Srijeda, 5. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21517 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Evropska komisija predstavila Izvještaj o napretku naše zemlje na putu ka EU, uz poruku zvaničnika da taj dokument sadrži najbolje ocjene koje smo dobili u dosadašnjem toku pregovora
KOMENTAR
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
Podgorica je sinoć poslala jasnu poruku regionu i Evropi: nije grad mržnje, već grad viteštva, sporta i otvorenog srca. Kada je na tribinama mir, i u društvu se lakše čuje razum
Crna Gora je ambicije ispratila konkretnim rezultatima i želi da tokom iduće godine zaključi pregovore. Danas je to zemlja sa najvećom generalnom spremnošću za članstvo. Očekujemo da će do kraja ove godine uspjeti da zatvori pet ili šest pregovaračkih poglavlja – rekla je komesarka za proširenje Marta Kos na konferenciji u Briselu Ovo je najbolji Izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od Evropske komisije i time je ojačala poziciju predvodnice na putu ka Evropskoj uniji. Ostvaren je znatan napredak i EU to jasno prepoznaje – rekao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler Izvještaj je potvrda da smo radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države. Naš reformski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost. Ovaj izvještaj jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić
Panel Društva profesionalnih novinara okupio predstavnike redakcija koji su bez zadrške govorili o političkim pritiscima, odgovornosti i budućnosti profesije
Diskusija je otvorila teme koje duboko potresaju crnogorsku medijsku zajednicu: nansijski pritisci, politički uticaji, neimplementirani zakoni, blokirane institucije i urušavanje profesionalnih standarda
TRIJUMF KOŠARKE I SPORTSKE ATMOSFERE
Budućnost Voli slavila nad Bešiktašem u derbiju Evrokupa u Podgorici (82:79)
Predsjednik Milatović u Dohi razgovarao sa šeikom Tamimom bin Hamadom Al-Tanijem Biznis forum Crne Gore
Iz kabineta Milatovića ističu kako je Al-Tani sa zadovoljstvom prihvatio da naredne godine posjeti Crnu Goru tokom obilježavanja dvije decenije od obnove državne nezavisnosti
PODGORICA - Predsjednik Jakov Milatović susreo se juče u Dohi sa emirom Katara, šeikom Tamimom bin Hamadom Al-Tanijem, gdje boravi povodom učešća na Drugom svjetskom samitu Ujedinjenih nacija o društvenom razvoju. Tom prilikom Milatović je pozdravio inicijativu za potpisivanje memoranduma o saradnji privrednih komora Crne Gore i Katara i inicirao organizaciju Biznis foruma dvije zemlje, kao platformu za konkretnu ekonomsku saradnju i nove investicije. Kako se precizira u saopštenju, šef države je domaćinu izrazio zahvalnost na gostoprimstvu, istakavši da susret označava „početak nove faze u političkom dijalogu i saradnji Crne Gore i Katara“, s obzirom na to da je posljednji susret na ovom nivou bio još 2009. godine.
- Crna Gora i Katar njeguju odnos međusobnog poštovanja i povjerenja. Želimo da te odnose produbimo kroz konkretna partnerstva i projekte koji donose dobrobit i našim građanima i našim ekonomijamaporučio je Milatović. Predsjednik je upoznao domaćina s odlukom o otvaranju ambasade Crne Gore u Dohi, „što će dodatno ojačati komunikaciju i saradnju između dvije države i njihovih privrednih zajednica“.
- Kao članica NATO i država koja napreduje ka članstvu u EU, Crna Gora želi da gradi veze sa partnerima koji dijele viziju stabilnosti, razvoja i saradnje. Vjerujem da zajedno otvaramo novu stranicu odnosa naših zemalja - poručio je šef države.
Iz kabineta Milatovića ističu kako je Al-Tani sa zadovoljstvom prihvatio da naredne godine posjeti Crnu Goru tokom obilježavanja dvije decenije od obnove državne nezavisnosti, kao i uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Katarom.
PODGORICA / BRISEL –
Crna Gora je u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije dobila najbolje ocjene u dosadašnjem toku pregovora za članstvo u Evropskoj uniji i time znatno ojačala svoju poziciju predvodnika integracionog procesa na Zapadnom Balkanu.
To je generalna ocjena evropskih i domaćih zvaničnika nakon što je juče u Briselu i zvanično predstavljen ovogodišnji Paket proširenja i Izvještaj koji se odnosi na napredak naše zemlje.
EK je u Izvještaju konstatovala da je Crna Gora, zatvaranjem četiri pregovaračka poglavlja tokom prošle godine, ostvarila znatan napredak, te da njena posvećenost privremenom zatvaranju preostalih poglavlja do kraja ove godine ukazuje na predanost evropskoj integraciji.
Komisija ukazuje i da će održavanje stabilnog napretka u reformama i stalno njegovanje širokog političkog konsenzusa biti presudni za ostvarenje cilja Crne Gore da pristupne pregovore zatvori do kraja naredne godine.
- Pod uslovom da Crna Gora zadrži tempo reformi, na dobrom je putu da ispuni ovaj ambiciozni cilj – konstatovala je EK.
Evropska komisija predstavila ovogodišnji Izvještaj zvaničnika da taj dokument sadrži najbolje ocjene
Ovo je bio izuzetno uspješan period za evropski put Crne Gore. Ostvaren je znatan napredak i EU to jasno prepoznaje, rekao je Satler prilikom uručivanja Izvještaja premijeru Spajiću. Tom prilikom je naglasio i da je iduća godina od presudnog značaja kada su u pitanju oblasti vladavine prava, pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
Crna Gora želi da gradi veze sa partnerima koji dijele viziju stabilnosti, razvoja i saradnje. Vjerujem da zajedno otvaramo novu stranicu odnosa naših zemalja - poručio je šef države
- Dvojica državnika istakla su veliki potencijal i zajednički interes za jačanje saradnje u oblasti investicija, energetike, turizma, infrastrukture i poljoprivrede, te dogovorili konkretne korake kako bi se saradnja osnažila u narednom periodu – naveli su u saopštenju.
Susret je, dodali su, protekao u srdačnoj atmosferi, uz zajedničku poruku da odnosi Crne Gore i Katara dobijaju novu energiju i pravac ka intenzivnijem političkom dijalogu i ekonomskoj saradnji. Milatović je u Dohi do sjutra, na poziv Al-Tanija i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša, povodom Drugog svjetskog samita o društvenom razvoju. Ovaj događaj održava se 30 godina nakon prvog takvog sastanka u Kopenhagenu, a učestvuju šefovi država i vlada iz cijelog svijeta. Prema protokolu, predsjednik Crne Gore obratiće se na plenarnoj sjednici, te kopredsjedavati okruglim stolom posvećenom pitanjima socijalne inkluzije, zapošljavanja i održivog razvoja.
- Crna Gora ne smije da stoji, već mora odlučno da nastavi put reformi i razvoja – jačajući ekonomiju, otvarajući nova radna mjesta i stvarajući društvo u kojem svaki građanin ima priliku da uspije - poruka je Milatovića povodom samita u Dohi. K.J.
OCJENE I PREPORUKE
U ovogodišnjem Izvještaju se, između ostalog, podsjeća da je parlamentarno radno tije-
lo za sveobuhvatnu izbornu reformu, nakon dugog odlaganja, izmijenilo zakone koji se odnose na izbor odbornika i poslanika i finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja. Evropska komisija, međutim, naglašava da te zakonske iz-
mjene nijesu bile usaglašene sa ključnim akterima, uključujući i nju samu, te da su usvojenim rješenjima tek djelimično uvažene preporuke OEBS-a i GRECO-a. Komisija zato Crnoj Gori, vezano za izbornu reformu, preporučuje pokretanje novog
Kos: Uskoro počinje izrada ugovora o pristupanju Crne Gore
Komesarka za proširenje
Marta Kos ocijenila je Crna Gora zemlja sa najvećim nivoom opšte spremnosti za članstvo u EU i najavila da će uskoro početi izrada ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je svoje ambicije ispratila konkretnim rezultatima i želi da tokom iduće godine zaključi pregovore. Ambicije su važnije od godina i rokova i mi ih podržavamo. Danas je to zemlja sa najvećom generalnom spremnošću za članstvo. Očekujemo da će do kraja ove godine uspjeti da zatvore pet ili šest pregovaračkih poglavlja - rekla je Kos na konferenciji u Briselu, organizovanoj povodom usvajanja Paketa proširenja.
Poručila je da i sama EU mora učiniti više kako bi zaštitila sigurnost i prosperitet evropskog kontinenta. Uz naglasak da svako proširenje Uniju čini jačom, Kos je ocijenila da, s obzirom na rezultate pojedinih država, širenje bloka sada predstavlja realnost.
Najavila je i da će novi elementi postepenog uključivanja obuhvatiti kandidate za članstvo u tri strategije koje će Komisija usvojiti. - To je koncept demokratski štit. Tu su i slobodni mediji koji su stub nacionalne bezbjednosti. Nadamo se
da će ta revizija ponuditi važne smjernice za države i pomoći nam da razgovaramo o tome šta treba da uradimo da bismo bili spremni. I ovdje je sve moguće, ali želim napomenuti da sam protiv uspostavljanja država članica različitih kvaliteta - naglasila je ona. Komesarka Kos je prethodno, u intervjuu za Fajnenšl tajms, poručila kako bi nove članice mogle biti „stavljene na probni rok“ kako bi se spriječilo da se, po ulasku u EU, ponašaju kao trojanski konj Rusije.
- Ne želim da ostanem upamćena kao komesarka koja je u Uniju uvela trojanske konje koji će postati aktivni za pet, deset ili petnaest godina - rekla je Kos. U tom kontekstu je pojasnila da EK razrađuje ideje
poput tranzicionog perioda, probnog roka i zaštitnih mehanizama, ali i da su te ideje još u ranoj fazi i da je o njima potrebna rasprava. Na ove navode komesarke za proširenje reagovao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove
Filip Ivanović poručujući kako je Crna Gora na probnom periodu više od 13 godina.
- Probni period traje dok ne zatvorimo poglavlja. Kada zatvorimo sva poglavlja, probni rok se završava –rekao je Ivanović, govoreći na panelu o proširenju u Briselu. Ivanović je istakao da Crna Gora želi da bude ravnopravan partner i da je za nju teško prihvatljivo da, nakon učlanjenja, nema pravo glasa.
inkluzivnog procesa konsultacija sa svim relevantnim stranama.
- Kako bi se otklonile postojeće manjkavosti i izborni okvir uskladio sa evropskim standardima – navedeno je u Izvještaju.
U Izvještaju se, takođe, podsjeća i na ozbiljnu institucionalnu krizu koja je obilježila prošlu godnu u Crnoj Gori, a koja je uslijedila nakon jednostrane odluke Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda (Draganu Đuranović) i prekine joj mandat. U dokumentu EK se konstatuje da je kriza nastala zbog nejasnih pravila o penzionisanju sudija, te da je odluka Skupštine izazvala zabrinutost zbog mogućeg narušavanja nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
Iz Komisije podsjećaju da je politički dogovor vlasti i opozicije o tom pitanju u međuvremenu postignut, da je time omogućeno ponovno funkcionisanje parlamenta, da je i Venecijanska komisija dala svoje mišljenje, te zahtijevaju da to mišljenje bude realizovano „bez odlaganja“. Kada je riječ o izvršnoj vlasti, u Komisiji, kako proizilazi iz Izvještaja, smatraju da ona funkcioniše u stabilnom okruženju bez obzira na raznolikost vladajuće koalicije i veliki broj ministara. U Izvještaju, međutim, naglašavaju postojanje slabije koordinacije među vladinim resorima i nedostatak strateškog usmjeravanja, te upozoravaju da to utiče na upravljanje. U Komisiji smatraju i da su institucije zadužene za integracioni proces funkcionalne, ali i naglašavaju da je usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa standardima EU početkom ove godine usporeno, naročito u ključnim poglavljima 23 i 24. Evropska komisija Crnoj Gori zbog toga preporučuje da ojača tehničke ekspertize i da
Izvještaj o napretku naše zemlje na putu ka EU, uz poruku ocjene koje smo dobili u dosadašnjem toku pregovora
uspostavi bolju međuresornu koordinaciju u pregovaračkom procesu.
Kada je riječ o organizacijama civilnog društva, u Komisiji smatraju da one funkcionišu u relativno povoljnom okruženju, ali da je njihova uključenost u kreiranje javnih politika često formalnog karaktera. U Izvještaju se u tom kontekstu navodi da Savjet za saradnju Vlade i nevladinih organizacija još nije obnovio rad i da konkursi za finansiranje projekata NVO nijesu usklađeni među vladinim resorima. Komisija zato, u svrhu punog uključivanja nevladinih organizacija u procese odlučivanja, preporučuje izmjene zakona i jačanje saradnje između Vlade i civilnog sektora. Kada je riječ o reformi javne uprave, u Izvještaju se konstatuje da je Crna Gora u toj oblasti umjereno spremna.
U dokumentu se podsjeća da je novi akcioni plan za reformu javne uprave i finansija usvojen, ali i da su, zbog brojnih vršilaca dužnosti i kašnjenja u zapošljavanju, administrativni kapaciteti i dalje ograničeni. - Iako je u julu usvojen novi zakon o državnim službeni-
Spajić najavio preispitivanje odluke o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske
Premijer Milojko Spajić je, na pitanja novinara u Evropskoj kući, odgovoorio da je ukidanje viza za državljane Turske privremenog karaktera i najavio mogućnost preispitivanja te odluke.
cima, reforme još nijesu dovele do boljih rezultata ni veće odgovornosti – navedeno je u Izvještaju.
U tom dokumentu se naglašava i da su prošlogodišnje preporuke EK samo djelimično sprovedene i da se od Crne Gore sada očekuje da obezbijedi veću transparentnost administracije i donese novi zakon o slobodnom pristupu informacijama, da ojača profesionalnu javnu upravu zapošljavanjem na osnovu zasluga i smanjenjem broja privremenih angažmana i da poboljša fiskalnu disciplinu kroz usvajanje Smjernica
- Sagledaćemo sve opcije i u komunikaciji sa zemljama sa kojima je potrebno uskladiti vize, naći najbolje rješenje - rekao je Spajić. Istakao je i kako je po pitanju vizne politike situacija jasna.
fiskalne politike i aktiviranje Fiskalnog savjeta.
- Crna Gora mora pokazati veću posvećenost reformama i saradnji sa svim akterima ako želi da zadrži kredibilitet na evropskom putu – zaključuje se u Izvještaju EK.
NAJBOLJI ĐAK
Neposredno nakon što je juče predstavljen u Briselu, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler Izvještaj je, na događaju koji je upriličen u Evropskoj kući, uručio premijeru Milojku Spajiću i tom prilikom ocijenio da je naša zemlja ostvari-
- Tu politiku moramo uskladiti sa EU. Predstoji nam period usklađivanja, što će pojačati brzinu našeg pristupanja. I izvršna i zakonodavna vlast će učiniti sve da našu politiku uskladi sa EU – naglasio je Spajić.
la znatan napredak u sprovođenju evropske agende i da je među „najboljim đacima na Zapadnom Balkanu“. - Ton ovogodišnjeg Izvještaja je mnogo pozitivniji. Ovo je najbolji Izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od EK i time je ojačala svoju poziciju predvodnice na putu ka EU. Ovo je bio izuzetno uspješan period za evropski put Crne Gore. Ostvaren je znatan napredak i EU to jasno prepoznaje – rekao je Satler, ali i naglasio da je iduća godina od presudnog značaja kada su u pitanju oblasti vladavine prava, pravosuđa i borbe protiv korupci-
je i organizovanog kriminala. - EU i EK stoje uz Crnu Goru sa snažnom podrškom, ali i jasnim očekivanjima – poručio je Satler. Govoreći o postignućima naše zemlje tokom ove godine, ambasador Satler je posebno izdvojio pristupanje Jedinstvenom području za plaćanja u eurima (SEPA) i Konvenciji o zajedničkom transportnom postupku.
- Sljedeći veliki korak je ukidanje rominga između Crne Gore i zemalja EU – najavio je Satler.
Uz podsjećanje da je Nikšić nedavno proglašen Evropskom prijestonicom kulture, ambasador Satler je istakao kako je to tek treći grad u regionu Zapadnog Balkana koji je ikada nosio tu titulu.
Naglasio je i da je Crna Gora zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
- Samo nastavite tako - poručio je Satler. Ocijenio je da Izvještaj EK upućuje i na određene slabosti i da postoji još nekoliko stvari koje treba završiti.
- Država treba da obezbijedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu. Potreban je novi zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Crna Gora mora da pronađe rješenja i za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom – rekao je on.
Poručio je i kako će „lopta uskoro biti na terenu država članica EU“.
- U decembru očekujemo važnu međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova sudskog i tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke. Važno je da cilj ne gubite iz vida – rekao je Satler. Ponovio je da je naredna godina posebno važna za Crnu Goru.
- Imaćete dva velika samita. To je velika šansa za vas i prilika da pokažete šta možete da donesete na evropski sto - kazao je Satler. Da naša zemlja ima razloga da bude ponosna na navode iz ovogodišnjeg Izvještaja saglasan je i premijer Spajić. On smatra da je Izvještaj potvrda da su, kako je rekao, radili od-
Ovogodišnji Izvještaj EK, ambasador Johan Satler uručio je juče i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću Mandić je tom prilikom, kako je saopšteno iz parlamenta, da Izvještaj potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu. - Ova ocjena nije samo uspjeh institucija, to je priznanje svim građanima koji vjeruju da je Crna Gora prva naredna članica EU i da može sprovesti reforme koje mijenjaju društvo nabolje - poručio je Mandić. Posebno, kako je dodao, ohrabruje najava izrade ugovora o pristupanju, jer to pokazuje da je evropski put Crne Gore ušao u završnu fazu.
Komisija ukazuje i da će održavanje stabilnog napretka u reformama i stalno njegovanje širokog političkog konsenzusa biti presudni za ostvarenje cilja Crne Gore da pristupne pregovore zatvori do kraja naredne godine
govorno, predano i u najboljem interesu države.
- Naš reformski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost. Ovaj izvještaj jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti - rekao je Spajić. Uz podsjećanje da je Crna Gora od prošlogodišnjeg Izvještaja zatvorila četiri poglavlja u pregovorima sa EU, on je posebno važnim istakao to što je u oblasti vladavine prava postignut „ovako visok nivo spremnosti i napredak“.
- Ponosan sam na našu administraciju koja pokazuje da može realizovati i ono što se do juče činilo nemogućim - rekao je Spajić i zaključio da pregovori sa EU sada „ulaze u ključnu fazu složenih političkih odluka“. Đurđica ĆORIĆ
Kompanija Boka Pilot apeluje da se postupi po presudi Upravnog suda i okonča tenderski postupak oko koncesije za pilotažu u Boki Kotorskoj
Pred Privrednim sudom Boka Pilot vodi dva postupka, u jednom traže ništavost aneksa koji je potpisala Luka Kotor, a u drugom naknadu štete za izgubljenu dobit zbog nemogućnosti da obavlja poslove pilotaže
PODGORICA – Advokati kompanije ,,Boka Pilot & tug boat services“ Đorđe Đikanović i Danilo Mićović apelovali su na Vladu, Ministarstvo pomorstva i Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) da postupe po pravosnažnoj presudi Upravnog suda iz marta ove godine i organizuju novu tendersku komisiju koja će iznova vrednovati ponude za poslove pilotaže u Luci Kotor i Bokokotorskom zalivu.
Inicijalno je Vlada u junu 2020. godine koncesiju za poslove pilotaže dodijelila Luci Kotor i kompaniji Sea pioneer, dok je tada ponuda kompanije Boka pilota odbijena kao neispravna iz formalnih razloga za koje je Upravni sud utvrdio da je bila nezakonita, naloživši da se tenderski postupak dovede do kraja.
Vlada Dritana Abazovića je u aprilu 2023. godine, postupajući po ranijoj presudi Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o dodjeli koncesije, ekskluzivitet za obavljanje djelatnosti pilotaže dodijelila Luci Kotor.
Đikanović i Mićović tvrde da su i Ministarstvo pomorstva i UPSUL Vladi prije toga predložili da se do okončanja postupka omogući da poslove pilotaže obavljaju sve kompanije sa odobrenjem za tu djelatnost, ali da je Vlada i pored toga ipak odlučila da taj posao prepusti samo Luci Kotor.
Mišljenje aZk
Tada je zadužen UPSUL da pokrene proceduru za dodjelu koncesije, ali se to nikada nije desilo, a Abazović je kazao da to ne znači favorizovanje bilo koje kompanije, od kojih je samo Luka državna. To je, kako su ukazali advokati, bilo suprotno i mišljenju Agencije
za zaštitu konkurencije (AZK) koja je ukazala da je potrebno sprovesti postupak za davanje koncesije ocjenjujući da bi sva preduzeća koja su u istom položaju, trebalo da pružaju ovu uslugu do završetka dodjele koncesije. Istovremeno su utvrdili da nije došlo do zloupotrebe dominantnog položaja, imajući u vidu da Luka Kotor ovu djelatnost obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju. Đikanović i Mićović su kazali da je Vlada prošle godine potpisala sa Lukom Kotor aneks ugovora o prvenstvenoj koncesiji iako za to nije postojao zakonski osnov, imajući u vidu da su presude Upravnog suda pokazale da je cijeli postupak bio pun nepravilnosti i pravno ništavan. Tvrde da njihov klijent godinama trpi štetu zbog nemogućnosti da obavlja poslove pilotaže, dodajući da su pred Privrednim sudom pokrenuli postupke u kojima traže utvrđenje ništavosti ovog aneksa te naknadu štete za izgubljenu dobit.
- Odluka o zaključivanju aneksa ugovora u suprotnosti je sa Zakonom o koncesijama, budući da bez valjane odluke kao dominantnog pravnog akta, sam ugovor ne može proizvoditi pravno dejstvo. Stoga se radi o apsolutno ništavnom pravnom poslu, koji mora biti isključen iz pravnog prometa – kazao je Đikanović. Ukazao je da je Upravni sud još u martu ove godine donio presudu kojom je naloženo pravosnažno okončanje postupka koji se vodi od 2018, kao i da je zaključivanje pomenutog aneksa suprotno toj presudi.
- Ponuda kompanije Boka Pilot, koja je bila prvorangirana, uklonjena je iz postupka zbog navodnog ,,neadekvatnog uvezivanja spisa predmeta“, iako takvo pravilo nije
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru u oblasti ekonomije
PODGORICA – Evropska komisija (EK) je u izvještaju za Crnu Goru ocijenila da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.
ni postojalo u trenutku odlučivanja. Time je otvoren prostor da se koncesiono pravo dodijeli Luci Kotor i Sea Pioniru Montenegro - naveo je Đikanović.
Tvrdi da zaključivanje aneksa ugovora predstavlja „nastavak pravne anarhije koja traje godinama“, podsjećajući da je Upravni sud utvrdio da je ponuda Boka Pilota bila zakonita, a razlozi za njeno isključenje neutemeljeni i nezakoniti. - Nijedan propis, uključujući Zakon o koncesijama, Uredbu o sprovođenju postupka, niti instrukcije ponuđačima, nije predviđao način uvezivanja spisa. Time je jasno da je naš klijent nezakonito isključen iz postupka - naglasio je Đikanović.
aneks
Mićović je ukazao da pravo na pilotažu nije moglo biti dodijeljeno kroz aneks ugovora o prvenstvenoj koncesiji, jer za to nije postojala nova odluka Vlade kojom bi se, u skladu sa Zakonom o koncesijama, prenosilo koncesiono pravo. Pojasnio je da institut prvenstvene koncesije predstavlja privremenu kategoriju propisanu članom 34 Zakona o lukama iz 2008. godine, koja je uvedena kako bi se privremeno regulisao status tadašnjih korisnika luka do donošenja novih koncesionih rješenja.
Vlada je, kako je dodao, 2011. godine Luku Kotor definisala kao luku od nacionalnog značaja, koja je imala obavezu da zaključi ugovor sa Lučkom upravom radi plaćanja obaveza, dostavljanja završnih računa i kontrole poslovanja.
- Luka Kotor je odbila da zaključi takav ugovor, čime je izgubila pravni kontinuitet prvenstvenog koncesionara koji je imala stupanjem na snagu Zakona o lukama 2008. godine – kazao je Mićović. M.lk.
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako ukazuju, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode. Fiskalni savjet Naglašavaju da je potrebno što prije formirati fiskalni savjet kako bi razmotrio prijedlog budžeta za 2026. godinu, na šta se čeka već nekoliko godina.
Kada je riječ o zapošljavanju, strukturni problemi i dalje postoje posebno kada je riječ o stopi nezaposlenosti. Sektor bankarstva je, kako ocjenjuju u EK, dobro kapitalizovan i likvidan. Ukazuju da je potrebno obezbijediti statističke podatke te ojačati i finansijske i kadrovske kapacitete Monstata. Pogoršanje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine lani došao do deficita od 3,2 odsto BPD-a iz EK objašnjavaju povećanjem javne potrošnje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potrošnje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu. EK je u izvještaju registrovala progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno ukazala na neusklađenost Fiskalne strategije sa fiskalnim pravilima da deficit budžeta bude ispod tri odsto, a javni dug ispod 60 odsto BDP-a.
Usporavanje rasta
Strukturne reforme u cilju poboljšanja upravljanja državnim preduzećima samo su djelimično implementirane, a potrebno je, kako se
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako se ukazuje u izvještaju EK, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila povećati prihode
navodi u izvještaju, napraviti analizu fiskalnih rizika u vezi ovih preduzeća. Registruju usporavanje ekonomskog rasta, nisku vrijednost izvoza, dodajući da je rast BDP-a sa 6,5 odsto u 2023. godini prošle i u prvoj polovini ove godine pao na 3,2, odnosno 3,1 odsto.
- Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potrošnjom, rastom zarada i kredita, te državnom potrošnjom. Došlo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanov-
EK registruje političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove insti-
tucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku. - Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor
nika kada je riječ o kupovnoj moći iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka u 2024, što je više u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto – stoji u izvještaju. Kada je riječ o javnoj finansijskoj kontroli i eksternim revizijama, EK ocjenjuje napredak usvajanjem propisa iz ove oblasti, ali ukazuje da je potrebno unaprijediti efikasnost unutrašnje revizije. Upozorili su i da su reforme u oblasti revizije nastavljene, ali da je neophodno učiniti operativnom Državnu revizorsku instituciju (DRI), imajući u vidu da Senat i dalje nema predsjednika niti petog senatora.
članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke Irene Radović za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.
ekonomije i finansija
Kada je riječ o ekonomskoj i monetarnoj politici, EK ocjenjuje da je Crna Gora umjereno pripremljena u toj oblasti. EK registruje određeni napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije koji je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti. Ukazuju na potrebu diverzifikacije privrede te smanjenje zavisnosti od turizma. Iako su zadovoljni usvajanjem Zakona o kontroli državne pomoći, ocjenjuju ograničenim napredak kada je riječ o praksi sprovođenja pravila konkurencije. Smatraju da je potrebno dodatno razviti kapacitete i Agencije za zaštitu konkurencije, ali i sudova u oblastima državne pomoći, antimonopolskog prava i kontrole koncentracija. Kada je riječ o javnim nabavkama, iz EK navode da su ranije preporuke uglavnom sprovedene, ali ipak preporučuju izmjene zakona o javnim nabavkama i o sprečavanju korupcije kako bi se proširile definicije korupcije i prevare u toj oblasti. Smatraju da je bitno uvesti tzv. sistem crvene zastavice u elektronskim javnim nabavkama kako bi se detektovale nepravilnosti.
Ekonomsko državljanstvo
Oblast kompanijskog prava je, prema ocjeni EK, na nivou između dobrog i naprednog imajući u vidu usvojene zakone, a potrebno je obezbijediti
PODGORICA - Evropska investiciona banka (EIB) otvorila je kancelariju u Crnoj Gori kako bi unaprijedila finansijsku i tehničku podršku za javne i privatne investicije u državi. Nova kancelarija nalazi u Podgorici u okviru Delegacije EU, a vodiće je Davor Kunc, koji radi u Grupaciji EIB-a od 2018. godine.
Predstavništvo ima za cilj jačanje snažnih odnosa EIB-a sa Crnom Gorom, gdje je EIB do sada uložila više od milijardu eura u projekte javnog i privatnog sektora, uključujući jačanje zelene tranzicije, povezanosti i socijalne infrastrukture Crne Gore. Novu kancelariju EIB-a svečano su otvorili potpredsjednik EIB-a Robert de Groot, ministar finansija Novica Vuković i Johan Satler, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Otvaranje naše kancelarije u Podgorici označava novo poglavlje u partnerstvu sa Crnom Gorom - rekao je potpredsjednik EIB-a Robert de Groot. On je naveo da su uz snažnije prisustvo na terenu, u boljoj poziciji da brže reaguju na lokalne prioritete i podrže transformativne investicije koje koriste ljudima i ekonomiji i doprinose pristupnom putu Crne Gore.
Evropska investiciona banka otvorila predstavništvo u Crnoj Gori
mogućnost online registracije kompanije i nastaviti razvoj softvera kako bi se Crna Gora povezala sa Evropskim biznis registrom.
Crna Gora će, kako bi se uskladila sa EU legislativom, kroz pravni okvir morati da onemogući osnov za ponovno aktiviranje programa ekonomskog državljanstva, imajući u vidu da, kako se navodi u izvještaju, takve šeme krše pravila EU i predstavljaju rizik od pranja novca, korupcije, utaje poreza, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala. Lani je, kako se navodi, MUP donio 1.282 rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo kroz ovaj sistem. Ovi zahtjevi su podnijeti prije nego je ovaj program obustavljen krajem 2022. godine, a u obradi je još 21 predmet.
Crna Gora bi, kako je preporučeno, trebalo da usvoji Nacionalni energetski i klimatski plan te uz sprovođenje zakona o energetskoj efikasnosti unaprijedi regulatorni i institucionalni okvir za zelenu tranziciju i povećanje energetske otpornosti.
U oblasti poljoprivrede, EK vidi određeni progres, ali naglašava potrebu intenziviranja implementacije IPARD programa te ubrzanjem implementacije akcionog plana za usklađivanje sa EU regulativom u ovoj oblasti, uz finaliziranje registra vinograda. m. lEkovIĆ
- Uspostavljanje stalnog prisustva EIB-a u Crnoj Gori predstavlja snažan podsticaj za realizaciju strateških projekata u oblastima infrastrukture, obrazovanja i zelene tranzicije, kao i signal povjerenja u stabilnost i potencijal crnogorske ekonomije - rekao je ministar finansija Novica Vuković.
On je dodao da je Vlada spremna da sarađuje sa EIB kako bi izgradili moderniju, prosperitetniju i konkurentniju Crnu Goru.
Od 2024. godine, Crna Gora je dobila globalne kredite EIB-a u ukupnom iznosu od 60 miliona eura, kao i do 71 milion eura bespovratnih sredstava EU.
- Ova sredstva će pomoći u poboljšanju vodosnabdijevanja, željeznice i obrazovanja, jer Crna Gora teži da se pridruži EU već 2028. godine. Ova kancelarija je simbol naše ojačane posvećenosti Crnoj Gori i nje-
Predstavništvo ima za cilj jačanje snažnih odnosa EIB-a sa Crnom Gorom, gdje je EIB do sada uložila više od milijardu eura u projekte javnog i privatnog sektora, uključujući jačanje zelene tranzicije, povezanosti i socijalne infrastrukture Crne Gore
nim evropskim težnjama - rekao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Sattler. Takođe kako je otvaranje kancelarije EIB-a predstavlja veoma praktično unapređenje ,,praktičan pristup naše najvažnije finansijske institucije“.
- Zato danas šaljemo jasnu poruku EU porodica djeluje kao jedno. Zajedno, kao Tim Evropa, spremni smo da podržimo reformski put Crne Gore i njen put ka članstvu u EU - kazao je Satler.
Kao predstavnik EIB-a u Crnoj Gori Davor Kunc će biti u poziciji da ojača saradnju te banke sa lokalnim partnerima, unaprijedi razvoj projekata i doprinese integraciji zemlje u EU. Njegova prethodna pozicija bila je u Luksemburgu u Evropskom investicionom fondu (EIF), dijelu Grupacije EIB-a, gdje je obavljao funkciju glavnog službenika za korporativne odnose i upravljao institucionalnim vezama.
Veliko interesovanje građana za emisiju državnih obveznica
Na događaju je istakao spremnost za blisku saradnju sa crnogorskim vlastima i Delegacijom EU na finansiranju projekata koji približavaju Crnu Goru EU i donose trajne koristi njenim građanima. - Velika mi je čast da predstavljam EIB u Crnoj Gori u ovom ključnom trenutku na putu zemlje ka EU. Posvećen sam izgradnji snažnih partnerstava i podržavanju održivog rasta, inovacija i društvenog napretka - rekao je Kunc. Tokom posjete Crnoj Gori, potpredsjednik EIB-a Robert de Groot će zajedno sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Delegacije EU otkriti ploču u osnovnoj školi ,,Vladimir Nazor“, kao znak dosadašnjeg doprinosa Evropske unije i njene banke sektoru obrazovanja u Crnoj Gori. n. kovaČEvIĆ
PODGORICA - Prvi dan emisije obveznica za stanovništvo u ponedjeljak protekao je u znaku velikog interesovanja građana, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora je saopšteno da je prema prvom presjeku u ponedjeljak upisano sedam miliona eura, međutim taj iznos je juče već u jutarnjim satima značajno premašen.
Crna Gora je prvi put u ponedjeljak emitovala državne obveznice namijenjene građanima, u ukupnom iznosu od 50 miliona eura. Kamatna stopa na period od dvije godine je 3,75 odsto, dok je minimalno ulaganje 500 eura.
Ukoliko građanin uloži 500 eura na kraju druge godine imaće 37,5 eura. Na uloženih 1.000 eura prinos je 75 eura, a na 10.000 eura prinos je 750
eura. Maksimalni iznos ulaganja u obveznice nije ograničen. Iz Ministarstva finansija je ranije saopšteno da su državne obveznice širom svijeta prepoznate kao najsigurniji oblik ulaganja, upravo jer iza njih stoji najjači garant – država. Novac može da uloži svaka punoljetna osoba, državljanin Crne Gore, ali i strani državljani koji su rezidenti u našoj zemlji.
- Dovoljno je da posjetite neku od šest partnerskih banaka – Crnogorsku komercijalnu banku, NLB, Erste, Hipotekarnu, Prvu banku Crne Gore ili Universal Capital banku. Popunite upisni listić i uplatite iznos koji želite da investirate – saopšteno je ranije iz Ministarstva finansija. Ranije je najavljeno da će se novac koji će se prikupiti ovom emisijom, koristi za infrastrukturne projekte, kapitalni budžet i stvaranje fiskalne rezerve. Građani se o emisiji obveznica mogu dodatno informisati putem e-mail adrese: obveznice.info@mif.gov.me, kao i putem zvanične internet stranice i društvenih mreža Ministarstva finansija. r. E.
Izvještaj Evropske komisije u dijelu koji se bavi ljudskim pravima, obrazovanjem, pokazuje umjeren
Izvještaj Evropske komisije kada je riječ o ljudskim pravima, borbi protiv diskriminacije i temeljnim pravima pokazuje da Crna Gora umjereno napreduje. Zakoni i strategije postoje, ali suština često izostaje. Temeljna prava, sloboda izražavanja i borba protiv diskriminacije ostaju opterećeni formalizmom, dok Romi i Egipćani, osobe s invaliditetom i LGBTIQ zajednica i dalje trpe govor mržnje i neujednačenu zaštitu. EK traži hitne zakone, jaču primjenu i rezultate koji se vide u sudnicama, školama i institucijama - ne samo na papiru
PODGORICA – Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru koji je objavljen juče pokazao je da Crna Gora uglavnom ispunjava uslove, te da pokazuje umjeren napredak kada je riječ o osnovnim slobodama, slobodama izražavanja, borbi protiv diskriminacije, a ističe se da pojedine oblasti zadovoljavaju formu, ali da ne ispunjavaju suštinu i da se sprovode samo formalno.
Temeljna prava
Kada je riječ o temeljnim prvima, Crna Gora uglavnom ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava, mišljenje je Evropske komisije.
Ipak, kako se navodi u dokumentu, potrebni su dodatni napori kako bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i obezbijedili pristup pravdi i izvršenje prava u upravnim i sudskim postupcima.
Crna Gora još nije izradila zakon o ombudsmanu, što koči punu usklađenost sa Pariskim principima i dobijanje unaprijeđene „A“ akreditacije za Nacionalnu instituciju za ljudska prava (NHRI). U parlamentu još nije usvojen novi zakon o zabrani diskriminacije, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Najranjivije grupe u društvu i dalje ostaju Romi, osobe s invaliditetom i LGBTIQ. Oni su još izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
U dokumentu je naznačeno da Crna Gora mora efikasno da odgovori na sve preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja
ili kažnjavanja (CPT), Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO).
napredak u obrazovanju
Za Poglavlje 26, koje se bavi obrazovanjem i kulturom, EK smatra da je ostvaren dobar napredak.
Ističe se da je 8,99 odsto državnog budžeta za 2024. dato obrazovanju (osim visokoškolskog), što je povećanje od 20 procenata u odnosu na prethodnu godinu.
Upis djece u predškolske obrazovne ustanove porastao je za 3,4 odsto, sa stopom obuhvata od 79,6 procenata (prosjek EU: 94,6 odsto).
U oblasti inkluzivnog obrazovanja, broj djece sa invaliditetom u redovnim školama po-
rastao je u odnosu na 2023. za 27 odsto u vrtićima, 14 odsto u osnovnim i jedan odsto u srednjim školama. Broj romske djece u osnovnim školama, međutim, smanjen je za sedam odsto, a u srednjim za 16 odsto.
Nauka i istraživanje imaju određeni napredak, posebno u završetku prvog ciklusa Strategije pametne specijalizacije, jačanju saradnje između akademske zajednice i biznisa i pripremi zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti za usvajanje. Ostaju iste preporuke kao i prošle godine, što znači da bi Crna Gora trebalo da u narednoj godini usvoji i počne implementaciju drugog ciklusa Strategije pametne specijalizacije koja obuhvata period 2026-2031, te da ojača nacionalni inovacijski eko-sistem. EK preporučuje da treba im-
Kada je riječ o postupanju
Crne Gore u predmetima ratnih zločina, EK ističe da nastavlja da gradi vjerodostojan i održiv bilans u efikasnom istraživanju, gonjenju i suđenju za ratne zločine, uključujući i one na visokom nivou, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. EK smatra da treba nastaviti sa proaktivnim pristupom
u obezbjeđivanju pristupa pravdi i reparaciji za žrtve. Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) prati i izvještava o sprovođenju Strategije istraga ratnih zločina 2024–2027. i pratećeg akcionog plana 2024–2025, čija se realizacija ocjenjuje kao zadovoljavajuća. Podsjećaju da je jedan krivični postupak u toku pred Višim sudom u Podgorici. U
oktobru 2024. godine optuženi je pušten iz pritvora jer sud nije donio presudu u zakonskom roku od tri godine. Tokom 2024. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je pokrenulo osam novih predmeta, dok je jedanaest predmeta iz prethodnih godina i dalje u postupku. SDT je podigao optužnicu protiv jednog okrivljenog za zločine protiv čovječnosti pred
plementirati zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti (i povezane propise o implementaciji).
borba proTiv diskriminacije
Društvene podjele su i dalje prisutne, a najranjivije grupe (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Pravni i institucionalni okvir za borbu protiv diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje u velikoj mjeri postoji, ali još nije u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom EU. Kancelarija ombudsmana ima adekvatne kapacitete, a Crna Gora je počela proces donošenja novog zakona o zabrani diskriminacije kako bi ga uskladila sa standardima EU.
Višim sudom u Podgorici. Ove godine je SDT ponovo otvorio predmete vezane za ratne zločine počinjene u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom Lazu, kao i za deportaciju izbjeglica iz Herceg Novog u Bosnu i Hercegovinu. SDT je formirao specijalizovane timove tužilaca i istražitelja kako bi preispitali ranije slučajeve, prikupili nove dokaze i pretražili međunarodne baze podataka.
Tokom 2024. godine, ombudsman je postupao po 166 pritužbi na diskriminaciju (2023: 243). Kao i ranijih godina, najveći broj žalbi odnosio se na oblast rada i zapošljavanja.
- Crna Gora treba da dosljedno sprovodi strateške mjere u oblasti borbe protiv rasizma, unapređenja prava LGBTIQ osoba i osoba s invaliditetom – piše u dokumentu.
ravnopravnosT polova Žene se i dalje suočavaju sa višestrukim i isprepletanim oblicima diskriminacije, a stigmatizacija je prisutna, naročito prema ženama koje pripadaju manjinskim grupama.
- Okvir za rodnu ravnopravnost ograničen je nedostatkom ljudskih i finansijskih resursa, što dovodi do slabe institucionalne moći i uticaja. Nedostaje i svijest i posvećenost institucija pitanjima rodne ravnopravnosti i rodnog budžetiranja. Postoje i neujednačene prakse primjene zakona i strategija te slaba koordinacija između državnih politika – piše u Izvještaju.
Rodno zasnovano nasilje i dalje je rasprostranjeno i pogađa žene u različitim sferama života.
Navedeno je da su društveni stavovi zabrinjavajući - trećina građana vjeruje da žene izmišljaju navode o psihološkom nasilju radi pažnje.
- Nedostatak odgovornosti počinilaca je i dalje problem: samo 10 odsto presuda za nasilje rezultira zatvorskim kaznama. Ženske organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u pružanju podrške žrtvama – piše EK. Podsjećaju da su izmjene Kri-
U julu, Viši sud u Podgorici osudio je jedno lice na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom počinjenog 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Ova presuda ima značaj jer potvrđuje odgovornost za ratne zločine u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Nakon izricanja presude, sud je donio odluku o zadržavanju optuženog u pritvoru. SDT je primio sedam zahtje-
vičnog zakonika iz decembra 2023. godine unaprijedile definicije prekršaja i krivičnih djela nasilja u porodici: psihološko nasilje je sada prepoznato pored fizičkog, a pojam porodice proširen je na vanbračne i istopolne partnere.
U oktobru 2024. godine, Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo je standardne operativne procedure za postupanje u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Smjernice već daju pozitivne rezultate - tužioci sada aktivnije učestvuju u slučajevima nasilja, brže procjenjuju rizike, predlažu zaštitne mjere i poboljšavaju zaštitu žrtava. Ipak, kazne su i dalje blage i često blizu zakonskog minimuma. Tokom 2025. godine, nakon usvajanja smjernica, otvorena su 862 slučaja rodno zasnovanog nasilja. Za 2024. godinu, Ministarstvo socijalnog staranja, porodične brige i demografije izdvojilo je 300.000 eura za skloništa za djecu, odrasle i starije žrtve nasilja i zlostavljanja, a budžet je 2025. povećan na 500.000 eura. Centri za socijalni rad su dodatno izdvojili 151.200 eura pomoći žrtvama. Ipak, ističe EK, potrebno je osigurati održivo finansiranje specijalizovanih servisa za žene žrtve nasilja. Nedostaju krizni centri i jasno definisane procedure za slučajeve seksualnog nasilja, zbog čega žrtve često ostaju bez adekvatne podrške. Potrebni su i programi psiho-socijalnog tretmana počinilaca nasilja.
prava djeTeTa Pravni i institucionalni okvir za prava djeteta postoji, ali su njegova primjena i sprovođenje nedovoljno efikasni. - Iako je zakonodavni okvir u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, postoje problemi u sprovođenju zbog slabe odgovornosti institucija, nedostatka kadra, ne-
va za međunarodnu pravnu pomoć (jedan iz Bosne i Hercegovine, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske). U istom periodu, SDT je poslao deset zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (jedan Srbiji, pet Bosni i Hercegovini i četiri Hrvatskoj). Tokom 2024. godine, SDT je zaključio pet predmeta koji su pokrenuti na osnovu međunarodnih zahtjeva. Tokom izvještajnog perioda,
umjeren napredak i vladanje forme nad suštinom
dovoljnog praćenja i finansiranja, nedostatka evaluacije postojećih zakona i strategija, nedostatne međusektorske saradnje.
Ističe se da Savjet za prava djeteta još nije vraćen na adekvatan politički nivo u Vladi, što bi omogućilo efikasnije praćenje preporuka.
- Nacionalna strategija za ostvarivanje prava djeteta istekla je 2023, a nova još nije usvojena. Crna Gora još nije dostavila svoj četvrti periodični izvještaj Komitetu UN za prava djeteta, koji je bio dospio u novembru 2023. godine - piše EK.
Nasilje nad i među djecom ostaje ozbiljan problem. Iako Crna Gora ima dobar pravni okvir za suzbijanje vršnjačkog nasilja, sprovođenje i nadzor su i dalje slabi.
- Pristup pravdi za djecu, posebno onu u ranjivim situacijama, mora se poboljšati.
Dječja prava se i dalje samo sporadično primjenjuju u krivičnim i porodičnim postupcima. Zakon o postupanju sa maloljetnicima u krivičnom postupku još nije izmijenjen – piše u Izvještaju.
Os Obe s invaliditetOm
Pravni i institucionalni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom je nepotpun i mora se dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU, uključujući Evropski akt o pristupačnosti.
nastavljena je intenzivna saradnja između Državnog tužilaštva i Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) u Hagu. SDT je potpisao memorandume o saradnji sa tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, sa ciljem podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u postupcima za ratne zločine. Crna Gora učestvuje u regionalnoj Grupi za nestale osobe i sprovodi okvirni
bile odgovore na pitanja zbog čega je usvajanje stopirano. LGBTIQ osobe su i dalje izložene govoru mržnje, posebno u onlajn prostoru. Izvještaj upozorava da se slučajevi često procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, a ne po zakonima o zabrani diskriminacije, pa je potrebno uspostaviti ujednačenu sudsku praksu za efikasno kažnjavanje počinilaca.
ROmska i eGipćanska zajednica
Pravni i institucionalni okvir za Rome i Egipćane nije dovoljan i mora se dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU. Potrebno je da se poboljša pristup adekvatnom stanovanju, srednjem i visokom obrazovanju, ali i uvođenje nižeg izbornog cenzusa za manjinske narode kako bi se obezbijedila jednakost u političkom predstavljanju.
- Osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije i ne mogu u potpunosti ostvariti svoja prava. U pojedinim zakonima i dalje se koriste zastarjeli i pogrdni izrazi u definicijama invaliditeta - piše EK.
Crna Gora mora obezbijediti dosljedno sprovođenje Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, posebno u dijelu koji se odnosi na reformu starateljstva i donošenje odluka u ime osoba s invaliditetom.
lGbtiQ
LGBTIQ osobe i dalje su izložene diskriminaciji, piše u Izvještaju.
- Sedam zakona je do sada usklađeno sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola iz 2020. godine, dok se rad na preostalih šest zakona nastavlja, ali proces je znatno usporen i mora biti ubrzan –preporučuje EK. Navedeno je i da je Nacrt zakona o pravnom priznanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja prošao sve faze konsultacija, uključujući i one sa Evropskom komisijom, ali ga Vlada još nije usvojila. Usvajanje tog zakona bilo je najavljeno za decembar prošle godine. Pojedini poslanici iz vladajuće većine su javno obećavali da će zakon biti na Vladi „narednog četvrtka“, međutim, to se nikada nije dogodilo. Iz Vlade i resornih ministarstava mediji, ali i zainteresovane NVO nikada nijesu do -
plan potpisan 2018. godine. Saradnja sa susjednim zemljama odvija se na osnovu bilateralnih protokola. Komisija za nestala lica Crne Gore sastavila je listu koja uključuje 50 aktivnih slučajeva osoba koje se vode kao nestale – državljana Crne Gore ili onih čije porodice žive u Crnoj Gori. Većina slučajeva odnosi se na Kosovo (38 lica), Bosnu i Hercegovinu (9) i Hrvatsku (3).
Sindikat prosvjete i resorna ministarstva postigli kompromis o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora, na potezu Glavni odbor koji treba da se izjasni o ponuđenom prijedlogu
Radomir Božović je kazao Pobjedi da očekuju od vlasti da povuku inicijativu pred Ustavnim sudom kojom su tražili da se preispita zakonitost i ustavnost odredbi GKU, posebno onih kojima su uređeni dodaci za nastavnike, te da je ranije rečeno da će povući tu inicijativu
Naglašeno je da izborni cenzus za Rome i dalje nije smanjen. Diskriminacija Roma i Egipćana ostaje visoka u svim oblastima - obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i pristupu javnim uslugama.
Prema popisu stanovništva iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi 5.629 Roma (0,9 odsto) i 1.655 Egipćana (0,27 odsto), što ukupno čini 1,17 odsto populacije. Romani jezik govori 4.658 osoba (0,75 odsto stanovništva).
Ističe se da je potrebno uspostaviti katalog radnih mjesta za romske medijatore u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava trenutno finansira 21 romskog medijatora godišnje, što nije održivo.
- Posebno su potrebni medijatori u predškolskom obrazovanju, kako bi se spriječila segregacija i poboljšali rezultati djece u kasnijem školovanju – piše u Izvještaju.
Podsjeća se da je u novembru 2024. održan Nacionalni romski seminar - prvi nakon šest godina, a da su zaključci usvojeni tek u junu 2025.
- Nacionalna kontakt osoba za Rome ima ograničene kapacitete, a institucionalna koordinacija je slaba – ističe se u dokumentu.
U novembru 2024. Ministarstvo pravde imenovalo je sudskog tumača za romski jezik prvi put.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je tokom 2024. podržalo 33 projekta NVO u iznosu od 500.000 eura, sa ciljem unapređenja položaja Roma i Egipćana.
Komitet stručnjaka Savjeta Evrope za evropske regionalne i manjinske jezike je u junu 2025. izrazio žaljenje što preporuke iz prethodnog izvještaja iz 2023. nijesu sprovedene, naročito u pogledu uključivanja romskog jezika u obrazovni sistem i obuke nastavnika. Komitet preporučuje jačanje promocije romskog jezika u Crnoj Gori u saradnji s govornicima tog jezika. j.maRtinOvić
PODGORICA – Sindikat prosvjete i resorna ministarstva prosvjete nauke i inovacija i finansija dogovorili su se juče na sastanku, koji je trajao više od četiri sata, da se uglavnom anuliraju umanjenja plata nastavnicima u osnovnim školama koja su uslijedila od jula zbog primjene centralizovanog obračuna zarada. Kompromis su postigli na način da se uvećaju određeni dodaci koje primaju nastavnici – za viša zvanja, razredno starješinstvo, naučna zvanja... Na potezu je Glavni odbor koji će se na sjednici, koja bi trebalo da se održi do 13. novembra, izjasniti o nacrtu izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora, a onda bi trebalo da uslijedi potpisivanje GKU. Očekuje se da od decembra nastavnicima uglavnom ne bude umanjena zarada. Kroz centralizovani obračun zarada, ipak, neće moći da se usklade sve plate, pa će pojedini nastavnici osjetiti umanjenja do nekoliko eura u zavisnosti od godina radnog staža. A, s druge strane, onaj ko ima manje godina radnog staža može da dobije po koji euro više na platu. Sindikat prosvjete pregovara od 1. septembra sa resornim ministarstvima da se vrate umanjenja zarada nastavnicima koja su uslijedila zbog spornog centralizovanog obračuna zarada.
Predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović kazao je juče Pobjedi, nakon sastanka, da su sa resornim ministarstvima došli do dogovora da se uglavnom anuliraju umanjenja zarada koja su bila i do 50 eura. On je istakao i da očekuje od vlasti da povuku inicijativu pred Ustavnim sudom kojom su tražili da se preispita zakonitost i ustavnost odredbi Granskog kolektivnog ugovora, posebno onih kojima su uređeni dodaci za nastavnike, te kaže da im je ranije rečeno da će se povući ta inicijativa. - Mogli smo i bez ovoga. Bilo bi manje tenzija, manje nervoze. Na kraju, kad se sve sabere, i je-
Nastavnici u osnovnim školama primaju peti mjesec umanjenu zaradu zbog primjenjenog centralizovanog obračuna zarada od 1. jula. Njih više od hiljadu zatražilo je pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im smanjene plate. Predsjednik Sindikata Božović kaže da se očekuje da škole ne pristanu na kompromis, te da onda nastavnici mogu da pokrenu tužbe. - Ta je odluka individualna i zavisi od nastavnika do nastavnika da li će pokrenuti tužbu ili ne –rekao je Božović.
sam i nijesam zadovoljan pregovorima. Cilj izmjena GKU je da se anulira umanjenje zarada koje je nastalo nakon što je počeo da se primjenjuje centralizovani obračun zarada –rekao je Božović. Sindikalci su, pored ostalog, sa predstavnicima ministarstava usaglasili da se otpremnine za odlazak u penziju, koje su iznosile oko 1.500 eura, uvećaju na 1.800, odnosno 2.400 eura. Saglasili su se da ove otpremnine treba da se vežu za minimalnu zaradu, odnosno uskladiće ih sa opštim kolektivnim ugovorom i odlukom Vlade.
Zahtjev Sindikata bio je i da se od januara nastavnicima uvećaju zarade za deset odsto, ali vlasti, za sada, nijesu spremne da to prihvate. Ranije je, tokom pregovora, rečeno radničkoj organizaciji da budžet ne može da iznese uvećanje koeficijenata u javnom sektoru. Božović je kazao Pobjedi da će pratiti situaciju, te da ne odustaju od zahtjeva da im se uveća zarada za deset odsto. Ako se nekom drugom u javnom sektoru uvećaju zarade, a prosvjetarima ne, reagovaće. - Nećemo biti mirni. U narednom periodu nas očekuju pregovori – rekao je Božović. Nakon što je počeo da se primjenjuje sporni centralizovani obračun plata od 1. jula, iz resornih ministarstava je poručivano da je sve u skladu sa propisima, te da pojedine škole ranije nijesu obračunavale plate po propisima. Iz radničke organizacije su odgovarali da su sa prethodnim vlastima potpisivali izmjene GKU, te da je sve u skladu sa zakonom. Poručivali su da nemaju ništa protiv novog obračuna zarada, ali da se protive što se njime umanjuju plate. Isticali su da je problem što se ne prepoznaju određeni dodaci koje primaju nastavnici, te da GKU ima prioritet u odnosu na zakon.
Nastavnici su ranije najavljivali da će biti radikalniji ukoliko ne budu zadovoljni odgovorom nadležnih na njihove zahtjeve. Poručili su da mogu da organizuju proteste, štrajk ili nešto treće. n. ĐURĐevac
Srijeda, 5. novembar 2025.
Panel Društva profesionalnih novinara okupio predstavnike redakcija koji su bez zadrške govorili o političkim odgovornosti i budućnosti profesije
PODGORICA - Panel „Politički pritisci na novinare i medije“, koji je juče organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, okupio je veliki broj novinara, urednika i predstavnika medijskih kuća - od privatnih i lokalnih do javnih emitera.
Diskusija je otvorila teme koje duboko potresaju crnogorsku medijsku zajednicu: finansijski pritisci, politički uticaji, neimplementirani zakoni, blokirane institucije i urušavanje profesionalnih standarda.
Zakone su sabotirali oni koji su ih i usvojili
Neđeljko Rudović , koji je prošle godine podnio ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije zbog političkih pritisaka, rekao je da se Crna Gora nalazi u prelomnom trenutku, jer Evropska komisija sada insistira da se sačuvaju iskoraci postignuti novim medijskim zakonima.
Rudović se osvrnuo na aktuelnu situaciju, kada Skupština već godinu dana sabotira izbor članova Savjeta AMU, da su tri konkursa propala, te da je če-
tvrti tek nedavno raspisan. To tijelo od decembra radi u krnjem sastavu, a očekuju ga još tri zamjene, odnosno konkursa do kraja godine, jer i preostalim članovima ističu mandati. - Zakoni su usvojeni u povoljnom trenutku, zahvaljujući energiji i dobroj volji medijske zajednice, univerziteta, NVO i asocijacija. Prvi put smo došli do rješenja koja garantuju institucionalnu nezavisnost i ekonomsku održivost Javnog servisa i regulatora. Onda su
uslijedile opstrukcije iz dijela vlasti, sa jasnim ciljem da se sve to sabotira - kazao je Rudović. On je objasnio da nije želio da učestvuje u procesu koji bi značio prećutno urušavanje autonomije RTCG i Agencije za audio-vizuelne medije, te da je zato dao ostavku.
- Bilo je očigledno da postoji plan da se te institucije ponovo stave pod političku kontrolu. To se vidjelo i na sjednicama Administrativnog odbora Skupštine - naveo je.
Rudović je dodao da politički pritisci na novinare nikada neće potpuno nestati, ali da „od profesionalaca zavisi koliko će im se oduprijeti“.
- Bojim se da smo, uprkos promjenama vlasti, i dalje u situaciji u kojoj država radi za partije, a ne partije za državu. Država je i dalje plijen političkih struktura - rekao je. On je podsjetio da je upravo podrška iz Brisela omogućila usvajanje medijskih zakona.
- Da nije bilo saveznika u Evropskoj uniji, teško bismo imali reforme. Mnogi su za te zakone glasali neiskreno, samo da bi se pred Evropom prikazali kao reformisti - zaključio je Rudović. Direktorica Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić ocijenila je da su problemi u oblasti medija rezultat dvadesetogodišnjeg lutanja između političkih interesa i institucionalne konfuzije.
- Nikako da odmaknemo od osnovne postavke ovog sistema. Svakih nekoliko godina sve iznova mijenjamo, prilagođavamo, popravljamo, ali ne napredujemo. Samo pokušavamo da očuvamo ono što je već postojalo - kazala je. Prema njenim riječima, da je bilo političke volje, „mogli smo i prethodni zakon da sprovedemo, umjesto da se stalno vraćamo na početak“.
- Izvještaj EK jasno pokazuje da Unija želi da učini vidljivom svoju politiku proširenja, ali i da nam poručuje da ne ispunjavamo ni ono što smo već usvojili. Puko zadovoljavanje forme ne znači napredak - naglasila je Bakić. Glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede Nenad Zečević skrenuo je pažnju na položaj privatnih i štampanih medija, ističući da politički pritisak danas sve rjeđe dolazi otvoreno, a sve češće kroz ekonomske mehanizme.
- Umjesto zabrana i poziva iz kabineta, pritisak se danas ogleda u smanjenju medijskog kolača. Sve je više medija, a oglašivački kolač sve manjikazao je Zečević. On je naglasio da su u posebno teškom položaju štampa-
Izvještaj EK o slobodi izražavanja i medija zabilježio napredak Crne Gore, ali upozorava da primjena medijskih zakona kasni
Brisel traži dosljednu primjenu zakona, ali i hitno imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, što vlast odbija da uradi i nakon tri pokušaja. Evropska komisija jasno upozorava da se time blokira rad regulatora i ugrožava Poglavlje 10, rekao je predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković za Pobjedu
PODGORICA – Crna Gora je u oblasti slobode izražavanja i medija, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije, ocijenjena kao „umjereno pripremljena“.
Iako je, kako navodi Brisel, zabilježen napredak u sprovođenju reformi i u primjeni politike nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, institucije i dalje nijesu oslobođene političkog uticaja, a mnoge reforme su ostale samo na papiru.
Evropska komisija je pohvalila brže reakcije nadležnih organa na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali i upozorila da napadi, pritisci i verbalni ispadi funkcionera prema medijima i dalje traju. Tokom 2024. godine, tužilaštvo je vodilo 14 predmeta nasilja nad novinarima, dok je policija registrovala 16 incidenata,
od čega sedam krivičnih djela. U izvještaju se posebno navodi napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića, te novinara Balšu Rudovića, koji su fizički maltretirani u Gornjem Zaostru dok su obavljali profesionalni zadatak. EK podsjeća i na početak suđenja za ranjavanje Olivere Lakić iz 2018. godine – slučaj koji simbolizuje dugotrajnu borbu za pravdu novinara u Crnoj Gori. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković kaže da izvještaj potvrđuje ono što novinari u Crnoj Gori već znaju iz svakodnevice – da se situacija popravlja samo formalno. – Brisel traži dosljednu primjenu zakona, ali i hitno imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, što vlast odbija da uradi i nakon
tri pokušaja. Evropska komisija jasno upozorava da se time blokira rad regulatora i ugrožava Poglavlje 10 – rekao je Kračković za Pobjedu. On dodaje da se, i pored nulte tolerancije na fizičke napade, „stvarni pritisak danas najčešće vrši kroz verbalne napade i javno targetiranje novinara od strane visokih funkcionera“. – To su poruke koje podstiču atmosferu straha i utiču na slobodu medija – kaže on.
Zakoni postoje, ali se ne sprovode
Evropska komisija konstatuje da su medijski zakoni usvojeni, ali njihova implementacija ozbiljno kasni. Skupština je imenovala tri nova člana Savjeta RTCG, ali i dalje nije popunila Savjet Agencije za audiovizuelne medije (AVM), iako je zakonski rok istekao još prošle godine. Konkursi su tri puta
poništavani, dok je četvrti raspisan tek nedavno.
- Konkurs raspisan u decembru 2024. otkazan je dva puta zbog „tehničkih razloga“. Treći pokušaj, u julu 2025, takođe nije dao rezultat – piše u Izvještaju. Istaknuto je da to otežava sprovođenje zakona i može imati negativne posljedice po Poglavlje 10, te da Crna Gora mora hitno imenovati preostale članove Savjeta AMU.
- Svaka eventualna zakonska izmjena u ovoj oblasti mora biti predmet javne rasprave sa relevantnim akterima i mora garantovati nezavisnost AMU kako bi se očuvao napredak i spriječilo odstupanje od pravne tekovine EU i evropskih
standarda – piše u Izvještaju. Skupština je tek prošle sedmice raspisala četvrti konkurs za dva člana Savjeta AMU (kandidati koje predlažu medijske NVO i CANU-PEN centar), jer su prethodna tri bila neuspješna. Pored toga, Skupština već kasni i sa konkursom za još jednog člana, jer predstavniku Univerziteta u aprilu 2026. ističe mandat. Prema zakonu, predsjednik Skupštine mora da raspiše konkurs pola godine prije nego što članu istekne mandat. Savjet AMU takođe ima još dva člana kojima mandat ističe u junu, pa bi u januaru morao da se raspiše i konkurs za članove iz reda NVO koje se bave zaštitom ljudskih prava i
sloboda i udruženja komercijalnih emitera imaju mandat do juna 2026. godine. To znači da će krajem decembra Skupština morati da raspiše i taj konkurs. Još jedan izazov je pred Crnom Gorom, a to je usklađivanje medijskih zakona sa Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Taj postupak je takođe usporen s obzirom na činjenicu da je Neđeljko Rudović dao ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije, a novo imenovanje još nije ostvareno. Treba podsjetiti da je Rudović dao ostavku zbog političkog uticaja na izbor članova Savjeta regulatora. Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić
ni mediji, koje naziva „medijskim dinosaurusima“.
- Pitanje je da li će za pet do deset godina uopšte postojati ijedan štampani list u Crnoj Gori. Na Kosovu ih već nema, u regionu ih je sve manje - rekao je Zečević, podsjećajući da štampani mediji i dalje proizvode najveći dio kvalitetnog sadržaja koji portali prenose. Ukazao je i da je novi Zakon o igrama na sreću dodatno pogoršao situaciju.
- Tim zakonom prihodima štampanih medija srezano je od 10 do 30 odsto. Taj novac više ne ide redakcijama, već influenserima. Tako sada imamo iluziju pluralizma, a u stvarnosti brutalnu tržišnu utakmicu u kojoj se preživljava zahvaljujući političkim ili ekonomskim vezama - rekao je Zečević.
Vla ST TRaŽI POdOBNE
Novinar i kandidat za člana Savjeta AMU Duško Vuković kazao je da je kroz lično iskustvo osjetio političke pritiske, jer se, kako kaže, „vladajućoj većini ne dopadaju kandidati koji nijesu podložni kontroli“. - Vlast ima jasan plan: kontrolu nad svime. Po zakonu, samo relevantne NVO mogu predlagati članove Savjeta, pa je veći-
na posegnula za različitim mehanizmima da eliminiše one koji im nijesu po volji - objasnio je Vuković. Ispričao je da je bio pozvan na tzv. konstitutivni razgovor s kandidatima, gdje je očekivao provokacije.
- Iako tokom Odbora nije bilo nikakvih primjedbi, kada je došlo do glasanja, poslanici su bili uzdržani. To dovoljno govori o političkoj motivaciji - kazao je on. Vuković smatra da su pritisci na novinare uvijek postojali, ali da profesionalni integritet pravi razliku.
- Ili ćeš se konfrontirati pa izgubiti posao ili ćeš pristati i postati dio sistema - zaključio je. Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić istakla je da je loš socioekonomski položaj novinara jedan od ključnih uzroka pritisaka i autocenzure.
- Uvijek smo spremni da pišemo o tuđim problemima - o prosvjeti, zdravstvu, radničkim pravima - ali nijesmo u stanju da se izborimo za sopstveni položaj - rekla je Nikolić. Ona je izrazila divljenje prema rijetkim profesionalcima i entuzijastima koji u teškim uslovima ostaju vjerni novinarstvu.
- To su ljudi koji svoj posao ne vide kao tržišnu djelatnost, već kao javno dobro - kazala je. Nikolić je posebno ukazala na slučaj nezakonitog izbora generalnog direktora RTCG, koji je, uprkos brojnim presudama, i dalje na toj funkciji.
- To je poražavajuće. Na čelu Javnog servisa imamo čovje-
podsjeća da su upravo AVM i RTCG „lakmus papir slobode izražavanja“ u Crnoj Gori.
– Evropska komisija upozorava da su te institucije politički ranjive i da je njihova nezavisnost pod ozbiljnim znakom pitanja. Iako smo usvojili reformske zakone, oni se ne sprovode dosljedno i Brisel to jasno vidi – kaže Nikolić. Ona ističe da ocjena „umjerena spremnost“ ne može biti razlog za zadovoljstvo, jer je Crna Gora privremeno zatvorila Poglavlje 10.
– Ako Savjet AVM ostane nepopunjen, a generalni direktor RTCG bude zadržan i pored presuda koje osporavaju njegov izbor, to može direktno ugroziti status poglavlja – upozorava Nikolić.
RTCG I PITaNJE
POlITIčkE kONTROlE
Novi zakon o RTCG, usvojen u junu 2024. godine, trebalo je da garantuje nezavisnost Javnog servisa, ali je njegovo sprovođenje zasjenjeno sporom oko izbora generalnog direktora Borisa Raonića. Tužilaštvo je u novembru podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog navodne zloupotrebe položaja tokom tog imenovanja, dok su sudske presude koje
ka koji ostaje uprkos presudama. To jasno pokazuje politički uticaj i podršku dijela struktura u državi - istakla je. Mladen Zadrima, glavni urednik Radio Cetinja, podsjetio je da su lokalni mediji posebno izloženi političkim promjenama.
- Vlasti se na lokalnom nivou stalno mijenjaju, a s njima i pritisci. Kada se u parlamentima dešavaju incidenti, na televiziji gledamo emisije o kuvanju. To najbolje govori o autocenzuri - rekao je Zadrima.
Istakao je da je donošenje novog Zakona o finansiranju lokalnih emitera donijelo olakšanje, jer su mediji dobili sigurnije finansiranje „bez obzira na volju lokalne vlasti“. Predsjednica Društva profesionalnih novinara Mila Radulović kazala je da se već godinama u nezavisne agencije biraju ljudi koji su „po volji vlasti, bivše ili sadašnje“.
- Ne vodi se računa o tome da li su to profesionalci, da li imaju volju i integritet da rade svoj posao kako treba - rekla je Radulović.
Ona se osvrnula i na Izvještaj Evropske komisije koji, kako kaže, „u više navrata upozorava da se Crna Gora mora fokusirati na sprovođenje usvojenih medijskih zakona“.
Radulović je podsjetila da direktor Direktorata za medije još nije izabran i izrazila skepsu u pogledu pravca u kojem će ići priprema Evropskog akta o slobodi medija (EMFA) i Akta o digitalnim uslugama (DSA).
J. maRTINOVIĆ
BEOGRAD: Poslanici opozicije u Srbiji u parlamentu traže uklanjanje ,,Ćacilenda“ i da se vlast izvini majci mladića stradalog u rušenju nadstrešnice u Novom Sadu
Tokom 16 minuta tišine koju su zajedno sa Hrkom odavali studenti, srednjoškolci i građani ispred parlamenta, iz šatorskog naselja su uzvikivali „Aco, Srbine“, a SNS najavio za danas novi provokativni skup ispred parlamenta. Građani, srednjoškolci i studenti se smjenjuju u podršci majci koja je izgubila sina, poručuju da nema nazad
- Ne interesuje me politika, ne znam ko je u kojoj stranci, idem do kraja - rekla je Hrka poslanicima opozicije koji su je obilazili.
OPTUŽBE
su potvrdile nezakonitost Raonićevog izbora ostale bez stvarne posljedice.
Kračković ističe da je Evropska komisija „jasno pozvala na brzo pravosudno rješenje tog slučaja“.
– To pitanje više nije samo pitanje kadrova u RTCG, već test odnosa vlasti prema institucijama i zakonima – kaže on. Nikolić dodaje da „izostanak političke volje da se odluke suda poštuju pokazuje koliko je sistem i dalje zarobljen“. – Evropska komisija poručuje da Crna Gora mora prestati sa formalnim usklađivanjima i da bez istinske nezavisnosti RTCG i AVM nema slobode izražavanja – naglašava ona.
SamOREGUlaCIJa
Jača
Jedna od rijetkih pozitivnih tačaka u izvještaju EK odnosi se na samoregulaciju medija. Nakon što je novi zakon o medijima iz juna 2024. uveo samoregulaciju kao uslov za dobijanje sredstava iz Fonda za pluralizam, broj članica Medijskog savjeta za samoregulaciju porastao je sa 17 na 76. Međutim, Evropska komisija upozorava da kolektivni ugovor za sektor medija još nije potpisan, što novinare stav-
lja u neravnopravan položaj. – Plate novinara i dalje su ispod državnog prosjeka što potvrđuje i izvještaj EK. Nedostatak kolektivnog ugovora onemogućava novinare da uživaju prava kao i ostali zaposleni – navodi Kračković.
BRISEl: BEZ POlITIčkE
VOlJE NEma
NaPRETka
Evropska komisija zaključuje da Crna Gora ima zakonski okvir koji „uglavnom zadovoljava evropske standarde“, ali da mu nedostaje dosljednost u sprovođenju. Zakoni postoje, ali institucije koje bi ih trebalo sprovoditi i dalje zavise od političkih odluka.
Nikolić smatra da je poruka Brisela jasna: bez stvarne nezavisnosti i poštovanja zakona, nema ni stvarnog napretka ka EU. – Izvještaj je upozorenje da reformski zakoni ne znače ništa ako se primjenjuju selektivno.
Crna Gora mora pokazati da može izgraditi institucije koje ne zavise od dnevne politike –zaključila je Nikolić. Kračković dodaje da je Evropska komisija „potvrdila sve ono što sindikat i novinari godinama ponavljaju“.
– Dok se verbalni napadi i politički pritisci ne zaustave, a novinarima ne obezbijede sigurni uslovi rada i pristojne plate, ne možemo govoriti o stvarnoj slobodi izražavanja. Sve drugo je samo forma – poručio je Kračković. J. maRTINOVIĆ
BEOGRAD - „Da li ste vi normalni“, upitala je narodna poslanica Marinika Tepić predsjednicu parlamenta, predsjednika države i sve ministre u Vladi Srbije zbog pjesama kojima se iz šatorskog naselja ,,Ćacilenda“, provocira Dijana Hrka. Ona već treći dan štrajkuje glađu i traži pravdu za sina koji je jedna od 16 žrtava pada nadstrešnice u Novom Sadu. - Uklonite ovu rulju ispred parlamenta - nastavila je Tepić i obratila se poslanicima SNS-a: „Zamislite da je vaše dijete poginulo, da je vaša majka u toj si-
tuaciji, gdje je ovdje empatija, gdje je odgovornost. Umjesto da pružite podršku majci, organizujete paramilitarne barijere ispred Skupštine i kontraštrajk glađu. Poslanik SNS-a Uglješa Mrdić počeo je u subotu da štrajkuje glađu ispred glavnog ulaza u parlament jer Tužilaštvo nije usvojilo njegovu dokumentaciju u kojoj je imenovao odgovorne za pad nadstrešnice. Međutim, opozicija tvrdi da je Mrdić na to natjeran u onom momentu kada je BIA, prisluškujući Hrku, doznala da će ona početi štrajk glađu.
Princ Karađorđević uputio apel vlastima da uklone ,,Ćacilend“
Iako do sada nije komentarisao politička dešavanja, nasljednik princ Filip Karađorđević uputio je apel vlastima da uklone ,,Ćacilend“ jer se nalazi na prostoru koji predstavlja „spomenik srpske državnosti i identiteta“ i mjestu gdje je sazidan prvi srpski dvor koji je Srbiju približio evropskim vrijednostima. Podsjetio je da je Pionirski park zaštićeno prirodno dobro koje pripada svim građanima i ocijenio da šatori nijesu samo pitanje estetike ili bezbjednosti već da „vrijeđaju sjećanje na istoriju, narušavaju dostojanstvo državnih institucija i podstiču nepotrebne društvene podjele“.
Štimac: Borimo se protiv nakaradnog režima
- Idemo dalje, ne stajemo nigdje, borimo se protiv nakaradnog režima - rekao je košarkaš Vladimir Štimac nakon što je pušten iz pritvora.
Kazao je da mu nijesu slomili duh u 18 kvadrata i Vučiću poručio: - Nijesam neko ko će da odustane od pravde i normale. Sve ove njegove mari-
„Nemate ljudskosti“, „Vi ste napredni monstrumi“, „Obitavate u brlogu u mentalno nehigijenskom naselju“, „Uklonite Ćacilend“, nastavili su poslanici opozicije u parlamentu. Zatim su tražili odgovore na pitanja zašto policija nije reagovala na puštanje muzike, gdje je ministar Ivica Dačić i ko je dao dozvolu za ,,Ćacilend“ pa poslanici ne mogu da prođu pored njega. Odgovora nije bilo. Poslanicima SNS-a se žurilo da počne rasprava o zakonu lex specialis. Ako se usvoji, zakon će omogućiti Džeraldu Kušneru, zetu predsjednika SAD, da sazida dva hotela i stanove za prodaju u centru Beograda - na mjestu gdje se nalaze zgrade Generalštaba oštećene u bombardovanju 1999. godine nakon čega su zaštićene kao kulturno dobro. Međutim, SNS poslanici tvrde da će se tako poboljšati odnosi SAD i Srbije.
SNS nije uputio izvinjenje Hrki zbog nečovječnog ponašanja pristalica koji su tokom dana puštali glasnu muziku, ali su se pobunili muzičari uz čije pjesme se vesele Vučićeve pristalice.
Danica Crnogorčević rekla je da ne može da prihvati ni podrži da se u ovim trenucima, kada tu stoji majka koja je izgubila dijete, čuje bilo kakva pjesma umjesto tišine. - Muzika nikada ne smije da dijeli ljude već da spaja, a ne da otvara rane - navela je ona. Ogradila se i grupa „Kalem“ napominjući da se trude da kroz muziku promovišu „poštovanje, toleranciju, humanost i sve ostale vrijednosti civilizacije“. V. CVEJIĆ
fetluke može da zaboravi - rekao je Štimac okupljenim građanima koji su na ulici čekali njegovo oslobađanje iz pritvora, a osumnjičen je za podstrekivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka, jer je pozivao ljude da izađu na ulice i pruže podršku Dijani Hrki.
Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu optuženima za pljačku pošte u Nikšiću u kojoj je stradao zaštitar Kneževiću i ostalima
PODGORICA - Apelacioni
sud ukinuo je presudu kojom su sedmorica optuženih oslobođeni optužbe za pljačku pošte u Nikšiću, kada je stradao radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak i vratio predmet na ponovno suđenje.
Apelacioni sud je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika porodice ubijenog radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka i ovlašćenog predstavnika Pošte Crne Gore AD Podgorica. Prvostepenom presudom, od 25. februara ove godine, optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni su optužbi da su u saizvršilaštvu počinili razbojništvo, uz obrazloženje da njihova krivična odgovornost nije dokazana. Porodica Mrdak i Pošta Crne Gore bile su tada upućene na građanski postupak radi naknade štete.
Apelacioni sud je, međutim, zaključio da su u presudi Višeg suda počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer u obrazloženju „nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama“, a oni koji jesu „u potpunosti su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni“. Takođe je ocijenjeno da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Presudu kojom su optuženi oslobođeni izrekao je sudija Veljko Radovanović, navodeći da je njegovo vijeće „bilo prinuđeno da u sudskom postupku preuzme ulogu istražnog organa i sprovodi istragu“. - Sud je tokom postupka saslušao više desetina svjedoka i
pregledao desetine video-snimaka, što je trebalo da bude urađeno u fazi istrage - kazao je Radovanović. Iz Višeg državnog tužilaštva reagovali su ocijenivši navode sudije kao neutemeljene, ističući da su „svi dokazi sprovedeni tokom tužilačke istrage i predloženi optužnicom“. - Sud je, po zakonu, ovlašćen da tokom postupka procijeni da li treba sprovesti i druge dokaze, što ne znači da sprovodi istragu, kako se to javnosti pogrešno predstavlja - naveli su tada iz tužilaštva, najavljujući žalbu.
S udija Radovanović je u obrazloženju naveo da su „dokazi ostali na nivou sumnje, odnosno indicija“, što, prema njegovim riječima, „možda jeste dovoljno za policijsko-tužilačku istragu, ali ne i za osuđujuću presudu“.
- Sud nije mogao utvrditi ko je od optuženih udario radnika obezbjeđenja Dragišu Dendića, ko je odgurnuo blagajnika Igora Ivanovića, niti ko je ispalio hice u Ljubišu Mrdakanaveo je Radovanović u obrazloženju presude.
DNK tragovi na garderobi pronađenoj u kanalizaciji, za koju je tužilaštvo tvrdilo da je korišćena u izvršenju pljačke, nijesu povezani ni sa jednim od optuženih.
Prema optužnici, sedmorica optuženih su 20. oktobra 2021. godine, po prethodnom dogovoru i razrađenom planu, uz prijetnju oružjem od radnika obezbjeđenja i službenika Pošte u Nikšiću oteli novac namijenjen za isplatu penzija. Tom prilikom ubijen je radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak, a pljačkaši su odnijeli 423.000 eura. B.R.
Uhapšeni Beranac i ranije osuđivan za krivična djela sa elementima nasilja
Osumnjičenom za prebijanje žene
BERANE - V. R. iz Berana određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je 25. oktobra u kafe-baru „Napoli“ u Beranama pretukao Č. D. Njemu je pritvor određen na prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama. Kako se navodi u rješenju o određivanju pritvora, sumnja se da je V. K. oko 17.30 časova, u Ulici Dušana Vujoševića, opština Berane, vršenjem nasilja, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio spokojstvo građana i teže remetio javni red i mir. Osumnjičeni je prišao Č. D. do stola za kojim je sjedje-
la i udario je, a zatim je povukao za kosu, nakon čega ju je oborio na pod i nastavio da je udara nogama. Sudija za istragu je odredio pritvor imajući u vidu da je osumnjičeni od 25. do 31. oktobra bio u bjekstvu, kao i da je ranije pravosnažno osuđivan za krivična djela sa elementima nasilja. - Ocijenjeno je da postoji realna i konkretna opasnost da bi, ukoliko bi osumnjičeni bio pušten na slobodu, mogao pobjeći i ponoviti isto ili slično krivično djelo, te ponovo ugroziti bezbjednost oštećene ili drugih građana - piše u saopštenju suda. A. R.
Sutkinja Ivana Becić kaznila je 800 eura svjedoka oštećenog Darka Perovića zbog toga što je odbio da svjedoči jer, kako je rekao, ima „psihičkih problema zbog čega nije sposoban da se izjasni na okolnosti incidenta“
PODGORICA – Predsjednik Skupštine Andrija Mandić biće pozvan da svjedoči u predmetu protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji se tereti da je 19. aprila oko 3.40 sati, vozeći skupštinski ,,range rover“ u blizini Bulevara Ivana Crnojevića, prepriječio automobilom put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću, nakon čega je, kako se sumnja, ispalio više hitaca u njih i ranio Perovića.
Juče je u Osnovnom sudu u Podgorici počelo suđenje Danilu Mandiću, koji je bio kategoričan da neće iznositi odbranu i da neće odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, već isključivo na pitanja svog branioca.
Njega podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) tereti za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Na jučerašnjem ročištu bio je prisutan svjedok oštećeni Darko Perović, koji je odbio da svjedoči, dok Aris Turković nije došao jer mu, kako je pojašnjeno, nije dostavljen poziv za ročište, nijesu ga pronašli na adresi.
Pred sudom su juče saslušani svjedoci Uroš Radusinović, Stefan Kaljaj i Aleksandar Boričić, koji je inače u kumovskim odnosima sa Mandićem.
Svjedok Dejan Marinković je obavijestio sud da ima zakazan termin u Kliničkom centru Crne Gore, zbog čega je bio spriječen da dođe.
PEROVIĆ KAŽNJEN JER
JE ODBIO DA SVJEDOČI
Sutkinja Ivana Becić kaznila je 800 eura svjedoka oštećenog Darka Perovića zbog toga što je odbio da svjedoči jer, kako je rekao, ima „psihičkih problema zbog čega nije sposoban da se izjasni na okolnosti incidenta.“
- Imam psihičkih problema. Juče sam imao jedno suđenje, ali imam porodičnih problema zbog čega nijesam u stanju da svjedočim, kazao je Perović, koji je na ročište doveden iz Istražnog zatvora.
Sutkinja Becić navela je da, s obzirom da svjedok Perović nema medicinsku dokumentaciju koja potkrepljuje njegove tvrdnje, pozvala je vještaka psihijatrijske struke Željka Golubovića da dođe i utvrdi da li je sposoban da svjedoči. - Ne znam što je ta trka da se
POČELO SUĐENJE: Bratanić predsjednika Skupštine da je u aprilu ranio dvije osobe, poručio da će samo odgovarati
danas iznose detalji oko ovoga događaja, prokomentarisao je Perović. Vještak Golubović pola sata kasnije došao je na suđenje, dok je Perović bio kategoričan da se ne osjeća dobro, da ne može da svjedoči te da neće razgovarati sa Golubovićem jer nije sposoban za to.
- Sa sudsko-medicinskog aspekta niko se na silu ne može pregledati, a ja bez intervjua ne mogu dati nalaz i mišljenje, istakao je vještak Golubović, dok je Peroviću nakon toga izrečena novčana kazna.
RAZLIKE U ISKAZU
OKO PIŠTOLJA
Svjedok Uroš Radusinović ustvrdio je kako kritične večeri nije vidio pištolj, što nije bio slučaj kada je bio saslušan pred tužiteljkom, na šta mu je ukazala sutkinja Becić.
- Pištolj koji sam vidio bio je crni, ali se presijavao, što mi je privuklo pažnju. Bio je veličine oko 20 centimetara. Dva lica su držala tu osobu sa pištoljem kako bi ga smirili. Čuo sam samo jedan pucanj, saopštio je svjedok Radusinović na saslušanju pred tužilaštvom. Ispričao je da se sa drugom Dejanom Marinkovićem kao suvozač te noći vozio ulicom gdje su zatekli dva vozila koja su bila zaustavljena na raskrsnici. Ugledao je džip ,,range rover“ braon boje i narandžastu ,,škodu fabiu“. U prvi mah je, kako je kazao, mislio da je udes. - U jednom trenutku sam primijetio neku gužvu. Vidio sam više zaustavljenih vozila. Mi smo tu kružili i jednom momentu sam čuo zvuk nalik na pucanj. Kada smo prolazili tuda, uočio sam na jednoj strani tri osobe. Nijesam vidio pištolj, ne bih sad mogao da opišem ta lica. Jedno lice je bilo proćelavo i nosio je crno đile i bijelu majicu ili duks, između 30 - 40 godina. Kod tog lica nijesam vidio nikakav predmet. Čuo
sam samo graju. Nakon zvuka sjećam se da je jedna osoba klecala na jednoj nozi, rekao je svjedok. Na pitanje sudije zašto postoje razlike u iskazima, svjedok je odgovorio da je prošlo dosta vremena i da je zaboravio detalje.
- Ono što mi je ostalo u sjećanju jeste da proćelava osoba, odjevena u crno-bijeloj kombinaciji koju sam opisao, nije osoba koja je držala pištolj, već ona koja je nasrtala na lice koje je upucano. Ta osoba mi je bila okrenuta leđima, pojasnio je on i dodao da ostaje pri svemu što je rekao pred tužiteljkom ali da je ,,ovo ono čega se danas sjeća“.
Branilac Mandića advokat Miroje Jovanović, pitao je Radusinovića da li može da se sjeti da li je policija primijetila krv na licu mjesta.
- Niko od prisutnih nije uočio tragove krvi, niti bilo kakve druge tragove u vezi sa sukobom o kojem sam govorio, odgovorio je Radusinović.
BORIČIĆEVE RAZLIKE U ISKAZU
Svjedok Aleksandar Boričić kazao je da je tokom kritične noći bio u lokalu zajedno sa Danilom Mandićem, Darkom Perovićem, Arisom Turkovićem i Zvezdanom Lekićem - To je veliki separe gdje ima više stolova, tu smo bili do kasno i pili smo. Taj dan sam od jutra počeo da pijem. Bilo je normalno druženje i nije bilo nikakvih problema, naveo je Boričić. Nakon toga je, kako je rekao, izašao iz lokala i otišao kući, upravljajući vozilom ,,reno megan“. Istakao je da je u kumovskim odnosima sa op-
Srijeda, 5. novembar 2025.
Skupštine Danilo Mandić, koji se sumnjiči odgovarati na pitanja svog branioca
me što se svjedok ne sjeća detalja iz lokala, ali da se sjeća kako je otišao kući i vozio i ako je bio u alkoholisanom stanju. Branilac Mandića rekao je da je poznato da većina ljudi vozi i u pijanom stanju, što je zabranjeno, ali se ta okolnost ne može dovesti u pitanje sa sposobnošću alkoholisanog lica na okolnosti nekog događaja. Boričić je dodao da često pije i da ne zna koliko je količinski popio te noći.
- U mom selu nema prijema, pa ne nosim telefon sa sobom kad idem tamo da radim. Kad god pođem na selo ne nosim telefon, jer nema signala, pojasnio je Boričić.
Svjedok Stefan Kaljaj rekao je da je zbog protoka vremena dosta toga zaboravio, ali da se sjeća da se zaustavio na crveno, pošto radi kao taksista, da je čuo pucnjavu i da je pogledao u tom pravcu i otišao.
tuženim Mandićem i da su u odličnim odnosima.
Sutkinja Becić ukazala mu je potom na razlike u iskazima jer je na saslušanju pred tužiteljkom Jelenom Protić kako se ne sjeća da je te noći bio sa Mandićem, Perovićem i Turkovićem u društvu.
Prošlo je dosta vremena, a ja sam te večeri bio baš pijan. Separe je čudan, tu je više stolova i mogu ljudi sjedjeti odvojeno, pa djeluje kao da su svi zajedno. Zbog protoka vremena i stanja pijanstva nijesam mogao da se sjetim s kim sam bio. Poslije kritičnog događaja sam otišao kući u Zagorič, a sjutradan sam otišao na selo u Lijevu Rijeku. Telefon mi je ostao kod kuće i tih devet dana sam bio bez telefona, ispričao je Boričić. Tužilac Ivan Bojanić prigovrio je razlici u kazivanju i to-
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje nekadašnjoj
direktorici ASK-a Jeleni Perović, optuženoj za zloupotrebu
- Sinoć sam radio do tri sata, radim kao taksista i slabo sam spavao. Tom ulicom sam prošao, vidio gužvu, čuo pucanj i nastavio kretanje kroz crveno kako bi se odatle udaljio. Potom sam se vratio tamo vidio policiju i pitao je li sve u redu. Pitali su me odakle znam za događaj, ja sam im rekao da sam čuo pucanj i dao sam izjavu u CB i kod tužioca. Toga se samo sjećam, rekao je svjedok Kaljaj.
Sutkinja Becić je ukazala da je kod tužioca rekao da je vidio mnogo više i da se detaljnije izjasnio.
- Ostajem pri izjavi koju sam dao tužioca, sada se manje više svega sjećam. Niko na mene nije uticao, niti mi je prijetio zbog ovog događaja, naveo je on.
SUD ODBIO DA UKINE
PRITVOR MANDIĆU
Branilac Mandića advokat Miroje Jovanović predložio je da sud ukine pritvor njegovom klijentu i postupi po odluci Ustavnog suda, koji je 1. avgusta utvrdio povredu prava Danila Mandića, ali je sud to odbio.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar, a u svojstvu svjedoka, pored Andrije Mandića, biće pozvani i Zvezdan Lekić, Nina Vujković, Ljiljana Mandić, Mihailo Čađenović i Jelena Gajović. Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Danila Mandića tereti za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Protiv Mandića, istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza taj slučaj dodijeljen ODT-u jer, kako je obrazloženo, ,,optuženi nije imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića.“
U međuvremenu, ODT je formiralo predmet zbog zloupotrebe automobila Skupštine, jer je nakon okončane istrage podnijet optužni prijedlog protiv Mandića, zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta. Jovana RAIČEVIĆ
PODGORICA - Šefica računovodstva Agencije za suzbijanje korupcije Zorica Ćupić, tokom gotovo dvočasovnog saslušanja pred sudom u slučaju protiv nekadašnje direktorice Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović, iznijela je detalje o načinu na koji su u agenciji odobravana i isplaćivana sredstva, potvrdivši da je potpisivala svaki zahtjev za isplatu ukoliko bi direktorica dala odobrenje, čak i kada zahtjev, prema njenom mišljenju, nije bio pravilan.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, Perović i Paović se terete da su od avgusta 2020. do marta 2024. godine zloupotrijebile službeni položaj, nepravilno isplaćujući novac u iznosu od oko 86.000 eura, uključujući varijabilni dio zarade, prekovremeni rad i ugovore o djelu koji nijesu evidentirani u službenim knjigama. Ćupić je odgovarajući na brojne upite odbrane, objasnila da je u funkciji službenika za ovjeravanje plaćanja bila dužna da evidentira i potpisuje sve zahtjeve, dok je konačno odobrenje plaćanja bilo u nadležnosti direktorice ili njenog zamjenika.
Navela je da nikada nije odbila da potpiše zahtjev koji je pret-
hodno odobrila direktorica, i da nije bila ovlašćena da procjenjuje zakonitost isplate.
- Ako bi ahtjev bio nepravilan, ja nijesam imala zakonsku obavezu da ga odbijem, već sam mogla jedino da skrenem pažnju na nepravilnostkazala je Ćupić.
Navela je da su svi zahtjevi za plaćanje evidentirani u SAP sistemu i da se isplate vršile is-
istražuje telefon koji je vraćen ASK-u bez ogrebotine
Osnovno tužilaštvo istražuje kako je Samsung S22 koji je donacija Telekoma Agenciji za sprečavanje korupcije pronađen sa slomljenim ekranom, pošto ga je nekadašnji predsjednik Savjeta ASK Momčilo Radulović, poslije prestanka mandata, vratio ,,bez ogrebotine i u funkcionalnom stanju“. Ovo je saopštila tužiteljka Maja Janković nakon svjedočenja Radulovića pred sudom na suđenju protiv Jelene Perović i Nine Paović. Službenik ASK i član popisne komisije Ivan Batrićević pred sudom je kazao da je ovaj telefon knjižen kao osnovno sredstvo i da ga je po nalogu šefice računovodstva Zorice
Ćupić otpisao, iako taj telefon nikada nije vidio.
Radulović je precizirao da je tokom mandata koristio različite uređaje, koje je nakon prestanka mandata vratio ASK.
- Funkcija mi je prestala u avgustu 2023. godine, a mene su pozvali u septembru ili oktobru da vratim telefon. Molio sam da ga zadržim dok ne kupim novi telefon koji bi mogao da pohrani sve podatke sa starog uređaja. Predao sam ga sedam ili osam mjeseci kasnije, ali se ne mogu sjetiti da li sam ga predao lično Paović ili sam ga ostavio na njenom stolu – kazao je Radulović.
Tužiteljka Janković je ukazala sudu da je Radulović vratio telefon nakon što je Specijalno tužilaštvo zatražilo svu dokumentaciju o rashodovanim telefonima u ASK-u.
ključivo kroz ovaj sistem, bez gotovinskih transakcija, osim za inostrane isplate kada je to bilo neophodno. Ćupić je navela da je ukazala da ASK ne može platiti predsjedniku Savjeta Agencije Momčilu Raduloviću račune za kupljene telefonske uređaje i kućne fiksne telefonske linije već isključivo usluge mobilne telefonije.
- To je bio jedini slučaj kada sam upozorila na nepravilnost. Moja sugestija je prihvaćena i ASK nije platio kućni račun Radulovića. Nakon tog slučaja postavljeno je pravilo do koje visine iznosa se plaćaju telefonske usluge zaposlenih u ASK-u – kazala je Ćupić i dodala da ukoliko bi direktorica insistirala ona bi i taj račun potpisala i platila. Ćupić je pred sudom naglasila da ona nije donosila odluke o tome šta je zakonito, već je pratila proceduru utvrđenu unutrašnjim pravilima agencije i uputstvima državnog trezora. Potom je branilac Perović, advokat Nikola Martinović upitao Ćupić da li bi potpisala i naložila plaćanje računa Perović za kupovinu seksi veša, čizmica i biča, ona je kazala da bi ukoliko bi nadređena insistirala na tome. Martinović postavio je ovoj svjedokinji niz pitanja u vezi fakture koju je 7. decembra 2021. godine, koju je izdala agencija Intertravel na iznos od 6.914 eura, u vezi plaćanja troškova odlaska u inostranstvo Nikole Lekića a koje je Ćupić sporila.
Čupić je tvrdila da je zbog visine iznosa ove fakture i činjenice da je Lekić angažovan u ASK-u po ugovoru o djelu smatrala da mu se ne mogu isplatiti troškovi putovanja u inostranstvo, ali je ipak naložila njeno plaćanje jer je dokument ovjerila direktorica Jelena Perović. Ćupić je na listici bez naslova koju je nalijepila na fakturu Intertravela napisala da se Lekiću ne mogu isplatiti troškovi putovanja u inostranstvo, s obzirom da je angažovan po ugovoru o djelu.
Navela je da nije znala da li su Perović i Paović bile upoznate sa njenom napomenom nalijepljenom na fakturu. Odgovarajući na pitanje advokata Martinovića, ona je kazala da nijedan zahtjev za plaćanje ne bi prošao da se na njemu nijesu nalazili njen i potpis direktorice Perović ili njene zamjenice.
Martinović je prigovorio iskazu Ćupić, ističući da se radi o instruisanom svjedoku koji je svojim aktivnostima počinio krivično djelo.
- Smatramo da je Ćupić falsifikovala listicu koja se nalazi na fakturi od 8. decembra 2021. godine, odnosno da ju je naknadno umetnula u spis predmeta. Na toj listici stoji da se Lekiću ne mogu isplatiti troškovi putovanja u inostranstvo, obzirom da je angažovan po ugovoru o djelu i da je u pitanju obligacioni odnos –kazao je advokat Martinović. Ipak, kako je kazao, Ćupić je uredno potpisala i platila ovu fakturu.
- Da se radi o falsifikovanju - naknadnom dopisivanju potvrda se nalazi u dokumentu – zahtjevu za plaćanje od 6. decembra 2021. godine na iznos od 2.212 eura po fakturi agencije Intertravel koja je dostavljena ASK-u 1. decembra. Međutim, na ovoj fakturi nema zalijepljene napomene, a ona je plaćena za avionske karte na ime Nikole Lekića. Kako je svjedokinja Ćupić platila ovu fakturu bez bilo kakve konstatacije – zapitao je advokat Martinović.
On je naglasio da, ukoliko se dokaže da je faktura naknadno ubačena u spis, to može predstavljati kršenje profesionalnih i zakonskih standarda, te dodatno otežava rad sudskog vijeća pri donošenju odluke. Svjedokinja Ćupić je, odgovarajući na pitanje optužene Paović, da li joj je poznato da neprijavljivanje krivičnog djela je krivično djelo, odgovorila potvrdno. B. R.
Cetinje: Preduzeće Vodovod i kanalizacija čisti objekte atmosferske kanalizacije
Do kraja novembra planirano je čišćenje 120 slivnika i 100 šahti atmosferske kanalizacije na gradskom području. Komunalno je nabavilo nekoliko novih specijalnih vozila različitih namjena što omogućava efikasnije čišćenje snijega
CETINJE – U cilju što bolje pripreme za predstojeći period obilnijih kiša, ali I sniježnih padavina, nadležni u prijestonici navode da su sve službe adekvatno pripremljene. Do kraja novembra planirano je čišćenje 120 slivnika i 100 šahti atmosferske kanalizacije na gradskom području.
U slučaju potrebe, čišćenje objekata atmosferske kanalizacije se realizuje i prije planiranog termina – koje Vodovod i kanalizacija realizuje jednom godišnje, nakon završetka perioda opadanja lišća-kraj novembra.
PLAN ODRŽAVANJA
– U skladu sa godišnjim Programom obavljanja komunalnih djelatnosti, čiji je sastavni dio Plan tekućeg održavanja atmosferske kanalizacije, Vodovod i kanalizacija, između ostalog, vrši i čišćenje slivnika i šahti atmosferske kanalizacije od: nanosa pijeska, šljunka i drugog otpadnog materijala (mehaničkim putem i ispiranjem pomoću specijalnog vozila) – kazali su Pobjedi iz lokalne uprave Prijestonice. U cilju što adekvatnije pripreme za obilnije padavine, koje su na Cetinju uobičajene, ali i prevencije poplava, lokalna uprava je još početkom godine započela projekat ,,Kanalisanje i odvođenje poplavnih, atmosferskih i fekalnih voda od glavnog pandora u Donjem polju do tunela Belveder, sa sanacijom glavnog ponora“. – Radovi na ovom projektu realizuju se uporedo sa rekonstrukcijom Vučedolske ulice. Do sada je izgrađen zatvoreni atmosferski kanal u dužini od 140 metara, od Vučedolske ulice do istražne štolne. Ovi
izvedeni radovi predstavljaju oko jednu četvrtinu ukupnog projekta, koji će unaprijediti sistem zaštite od poplava u Donjem polju – kazali su iz lokalne uprave dodajući da će planirana izgradnja hidrotehničkog kanala za sakupljanje atmosferske i poplavne vode
unaprijediti sistem zaštite od poplava.
Kada je riječ o pripremama za sniježnu sezonu, prijestonica je značajno unaprijedila vozni park Komunalnog nabavkom nekoliko novih specijalnih vozila različitih namjena – za odnošenje komunalnog otpada (autosmećara), pogrebnog vozila, hidromeca i multifunkcionalnog vozila (muvo).
TEHNIČKI USLOVI
Zahvaljujući tim nabavkama, poboljšani su tehnički uslovi rada i osavremenjen je postojeći vozni park, što omogućava efikasnije obavljanje poslova, uključujući i aktivnosti na čišćenju snijega tokom zimskog perioda.
–Ipak, ukoliko se za tim ukaže potreba, biće angažovani i privatnici sa vozilima i mehanizacijom radi efikasnijeg čišćenja snijega i održavanja prohodnosti puteva na teritoriji prijestonice Cetinje – navode iz lokalne uprave.
Kako naglašavaju u nadležnosti lokalne uprave su gradske saobraćajnice i seoski putevi. Regionalni i magistralni putevi nijesu, njima upravlja i održava ih nadležna državna institucija – Uprava za saobraćaj.
Obezbijeđena je dovoljna količina soli i greze za posipanje ulica tokom zimskog perioda, čime su stvoreni uslovi za efikasno održavanje puteva u slučaju poledice i sniježnih padavina. J. Đ. - P.
Be RA ne: Adaptirana kotlarnica
BERANE – Završena je adaptacija kotlarnice (zamjena kotla) u objektu Doma učenika i studenata Berane. – Adaptacijom termotehničkih instalacija konačno je obezbijeđen kvalitetan i bezbjedan sistem grijanja koji će značajno uticati na unapređenje kvaliteta uslova za učenje stanarima Doma – saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Tendersku proceduru za odabir izvođača radova je sproveo Dom, a ugovorena vrijednost radova je oko 85.000 eura. Sredstva je obezbijedilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija iz tekućeg budžeta. C. G.
KOtOR: Nova rasvjeta na stadionu OFK Grbalj
KOTOR – Završena je rekonstrukcija sistema osvjetljenja na pomoćnom terenu OFK Grbalj.
Iz lokalne uprave saopšteno je da je posao realizovao Sekretarijat za investicije. Radovi su obuhvatili zamjenu dotrajalih reflektorskih stubova i reflektora, kao i gromobranskog uzemljenja. Ugrađeno je šest novih, toplocinkovanih reflektorskih
stubova sa novim betonskim stopama, u vrijednosti od 18.000 eura. Stari reflektori zamijenjeni su savremenim LED reflektorima proizvođača „Minel Schreder“, čija je vrijednost 33.000 eura, čime je obezbijeđeno kvalitetnije osvjetljenje terena. Pored toga, izvedeno je i gromobransko uzemljenje u vrijednosti od 8.000 eura. Radove je izvelo preduzeće „Spinel“ iz Kotora. Iv. K.
BijeLO POLje: U toku rekonstrukcija krova objekta zdravstvene ustanove
BIJELO POLJE – Bjelopoljska Opšta bolnica svakim danom poprima obrise savremenog medicinskog zdanja kako na pružanju medicinskih usluga tako i vizuelno. U toku je rekonstrukcija krova Opšte bolnice na lamelama A, B, D i dijelu lamele C. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom i da bolnica tokom izvođenja radova normalno funkcioniše. Posao je vrijedan 720.000 eura. Direktor te zdravstvene ustanove dr Kenan Erović saopštio je da će lamela C biti obuhvaćena kroz novi projekat, odnosno tender koji treba
Predstoji rekonstrukcija i adaptacija suterena, prizemlja i prvog sprata. Radi se i sterilizacija po najsavremenijim standardima u Crnoj Gori i regionu, budući da se postojeća sterilizacija operacionog bloka nalazi na dvadesetak kvadrata, dok će buduća biti na 300 – saopštio je dr Erović
da se raspiše narednih dana. – To podrazumijeva rekonstrukciju i adaptacija suterena, prizemlja i prvog sprata. Sredstva su obezbijeđena kroz kapitalni budžet posredstvom Ministarstva zdravlja i očekuje se da se narednih dana, zavisno od vremenskih prilika, završe ti radovi. Radi se i sterilizacija
po najsavremenijim standardima u Crnoj Gori i regionu, budući da se postojeća sterilizacija operacionog bloka nalazi na dvadesetak kvadrata, dok će buduća biti na 300 kvadrata – saopštio je direktor Erović. Naveo je, da su kroz kapitalni budžet opredijeljena sredstva za lamelu C - starom dijelu
bolnice, gdje će u prizemlju biti smještene fizikalna medicina i rehabilitacija, hemodijaliza i kuhinja, a na prvom spratu planiraju se interno odjeljenje i odjeljenje neurologije. – Bitno je da Opšta bolnica sve više bilježi rast kada su u pitanju zdravstvene usluge koje se pružaju. Više se to ne tiče samo građana Bijelog Polja i Mojkovca koje pokriva naša bolnica, već sve više pacijenata dolazi iz drugih opština. To nam daje snagu da idemo dalje i proširujemo prostore, kako bismo mogli što bolje i kvalitetnije da pružimo zdravstvenu zaštitu – poručio je direktor Erović. B. Č.
Ministarka Maja Vukićević odgovarala na pitanja potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića o izgradnji saobraćajne infrastrukture na sjeveru
ROŽAJE – Rekonstrukcija puta od Berana do Rožaja, dužine 30 kilometara, procijenjene vrijednosti 60 miliona eura, počeće u septembru iduće godine – najavila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ona je u odgovoru na pitanje potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića juče u Skupštini kazala da je taj projekat, uz nastavak izgradnje auto-puta i obilaznice oko Budve, jedan od najvažnijih u oblasti saobraćajne infrastrukture u državi
Nurković je pitao da li je izabran izvođač, s obzirom na to da su poznati ponuđači na tenderu koji je raspisala Uprava za saobraćaj.
– Projekat sprovodimo sa Evropskom investicionom bankom. Za evaluaciju ponuda određen je rok do kraja januara 2026. godine. Nakon što istekne rok, pretpostavljam da će komisija koja se time bavi predložiti izvođača radova. Znate da tendere ne sprovodi samo Ministarstvo već je tu Uprava za saobraćaj i uvijek kada radimo sa sredstvima koja su iz evropskih finansijskih institucija postoje posebna pravila, posebne procedure. Pretpostavljam da je to razlog zbog kojeg komisija još nije završila evaluaciju ponuda – kazala je Vukićević. Rekonstrukcija puta odvijaće se u dvije faze, prva od Rožaja do tunela ,,Lokve“, druga od Berana do tunela. Na pitanje što je sa tunelom ,,Lokve“ koji nije obuhvaćen projektom - da li je predviđena izgradnja novog ili njegova rekonstrukcija, Vukićević je odgovorila da će biti tretiran kroz poseban projekat, te da se priprema tehnička dokumentacija.
ALTERNATIVNI PUT
S obzirom na to da postoji alternativni put Rožaje – Petnjica – Berane, Nurković je pitao da li je planirano da se prije početka radova osposobi i unaprijedi kako bi građanima bio na raspolaganju.
– Ovo iz razloga što smo posebno mi iz Rožaja imali blokadu duže od tri godine dok su trajali radovi na putu Rožaje – granični prelaz sa Srbijom. Zbog tog lošeg iskustva
Projekat vrijedan 60 miliona eura, uz nastavak izgradnje auto-puta i obilaznice oko Budve, jedan od najvažnijih u oblasti saobraćajne infrastrukture. Očekujemo da izvođač radova bude poznat krajem januara kad ističe rok za procjenu ponuda. Tokom izvođenja radova koji će se odvijati fazno, građanima će biti na raspolaganju alternativni put preko Petnjice koji će u međuvremenu da bude saniran – najavila je ministarka Vukićević
građani su zabrinuti, tražimo rješenje da obezbijedimo funkcionalnost do bolnica u Beranama i Bijelom Polju, do Kliničkog centra u Podgorici... Građani su svakodnevno prinuđeni da koriste taj put, pa se mora naći način da se saobraćaj odvija nesmetano ili sa što manje smetnji za vrijeme rekonstrukcije. Podsjećam, kompletna Sjeverna Makedonija, Kosovo i centralni i južni dio Srbije, ulazi u Crnu Goru preko Rožaja. Dakle, nije samo riječ o našim građanima već svima koji ulaze u Crnu Goru po bilo kom osnovu. Ne samo Rožaje već svi ostali gradovi na granicama su ogledalo Crne Gore i ti pravci koji čine žilu
kucavicu saobraćaja države moraju biti pažljivo tretirani – rekao je Nurković. Vukićević je odgovorila da, nažalost, Crna Gora nije na vrijeme uradila mrežu alternativnih puteva. – Ni naši primarni putevi nijesu da kažem u toj mjeri bili razvijeni tako da se često radovi odvijaju pod saobraćajem pa mora doći do zastoja. Alternativni put će biti održavan kroz redovne programe, biće saniran. Nažalost, ne možemo sada proširi put, ali će biti doveden u stanje da se može koristiti – kazala je Vukićević. Nurkovića je interesovalo da li će se rekonstrukcija 30 kilometara put odvijati parcijalno, uz napomenu da bi dru-
gačije rješenje bilo pogubno za građane. – Moguće da je parcijalno izvođenje sporije, ali treba voditi računa o potrebama građana jer zimski uslovi mogu biti veoma surovi na sjeveru. Put preko Petnjice ne može se u kratkom roku sanirati da dobije kategorizaciju ozbiljnog magistralnog puta jer treba i ozbiljna trasa i ozbiljna sredstva. Ne smije nam se desiti da preko Petnjice ne možemo zbog zimskih uslova, a redovnim putem zbog rado -
skupština crne gore / m. matković
va. Bilo bi teško funkcionisati sa ostatkom Crne Gore – kazao je Nurković. Minis tarka je kazala da su planirali da se radovi odvijaju parcijalno, uz minimalno opterećenje saobraćaja. – Izgradnja, rekonstrukcija i sanacija puteva su više od asfalterskih radova, riječ je o kompleksnim poslovima, da dodatni radovi komplikuju posao. Mi želimo da gradimo i rekonstruišemo puteve, ali želimo da nema zastoja, to nije moguće, svima je jasno. Ovo su izazovni projekti, govorimo o 30 km izuzetno važnog putnog pravca, a često su zahtjevi koji se postavljuju pretjerani pa je neophodno strpljenje – poručila je.
INVESTICIJE U SJEVER
Ministarka Vukićević je podsjetila na projekte koji su realizovani. U mandatu sadašnje Vlade završena je rekonstrukcija 20 kilometara dugog puta do granice sa Srbijom (25 miliona eura), zatim magistralnog puta Rožaje – Most zeleni u dužini od 1,2 kilometra vrijednosti (milion eura), čime je u potpunosti rekonstruisan put od Rožaja do granice sa Srbijom. – Podsjetiću vas što se sjevera tiče, da je ova Vlada obezbijedila podršku Evropske komisije i Evropske banke za nastavak izgradnje auto-puta koji je izuzetno važan za državu, po-
Novi tender i veći iznos za obilaznicu Izgradnja saobraćajnice Vrulja – Mijakovići će biti završena za 10-15 dana. Projekat sanacije klizišta Sokolovina biće završena do kraja godine, klizišta Provalija ove sedmice, kazala je Vukićević
Uprava za saobraćaj raspisaće šesti tender za nastavak radova, II fazu izgradnje obilaznice oko Rožaja. Na posljednji tender vrijedan 14,52 miliona eura nije se javio niko. Ministarka
Maja Vukićević kazala je da će za naredni tender, vjerovatno, povećati iznos kako bi došli do izvođača radova. Druga faza obilaznice je duga 2,6 kilometara i
povezuje magistralni put Berane–Rožaje u mjestu Dimiškin, sa ranije izgrađenom prvom fazom i regionalnim putem Rožaje – Peć, u mjestu Crnja. Vrijednost prvog i drugog
Potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića interesovalo je u kojoj je fazi projekat Most Zeleni – Vuča. Ministarka Maja Vukićević je potvrdila njegovu informaciju da je posao usporio zbog eksproprijacije. Pojašnjeno je da je riječ o poslu koji treba da završi Uprava za nekretnine, odnosno područno –opštinsko odjeljenje tog državnog organa. Vukićević je kazala da će biti nastavljen kada se taj dio posla okonča.
tendera bila je osam miliona, na trećem i četvrtom je iznos podignut na 12 miliona, a potom na 14,53 miliona sa PDV-om. Dio radova je izvela kompanija Euro-asfalt i partneri po ugovoru koji je kasnije raskinut.
sebno za sjever. Kroz redovno održavanje i rekonstrukciju smo u ovoj godini obezbijedili više od 72 miliona za 323 kilometra državnih puteva, od čega 130 kilometara u sjevernom regionu, 135 u centralnom i 58 u južnom– rekla je Vukićević. U oblasti putne infrastrukture Ministarstvo saobraćaja trenutno sprovodi 12 projekata –izgradnje, rekonstrukcije i sanacije puteva, ukupne vrijednosti oko 150 miliona eura. Navela je najznačanije. – Izgradnja puta Vrulja – Mijakovići će biti završena za 1015 dana. Taj put je izuzetno važan za stanovnike Pljevalja. Projekat je bio u zastoju u momentu kada sam preuzela Ministarstvo. Pokrenuli smo ga u septembru prošle godine i sada privodimo kraju. Takođe, klizište Sokolovina biće do kraja godine sanirano, to je crna tačka duže od 20 godina. Izvode se radovi na bulevaru Tivat-Jaz, izgradnja puta petlja Veruša – Lopate, rekonstrukcija puta Lepenac – Ribarevine – Berane, rekonstrukcija puta Bar – Kamenički most, zatim Petnjica – Bioča, Zagorje – Jasenovo Polje. Nedavno je završena rekonstrukcija put Mateševo – Andrijevica preko Trešnjevika. Gradi se u saradnji sa glavnim gradom Bulevar Vojisavljevića, počela je rekonstrukcija mosta Đurđevića Tara, ove sedmice završavamo sanaciju klizišta Provalija – kazala je Vukićević. Saopštila je i koji su projekti spremni za realizaciju. – Potpisani ugovori sa izvođačima: rekonstrukcija Bijelo Polje – Dobrakovo, Davića Han – Pljevlja, Bijele Poljane – Riđani, sanacija mosta Kruče. U toku su ili završeni javni pozivi za nove projekte: auto-put kao što sam spomenula završen je finansijski dio tendera – čeka se izbor izvođača, za izgradnju obilaznice oko Budve je raspisan tender za izvođača, izgradnja zapadne obilaznice oko Podgorice, izgradnja mosta preko Tare na granici sa BiH, izgradnja obilaznice Rožaje, rekonstrukcija puta Berane – Rožaje i puta Vladimir – Ostros – navela je ministarka Vukićević.
D. ŠAKOVIĆ
Bivša direktorica Muzičkog centra potvrdila Pobjedi da je pozvana u policiju zbog „javne riječi“
Slikarka Sabaheta Beka Masličić za Pobjedu o izložbi ,,56 godina stvaralaštva“
PODGORICA - Pedeset šest godina neprekidnog stvaralaštva stoji iza imena Sabahete Beke Masličić, umjetnice čije slikarstvo predstavlja jednu od najautentičnijih lirskih vizija u savremenoj crnogorskoj umjetnosti. Njena retrospektivna izložba naslovljena „56 godina stvaralaštva“, postavljena u Umjetničkom paviljonu ULUCG, nije samo pregled bogatog opusa, već i putovanje kroz jedan život posvećen boji, svjetlosti i unutrašnjem miru koji pronalazi u slikanju.
PODGORICA – Bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore Isidora Damjanović objavila je juče, oko 14.30 sati, na svom Fejsbuk profilu da se nalazi u policiji, zbog prijave ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
- Evo me u policiji. Ministarka Tamara Vujović se zbog moje javne riječi prepala „za ličnu bezbjednost“. Baš sam se utronjala – napisala je Damjanović na svom Fejsbuk profilu.
U jednom od postova na Fejsbuku, koji je ubrzo i obrisala, Damjanović je kasno u ponedjeljak, nakon gostovanja na TV E, ministarki poručila sljedeće: „To što te Ratimir Martinović zgazio ko bubašvabu na otvaranju KotorArta biće ti čaša vode sad kad si u mom tiganju. A svi su ti leševi plitko zakopani... Drži se, mala!“ Damjanović je u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede sinoć potvrdila da je bila u policiji zbog prijave ministarke Tamare Vujović. Dodala je da je povod njena
objava na Fejsbuku, nakon gostovanja na Televiziji E, ali i objava od petka, 31. oktobra, kada je na Fejsbuku objavila fotografiju krupnog plana lica glumice Glen Klouz iz filma „Dangerous Liaisons“, uz komentar „OK! WAAAAAR!“ Nije željela da otkrije detalje razgovora sa policijom, osim da su od nje samo tražili da se izjasni na navode Vujović, te da je sve dobro prošlo.
Damjanović je, podsjetimo, razriješena sa mjesta poslovne direktorice Muzičkog centra zbog isteka mandata, a na njenu poziciju imenovan je Vučić Ćetković, savjetnik premijera Milojka Spajića. Na konferenciji za novinare, koju je održala u ponedjeljak 3. novembra, podsjetimo, kazala je da je njeno razrješenje bilo politički motivisano i sprovedeno pod direktnim nalogom premijera Spajića. Detaljno je govorila o, kako je istakla, nizu nezakonitosti, pritisaka i nepravilnosti u radu Ministarstva kulture i medija i Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Pobjeda je pokušala da stupi u kontakt sa Damjanović, ali joj je telefon bio isključen. J. N.
Promocija knjige „Lijepo gastarbajtersko dijete“
Od ranih radova nastalih šezdesetih godina, preko faza u kojima su se smjenjivale mrtve prirode, figuralne kompozicije i pejzaži, sve do današnjih djela, Masličić ostaje vjerna potrebi da kroz sliku izrazi toplinu i sjećanje. Na njenim platnima prepoznajemo Mediteran i Polimlje - dva svijeta koja se u njenom senzibilitetu spajaju u jedinstvenu likovnu cjelinu. Boje mora, kamena i svjetlosti Boke Kotorske stapaju se sa mekoćom pejzaža beranskog kraja, stvarajući jedinstven slikarski rukopis u kojem dominiraju osjećajnost i sloboda izraza. Za Masličić slikarstvo nije samo profesija, već način življenja i disanja. - Slikanje je radost življenja - kaže umjetnica u intervjuu za Pobjedu, naglašavajući da u procesu stvaranja pronalazi mir od svakodnevne stvarnosti i društvenih okolnosti.
POBJEDA: Šta ste željeli da poručite publici kroz izbor
Kad god slikam, povezujem i sjever i jug, ali nešto više naginjem jugu i često kažem da sam primorski tip. Ali, lijepe su i one bjeline planina oko Berana, dolina Lima, zelene plohe i fasade starih kuća - kazala je Masličić
pedeset šest radova za pedeset šest godina stvaralaštva?
MASLIČIĆ: Slikanje je za mene radost življenja. Prije pet,
Ne može se slikati brzo
POBJEDA: U vremenu u kojem, kako kažete, svi živimo brzo, a umjetnost traži strpljenje i posvećenost, koliko je danas teško biti slikar u Crnoj Gori?
MASLIČIĆ: Crna Gora je rasadnik umjetnika. Oduševljava me raznolikost. Sada se mnogo brzo živi, a ne može se slikati brzo. Mladi koriste nove tehnologije i to pozdravljam, ali ja
sam uvijek za klasičan pristup slici. Dopadaju mi se umjetnici koji reaguju na trenutno stanje u našoj zemlji. Oduvijek je bilo malo podrške za umjetnike, a sada pogotovo. Sad su mnogo preče druge stvari. Splasnula je u ljudima potreba za finim stvarima - pozorištem, filmom… Onaj ko u sebi ima stvaralačku energiju to treba da iznese da ljudi vide i uživaju u tome.
šest godina u Muzejima i galerijama Podgorice imala sam veliku izložbu. Bilo je tu skoro sto slika. Ovih godina mir i radost nalazim u slikarstvu, zapravo, ,,bježim“ od naše društvene i političe stvarnosti i mir nalazim u slikanju. Izložba u Umjetničkom paviljonu nema neki tematski koncept već je predstavljen presjek mog stvaralaštva od 1969. godine do danas. Prošla sam tokom stvaralaštva kroz različite teme. Počela sam od mrtvih priroda, potom sam radila figuralnu kompozciju, a nakon toga pojavila mi se potreba da ono što sam upila u Herceg Novom - taj mediteranski kolorit i bašte Mediterana prenesem na platno. Srećna sam što sam uspjela to da zadržim u sebi. Još uvijek se nijesam odužila toj temi.
POBJEDA: Nakon ove retrospektive, imate li potre-
bu da započnete novi ciklus, možda drugačiji u izrazu ili temi?
MASLIČIĆ: Sada tačno osjećam šta bih dalje radila. Mislila sam da sam dosta stvorila i da je dovoljno jer imam veliki opus. Nikad nijesam prestajala da radim i pravila sam vrlo male pauze. Tematski će možda biti drugačije. Imam neke ideje, ali neka to za sada ostane tajna. Kada završim sliku ona je već posvećena drugim ljudima. Zato je dobro napraviti izložbu.
POBJEDA: Kažete da mir pronalazite u slikarstvu. U kojoj mjeri društvena i politička dešavanja utiču na Vas?
MASLIČIĆ: Utiče to mnogo na mene, ali ja bježim od toga. Da ne slikam onda bih sigurno mnogo razmišljala o tim stvarima. Brinem kakve sve to posljedice može
PODGORICA - Knjiga
„Lijepo gastarbajtersko dijete“ (Ein schönes Ausländerkind) austrijske spisateljice crnogorskog porijekla, poznate pod umjetničkim imenom Toksični pomfrit (Toxische Pommes), biće predstavljena večeras, u 19 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“, a povodom Dana Austrije. O knjizi će sa autorkom razgovarati Jelena Knežević. Riječ
je o duhovitoj i emotivnoj priči o odrastanju između kultura i jezika, o hibridnom identitetu i granicama koje oblikuju pogled na svijet. Toksični pomfrit je satiričarka, tiktokerka i influenserka, izvanredno popularna u Austriji. Njen oštar, ironičan i istovremeno empatičan pogled na protivrječnosti savremene austrijske svakodnevice u formi kratkih snimaka i reelova prati više od 200.000 ljudi na društvenim mrežama. R. K.
PODGORICA – Međunarodni festival dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu „Susreti pod Starom maslinom“ biće održan od 5. do 7. novembra u sklopu programa proslave Dana oslobođenja i Dana opštine Bar, u organizaciji barskog Kulturnog centra. Ovo izdanje manifestacije tradicionalno će okupiti istaknute književne stvaraoce za djecu, male pjesnike, slikare,
glumce i umjetnike iz Crne Gore i regiona. Srpski književnik Dejan Aleksić dobitnik je nagrade „Stara maslina“, koju festival dodjeljuje za cjelokupno umjetničko stvaralaštvo za djecu. Odluku o laureatu donio je žiri u sastavu: predsjednica Sofija Kalezić-Đuričković i članovi Žarko Vučinić i Dragiša Simović Otvaranje festivala pod krošnjom Stare masline na Mi -
rovici, u srijedu, 5. novembra, u podne, obilježiće defile učesnika, mažoretke plesnog kluba „Habanera“, dječji hor ŠOMO „Petar II Petrović Njegoš“, dodjela nagrada za najbolje literarne radove te nastup laureata Dejana Aleksića i specijalnog gosta glumca Ivana Jevtovića U Pjesničkom parku istoga dana u 14 časova održava se program „Festival boja i riječi“, sadnja Masline mi-
ra i promocija knjige „Zovu me Čupa“ Nataše Nelević , a dan će biti zaključen izložbom „Maslina i dijete“ u Galeriji „Velimir A. Leković“, svečanim uručivanjem nagrada i posebnim programom u čast laureatu festivala. Drugog dana, u četvrtak, 6. novembra, festival izlazi iz parka i ulazi u škole i vrtiće Bara. Pjesnici će posjetiti barske osnovce u okviru programa „Maslinko vodi pje -
da ima. Ambijent nije toliko povoljan da se možemo smijati, pjevati i biti radosni. Kada slikam onda ne mislim na te stvari.
POBJEDA: Koliko je školovanje u Umjetničkoj školi u Herceg Novom oblikovalo Vaš senzibilitet i kasniji pristup slikanju?
MASLIČIĆ: Mislim da je ta škola ,,kriva“ što sam tako zagazila u slikarsko more i još uvijek istražujem u njemu. To što sam ponijela iz Herceg Novog je nešto zbog čega sam presrećna. Ne mogu da nađem riječi kojima bih mogla da opišem koliko ljepote osjećam u sebi zbog tog grada. U pola dana, u pola noći mogu da radim. Dugo godina nijesam imala atelje.
P OBJEDA: Kako ste onda stvarali?
MASLIČIĆ: Počela sam u jednom malom stanu u centru Berana. Tu smo živjeli i radili. Sto je služio i za potrebe domaćinstva i za slikanje. Dolaskom iz škole završila bih porodične obaveze i slikala bih noću. To i nije baš preporučljivo kada je u pitanju moje slikarstvo, jer posje-
dujem mediteransku svjetlost koju sam upila u školi u Herceg Novom. Meni je potrebno mnogo sunca da vidim treptaje tonova i da ih naizmjenično koristim. Kasnije smo se snašli i pretvorili garažu u prostor za rad. Koristila sam kabinet u kojem sam radila sa djecom i tamo pripremala izložbe.
POBJEDA: Pejzaž je dominantan motiv u Vašem opusu - šta Vas u pejzažu najviše inspiriše?
MASLIČIĆ: Voda i tlo pored vode, toplina pijeska, sunce… Površina vode pri obali me posebno inspiriše. Kao dijete sam mnogo šetala obalom, voljela sam da upijam te mirise, sjećam se svakog izglačanog kamena. To je u meni ostavilo lijepe emocije.
POBJEDA: U čemu se razlikuje Vaš doživljaj pejzaža Boke od onog u Polimlju?
MASLIČIĆ: Teško je to objasniti. Ja to vidim isto. Plavetnilo Mediterana me oduševljava, ali i nebo iznad Berana zna da bude lijepo. Kad god slikam povezujem i sjever i jug, ali nešto više naginjem jugu i često kažem da sam primorski tip. Ali, lijepe su i one bjeline planina oko Berana, dolina Lima, zelene plohe i fasade starih kuća.
POBJEDA: Kako pristupate boji, jer se čini da ona u Vašim radovima ima gotovo emotivnu funkciju?
MASLIČIĆ: Boja je glavno sredstvo kojim se izražavam. Volim crtež i žao mi je što se više nijesam bavila crtanjem, ali vjerovatno zbog uslova i okolnosti u kojima sam radila više sam koristila boju kao izražajno sredstvo. Ponekad radim brzo, a nekad se i mnogo ,,mučim“. Onda ostavim sliku da odležim, nekad čak i godinama. Posle toga nastaje ona prava slika.
POBJEDA: Dugi niz godina bavili ste se i pedagoškim radom. Kako je taj segment Vašeg života uticao na Vaše stvaralaštvo?
MASLIČIĆ: Dok slikam osjećam se kako pravo dijete. Dugo godina sam radila sa djecom u školi i to je uticalo na moje stvaralaštvo. Rađale su se kod mene nove ideje. Rad sam djecom je bio plemenit i lijep. Učila sam ih da se kreativno izražavaju i kreativno misle. A. ĐOROJEVIĆ
Gradsko pozorište juče predstavilo prvo izdanje Festivala pozorišne režije „Jagoš Marković“
PODGORICA – Prvo izdanje Međunarodnog festivala pozorišne režije „Jagoš Marković“, koji organizuje Gradsko pozorište iz Podgorice, biće održano od 1. do 6. decembra u KIC-u ,,Budo Tomović“. Premijerno izdanje biće revijalnog karaktera – na repertoaru će se naći šest predstava iz Crne Gore i regiona koje je režirao velikan pozorišne scene Jagoš Marković.
U pitanju su njegove predstave: ,,Ćelava pjevačica“ (Centar za kulturu Tivat), ,,Filomena Marturano“ (CZK Tivat i Gradsko pozorište Podgorica), ,,Hasanaginica“ (Narodno pozorište Beograd), „Sumrak bogova“ (Beogradsko dramsko pozorište), ,,Sumnjivo lice“ (Narodno pozorište Sombor) i ,,Čarobnjak iz Oza“ (Gradsko pozorište Podgorica). Karte su od danas u prodaji, a do 12. novembra traje akcijska cijena – dvije karte po cijeni jedne, za sve predstave osim za ,,Čarobnjaka iz Oza“. Direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović je na konferenciji za medije iskazala zadovoljstvo što će za manje od mjesec dana u Po-
dgorici ugostiti velika imena iz regiona i predstave koje žive već duži niz godina. - ,,Ćelava pjevačica“ je posljednja Jagoševa režija i mi ćemo ove godine s njom započeti festival. A imaćemo prilike da vidimo i predstavu koja je gotovo četvrt vijeka na sceni, njegova predstava koja se najduže izvodi, a to je ,,Sumnjivo lice“. Naravno, ,,Filomena Marturano“, predstava koju podgorička publika dobro poznaje, kao i ,,Čarobnjaka iz Oza“, koju će najmlađa publika da vidi kroz koji dan u Podgorici, prije samog festivala – istakla je Vujović, dodaju-
ći da upravo tom predstavom zaključuju prvo izdanje festivala.
- I to nije slučajno. Jagoš je neko ko je i te kako volio da stvara za najmlađe i na taj način je dao nemjerljiv doprinos razvoju dječje gradske scene. Odabir da baš ovom predstavom zatvorimo festival je i podsjećanje na to koliko je on bio veliki stvaralac u svim oblastima pozorišta, ne samo na Večernjoj sceni – rekla je ona.
Glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Kristina Obradović kazala je da ne postoji ništa prirodnije od toga da Ja-
Predstava Centra za kulturu iz Tivta, u režiji Veljka Mićunovića, apsolutni pobjednik 32. festivala „Vršačka pozorišna jesen“
„Contra Mundum“
PODGORICA – Predstava
„Contra Mundum“ u produkciji Centra za kulturu Tivat, a u režiji Veljka Mićunovića, apsolutni je pobjednik 32. Međunarodnog festivala klasike „Vršačka pozorišna jesen“, održanog od 28. oktobra do 3. novembra u Narodnom pozorištu „Sterija“ u Vršcu.
Na ovogodišnjem izdanju Festivala, pod sloganom „Gde klasika susreće budućnost“, žiri u sastavu Dijana Grbić (glumica), Jelena Janković (glumica) i Dimitrije Andanoski (kompozitor), odgledao je šest predstava u zvaničnoj selekciji. Tivatska predstava odnijela je nagradu za najbolju predstavu u cjelini, nagra-
du za najbolju režiju (Veljko Mićunović), nagradu za najbolje glumačko ostvarenje (Ozren Grabarić), specijalnu nagradu za autorsku muziku (Nevena Glušica), kao i nagradu publike za najbolju predstavu festivala sa prosječnom ocjenom 4,85. Time je „Contra Mundum“ jedini naslov koji je u Vršcu objedinio ocjene stručnog žirija i naklonost gledalaca.
gošev Titograd, odnosno Jagoševa Podgorica kasnije, napravi festival koji mu je posvećen. - Mislim da je potpuno paradoksalno i savršeno prirodno da se taj festival desi u Jagoševom KIC-u ,,Budo Tomović“, iako s ogromnom čežnjom, ljubavlju i željom sanjam da već naredne godine bude na nekom drugom mjestu, na sceni zaista Gradskog pozorišta, uz svu zahvalnost i poštovanje svega onoga što je KIC nudio i nudi Gradskom pozorištu –kazala je ona. Prema riječima zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić, festival je doprinos grada da Jagošev opus „sačuvamo, istražujemo i da to postane trajni dio kulturnog identiteta Podgorice“. Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović kazala je da je ,,kao inicijatorka ove ideje smatrala da je vrijeme da Podgorica dobije manifestaciju, koja ne samo da slavi Jagoševo djelo, već i postavlja temelje za buduće generacije reditelja, glumaca, dramaturga, mladih koji tek otkrivaju pozorište“. Na konferenciji je govorila i v. d. sekretarke za kulturu glavnog grada Lina Leković. An.R.
ra novi, uzbudljivi svijet kroz vizuelno bogate slike, sjajnu muziku i preciznu režiju. Preispituje univerzalne teme individualnosti bez osude, pravo na posebnost u svijetu konformizma i materijalizma, donoseći jedinstven pozorišni doživljaj ovogodišnjeg festivala – navodi se u obrazloženju žirija. Za najbolju režiju nagrađen je Mićunović, koji, prema ocjeni žirija, „nalazi inventivan rediteljski ugao kojim voluminozno gradi Dalijevski svijet i stvara nadrealnu atmosferu predstave“.
- Vješto povezujući sve elemente, uključujući i orkestar, postiže utisak da je pred publikom čitav ansambl. Jednostavnim rediteljskim rješenjima dolazi do utiska genijalnosti – što jeste odlika velikih u pozorištu – stoji u obrazloženju žirija. Grabarić je osvojio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje za interpretaciju Salvadora Dalija, za koju je žiri naveo da predstavlja „genijalno glumačko ostvarenje ekspresivnim sredstvima, u kojem se Grabarić daje do maksimuma“. An. R. stvaralaštva“ u Umjetničkom paviljonu
snike u goste“, dok najmlađi u vrtiću otkrivaju bajke, pjesme i muziku kroz program „Pod krošnjom bajke“. Biće održana i literarna radionica „Zrnca mašte“ sa pjesnikom Goranom Radojičićem u OŠ „Srbija“. Festival će biti zaključen u petak, 7. novembra, u 13 časova u Domu kulture „Vladimir Popović Španac“ izvedbom pozorišne predstave „Vilinska gora“ Korifej teatra iz Kolašina, po tekstu
Sandre Vujović, u režiji Zorana Rakočevića Ovogodišnja tema „Stihom i slikom – djeca svijetu govore“ nadahnula je veliki broj učesnika, što potvrđuje izuzetno bogat odziv djece iz brojnih škola. Svečano uručenje nagrada i otvaranje izložbe nagrađenih i odabranih radova biće održano danas u 12 sati na Mirovici (literarni radovi) i 17 sati u Galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru (likovni radovi). An. R.
U obrazloženju žirija za nagradu za najbolju predstavu istaknuto je da „Contra Mundum“, iako ruši granice klasičnog teatra i pretvara ga u novi svijet imaginacije i snova, „dramaturšku osnovu gradi kroz prapočetke pozorišnog stvaranja, aludirajući na antički teatar i stavljajući glavnog protagonistu u centar kao junaka i antijunaka“.
- Prožeta duhovnošću, predstava ,,Contra Mundum“ stva-
Netfliksov politički triler „A House of Dynamite“ u režiji Ketrin Bigelou
Štos sa ponavljanjem istih događaja i komunikacija iz uglova više nadležnih
Alfonso Kuaron Martin
Skorseze Dejvid Finčer Ketrin Bigelou. Za Netfliks, to su imena koja znače prestiž. Zbog toga se angažuju i zato je za produkciju njihovih filmova opravdano izdvojiti pozamašna finansijska sredstva koja verovatno ne bi dobili od konvencionalnih, starih filmskih studija, a kamoli od nezavisnih.
Ove godine Bigelou donosi prestiž Netfliksu novim filmom „A House of Dynamite“, čija je striming premijera tempirana za rani start sezone nagrada.
Dosadašnja trajektorija to potvrđuje: premijera u Veneciji (doduše, bez osvojenih nagrada), vrlo limitirana bioskopska distribucija i konačno dolazak u domove svih nas putem globalne mreže. Mada, već s uvodnom karticom čini se da je ovo film koji nam i te kako može presesti.
Koreja i rusija
Na kartici piše da je na kraju Hladnog rata došlo do sporazuma da bi količine nuklearnog oružja po svetu trebalo smanjiti radi sigurnosti, ali da je to vreme sada prošlo. Tačan i precizan kontekst nije teško pogoditi – za to je dovoljno pogledati vesti iz sveta.
Elem, premisa je ta da je nepoznata strana sila ispalila interkontinentalnu balističku raketu sa nuklearnom bojevom glavom u pravcu nekog od centralnih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama. Ne zna se ni ko, ni odakle tačno jer su sateliti za osmatranje izgleda bili ometani. Sumnja se na Severnu Koreju koja za to, kako
službi i osoba nije baš uspio. Repeticije se osjećaju, a pritom i te kako fali akcije po kojoj je režiserka najpoznatija
verujemo, nije još razvila tehnologiju; na Rusiju koja sve negira, ali je spremna da situaciju iskoristi - ili čak na Kinu. Trebalo bi utvrditi činjenice, pa na pretnju odgovoriti. Kada pokušaj presretanja projektila u letu ne uspe, na snazi je moralna dilema. Treba doneti odluku da li pokrenuti scenario odmazde i lansirati projektile i, ako da, koliko jak odgovor mora da bude. Situaciju prvo posmatramo iz takozvane „Situacione sobe“ u Beloj kući, te iz ugla kvalifikovane službenice Olivije Voker (Rebeka Ferguson). Ona je tog jutra ostavila kući muža i bolesnog sina misleći da će tog petka samo izvoditi simulaciju nuklearne pretnje i odgovora na nju. Ipak, pretnja je stvarna. Olivija pokušava da ostvari kontakt sa drugim vojnim i političkim službama dok se panika polako uvlači u redove njenih kolega koji su za ovakve situacije obučavani u teoriji, ali ne i u praksi. Paralelno, odvija se neuspeli pokušaj presretanja koje treba da izvede major Danijel Gozales (Entoni Ramos). Kada ne uspe, stiže naređenje za evakuaciju ključnih profesionalaca u supertajni bunker.
KjubriK i Lumet
Vojni „jastreb“ general Entoni Brejdi (Trejsi Lets) traži snažan nuklearni odgovor, ali mlađi savetnik za nacionalnu bezbednosti Džejk Berington (Gabrijel Baso) pokušava da
proveri obaveštajne podatke i, s odobrenjem predsednika, direktno upita strane državnike. Njih dvojica nose drugi „krug“ priče smeštene u isti vremenski okvir od dvadesetak minuta, ali rastegnute na po 35 u svakoj „repeticiji“. U trećem krugu konačno vidimo i predsednika (Idris Elba), kojeg smo do sada samo čuli, te koji se savetuje sa ministrom odbrane ( Džered Haris ) i vojnim pomoćnikom Rivsom (Džona HauerKing) pre nego što donese sudbonosnu odluku.
Prva asocijacija bi mogla da bude „Dr. Strangelove“ (Stenli Kjubrik, 1964), samo što u „A House of Dynamite“ nemamo parodiju u kojoj su vojna lica sa visokim činovima zapravo seksualno frustrirane kukavice i siledžije. To nas onda dovodi do jednog drugog filma iz iste godine – „Fail Safe“ Sidnija Lumeta, čiji je ton ozbiljan i iskren u obradi teme nuklearne pretnje Americi i moralne dileme po pitanju odgovora na opasnost. Oba navedena filma su, međutim, bila zasnovana na prepostavci da je lansiranje nuklearke prema Americi nekakva greška, što kod Bigelou nije slučaj. To nas dovodi i do jednog drugog, malo mlađeg žanrovskog kalupa kojeg dobro poznajemo: filma katastrofe.
Ovaj žanr popularan devedesetih i dvehiljaditih (ovde su najočitije reference filmovi „Deep Impact“ [1998] i „The Peacemaker“ [1997] Mimi Lader) sada se smatra pomalo trivijalnim. Međutim, Bigelou i njen scenarista Noa Openhajm, inače generalni direktor televizije NBC, primarno producent i povremeno scenarista nekoliko distopijskih filmova, kao i psihološke biografske drame „Jackie“ (Pablo Larain, 2016), to maskiraju na nekoliko načina. Prvi je svakako detaljistički ulazak u procedure i voj-
ni, politički i bezbednjački žargon. Bigelou je to već radila u filmovima čija se radnja odvijala u okviru miljea vojnih procedura - oskarovskom „The Hurt Locker“ (2009) i doku-drami „Zero Dark Thirty“ (2012) o akciji lova na Osamu Bin Ladena U tome se očigledno odlično snalazi, ali teret hipotetičke situacije u sadašnjosti ipak je malo teži od dokumentovanih postupaka, procedura i prosedea iz bliže prošlosti. Druga pogođena stvar je izbor glumaca. Idris Elba, koji je ranije ove godine odigrao britanskog premijera u „Heads of State“ Ilje Najšulera, sada na spisak dodaje i američkog predsednika, čime odaje signale u kojem bi smeru voleo da mu karijera krene dalje, ali i potvrđuje da je njegovo prisustvo na ekranu jedinstveno i nezamenjivo.
Rebeka Ferguson je očekivano dobra; Greta Li ima upečatljivu minijaturu kao stručnjakinja za pitanja Koreje; Gabrijel Baso dokazuje se kao glumac na kojeg se može računati u velikim i ozbiljnim produkcijama, dok Džered Haris demonstrira sigurnost jednog prekaljenog veterana.
Međutim, svojevrsni „MVP“ filma je Trejsi Lets, glumac koji se u pozorištu snalazi još bolje nego na filmu i kojem leže izuzetno dramatične uloge. aKcija i repeticije Konačno, tu je i uvođenje „hiperlink“ strukture sa kojom Bigelou takođe ima iskustva, makar kada je reč o filmu „Detroit“ (2017) u kojem se pozabavila stvarnim događajima nereda u naslovnoj prestonici američke auto-industrije 1967. godine iz više uglova i prateći nekoliko (grupa) protagonista. Ovde je na to dodala i krugove, odnosno repeticije istih događaja i komunikacija iz uglova više nadležnih službi i osoba.
Ovakvim pristupom ciljala je, pretpostavljamo, da pojača utisak o ozbiljnosti situacije i šmek filmova-simulacija koji se u poslednje vreme pojavljuju u dokumentarnom rodu (recimo, „War Game“ [2024] Džesija Mosa i Tonija Gerbera). Međutim, taj štos nije baš uspeo, budući da se repeticije osećaju, a da i te kako fali akcije po kojoj je režiserka najpoznatija. To posebno stoji za medij „malog ekrana“ i kućne uslove gledanja kako će većina gledalaca i pogledati film. Ipak, „A House
of Dynamite“ nije film za „drugi ekran“ i nešto što se gleda dok se slaže veš, kuva ručak i/li „fejsbuči“. Naprosto, zahteva angažman koji, pak, ište bioskopsku salu i socijalni momenat grupe ljudi u kojoj ne poznaje svako svakog da bi efekat bio maksimalan. Iako je Bigelou i ranije sarađivala sa strimerima: „Detroit“ je najviše ljudi i videlo preko Hulua, s tim što je bila u pitanju samo distribucija, ne i celokupna produkcija. No, čini se da to nije pravi medij za njen detaljni, precizni pristup. Takođe je fakat da publika od nje uvek očekuje akciju i kroz nju provučenu psihologiju profesionalaca, najčešće muškaraca, na ivici nervnog sloma u igri na život i smrt. U njenom poslednjem filmu, pak, dobila ju je tek na kašičicu. „A House of Dynamite“ ne doseže visine njenih najboljih naslova kao što su „Point Break“ (1991) i „Strange Days“ (1995), kao ni njenih nagrađivanih filmova iz ovog milenijuma. To, naravno, ne znači da je ovo loš film, naprotiv. Uostalom, biti u donjoj polovini opusa autorke njenog kalibra i dalje može da znači biti u gornjoj kvalitativnoj polovini kinematografije, ili čak pri vrhu „letine“.
Od 15. novembra obavezna upotreba zimskih pneumatika, u servisima za montažu već se čeka na red
Čini mi se da ljudi sve više shvataju da gume treba da mijenjaju prvenstveno zbog svoje i bezbjednosti
porodice i ostalih učesnika u saobraćaju.
Motor ako stane - stao je, ali, ako ne možete lako da zaustavite auto, to je onda veći problem – kaže iskusni vulkanizer Alan Nikolić
Iako je od 15. novembra u našoj zemlji za sve vrste vozila obavezna upotreba zimskih guma na putevima gdje je to naznačeno, već pola mjeseca su velike gužve u vulkanizerskim radnjama i servisima.
Dobre gume i kočnice čuvaju glavu svih učesnika u saobraćaju. Za umjerenu vožnju zadovoljavajuća je guma srednje klase, a prilikom kupovine pneumatika treba obratiti pažnju i na godinu proizvodnje, jer i one imaju rok trajanja. Ovo su neke od ključnih preporuka iskusnog vulkanizera Alana Nikolića koji je za čitaoce Pobjede govorio o važnosti kvaliteta zimskih guma i njihovog održavanja.
ODGOVORNOST
Vulkanizer sa devetogodišnjim iskustvom Alan Nikolić, koji već četiri godine drži svoj servis u zgradi u Ulici Bracana Bracanovića na Pobrežju, ističe da su, kada je u pitanju ugradnja zimskih pneumatika, u posljednje dvije godine građani znatno odgovorniji nego ranije. Ovih dana, kako navodi, posla imaju toliko da se ,,nemaju kad za nos ufatit“. - Prethodnih godina praksa većine je bila da se čeka posljednji dan kako bi došli da mijenjaju gume. Ove godine građani masovno dolaze još od 25. oktobra. Dobar dio njih
to radi kako bi izbjegli velike gužve, jer znaju što slijedi ako budu čekali posljednji danznatno duže čekanje. Takođe, treba uzeti u obzir i činjenicu da je u Srbiji ova odredba stupila na snagu 1. novembra, a ima onih koji putuju tamo pa su morali ranije zamijeniti gume nego oni koji voze samo u našoj zemlji – kaže Nikolić. Podsjetivši da su prethodnih godina kontrole bile nešto tolerantnije zbog viših temperatura, on ističe da ove godine to neće biti slučaj, već je
najavljeno strože kontrolisanje i eventualno kažnjavanje vozača koji na vozilu nemaju zimske gume. - Rekao bih da se građani u skladu s tim i ponašaju, tj. da su zakon, odnosno donosioci odluka uticali na njihovu svijest. Istina, čini mi se da bez obzira na to, ljudi sve više shvataju da to treba da čine prvenstveno zbog svoje i bezbjednosti svoje porodice i ostalih učesnika u saobraćaju. Motor ako stane - stao je, ali, ako ne možete lako da se zaustavite auto, to
Gume slagati uspravno
Vulkanizer Alan Nikolić savjetuje građane i na koji način da odlažu ljetnje gume prilikom zamjene. - Uspravno se odlažu, bez opterećivanja, odnosno stavljanja tereta preko njih –poručuje Nikolić.
Nije mali broj građana koji nemaju prostora i mogućnosti da skladište gume, pa sve više servisa pruža i uslugu skladištenja guma. Cijene skladištenja u tzv. ,,hotelima za gume“ je dvadesetak eura po jednoj sezoni.
je onda veći problem. Dobre gume i kočnice glavu čuvaju – priča Nikolić. Preporučuje provjerene evropske proizvođače guma jer, smatra on, zapadnoevropski
standardi su stroži od azijskih. - Cijena uglavnom diktira kvalitet gume na tržištu. Što se kaže, koliko para toliko muzike. Ljudi koji idu na zapadnoevropske puteve praktikuju da imaju njihove gume, tamo su kazne rigorozne, vozi se brže na auto-putevima, ne smiju imati problema sa pneumaticima... Za neku normalnu vožnju dovoljna je srednja klasa gume. Nemamo proizvođače guma tako da što su veći troškovi transporta raste i cijena guma. Posljednje godine je porasla nekih pet, šest eura po gumi, kada je u pitanju srednja evropska klasa. One koštaju oko 65 eura po gumi, sa montažom. Kineske gume mogu da se nađu za 40, 50 eura za komad. Smatram da nije previše oko 250 eura za gume koje će vam trajati četiri godine, tj. da ,,obujete“ auto za četiri sezone. To vam je isto kao da štedite na cipelama koje nosite – šeretski će Nikolić.
BEZBJEDNOST
Naš sagovornik navodi da su gume namijenjene da se s njima pređe nekih 35.000 kilometara, a da im je rok trajanja do osam godina, bez obzira da li su korišćene ili ne.
- Nakon toga smatra se da ona nije upotrebljiva, jer gubi efekat prianjanja na asfalt. Ljudi treba da obrate pažnju prilikom kupovine guma i na njihovu godinu proizvodnje, jer svaka roba je bolja kada je freška, pa tako i gume – objašnjava Nikolić.
Za dugovječnost je najbolje, ističe ona, kada građani imaju dva seta guma – ljetnjih i zimskih, te da ih redovno mijenjaju.
imena svih dobitnika
Nakon drugog izvlačenja u nagradnoj igri „Toplija zima sa Pobjedom“, poznata su imena pet dobitnika drva za ogrijev i dobitnika peći „alfa favorit 70“.
U drugom izvlačenju, po pet metara drva dobili su Jovanka Danilović iz Podgorice, Miodrag Ivanović iz Nikšića, Vladimir Vujić iz Bara, Ivana Popović iz Danilovgrada i Marija Dragaš iz Pljevalja, dok je peć „alfa favorit 70“ dobio Predrag Martinović sa Cetinja. U saradnji sa Vezuv grupom, Pobjeda je podijelila ukupno 50 metara drva za ogrijev i dva šporeta „alfa favorit
- Ne smijete ljeti da vozite auto na zimskim gumama, kod nas su temperature previsoke, oko 50 stepeni na asfaltu, što izaziva veliku potrošnju zimskih guma, koje se u takvim uslovima izmijene i nijesu najbolje za zimu – priča Nikolić, uz napomenu da i prilikom odabira zimskih guma treba uzeti u obzir da su u Podgorici i južnoj regiji dnevne temperature zimi oko 10 –15 stepeni, dok zimske gume neki proizvođači rade za temperaturu podloge nižu od pet, pa čak i sedam stepeni. Ukoliko građani donesu svoje gume, zamjena zavisi od veličine točka.
- Montaža i demontaža se kreće od dva i po do četiri eura, u zavisnosti od veličine točka. Za dimenziju 15 cola montaža i demontaža su 2,5 eura i isto toliko balansiranje - ukupno pet eura po točku –navodi Nikolić.
Za duži vijek guma potrebno je da im je dobar pritisak, kao i da su trapovi dobri.
- Trap na automobilu mora biti dobar. Ako nije dobar pritisak i to izaziva veću potrošnju gume. Kontrola pritiska guma se preporučuje na svakih 15 dana, jer sama oscilacija spoljne temperature utiče na prianjanje, dihtovanje gume na felge, pa može doći do sitnijeg ili krupnijeg ispuštanja vazduha – navodi Nikolić. Ovaj iskusni vulkanizer uvijek skrene pažnju ako primijeti da nekome nijesu dobre gume ili primijeti da kočnice nijesu dobre.
- U tim slučajevima preporučim da ih zamijene prvenstveno zbog njihove bezbjednosti, jer voze i đecu, porodicu, dovode u opasnost sve njih – kaže Nikolić, uz naglasak na redovnom održavanju vozila kao najvažnijem uslovu za duži vijek trajanja. Uprava policije je najavila da od 15. novembra do 1. aprila na vozilima moraju biti zimske gume na svim točkovima, čak i na dionicama puteva koji nijesu obuhvaćeni naredbom ukoliko na njima pada snijeg, ima leda ili poledice. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. Na auto-putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
I. MITROVIĆ
70“. Imena srećnih dobitnika izvukla je direktorica korporativnih komunikacija Vezuv grupe Lena Bošković - Svjesni smo koliko je teško pripremiti ogrijev za zimu i koliki je to izdatak svakoj porodici u Crnoj Gori. Zato uvijek rado učestvujemo u sličnim akcijama - kazala je Bošković čestitajući dobitnicima, naglašavajući da uvijek treba širiti toplinu što u ovoj akciji nije bilo samo simbolično značenje. H. P.
PODGORICA – Primorje 1945 i Podgorica Bemax će prvi od crnogorskih timova da odigraju utakmice 3. kola ABA2 lige. Novljani jure drugi, a Podgoričani prvi trijumf u regionalnom takmičenju.
Pred košarkašima Primorja je drugi uzastopni meč kod kuće. Novljani su prošle sedmice pred svojim navijačima proslavili prvu, istorijsku pobjedu u ABA2 ligi, protiv Radničkog iz Kragujevca (96:76), a večeras od 18 časova će pokušati da urade isto i protiv Širokog.
Obje ekipe su na polovičnom učinku nakon dva kola ABA2 takmičenja, jer je Primorje na startu poraženo u gostima od Vojvodine, dok Široki ima poraz kod kuće od Sutjeske i pobjedu u gostima protiv Vršca. - Nakon odlične utakmice protiv Radničkog prošle srijede, ušli smo u dobar ritam i sa puno elana dočekujemo ekipu Širokog. O protivnicima znamo dosta, imaju tri odlična američka igrača. Nosioci igre su igrači koji imaju veliko iskustvo igranja u ABA ligi. Nadam se energiji koju smo pokazali protiv
Četvorica Crnogoraca debitovala u NCAA ligi - Bogavac i Radunović upisali 10, odnosno osam poena, asistencija za Sudara
PODGORICA – Četvorica od šestorice crnogorskih košarkaša odigrali su prve mečeve u sezoni u NCAA ligi – David Mirković, Luka Bogavac i Vladimir Sudar su upisali pobjede svojim timovima, dok je Marko Radunović poražen.
Mirkovićev Ilinoj je na startu bio bolji od Džekson Stejta (113:55), a bivši krilni centar SC Derbija je imao odličan debi. Za skor 24 minuta upisao je 19 poena (10-7 iz igre), 14 skokova i četiri asistencije. Postao je prvi igrač Ilinoja od 2019. godine, koji je u prvom zvaničnom meču, u debitantskoj sezoni u NCAA, stigao do dabl-dabla, a zauzeo je sedmo
mjesto na vječnoj listi igrača sa najviše uhvaćenih lopti na debiju u NCAA ligi. A već nakon pet minuta igre bio je blizu dabl-dabla, jer je ima po osam poena i skokova, a do kraja prvog poluvremena je bio dvocifren u obje kategorije. - Dolazak na koledž je velika promjena u mojoj karijeri. Drugi jezik, novo okruženje i stil igre. Trenirao sam jako, trener i saigrači su bili uz mene, mnogo su mi pomogli. Rekli su mi šta se očekuje od mene i ja sam se dobro spremio i sada sve dobro ide - rekao je Mirković. Odličan je bio i Mirkovićev saigrač Tomislav Ivišić, takođe bivši igrač SC Derbija, koji je meč završio sa 21 poenom i četiri skoka, dok je njegov brat
Kragujevčana, kao i podršci sa tribina, koja je sigurno važna za momke. Još jedna pobjeda u ABA2 bila bi vanserijski uspjeh. Imamo pravo da se nadamo dobrom ishodu - rekao je trener Novljana Pavle Roganović Prije duela sa Širokim, Primorje je u domaćem prvenstvu pobijedilo Dečić (97:88) i upisalo četvrtu pobjedu na isto toliko mečeva u ligi. - Pred nama je utakmica protiv veoma kvalitetne ekipe Širokog. Svjesni smo izazova koji nas očekuje, ali upravo takve
utakmice su najbolji test za naš tim. Ulazimo maksimalno motivisani, sa željom da pokažemo koliko možemo i da se borimo za svaki poen i svaku loptu. Znamo da Široki ima blagu prednost u kvalitetu i iskustvu, ali vjerujemo u naš rad, zajedništvo i energiju koju donosimo. Naš cilj je da damo sve od sebe, odigramo hrabro i pokažemo pravo lice Primorjarekao je Nikola Rakočević, krilo Novljana. Sedmicu nakon gostovanja Mornara Barsko zlato (Barani poraženi 91:77), i košarkaši Podgorice Bemax danas će na Palama od 16 časova igrati protiv Jahorine, u utakmici 3. kola ABA2 lige. Podgorica je u prva dva kola poražena od Borca i Slobode, dok novi član regionalnog takmičenja ima polovičan skor - trijumf protiv Mornara i poraz od Zlatibora. - Očekuje nas težak meč. Znamo da Jahorina ima kvalitetan sastav i velike ambicije, a samim tim i da je favorit u ovoj utakmici, ali nastojaćemo da ostavimo što bolji utisak. Naša mladost nadam se da može biti adut kako bismo pokušali da napravimo iznenađenje –rekao je Miodrag Kadija, trener Podgorice Bemax. Podgorica je protiv Danilovgrada minulog vikenda upisala prvi trijumf ove sezone i u mnogo boljem raspoloženju dočekuje meč sa Jahorinom. - Pred nama je veoma neugodan meč. Jahorina ima dobar tim, a posebno je dobra na svom terenu. Vidjeli smo da su dobili Mornar, pokazali svoj kvalitet, ali želimo da napravimo reakciju i najavimo bolja izdanja – kazao je Milorad Brajović, krilni košarkaš Podgorice. S. J.
blizanac Zvonimir imao četiri poena, ali i devet skokova. Dobar na debiju bio je i bek Luka Bogavac, čija je Sjeverna Karolina savladala Arkanzas 94:54, a naš mladi košarkaš je za 20 minuta zabilježio 10 poena (9-3 iz igre), uz pet asistencija i tri skoka.
Marko Radunović, 19-godišnji bivši bek Podgorice, sa Boston koledžom je poražen od Floride Atlantika sa 83:78, a za nešto više od 16 minuta je upisao osam poena (6-3 iz igre,
trojke 3-2), pet skokova i ukradenu loptu. Bez poena na debiju je ostao Vladimir Sudar. Bivši plejmejker SC Derbija je u pobjedi svog Peperdina protiv Lajf Pacifika 80 sa 88:80 igrao tri minuta i upisao asistenciju. Andrija Grbović će sa Arizona Stejtom igrati noćas u tri sata iza ponoći protiv Južne Jute, dok Fedor Žugić sa Krejtonom igra u četvrtak u dva sata ujutro po našem vremenu protiv Južne Dakote. S. J.
Budućnost Voli savladala turski tim
PODGORICA - Nošeni sjajnom podrškom sa tribina, u najboljoj atmosferi od početka sezone, košarkaši Budućnost Volija skinuli su prvi veliki „skalp“ u sezoni, pobijedivši jednog od favorita za osvajanje Evrokupa – izabranici Andreja Žakelja su slavili protiv Bešiktaša 82:79 (21:26, 26:19, 23:16, 12:18), u 6. kolu grupe B, pa sada imaju isti skor kao turski tim – četiri pobjede i dva poraza.
Time su Podgoričani poslali poruku rivalima da velike ambicije u ovom takmičenju nijesu bez pokrića.
„Plavi“ su prvi put pobijedili tim iz Istabula, nakon dva prošlogodišnja poraza, i produžili su ovosezonsku seriju na šest pobjeda, na dva fronta, za lijepu najavu neđeljnog abaligaškog derbija protiv Crvene zvezde.
Sa četiri trojke bez promašaja
u prva tri minuta i 24 sekunde (dvije Entonija Brauna, po jedna Metjuza i Žižića), Bešiktaš je vrlo lako stigao do osam poena prednosti u prvoj četvrtini (14:6). Budućnost je slabo branila šut gostiju sa distance, a u napadu je morala da se muči da drži priključak u ovoj dionici, jer je imala raspoloženog samo Rašida Sulejmona (osam poena). Turski tim je osam poena prednosti imao i nepun minut kasnije (16:8), a tri posjeda prednosti je čuvala do 21:14, na tri minuta prije kraja. Završica četvrtine je pripala Budućnosti, koja je parcijalom 7:2 smanjila na posjed minusa (23:21), nakon trojke Džuvana Morgana, na 68 sekundi do kraja. Imali su Podgoričani i šansu da izjednače ili povedu, ali sudije nijesu svirale, čini se, očigledan faul nad Džejmsom Tompsonom u narednom napadu Budućnosti. Na drugoj strani, Bešiktaš je takav poklon iskoristio
tim u 6. kolu grupe B Evrokupa
Sulejmon 20 MegiMejs 4 Tompson 6 SlavkovićTanasković 7 Ferel 13 Jovanović -
Dvorana: ,,MTEL Morača“ Gledalaca: 3.000.
Sudije: Bisang, Leskano i Tajs.
i trojkom Arslana došao do pet poena prednosti (26:21) nakon prve dionice. Budućnost je u prvih 10 minuta bila nešto preciznija za dva poena (61,5 – 57,1%), ali su gosti mnogo bolje šutirali sa petimetra sa pet trojki iz sedam pokušaja, dok su „plavi“ pogodili jednu trojku iz četiri šuta. Broj skokova je bio izjednačen (po sedam), Budućnost je imala više ukradenih lopti (4-1) i manje izgubljenih (2-4), a gosti više asistencija (5-3). Iako je Budućnost otvorila drugu četvrtinu sa dva uzastopna koša Tompsona, Bešiktaš je ponovo zahvaljujući šutu sa distance vratio sigurnu prednost, jer su prvo Arslan, a onda i Braun trojkama pokrenuli seriju, koju je završio Dotson košem za maksimalnih devet poena prednosti (34:25), nakon nepuna tri minuta igre. Turski tim je u još dva navrata imao takvu prednost (36:27, 38:29), a onda je proradila i „da-
lekometna paljba“ Podgoričana, pa su Morgan jednom, Jogi Ferel dva puta uzastopno pogodili trojku, u razmaku od 65 sekundi, za izjednačenje (38:38), na tri minuta i sedam sekundi prije velikog odmora. Seriju domaćih je prekinuo trojkom Metjuz, ali je uslijedila nova serija Budućnost, od 7:0, za „plus četiri“ (45:41), na 41,6 sekundu do kraja. Podgoričani su do poluvremena uspjeli da sačuvaju posjed prednosti (47:45), iako su imali slabiji šut za dva poena (55,6 – 64,3%), ali su imali bolji za tri poena, jer su u drugoj četvrtini pogodili sva tri šuta sa distance, dok je Bešiktaš, takođe, ubacio tri trojke, ali i promašio šest puta. Gosti su na poluvremenu imali skok više (13-12), više asistencija (11-7), ali manje ukradenih lopti (3-7) i više izgubljenih (96). Budućnost je i dalje jedina imala poene iz kontranapada (četiri), broj poena nakon izgubljenih lopti rivala je bio izjed-
Metjuz 11 Dotson 14 Kamagate 4 Ugurlu 6
ŽAKELJ: Bitna pobjeda za samopouzdanje, hvala navijačima
Andrej Žakelj, trener
Budućnosti, bio je zadovoljan pobjedom i izdanjem svog tima.
- Čestitke igračima na pobjedi i pristupu, koncentraciji, odrađivanju zadataka koje smo postavili prije utakmice. Mislim da smo u drugom poluvremenu odigrali mnogo bolju odbranu, čvršću, agresivniju i mislim da je to na kraju odlučilo. I to je uslov za sve segmente košarke. S tim moram da budem zadovoljan, ali to je jedna utakmica, bitna za nas, za samopouzdanje, za naredne utakmice. Sada treba da odmorimo i idemo dalje. Hvala i navijačima koji su došli u velikom broju i napravili dobru atmosferu i nadam se da ćemo ih još vidjeti u ovom broju –kazao je Žakelj. Dušan Alimpijević, strateg Bešiktaša, nije bio zadovoljan suđenjem. - Čestitam Budućnost na pobjedi. Radi se o timu sa puno talenta, puno pozicija iz kojih igrači mogu da poentiraju na različite načine. Podatak da su utakmicu završili sa 10 asistencija, a postigli su 82 poena, dovoljno govori o tome šta
načen (po 10), dok su gosti bolje koristili drugi napad (8-2). Prednost je mogla da bude veća odmah na početku drugog poluvremena, ali Ferel nije pogodio bacanje zbog tehničke greške koju je trener gostiju Dušan Alimpijević dobio zbog prigovora sudijama po završetku prvom poluvremena. Ferel se, međutim, iskupio na isteku prvog napada kada je pogodio trojku iz ugla, na šta se u narednom napadu nadovezao Sulejmon, košem za sedam poena prednosti (52:45), da bi nakon koševa Sulejmona i Ferela u kontri za 56:47 Alimpijević bio primoran da uzme tajm-aut, nakon dva minuta i 18 sekundi igre u drugom poluvremenu. Minut odmora i savjeti srpskog stručnjaka prijali su gostima, koji su u narednih pet i po minuta polako „topili“ prednost Podgoričana do pola koša razlike (60:59), koliko je bilo na dva minuta i 16 sekundi prije kraja kvartala. Buduć-
je bilo. Oni su uzeli puno šuteva „jedan na jedan“ preko ruke i pogodili su. Dva razloga su za to, prvi je da su jako talentovani, a drugi razlog je da smo mi bili mekani. Sve ostalo što bih rekao, vjerovatno bih kao trener pretrpio određene sankcije. Time ne umanjujem pobjedu Budućnosti, utakmica je mogla da ode na obje strane. Mogao je i Bešiktaš da pobijedi, imali smo otvorene šuteve na kraju, sreća je otišla na stranu Budućnosti. Ovake stvari su normalne da sreća ode na jednu stranu, ovoga puta je otišla na stranu Budućnosti – kazao je Alimpijević.
nost se, međutim, trgla u finišu četvrtine, posebno u odbrani, a raznovrsnom igrom u napadu (svih pet koševa do kraja su postigli različiti igrači) stigli su ponovo do devet poena prednosti (70:61) pred posljednjih 10 minuta.
Šest poena iz dva napada Bešiktaša za „minus tri“ (70:67) bili su znak da Žakelj odmah mora da traži tajm-aut, jer je odbrana lako popustila u te dvije akcije. Bešiktaš je nastavio bolje da igra, pa je trojkom Brauna i stigao do izjednačenja (74:74), sredinom četvrtine, kada je bilo jasno da će uslijediti neizvjesna završnica. Sulejmon je trojkom vratio energiju svojoj ekipi (77:74), ali je preko njega Vito Braun dao koš i dodatno bacanje za prvo vođstvo turskog tima u 2. poluvremenu (79:77), na 98 sekundi do kraja. Aksel Butej je izjednačio iz teške pozicije, a njegov zemljak Džeri Butsijel rampom zaustavio Metj-
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
Oči Evrope bile su sinoć uprte u Podgoricu. U danima kada je Crna Gora prolazila kroz talas tenzija i kada su se na površinu ponovo izdigli tamni tonovi ksenofobije i predrasuda, činilo se da sport može postati nova linija razdvajanja. U jeku antiturskog narativa i vijesti o napadima na imovinu turskih državljana, čule su se inicijative da se utakmica Budućnost - Bešiktaš odigra bez publike, pa čak i da se otkaže. Meč je proglašen utakmicom visokog rizika. Strah je, makar na trenutak, prijetio da preuzme teren. To bi bio poraz sporta. Ipak, pobijedila je - košarka. Podgorica je sinoć pokazala da razumije šta znači evropski duh, da zna kako se čuva dostojanstvo i kako se, iznad svega, brani sport kao prostor koji spaja ljude. Utakmica je protekla bez ijednog incidenta, bez ijedne ružne riječi ili poruke. Dvorana je disala zajedno, sa poštovanjem prema igri i protivniku. Rezultat, iako sjajan, jer su naši momci u pravom evroligaškom duelu savladali prvoplasirani tim Eurokupa i turskog prvenstva, ovoga puta nije bio najvažniji.
KK Budućnost Voli zaslužuje svaku pohvalu - pokazali su da sportska organizacija i brend Podgorice i Crne Gore može biti ogledalo društva koje teži zrelosti. Preciznost, odgovornost i hladna glava u momentima kada emocije lako mogu prevagnuti, ono su što ovu utakmicu čini mnogo više od sportskog događaja. Čini je - porukom.
A najljepši trenutak večeri nije došao s parketa, već iz srca djece.
Izlazeći zajedno s igračima, držeći se za ruke i noseći majice s natpisom
uza da donese novu prednost „crno-bijelima“ i uticao da gostima istekne napad 58 sekundi prije posljednje sirene. Sulejmon je fenomenalno pogodio, na 38,9 sekundi do kraja, Metjuz nije pogodio trojku za preokret, nakon čega je Sulejmon fauliran, ali je pogodio jedno od dva bacanja za konač-
Mir nije samo riječ
„Mir nije samo riječ“, mališani su dali smisao svemu što se dogodilo. Njihova tiha, ali snažna poruka bila je jača od svake izjave, transparenta i naslova. U trenutku kada se svijet prečesto dijeli po linijama nacija, vjera i interesa, djeca su nas podsjetila na ono što smo zaboravili - da mir mora biti svakodnevna praksa, a ne prazna riječ. Posebno svjetlo večeri donio je i gest turskog ambasadora, koji je sa dostojanstvom i smirenošću sjeo u svečanu ložu, rame uz rame s domaćinima. Njegovo prisustvo bilo je više od protokola - bilo je to diplomatsko svjedočanstvo povjerenja i poštovanja. U trenutku kada su mnogi očekivali podjele, on je izabrao dijalog i prisustvo. Time je pokazao da pravi ambasador ne govori samo riječima, već djelima koja spajaju.
U dvorani nije bilo mržnje, već sportskog duha, poštovanja i topline. To je bio onaj tihi, ali istinski diplomatski trenutak koji gradi mostove – bez izjava, bez kamera, ali sa iskrenom željom da razum pobijedi. Podgorica je sinoć poslala jasnu poruku regionu i Evropi: nije grad mržnje, već grad viteštva, sporta i otvorenog srca.
Kada je na tribinama mir, i u društvu se lakše čuje razum.
U vremenu kada se svaka razlika može pretvoriti u sukob, ova utakmica pokazala je da postoji i drugi put, onaj kojim se ide dostojanstveno, bez straha i predrasuda. Taj put nije lak, ali vodi naprijed. Mir, zaista, nije samo riječ. To je odluka, da u sebi pobijedimo ono što dijeli, i da drugome pružimo ruku. Sinoć je Podgorica to uradila.
Podgorica je još jednom dokazala da je - svijet.
nih 82:79, jer gosti nijesu dobro iskoristili posljednjih 13,5 sekundi, i zbog Andrije Slavkovića (prvi put je bio starter ove sezone), koji je dobro branio šut Endrjua Brauna za tri poena… Budućnost u narednom kolu, 12. novembra, gostuje Kemnicu. S. JONČIĆ
U subotu se okuplja ženska seniorska košarkaška reprezentacija
PODGORICA – Jelena Škerović prije deset dana dobila je podršku Košarkaškog saveza Crne Gore, tako će najmanje još godinu predvoditi kao selektorka našu žensku seniorsku košarkašku reprezentaciju. Ono što se gotovo znalo i ranije tako je dobilo potvrdu, a onda su uslijedili i pozivi, jer će se naša ženska seniorska reprezentacija okupiti u subotu, tačno u podne u hotelu ,,Voco“, čime će krenuti mini pripreme uoči prvog FIBA ,,prozora“, tokom kojeg će Crna Gora odigrati prva tri meča u kvalifikacijama za Eurobasket 2027. godine.
U rosteru Crne Gore za novi ciklus neće biti Jelene Vučetić, Milice Jovanović i Jovane Pašić, ali za razliku od ljetos i nastupa na šampionatu Evrope ponovo će u ,,crvenom“ biti Dragana Živković, koja je odnedavno članica Rapida iz Bukurešta. Kako Pobjeda saznaje prvi put na spisku Jelene Škerović biće Marija Đuranović (2006. godište), članica Raguze. Tim iz Dubrovnika je lider u šampionatu Hrvatske (5-0), a u domaćem takmičenju Đuranović je nastupila na četiri meča sa prosjekom 13,8 minuta, te 5,8 poena i 4,8 skoka, dok je u Evrokupu Raguza ,,fenjeraš“
grupe H sa učinkom 0-4 (-122 koš razlika), a Đuranović je nastupila na samo jednom meču (dva minuta).
Osim promjena u timu, biće i određenih promjena u stručnom štabu...
Kada je u pitanju novembarski ciklus, Crna Gora će 12. novembra u ,,Bemaks areni“ ugostiti Ukrajinu, a zatim igra dva meča na strani – 15. novembra ,,crvene“ gostuju Azerbejdžanu u Bakuu, dok tri dana kasnije u Botevgradu igraju protiv Bugarske.
Naredni ženski Eurobasket organizovaće ponovo četiri države – Belgija, Finska, Litvanija i Švedska, koje će samim tim direktno izboriti prolaz. Po novom sistemu, u prvoj rundi kvalifikacija igraće 27 selekcija, koje će kroz dva ,,prozora“ (od 9. do 19. novembra i od 8. do 18. marta) tražiti prolaz dalje. Pobjednici i drugoplasirani timovi iz svake grupe, kao i tri najbolje trećeplasirana tima (ukupno 17 timova) nastaviće kvalifikacije u drugoj rundi. Timovi koji ne prođu prvu rundu kvalifikacija nastavljaju takmičenje u pretkvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2029. godine. U drugoj rundi kvalifikacija nastupiće 24 tima – 17 iz prve runde kvalifikacija i sedam iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Druga runda kvalifikacija za EP igraće se u novembru 2026. i februaru 2027. godine, tako što će se obaviti žrijeb, a formiraće se šest grupa sa po četiri tima. Po dvije najbolje plasirane selekcije iz šest grupa uz četiri domaćina (Belgija, Finska, Litvanija i Švedska) izboriće prolaz na šampionat Evrope. R. P.
Košarkašice Budućnost Bemaksa lako savladale Zagreb Igra i
pristup važniji od pobjede
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa opravdale su očekivanja u meču protiv Zagreba (98:41) u 5. kolu WABA lige, tako da su na kraju prvog ciklusa regionalnog takmičenja ,,vučice“ na skoru 3-1. Podgoričanke su, za razliku od mečeva protiv Rilskog, Montane i Partizana, djelovale bolje, agresivnije u odbrani, ali i bez oscilacija u igri, pa upravo ozbiljan pristup, dobra energija i izuzetni procenti šuta donose još veće zadovoljstvo od same pobjede. - Znale smo da je Zagreb došao oslabljen, ali bez obzira na to, odigrale smo sa maksimalnim pristupom. Bile smo svjesne da nam treba reakcija, ne zbog poraza u Montani, već smo i protiv Partizana imale dosta oscilacija i jednostavno smo željele da ostavimo bolji utisak. Iako smo imale ulogu favorita, željele smo da pobjedom i dobrom partijom dokažemo da smo u usponu forme i sigurno da je ovo bilo naše najbolje izdanje ove sezone – istakla je kapitenka Podgoričanki Zorana Radonjić. Baranka je obilježila meč protiv Zagreba – u 94. utakmici
za ,,plave“ u WABA ligi postigla je 15 poena, uz 6 asistencija i 5 ukradenih lopti za indeks 24. Upravo tom brojkom ušla je u klub ,,1000“, jer je na vječitoj listi stigla do 1004 indeksnih poena, što do sada nije uspjela nijedna igračica podgoričkog kluba. - Iskrena da budem, iznenadila sam se kada mi je trener nakon utakmice čestitao u svlačionici na tom uspjehu. Bila sam iznenađenja, jer nijesam znala za te statističke podatke i naravno da je to nešto što prija i drago mi je da sam dostigla takve brojke – skromna je Radonjić.
U WABA ligi sada će uslijediti pauza zbog FIBA ,,prozora“ tokom kojeg će Crna Gora dočekati Ukrajinu, a gostovati Azerbejdžanu i Bugarskoj.
- Bilo je bitno da u dobrom raspoloženju dočekamo pauzu. Sada se okrećemo reprezentaciji, a onda nam slijedi meč u Podgorici protiv ,,orlova“ i zatim veliki derbi u Celju. Nadam se da ćemo biti zdrave i da ćemo i nakon reprezentacije biti u dobrom ritmu, a onda ćemo nastojati da potvrdimo da možemo mnogo i pored personalnih problema – naglasila je Radonjić. R. P.
PODGORICA - Realno je, vjerovatno i neminovno, da fudbaleri Budućnosti danas završe učešće u ovogodišnjem izdanju omladinske Lige šampiona. ,,Plavi“ pred revanš 2. kola pod Goricom (17 h) imaju veliki zaostatak iz prvog meča u Ikastu, gdje su poraženi od Midtjilanda (3:0).
Nije danski tim bio toliko bolji kao što rezultat kaže. Štaviše - ,,plavi“ su dobrim dijelom utakmice bili ravnopravan rival, ali za razliku do domaćina – nijesu iskoristili šanse. Skandinavski predstavnik je iskusniji, nastupa sa starijim igračima i znao je da kazni propuste u zadnjoj liniji crnogorske ekipe.
Pred izabranicima Marka Janjevića je teška misija, ali lopta je okrugla, nada u veleobrt uvijek postoji.
- Bez obzira na ishod prve utakmice, naše je da idemo na pobjedu pred svojim navijačima. Trenirali smo jako, spremili se, a nakon analiza koje smo napravili – vjerujem da ćemo imati što da pokažemo pred svojim navijačima. Midtjiland je dobra ekipa, imaju
kompaktnost, znaju da igraju, ali vidjeli smo da imaju i svoje boljke. Očekujem drugačiji meč, našu bolju partiju i nadamo se najboljem – rekao je Lazar Popović, prvotimac
mladog tima Budućnosti. Podgoričani su prošle godine preskočili Dinamo Tbilisi na startu kvalifikacija za Ligu šampona U19, a potom eliminisani od Trabzona.
Samo tri trijumfa domaćina u devet utakmica, Jokić vodio Denver do četvrte
PODGORICA – Denver je do četvrte pobjede u sezoni NBA lige došao protiv Sakramenta sa 130:124, a najefikasniji u ekipi Nagetsa bio je Nikola Jokić. Srpski centar je za 36 minuta igre zabilježio 34 poena (22-14 iz igre), uz 14 asistencija, sedam skokova, četiri ukradene lopte i dvije blokade. U jednoj od svega tri pobjede domaćina u devet utakmica, Kris tijan Braun je za Denver dodao 21 poen, Eron Gordon je upisao 20 poena i sedam skokova, dok je Džamal Marej utakmicu završio sa 15 poena, te po sedam skokova i asistencija. U ekipi Sakramenta najefikasniji je bio bivši igrač Denvera Rasel Vestbruk sa 26 poena, uz 12 skokova i šest asistencija. Demar Derozan je dodao 19 poena, Denis Šruder je upisao 18 poena i devet asistencija, dok su Zek Lavin i Kijon Elis postigli po 15 poena. Domantas Sabonis je utakmicu završio sa 13 poena, 17 skokova i pet asistencija. Denver je
peti na tabeli Zapadne konferencije sa skorom 4-2, dok Sakramento zauzima 13. mjesto sa dvije pobjede i pet poraza. Još jedan bivši MVP je obilježio veče u NBA ligi - pogotkom uz zvuk sirene Janisa Adetokumba, Milvoki je pobijedio Indijanu 117:115, i time vicešampionu nanio šesti poraz u sezoni. Najefikasniji igrač te utakmice bio je upravo Adetokumbo sa 33 poena (21-14 iz igre), uz 13 skokova, pet asistencija i dvije ukradene lopte. Kajl Kuzma je dodao 15 poena i pet skokova, a Ej Si Grin 13 poena. Pejsersima je nedovoljan bio učinak Paskala Sijakama od 32 poena, osam asistencija, pet skokova i tri ukradene lopte i Ajzee Džeksona od 21 poen i 10 skokova. Timovi iz Los Anđelesa su imali polovičan skor. Iako su igrali bez povrijeđenih Lebrona Džejmsa, Luke Dončića i Ostina Rivsa, Lejkersi su do četvrte uzastopne pobjede došli protiv Portlanda (123:115), uz 29 poena i 10 skokova Diandrea Ejtona, 28 poena Rui Hači-
mure i 25 poena i šest skokova Nika Smita juniora. U poraženom timu najbolji je bio Deni Avdija sa 33 poena i šest skokova, Šedon Šerp je dodao 23 poena i sedam skokova. Klipersi su, sa druge strane, izgubili kod kuće od Majamina 120:119. Najefikasniji u ekipi Majamija bio je Bem Adebajo sa 25 poena, uz 10 skokova. Norman Pauel je dodao 21 poen, Endru Vigins je upisao 17 poena, dok je Kelel Ver postigao 16 poena. U ekipi Klipersa najefikasniji je bio Džejms Harden sa 29 poena, uz osam asistencija i sedam skokova. Kavaj Lenard je dodao 27 poena, dok su Bredli Bil, Derik Džouns junior i Džon Kolins postigli po 12 poena. Ivica Zubac je utakmicu završio sa devet poena i 18 skokova. Majami je peti na tabeli Istočne
Budućnosti danas (17 h) dočekuju Midtjiland Ligu šampiona
Ove sezone, Budućnost je na premijeri bila bolja od velškog – Haverfordvesta, ali je na sljedećem nivou naišla na protivnika čija škola važi za jednu od najboljih na pro-
četvrte pobjede
konferencije sa četiri pobjede i tri poraza, dok su Klipersi deveti na Zapadu sa skorom 3-3. Četvrti uzastopni trijumf je ostvario je Hjuston, koji je, predvođen Ejmenom Tompsonom sa 27 poena, Alperenom Šengunom sa 26 poena i 11 skokova i Kevinom Durentom sa 21 poenom, pobijedio Dalas 110:102. Na drugoj strani, Dalas je odigrao još jednu utakmicu bez Entonija Dejvisa, a istakao je Pi Džej Vašington je imao 29 poena. Rezultati: Bruklin – Minesota 109:125, Indijana – Milvoki 115:117, Boston – Juta 103:105, Njujork – Vašington 109:102, Hjuston – Dalas 110:102, Memfis – Detroit 106:114, Denver –Sakramento 130:124, Portland – Los Anđeles Lejkers 115:123, Los Anđeles Klipers – Majami 119:120. S. J.
storu Skandinavije.
- Očekujemo podršku sa tribina. Svi pamtimo kako je bilo prošle sezone protiv Dinamo Tbilisija i Trabzona, kada su navijači nosili ekipu
pod Goricom – dodao je Popović, koji je prethodnih dana bi priključen radu sa seniorskim timom.
- Iskustvo koje znači. Imao sam priliku da upoznam trenera prve ekipe, da učim i upijam savjete. To je stepenik više u karijeri. Vjerujem da ću i ja biti jedan od onih koji će ostaviti trag u klubu – poručio je talentovani Popović.
Koliko Budućnost naspram sebe ima jakog suparnika svjedoči činjenica da je Midtjiland prethodne sezone bio učesnik četvrtfinala Lige šampiona mladih.
Bio je čak i na pragu iznenađenja protiv Mančester sitija, ali je ispao na penale.
- Očekujemo tešku utakmicu, Midtjiland je odlična ekipa, znamo rezultat, probaćemo da im izađemo visoko i da ih natjeramo na grešku. Prošle godine su ispali u četvrfinalu ovog takmičenja, sigurno da imaju više iskustva od nas, ali mi imamo neke svoje šanse i probaćemo da ih iskoristimo uz podršku publike. Motiva ne fali. Potrudićemo se da pružimo maksimum – zaključio je Matija Rakčević, vezista ,,plavih“. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Nekadašnji golman Fudbalskog kluba Budućnost Dragan Simeunović preminuo je u 72. godini.
Za Budućnost je branio 1985. godine, a nastup za ,,plavo-bijele“ u junu 1986. protiv Sutjeske bio mu je posljednji u prvoligaškoj konkurenciji u SFR Jugoslaviji.
Za Budućnost su u tom meču nastupili i Vlaisavljević, Vorotović, Martać, Vlahović Brnović Bajo-
vić Vešović (Mišković), Janović i Savićević Branio je i za Slogu iz Kraljeva, Crvenu zvezdu, Trepču, Vardar, OFK Beograd, Radnički iz Beograda, a u inostranstvu za grčki Kalamarias i Olimpijakos Volos. Sa Crvenom zvezdom osvojio je dva prvenstva i jedan Kup Jugoslavije. Za nacionalni tim je nastupio jednom, u prijateljskoj utakmici protiv Rumunije 30. marta 1980. godine. R. A.
PODGORICA – Mančester siti i Borusija iz Dortmunda jedini su timovi koji su osvojili po sedam bodova iz prva tri kola Lige šampiona, a njihov duel na ,,Etihadu“ privlači i najviše pažnje u današnjem programu elitnog takmičenja. Velikim dijelom i zbog golgetera koji se ne zaustavlja – Erling Haland je 2022. godine upravo iz Borusije došao u Siti i u prvoj sezoni kao fudbaler ,,građana“ postigao 56 pogodaka, što mu je najuspješnija takmičarska godina do sad. Dvadeset petogodišnji Norvežanin igra u fantastičnoj formi, od početka sezone dao je 26 golova u svim takmičenjima za Siti i Norvešku i stigao do ukupne brojke od 327 pogodaka u karijeri. Menadžer Sitija Pep Gvardiola, i ne samo on, uporedio je Halanda sa Kristijanom Ronaldom i Lionelom Mesijem Argentinac (38) je postigao ukupno 892 gola, dok 40-godišnji Portugalac ima 952 i cilj mu je da stigne do 1.000. Na pitanje da li sebe vidi na nivou pomenutih legendi, Haland je skromno odgovorio: - Ne, nimalo. Daleko sam od njih. Niko se ne može približiti njima dvojici – kazao je Erling. Haland je u Premijer ligi dao 98 golova u 107 utakmica i blizu je toga da postane igrač koji je najbrže stigao do najmanje 100 golova u engleskoj eliti. Bivši kapiten Engleske Alan Širer postavio je tu granicu sa 124 utakmice i sa 260 pogodaka prvi je na vječnoj listi strijelaca. Novinari su pitali Halanda i hoće li ove sezone nadmašiti vlastiti rekord po broju golova. - Koji rekord? Ne bih da zvučim arogantno – odgovorio je Norvežanin.
NE RAZMIŠLJAM
O REKORDIMA
- Na dobrom sam putu, ali ne razmišljam o tome. Zapravo ne znam nijedan rekord, osim Širerov u Premijer ligi. Opet, to nije nešto o čemu razmišljam. Razmišljanje o rekordima koje mogu da oborim mi je posljednja stvar na umu, samo pokušavam da pomognem timu da pobjeđuje. To je moj posao i to je moj glavni fokus. Znam da zvuči dosadno, znam da želite da kažem potpuno suprotno, ali nije tako – naveo je Haland. Golgeter Sitija postigao je 53 gola u samo 51 utakmici Lige šampiona – niko brže nije sti-
LŠ (4. KOLO): Siti dočekuje ,,milionere“ na krilima fantastičnih brojki Norvežanina
gao do ,,kluba 50“. Osvojio je elitno evropsko klupsko takmičenje u svojoj prvoj sezoni sa Sitijem, a iste godine i Premijer ligu i FA kup.
- Potpuno sam ista osoba otkad znam za sebe. Ništa se nije promijenilo. Još sam isto ono dijete koje je odraslo u Brineu (grad u Norveškoj, prim. aut), ali s više životnog iskustva. Ja sam samo Erling, Norvežanin, i to se nikada neće promijeniti – istakao je Haland.
Ove sezone nije dao pogodak u samo dvije utakmice u kojima je nastupio. Pep Gvardiola će se i večeras protiv Borusije najviše osloniti na njega.
- Teško je naći igrača svjetske klase da je tako skroman, to je nevjerovatno. Znam da će davati golove i kakav će uticaj imati na tim, ali on uvijek ima na umu ono što je najbolje za tim. To je teško pronaći kod igrača takvih sposobnosti. Erling je takav. Bilo je to iznenađenje za sve nas jer napadači obično samo razmišljaju o golovima – kazao je Gvardiola.
JANKOVIĆ I KARABAG
DOČEKUJU ČELZI
Karabag je fantastično počeo misiju u Ligi šampiona, pobijedio Benfiku (3:2) i Kopenhagen (2:0), a prvi poraz pretrpio je prije dvije sedmice od Atletika u Bilbau (3:1).
Tim Marka Jankovića večeras od 18.45 sati očekuje spektakl – u Bakuu gostuje Čelzi. - Čeka nas zanimljiva utakmi-
ca. Čelzi je klub s dugom istorijom. Motiviše nas kada tako veliki timovi dođu u Baku. To nam takođe pomaže da popularizujemo fudbal u našoj zemlji. Dobro smo se pripremili za utakmicu. Želimo da pružimo dobru predstavu. Vjerujem svojim igračima. Hoćemo da navijači budu zadovoljni našom igrom – kazao je trener azerbejdžanskog prvaka Gurban Gurbanov
DOBIJA LI KRSTOVIĆ NOVOG TRENERA?
Atalanta našeg Nikole Krstovića gostuje Olimpiku iz Marseja u meču koji bi mogao da bude ključan za ostanak trenera Ivana Jurića ,,Boginja“ nije pobijedila u posljednjih šest mečeva i teško da bi čelnici kluba iz Bergama istrpjeli još jedan kiks. Barselona će gostovati Klub Brižu, Inter je veliki favorit protiv Kairata u Milanu, a odličan fudbal mogao bi da bude viđen u duelima Njukasla i Atletik Bilbaoa, Benfike i Bajera, Ajaksa i Galatasaraja... Večeras će igrati i Pafos – Viljareal. N.KOSTIĆ
Ženska fudbalska reprezentacija saznala protivnike za nastup u Ligi B UEFA Lige nacija Crna
PODGORICA - Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore na žrijebu u Nionu saznala je protivnike u premijernom nastupu u Ligi B UEFA Lige nacija. Žrijeb je našu selekciju svrstao u grupu B1, u kojoj su i Vels, Češka i Albanija. - Prije svega, zadovoljstvo je naći se u društvu ovakvih repre-
zentacija. U principu, mi šansu treba da tražimo u utakmicama sa Albanijom, iako je sigurno da nas i tu čeka izuzetno težak posao. Što se tiče Velsa i Češke, radi se o sjajnim reprezentacijama i nadam se da ćemo pružiti dostojan otpor u duelima sa njima - istakao je selektor Mirko Marić nakon žrijeba. Novo izdanje Lige nacija, koje
je dio kvalifikacionog ciklusa za Svjetsko prvenstvo, igraće se u martu, aprilu i junu naredne godine. Prvo mjesto u grupi donosi plasman u Ligu A, dok osvajanje nekog od prva tri mjesta vodi u prvu rundu plej-of faze kvalifikacija. Posljednjeplasirana ekipa u grupi narednu fazu Lige nacija igraće u Ligi C. R. P.
,,Lavovi“ odlično reagovali nakon teškog poraza na startu
Kadetska rukometna reprezentacija u evropskoj eliti, trener Vuk
Kaluđerović poručuje
PODGORICA – Ostvarili smo veliki uspjeh, ocijenio je prvi trener crnogorskih kadeta Vuk Kaluđerović nakon što je naša rukometna reprezentacija izborila plasman na Evropsko prvenstvo.
Početak kvalifikacionog turnira u Slovačkoj ipak nije nagovještavao takav epilog – ,,lavovi“ su u prvom kolu deklasirani od domaćina sa čak 41:22.
- Igrali smo sa domaćinom turnira i u meč ušli s ogromnom željom, ali smo ga otvorili katastrofalno. Iz te prevelike želje ušli smo u seriju tehničkih grešaka i promašenih zicera. Slovačka je to iskoristila brzo i efikasno – rekao je Kaluđerović za Pobjedu.
- Slovaci su nošeni publikom izgledali moćno, a nama je padao moral. Nijesmo bili koncentrisani i već poslije 15 minuta sve je bilo završeno, da bismo na kraju izgubili skoro 20 razlike – dodao je Kaluđerović. Tek su, međutim, slijedili odlučujući mečevi – Nemanja Batuta, Danilo Gutić, Miloš Tujković i drugovi dan poslije teškog poraza od Slovačke pobijedili su Ukrajinu (31:26) i ostali u igri za drugo mjesto. - Bili smo smireni, znali smo da je ovo turnir i da se svima može dogoditi loš dan kao nama protiv Slovačke. Nijesmo dizali paniku na sastancima, odmah smo se okrenuli Ukrajini.
Odradili smo tu utakmicu na najbolji način i to nam je dalo vjetar u leđa za posljednje kolo – naveo je Kaluđerović. Na kraju je pala i Holandija (24:23) u meču gdje su ,,lavovi“ skoro sve vrijeme bili u vođstvu.
- Vodili smo 17:12 na poluvremenu, ali imali smo problema u posljednjih 15 minuta utakmice. Rizikovao sam dosta jer smo igrali s maltene jednom postavom. Nijesam mnogo rotirao, a uz to plašili smo se da jedan od naših ključnih igrača Gutić ne dobije treće isključenje. Kontrolisali smo meč do 45. minuta, djelovalo je da je sve u našim rukama, ali i u seniorskoj konkurenciji, kamoli u ovoj, dešava se da i u tim momentima meč sa psihološke strane pođe na stranu rivala – ušli smo u seriju promašenih zicera, a zbog straha od isključenja malo je popustila odbrana – istakao je Kaluđerović. - Bilo je neizvjesno do kraja, ali dobro se završilo – podvukao je šef struke ,,lavova“, inače trener u tivatskom Partizanu 1949. Deset selekcija je sa pet kvalifikacionih turnira izborilo plasman na EHF Euro koji će biti održan u Srbiji od 29. jula do 9. avgusta – Češka, Finska, Izrael, Italija, Sjeverna Makedonija, Poljska, Švajcarska, Slovačka, Turska i Crna Gora. Osim domaćina Srbije, učešće na završnoj smotri ranije su obezbijedili Hrvatska, Danska,
SBbet Prva liga za rukometaše (6. kolo)
Španija, Njemačka, Mađarska, Island, Portugal, Švedska, Austrija, Farska Ostrva, Francuska, Slovenija i Norveška. - Kao u svakoj branši, kada se takmičiš s najboljima i ideš ukorak s njima, to te vuče da budeš još bolji. Nijesmo željeli da ostanemo na nižem nivou. To je cilj svakog Saveza i reprezentacije – da se nađe u elitnom rangu i da se u takvom društvu pokaže i dokaže. Mi imamo malu bazu, a svi treneri i sportski radnici u mlađim kategorijama daju ogroman doprinos i spremni su na mnogo odricanja da iz toga dobijemo nove ,,proizvode“ za seniorsku reprezentaciju – kazao je Kaluđerović. Generacija igrača rođenih 2008. godine i kasnije vratila je Crnu Goru u najviši rang e vropskog rukometa u U18 konkurenciji. Prvi cilj na EP biće da se tu i ostane.
- Trenutno ne razmišljam toliko daleko. Ipak, uvijek postavljam više ciljeve, želim prije svega da se nadigravamo sa svima. Istina je da ekipe koje su negdje ,,na granici“, poput naše, prevashodno žele da sačuvaju mjesto u elitnom rangu. Naravno, pokušaćemo da unaprijedimo igru, istovremeno i da dobro skeniramo rivale, pa da nas to dovede do nečeg većeg – zaključio je Vuk Kaluđerović, prvi trener kadetske rukometne reprezentacije Crne Gore. Ne. K
1949 ubjedljivo u Mojkovcu
PODGORICA – Rukometaši
Berana 1949 ubjedljivo su pobijedili Brskovo u Mojkovcu (35:16) u prvom meču šestog kola SBbet Prve lige za rukometaše. Po šest pogodaka za pobjednički tim dali su Dražen Peruničić i Luka Došljak, po pet Vuk Lalošević i Bane Bacanović, jedan manje postigao je Miro-
slav Dragović U domaćem timu najefikasniji je bio Lazar Dulović s pet golova, dok je Danijel Jokić upisao 17 odbrana. Berane 1949 upisalo je treću pobjedu, a ima i po remi i poraz. Brskovo je bez boda iz šest utakmica. U Nikšiću se večeras sastaju Sutjeska – Rudar (18 h), dok će
u Bijelom Polju snage odmjeriti Jedinstvo Bemaks i Mornar 7 (20 h).
Sjutra se na Cetinju igra derbi – Lovćen će od 18 sati dočekati Budućnost Podgoricu. Aktuelni šampion ima šest bodova iz tri meča, Budućnost je iz pet utakmica sakupila osam. Odgođen je meč Budvanske rivijere i Partizana 1949. Ne. K.
Počeo turnir MEVZA lige u Budvi
PODGORICA - Odbojkaši Budve upisali su pobjedu u pet setova, dok je Budućnost istim rezultatom poražena, bilans je crnogorskih timova prvog dana turnira u Budvi, u okviru MEVZA lige.
Budva 3
Maribor 2
BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 150. Sudije: Zdravko Jakiša (Bosna i Hercegovina), Toni Ivković (Hrvatska). Rezultat po setovima: 22:25, 25:19, 25:23, 19:25, 15:6.
BUDVA: Mocić (libero), Miljanić, Lečić, Ćinćur, Stanojević, Radunović, Radonić, M. Joksimović, A. Joksimović, Milosavljević, Dodić, Cimbaljević, Babić, Ćulafić.
MARIBOR: Kostelić, Vodušek, Kavallanti, Santana, Dežman, Breznik, Podbregar, Donik, Škorc (libero), Uremović, Hribernik (libero), Kožar, Klinger.
Budva je slavila pred svojim
navijačima protiv slovenačkog Maribora sa 3:2. Prvi set donio je ujednačenu borbu sve do rezultata 18:18, kada su gosti iz Slovenije napravili mini seriju i stigli do tri set lopte pri vođstvu 24:21. Budvani su uspjeli da spasu jednu, ali ne i drugu, pa je Maribor poveo 1:0 (25:23). Uslijedio je odgovor izabranika Miljana Boškovića. U drugom setu Budva je od samog početka kontrolisala igru, stekla sigurnu prednost i mirno privela set kraju – 25:19. U trećem dijelu susreta crnogorski šampion je poveo sa 13:8, ali su gosti uspjeli da se vrate i izjednače na 18:18. Ipak, u neizvjesnoj završnici više koncentracije imali su Balša Radunović i saigrači, koji su osvojili set i preokrenuli rezultat na 2:1 (25:23). Slovenački tim je potom uzvratio u četvrtom setu, iskoristio pad u igri domaćih i izjednačio na 2:2 (25:19), čime je meč odveo u odlučujući peti set. Tada je crnogorski šampion poveo 6:1 i odmah na startu ste-
Odbojkašice Budućnost voleja od 17 sati protiv Aro Riohe igraju revanš prvog kola Čelendž kupa
žele bolje, hrabrije i odlučnije
PODGORICA – S obzirom na razliku u kvalitetu i posebno iskustvu, bilo bi veliko iznenađenje i pravi podvig da odbojkašice Budućnost voleja večeras izbore prolaz u drugu rundu Čelendž kupa. Zbog poraza u gostima sa 3:0, izabranicama Luke Bogojevića večeras u dvorani ,,Verde“, od 17 časova, protiv španske Aro Riohe treba pobjeda od 3:0 ili 3:1, a onda i osvajanje ,,zlatnog seta“. Imajući u vidu da ,,plave“ u prvom susretu ni u jednom od tri seta nijesu osvojile više od 15 poena, malo je vjerovatno da vicešampion države i jedini ženski crnogorski predstavnik na evropskoj sceni uspije da preskoči prvu evropsku stepenicu.
Međutim, iako su drugačiji prioriteti u debitantskom nastupu na evropskoj sceni, ,,plave“ će pokušati da pred svojom pu-
blikom poprave utisak iz prvog duela i namuče španski tim… - Ovo je velika prilika da pokažemo koliko smo naučili iz prve utakmice. Utakmica u Španiji bila je jedno dragocjeno iskustvo za nas, vidjeli smo na kom smo nivou i gdje možemo da napredujemo. Sad igramo pred našim navijačima, u Podgorici, i to nam daje dodatnu energiju i motiv da odigramo bolje, hrabrije i odlučnije. Želimo da popravimo utisak, pokažemo našu igru i da se borimo za svaku loptu od početka do kraja – kazao je za Pobjedu Luka Bogojević, trener Podgoričanki. Trener Budućnosti je pozvao i ,,publiku da dođe u što većem broju i da pomogne da se napravi dobra atmosfera“. - Vjerujem u ekipu i u ono što radimo. Daćemo sve od sebe da pružimo najbolju moguću partiju – dodao je Bogojević. S. J.
kao osjetnu prednost i rutinski priveo meč kraju. Budva večeras od 18 sati igra sa mađarskim MAV Elorom na istom terenu.
BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 50. Sudije: Toni Ivković (Hrvatska), Zdravko Jakiša (Bosna i Hercegovina). Rezultat po setovima: 22:25, 20:25, 27:25, 25:21, 15:9.
MAV ELORE: Sabo, Ambruš, Eke, Koči, Bandi, Bakiri, Pešti, Takač (libero), Peter, Savaj, Sentesi (libero), Luna, Kečkemeti, Varga.
BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Poleksić (libero), Milošević, Konatar, Milenković, Sinđelić, Nikolić, A. Radić, Lojić, Petričević, Delić, F. Radić, Vukašinović, Petrović.
Iako su vodili 2:0 u setovima, 22:17 i 24:22 u trećem, odbojkaši Budućnost voleja su porazom debitovali u MEVZA li-
Proslavljeni crnogorski odbojkaš
PODGORICA – Marko Bojić uspješno je počeo novu igračku avanturu – dugogodišnji reprezentativac Crne Gore, koji nije igrao posljednje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, osvojio je Superkup Iraka u dresu novog kluba - Masafi Alšamala. Iskusni primač servisa je u borbi za prvi sezonski trofej upisao 23 poena, uz 54 odsto uspješne realizacije napada i kontranapada.
Bojić je nedavno odigrao jednu prvenstvenu utakmicu sa Sutjeskom, u rodnom Nikšiću, gdje je trenirao do odlaska u Irak.
Bojić je karijeru započeo u Nikšiću, odakle je vrlo mlad otišao u Budućnost, gdje je
Srijeda, 5. novembar
gi – izabranici Dejana Radića su izgubili od mađarskog MAV Elorea sa 3:2, u prvom meču turnira u Budvi, drugog u ovom regionalnom takmičenju. Budućnost je prva napravila „bijeg“ u prvom setu, sa tri poena u nizu za 9:6, što je bila razlika na kraju seta, iako su Podgoričani u nekoliko navrata imali i pet poena prednosti, posljednji put na 20:15, dok su Mađari prilazili na dva poena minuta, posljednji put na 24:22. MAV Elore, u kojem je pomoćni trener Aleksandar Milivojević, bivši primač servisa Budućnosti, Budvanske rivijere, Budve i reprezentacije Crne Gore, u drugom setu je imao
odbojkaš ima 22. klub u karijeri
dva poena prednosti do 9:7, a onda su Podgoričani serijom 5:0 preokrenuli i poveli 12:9, i vođstvo nijesu ispuštali do kraja seta, u kojem su vodili i šest razlike (22:16, 23:17, 24:18), a poenom manje razlike su završili set (25:20). Kada su poveli 22:17 u trećem setu, u kojem su vodili od početka, činilo da „plavi“ imaju meč u džepu, ali je uslijedio nevjerovatan preokret. Mađarski tim je prvo smanjio na 22:20, Budućnost je stigla do dvije meč lopte na 24:22, ali naš predstavnik nije uspio da privede set, samim tim i meč kraju, već su Mađari osvojili set sa 27:25 i vratili se u igru.
Budućnost je često vodila i u četvrtom setu, do 16:14, ali je MAV Elore preokrenuo na 18:16, a onda je prednost uvećao do kraja (25:21). Šokirani zbog epiloga prethodna dva seta, Podgoričani više nijesu uspjeli da igraju na nivou iz prva dva seta, pa je mađarski tim na startu petog seta poveo 6:2 i nakon toga rutinski uvećao prednost do kraja taj-breka (15:9).
Budućnost u četvrtak igra protiv Budve, a prije toga će večeras, u Podgorici, u dvorani „Verde“, odigrati unaprijed i meč sa slovenačkim Mariborom, koji je trebalo da se igra u decembru. S. JONČIĆ
proveo pet godina (titula u prvenstvu Srbije i Crne Gore, dvije titule i tri kupa u nezavisnoj Crnoj Gori), a onda počeo bogatu inostranu karijeru. Igrao je u Grčkoj (PAOK, gdje je bio najbolji poenter i igrač regularnog dijela prvenstva), Poljskoj (Rešovija, uzeo titulu i igrao finale CEV kupa), Rumuniji (Konstanca), Rusiji (Jaroslavič), Turskoj (Ziratbanka, Halkbanka, Kiziltepe, Turšadu), Francuskoj (Pari volej, Nansi), Kataru (Al Šamal), Indoneziji (Sumsel Babel bank), Južnoj Koreji (OK Sejvings banke Raš end keš), Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Al Nasr Dubai), Rumuniji (Arkada), Portugalu (Sporting), u Kini (Nanđing) i na Kipru (Omonija). U prvoj polusezoni 2013/2014. nosio je dres i najtrofejnijeg crnogorskog kluba, sada već ugašene Budvanske rivijere, a nešto više od mjesec dana, krajem 2019. godine je, privremeno, bio član i Jedinstva iz Bijelog Polja, čekajući transfer za Kinu… S. J.
Nakon serije loših rezultata očekivana odluka iz Firence
PODGORICA - Italijanski fudbalski stručnjak Stefano Pioli više nije trener Fiorentine, saopštio je klub iz Firence. Italijanski mediji navode da je Fiorentina smijenila Piolija poslije serije loših rezultata. Klub iz Firence se nalazi na posljed-
njem mjestu na tabeli Serije A sa četiri boda iz 10 utakmica (bez pobjede – četiri remija i šest poraza. - Pioli je razriješen dužnosti trenera prvog tima. Klub želi da zahvali treneru i njegovom stručnom štabu na profesionalizmu koji su pokazali tokom
svog rada. Ekipu će od današnjeg treninga privremeno voditi trener Danijele Galopasaopštila je Fiorentina na svom zvaničnom sajtu. Pioli (60) je Fiorentinu preuzeo u julu ove godine, a imao je ugovor sa klubom iz Firence do 30. juna 2028. R. A.
PODGORICA - Crnogorski reprezentativci Stefan Vukotić i Lidija Caković postali su šampionati svijeta u disciplini šou miks na Svjetskom prvenstvu u džu džici, koje se održava na Tajlandu. Budvanski tandem je prethodno u Bangkoku osvojio bronzu u kategoriji duo šou.
Crnogorski dvojac je nadmašio konkurenciju iz zemalja sa dugom tradicijom u ovom sportu, uključujući domaćina Tajland, Austriju i Italiju. Prema riječima Ranka Vukotića, njihovog trenera u Džu džici klubu Budva radi se ,,o uspjehu koji prevazilazi granice sporta i predstavlja inspiraciju za čitavu generaciju mladih boraca u Crnoj Gori“.
- Ovo je jednostavno nešto što se emocijama jedino može iskazati. Nakon jučerašnje bronze, koja je za mene bila zlatna, sada su pokazali da mogu da pobijede i reprezentaciju Tajlanda, zemlju iz koje potiče sama disciplina duo šou - kazao je Ranko Vukotić.
- Ovo je kruna svega, nakon Svjetskih igara i Evropskog prvenstva, gdje su takođe bili šampioni Evrope. Međutim, za slavlje nemaju mnogo vremena, jer Stefan i Lidija ponovo izlaze na tatami u Bangkoku, ovoga puta u disciplini duo klasik, gdje očekujem još jedan zapažen nastup - rekao
Veliki uspjeh crnogorskih takmičara na Svjetskom prvenstvu u džu džici na Tajlandu
je Ranko Vukotić. Pored dvije medalje Stefana Vukotića i Lidije Caković, u Bangkoku se medaljom okitio
još jedan crnogorski reprezentativac i to Arso Milić bronzanom u borbama kategorije do 94 kilograma. R. P.
PODGORICA - Poslije kraće pauze, Premijer vaterpolo liga nastavlja se utakmicama petog kola. I sva tri crnogorska predstavnika danas će u bazen.
Jadran M:TEL gostuje ekipi Šapca, računa na bodove i za savršen skor bez poraza. Novljani su u protekla četiri meča, nakon peteraca, bili bolji od Novog Beograda i Radničkog u Kragujevcu, što je dobar zalog da u gostima kod nezgodne ekipe nastave sa berbom bodova.
Šabac je, takođe, dobro ušao u vaterpolo regionalnu priču, sa tri pobjede i porazom (ubjedljiv od Radničkog 18:10), mogao bi da bude opasan rival
i to kod kuće. Novljani žele da što prije poprave slab utisak iz poraza od Pro Reka u Ligi šampiona, tako da im motivacija ne fali za večerašnji duel koji počinje od 18.30 sati. - Šabac je uigrana ekipa, dugo je na okupu, mi smo se spremili i očekujemo povoljan rezultat - poručio je prvotimac ekipe iz Herceg Novog Dimitrije Obradović
Težak posao čeka Primorac u Kotoru. Stiže Radnički, još jedan tim koji nastupa u Ligi šampiona i po svemu prikazanom vicešampion Crne Gore može do bodova samo ako bude na maksimumu. I Primorac, kao i Jadran, želi što prije da zaboravi slabo izdanje u Ru-
muniji sa Oradeom u LŠ. - Poslije teškog poraza od Oradee, danas nas očekuje teška utakmica protiv Radničkog. Imali smo nekoliko dana da pokušamo da zaboravimo taj meč u Rumuniji, a sigurno da ćemo u novi ući maksimalno skoncentrisani i sa željom da odigramo što bolje. Radnički je sastavljen od velikog broja olimpijskih šampiona i za mene je među nekoliko najboljih ekipa na svijetu. Iskoristio bih priliku da pozovem navijače da nas podrže ne samo protiv Radničkog, već i za naredne utakmice jer bi mogli da budu naš igrač više - poručio je Balša Vučković, vaterpolista Primorca. Utakmica počinje 20 sati. Budućnost One gostuje Novom Beogradu. Zna se ko je favorit, a ,,plavi“ žele da ostave što bolji utisak. Podgorička ekipa je bez pobjede u debitantskoj sezoni Premijer lige A. M.
Srijeda, 5. novembar 2025.
PRVI CRNOGORAC
OTROVAN BOJNIM
OTROVOM (NASTAVAK)
Nakon okončanja rata Jovan Perov Martinović je sa suprugom vraćen u Veliku Britaniju kada im se rodio sin Petar (Peter). Ubrzo se odselio za Kanadu u kojoj su rođeni kćerka Jelena (1920) i sin Marko (Mark). Zatim su se iz Kanade preselili 1924. godine u Detroit u Mičigenu đe su im rođeni kćerka Draga (Dorothy) 1926 i sin Danilo (Donald). Aktivan je bio u crnogorskom iseljeništvu kao član Crnogorskog prosvjetnog saveza, bio je potpredśednik i predśednik Crnogorskog prosvjetnog kluba u Mičigenu, a 1929. godine izabran je u Pitsburgu za člana Nadzornog odbora iseljeničkog saveza. Početkom 1930ih godina Jovan Martinović je sa porodicom prešao da živi u Beograd nekoliko godina, nakon čega se sredinom 1930-ih preselio u Sauthempton (Southampton) u Engleskoj. Od teških ratnih posljedica trovanja gasom i oronulog zdravlja u francuskim rovovima i sukobima sa njemačkim jedinicama, preminuo je 19. oktobra 1938. godine, a sahranjen je u Sauthemptonu. Njegovi sinovi Pero i Marko 1992. godine tokom pośete Evropi obišli su očev grob na kojem piše „In loving memory of Jovan Pero Božo Martinović. Počiva u miru“. Nekrolog mu je izašao u „Zeti“ 1939. godine, broj 46, str. 6 u kojem se navodi da je „među svojim drugovima i poznanicima pokojni Jovan uživao nepodijeljene simpatije“. Četrdesetodnevni pomen održala mu je porodica u Bajicama, 4. decembra, na kojem je u ime njegovih drugova iz Amerike govorio Miro Mitrović o njegovim zaslugama. Njegov brat Milo vratio se iz SAD da brani Crnu Goru 1912. godine i poginuo je u januaru 1913. godine u borbama za Skadar.
U REDOVIMA NOVOZELANDSKE VOJSKE. RATNI DRUG NIKSONA
Najstariji sin Jovana Martinovića, Petar je bio upravitelj prekookeanskih brodova. Na početku rata prevozio je ratni materijal i vojnike za potrebe savezničkih snaga, a kasnije je ratovao u sastavu Vazduhoplovnih snaga Novog Zelanda. Petar je rođen u Buk-
stonu u Engleskoj 12. aprila 1919. godine, a školovao se u Mičigenu i Beogradu 1925–35. godine. Bio je upravitelj na atlantskim prekookeanskim brodovima 1936–40. godine. Iskrcao se sa broda 1940. godine u Velington na Novom Zelandu. U martu 1941. godine priključio se vazduhoplovnim snagama Novog Zelanda, a nakon obuke, u novembru 1941. godine službovao je u mjestu Suva na Fidžiju kao zemaljska posada. Vraćen je u Novi Zeland u cilju sticanja dodatne obuke, nakon čega je sa vazduhoplovnim snagama RNZAF kao Leading Aircraftman (LAC) prošao ratni put u borbama na Gvadalkanalu, Emirau, Zelenom Ostrvu itd. Novozelandske vazduhoplovne snage dejstvovale su sa američkim protiv japanskih snaga, a Petar je tokom operacija na Zelenom Ostrvu bio ratni drug sa poručnikom američke vojske Ričardom Niksonom, kasnijim predśednikom SAD, koji je bio komandant aviobaze. Učestvovao je u borbama na Južnom Pacifiku 1942–45. godine. Iz vojske je otišao u martu 1946. godine. Za ratne zasluge i podvige odlikovan je sa pet odlikovanja, među ko-
Petar Martinović se u martu 1941. godine priključio vazduhoplovnim snagama Novog Zelanda, a nakon obuke, službovao je u mjestu Suva na Fidžiju kao zemaljska posada. Vraćen je u Novi Zeland u cilju sticanja dodatne obuke, nakon čega je sa vazduhoplovnim snagama prošao ratni put u borbama na Gvadalkanalu, Emirau i Zelenom Ostrvu
jima Atlantskom zvijezdom i Pacifičkom zvijezdom (The Atlantic Star and Pacific Star). Radio je kao predavač u školama; 1960. godine sa porodicom je prešao u Kanadu. Preminuo je 24. novembra 1996.
U SLUŽBI NA BRODU „EMPRESS OF BRITAIN“ I RATNI BOMBARDER
KANADSKOG
VAZDUHOPLOVSTVA
Drugi sin Jovana Martinovića, takođe ima interesantnu ratnu priču punu podviga. Marko je rođen 1922. godine u Edemontu u Alberti. Kao i njegov brat radio je kao upravitelj na prekookeanskim brodovima 1938–42. godine. Brodovima kojima je upravljao prevozio
je ratni materijal za Evropu. Između ostalih bio je i upravitelj na najpoznatijem brodu „Empress of Britain“ koji je u to vrijeme važio za najveći, najbrži i najluksuzniji brod na relaciji Kanada – Engleska. Za vrijeme rata ovaj brod koristio se u ratne svrhe, za prevoz vojnika i opreme, kao i za transport materijala za savezničke snage u Evropi. Nevjerovatni su Markovi podvizi prilikom transporta materijala i izbjegavanja njemačkih podmornica i bombardera. Bio je njegov upravitelj kada je u vodama Atlantika, 70 milja sjeveroistočno od Sjeverne Irske, 28. oktobra 1940, brod napadnut od strane njemačkog bombardera „Focke Wulf-Condor“ kojim je upravljao oficir (oberleutnant) Bernhard Jope, koji je na brod otvorio mitraljesku vatru i izručio 250 kg bombi. Interesantno je da Jope nije bio svjestan kakav je uspjeh postigao, već je to saznao iz novina. Za ovaj podvig dobio je službu u njemačkom generalštabu. Ubrzo je njemačka podmornica U-32 tri puta torpedovala i potopila brod. Priča o Marku Martinoviću publikovana je u više američkih novina („Arizona Republic“ itd.), a o ovoj najvećoj ratnoj tragediji na moru objavljena je i knjiga. Tragedija ovog broda i danas izaziva ogromnu pažnju engleske i američke javnosti zbog sumnji da je prevozio zlatni teret za Sjevernu Ameriku u cilju poboljšanja ratnog kredita Velike Britanije. Marko se kasnije, 9. oktobra 1942. godine priklju-
se 1942. priključio vazduhoplovnim snagama
vojske. Obuku
prošao je u Zapadnoj Kanadi 1943. U periodu 1944–45. godine letio je u više od 25 borbenih misija iznad čitave Evrope (pretežno Njemačke) na „Halifax“ i „Lancaster“ bombarderima. Učestvovao je i u operaciji „Dodge“ krajem avgusta 1945. godine
čio vazduhoplovnim snagama kanadske vojske. Obuku za pilota lovca prošao je u Zapadnoj Kanadi 1943. godine, da bi u aprilu 1944. godine bio upućen u Englesku u sastavu poznatog 429. (Bizon) bombarderskog eskadrona. Zaštitni znak ove jedinice je crveni bizon oborene glave, a njen moto je „Ništa na sreću“ (Nothing to chance). U periodu 1944–45. godine letio je u više od 25 borbenih misija iznad čitave Evrope (pretežno Njemačke) na „Halifax“ i „Lancaster“ bombarderima. Učestvovao je i u operaciji „Dodge“ krajem avgusta 1945. godine. Za ratne zasluge, hrabrost i podvige odlikovan je sa četiri ordena, među kojima i Ordenom vazduhoplovne evropske zvijezde (Air Crew Europe Star). Bio je vazduhoplovni narednik (sargeant) kanadske vojske. Živio je na Floridi. Preminuo je 1996. godine. (Nastavlja se)
Na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore, broj 5-112/25-2548/2 od 10.06.2025. godine, PZU “CENTAR ZA PLASTIČNU I ESTETSKU HIRURGIJU MEDIC A” iz Podgorice raspisuje: JAVNI KONKURS
Za dodjelu specijalizacije iz oblasti plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
Broj specijalizacija: 1 (jedna specijalizacija)
Uslovi za odobravanje specijalizacije
Pravo učešća na konkursu imaju kandidati koji ispunjavaju sljedeće uslove:
Opšti uslovi:
•da su državljani Crne Gore,
•da su zdravstveni radnici sa završenim Medicinskim fakultetom (doktor medicine),
•da imaju položen stručni ispit,
•da nijesu osuđivani za krivična djela koja ih čine nedostojnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti,
•da poznaju crnogorski jezik.
Posebni uslovi:
•da ispunjavaju uslove propisane Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi
•da ispunjavaju uslove propisane planom programom specijalizacije iz oblasti plastične, rekonstruktivne estetske hirurgije. •da ima radno iskustvo u oblasti hirurgije, •da je učestvovao/la na stručnim i naučnim kongresima sa prezentovanim radovima iz oblasti hirurgije. Kriterijumi za odobravanje specijalizacije
- uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; - uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; - dužina studiranja; - poznavanje stranog jezika; - rezultati usmenog intervjua. Potrebna dokumentacija Uz prijavu na konkurs, kandidati su dužni dostaviti:
1.Prijavu na javni konkurs (sa kontakt podacima kandidata);
2.Dokaz o crnogorskom državljanstvu ili ovjerena kopija važeće biometrijske lične karte
3.Biografiju (CV);
4.Dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu ili nostrifikovanu diplomu stečenu na stranom fakultetu,VII nivo kvalifikacije obrazovanja;
5.Ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu; 6.Dokaz o poznavanju stranog jezika
7.Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci);
8.Uvjerenje da kandidat nije osuđivan, i
9.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. Kandidat koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom usljed korišćenja roditeljskog odsustva, duže bolesti ili upućivanja na stručnu praksu , odnosno usavršavanja od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao, bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza. (Rješenje Fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja u indeksu). Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima postupku za odobravanje specijalizacija i pravima obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl.list CG“br.22/16). Način prijavljivanja Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se lično ili putem pošte na adresu: Prijave sa potrebnom dokumentacijom, u originalu ili ovjerenoj kopiji dostaviti u zatvorenoj koverti lično ili putem pošte na adresu PZU “CENTAR ZA PLASTIČNU I ESTETSKU HIRURGIJU MEDIC A”, sa sjedištem na adresi:Ul. Beogradska br.24e, 81000 Podgorica (sa naznakom: „Prijava na konkurs za dodjelu specijalizacije iz oblasti plastične, rekonstruktivne estetske hirurgije“).
Rok prijavljivanja
Rok za pijavljivanje na konkurs je 7 (sedam) dana od dana objavljivanja konkursa. Rok u kojem se donosi odluka o izboru kandidata Odluku o odobravanju specijalizacije donosi Direktor u roku od sedam 7 dana od dana prijema Rang liste kandidata, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima postupku za odobravanje specijalizacija i pravima obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostavit će se svim kandidatima kojoj su se prijavili na javni konkurs u roku od 7 dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija. Nepotpune neblagovrene prijave neće se uzimati u razmatranje. Dodatne informacije
Sve dodatne informacije kandidati mogu dobiti putem telefona: 068221100 ili putem e-maila: a.medic.surg@gmail.com
Srijeda, 5. novembar 2025.
Na osnovu člana 134,135,136, 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (''Sl.list CG'' br 65/20, 146/21 i 4/24), člana 66 i člana 88 stav 1 tačka 19 Statuta Društva, Odbor direktora Akcionarskog društva ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica daje : OBAVJEŠTENJE
o sazivanju Vanredne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica
Saziva se Vanredna Skupština akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.
Skupština akcionara će se održati dana 17 11.2025.godine (ponedeljak) u sali za sastanke Društva, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica, sa početkom u 10:00 časova.
Za Skupštinu se predlaže sledeći: DNEVNI RED
1. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.
2. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.
Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.
Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića.
Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.
Statutom Društva je utvrđeno da Odbor direktora ima pet (5) članova, od kojih su dva (2) člana nezavisna.
Materijal za Skupštinu akcionara stavće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 08:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću.
Identifikacija akcionara na Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.
Informacije vezane za Vanrednu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva www.ozvs.me Kontakt tel : 020 / 634-353
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKORA mr Predrag Burzanović, s.r.
Crna Gora
Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN I
BROJ: 0211-5282/2 od 04.11.2025.godine
NA JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE
PRIVREMENIH OBJEKATA NA OBALAMA RIJEKE BOJANE
BROJ: 0211-5282/1 od 31.10.2025. godine
1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, briše se sledeća lokacija:
R.b. Oznaka lokacije Kategorija Kat.parcela Dimenzije Min. cijena godišnjeg zakupa
Objekat:, P=35 m2
Pk=28 m2
10 D2435 Vikend kucica 1220 KO Gornji Štoj
1840.00 Eura
Terasa: Pnt=30 m2
Pot=15 m2
2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
Broj:01-078/25-1311/2 Podgorica, 03.11.2025. godine
Adresa: Slobode br.85
81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +38220664362
OBAVJEŠTENJE
Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obavještava podnosioce žalbi , koji su izjavili žalbe protiv Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2025. godinu, broj 01 -082/25-1261/1 od 17.10.2025. godine direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, da su Odluke Upravnog odbora objavljene dana 05.11.2025. godine na zvaničnoj internet stanici Fonda www.fzm.me.
1. Veljko Veljović - Odluka, broj:01-078/25-720/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
2. Jovan Šćekić – Odluka, broj:01-078/25-849/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
3. NVU “Asocijacija za razvoj nauke, tehnike, kulture i umjetnosti” - Odluka, broj: 01078/25-694/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
4. NVU “Lens”- Odluka, broj: 01-078/25-900/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
5. NVO “Hrvatski libar”- Odluka, broj: 01-078/25-637/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
6. Dijana Milošević - Odluka, broj: 01-078/25-636/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
7. Don Đon Buzuku – Don Gjon Buzuku Ulcinj/ Ulqin - Odluka, broj: 01-078/25-717/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
8. Ismeta Karamanage - Odluka, broj: 01-078/25-662/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
9. Naila Draga - Odluka, broj: 01-078/25-605/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
10. Esat Mehmeti - Odluka, broj: 01-078/25-566/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
11. Fudbalski klub “Zora Spuž” - Odluka, broj: 01-078/25-855/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
12. Izet Huseinović - Odluka, broj: 01-078/25-723/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
13. NVO “Mreža 9” - Odluka, broj: 01-078/25-726/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
14. NVO “Plavi Čuperak” - Odluka, broj: 01-078/25-727/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
15. Ismet Huseinović - Odluka, broj: 01-078/25-725/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
16. Sanija Jasavić - Odluka, broj: 01-078/25-722/3 od 03.11.2025. godine - Žalba se odbija
Srijeda, 5. novembar 2025.
Fondacija „Dobrilo Gačević“ usmjerena na pomoć i podršku mladim inženjerima a u cilju podsticanja najboljih studenata da nastave školovanje sa visokim postignućima raspisuje
JAVNI POZIV
ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA DRŽAVNIH ELEKTROTEHNIČKIH FAKULTETA ZA STUDIJSKU 2025/2026. GODINU
Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti/kinje završnih godina specijalističkih i master akademskih studija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, smjer energetika i automatika (ili odgovarajući smjer ukoliko student dolazi izvan CG) ili bilo kog drugog univerziteta u regionu koji je osnovan od strane države (državni fakultet), studenti/kinje koji su prethodno akademsko zvanje i/ili školovanje sticali na univerzitetima koje je osnovala država (državni fakultet), koji nijesu u radnom odnosu, studenti/kinje koji su državljani Crne Gore, studenti/kinje koji nijesu gubili nijednu godinu tokom studija odnosno koji prvi put upisuju semestar studijske godine koju pohađaju i koji su položili sve ispite iz prethodnih godina studija te studenti/kinje koji su tokom školovanja ostvarili prosječnu ocjenu najmanje 8,00 (osam). U cilju podsticanja studenata iz opštine Pljevlja, naglašavamo da će se isti dodatno bodovati sa 10 (deset) bodova uz dokaz o položenom maturskom ispitu neke od srednjoškolskih ustanova sa teritorije navedene opštine. Fondacija „Dobrilo Gačević“ budžetom je opredjelila sredstva za stipendiranje studenata Elektrotehničkog fakulteta (program Energetika i automatika) na način što će 5 (pet) najboljih studenata završnih godina specijalističkih i master akademskih studija dobiti stipendiju u iznosu od po 150,00 € mjesečno u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci. Ne postoji obaveza vraćanja stipendije.
Rok za podnošenje tražene dokumentacije je od 05. 11. 2025. godine do 25. 11. 2025. godine.
Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti poštom na adresu:
Skerlićeva br. 14, 84210 Pljevlja sa naznakom FONDACIJA „DOBRILO GAČEVIĆ“ – ZA STUDENTSKE STIPENDIJE.
POTREBNA DOKUMENTACIJA:
•CV studenta/kinje
•uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena kopija važeće lične karte
•potvrda o položenim ispitima
•potvrda o studiranju
•kopija uvjerenja o diplomiranju sa osnovnih akademskih studija
•dokaz da student/kinja nije u radnom odnosu (potvrdu izdaje Zavod za zapošljavanje)
•dokaz o položenom maturskom ispitu (ukoliko je student iz opštine Pljevlja)
•broj žiro računa (potvrda iz banke)
NAPOMENA: Dokumentacija se dostavlja u formi originala ili ovjerene kopije ne može biti starija od 6 mjeseci. Nepotpuna i neblagovremeno dostavljena dokumentacija se neće razmatrati.
Komisija za sprovođenje postupka stipendiranja (u daljem tekstu: Komisija) odgovornom licu fondacije dostavlja rang listu studenata koji ispunjavaju uslove iz ovog konkursa u skladu sa zahtjevanim kriterijumima.
KRITERIJUMI
Kriterijumi za dobijanje stipendije podrazumijevaju sljedeće:
•Uspjeh tokom školovanja i efikasnost studiranja. Studenti se rangiraju prema ukupnom broju bodova po formuli:
Prosjek x 9
•Studenti sa teritorije Opštine Pljevlja dobijaju dodatnih 10 bodova. Ukoliko se dogodi da dva ili više studenata ima istu prosječnu ocjenu u prethodnom periodu školovanja, kao prednost će se bodovati prosječna ocjena samo sa završne godine osnovnih (bachelor) studija.
Stipendija se dodjeljuje za studijsku 2025/2026 godinu na period od 12 mjeseci isplaćuje se u jednakim mjesečnim ratama bez obaveze vraćanja. Novoosnovana Fondacija „Dobrilo Gačević“ nosi ime dugogodišnjeg radnika Elektroprivrede Crne Gore i direktora TE „Pljevlja“, koji je cijeli svoj radni vijek, od samog početka, proveo u TE „Pljevlja“ u kojoj je obavljao i niz odgovornih funkcija. Rođen je 1957. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smjer Energetika. U TE „Pljevlja“ odradio je pripravnički staž 1982. godine, a poslije odsluženog vojnog roka zasnovao radni odnos kao glavni inženjer za mjerenje regulaciju do 1986. godine. Narednih devet godina radio je kao vodeći inženjer elektroposlova za pomoćne objekte TE „Pljevlja“, a zatim sve do 2001. kao vodeći inženjer za upravljanje zaštitu visokonaponske opreme. 0d 2001. do 2010. godine bio je pomoćnik direktora za tehnička pitanja tog termoenergetskog objekta. Godinu dana bio je v.d. direktora Termoelektrane, a nakon toga pomoćnik direktora Direkcije za poslovni tehnički razvoj EPCG za lokaciju Pljevlja i menadžer projekata u Direkciji za razvoj inženjering EPCG. Učestvovao je u realizaciji pripremi više izuzetno važnih i kompleksnih projekata u EPCG u kojima bismo izdvojili rad na pripremi i realizaciji projekta ugradnje elektrofilterskog postrojenja, pripremi i realizaciji projekta zamjene TNP parnoturbinskog postrojenja, pripremi i realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ kao i na projektu toplifikacije Pljevalja te pripremi za realizaciju projekta mHE Otilovići.
Dobrilo Gačević dao je nemjerljiv doprinos razvoju TE „Pljevlja“ kao i same lokalne zajednice, pa se Fondacija, koja nosi njegovo ime, upravo iz tog razloga opredijelila da ubuduće svoje aktivnosti usmjeri ka stipendiranju mladih vrijednih ljudi koji žele da se edukuju profesionalno ostvaruju na polju energetike. Informacije u vezi sa javnim pozivom kandidati/kinje mogu dobiti putem e-mail adrese: fondacijadobrilogacevic@gmail.com.
Poslovna oznaka I.br. 1148/2025
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Danijela Marković iz Podgorice, na adresi Josipa Broza Tita br 23 A, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 04.11.2025.godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Danijela Marković vrši se dostavljanje Zaključak o sprovođenju I.br 1148/2025 od 20.06.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovna oznaka I.br. 1144/2025 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Snežana Jelovac iz Podgorice, na adresi Vijenci Danila Kiša br 4, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 04.11.2025.godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Snežana Jelovac vrši se dostavljanje Zaključak o sprovođenju I.br 1144/2025 od 20.06.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovna oznaka I.br. 1545/2025
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “VUJAČIĆ COMPANY” DOO Podgorica, na adresi Mahala br 45/3, koga zastupa Ivan Despotović advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “MARKOVIĆ GROUP” DOO Podgorica, na adresi Cetinjski put bb, Lamela LJ, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 04.11.2025.godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “MARKOVIĆ GROUP” DOO Podgorica vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br 1545/2025 od 01.09.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovna oznaka I.br. 1580/2025 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Deponija doo, PODGORICA, koga zastupa AOD Terzić & Živković, Bulevar Serdara Jola Piletića br. 18, 9/2, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika SVIJET MAŠTE DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU PODGORICA, na adresi BULEVAR PERA ĆETKOVIĆA BR. 34, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 04.11.2025.godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku SVIJET MAŠTE DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU PODGORICA vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br 1580/2025 od 05.09.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77 Tiraž: 3.500
Srijeda, 5. novembar 2025.
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
020 409 520
desk@pobjeda.me
Obavještavamo da je
Umro nakon duže bolesti dana 4. novembra 2025. u 83. godini. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli „Malesija“ u Tuzima 5. novembra od 17 do 22 časa, kao i u četvrtak, 6. novembra, od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Tuzima. Cvijeće se ne prilaže!
OŽALOŠĆENI:
kćerke KRISTINA, LENA i MARIJA, braća NIKOLA i MARKO, sestre ĐUSTA, MARIJA, LJULJA i AGA, snahe LJEZA, VERA i VALENTINA, unuci MARJAN, LEONARD, MARTIN, VALJONI i DORIJAN, unuke RINA i ANJEZA, kao i ostalo bratstvo LJEKOČEVIĆ
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do
(5 slika), do
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Srijeda, 5. novembar
Tužnim srcem javljamo da je poslije duge i teške bolesti, u 72. godini, preminuo naš voljeni
MILIVOJE - MILETA Blažov IVANOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 4. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga BOSILJKA, sin MLADEN, šćer MAJA, brat MIHAILO, sestre OLGA i BRANKA, snaha BILJANA, braća od strica DANILO i RAJKO, sestra od strica DANICA, unučad ANDRIJA, STAŠA, ILINA, DAVID i BOŠKO i ostala mnogobrojna rodbina
Počivaj, brate.
Sa tobom izgubismo čistu i iskrenu ljubav koju si nam pružao. Živjećeš u nama dok bude nas.
DANILO, RAJKO i DANICA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru
MILETI IVANOVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
RADIVOJE sa porodicom
Hvala ti za svu ljubav, pažnju i nježnost. Čuvaćemo te u srcu i uvijek te se rado sjećati. Tvoji ANDRIJA i STAŠA
Posljednji pozdrav stricu MILETI
Od NENA i MAĐA sa porodicama
Obavještavamo, rođake, kumove, drugove i prijatelje da je dana 4. novembra 2025, poslije duže bolesti, preminuo naš voljeni
ALEKSANDAR - SAŠA Jankov VUKOTIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 4. novembra od 12 do 15 časova i 5. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA:
ćerke MILENA i JOVANA sa porodicama i KATARINA, brat DUŠAN, sinovac JANKO, snahe MAJA i LIDIJA, tetka ZORICA RADONJIĆ sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav voljenom stricu
Počivaj u miru, a ja ću te zauvijek čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav voljenoj
Tvoja dobrota, plemenitost i toplina ostaće urezana u našim srcima. Zauvijek ćeš biti dio naših misli i sjećanja. Počivaj u miru voljena sestro i neka moje suze ne remete tvoj mir.
262
Voli te tvoja MILENA JELIĆ
Opraštamo se od našeg kolege, druga, prijatelja i šampiona automobilizma
Ožalošćeni sestra VINKA i zet VESKO VUJAČIĆ sa porodicom
Počivaj u miru.
sestriću
I KARTING SAVEZ CRNE GORE
Poslјednji pozdrav bratu
Pamtićemo te po dobrom srcu i plemenitoj duši! Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav svom bratu SAŠI
Neka tvoja duša počiva u carstvu nebeskih anđela. Brat DUŠKO sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ocu
259
Posljednji pozdrav voljenom ocu
Tvoj prerani odlazak ostavlja zauvijek prazninu u našim srcima.
Tuga za tobom nemjerljiva je sa ljubavlju koju si nam pružao.
Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
Ćerka MILENA sa porodicom
Tužan je ovaj rastanak. Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pružao. Tvoj odlazak ostavlja duboku prazninu u našim srcima. Počivaj u miru.
258
Srijeda, 5. novembar 2025.
246
Posljednji pozdrav komšiji SAŠI
Od stanara ulaza C3
Posljednji pozdrav prijatelju SAŠI Počivaj u miru.
NIKOLA PAVIĆEVIĆ sa porodicom
Sa bolom u duši se opraštam od tebe voljeni
Ne postoje riječi koje mogu opisati tvoj prerani odlazak! Zauvijek ću te nositi u srcu i čuvati od zaborava!
257
Tvoja tetka ZORICA RADONJIĆ sa porodicom
Ćerka JOVANA sa porodicom 264
Posljednji pozdrav dragoj sestri
247
MILICI LJUBANOVIĆ
Od MILENKA PEROVIĆA sa porodicom
Sa velikim žaljenjem i tugom, opraštamo se od našeg dragog
MILISAVA ŠĆEPANOVIĆA
Kako opisati svu tvoju dobrotu, ljubav i pažnju kojom si nas uvijek obasipao?
Jednostavno je – volio si nas sve.
Tvoj odlazak ostavlja duboku prazninu u svima nama i teško prihvatamo da više nisi ovdje, ali si u našim srcima. Počivaj u miru.
255
Poslјednji pozdrav dragom bratu ĐOKU
od BOBANA ZEKOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom bratu
Poslјednji pozdrav svom voljenom sestriću ĐOKU KOVAČEVIĆU
Od ujaka MIŠA ZEKOVIĆA sa porodicom 265
ĐOKI KOVAČEVIĆU
Hvala ti za bratsku ljubav i dobrotu koju si uvijek širio prema svima. Voljeni ne umiru sve dok žive oni koji ih vole i koji ih se sjećaju. ZVEZDAN i VESNA MANDIĆ
Posljednji pozdrav dragom stricu
ĐOKU KOVAČEVIĆU
256
237
Kćerka SVETLANA, zet ERVIN, unuci ALEN i DINO sa porodicama i unuka ANITA
ANDRIJA MANDIĆ sa porodicom
Srijeda, 5. novembar 2025.
Voljenom ocu
ILIJI-IĆU BAŠTRICI
Posljednji pozdrav.
Ćerka VESNA, zet MIRKO i unučad ANA, BALŠA i MILORAD
ILIJA-IĆO BAŠTRICA
Počivaj u miru, poštovani prijatelju. ZORAN TOMAŠEVIĆ sa porodicom
Počivaj u miru, čuvaćemo sjećanje na tebe.
i ANA sa porodicom
Dragi đede
Počivaj u miru, naša srca će te vječno čuvati. MILORAD i IVANA
Dragi đede
Sva nada moga srca ovome nije vodila. Mnogo trenutaka sam još htio sa tobom podijeliti. Život mi je dao da te od danas nosim u srcu, da ti mogu doći u sjećanjima i sve ono što želim reći u tišini.
Djetinjstvo puno ljubavi i odrastanje puno podrške će biti moje vječno sjećanje na tebe. Imao sam sreću da budeš moj đed i time ću se vječno ponositi.
Počivaj u miru i zagrli mi babu Nadu.
Voli te tvoj unuk
Prošle su tri godine od kada si nas napustio
DRAGIŠA – GILE LAKOVIĆ
Dok smo živi, živjećeš i ti vječno sa nama u našim srcima i mislima.
je najtužnijih dana od kada nije sa nama DUŠANKA BADNJAR
Kažu vrijeme liječi sve, a samo je jasna bolna istina da te nema. Nema tvog toplog zagrljaja, osmijeha kojim si nas dočekivala, tople riječi i razumijevanja za sve. Živiš u našim srcima i sjećanju na tvoju ljubav.
Tvoji: ĐINA, KSENIJA i PETAR
ČEDOMIR Blažov JOVETIĆ 5. 11. 2015 – 5. 11. 2025.
Voljeni naš, prođe dugih 10 godina, a ti nedostaješ u svakom trenutku našeg života.
Tvoja snaga, harizma i spremnost uvijek pomoći drugima naučili su nas da čovjek vrijedi po djelima, a ne po riječima.
Duboko smo svjesni da bi sa tobom svaka radost bila veća, a sve nedoumice i strahove lakše bismo prebrodili.
Zato ne damo da te pokrije zaborav, ne damo da nestaneš u tišini vremena.
Čuvamo te u svakoj toploj riječi, osmijehu, zagrljaju, kojima si grijao naša srca.
Sa nama si, uvijek voljen i nikada zaboravljen.
Tvoja porodica: supruga MIRJANA, sinovi MARKO i MILAN, snahe ANĐELA i LIDIJA, unučad MIA, BLAŽO, SRNA i NIKITA
za Pobjedina izdanja
POPUSTI DO 50%
Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Miodrag Vlahović
[Dozvola za razmišljanje]
Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi
