Poneđeljak, 3. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21515 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
DIPLOMATSKA POŠTA
INTERVJU: Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
NOVA NADA: Nakon šestomjesečne pauze Ministarstvo ekonomskog razvoja Vladi će predložiti da ponovo krene akcija „Limitirane cijene“
2.000 artikala
Dok iz Unije slobodnih sindikata ocjenjuju da je reakcija Ministarstva ekonomskog razvoja zakašnjela imajući u vidu kontinuitet rasta cijena od početka godine, ipak se nadaju da će ovom akcijom biti obuhvaćeno barem 300 proizvoda, odnosno više od 2.000 artikala. S druge strane, na rizike ovakvih aktivnosti po privredu ukazuju iz Instituta za strateške studije i projekcije, nalazeći problematičnim miješanje države u tržišne odnose
Više državno tužilaštvo, nakon nalaza obducenta i slovenačke komisije, dobilo i treći nalaz sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Više državno tužilaštvo u Podgorici dobilo je novi nalaz sudsko-medicinskog vještačenja iz Beograda, dok porodica, koja ukazuje na propuste potvrđene i u nezavisnom slovenačkom izvještaju, i dalje čeka da se utvrdi istina i odgovornost STR. 7.
RAZGOVOR: Balša Božović, direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije
ĆUTANJE UMJESTO ODGOVORA: Četiri mjeseca nakon zabrinjavajućih ocjena i preporuka UNESCO-a u vezi sa našim zaštićenim područjima, vlast još nije donijela nijednu zvaničnu mjeru
Manifestacija ,,Dani dodiga“ u selu Ubli u Kučima okupila veliki broj izlagača domaćih proizvoda, uživali posjetioci svih generacija
Svi žurimo da zaradimo novac, a zaboravili smo da se družimo kao nekad. Srce mi je puno kada vidim ovoliko ljudi, posebno mlade i djecu – poručio je proizvođač domaće rakije i vina sa Ubala Darko Pavićević. Jedan od brojnih posjetilaca Tadiša Leković kazao je da su Kuči gostoprimni, kao i uvijek, te da bi bilo lijepo organizovati više ovakvih događaja STR. 13.
INTERVJU: Balša Božović, direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije
Ključnu ulogu imaju i mediji pod direktnim uticajem bezbjednosnih struktura iz Beograda. Sve to ima jasnu političku zaleđinu u strankama koje su bliske režimu Aleksandra Vučića. Kada institucije ostanu nijeme pred podizanjem spomenika koljačima i zločincima, kada ekstremizam postane prihvatljiv, a nasilje „razumljivo“, onda dobijamo ono što danas gledamo na ulicama - kaže Božović
PODGORICA - Na vlast je došla struktura koja svoje vrednosne obrasce izvlači iz ratova devedesetih, iz narativa o „ugroženom srpstvu“, kao i iz revizionističkog romantizovanja kolaboracije iz Drugog svetskog rata. Taj ideološki okvir nije crnogorski – on je uveden spolja. I tu dolazimo do suštine. Beograd već godinama sistematski gradi političku, medijsku i parapolitičku mrežu uticaja u regionu, a Crnu Goru vidi kao ključnu tačku za projektovanje koncepta tzv. „srpskog sveta“ - kaže u intervjuu Pobjedi Balša Božović, direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije. Ističe da zato nasilje koje se preliva nije posljedica slučaja, to je instrument političkog uticaja Aleksandra Vučića.
POBJEDA: Uvod u nerede u Podgorici bilo je divljanje navijača na fudbalskoj utakmici u Nikšiću, zatim bakljada u čast osuđenog ratnog zločinca Nebojše Pavkovića. Takvo nasilje imamo u Srbiji već godinu. Ko je odgovoran za prelivanje nasilja u Crnu Goru?
BOŽOVIĆ: Nasilje koje danas gledamo u Podgorici nije nastalo juče. Ono se priprema godinama, kroz istorijski revizionizam, kroz instrumentalizaciju navijačkih grupa, kroz militarizovan i šovinistički govor koji dolazi iz struktura Crkve Srbije i lokalnih funkcionera u Nikšiću i Pljevljima, ali i kroz normalizaciju tog militantnog obrasca u javnom prostoru od strane javnog servisa i političkih komentatora naklonjenih vlasti. Paralelno s tim, ključnu ulogu imaju i mediji pod direk-
tnim uticajem bezbednosnih struktura iz Beograda. Sve to ima jasnu političku zaleđinu u strankama koje su bliske režimu Aleksandra Vučića. Kada institucije ostanu neme pred podizanjem spomenika koljačima i zločincima, kada ekstremizam postane prihvatljiv, a nasilje „razumljivo“, onda dobijamo ono što danas gledamo na ulicama.
Simbolički i suštinski, normalizacija nasilja vidljiva je i u ponašanju najviših državnih funkcionera. Predsednik Skupštine se sa govornice obraća državnom tužiocu i traži zaštitu svog srodnika, ne zato što je nevin, već uprkos činjenici da je pucao iz službenog vozila. To nije anegdota, to je poruka urušavanja vladavine prava i zahtev da se jedna grupa u društvu postavi iznad zakona.
POBJEDA: Predsjednik Srbije je rekao da „nema pojma šta se dešava u Crnoj Gori“ i da su „lažovi“ oni koji kažu da se Beograd preko Podgorice obračunava sa Turskom. Ali Vučićev bliski saradnik Aleksandar Vulin je osnovao Rusko istorijsko društvo u Srbiji i najavio „borbu za srpski svet“. Ko od njih dvojice govori istinu?
BOŽOVIĆ: Antiturska kampanja nije počela u Crnoj Gori, niti je spontana. Ona je pokrenuta u Srbiji nakon što je Turska isporučila naoružanje Kosovu, konkretno dronove. Od tog trenutka, tabloidi i državni mediji u Srbiji kreću da proizvode narativ o Turskoj kao „destabilizujućem faktoru na Balkanu“, a zatim se nadovezuju poruke Aleksandra Vučića i Milorada Dodika da Turska „podriva mir“. Dakle, Crna Gora je samo poligon, prostor preko kojeg Vučić pokušava da pošalje
poruku Turskoj da je u stanju da politički naruši njen imidž u regionu. To će ga, naravno, koštati, jer Turska nije ni mala ni nevažna država. Ali će koštati i Crnu Goru i narušiće poverenje koje je Crna Gora decenijama gradila sa Turskom. Da bi se razumela ova promena u tonu Vučića prema Erdoganu, treba imati u vidu još jednu suštinsku stvar: Srbija i dalje odbija da napusti antinatovske pozicije i da postane deo kolektivnog sistema bezbednosti. Zbog toga svako naoružavanje u okruženju, bilo na Kosovu ili Hrvatskoj, režim u Beogradu doživljava kao pretnju.
A realnost je jasna: Kosovo jeste nezavisna država i ima pravo da brine o svojoj bezbednosti koja je naslonjena na NATO. Problem je što Vučić to nikada nije prihvatio politički, pa svako jačanje kosovskih institucija i njihovih odbrambenih snaga proglašava antisrpskim. Ista slika se ponavlja i kada se naoružava Hrvatska, to je obrazac, ne incident.
Što se tiče odnosa Vučića i Vulina, njih dvojica ne govore suprotne stvari. Oni su deo iste strategije, sa precizno podeljenim ulogama. Vučić se pred međunarodnom zajednicom predstavlja kao faktor stabilnosti dok Vulin služi da destabiliše region i pošalje signal Moskvi da Beograd ostaje u orbitama ruskog političkog i bezbednosnog uticaja. Drugim rečima, Vulin javno izgovara ono
što Vučić sprovodi: širenje ideologije „srpskog sveta“, saradnju sa ruskim akterima, jačanje proruskih i antizapadnih narativa.
POBJEDA: Može li se crnogorsko društvo samo oduprijeti uzavreloj atmosferi koja je nizom dezinformacija svjesno kreirana u medijima, a koje su proizvele islamofobiju, poziv na linč, govor mržnje, uništavanje imovine turskih državljana...?
BOŽOVIĆ: Crna Gora se danas suočava sa organizovanom kampanjom dezinformacija koja funkcioniše kroz spoj srpskog nacionalizma, religijskog huškanja, antiislamske propagande i geopolitičkog interesa projekata koji dolaze iz Beograda i Moskve. To nije incident ni prolazna epizoda - već sistematski mehanizam stvaranja panike, straha i neprijateljstva.
Videli smo kako se to odvija u realnom vremenu. Pusti se vest, iz samog vrha vlasti, da su turski državljani izboli momka u Podgorici. Institucije to potvrde bez ikakve ozbiljne istrage. U istom trenutku kreće histerija na društvenim mrežama, političari i glasnogovornici vlasti daju zapaljive izjave, a huligani, koji su unapred pripremljeni, izlaze na ulice. Medijski spin se pokušava zaokružiti i sa javnim servisom, za koji su to „pobunjeni građani“, dok se na terenu razbijaju i pale objekti i imo-
stavna: većina građana ne želi nasilje. I ta većina mora ponovo da postane politički vidljiva. POBJEDA : Odgovornost onog ko izaziva nered je lična, međutim, huligani na ulicama Podgorice poručuju da je kolektivna krivica Turske, i vlast u Srbiji stalno insistira na kolektivnoj krivici da je kažnjena Srbija i narod, a ne ratni zločinci. U kakvu opasnost se dovodi region takvim tvrdnjama?
vina u vlasništvu turskih državljana, a deca turske nacionalnosti ne idu u školu danima iz bezbednosnih razloga. Premijer, u hroničnom netalentu za politiku, populistički ukida bezvizni režim sa Turskom. A onda se ispostavi da policija zapravo ne zna ko je napao koga, ko je nosio nož, i da se možda radi o sukobu u kojem uopšte nisu učestvovali turski državljani. Dakle, društvo je dovedeno u stanje potpune dezorijentacije, u kome se strah proizvodi planski, a nasilje postaje politički alat. U svemu tome jasno se prepoznaje rukopis Beograda, kroz model destabilizacije preuzet iz devedesetih, dok vlast u Crnoj Gori, zarobljena sopstvenom nemoći, oportunizmom, a možda i ucjenom zvaničnog Beograda, ostaje saučesnik u opasnom igrokazu.
Crna Gora u tom trenutku nije pokazala da ima kapacitet da se odbrani od uvezene propagande i uvezenog nasilja. Ali to ne znači da odbrana nije moguća. Ona počinje time da se prekine normalizacija govora mržnje u medijima i da se jasno kaže ko upravlja tim medijima. Zatim da se identifikuju i procesuiraju strukture i pojedinci koji su organizovale nasilje i oni koji su te noći svesno obmanjivali javnost. I najzad, da se vrati prostor građanskom glasu većinske Crne Gore, onoj tihoj većini koja ne želi sukob, osvetu, ni tuđi rat. Jer istina je jedno-
BOŽOVIĆ: Huligani u Podgorici nisu izašli na ulicu da izraze bilo kakav „stav“, već da hirurški precizno sprovedu zadatak da se krivica iz jednog incidenta kolektivizuje. To je suština. Jer, kolektivna krivica je najefikasniji mehanizam za opravdavanje nasilja. Kada se kaže da je „čitav narod kriv“, onda se svaki čin odmazde predstavlja kao „pravedan“, a svaka buduća agresija kao „samoodbrana“. Srbija je već platila strašnu cenu ideje kolektivne žrtve i kolektivne osvete devedesetih. Kada se taj model prenosi na region, otvara se prostor za nove sukobe, jer se nacionalni identitet pretvara u oružje. Zato je lična odgovornost ključna. Zločin koji počini pojedinac mora da ima kaznu koja je lična. Odgovornost nije ni etnička, ni verska, ni nacionalna. Onog trenutka kada društvo to zaboravi, ono ulazi u spiralu kolektivnog straha, osvete i stalne mobilizacije za neki novi sukob. To je ono čemu se Crna Gora mora jasno suprotstaviti. POBJEDA: Sadašnja situacija je demokratski ispit za Crnu Goru ispred EU, jer nju sa Albanijom EU vidi kao sljedeću članicu. Da li je crnogorska vlast svjesna šta propušta i u šta vodi zemlju ako i dalje nastavi sluganski odnos prema vlasti u Srbiji? BOŽOVIĆ: Crna Gora je danas najbliža članstvu u Evropskoj uniji, ali samo ako pokaže da je sposobna da zaštiti javni red, manjine i vladavinu prava, i da sačuva svoj građanski karakter bez političkih kalkulacija. Evropska perspektiva nije nagrada za retoriku, nego za institucije koje rade, za društvo koje se ne plaši da se odupre pritiscima i za državu koja se ponaša suvereno. Ako vlast u Podgorici nastavi da reaguje zavisno u odnosu na Beograd, izgubiće i međunarodnu podršku i stratešku prednost koju Crna Gora godinama ima u odnosu na ostatak Zapadnog Balkana. Odluke o budućnosti Crne Gore ne mogu se delegirati ni Beogradu, ni Crkvi Srbije, ni navijačkim grupama koje predstavljaju produženu ruku tuđih interesa. Pitanje se svodi na jednu jasnu liniju: da li je Crna Gora suverena evropska država, ili je deo političkog projekta potčinjavanja regiona „srpskom svetu“. To nije spoljna dilema. To je pitanje dostojanstva, identiteta i budućnosti društva. Crna Gora mora sama, jasno i glasno, da donese tu odluku.
Crna Gora je doživjela poniženje i sramotu. Tako se, u najkraćem, mogu opisati događaji koji su prikazali naše društvo u vrlo ružnom svjetlu. Mala je utjeha što je nova verzija „dešavanja naroda“ (u najgoroj pojavnoj varijanti - rulja koja traži žrtve, lomi i pali radnje u vlasništvu turskih državljana), po svemu sudeći, dio organizovanog i ciljanog malignog uticaja na političke i bezbjednosne prilike u našoj zemlji. Organizacija može biti tuđa, ali je bruka samo naša. Nesposobni i ostrašćeni funkcioneri bezbjednosnog sektora, sve same Demokrate, svoju nesposobnost su, još jednom, najskuplje naplatili. Ovoga su puta posljedice njihovog epohalnog neznanja i nespremnosti vidljive i znane i izvan Crne Gore - ne samo u Turskoj.
Provala ksenofobije i mučki napadi su lice politike „pomirenja naroda“, baš kao što su to bili početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Turski državljani su, u tom zločinačkom smislu, „prirodna“ i „logična“ meta. Retorika i ideologija su već bile tu - to svi znamo - ne samo u tragičnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
Posebna je i dodatna sramota što se, na kraju, ispostavilo da turski državljani uopšte nisu bili uključeni u incident čije povode i razloge tek treba ispitati. Turci su bili krivi odmah, bez razmišljanja, bez potvrde i dokaza!
Takvi antikulturni socijalni porivi i izlivi mržnje - treba i to reći - nisu zabilježeni u slučajevima u kojima su strani počinioci (ne samo oni na koje se moglo posumnjati, već oni koji su, kao takvi, nesumnjivo potvrđeni i dokazani) bili neke druge vjerske i nacionalne pripadnosti, što agresiji prema turskim državljanima daje posebno neprijatnu i kompromitujuću dimenziju. Tako je cijelo zbitije postalo teška ljaga za Crnu Goru u svim značenjima - ne samo što hajka, pozivi na linč i uništavanje imovine znače raspad bezbjednosnog sistema, već i sâmog sistema vrijednosti. Ne treba se, takođe, zavaravati u pogledu „spontanosti“ tih nesrećnih dešavanja. Spontane su bile te „narodne patrole“ koliko i tzv. litije 2020. godine. Zna se, takođe, sa koje strane taj vjetar duva. Avgustovske vlasti - i same proizvod jedne takve istorijske političke inscenacije - ne mogu da iskoče iz kalupa koji ih je stvorio: njihove reakcije su amalgam po-
pulističke fascinacije vlašću i želje da se „ide niz dlaku“ svemu što Spajić, Mandić i družina shvataju kao izraz „narodne volje“. A u tom koferu je puno ružnih i mučnih stvari. Suština socijalnih i političkih procesa je tu nebitna, tj. marginalna. Ako istraživanja pokažu da se i paljenje turskih radnji i lokala doživljava kao „normalno“ i „opravdano“, svjetinu odmah treba zadovoljiti nekim naizgled odlučnim i beskompromisnim potezom, koji pokazuje Avgustovce kao „glas naroda“, koje ne treba zamarati nepotrebnim i suvišnim pitanjima - jer (čuli smo i tu populističku bedastoću) „nemaju vremena - moraju da rade kako bi narod imao što da jede“?! Prijatno bilo, svima nama.
NEPOTREBNO
BRUKANJE PREMA
TURSKOJ
Premijer Mickey Spajić je, poslije kontroverznog i prilično nemuštog ponašanja na konferenciji u Londonu (njegovi će promoteri hvaliti njegovu „odlučnost“ da odbije ideju kako Crna Gora može biti članica EU bez prava glasa - što zaslužuje posebnu analizu, za koju sada nemamo prostora i vremena - i da prekriju njegovu indisponiranost i iritantno neznanje i smušenost u javnoj komunikaciji sa ciničnim albanskim premijerom Edijem Ramom), požurio da na događaj na Zabjelu - bez provjere, bez analize i bez konsultacija sa onima sa kojima bi se očekivalo da razgovara prije donošenja takvih odluka - ukine bezvizni režim sa Republikom Turskom.
Naprečac, „preko koljena“bez rasprave za koju bi javnost mogla da zna! To je ishitrena, neozbiljna i, ponovićemo, vrlo kompromitantna odluka, čija bi apsurdnost bila prisutna čak i da se nije pokazalo kako turski državljani nemaju nikakve veze sa incidentom. Spajić, naravno, sada neće preduzeti mjere prema Azerbejdžanu, jer je tragikomedija zvanične Crne Gore i bez toga potpuna.
Umjesto da postepeno modifikovanje viznog režima prilagodi dinamici crnogorske EU agende - na čijem se kraju - neposredno pred pretpostavljeni ulazak Crne Gore u EU - očekuje i podrazumijeva usklađivanje sa EU viznim režimom - premijer oskudnog znanja, lišen elementarnog diplomatskog/državničkog takta i obzira, požurio je da ugrozi odnose sa Turskom na način
Provala ksenofobije i mučki napadi su lice politike „pomirenja naroda“, baš kao što su to bili početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Turski državljani su, u tom zločinačkom smislu, „prirodna“ i „logična“ meta. Posebna je i dodatna sramota što se, na kraju, ispostavilo da turski državljani uopšte nisu bili uključeni u incident čije povode i razloge tek treba ispitati. Turci su bili krivi odmah, bez razmišljanja, bez potvrde i dokaza!
koji najviše šteti - Crnoj Gori. Na odgovor Turske se neće dugo čekati, što je, očekivano, najavio ambasador Turske u Podgorici Bariš Kalkavan Ono što stvorenoj situaciji daje još jednu negativnu - ali i neočekivanu - dimenziju jeste promtna reakcija birokratije iz Brisela, koja je, usred haosa obilježenog napadima na Turke i njihovu imovinu, pohvalila usklađivanje viznog režima prema Turskoj?! Teško je oteti se utisku kako je takva javna komunikacija takođe kontraproduktivna - jer, pored ostalog, pokazuje potpuno neshvatanje trenutka, konteksta i reperkusija jedne plitkoumne odluke Vlade Crne Gore.
Evropske diplomate i službenici, naročito oni u kancelariji komesarke za proširenje i dobrosusjedske odnose Marte Kos, učinile bi veliku uslugu Crnoj Gori kada bi izbjegle shematizovano i birokratizovano sagledavanje dešavanja i situacija u našoj zemlji. Nemoguće je da se potencira jedna mjera - koja nas, da ponovimo, ionako očekuje na/pri kraju procesa pridruživanja Evropskoj uniji - u trenutku i na način kada to znači samo nepotrebnu konfrontaciju i štetu za Crnu Goru. Od Brisela se očekuje više od „udaranja štrikova“. Ukoliko je neko pomislio da tako po-
maže Spajiću - onda se radi o nerazumijevanju koje može imati vrlo loše posljedice. Populistička retorika je jedno - a ozbiljna vanjska politika sasvim druga stvar. Spajić i njegova mastodonska vlada su, sva je prilika, odlučili da o tome uče na najskuplji način - na račun i na štetu crnogorskih državnih/nacionalnih interesa.
TROGODIŠNJA
STRATEGIJA?!
Isto važi i za cjelokupnu imigracionu politiku, za koju bi, da je sreće, svoje stručne prijedloge i analize trebalo/moglo da pruži i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. Umjesto toga, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nastavlja da se ne miješa u sopstveni posao.
Pri tome - da ni tu ne bude zabune - tu se ne misli na partijsku kadrovsku politiku i promociju interesa Bošnjačke stranke (onako kako je vidi aktuelno vođstvo te organizacije, naravno), već na dužnosti i obaveze šefa crnogorske diplomatije. Crna Gora, da ne pominjemo situacije o kojima smo već pisali, ima policentričnu diplomatiju u najgorem značenju te riječi. Pored zvaničnog ministra vanjskih (Ibrahimovića), postoji i nezvanični (Ivanović), koji (valjda) sprovodi Spajićevu poli-
tiku, jednako kao što nekoliko partija vladajuće većine djeluje u okviru onoga što zacrta četnički vojvoda Mandić i njegovi inostrani šefovi. (Pokušaje i eskapade slučajnog predsjednika Milatovića nije vrijedno nabrajati.)
U takvom sistemu, Ibrahimović se može pohvaliti najavom da će, za dvadesetu godišnjicu nezavisnosti, Crna Gora konačno riješiti pitanje priznanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj!
Za ostalo - on kaska za događajima i reaguje prvenstveno kao „vođa Bošnjaka“ u Crnoj Gori (što je sve manje i manje kredibilno), „diplomatski“ ponavljajući fraze o našoj zemlji kao „prvoj narednoj članici EU“ i o dobrosusjedskim odnosima - koji, za sada, jedino nisu pogoršani sa Albanijomako ne računamo, neizbježno, Srbiju, čiji maligni uticaj ne vide samo oni koji to ne žele. U toj situaciji najavljeni „radni doručak“ sa nekadašnjim ministrima vanjskih poslova zvuči kao dobra inicijativa, u koju su, što je, u tužnoj crnogorskoj zbilji, za pohvalu - pozvani svi bivši šefovi diplomatije - i oni podobni, koje gledamo i slušamo na režimskim medijima, kao i oni drugi, manje podobni i prijatni za slušanje.
Sve bi bilo regularno i imalo bi konture normalnosti da ambiciozna i „ozbiljna“ tema
za taj neformalni razgovor nije pisanje „Strategije vanjske politike Crne Gore za period 2026–2029“?!
Nije problem što Crna Gora ima Strategiju vanjske politike - pisanu i usvojenu prije dvadeset godina. Nju, svakako, treba provjeriti, preispitati i dopuniti - tamo đe novi nacionalni, regionalni i globalni kontekst zahtijeva.
Na stranu i to što nema te „strategije“ koja traje tri godine - tu očiglednost nećemo objašnjavati. Dokument se, dakle, zove pogrešno i neozbiljno - ali ni to nije novina, niti suština.
Ono što se nameće kao problem aktuelne vlasti - čak i da ona ima samo jednog ministra vanjskih poslova, čak i da ne postoji disonancija u projektovanju i realizaciji vrlo različitih vanjskih politika u okviru vladajuće većine i njene Vlade - jeste nemoć i nespremnost da se vodi autentična vanjska politika, koja bi bila lišena uticaja sa antievropskih adresa, s jedne, i da se, u onome što jeste podržano sa strane EU, pređe sa retorike i parole na konkretne pomake, s druge strane.
Problemi kao što su novi koncept diplomatske službe, prilagođen novim situacijama, državnim/nacionalnim interesima i prioritetima teško će biti - praktično nemoguće - ostvariti sa partijama i političarima koji imaju suštinske konfuzije čiji i kakav nacionalni i državni interes zastupaju. To je situacija koju nameće postojeća vlast. U okviru nje ne može i neće biti promjena i pomaka.
Zato će razgovor na predstojećem radnom doručku Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, planiranom za 11. novembar, biti interesantanprvenstveno u smislu toga što će Ibrahimovićevi prethodnici na mjestu šefa crnogorske diplomatije biti spremni da kažu. Kako oni podobni, tako i oni nepodobni. Jer - da se vratimo naslovu ovog teksta - ovo nije vrijeme za ćutanje, čak ni ono „diplomatsko“. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
INTERVJU: Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko
PODGORICA - I Ukrajina i Crna Gora dobro znaju što znači boriti se za istinsku nezavisnost. Praktično cijela istorija vaše zemlje je herojska i teška borba za opstanak, za pravo na svoj identitet i državnost. Duh ljubavi prema slobodi je ono što ujedinjuje Ukrajince i Crnogorce. I zato većina Crnogoraca sa razumijevanjem i solidarnošću doživljava sadašnji rat Ukrajine za slobodu protiv mnogo jačeg agresora - kaže u intervjuu za Pobjedu ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko. Ističe da vjeruje da podrška slobodnog svijeta neće nestati, jer je to odbrana ne samo Ukrajine, već i zajedničke budućnosti cijele Evrope.
POBJEDA: Izgleda da polako i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp shvata da su pregovori i dogovori sa Putinom unaprijed izgubljeni i propali. Njegov cilj nije prekid rata nego pripajanje Ukrajine Rusiji. Koliko dugo mogu izdržati hrabri vojnici na frontu, jer ponestaje i snage i municije, ali i podrške?
GERASIMENKO: Kao što dobro znate, nije Ukrajina započela ovaj krvavi rat, nijesmo mi izabrali jezik oružja, bombi i raketa. Podmukli ruski agresor je to učinio. Sasvim svjesno i namjerno. Ruska agresija na našu zemlju traje od februara 2014. godine, a posljednje skoro četiri godine rata velikih razmjera postale su kulminacija ruske imperijalističke politike usmjerene na likvidaciju Ukrajine kao nezavisne države i brisanje ukrajinskog nacionalnog identiteta. Ovaj cilj, koji je Putin više puta otvoreno iznosio, a i detaljno objasnio još u julu 2021. godine, uoči sveobuhvatne invazije, u svom zloglasnom autorskom članku, koji je postao ideološka deklaracija ruskog režima u vezi s likvidacijom ukrajinske državnosti, nije se ni na koji način promijenio. Rusija je pljunula u lice međunarodnom pravu i moralu i namjerno pokrenula najveći rat na kontinentu od 1945. godine. Dakle, primorani smo, uprkos zaista teškim uslovima i na frontu i u pozadini (a sa približavanjem zime i stalnim ruskim napadima na ukrajinski energetski sektor, životni uslovi našeg civilnog stanovništva se pogoršavaju - praktično nemamo mirnih noći bez gra-
natiranja) da pružimo otpor agresoru. Moramo prisiliti neprijatelja da stane, moramo braniti svoju zemlju, slobodu i nezavisnost. I mi ćemo to učiniti, mi ćemo to postići. Uprkos činjenici da u ovoj borbi za slobodu i nezavisnost ukrajinski narod, nažalost, svakodnevno plaća prilično visoku cijenu. Ukrajinski vojnici pokazuju nepokolebljivu hrabrost i otpornost, koje su već postale legendarne u svijetu. Očigledno je da Ukrajinci više od bilo koga na svijetu žele mir. Međutim, naš cilj je pravedan i trajan, pouzdan mir. Ukrajinsko rukovodstvo dosljedno izražava punu spremnost za prekid vatre i mirovne pregovore, u potpunosti dijeleći napore predsjednika SAD-a i naših evropskih partnera da se ovaj rat okonča. Još u martu 2025. godine, SAD i Ukrajina su zajednički predložile potpuno primirje. Zatim su predložene i druge opcije za primirje (na nebu, na moru itd.). Međutim, Kremlj nastavlja da ubija naš narod, otima naše teritorije i nemilosrdno uništava našu civilnu infrastrukturu. I mi nemamo drugog izbora nego da se odupremo. Gorka sudbina Ukrajinaca
Kada je Evropa ujedinjena i dosljedna, destruktivna strategija Rusije nema šanse. Ukrajina je dokazala da se agresor može obuzdati i zaustaviti. I mi se borimo da Evropa, a posebno Zapadni Balkan i prijateljska Crna Gora budu slobodni od ruskih imperijalnih uticaja, od korumpiranog i mizantropskog „ruskog svijeta“, čije se zvjersko lice najjasnije manifestuje u zločinima na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama, u mučenju ukrajinskih ratnih zarobljenika, u napadima na stambene zgrade i vrtiće i sve bizarnijim pokušajima potpune dehumanizacije ukrajinskog naroda - kaže Gerasimenko
na okupiranim teritorijama (gdje je ukrajinski identitet potpuno likvidiran, gdje se mučenja, ubistva i silovanja nastavljaju) jasno nam pokazuje koja bi bila alternativa.
POBJEDA: Često čujemo da nije dovoljna pomoć i podrška koju Ukrajina dobija od međunarodnih partnera. Vidimo da ni EU nije jedinstvena po ovom pitanju. Kako na to gledaju ukrajinski građani, jesu li razočarani?
GERASIMENKO: Duboko smo zahvalni našim partnerima, uključujući i prijateljsku Crnu Goru, na svoj pruženoj pomoći i podršci, posebno vojno-tehničkoj, ali prepoznajemo da ta podrška mora biti sistematična, predvidljiva i dovoljna za trajnu odbranu Ukrajine. Ukrajina je prilično efikasno, tvrdoglavo i hrabro zaustavila agresora isključivo vlastitim snagama i resursima 2022. godine, ali od tada je ovaj rat ušao u drugu, produženu fazu. A naš neprijatelj ima mnogo više resursa. Stoga je vanjska pomoć postala vitalna za Ukrajinu, prvenstveno za ukrajinsku vojsku. Kao i naša otpornost, naš odbrambeni zid postao je za Evropu i svijet. Teško je precijeniti
agresora u upravna tijela bilo kojih međunarodnih organizacija i formata saradnje. Ukrajinska strana je iskreno zahvalna svim svojim partnerima, uključujući Crnu Goru, na dosljednoj podršci i na ovom pravcu.
POBJEDA: Ima li šanse da rat stane sada i koliko je pravedno da Rusija dobije teritorije koje je zauzela napadom na suverenu zemlju? Kako je tu ispoštovano međunarodno pravo i može li se govoriti o međunarodnoj pravdi? Može li se doći do mira ako Ukrajina izda nacionalne interese?
doprinos naših partnera otpornosti i odbrambenoj sposobnosti Ukrajine u uslovima ovog žestokog i krvavog rata, koji se sve više pretvara u rat iscrpljivanja i tehnološku trku (i stoga zahtijeva sve više resursa i napora). Bez ove podrške, naš otpor bi bio mnogo više otežan i krvaviji. Svaki Ukrajinac će vam reći: znamo ko nam je prijatelj, sjećamo se ko nam je pomogao kada je bilo najteže. Potrebe fronta su trenutno ogromne. Problem nije nedostatak podrške, već to što je Rusija stavila svoju ekonomiju na vojne šine, a naši partneri moraju odgovoriti istom odlučnošću i brzinom. Naši vojnici će izdržati koliko god bude potrebno, jer su naše porodice i naša sloboda iza njih. Vjerujemo da podrška slobodnog svijeta neće nestati, jer je to odbrana ne samo Ukrajine, već i zajedničke budućnosti cijele Evrope. Zapadni partneri takođe, kao što sada vidimo, potvrđuju: spremni su da povećaju pritisak na Rusiju ekonomski i vojno dok ne bude spremna da pregovara na osnovama međunarodnog prava. Ukrajina iskreno pozdravlja nedavno uvedene ame-
ričke sankcije protiv ruskih naftnih kompanija kao korak ka daljem bolnom pritisku na agresora i njegovu ekonomiju, koja hrani agresiju. Kao efikasnu prisilu za pregovore i mir. Vrijedi napomenuti i da Ukrajinci pomoć partnera ne vide samo kao pitanje „dobre volje“, simpatije ili saosjećanja, već kao strateški imperativ. Radi se o ulaganju u sigurnost Evrope kao takve. Budući da partnerima postaje sve očiglednije da agresivne ambicije Rusije nijesu ograničene na teritoriju Ukrajine. I to smo jasno vidjeli posljednjih dana i sedmica. Osim toga, ruska upotreba tokom posljednjih mjeseci protiv Ukrajine, raketa „9M729“ zabranjenih INF Ugovorom, takođe pokazuje nepoštovanje prema američkim naporima da se okonča ovaj rat. Svaki odgođeni paket pomoći, svaki dan odlaganja u donošenju odluka je cijena koju plaćamo u krvi. Stoga pozivamo naše partnere da budu brži i odlučniji, jer je sigurnost Ukrajine sigurnost Evrope. Što se tiče interakcije s partnerima unutar međunarodnih platformi i organizacija, izuzetno važan aspekt jeste sprečavanje ulaska ruskog
GERASIMENKO: Budimo jasni: borbe bi mogle prestati doslovno danas ako Ruska Federacija prestane da bombarduje naše gradove i povuče svoje trupe. Sve je to stvar Putinove lične volje. U proteklih nekoliko mjeseci, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta potvrdio punu spremnost Kijeva za pregovore, ali bez ustupaka u pogledu suvereniteta zemlje i predaje bilo koje teritorije neprijatelju. Generalno, radi se o zaustavljanju neprijateljstava duž trenutne linije fronta. Ukrajina je spremna za pregovore, ali prvo je potreban trenutni prekid vatre, što je predsjednik posljednji put predložio 28. oktobra i mnogo puta prije. Bez toga, „zaustavljanje“ će biti iluzija, a ne mir. Trenutno su u toku konsultacije i aktivan rad s našim evropskim partnerima na novom mirovnom planu. Sve će zavisiti od stvarne želje Kremlja da okonča rat. Do sada su sve mirovne inicijative propale zbog nepopustljivosti i nezainteresovanosti ruske strane. Zato insistiramo na povećanju odbrambenih sposobnosti i maksimalnom pritisku na agresora. Što se tiče pravde, naravno, nijedna teritorija zauzeta vojnom agresijom ne može biti data agresoru. Ovo je direktno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Ideja da će Rusija „dobiti“ okupirane teritorije je apsolutno nepravedna i nemoralna. To bi značilo legalizaciju agresije protiv suverene države, kršenje temeljnih principa utvrđenih Poveljom UN-a, Završnim aktom iz Helsinkija iz 1975. i Budimpeštanskim memorandumom iz 1994, gdje je Rusija garantovala bezbjednost Ukrajine u zamjenu za nuklearno razoružanje. Okupacija Krima 2014. godine i sveobuhvatna oružana invazija 2022. nije-
su „kontroverzna pitanja“, već gruba kršenja temeljnih normi međunarodnog prava, koje je priznala međunarodna zajednica i međunarodni sudovi. Ako Ruska Federacija „dobije“ ove zemlje, to nije mir, već ohrabrenje za nove agresije – od Balkana do Istočne Evrope i drugih krajeva svijeta. Mir je moguć samo pod uslovima kada Ukrajina ostane u snažnoj poziciji prije, tokom i nakon mogućeg primirja. Ne želimo ponavljanje ruske oružane agresije protiv nas. Nedavna odluka Vijeća Evrope o osnivanju Specijalnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine još je jedan važan korak u tom smjeru.
Razumijemo da naš neprijatelj, nažalost, razumije samo jezik sile i pritiska. Na primjer, imamo prve detaljne obavještajne procjene uticaja najnovijih sankcija naših partnera na rusku vojnu mašineriju. Vidimo osjetljive gubitke od već implementiranih restriktivnih mjera prema naftnim kompanijama. Prognoziramo da u uslovima nastavka principijelnog i doslijednog pritiska na Moskvu, ruski gubici samo od najnovijih restriktivnih mjera dosegnuće 50 milijardi dolara godišnje.
Stoga, sarađujemo sa našim partnerima kako bismo osigurali da rusko rukovodstvo shvati uzaludnost daljnjeg osvajačkog rata i shvati da će ga to koštati nastavka neprijateljstava. Kao što je predsjednik Ukrajine nedavno naglasio, diplomatija je važna samo kada vodi do stvarnih rješenja. Do pravog mira. Dozvolite mi da naglasim –ako neko sanja da kapituliramo, onda nam takvi posrednici nijesu potrebni.
POBJEDA: Koliko je Ukrajinaca u Crnoj Gori, jesu li zadovoljni statusom?
GERASIMENKO: Ukrajinska zajednica u Crnoj Gori je važan most prijateljstva između naših zemalja i regiona. Cijenimo svakog Ukrajinca koji ovdje živi i želimo da se naši građani, koji su u gostoljubivoj Crnoj Gori pronašli pouzdano utočište od ruske agresije i okupacije, osjećaju potpuno zaštićeno i sigurno. Govoreći u brojevima, prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u vašoj zemlji trenutno živi nešto više od devet hiljada ukrajinskih građana. Naši ljudi se trenutno ne suočavaju ni sa kakvim sistemskim izazovima. Većina Ukrajinaca u Crnoj Gori se
U tom kontekstu, htio bih još jednom da naglasim da iskreno želimo Crnoj Gori brz i uspješan završetak procesa evropskih integracija. Na kraju, treba spomenuti i da je članstvo Crne Gore u NATO najbolja garancija vaše nezavisnosti.
DPS traži hitno saslušanje ministra vanjskih poslova nakon uvođenja viznog režima sa Turskom
prilično efikasno integrisala u lokalne životne uslove u posljednjih nekoliko godina i oni daju konstruktivan doprinos crnogorskoj ekonomiji. Kulturna i jezička bliskost između naših regiona takođe značajno doprinosi tome. Aktivnosti četiri ukrajinska centra u gradovima: Podgorica, Budva, Bar i Herceg Novi su prilično aktivne. Na primjer, prošlog vikenda u Đenovićima, naša zajednica je organizovala četvrti festival ukrajinske kulture „Ukrainiada“, koji je privukao značajnu pažnju kako naših građana koji žive u Crnoj Gori i susjednim zemljama, tako i lokalnog stanovništva. Veoma smo zahvalni narodu i Vladi Crne Gore na toplom dočeku i pomoći pruženoj našim građanima. Sami Ukrajinci će uvijek pamtiti crnogorsku solidarnost, empatiju i gostoprimstvo. Ovo je značajan doprinos razvoju i jačanju ukrajinsko -crnogorskog prijateljstva.
Štaviše, uprkos kontinuiranoj brutalnoj ruskoj agresiji protiv Ukrajine, trgovinska i ekonomska saradnja između naše zemlje i Crne Gore raste. Trenutno su aktivni kontakti između privrednih komora Crne Gore i Ukrajine. Ovo nije samo trgovina – to je strateški alat za produbljivanje prijateljstva, ekonomske međuzavisnosti i stabilnosti u regionu.
POBJEDA: Naše dvije države imaju dosta zajedničkog. Često se jači i snažniji susjedi miješaju u naše unutrašnje stvari i ne mire se sa našom suverenošću. Kako Vi gledate na ove naše veoma teške pozicije?
GERASIMENKO: I Ukrajina i Crna Gora dobro znaju što znači boriti se za istinsku nezavisnost. Praktično cijela istorija vaše zemlje je herojska i teška borba za opstanak, za pravo na svoj identitet i državnost. Duh ljubavi prema slobodi je ono što ujedinjuje Ukrajince i Crnogorce. I zato većina Crnogoraca sadašnji rat Ukrajine za slobodu protiv mnogo jačeg agresora doživljava sa razumijevanjem i solidarnošću.
Vjerujem da će i Ukrajina i Crna Gora opstati zahvaljujući jedinstvu, transparentnim demokratskim institucijama i čvrstoj orijentaciji ka evropskim vrijednostima. Da, upravo su evropske vrijednosti slobode i ljudskog dostojanstva, kao i članstvo u zajedničkoj porodici evropskih naroda, najbolja zaštita od bilo kakvih vanjskih uticaja.
POBJEDA: Često govorite da Ukrajina brani cijelu Evropu od Rusije. Posebno Ukrajina brani Balkan u kojem su ruski interse sve jači. Ima li izlaza iz te maligne mreže ili se mora čekati odlazak Putina?
GERASIMENKO: Ruski uticaj u Evropi ne odnosi se samo na oružanu agresiju i provokacije u vazdušnom prostoru određenih država, već i na podmuklu, otrovnu propagandu, energetske ucjene, korupcijske sheme, podsticanje mržnje i potkopavanje demokratskih institucija kao takvih. Ukrajina plaća visoku cijenu kako bi zaustavila ovu hibridnu agresiju. Sada branimo stabilnost i sigurnost cijele Evrope. Jasno vidimo kako Moskva stalno pokušava da iskoristi bolna međuetnička i istorijska pitanja u vašem regionu kako bi potkopala stabilnost i podstakla sukobe, stvorila prepreke evropskim integracijama. Poraz Kremlja u trenutnom agresorskom ratu automatski bi doveo do razotkrivanja i kolapsa svih gore navedenih brojnih destruktivnih i korumpiranih mreža ruskog uticaja u Evropi, a posebno u regionu Zapadnog Balkana. Izlaz iz mreže štetnog ruskog uticaja nije samo u promjeni određenog političkog režima u Moskvi. On se prvenstveno sastoji u jačanju otpornosti demokratskih država, u poboljšanju sredstava za suprotstavljanje destruktivnim dezinformacijskim uticajima, u jačanju sajber sigurnosti. To takođe znači energetsku nezavisnost od Ruske federacije, siguran informacioni prostor, snažne institucije i jedinstvo unutar EU i NATO.
Kada je Evropa ujedinjena i dosljedna, destruktivna strategija Rusije nema šanse. Ukrajina je dokazala da se agresor može obuzdati i zaustaviti. I mi se borimo da Evropa, a posebno Zapadni Balkan i prijateljska Crna Gora, budu slobodni od ruskih imperijalnih uticaja, od korumpiranog i mizantropskog „ruskog svijeta“, čije se zvjersko lice najjasnije manifestuje u zločinima na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama, u mučenju ukrajinskih ratnih zarobljenika, u napadima na stambene zgrade i vrtiće i sve bizarnijim pokušajima potpune dehumanizacije ukrajinskog naroda. Na kraju, dozvolite mi da se još jednom zahvalim bratskom narodu Crne Gore na podršci i solidarnosti! Siguran sam da će se ovaj rat prije ili kasnije završiti i da ćemo svjedočiti brzom rastu saradnje između naših zemalja u svim mogućim oblastima. M. JOVIĆEVIĆ
Pogrešne, neadekvatne i moguće nezakonite reakcije sektora bezbjednosti doprinijele su eskalaciji ksenofobije i kreiranju ambijenta linča, a u konačnom dovele do komplikacija u odnosima sa Turskom – kazao je Huter
PODGORICA – Demokratska partija socijalista (DPS) zatražiće hitno kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića, kako bi, kako navode, direktno objasnio da li je saglasan sa postupcima državnih organa i da ukaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori „kratkovida i neodgovorna politika aktuelne vlade“. Poslanik DPS-a Oskar Huter na pres konferenciji kazao je da je Vlada „priredila novu međunarodnu sramotu“ - zbog krivičnog djela za koje se terete dva državljanina Azerbejdžana, kaznila je 90 miliona državljana Turske. Huter je istakao da su, kako kaže, zbog neviđenih propusta i skandaloznih odluka Vlade i postupaka bezbjednosnog sektora posljedice pretrpjeli građani Crne Gore. - Zbog incidenta u kojem su učestvovali državljani Azerbejdžana, hapšeni su, šikanirani i maltretirani državljani Turske. Njihova imovina je divljački uništavana, paljeni su i lomljeni poslovni prostori, vozila i plovila. Scene postrojavanja ljudi kao u Drugom svjetskom ratu postale su realnost, a narodne patrole – naša svakodnevica - rekao je Huter. Kazao je da je nakon incidenta, u kojem je povrijeđen jedan državljanin Crne Gore, Vlada donijela odluku o uvođenju viznog režima za turske državljane. Međutim, pre-
ma njegovim riječima, kasnije je utvrđeno da privedeni Turci nemaju nikakve veze sa krivičnim djelima i da su u vrijeme incidenta bili u svojim domovima.
- Nakon što su pušteni na slobodu, Uprava policije je obavijestila da počinioci zapravo nijesu državljani Turske, već Azerbejdžana. Pogrešne, neadekvatne i moguće nezakonite reakcije sektora bezbjednosti doprinijele su eskalaciji ksenofobije i kreiranju ambijenta linča, a u konačnom dovele do komplikacija u odnosima sa Turskom - istakao je Huter. Dodao je da je ambasador Turske veoma jasno poručio da će, ukoliko se odluka o viznom režimu hitno ne povuče, Turska uzvratiti recipročnom mjerom.
- Da li će premijer Spajić preuzeti odgovornost za posljedice svojih odluka? Da li iko u ovoj vladi osjeća odgovornost za sramotu nanijetu međunarodnom ugledu Crne Gore i za štetu pričinjenu njenim građanima - upitao je Huter. Podsjetio je da hiljade građana Crne Gore imaju veze sa Turskom – od liječenja i školovanja, do poslovne saradnje – i da bi šteta koju može nanijeti ova nepromišljena odluka bila ogromna. - DPS će tražiti hitno kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića da objasni da li podržava postupke državnih organa i koje reperkusije očekuje za Crnu Goru - rekao je Huter.
Očekuje, dodao je, da će se saslušanje održati u „razumnom roku“.
- Rekao sam hitno – ne dogodine. Ovdje nije riječ o jeftinim političkim poenima, već o brizi za građane ove države. Pozivam ministra da dođe što prije i da nas obavijesti o svom stavu - zaključio je Huter. Podsjećajući na tragična dešavanja na Cetinju početkom godine, Huter je naglasio da od ljudi u bezbjednosnom sektoru ne očekuje nikakvu odgovornost.
- Nakon događaja koji su se desili početkom godine, kada je konkretno u gradu iz kojega dolazim, stradao veliki broj mojih sugrađana, viđeli smo da ne postoji nikakva odgovornost. Ne samo da ne postoji moralna odgovornost prema onome što se desilo, već i prema brojnim postupcima koje Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sprovelo na način koje je trebalo. Ti ljudi ne znaju što znači odgovornost. Niko izgleda u ovoj vladi ne zna što znači odgovornost. Ovdje ne govorimo više o moralnoj, već i o profesionalnoj odgovornosti. Ne očekujem apsolutno od ljudi koji vode bezbjednost i sektor, sve da nas pobiju ovdje danas, da će iko podnijeti odgovornost od tih ljudi. Ali, ipak vjerujem da u Vladi ima onih koji se stide, koji osjećaju strah, koji vide čemu sve ovo vodi i da će zajedno sa nama naći način da damo odgovore i da ovu državu ipak vodimo u jednom pravom smjeru, a ne ovako kako ide - zaključio je Huter. R. P.
Nakon šestomjesečne pauze Ministarstvo ekonomskog razvoja Vladi će predložiti da ponovo krene akcija „Limitirane cijene“
PODGORICA – Nakon
šestomjesečne pauze Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) ove sedmice će Vladi predložiti da ponovo krene akcija „Limitirane cijene“ kojom bi trebalo da budu ograničene cijene određenih prehrambenih proizvoda. Posljednji put ova akcija je bila na snazi od septembra prošle do kraja aprila ove godine.
Još nije poznato koje će se namirnice naći na toj listi, ali prema navodima iz MER-a, fokus bi trebalo da bude na domaćim proizvodima. Radna grupa koja okuplja predstavnike MER-a, Privredne komore Crne Gore, trgovaca i proizvođača hrane trebalo bi u narednih nekoliko dana da usaglasi listu proizvoda. Iako je krajem januara, nakon odluke da se akcija produži do kraja aprila, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio da se to ne bi desilo da su se pitali trgovci, ovog puta je nakon sastanka sa privredom poručio da će se sva rješenja zasnivati na partnerstvu i dijalogu, a ne jednostranom nametanju mjera.
KAŠNJENJE
Dok iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) ocjenjuju da je reakcija MER-a zakašnjela imajući u vidu kontinuitet rasta cijena od početka godine, ipak se nadaju da će ovom akcijom biti obuhvaćeno barem 300 proizvoda, odnosno više od 2.000 artikala. S druge strane, na rizike ovakvih aktivnosti po privredu ukazuju iz Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), nalazeći problematičnim miješanje države u tržišne odnose.
Prema riječima direktorice ISSP-a dr Jadranke Kaluđerović, ograničavanje cijena određenih proizvoda, naročito domaćih, može imati kratkoročan efekat, ali dugoročno nosi ekonomske rizike. - Kratkoročno može ublažiti pritisak na potrošačke cijene i amortizovati udar na standard građana. Međutim, dugoročno nosi rizik za poslovni uspjeh preduzeća čiji se proizvodi cjenovno kontrolišu, što
Dok iz Unije slobodnih sindikata ocjenjuju da je reakcija Ministarstva ekonomskog razvoja zakašnjela imajući u vidu kontinuitet rasta cijena od početka godine, ipak se nadaju da će ovom akcijom biti obuhvaćeno barem 300 proizvoda, odnosno više od 2.000 artikala. S druge strane, na rizike ovakvih aktivnosti po privredu ukazuju iz Instituta za strateške studije i projekcije, nalazeći problematičnim miješanje države u tržišne odnose
može dovesti do ograničenja ponude nekih proizvoda. Dodatno, stalno miješanje države u tržišne odnose dovodi do iskrivljavanja cijena koje predstavljaju najvažniju informaciju na osnovu koje i potrošači i proizvođači donose odluke. Kada cijene više ne odražavaju realne odnose ponude i tražnje, tržište gubi sposobnost samoregulacije, što dugoročno dovodi do neefikasne raspodjele resursa, nestašica i smanjene konkurentnosti – ocjenjuje Kaluđerović za Pobjedu. Smatra da bi država, umjesto ograničavanja cijena, trebalo da oslobodi tržište kroz smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, ocjenjujući da bi to proizvođačima omogućilo da sami kreiraju konkurentne cijene kroz veću efikasnost. I u USSCG smatraju da će ovakva mjera u određenom stepenu uticati na regulaciju cijena hrane, ali ocjenjuju da su potrebne i dugoročne mjere kao
što su robne rezerve, garancija sigurnog otkupa domaćih proizvoda, te veće subvencije. Napominju da kroz Sindikalnu potrošačku korpu (SPK) od početka godine prate rast troškove hrane, koji su nominalno porasli za 50 eura.
- To je drastično ugrozilo životni standard naših građana i građanki, a posebno onih sa najnižim primanjima, uključujući penzionere i one koji žive od socijalnih primanja. Važno je da se svi prehrambeni proizvodi iz SPK, njih 135, nađu na listi, jer bi njihovo ograničavanje direktno uticalo na poboljšanje životnog standarda, prvenstveno iz razloga što su to proizvodi koje domaćinstava najviše kupuju i bez kojih teško može da se zamisli život porodica u Crnoj Gori –navode iz USSCG.
- Upravo zato je bitno da se ne dozvoli dalji rast ove kategorije troškova, jer ona direktno pogađa najugroženije stanovništvo. USSCG apeluje na donosioce odluka da primijene sve raspoložive metode kako bi se inflacija obuzdala te konačno popravio materijalni položaj svih porodica u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi iz USSCG.
LIJEČENJE SIMPTOMA
Da ova akcija ne predstavlja sistemsku mjeru protiv inflacije, već samo liječenje simptoma, ukazuje Kaluđerović dodajući da inflaciju prvenstveno pokreće rast cijena energenata, sirovina, transporta i uvoznih komponenti, s jedne strane, te prevelika količina novca u opticaju i povećana potrošnja, s druge.
Što se tiče domaćih proizvoda, pozitivan efekat može postojati ako se akcija iskoristi za njihovu promociju, da potrošači više prepoznaju domaće brendove i njihovu vrijednost. Međutim, ako se domaćim proizvođačima nametnu cijene koje im ne odgovaraju, to može destimulisati proizvodnju i otežati plasman domaćih proizvoda. Zbog toga je važno je da se ovakve mjere donose u konsultacijama sa domaćim proizvođačima – navodi Kaluđerović.
Na pitanje kako podstaći potrošače da kupuju domaće proizvode nezavisno od ovakvih akcija, Kaluđerović navodi da je najbolji podsticaj njihova stvarna vrijednost, odnosno kvalitet, dostupnost i cijena formirana na tržištu, uz stabilno poslovno okruženje i fer konkurenciju.
- Potrošače treba podsticati da kupuju domaće proizvode kroz ponudu koju sama privreda stvara, odnosno kroz kvalitet i dostupnost proizvoda i konkurentne cijene. Najbolja promocija domaćeg proizvoda nije administrativna mjera, već tržišna vrijednost koju on nudi potrošaču. Znači uloga države ne treba da bude u direktnom uticaju na tržište, već u stvaranju uslova u kojima će se naši proizvođači ravnomjerno takmičiti, znači kroz jednostavnije procedure, stabilno poslovno okruženje i predvidivu poresku politiku –kaže Kaluđerović.
U ovakvim postupanjima donosioca odluka vidi i selektivnost pitajući zašto bi Vlada podržavala kupovinu domaće hrane, a ne i npr. domaćih građevinskih materijala ili softverskih rješenja.
preduzeća dugoročno jačaju bez oslanjanja na pomoć –smatra Kaluđerović. Upitana da prokomentariše situaciju u kojoj se najavljuju znatna sredstva za program konkurentnosti domaće proizvodnje, a s druge strane komplikuje plasman njihovih proizvoda, Kaluđerović objašnjava da podrška preduzećima može biti korisna, ali samo ako je usmjerena na povećanje produktivnosti, inovacija, standardizacije i digitalizaciju, odnosno jačanje kapaciteta da samostalno opstanu na tržištu. - Crna Gora mora pokazati da razumije da je suština evropskog modela upravo slobodno i otvoreno tržište, a ne zavisnost od državne pomoći. Zato je ključno da država ne zamjenjuje tržište, već da stvara predvidivo i fer poslovno okruženje u kojem domaća preduzeća mogu da budu konkurentna zahvaljujući svom kvalitetu, efikasnosti i inovativnosti, a ne subvencijama - ukazuje Kaluđerović.
Trošak hrane je, prema SPK, za treći kvartal ove godine iznosio 645 eura, što čini 31 odsto ukupne SPK koja je iznosila 2.075 eura.
- Administrativno ograničavanje cijena ne utiče ni na jedan od tih uzroka. Ukoliko se želi sistemski i du-
Direktno miješanje države u formiranje cijena predstavlja ozbiljan rizik, jer narušava tržišne signale i može dugoročno destabilizovati privredu. Još opasnije je to što takve intervencije otvaraju vrata širem državnom uplivu u druge sfere ekonomije, pod izgovorom zaštite potrošača ili stabilizacije tržišta. Kada država jednom počne da određuje cijene, lako može preći na kontrolu marži, zarada ili investicionih odluka, čime se sužava prostor tržišnih sloboda i preduzetničke inicijative – upozorava direktorica ISSP-a dr Jadranka Kaluđerović
trošnje.
- Dakle, umjesto na primjer subvencija, država treba da usmjeri podršku ka jačanju samog ambijenta za poslovanje, odnosno pored povoljnog fiskalnog okruženja, jačanje
izvozne spremnosti, čime
je ograničiti potrošnju fiskalnom disciplinom, odnosno racionalizacijom po-
Jadranka Kaluđerović
Naglašava da je najefikasniji način stabilizacije cijena fiskalna disciplina i odgovorna fiskalna politika koja bi trebalo da se ogleda u smanjenju javne potrošnje i povećanju produktivnosti. To je, dodaje, ono što će djelovati na uzroke inflacije, a ne na njene simptome. - Direktno miješanje države u formiranje cijena predstavlja ozbiljan rizik, jer narušava tržišne signale i može dugoročno destabilizovati privredu. Još opasnije je to što takve intervencije otvaraju vrata širem državnom uplivu u druge sfere ekonomije, pod izgovorom zaštite potrošača ili stabilizacije tržišta. Kada država jednom počne da određuje cijene, lako može preći na kontrolu marži, zarada ili investicionih odluka, čime se sužava prostor tržišnih sloboda i preduzetničke inicijative – upozorava Kaluđerović. Prethodna akcija „Limitirane cijene“ odnosila se na 73 vrste proizvoda, odnosno više od hiljadu artikala. Krajem januara Đeljošaj je kazao da je akcija koja je startovala u septembru prošle godine dala rezultate, dodajući da su njihove analize i podaci Monstata i Eurostata potvrdili da su ovim mjerama stabilizovane cijene. Prema podacima Monstata, godišnja inflacija je od marta u stalnom rastu, a u septembru je dostigla 4,9 odsto. Pobjedi su protekle sedmice iz Ministarstva finansija kazali da nemaju namjeru da smanjuju PDV na voće, povrće i meso ocjenjujući da iskustvo pokazuje da to ne bi imalo uticaja na krajnju cijenu prema potrošačima. Premijer Milojko Spajić je u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika u vezi s inflacijom poručio da je jedina održiva mjera povećanje konkurencije koja će se desiti kada Crna Gora postane članica EU i dio jedinstvenog tržišta od 450 miliona ljudi, te da su sve druge mjere relativno privremenog karaktera. M. LEKOVIĆ
Poneđeljak, 3. novembar 2025.
Više državno tužilaštvo, nakon nalaza obducenta i slovenačke komisije, dobilo i treći nalaz sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
PODGORICA – Još nijesu rasvijetljene okolnosti pod kojima je umrla Drita Tafa, na današnji dan prije godinu u Kliničkom centru Crne Gore, mjesec nakon što se porodila u Opštoj bolnici u Baru.
Više državno tužilaštvo u Podgorici 14. oktobra je dobilo još jedan nalaz sudsko-medicinskog vještačenja, koje je zatražilo 25. februara od Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, radi davanja nalaza i mišljenja.
- Nakon analize dostavljenog nalaza, tužilaštvo će eventualno preduzeti i druge mjere i radnje koje se ukažu potrebnim u cilju donošenja odluke u predmetu - saopšteno je Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva, u kojem je predmet formiran još 5. novembra prošle godine.
Taj nalaz porodica i njihov pravni zastupnik još nijesu dobili, ali su Pobjedi juče kazali da će, kada im bude dostavljen, kao i nakon eksperzite iz Slovenije, dati izjavu.
Iz VDT-a su potvrdili da su u predmetu povodom smrti Drite Tafe tokom izviđaja prikupljena obavještenja od građana. Tužilaštvo je ranije donijelo naredbu o obdukciji tijela, a obdukcioni nalaz je vještak obducent dostavio 21. februara.
Treći nalaz, koji je sačinjen u Sloveniji povodom smrti porodilje iz Ulcinja, takođe je u posjedu Tužilaštva. Taj nalaz je, podsjetimo, zatražio ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kako bi omogućio nezavisnu ekspertizu.
Ministar je tada izjavio da će formirati nezavisnu eksternu komisiju i da su za tu svrhu izabrali tim iz Slovenije kako „niko ne bi mogao da utiče na ljekare koji će ocjenjivati odgovornost“.
Komisija za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije završila je nalaz krajem avgusta, a dostavljen je 17. septembra Ministarstvu zdravlja Crne Gore. Advokat porodice Liridon Sefa kazao je za Pobjedu da nalaz ukazuje na to da u liječenju Drite Tafe nijesu ispoštovani svi medicinski standardi, zbog čega je porodica dostavila taj dokaz Višem državnom tužilaštvu.
- Iz sadržine slovenačkog nalaza jasno i nedvosmisleno proizilazi da je bilo određenih propusta prilikom liječenja Drite Tafe, te da u konkretnom slučaju nijesu ispoštovani svi medicinski standardi. Navedeni nalaz je kao dokaz dostavljen Višem državnom tužilaštvu na dalje utvrđivanje svih pravno relevantnih činjenica - rekao je Sefa.
Porodica i njihov pravni zastupnik naglasili su da u ovoj fazi postupka ne mogu iznositi detalje samog nalaza i mišljenja, niti njegovu punu sadržinu, prvenstveno zbog nesmeta-
nog vođenja krivičnog postupka, a najviše radi zaštite prava porodice preminule. Posebno ističu da je riječ o zaštiti maloljetne djece, kako ona ne bi bila izložena medijskom i javnom pritisku.
Crnogorske
komisije nijesu našle greške
Ministar Šimun je nakon smrti porodilje kazao da niko neće biti pošteđen odgovornosti. Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li su upoznati sa nalazom iz Beograda, koji je tužilaštvo čekalo mjesecima, niti na molbu da komentarišu koje su mjere preduzete kako se slični slučajevi više ne bi ponavljali, kao ni da li smatraju da postoji odgovornost ljekara.
Pobjeda je tražila komentar i zbog činjenice da su crnogorske komisije, koje su kontrolisale Opštu bolnicu u Baru - gdje se Tafa porodila - i Klinički centar Crne Gore, u kojem je nakon rutinske operacije preminula, saopštile da su sve medicinske procedure ispoštovane.
Iz KCCG-a su ranije kazali da je preminula porodilja Drita Tafa liječena u skladu sa savremenim medicinskim principima i pravilima struke, što je utvrdila Komisija za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.
Tafa se u bolnici u Baru porodila carskim rezom 13. septembra, a nakon komplikacija upućena je u KCCG.
Više državno tužilaštvo u Podgorici dobilo je novi nalaz sudsko-medicinskog vještačenja iz Beograda, dok porodica, koja ukazuje na propuste potvrđene i u nezavisnom slovenačkom izvještaju, i dalje čeka da se utvrdi istina i odgovornost
Direktor KCCG-a Aleksandar Radović kazao je na konferenciji za medije, održanoj nakon što je Tafa preminula, da je pacijentkinja iz Bara prebačena u Podgoricu zbog sumnje na podvezivanje mokraćovoda, što je konstatovao urolog. U konsultaciji sa interventnim radiologom instalira-
na je sonda kako ne bi došlo do zastoja bubrega. - Procedura je protekla po planu, bubreg se stabilizovao u narednim danima i nakon devet dana pacijentkinja je uredno puštena kući. Bubreg je funkcionisao, sonda je bila privremeno rješenje dok se stanje pacijentkinje ne stabi-
u toj ustanovi, kao i dostupnu dokumentaciju iz perioda liječenja van KCCG-a.
U Opštoj bolnici Bar, nakon smrti Drite Tafe, sprovedena je kontrola u novembru prošle godine. Komisija je i u toj ustanovi utvrdila da su u liječenju ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke u skladu sa važećim protokolima.
ProPusti i Protesti Arben Tafa, suprug preminule porodilje, u iskazu policiji, koji je na sjednici Odbora za zdravstvo pročitao poslanik Miloš Konatar, naveo je da se Drita nakon porođaja i operacije žalila na jake bolove, da je sjutradan upućena u KCCG, te da joj je ljekarka V. Đ. kazala: „Idi i spašavaj glavu“. On je opisao njen boravak u KCCG-u i naveo da su ljekari iskazali sumnju da je došlo do sepse. Dodao je da je informacije o njenom stanju dobijao od žene koja je bila u istoj sobi sa Dritom.
Drita Tafa je preminula, a dijete koje je rodila je dobro i zdravo.
Na sjednici Odbora dr Šimun je ocijenio da je takvo obraćanje ljekara pacijentima nedopustivo. Komentarišući i to što je suprug informacije dobijao od druge pacijentkinje, ministar je kazao da mora postojati direktna i jasna komunikacija između ljekara i porodice. Govoreći o barskoj bolnici, Šimun je tada rekao da je svjestan nedostataka i najavio pregovore sa kvalitetnim ljekarima koji bi trebalo da pojačaju kadar te ustanove.
lizuje. Sljedeći korak je trebalo da se uradi za četiri do pet nedjelja, što je i urađeno kada je ponovo primljena u KCCG - objasnio je Radović. Nakon kontrolnih pregleda i snimanja pristupilo se proceduri postavljanja sonde unutar organizma. Iako je pacijentkinja primljena u dobrom opštem stanju i prva snimanja su pokazivala da je sve u redu, ubrzo joj se pogoršalo zdravstveno stanje.
- Pacijentkinja je ušla u stanje šoka i prebačena u intenzivnu njegu oko jedan sat. Uključene su sve mjere reanimacije, ali je, nažalost, do smrtnog ishoda došlo u 7.30 sati u subotu. U KCCG smo odmah pokrenuli komisiju koja se bavi ovakvim slučajevima, kako bi se utvrdilo zbog čega je došlo do pogoršanja i smrtnog ishoda - kazao je Radović.
Iz KCCG-a je tada saopšteno da je došlo do progresivnog i brzog urušavanja metaboličkog i imunološkog sistema, uprkos blagovremenoj primjeni svih terapijsko-dijagnostičkih postupaka i potrebne terapije. Komisija KCCG-a je analizirala kompletnu medicinsku dokumentaciju iz oba perioda tokom kojih je Tafa liječena
- Da bismo vratili povjerenje u bolnicu, moramo da budemo realni i posložimo stvari kakve jesu - kazao je on. Iz Ministarstva zdravlja je ranije saopšteno da ljekarka koja je učestvovala u porođaju preminule više ne radi u barskoj bolnici. Direktor te ustanove Igor Karišik, kazao je da je Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici zaključila da su u liječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima. Zbog smrti Drite Tafe 7. novembra prošle godine u Ulcinju je održan masovni protest na kojem su članovi porodice, predstavnici civilnog sektora i više hiljada građana pozvali nadležne da ispitaju okolnosti pod kojima je ona preminula. Jedan od zahtjeva sa protesta bio je da žene Ulcinja dobiju adekvatnu zdravstvenu i medicinsku zaštitu, kao i da se održi posebna sjednica Skupštine opštine Ulcinj posvećena osposobljavanju porodilišta za rad, jer, kako su poručile okupljene žene, „Ulcinj to zaslužuje“.
Sličan protest održan je i prije tri godine, kada je u barskoj bolnici, nakon porođaja, preminula Ajla Hot, čija porodica i dalje traži odgovore na pitanja - zbog čega se to desilo i ko je odgovoran. j. martinoViĆ
Iz Ministarstva javne uprave govore o sajber napadima unutar sistema administracije, opasnostima i izazovima u budućnosti
PODGORICA - Nivo
sajber bezbjednosti u državnoj upravi Crne Gore stabilan je, ali se i dalje razvija. Ključni iskoraci ostvareni su u protekle dvije godine formiranjem Vladinog tima za reagovanje na računarske incidente (CIRT) i Bezbjednosno-operativnog centra (G -SOC), gdje rade mladi stručnjaci koji sarađuju s regionalnim i evropskim partnerima, ocjenjuje Ministarstvo javne uprave (MJU).
Najveći izazov, kako navode, ostaje nedostatak kadra i jačanje zaštite kritične infrastrukture, što će biti prioritet budućeg razvoja Agencije za sajber bezbjednost. Prema riječima predstavnika Ministarstva, Crna Gora danas ima znatno spremniji sistem nego ranijih godina, zahvaljujući centralizovanom pristupu i mogućnosti praćenja i reagovanja na incidente u realnom vremenu. Ipak, naglašavaju da spremnost sistema zavisi od ljudskih kapaciteta i razvijenosti preventivnih mehanizama, zbog čega se kontinuirano ulaže u edukaciju stručnih timova. – U njima danas radi tim talentovanih mladih stručnjaka, sa savremenom opremom i alatima koji sarađuju sa partnerskim timovima iz regi-
ona i EU – navode iz MJU. Istakli su i da je izrada Nacionalnog plana za odgovor n a incidente, u saradnji sa međunarodnim ekspertima i DCAF-om, u završnoj fazi te da će taj dokument uskoro biti razmatran na Savjetu za informacionu bezbjednost. Pored toga, prioritet Ministarstva je puna implementacija Zakona o informacionoj bezbjednosti i usvajanje Liste kritične infrastrukture, čime se postavlja čvrst okvir za razvoj sistema. Kada je riječ o edukaciji, pokrenut je projekat eAkademije , kroz programe Digitalne i Sajber akademije, uz p odršku USAID-a. Državni službenici prolaze onlajn obuke, kampanje o „sajber higijeni“, a kroz Regionalni centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) učestvuju na treninzima iz oblasti digitalne forenzike, upravljanja incidentima i zaštite infrastrukture. Planirana je i saradnja sa univerzitetima i privatnim sektorom, s prvim rezultatima očekivanim tokom prva dva kvartala 2026. godine.
U ovom državnom resoru ističu da podizanje svijesti građana o digitalnoj bezbjednosti ostaje trajni prioritet Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore.
Navode da Ministarstvo sarađuje sa medijima, NVO sek-
Saopštenje Sindikata uprave i pravosuđa
Nastavlja se obustava rada u skoro svim sudovima i tužilaštvima
PODGORICA - Predstavnici Strukovnog odbora pravosuđa iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore juče su nastavili pregovore sa predstavnicima ministarstva pravde povodom obustave rada koja i dalje nije prekinuta, kao i zbog sporne sadržine Sporazuma o prekidu štrajka koji je predložio i potpisao predsjednik Sindikata sudstva. - Predloženi način, kao i visina uvećanja zarada je neprihvatljiva za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, zbog čega će se jednočasovna obustava rada nastaviti od danas u trajanju od 11 do 12 časova u skoro svim sudovima i državnim tužilaštvima, sve dok ne dođe do potpisivanja sporazuma koji će sadržati prihvatljive uslove za ovu kategoriju
zaposlenih - saopštio je Strukovni odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa. Kako se navodi, predstavnici Strukovnog odbora su na sastanku prezentovali jedini stabilan i zakonit način uvećanja zarada, koji bi se primjenjivao sve do donošenja Zakona o pravosudnoj administraciji, a od kojeg zaposleni neće odustati, budući da iznijeti prijedlog istovremeno predstavlja i minimum zaštite njihovog dostojanstva i ličnog integriteta. - Nastavak pregovora se očekuje ubrzo, nakon dobijanja saglasnosti Ministarstva finansija i upodobljavanja zakonskih rješenja - ističu u saopštenju.
Takođe, kako dodaju, članovi Strukovnog odbora pravosuđa, kao i veliki broj nezadovoljnih članova Sindikata
Ministarstvo
torom i akademskim institucijama, a najavljuju i da će uskoro biti potpisan memorandum o saradnji sa Privrednom komorom radi dodatnog uključivanja privrede.
– Cilj je stvaranje kulture digitalne bezbjednosti kroz zajednički pristup države, obrazovnih ustanova i društva – ističu u MJU. Sadržaji iz oblasti sajber pismenosti biće uključeni i u obrazovni sistem.
– Strategije sajber bezbjednosti i digitalizacije predviđaju obuke za zaposlene u školama, izradu procedura za po-
sudstva, koji su svoje nezadovoljstvo iznijeli kako lično tako i sakupljenim potpisima kojim su iskazali nesaglasje sa potpisom spornog sporazuma od strane predsjednika Sindikata sudstva, nastaviće sa obustavom rada sve do ispunjenja istaknutih zahtjeva. Očekuje se promptna i pozitivna reakcija od strane poslodavaca. - Sa sadržinom sporazuma koji je predložio i samovoljno potpisao predsjednik Sindikata sudstva, bez prethodnog upoznavanja članstva i organa tog Sindikata sa istim, a kojim je obustavio najavljeni generalni štrajk je nesprovodiv i neprihvatljiv za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima - ističu. Pored navedenog, ukazuju i na činjenicu da je utvrđeno i potvrđeno od relevantnih institucija da je reprezentativnost tog sindikata nezakonita, pa prema tome nije ni ovlašćen za vođenje pregovara u cilju zaključenja bilo kakvog granskog kolektivnog ugovora. R. P.
stupanje u slučaju incidenata i edukativne materijale za djecu. Na univerzitetskom nivou, Univerzitet Crne Gore već nudi master program „Cyber Security“ na engleskom jeziku, dok Univerzitet Donja Gorica ima sličan program na nacionalnom nivou, saopštili su iz nadležnog državnog organa.
Na pitanje o posljednjim sajber incidentima, iz Ministarstva navode da G-SOC i CIRT pravovremeno reaguju i da je u protekle dvije godine uspješno otklonjen veliki broj prijetnji, većinom u ranoj
fazi. Kako navode, o svim znajačajnijim incidentima javnost redovno obavještavaju. – Infrastruktura državnih portala je stabilna, ali otpornost na napade nije trajno stanje već proces koji zahtijeva stalno prilagođavanje, edukaciju i saradnju s međunarodnim partnerima – ističu u Ministartsvu. Govoreći o sajber napadu iz 2022. godine, koji je bio najjači do sada, nadležni iz Ministarstva navode da su analize urađene uz podršku eksperata iz SAD i Francuske, te da su identifikovane slabosti u in-
frastrukturi u međuvremenu otklonjene.
– Iako je finansijska šteta bila minimalna, reputaciona i funkcionalna bila je značajna. Nakon napada unaprijeđene su bezbjednosne procedure, oprema i sistemi nadzora –poručuju.
Na pitanje da li je neko disciplinski odgovarao zbog propusta u prethodnim napadima, iz Ministarstva napominju da napad nije bio rezultat pojedinačnih propusta, već posljedica višegodišnjeg nedostatka sistemskog pristupa.
– U tom periodu nije postojala posebna jedinica za informacionu bezbjednost, niti su postojala odgovarajuća softverska rješenja za detekciju i prevenciju – istakli su u odgovoru.
Ipak, napad iz 2022. godine, naglašavaju, bio je prekretnica koja je ubrzala razumijevanje značaja sajber bezbjednosti i podstakla ulaganja u kadar i tehnologiju. U kojoj mjeri je infrastruktura državnih portala danas otporna na DDoS napade, ransomware i krađu podataka iz Ministartsva su odgovorili „da je otpornost proces, a ne stanje“. - Sajber prijetnje se svakodnevno mijenjaju, zato je neophodna stalna edukacija, razmjena podataka i saradnja sa privatnim sektorom i NATO partnerima. Broj prijetnji, njihova kompleksnost, nove definicije kompromitacije imaju svakodnevni progres globalno, tako da i odgovor mora biti takav. Iako je sistem sada stabilan, prioritet ostaje popunjavanje pozicija u CIRT timu i predvidivo finansiranje koje obezbjeđuje održiv razvoj – poručili su iz MJU. Ir. M.
Uhapšen Pljevljak Osumnjičen da je uznemiravao žensku osobu i slao prijeteće poruke
PLJEVLJA - Pljevaljska policija je, postupajući po prijavi oštećene ženske osobe, locirala i uhapsila operativno-interesantnu osobu N. Ć. (64) iz tog grada zbog sumnje da je na njenu štetu počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. - Naime, sumnja se da je N. Ć. određeni period oštećenu žensku osobu uznemiravao putem jedne društvene
Granični prelaz Božaj
mreže, šaljući joj neprimjerene poruke i pozivajući je, a na kraju i prijeteći joj putem te društvene mreže da će napasti na njen život i tijelo, što je kod oštećene izazvalo osjećaj uznemirenosti i ugroženosti, zbog čega je događaj i prijavila policiji - saopštila je Uprava policije (UP). O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima.
- Policija je N. Ć., povratnika u izvršenju krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata i u vezi sa opojnim drogama, locirala i po nalogu nadležnog tužioca lišila slobode - navode iz policije. On je, kako su kazali, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo. R. P.
PODGORICA - Granična policija uhapsila je na GP Božaj državljanina Turske
S. H. (37) kojeg potražuje Interpol Ankara, saopštila je Uprava policije (UP). - Naime, policija je kontrolom
S. H. utvrdila da se potražuje od strane NCB Interpol Ankara, zbog krivičnog djela iz oblasti privrednog kriminala – prevara u vezi sa bankovnim računima, izvršenog u Turskoj - kazali su iz policije.
Kako su naveli, S.H. su preuzeli službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i on će biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora. R. P.
KONSTANTNE TENZIJE U BEOGRADU: Majka Stefana, koji je jedan od 16 poginulih u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, od juče štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije
BEOGRAD – Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jedne od 16 žrtava pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, počela je juče štrajk glađu ispred Skupštine Srbije.
Hrka je za N1 kazala da na tom mjestu ostaje do daljnjeg, a da su zahtjevi jasni.
- Da se svi procesuiraju, saslušaju, da policija radi svoj posao, a ne da me bije, tri dana ugnjetava, da me juri po auto-putu, ja nisam to zaslužila, nisam terorista, kriminalac, ja sam stabilna i došla sam da štrajkujem glađu, jer želim da rade svoj posao, da se oslobode svi studenti koji su uhapšeni i da kukavica raspiše izbore ako smije. Ostajem do daljeg, ja neću prestati sa štrajkom, ako treba da umrem, neka, umrijeću časno - kaže ona. Na pitanje o prisustvu pripadnika interventne policije kod Ćacilenda, Hrka odgovara pitanjem za nadležne. - Pitam državni vrh, da li se oni plaše jedne žene, jedne majke koja traži istinu i pravdu, kakva je ovo država, kakav je ovo pravni sistem? Neće ljudi odustati, skupiće se, tek će da se skupe, hvala prvenstveno mojim studentima, srednjoškolcima, mom narodu, mojoj Srbiji, hvala svima - kaže ona. Ispred Skupštine Srbije, gdje Dijana Hrka štrajkuje glađu, stiglo je pojačanje, odnosno policijska brigada za razbijanje demonstracija. Kako javlja N1, konstantne su tenzije između pristalica vlasti i građana. Bacane su petarde, dimne bombe, baklje i topovski udari, pretpostavlja se sa obje strane. Žandarmerija je u opremi za razbijanje demonstracija i kordonom razdvajala obje strane, javlje reporterka N1. Hrka policiji viče: „Gledajte me u oči, skinite šti-
tove“. Tokom dana je bilo tenzično, posebno kada se Hrka obratila policajcima. Pripadnici intervetne jedinice policije, u punoj opremi za razbijanje demonstracija, intervenisali su u Ulici kneza Miloša kod Skupštine Srbije gdje je Dijana Hrka u 11.52 započela štrajk glađu. Policija je sa kolovoza potisnula građane
koji su došli da pruže podršku Hrki, uhapsila je auto-prevoznika Milomira Jaćimovića i zaplijenila autobus kojim je on prevozio niške studente sa komemorativnog skupa u Novom Sadu.
Kako su za N1 rekli studenti koji su došli da podrže Dijanu Hrku i trenutno se nalaze u centru Beograda, auto-prevoznik
Ukrajina nastavlja napade na vojne i industrijske objekte u Rusiji
KIJEV - Ukrajinska vojska pogodila je kasno u subotu utovarni dok naftnog terminala, kao i tanker za naftu u ruskom Krasnodarskom kraju, izvijestili su ruski Telegram kanali. Fotografije i video-zapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju veliki požar na
terminalu smještenom na Crnom moru. Ruski Telegram kanali, pozivajući se na izvještaje lokalnog stanovništva, naveli su da su uočena najmanje tri požara u okolini naftnog terminala, uključujući i tankere za naftu. Zvaničnici su potvrdili da je napad dronom prouzrokovao štetu na lučkoj infrastrukturi. Pre-
liminarne informacije upućuju na to da nije bilo žrtava, tvrde ruski zvaničnici. Terminal, koji se nalazi u lučkom gradu Tuapse, navodno je pod upravom ruske državne naftne kompanije Rosneft. Tuapse služi kao ključno središte za izvoz ruske nafte, s terminalima i infrastrukturom vitalnom za energetsku logistiku zemlje. Ukrajinska vojska se još nije oglasila o ovom napadu. Požar se dogodio usred šireg talasa napada ukrajinskih dronova na različite regije Rusije. Eksplozije i dim prijavljeni su i u gradu Orjolu. Naftni terminal u Tuapseu prethodno je bio meta ukrajinskih mornaričkih dronova tokom napada 24. septembra, potvrdio je izvor u ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj agenciji (GUR) za Kijev Independent. Ukrajina rutinski izvodi duboke napade na vojne i industrijske objekte u Rusiji, uglavnom koristeći dronove domaće proizvodnje.
Milomir Jaćimović koji se autobusom dovezao do Skupštine je uhapšen, a inspektori su preuzeli i odvezli autobus. U autobusu je ostalo troje njihovih kolega - Milan, David i Irina - koji su, kako navode, „kidnapovani od policije“ koja je odvezla Jaćimovićev autobus. - Našim kolegama nije dozvoljeno da napuste autobus, a vo-
Na komemorativnom skupu u Novom Sadu, povodom godišnjice pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici, u trenutku odavanja pošte u 12 sati bilo je prisutno oko 110.000 ljudi, objavio je Arhiv javnih skupova na Fejsbuku.
Ova procjena ne obuhvata građane koji su u tom trenutku ostali zaglavljeni na prilaznim putevima ka Novom Sadu, dodaje Arhiv. Prema evidenciji Arhiva javnih skupova, riječ je o najvećem skupu ikada održanom u Novom Sadu, dvostruko većem od dosad najmasovnijeg skupa podrške predsjedniku Vučiću, održanog 12. aprila ove godine u Beogradu.
Francuska agencija AFP objavila je da je na skupu bilo više od 100.000 ljudi, dok je MUP rekao da je u piku, između 11.52 i 12.08 bilo 39.000 ljudi.
zilo je odvezeno u Beogradsku vatrogasnu brigadu kod Bogoslovije - kazali su oni za N1.
Kako N1 saznaje, troje niških studenata je pušteno, nakon legitimisanja, i oni su se uputili na Elektrotehnički fakultet, gdje se niški studenti-pješaci nalaze na sigurnom i bezbjednom. Student Vukašin, koji je bio u autobusu sa studentima
koji su došli da pruže podršku Dijani Hrki, opisao je za N1 kako ih je policija zaustavila i uhapsila Jaćimovića. - Bili smo u autobusu, stao je na raskrsnici, izašli smo iz autobusa, ubrzo se kordon policije približio i upao u njega, i odvezao ga sa nekoliko naših kolega - rekao je Vukašin reporterki N1.
Izbodeno deset osoba u vozu u Britaniji, dvije u životnoj opasnosti
LONDON – U vozu za Hantingdon u Britaniji, u blizini Kembridža, izbodeno je deset osoba, prenose britanski mediji. Dva britanska državljanina afričkog, odnosno karipskog porijekla, uhapšena su zbog, kako je britanski premijer Kir Starmer opisao, „strašnog incidenta“.
Nadinspektor Džon Lavles je saopštio da su naoružani policajci ušli u voz i uhapsili dvije osobe osam minuta nakon poziva na broj 999. U policijskom pritvoru se nalaze dva muškarca: 32-godišnji
britanski državljanin crne puti i 35-godišnji britanski državljanin karipskog porijekla. Oni su uhapšeni zbog sumnje na pokušaj ubistva. Lovles je izjavio da je deset osoba prvobitno prebačeno u bolnicu, a da se još jedna osoba kasnije sama javila u bolnicu tokom večeri. Od osoba za koje se vjerovalo da imaju povrede opasne po život, četiri su u međuvremenu otpuštene. Dvoje ljudi i dalje je u životnoj opasnosti. - U ovoj fazi nema ničega što bi ukazivalo da se radi o terorističkom incidentu - rekao je Lovles. U ovom trenutku ne bi bilo prikladno
nagađati o uzroku ovog događaja, kazao je. Iz policije je prethodno potvrđeno da je tokom intervencije aktivirana kodna riječ „Platon“ - nacionalni signal koji policija i hitne službe koriste u slučajevima mogućeg „pokretnog terorističkog napada“. Ta je oznaka kasnije povučena. Britanska policija saopštila je juče da su dva muškarca uhapšena zbog sumnje na pokušaj ubistva napadom nožem u vozu Londonske sjeveroistočne željeznice (LNER), navodeći da ništa ne ukazuje na teroristički akt i da su dvije osobe u životnoj opasnosti. Policija je ujedno zatražila od javnosti da joj pruži dodatne informacije o incidentu koji se dogodio u subotu uveče u vozu na relaciji od Donkastera do londonskog Kings Krosa.
PODGORICA – Dok
UNESCO traži hitne mjere za područje Boke Kotorske, Crna Gora i dalje „analizira“. Od jula, kada su stigli oštri izvještaji, prvo Centra za svjetsku baštinu i potom Savjetodavne misije UNESCO-a, država nije donijela nijednu odluku, niti usvojila bilo kakvu mjeru koja bi pokazala da razumije ozbiljnost upozorenja. Ministarstva i opštine ne odgovaraju ni na pitanja, a rok za prve rezultate ističe za tri mjeseca. Kotor, svjetska baština, čeka dok administracija i dalje sjedi po sastancima i „pametuje“, kao da će zapisnici sami zaštititi zaliv.
Jedino što su nadležni uspjeli da zaštite jesu sopstvene stolice, a njihovo djelovanje moglo bi se sažeti i ovako: vrijeme curi, a država – piše zapisnike i zaključke! Sa druge strane, Savjet za upravljanje područjem Kotora gotovo da nije odmakao sa „mrtve tačke“, stalno se, kako saznaje Pobjeda, meditira o „hotelu ‘Orahovac’“, čija izgradnja je planirana na 50 metara od vodoizvorišta, Radna grupa za reviziju Plana upravljanja uglavnom krati stari Plan, a ujedno se iščekuje kada će taj proces revizije spasonosno da preuzmu Hrvati. Izvori Pobjede sigurni su u jedno: vremena je malo, malo toga je urađeno, rokovi se neće moći ispoštovati, ali valjda, kako rekoše, do februara budu bar imali pojedine segmente Plana upravljanja koje će moći da pošalju UNESCO-u i pokažu znak „dobre volje“.
PRVA SJEDNICA
Ni na državnom nivou situacija nije ništa sjajnija. Ministarstvu kulture i medija trebalo je godinu da formira novi sastav Nacionalne komisije za UNESCO, a kada im je to konačno pošlo za rukom, Komisija je do danas, kako saznaje Pobjeda, održala svega dvije sjednice. Što su sve preduzeli, ili što namjeravaju da preduzmu, umjesto da odgovore Pobjedi, ćutanje su izabrali: Ministarstvo kulture i medija,
Ćutanje institucija, već mjesecima, postalo je njihova jedina strategija – i to u trenutku kada UNESCO traži akciju, dok sat neumoljivo otkucava prema februaru, roku koji je postavljen za prve rezultate. U ćutanju i ignorisanju novinarskih pitanja, naravno, briljira aktuelna ministarka kulture i medija Tamara Vujović, dok na javnim skupovima bez stida rasipa oskule o „zaštiti baštine“ i „pravu javnosti da zna“
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Opština Kotor. No, kako to obično biva, kada odgovorni pojedinci zaćute, prave se ludi, mutavi ili nenadležni, onda najbolje govore – dokumenti.
Pa tako, dokumenti do kojih je došla Pobjeda „pričaju“ da je konstitutivna sjednica Nacionalne komisije za UNESCO održana 29. septembra, a
predsjedavao je premijer Milojko Spajić. Prisutna je bila većina ministara ili njihovih zastupnika, predstavnici Nacionalnih parkova, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, kao i drugi stručnjaci za baštinu i arhitektonsko nasljeđe, ali nije bilo predsjednika opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
Nakon što ih je Dobrila Vla-
hović iz Ministarstva kulture i medija upoznala sa odlukama Savjetodavne misije i Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, posebno se raspravljalo o uvođenju zabrane gradnje (moratorijuma) na zaštićenom području Kotora i u bafer zonama kojima pripadaju Tivat, Herceg Novi i mali dio Cetinja.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne
Zdravković: Od jula u Upravu pristiglo više od 100 projekata i oko 500 zahtjeva za konzervatorske uslove
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković jedina je odgovorila na Pobjedina pitanja i potvrdila da je Uprava u protekla tri mjeseca bila zatrpana novim zahtjevima investitora i opština, ali i da se u radu osjeća potpuni nedostatak zakonskih i institucionalnih alata da se sprovedu preporuke UNESCO-a.
- Od jula do danas, Područnoj jedinici Uprave u Kotoru pristiglo je više od stotinu projekata na reviziju i skoro pet stotina zahtjeva za izdavanje konzervatorskih uslova – navela je Zdravković, dodajući da je ri-
ječ o „nastavku trenda rasta“ i da Uprava sada „prioritet daje analizi projektne dokumentacije s maksimalnim oprezom, jer se insistira na punom poštovanju konzervatorskih standarda“.
Iako UNESCO traži hitnu obustavu gradnje, Uprava formalno ne može sama da uvede moratorijum.
- Saglasnosti se izdaju samo za projekte koji su u potpunosti usklađeni sa konzervatorskim uslovima i ne ugrožavaju izuzetnu univerzalnu vrijednost područja, ali takvih projekata je veoma malo – kazala je Zdravković i dodala da se od
arhitekata-konzervatora, angažovanih na izradi projektne dokumentacije, zahtijeva maksimalni doprinos u smislu uvažavanja i obrade konzervatorskog apsekta u okviru projekata.
Prema njenim riječima, Uprava trenutno nema zakonski osnov da obustavi izdavanje odobrenja, jer se postupci i dalje sprovode po važećim propisima. Kao najveći problem izdvojila je i neusklađenost zakona, što omogućava pojedinim opštinama da koriste pravilo „ćutanja administracije“ i izdaju urbanističko-tehničke uslove bez prethodno pri-
bavljenih konzervatorskih saglasnosti.
– To je praksa koja traje godinama. Zakon o uređenju prostora i Zakon o izgradnji objekata propisuju rok od 15 dana, dok Zakon o zaštiti kulturnih dobara predviđa duži postupak. Rezultat je da opštine, kada Uprava ne može u kratkom roku da odgovori, izda-
imovine Slaven Radunović ukazao je da se pojam moratorijuma više ne može naći u zakonskoj regulativi, te da je jedini način primjene UNESCO preporuka da on kao ministar povuče svu važeću plansku dokumentaciju relevantnih opština, što bi značilo, kako je istakao, i obustavu izrade objekata od opšteg interesa. Predložio je pomjeranje granica bafer zone, na što
je Petra Zdravković odgovorila da „moramo biti svjesni da UNESCO status predstavlja priznanje određenih vrijednosti, te da je granice bafer zone predložila država Crna Gora i da UNESCO ne prihvata njihovo prekrajanje“. Ona je predočila da se zabrana gradnje može postići vraćanjem moratorijuma u zakonska rješenja, odnosno kroz izmjenu Zakona o zaštiti pri-
ju dozvole po automatizmu –objašnjava ona. Zdravković je podsjetila da UNESCO traži ukidanje ovog pravila još od 2019. godine, te da je „Crna Gora, ratifikacijom Konvencije iz 1972, obavezna da poštuje te preporuke, jer međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom“. Zdravković je potvrdila da analiza kumulativnog uticaja projekata na područje svjetske baštine još nije započeta, jer je Uprava trenutno preopte-
rećena zahtjevima investitora i ograničena kadrovskim kapacitetima. Planira se, kako je kazala, izrada sveobuhvatne studije zaštite kulturne baštine, u okviru koje će se inkorporirati procjena uticaja i analiza kumulativnog uticaja dosadašnje i planirane izgradnje. To će biti osnovni dokument za buduće planiranje prostora Kotora. Na kraju je potvrdila da Uprava učestvuje u radu Savjeta za upravljanje područjem Kotora i Radne grupe za reviziju Menadžment plana, gdje su, kako kaže, „aktivnosti konačno intenzivirane“. – Napravljen je određeni pomak, ali je teško govoriti o fazi kompletne realizacije dokumenta – navela je ona.
Poneđeljak, 3. novembar 2025.
u vezi sa našim zaštićenim područjima, vlast još nije donijela nijednu zvaničnu mjeru
rodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, te da bi se na taj način definisali i izuzeci od zabrane gradnje, u smislu objekata od opšteg interesa i rekonstrukcije u postojećim gabaritima. Ovim bi se, kako je kazala, omogućila realizacija projekata od državnog značaja. Po pitanju planske dokumentacije, Zdravković je izjavila da bi najuputnije bilo inicirati izradu prostornog plana područja posebne namjene za područje Kotora i zaštićenu okolinu, čime bi se ispunile obaveze tražene zaključcima Komiteta za svjetsku baštinu, i to: izrada studije zaštite za bafer zonu, izrada analize kumulativnog uticaja, strateška procjena uticaja na životnu sredinu itd. Na taj način bi se, prema riječima Zdravković, u konačnom izbjegla revizija velikog broja aktivne planske dokumentacije u zaštićenom području. U zapisniku sa prve sjednice Komisije nabrojano je sve što država „mora“ da uradiali bez ijednog datuma kada će to početi. U zaključcima se navodi da Ministarstvo kulture treba da pokrene izmjenu Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kojom bi se omogućila obustava gradnje i uvođe-
ne misije UNESCO-a i koautor je izuzetno kritičkog izvještaja, čije ključne akcente je Pobjeda objavila krajem avgusta ove godine u tekstu pod naslovom „Baština čovječanstva na putu da postane baština investitora“.
Sjednici su ovoga puta prisustvovali i predsjednici opština Kotor i Tivat, kao i predstavnica opštine Cetinje.
nje moratorijuma, uz izuzetke za rekonstrukcije i projekte od opšteg interesa. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaduženo je za donošenje prostornog plana posebne namjene koji bi uključio i studiju zaštite bafer zone, analizu kumulativnog uticaja i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu. Država bi, prema zaključcima, trebalo da pripremi i strategiju razvoja turizma koja bi „omogućila održivu valorizaciju kulturne baštine“, kao i da pokrene kontrolu koncesija za eksploataciju kamena kroz posebno međuresorno tijelo.
DRUGA SJEDNICA
Već na drugoj sjednici Nacionalne komisije, koja je održana 17. oktobra, ministrima i drugim predstavnicima državnih institucija i organa trebala je stručna pomoć iz regiona, pa su u goste primili Sinišu Šešuma i Milicu Nikolić, predstavnike UNESCO Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, kancelarija u Sarajevu. Ko je zaboravio, da podsjetimo da je Šešum, zajedno sa Federikom Pompejano iz ICOMOS-a, posjetio Boku Kotorsku u februaru ove godine, u sklopu Savjetodav-
Sudeći prema zapisniku sa sjednice, rasprava je počela od izmjena Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić ukazao je na veliki broj zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole s ispunjenim uslovima, čije bi odbijanje, kako je rekao, izazvalo značajnu štetu državi zbog potencijalnih tužbi. Spajić je predložio reviziju svih zahtjeva u saradnji sa UNESCO i relevantnim institucijama, a Šešum je potvrdio spremnost UNESCO-a da pomogne, uz uslov dostavljanja kompletne dokumentacije. Šešum je naglasio da je problematično proširenje bafer zone iz 2012. godine, koje je bilo čak šestostruko. Međutim, kako je objasnio, povlačenje bi značilo skidanje Kotora sa Liste svjetske baštine, jer bi pokazalo da je država nespremna da upravlja područjem. Ponovio je da je UNESCO tražio od Crne Gore da dostavi Prostorni plan Crne Gore prije usvajanja, što nije učinjeno. Šešum je takođe ukazao na problem ćutanja administracije, jer u zakonu stoji da se može graditi ako u roku od 15 dana nema odgovora, te da je potrebno izmijeniti zakon koji će predvidjeti kao uslov da se makar sačeka mišljenje UNESCO-a. U vezi sa tim, Petra Zdravković je ukazala na problem sa Opštinom Herceg Novi, koja je nedavno usvojila PUP. Uprava, prema njenim riječima, dobija i na desetine zahtjeva dnevno, ali Opština ne čeka odgovor, već izdaje urbanističko-tehničke uslove nakon 15 dana, upravo zbog toga što se koristi ćutanje administracije. Spajić je pitao da li se može zakonski riješiti taj problem, a Jokić odgovorio da se kroz izmjenu Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora može dodati član kojim se određuje da se UTU, bez obzira na sve druge zakone, ne mogu izdati prije saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Između ostalog, na sjednici se razgovaralo i o Nacionalnom parku Durmitor, gdje su Šešum i Milica Nikolić ponovili zabrinutost UNESCO-a zbog novih projekata i prekomjerne urbanizacije, te potvrdili stav da je UNESCO protiv proširenja skijališnih kapaciteta. Usvojeni su i novi zaključci – formalno ambiciozni, ali takođe bez ikakvih naznaka o planu i dinamici ostvarivanja. Prema zapisniku, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine treba da UNESCO Centru za svjetsku baštinu dostavi segment Prostornog plana Crne Gore koji se odnosi na Nacionalni park Durmitor i Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, uz potvrdu da je iz Plana isključena opcija izgradnje mosta preko zaliva Verige. Takođe je dogovoreno da se zaustavi proces legalizacije na Žabljaku dok se UNESCO-u ne dostavi sva relevantna planska dokumentacija za zaštićeno područje i bafer zonu Nacionalnog parka Durmitor.
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na dostavljanje spiska 81 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na teritoriji opštine Kotor, kao i dokumentacije za zahtjeve iz Tivta, što bi trebalo da omogući UNESCO-u uvid u obim pritiska na prostor svjetske baštine.
Komisija je, dodatno, preporučila da se sva planska dokumentacija za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi stavi van primjene, osim u slučajevima koji će se naknadno definisati odlukom Vlade – i to do izrade studije zaštite bafer zone, procjene kumulativnog uticaja (HIA) i novog plana upravljanja. U zaključcima se dalje navodi da bi izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora morale da propišu obavezu izrade pomenutih studija i procjena, kao i da se bilo koji planski dokument može primjenjivati samo ako je usklađen s njima. Konačno, Komisija je preporučila da se kroz iste izmjene Zakona ukine institut „ćutanja administraci-
Za ministra Šahmanovića preporuke UNESCO-a blokiraju unutrašnji sistem
Na konstitutivnoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO ponajviše se raspravljalo o kamenolomima koji su, po svemu sudeći, nelegalno otvoreni u bafer (zaštitnoj) zoni područja Boke Kotorske. U zapisniku sa sjednice konstatuje se da je Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a pozdravio obustavu eksploatacije kamena na tri lokacije: Krivošije, Ledenice i Stupne, a od države zahtijeva da se više ne izdaju koncesije unutar dobra i bafer zone. Na to je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović istakao da se preporukama UNESCO-a „blokira unutrašnji sistem, da se nameću pravila koja nijesu u skladu s domaćim razvojnim planovima, te da mjesto gdje se kamenolomi nalaze predstavlja industrijsku zonu, kao i da se odluka o obustavi kamenoloma ne može jednostrano donositi“. Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković ukazala je na to da je Uprava po dostavljenim projektima na saglasnost morala u zakonskom roku da odgovori na iste, te da nije mogla da ignoriše preporuke izvještaja Centra za svjetsku baštinu. Takođe je pomenula da sva tri kamenoloma nelegalno rade i da su po ovom pitanju više puta upućivane inicijative inspekciji. Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić naglasio je da Agencija ne može dati ekološku saglasnost, te da se navedeni kamenolomi nalaze blizu saobraćajnice i da su vidljivi turistima. Predložio je mogućnost pomjeranja kamenoloma na drugu stranu brda.
je“, odnosno da se precizira kako se urbanističko-tehnički uslovi ne mogu izdati bez prethodne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara – što je bila i jedna od centralnih tačaka UNESCO-ovog izvještaja.
PRVA STEPENICA
Četiri mjeseca nakon što je UNESCO uputio najteže upozorenje do sada, Crna Gora još nije prešla ni prvu stepenicu –nijedna od preporučenih mjera nije sprovedena, a ni Vlada, niti resorna ministarstva nijesu donijela nijednu formalnu odluku. Nacionalna komisija za UNESCO sastaje se, zapisnici se uredno vode, ali nijedan od njih ne sadrži rok, odgovorno lice ni odluku koja bi promijenila stanje na terenu. Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo prostornog planiranja i Opština Kotor nijesu odgovorili ni na novinarska pitanja o tome što su konkretno
uradili od jula, kada su ocjene UNESCO-a postale javne. Ćutanje institucija, već mjesecima, postalo je njihova jedina strategija – i to u trenutku kada UNESCO traži akciju, dok sat neumoljivo otkucava prema februaru, roku koji je postavljen za prve rezultate. U ćutanju i ignorisanju novinarskih pitanja, naravno, briljira aktuelna ministarka kulture i medija Tamara Vujović, dok na javnim skupovima bez stida rasipa floskule o „zaštiti baštine“ i „pravu javnosti da zna“. U međuvremenu, u Kotoru se i dalje gradi, opštine i dalje koriste „ćutanje administracije“, a institucije se i dalje bave formom – planovima, najavama, inicijativama i zapisnicima. UNESCO traži dokaze da Crna Gora zna što znači pojam svjetske baštine. Za sada, jedini dokaz koji može da ponudi – jeste birokratski – uredno potpisan, parafiran i arhiviran. Jovan NIKITOVIĆ
Jelena Damjanović-Vidaković za Pobjedu o cvijeću, Anđeliji i ženskom preduzetništvu
CetINje /POdgOrICA
- Iskusna stručnjakinja za odnose s javnošću i marketing sa više od 20 godina iskustva u strateškoj komunikaciji, korporativnoj društvenoj odgovornosti (CSR) i razvoju brendova Jelena Damjanović-Vidaković trenutno rukovodi sektorom PR-a i marketinga u kompaniji „Golden Group“ iz Kotora, gdje je zadužena za komunikaciju i promociju ključnih projekata poput „Montis Mountain Resorta“ u Kolašinu i Hotela „Galeb“ u Ulcinju. Prije ulaska u ovaj sektor, gradila je karijeru u bankarskom i finansijskom, radeći više od decenije u renomiranoj mikro finansijskoj instituciji, gdje je bila posvećena podršci malim biznisima i ženama preduzetnicama. Imala je aktivnu ulogu u edukaciji i mentorstvu, kao i u razvoju programa podrške za preduzetnike početnike. Autorka je više stručnih tekstova iz oblasti preduzetništva i finansija, kao i mentorka mladim preduzetnicima. Ipak, nije ova impozantna biografija razlog našeg razgovora sa Jelenom. Ona je ponosna osnivačica „Angie&Me“ – kreativne radionice za izradu unikatnih aksesoara od vještačkog cvijeća – rajfova, cvjetnih vjenčića i kruna, fascinatora, pojaseva, broševa i sl. Kolekciju jesen-zima obogaćuju unikatne vunene kape ukrašene cvjetićima od satena, čipke i tila.
POBjedA: Odakle ideja za pravljenje aksesoara od cvijeća i kada ste time počeli da se bavite?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć:Sredinom decembra biće punih 11 godina otkako se rodila ideja o „Angie&Me“ priči, a prvi cvjetni aksesoari javnosti su predstavljeni u martu 2015. na sajmu vjenčanja „Vaša bajka“. Sve je počelo kao igra, bez velikih planova – iz ljubavi prema stvaranju i želje da nešto lijepo napravimo zajedno. Ruke su se oslobodile, mašta zaigrala, a povjerenje u sopstveno umijeće raslo. I tako, gotovo neprimjetno, Angie&Me cvjetne majstorice postale su prepoznatljiv brend. Prve komade pravila sam za Anđeliju, moju tada šestogodišnju kćerku, a danas, gotovo jedanaest godina kasnije, naši cvjetni detalji krase ormare i posebne trenutke mnogih djevojčica i žena širom Crne Gore i regiona.
POB jedA: Koje vrste unikatnog aksesoara izrađuje-
te i što podrazumijeva njihova izrada?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Naši prvi komadi bili su jednostavni rajfovi ukrašeni tilom i cvijećem. Kada danas pogledamo te fotografije, nasmijemo se – jer su daleko od savršenih, ali su tada bili čista čarolija. Potom su došli šeširi, vjenčići, fascinatori, cvjetne krune, satenski pojasevi i broševi. Svaki komad nosi dio naše mašte, priču i emociju. Naši aksesoari su učestvovali u najljepšim životnim trenucima — od dječjih rođendana i vjenčanja do pozorišnih predstava i televizijskih gostovanja. Ljudi se često iznenade kada vide naše proizvode uživo, jer su uvjereni da radimo sa pravim cvijećem – toliko su realistični i nježni da ih ponekad i pomirišu. Uživamo u svakom koraku procesa – od odabira materijala i slaganja boja do pažljivog pakovanja sa našim prepoznatljivim potpisom. To je za nas mnogo više od ručnog rada – to je terapija, strast i način da unesemo ljepotu u svakodnevicu.
POBjedA: Javnost Vas zna kao istaknutu stručnjakinju za odnose sa javnošću i marketing. Kako uklapate te dvije vrste posla? dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Gotovo sve vrijeme postojanja „Angie&Me“ radionice radila sam paralelno u svom osnovnom zanimanju – komunikacijama i marketingu, kroz različite industrije: od bankarstva i trgovine do investicija i hotelijerstva. Iako naizgled različite, te dvije uloge se savršeno dopunju-
ju. I marketing i kreativni rad zahtijevaju maštu, posvećenost, fleksibilnost i želju za stalnim učenjem. „Angie&Me“ mi omogućava da taj kreativni duh izrazim kroz boje, oblike i emocije, dok mi iskustvo iz marketinga pomaže da naš mali brend raste i ima svoj prepoznatljiv identitet. Neki me znaju kao cvjetnu majstoricu, neki kao menadžerku, a meni je baš to „dvojstvo“ ono što me ispunjava i čini srećnom. U svemu što radim, važno mi je da ostanem autentična i vjerna sebi.
POB jedA : Odakle naziv „Angie and Me“?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Cijela priča i naziv radionice nastali su iz mog najdražeg životnog partnerstva — sa kćerkom Anđelijom. Njen vrtićki nadimak bio je Angie, pa je ime „Angie&Me“ došlo sasvim prirodno. Od prvog dana sve radimo zajedno – biramo, pravimo, smijemo se, dijelimo ideje i ljubav prema stvaranju. Danas ova priča i dalje traje –i svakim novim cvijetom koji napravimo podsjeća nas koliko je lijepo kada majka i kćerka stvaraju zajedno.
POBjedA: Koliko dugo traje izrada jednog modnog dodatka?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Vrijeme izrade zavisi od kompleksnosti modela. Najzahtjevnije su cvjetne krune, na kojima ponekad radimo i po četiri-pet sati. Vjenčići i pojasevi su takođe delikatni, dok su nam ruke za broševe i rajfove već „uvježbane“. Ipak, nikada ne žurimo – jer svaki komad je poseban, ručno ra-
Foto-detalj iz Kolašina
đen i jedinstven. Naša filozofija nije masovna proizvodnja, već stvaranje detalja koji će nekome izmamiti osmijeh i učiniti trenutak posebnim. U svakom cvijetu i svakoj boji ima djelić naše ljubavi.
POBjedA: Gdje sve možemo vidjeti i kupiti Vaše proizvode?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Iako je „Angie&Me“ više naš strastveni hobi nego primarni posao, kroz godine smo stvorile prepoznatljivo ime. Naše glavne „izložbene sale“ su društvene mreže – prvenstveno Instagram, gdje redovno dijelimo nove kolekcije, ideje i inspiracije. Takođe, često učestvujemo na kreativnim bazarima i sajmovima koji okupljaju žene preduzetnice. Upravo ti događaji su nas povezali sa mnogim divnim ljudima i otvorili nova poznanstva. Danas nas klijenti uglavnom sami pronalaze –jer vjeruju našem radu i znaju da iza svakog komada stoji srce, vrijeme i pažnja.
POBjedA: Kakvu podršku danas imaju žene koje pokreću svoje biznise u Crnoj Gori? Da li ima prostora za unapređenje tih uslova?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Najvažnija podrška, po mom mišljenju, uvijek dolazi iz porodice. Ženama je važno da imaju osjećaj sigurnosti i vjere najbližih. Institucionalno gledano, posljednjih godina primjetan je rast programa podrške ženama preduzetnicama, što je izuzetno pozitivno. Naravno, prostor za napredak postoji – posebno kada je riječ o finansijskoj podršci i promociji malih biznisa. Vjerujem da bi dodatni grantovi i bolja vidljivost ovih priča znatno doprinijeli jačanju ženskog preduzetništva, koje je danas jedan od najljepših pokreta u Crnoj Gori.
POBjedA: Što biste poručili drugim kreativnim ženama, koje se možda još nijesu usudile da krenu?
dAmjANOvIć-vIdAKOvIć: Vjerujte u sebe i ne čekajte „savršeni trenutak“ jer on – ne postoji! Sve počinje malim korakom i iskrom ideje. Maštajte, istražujte, budite autentične. Ne kopirajte druge – pronađite svoj put i potpis. Kada nešto stvorite vlastitim rukama i vidite osmijeh onih koji to nose, osjećaj je neprocjenjiv. Naših deset prstiju i malo mašte mogu stvoriti svijet ljepote – samo treba vjerovati da možete. A ako vam nekad zatreba autentičan cvjetni aksesoar, kao lični modni dodatak ili poklon dragim osobama, znate da nama možete da se obratite. Jelena Đukanović Petrović
KOLAŠIN - Magistrale i putevi se čuvaju od odrona, od kiša, od snjegova, ali i od - lišća. U ovim jesenjim danima „živi“ se drugo ime oktobra - listopad. Na magistrali je i višak lišća koje pada sa drveća i koje je prekrije... Na putu Andrijevica – Kolašin, u Barama Kraljskim, zatekli smo Miletu Đinovića, radnika Štrabaga, kako „čuva“ magistralu od lišća. Dio održavanja ovog putnog pravca je i ovaj radni zadatak. Na ramenu je mašina „duvalica“ koja ima svoju težinu i svoja pravila. Mileta Đinović je dovoljno vješt da s njom lišće oduva dalje od magistrale...
Kada krenu kiše, da vode imaju svoje „puteve“ i kanale. I da vode bude što manje na magistrali jer je na njoj onda i lišća manje... Mileta i „duvalica“ su garant toga... Dr. D.
Bilješka iz Kolašina
„Šetači“ i čistači...
KOLAŠIN - Turistička organizacija Kolašin uspješno pokušava da „izađe“ iz svoje kancelarije u centru grada i da sa idejama bude prisutna tamo gdje su turisti i građani. Tamo gdje su turističke ljepote koje treba promovisati... Program zanimljivih i raznovrsnih manifestacija za novembar, Turistička organizacija je počela pješačenjem. Korak živopisnom jesenjom i „miholjskom prirodom“ je bio pravi doživljaj. Krenulo se iz centra Kolašina pa preko Barutane do Kukanovca i Željezničke stanice i nazad.. Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, kaže da je drugi novembarski dan
iskorišćen na pravi način... - Staza je bila „prava“, dovoljno sunca, opalog lišća, uspon koji se može savladati. Za današnju pješačku turu zahvalni smo Bobanu Džimu Brkoviću koji je uredio i pročistio da koraci pješaka imaju i merak i prepreku. Na tome se i zasniva ono što nudimo gostima, da uživaju u meraku, ali i u zadovoljstvu prepreka koje su savladali, kazala je Milašinović. Oni koji vole prirodu, vole i čine da je ona čista. Tako su učesnici današnje pješačke ture sakupili 12 kesa smeća. Da spoje adrenalin šetnje novembarskim suncem i potrebu da uvijek i u svakoj prilici budu ljubitelji prirode koji je čiste... I „šetači“ i čistači... Dr. D.
Manifestacija ,,Dani dodiga“ u selu Ubli u Kučima okupila veliki broj izlagača domaćih proizvoda, uživali posjetioci svih generacija
Svi žurimo da zaradimo novac, a zaboravili smo da se družimo kao nekad. Srce mi je puno kada vidim ovoliko ljudi, posebno mlade i djecu – poručio je proizvođač domaće rakije i vina sa Ubala Darko Pavićević. Jedan od brojnih posjetilaca Tadiša Leković kazao je da su Kuči gostoprimni, kao i uvijek, te da bi bilo lijepo organizovati više ovakvih događaja
Ako je suditi po prvoj manifestaciji ,,Dani dodiga“, koja je juče održana na stadionu ,,Gomilice“ u selu Ubli, za očekivati je da će ovo mjesto u Kučima i ubuduće biti prepoznato po dobrom druženju, očuvanju tradicije ovoga kraja i konzumiranju kvalitetnih i ukusnih domaćih proizvoda.
Organizatorka ove manifestacije Anđela Božović, predsjednica Nevladinog udruženja ,,Za djecu Kuča“, iskazala je zadovoljstvo što je jučerašnji događaj okupio veliki broj građana svih generacija, kojima su domaći proizvođači i te kako imali što da ponude. Podsjetila je da su na ovom mjestu u maju organizovali prvu ,,Krtolijadu“, - Dani dodiga su zapravo dani kada ljudi koji izdižu sa stokom silaze sa katuna, tj. vraćaju se svojim domovima. Oni se ne vraćaju praznih ruku, nego sa bogatom ponudom, odnosno ljetinom koju su skupljali.
Danas prvi put u Kučima imaju mogućnost da to i prezentuju građanima. Među brojnim proizvodima tu su poznati kučki sir i mješavina, krtola s planine, lozova rakija… Ovdje je danas više od 60 izlagača. Tu su brojni posjetioci koji su došli s namjerom da kupe domaće proizvode. Posebno mi je drago što su osim domaćina iz Kuča, među izlagačima i ljudi iz Trebinja, Bara, Danilovgrada i drugih gradova – kazala je Božović.
Ističe da se na ovaj način njeguje naša tradicija.
- Ovako veliko pleme, kakvi su Kuči, zaslužuje da ima ovakva dva festivala po kojima će biti prepoznato. Ljudi koji izdižu sa stokom na planinu zaslužuju da im se posveti jedan ovakav festival – zaključuje Božović.
Zdravko Manojlović sa Kržanje, koji sa porodicom izdiže stoku na Širokar krivodolski, u ponudi je imao mladi,
srednji i stari sir, poznatu kučku mješavinu, planinski krompir sa 1.700 metara nadmorske visine, raštan, pršut, pečenicu, pančetu, koljenice, butkice, kobasice… - Sišli smo s planine prije dva dana. Mi prvi izdižemo, a posljednji dodižemo. Ovaj festival nam mnogo znači. Velika zahvalnost organizatorki Anđeli Božović. Ovo je dobra prilika da predstavimo i prodamo naše proizvode. Sve je organsko, kvalitetno, sa planine. Sir mladi je sedam eura, srednji devet, stari 10 eura, a mješa-
vina 25 eura. Ona se spravlja tako što se sir suši, presuje i cijedi. Onda se stavlja u jagnjeće ili jareće mjehove, kao skorup. Nema ništa bolje od toga za kačamak ili pitu… Pršut je 25 eura, pečenica 20, kobasica 18, pančeta 15, koljenice 10 eura, krompir euro, a raštan dva i po eura – kaže Manojlović.
Na štandu kod šezdeset sedmogodišnje Mile Jovović sa Kržanje najveću pažnju posjetilaca privlačila je pita koja se po tri-četiri sata peče ispod sača.
- Posebno se peče svaka kora koja se prethodno zalije sirom, kajmakom i jajima. Potrebna su tri-četiri sata da se ispeče. Ali ljudima se veoma sviđa to – kazala je Jovović, uz napomenu da parče košta euro i po. Darko Pavićević sa Ubala u ponudi je imao domaću lozu i vino.
- Prvo što nudim je dobra volja. Od proljetos, kada je organizovana ,,Krtolijada“, jedva sam čekao da se opet organizuje neka manifestacija. Najvažnije je dobro druženje i ova lijepa atmosfera. Svi žurimo da zaradimo novac, a zaboravili smo se družiti kao nekad što smo radili. Srce mi je puno kada vidim ovoliko ljudi, posebno mladih i djece – poručio je Pavićević.
Posebnu pažnju posjetilaca privlačio je štand Vasilija Prelevića, mladog, ali uspješnog pivara, koji od proljetos pravi i ,,kučko pivo“. - Proizvodnjom piva se bavim pet godina. ,,Kučko pivo“ sam napravio specijalno za manifestaciju ,,Krtolijada“, koja je u maju održana na ovom mjestu. Skuvao sam više od stotinu raznih stilova piva, a uvijek je ,,čučala“ ideja da napravim pivo za naše pleme. Na Koritima imam vikendicu, to je bezvodan kraj pa smo se
šalili kad nema vode makar da imamo piva. Tako je nastajala ideja za proizvodnju ,,kučkog piva“. Pravim ga sa izvorskom vodom sa Ljuđe, koja je ,,tvrda“, puna krečnjaka, pa je prokuvavam. Služimo ga u Katunu Prelevića na Koritima. Ovaj sajam, kao i onaj proljetos, odlično je organizovan. Sve pohvale za organizatorku Anđelu Božović – kazao je Prelević, uz napomenu da će se rado odazvati svim manifestacijama koje se organizuju u Kučima.
Jovanović: Ovakve manifestacije treba organizovati i u drugim crnogorskim selima
Manifestaciju u Kučima kvalitetnim skorupom i sirom upotpunila je i šezdeset četvorogodišnja planinka Mileva Gara Jovanović iz Spuža, koja izdiže stoku na planinu Sinjavinu.
- Krajem oktobra smo sišli s planine. Ovđe u Kučima je prelijepo. Nema ništa loše, ovđe su dobri i ljudi i njihovi proizvodi – kazala je Gara. Kako dodaje, ona izdiže sa stokom na katun na 1.700 metara nadmorske visine.
- To je netaknuta priroda. Imam 15 goveda, 50 ovaca, a ljetos sam bila prihvatila i tuđih 500. Pomaže mi porodica, najviše sestričina Nada, koja je četvrti razred gimnazije. Ona je moja snaga – poručuje vrijedna planinka. Skorup iz mješine je prodavala 40 eura, sir tvrdi osam, a lisnati 10 eura.
- Vole ljudi da probaju kvalitetan sir i skorup, a kad probaju, onda i kupe. Ovo je dobra prilika da predstavimo svoje proizvode. Lijepo bi bilo da se ovakve manifestacije organizuju i u drugim crnogorskim selima. Da i mi u Bjelopavlićima organizujemo nešto slično, pa neka nam dođu proizvođači iz Kuča i drugih krajeva – kazala je Jovanović.
Naglašavajući da imaju rakiju staru po 10–15 godina, njegov dvanaestogodišnji unuk i glavni pomagač Petar Pejović je naglasio: ,,Đedova rakija je najbolja, ko proba pamti“.
PROMOCIJA
Jedan od brojnih posjetilaca Radojica Bulatović juče je došao kao veliki poštovalac i prijatelj Kuča.
- Prvi put sam ovdje, a kao da sam tu 300 godina. Kuči su poznati kao složni i organizovani, posebno posljednjih decenija, primjetno je da je lijepo doći širokim drumovima do ovih naših vrleti. Inače, cijela Crna Gora je dukat. Prelijepo se osjećam ovdje, doći ću ponovo. Drago mi je što vidim veliki broj mladih ljudi i djece –kazao je Bulatović.
I Podgoričanin Tadiša Leković, koji je porijeklom iz Bijelog Polja, a kome je žena od Prelevića sa Ubala, za Kuče ima samo riječi hvale.
- Kuči su gostoprimni, kao i uvijek. Ovo je baš dobro organizovano. Bilo bi lijepo da ima što više ovakvih događaja – kazao je Tadiša. Razigranu dječicu na stadionu ,,Gomilice“ uveseljavali su ,,Zabavljatori i animatori“.
- Prvi put smo u Kučima i baš nam je drago da možemo da doprinesemo ovom zanimljivom događaju. Posebno je lijepo što se ovoga puta sa djecom družimo na selu – kazala je animatorka Majda Škrijelj Sedmogodišnji Milija Jovović, koji je sa djecom uživao u igri, kazao nam je da je došao iz Podgorice sa babom, tetkom i braćom.
- Mi smo sa Kržnje. Lijepo mi je, više mi se sviđa da se igramo ovdje nego u gradu – kazao je sedmogodišnji dječak čiju poruku možemo tumačiti i kao svojevrsnu zalogu za očuvanje lijepe tradicije kučkoga kraja. I.MITROVIĆ
Šezdeset trogodišnji Željko
Spaić juče je došao sa suprugom, djecom i unučadima. Sa drugom Igorom Radonjićem svratio je kod plemenika da probaju ,,kučko pivo“. - Do danas nijesam znao da postoji „kučko pivo“, a sad znam i da je odlično. Preporučujem svima da probaju – kazao je Spaić. Razgovarajući sa mladim pivarom čiji su korijeni upravo u ovom selu, Spaić je došao do saznanja da je on zapravo nekad radio kod
Prelevićevog đeda. - Ja sam rođen i odrastao u Kučima. Mladost sam provao na Liještima i Ublima, gdje mi je otac predavao u školi. Malo smo se bili udaljili od Kuča. Ali, kada vidim ovo danas, srce mi je puno. Mi volimo naše Kuče, cijenimo ovakve manifestacije i uradićemo sve da one zažive. Lijepo je da se družimo, upoznajemo i podsjetimo kako se nekad živjelo ovdje. Neka se ljudi vole i poštuju, treba i djecu da učimo tome – poručio je Spaić.
Učiteljica, pivarka, policajka, babica i osuđivana pljačkašica ulaze u kafanu i penju se na binu… Zvuči kao početak nekog lošeg vica, zar ne? Možda, ali ne i kada ga priča, za televiziju pakuje i pank-rokom prska Sali Vejnrajt. Britanka koja nam je dala niz fantastičnih serija, čija je kruna bez sumnje remek-djelo „Happy Valley“ sa nezaboravnom Sarom Lankašir, ponovo se pozabavila sredovječnim ženama na ivici nervnog sloma. I opet je pokidala. Patrijarhat, vjerujte, nema nikakve šanse protiv Saline furiozne ženske petorke u BBC seriji „Riot Women“.
Omča ili muzika
Naziv je, naravno, aluzija na riot grrrl pokret iz devedesetih godina prošlog vijeka, kada je gomila nekih mnogo ljutih djevojaka uzela muzičke instrumente i okrenula ih protiv toksičnih muškaraca, mizoginije, objektifikacije i drugih demona patrijarhata. A serija je trebalo da se zove „Hot Flush“… „Valunzi“. Ili valunge, kakogod, isto je – i tiče se iznenadnih napada vrućine, znojenja i nelagode zbog hormonskih promjena. Kod žena najčešće – u doba (peri) menopauze.
Što sve može da prati menopauzu vidimo već u prvoj od šest epizoda (57-59 min.) upoznajući redom glavne junakinje. Prva je Bet (Džoana Skanlen), učiteljica pred penzijom koju je prije nekoliko godina napustio muž, te čiji je centar svijeta pomjerio i sin Tom (Džoni Grin) napuštajući porodično gnijezdo.
Na početku serije zatičemo je u hladnoj i praznoj kući kako se penje na stoličicu i stavlja omču oko vrata. No, ne može joj bit’ ni da se ubije od tuđeg sebičluka. Telefon zvoni, brat je pegla oko novca (i to njegovog ili njenog, nego maminog) koji je utrošila da im majku oboljelu od demencije smjesti
Svaka žena u ovom oktanskom hormonskom koktelu ima nešto neodoljivo, ali fakat je da ogromno pulsirajuće srce cijele priče nosi odnos Kiti i Bet. Rosali Krejg i Džoana Skanlen grade ga bez grešaka u koracima, sa srcem na reveru
u starački dom… Svi je vuku za rukav kad im je nešto potrebno, a kada pozove ili pošalje poruku – ni glasa. Ni od brata, ni od bivšeg muža, ni od Toma.
Zavila bi Bet vrat u tu omču da je u suicidu nije prekinuo još jedan poziv, ovog puta od nekoga kome je zaista stalo. Stara drugarica Džes (Lore-
jn Ešborn) zove je iz svog paba, pita svira li još klavijature i hoće li u bend. Ko bi još svirao, koje pjesme, đe i za koga – riješiće se u hodu.
Za sada plan je okupiti se i zasvirati na lokalnom takmičenju čiji prihod ide u humanitarne svrhe, za migrante. Za koje? Ni to Džes ne zna, nije joj ni bitno, samo bi da uleti naglavačke u pank-rok. Da svira i barem za bubnjevima praši po frustracijama svake vrste – od te iste menopauze, preko tunjavog novog momka i obaveza u pabu, do brige o haotičnoj porodici, naročito o nezahvalnoj kćerki i unučićima.
NervNi slOmOvi Klavijature i bubnjevi su štiklirani; sad valja tražiti vokal, bas i električnu gitaru. Za drugo i treće rješenje stiže u obliku dvije sestre. Starija Ivon (Amelija Bulmor) je babica, razvedena je i nema djece, a mlađa Holi (Tamsin Greig) za koji dan kreće u penziju. Njen scenario sličan je kao Betin – rastavljena je od muža, ima starije sinove koji je previše ne konstatuju iako žive sa njom, a i njena i Ivonina majka ima demenciju. I divno je, u maloj ali efektnoj ulozi, iznosi En Rid, koja je sa Vejnrajt već napravila sjajnu seriju „Last Tango in Halifax“. Sa Ivon koja uzima električnu gitaru i Holi sa basom u rukama jedina karika koja fali jeste vokalistkinja. Prvi sastanak četiri potvrđene članice, pak, prolazi baš bezveze; ostale nemaju previše sluha za Betin prijedlog da, kao „žene u određenim godinama“, pokažu bunt svirajući „Satisfaction“. Patrijarhat nema šanse protiv furiozne pank-rok petorke u
Kakav, bre, The Rolling Stones; Džes, Holi i Ivon prije bi rokale ABBA siguricu „Waterloo“. I to je dovoljno da Bet izbaci iz takta i vrati je mislima o onoj omči… Sve dok je furiozno, neapologetsko, sirensko izvođenje pjesme „Violet“ benda Hole ne natjera da uđe u memljivi pab i na bini otkrije ženu skrojenu baš po mjeri Kortni Lav
Prije nego što je začara sa „Violet“ u finišu fenomenalne prve epizode, već ćemo znati da Bet čeka velika muka sa Kiti (Rosali Krejg). Za nju je Vejnrajt spremila opaki uvod, u martinkama i leopard kaputu, sa razmazanom šminkom i nervnim slomom usred supermarketa.
Dok Kiti guta pilule kao „tiktak“, naliva se votkom i vadi noževe – na lice mjesta sa policijskom partnerkom Nišom (Taž Atval), koja će kasnije sa sestrom Kem (Šandip Upal) postati bekvokal, pristiže upravo Holi. Možete samo
da zamislite njenu facu kada joj, tu očigledno neuračunljivu furiozu, Bet dovede u bend samo dan kasnije i predstavi je kao glavnu pjevačicu…
Zdravi otpor Freak show u supermarketu ispostaviće se samo jednim od razloga zbog kojih valja držati distancu sa Kiti, a ostali uključuju, između ostalog, nestalog oca koji je šefovao najljućom mafijom u njihovom Hebden Bridžu, u Jorkširu, te vezu s oženjenim muškarcem, dijete dato na usvajanje 30+ godina ranije, pa i jedan automobil isprejan psovkama i urnisan čekićem. Ipak, glaščina je glaščina – brzo svi padaju na njen mazni i bijesni „Waterloo“. Prelijepi haos od Kiti postaje ne samo dio, nego ključni i najmagičniji sastojak benda Riot Women. Nego, Hebden Bridž. Mjestašce na zapadu Jorkšira trenutno broji manje od 5.000 stanovnika, a važi za sigurno mjesto za LGBTIQ+ zajednicu, pa čak i za „lezbejsku prijestonicu Ujedinjenog Kraljevstva“. Vejnrajt ga je već obesmrtila u „Happy Valley“ i „Last Tango in Halifax“, ali na drugačiji način nego ovdje. U „Riot Women“, pak, Hebden je manje mračan i klaustrofobičan; tu se usamljenost i nevidljivost žena u srednjim godinama uspijevaju nadomjestiti nečim dragocjenim. Snagom prijateljstva, solidarnosti, praštanja. I zdravim otporom onih koje
odbijaju da ćute zbog „određenih godina“ i tuđih očekivanja. Glavne junakinje imaju dovoljno prostora da se razviju i povedu kako kolektivnu, tako i individualne bitke kroz šest epizoda. Neke rade više, neke manje, ali to nije nikakav problem zato što Vejnrajt ostavlja dovoljno prostora za nastavak i dodatno produbljivanje podrukavaca njihove božanstvene feminističke himne. I spoj filmskih komedija „The Full Mounty“ (Piter Kataneo, 1997) i „School of Rock“ (Ričard Linklejter, 2003), kako seriju i predstavljaju u medijima, pretvara u nešto mnogo kompleksnijeu poziv da vidite, da osjetite, da razumijete „žene u određenim godinama“. Da priznate da uopšte postoje.
Lijek Za samoću Svaka žena u ovom oktanskom hormonskom koktelu ima nešto neodoljivo, ali fakat je da ogromno pulsirajuće srce cijele priče nosi odnos Kiti i Bet. Krejg i Skanlen grade ga bez grešaka u koracima, sa srcem na reveru. I, što je možda i najvažnije, izbjegavajući kliše momente iz sapunica ili bilo kakav utisak da se tu radi o novopečenim prijateljicama. Ne, Kiti i Bet nijesu samo BFF i „sestre po muzici“, nego djeluju kao majka i usvojena kćerka. Jedna od druge dobijaju razumijevanje i prihvatanje koje im je dugo falilo. Bet – od kada je postala nevid-
ljiva. Kiti – od kada se rodila. Protivotrov za usamljenost, nevidljivost, izolaciju, mizoginiju, odbacivanje svake vrste – to su ove žene jedna drugoj, a muzika je samo ljepilo koje ih spaja, koje im daje gorivo, koje im služi kao izgovor da se udruže i puste glas protiv svega što ih tišti. Materijala je, dapače, mnogo; imaju one o čemu da pjevaju i praše. U pitanju su godine i godine potiskivanja i gutanja emocija na razne teme, od odbjeglih muževa, nezahvalne djece i komplikovanih roditelja, preko zahtjevnih poslova, do katastrofalnih prvih sastanaka i očajničkih pokušaja da se vrate na „tržište romantičnih veza“.
I opet, Vejnrajt se ne zaustavlja „samo“ na problemima žena od 40+ godina, nego kroz likove poput mnogo mlađe Niše uspijeva da progovori i o „bedastoćama“ koje „drugi pol“ prati od rođenja. Bila u pitanju sistemska mizoginija ili nešto drugo, nebitno je. Sve te muke – bile biološke kao valunge ili sistemski uslovljene kao seksualno uznemiravanje i mizoginija u muškocentričnim poslovnim okruženjima, kreatorka tretira sa lakoćom. Tako da samo želite još.
siva Zona
Jedina stvar koja se „Riot Women“ priči zamjeriti može jeste tretman muških likova, zbog čega i jeste, za razliku od Salinih prethodnih serija, dobila i neke prilično nega-
Crveno, mrzim te, crveno – ARXX, Garbage i Igi Pop
„Riot Women“ posebno će lijepo pasti fanovima još jedne vrhunske britanske serije koja se tiče pobunjenih žena i muzike – „We Are Lady Parts“. Njena kreatorka Nida Manzur napravila je sjajan spoj originalne muzike i obrada pank-rok hitova, kroz koje se efektno progovara o mašineriji za ugnjetavanje žena, i to ne samo muslimanskih i milenijalskih, iako ta specifična grupa i jeste u fokusu njene kriminalno potcijenjene dramedije. Vejnrajt je u svojoj „Riot Women“ napravila sličan spoj, pa soundtrack puca kako od zaraznih obrada, ali i štosne i prkosne originalne muzike. Između ostalih, uz ABBA klasik „Waterloo“ i Hole hit „Violet“ (koji efektno i simbolično odjavljuje svaku epizodu) od hitova možemo da čujemo: „I’m Only Happy When It Rains“ (Garbage), „Weak“ (Skunk Ananasie), „Dissolved Girl“
(Massive Attack), „Nothing Matters“ (The Last Dinner Party), „The Passenger“ (Igi Pop)… No, originalne pjesme priča su za sebe. Sve ih potpisuje brajtonski ženski duo ARXX koji je, na preporuku muzičke novinarke Radio tajmsa, u pomoć pozvala Vejnrajt. Hani Piduk i Klara Taunsend napisale su, odsvirale i otpjevale pjesmu „Riot Women“ iz špice, ali i još nekoliko stvari koje se direktni odgovor na teme koje
muče glavne junakinje. Glumice su, naravno, uzele instrumente u ruke i naučile da ih sviraju. Posebno se izdvajaju prašenja tri pjesme - „Shiting Pineapples“, „Just Like Your Mother“ i „Seeing Red“. Prva s „ananasima iz anusa“ odnosi se, pogađate, na porađanje i „blagoslov“ donošenja djece na ovaj čarobni svijet; druga se tiče rečenice koju mnoge žene prečesto mogu da čuju od životnih partnera koji ih obično, kao što znamo,
tivne recenzije. Zamjerke se otprilike svode i na ono za što su u svoje pero optuživali i riot grrrl pokret – da je isključiv i hejterski nastrojen prema svemu muškom.
Kod Sali je, pak, stvar malo drugačija. Nije da tu iko mrzi muškarce; samo je stvar u tome da je akcenat na dugo zatočenoj, te konačno vulkanski oslobođenoj ženskoj energiji. Iako to ne znači da muški likovi nijesu mogli biti bolje nijansirani, govorimo o legitimnom i opravda-
ne izgovaraju kao kompliment…
„Seeing Red“ je, pak, najveća zaraza i klupska, ako ne i stadionska dizalica. I naravno da je direktna priča o menopauzi, valunzima, hormonskoj nadomjesnoj terapiji, suvoći vagine i ostalim „darovima“ za žene koje izlaze iz reproduktivnog doba. Omiljeni dio? Da je hormonska terapija potrebna muškarcima – mogla bi se kupiti u svakom supermarketu. Pa ne no je li!
nom izboru. Pa opet, nadamo se da će druga sezona biti malo naklonjenija muškarcima. I da će im se, mimo Toma koji je dobio značajan prostor zbog specifičnog podzapleta sa dvije (ne) uračunljive majke, posvetiti više pažnje. Nije svaki brat – sebičan, svekar – seksualni napasnik, ljubavnik – nasilnik, bivši ili sadašnji muž – šonjo. Koliko god haos bio prirodno okruženje za žene poput glavnih junakinja ove serije, ne mora da znači da bi i baš svaki kolega sa posla zažmurio na uznemiravanje koleginice, pa čak i ugrožavanje njenog života. U tom smislu ima mjesta za popravke i efektne umetke (u tebe gledamo, veliki, o najveći Džonatane Prajse!), a ako iko zna kako se grade kompleksni likovi i motivacije, te kako da nas natjera da se vječito ganjamo sa dilemama i trilemama u sivoj moralnoj zoni, to je Sali Vejnrajt. Prva sezona ima bunta, ima drame, ima humora, ima suza i mnogo, mnogo dobre muzike. Istresanje mizoginije i menopauze iz gaća tek je krenulo i opako se zahuktava. Srećno nam novo prijateljstvo, sestre slatke… Riot grrrls, ovo je tek početak!
PODGORICA - Budućnost je izgubila i šesti meč u Ligi šampiona, ali je protiv Glorije Bistrice bila na korak do senzacije.
Vodile su ,,plave“ u 45. minutu 22:18, tri minuta kasnije imale su višak od tri gola, ali je iskusniji gostujući tim, sa velikom rotacijom, u posljednjih 15 minuta postigao 11, a primio četiri gola za konačnih 29:26. Naše šampionke odigrale su najbolje (prvo) poluvrijeme od početka Lige šampiona, djelovale su moćnije na terenu od rivala, a uspjele su od ukupno 16, da postignu pet lakih golova iz kontranapada i jedan iz tranzicije. Dugo su se, posebno bekovi, mučili protiv odbrane Budućnosti, tražio je španski stručnjak Karlos Vivera dobitnu kombinaciju i očigledno je pronašao, jer je konkretno Monika Kobilinjski dala dva ključna gola kada se lomio rezultat. Ipak, najzaslužnija za pobjedu rumunske ekipe bila je pivotkinja Sisoko, koja je od ukupno 11, iznudila pet sedmeraca. I iz ovog dijela Rumunke su bile jače, postigle su devet golova, mada ni ovaj segmenat na kraju nije bio od presudnog značaja. Umor je, što se vidjelo, u posljednjih 15 minuta presudno uticao na šesti poraz ,,plavih“. Ušle su naše rukometašice u seriju promašaja, nesezonskih šuteva, ali i banalnih grešaka, što je gost objeručke prihvatio i kažnjavao iz brze igre i pozicionog smirenog napada. Ključni detalj koji je uticao na minimalan poraz crnogorske ekipe bila su isključenja i to u najgori momenat. Prvo je Jelena Vukčević napravila faul za dva minuta nad raspoloženom Pinto (dala gol iz kontre) u 51. minutu, a onda je i Nina Bulatović (nad istom igračicom) morala na odmor. Brojčano jače gošće iz Rumunije prednost su pretvorile u rezultatski plus. Sisoko je u periodu rezultatske nadmoćnosti u 53. minutu donijela saigračicama priliku da iz sedmerca povedu. I imale su sreće tada, jer je Armel Atingre odbranila šut Nuser, ali je Holanđanka prihvatila odbijenu loptu i pogodila za 24:23 za prvo vođstvo nakon 45 minuta. U tom trenutku gostujući tim je bio u seriji od 6:1. I nije se do kraja zaustavljao. Nakon dobre intervencije Arude, u 55. minutu pivotkinja Sisoko je uvećala prednost na ,,plus dva“, da bi u narednom napadu Itana Grbić, koja je do odmora bila najbolja na terenu sa šest golova i četiri asistencije, vratila nadu, a isto je uradila na četiri minuta do kraja kada je pogodila za 25:26. U posljednja četiri minuta Bistrica je uputila još dva šuta sa sedam metara (Bazaliu je pogodila), a za ,,plus četiri“ posta-
od starta sezone
Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 200
Sudije: Mikelić i Paradina (Hrvatska)
Sedmerci: Budućnost 5-3, Glorija Bistrica 11-9
Isključenja: Budućnost 4, Glorija Bistrica 4 minuta
BUDUĆNOST BISTRICA
Abramović: U najmanju ruku bili smo ravnopravni
Zoran Abramović
rala se Pinto koja je u uvodnim minutama drugog poluvremena sa dva gola i sedmercem, čuvala nadu u trenucima kada su ,,plave“ vodile 17:13 i 18:14. Budućnost je propustila dobru šansu da savlada favorita. Imao je ponovo naš šampion ogromnu podršku sa gola od Armel Atingre, na očekivanom nivou bila je Ivana Godeč, ali falilo je - pored Grbić nakon odmora je pogađala Jelena Radivojević - opasnijih dalekometnih šuteva. Ovim porazom vjerovatno je izgubjena velika nada za prolaz u osminu finala. U narednom meču ,,plave“ će 9. novembra gostovati
Rezultati
GRUPA B
- Lrim 28:35
danskom Esbjergu. - Raduje me ovo i prethodno izdanje u Dortmundu jer napredujemo i pomjerile smo se sa mrtve tačke koja je bila u prvih nekoliko kola. Ima dosta prostora za napredak. Sve greške koje smo pravili su zbog
Čestitam Gloriji na trijumfu, ali posebno mojim djevojkama na fenomenalnoj partiji i velikoj borbi. Napredak u igri se vidio u Dortmundu, protiv Glorije Bistrice posebno. Ko hoće da vidi, vidjeće da je veliki napredak i da su djevojke, što se kaže, izginule na terenu. I mogu slobodno da kažem da smo u najmanju ruku bili ravnopravan protivnik protiv ekipe koja je, a mediji su pogrešno prenijeli moju izjavu od prije dva dana, da li namjerno ili ne - ne znam, dala 38 golova jednom Esbjergu, a mi smo ih sveli na 29 i imali šest tehničkih grešaka, što je fenomenalan uspjeh. Ova ekipa je bila izraziti favorit po svim mjerilima. Mislim da su nas možda, ali kažem možda, da se ogradim, u startu potcijenli. A došli su po dva velika boda u borbi za što bolji plasman. Nadam se, u stvari znam i ubijeđen sam, ako budemo imali od strane javnosti strpljenja i podrške, a to uporno ponavljam, da će sve bolje i bolje da igrajukazao je Zoran Abramović, trener podgoričke ekipe.
rotacije i manjka iskustva. Mislim da iz grešaka možemo da učimo, ali se đevojkama nema što zamjeriti. Kontrolisali smo utakmicu 45 minuta, na kraju je naš umor doveo do toga da se njihova golmanka „razbrani“. Jer, sa umorom dola-
zi do manjka fokusa. Delgado, koju smo kontrolisali, na kraju je pokazala zbog čega je ove sezone jedan od boljih lijevih bekova. I mogu slobodno da kažem da su na kraju zasluženo slavile - poručila je Grbić. A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Derbi 5. kola
SBbet Prve lige za rukometašice u Nikšiću između Trebjese Bemaks i Levalee 2010 završen je bez pobjednika 28:28. Lideru (Levalei) je remi donijela Sanja Andrijašević četiri minuta prije kraja utakmice i upravo je sa 12 golova bila najefikasnija. Kod domaćina Anđelina Orbović dala je devet, Andrea Jovanović osam, a Ivana Savić šest golova. Osim raspoložene Andrijašević za Levaleu su pogađale Tatjana Vučetić pet puta, Jelena Kuzman i Andrea Dragnić po tri... Do prve pobjede stigla je ekipa Komova. U utakmici ekipa sa dna tabele, domaćin je savladao Zetu 32:31 i to golom Lane Vujović. Vodile su gošće golom razlike na dva minuta prije kraja, ali se domaće nijesu predavale i mini serijom 2:0 proslavile trijumf. Dvocifrena u domaćoj ekipi bila je Tina Ivanović (10), dok je Tajla Kožar upisala 12 odbrana. U poraženoj ekipi Maja Ceklić je postigla osam golova, Nevena Škatarić gol manje... Stars je slavio u gostima i upisao treći trijumf, debitant u eliti savladao je Ulcinj - 24:23. Drama je na kraju pripala Cetinjankama koje su u 51. minutu vodile 22:19, a na tri minuta prije kraja 24:22. Samo 11 sekundi kasnije domaće su se približile na gol, a nakon tajm-auta gošći i neiskorišćenog napada, uslijedio je tajm-aut domaćina (1.16 prije kraja), ali nije bilo promjene na semaforu.
U pobjedi Starsa sa 10 golova istakla se Iva Božović sa 10 pogodaka, Bojana Peličić dala je sedam, a Andrea Đuričković odbranila je 13 šuteva. Kod Ulcinjanki stoprocentna bila je Tijana Ćetković (šest), Nejla Hodžić je postigla pet uz isti broj asistencija.
U posljednjem meču petog kola igračice OTP Group Budućnost I su na domaćem terenu savladale ekipu iz Tivta (31:24). ,,Plave“ su sada na učinku od četiri pobjede i trenutno su na drugoj poziciji sa bodom više od Trebjese, odnosno bodom manje od prvoplasirane Levalee. Sofija Delecić istakla se sa šest golova i četiri asistencije, gol manje postigla je Sanja Dulević U gostujućoj ekipi Andrijana Ivanović dala je sedam golova, Božidarka Delibašić šest... A. M.
PODGORICA – Crna Gora
je u aprilu za samo 15 dana doživjela dva velika udarca – ostala je bez standardnih golmana, Nebojše Simića i njegove prve zamjene Nikole Matovića, nakon što su obojica pokidala prednji ukršteni ligament.
Znalo se tada da će prvi izbor među stativama postati Haris Suljević, 24-godišnjak iz Mojkovca, a majski dueli sa Slovačkom i Finskom u završnici kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, te kontrolni dvomeč koji je minulog petka i subote odigran s Belgijom u Podgorici, pokazali su da ,,lavovi“ imaju na koga da se oslone kad je u pitanju ta pozicija. Golman Zagreba je sa 18 odbrana bio najzaslužniji što su naši rukometaši izbjegli poraz od autsajdera u drugom prijateljskom meču u EHF sedmici (27:27), nakon što je noć ranije upisao devet (vrlo bitnih) intervencija u trijumfu od 34:30.
- Zadovoljan sam, ali dosta od tih 18 odbrana mi je omogućila perfektna odbrana. Imao sam
HARIS SULJEVIĆ ,,U PATIKAMA“ NEBOJŠE
SIMIĆA: Član Zagreba potvrdio da ,,lavovi“ ne treba da brinu za poziciju golmana
Iza HarisaSuljevića je neobično ljeto – prošlu sezonu je završio u Izviđaču, s kojim je stigao do polufinala EHF Evropskog kupa i osvojio titulu u Bosni i Hercegovini, pa početkom maja potpisao
pet intervencija uz pomoć bloka, lopte su jedva došle do gola, meni je ostalo da odradim lakši dio posla – nije želio Suljević da ističe sebe u prvi plan u izjavi za Pobjedu nakon drugog meča sa Belgijom.
NADAM SE DA ĆEMO UŽIVATI
Njegovo izdanje je najpozitivnija stvar iz dvomeča ,,lavova“ sa Belgijom. Sve ostalo je bilo dosta zabrinjavajuće jer je ekipa Didijea Dinara djelovala sporo, smušeno, porozno... Legendarni Francuz, ipak, nije djelovao zabrinuto, a na istom fonu su i izjave reprezentativaca... - Prije svega, treba reći da smo
jednogodišnji ugovor sa Kangasom, da bi krajem avgusta došlo do neočekivanog obrta: stigao je poziv Zagreba koji Suljević nije mogao da odbije, pa je hrvatski velikan platio obeštećenje španskom klubu.
igrali u maksimalno kombinovanom sastavu, nekoliko igrača se povrijedilo, srećom ne ozbiljno. Vidjela se, ipak, neuigranost jer u pitanju su standardni reprezentativci i teško je nekom da se uklopi u roku od dva, tri dana, i da dođe na nivo onog kog mijenja –kazao je Suljević.
- Što se tiče cijelog okupljanja, nosim samo pozitivne utiske. Atmosfera je bila vrhunska i mislim da ne treba da brinemo. Smatram da idemo uzlaznom putanjom. Nažalost, nijesmo pobijedili u drugom meču, ali smo u drugom poluvremenu tog duela pokazali pravo lice reprezentacije. U prvih 30 minuta bili smo loši
- Preskočio sam nekoliko stepenica za kratko vrijeme. Iz Ljubuškog sam otišao u Španiju, a onda se odjednom dogodio Zagreb. To je zaista veliki iskorak. Trudim se da se što prije pronađem i koliko
u oba smjera, primili smo 18 pogodaka - što je previše, ali smo u nastavku stisli, dali su nam samo devet golova – dodao je Suljević.
- Selektor je probao maksimalno da nas izrotira, svi igrači su dali maksimum i sada jedva čekamo decembar, nadam se da ćemo zadržati ovakvu atmosferu, da ćemo uživati i pružati prave partije – istakao je crnogorski golman.
MATOVIĆU I SIMIĆU
ŽELIM DA SE ŠTO PRIJE OPORAVE
Dobra stvar je što će se prvi meč na Evropskom prvenstvu igrati kasnije nego što je do sada bio slučaj - ,,tek“ 16.
je brže moguće dođem na nivo igrača koji su već godinama u Ligi šampiona. Nije nimalo lako, ali uz naporan rad i disciplinu očekujem da ću sigurno napredovati – naveo je Suljević.
januara, kada je na programu duel sa Slovenijom.
- Biće vremena da se sve dodatno posloži, samo da budemo zdravi. To je najbitnije –istakao je mladi čuvar mreže. ,,Lavovi“ će u Oslu igrati i sa Farskim Ostrvima i Švajcarskom. U glavnu rundu ići će dvije ekipe iz grupe, a dometi Dinarovih izabranika u velikoj mjeri zavisiće od odbrana Suljevića.
- Nadam se i očekujem da ću zadržati ovaj nivo odbrana – prokomentarisao je Mojkovčanin, kojem će nastup na EHF Euru biti najveći izazov u dosadašnjoj karijeri.
Nije lako ,,ući u patike“ Nebojše Simića, ali Haris je spre-
man za taj izazov, s tim da svoje mjesto u timu ne doživljava kao ,,garantovano“.
- Ne znamo što će biti, odnosno ko će biti prvi golman na Evropskom prvenstvu. U svakom slučaju, i Nikoli Matoviću i Nebojši Simiću želim maksimalno brz oporavak, oni su važni šrafovi ove ekipe. Svaki igrač nam je bitan, nemamo toliki izbor kao druge reprezentacije – naglasio je Suljević.
Nekadašnji golman Mojkovca brani vrlo dobro za Zagreb u Ligi šampiona, ali je tim Andrije Nikolića bez boda nakon šest kola elitnog evropskog takmičenja.
- Stigao sam nakon priprema, poziv Zagreba je došao neočekivano. Ne igramo baš sjajno, još se tražimo i nijesmo probilli led jer još čekamo na prve bodove u Ligi šampiona, ali nadam se da će i nas ogrijati sunce i da ćemo se pomjeriti s nule, mada nas sada čeka težak dvomeč s Magdenburgom, koji je aktuelni prvak Evrope. Daćemo sve od sebe, pa ćemo vidjeti što će biti – kazao je Suljević. N. KOSTIĆ
Uspjeh rukometne reprezentacije na kvali kacionom turniru za EP
PODGORICA – Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće naredne godine igrati na Evropskom prvenstvu. U utakmici odluke na kvali-
fikacionom turniru u Slovačkoj, generacija koju predvodi trener Vuk Kaluđerović savladala je Holandiju sa 24:23 i osvojila drugo mjesto. ,,Lavovi“ su se tako učinkom od
dvije pobjede i jednog poraza vratili u evropsku elitu - u prvom kolu pretrpjeli su težak poraz od Slovačke (41:22), a u subotu savladali Ukrajinu (31:26). Protiv Holandije je naša reprezentacija od početka diktirala ritam, na poluvremenu vodila sa 17:12 i zasluženo došla do velikog uspjeha. MilošTujković sa sedam golova predvodio je naš tim do pobjede, dok su po četiri postigli NemanjaBatuta i DaniloGutić Ne. K.
PODGORICA – Sutjeska Elektroprivreda, Primorje 1945, Jedinstvo 1950 i Lovćen 1947 i nakon četvrtog kola zadržali su maksimalan učinak, Podgorica Bemax i Ibar su upisali prve pobjede, a Mornar Barsko zlato prvi poraz.
Sutjeska je četvrti trijumf upisala na gostovanju Ulcinju (83:75), ekipi koja još nije osjetila ukus pobjede Goran Gajović je bio najefikasniji kod Sutjeske sa 18 poena, uz pet asi-
stencija i četiri skoka, dok je u Ulcinju Gojko Radulović postigao 29 poena. Na prvi trijumf u ABA2 ligi Primorje je nadovezalo novu pobjedu u domaćem prvenstvu, nad Dečićem sa 97:88. Petorica domaćih igrača imala su dvocifren učinak, a Novak Peković je bio najefikasniji sa 24 poena. Kod Dečića su se istakli Aleksandar Bulatović sa 26 poena i Bogdan Cebalović sa 23 poena i osam skokova. Četvrtu pobjedu upisalo je i Jedinstvo, u gostima protiv
SC Derbija sa 80:71. Nemanja Knežević je predvodio Bjelopoljce sa 22 poena i šest skokova, Marko Kljajević je imao po 15 poena i skokova, a Lazar Vukčević 15 poena i osam skokova. U SC Derbiju, koji domaću ligu igra sa mladim timom, istakao se Andrija Đaletić sa 16 poena i 12 skokova, a isti broj poena je imao i Balša Mugoša Teodo je došao do polovičnog učinka nakon ovog kola, tako što je Mornaru nanio prvi poraz – u Tivtu je bilo 83:71. Domaćine su predvodili Amerikanci – Džejden Tarner je postigao 21, a Tarik Kul 17 poena. Kod Barana Kristofer Ostin je upisao 19 poena, a Petar Krivokapić 17. Lovćen je u Golubovcima bio bolji od Vukova Zeta sa 80:72. Cetinjane su do trijumfa vodili Milutin Đukanović i Kingsli Perkins sa po 20 poena, s tim da je Perkins imao i osam skokova, a Đukanović je dodao šest asistencija i četiri skoka. U domaćem timu istakao se Marko Raičević sa 18 poena i pet skokova.
Podgorica je u ovoj rundi došla do prve pobjede u sezoni, na gostovanju Danilovgradu sa 89:71. U meču u kojem se nijednog trenutka nije postavljalo pitanje pobjednika, sedmorica gostujućih igrača imala je dvocifren učinak, a predvodili su ih Siniša Šorak sa 12 i Aleksa Bulajić sa 11 poena, a kod Danilovgrada su bolji od ostalih bili Pavle Mugoša sa 19 i Aleksandar Pješčić sa 18 poena. Prvu pobjedu proslavio je i Ibar, na svom parketu protiv Kotora, ubjedljivo 77:57. Ostin Braun je bio najbolji sa 17 poena i pet skokova, a u Kotoru Novak Obradović postigao je 14. S. J. Prva A muška crnogorska košarkaška
PODGORICA - Košarkaški klub osoba sa invaliditetom
Paramont iz Podgorice pobjednik je međunarodnog turnira Trofej Beograda. Paramont je u finalnom meču savladao Singidunum Crvenu zvezdu 47:37. u teškoj i zanimljivoj finalnoj utakmici, punoj obrta, slavio i zasluženo do-
šao do trofeja. Podgorički tim prethodno je u polufinalnom meču eliminisao mađarski Torekveš 50:25. Uspješan nastup podgoričke ekipe kompletirao je centar Nermin Pandžić, koji je proglašen za najboljeg igrača. Na turniru su, pored Paramonta, učestvovale i najbolje ekipe
Pejsersi šokirali Golden Stejt u NBA ligi
PODGORICA – Četiri pobjede gostiju i dvije domaćina, bilans je šest utakmica NBA lige koje su igrane u noći između subote i neđelje. U najboljoj utakmici večeri, Sakramento je u gostima napravio iznenađenje i pobijedio Milvoki 135:133. Milvoki je bolje ušao u ovaj meč, lako došao do dvocifrene prednosti, ali su Kingsi uspjeli da vrate meč u egal iako su sredinom druge četvrtine gubili 14 razlike. Izabranici Daga Kristija su došli do +10 krajem treće dionice, a onda tu prednost nekako sačuvali tokom posljednjih 12
minuta i došli do iznenađenja. U redovima Baksa istakao se Janis Adetokumbo sa 26 poena, 11 skokova i osam asistencija. Kajl Kuzma je ubacio 22, a Ej Džej Grin i Geri Trent po 17 poena. Na drugoj strani, Zek Lavin je ubacio 31 poen, Demar Derozan je imao 29, a Domantas Sabonis 24 poena, 13 skokova i šest asistencija, a vrijedan pomena je u učinak Denisa Šrudera od 24 poena i sedam asistencija.
Hjuston je kao gost slavio protiv Boston sa 128:101. „Rakete“ su sada na učinku od tri pobjede i dva poraza, dok je Boston na tri trijumfa i četiri poraza.
Nakon pobjede protiv Zadra, košarkaši Budućnost Volija Podgorici sa Bešiktašem, koji će se igrati pod posebnim
PODGORICA – Iako ponovo sa problemima u odbrani, u prvom poluvremenu, Budućnost Voli je protiv Zadra (98:87) nastavila pozitivnu seriju koja sad iznosi pet pobjeda, od čega tri u ABA ligi (Bosna, Beč, Zadar) i dvije u Evrokupu (Panionios, Lietkabelis).
iz Srbije - Singidunum Crvena zvezda, Mađarske - Torekveš SE i Makedonije - Hope sport. Paramont je u Beogradu nastupio u sastavu Mersad Murić, Senad Husović, Nedžad Pepić, Nikola Mišurović, Jasminko Nokić, Andrej Šibalić, Vladan Nikolić i Nermin Pandzić R. A.
Podgoričkom timu, međutim, u naredna dva meča predstoje veliki izazovi, pošto prvo u utorak u „MTEL dvoranu Morača“ (19 časova) stiže turski Bešiktaš, lider grupe B i jednog od pretendenata u borbi za trofej u Evrokupu, a onda u subotu gostuje Crvenoj zvezdi, koja je u odličnoj formi pod vođstvom novog trenera Saše Obradovića, sa šest pobjeda u posljednjih šest mečeva Evrolige. Prije duela sa Zvezdom, Budućnost mora da odradi težak meč kod kuće sa Bešiktašem, koji će, zbog posljednjih dešavanja u Podgorici u vezi sa državljanima Turske, biti odigran pod posebnim bezbjednosnim mjerama. A tim iz Istanbula u Podgoricu dolazi sa samo jednim porazom u dosadašnjem toku sezone, i to u Evrokupu, uz četiri pobjede, dok u domaćem prvenstvu ima svih šest pobjeda. „Kapije dvorane biće otvorene dva sata prije početka meča, a klub poziva sve navijače da dođu ranije, kako bi se izbjegle gužve na ulazima, imajući u vidu pojačane mjere kontrole i bezbjednosne provjere. Utakmica će biti snimana, a svako izazivanje incidenata biće procesu-
irano u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. Podsjećamo da je strogo zabranjeno unošenje sitnih predmeta, upaljača, ambalaže, pića i pirotehnike u dvoranu. Pozivamo sve navijače na fer, sportsko i ko-
Najefikasniji u redovima pobjedničkog tima bio je Kevin Durent sa 26 poena, a odmarao je u posljednjoj četvrtini. Alperen Šengun je upisao 16 poena, dok je Amen Tompson na ovom meču postigao 17 poena. U ekipi Džoa Mazule istakao se Bejlor Šejerman sa 17 poena, Pejton Pričard je imao 14, dok je Džoš Minot utakmicu okončao sa 10 poena.
Iznenađenje je napravila i oslabljena Indijana koja je savladala Golden Stejt 114:109. Tajris Halibarton se oporavlja od kidanja ligamenata, nema ni Nembharda ni Mekonela, otišao je Tarner, povrijedili su
se Topin i Mathurin, ali Indijana i dalje niže pobjede. Aktuelni vicešampion uspio je da baci Voriorse na koljena u meču u kojem je uglavnom gubio, čak i sa 11 razlike sredinom četvrte četvrtine. Najbolji u pobjedničkom sastavu bio je Eron Nejsmit sa 31 poenom i šest skokova, Paskal Sijakam ga je pratio sa 27
poena i pet skokova, a Kventon Džekson 25 poena i deset asistencija. Najbolji kod poraženih bili su Stef Kari sa 24 poena i Džimi Batler sa 20 poena, šest skokova i sedam asistencija. U Meksiko Sitiju Detroit je, poslije utakmice karijere Džejlena Durena, savladao Dalas sa 122:110. Poslije tri četvrtine,
gdje je rezultat bio 93:87 u korist ekipe Dalasa, Pistonsi su odigrali fenomenalno posljednji period meča, koji su dobili sa 35:17 i tako su riješili utakmicu u svoju korist. Duren je postigao 33 poena, dok je Kejd Kaningem upisao 21 poena i 18 asistencija. U ekipi Maveriksa, u kojoj nije bilo povrijeđenog Entonija Dejvisa, Di Anđelo Rasel je imao 31 poen, dok je Kuper Fleg imao 16 poena. Dalas je na učinku od dvije pobjede i četiri poraza, dok je Detroit na četiri pobjede i dva poraza.
Rezultati: Indijana - Golden Stejt 114:109, Vašington – Orlando 94:125, Boston – Hjuston 101:128, Detroit – Dalas 122:110, Milvoki – Sakramento 133:135, Šarlot – Minesota 105:122. S. J.
Volija okrenuti meču u utorak u posebnim mjerama
rektno navijanje, kako bismo zajedno stvorili atmosferu dostojnu našeg kluba i nastavili pobjednički niz. U dogovoru sa Bešiktašem, a prema odluci Eurokupa, utakmica će biti odigrana bez prisustva gostujućih navijača“, navodi se u saopštenju Košarkaškog
Italijan slavio u Parizu
kluba Budućnost Voli. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura, mogu se kupiti na biletarnici „MTEL dvorane Morača“ danas od 10 do 18 časova i utorak od 10 časova do početka utakmice. S. JONČIĆ
PODGORICA - Janik Siner
osvojio je masters u Parizu i vratio se na prvo mjesto ATP liste. Italijanski teniser u glavnom gradu Francuske osvojio je 1.000 bodova i preskočio Karlosa Alkarasa koji je ispao u drugom kolu.
Sjajni Italijan je u finalu slavio protiv Feliksa Ože-Alijasima 6:4, 7:6 nakon skoro dva sata igre. Kanađanin je pružio
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa ugostiće danas (15.30h) u „Bemaks areni“ ekipu Zagreba u okviru 5. kola WABA lige.
Po rasporedu, „vučice“ je 5. novembra trebalo da gostuju hrvatskom predstavniku, ali je dogovorom dva kluba došlo do zamjene domaćinstva, tako da „plave“ samo pet dana nakon derbija sa Partizanom, čeka novi ispit.
- Slijedi nam meč sa Zagrebom, koji ima dosta pojačan roster u odnosu na prošlu sezonu, a u prva tri meča pokazali su da imaju kvalitet. Samim tim svjesni smo da moramo imati maksimalno ozbiljan pristupnaglasio je Petar Stojanović, trener Podgoričanki. Budućnost Bemaks je u prethodna četiri kola odigrala tri meča (na premijeri je bila slobodna) upisala pobjede protiv Rilskog i Partizana, dok je poražena u Montani. S druge strane, Zagreb ima pobjedu i dva poraza u dosadašnjem dijelu.
- U prethodna tri meča pokazali smo kao tim dosta nekih oscilacija u igri, a svakim treningom smo pokušali da radimo na tome. Nadam se da ćemo odigrati ovog puta sa što manje oscilacija, da budemo čvrsti gotovo 40 minuta i sigurno da nas čeka zanimljiv meč - dodao je Stojanović.
Zagreb je ove sezone pojačan sa tri Amerikanke, a pored ne-
koliko hrvatskih internacionalki, stigla je i reprezentativka Bosne i Hercegovine, nekadašnja članica Budućnosti Dragana Domuzin. Sve to dodatno čini da ,,plave“ budu oprezne u meču bez prava na grešku uoči pauze u šampionatu, zbog prvog FIBA ,,prozora“ u okviru kojeg će Crna Gora igrati tri meča protiv Ukrajine, Azerbejdžana i Bugarske. - Jasno je da nas čeka još jedan zahtjevan meč, ali sigurno da razmišljamo samo o pobjedi. U napornom smo ritmu mečeva, ali očekujem
EPCG Superliga za odbojkaše (4. kolo)
protiv Zagreba da popravimo neke loše stvari iz utakmice protiv Partizana i da trijumfom zaokružimo mini ciklus uoči pauze zbog reprezentacije - rekla je plejmejkerka Marija Baošić. U sva tri prethodna duela ,,vučice“ su imale oscilacije, dozvoljavale rivalu velike serije, pa se nadaju da će ovog puta biti drugačije.
- Sigurna sam da ćemo neke stvari popraviti i da neće dozvoliti da greškama vraćamo rivala u ,,život“. Moramo biti prave od početka i nastojati da
PODGORICA – Odbojkaši
Budve i Budućnost voleja opravdali su uloge favorita u petom kolu EPCG Superlige i napravili lijepu uvertiru pred derbi u narednom kolu u Mediteranskom sportskom centru, dok je Sutjeska slavila u Ulcinju, pa je Lovćen ostao jedini tim bez pobjede u šampionatu. Budva je bila ubjedljiva pro -
tiv Lovćena sa 3:0 (25:7, 25:9, 25:9). Svi igrači Miljana Boškovića koji su igrali osvojili su makar dva poena, a najviše Vuk Stanojević – devet. Utakmicu je sa osam poena završio Vukota Čelebić, po šest su osvojili Miro Miljanić, Balša Radunović i Filip Milosavljević U redovima Lovćena Branko Stojanović je osvojio najviše poena – pet.
Sigurna je bila i Budućnost u Baru, jer je slavila 3:0 (25:18, 25:19, 25:17) i održala korak za Budvom sa istim brojem pobjeda (četiri) i bodova (12), ali sa jednim izgubljenim setom više (2-1).
Osvajača Superkupa su do pobjede vodili su Jovan Delić sa 15, Luka Lojić 14 i Aleksa Nikolić sa 12 poena. Kod Mornara Lazar Cimbalje -
u dobrom ritmu napravimo razliku i meč bez problema privedemo kraju – jasna je Baošić.
vić imao je 10, a Stefan Radević devet poena. Mornar je, uz Lovćen, jedini odigrao pet mečeva i pretrpio drugi poraz. Najviše neizvjesnosti bilo je u Ulcinju, gdje je Sutjeska trijumfom 3:1 (25:21, 21:25, 31:29, 25:18) zabilježila prvu pobjedu u sezoni. U ekipi Sutjeske najbolji su bili braća Vladan i Dragan Stojanović, sa 21, odnosno 17 poena, a dvocifreni su bili još Niko Perošević sa 14 i Nikola Nikčević sa 10. Odličnu utakmicu u dresu Ulcinja imao je Luka Gavrilović sa 17 poena, a po 14 su osvojili Nikola Ražnatović i Petar Živković S. J.
odličan otpor najboljem igraču planete, ali je napravio 13 neiznuđenih grešaka što ga je, posebno u drugom setu, koštalo boljeg rezultata. Kraj godine očigledno protiče u znaku Sinera sa pet osvojenih trofeja, računajući i posljednji u Francuskoj. Italijan je bio najbolji na Australijan openu, Vimbldonu, zatim u Beču i Pekingu. Čeka ga još završni ATP turnir u Torinu. R. A.
PODGORICA – Prvi put od početka sezone sve utakmice EPCG Superlige za odbojkašice završene su maksimalnim rezultatom. Šampion je i nakon šestog kola i dalje jedini bez poraza, a Herceg Novi je novi trijumf upisao protiv Gimnazijalca (četvrti poraz). Žili Oliveira Souza sa 12 i Valentina Gaviria Perez sa 11 poena predvodile su Novljanke, dok se kod gošći istakla Jelena Ćorović sa osam poena.
Luka Bar je za 48 minuta efektivne igre porazila Jedinstvo i stigla do pete pobjede, uz 13 poena Natalije Vlaović i 10 Maše Dragojević, dok se kod Bjelopoljki, koje su upisale peti poraz, istakla Ivana Šebek sa devet. I Albatros je na skoru 5-1, iako sa bodom manje od Luke Bar, a zahvaljujući pobjedi u gostima protiv Rudara, koji je i dalje jedini bez osvojenog seta. U timu Albatrosa su najbolje bile Iva Čurović i Emilia Hrnjez sa po 11 poena, te Dženaj Varga
sa 10, dok je, standardno, u pljevaljskom timi prednjačila kapitenka Zana Čakar sa 13 poena. Budućnost je do treće pobjede u nizu, četvrte ukupno, došla protiv Budve, koja je upisala četvrti poraz. U redovima domaćeg tima najviše poena je osvojila Elena Jovanović (13), a kod gošći Elena Čolaković (10). Derbi sredine tabele pripao je Morači, koja je sa 3:0 bila bolja od Mediterana. Podgoričanke sada imaju skor 3-3, a Medite-
ran 2-4. U domaćem timu istakle su se Darja Popović sa 14 i Itana Vukčević sa 12 poena, dok je Anastasija Kovačević bila najbolja u budvanskom timu sa 14 poena. Rezultati 6. kola: Budućnost volej – Budva 3:0 (25:19, 25:21, 27:25), Luka Bar – Jedinstvo 3:0 (25:14, 25:9, 25:18), Rudar – Albatros 0:3 (20:25, 30:32, 8:25), Herceg Novi – Gimnazijalac 3:0 (25:7, 25:12, 25:18), Morača – Mediteran 3:0 (25:21, 25:18, 25:18). S. J.
PODGORICA - Kompletirano je 14. kolo Meridianbet 1. CFL – iznenađenje je servirala OFK Mladost koja je kao gost pobijedila Budućnost (1:0).
Po gol su dali fudbaleri Petrovca i Dečića u derbiju pod Malim brdom (1:1), a vrijedan tijumf upisalo je Jezero protiv Arsenala (2:0).
PLAVI ZA ZABORAV
Ima Budućnost ,,crnih beštija“, a jedna od enigmi definitivno je postala OFK Mladost – drugi put u ligi, a treći put zaredom, Donjogoričani su savladali ,,plave“.
Nakon prošlog trijumfa na DG areni (3:1), izabranici Marka Šćepanovića uzeli su mjeru aktuelnom šampionu i pod Goricom (1:0). Trenutak odluke dogodio se u 78. minutu kada je mladi reprezentativac Lazar Knežević realizovao jedanaesterac.
Malo, premalo su prikazali Grbić i društo – a tako su i prošli, novi neuspjeh kod kuće, već četvrti poraz, a prošle sezone, u šampionskoj godini, bilo ih je tri na 36 kola.
Podgoričani nastavljaju da se muče – ovo je bio prvi negativni ishod pod vođstvom Dejana Vukićevića, ne računajući bolnu i prebrzu eli-
minaciju iz Kupa.
Za Mladost – novi istorijski trenutak. Klub iz predgrađa nabija kompleks najvećem u državi.
Budućnost je počela ofanzivno – prvo je Grbić netjerao golmana Radulovića da interveniše, a potom je probio po lijevoj strani, ubacio loptu u srce kaznenog prostora, gdje je Vušurović bio kratak, a šut Mijovića izblokirao Kontić ispred gol linije. Dobro su se, međutim, postavili fudbaleri Mladosti koji nijesu dozvolili domaćinu da se razleti po terenu. Štaviše, gosti su umirili utakmicu i držali protivnika podalje od svoje mreže.
Pokušavali su Donjogoričani da nešto kreiraju prema naprijed, ali ništa nije prolazilo – pâsovi po zemlji bili su netačni, a duge lopte lako su kupili defanzivci aktuelnog šampiona. Izostala je dominacija izabranika trenera Vukićevića, ali su bili opasniji tim koji je do nove prilike došao poslije greške Mladosti u odbrani. Pobjegao je Mijović, ušao u opasnu zonu, ali je bio previše udesno, težak ugao da bi odatle pogodio metu. Izborio je korner nakon kojeg se meč ponovo razvodnio...
Mladosti su se u više navrata otvarali prostori za kontru ili polukontru, ali falilo je ideje
Kompletirano 14. kolo Druge fudbalske lige Crne Gore
i mirnoće kada je trebalo poslati završni pâs ili onaj prije njega. Gosti su okončali prvo poluvrijeme bez ijednog pokušaja koji je bio prijetnja po golmana ,,plavih“. Skromnih 45 minuta pod Goricom.
Nije mnogo bolje bilo ni u nastavku, prava uspavanka, sve do 59. minuta kada je Mladost priredila situaciju koja je mirisala na nešto ozbiljnije. Brazilski internacionalac Almeida kretao se duž korner linije, predriblao Vukovića, ali iz mrtvog ugla nije mogao da prevari Domazetovića
Očekivalo se od Budućnosti da ponudi mnogo više, pa su potegli za izmjenama – od 72. minuta, ulaskom Bulatovića i Jovanovića, te Ivanovića nešto ranije, postava je bila ofanzivnija.
Sa svježim igračima nije čekao ni Šćepanović, strateg Mladosti...
Pretežno spora i nesadržajna utakmica počela je da bude brža i dinamičnija. Mladost se oslobodila, čak i raskomotila na polovini rivala, osjetila je da je Budućnost ranjiva.
Momci sa klupe nijesu donijeli ništa Budućnosti, dok su gost bili znatno bolji sa novajlijama. Domazetović je spasio domaćina kada je odbranio zicer Almeidi, ali nije mogao
PODGORICA – Grbalj je samo jedno kolo bio lidertim iz Radanovića dozvolio je sebi kiks u Donjoj Gorici, što je iskoristio Otrant i ponovo preuzeo vrh, nakon 14. runde Druge fudbalske lige. Grbalj je bio u naletu, vezao tri trijumfa, ali je Podgorica pokazala da je tim koji može da
zaustavi ekipe iz vrha. Nakon Rudara i Berana, Podgorica je šokirala Grbalj - 1:0. Trenutak odluke dogodio se u 21. minutu - Jovan Popović poslao je loptu ka šesnestercu Grblja, gdje se najbolje snašao Bojan Kopitović i efektno pogodio za 1:0. Isti igrač je u završnici meča imao novu šansu, ali je
taće se: Mornar – Bokelj, Jedinstvo –Budućnost, Mladost – Petrovac, Dečić – Jezero, Arsenal – Sutjeska.
da uradi ništa u 78. minutu. Piščević je skrivio penal, a Knežević rutinski pogodio za vođstvo Donjogoričana. Hladan tuš, šok za ,,plave“ koji su kažnjeni za blijedu partiju. Slavi Mladost koja je po broju bodova sustigla aktuelnog prvaka na petoj poziciji.
REMI NA JADRANU
Nije bilo pobjednika pod Malim brdom između Petrovca i Dečića. ,,Nebo-plavi“ su prikazali više, bili bolji, uputili više udaraca, ali nijesu održali prednost stečenu u 44. minutu preko Franete Izjednačio je Radusinović u 53, a do kraja se nije mijenjao rezultat.
meča Podgorica - Iskra
nakon centaršuta Matije Mijovića, njegov udarac glavom bio neprecizan. U posljednjim trenucima gosti su mogli da kazne domaćina, ali je Uroš Jovanović bio slab u završnici. Otrant je iskoristio kiks Grblja nakon brejka u Igalu (2:1). Ulcinjani su do vodećeg pogot-
ka stigli u 38. minuta, a strijelac je bio Halil Muharemović. U drugom minutu sudijske nadoknade Otrant je uspio da udvostruči prednost uz pomoć Valentina Rudovića. Samo minut kasnije prednost gostiju smanjio je Matija Gardašević. Lovćen je savladao Internacional - 2:1.
Jezero je prekinulo seriju od šest utakmica bez pobjede. Plavljani su bili bolji od Arsenala, pa je došlo do rotacije dva tima na tabeli – sada su puleni Miodraga Džudovića u mirnoj luci, a Tivćani u zoni baraža. Nominalnog domaćina je u vođstvo doveo Bogdanović u 19.
Berane – Rudar 0:2 Lovćen – Internacional 2:1 Kom – Iskra 3:1 Igalo – Otrant
Cetinjani su bolje ušli u meč i već u 10. minutu stigli do prednosti. Hinata Sakamaki nakon dobrog ubacivanja sa desne strane poslao loptu u mrežu. Pet minuta nakon gola japanskog fudbalera, Internacional je režirao izjednačenje pogotkom Balše Đurašića. Ipak, tim Dejana Dapčevića
minutu, a trijumf je potvrdio Adžović u debeloj sudijskoj nadoknadi.
vratio je prednost u 56. minutu, a strijelac je bio Đorđe Vukčević.
Dobru formu potvrdio je Kom, koji je protiv Iskre (3:1) vezao peti trijumf.
Istina, domaćinu je posao bio olakšan, jer su gosti od 20. minuta igrali sa igračem manje, jer je glavni sudija Lazar Čađenović pokazao crveni karton Anđelku Bokanu. Samo dva minuta kasnije Kom je poveo. Iz slobodnog udarca sa 17-18 metara kapiten Koma Luka Mihaljević rutinski je zatresao mrežu - 1:0. Ipak, gosti su brzo uzvratili i preko Marka Šćepanovića u 30. minutu stigli do egala - 1:1. Nakon odmora na poluvremenu osjetila se brojčana prednost Koma koji je na račun toga i stigao do ponovnog vođstva. U 71. minutu Luka Sili iskoristio je grešku u odbrani Danilovgrađana i pogodio za 2:1, a sve dileme otklonio je Luka Kruščić u 90. minutu. R. P.
Poneđeljak, 3. novembar 2025.
INTERVJU: Kantautorka Anja Zagorac za Pobjedu predstavila dva nova EP izdanja, „Vagabund“ i „Sjećanja“
PODGORICA - Talentovana kantautorka Anja Zagorac iz Podgorice nedavno je objavila singl „Maske padaju“, čime je konačno kompletirala EP „Vagabund“. Osim toga, prošle sedmice publikovala je i EP „Sjećanja“ na kojem se našlo šest novih numera.
U razgovoru za Pobjedu Zagorac se osvrnula na period pauze koji je uslijedio nakon objavljivanja prvijenca „Pitam da l’ si tu“ i dueta sa koleginicom Tinom Džankić, te potragu za novim kreativnim uporištem. Govorila je i o nastanku pjesama koje su godinama čekale svoju finalnu formu, kombinovanju pop-rok senzibiliteta sa eksperimentalnim momentima i sazrijevanju kroz proces snimanja dva mini albuma.
POBJEDA: Nakon albuma i singlova, dueta sa Tinom Džankić koji je super prošao, neko vrijeme te nije bilo. Što je uslovilo pauzu, pogotovo u nastupima?
ZAGORAC: Album sam objavila krajem 2019, ali ga nijesam promovisala kako treba zbog izbijanja pandemije. Saradnja sa Tinom je došla neočekivano i donijela mi kasnije mnogo toga lijepog. Mi smo objavile „So long“ u drugoj polovini 2021. Potom sam prošla kroz izazovan period tokom 2022. Nijesam nastupala jer je došlo do prekida rada sa bendom koji je bio formiran sa ciljem da sviramo autorski repertoar sa prvog albuma. Ostali su zabilježeni nastupi na promociji albuma i snimak sa lajv sešna „Rokumentarni dani“. Trebalo mi je vremena da se ponovo posvetim kreativnom radu kroz saradnju sa studijom Stivi, a potom i nikšićkim Disorderom. U međuvremenu nastavila sam saradnju sa Tinom Džankić na njenom singlu „U meni“, dok mi je pjesma „Nova“, zahvaljujući Vladimiru Marašu, omogućila da se nađem na festivalu Montesong kao autor/tekstopisac.
POBJEDA: Kompletirala si EP „Vagabund“, ali i objavila novi pod nazivom „Sjećanja“. Kada su nastajale pjesme i ko je sve radio na njima?Jesi li zadovoljna i kakva su ti očekivanja?
ZAGORAC: Neke pjesme su bile fragmenti iz prošlosti koje sam konačno razradila, posebno u dijelu teksta. Mnogi su mi govorili da im je tekst važniji od melodije, što mi je neobično, s obzirom na to da je u anglo-američkom pop-rok žanru često suprotno. Veliki hitovi imaju jednostavne i ponekad nelogične tekstove jer su melodije dominante. Sama sam napisala sve pjesme. Kada su finalni aranžmani u pitanju imala sam brojne saradnike: Stefan Pantović, Enes Zejnilović, Bojan Dobrilović i Momčilo Radulović Kao bubnjar značajan doprinos na cijelom mini EP „Sjećanja“ dao je Miloš Knežević. Srećna sam što smo sve završili u razumnom roku, jer je snimanje devet pjesama za
mene bio veliki poduhvat. Sve smo snimili i producirali u Spužu, odnosno Nikšiću, te ovaj projekat smatram i svojim skromnim doprinosom razvoju crnogorske muzičke scene. Drago mi je što neki ljudi to prepoznaju. Podrška kroz konkurse PAM CG takođe je dragocjena.
POBJEDA: Gdje u odnosu na album prvijenac vidiš progres s jedne strane, a s druge i lični( ji) i drugačiji pristup muzici, ali i sebi kao autorki, sad nakon „Sjećanja?“
ZAGORAC: Progres vidim najprije u tome što sam zrelija kao tekstopisac i kompozitor, a takođe sam mnogo više uključena u aranžmane. Naučila sam važnu lekciju: da vjerujem u sebe i svoje sposobnosti. Progres se čuje i kod vokalne izvedbe, jer sam pogotovo za pjesme na mini albumu „Sjećanja“ željela da dam maksimum. Osjećala sam da moram ozbiljnije da se spremim za taj izazov i da generalno promijenim svoj pristup muzici. Žanrovski bih se poslije ova dva EP i dalje svrstavala u pop-rok. Ipak, razumijem da za ljubitelje mediteranske pop muzike moje pjesme nemaju taj karakteristični prizvuk. Istovremeno, možda ljubitelji eks-Ju zvuka nijesu skroz ubijeđeni da ja pripadam tom žanru. Ponekad čujem da su moje pjesme alternativne, iako mi znamo da alt-rok ili altpop zvuče potpuno drugačije, te nemam namjeru da se tako predstavljam. Voljela bih jednostavno da mi slušaoci pruže šansu bez predrasuda i pristupe pjesmama otvorenog uma.
POBJEDA: Nazivi oba EP izdanja „Vagabund“ i „Sjećanja“, mogu se posmatrati kao cjelina. Da li su, možda, pjesme na oba EP-ja koncipirane kao tvoja sjećanja na neke životne trenutke dok si/kad si bila vagabund?
ZAGORAC: Htjela sam da ovo bude zapravo drugi album sa devet pjesama i duetom „So Long“ kao „bonus track“. Međutim, nekako se vremenom sama od sebe nametnula ideja da se odvoje pjesme koje sam radila u studiju Stivi, od onih koje su nastale u Disorderu. Najviše zbog žanrovskih razmatranja, jer su pjesme „Vagabund“ i „Maske padaju“ itekako novi momenat mog stvaralaštva. Takođe, izvorna obrada „Pođosmo li, pođosmo“ je posebna sama po sebi. Mnogo sam je zavoljela otkad je uživo izvodim. Cijeli taj EP predstavlja traganje za nečim čega možda više nema u ovom svijetu. Na EP „Sjećanja“ se osjećam komfornije u svojoj koži i znam
što želim. Neke uspomene me više ne opterećuju i koračam naprijed!
POBJEDA: Što odlikuje oba izdanja i po čemu i u čemu sna neki način, tvoja lična muzička i životna avantura?
ZAGORAC: Dopustila sam sebi da ispoljim mnogo više emocija i pokažem ranjivost. Toga sam se ranije plašila. Ne mogu reći da pravim muziku samo „za sebe“, jer dijelim svoj rad sa drugima u nadi da će doprijeti do njih. To je najveći izazov i misterija. Veliki autori su genijalci, jer su uspjeli u tome da sa svojim melodijama i riječima osvoje umove i srca miliona ljudi. Ja se radujem kad vidim da je par stotina, ili čak hiljada, osoba poslušalo moje pjesme. Svako ko dođe na moj nastup i poslije toga pošalje poruku podrške mnogo znači. Muzika me tokom života nikada nije napuštala, niti ja nju. Imala sam dileme kako da nastavim, da li uopšte nastaviti... Jer kolika je vjerovatnoća da će u moru pjesama, hiperprodukcije izvođača neko odlučiti da sluša baš moju muziku? Krenula sam na ovo muzičko i životno putovanje i nadam se da ću stići do cilja.
POBJEDA: Poznata si kao kantautorka koja ne bježi od toga i da se, pogotovo kroz saradnju sa Stefanom Pantovićem, na tvojim pjesmama nađe primjesa i segmenata raznih drugih žanrova, kao npr. u pjesmi „Vagabund“. Koliko je osjećaja u tome što i kad od elektronike treba da se nađe na pjesmi, a koliko tehnika ili, da kažem, „zanat“?
ZAGORAC: Za pjesmu „Vagabund“ sam sačuvala demo koji sam snimila telefonom, gdje se čuju samo vokal i prosta pratnja na klavijaturi. Nijesam Stefanu uopšte davala
konkretne smjernice, iako u tom trenutku već dvije, tri godine nijesmo zajedno stvarali muziku. Jedne noći mi je poslao njegov prvi demo za istu pjesmu uz opasku da mu treba moja povratna informacija prije nego što nastavi. Nijesam očekivala to što sam čula. Odmah sam sa oduševljenjem prihvatila ideju. Sa iskustvom dolazi samopouzdanje. Prije 10 godina sigurno ne bih imala hrabrosti da isprobavam slično. Bilo mi je neobično da radimo bez benda, muzičara, ali me je oduvijek privlačio elektro pop, ako to kolokvijalno mogu tako nazvati. Za „Maske padaju“ sam već sama odredila pravac i poslala Stefanu demo koji je on vrlo brzo razradio. Ostavili smo moju gitaru koju sam snimila. To se pokazalo kao sjajna podloga za lajv verziju pjesme, koju ću uskoro objaviti sa kolegama iz novog benda.
P
OBJEDA: EP „Sjećanja“ ozvaničio je saradnju sa nikšićkim studiom Disorder i Bojanom Dobrilovićem. Kako je došlo do nje i da li si zadovoljna njenim konkretnim epilogom?
ZAGORAC: Prije dvije godine nas je povezao Ilija Pejović iz NeonoeNa. Do tada nijesam sarađivala sa muzičarima iz Nikšića, iako on važi za „glavni grad rokenrola“. Nedugo poslije Bojana upoznala sam Miloša Kneževića. Njegov entuzijazam je bio presudan da ubrzo poslije prvog kontakta krenemo u konkrentu akciju. Bila je već zima, a Nikšić hladan i vjetrovit... No, za kratko vrijeme uspjeli smo finalizovati prvi snimak, pjesmu „Zovem te“. Odmah sam osjetila da smo na tragu nečeg lijepog i uzbudljivog u muzičkom smislu. Pridružio nam se Momčilo Radulović (bas gitarista) s
sa ovog (zemaljskog) svijeta. Možda je teška tema za jednu pop pjesmu, ali mene su preplavile emocije i tokom snimanja, jer je matrica već sadržala gitarsku solo dionicu koju je, po mom mišljenju, maestralno odsvirao Enes Zejnilović. Na kraju dana ipak želim da svako ko posluša pjesmu pronađe svoj smisao i interpretaciju. POBJEDA: Kako vidiš crnogorsku muzičku scenu trenutno? Koliko se napredovalo, u čemu stagnira(lo), čega nam sve fali?
kojim sam ranije sarađivala u studiju i u bendu. Veoma sam zadovoljna rezultatom saradnje. Bila je produktivna i inspirativna. Sad je red na meni da promovišem pjesme, sa željom da ih predstavljam uživo koliko je to moguće.
P OBJEDA: Tvoja muzika i pjesme uvijek su lične, proživljene. U kojoj pjesmi, ali i generalno izdanju, albumu, oba EP, slušalac može naći i doživjeti lično tebe?
ZAGORAC: Pjesma „Vagabund“ je duboko lična. „Maske padaju“ je prva koju sam doživjela kao vid psihoterapije, iako nijesam vjerovala da pisanje pjesme može zaista pomoći u tome da se uspješno suočiš sa lošim iskustvima iz prošlosti. Zanimljivo mi je da upravo za tu pjesmu dobijam najviše lijepih komentara. Razmisliću što to znači za neki budući rad. Na EP „Sjećanja“ lično mi mnogo znači „Zauvijek si ti“.
POBJEDA: Numera „Kad ostaneš sam“ kao da ima i neku posvetu, Ili mi se tako čini... Da li je u njoj zapravo Anja, slušalac, tj. mi koji volimo i cijenimo tvoju muziku, te što radi Anja kad je sama - piše pjesme i muziku, pjeva o nama...? ZAGORAC: Pjesma ima posvetu. Nastala je u momentu usamljenosti i razmišljanja o tome što se s nama dešava kad smo potpuno sami, bez kontakta sa drugima, u svemiru koji nema kraja. Inspirisao me je osjećaj tuge u tom trenutku zbog gubitka voljenih osoba. Pokušala sam objasniti sebi zašto nekog jednostavno više nema i što se, i pored najbolje volje, kao ljudi ipak prepustimo zaboravu i nastavljamo dalje. Ona je moj vapaj da to ne dopustim sebi, mada sam svjesna da ćemo se svi jednog dana suočiti sa odlaskom
ZAGORAC: Korak naprijed, dva unazad i tako u nedogled. Napredujemo zato što imamo tehničke mogućnosti da snimamo sve kvalitetniji materijal i jer su domaći producenti sve spretniji u tome što rade. Postoji kreativna, otporna zajednica autora i izvođača koja prkosi svim izazovima. Nadam se da će mediji, institucije i organizatori to primiti k znanju i „nagraditi“ trud. Stvaramo uz ono samoispunjavajuće proročanstvo koje kaže da se „ne može živjeti od muzike u Crnoj Gori“. Vrijeme je da se razmisli o (pod)zakonskim rješenjima koja bi regulisala izazove u vezi sa emitovanjem domaće muzike, kao i podsticanje muzičkog stvaralaštva kroz dodatne konkurse. Mnoge zemlje su to uspješno riješile. Suštinsko pitanje je koliko samopoštovanja posjeduje društvo, jer se to reflektuje kroz odnos prema kulturi i umjetnosti, a „popularna muzika“ se u današnje vrijeme ubraja u jedan od ključnih sektora kreativnih industrija. Pritom, kredibilna istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je za većinu ljudi na svijetu muzika stvar bez koje ne mogu sebi zamisliti svoju svakodnevicu.
POBJEDA: Planovi za naredni period? Na čemu će biti fokus? Promociji, nastupima, festivalima...
ZAGORAC: Imala sam veliku želju da predstavljam pjesme sa bendom uživo i drago mi je što sam našla ekipu koja je prihvatila izazov! Neko će reći da smo za kratko vrijeme već imali dovoljan broj javnih nastupa, uključujući snimanje „live session“ projekta. Voljela bih da prilika za nastup ima mnogo više, jer svuda u Crnoj Gori ima ljubitelja muzike koji su željni noviteta. Meni kao izvođaču je potrebno da što više nastupam i stičem iskustvo kako bih napredovala. Pritom, nije me nikakav „blam“ svirati pred malobrojnom ali zainteresovanom publikom. To je sve proces. Ne treba preskakati korake. Čekaću prilike i nadati se pozivima organizatora u budućnosti. Ne vidim sebe kao konkurenciju drugima, bez obzira na žanr. Naravno, već radim na novim idejama, jer želim da zadržim kontinuitet snimanja novih pjesama. Voljela bih i da opet snimim duet. Ima zaista izvođača u Crnoj Gori čija mi se vokalna interpretacija dopada, tako da ćemo vidjeti što sve donosi 2026. Milovan MARKOVIĆ
CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA
Autor:
Dr Srđa MARTINOVIĆ
JUNACI KANADSKIH
EKSPEDICIONIH
SNAGA. CRNOGORCI U KANADSKOJ VOJSCI
Crnogorski iseljenici intenzivnije naseljavaju Kanadu početkom 20. vijeka. Kao dobrovoljci učestvovali su u kanadskim oružanim snagama u Prvom svjetskom i Drugom svjetskom ratu, kao i drugim ratovima i operacijama. Uglavnom su bili redovi ili strijelci, neki od njih bili su podoficiri, a u kasnijim ratovima i oficiri. Crnogorski iseljenici koji nijesu bili u mogućnosti da se vrate i priključe crnogorskoj vojsci, kao dobrovoljci su učestvovali u Prvom svjetskom ratu u sastavu oružanih snaga Kanade, koja je kao engleska kolonija automatski bila u ratu. Osim onih kojih su boravili u Kanadi, u kanadsku vojsku su se prijavljivali i crnogorski iseljenici iz SAD-a jer je ova država sve do marta 1917. godine bila neutralna. Uglavnom se radio o onima koji su rođeni u Crnoj Gori i njihov broj je bio oko stotinu vojnika. Borili su se u sastavu Kanadskih ekspedicionih snaga (CEF) koje su formirane 15. avgusta
Crnogorski iseljenici koji nijesu mogli da se priključe crnogorskoj vojsci, kao dobrovoljci su učestvovali u Prvom svjetskom ratu u sastavu oružanih snaga Kanade. Osim onih kojih su boravili u Kanadi, u kanadsku vojsku su se prijavljivali i crnogorski iseljenici iz SAD-a jer je ova država sve do marta 1917. godine bila neutralna
Donosimo studiju dr
Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti
1914. godine nakon britanske objave rata Njemačkoj, sa početnom snagom od jedne pješadijske divizije, a kasnije se njihov broj povećao na četiri divizije. U početku je postojala samo pješadija, a od 1915. godine formiraju se i drugih rodovi i službe (inženjerijski, poštanski, signalni itd). Prvi kontingent ovih snaga koji je obučavan u Valkartijeu stigao je na Evropsko ratište sredinom jula 1914. godine. CEF je vodio operacije u Francuskoj, Belgiji i duž Zapadnog fronta, a u njegovom sastavu crnogorski iseljenici od 1914. do 1918. godine učestvovali su između ostalog u bitkama kod Ipra, Some, Arasa, Vimi Ridža, Pašendala itd. Tokom druge bitke kod Ipra u aprilu 1915. godine protiv njih je njemačka vojska upotrijebila bojni otrov. Među njima bilo je poginulih; Petar Radonjić rođen 13. marta 1892. je bio u sastavu 51. bataljona,
a kasnije 15. bataljona u Centralnom Ontarijskom puku. Lazar Adamović rođen 26. marta 1874. u Nikšiću. Bio je u sastavu 16. bataljona Manitoba puka, a poginuo je 9. aprila 1917. godine. Tomica Žugić rođen je 1883. u Novakovićima kod Šavnika. Bio je dobrovoljac prvog kontigenta, a poginuo je 29. septembra 1915. u sastavu 29. bataljona Britansko-Kolumbijskog puka. Jovan Petrov Poček rođen je 16. avgusta 1889. u Nikšiću. Bio je u Drugom bataljonu Kanadskog mitraljeskog korpusa, a poginuo je i sahranjen u Francuskoj. Milan Rajović
rođen je 14. decembra 1890. u Kraljima kod Andrijevice. Bio je u 27. bataljonu Zapadno-ontarijskog puka, a poginuo je i sahranjen u Francuskoj. Šaleta Mićunović je rođen 4. jula 1890. na Čevu. Bio je mitraljezac u Kanadskoj motornoj mitraljeskoj brigadi Prve divizije. Poginuo je i sahranjen u Francuskoj. Blažo Mirković je rođen 1896. u Nikšiću. Bio je mitraljezac u Kraljevskoj kanadskoj artiljeriji. Marko Milatović je rođen 9. janaura 1880. u Danilovgradu. Bio je u sastavu Istočno-ontarijskog puka Princeze Patricije Kanadske
Marko Đurović, Savo Kostić, Milan Krulanović, Spasoje Lajović, Stanko Lajović, Petar Lekić, Jovan Boža Perova Martinović, Filip Mudreša, Bil Mijušković, Vido Mijušković, Majk Milić i Miličko Milošević, samo su dio crnogorskih iseljenika koji su se borili u Kanadskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu
lake pješadije. Stradao je 13. avgusta 1918. godine, a odlikovan je vojničkom medaljom. Aleksa Adžić je rođen 1886. u Kolašinu. Bio je u 7. bataljonu Britansko-kolumbijskog puka, a poginuo je u bici kod Ipra i sahranjen u Belgiji. Blažo Radoman rođen je 11. januara 1889. na Rijeci, dobrovoljac u prvom kontingentu u sastavu 1. pa 9. bataljona, a stradao je u Francuskoj. Od onih koji su preživjeli poznati su: Đuro Krivokapić rođen 6. novembra 1882. u Nikšiću. Bio je u 11. Kanadskom planinskom puku. Savo Martinović rođen 15. januara 1882. na Cetinju, bio je u 18. bataljonu Zapadno-ontarijskog puka, a ranjen je u avgustu 1918. u bici na Arasu. Veko Adžić je rođen 10. marta 1888. u Nikšiću, bio je redov u 9. bataljonu, potom kaplar u 3. bataljonu, a odlikovan je najvećom vojnom medaljom. Ilija Banović rođen je 20. jula 1883. na Ljubotinju, bio je u 211. bataljonu. Rade Barović rođen je 9. marta 1887. u Nikšiću, bio je u 2. bataljonu, zatim 66, pa 7. i 207. bataljonu. Milo Bodgon rođen je u Crnoj Gori, a bio je u 54. bataljonu. Veliša Bogićević je rođen 20. septembra 1886. u Danilovgradu, bio je vodnik u 29. bataljonu. Jovan Bojović rođen je 12. januara 1890. u Nikšiću. Marko Boljević rođen je 25. aprila 1887. u Podgorici. Tomaš Boljević rođen je 25. oktobra 1887. u Podgorici. Đuro Bojović rođen je u Crnoj Gori. Milan Jovanov Bošković rođen je 10. maja 1887. u Kolašinu, bio je u 47. bataljonu. Vaso Bošković rođen je 23. aprila 1890. u Crnoj Gori. Mike Viliam Broyevich rođen
je 10. marta 1887. u Crnoj Gori, bio je u 27. bataljonu. Marko Bulatović rođen je 6. juna 1887. u Rovcima. Petar Burić rođen je 25. marta 1889. u Crnoj Gori. Radivoje Ćetković rođen je 13. aprila 1889. u Boanu u Uskocima. Šćepan Čović rođen je 27. marta 1888. u Nikšiću. Milo Drljević rođen je 15. juna 1888. u Crnoj Gori, bio je u 54. bataljonu. Jovan Duletić rođen je 2. januara 1878. u Danilovgradu, bio je u 51. bataljonu. Vuko Gogić rođen je 17. decembra 1878. u Kolašinu, bio je u inženjerijskoj jedinici. Mitar Grujić rođen je 15. jula 1880. u Crnoj Gori, bio je u 47. bataljonu. Miloš Ivanović rođen je 23. januara 1879. u Kučima. Jose Harry William rođen je 28. marta 1888. u Danilovgradu. Petar Jovetić rođen je 18. jula 1890. u Podgoru, bio je u 31. bataljonu, a ranije je bio vozač. Mike Đukić rođen je 10. juna 1887. u Andrijevici. Marko Đurašković rođen je 17. marta 1882. u Crnoj Gori. Marko Đurović rođen je 25. septembra 1880. u Nikšiću. Mike Končar rođen je 20. februara 1892. u Crnoj Gori. Savo Kostić rođen je u Nikšiću, bio je u 9. bataljonu. Šćepan Ković rođen je 23. marta 1880 u Crnoj Gori. Milan Krulanović rođen je u Crnoj Gori, bio je u 54. bataljonu. Spasoje Lajović rođen je 15. maja 1890. u blizini Danilovgrada. Stanko Lajović rođen je 10. septembra 1884. u Crnoj Gori, bio je u 7. bataljonu. Petar Lekić rođen je 26. oktobra 1888. na Virpazaru. Jovan Boža Perova Martinović rođen je 29. decembra 1887. Teško je stradao u bici kod Ipra od bojnog otrova i odlikovan sa više medalja. Filip Mudreša rođen u Crnoj Gori bio je u 29. bataljonu. Bil Mijušković rođen je 15. aprila 1884. u Nikšiću. Vido Mijušković rođen je 10. juna 1876. u Pješivcima. Mike Milić rođen je 1. februara 1887. na Rijeci. Pero Milo rođen je 25. septembra 1890. u Kolašinu. Miličko Milošević rođen je 15. marta 1889. u Lijevoj Rijeci. Mirko Mirch rođen je 25. marta 1883. u Nikšiću. Samuel Misonivitch rođen je 1. janaura 1885. u Crnoj Gori, bio je u 102. bataljonu. (Nastavlja se)
Poneđeljak, 3. novembar 2025.
Poslovni broj: Iv. br. 1653/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Barska plovidba“ AD Bar, Obala 13. Jula bb, protiv izvršnog dužnika „Homely“ doo Bar, Makedonska A2, koje zastupa izvršni direktor Anatolii Iurkevich, na osnovu vjerodostojne isprave – finansijske kartice, radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.10.2025. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Homely“ doo Bar Makedonska A2, na osnovu vjerodostojne isprave – finansijske kartice. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 23.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 31.10.2025. godine.
MONTENEGRO
Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2) Request for Quotation (RFQ) for Goods Procurement of protective equipment for inspectors
Country: Montenegro
Loan No: MIDAS2-8820
RFB No: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFQ-G-25-2.9
1.The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of protective equipment for inspectors.
2.The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, through Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders to procure protective equipment for inspectors (Winter jackets, Rain coats, Vests, Polo T-shirts, Rubber Boots, Magnetic badges, Disposable protective suits and coats).
3.Bidding will be conducted using the Request for Quotations (RFQ) procedures specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.
4.Interested eligible Bidders may obtain further information from at the address below from 8.00-14.00 hours, local time in Podgorica.
5.The RFQ in English may be collected by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete RFQ will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.
6.Quotations must be delivered as scanned document electronically to email tsu@epa.org.me at or before 14:00h, local time on November 17, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.
7.The address referred to above is:
Ministry of Finance Technical Service Unit -TSU
Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer
Address: Stundetska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 201-695
E-mail: tsu@epa.org.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poneđeljak, 3. novembar 2025.
Na osnovu člana 13 Pravilnika o poštanskim markama i vrijednosnicama br.00010 -20251015-1/3 od 17.10.2025. godine, Odluke Odbora direktora Pošte Crne Gore AD Podgorica o izmjenama Programa izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2026. godinu, broj 00010-20251015-1/4 od 17.10.2025.god. i Saglasnosti Ministarstva ekonomskog razvoja broj 11350/25-5252/2 od 24.10.2025.godine, Pošta Crne Gore AD Podgorica objavljuje
K O N K U R S za izbor motiva i likovnog rješenja prigodnih poštanskih maraka prema “Programu izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2026 godinu”
I PREDMET KONKURSA
Predmet ovog Konkursa je izbor motiva i likovnog rješenja prigodnih poštanskih maraka prema usvojenom Programu izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2026. godinu.
Program izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2026. godinu sadrži sljedeća prigodna izdanja: 1. 27.02.2026. - Umjetnost u Crnoj Gori kroz vjekove 2026. Mihailo Vukotić
Izdanje sadrži: - jednu marku nominalne vrijednosti 0,50 €, - koverat prvog dana, - prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 35.00 x 29.00mm. Izgled tabaka: 20 maraka.
2. 18.03.2026 - Flora Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina
Izdanje sadrži:
-jednu marku nominalne vrijednosti 1,00 €, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 42,00 x 28,00mm. Izgled tabak: 8+1 marka.
3. 01.04.2026 – 25 godina Centralne banke Crne Gore
Izdanje sadrži:
-jednu marku nominalne vrijednosti 1,00€, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 42.00 x 28.00mm.
Izgled tabaka: 8+1 marka.
4. 22.04.2026. – 100 god. obnavljanja rada Narodnog muzeja
Izdanje sadrži : -jednu marku nominalne vrijednosti 0,50€, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 29.00 x 35.00mm. Izgled tabaka: 20 maraka.
5. 10.06.2026 - Zaštita prirode Bijela roda (Ciconia ciconia)
Izdanje sadrži : -jednu marku nominalne vrijednosti 0,50€, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 42.00 x 28.00mm. Izgled tabaka: 5+1 marka.
6. 25.06.2026 Turizam Njeguši
Izdanje sadrži: -jednu marku nominalne vrijednosti 1 ,00€, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 35.00 x 29.00mm. Izgled tabaka: 20 maraka.
7. 13.07.2026 Euromed Postal Tradicionalni mozaici na Mediteranu Rimski mozaik Zmaj
Izdanje sadrži : -jednu marku nominalne vrijednosti 2,00 €, - prigodnji blok, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 42,00 x 28,00mm.
Izgled tabaka: 8+1 marka.
8. 07.10.2026 Radost Evrope
Izdanje sadrži : -jednu marku nominalne vrijednosti 0,50 €, -koverat prvog dana, -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 35.00x29.00mm.
Izgled tabaka: 20 maraka.
9. 06.11.2026 150 godina bitke na Vučjem Dolu
Izdanje sadrži : -jednu marku nominalne vrijednosti 0,50 €, -koverat prvog dana, - prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 35.00 x 29.00mm. Izgled tabaka: 20 maraka.
11. 23.11.2026 Istorijsko nasljeđe Kula Redžepagića
Izdanje sadrži: -jednu marku nominalne vrijednosti 1,00 €, -jedan koverat prvog dana, -prigodni žig. Dimenzija marke ovog izdanja je: 29,00 x 35,00mm.
Izgled tabaka: 20 maraka.
12. 15.12.2026 Dan marke Diližansa
Izdanje sadrži: -jednu marku nominalne vrijednosti 1,00 €, -jedan koverat prvog dana, -maksimum karta -prigodni žig.
Dimenzija marke ovog izdanja je: 42.00 x 28.00mm.
Izgled tabaka: 8+1 marka.
Napomena: Likovno rješenje svake koverte prvog dana tematski treba odgovarati nazivu prigodnog izdanja marke.
Kod kreiranja tabaka 8+1 i 5+1, zadatak autora je da upodobi i likovno rješenje za vinjetu.
Kod svih vrsta tabaka, potrebno je likovno upodobiti i obod tabaka. Blok je dimenzija 65x50 mm (horizontalni ili vertikalni položaj marke u bloku).
Dimenzija marke u bloku 42mm x 28mm (kao i 28mm x 42mm).
Pojam maksimum karte (MC) obuhvata razglednicu sa identičnim motivom kao kod marke, uvećan na dimenzije razglednice, s tim što se treba predvidjeti da se marka sa istim likovnim rješenjem lijepi na prednjoj strani, a ne na poleđini, kao kod običnih razglednica. Gornji desni ugao prednje strane MC-a, treba biti riješen na način, koji omogućava da se marka i žig bolje istaknu. Potrebno je takođe uraditi i likovno rješenje za poleđinu MC-a, identično kao kod razglednica. Dimenzije MC karte su 146 x 96 mm.
Autori su obavezni prijedloge likovnih rješenja tematski upodobiti sa nazivom prigodnog izdanja, odnosno nazivom svake pojedinačne marke u seriji, savjesno izučiti temu izdanja i likovno osmisliti. Autor se mora pored činjeničnog poznavanja teme izdanja saživjeti sa istom, osjetiti njen značaj, istorijsku vrijednost, duhovni smisao i ljepotu, te sve iskazati likovnim jezikom. Marka treba da bude simbioza svega navedenog: da ima istorijsko – kulturnu utemeljenost, estetsko-likovnu formu, duh vremena, pečat umjetnika i naručioca, nacionalno -državnu prepoznatljivost i internacionalnu širinu, što poštanskoj marki daje filatelističku vrijednost i finansijsko komercijalno opravdanje.
II USLOVI UČESTVOVANJA AUTORA
* Pravo učešća na Konkursu imaju pravna i punoljetna fizička lica sa i van teritorije Crne Gore.
* Autor se može nadmetati za sve ili samo pojedine teme izdanja.
* Autor se za svaku temu izdanja može nadmetati sa jednim ili više prijedloga.
* Autor će likovno obraditi teme izdanja i motive po slobodnom izboru, u skladu sa uslovima datim u poglavlju I - Predmet Konkursa, kao i uslovima datim u ovom poglavlju.
* Likovni prijedlog mora odgovarati zadatoj temi izdanja.
* Autor je u obavezi priložiti komentar svog likovnog rješenja u pisanoj formi na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.
* Autor je obavezan prijedloge likovnih rješenja izraditi u tehnici primjerenoj namjeni i formatu, tj. obavezan je predati likovno rješenje u likovnoj tehnici koja će osigurati kvalitetnu reprodukciju, vodeći računa da će se marka štampati tehnikom višebojnog offseta.
* Autor će predložiti i moguće grafičke dorade, vodeći računa o namjeni djela, kao i zadatoj tehnici štampe (moguće je predložiti zlato, srebro, blindruck, termografiju…).
* Ne mogu se koristiti motivi za predložene teme izdanja koji se već nalaze na markama prethodnih izdanja Pošte Crne Gore u periodu 2005-2025 god. ( izdanja se nalaze na internet adresi http://www.postacg.me).
* Autori ne smiju javno otkriti prijavljena likovna rješenja i dužni su ih držati anonimnim tokom trajanja Konkursa. U suprotnom, autori će biti isključeni iz nadmetanja na Konkursu.
* Autor mora priložiti Izjavu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da je on jedini tvorac likovnog rješenja koje je predmet ovog
Poneđeljak, 3. novembar 2025.
Konkursa. Ukoliko autor u svom djelu koristi tuđe likovne prijedloge (fotografije, crteže, slike i druga djela) mora u izjavi navesti izvore, odnosno autore, te imati regulisana autorska prava u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Ova izjava se ovjerava kod nadležnog organa i kao takva prilaže uz prijavu za Konkurs. Izjava treba biti na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.
* Ukoliko autor prilaže više likovnih rješenja za isto izdanje prigodne marke, sva rješenja moraju biti obuhvaćenja izjavom.
* Ukoliko autor prilaže likovna rješenja za više izdanja prigodnih poštanskih maraka, Izjava se mora dati na način da se za svako likovno rješenje da pojedinačna izjava ili da se jednom Izjavom obuhvate sva predložena likovna rješenja (u koverti sa svakom pojedinačnom ponudom/rješenjem izdanja, mora biti i koverta sa Izjavom koja će se dostaviti u original u za jedno rješenje, dok se za ostala rješenja dostavlja kopija Izjave) .
* Autor preuzima ličnu odgovornost za eventualno potraživanje drugih autora, u odnosu na Poštu Crne Gore.
* Predajom rada autor potvrđuje autorstvo kao i posjedovanje ovlašćenja za dalju upotrebu, izmjene i razradu prijavljenog rada.
* Troškove izrade i slanja Konkursnog rada sa pratećom dokumentacijom snosi autor.
* Učestvovanjem na Konkursu, autor prihvata da je to rad na poštanskoj vrijednosnici, te da će sa konkursnim materijalima dobijenim od Pošte Crne Gore AD (npr. obrazloženje programa ), postupati tako da ih smatra poslovnom tajnom Pošte Crne Gore AD, u skladu sa važećim propisima.
III TEHNIČKE KARAKTERISTIKE I SMJERNICE ZA RAD AUTORA
Realizacija marke se sprovodi u programima koji su dio Adobe Creative Suite paketa:
Tekst koji se unosi u Indesign treba da se pretvori u krive, tj. tekstovi moraju biti vektorizovani; Elementi marke (logotipi, znakovi, itd.) koji se kreiraju u Illustratoru, treba pretvoriti u krive i snimiti kao EPS. Kao takvi se unose u Indesign;
Same slike za marku mogu biti u psd. i .tiff formatu (rezolucija. 600 dpi/inch);, a sve to u CMYK-u;
U Indesign-u ne koristiti opciju Transparency, osim Opacity opciju! (Transparencija dovodi do neželjenih efekata u procesu osvetljavanja);
Transparenciju odraditi u Photoshop -u, ili u Illustratoru pa napraviti EPS, koji se u tom formatu unosi u Indesign;
Marke moraju biti precizno dimenzionirane i raspoređivane po tabaku, jer i najmanje odstupanje dovodi do neprecizne perforacije i sječenja tabaka.
Autor će predloge likovnih rješenja za prigodne poštanske marke dostaviti:
Odštamšpane u formatu A4 sa odštampanom šifrom. Autori koji su konkurisali u prethodnom periodu, ne smiju koristiti iste šifre;
rješenja. S obzirom da su učesnici predali ponude (Konkursni rad sa prate ćom dokumentacijom) za Konkurs pod određenom šifrom, prilikom preuzimanja ponude dužni su priložiti Potvrdu o prijemu ponude, ako su ponudu predali na arhivi Pošte (Bulevar Ibrahima Dreševića b.b. - zgrada Poštansko logističkog centra). Ukoliko su ponudu predali putem pošte, autori će priložiti Potvrdu o prijemu pošiljke. Pošta Crne Gore AD garantuje da se Konkursni radovi koji nijesu izabrani, ili koji su odbačeni, a nijesu preuzeti od strane autora, neće koristiti ni u koju svrhu, te će biti uništeni nakon isteka roka od trideset (30) dana od dana objave rezultata Konkursa. Uništavanje Konkursnih radova sprovešće Komisija imenovana Rješenjem izvršnog direktora.
Izabrani autor će biti obavezan da na zahtjev Pošte, u zadatom roku, izvrši sve potrebne korekcije na svom likovnom rješenju (npr. osnovni elementi ili drugo), kao i da prema uputstvima Pošte pripremi za štampu izdanje u skladu sa Programom izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2026.godinu.
Izabrani autor ne smije javno otkriti svoje likovno rješenje do publikovanja izdanja.
V NADOKNADE
Visina nadoknada za izabrana likovna rješenja, po jednom izabranom rješenju, u skladu sa važećom Odlukom Odbora direktora Pošte Crne Gore AD , u neto iznosima su:
a.) Jedna marka – 250,00€
b.) Jedna vinjeta – 50,00€
c.) Jedan FDC – 100,00€
d.) Prigodni žig – 50,00€
e.) Prigodni blok identičnog dizajna kao marka izdanja - 50,00€; f.) Maksimum karta – 50,00€ Sa izabranim autorom biće zaključen ugovor u kojem će se, pored ostalog, definisati autorska prava između Pošte Crne Gore i autora, shodno Zakonu o autorskom i srodnim pravima.
U tom smislu Pošta Crne Gore AD postaje vlasnik materijalnih autorskih prava izabranog rada u skladu s ugovorom, a autor zadržava moralna autorska prava.
U skladu sa potpisanim ugovorom između Pošte Crne Gore AD i izabranog autora, isplatom propisane nadoknade autoru za likovno rješenje, smatra se da je Pošta Crne Gore AD u potpunosti izmirila sve obaveze prema autoru i da se dalje oslobađa od potraživanja koautora i drugih nosilaca autorskih prava u odnosu na Poštu Crne Gore.
VI NAČIN DOSTAVLJANJA RADOVA
Odštampane u originalnoj veličini marke;
Na papiru na kom je odštampan prijedlog, obavezno mora biti odštampan naziv izdanja i šifra pod kojom je predat prijedlog likovnog rješenja;
Elektronsku formu u PDF formatu na CD -u ili USB-u u rezoluciji (300 dpi/inch); Predati CD ili USB trebaju biti obilježeni šifrom autora i ne smije odavati identitet autora;
Dimenzije maraka koje su predviđene ovim Konkursom odnose se na uspravni ili vodoravni položaj marke u tabaku;
Veličina koverte prvog dana (FDC-a) iznosi 162 x 115 mm, rezolucija 300dpi/inch;
Prečnik žiga 33 mm, min 300 dpi/inch, sa kružnim natpisom : “PRVI DAN dd.mm.gggg. Pošta 81101 PODGORICA”.Najmanja slova u žigu moraju biti 2mm.
Obavezni elementi na markama:
Autori dostavljaju Ponudu u zatvorenoj koverti koja ne odaje identitet autora, sa naznakom “NE OTVARAJ”, na adresu : Pošta Crne Gore AD, Podgorica Konkurs za izbor motiva i likovnog rješenja prigodnih poštanskih maraka za 2026. godinu – NE OTVARAJ Bulevar Ibrahima Dreševića b.b. - zgrada Poštansko logističkog centra (Arhiva) 81000 Podgorica,
a na poleđini koverate ispisanu šifru pod kojom autor učestvuje na Konkursu. U ovoj koverti obavezno se nalazi i druga zatvorena koverta pod istom šifrom autora, u kojoj su napisani sljedeći podaci o autoru:
1. šifra pod kojom se autor prijavio, 2. ime i prezime, 3. kopija lične karte, 4. adresa, 5. broj telefona, 6. e-mail adresa, 7. potpis autora, U istoj koverti priložiti i ovjerenu Izjavu autora, traženu poglavljem II USLOVI
UČESTVOVANJA AUTORA
CRNA GORA - MONTENEGRO,
Naziv prigodnog izdanja i/ili naziv prigodne marke;
Nominalna vrijednost: planirati prostor nominale od tri cifre i oznaku € (npr 0,30€),
Godina izdanja (napomena: ako naziv prigodnog izdanja poštanske marke sadrži u sebi i godinu izdanja, nije obavezno posebno ponavljati godinu izdanja);
Ukoliko autori daju više prijedloga likovnih rješenja za jedno izdanje, rješenja se dostavljaju u jednoj koverti.
U slučaju da autori učestvuju na Konkursu slanjem rješenja za više izdanja, rješenje za svako izdanje dostavlja se u zasebnoj koverti, uz posebnu šifru, zajedno sa kovertom koja sadrži gore navedene lične podatke o autoru i Izjavu (traženu poglavljem II USLOVI UČESTVOVANJA AUTORA).
Logo Pošte Crne Gore;
Ime autora likovnog rješenja marke (na konkursnim radovima upotrijebiti šifru);
Obavezni elementi na markama štampani su latiničnim pismom, u skladu sa Pravilnikom o poštanskim markama i vrijednosnicama Pošte Crne Gore AD Podgorica.
U slučaju da autor prvi put konkuriše ili nema logotip Pošte Crne Gore AD, može ga preuzeti na web stranici Pošte Crne Gore https://www.postacg.me/o -kompaniji/prcentar/logotipi/
IV IZBOR AUTORA
Izbor prijedloga likovnog rješenja obaviće Komisija imenovana od strane Odbora direktora Pošte Crne Gore AD, najkasnije do 20 januara 2026. godine. Imena izabranih autora, kao i autora koji nijesu izabrani (identifikovani su preko šifre), te i ponude/radovi koji su odbačeni zbog neispravnog načina priave na Konkurs, biće objavljena na internet stranici Pošte Crne Gore AD (www.postacg.me ) Prijedloge likovnih rješenja koji ne budu izabrani, ili su odbačeni, autori mogu podići ličnim preuzimanjem na adresi Bulevar Ibrahima Dreševića b.b. - zgrada Poštansko logističkog centra (arhiva), u roku od 30 dana od dana izvršenog izbora likovnih
Ponude se mogu slati poštom ili predati na arhivi Pošte Crne Gore na adresi Bulevar Ibrahima Dreševića b.b. - zgrada Poštansko logističkog centra, svakim radnim danom od 08.00h do 15.00h.
VII ROKOVI ZA PREDAJU PONUDA
Krajnji rok za predaju ponuda je 24.12.2025. godine do 15,00 časova. Ponude predate poslije navedenog roka neće biti razmatrane. Takođe, ponude koje ne budu predate u skladu sa zahtjevima navedenim u Konkursu biće odbačene.
VIII OSTALE ODREDBE
Pošta Crne Gore AD Podgorica zadržava pravo neprihvatanja ponuđenih prijedloga i ne snosi troškove za učešće autora u postupku nadmetanja.
Konkursnu dokumentaciju zainteresovani učesnici Konkursa mogu dobiti upitom na mail: aleksandra.perovic@postacg.me aleksandra.bozovic@postacg.me počevši sa danom objavljivanja Konkursa, a zaključno sa 24.12.2025 godine od 08.00 – 15.00 časova.
Sve potrebne informacije kao i odgovori na postavljena pitanja mogu se dobiti na telefon 020 436 856 radnim danom od 08.00h do 15.00h. od da na objave Konkursa do 24.12.2025 godine.
POŠTA CRNE GORE AD PODGORICA
браћа и сестре од стричева, ујака, тетака и остала бројна родбина МАРКОВИЋ и ЂУКАНОВИЋ
Sa tugom u srcu objavljujemo da je dana 2. novembra 2025, u 55. godini, preminula
MILODARKA - GARA ČAĐENOVIĆ rođena VELIMIROVIĆ
Otišla si prerano, a sa sobom odnijela i dio nas. Pamtićemo te po osmijehu, snazi i duhu kojim si ispunjavala naša srca, a krasili su te i u posljednjim danima, kad je bilo najteže. Svako proljeće, svaka tvoja latica ruže, svaki novembar sjećaće na tebe i zauvijek ćeš živjeti dok je nas koji se sjećamo.
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 2. novembra od 13 do 16 časova i 3. novembra od 9 do 12 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju - Ćemovsko polje u 13 časova.
МИЛЕНА и ЗДЕНКА, сестрићи ЂОРЂИЈЕ и РАДОВАН, сестрична МИНА, унук ВУК, тетке ОЛГА, МИЛЕВА и МИЛИЈАНА, стрина ПОЉКА, брат од стрица РАДЕ-БАЈА, сестре од стрица ЧЕДОМИЛА, МИРЈАНА, ЉИЉАНА, ТАТЈАНА и ЛЕНКА, снаха ВЕСНА, браћа и сестре од ујака и тетака, ујчевина БОЖОВИЋ и многобројна родбина РАЈКОВИЋ
OŽALOŠĆENI: djeca IVAN, IVANA i TOMICA, otac VASKO, majka RAJKA, brat MIOMIR, sestre LIDIJA i BILJANA, snahe TIJANA i ANDRIJANA, unuci, sestrići, bratanići i ostala mnogobrojna rodbina VELIMIROVIĆ i ČAĐENOVIĆ
Dana 2. novembra 2025. godine preminula je, u 81. godini, naša draga
MILENA PRAVILOVIĆ rođena STEVOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Prčanj 2. novembra od 12 do 16 časova i 3. novembra od 9 do 13 časova, kada povorka kreće za mjesno groblje Blace-Bjelice, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
OŽALOŠĆENI: sinovi NENAD i RADOVAN i ćerka HAJDANA sa porodicama, brat MITAR sa porodicom, bratanična VESNA sa porodicom, zaova RUŽA i ostala mnogobrojna rodbina PRAVILOVIĆ i STEVOVIĆ
3. novembar
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
ZAGORKI MILJANIĆ rođena SARIĆ
Draga naša Zage, duboko nas je potresla vijest o tvojoj iznenadnoj smrti. Ostaćeš u našim srcima vječno voljena i nikad zaboravljena.
Tvoji: VIDOSAVA, VASILJ, ANA, VASILJKA i LJUBINKA sa porodicom 153
Posljednji pozdrav dragom kumu
MILOŠU KONTIĆU
ŽELJKO KAVAJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj majci
MILENI
175
Neka tvoja plemenita i časna duša počiva u miru, a mi ćemo s ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvati uspomenu na tebe. Voli te ćerka HAJDANA i unuci sa porodicama 164
Posljednji pozdrav dragoj strini MILENA PRAVILOVIĆ
od BILJANE sa porodicom
169
Posljednji pozdrav komšiji MIJU Počivaj u miru.
BUDO LATKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav majci
KOSARI DELIBAŠIĆ
Majko moja, i ti mi ode… Svojim odlaskom ranila si već moje ranjeno srce. Molim te, zagrli mi tatu. Meni ostaje bol i vječito nedostajanje.
174
Posljednji pozdrav dragoj snahi
MILENI
Kćerka SAŠA sa porodicom
RUŽA KAŠĆELAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki
MILENI
Hvala ti za svu ljubav, podršku i pažnju koju si nam nesebično pružala. Živjećeš vječno u našim srcima gdje ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragoj majci
MILENI
Bila si nam veliki oslonac, snaga i sigurnost u životu. Iako više nisi s nama, vječno ćeš živjeti u našim srcima. Sin RADOVAN, snaha TAJANA, unuk MAŠAN
Posljednji pozdrav dragoj majci
MILENI
Voljena majko, s tugom i bolom se opraštamo od tebe. Tvoj lik i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Ponosni smo na tvoju dobrotu i pažnju koju si nam pružila.
Sin NENAD sa porodicom 158
te bratanična VESNA i unuka
Našoj voljenoj ćerki
Falićeš nam neizmjerno svakog dana, tvoja nesebična ljubav, briga, podrška i tvoj blagi osmijeh sa kojim si nas uvijek dočekivala.
Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo tebe čuvati uvijek u našim srcima.
Posljednji pozdrav našoj dragoj GARI
Vole te tvoji tata i majka VASKO i RAJKA VELIMIROVIĆ
Pamtićemo sve lijepe trenutke, osmijehe i čuvati svaku uspomenu. Nedostajaćeš nam beskrajno, ali ćeš živjeti u našim srcima vječno.
Ujak SLAVKO i ujna BILJANA sa porodicom
Draga
Hvala ti na dobroti i ljubavi. Zauvijek ćeš biti sa nama i u našim srcima. Brat MIJO sa porodicom
197
Dobra i beskrajna dušo, nesebična i uvijek prepuna ljubavi. Hvala ti za sve dječije nestašluke koje si nam opraštala, za svu pažnju, osjećaj dobrodošlice i radosti na tvom licu, pa i u trenucima koji nisu možda bili idealni, ali tvoj osmijeh i vedrina su uvijek bili jači od svih nedaća. Mnogo ćeš mi nedostajati, a tvoj dobrodušni osmijeh neka uveliča carstvo nebesko.
Posljednji pozdrav dragoj
MAJA sa porodicom
Neizmjerno žalimo zbog tvoje prerane smrti. Počivaj u miru. Tuguju za tobom
RADOMIR, MILORAD, ANA i MARIJA
GAŚO
Rano si nas napustila. Tvoja dobrota i toplina će zauvijek živjeti u nama, a tvoj osmijeh koji nam je unosio svjetlost sada sija među zvijezdama.
Bratanić PAVLE sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
3. novembar 2025.
Draga tetka
198
Moja najljepša dušo, Moja hrabra Gajo.
Tvoja dobrota i toplina nisu bile sa ovog svijeta, a Bogu smo zahvalni što te poslao baš u našu porodicu.
Hvala ti za svu ljubav kojom si me obasipala nesebično još od malih nogu, za svaki tvoj zagrljaj i poljubac koji je grijao moju dušu, za tvoj topli osmijeh kojim si me dočekivala čak i kad ti je bilo najteže.
Na tvoj rođendan te ispraćam –Zaokružila si svoj put.
Tvoje svjetlo, tvoja snaga i tvoje veliko srce živjeće u meni dok dišem.
Počivaj u miru, moja voljena Gajo.
199
Jako mi je žao što se danas rastajemo, nedostajaće mi naša druženja i smijanja i uvijek ću se sjećati trenutaka kad smo bili zajedno.
Planirao sam sjutra na tvoj rođendan da te obradujem i da to bude najbolji rođendan ikada. Ti si mene voljela kao svog sina i mislio sam da ćemo se družiti još puno puno godina.
Uvijek si bila tu za mene, kad god sam bio tužan, ti si me uspjela razveseliti i puno ćeš mi nedostajati.
Volio bih kad bi mogla da čitaš ovaj moj tekst kao one za školu i da mi kažeš da li ti se svidio.
Znam da ćeš me gledati i paziti sa neba, a ja te nikad neću zaboraviti.
Tvoj PETAR
S tugom u srcu opraštamo se od naše drage kume
ćeš ostati u našim mislima i srcima. Tvoji kumovi: JOVANOVIĆI,
Našoj dragoj
Tvoja toplina, pažnja, radost koju si unosila uvijek, osmijeh i volja za životom bila je za divljenje i poštovanje.
Tužni što se ovako rano opraštamo, ponosni što si dio nas.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Našoj najdražoj
Ujak MILIVOJE i ujna NATAŠA KATNIĆ sa porodicom
Dragoj sestri
Svojom toplinom i blagim osmijehom unosila si svjetlost i mir gdje god si bila.
Hvala ti za sve ove godine ljubavi, podrške i nježnosti koje si nam darivala.
Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru, voljena naša Gajo.
Tvoja sestra BILJANA sa porodicom
Posljednji pozdrav
MILODARKI - GARI ČAĐENOVIĆ
Sve što je bilo časno, plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj.
Hvala ti na svemu, na svakoj toploj riječi, brižnosti, podršci u svemu.
Za dobre ljude ne postoji zaborav. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tvoje: ANA, BILJA i OLJA
202
Opraštamo se od dragog druga i prijatelja
BORISLAVA – BOBANA TODOROVIĆA
Cijenjenog stručnjaka, korektnog saradnika i dobrog čovjeka.
KOLEGE IZ NARODNE BANKE CRNE GORE
176
Posljednji tužni pozdrav dragoj sestri GARI
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
BOŽO VUKSANOVIĆ sa porodicom
Tvoja dobrota, tvoja toplina i tvoja ljubav ostaće zauvijek urezani u mom srcu. Iako te više ne mogu zagrliti osjećam te u svemu oko sebe. Počivaj u miru, voljena moja sestro, zauvijek ćeš biti dio mene.
Tvoja LIDIJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
GARI ČAĐENOVIĆ od tetke MAJE BORILOVIĆ sa porodicom
178
Posljednji pozdrav voljenoj sestri GARI
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
LJILJANA SRDIĆ sa porodicom
177
Posljednji pozdrav dragoj sestri GARI
Ostaćeš nam u najljepšim sjećanjima Počivaj u miru. ZORICA ADŽIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mom bratu
Bio si mi brat, najbolji prijatelj i čovjek kojeg smo svi neizmjerno voljeli.
Imao si čisto srce, iskren osmijeh i toplinu koja je grijala sve oko sebe.
Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i u onom posebnom dijelu srca gdje čuvamo svoje najdraže. Počivaj u carstvu nebeskom, moj dobri Mikeli.
MIKO BOŽOVIĆ sa porodicom
S dubokom tugom opraštamo se od našeg dragog prijatelja
dr ČEDA NEDOVIĆA
Tužan je ovaj posljednji pozdrav i oproštaj od tebe, dragi naš Čedo. Tvoja plemenita duša, dobrota i osmijeh ostaće zauvijek da traju u nama i našim sjećanjima na tebe. Zahvalni smo što smo imali privilegiju da budeš životni prijatelj naše porodice, čuvaćemo naše zajedničke uspomene i nećemo te dati zaboravu. Počivaj u miru, dobra dušo.
167
PERSA, IRENA, IVANA i MILENA ŠOFRANAC sa porodicama 173
Posljednji pozdrav mom dragom prijatelju i kolegi
SLOBU MARKOVIĆU
ŚOLE, vjerovao sam da ćeš ovu trku završiti...
MIĆO KAPISODA sa porodicom
Sa velikim bolom i tugom pišem posljednji pozdrav mom bati.
Ostaju uspomene i najljepša sjećanja koja ću nositi zauvijek u mom srcu.
Hvala ti, najbolji prijatelju, za sve, kao i za ponos koji osjećam dok svi govore samo najljepše riječi za tebe. Pobijedili smo mnoge bitke, ali ovu posljednju nismo uspjeli.
Nadam se da si na boljem mjestu, počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.
Dragi naš brate, tvoje ime i tvoj osmijeh ostaće urezani u našim srcima zauvijek.
Pamtićemo te po tvojoj dobroti, vedrini i snazi koja je grijala sve oko tebe.
Zauvijek ćeš biti dio nas u svakoj uspomeni, svakoj priči i svakom sjećanju koje čuvamo s ljubavlju.
Neka ti je vječni mir i spokoj, dragi naš.
Tvoje sestre od ujaka ŽANA ANĐELIĆ i ANA MIJUŠKOVIĆ sa porodicama
Dragi naš
S teškom mukom smo primili pretužnu vijest. Hvala ti za svu pažnju, dobrotu i ljubav koju si nesebično dijelio.
Posljednji pozdrav našem dragom mužu i ocu
Bio si najbolji muž, a još bolji otac, kao pravi stub jedne porodice.
Zauvijek ćemo pamtiti i čuvati u srcima svaku radost koju si nam priuštio i naučio nas da budemo jaki i u najtežim trenucima. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: ŽANA, IVA i PAVLE
Dragi moj brate, s ponosom ću uvijek pominjati tvoje ime i sebično čuvati od zaborava sve naše zajedničke momente sreće. Nadao sam se da ćeš i ovu bitku da izguraš jer si u mojim očima bio neuništivi junak. Tvoj brat PEĐA ĐUKANOVIĆ i snaha SARA sa porodicom
Tvoj ujak BATO i ujna RADA će te zauvijek nositi u srcu i sa ponosom ćemo pominjati tvoje ime 188
Voljenom bratu i ujku
Počivaj u miru, mi ćemo te vječno čuvati od zaborava i ovu bolnu prazninu koju si ostavio svojim odlaskom ispuniti najmilijim uspomenama. Sestra SONJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu
Dragi naš
Tvoja dobrota, vedrina i toplo srce zauvijek će biti u našim mislima. Hvala ti za svaku dobronamjernu riječ, osmijeh i trenutak koji smo dijelili.
Vječno te vole tvoje sestre od ujaka DRAGANA ĆETKOVIĆ i TAMARA PEROVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom šuri
Neka tvoja dobra duša nađe mir u zagrljaju tvojih roditelja.
VLADIMIR BAJOVIĆ
SLOBU MARKOVIĆU
Počivaj u miru. Čuvaćemo uspomenu na tebe. ZORAN sa porodicom
181
Posljednji pozdrav
179
193
SLOBU
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. MAJA MATIJAŠEVIĆ sa porodicom
MOM TATKU
Moja podrška, moj oslonac, moj ponos. Kako sada dalje bez tebe?
Počivaj u miru, a u mom srcu si zauvijek, najbolji moj!
Posljednji pozdrav dragom sinovcu i bratu
Tvoja KĆERKA
ŽARKO MARKOVIĆ sa ANOM i VLADIMIROM
SLOBODAN MARKOVIĆ
Dragi moj sestriću, plemeniti, čestiti, vedri i uvijek spreman da pružiš pomoć i podršku.
Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima. Tvoj ujak i ujna RAJKO i CICA ĐUKANOVIĆ
Zauvijek u našim srcima, mislima, sjećanjima.
Nedostaješ...
Tvoji IVANA, VANJA, DRAŽEN i ELENA
3. 11. 2024–3. 11. 2025
Godina dana je od smrti našeg voljenog
BOŽA S. PEJOVIĆA
Nema tog broja sati, mjeseci i godina koji tebe mogu izbrisati…
Nema te sreće u kojoj neće biti tuge za tobom… Nema te gumice koja te može izbrisati iz sjećanja Nema!
Smrt nije onda kada umreš, smrt je kada nekog voliš, a bez njega ostaneš, jer sve u tebi umre, a ti nastavljaš da živiš. Božo, nedostaješ nam puno!
Umjesto pomena, porodica će dati prilog crkvi u Farmacima.
Ožalošćena porodica PEJOVIĆ
147
Navršava se godina otkako nije sa nama naš voljeni
MILENKO Milorada JOVANOVIĆ
Ujače naš, nije još uvijek bilo vrijeme da te ta nedjelja zauvijek istrgne iz našeg zagrljaja.
I znaj da nema te sreće u kojoj neće biti tuge za tobom. Nedostaješ …
Tvoji BOBAN, SARA i MARIJA
Godinu dana otkad nije sa nama naš brat i đeveričić
MILENKO JOVANOVIĆ
Volimo te, nedostaješ…
JELENA, MILENA, MILOŠ i strina MIKA
Prije godinu, 1. novembra 2024. u Sulmoni - Italija umro je
STEFANO ERKOLE VLAHOVIĆ 1948–2024.
Dana 1. novembra 2025. godine Stefanovi prijatelji održali su skup sjećanja na njega u mjestu Sreteški krš, ispred velikog krša. Njegova posljednja želja je bila da, poslije kremiranja u Italiji, njegov pepeo bude prosut na ovom mjestu u zemlji njegovih predaka. Nažalost, to nijesu ispoštovali.
Poštujući njegovu posljednju volju, koja u Crnoj Gori, još uvijek, predstavlja nešto najuzvišenije, mi njegovi prijatelji odlučismo da ovo mjesto, simbolički, tretiramo kao mjesto gdje počiva naš veliki prijatelj. Taj veliki krš, od juče, simbolizuje njegovu ljudsku veličinu, a prelijepi prirodni ambijent i pogled sa tog mjesta, njegov duh.
Rekao je da ga ne žalimo kada cvijet zatvori latice, pčele se vrate u košnice, od talasa ostane pjena, od čovjeka sjena i kada ispod sunčanog mača postane krš i drača... Tužno je saznanje da je dao značajan doprinos povratku posmrtnih ostataka kralja Nikole u Crnu Goru, a da njegov pepeo još nije stigao. Ali, danas su tu krš i drača kao simboli mjesta gdje Stefan počiva i gdje će ostati dovijeka.
U ime onih koji ga vole iz Crne Gore ĐIDO MARKUŠ
155
3. 11. 2024–3. 11. 2025.
S ljubavlju i tugom sjećamo se našeg voljenog oca Boža, na godišnjicu njegove smrti
BOŽO S. PEJOVIĆ
Prošla je godina otkako nisi sa nama, al’ u našim srcima živiš svakoga dana.
Tvoja dobrota, tvoj osmijeh i tvoja snaga ostali su dio nas u svakoj uspomeni i svakoj misli. Zauvijek ćeš biti naš oslonac, naš ponos i naša ljubav.
Počivaj u miru, dragi tata, dok te naše misli prate do vječnosti.
Tvoja djeca NIKOLINA i OGNJEN
Dana 3. novembra 2025 navršava se godina otkako nije sa nama naš voljeni
146
148
MILENKO Milorada JOVANOVIĆ
Miro brate, sve dosadašnje boli prebolovah, ali tvoju lednu ploču i zatvorena kućna vrata neću dok sam živa.
Sestra MINA sa porodicom
