvorenom rakom da ćemo slijediti tvoj svijetli primjer u borbi protiv fašizma”.
Savo Vujović je saznao da se u Zrenjaninu priprema svečani doček njemačkim i mađarskim vojnicima. Uzletio je ujutru 7. aprila i za nekoliko minuta našao se iznad Zrenjanina u kojem su paradirale motorizovane njemačke jedinice. Nadletio je grad pa se obrušio paljbom na kolonu fašista
Svoju hrabrost i privrženost idealu slobode dodatno je dokazao boreći se pod tuđim nebom i ginući nakon borbe sa italijanskim „savojama” u borbama iznad Sredozemlja. Decenijama nakon njegove pogibije vojni piloti u Aleksandriji polažu vijenac na njegov grob. Njegov brat Petar je poginuo kao partizanski borac, a drugi brat Blažo ućesnik je NOB-a od 1941, a kraj rata dočekao je kao oficir JNA.
U ZEMLJI KENGURA, CRNOGORCI U AUSTRALIJSKOJ VOJSCI
Prvi crnogorski iseljenici dolaze u Australiju od sredine 19. vijeka. Nikola Vicović iz Crne Gore preko Australije dolazi na Novi Zeland 1857. godine. Andrija Vukasović se doselio 1866. godine, pa Tripo Vukasović 1868. godine i Tomaš Vukasović 1873. godine. Iz drugih krajeva Crne Gore u Australiju počinju da se naseljavaju od sredine 1880-ih godina. Kao građani, a kasnije i kao državljani Australije ali i kao doborvoljci učestvovali su u australijskim oružanim snagama u Prvom svjetskom i Drugom svjetskom ratu, kao i drugim ratovima i operacijama. Uglavnom su bili redovi ili strijelci, neki od njih bili su podoficiri, služili su u avijaciji, a neki su imali i oficirske činove.
(Nastavlja se)
6. novembar 2025.
Poslovni broj: I.br. 1482/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 05.11.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se pedeset druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/ skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za pedeset drugu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 03.12.2025.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1482/2015 od 29.12.2020.godine.
IV Na pedeset drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura i zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god.
Dana 05.11.2025. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Na osnovu člana 336, 337 i 338 Zakona o svojinsko pravnim odnosima („Sl. list CG“ br. 12/09) hipotekarni povjerilac ”Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica (dalje: CKB AD Podgorica) objavljuje sledeće OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u l. n. br. 2337 KO Novi Bar, na kat. parceli br. 5807/2, broj zgrade 1, PD 25, po kulturi stambeni prostor, površine 46 m2, na prizemlju, koja nepokretnost je upisana kao svojina Miša Minića u obimu prava 1/1. Predmetna nepokretnost se nalazi u Baru, u ulici Jovana Tomaševića br. 16, stan br. 81, Topolica, Bar. Početna kupoprodajna cijena označene nepokretnosti iznosi 56.900,00 EUR (pedeset šest hiljada i devet stotina eura). Prva vansudska prodaja označene nepokretnosti sprovešće se putem usmenog javnog nadmetanja koje će biti održano dana 21.11.2025. godine u filijali “Crnogorske komercijalne banke” AD Podgorica koja se nalazi na adresi ul. Maršala Tita br. 5, Bar sa početkom u 12,00 časova.
Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika “V&P prodavnica” sa sjedištem u Baru, ul. Jovana Tomaševića br. 20, po osnovu Ugovora o ekspres biznis kreditu br. 05-421-0100641.4 od 13.4.2010. godine iznosi 16.064,02 EUR. Ovaj iznos će biti uvećan za iznos troškova postupka vansudske prodaje koji su procijenjeni na 1.500,00 EUR pripadajuće zakonske zatezne kamate.
Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima međunarodnim sporazumima, koja uplate jemstvo za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje prije početka postupka prodaje na žiro račun lica ovlašćenog za sprovođenje vansudskih prodaja adv. Marije Živković br. 510- 91219-20 koji se vodi kod “Crnogorske komercijalne banke” AD Podgorica, s pozivom na broj 05-421-0100641.4 svrhom uplate “depozit za učešće na javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti”.
Uz prijavu se, pored dokaza o uplati jemstva za učešće na javnom nadmetanju, dostavljaju sledeća dokumenta: za fizička lica - ovjerena fotokopija lične karte sa podacima o prebivalištu a za pravna lica - izvod iz Centralnog registra privrednih subekata odn. potvrda o registraciji, ne stariji od 15 dana na dan podnošenja prijave ovlašćenje za zastupanje.
Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave pogodne za identifikaciju, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave pogodne za identifikaciju kao i pisanu izjavu kojom lice koje se prijavljuje za javno nadmetanje potvrđuje da je saglasno sa tim da Banci dostavi dokumentaciju koja sadrži lične podatke.
Svi dostavljeni podaci se obrađuju isključivo u svrhu identifikacije kupca i čuvaju se do okončanja postupka vansudske prodaje nepokretnosti.
Prijave sa pratećim dokumentima predaju se u zapečaćenoj koverti sa oznakom “prijava za javno nadmetanje - ne otvaraj” i dostavljaju se advokatu Mariji Živković, na adresu njene advokatske kancelarije Šeika Zaida br. 2, Podgorica, najkasnije do 17.11.2025. godine, u 12,00 časova.
Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti prihvaćene.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javne prodaje ukoliko se u vrijeme određeno za istu pojavi makar jedan učesnik. Učesnik javne prodaje ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika. Ponuda učesnika koji ponudi najvišu cijenu se smatra prihvaćenom, a taj učesnik se proglašava kupcem. Jemstvo kupca se zadržava uračunava u kupoprodajnu cijenu, a kupac je dužan da ostatak postignute kupoprodajne cijene isplati u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Kupac će sa ovlašćenim licem zaključiti Ugovor o kupoprodaju u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene. Ukoliko u navedenim rokovima kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu, odn. ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, gubi pravo na povraćaj depozita a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa ponuđačem koji je ponudio drugu po visini cijenu nepokretnosti. Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju. Kupac snosi troškove sačinjavanja Ugovora o kupoprodaji, taksi za upis prava svojine, poreza na promet nepokretnosti kao i ostale troškove koji mogu nastati u postupku prenosa apsolutnih prava na kupca. Za sve dodatne informacije zainteresovana lica se mogu obratiti licu ovlašćenom za sprovođenje postupka vansudske prodaje, adv. Mariji Živković slanjem e maila na adresu marija.zivkovic@me.com.
Iv.br.162/2025
Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD-NIKŠIĆ, FC SNABDIJEVANJE,
UL.VUKA KARADŽIĆA BR.2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika KELMENDI NASER, D.ŠTOJ , Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Poziva se izvršnog dužnika KELMENDI NASER, D.ŠTOJ , Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.162/2025 od 01.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.162/2025 od 05.11.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 05.11.2025
Javni izvršitelj Vuk Latković
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.
Iv.br.170/2025
Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD-NIKŠIĆ, FC SNABDIJEVANJE, UL.VUKA KARADŽIĆA BR.2, Nikšić, protiv izvršnog dužnika KOVAČEVIĆ ARGJENT , MAGISTRALA BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika KOVAČEVIĆ ARGJENT , MAGISTRALA BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.170/2025 od 01.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja Iv.br.170/2025 od 05.11.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 05.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.
UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE OBAVJEŠTAVA
javnost da se doktorska disertacija kandidatkinje mr Arijane Govori pod nazivom: „Korišćenje relativne snage dlanovog stiska za identifikovanje djece i adolescenata izloženih riziku razvijanja sarkopenske gojaznosti“ i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije, u sastavu:
1.Prof. dr Rašid Hadžić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore
2.Prof. dr Serjoža Gontarev, Fakultet fizičkog vaspitanja, sporta i zdravlja Univerziteta Sveti Kiril i Metodije, Skoplje
3.Doc. dr Ivan Vasiljević, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore nalaze se u Univerzitetskoj biblioteci na uvid javnosti, u trajanju od 15 dana od dana objavljivanja.
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 5. novembra 2025. u 75. godini, poslije duge i teške bolesti, preminuo je naš voljeni
синови ЉУБИША, НЕМАЊА, МАРКО и СИНИША,
8. новембра у 14 часова на мјесном гробљу у Лубницама. ОЖАЛОШЋЕНИ:
брат
синовци, синовице, стричеви, тетке, ујаци, браћа и сестре од стричева, тетака, ујака и остала многобројна родбина
318
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 5. novembra 2025. u 73. godini iznenada preminula naša draga
rođena NOVAKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 5. novembra od 12 do 16 časova i 6. novembra od 10 do 15 časova.
Sahrana će se obaviti istog dana u 15.30 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI:
suprug DRAGAN, sin MILAN, ćerka MAJA, unučad NEDA, UROŠ, MATEJ i ANIKA, zet MIODRAG, stric MIHAILO, đeveri RADOVAN i VESKO, zaove SLAVKA i SNEŽANA, snahe SNEŽANA i ZAGORKA, bratanići i bratanične i ostala rodbina DRAGIŠIĆ i NOVAKOVIĆ
Oduvijek si bila, i ostaćeš zauvijek, naša snaga za sve što život nosi.
Vječno ćeš ostati u našem sjećanju za bezuslovnu ljubav i dobrotu koju si dijelila sa nama.
Sin MIRZA, snaha VALENTINA i unuka HANA
FERID Salka KUMRO penzioner MUP-a
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 6. novembra od 10 do 13 časova.
Sahrana će se obaviti na Novom gradskom groblju u 13 30 časova.
OŽALOŠĆENI: supruga MINKA, sinovi DAMIR i FEĐA sa porodicama, porodice: KUMRO, BAJRIĆ, ČINDRAK, DELALIĆ, AVDIĆ, SMAJIĆ i SVRAKA
303
Draga naša majko, nana
FIKRETA REBRONJA
Kako, majko, da se oprostimo od tebe?
Ne postoje riječi kojima može da se opiše praznina, bol i tuga koju sada osjećamo. U životu si bila majka borac. Pružala si neizmjernu podršku i ljubav svima nama. Puna optimizma i životne energije gurala si nas i bodrila.
Bila si uvijek tu za svoje najmilije, najveći oslonac. Okupljala si svoju unučad, bila su ti životna radost. I onda si otišla, onako mirno kao što si i živjela. Nadamo se da si na nekom boljem i ljepšem mjestu, među svojima
Nikada te nećemo zaboraviti, uvijek ćeš živjeti kroz nas, svoju djecu i unučad koje si ostavila.
Rano naša, majko, nana.
Tvoji: ćerke ELVIRA i EMINA REBRONJA, unuci EMIR i TARIK
Dragoj i plemenitoj
6. novembar 2025.
Voljenoj majci
Sa tugom i poštovanjem,
VINTA, TANJA i BILJANA
Sa žaljenjem opraštam se od ugledne
DUŠKE GOŠOVIĆ
VOJKI ŠARANOVIĆ
Počivaj u miru, dobra dušo. Mnogo ćeš nam nedostajati.
Kćerka RAJKA BOŽOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav tetki MILICI
Sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću za sve što je uradila za nas.
ZORAN JABUČANIN sa porodicom
Pamtićemo je po blagoj naravi, dobroti, čestitosti i prijateljskoj odanosti.
VLADIMIR KEKOVIĆ
Draga naša
Bila je privilegija imati te u životu!
Mnogo ćeš nedostajati…
Tvoji: ćerka SLAVICA, unuci FILIP i PETAR i zet VUČINA
Voljena naša
Bila si neko ko je plijenio dobrotom, toplinom i plemenitošću. Sa velikim žaljenjem i tugom, opraštamo se od tebe. Sestra BEBA i sestrić GORAN JABUČANIN 283
Posljednji pozdrav bratu i ujaku
Tvoj život je stao, ali ti ostaješ da živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene i sjećanja. Neka tvoja duša pronađe mir u Carstvu nebeskom.
Sestra BRANKA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom
Počivaj u miru. Neka ti je laka crna zemlja i hvala ti na svemu.
BORO LAZOVIĆ sa porodicom
Dragoj sestri
Posljednji pozdrav bratu i ujaku
Kako opisati svu tvoju dobrotu, ljubav i pažnju kojom si nas obasipao?
Jednostavno je – volio si nas sve.
Tvoj odlazak ostavlja duboku prazninu u svima nama i teško prihvatamo da više nisi ovdje, ali si u našim srcima.
Počivaj u miru.
Sestra OLGA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Bio si nam kao pravi brat. Počivaj u miru, naš dobri Ićo.
Vrijeme koje prolazi tužno je. Sjećanje na tebe bolno je. Ljubav na tebe vječna je. Počivaj u miru.
Sestra JOVANKA
JOVO LAZOVIĆ sa porodicom
Četiri godine sa nama nije naša draga i voljena majka, svekrva i baba
VIDOSAVA Racova SEKULIĆ rođena NIKOLIĆ
Bili smo Tvoj ponos, Tvoja radost i briga, a Ti naša snaga, oslonac i utočište.
Voljena naša, nepokolebljiva i snažna, plemenita i dostojanstvena, ostavila si u našim srcima toplinu, ljubav i neizbrisive tragove dobrote koje vrijeme ne može da izbriše.
Dok Ti duša počiva u raju vječnoga mira, pominjemo Te s ljubavlju, ponosom i poštovanjem i čuvamo od zaborava.
Tvoji: LJILJANA, PREDRAG, SENKA, MARIJA i OGNJEN
Ne postoji veći bol nego kad roditelj sahrani svoje dijete.
Ja sada živim takav život misleći neprestano na tebe, moja najmilija Taška.
Sa tobom je, sine, pošlo pola mene i veliki dio tvoga brata i sestre, jer si im bila pravi brat.
Svaki kutak kuće čuva uspomene na tebe, a ostalo ih je mnogo.
Sine, ne misli na Anđelu i Saru, one su dobro, svi ih pazimo što najbolje možemo, da bi lakše podnijele odlazak svoje voljene majke.
Domovina ti brine o djeci, ti to znaš i tebe su gledali kao svoju ćerku, to su ljudi kakvi se samo poželjeti mogu.
Mi pomažemo koliko možemo i nećemo ih nikad zaboraviti.
Joco ih gleda kao svoga Luku i to se neće promijeniti. Želim posebno da se zahvalim tvojim jetrvama Sandri i Bojani na neizmjernoj pažnji prema Anji i Sari, to mogu osobe kao one kojih je nažalost malo.
Znam da bi im se i ti zahvalila kad bi mogla. Neka im je neizmjerna hvala, zaslužuju sve najbolje. Hoću da se zahvalim i našoj snahi Vesni koju si mnogo voljela, a sad je pokazala da si imala razloga, jer brine o tvojoj djeci sa velikom ljubavi, zato joj velika hvala. Volimo te, Taški naš, i čekamo kad ćemo se ponovo sresti.
Majka RAJKA, brat JOVAN, snaha VESNA i bratanić LUKA 286
Godina dana od kada nije sa nama naša
Dani prolaze, a bol ostaje ista. Tvoj odlazak još uvijek ne možemo da prihvatimo. Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, o tebi sa ponosom pričamo.
Tvoje: MILENA i JELENA
ĐORĐE MARKUŠ
Tvoja odsutnost boli, ali uspomene griju. Tvoji: MIŠO i SANJA
TAMARA POPOVIĆ
Danas je godina dana otkako je nebo dobilo još jednog anđela.
Tvoja dobrota i snaga zauvijek će ostati urezana u našim mislima.
Bila si primjer kako se boriti, kako se živi punim srcem i kako se voli bez granica.
Tvoja svjetlost i dobrota i dalje sijaju u svemu što si ostavila iza sebe, u svakoj uspomeni, u svakom trenutku.
Tvoji: suprug MAŠO, ćerke ANĐELA i SARA
TAMARA Mašova POPOVIĆ rođena SJEKLOĆA
U tišini vječnog mira odmaraj nam, snaho mila, đe anđeli odmaraju, jer si i ti takva bila. Godina je danas dana, otkad nijesi ti sa nama. Bez tebe je tužno, Taška, i po danu i po noći, jer mi znamo, naš anđele, da nam više nećeš doći.
Tvoji: svekar BRANKO, svekrva SENA i đever MIJO
OŽALOŠĆENA PORODICA 272
305 Četrdeset je dana otkako nas je napustio naš voljeni
MILOŠ Markov BALTIĆ
Obavještavamo rodbinu, komšije i prijatelje da ćemo u subotu 8. novembra 2025. godine u 11 časova obaviti četrdesetodnevni pomen na mjesnom groblju u Poljima kod Mojkovca.
SJEĆANJE
6. 11. 2001 – 6. 11. 2025.
BOŽIDAR KNEŽEVIĆ
Dragi Bole, Nosimo te u srcu s bolom, a i lijepim sjećanjima. Nedostaješ nam u radostima i tugama. Počivaj u miru.
Tvoji KNEŽEVIĆI
Dvije decenije od našeg rastanka, majko
Bila si moja snaga, podrška, zvijezda vodilja. Fališ u svakom trenutku, u svakom osmijehu, svakoj suzi, svakom narednom danu.
Dok dišem dio si mog bića. S ljubavlju i tugom, tvoja ćerka ŽANA sa porodicom
Navršava se četrnaest tužnih godina otkako nije sa nama naš voljeni SAŠA PEJOVIĆ
315
Tvoj odlazak je ostavio neizbrisiv trag tuge. Vreme prolazi, a uspomene i sećanja na tebe trajaće zauvek. Čuvamo te u našim srcima, a utjehu tražimo u najlepšim uspomenama. Nedostaješ nam neizmerno.
Tvoji NATAŠA, MATIJA i DARKO
Četvrtak, 6. novembar 2025.
Godina dana od smrti našeg dragog druga
S ljubavlju i tugom se sjećamo čovjeka plemenitog srca, vedrog duha i iskrenog prijatelja. Hvala ti za sve lijepe uspomene. LJUBO, JANĆI, BRNA
Godina je prošla, ali sjećanja i ljubav prema tebi ne blijede. Tvoj osmijeh i dobrota i dalje žive u našim srcima.
Voljeni brate
Prošla je godina
Čuvamo zajedničke drage i vrijedne uspomene u kojima ćeš vječno biti živ. Nedostaješ nam, ZORAN, KSENIJA, DUNJA i ANJA
Tvoji SONJA, DRAŠKO, LAZAR, LANA i MILICA
Nisi više tu, ali živiš u svakoj uspomeni. Volim te.
Sestra JELENA
Proći će još mnogo godina, bol i tuga će biti ista.
PEĐA
Dani prolaze, prođe i godina, a ljubav i sjećanje na tebe ostaće vječno u našim srcima.
Sestra DIJANA, zet VANJA, sestrić VELJKO i sestrična NINA
JOVIĆEVIĆ
Dragom sestriću
PETRU LIPOVINI
Prošla je godina od kada si otišao i sa sobom odnio svoju dobrotu i osmijeh kojim si plijenio srca svih koji su te poznavali. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Ujak MIĆKO, ujna IVANA, braća FILIP, STEFAN, DAVID i PETAR, sestre GABRIJELA i IVONA
Fališ puno, ružo moja bijela. Nedostaješ majci svakog trenutka. Čuvam te, sine, kao najvjerniju sjenu. Počivaj u miru, anđele moj.
Tvoja MAJKA
Godina dana je od smrti mog bratanića
ŽARKA PEJAKOVIĆA
Živiš u mojim mislima i srcu.
PETRU Veselinovom LIPOVINI
Vrijeme prolazi, a uspomena na tebe ostaje zauvijek.
Godina prođe, ali ti si i dalje dio nas. Počivaj u miru.
JELENA i MILANKA
Naš dobri komšija, brate. Nek ti duša putuje nebeskim putevima sjaja, pozdravi ekipu iz kraja, a mi vas čuvamo od zaborava.
DEJAN i DRAGAN sa porodicama
KEKA i brat DRAŽEN
Prošla je godina dana, a ja i dalje ne mogu da povjerujem da te nema. Otišao si prerano, tvoj odlazak me mnogo boli. Nedostaješ za sve što je bilo, za sve što će doći. Živiš i uvijek ćeš živjeti u meni kroz lijepa sjećanja i vrijeme koje smo proveli zajedno. Neka mi te anđeli čuvaju. Volim te zauvijek!
ANDREA D.
na voljenog prijatelja, brata po duši i dio našeg doma
PETRA LIPOVINU
S tobom smo odrasli, dijelili svaki korak života. Godina je prošla otkako si otišao, ali trag koji si ostavio ne briše vrijeme. U svakoj priči, u svakom sjećanju ti si s nama.
Porodica RAŽNATOVIĆ: ANDRIJA, MILIJANA, ŽELJKO i GORAN
Godinu dana je od smrti mojih drugova
Otišli ste prerano, ali nikada nećete biti zaboravljeni. Počivajte u miru, braćo.
MITAR MARKOVIĆ sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti našim voljenim drugovima
Stalno ste u našim mislima, jer se voljeni nikad ne zaboravljaju. Neka vas anđeli čuvaju u vječnom miru. Volimo i mislimo na vas.
za Pobjedina izdanja
POPUSTI DO 50%
6.
Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Miodrag Vlahović
[Dozvola za razmišljanje]
Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi
VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU
ČETVRTAK, 6. NOVEMBAR 2025. | BR. 496.
Džon Si Rajli za Objektiv o glumi, vesternu „Heads or Tails?“ i Bafalo Bilu, muzici i novoj grupi Mr. Romantic, ali i o sumraku civilizacije i nepopravljivoj vjeri u ljude
STR. 8, 9, 10. i 11.
Dogodio se narod. Opet se dogodio narod - da oslobodi Crnu Goru. Ovoga puta od tradicionalnog neprijatelja, najveće istorijske pošasti – Turske. Došlo vrijeme da se osvete za braću susjede i Kosovo, pošto nijesu imali prilike 1389, pa valja stvarati nove.
Za priču, naravno, nije ni važno što se brzo pokazalo da su „problematični“ zapravo bili Azerbejdžanci, a ne Turci (jer po logici vozdignutog naroda – svi su oni „Turci“). Važno je da se ujedinio narod oko zajedničkog neprijatelja. Mi ili oni. I to baš kad je trebalo da se zaboravi da je predśednik parlamenta u Skupštini prijetio Vrhovnom državnom tužilaštvu, te da su on i kolega javno priznali direktno miješanje u izbor VDT-a. Baš tada je taj isti kolega išao od televizije do televizije da upozori kako je u Crnoj Gori 110.000 Turaka. Nekako se sve „spontano“ odigralo. Bez pripreme terena i podizanja tenzija preko medija (šala, šala).
Srećom, brzo se saznalo da smo „mi“ napali „njih“, da nema 110.000 Turaka i da Vlada svjesno, bez kontrole pušta strance sa dosijeom da uđu u zemlju. Naravno, to niko neće ispitati i neće biti za to odgovoran. Na to je, usput, vjekovni neprijatelj Turska i upozorila. Srećom, pojaviše se Turci, pa više ne treba da pričamo što se desilo VDT-u.
Dok se javnost usijavala i dok se narod spremao u boj za oslobođenje od Turaka (welcome to 1879), u budućoj evropskoj prijestonici kulture, u nikšićkoj bolnici đe već neko vrijeme ništa ne funkcioniše, umire beba. Zdravo rođena djevojčica. Samo nekoliko dana kasnije, u toj istoj bolnici, preminula je mlada žena. Porodica ju je našla mrtvu u bolničkoj sobi.
Važno je da je stigao odgovor: „Nijesu je našli na podu.“ Al’ jesu mrtvu? Više državno tužilaštvo „ispituje slučaj“, a svi već znamo kako će se završiti – kao „nesrećan slučaj“. Ili neće imati epilog, kao u slučaju Drite Tafe iz Bara, đe nakon godinu nemamo odgovor. Nema odgovornosti, nema ostavki, nema „patrolnih šapa“, nema naroda da se pobuni. Ludilo.
Zamislite društvo koje ćuti na smrt novorođenčeta i žene – u nekoliko dana, u istoj bolnici. U doba podizanja naroda i „tradicionalnih vrijednosti“ – tradicionalno se ćuti kad umru dva ženska đeteta? Jer tradicionalna Crna Gora - broji samo muške glave? Ma, mora da su za to krivi „oni bivši“. A šta radi policija? Da li je uhapsila huligane, crne kapuljače, piromane? Naravno da nije.
Zamislite društvo koje ćuti na smrt novorođenčeta i mlade žene – u nekoliko dana, u istoj bolnici. U doba podizanja naroda i „tradicionalnih vrijednosti“ tradicionalno se ćuti kad umru dva ženska đeteta
Policija je uhapsila pogrešne ljude. Zaista – dva sumnjiva (iz samo njima poznatih razloga) random lika, pa im je više od 24 sata trebalo da utvrde da su pogrešni. Policija koja je puštila da se prvo podignu tenzije, pa su onda gledali dokaze. I nikom ništa. Važno je da se nešto radi, makar pogrešno.
Gotovo istovremeno, u Budvi je priveden trener koji je već bio prijavljivan zbog uznemiravanja djevojčica – prije dvije godine u Tivtu, sad opet. Povratnik, poznat policiji, „operativno interesantan“. I – ništa. Nema protesta, nema gnijeva. Ni za
to, ni za najsvježije brutalno prebijanje žene na radnom mjestu. Kad je riječ o ženama i đeci, tišina. Kao što je neko napisao na mrežama: „Štite nas od silovatelja kad su silovatelji Turci, ali kad su silovatelji naši sugrađani, onda je to okej, jer oni na to imaju pravo, Turci nemaju.“ To je naša mjera pravde. Pitam se bismo li ovako skrštenih ruku śeđeli da je taj isti trener seksualno uznemiravao, recimo, nekog dječaka? Garantujem – patrolne šape bi se momentalno podigle. U „tradicionalnoj“
Crnoj Gori zna se ko nosi čast i ponos i u što se ne smije dirati.
Usput, saznali smo da nam potpuno nekompetentna osoba vodi finansije. I da je neko bez validne diplome uspio da upiše magistarske studije na validnom fakultetu. Dovoljno za sliku sistema vrijednosti i meritokratije.
I šta reći o svemu? Nekad imam ośećaj da smo mi onaj orkestar sa Titanika –sviramo dok brod tone. Zdravstvo je u rasulu, policija nesposobna, a narod zauzet novim- starim neprijateljem.
Jer lakše je vikati na „Turke“ nego s iste te ulice tražiti odgovornost što nam umiru žene i bebe i bolnicama.
Ako Turska uvede recipročne mjere –đe ćemo se liječiti? Naš sistem je, kažu, stabilan – samo što se, evo, izgleda kod nas češće umire. A ako do toga dođe, najviše me brine što će tek političari koji su po Istanbulu presađivali kosu, radili reznovrsne estetske zahvate malih i velikih kompleksa? Kako će oni dalje?
Nijesmo ni dotakli finansijsku krizu i inflaciju. Nema se kad. Neko nam je ponovo servirao zajedničkog neprijatelja: narod se pomirio, ujedinio, zaratio, „rika se čini, provod na maks“. Distrakcija kao poručena. A dok traje ova epska opera kralja Nikole, ne mogu a da ne pomenem da ministar unutrašnjih poslova nije bio na Cetinju, ali jeste izašao na Zabjelo. Jer, valjda, tu živi, a na Cetinje (se) ne živi, valjda je to neka logika.
I kada sve ovo prođe, onu bebu i ženu iz Nikšića ništa više neće vratiti. Đevojčice će živjeti s traumama do kraja života; ako se roditelji ne pobrinu za njih sistem sigurno neće. Jer mi smo zemlja „tradicionalnih vrijednosti“ –ali samo za jake.
Piše:
IT: WELCOME TO DERRY PRVI POGLED NA PET OD OSAM EPIZODA NATPRIRODNOG ODUŠEVLJAVA FANOVE STIVENA KINGA I OBARA REKORDE NA
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Potreban vam je horor koji diže kosu uvis bolje od Fredija Krugera, a istovremeno lijepi nos za ekran? Od kojeg se gaće tresu, ali je teško skrenuti pogled? Koji će vas podsjetiti na grehove gurnute ispod tepiha i u dalekoj Americi i u vašem malom mjestu, ali i upoznati sa nekim divnim klincima po mjeri nostalgične sjećalice „Stranger Things“? E, onda televizija HBO i striming servis HBO Max imaju pravu poslasticu za vas. Ime joj je „IT: Welcome to Derry“; serija zasnovana na jednom od najpoznatijih romana horor maestra Stivena Kinga tek je krenula s emitovanjem, ali već obara rekorde. Za samo tri dana prvu epizodu pogledalo je 5.7 miliona gledalaca, što ju je i učinilo trećom najgledanijom premijerom i HBO istoriji, odmah nakon „The Last of Us“ i „House of the Dragon“.
Naša ekskluziva je, dakle, čista masnoćica – dobili smo pet od osam epizoda na uvid i bili među prvima koji su odmah znali da HBO ima novi hit. Nije da „IT: Welcome to Derry“ nema problema, ali fakat je da manje izgledaju kao mane, a mnogo više kao prostor za rast. Što je super – jer Endi Muskjeti, režiser koji nam je dao hit filmove „It“ (2017) i „It Chapter Two“ (2019), pa odlučio da sa sestrom Barbarom i Džejsonom Fjuksom kreira TV prednastavak, već ima zeleno svjetlo za još dvije sezone. Dakle, prostora za rast ima, a sudeći prema početku sage o porijeklu dijaboličnog Penivajza, ispod čije maske se ponovo kezi bezočno sočni Bil Skarsgord – i kreativaca spremnih da ga iskoriste. Priča počinje sniježnog januara 1962. godine u Deriju, u Kingovom (ne)čuvenom Mejnu. Dva-
Muskjeti ne govori samo o američkom društvu šezdesetih, nego i ovom ovdje i sada. Rasističkom. Agresivnom i nasilnom prema strancima. I patološki opsjednutom oružjem i „odbranom“ svoje zastave, kulture, naroda i istorije
naestogodišnji dječak prošvercovao se u bioskop bez karte, čuvar mu je upravo za petama. Klinac, sa kojim odmah znamo da nešto nije potaman jer, je li, koristi cuclu, traži prevoz do kuće. I ima tu nesreću da uđe u automobil naizgled idilične američke porodice sa kojom, naravno, apsolutno ništa nije u redu.
Poslije visceralnog, ludački efektnog i krvavog prologa poslije kojeg se dječaku gubi svaki trag, radnja se prebacuje četiri mjeseca unaprijed. Tek tada saznajemo njegovo ime. Zove se Mati (Majls Ekhardt), zatvoren je u svoj svijet, većina klinaca u školi smatra ga čudakom… I malo koga je briga što je nestao osim možda Lili (najveće otkrivenje serije Klara Stak).
I za Matijevu drugaricu važi onaj veliki The Offspring hit „The Kids Aren’t Alright“. Kako saznajemo, Lili je nakon traumatične očeve smrti provela duže vrijeme na psihijatriji. I možete samo da zamislite kako se osjeća sada, dok tuguje za nestalim drugarom, pa odjednom počinje da čuje njegov glas kako je doziva iz cijevi u kupatilu. Ako je negdje dolje u kanalizaciji, kako da mu pomogne? Ko će
NATPRIRODNOG HORORA KOJI TRENUTNO PLATFORMI HBO MAX
joj vjerovati da nije luda? Odrasli sigurno neće. Možda da zatraži pomoć od nekog od klinaca iz škole? Pa i oni je, kao i Matija, gledaju kao čudakinju.
Ipak, dok se Lili lomi, još neko tuguje za Matijem. Tedi (Mikal Karim-Fidler) pun je griže savjesti zbog svađe koja je prethodila nestanku, a krivica u njegovoj glavi toliko je glasna da je ne može nadjačati ni laprdanje brbljivog i iritantnog, ali ipak beskrajno simpatičnog štreberka Fila (sjajni Džek Moloj ). U jednom trenutku njih troje udružiće se u potrazi za Matijem. I dobiće pojačanje u obliku Roni (Amanda Kristin) i Vila (Blejk Džejms), a kasnije i Riča (Arijan Kartaja) i Mardž (Matilda Lovler). Prkosna afroamerička djevojčica kćerka je Henka (Stiven Rajder), radnika bioskopa u kojem je Mati posljednji put viđen, te koji je, naravno, samo zbog boje kože, optužen da je imao nešto sa dječakovim nestankom. I sad Roni koja, kao Lili za oca, nosi traumu povezanu sa pokojnom majkom, otpočinje misiju dokazivanja očeve nevinosti.
U potragu se uključuje i Vil koji je nedavno stigao u Deri sa majkom Šarlot (Tejlor Pejdž) ne bi li tu otpočeli novi život nakon što mu je otac Liroj (Džovan Adepo) dobio posao u obližnjoj američkoj vojnoj bazi. Njegovi roditelji nalaze se među najinteresantnijim likovima odraslih koji i ovdje, kao i većinom kod Kinga, nemaju mnogo sluha za „kaprice“ i bubice odrastanja najmlađih. Čak i kada imaju, pak, ne snalaze se u komunikaciji sa djecom. I sve što većinom traže od njih jeste da se uozbilje, da odrastu, da prihvate problem kao sastavni dio života. Ili, ukratko, da ga gurnu pod tepih kao što su to činili i oni u njihovim godinama. Pa poslije odakle transgeneracijska trauma…
Šarlot i Liroj su, ipak, malo drugačiji kao roditelji, ali i kao osobe, s obzirom na to da ih je „pogrešna“ boja kože naučila da malim sredinama, često neprijateljski nastrojenim prema izvanjcima, prilaze s oprezom. Podrukavac Lirojeve priče posebno je zanimljiv zbog toga što se radnja odvija u doba Hladnog rata i opšte histerije u vezi s atomskim naoružanjem, pa zadaci koje dobija od generala Šoa (Džejms Remar) dobijaju posebnu težinu. I ne govore samo o američkom društvu šezdesetih, nego i ovom ovdje i sada. Rasističkom. Agresivnom i nasilnom prema strancima. I patološki opsjednutom oružjem i „odbranom“ svoje zastave, kulture, demokratije, naroda, istorije.
SAVRŠENE ŽRTVE
Natprirodno možda jeste oblanda u koju se pakuje priča, ali mnogo strašniji od horor elemenata jesu teme koje Muskjeti smješta unutra, nimalo slučajno uz savjete konsultanata poput Korda Džefersona („American Fiction“, 2023). Cijeli Deri smrdi na kanalizaciju, na mračne tajne, na leševe gurnute ispod tepiha. Baš kao što se i američka demokratija osjeća na rasizam, genocid, nadmenost, laž, netrpeljivost prema drugačijem i Drugom.
Odatle u seriji i vojska, i vršnjačko nasilje, i priča o borbi za ljudska prava u doba Martina Lutera Kinga , pa i američki domoroci i legenda o tome kako se na toj „svetoj zemlji“ živjelo prije bijelih otimača i kapitalista, prije nego što su ti i takvi prostrli tepih
upravo preko indijanskih kostiju. I počeli da grade tu „najveću demokratiju na svijetu“.
Ta jaka socijalna oštrica, usmjerena upravo ka tome da rastoči i razbuca biće modernih Sjedinjenih Država, te postavi znak jednakosti između starije i novije američke istorije, najjača je na početku serije. Do te mjere, da je Muskjetijeva odluka da Penivajza u prvoj polovini sezone drži po strani, u sjenkama i mraku, ispala odlična.
U „IT: Welcome to Derry“ strahobalni klovn zapravo je duh i bauk koji se nadvija nad gradom i prožima svaki atom njegovih stanovnika. Atmosfera je takva da mještani često djeluju kao lutke koje pomjera dijabolični lutkar, kao kidnapovane duše, kao duhovi osuđeni da žive u ukletoj kući dok se život odvija negdje drugo, daleko van njenih zidova. Samim tim Muskjeti je uspio da postigne ono što mu je očigledno i bila namjera, da Mejn postane metafora za Ameriku u malom, a Deri - strašniji od Penivajza. I da taj užasni klovn, drevno, možda čak i vanzemaljsko biće, nebitno, djeluje samo predator kojem je pala sjekira u med, koji je naišao na savršene žrtve, kojem je meta od starta osuđena na propast jer i sama u sebi nosi klincu krvništva i nekog neizrecivog, praiskonskog, transgeneracijskog zla.
U tom i takvom gradu, niko nije potpuno bezbjedan, što jasno vidimo i osjećamo od početka, naročito u šokantnom finišu pr-
ve epizode. Tu i tada će i onim endemskim gledaocima, koji možda (ako je to uopšte moguće) nijesu čitali Kinga i gledali adaptacije njegovih djela, postati jasno da je i „IT: Welcome to Derry“ priča o nekoj zaprljanoj, zauvijek izgubljenoj dječjoj nevinosti. I znaće da svjedoče moćnoj priči o tome kako zlo, trauma, nerazumijevanje i tama mogu djeci da promijene život iz korijena, da ih premetnu u nešto užasno gorko i ružno, a to nešto su – odrasle osobe.
Za te klince izgubljene nevinosti u „IT: Welcome to Derry“ zadužen je blistav mladi ansambl, jedan od ponajboljih kada su u pitanju novije Kingove adaptacije. Većina je otkrovenje, ali najviše se bez sumnje ističu Klara Stak i Džek Moloj, koje biste lako mogli da zamislite i kako špartaju biciklima po mikrokosmosu „Stranger Things“. Majls Ekhardt je, pak, od druge sorte sjajnih mladih glumaca; izvjesno je da ga čeka niz ponuda za horore svake vrste. A već potvr-
đeni glumci takođe lijepo prate dječje tragove, naročito Adepo i Pejdž, čiji bračni par organski postaje moralno sidro u mrakom i zlobom natopljenom Deriju. Muskjeti glumce usmjerava bez mnogo grešaka u koracima, podređujući i njih i svaki element izgradnji klaustrofobične atmosfere i makete grada iz kojeg je nemoguće pobjeći. Nasilje je u „IT: Welcome to Derry“ jako estetizovano, te u potpunosti usklađeno sa kingovskim kanonom.
„Magična crnčuga“ okrenuta naglavačke
Jedan od interesantnijih elemenata serije „IT: Welcome to Derry“ jeste način na koji se pristupa konceptu „Magical Negro“ („Magična crnčuga“). U mejnstrim rasprave o filmu uveo ga je početkom dvijehiljaditih režiser, veliki sinefil i erudita
Spajk Li
Analizirajući sa studentima filmove poput „The Defiant Ones“ (Stenli Kramer, 1958) ili kingovski „The Green Mile“ (Frenk Darabont, 1999) tim imenom nazvao je sporedne afroameričke likove koji obično imaju posebne talente ili čak natprirodne moći, a najčešće ih koriste kako bi spasili dupe bijelom čovjeku. Long story short, baš zbog toga su i ironično nazva-
Paranoja Hladnog rata i tenzije iz Džim Krou ere savršeno se prožimaju sa horor elementima, tj. sa Penivajzovim iteracijama i scenama u kojima ulazi u glavu protagonistima, izvlačeći na površinu njihove najveće košmare i strahove.
Dok gledate seriju, uvijek znate da će nešto loše da se dogodi, ali nijeste sigurni kada i kome. Tempo je jeziv i ubitačan, a pritom ima dovoljno prostora i za lov na „uskršnja jaja“, tj. reference
ni „Magičnim crnčugama“. Da bi se potcrtao taj rasistički koncept na kojem su zasnovani, činjenica da im se cijeli identitet svodi na to da ih bijelci posmatraju kao „plemenite divljake“ i „dobre, srećne robove“… I to da se bijeli ljudi najčešće ovako „iskupljuju“ Afroamerikancima, tj. „magično“ peru ruke od krivice i rasističke istorije „najveće demokratije na svijetu“. Koncept postaje posebno interesantan kada se umjesto filmske postavi politička jednačina, pa malo iščeprkamo o tome zbog čega se etiketa „Magical Negro“ lijepila i za Baraka Obamu u doba kada je bio predsjednik Sjedinjenih Država. E, to je dobar povod za neku novu priču i film.
Tropa „Magical Negro“, pak, izokrenuta je naglavačke u seriji „IT: Wel-
psiho-dramom
i na „It“ i na druga Kingova djela i adaptacije, bio to „The Shining“ ili „The Shawshank Redemption“. I to je sjajno, jer većinom se takvi momenti, naročito u prednastavcima velikih hitova, svode na puki servis za fanove. Ovdje imaju težinu.
E sad, nije da „IT: Welcome to Derry“ nema mana, naročito od četvrte, najslabije od pet pogledanih epizoda. Nije ni ona totalni
come to Derry“, i to kroz hiperpopularnu figuru iz Kingovog univerzuma, ali i iz istorije filmske kulture. Riječ je o Diku Haloranu, tamnoputom telepati koji se prvi put pojavio u Stivenovoj knjizi (1977), a potom i u Kjubrikovom kultnom i jedinom hororu „The Shining“ (1980). Ako izuzmemo istoimenu mini-seriju iz 1997, svijet ga je ponovo vidio tek u Flanaganovom filmu „Doctor Sleep“ (2019) koji i funkcioniše kao nastavak sage „The Shining“. U „IT: Welcome to Derry“ za Dika Halorana zadužen je Kris Čalk –i vrlo dobro iznosi ludilo mozga koje ga snalazi kao tipa koji potajno pomaže (naravno, bijelom) generalu Šou da, pod krinkom humanizma i pacifizma, razriješi Hladni rat u korist Sjedinjenih
Bauk čiji se duh nadvija nad cijelom sezonom
voz na ler, ali tu počinje da slabi osjećaj da niko nije bezbjedan. Socijalna oštrica znatno se tupi, a repeticije postaju očiglednije. U vizuelnom smislu, loš CGI primjetan je od starta, ali dok sama priča i režiserska rješenja ne padnu, tj. ne postanu uljuljkani u već demonstriranoj sili, nije toliki problem. No, činjenica je da je baš nikakav, te da su kod Muskjetija ovog puta mnogo jači horor elementi koji počivaju na praktičnim efektima.
Država. Glumac je odličan, lik još bolji, što ćete najbolje vidjeti po epizodi koja ga tjera da siđe niz „zečju rupu“ i suoči se sa najvećim košmarima sopstva ne bi li obavio svoj „magični“ zadatak. Štoviše, do te je mjere zanimljiv Dik Haloran, da biste rado vidjeli i spin off seriju zasnovanu na njegovom liku.
Flanagan je, inače, imao namjeru da uradi solo film o Haloranu, ali projekat je otkazan, pa sve čemu trenutno možemo da se nadamo jeste da nam Muskjeti i ekipa ne upropaste započeto u tri preostale, nepogledane epizode. Tim prije što imaju zeleno svjetlo za još dvije sezone i (vjerovatno) još mnogo istinski magičnih fora sa našim preinteresantnim telepatom.
Pomenuti motiv američkih domorodaca vrlo je važan, ali ima momenata kada se ljulja i djeluje nategnuto, iako odlični glumci poput Kimberli Noris Guerero i Džošue Odžika ostavljaju izuzetno jak utisak. Recimo da tek treba da vidimo kako će se ovaj segment razviti i razriješiti u preostale tri epizode, o naredne dvije sezone da i ne govorimo. Radnja će, inače, ići unazad, pa će nas druga sezona odvesti u 1935, a treća u 1908. godinu. Vrlo interesantno. Nego, ako postoji ijedna zamka u koju Muskjetijev tim može da upadne to je urušavanje cijele priče pod mitologijom koja je zaista pretrpana svim i svačim. Likova je mnogo, a nije malo ni flešbekova koji služe da se proširi i što pomnije objasni Penivajzova oridžin priča.
PRAVA VIZIJA
Sve to većinom vozi i radi kako bi trebalo, ali ima momenata kada zaista poželite da vam ne „preobjašnjavaju“ stvari koje gledate. Malo manje razmišljanja o „drugom ekranu“, malo više povjerenja u gledaoce i prostora za razvoj likova – i sve okej. Bi trebalo da se riješi.
Osjećaj, pak, kaže da Muskjeti neće razriješiti glavne zapetljancije u finišu, prvenstveno zbog toga što mu je odobren plan da snimi još dvije sezone. Negdje je očekivano
da nas ostavi sa više pitanja nego odgovora, pa da tek onda krene u pravo produbljivanje. I to je sasvim okej plan. Jer za zahtjevne prednastavke ovog tipa (sjetite se samo kad ste posljednji put gledali odličan prequel, a da nije u pitanju „Better Call Saul“ ili „Andor“) najbitnije je na početku pokazati da je odabran pravi put, a priča povjerena autoru sa dojmljivom vizijom. Muskjeti je definitivno ima. Stoga, drugoj sezoni već se vrijedi radovati, bez obzira na to kakve nas tri epizode čekaju do kraja prve. U poređenju sa drugim Kingovim TV adaptacijama iz 2025, posebno sa „The Institute“, „IT: Welcome to Derry“ zaista je „The Godfather“. E sad, kada u jednačinu ubacimo „najbolje od najboljeg“, recimo, obje sezone antologije „Castle Rock“, fakat je da Muskjeti nije na tom nivou. No, može li da ga dosegne?
Valja vjerovati da može. Naše povjerenje zaslužio je ponajviše zbog sjajnih klinaca kojima je povjerio glavne uloge u ovom dijaboličnom klubu divnih gubitnika. Za sada je na pravom putu da nas ubijedi da su sve te njihove male radosti i veliki košmari odrastanja – i naši. I da je cijeli svijet koji nas trenutno okružuje, bili djeca ili odrasle osobe, opasno nalik Deriju. Strašniji od Penivajza, ali ipak žestoko vrijedan borbe.
Razgovarala:
Marina D. RICHTER
Versatilan na velikom platnu, američki glumac Džon Si Rajli u više od 100 filmova pokazao je da može da odigra svakojake uloge sa zavidnom lakoćom. Veliki antre u Holivud napravio je sa filmom „Casualties of War“ (1989) Brajana de Palme, ulogom jednog od četiri američka vojnika koji za vrijeme rata u Vijetnamu kidnapuju ženu i mučki je zlostavljaju. Nakon toga ređao je role u solidnim dramama kao što su „We’re No Angels“ (1989) Nila Džordana uz Roberta De Nira i Šona Pena , te „What’s Eating Gilbert Grape“ (1993) Lasea Halstrema , da pomenemo samo neke od njih. Komercijalnu popularnost, naročito kod kuće, Rajli je, pak, stekao komedijama poput
„Step Brothers“ ( Adam Makaj , 2008) u kojima najčešće igra rame uz rame sa Vilom Ferelom. Njih dvojica do sada su zajedno glumili u pet filmova, a takođe su se pojavili i u muzičkim spotovima različitih izvođača, kao i u televizijskim šou programima.
Rajlija smo upoznali na Međunarodnom filmskom festivalu u Beču, gdje je došao da predstavi „Heads or Tails?“ Alesija Rige de Rigija i Matea Zopisa, čija je svjetska premijera održana u Kanu, u takmičarskom programu „Un Certain Regard“. U ovom italijanskom vesternu odigrao je legendarnog Bafala Bila koji Italijom pali i žari sa kaubojskim „cirkusom“ sa simulacijama bitki kauboja i Indijanaca na Divljem zapadu.
BAFALU BILU, MUZICI I NOVOJ GRUPI MR. NEPOPRAVLJIVOJ VJERI U LJUDE
Mediji nas uče da smo previše različiti i da ne možemo da se ujedinimo. Retorika je da se svi stalno verbalno kolju, ali to su stvari koje privlače klikove na internetu. Svaka generacija dolazi sa mračnim proricanjima o kraju svijeta, pa ipak guramo dalje. Možda sam naivan, ali vjerujem da u svakome od nas postoji nešto dobro
Međutim, Rajli se nije zaustavio na Vijenalu i u austrijskoj prijestonici samo kako bi podržao svoj filmski tim, već i da bi prezentovao novi muzički projekat Mr. Romantic i nedavno objavljeni album ovog benda čiji je frontmen.
Ljubav prema muzici nešto je što Rajli nosi u sebi od ranog djetinjstva. Odrastao je u kući u kojoj je majka svirala američke hit-balade na klaviru, a kako je nedavno otkrio na gostovanju u tok-šou Stivena Kolbera , u njemu se rodila potreba da se više pozabavi pjevanjem nakon uloge u mjuziklu „Chicago“ (2006) Roba Maršala , za koju je nominovan za Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu, te koji je, na koncu, nagrađen sa šest Oskara. U istom periodu, priliku da pokaže vlastite pjevačke mogućnosti Rajli je dobio i u Altmanovoj muzičkoj komediji „A Prairie Home Companion“ (2006), kao i u filmu „Walk Hard: The Dewey Cox Story“ (2007) Džejka Kasdana. Rajli trenutno muziku stavlja iznad filma, što jasno pokazuje alter-egom Mr. Romantic, tj. bendom u okviru kojeg sarađuje sa multitalentovanim muzičarima i višestrukim dobitnicima Gremi nagrada kao što su David Garsa, Čarls De Kastro, Dejvid Pilč i Gejb Vičer . Na njihovom zajedničkom albumu „What’s Not to Love“ našle su se obrade „kruner klasika“ legendi kao što su The Mills Brothers, Frenk Sinatra , Bili Holidej i Tom Vejts, između ostalih. Sa Rajlijem smo popričali o vrlo interesantnom novom (muzičkom) poglavlju, ne propuštajući priliku da dotaknemo i njegovu važnu ulogu u kreiranju nedavno lansiranog muzičkog spota za pjesmu „Archbishop Harold Holmes“ Džejka Vaj-
ta, a koji je glumac koncipirao i sam finansirao. Takođe smo razgovarali i o promjenama u filmskoj industriji, povratku televizije na velika vrata, značaju festivala za promociju filmskog stvaralaštva, a izokola i o političkim temama umotanim u fiozofska pitanja o ljubavi i toleranciji.
OBJEKTIV: Ulagali ste svoj pjevački talenat u uloge i demonstrirali ga od početka filmske karijere, ali tek sada je došao momenat kada se možete posvetiti stopostotnom muzičkom projektu. Ljetos ste objavili album „What’s Not to Love“ kao Mr. Romantic. Zanima me šta Vam znači tih 13 pjesama koje ste obradili? Zbog čega ste baš njih odabrali?
RAJLI: Mnogo je pjesama koje naš bend izvodi na bini. Ipak, prvi impuls i za karakter Gospodina romantika i za šou bila je želja da se ožive empatija i ljubav u svijetu koji trenutno izgleda vrlo razjedinjeno. Zapitao sam se kako da se tome okrenem na pravi način zato što ne mislim da političke izjave glumaca imaju veliku težinu i uticaj na ljude.
Znači, kada sam promislio šta mi je činiti i kako bih mogao da pokušam da utičem na situaciju, shvatio sam da bi to najbolje išlo kroz pjesmu, ples, nešto što je meni blisko. Kroz muziku mogu da kažem ljudima da ih volim, a možda i da doprinesem nekakvom boljitku. Umjesto da osjećam nemoć i zabrinutost, odlučio sam da se aktiviram, da se angažujem, da se suočim sa svijetom i pokušam da se povežem sa ljudima ne bih li uklonio neke od tih granica koje su postavljene između svih nas na svim krajevima planete. Ljubavne balade su vječne. Svaka pjesma na toj ploči, a i svaka od onih koje inače izvodimo a koje nijesu snimljene u studiju - neprolaznog je kvaliteta. Kada ih jednom čujete, nikada ih ne zaboravite.
Oduvijek me je zanimalo koje će pjesme preživjeti zub vremena i šta je to što ih čini besmrtnim. Zašto ljudi, na primjer, i dalje iz sveg srca pjevaju „Amazing Grace“? Ili bilo koji klasik Irvinga Berlina? Hiljade pesama je napisano iste godine kada i njegova „What Will I Do“, ali malo koja je postigla taj status. I dalje sam tom pjesmom opsjednut, i dalje je pjevam, i dalje je oboža-
vam, a ljudi i dalje žele da je čuju. Mislim da se u tome i ogleda ljepota muzike. Kroz nju možeš da uhvatiš nešto bezvremensko na način na koji to proza često ne uspijeva da učini.
OBJEKTIV: Muzika je trenutno u Vašem fokusu, ali u Beč stižete sa zanimljivim filmom. „Heads or Tails?“ jedan je od najneobičnijih u kojima ste glumili. Kako je došlo do saradnje sa dvojicom italijanskih režisera?
RAJLI: Nijesam siguran kako su otkrili sličnost između mene i Bafala Bila, još manje sam siguran kako su se upustili u to poređenje, ali obojica su dobri prijatelji sa Leom Sedu sa kojom sam blizak. Ona mi je otkrila ko su. Rekla mi je: „Oni su sjajni. Mislim da bi trebalo da prihvatiš ulogu“. Znači, da nije bilo nje, vjerovatno ne bih ni pročitao scenario.
OBJEKTIV: Ni zbog Bafala Bila?
RAJLI: Kada sam shvatio da su mi namijenili ulogu Bafala Bila, bio sam fasciniran. Ipak, nijesam mislio da sam pretjerano dobar izbor da tumačim njegov lik s obzirom na to da je u mom umu bio skoro kao fiktivan karakter veći od života. Opet, kada su mi stavili brkove, bradu, periku i šešir i još me postavili na konja, shvatio sam da zapravo i ličim na Bila sa starih fotografija. Iz te perspektive sada mislim da je odluka imala smisla. Zapravo, u smislu šoubiznisa, mislim da je ono što radim sa bendom Mr. Romantic veoma slično onome što je radio Bafalo Bil sa svojim putujućim kaubojskim cirkusom kroz Evropu.
OBJEKTIV: Da, protutnjao je sa njim i kroz tadašnju Jugoslaviju.
RAJLI: Bio je apsolutno fascinantan lik! Bio je čovjek od kontradikcije i pravi kauboj koji je zaista živio taj život. Bio je u Poni Ekspresu i u vojsci s oficirom Džordžom Kasterom Zbog svega toga sam i prihvatio ulogu; djelovala mi je kao nešto što bi moglo da bude vrlo zabavno. Tek onda sam pogledao prvi film Alesija i Matea. „The Tale of King Crab“ (2021) pomogao
mi je da shvatim ne samo da su odlični režiseri, nego i da ih interesuju iste stvari kao i mene, ponajviše muzika. Muzika je sveprisutna u njihovim filmovima. Tako smo, recimo, napisali pjesmu za „Heads or Tails?“ u jednom danu - i to tokom snimanja. Kompozitor i ja smo je „stukli“ pod dobovanjem kiše po šatoru dok smo čekali da prestane pljusak i da nastavimo snimanje. Riješili smo da napišemo kaubojsku pjesmu i čim je kiša prestala režiseri su nam rekli: „Pa hajde da je snimimo u sceni gdje vas dvojica sjedite oko logorske vatre.“ Povrh muzike, Alesija, Matea i mene spaja interesovanje za mitove i narodne legende.
OBJEKTIV: Koliko ste znali o snažnom uticaju Bafala Bila na popularnost vesterna u Italiji prije nego što ste se upustili u ovaj filmski projekat?
RAJLI: Nijesam imao pojma o tome. Oduvijek sam se pitao odakle dolaze špageti vesterni, to mi je bila velika misterija. Ipak, kada shvatite da je Bil bio u Italiji otprilike četiri puta, te da je stvorio kult američkog Divljeg zapada koji je pokrenuo trend petparačkih romana i novela na njemačkom govornom području - sve je kristalno jasno. U filmu postoji referenca na jedan od tih popularnih romana. Te knjižice obožavala je italijanska omladina, pa su onda ti mladi ljudi odrasli i počeli da snimaju špageti vesterne. Prvobitna fascinacija kaubojima je, rekao bih, počela sa Bilom i njegovim cirkuskim spektaklom. To mora da je bio doživljaj posebne vrste. Ljudi koji nikada ranije u životu nijesu vidjeli Indijance ili revolveraše koji pucaju sa konja odjednom su gledali kako ti likovi vitlaju prašinu po njihovoj teritoriji.
Opsjednutost oružjem u Americi je u to vrijeme bila osiona. Svjedočiti takvom nečemu, iako je bilo inscenirano za publiku u, recimo, nekom amfiteatru – sigurno je ostavljalo dubok utisak.
OBJEKTIV: Bavite se filmovima približno četiri decenije, odigrali ste više od 100 uloga. Kako vidite najsvježije promjene u industriji?
Što biste rekli da se najviše izmijenilo?
RAJLI: Najveća promjena je ta što sada ima mnogo žena koje rade na setu, što je odlično. Kada sam počinjao, bili smo muška armija. Jedino gdje ste mogli da vidite ženu bilo je u šminci, možda i u kostimografiji. Pojavom žena atmosfera se civilizovala.
Druga velika promjena je, naravno, digitalna revolucija. Dok sam ljetos snimao nešto u Pitsburgu, mnogo mladih glumaca i glumica pričalo mi je o tome kako prvi put u karijeri rade na pravom filmskom setu. Da čovjek prosto ne povjeruje!
OBJEKTIV: Pa na čemu su onda radili kao glumci?
RAJLI: Ima svega, svačega i svakojakih projekata, pogotovo na socijalnim mrežama. S obzirom na to da ih ne pratim, nemam pojma šta se sve tačno dešava, ali čujem da i tu ima veoma kvalitetnog materijala.
OBJEKTIV: Jedno je sigurno – dok film bije svoje bitke, televizija doživljava renesansu. Renomirani, iznimno dobri glumci sve više snimaju serije za Netfliks, Amazon prajm, Epl TV+ i druge striming platforme…
RAJLI: Ma, da. To je biznis, čovječe. Ili prihvatiš takvo nešto ili radiš rjeđe. Stvar je u tome da se u Americi trenutno ne snima toliko filmova, zbog čega sam počeo da radim s evropskim režiserima koji svakako i imaju mnogo interesantnije priče za pripovijedanje. Osim toga, u Evropi postoji novčana podrška od državnih institucija i fondova. U Sjedinjenim Državama je trenutno veoma teško dobiti posao u branši sa temama za odrasle, pa čak i u autorskom filmu.
OBJEKTIV: Kada se osvrnete u prošlost, pak, šta je to što Vam najviše nedostaje?
RAJLI: Bavio sam se pozorištem od djetinjstva, tako da je za mene ideja o pretvaranju da si neko drugi oduvijek imala smisla. Jedina razlika ogledala se u tome što nijesam mogao ni da zamislim da ću jednoga dana biti profesionalni glumac, neko kome je to pravi posao. Kada sam bio klinac nijesam poznavao nijednog glumca, niti muzičara ili umjetnika. Poti-
čem iz radničke, katoličke porodice iz južnog Čikaga. Znači, u to vrijeme bilo je suludo maštati o takvom poslu. Nastavio sam da se bavim glumom zbog toga što mi je bilo zabavno i u zajednici i u školi. Nije da sam ikada pomislio kako bih jednog dana mogao postati pravi glumac, još manje poznat. Tada sam mislio da su ljudi iz filmova nešto poput fantastičnih junaka, a sada je to nešto od čega živim. Da mi je neko to onomad rekao, mislio bih da je lud.
OBJEKTIV: „Heads or Tales?“ nije posljednji novitet u kojem smo mogli da Vas vidimo. Veliku pažnju privukli ste i u muzičkom spotu „Archbishop Harold Holmes“ u kojem igrate naslovnog junaka. Ko je kome prišao – Džek Vajt Vama ili Vi Džeku?
RAJLI: Džek i ja smo dobri prijatelji. Postao sam opsjednut tom pjesmom dok sam slušao Džekov album „No Name“, naročito nakon što sam saznao da ju je inspirisala istinita priča o lančanom pismu koje je pronašao u nekoj kući u Detroitu. Tada sam mu i predložio da zajednički napravimo video.
Prvo je odbio zbog toga što je bio prezauzet, a osim toga mi je rekao kako sada niko ne gleda muzičke spotove. Pitao sam ga: „A šta ako ja to uradim sam?“, na šta mi je odgovorio da nema ništa protiv. Video je nastao bez njegovog učešća. Kada smo režiser Gilbert Treho (sin glumca Danija Treha) i ja završili snimanje poslali smo mu spot i bio je oduševljen. Za mene je to bilo dijete ljubavi. Nijesam uzeo nikakve pare - poklonio sam mu video.
OBJEKTIV: Kad smo već kod para… Koja je razlika između velikih festivala poput Kana i gostovanja na kojima nema crvenih tepiha i sve te silne medijske pomame?
RAJLI: Za mene su, iskreno, sve to samo varijante iste stvari, jer je poenta ljudima predstaviti umjetničko djelo. Kan ima veću platformu za prezentaciju filmova. Tamo dolaze novinari iz čitavog svijeta, a pritom i festival sam po sebi obiluje istorijom. Ali suštinska misija svake filmske manifestacije ostaje ista. Bez obzira na to da li se nalazim u Kanu ili ovdje u Beču trudim se da publiku zainteresujem za film čiji sam
dio. Mi smo tu da vam pomognemo da otvorite poklon.
OBJEKTIV: A osim otvaranja filmskih poklona - šta još vidite kao svoju misiju u profesionalnom životu?
RAJLI: Nijesam siguran da znam precizan odgovor, ali znam da moj šou Mr. Romantic postavlja interesantna pitanja. Na primjer, da li je moguće voljeti nekoga koga ne poznajete? Da li je ljudsko biće vrijedno vaše ljubavi samo zato što je ljudsko biće? Mislim da je važno postavljati ta i takva pitanja u ovom trenutku. Šta svako od nas zaslužuje, zapitajmo se, bez obzira na to kojeg smo političkog opredjeljenja i porijekla, ili kojim jezikom govorimo?
Što se mene tiče, ja sam humanista. Smatram ljude fascinantnim i u neku ruku misija mog muzičkog projekta jeste da odgovorim na pitanje: „Šta je to što ne možeš da ne voliš kod ljudi?“. Naravno, postoje užasni ljudi koji rade
užasne stvari, ali ipak vjerujem da u svakome od nas postoji nešto dobro. Možda sam naivan. Zaista ne znam.
Mediji nas uče da između nas postoje neprebrodive razlike i da ne možemo da se ujedinimo. Retorika je da se svi stalno verbalno kolju, ali to su stvari koje privlače klikove na internetu. Ideje koje dijele ljude, video klipovi na Jutjubu, naslovi u fazonu „Nećete vjerovati šta je on/ ona rekao/ rekla“ ili „Ono što se dogodilo šokiralo je sve“… Taktika je da se stvori opšta svađa. To je sve dizajnirano da provocira burne reakcije, konflikt, haos, da privuče pažnju. Svaka generacija dolazi sa mračnim proricanjima o kraju svijeta i padu civilizacije, ali ljudska rasa je dogurala do ovdje i sada, što znači da nijesmo sasvim promašena sorta. Da jesmo, bili bismo već iskorijenjeni.
naslovnice:
Kao totalna sigurica – tako je u najavi izgledao Netfliksov kockarski psiho-triler „Ballad of a Small Player“. Kako i ne bi, s Edvardom Bergerom koji dijeli čipove Kolinu Farelu i Tildi Svinton poslije gigantskog uspjeha filmova „All Quiet on the Western Front“ (2022) i „Conclave“ (2024)… I to u Makau, azijskom Vegasu, svjetskoj prijestonici kocke, neonskoj Nedođiji u kojoj kockarski turizam čini 50 odsto ekonomije. Upravo veliki igrači ispred i iza kamere, te vibrantno mjesto rasplitanja priče o zavisnosti, grijehu i iskupljenju - krivi su za početni utisak da „Balada o malom igraču“ ni u ludilu ne
Za razliku od Adama Sendlera u filmu „Uncut Gems“, Farel je ovdje ostao neobrađeni dragulj, maestralni i duboko intuitivni kockar kojem su, pak, udijelili baš „lošu ruku“
bi mogla da bude iole rizična opklada.
Nažalost, sada kada je film stigao na Netfliks jasno je da je Bergerov predrečavi psiho-triler ispao kocka koja se nije isplatila. I ne samo to, nego je umalo ugušila i uništila Farelovu glumačku Olimpijadu.
Sitni igrač iz naslova filma zapravo izgleda kao velika aristokratska zvjerka i kočoperni paun. Lord Fredi Dojl (Farel) obavijen je aurom bogatstva, prefinjenog ukusa, rojalnosti… Ipak, to je samo projekcija. Niti
je lord, niti je Dojl njegovo pravo prezime, niti se pravo gospoče skriva ispod tih tankih brčića, svilenih žutih rukavica i svih tih drečavih odijela.
Ako je išta u vezi sa lordom Dojlom prvoklasno, to je njegova sposobnost da gubi novac za kockarskim stolom. Dok neurotično ispija šampanjac, gubi, paniči, znoji se u litrima i laže sve oko sebe, postaje vam jasno da je luzer. I to od sorte „ne kune ga majka što se kocka, no što se vadi“.
U trenutku kada ga upoznajemo, lažni lord ima tri dana da
iskešira novac hotelu u kojem se pritajio i sakrio od sopstvenih grehova. No, prošlost ga ubrzano stiže, pa u trenutku kada je ostao bez prebijene pare mora da smisli ne samo kako da isplati trenutne dugove i izbjegne zatvor, nego i kako da pobjegne od privatne istražiteljke Sintije Blajt (Svinton). Iako je lažirao sopstvenu smrt ne bi li se sakrio od njenih klijenata, uspjela je da ga pronađe. I sad mora da stvori basnoslovnu lovu i za nju, ne bi li izbjegao deportaciju u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kao i svaki zavisnik, Dojl ili kakogod se zvao, rješenje traži u cimanju bilo koga za tih nekakvih 500 dolara, za tu nekakvu „srećnu ruku“ koja bi mogla da promijeni sve. Dok ga za pomoć ispaljuju Edrijen Lipet (šarmantno otrovni Aleks Dženings) i rijetki zemljaci koje je imao (ne)sreću da upozna u dalekoj zemlji; dok ga od posljednje pare rastavljaju sumanuto bogati igrači „bakarata“ poput legendarne Babe (Dini Ip); dok kontemplira o bacanju sa nebodera i konačnom okončanju mizerije od tog i takvog života - slučajno nailazi na jednu zaista dobronamjernu dušu. Dao Ming (Fala Čen) želi da mu pomogne.
Želja je, pak, jedno, a mogućnosti sasvim druga stvar. Dao Ming je možda puna dobrih namjera, ali i ona ima neke toksične tajne i grijehe iz prošlosti takođe
oblikovane kockanjem. Dok realnost grize i nju i Dojla, zidovi se polako približavaju… Hoće li uspjeti da se izvuku?
BIJELI DUH
U „Ballad of a Small Player“ Berger ide all-in, ponajviše sa Farelom i vizualima. I oboje vas zaista „radi“ na početku. Neonske boje i drečavi detalji prelivaju se kroz scenografiju i kostime postavljajući znak jednakosti između glavnog glumca i mjesta odvijanja radnje. Makao tako postaje jedan od protagonista, važan taman koliko i Farelov zlosrećni lord, kojeg u kockarskoj prijestonici svijeta nazivaju gweilo . „Bijeli duh“. Ili, jednostavno, „stranac“. A taj se naziv koristi za sve izvanjce bijele kože koji dođu gladni kockarskih uzbuđenja, pa ih Makao samo proguta, sažvaće i ispljune. Pod uslovom da imaju dovoljno sreće (ili nesreće?) da iz utrobe grada uopšte izađu, da sopstvenu zavisnost i neonsko grotlo kocke nekako prežive. Nažalost, film je taj koji ne uspijeva da preživi u ovom slučaju. Sve te zanosne neonske čarolije koje hvata direktor fotografije Džejms Frend ; koje vibriraju iz holova, soba i kazina luksuznih hotela; koje vrše atak na čula čak i kada je riječ o papagajskoj garderobi protagonista i koje smještaju Dojla negdje između dendija, gangstera i pimpa – brzo se istroše, brzo izgube zamah. I ne samo što postanu dosadne i repetitivne, nego u jednom trenutku počinju i da nerviraju, da smetaju oku.
Džaba paleta boja kao pozajmljena iz filmova maestra po-
put Vong Kar-vaja i trulež dekadencije po mjeri Paola Sorentina , pa i pakovanje priče o paklu zavisnosti u neonsku dramu i glumački tour de force po receptu mini-serije „Patrick Melrose“ (2018) sa Benediktom Kamberbačom. Džaba – jer ispod sve te Bergerove drečave raskoši valja se veliko ništa. Kar-vaj i Sorentino neizbježne su asocijacije; prepoznali su njihov duh i boje i mnogi svjetski kritičari analizirajući fatalne mane Bergerovog neočekivano neuspjelog filma. Ipak, niko od njih nije uočio estetske i narativne veze između „Ballad of a Small Player“ i serije „Patrick Melrose“. A ko je režirao svih pet epizoda genijalne i neshvatljivo potcijenjene storije o čovjeku kojeg je u duboku zavisnost gurnula trauma? Pa – Edvard Berger.
ZDRAVI RAZUM
Sve jake karte i moćne elemente Bergerove režije, te scenografije, kostima i cijelog vizuelnog identiteta, a koji su tako moćni i nezaboravni u „Patrick Melrose“, u filmu nadigrava njegova najslabija tačka – scenario Rovana Džofeja
Njegova tanka adaptacija istoimene knjige Lorensa Ozborna glavni je krivac za to što za Farelov lik uopšte ne marite. A oni koji su gledali Kamberbača u mini-seriji ili, recimo, Adama Sendlera kod braće Safdi u remek-djelu neuroze „Uncut Gems“ (2019) odlično znaju što znači navijati za totalnog luzera.
I čovjeka koji bi trebalo da vam bude antipatičan po svim mjerilima zdravog razuma.
Kao što svi koji Dojla okružuju brzo provaljuju njegove laži i buržujsku fasadu, tako i vi, gledajući „Ballad of a Small Player“, kapirate da vas Berger sve vrijeme zavlači i skreće pažnju sa činjenice da je njegov glavni lik mnogo bliže karikaturi nego osobi od krvi i mesa. Farel jeste magnetičan, ali to njegovog očajnog lorda ne čini tragičnim i srceslamajućim. Dok ga gledate kako demonstrira srčani udar, bindžuje jastoge, znoji se i na oči vam umire izvodeći piruete u olimpijskom maniru koji se zaista odavno očekuje od njega, naročito nakon mini-serije „The Penguin“ i filma „The Banshees of Inisherin“ (Martin Makdona, 2020), ostajete ravna linija. Ni Farel ne može da uradi ništa sa skriptom koji zjapi od praznine, niti sa likom čija nam priča ne govori ništa iole bitno o zavisnosti.
KRATKA SLAMKA
Za razliku od Sendlera u „Uncut Gems“, Farel je ovdje ostao neobrađeni dragulj, maestralni i duboko intuitivni kockar kojem su, pak, udijelili baš „lošu ruku“. Iako i njegov performans i vizuali izgledaju kao pobjednici, „Ballad of a Small Player“ nije pobjednički film.
Berger je ušao u priču o zavisnosti, stidu i moralnoj propasti naoružan stilom, ali ne i suštinom. Sa drečavim bojama – ali
bez dubinskog poniranja u prirodu i tragediju ljudskih sudbina koje kroje čipovi, bolesna nada i preskupo uvjerenje da će naredna ruka biti drugačija, da će ih izbaviti iz bespuća.
Rezultat je film koji se kocka i svađa sam sa sobom; koji djeluje duže i mnogo razvučenije od 101 minuta; koji spotiče glumce na svakom koraku. Za Farela i ajde, probalo se i megalomanski propalo u traganju za simpatijom prema njegovom đavolje izmučenom i krivom liku – ali Svinton? Ili Fala Čen?
Nije stvar samo u tome što je Tilda zaslužila više, nego što je narativ mogao da prođe i bez njenog nefunkcionalnog, pritom i karikiranog lika. I to malo minutaže što joj je data moglo se preusmjeriti na Fala Čen, pa makar da njena Dao Min ne ostane nedorečena dama u nevolji. Ovako su obje izvukle kratku, a film najkraću slamčicu iz snopa koji je od starta bio osmišljen tako da najduža zapadne Farela.
Ništa se, dakle, nije isplatilo od svih tih drečavih trikova slivenih u „Ballad of a Small Player“. Berger ovog puta nije isporučio. I zaista je šteta što se cijeli film urušio pod kockarski tankim skriptom i ogromnom režiserskom ambicijom da mu moćnim vizualima pokrpi rupe. Posebno zbog Farela – jedine karte zbog koje ova predrečava kockarijada i zaslužuje prelaznu ocjenu.
Braća Žan-Pjer i Lik Darden ne moraju se posebno predstavljati. Naprotiv, za svaki njihov film znaćemo da je njihov još u prvom minutu gledanja. Prepoznaćemo stil: kameru iz ruke koja prati protagonistu ili protagonistkinju (često sleđa), odsustvo muzike (osim one koja dopire iz njihovog ambijenta), socijalnu tematiku sa margine društva i moralnu dilemu u središtu. Nema kod njih lutanja, vreme radnje je „sada“, a mesto „ovde“ (dakle, gradovi u Belgiji oko Liježa), skoro sve je naturalistički intonirano i autentično.
U Kanu, pak, braća tek nisu stranci. Jedni su od retkih sa dve osvojene Zlatne palme, uz pregršt drugih nagrada. Zapravo, ako su snimili film, sva je prilika da će zaigrati u
SNAGE CRPI IZ OSJETLJIVE TEME
Film čiji je scenario nagrađen na festivalu u Kanu jeste snažan i emotivno nabijen, ali ipak nije epohalan
glavnoj takmičarskoj konkurenciji najprestižnijeg svetskog festivala i da će tamo uzeti priznanje, makar neko „utešno“. U slučaju njihovog ovogodišnjeg filma „Young Mothers“, nagrada je pala za scenario.
KĆERI
U centru pažnje imamo socijalnu ustanovu, sklonište za trudnice u visokoj trudnoći i sveže majke tinejdžerske dobi. Pod mentorstvom direktorke Beti ( Selma Alaui) tim psihologa, bolničara i edukatora radi da ih pripremi na budući život. Čini se da im je uspelo sa Naimom (Samia Hilmi): ona je spremna da se otisne u samostalni život i nastavi školova-
nje za kondukterku. U ustanovi su, pak, ostale naše četiri protagonistkinje…
Žesiku (Babet Verbek) upoznajemo u visokoj trudnoći, rešenu da ne ponovi grešku majke Morgan (India Er, najpoznatije ime u postavi) i ostavi svoju bebu. Jednom kada se mala Alba rodi, ona više nije tako sigurna, ali prati majku i pored njene zabrane da to čini kako bi saznala šta ju je motivisalo da se odrekne deteta kad već nije prekinula trudnoću.
Problema sa mamom ima i, čini se, najzrelija devojka u grupi Arien (Žanaina Aloj). Njena majka Natali (Kristel Kornil) je alkoholičarka preke naravi i s upitnim ukusom za muškarce, a pritom
je zamislila i da će joj zasnivanje nove porodične zajednice sa kćerkom i unukom poslužiti kao životni reset. Arien, pak, želi da svoju kći Lili prepusti sistemu za usvajanje kako bi ona sama nastavila školovanje.
Perla ( Lusi Laruel ) ima sestru na koju može da se osloni, ali pre svega je vezana za dečka Robina (Ginter Dure). Do te mjere, da se čini da je rodila sina samo kako bi ga vezala za sebe. Jednom kada je momak otkači, moraće ponovo da presloži svoj celi život.
U poređenju sa njima čini se da je Žili (Elsa Uben) spremna da nastavi sa porodičnim životom. Sa dečkom Dilanom (Žef Jakobs) planira venčanje, on ima posao, a ona socijalu i plan za školovanje; mala Mia može u jaslice, a i spremaju se da iznajme stan. Međutim, oboje su bivši zavisnici od narkotika, a opasnost da ponovo posrnu i upropaste još jedan život prilično je velika.
RACIO I EMOCIJE
Na funkciji direktora fotografije imamo Benoa Dervoa, treći uzastopni put, a pre toga je sa braćom sarađivao kao snimatelj. Montaža je opet poverena Mari-Elen Dozo, još jednoj stalnoj saradnici Dardenovih. Teme su opet socijalne, sa margine, sa vrlo mladim ljudima, tj. decom u centru zbivanja radnje. Čak je i glumačka postava sačinjena od neprofesionalnih ili manje poznatih glu-
maca sasvim tipična „dardenovska“ stvar.
Očekivani stil i supstanca su, dakle, tu, ali „Young Mothers“ ipak odstupa od svih filmova braće Darden. Štos je u tome što umesto jednog ili par protagonista sada imamo četiri junakinje koje moraju da dele ekran i da nam ukratko ispričaju svoje životne priče.
To u praksi znači da se od gledaoca ne očekuje da se nužno postavi u cipele jedne, druge ili svih i promišlja o etičkim dilemama koje njih more, ali i da njihove priče moraju biti bazičnije, ponekad čak i do nivoa predvidljivosti ili, pak, završavanja svih njih relativnim „hepiendom“. Onoliko koliko to situacija dozvoljava, makar da ne bismo posumnjali kako su braća Darden izgubila veru u ljude, kao što smo to mogli da pomislimo na kraju njihovog prethodnog filma „Tori & Lokita“ (2022). Ne znači to, naravno, da „Young Mothers“ nije snažan i emotivno nabijen film, ali tu snagu crpi iz proste činjenice da pred sobom imamo decu koja su rodila decu, za šta nisu „opremljena“ ni materijalno, ni emocionalno, ni u smislu znanja i zrelosti, bez obzira na to što jesu fizički. Na racio braća Darden apeluju priznajući da sistem, i pored plemenitih namera zaposlenika, ne može baš sve da reši. Rezultat je prilično dobar film koji ipak nije epohalan i koji kvalitativno može da se smesti u sredinu opusa braće Darden.
Lijam Hemsvort nedostojan mača Geralta od Rivije
Piše: Stojan STAMENIĆ
Nema tog čarobnog napitka koji bi najvještiji vještac mogao da smućka, a koji bi Lijama Hemsvorta učinio dostojnim mača Geralta od Rivije. I znate šta, četvrta sezona serijala „The Witcher“ živi je dokaz da su Netfliksovi producenti toga bili svjesni i prije snimanja.
IZNUĐENO RJEŠENJE
Sve što je producentski tim radio nakon što je Henri Kavil digao ruke od role Geralta i odjahao odatle ka DC univerzumu – svelo se na klasični pokušaj kontrole štete. U Netfliksovom svijetu, to se najprije tiče para. Dakle, stezanja kaiša i rezanja potencijalnih gubitaka.
Rezultat je bljutava supica od adaptacije najbolje i najpotentnije knjige iz slavnog serijala epske fantastike Andžeja Sapkovskog. I nešto što više pripada vikend TV programu u prijepodnevnom terminu za klince nego prvoklasnoj, masnoj, sočnoj fantastici.
Ruku na srce, Hemsvort - Australijanac, mlađi brat onog Krisa što glumi Tora i marvelovski razvaljuje odavde do Valhale - čini sve što je do njega da pokaže da
Izgleda kao Vještac, kreće se kao Vještac, vitla mačevima i mačugama po svakakvim karakondžulama kao Vještac… I onda, kukavac, progovori
nije „daj šta daš“. Ma, golo, iznuđeno rješenje za ulogu obožavanog Vješca. Lijam izgleda kao Geralt, kreće se kao Geralt, vitla mačevima i mačugama po svakakvim karakondžulama kao Geralt… I onda, kukavac, progovori.
E, to je taj momenat, kada vas jedna mekota u glasu prvo zasmije. Pa vam bude jasno u kojoj
mjeri je Henri Kavil bio sila, ma planinčina, ta vrsta prisutnosti koja je na leđima mogla da ponese čak tri mušičave sezone. Tu i u tom sedlu gdje je nekad bio Kavil sada je Hemsvort - tip koji je sebe bukvalno sveo na pokušaj oponašanja. Pa onda, grešnik, djeluje i kao neko ko je toliko impresioniran i isprepadan sjenkom prethodnika da nema petlje
da iskaže ili odigra bilo šta svoje i iole drugačije. E, taj i takav lik bukvalno ne može biti Geralt od Rivije; Vještac je u svom univerzumu sve suprotno od toga.
Tu i valja podvući crtu o Hemsvortu - jer, grdne li ironije, novi glumac u ulozi Geralta čak nije ključni problem četvrte sezone. Glavna muka je ipak sveopšti utisak jeftinoće. I ne, ne radi
se tu samo o specijalnim efektima ranga projekata sa mnogo manje publike, ili kostima, šminke i frizure, izbora mjesta setova… Nego prije svega toga kako je jeftino konfekcijski rađena i pakovana adaptacija briljantne „Lastavičje kule“, tj. većeg dijela pretposljednje knjige iz serijala Sapkovskog. Muka i bruka.
Nešto što je na stranicama poljskog majstora fantastike mračno i duboko egzistencijalno putovanje Vješca i njegove družine u potrazi za njegovom usvojenom kćerkom Siri ( Freja Alan ), duboko na neprijateljskoj teritoriji zlog čarobnjaka Vilgeforca… Ovdje je tumaranje nikome i ničemu.
A Siri? Njena velika igra skrivalice od cijelog jednog svijeta koji je pošao po zlu, pod kapuljačom neugledne lopovske družine - ovdje je zdrobljena u potpuno izlišnu i izlizanu priču o odrastanju male buntovnice. Sa sve netfliksovskim sutlijašom od rodnih identiteta i njenih seksualnih preferenci što, opet, Sapkovski nije ni dotakao… Tako da su ovdje producenti stvarno zaslužili isključivo kolutanje očima zbog patetičnosti i generičnosti. Neke pozitivne tačke? Pa, recimo to kako u nekom udaljenom svijetu čarobnica Jenefer ( Anja Čalotra ) traži način za novi početak, uz svijest da su za trijumf nad zlom potrebna potpuno nova „pravila igre“ protiv tog zlog Vilgeforca. Opet, značajno joj pomaže to što se praktično i ne nađe oči u oči sa našim novim i vrlim Geraltom, pa na testu nema one lude hemije, koju je na ovom terenu epske fantastike dijelila sa Kavilom. I da, značajno joj pomaže sami originalni tekst Sapkovskog.
Još jedan „dobro je, ali je moglo bolje“ element je novajlija - slavni Lorens Fišburn u roli Regisa, mističnog i neobičnog novog člana Geraltove družine. Što nije čudo, budući da je riječ, uz Siri, o najkompleksnijem liku kompletnog književnog opusa Sapkovskog. A kada vam jednom bude otkriveno
šta jeste tačno Regis i kakve su mu namjere… Pa, biće vam lako da shvatite šta je tu moglo mnogo bolje.
Suština priče, opet, svedena je na taj (sada sa kraja na kraj kontinenta) razvučeni trougao Siri-Geralt-Jenefer… I onu tezu o divnim gubitnicima koji su, u sveopštem kolapsu svijeta, spremni da se prije svega bore za svoju malu porodicu. Problem? Pa zna to publika, znaju to svi fanovi serijala „The Witcher“. I sve su to temeljno izgustirali, ponajviše u drugoj sezoni. Klasično recikliranje.
Posljednja od osam epizoda (kompletna sezona, za razliku od prethodne, skliznula je na Netfliksov striming servis prethodne sedmice) služi da potpuno nekoherentan narativ donekle uveže… I pripremi teren za izvjestan i najavljen kraj serijala, zaokruženu priču u petoj sezoni.
S ovakvom papazjanijom od televizijskih sedam sati epske fantastike lako je unaprijed reći da neće biti bolje od ovoga. Henri Kavil osjetio je to negdje pred kraj snimanja treće sezone, pa nije teško ukačiti o kakvim se „kreativnim razlikama“ tu tada radilo, kada je odlučio da definitivno uhvati šturu i poruči: „Zbogom, žohari!“ cijeloj „The Witcher“ produkciji.
PREBIJENO MAGARE
Naravno, dio multimilionske „The Witcher“ publike, prije svega iz gejmerske zajednice, ostaće uz seriju, potrčaće da vidi kako je stavljena tačka na ovu televizijsku priču… Pa će Netfliksove glavešine naći računicu da opravdaju to što, nakon razlaza sa Kavilom, projekat prosto nije otkazan, nego se vuče kao prebijeno magare niz fantazijsku džadu.
A znate li zbog čega je to šteta? Što je, prosto, nakon onog izdušenog balona od „Game of Thrones“ finala na proljeće 2019. godine „The Witcher“ na manjem i skučenijem produkcijskom prostoru makar uspijevao da pruži dah svježine na terenu epske fantastike na modernoj televiziji. To je bila
ona serija koja je, za razliku od svih tih „The Rings of Power“, „The Wheel of Time“ ili „House of the Dragon“ - ipak pričala nešto svoje i tematski blisko osobi našeg vremena. Koja je tu ponudila i neke duhovite likove koji su nam se činili stvarnim. I našim. Ova sezona je stoga dovoljna za presudu: da je, spram uloženih stotina miliona u sve
te nabrojane projekte - epska fantastika na televiziji, trenutno, potentna otprilike u rangu lorda Varisa u seriji „Game of Thrones“. Taman koliko potentno djeluje i Hemsvortov Geralt kada prvi put ovdje progovori… I za milisekund potpiše konačnu presudu velikom Netfliksovom projektu.
Piše: Biljana MARTINIĆ
Koliko ljubav smije da utiče na našu karijeru? Ili još boljekoliko karijera smije da utiče na odnos sa našim partnerom?
Da li je ikada i pod bilo kojim okolnostima „u redu“ da posao ima prednost nad partnerstvom, makar nakratko? Ili je, recimo, najveći red flag kad neko očekuje da sve na čemu smo godinama radili tek tako bacimo u vodu zbog ljubavi, da od trenutka kada stupimo u ozbiljnu vezu ili brak više nijesmo prvenstveno „ja“ nego uvijek i prvo „mi“?
Svi znamo da je kompromis u ljubavnom odnosu ključan za uspjeh. Ali, šta kada predmet kompromisa nije što jesti ili koju seriju bindžovati, kad nije čak ni u pitanju dogovor oko toga ko će zauzeti koju stranu kreveta, već nešto o čemu odluka utiče potencijalno i na vaš životni san?
Na nešto čime želite da se bavite; na nešto u što ste godinama unazad ulagali trud, vrijeme i živce; na nešto što je sada samo na korak od vas, a jedino što vam stoji na putu je… ljubav.
To su samo neka od pitanja na koja odgovaraju dvije aktuelne Netfliksove serije. U pitanju su treća sezona političke drame „The Diplomat“ i druga instalacija romantične komedije „Nobody Wants This“. U prvoj dobijamo analizu braka kroz prizmu geopolitike i moći, a u drugoj pogled na vezu kroz prizmu vjere i identiteta. Zajedničko im je to što ljubav i posao ne vide kao totalno suprotne sile, već kao neprekidno pregovaranje između osjećanja i ambicija.
Treća sezona serije „The Diplomat“ vrti se oko borbe za primat između Kejt (Keri Rasel) i Hala Vajlera (Rufus Sjuel), bračnih supružnika, ali i rivala u borbi za uticaj na američkoj i svjetskoj političkoj mapi. Ta borba bila je glavni pokretač obje prethodne sezone, a sada se i preko drugih odnosa preslikava kroz čitavu treću: premijer protiv predsjednice, pragmatizam protiv idealizma, a ljubav i ambicija - na ivici razvoda. Sve je to podjednako očaravajuće i ružno, duhovito i bolno. Zanimljivo, iako smo uz Kejt već tri sezone, rijetko imamo priliku
Koliko možeš da izdržiš, a da ne izgubiš sebe? Jedna serija postavlja vam to pitanje kroz ovalne kabinete, brifinge i državne krize u tri ujutru, a druga kroz prijateljske večere, druženja i sve ono što ostane neizrečeno
da zaista vidimo šta osjeća: ona je žena maski, uvijek kontrolisana i racionalna, pa svako njeno „skidanje oklopa“ postaje interesantna emocionalna detonacija. Prve četiri epizode prolaze munjevito; pune su spletki, preokreta i ludih političkih manevara. Ipak, na početku pete stiže vremenski skok od tri mjeseca unaprijed koji na trenutak zbuni i publiku i likove. Odgovori stignu, ali nijesu svi uvjerljivi: neki odnosi djeluju namješteno, neki likovi izgube onu staru britkost. Ipak, tu je i nekoliko novih faca ili makar likova koji dobijaju više pažnje, a jedan od njih je i Tod Pen (Bredli Vitford), „prvi gospodin“ i suprug predsjednice
Pen (Alison Dženi). Na početku se pokazuje kao blesavac, a do kraja pokazuje da je možda i najsvježiji i najzanimljiviji element nove sezone.
Todova dinamika sa Kejt unosi neočekivanu toplinu i humor u seriju baš u momentima kada priča postaje najhladnija. I zaista je greška što u ovih osam epizoda nema više scena tog tipa umjesto što su na silu ugurane ljubavne afere koje nijesu čak ni u potpunosti u skladu sa Kejtinim karakterom.
Kreatorka i šouranerka Debora Kan („The West Wing“, „Homeland“) i dalje vješto kombinuje
političku dramu i lične lomove. Kada se porodični problemi preliju u diplomatiju, serija postaje najzabavnija i najiskrenija. Prvi put u ovom svijetu moći i protokola vidimo brak koji djeluje stvarno, a ne samo kao dekoracija državničkog života. I to nije tako samo sa Kejt i Halom, nego i sa Grejs Pen i njenim Todom. Tematski, sezona svira „D“ notu: igra na dvoličnost, diplomatske katastrofe, disfunkcionalne odnose, domesticirani bijes, dvosmislene odluke, dramu i dovoljnu dozu destrukcije da sve ostane napeto do kraja. Jedna kriza sustiže drugu, ali serija uspijeva da u svemu pronađe ironiju i dozu humora, bilo da su
u pitanju propali mirovni sporazumi ili privatne izdaje. Nije savršena, ali „The Diplomat“ i dalje drži pažnju.
Sjuel Halovom liku daje gotovo dječačku energiju, onu koja može biti i šarmantna i iritantna, istovremeno iskrena i sebična. S druge strane, Rasel uspijeva da parira njegovoj intenzivnosti bez ijedne riječi. Odličan primjer je scena u kojoj Kejt tiho skida šnalu dok Hal panično reaguje na ponudu koju je Grejs dobila da postane potpredsjednica.
Zanimljivo je i to što kreatorka serije u Grejs i Todu pronalazi svojevrsno ogledalo za Kejt i Hala - možda i pogled u njihovu moguću budućnost. Kejt se poistovjećuje sa Todom, suprugom koji ostaje izvan prostorije u kojoj se donose odluke, ali ne želi da postane poput njega. To je nešto što nam je odmah dato do znanja, da želi da bude u sobi u kojoj se
donose odluke. S razlogom, kako se ispostavlja.
Na kraju, „The Diplomat“ ne pokušava da bude lekcija iz međunarodnih odnosa. Umjesto toga, to je priča o sudaru ljubavi i posla, ratu polova i partnerstvu koje je jednako profesionalno koliko i privatno, uz dovoljno širok kontekst da sve izgleda još važnije i zavodljivije. U trećoj sezoni, serija se vraća toj svojoj osnovnoj misiji, i to joj se i te kako isplati.
U seriji „Nobody Wants This“ situacija je malo drugačija. Prava ljubav rijetko ide pravolinijski, a ovdje je posebno krivudava: Noa (Adam Brodi) je rabin, a Džoen (Kristen Bel) agnosticizmu naklonjena voditeljka seks-podkasta. Njegova majka za nju ima kratku dijagnozu. „Šiksa“. Dakle, nije Jevrejka. I zato: „Sine, kloni je se“.
U prvoj sezoni, nakon što su konačno postali par, Džoen je obećala da će preći u judaizam, pa odustala. Shvatila je da vjera iz praktičnih razloga nije vjera nego maska i odlučila da se povuče. Moralno ispravno, ali emotivno razarajuće, jer Džoen ne želi da Noa bira između nje i svog poziva. Međutim, finale ipak donosi klasičan rom-kom momenat - trčanje, priznanje, poljubac. U drugoj sezoni zidovi između njih jednostavno nestaju. Pratimo njihovu svakodnevicu: tu su zajednička večera, sitne prepirke, dileme da li je okej da Džoen na podkastu priča o Noi i intimi sa njim.
Poslovne posljedice ipak postoje: Noa gubi poziciju glavnog rabina, ali ubrzo dobija angažman u modernijem hramu koji vode, pazite sad, Set Rogen i Kejt Berlant No, koliko god ti momenti bili simpatični vraćaju nas na stare dileme iz prve sezone. I ponovo se vrtimo u krugu. Pitanje konverzije i dalje lebdi iznad svega. Serija je inspirisana ličnim iskustvom kreatorke Erin Foster, koja je i sama prešla u judaizam zbog ljubavi, pa se otprilike zna kuda priča ide. Ipak, njen plan je očigledno da nas ubijedi da nije suština u kraju, nego u samom putovanju do cilja, do ljubavi. Zbog toga i daje sebi za pravo na pomenuto vrćenje u krugu. U prvoj sezoni, Džoen i Noa bili su jedan od onih parova koje publika ne može da ne voli - duhoviti, topli i potpuno autentični. Serija je savršeno uhvatila sve one
„prve“ zajedničke trenutke i početni zanos veze, prikazujući ih sa lakoćom i iskrenošću koje se rijetko viđaju u modernim rom-kom serijama, a još rjeđe u filmovima. Upravo zbog toga je razočaranje u drugoj sezoni toliko snažno, jer sve ono što je nekad djelovalo svježe sada postaje zamorno, naročito u finalu koje je praktično iskopirano iz finiša prve sezone. Vrtutma u krugu.
Umjesto lakoće i razumijevanja koje su pokazivali dok su gradili vezu, u novim epizodama Noa i Džoen stalno zapinju na istim problemima koje su, navodno, već prevazišli. Njihov odnos sada djeluje iscrpljujuće - i za njih i za gledaoce. Toliko, da bi eventualna treća sezona možda trebalo da bude i posljednja.
Džoen, koja je u prvoj sezoni bila sigurna u sebe i britkog jezika, sada često reaguje djetinjasto, dok Noa ostaje tvrdoglav i zatvoren, nesposoban da jasno kaže šta osjeća. U jednoj epizodi, navodno zamišljenoj kao dirljivo priznanje ljubavi za Dan zaljubljenih, reciklira isti romantični gest kojo je koristio sa bivšim djevojkama. I to je scena koja vas neće nasmijati i taknuti, već samo rastužiti. Noa je u novoj sezoni zarobljen u svojim nesigurnostima i navikama, a Džoen je žena koja ne zna zašto više ostaje. Na kraju, njihova veza više ne djeluje kao priča o dvoje odraslih koji pokušavaju da pronađu balans između ljubavi i vjere - nego kao iscrpljujući posao bez radosti.
„The Diplomat“ i „Nobody Wants This“ gledaju u isti problem iz dva potpuno različita ugla. U jednoj brak mijenja tok međunarodnih odnosa; u drugoj veza potresa tok lične vjere. Obje pokazuju ljubav kao izazov i test.
Koliko možeš da izdržiš, a da ne izgubiš sebe? Jedna serija pita vas to kroz ovalne kabinete, brifinge i državne krize u tri ujutru; druga kroz prijateljske večere, druženja i sve ono što ostane neizrečeno. Osim ljubavi, zajedničke su im, pak, još dvije stvari: kreatori koji su mogli da urade mnogo temeljniji posao u novim epizodama. Ali opet – i likovi dovoljno zarazni da se na „mjesto zločina“ vratite. Makar ako pustite osjećanja da u pregovorima pobijede ambicije…
Piše: Stojan STAMENIĆ
Čisti inat. Kada su mediji prvi put objavili da je Lejn Stejli umro, Džeri Kantrel samo se nasmijao; znao je tada da mu je drug na rehabilitaciji. Kada su im prebirali životne privatluke, čerečili saradnje sa drugim bendovima i muzičarima, brojali dane od posljednjeg koncerta, nije se ni namrštio.
Tek kada se počelo masovno spekulisati da je Stejli digao ruke od benda Alice in Chains, Džeriju se upalila crvena lampica.
Praktično istog dana batalio je sve solo projekte. Sve što je od tog momenta bila njegova misija, u momentu kada se visok talas grandž muzike već spuštao i žanrovska plima gasila, bilo je da pokuša da oživi bend. Alice in Chains, još jedan krug. Čisti inat.
DEVET DANA
I da, bilo je potrebno i malo guranja „sa vrha“. Kad su svi termini za snimanje u avgustu 1995. već probijeni, kad je voda stigla do poda, morao je predsjednik „Sony“ produkcije lično da zove Lejna Stejlija. Prvo da mu, kao, čestita na velikom uspjehu projekta supergrupe Mad Season. I
Naravno da su ploču zavrtjeli oko tema adikcije, očaja, samoće, izolacije… Ali članovi benda nikada ranije nijesu bili toliko gorki i tako osvetnički bijesni. Naravno, taj su bijes okrenuli ka sebi. Ka sopstvenim promašajima
da mu, kao usput, nešto natutne. „E, vidi… Ovo oko snimanja Alice in Chains albuma. Da znaš, ili ćeš poći da završiš u studiju sve što treba u narednih devet dana, kako smo i dogovorili - ili nema albuma. Pa vidi sam. I naravno, svaka ti čast na svemu ovome do sada. Ćao sad“.
Lejn je nekoliko sati psovao, jedan dan činio dramu, izigravao kukumigu, pred svim i svakim pričao o velikoj nepravdi… I završio sve za devet dana.
Evo kako je i koliko Džeriju Kantrelu bilo stalo: čak je tamo, u okolini Sijetla, na nekim snimanjima i probama krajem 1994. okupio slavne sestre En i Nensi Vilson iz grupe Heart, pa
i velikog producenta Tobija Rajta… I postarao se da Lejn Stejli i bubnjar Šon Kini dobro čuju za to. Samo da ih nekako namami u studio. Da ih ubijedi da Alice in Chains nije strvina. Da ima tu još sokova života.
Nije da Kantrel nije imao žešće probleme u tom poduhvatu. Nakon trećeg albuma „Jar of Flies“ (1994), pjevač Lejn ušao je u zahtjevan program rehabilitacije od heroinske zavisnosti. Kada se sljedeći put, krajem ljeta, pojavio na probi uoči turneje (nakon, kao, uspjelog programa na klinici) - Kantrel ga je zatekao nafiksanog. Mogao je samo preko menadžera tog dana proslijediti saopštenje, da „bend iz zdrav-
stvenih razloga više članova zaustavlja planove o turneji“. E, tada se prvi put pisalo da je Lejn već umro od side. A bubnjar Kini? Eto ga i on na rehabilitaciji, samo od alkoholizma. Džeri tih dana nije znao da li da se smije (jer eto ga, taj što je već proglašen mrtav - zdrav, prav, pored njega, doduše na dopu) - ili da plače. Cijelih godinu i po nijesu svirali. Uglavnom, kada ih je konačno okupio na početku snimanja onog što će posljednjeg dana oktobra 1995. bljesnuti kao album „Alice in Chains“ - to je bilo sve samo ne produktivno. Otprilike krajem zime te godine trošili su i po 10.000 dolara dnevno na studijske usluge i nijesu uspijevali
ništa da snime. Podvig je bio to što su, u prvim sedmicama, Lejn i Kini uopšte bili tu. Prisutni, makar fizički - pa sve više i „glavom“.
SIZIFOV POSAO
Ovako je od marta 1995. i odmah nakon izlaska nezaboravnog albuma „Above“ supergrupe Mad Season sa Lejnovim jakim pečatom - tekao proces stvaranja. Prvo bi Džeri razradio melodije i radio na njima na demo sesijama. Kada bi to završio, poslao bi trake Lejnu Stejliju da osmisli neke stihove. I tu se sizifovski posao nije završavao.
Kada bi se neki, nekakvi, bilo kakvi stihovi porodili, onda bi na svemu zajednički radili u studiju. Lejn je bio nezadovoljan riječima, muzičarima, prostorom, svim, svačim, ponajviše sobom… Pa je radio neočekivane i grube prepravke danima. Pa tražio samoću u studiju snimajući pje-
vačke sesije. Pa kada je vidio da ne ide baš tako, polako puštao ljude od povjerenja. I svaki dan bi se pretvarao u prosto očekivanje - hoće li se uopšte čoek pojaviti na snimanju. Jer tu se već pitao heroin, najmanje sami Lejn.
Znajući sve to, pravo je čudo što je ploča „Alice in Chains“ uopšte izašla posljednjeg oktobarskog dana prije 30 godina. A kamoli to što je ispala albumčina. I tu se radilo o njihovim standardnim temama adikcije, očaja u saznanju da se iz toga ne može izvući, samoći, izolaciji… Ali članovi benda nikada do tada nijesu bili tako gorki - i tako osvetnički bijesni. Taj bijes su, naravno, okrenuli ka sebi. Ka sopstvenim promašajima.
„Shame on You“ je, recimo, slika osobe koja za svijet oko sebe krivi i prijatelje, i porodicu, i medije, i sve stvarno i nadnaravno, i šta sve ne… Ali, ne sebe. Zato u sjajnoj „Grind“ Džeri jasno poručuje - da želi da čuje zvuk lomljenja tuđeg tijela i duše pod sopstvenim udarcima.
Kantrel je napisao stihove koje na albumu pjeva; „Grind“ je skockana tokom solo sesije u studiju, kada je prosto iznio šta za njega znače sve laži i sve istine javno objavljene o Stejlijevom zdravlju i drogama. Mnogo kasnije opisao ju je vrlo jednostavno - kao pjesmu „jebe mi se šta mislite o mom ili bilo čijem tuđem životu“.
Najdelikatniji momenat tu je, naravno, „Heaven Beside You“. Mnogo jak i iskren Kantrelov pogled na sedam godina propale veze sa Kortni Klark. Za čiju je propast, naravno, bio sam najviše kriv - jer najboljoj curi na svijetu nije mogao biti vjeran.
„Kada sam neki posrani vuk u šumi - ubijem, napadam, idem dalje. Kada ne možete naćerati drvo kestena da odjednom bu-
de bukva“. Koju godinu kasnije dodao je i ovo: „Ta pjesma, to je moj pokušaj da se pomirim sa mnogo teškom činjenicom da zbog ličnih životnih izbora ne mogu biti s osobom koju volim“.
Mnogo jako.
Ostali stihovi na ploči? Sve Lejnovo, a Lejn Stejli imao je za njih jednostavan opis: „gomila svega što mi je tih dana bilo na umu“.
Potrudio se da zapiše i zapamti sve ono što mu je značilo dok je na nekoliko mjeseci ponovo bio čovjek. Naravno da je u tim stihovima bilo mnogo misli i o smrti koje je bio svjestan i za koju je znao da bi mogla u bilo kom momentu od heroina stići.
I koja ga je i stigla šest i po godina kasnije.
PONOVO ČOVJEK
Na čuvenom omotu je tronogi pas; bio je to koncept bubnjara Kinija. Pas kakvog ga se sjećao u komšiluku, dok je kao dječak radio kao raznosač novina. Na zadnjoj strani - slika Frenka Lantinija , kukale cirkuske atrakcije, tronogog čovjeka. I to su, naravno, razlozi, zbog kojih
cijeli grandž i metal svijet taj „Alice in Chains“ album nazivaju „Tripod“. Tronožac. Ideja je bila vrlo jednostavna: to „tri“ bio je njihov četverac, njihov Alice in Chains svih onih mjeseci kada su mediji pisali o Lejnovom odlasku, čak i o smrti. Slika osakaćenosti i nedovršenosti. Ili, sa druge strane - slika nakaznog i grotesknog viška. I jedno i drugo - bio je u jednakoj mjeri Alice in Chains. Ono što su članovi benda mislili o sebi - i o onom što stvaraju.
I kakva ironija: u Japanu, na primjer, taj omot albuma uopšte nije dozvoljen - jer je neki cenzor to doživio kao sprdnju na račun osakaćenih životinja. A dovoljno je bilo čuti „Grind“ na početku, „Again“ ili sedam minuta završnice „Over Now“, pa da se shvati o kakvom ličnom raskoraku Džeri i Lejn pjevaju. I kako su, gorkom, iskrenom i divnom pjesmom, u svoj svojoj muci i jadu, uspjeli da ga premoste. Makar tog ljeta, makar do posljednjeg 64. minuta jednog tronogog albuma. E, to je Alice in Chains.
Piše: Stojan STAMENIĆ
Jak, izražen crni krejon oko tamnih očiju. Bljedilo kože i silna drama u svakom, opasnom i mekom, sasvim ženskom pokretu. Spram toga se ni lateks, ni pripijeni, preuzak kombinezon suverene kabare vladarke, ne bi ni primijetio. Zvala se Musidora - i zbog nje i nakon nje, već cijeli vijek, takve i takvi nazivaju se „vamp“.
Ima u romanu „Fortunio“ Teofila Gotjea, objavljenog još sredinom 19. vijeka, jedna heroina koju je nazvao Musidora; spram malo slobodnijeg grčkog prevoda, to znači „dar muza“. Naravno da se to i takvo ime moralo svidjeti jednoj pariskoj djevojčici koja je sa 15 već objavljivala romane, a koja će u osvit Prvog svjetskog rata postati filmska zvijezda.
Zamislite, svijet ratuje, linija fronta je nekoliko desetina kilometara odatle - a neko u Parizu snima nečuvene, kontroverzne nijeme filmove, kakve niko do tada nije vidio. I svi žele da ih vide. Ili, preciznije: svi aposlutno žele da ih pogledaju zbog Musidore. Prvi posteri, skockani početkom ratnog novembra 1915. i prije 110 godina, bili su čista mistika. Tri maskirana lica koja bi odatle pitala, čudila se, zadirkivala: „Qui? Quoi? Quand? Ou…?“. Ko? Šta? Kada? Gdje…?
OPASNO PODZEMLJE
U jutarnjoj štampi osvanulo je i ovo: „Oni su kraljevi noći bez Mjeseca, tama je njihovo carstvo. Donijeće smrt i sijati stravu. Evo je crna najezda Vampira. Eto ih, ti zli Vampiri, sa mekanih krila lete tamo gdje nije loše… Nego je najgore!“. Tako kreće „Les Vampires“.
Samo, nije se tu, u filmovima Luja Fejada , radilo o pravim vampirima. Ti likovi i (anti) junaci bili su nešto potencijalno mnogo strašnije: najopakija banda pljačkaša i prevaranta iz podzemlja ratnog Pariza. Nešto kao „pink panteri“ - samo mnogo opasniji. Pa, sada bismo rekli „vamp“. Samo što je ta riječ nastala tek nakon njihove slave, tj. nakon njihove strašne liderke bande.
Tu, u tim filmovima, cijeli je Pariz znao Musidoru kao Irmu Vep.
Musidora je bila ubjedljivo najveća zvijezda evropskog filma.
Plakat filma koji je definisao značenje riječi „vamp“
Maznu, smrtno opasnu, ranjivu ženu u nevolji koja će vam napraviti nevolju. Femme fatale. A to Irma Vep, to je anagram od… Znate već čega. Kod Luja Fejada u filmu „Les Vampires“ nju glumi Musidora. Filmski svijet ipak je upamtio njeno pravo ime. Kada je snimala „Les Vampires“ Žana Roke imala je 26 godina. I bila je kćerka
pijaniste kompozitora koji je uz to bio i teoretičar socijalizma - i slikarke feministkinje. Pa vam je lako tu uhvatiti, zašto je djevojka od 26 godina već imala i objavljene romane, i filmske i kabare uloge. Jedinstven karakter, kao tetovažom obilježen tamnim krejonom oko najnježnijeg bljedila. Savršena za Irmu Vep i za Vampire.
Fejad je, sa druge strane, bio već proslavljen i po zlu čuven zahvaljujući trileru „Fantomas“ (1913). Krimi-serijal od pet epizoda, premijerno prikazan 13. novembra 1915, prikazivan dvije godine, bio je savršen primjer estetizovanog saspensa. Na granici nadrealnog i između jave i grozničavog sna. Znate već to, gledali ste ga mnogo kasnije kod Alfreda Hičkoka i Frica Langa. Sve do modernih majstora poput Dejvida Finčera. Svi oni estetiku, teme, melodiku tako jedinstvenog filmskog jezika - dijelom duguju Fejadu i njegovim nijemim filmovima. „Les Vampires“ bio je nešto poput „Fantomas 2.0“. Više, luđe, mračnije, bezobraznije. Od one prve prije 110 godina - do polovine 1916. snimljeno je deset epizoda. Suštinski, sve je sklopljeno tako da komplet ispadne kao neki sedmočasovni film. Od sredine pedesetih, kada su Fejadove trake nekim čudom pronađene nakon godina i godina traganja za njima – „Les Vampires“ se, pogotovo u Parizu, prikazuje kao publici najdraži filmski maraton. Sedmočasovno vamp iskustvo.
Ono „nečuveno“ ne može se u dovoljnoj mjeri istaći: policija je tokom te ratne godine u Parizu jasno isticala da su te Fejadove „Les Vampires“ projekcije i epizode sasvim nemoralne i štetne za građanstvo. To mu je, naravno, samo donijelo veće interesovanje. Svi su, u noćima filmskog bjekstva od stvarnosti u najstrašnijim ratnim rovovima - željeli da vide samo to. Irmu Vep, tu Musidoru.
Od prve priče „Odrubljena glava“ pruža se lavirinit pariske noći s inspektorom na tragu dokaza o bezglavom tijelu tajnog agenta pronađenog u mračnoj ulici. Idemo dalje - do epizode u kojoj se hipnotisana Irma okreće protiv najbližih u bandi i nekih silnih tamnih prolaza u dvorcima do otrovnog prstena koji ubija... I do crvene knjižice sa tajnim kodovima, prizivanja duhova, otmice kao fol mrtvog a ustvari uspavanog zatvorenika, gospodara munja i oluja, satanskih stihova. Trovača i grozničavih ljubavnika, okultista i konačno - utvarnih i strašnih mladenaca - na trijumfalnom, prkosno radosnom vjenčanju u posljednjoj epizodi. Trijumfalnom - za bandu, Vampire, Fejada. Pogotovo za Musidoru. Najviše za nju.
OTROVNI PRSTEN
Nije potrebno toliko mašte da se shvati da je tada, prije 110 godina, Musidora bila ubjedljivo najveća zvijezda evropskog filma. Lice radničke urbanštine koje se ne krije, koje zadirkuje i mami. Čista egzotika. Imala je tada sreću da je Luj Fejad bio vrlo pošten prema svojoj prvoj zvijezdi; njegov nagovor bio je i ključni momenat, da nastavi da snima filmove. Ne da glumi - nego da režira, da postane ostvarena autorka!
Do polovine dvadesetih snimila je deset filmova. Svi su izgubljeni u ratnim vihorima; sačuvana su samo dva - „Svjetlo i sjena“ (1922) i „Zemlja Zemljana“ (1924). Oba snimana u Španiji. Razlog? Njena velika, luda i na kraju neostvarena i nesrećna ljubav sa jednim toreadorom. Snimala je i glumila i u Italiji, najviše po tekstovima nezabo-
ravne novinarke, književnice i glumice Kolet. Na primjer, Musidora je na veliko platno prenijela njen roman „La vagabonda“.
PRONAĐENE
Naravno, s osvitom zvučnog filma njena zvijezda počela je da blijedi. Nakon Drugog svjetskog rata bila je praktično zaboravljena; posljednji film „La Magique Image“ snimila je 1950. godine. Posvećen mentoru Fejadu; o njegovom životu, filmovima i svemu onom što je za nju učinio. Sa jednim pariskim ljekarom bila je u braku deceniju i
po, do kraja četrdesetih. Postala je i majka.
Onda i konačno, kada su „Les Vampires“ trake bile konačno pronađene - Parižani su, u godinama koje će prethoditi „novom talasu“, grabili u bioskope da u sedam sati projekcije vide te nijeme filmove… I sjete se jedne neponovljive estetike, iščašene i mračne slike stvarnosti koju su nekad obožavali i nazivali je vrlo prosto „vamp“. Ogromna većina nije ni primijetila, niti je mogla znati da je žena koja im je na biletarnici čekirala karte, ta Žana Roke - bila Musidora.
Neki, naravno, nijesu mogli da zaobiđu njene oči. Eno ih i sada, na nekim pariskim muralima - na figuri naslikanoj u crnom lateksu. U metrou, na ćošku katedrale, na podzidi mosta na Seni. Dar muza. Oči koje sahranjuju i oživljavaju. Na način, koji je mnogo više od prostog „vamp“, od Irme Vep, od jednog grada, vremena i ere… Koji je, samo i prosto - film. I sve ono što je ta umjetnost značila jednoj Musidori; što nam znači i sada, 110 godina nakon njene šunjalice i noćnog plesa po pariskim krovovima.
O JEDINSTVENOM, NADREALNOM I FANTASTIČNOM SLIKARSTVU
Piše: Stojan STAMENIĆ
Ima jedna slika „Čekajući brod za Crnu Goru“; na njoj piramida s Anda nalik Vavilonskoj kuli… I na nju - putnički broj nasukan. Čisto da znate šta je ono što se u našem slikarstvu naziva nadrealizmom i hiperrealizmom. I šta stvara Boris Dragojević Vertikala crnogorske umjetnosti koja se proteže kroz decenije. U cetinjskom domu Berkuljana , našeg proslavljenog posljeratnog slikara Gojka i njegove Zagorke (prva crnogorska novinarka, ponos Pobjede) gošćeni su i često dočekivani velikani: Aco Prijić, Vojo Stanić… U blizini je živio i Dimitrije Popović. A u najbližem komšiluku šezdesetih odrastao je Boris Dragojević. I kod Berkuljana upoznao sve te velike slikare. Kako samo takvi momenti, geometrije, osmijesi i neke divne priče mogu biti dragocjene za dijete. Čarobno u onoj mjeri, u kojoj mu mogu odrediti životni put, strast i poziv.
Jedna Vavilonska kula: negdje na 19. spratu beogradske Geneks kule postoji taj slikarski atelje… I u njemu sve drhti od života, diše poput plime kao u Boki i Tivtu.
Prijatelj Željko Komnenović, nekad novinar a sada prvi čovjek tivatske opštine, davno je Borisa nazvao i pronašao mu ram autorstva - nazivajući ga „posljednjim bokeljskim marinistom“. Znate šta je taj marinizam, poput onog genijalnog Ajvazovskog . Pa na jednoj izložbi, prije dvije godine, ispalo je da je i to za Dragojevića previše usko.
Stvarno, pogledajte radove na Borisovoj Instagram stranici, pa ćete lako hvatati i neke odjeke i inspiracije moderne filmske umjetnosti, pa i stripa, pa i muzike… Spajaju se tu mediteranska delikatnost i upitanost marinista - i sav taj pokret i svježina moderne pop-kulture. Sve to i mnogo više jeste Boris Dragojević u slikarstvu.
Za nadrealizam vam je već otprilike jasno šta bi to i kako bi moglo biti. A hiperrealizam? Pa, Boris jasno podvlači da to kod njega dobrim dijelom ishodi iz fotografskog realizma.
bijenalefantastike.rs
Jasno će svako kome je Boka na srcu prepoznati ta mjesta, poglede i sjenke. I Borisove slike objasniće mu zbog čega je javno tvrdio da mu ništa na kontinentu nije ravno „zalasku na Žanjicama, pogledu na zaliv sa Lovćena, maglovitom jutru pored Gospe“
Mnogo interesantno - prvo se obrazovao u Zagrebu, pa upisao Akademiju u Beogradu… I već tada, kao mladić, bio je autorski i lično obilježen geometrijom i svjetlošću Boke i zaliva. To more bilo je uvijek prisutno u njemu, čak i kada nije bio tu.
Odakle sad tu fotografije? Pa, neke velike formate Boris bi najčešće radio po njima. Po nekim koje bi nalazio - ili bi ih sam fotografisao. I onda bi, na tu osnovu jasne stvarnosti koju ništa ne može tako izoštriti kao fotografija - nadograđivao nešto što je suštinski samo njegovo. E, to je taj njegov hiperrealizam.
Pa ćete, recimo, njegova djela naći u važnim internacionalnim monografijama koja za osnovu imaju – fantastiku. Ili, sa druge strane, figurativnu umjetnost. Boris, pak, ističe kako mu je to nasljeđe i utemeljenje – vrlo bitno. Ne samo bokeško, već i ono koje nosi iz intime, porodice, odrasta-
nja. Pa kaže, na primjer, da je mama Anka sa svim svojim umjetničkim senzibilitetima željela da upiše Akademiju u generaciji Voja Stanića. Ipak nije, zbog toga što u tim prvim posljeratnim godinama i nije bilo baš popularno da žene u Crnoj Gori studiraju, bilo što. A tata Vojo, golootočanin… Upornost, dosljednost, profesionalan odnos prema radu, stvaranju. Sve to je on. *
Najprije ćete na Borisovim slikama uloviti i shvatiti koliko je Bokeljima bitna Bogorodica. I u kojoj mjeri je ta duhovnost uvezana u cijelo bokeško nasljeđe - jednako kao i to sunce i tišina svitanja ili zalaska. Pa bi Boris govorio da mu na kontinentu i mnogo toga promiče… A da na moru, ipak, jasno vidi sve.
Jasno će svako kome je Boka na srcu prepoznati ta mjesta i te poglede i sjenke. I na Borisovim slikama objasniće mu se zbog čega je javno tvrdio da mu ništa na kontinentu nije ravno „zalasku na Žanjicama, pogledu na zaliv sa Lovćena, maglovitom jutru pored Gospe“. I zbog čega bi onako štosno i pitao - kakav je to grad uopšte koji rive nema.
Tu Boku bi nosio sa sobom, tako, i do visina vavilonskih kula milionskog grada. „Kada slikam more i morske sadržaje, samim tim sam i ja na moru“. Tu je negdje i objašnjenje i znak šta to znači slikarstvo i iskustvo slikanja za Bo-
risa Dragojevića. Koliko od njega dobija, a koliko mu pruža. Od naših velikih slikara smatra najbližima djela Bata Pravilovića i Stanića; onog starca Voja opisivao je kao „jednu ličnostvelikog mačka“… I ponavljao Stanićeve riječi da „ponekad čak i u kiču, zalasku pored palmi, ima više života - od neke ozbiljne umjetnosti“.
Iz tog nedodirljivog bokeškog mira, na nekim slikama, izviru i grabe ka visinama sve vavilonske kule naše prolaznosti. Cijeli serijal slika nosi ime „Vavilon u Boki“, na jednoj je i simbolički ledolomac Montenegro…
Tako Boris, onako na terenu nadrealnog, fantastičnog, „kao da neće“ - priča nešto važno i znakovito o našim vremenima, ovdje i sada. Svakodnevici crnogorske stvarnosti. I tu iskaže nešto neizrecivo, što u riječi svih hroničara i tumača naše zbije ne može da stane - a u lijepo i vrijedno slikarstvo ipak uspije… Kao što to iskusnim i ostvarenim slikarima i pripada, da vide i primijete neke stvari koje nam u našim danima ispred nosa promiču.
* * *
I prva izložba zvala se „Čekajući brod za Crnu Goru“. Odatle, pa ka
onom „Vavilonu u Boki“ – stvorio se cijeli kosmos, mnogo više od autorstva. Ma, cijela duša cetinjskog djeteta zalivom očaranog, Borisa Dragojevića. Da vam ne bude ni čudno ni pompezno, kad kaže da slikarima ne pripada niti imaju pravo na bilo kakvu malodušnost. Da je, tvrdi Boris, privilegija umjetnika „da pruži svjedočanstvo trenutka“. E ti trenuci, pogledi ka Gospi, sa rive, iznad zaliva, široki toliko da u njihov ram stanu i najsilnije kule ljudskih svjetova - to je ono neprolazno i trajno u Borisovoj umjetnosti i na njegovim slikama.
Nikako ispovijest, nego potpuno ogoljavanje. Već na pola ploče „West End Girl“ stignete da zamislite sve te bliske ljude, prijatelje i advokate koji su molili Lili Alen da ne objavi ovaj i ovakav album. A upravo ovakav bio joj je potreban. Gorka pilula od hronike propasti braka - to je nešto što je Lili, britanska pop diva koju nove zvijezde doživljavaju uzorom (od Bili Ajliš, preko Sabrine Karpenter, do Charli xcx), spakovala na prvoj ploči nakon sedam godina. U međuvremenu se dogodio javan i vrlo čupav razvod sa glumcem Dejvidom Harborom Narativ grabi od prihvatanja bliskosti i započinjanja bračne avanture u njujorškom domu koji će vrlo brzo doživjeti kao ukletu kuću. Da bi se pružao ka nevoljnom prihvatanju otvorenog braka, pa otkrivanja prvih ljubavnica u suprugovoj „jazbini“, pokušaja da „igra istu igru i tako mu uzvrati“… Do, naravno, svijesti i prihvatanja da tu osobu preko puta uopšte ne poznaje, niti je više može doživljavati bliskom, a kamoli pravom. Godine i godine intimnog haosa Lili je sublimirala u svega deset dana pisanja ovih tekstova.
Nekada je bio zlatni dječak modernog indi-roka i psihodeličnog zvuka, pa produkcijski maestro izuzetnog dodira u dens-pop areni… Australijski genijalac Kevin Parker uvijek grabi ka novoj muzičkoj teritoriji.
Na ploči „Deadbeat“, petoj koju potpisuje kao Tame Impala, Parker se otkriva i predstavlja kao di-džej. Ima u tome i neke simbolike, spram činjenice da je takav album spakovao u 40. godini.
Sada ogoljava neke stare strahove i kočnice… Riješen i uvjeren da je tako direktan mnogo iskreniji i bolji nego kada se stalno trudi i pokušava da pred ljudima bude dobar ili kul. Najbolja stvar u vezi sa „Deadbeat“ je početak. „My Old Ways“ jedan je od ključnih uvoda po kojima će se pamtiti ploče 2025. godine, sa sve važnim priznanjem „Wish I had someone else to blame“, uz „temptation once again… always fucking up to something“. Klavirska intima, ojačana delikatnim bitovima, sasvim se štosno raspištolji u kvalitetnu euforiju. Skoro poput hipnoze.
Kevin je najbolje momente servirao u prvoj polovini albuma.
„No Reply“, na primjer, odlično drži tempo dok otkriva najličnije strahove u komunikaciji, pogotovo na mjestima gdje mu je mnogo stalo („Was I impolite? Was the joke alright?“). „Dracula“ je najzabavnija tačka albuma; komotno je mogla da završi i na posljednjoj ploči Dua Lipe za koju je Australi-
Ključni momenat cijele priče je priznanje, možda i ključna parola za pop muziku ove godine. „I tried to be your modern wife… But the child in me protests“. Humor joj postaje mračniji i otkačeniji, a tačno na sredini puta, u sedmoj od 14 pjesama, sjajnoj „Pussy Palace“ - znate da u ovoj priči nema stajanja i povratka. Onda kada u stanu u koji joj se muž na neko vrijeme „sklonio“ pronađe gomilu seks alatki, ali i rukom ispisana pisma ljubavnica slomljenog srca.
„Just Enough“, balada koja slijedi, sjajan je kontrapunkt na albumu koji klizi i sasvim životno pulsira. Taj dah tako lako osjetite u „Nonmonogamummy“ kada, boreći se za ljubav osobe koja je ne voli, zakaže prvi fejslifting.
Pjesme su stilski raskošne, od orkestarskog latino popa u naslovnoj, preko r’n’b lavirinta u „Beg for Me“, do plesne elektronike u „Nonmonogamummy“. A najbolje od svega je što se gorka ljekarija od ovakvih tekstova stvarno lako proguta uz zaslađivač od radosnih melodija.
Sa 40 godina, Lili Alen pronašla je fokus, lakoću stvaranja i muziku koja planetarno odjekuje, više nego ikada u posljednje dvije decenije. I to je trijumf sam po sebi.
S. S.
janac radio produkciju. I sasvim fino funkcioniše u kontrastu sa fanki poslasticom „Lost“. Nego, otprilike od nepotrebno razvučene, prazne i dosadne „Not My World“ Kevin više ne može da prati put koji je na početku zacrtao, pa se gubi u praznim repeticijama. I to se nastavlja u osmominutnom epu od trensa „Ethereal Connection“, pa album izgubi momentum prije nego što uspije da ga makar zeru razmrda s „End of Summer“.
Naravno da je Parker pokušao da tu priču o nesigurnom otuđenjaku uokviri meditativnom apstrakcijom u završnici albuma… Možda i da uhvati odjek sličnog koncepta koji je Dejvid Bouvi prije skoro pola vijeka iskoristio za „Low“. Nažalost, prije ispada da mu u areni elektronske muzike nije mjesto - i da ovako tjeskoban i osamljen ipak pripada drugačijim formama.
S. S.
Londonka Mari Portas , lokalna novinarska legenda i „dežurni krivac“ za porast popularnost unikatnih maloprodajnih mjesta na Ostrvu, nastavila je otpočetu revoluciju pokrećući festival „Thrive Street 2025“. Nakon što je 30 i kusur kreatora oduševilo publiku u
centru Mančestera na sjeveru Engleske, inicijativa kreirana uz podršku kompanije „Mastercard“ koja slavi kreativnost, raznolikost i preduzetnički duh –stigla je i do urbanog Šordiča na istoku metropole.
Londonci su tako dobili šansu da se upoznaju s unikatnim artikli-
ma brendova kao što su „The Biskery“, „Inara Loungewear“, „Mademoiselle Macaron“, „Pepper You“, „NINI Organics“ i „Storigraphic“, koji su ponudili alternativna i inovativna rješenja sa šmekom društvene odgovornosti. Očekivano, najveću pažnju privukli su reciklirani
Inovativna preduzeća koja su redefinisala proizvode ili usluge na polju prirodne kozmetike, mode i prerade hrane bila su glavne zvijezde festivala „Thrive Street 2025“
proizvodi ili oni koji su svojevrstan simbol održivog razvoja. Inovativna preduzeća koja su redefinisala proizvode ili usluge na polju prirodne kozmetike, mode i prerade hrane bila su glavne zvijezde festivala „Thrive Street 2025“. - Nezavisna preduzeća su srce ekonomije Ujedinjenog Kraljevstva, ali i naših zajednicakazala je Portas na otvaranju podvlačeći da je ova manifestacija prostor gdje se kreativni brendovi mogu okupiti, biti viđeni i dobiti stvarnu podršku javnosti.
Mini-proslava budućnosti maloprodaje pokazala je da proizvodi inspirisani održivošću konstantno mijenjaju pravila igre. Izložbeni prostori naveče su pretvoreni u edukativne centre sa poslovnim radionicama, panelima i događajima za umrežavanje lokalnih preduzetnika. „Thrive Street 2025“ tako se potvrdio kao važna platforma za rast i povezivanje nezavisnih brendova sa potrošačima i stručnjacima iz industrije.
Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ
