Neđelja, 2. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21514 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
IZMEĐU BEZBJEDNOSTI I ISLAMOFOBIJE: Stručnjaci komentarišu eskalaciju govora mržnje nakon incidenta na Zabjelu
CIVILIZACIJSKI SUNOVRAT: Poslanik BS kaže da su izlivi mržnje prema državljanima Turske udar na temelje multietničke i građanske Crne Gore
Adrović: Uvođenje
NOVA SMRT U NIKŠIĆKOJ BOLNICI: Pacijentkinja preminula nakon dvonedjeljnog liječenja, VDT naredilo obdukciju, direktor bolnice demantovao pisanje pojedinih medija
Mrkić: Porodica je nije zatekla mrtvu na podu
Brzina okupljanja ovih grupa pokazala je da je iza svega postojala namjera i organizacija. Političar koji javno izjavi netačan podatak o broju turskih migranata u zemlji može se smatrati podstrekačem panične ksenofobije. Da li je on to uračunao sve pripadnike islama u Crnoj Gori u koje spadaju i građani ove države? Neadekvatno reagovanje policije je pokazatelj nesposobnosti ili pak prećutnog učešća u tom opasnom incidentu - kaže Čedomir Čupić
pokazatelj nesposobnosti ili pak prećutnog učešća u
NVO ,,Niste sami“, koja okuplja roditelje i staratelje djece s autizmom, blizu dogovora sa upravom Glavnog grada
Prošle godine bilo je 60 dijagnoza djece s autizmom. Ove godine će ih biti oko 300. Ovo je alarm da se sistem probudi. Ima stručnjaka i u regionu i šire, ali treba da se donese strategija kako bi se realizovalo sve kako treba – rekao je Goran Laković iz NVO ,,Niste sami“
7.
INTERVJU: Andrija Klikovac, šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista u Podgorici
Vjerujem da će Mujović podnijeti ostavku ako ne bude kolektora
Nastavljeni su političko nesnalaženje, stalne trgovine funkcijama, nedostatak meritokratije, netransparentnost i brojne zloupotrebe u lokalnim preduzećima. Ipak, gradonačelnik Mujović ima znatno veći demokratski kapacitet u odnosu na gradonačelnicu Injac, pa tako i kritike opozicije u vezi s određenim anomalijama u sistemu lokalne uprave daju rezultate. To je uloga i opozicije i vlasti u razvijenim demokratijama
STAV: Stvarni troškovi života prosječnog čovjeka
Mladen GAZIVODA
GODIŠNJICA PADA NADSTREŠNICE: Desetine hiljada ljudi iz cijele Srbije na komemorativnom skupu u Novom Sadu
CIVILIZACIJSKI SUNOVRAT: Poslanik Bošnjačke stranke kaže da su posljednja dešavanja u Crnoj Gori – izlivi mržnje prema državljanima Turske i uništavanje njihove imovine –udar na temelje multietničke i građanske Crne Gore
PODGORICA – Smatram da je odluka Vlade da uvede vize državljanima Turske bila ishitrena, neodmjerena i donijeta impulsivno, bez adekvatnih analiza. Mislim da će takva odluka više naškoditi nego što će donijeti koristi – kazao je za Pobjedu Admir Adrović, poslanik Bošnjačke stranke. Istakao je i da kada se napadaju ljudi zbog imena, porijekla ili vjere, to je udar na ideju zajedničkog života, na temelje multietničke i građanske Crne Gore.
Adrović je, komentarišući incidente na podgoričkim ulicama tokom ove sedmice, usmjerene protiv turskih državljana, pozive na linč i demoliranje njihovih lokala, kazao da posljednjih dana svjedočimo atmosferi za koju, kako kaže, iskreno vjeruje da je duboko uznemirila svakog normalnog građanina Crne Gore. - Izlivi mržnje, ksenofobije i brutalne poruke upućene prema turskim državljanima, pa čak i prema najvišim vjerskim autoritetima Islamske zajednice predstavljaju civilizacijski sunovrat i direktan udar na vrijednosti za koje se zalažemo posljednjih dvadesetak godina, a na kojima mora da počiva Crna Gora – međuvjerski, međunacionalni i građanski sklad. Ovakvi prizori ne smiju biti prepušteni zaboravu, niti se relativizovati bilo kakvim političkim kalkulacijama – kazao je Adrović. Istakao je da je veoma teško doživio sve što se posljednjih dana dešava širom Crne Gore. - Gledamo poruke mržnje, prijetnje, pozive na linč i protjerivanje turskih državljana, pa čak i uništavanje i paljenje imovine. To ne može biti Crna
Negativne posljedice uvođenja viza turskim državljanima već su vidljive – otkazani turistički aranžmani, prazni avioni iz Turske i odlazak ljudi koji su u našoj državi radili po zakonima i pravilima. Kakav god epilog imao nemili događaj na Zabjelu, utvrđeno je da u njemu nijesu učestvovali državljani Republike Turske, već neke druge države. Smatram da odluke koje mogu imati ovakve posljedice moraju biti donošene mirne glave i na osnovu relevantnih informacija – a ne kao što je to bilo u ovom slučaju – rekao je Admir Adrović
Gora kakvu znamo i u kakvu vjerujemo. Kada se napadaju ljudi zbog imena, porijekla ili vjere, kada se prijeti reisu Islamske zajednice, to nije samo napad na njega – to je udar na ideju zajedničkog života, na temelje multietničke i građanske Crne Gore. To ne može i ne smije biti prećutano – istakao je Adrović. Poručio je da se Bošnjaci u Crnoj Gori danas osjećaju posebno uznemireno, ali, kako je rekao, ne i uplašeno. - Naš narod je naučio da istrpi
nepravdu, ali i da ne ćuti kada vidi da se ruši ono što smo decenijama gradili. Mi smo uvijek bili lojalni državi Crnoj Gori, uvijek za mir i suživot, ali očekujemo da država sada pokaže da je i ona lojalna svojim građanima – bez obzira na njihovo ime ili vjeru. Skandiranja „Turci, odlazite“ i slične parole čuli smo i ranije, a znamo i na koga su se ti pokliči odnosili i što su značili – kazao je Adrović.
Prema njegovim riječima, pojedini pokušavaju da oprav-
Od juče vize za državljane Turske
Državljani Turske od juče moraju imati vizu za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori.
-Shodno Odluci Vlade Crne Gore o privremenoj suspenziji bezviznog režima za državljane Republike Turske, odnosno usvojenoj Uredbi o izmjeni Uredbe o viznom režimu („Službeni list Crne Gore“ broj 126/25), imaoci običnog pasoša Republike Turske, počev od 30. oktobra 2025. godine, u obavezi su pribavljanja vize
za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori. Zahtjevom za izdavanje crnogorske vize ‘C’ (boravak do 90 dana, u periodu od 180 dana) i ‘D’ (boravak do 180 dana, u periodu od 365 dana) državljani Republike Turske mogu se obratiti diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore na teritoriji Republike Turske – Ambasadi u Ankari i Generalnom konzulatu u Istanbulu- piše u saopštenju.
-Napominjemo da imaoci važećih putnih isprava (validan najmanje tri mjeseca po napuštanju teritorije Crne Gore) sa važećom vizom (multiple entries) ili dozvolom boravka u zemljama Šengenskog prostora, državne zajednice Australije, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Republike Irske, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske mogu ulaziti, prelaziti
odavde i zato se odgovornost mora tražiti kod nas – istakao je Adrović. Komentarišući odluku Vlade da uvede vize državljanima Turske, on je kazao da je ta odluka bila ishitrena. - Smatram da je ta odluka bila ishitrena, neodmjerena i donijeta impulsivno, bez adekvatnih analiza. Mislim da će takva odluka više naškoditi nego što će donijeti koristi – kazao je Adrović. Prema njegovim riječima, negativne posljedice već su vidljive – otkazani turistički aranžmani, prazni avioni iz Turske i odlazak ljudi koji su u našoj državi radili po zakonima i pravilima.
- Oni drugi, koji je trebalo da budu meta ovih odluka, vjerujem da će se snaći u novim okolnostima i da će, prije ili kasnije, naći način da nastave ono zbog čega su dolazili u Crnu Goru iz bilo koje države. Na kraju, kakav god epilog imao nemili događaj koji se desio na Zabjelu, utvrđeno je da u njemu nijesu učestvovali državljani Republike Turske, već neke druge države. Smatram da odluke koje mogu imati ovakve posljedice moraju biti donošene mirne glave i na osnovu relevantnih informacija – a ne kao što je to bilo u ovom slučaju – istakao je Adrović. Osvrćući se na prijetnje reisu Rifatu Fejziću, on je kazao da su „apsolutno neprihvatljive i predstavljaju posebnu sramotu“.
PODGORICA - Netrpeljivost kao i nasilni činovi nad imovinom turskih građana, koji zakonito borave u Crnoj Gori, pokrenuta je od jednog dijela političkih aktera ali vjerovatno i od pojedinaca koji su djelovi bezbjednosnih institucija. Podstrekači netrpeljivosti i ksenofobije, odnosno straha od stranaca, su iz političkog miljea. To su oni političari koji ne mogu da smisle ulazak Crne Gore, naprije u NATO pakt, a uskoro i u Evropsku uniju, premda se verbalno kunu u evropsku perspektivu. To je primjer licemjerstva i socijalne šizofrenije. Oni jedno misle, drugo govore a treće rade. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio univerzitetski profesor Čedomir Čupić komentarišući nedavna dešavanja na podgoričkim i ulicama drugih gradova i ponašanje prema državljanima Turske i njihovoj imovini u našoj državi.
daju ove izlive mržnje tobožnjom „brigom“ za državu. - To nije patriotizam – to je primitivizam. Onaj ko voli Crnu Goru, on je gradi, ne pali i ne prijeti drugima. Iza svega ovoga, naravno, postoje i politički prsti. Nije tajna da određene strukture iz Beograda pokušavaju da destabilizuju Crnu Goru kad god osjete da ona ide naprijed i samostalno bira svoj put. Ali da budemo pošteni – nije Beograd taj koji hoda po našim ulicama i širi mržnju. To rade ljudi
preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, bez obaveze pribavljanja crnogorske vize, a najduže do isteka vize/boravišne dozvole gore navedenih zemalja, ako je vrijeme važenja te vize, odnosno boravišne dozvole kraće od 30 dana. Bezvizni režim prema imaocima diplomatskog, službenog i specijalnog pasoša Republike Turske ostaje, shodno Sporazumu o uzajamnom oslobađanju od pribavljanja vize, nepromijenjensaopštio je MVP.
- To nije samo napad na jednog čovjeka, već i na instituciju koja okuplja hiljade vjernika u miru i dostojanstvu. Očekujemo da državni organi brzo i odlučno identifikuju i procesuiraju odgovorne, jer ako se mržnji popusti danas –sjutra niko neće biti siguran –kazao je Adrović.
Prema njegovim riječima, trenutak je da se društvo probudi. - Ovo nije samo pitanje Bošnjaka, Turaka, Srba ili Crnogoraca – ovo je pitanje budućnosti Crne Gore kao moderne, građanske države. Ili ćemo zajedno odbraniti principe na kojima smo opstali, ili ćemo svi biti taoci ekstremizma koji ne poznaje granice. Vjerujem da ova zemlja ima snagu da se odbrani, ali to mora pokazati sada, mora to odmah – rekao je Adrović.
Nacionalistički ispadi na ulicama Podgorice, pokušaji linča i pozivi na protjerivanje turskih državljana počeli su 26. oktobra, nakon što je noć prije toga u tuči povrijeđen Podgoričanin M. J., od dvojice stranih državljana. Govor mržnje čuo se nekolike noći na podgoričkim ulicama, kada su demonstranti uzvikivali „Ubij Turčina“, „Turci, napolje“, „Turci, selite se“… Širom Crne Gore uništavani su lokali u vlasništvu Turaka. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet radi utvrđivanja okolnosti u vezi s incidentima. I. KOPRIVICA
- Upravo, netrpeljivost, nasilje i agresija prema Turcima koji su se ovih dana izlili na ulice Podgorice, Bara i Herceg Novog je pravi pokazatelj njihovih unutrašnjih stanja i htjenja. Nacionalisti su oduvijek bili izvor i uzrok netrpeljivosti prema drugima i drugojačijima. Svaki nacionalizam je ideologija zla. Ne treba miješati jak nacionalni osjećaj, etničko i nacionalno pripadništvo koje treba da u demokratskim porecima bude zagarantovano svim pojedincima i nacionalizam koji kod ljudi podstiče predrasude, stereotipe i diskriminaciju prema svima koji su različiti - dodje je Čupić.
I dr Gordana Radojević, iz Društva statističara i demografa Crne Gore, za Pobjedu kaže da ukoliko u vremenu intenzivniih migracija, ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija.
POGUBNE POLITIKE Čupić objašnjava da je 20. vijek pokazao pogubne učinke nacionalizma, kako na planeti, tako i na prostoru Balkana ali i regiji kojoj pripada Crna Gora. - Nacionalizam, ako dominira u jednom društvu i državi djeluje agresivno, razarajuće i uzrok je pokretanja opasnih građanskih sukoba - podsjeća Čupić. Upitan da prokomentariše incident u lokalu u Podgorici koji je prouzrokovao masovne izlive bijesa i ksenofobije jednog dijela stanovništva, što na ulicama,
BEZBJEDNOSTI I ISLAMOFOBIJE: Stručnjaci komentarišu eskalaciju govora mržnje i pozive na linč nakon
Zabjelu i upozoravaju na lošu migracionu politiku, ali i na nepotpune podatke o broju stranaca
Brzina okupljanja ovih grupa pokazala je da je iza svega postojala namjera i organizacija. Političar koji javno izjavi netačan podatak o broju turskih migranata u zemlji može se smatrati podstrekačem panične ksenofobije. Da li je on to uračunao sve pripadnike islama u Crnoj Gori u koje spadaju i građani ove države? Neadekvatno reagovanje policije je pokazatelj nesposobnosti ili pak prećutnog učešća u tom opasnom incidentu - kaže profesor Čedomir Čupić
u javnom prostoru i na društvenim mrežama, prema državljanima Turske, profesor kaže da je neostvarivo da se jedan pojedinačni kafanski sukob pretvori u agresivni nacionalni čin, bez usmjeravanja.
- Da bi to bilo pravilo svakodnevno bi bilo takvih izliva stanja svuda u svijetu. Ovo je bez sumnje, propagandno organizovano, odnosno pripremano, samo je izabran povod i trenutak - smatra Čupić.
On ujedno postavlja pitanje i problematizuje činjenicu odakle je bilo onoliko mladih ljudi sa kapuljačama i prikrivenim licima.
- Ljudi bez lica kreću u protest sa užasnim mrziteljskim porukama prema Turcima, ali u suštini prema svim pripadnicima islama, posebno građanima Crne Gore. Da je raekcija bezbjednosnih službi bila adekvatna i brza ne bi se dogodili nasilnički činovi. Svi oni koji su bili sa maskama i kapuljačama trebalo je da budu privedeni - kategoričan je Čupić u stavu.
Prema njegovim riječima, brzina okupljanja tih grupa pokazala je da iza svega postojala namjera i organizacija.
- Političar koji javno izjavi netačan podatak o broju turskih migranata u zemlji može se smatrati podstrekačem panične ksenofobije. Da li je on to uračunao sve pripadnike islama u Crnoj Gori u koje spadaju i građani ove gržave? Neadekvatno reagovanje policije je pokazatelj nesposobnosti ili pak prećutnog učešća u tom opasnom incidentu – dodaje naš sagovornik.
TEŠKE POSLJEDICE
Kaže i da je ovaj događaj u Podgorici „brutalni vulgarni pir nacističkog tipa“ te da su posljedice „ne samo prema Turcima već se šalje dublja poruka svim građanima Crne Gore, pripadnicima islamske vjeroispovijesti“.
- Posebno se to ogleda u brutalnim porukama koje su upućene reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću – dodaje on. Čupić kaže i da je nesporna činjenica da je pomenuti događaj sa turskim migrantima politički instrumentalizovan od strane nacionalistički orijentisanih političara.
Nacionalizam u Crnoj Gori, koja je po Ustavu građanska država, prema riječima Čupića, pod-
stiče se spolja, posebno od vlasti i vlastodržaca ali i od, kako kaže, nacionalističkih, akademskih i duhovnih krugova iz Srbije.
- Od toga racionalno niko nema koristi ali zadovoljava patologiju koja se manifestuje kod jednog broja aktera na crnogorskoj političkoj sceni. Koristi, a na osnovu toga i ucjene, imaju samo oni pojedinci koji su se upustili u saradnju sa opakim djelovima sa vlasti u Srbiji, posebno sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem – ističe Čupić. On kaže da minuli događaji pokazuju da svi učesnici u društvu i političkom životu Crne Gore treba da se zapitaju gdje je zakazala razboritost i odgovornost djelovanja i ponašanja kada je u pitanju ksenofobija.
- Političari koji su svjesno ili nesvjesno uticali treba da snose političke posljedice – ako i m je proradila savjest, da podnesu ostavke, a ako nije da budu smijenjeni. S druge strane, da oni koji su bili pa-
sivni u institucijama ili nemaju dovoljno profesionalnog znanja, trebalo bi da budu pomjereni sa odgovornih položaja - kaže Čupić.
Od odgovornosti, kako kaže, u ovom kontekstu ne treba izuzeti ni radnike u obrazovnom sistemu.
- Što oni čine na polju obrazovanja ali i savjesti i formiranja čovječnosti kod mladih ljudi? - pita profesor.
LOŠA MJERA
Na pitanje da prokomentariše odluku Vlade Crne Gore o ukidanju bezviznog režima sa Turskom, koja je već stupila na snagu, Čupić smatra da je riječ o privremenoj mjeri koju, kako navodi, što prije treba ukinuti.
- Crna Gora mora da vodi računa kojim migrantima daje boravišne dozvole, odnosno da donese niz mjera i propisa koji bi garantovali njihov migrantski status a kod crnogorskih građana stvorili svijest koja ne bi
bila podložna propagandi straha od stranaca. Svi oni koji ulažu kapital trebalo bi da pokažu porijeklo novca i na taj način bi se izbjegle zamke da ono što je stečeno na nelegalan način bude legalizovano kroz poslove u Crnoj Gori - predlaže je naš sagovornik.
On dodaje da „vizna otvorenost nije samo problem migranata već ima veliki značaj za turizam koji je za Crnu Goru od vitalnog značaja“.
-Turski turisti su među najbrojnijim u Crnoj Gori, kao i njihove investicije u privredu i trgovinsku razmjenu, što znatno podiže kapacitet bogaćenja i kvaliteta života domicilnog stanovništva – ističe Čupić i podsjeća da građani Crne Gore u svojoj tradiciji imaju univerzalnu etičku poruku junaka Marka Miljanova o čojstvu kao vrijednosti koja upućuje ljude da brane druge od sebe, odnosno od nekih opasnih stanja koja postoje u ljudskoj prirodi.
U Crnoj Gori više od 13.000 državljana Turske sa boravišnim dozvolama
U Crnoj Gori, zemlji sa oko 620.000 stanovnika, trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, najviše iz Srbije, Rusije, Ukrajine i Turske. Uprava policije Crne Gore saopštila je da zaključno sa 30. septembrom ove godine 13.308 državljana Turske
ima dozvolu za privremeni boravak ili boravak i rad, dok 87 njih posjeduje stalni boravak. U prvih devet mjeseci ove godine Uprava policije je donijela 213 rješenja o zabrani ulaska, izdala 1.469 prekršajnih naloga zbog neprijavljenog boravka i 237 rješenja o otkazu
boravka. Zbog nezakonitog boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, dok su 42 osobe prinudno udaljene iz zemlje. Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, a 26 stranaca je smješteno u Prihvatilište za strance.
I Gordana Radojević kaže da ukoliko u vremenu intenzivniih migracija ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija.
- Na referentni datum popisa, 31. oktobra 2023. godine, u evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova bilo je registrovano 781.700 lica sa prebivalištem, stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori. Od toga 683.000 su crnogorski državljani, a 98.700 strani državljani. To je bio maksimalan broj stanovnika koji se mogao očekivati u popisu, a koji su raspoređen kroz dvije kategorije –prisutni, koji žive u Crnoj Gori kao uobičajenom mjestu boravka, i odsutni, koji žive van Crne Gore. Za razliku od prethodnog, popis 2023. godine imao je i dodatni nacionalni cilj, da prikupi sveobuhvatne podatke i o onima koji žive u inostranstvu, ukoliko u Crnoj Gori imaju regulisan status prebivališta, stalnog ili privremenog boravka. Podaci o njima prikupljani su preko članova domaćinstva koji su bili prisutni u zemlji, a kasnije su provjeravani ukrštanjem sa administrativnim registrima, po principu „jedan na jedan“, što je bila zakonska i metodološka novina od popisa 2023. godine. Tako, popisom je, od maksimalno očekivanih 781.700 lica evidentiranih u MUP-u kao stanovnika Crne Gore, obuhvaćeno 667.600 lica – prisutnih i odsutnih. Razlika od 114.000 odnosi se na lica koja nijesu obuhvaćena popisom ni u jednoj kategoriji. Među njima je 62.500 crnogorskih državljana, koji nijesu imali člana domaćinstva u zemlji koji bi ih popisao i kao odsutne. Među njima ima i nepopisanih, iako žive u Crnoj Gori, ali prema ocjenama Monstata, koji je imao mogućnost uparivanja popisnih podataka po principu „jedan na jedan“ sa registrima MUP-a, taj broj je minimalan. Stoga se s pravom može zaključiti, da popisom neobuhvaćena lica ukazuju na veličinu populacije koja ne živi u Crnoj Gori, iako u njoj imaju registrovano prebivalište -upozorava Radojević. Kada su u pitanju strani državljani, popis je obuhvatio 46.000 onih koji Crnu Goru imaju kao uobičajeno mjesto boravka, što
Državni vrh da posjeti i obešteti oštećene
Upitan da prokomentariše izostanak reakcije najviših državnih adresa, profesor Čupić predlaže konkretan gest pomirenja.
„Predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić trebalo bi da posjete vlasnike oštećenih objekata u Podgorici, Baru i Herceg Novom. Takav čin izvinjenja i solidarnosti, uz obaveznu materijalnu nadoknadu štete, bio bi snažan signal da država Crna Gora ostaje demokratsko i otvoreno društvo“, zaključuje Čupić.
je za oko šest hiljada više nego 2011. godine.
- Međutim, oko 50.000 stranaca, iako imaju regulisan stalni ili privremeni boravak, nije obuhvaćeno, jer nijesu bili prisutni tokom popisa ili zbog jezičkih i drugih barijera nijesu učestvovali u popisu. Ipak, ostali društveni pokazatelji jasno ukazuju da njihovo prisustvo u Crnoj Gori raste. Ako javne politike, i dalje zanemare ovu činjenicu i budu kreirane na osnovu podataka koji ne obuhvataju strance u njihovom stvarnom broju, rizikujemo da pogrešno planiramo potrebe u obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, tržištu rada i stanovanju. A upravo su to ključni stubovi društvene stabilnosti. Stoga, istraživanja Društva statističara i demografa Crne Gore imaju za cilj da podstaknu uvođenje godišnjih istraživanja zasnovanih na administrativnim registrima, po uzoru na praksu država EU. Jer za sljedeće podatke o broju stranaca koji žive u Crnoj Gori ne smijemo čekati popis 2030. godine. Ako u vremenu intenzivniih migracija, ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija. Blagovremeni podaci su osnova za pravovremenu i dobru populacionu politiku. Bez njih, društvo ostaje zarobljeno između šanse i neznanja, a upravo od našeg izbora zavisi na kojoj ćemo strani završiti - zaključuje Radojević. I. MILOVIĆ
PODGORICA - Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
NegativNe posl jedice
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulepković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedi-
Neđelja, 2. novembar 2025.
CRNA GORA ZAVISI OD TURSKOG KAPITALA: Ekonomski analitičar
Mirza Mulešković i CBCG upozoravaju na moguće posljedice
Turska je prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju - poručuje Mulešković
ce po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković. Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini. - Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplo-
matske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković. Takođe, smatra on, treba imati
Ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini. Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković
na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore. - Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno
okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković. Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija. - Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine na-
preduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilnijikazao je Mulešković.
podaci
Tvrdnje našeg sagovornika potvđuju preliminarni podaci ITRS-a (International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI. - Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda. Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda. N. KovaČeviĆ
Neđelja, 2. novembar 2025.
INTERVJU: Andrija Klikovac, šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista u Podgorici
PODGORICA- Ili ću staviti tačku na kolektor ili će kolektor staviti tačku na mene, kazao je nedavno gradonačelnik Podgorice Saša Mujović govoreći o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Borba za kolektor je, tvrdi, neizvjesna, a na koju će se stranu okrenuti tas na vagi, još se ne zna.
- Ukoliko izgradnja kolektora počne, gradonačelnik Mujović staviće tačku na dalju političku relevantnost poslanika Milana Kneževića; ukoliko ne bude gradnje kolektora u Botunu, vjerujem da će, kao odgovoran i principijelan čovjek, gradonačelnik Mujović podnijeti ostavku na funkciju koju obavlja“, kaže za Pobjedu šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac Prema njegovim riječima, naredni mjeseci pokazaće da Milan Knežević neće, ukoliko dođe do gradnje kolektora u Botunu, napusti lokalnu vlast. ,,Privilegije vlasti iznad su datih obećanja“, kaže Klikovac.
POBJEDA: Čemu onda performansi Milana Kneževića?
KLIKOVAC: Demokratska narodna partija nikada samostalno nije izašla na izbore, svjesna da na njima ne bi dobila ni tri procenta podrške. Građani su, naime, siti performansa Kneževića, njegovih zakletvi i obećanja, kao i veoma lakog odustajanja od njih. Kada krene izgradnja kolektora, DNP neće napustiti lokalnu vlast.
POBJEDA: Nego?
KLIKOVAC: Organizovaće novu predstavu za javnost u Botunu, čiji će kraj biti dogovoren sa Spajićem i PES-om prije nego performans i počne.
POBJEDA: Smijete li zaista otići u Zetu?
KLIKOVAC: Prethodne sedmice sam nekoliko puta posjetio prijatelje i rođake u Zeti, čija su politička opredjeljenja potpuno drugačija. I to je Crna Gora. Zećani, pa i Milan Knežević, poznati su po strasnim i energičnim zastupanjima stavova, pa Kneževiću ne zamjeram na oštrijim izjavama.
POBJEDA: Slični ,,šumovi u komunikaciji“ unutar vladajuće većine čuju se i na državnom nivou. Šta tu većinu, uprkos svemu, i dalje drži na okupu?
KLIKOVAC: Kako vrijeme prolazi, sve je jasnije da se partije vlasti održavaju u nezdravoj koaliciji samo zahvaljujući crpljenju resursa Crne Gore i podjeli političkog plijena. Naravno, uz uplitanje faktora izvan Crne Gore: prvenstveno režima Aleksandra Vučića i njegovog obavještajnog sektora, ali i, u zavisnosti od teme, faktora sa Zapada. Građani postaju taoci promašene politike režima na svim poljima.
POBJEDA: Ipak, često djeluje da je opozicija u ,,niskom startu“ i da samo čeka signal PES-a da uđe u vlast.
Nastavljeni su političko nesnalaženje, stalne trgovine funkcijama, nedostatak meritokratije, netransparentnost i brojne zloupotrebe u lokalnim preduzećima. Ipak, gradonačelnik Mujović ima znatno veći demokratski kapacitet u odnosu na gradonačelnicu Injac, pa tako i kritike opozicije u vezi sa određenim anomalijama u sistemu lokalne uprave daju rezultate. To je uloga i opozicije i vlasti u razvijenim demokratijama
KLIKOVAC: DPS nije partija koja čeka u niskom startu. Državotvorna stranka ne smije i ne može biti dio političkog aranžmana u kojem se ne poštuju vrijednosti 13. jula i 21. maja. Uostalom, koga čekamo? PES, partiju koja u Bijelom Polju nema hrabrosti da se distancira od zlikovca Radovana Karadžića?! Mislite da je moguće graditi građansku Crnu Goru sa partijom koja gleda na manje brojne narode kroz princip ,,2u1“, ,,3u1“ i sl.? Ili da u Podgorici, zaboravljajući deportacije, prećutimo da dio PES nema problem da se ulica nazove po Pavlu Bulatoviću? Da ne govorimo o pogrešnoj ekonomskoj politici i razaranju crnogorske privrede.
POBJEDA: Čekajte! Pa, više puta do sada su nade o kojima govorim propale; posljednja je pokušaj stvaranja koalicije sa grupom okupljenom oko predsjednika Jakova Milatovića.
KLIKOVAC: Iako skladu sa izbornim rezultatom, koalicija koju pominjete nije napravljena jer su Pokret za Podgoricu i Jakov Milatović disciplinovani od Andrije Mandića i Milana Kneževića. Knežević to ne krije. U Mandićevom kabinetu izvršen je pritisak na Milatovićeve odbornike, a u pripremi finalnog pritiska učestvovali su centri iz Beograda.
POBJEDA: Koji?
trenutne većine, zarad vlasti, spreman na saradnju sa strukturama koje ne žele dobro Crnoj Gori i njenim građanima. Ne biraju sredstva niti partnere, ne libeći se da trguju sa istorijom, kulturom i prirodnim resursima Crne Gore.
POBJEDA: Na podgoričkim ulicama danima smo gledali fašističke poruke upućene turskim državljanima, ali i pripadnicima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Gradonačelnik brine za imovinu glavnog grada. Brine li bilo ko u vlasti i opoziciji za famozne evropske vrijednosti, koje isključuju demonstraciju nacionalne i vjerske mržnje?
sti je i pad povjerenja građana Crne Gore u Evropsku uniju. Jasno je da dio vlasti ne želi Crnu Goru u EU.
POBJEDA: Koji dio vlasti?
KLIKOVAC: Od podzemlja do obavještajne i medijske zajednice. Rekonstrukcija puta na selu, veći budžet za predsjednika države, rekonstrukcija zgrade predsjednika, novo vozilo dato na korišćenje porodici Milatović samo su dio rezultata ove trgovine. Naravno, građani su to prozreli, pa je Milatović zato obustavio proces pravljenja partije: svjestan je, naime, svog veoma lošeg političkog rejtinga.
KLIKOVAC: Ne čudi me necivilizovano orgijanje po ulicama Podgorice, koje je tek modifikovana verzija devedesetih godina prošloga vijeka. Problem je to što su danas, nakon četvrt vijeka, politički predstavnici i inspiratori tog civilizacijskog sunovrata dio vlasti u samo formalno građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Posebno je zastrašujuće to što su takvi političari danas koalicioni partneri Bošnjačkoj partiji, koja nijemo prati podrivanje temelja građanskog društva. Najbolji pokazatelj nebrige vlasti za građanske i evropske vrijedno-
KLIKOVAC: Vidjeli ste izjave Vladislava Dajkovića, glasnogovornika velikosrpskog saveza u Crnoj Gori, za koga su BRICS, posebno Rusija, jedini saveznici. Ostalo služi prevari birača uoči izbora. Kao opozicija, predložićemo razrješenje pojedinih funkcionera glavnog grada koji su učestovali i podržali skupove ,,ćeranja Turaka“, a nadamo se da će nas podržati i dio odbornika vlasti. Podsjećam
da smo spriječili brojne štetne odluke prethodne vlasti, koju smo srušili kako bismo očuvali vrijednosti građanske i evropske Podgorice.
POBJEDA: Kako sarađujete sa aktuelnom gradskom administracijom?
KLIKOVAC: Kao i većina Podgoričana, nijesam imao pozitivno mišljenje o rezultatima rada gradonačelnice Olivere Injac, koja je dala ozbiljan doprinos padu podrške PES-u u glavnom gradu. U međuvremenu, Podgorica je dobila sličnu vlast, ali uz određene razlike.
POBJEDA: Kakve?
KLIKOVAC: Objektivno, ako uporedimo način na koji je izvršena smjena vlasti u Budvi i način na koji u budvanskom parlamentu razgovaraju vlast i opozicija, možemo biti zadovoljni razvijenom demokratskom kulturom i političkim dijalogom u Podgorici. Što ne isključuje povremeno i veoma oštre tonove tokom parlamentarnih rasprava. Kada je riječ o razvojnim projektima, DPS pokazuje konstruktivnost tokom diskusija sa gradonačelnikom. Ne smije se ponoviti da se zbog političkog revanšizma smjenjuju nepartijski kadrovi sa ogromnim znanjem i iskustvom i obustavljaju započeti projekti potrebni građanima.
POBJEDA : Magistar ste ekonomije, pa mogu da Vas pitam: kako ocjenjujete ekonomske prilike u Crnoj Gori?
KLIKOVAC: Nastavljeni su političko nesnalaženje, stalne trgovine funkcijama, nedostatak meritokratije, netransparentnost i brojne zloupotrebe u lokalnim preduzećima. Ipak, gradonačelnik Mujović ima značajno veći demokratski kapacitet u odnosu na gradonačelnicu Injac, pa tako i kritike opozicije u vezi određenih anomalija u sistemu lokalne uprave daju rezultate. To je uloga i opozicije i vlasti u razvijenim demokratijama.
POBJEDA: Djeluje kao ,,početak jednog divnog prijateljstva“.
„Grahovac“ ima dozvolu za pružanje ugostiteljskih usluga, sve u skladu sa zakonom
POBJEDA: Kao opozicija, što ste naučili iz pomenute ,,lekcije“ Jakova Milatovića?
KLIKOVAC: Ne bih rekao da je to lekcija.
POBJEDA: Što biste rekli?
KLIKOVAC: Riječ je o spoznaji da je veliki dio partija
POBJEDA: Dežurni higijeničari zamjerili su Vam to što ste Dan državnosti proslavili u restoranu ,,Grahovac“. Jeste li sebi nanijeli političku štetu kazavši da biste se, mataforički, vratili na ,,mjesto zločina“?
KLIKOVAC: Medijsku hajku pokrenuli su dijelom oni koji bi najviše voljeli da se Dan državnosti ne slavi,
ali i oni kojima, dok dijele lekcije o moralu, ne smeta to što preko marketinga prikupljaju sredstva sumnjivog porijekla. Razumijem reakciju dijela javnosti u vezi mog prisustva u restoranu ,,Grahovac’“, ali i podsjećam da navedeni objekat ima dozvolu za pružanje ugostiteljskih usluga, sve u skladu sa zakonom. Od uplaće-
nog PDV i drugih poreza dobijenih od tog objekta finansiraju se zarade premijera, poslanika, tužilaca i drugih korisnika državnog budžeta.
Ako postoji nešto sporno u vezi objekta, predlažem da se ,,higijeničari“ obrate nadležnim institucijama, a ne meni koji je, kao i drugi, u tom lokalu slavio državni praznik.
KLIKOVAC: Ekonomska situacija daleko je od zadovoljavajuće. Državni dug je uvećan za gotovo 800 miliona eura, a posebno brine to što od toga novca nije završena druga trasa auto-puta, niti je izgrađena neka bolnica ili škola. Pored toga, rastu cijene proizvoda i usluga, inflacija se ne zaustavlja, a pogrešnim ekonomskim potezima Vlada Crne Gore dodatno podstiče divljanje cijena. Cijene proizvoda jednake su cijenama u Italiji, Španiji, Grčkoj, iako su naše prosječne plate i penzije daleko čak i od minimalnih plata i penzija u navedenim državama. Proteklih pet godina, odnosno nakon ,,oslobođenja“, jedino smo ,,oslobođeni“ od stranih investicija. Sjetićete se obećanja o izgradnji velikih fabrika, proizvodnji hrane i investicija u turističke komplekse. Ništa od svega, osim sve manje proizvodnje hrane. Crnoj Gori je potreban ozbiljan zaokret u ekonomskom upravljanju i realan, a ne populizam. POBJEDA: Zašto nema direktnih stranih investicija? KLIKOVAC: Zato što nema povjerenja između Vlade i premijera s jedne i stranih investitora sa druge strane. Zašto bi investitori vjerovali premijeru koji obećava kule i gradove, a samo isporučuje nove biznis barijere - veće poreze, veće akcize i slične opstrukcije protoku kapitala? Da ne govorim o divljenju Do Kvonu, Kotrelu i drugim kontroverznim investitorima, koji su pod međunarodnim istragama. Ozbiljni investitori ne žele nesiguran i promjenjiv biznis ambijent, nego kontinuitet ekonomske politike orijentisan na smanjenju biznis barijera i kreiranju novih investicionih prilika. Crna Gora mora da pokrene velike infrastrukturne projekte, koji će kreirati nove prilike za ulaganje investitora. Reforma poreske politike i javne uprave uslov su da ekonomija Crne Gore ne bude zasnovana na uvozu, sve većoj javnoj potrošnji i dodatnom zaduživanju. Tamara NIKČEVIĆ
Slično porezima i redovni računi se moraju uplaćivati na vrijeme prema datumu valute kako bismo izbjegli isključenja i zatezne kamate, a sve u svrhu normalnog funkcionisanja sistema, ali i nas kao jedinke zavisne od tog istog sistema. Kad se „priključimo“ teško se raskačiti, u stvari nikako, ako planiramo bitisati u ovom svijetu! Ta ideja nije nova i vuče korijene odavno, na početku eksploatacije energije. (Hvala, Nikola Tesla, je li to moglo jednostavnije? Ili ga nijesu dobro razumjeli poslovni ljudi i bankari... što i nije bilo u fokusu Tesline ideje.) Tako da danas imamo to što imamo i kako koristimo, ukratko, nema ništa bez para. Svijet je uveliko napredovao na tom polju, potrošačkom. Osnova Tesline ideje u proizvodnji električne energije se nije puno promijenila, ali se promijenila težnja sa druge strane i sve više uređaja u privredi i kod pojedinaca zavisi od električne energije i mreže kojom se isporučuje.
Ali da malo pogledamo savremeni račun za električnu energiju kod nas: Prva stavka 01 i 02 Aktivna energija VT ili viša tarifa i Aktivna energija NT ili niža tarifa koje označavaju stvaran utrošak na mjernom mjestu i poslije toga minimum 10 stavki od kojih jedan može biti popust i obavezni PDV. Ali: Stavke 18 i 19 Angažman mrežnog kapaciteta VT i NT zašto se naplaćuju odvojeno kad se već moraju naplatiti? Zar električna energija ne ide po istim kablovima i u jednoj i u drugoj tarifi? Što to treba da znači, da su nam time uštedjeli što su naplatili korišćenje kablova Prenosa manje po NT? Ako je to želja, onda nas ili oslobodite plaćanja ili naplatite po jednoj, ali manjoj tarifi. A stavke 15 i 16 Gubici u mreži VT i NT je daleko najbolje što je navedeno! Znači, potrošači plaćaju i to što je Elektrodistribucija negdje „izgubila“ električnu energiju koju isporučuju?? Kakve to veze ima sa potrošačima koji bi trebalo da plaćaju ono što su utrošili? Zna-
Stav: Stvarni troškovi života prosječnog čovjeka
Neđelja, 2. novembar
či, plaćaju i ono što nijesu ni dobili? Može li neko da objasni od stručnjaka iz Elektropivrede što to sve podrazumijeva? Tu da vas vidim... Ali potpuno nejasna i vjerovatno nepotrebna jeste stavka 22 Fiksni dio mrežnog kapaciteta?? Što, stub preko kojeg ide kabal ili kanal kroz koji prolazi kabal? Možda i vazduh kroz koji prolazi taj isti kabal? Znači, naplati sve
što se pojavi kao stavka u sistemu...
I posljednje, ali ne i manje značajno za Elektroprivredu: stavke 26 i 27 Naknada za podsticanje OiE 1 i 2 ili podsticanje obnovljivih izvora energije i to dva puta?? Kakve to veze ima sa potrošačima!? I što uopšte treba potrošač da podstiče u poslu Elektroprivrede? Finansiramo Solar gradnju, što li?
Još jednu kćerku firmu Elektroprivrede... Što je sa elektrifikacijom sela i pruga? I to se svojevremeno naplaćivalo? Gdje uopšte ide taj n ovac i ko njime raspolaže? I da li se uopšte iko time bavio? Naplaćuje se kako se kome što svidi i smisli... I na kraju saldo računa, iako nema potrošnje po dvije prve stavke Aktivne enegrije, na računu se opet pojavi nekih desetak eura te htio ne htio uvijek si dužan! A ko odgovara za vrlo česte ispade tj. prekide napajanja potrošača i variranja napona na mreži? Kako izgleda, niko. Ne dobijate struju, pa je i ne plaćate! Vjerovatno je to objašnjenje. A remećenje života ljudi kojima treba električna energija da bi funkcionisali, za rasvjetu da ne sjede u mraku, za kućne aparate i internet konekciju? Ili to nije važno? I trošak koji moramo snositi za alternativne načine rasvjete i napajanja? Pa digitalni strujomjeri? Ko njih kontroliše i ko ih baždari? Kako se očitavaju i ko to nadgleda? Vjerovatno CE -
A stavke 15 i 16
Gubici u mreži
VT i NT je daleko najbolje što je navedeno!
Znači, potrošači plaćaju i to što je Elektrodistribucija negdje „izgubila“ električnu energiju koju isporučuju?? Kakve to veze ima sa potrošačima koji bi trebalo da plaćaju ono što su utrošili?
Znači, plaćaju i ono što nijesu ni dobili? Može li neko da objasni od stručnjaka iz Elektropivrede što to sve podrazumijeva?
Tu da vas vidim
DIS, kćerka firma Elektroprivrede... Sami ugrađuju, isporučuju, mjere i baždare i na kraju naplate krajnom potrošaču!? Posao bez premca i konkurencije...
Moram pomenuti i drugo preduzeće, ali koje distribuira vodu i odvod iste. Na računima preduzeća Vodovod i kanalizacija je barem transparentnije. Utrošena voda, pa prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda i onda prečišćavanje komunalnih voda. Vidite po vodomjeru što piše, ali onda još dvije stavke Fiksni dio za vodu i fiksni dio za prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda i to se naplati iako nije bilo ni centimetra kubnog protoka vode!? Kako oni naplaćuju gubitke u vodosnabdijevanju? Ne vjerujem baš da nam ih opraštaju, iako direktno nijesmo krivi za to. Bar ne ljudi koji žive u legalnim objektima po zgradama i naseljima. Barem je samo jedna firma u okviru ove, pa je manje stavki na računu... Ne bih sada o kolektoru otpadnih voda koji je vrlo ak-
tuelna tema, a u glavnom gradu ko nije prolazio iza Delte/ BIG fashion i ne zna u čemu je problem. Ali Vodovod je za Elektropriveredu dobrovoljačko društvo. Ali ovo su firme pod državnim patronatom, iako bi se moglo reći da su država u državi, osim kada je riječ o partijskom zapošljavanju. Tu su bez premca, bar se meni tako čini. Administracija bi po broju zaposlenih mogla pokriti dobar dio mjernih mjesta u glavnom gradu. Ovdje bih takođe pomenuo i privatne firme koje održavaju ulaze u glavnom gradu i koje, sve po zakonu, organizuju stanare u kućne savjete. Rekli bi, nije loše. I nije. Veliki broj ulaza stvarno treba održavanje ili makar čišćenje i krečenje. Makar. Ali, treba se pozabaviti i troškovima za građane koji plaćaju cijenu po kvadratu stana. Naročito što se uplaćuje unaprijed, tj. akontacija za mjesec unaprijed. Znači, plaća se za uslugu koja nije ni izvršena! Ali hajde, sve je po zakonu. Ima logike za stanare manjih stanova, ali za stanare većih...? Ne znam. Oni koriste isti hodnik, iste stepenice i isti ulaz, bez obzira koliki je stan.( Ja stanujem u malom jednosobnom stanu, tako da nijesam iz tog razloga ovo pomenuo). Tu se ubrajaju i poslovni prostori koji uopšte nijesu u sklopu ulaza, a plaćaju veću tarifu za održavanje. Logike sve manje. A čišćenje ulaza jednom nedjeljno nije baš vrijedno tolikog novca. Sve popravke se uredno naplate ekstra. Takođe, sredstva prisilne naplate koja se primjenjuju i koja su zakonski omogućena ovim agencijama su vrlo upitne. Bez ikakvog naloga i opomene samo se blokiraju računi vlasnika stana preko sudskih izvršitelja! Čak nijesu u obavezi ni da dostave račun i opomenu, dovoljna je obavijest na oglasnoj tabli?! Pa se dođe u situaciju da se zbog 30-ak eura vlasniku stana naplati par stotina eura kamata i taksi advokata, banke, izvršitelja. Razumijem, ima vrlo neodgovornog svijeta, sada i stranaca koji ne razumiju što plaćaju, ali ipak? Ja uredno plaćam i nijesam imao problema, ali sam razgovarao sa nekima koji jesu i koji ne žive u tom stanu, pa i nemaju uvid na oglasnu tablu. Čak sam im pokušao pomoći, ali im se samo da neki kratki rok za odgovor ili-ili... Ne znam, ali siguran sam da postoji i bolji način. Uostalom i kome se žaliti na sve ovo? Agenciji za zaštitu potrošača? Zakon postoji, zato plaćaj i ćuti pa ko duže izdrži. Ipak, možda treba preispitati način naplate i funkcionisanja čitavog sistema. Siguran sam da ima i drugačijih primjera.
Svako se nada da će njegovo znanje i talenat koristiti nečemu većem od samog plaćanja računa. (Nik Vujičić)
Neđelja, 2. novembar 2025.
NOVA SMRT U NIKŠIĆKOJ BOLNICI: Pacijentkinja preminula nakon dvonedjeljnog liječenja, VDT naredilo obdukciju, direktor bolnice demantovao pisanje pojedinih medija
PODGORICA - U Opštoj bolnici u Nikšiću preminula je pacijentkinja, a okolnosti njene smrti ispituje i Više državno tužilaštvo u Podgorici, koje je formiralo predmet, rečeno je Pobjedi.
Iz tog tužilaštva su Pobjedi kazali da je naređena obdukcija. Direktor Opšte bolnice Nikšić Zoran Mrkić potvrdio je Pobjedi da je pacijentkinja od 38 godina preminula.
On je demantovao pisanje pojedinih medija da su pacijentkinju našli mrtvu na podu članovi porodice. Pobjedi je pojasnio da je ona liječena dvije nedjelje i da je bila na internom odjeljenju. Kazao je da je pacijentkinja imala više udruženih hroničnih bolesti, te da je borba za njen život počela u četiri sata i 20 minuta ujutro. Precizirao je da je od tada pa narednih sat i po, koliko je trajala borba, non-stop bila pod ljekarskom kontrolom i medicinskim nadzorom. Umrla je u šest sati i 13 minuta ujutro. Mrkić kaže da te okolnosti odbacuju svaku sumnju da je porodica mogla na bilo koji način da bude prisutna ili da je zatekne mrtvu na podu sobe u tim ranim jutarnjim satima. Naglasio je i da je za vrijeme hospitalizacije bila pod kontrolom ozbiljnih i stručnih ljekara. Na pitanje Pobjede zbog čega se ovom smrću bavi tužilaštvo, kazao je da je porodica izrazila
Direktor Opšte bolnice u Nikšiću dr Zoran Mrkić Pobjedi je kazao da je pacijentkinja imala više udruženih hroničnih bolesti, te da je borba za njen život počela u četiri sata i 20 minuta ujutro. Precizirao je da je od tada pa narednih sat i po, koliko je trajala borba, non-stop bila pod ljekarskom kontrolom i medicinskim nadzorom. Umrla je u šest sati i 13 minuta ujutro
sumnju u način liječenj,a zbog čega je i naložena obdukcija, te da je to odluka porodice koja je sasvim normalna.
Mrkić je kazao da su predali nadležnima svu medicinsku dokumentaciju, te da će im dostaviti i obdukcioni nalaz.
On je istakao da će tek nakon što nadležni organi utvrde sve činjenice biti poznato više informacija koje će saopštiti javnosti.
Da se Opšta bolnica u Nikšiću suočava sa incidentima zbog kojih se angažuje i VDT svjedoči i tragični događaj od prošle sedmice, kada je u porodilištu preminula beba stara svega tri dana.
Roditelji djeteta saopštili su da je po preliminarnom nalazu
obdukcije kao uzrok smrti bebe navedeno gušenje hranom prilikom bljuckanja. Kazali su da je beba ostavljena sama, te da „niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potapše, što god...“ Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, informacije koje su roditelji dobili su - tačne I zbog tog slučaja je Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet i dalo naredbu za obdukciju tijela. Beba je, prema tvrdnjama roditelja, rođena zdrava i ocijenjena je najvišom ocjenom, a porođaj je prošao lagano, bez ikakvih komplikacija. Porodica je saopštila da obdukcioni nalaz „ukazuje na mogući nemar zaposlenih“.
Zoran Mrkić je tada Pobjedi kazao da je duboko potresen ovim događajem i da će insistirati da se utvrdi, ukoliko postoji, odgovornost medicinskih radnika.
Naredio je sprovođenje i internih kontrola koje će utvrditi okolnosti pod kojima je nastupila smrt bebe. To uključuje ispitivanje svih zaposlenih koji su u tom trenutku pružali zdravstvene usluge u porodilištu.
Ministarstvo zdravlja je nakon ovog slučaja saopštilo da će objektivno i transparentno ispitati sve činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost svih sudionika u ovom slučaju.
J.MARTINOVIĆ
Nevladina organizacija ,,Niste sami“, koja okuplja roditelje i staratelje djece s autizmom, od uprave Glavnog grada dobila informaciju da će se na Zlatici graditi dnevni centar
PODGORICA – Nakon
što su roditelji djece s autizmom bili najavili da će danas 2. novembra, ukoliko im se ne odredi lokacija za izgradnju dnevnog centra, sa djecom da uđu u zgradu Skupštine glavnog grada i zgradu uprave Glavnog grada, donosioci odluka su je odredili i za sada je obustavljena radikalna reakcija. Goran Laković iz NVO ,,Niste sami“ kazao je Pobjedi da je određena velika poljana na Zlatici, kod Volija, na kojoj bi trebalo da se gradi dnevni centar kroz dva objekta.
Roditelji djece s autizmom su nedavno protestovali tražeći od nadležnih da opredijele lokaciju za izgradnju dnevnog centra. Oni su tada objašnjavali da im taj objekat mnogo znači, jer bi bio oslonac za djecu sa autizmom i poteškoćama u razvoju. Komentarisali su da naš sistem nema brojne stručnjake, niti usluge za ovu djecu, zbog čega su primorani da ih vode u inostranstvo ili plaćaju privatno tretmane, ali su poručili da više ne mogu da izdrže ni fizički, ni finansijski. Govorili su da su
preuzeli uloge raznih doktora, stručnjaka i zatražili su od nadležnih pomoć.
ROk gRAdNJe Laković kaže da su mu iz Glavnog grada kazali da su se opredijelili za lokaciju na kojoj bi se gradio dnevni centar, te da im je Zlatica prihvatljivo rješenje. Objašnjava da procedura nalaže da se sagledaju tehničko-urbanistički uslovi za gradnju, o čemu treba da se izjasni Ministarstvo prostornog planiranja u roku od 30 dana. Laković poručuje da će sve da prate i da će reagovati ukoliko se ponovo uspori taj proces. Rekao je da neće najavljivati radikalizaciju nego će se sa djecom pojaviti kod nadležnih ukoliko ne budu radili svoj posao. - Kada se sredi pitanje lokacije za dnevni centar, onda se raspisuje međunarodni konkurs za idejno rješenje. Ispratićemo sve. Objekat je kompleksniji i realno je da se završi za pet-šest godina, ali oni tvrde da će sve biti gotovo za četiri godine. Treba imati u vidu da će proći sigurno godina dok se samo papiri za ovaj projekat završe – kazao je Laković. On je precizirao da dnevni
centar treba da bude glavni oslonac i podrška za djecu. Dodao je da će roditelj, na primjer, imati gdje da ostavi dijete na njegu ako se razboli, da će tu dobiti stručnu podršku, da će se razne radionice za njih organizovati... Laković kaže da svaki korisnik treba da ima takvu uslugu u svom gradu.
- Prošle godine je bilo 160 dijagnoza djece s autizmom. Ove godine će ih biti oko 300. Sistem je nespreman, a taj broj raste. Ovo je alarm da se sistem probudi. Ima stručnjaka i u regionu i šire, ali treba da se donese strategija kako bi se realizovalo sve kako treba – rekao je Laković.
PRObleMI
Kaže da su razgovarali i sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da se unaprijedi inkluzija u obrazovnim ustanovama. Laković kritikuje način na koji se ona sprovodi, te ističe da su djeca upodobljena sa nastavnim programima i ostalim, a nije se škola prilagodila djeci.
- Problem je bio što je obuka za asistente trajala deset dana. Što može za to vrijeme da nauči neko ko nikada nije vidio dijete s autizmom? Razgo-
varali smo sa Ministarstvom i mislim da je prihvaćena inicijativa da se obuka obavlja u dnevnim, resursnim centrima i Filološkom fakultetu u Nikšiću i da traje tri mjeseca. Mjesec bi učili teoriju, a dva mjeseca praktičnu nastavu. Tako bi se upoznali o svemu, a onda bi dalje nadograđivali znanje. To je živa materija. Do sada ni prosvjetni radnici nijesu bili obavezni da se po ovom pitanju edukuju, niti su znali da rade sa djecom sa poteškoćama u razvoju. I njima će se uvesti obaveza da se edukuju – kaže Laković. Dodaje da je važno da se djeca uče vještinama. - Moje dijete je neverbalno i treba da se uči vještinama, da se osposobljava. To je proces učenja – rekao je on.
NeMA RegIsTRA
Laković je ranije kritikovao donosioce odluka što još nije donešen registar osoba s autizmom, što je bio i jedan od njihovih zahtjeva na nedavnom protestu. Ministar zdravlja Vojislav Šimun je na sjednici Skupštine Crne Gore, krajem jula, izjavio da je dobio zahtjev i da je zadužio Institut za javno zdravlje da uradi
registar, te je kazao da očekuje da će biti gotov krajem ove godine ili početkom naredne. Pobjeda je nedavno pitala Institut za javno zdravlje u kojoj je fazi izrada registra i kada će da bude gotov, ali nam je iz te ustanove odgovoreno da Institut ne vodi registar osoba s autizmom, niti je uspostavljanje takvog registra predviđeno zakonskim okvirima koji uređuju nadležnosti Instituta. Laković iz NVO ,,Niste sami“ tada je kritikovao stav Instituta i podsjetio da je zakonska obaveza te institucije da izrađuje registre. - Ko je izjavio da im to nije zakonska obaveza treba odmah da podnese ostavku, jer ne zna gdje radi. Institut je krovna institucija za krovne smjernice. Oni ako ne rade svoj posao, onda će cijeli sistem da trpi. Mi nemamo ne samo taj registar, nego nijedan, niti registar za rijetke bolesti, cerebralnu paralizu... A registri su važni kako bi se na osnovu njih kreirale strateške politike. Ako je krovna institucija, odnosno Institut za javno zdravlje, nesposobna da uradi taj posao – neka tako kažu – poručio je tada Laković. Podsjetio je tada da iz Ministarstva za socijalno staranje
poručuju da će se raditi registar osoba s invaliditetom, ali da to nije to. - Oni će da urade registar ljudi koji se jave na ponovno vještačenje i tu će biti gro ljudi koji se neće prijaviti i koji će ostati neregistrovani. Imaćemo ponovo netačne podatke. Registar je živa materija koja se ažurira nedjeljno, mjesečno –kazao je Laković. Roditelji i staratelji djece s autizmom su ogorčeni na državu kako brine o njihovoj djeci. Sa nedavnog protesta je zatraženo da inkluzija bude po mjeri djeteta, da su dostupniji tretmani logopeda i drugi, te da se osnaže roditelji. Poručivali su da treba da grade sistem od nule koji će biti idealan za sve. Isticali su da više nemaju vremena da čekaju, da se ne bore samo za svoju djecu, nego i za druge koji imati dijagnozu. Na skupu su poručivali da institucije krše dječja prava, kao i njihovo dostojanstvo. Roditelji djece s autizmom održali su protest i 2. aprila, ali njihovi zahtjevi nijesu realizovani. Komentarisali su da se ništa nije uradilo što bi promijenilo situaciju djece s autizmom i djece sa teškoćama u razvoju. N. ĐURĐeVAC
Neđelja, 2. novembar
NEEFIKASNOST INSTITUCIJA: Crnogorska policija tek iz drugog puta rasvijetlila napad na M. J.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovo hapšenje uslijedilo je u petak veče, pola sata prije ponoći, na Graničnom prelazu Božaj, kada su službenici granične policije kontrolisali trojicu državljana Azerbejdžana koji su pokušali da napuste Crnu Goru
PODGORICA - Državljani
Azerbejdžana J. M. (45) i E. M. (33) uhapšeni su zbog sumnje da su učestvovali u incidentu koji se dogodio 26. oktobra, pola sata iza ponoći, u podgoričkom naselju Zabjelo, u kojem je crnogorski državljanin M. J. zadobio tjelesne povrede.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), njihovo hapšenje uslijedilo je u petak veče, pola sata prije ponoći, na graničnom prelazu Božaj, kada su službenici granične policije kontrolisali trojicu državljana Azerbejdžana koji su pokušali da napuste Crnu Goru. - Nakon što su dali na uvid putne isprave, policijski službenici su posumnjali u vjerodostojnost isprave jednog od lica, pri čemu su vozilo i ova lica izdvojeni radi detaljne kontrole - kazali su iz policije. Detaljnom provjerom utvrđeno je da se u automobilu nalazio I. V. (48), koji je upravljao vozilom, dok su se na zadnjem sjedištu nalazili J. M. i E. M. Tokom pasoške kontrole, E. M. je, prema navodima poli-
Trener iz Pljevalja uhapšen u Budvi Osumnjičen za seksualno uznemiravanje maloljetnica
BUDVA – Trener jednog sportskog kluba iz Pljevalja M. G. (50) uhapšen je u Budvi, zbog sumnje da je u dva navrata seksualno uznemiravao dvije maloljetne osobe Osumnjičeni je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom tužiocu u Kotoru.
Iz Uprave policije saopšteno je da je M. G. djela počinio dok je bio odgovoran za brigu nad maloljetnicima tokom službenog puta u Budvi radi takmičenja.
On je, kako se sumnja, u dva različita vremenska perioda neprikladno dodirivao maloljetna lica, zloupotrebljavajući svoj autoritet trenera i odnos zavisnosti djece prema njemu.
Mediji prenose da se optužbe tiču četrnaestogodišnje djevojčice, dok postoje sumnje da je osumnjičeni slične radnje počinio i ranije, tokom boravka u Tivtu. R.P.
cije, predao putnu ispravu na ime A. M., takođe državljanina Azerbejdžana. Policija je posumnjala u vjerodostojnost te isprave i potom utvrdila da je E. M. pokušao da napusti Crnu Goru koristeći putnu ispra-
vu sa identitetom trećeg licanaveli su iz UP.
U daljem radu policije potvrđeno je da se J. M. i E. M. potražuju zbog krivičnog djela koje je izvršeno na Zabjelu. - Nakon sprovedene detaljne
kriminalističke obrade, nedvosmisleno je utvrđeno da su J. M. i E. M., sa još dva lica čiji je identitet poznat policiji, učestvovali u gore navedenom događaju - precizirali su iz Uprave policije.
Po nalogu tužioca, J. M. i E. M. su uhapšeni, dok se za drugom dvojicom osumnjičenih intenzivno traga.
Oni će, kako je najavljeno, biti sprovedeni u zakonskom roku pred nadležnog državnog tužioca na saslušanje. - U toku su policijsko-tužilačke aktivnosti u cilju potpunog rasvjetljavanja krivičnog djela, odnosno utvrđivanja uzročno-posljedične veze koja je prethodila događaju, kao i pojedinačnih uloga svih aktera, kako sa jedne, tako i sa druge strane - saopšteno je iz policije. Ističu da su dvije osobe, turski državljani koji su ranije uhapšeni, „procesuirani isključivo na osnovu iskaza oštećenih lica i direktnog prepoznavanja pred državnim tužiocem“, ali da su kasnije utvrđene činjenice pokazale da nijesu imali nikakve veze s incidentom. Incident koji se dogodio 25. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo, a u kojem je ranjen M. J., u početku je pogrešno pripisan dvojici turskih državljana – Y. G. i N. D. Oni su, nakon tri dana pritvora, pušteni na slobodu kada je
utvrđeno da su u vrijeme incidenta bili u svom smještaju. Sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša ukinula im je pritvor navodeći da „ne postoji osnovana sumnja da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, jer su u vrijeme izvršenja djela bili kod kuće“. Video-nadzor sa objekata u kojima su boravili potvrdio je njihove navode, čime je dokazano da su neosnovano osumnjičeni. Ovaj propust istražnih organa izazvao je diplomatske tenzije između Crne Gore i Turske, a prateći događaji, među kojima su bili ksenofobni ispadi i napadi na turske državljane, dodatno su uzdrmali javnost. Nakon objave snimaka sa sigurnosnih kamera na kojima se vidi da jedan od aktera incidenta izlazi iz kafića s nožem, Uprava policije je najavila da će vještačenjem utvrditi sve okolnosti događaja. U međuvremenu, u javnosti su se pojavile izjave M. J. i njegove djevojke, koji su tvrdili da su napadači bili turski državljani. M. J. je za medije kazao da su mu „nanijete brojne ubodne rane“, dok je kasnije ljekarski izvještaj pokazao da se radilo o lakšim povredama, posjekotinama i jednoj ubodnoj rani. Nakon incidenta, uslijedio je niz napada na turske imigrante, demoliranje lokala, prijetnje i protesti praćeni ksenofobnim parolama poput „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“. Uprkos ozbiljnim posljedicama i narušenim odnosima, do danas niko iz bezbjednosnih struktura nije preuzeo odgovornost zbog pogrešnih hapšenja i propusta koji su doveli do eskalacije nasilja i mržnje. R. P.
Hercegnovska policija lišila slobode jednog od osuđenih bjegunaca za ubistvo Stefana Šarovića
HERCEG NOVI - Nikola Ivović (35) koji je osuđen na 17 i po godina zatvora za učešće u ubistvu Stefana Šarovića 6. juna 2019. godine uhapšen je u Herceg Novom nakon skoro dvije godine bjekstva.
Za ubistvo Šarovića, istom presudom na istovjetnu kaznu zatvora u februaru ove godine osuđen je i Dušan Šilj, koji i dalje nije dostupan državnim organima. Ivoviću i Šilju je pritvor ukinut u novembru 2023. godine zbog nedonošenja prvostepene presude u zakonskom roku, nakon čega su obojica pobjegla. Iz policije navode da je Ivović lociran i uhapšen u Herceg Novom zahvaljujući intenzivnim aktivnostima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, koje su sprovedene na osnovu operativnih podataka.
- Policijski službenici su locirali i lišili slobode lice N. I. (35) iz Herceg Novog koje se potražuje zbog izdržavanja kazne zatvora od 17 godina, na koju je osuđen pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela ubistvo u saizvršilaštvu, izvršenog 6. ju-
na 2019. godine na štetu S. Š.saopštili su iz Uprave policije. Uz Ivovića, u istom stanu uhapšeni su i Vitorije Šuković (29) i Srđan Ljubisavljević. Šuković je bio tražen po nacionalnoj potjernici zbog izdržavanja kazne zatvora od tri godine i šest mjeseci zbog više krivičnih djela razbojništva počinjenih na području Herceg Novog. Stan u kojem su uhapšeni pri-
pada S. Lj. (46), državljaninu Srbije, koji je lišen slobode zbog sumnje da je pružao pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela. On će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu.
Iz Uprave policije ističu da će dvojica osuđenih biti sprovedena u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) radi izdržavanja zatvorskih kazni.
- Ova aktivnost potvrđuje da službenici Uprave policije kontinuirano, neselektivno i odlučno preduzimaju mjere na lociranju i lišenju slobode lica koja se potražuju na nacionalnom i međunarodnom nivou za najteža krivična djela. Naglašavamo da će sva lica koja pružaju logističku podršku bjeguncima biti procesuirana u skladu sa zakonom. Službenici Uprave policije nastavlja-
ju aktivnosti na lociranju i lišenju slobode istaknutih članova i vođa organizovanih kriminalnih grupa - poručili su iz UP. Podsjetimo, Novljanin Stefan Šarović ubijen je kod vile ,,Akacija“ u Đenovićima, kada su napadači u njega ispalili šest hitaca iz pištolja. Ivović i Šarović su nakon počinjenog zločina 2019. pobjegli, ali su godinu kasnije u razmaku od mjesec dana uhapšeni u Bosni i Hercegovini. Crnogorska policija je ubrzo nakon zločina došla do saznanja da je Ivović pobjegao u Foču, gdje je našao pomoć u skrivanju. O tome su obavijestili kolege iz BiH i RS. MUP Republike Srpske se odmah uključio u ovu istragu i to je ubrzo dalo rezultate jer je samo 20 dana posle ubistva na području Istočne Ilidže pronađen i uhapšen Šilj. Kod Ivovića su prilikom hapšenja 2020. godine pronađeni dokumenti Republike Slovenije na ime Teo Burnić, za koje se sumnja da su falsifikovani i s kojima se krio u Srpskoj, kao i manja količina marihuane. Inače, Ivović je od ranije poznat policiji i hapšen je u Bijelom Polju i Beogradu zbog šverca droge i osuđivan zbog tog krivičnog djela. R.P.
Neđelja, 2. novembar
Desetine hiljada ljudi iz cijele Srbije na komemorativnom skupu u Novom Sadu
BEOGRAD - „Vidimo se i sjutra i svakog drugog dana dok ne bude pravda“ je transparent koji su studenti razvili na Petrovaradinskoj tvrđavi u znak sjećanja na nevine žrtve koje je ubila nadstrešnica a još niko nije odgovarao. Godišnjica novosadske tragedije dočekana je u uzavreloj političkoj atmosferi koja je podijelila Srbiju: sa jedne strane su demonstranti koji istrajavaju tražeći istinu i odgovornost za nevino stradale, a sa druge vlast koja se od tih odgovora brani nasilnim akcijama, izvrće realnost i za nasilje optužuje mirne demonstrante.
Godinu nakon nesreće u kojoj je 16 ljudi poginulo, a jedan teško povrijeđen, Novi Sad je dočekao u tišini i bez sudskog postupka za ovaj zločin. Desetine hiljada ljudi koji su u Novi Sad došli pješke, traktorima, biciklima i kolima iz cijele Srbije ćutali su i plakali 16 minuta ispred mjesta zločina. U tišini palili su svijeće, ostavljali cvijeće na mjestu gdje se prije godinu obrušila nadstrešnica Željezničke stanice i ubila 16 ljudi koji su bili ispod nje. Potom su mirno, bez povišenog tona, dostojanstveno u kolonama šetali ka Keju oslobođenja, gdje su u rijeku Dunav pušteni vijenci, a sa novosadske tvrđave 16 lampiona je poletjelo u nebo.
daleko od građana
Daleko od mjesta tragedije i pobunjenog naroda patrijarh SPC Porfirije služio je parastos u Hramu Svetog Save u Beogradu na kojem su pored vjernika bili i predsjednik Srbije i članovi Vlade.
Komemorativni skupovi novosadskim žrtvama održani
Godinu nakon nesreće u kojoj je 16 ljudi poginulo, a jedan teško povrijeđen Novi Sad je dočekao u tišini i bez sudskog postupka za ovaj zločin. Desetine hiljada ljudi koji su u Novi Sad došli pješke, traktorima, biciklima i kolima iz cijele Srbije ćutali su i plakali 16 minuta ispred mjesta zločina. U tišini su palili svijeće i ostavljali cvijeće. Potom su mirno, bez povišenog tona, dostojanstveno u kolonama šetali ka Keju oslobođenja, gdje su u rijeku Dunav pušteni vijenci, a sa novosadske tvrđave 16 lampiona je poletjelo u nebo
su i u regionu i nekoliko desetina gradova u EU, SAD i Kanadi u kojima živi dijaspora iz Srbije. Okupljeni su u tišini odavali poštu žrtvama i pokazali solidarnost sa njihovim porodicama i patnjom kroz koju prolaze. Nizale su se slike u kojima građani nakon 16 minuta ćutanja pale svijeće, polažu cvijeće i čitaju pisma studenata iz Srbije i drže transparente: „Korupcija ubija, Srbija pamti“, „Je-
dan svijet, jedna borba“, „Zastani ma gdje da si“.
Pobunjeni traže
P ravdu
„Ruke su vam krvave“, poručila je Nađa Šolaja, studentkinja iz Novog Sada nakon 16-minutne tišine uz riječi da „pad nadstrešnice nije tragedija već zločin i ubistvo“ i da porodice žrtava zaslužuju da znaju ko je ubio njihove bližnje.
Dijana Hrka, majka nastradalog Stefana, rekla da se bori „da niko više ne zaplače, nijedna majka, sestra, niko nikada od nas“. Rekla je „Vučiću da raspiše izbore“ i najavila da nastavlja da vodi svoju borbu koja počinje u ponedjeljak štrajkom glađu ispred parlamenta Srbije preko puta Ćacilenda. „Moram da znam ko je ubio moje dijete, za to neko mora da odgovara“, rekla je Hrka i za-
ma. Ako pričamo o građevinskom aspektu, nadstrešnica je pala zbog gubitka svoje nosivosti“.
Na nikšićkom Trgu slobode sinoć je organizovan skup solidarnosti pod nazivom „Ljudi za ljude: Nikšić za Novi Sad i Jablanicu“ u znak sjećanja na tragične događaje koji su prije 12, odnosno skoro 13 mjeseci pogodili ova dva grada, saopštili su iz Udruženja „Korina“. - Ovaj skup se održava kao znak podrške godiš-
mladih uzrasta od 15 do 24 godine, dok je više od 200 njih povrijeđeno, a građani crnogorske prijestonice Cetinje u kojoj je na samom početku ove godine stradalo 13 ljudi, kao posljedica masovne pucnjave, svakodnevno blokiraju magistralni put tražeći da država rasvijetli okolnosti koje su dovele do ove i ranije tragedije koja se dogodila 2022saopštili su organizatori. Nikšićani
njici borbe građana ove dvije zemlje za istinu i pravdu za 16 žrtava pada rekonstruisane nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i 19 žrtava nanosa otpada iz kamenoloma u Donjoj Jablanici koji je pokrenula vodena bujica (na širem području je kao posljedica poplava stradalo 27 ljudi). Ne smijemo zaboraviti
da ovi događaji nijesu označili kraj masovnim stradanjima nedužnih civila u nesrećama izazvanim sumnjivom spregom korupcije, kriminala i neažurnosti institucija u regionu. Naime, sredinom marta ove godine u požaru u diskoteci koja je radila suprotno propisima u makedonskoj opštini Kočani poginulo je 62
hvalila studentima i građanima na svemu što su uradili u posljednjih godinu dana. Sunovrat društva pod vlasti SNS-a opisala je tužiteljka u penziji Jasmina Paunović: „Vlast počiva na negativnoj selekciji koja otvara vrata korupciji i ucijenjenim ljudima koji su spremni da zbog jeftinih profita uruše temelje države“... Optužila je državu za veleizdaju: „Izdali su sve državno što je moglo da se izda“. Ipak, navela je da studentska borba nije uzaludna jer su upravo oni otvorili oči narodu i pozvala sve mlade da ostanu u zemlji.
Na razne teorije zavjere koje je vlast plasirala o padu nadstrešnice pa čak i onu da je nadstrešnica pala zbog terorističkog akta odgovorila je dr Sanja Fric, profesorka Građevinskog fakulteta iz Beograda. Navodeći da je nakon pregleda više od 20.000 dokumenata koji se nalaze na 600.000 strana Fric je okupljenima objasnila: „Nadstrešnica nije pala kao posljedica sabotaže i teroriz-
v učićeve akcije uoči 1. novembra U Beogradu je vlast danima tvrdila da će u Novom Sadu izbiti neredi praćeni nasiljem. Međutim, u petak po podne, kada je bilo jasno da su kolone građana iz cijele Srbije ka Novom Sadu nezaustavljive, predsjednik Srbije je napravio novi marketinški trik: izvinio se studentima za sve što je o njima rekao u posljednjih godinu dana i pozvao na mir i prestanak mržnje. Samo dva dana ranije Vučić je tvrdio da ne zna što se u Novom Sadu dešava i upitao novinare: „Da li ima neka utakmica“. Zatim je Vlada Srbije u petak uveče 1. novembar proglasila Danom žalosti, ali tek nakon što su ambasadori EU u Beogradu u saopštenju apelovali na sve da „dostojanstveno i mirno oplakuju žrtve“. Dan žalosti proglašen je i u Republici Srpskoj, entitetu BiH. Vučićevo izvinjenje studenti nijesu prihvatili - odgovorili su da 47 inostranih medija izvještava o komemoraciji. Zašto je to izvinjenje neprihvatljivo najbolje govore potezi vlasti od pada nadstrešnice: studente i građane koji protestuju nazivali su „ustašama, blokaderima, nacistima, teroristima, izdajnicima koji sprovode obojenu revoluciju“..., samo zato jer su Srbiju digli na noge i urušili rejting SNS-a. Studente iz Vojvodine optuživali su za separatizam, a one iz Novog Pazara da su džihadisti. Hapsili su, prebijali, zastrašivali i pritvarali građane i studente nakon svakih masovnijih demonstracija. Oslobađali su huligane koji su povređivali studente kada su na ulicama odavali poštu novosadskim žrtvama. Iskorišćeno je sonično oružje na mirne demonstrante 15. marta u Beogradu... Nakon svega uslijedio je zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. violeta c vejić
Neđelja, 2. novembar 2025.
Ko god misli da je napad nekoliko Turaka na telo i imovinu nekih stanovnika podgoričkog naselja Zabjelo 26. oktobra, 2025. godine običan međunacionalni kriminalni ispad - možda će ipak razmisliti da li je u pravu. Šta ako je to prvi fizički znak nacionalnog protesta protiv slobodne imigracije iz Turske i drugih zemalja u Crnu Goru? Šta ako je to izraz i patriotskog straha i brige za budućnost zemlje? Ako je to tako, onda je „Republika Zabjelo“ izašla iz sportskog političkog rivaliteta u Podgorici i pozvala Crnu Goru na izjašnjavanje ne o unutrašnjim opštinskim granicama u Podgorici, već o granicama svoje zemlje i samoodbrani države Crnogoraca.
POZDRAVLJAMO
ODLUKU VLADE
Mi pozdravljamo odluku Spajićeve vlade da uvede imigracionu viznu barijeru za turske radne posetioce. Ta odluka je izazvana i iznuđena - u konačnom, i potpunoj indiferenciji dosadašnje Podgorice na začete poremećaje u nacionalnoj i socijalnoj ravnoteži stanovništva dolaskom Rusa, spoljne srpske populacije, turske, arapske, indijske i druge populacije bez ikakvih obaveza na jezik i poštovanje kulturnih pravila Crnogoraca. To tako ne može.
I pozdravili bismo stoga i Vladinu moguću odluku da uspostavi ograničenja na boravak ne samo Turaka, nego i drugih posetilaca iz našeg regiona i dalekih teritorija koji mogu formirati nacionalne manjine i pretvoriti se u pretnju nacionalnog identiteta crnogorskog naroda i njegovog prava na svoju državu. Obustava bezviznog prava svakog stranca na neograničeni boravak u Crnoj Gori bi dovelo i do smanjenja nekontrolisanog prava na kupovinu nekretnina i unutrašnjeg poslovanja kao prvog stepena potkopavanja države. I ne možemo biti protiv toga da Vlada Crne Gore pohvata ilegalnu imigraciju i vrati je u zemlju porekla. Ona je dužna da - ne jedino viznom politikom - već i politikom adaptacije zaposlenih stranaca u Crnoj Gori na kulturu Crnogoraca i standarde EU osigura da sa njenim ulaskom u Evropsku uniju ne uđu i ljudi nepodobni za zajednički kontinentalni
POGLED SA STRANE: Obustava bezviznog prava svakog stranca na neograničeni nekontrolisanog prava na kupovinu nekretnina i unutrašnjeg poslovanja kao prvog
Stranci mogu postati njeni državljani jedino ako zasluže dugogodišnjim radom povjerenje domaćina i usvoje zastavu Crne Gore kao znamenja svoje budućnosti. Niko ko je ušao u Crnu Goru da bi je politički i kulturno podrio - neka je i iz Srbije, Kosova, Makedonije, Azerbejdžana, Rusije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Nigerije, Amerike, Njemačke i još preko 190 drugih zemalja na svijetu - ne može biti dobrodošao u zemlju Crnogoraca. Dom Crnogoraca i njihova država su iznad svega. To je poslije prava na život drugo pravo na egzistenciju. Ostalo su dopuštenja životnih oblika drugome u okviru našeg shvatanja uslova zajedničkog opštenja. Sve dok „on“ nije postao „mi“. Nikome ko je zazvonio na naša vrata nijesmo ih samo zbog toga dužni otvoriti. Države nijesu stepe da po njima nomadi slobodno lutaju
život. Jugosloveni su krajem 50-ih godina prošlog veka organizovano odlazili u Nemačku na rad i učili nemački jezik kao uslov integracije u novo podneblje. Toga u Crnoj Gori još nema, zapošljavanje stranaca je bezuslovno.
DEFINICIJA
CRNOGORACA
Ko su Crnogorci? Crnogorci su svi njeni autohtoni stanovnici koji su spremni da bez obzira na bilo kakve nacionalne, ideološke, verske, regionalne i internacionalne veze brane zastavu nezavisnosti Cetinja - Podgorice na Lovćenu.
Nije ovo savršena definicija, ima manjkavosti. Poslužiće, evo zašto.
A stranci mogu postati njeni državljani jedino ako zasluže dugogodišnjim radom poverenje domaćina i usvoje zastavu Crne Gore kao znamenja svoje budućnosti. Niko ko je ušao u Crnu Goru da bi je politički i kulturno podrio - neka je i iz Srbije, Kosova, Makedonije, Azerbejdžana, Rusije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Nigerije, Amerike, Nemačke i još preko 190 drugih zemalja na svetu - ne može biti dobrodošao u zemlju Crnogoraca. Dom Crnogoraca i
Turistička i demokratska zemlja ne može biti ksenofobična. A ni fenomenološki Crnogorci nama uopšte ne izgledaju kao ksenofobični narod. Naprotiv, oni vole strance, nikoga se ne boje, vole da se upoznaju, vole putovanja po svijetu, gostoljubivi su do neba - i vole da se prave važni, i da poziraju, i da se kite. Zabjelo nije pobuna neuračunljivih ljudi. Kada žene u gradu ostave djecu u kući i izađu na ulicu da se pesniče, onda to mora biti veoma velika teškoća
njihova država su iznad svega. To je posle prava na život drugo pravo na egzistenciju. Ostalo su dopuštenja životnih oblika drugome u okviru našeg shvatanja uslova zajedničkog opštenja. Sve dok „on“ nije postao „mi“. Nikome ko je zazvonio na naša vrata nismo ih samo zbog toga dužni otvoriti. Države nisu stepe da po njima nomadi slobodno lutaju.
KSENOFOBIJA
Kada zaključamo vrata na svom stanu jesmo li mi ksenofobični? Ne, takvi, koji to uistinu jesu često su u posebnoj ustanovi. Stan je uslov naše slobode u njegovim granicama. I zaštićen je našim privatnim pravom, našom autonomijom na diskretan život. Kada bismo uistinu bili ksenofobični onda ne bismo uveče izašli u grad na susrete prijateljstva, a ujutro u kafe na prvu tursku šoljicu. I ne bismo
otišli u Tursku da posetimo Aja Sofiju i sultansku Bursu. Viza nije izraz ksenofobije, ona je granični ključ brave naše države. Kada kažemo strancu da ne može da uđe u našu zemlju jer joj ne misli dobro - jesmo li i onda ksenofobični? Ne, nema razlike između odbrane doma i države. Sve je naš dom. To je naša prva spoljna materica, naša vanjska utroba života posle prvog plača u porodilištu. Zvuči nam ovo kao desničarski sonet? Ne, nije to, jer kada je odbrana države u pitanju, onda više nema tekućih političkih razlika - ima samo konačne zastave, mača i juriša. To ne znači da ćemo pozdraviti ubilačke šoviniste kojih je bilo u podgoričkim kvartovima ovih dana. Ali, nemojmo bežati, oni su simptom već postojećeg šireg nezadovoljstva u delu naroda. Naravno, ne krenimo sada toli-
ko daleko ni oko zastave, jer već pre njenog dizanja mogu vize da budu dovoljne za disciplinovanje i koheziju. Međutim, politika stvarnog osiguravanja prava domaćeg stanovništva na svoju egzistenciju ali i želje da se ne osamimo u tami izolacije zbog odbacivanja kulturne integracije sa svetom, jeste da sebi politikom prilagođavanja stranaca našim standardima života učvrstimo zajednički patriotizam.
Nećemo ulaziti u ontološke i antropološke rasprave zašto čovek voli da otme tuđu zemlju - i zbog čega svi imamo brave i ključeve - to smatramo fenomenološkom temom za drugu priliku, ali bismo mogli pokušati da na neke savremene dileme oko imigracije ponudimo stavove za razgovor.
IMIGRACIJA KAO PRAVO
Imigracija nije ničije osigurano međunarodno pravo na prelaz granice. Pravo na azil i pravo na humanitarnu pomoć jeste. Neke zemlje čak ni nemaju pravnu proceduru za imigraciju. Ne možeš ih ni moliti da postaneš njihov građanin. Nije to jedino Severna Koreja, to je i Indija, to su Ujedinjeni Arapski Emirati, to je Saudijska Arabija , to je Vatikan - sem ako nisi kardinal, to je Lihtenštajn - sem ako nećeš da u njemu prethodno ćutiš 30 godina, to je i Kina. A milionska strana radna snaga u Emiratima višestruko prevazilazi broj domaćeg stanovništva - i šta bi bilo kada bi ta spoljna radna snaga postala dominator? Jer su zbog toga Emirati ksenofobični? Ne, Arapi samo čuvaju vlast za sebe uz pomoć miliona drugih. Negde pre nego što zaslužiš pravo da se obratiš državi za državljanstvo vlasti zahtevaju da u njima pre toga ostaneš bar 7/8 godina radi provere podobnosti za zajednički život - poput Nemačke, ili bar pet godina - poput Amerike, Japana i Južne Koreje, u Švajcarskoj između 5 i 10 godina, u Butanu bar 20 godina. Toga ima dalje po kontinentima koliko god hoćete, jer nema dr-
Neđelja, 2.
neograničeni boravak u Crnoj Gori dovela bi i do smanjenja prvog stepena potkopavanja države
žavne zajednice koja pristaje na stranca bez prethodne adaptacije novajlija i odgovarajuće asimilacije. Što to ne bi mogla i malena Crna Gora da učinkovitom imigracionom politikom u skladu sa pravilima EU odbrani svoje državno biće?
TURSKA JE ŠAMPION IMIGRACIJE
Niko Turskoj oko imigracije nije ravan, ni sadašnja Engleska, ni Nemačka, niti Francuska. Bivše stoletne kolonijalne države i svetske imperije su najotvorenije države za prolaz ka boravku i državljanstvu. Turska u njih spada. U 15/16. veku je primila sefardske Jevreje, ali i obrnuto, u 16. veku su milioni njenih neturaka bežali u Francusku, Italiju, Španiju i čak Nemačku. Turska je od 18. do 21.veka jedan od šampiona za udomljavanje stanovništva iz spoljnih teritorija koje je gubila u stalnom povlačenju pred evropskim i balkanskim silama. I iz drugih razloga. Primila je „ceo“ Balkan i islamsko stanovništvo iz kavkavske i zakavkavske Rusije. Primala je izbeglice iz Irana, Indije i Pakistana. Posle bitke kod Sente u Bačkoj 1697. godine je Eugen Savojski isterao u Tursku sve njeno stanovništvo iz prekodunavske Evrope i razrušio sve džamije, nije kamen na kamenu ostao.
Iz šumadijske Srbije je posle srpskih ustanaka iz 19. veka i posle balkanskih ratova iz 20. veka primila ogromnu slovensku islamsku emigraciju. Iz Jugoslavije je posle Prvog i Drugog svetskog rata primila ne manje od 250.000 slovenskih muslimana. Odlazak su plaćale i Aleksandrova i Titova vlada. Za vreme Tita Turska je primila oko 160.000 naših Albanaca. Primila je zbog našeg bratoubilačkog rata u BiH oko 20.000 Bošnjaka. A za vreme Hitlerove strahovlade je kemalistički primala evropske izbeglice, posebno intelektualce i umetnike iz Austrije i Nemačke. U 21. veku je primala na stotine hiljada Sirijaca i drugih izbeglica iz arapskih zemalja zahvaćenih kovitlacem islamističkog terora, ali i sukoba drugih političkih snaga. Primila je na milione Kurda zbog rata Amerikanaca i njihovih pridruženih savezničkih država u Zalivu protiv Iraka 1990/1991. godine. Jeste, i maltretirala ih je - njihov sukob još traje.
ČAR ISTANBULA
U Istanbulu je unikatno bogatstvo naroda i kultura. To mu daje izuzetan šarm. Na
Nije nam poznata iscrpna studija o karakteru turske imigracije u Crnu Goru. Tragali smo za njom. Navodno ona iznosi gotovo 14.000 duša. U raznim je ona statusima i sa različitim boravcima. To su dve divizije, samo na papiru. Zauzvrat, svima nama je poznat poluautoritarni i proislamistički Erdoganov režim, ali nam je poznata i kemalistička Turska u svim industrijskim centrima, velikim proevropskim gradovima i divnoj turističkoj galaksiji ove zemlje. Pomorska Turska je među nama omiljena, a antička i vizantijska područja Turske se zahvalno nude svima koji o opštoj istoriji njenog područja žele više da znaju
ulici su i devojke u mini suknji i Saudijke pod čadorima. Zašto je to moguće? Moguće je zbog nadmoći ogromne turske internacionalne kulture sticane kolonijalnim vekovima, zbog nadmoćne moderne industrije prema iseljeničkim teritorijama i zbog velikog političkog značaja Ankare u Mediteranu i obodnoj Evroaziji i Africi. I duh islamskog zajedništva tu pomaže imigraciji. Konačno, i vojna sigurnost pod Turskom je neporeciva. Ona je jedina islamska zemlja u NATO-u koja u vojnim bazama drži američko nuklearno oružje - Albanija to nije. Ona je u NATO-u posle 1952. godine druga zemlja po vojnoj snazi iza Amerike. Ona je na Bledu u Sloveniji 1954. potpisala odbrambeni savez sa socijalističkom Jugoslavijom i Grčkom.
Turska, nažalost, nije danas bez evropskih primedbi na stanje ljudskih prava i karaktera vladavine Redžepa Erdogana. Zbog tih primedbi je osvetnički sprečavala ulazak Finske i Švedske u NATO posle ruskog napada na Ukrajinu. Povukla se posle međusobnih ustupaka. I zašto onda Turci dolaze u Crnu Goru? Ko su ti Turci? Da nisu naši poreklom? Nostalgičari? Prethodnica neoosmanske sabotaže Crne Gore? Politički begunci od Erdogana? Bogati vikendaši? Poslovni manipulanti turističkim nekretninama?
Ilegalni trgovci opijatima? Možda ova pitanja stižu sa zakašnjenjem. Turci se odavno na milione razvrstavaju po evropskim i vanevropskim zemljama. Koliko je Vlada Crne Gore odgovorna za nejasnu imigracionu politiku?
ČETRNAEST HILJADA
TURAKA I
ISLAMOFOBIJA
Nije nam poznata iscrpna studija o karakteru turske imigracije u Crnu Goru. Tragali smo za njom. Navodno ona iznosi gotovo 14.000 duša. U raznim je ona statusima i sa različitim boravcima. To su dve divizije, samo na papiru. Zauzvrat, svima nama je poznat poluautoritarni i proislamistički Erdoganov režim, ali nam je poznata i kemalistička Turska u svim industrijskim centrima, velikim proevropskim gradovima i divnoj turističkoj galaksiji ove zemlje. Pomorska Turska je među nama omiljena, a antička i vizantijska područja Turske se zahvalno nude svima koji o opštoj istoriji njenog područja žele više da znaju. Ali krik protesta i nasilje u Zabjelu ne može biti objašnjavan drugačije osim nagomilanim nezadovoljstvom stanovnika ponašanjem nekih turskih imigranata. U čemu su oni pogrešili? Još to zasigurno ne znamo, ali onakav eruptivni protest u Zabjelu se nije tek tog dana izgradio.
Ili kako radikalnu kritiku pretvoriti u liberalnu polemiku. Špiglov članak naizgled s poštovanjem tretira marksističku teoriju, priznajući da se „rijetko kada komunistički borbeni pojam tako dobro uklapao u današnju Ameriku“. Ova retorička strategija služi dvostrukoj svrsi: daje na intelektualnoj težini kritici i omogućava oštriji udarac koji bi bio nemoguć kroz uobičajeni liberalni vokabular. To je, naravno, cinično, jer želi da služi kao dokaz da jedna deformacija afirmiše marksistički metod – koji je samim tim i pogrešan
Piše: Boro ŠUPUT
On je krenuo ranije. Kriminal? To kao da nije bio protest protiv usamljenog akta samo nekih Turaka. Izgleda da je dublje. Tim pre bi brzo ustanovljavanje te istine išlo u korist Vlade da politiku viza dopuni odgovarajućim programom adaptacije stranaca na etički duh Crnogoraca i njihov pogled na svet. Doprineo bi i radnom zakonodavstvu. Doprineo bi i civilnom sektoru koji je zaprepašćen silinom erupcije pohitao delom da je površno kvalifikuje netačnim odredbama o ksenofobiji i islamofobiji u Crnoj Gori. Turistička i demokratska zemlja ne može biti ksenofobična. A ni fenomenološki Crnogorci nama uopšte ne izgledaju kao ksenofobični narod. Naprotiv, oni vole strance, nikoga se ne boje, vole da se upoznavaju, vole putovanja po svetu, gostoljubivi su do neba - i vole da se prave važni, i da poziraju, i da se kite. Zabjelo nije pobuna neuračunljivih ljudi. Kada žene u gradu ostave decu u kući i izađu na ulicu da se pesniče, onda to mora biti veoma velika teškoća. Nema nikakve islamofobije u Crnoj Gori. Mi, i inače, odbacujemo tu perfidnu sintagmu islamista i danske levice s kraja 20. veka koja ju je i izmislila. Evropa ne podleže nikakvoj bolesti - fobiji, od islama. Sa tim je ona politički završila sa Balkanskim ratovima Srbije i Crne Gore koje su oterale Tursku na Bosfor. Nigde fobiju od islama u Crnoj Gori nismo sreli. Ceo guslarski etos brdske Crne Gore je odavno savladao osmansku vladavinu ne samo na jednoj žici već i na bojnom polju. Na jadranskoj obali tog etosa ima još manje. Ono čega ima - i mora da ga bude, bio bi protest Crnogoraca protiv pokušaja delova turske imigracije da se u Crnoj Gori kriminalno ponaša kao gazda nezakonitih operacija i kao njihov politički superior. Vlada Crne Gore sigurno ne želi da dočeka takav trenutak. •
U izdanju njemačkog Špigla od 23. oktobra 2025. nalazi se članak koji na prvi pogled iznenađuje svojom radikalnošću: „Alijansa privrede i kapitala – Da li Tramp ispunjava ono što je Marks predvidio?“ Tekst žustro opisuje simbiozu države i korporacija u savremenoj Americi, koristeći čak i termin „državni monopolski kapitalizam“ iz marksističko-lenjinističke teorije. Neiskusniji posmatrač mogao bi da pomisli da konačno prisustvujemo priznanju strukturnih mana kapitalizma u mainstream diskursu? Pažljivija analiza otkriva da bi to bila još jedna iluzija – radi se o sofisticiranom obliku ideološke asimilacije gdje se radikalna kritika koristi za potrebe liberalne polemike. Članak ne predstavlja potvrdu marksističke analize, već njeno svođenje na instrument u službi očuvanja statusa quo. Osnovni mehanizam neutralizacije ovakve „kritike“ ogleda se u insistiranju da je problem u ličnosti Donalda Trampa. Autor govori o „Trampovoj avanturi državnog monopolskog kapitalizma“, koristeći namjerno ovaj („diskreditovani“) pojam iz arsenala ideologije Istočne Njemačke, kao i riječ „avantura“ koja implicira privremeno, sporedno zbivanje. Time se Marksova i, kasnije Lenjinova, strukturna kriza kapitalizma svodi na posljedicu jedne nesrećne političke epizode. Kao da će se, nakon Trampovog odlaska, sistem moći vratiti „američkom uzoru tržišnog liberalizma“, a koncentrisani i centralizovani kapital dekoncentrisati i decentralizovati. Špiglov članak naizgled s poštovanjem tretira marksističku teoriju, priznajući da se „rijetko kada komunistički borbeni pojam tako dobro uklapao u današnju Ameriku“. Ova retorička strategija služi dvostrukoj svrsi: daje na intelektualnoj težini kritici i omogućava oštriji udarac koji bi bio nemoguć kroz uobičajeni liberalni vokabular. To je, naravno, cinično, jer želi da služi kao dokaz da jedna deformacija afirmiše marksistički metod – koji je samim tim i pogrešan. Ono što je posebno uočljivo je potpuno ignorisanje koncepta „društva reketa“, koje je razvio Max Horkheimer Ovaj pojam toliko se nameće upravo iz primjera kojima obiluje ovaj članak, da je opravdana pretpostavka da je namjerno izostavljen. Pogledajmo primjere u članku: Trampova porodica koja „besramno zarađuje“ od kripto-buma potaknutog vladinom politikom, lični Trampov uticaj na korporacije „kao da je njihov glavni akcionar“, ili eksplicitna izjava „država to sam ja“. Upravo ovi fenomeni Horkhajmerovu teoriju čine primjenljivijom od formulacije klasičnog marksizma – ona opisuje situaciju gde država nije samo „izvršni odbor buržoazije“, već autonomni reketar koji iznuđuje i eksploatiše sve aktere, uključujući i pojedinačne kapitaliste.
Članak ipak nesvjesno otkriva suštinu problema kroz citat ekonoma Martina Lücka koji kaže da američka vlada „ne reguliše slobodno tržište kao sudija, već je stranka“. Ovo je direktno priznanje autonomne uloge države kao aktera sa sopstvenim interesima. Međutim, ovaj prodor u suštinu problema ostaje neispraćen, ostavljen kao zasebna opaska unutar narativa koji i dalje krivi Trampa. Špiglov članak predstavlja savršen primjer kako se radikalna kritika asimiluje u mainstream diskurs. Marks je ovdje egzotična referenca koja se koristi za polemiku, dok se istovremeno štiti status quo. Umesto da otvori pitanje strukturnih reformi ili alternativnih modela, tekst završava banalnim savjetom investitorima da „traže alternative“, čime se kapitalizam ponovo potvrđuje kao jedina moguća stvarnost. Kroz ovaj postupak, najradikalnija kritika sistema postaje njegova najsuptilnija odbrana. (Autor je jugoslovenski diplomata)
SPOJ SNOVA I STVARNOSTI: Crnogorska umjetnica Hajdana Kostić nakon izložbi u Srbiji, Hrvatskoj i
PODGORICA - Mlada crnogorska umjetnica Hajdana Kostić, poznata pod umjetničkim imenom Hajdi, nastavlja da širi granice svog stvaralaštva. Nakon uspješnih izložbi u Beogradu i Zagrebu, Hajdi je svoju najnoviju postavku „Dreams“ predstavila u Mariboru u okviru manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“.
Devet slika velikog formata, izloženih u Vetrinjskom dvoru, posmatraču otvaraju svijet snova - prostor između svjesnog i nesvjesnog, realnog i zamišljenog, gdje se prepliću sjećanja, intuicija i fantazija. U svijetu Hajdane Kostić snovi su prostor stvaranja, introspekcije i slobode. Umjetnica istražuje granice između stvarnosti i mašte, svjesnog i nesvjesnog. Na platnima se prepliću motivi pop kulture, fragmenti sjećanja i emocija koji stvaraju likovni svijet koji je istovremeno ličan i univerzalan. Za Hajdi, san je kreativna laboratorija - mjesto gdje se miješaju intuicija, iskustvo i podsvjesno. U njenim slikama susreću se prepoznatljivi likovi iz djetinjstva i apstraktne forme, simboli intime i slobode. „Dreams“ je, kako sama kaže, ostvarenje dugogodišnje želje da izrazi vizuelnu poetiku koju je nosila u sebi, ali i simboličan korak ka ostvarenju ličnog sna - izlasku crnogorske umjetnosti izvan njenih granica. Sa Kostić smo razgovarali o novoj izložbi, susretima sa svjetskim imenima poput Kijanu Rivsa i Will.i.ama, ulozi umjetnosti u svakodnevnom životu i izazovima sa kojima se suočavaju mladi umjetnici u Crnoj Gori.
POBJEDA: Vaša prethodna izložba „Fuzija“, koju je mogla da vidi publika u Be-
Podrška koju kao umjetnici dobijamo od države postoji, ali je nedovoljna za razvoj profesionalne umjetničke karijere. Institucije najčešće ne razmišljaju iz perspektive korisnika, tj. nas umjetnika i realnih potreba u karijeri danas. Oni smatraju da rade dovoljno dobro i ne reaguju na naše kritike i molbe za unapređenje - istakla je Kostić
bendom Dogstar, organizatori festivala su poklonili Kijanu Rivsu moju sliku ,,Noćno sanjarenje“. Direktan susret sa Will.i.amom sam imala na Exit festivalu i bila sam oduševljena njime, a i on mnome. Na mom Instagramu - hajdiofficial možete vidjeti kako je proteklo naše druženje. Svjetski ljudi cirkulišu i kroz naše područje, samo treba pratiti i zgrabiti svoju šansu.
POBJEDA: Da li postoji neka priča iza poklona ili prodaje rada koju posebno pamtite?
KOSTIĆ: Najdraža dva sjećanja su mi kad mi je pjevačica Guano Apesa rekla da sam mnogo talentovana i kad sam saznala da je Will.i.am pričao o meni, a onda sam i dobila taj snimak! Isto ga možete pogledati na mom Instagramu.
POBJEDA: U svojim djelima, ali i kroz akcije, često se bavite društvenim temama. Što je uloga umjetnika u društvu danas?
ogradu i Zagrebu, otvara dijalog između čovjeka i vještačke inteligencije. Da li se nova postavka nadovezuje na prethodnu?
KOSTIĆ: Ne, ova izložba je plod mojih nedavnih želja da izrazim neku estetiku koja postoji u meni kao ideja već neko vrijeme. Izložba ,,Dreams“ kroz devet slika velikog formata govori o ljudskom senzibilitetu i neiscrpno interesantnoj mješavini unutrašnjih i spoljašnjih iskustava kroz san. U snu se miješa već prethodno doživljeno i viđeno sa neviđenim, sa iščekivanim, sa intuicijom, a to je sjajna podloga za inspiraciju i umjetnički izraz, te su tako i ove slike svaka ponaosob, ali i zajedno, jedan kolaž mojih ličnih likovnih izraza i tema. Slike imaju estetiku modernog grafičkog dizajna i ilustracije. Na slikama prikazujem i neke likove sa Cartoon Networka, to su neki momenti koji su mi godinama dolazi-
li kao ideja i odlučila sam ovog puta konačno da ih ubacim na svoje slike i zadovoljna sam rezultatom tog eksperimenta. Kao i naši snovi i ove moje slike predstavljaju kombinaciju nekih autentičnih i neočekivanih momenata koji su meni bliski i dio su mog iskustva pa me mnogo raduje da ih prvi put predstavljam baš u Sloveniji.
POBJEDA: Kakva je simbolika ,,Snova“?
KOSTIĆ: Sam naziv izložbe je simboličan jer i ja već godinama sanjam da izađem sa svojom umjetnošću izvan granica Crne Gore i osjećam da se nakon Srbije, Hrvatske, sada i Slovenije konačno otvaraju vrata svijeta za mene i da ispunjavam svoj san. Zahvalna sam CKD ,,Komovi“ na ovoj prilici jer su zaista pokazali ogromnu želju da baš mojom izložbom otvore trodnevnu manifestaciju. Kad vas kao umjetnika tako uvaže, onda morate da odgovorite srcem i kvalitetom.
Gubimo mnogo vremena umjesto da idemo naprijed
POBJEDA: Da li smatrate da crnogorski umjetnici imaju dovoljno podrške da ostanu i razvijaju se u zemlji? Što je ono što biste Vi lično promijenili u sistemu podrške umjetnicima kod nas?
KOSTIĆ: Podrška koju kao umjetnici dobijamo od države postoji, ali je nedovoljna za razvoj profesionalne umjetničke karijere. Institucije najčešće ne razmišljaju iz perspektive korisnika tj. nas umjetnika i realnih potreba u karijeri danas. Oni smatraju da rade dovoljno dobro i ne reaguju na naše kritike i molbe za unapređenje.
Ne volim samo da budem neko ko kritikuje. Pisala sam Ministarstvu kulture dopis s prijedlozima za unapređenje iz mog ugla kao korisnika, ali i nekog ko je izlagao u zemljama Evropske unije i upoznao prakse naprednijih zemalja, pa čekam da vidim da li će to da da neki rezultat. Nadam se da hoće, jer sam dala dobre prijedloge. Po meni, trebalo bi iskopirati sistem uspješnih zemalja kao što je Holandija, gdje je birokratija brza i u službi korisnika. Neko je već smislio pametna rješenja i treba biti dovoljno mudar i preuzeti
POBJEDA: Kada već pominjemo „Fuziju“, vjerujete li da jednog dana vještačka inteligencija može „stvarati umjetnost“ ravnopravno sa ljudima ili će uvijek nedostajati ono ,,nešto ljudsko“?
KOSTIĆ: Vještačka inteligencija može da odrađuje sjajno racionalne poslove i da nam pruža pomoć i ubrzava procese, ali ljepotu čini ono iracionalno, ono divlje, iz duše. Ideje, duša i autentičnost nikad neće moći da se isprogramiraju.
P
OBJEDA: Vaši radovi sve više ulaze u javni prostorod uličnih galerija do oslikavanja ormara po Podgorici. Koliko Vam znači da Vaša umjetnost izlazi iz formalnih galerijskih okvira?
KOSTIĆ: Od početka karijere sam htjela da moje slike žive van galerija, da vise sa zgrada (to nijesam ostvarila još), da budu dostupne svakome. Radila sam street art projekte, izlagala u javnim prostori-
pozitivne prakse - koje su riješene digitalno, brzo, transparentno bez prostora za greške sa obje strane. U Ministarstvu rade neki dobri i uslužni ljudi, koji žele da pomognu, ali je sistem toliko komplikovan, neintuitivan, spor i nedigitalizovan da gubimo mnogo vremena umjesto da idemo naprijed. Između mnogih stvari potrebna nam je digitalizacija i modernizacija sistema u skladu sa savremenim evropskim praksama, reforma procedure za izvoz umjetničkih djela, uvođenje najmanje dva konkursa godišnje za sufinansiranje izložbi u inostranstvu, potpuna transparentnost i uvođenje podsticaja za ulaganje privatnog sektora u kulturu.
ma i galerijama koje su otvorene i koje dišu (Ulična galerija, Transform art u Beogradu itd.)
i to planiram da nastavim da radim. Smatram da umjetnost treba da bude živa, dostupna ljudima i dio svakodnevice.
POBJEDA: Kako vidite ulogu umjetnosti u svakodnevnom urbanom životu? Da li ona ima moć da mijenja ritam grada?
KOSTIĆ: Apsolutno. Ona daje dušu gradu. Umjetnost govori srcu, a gradovi koji su oplemenjeni umjetnošću bilo to kroz murale, arhitekturu, kulturnu ponudu, modu, imaju puls koji se ne zaboravlja.
POBJEDA: Vaša djela danas krase domove velikih svjetskih imena poput Kijanu Rivsa, Džona Malkoviča i Will.I.Ama. Kako dolazi do tih susreta umjetnosti i svijeta poznatih?
KOSTIĆ: Dok je bio u posjeti Kragujevcu, gdje je nastupao na Arsenal festu sa svojim
KOSTIĆ: Mislim da je uloga kao i uvijek da bude glasnik duše, da svojom autentičnošću oslobađa druge, da svojim djelima motiviše na promjenu i emocije. Dirnut čovjek može da promijeni nešto kod sebe, a male promjene pokreću velike. Takođe da koristi svoju vještinu i tehniku da prenese ideje koje se kod ljudi najbolje primaju kreativnim putem. Da bude kanal s uzvišenim i duhovnim i poručuje ljudima da postoji nešto više, da traže ljepotu i smisao u svemu što ih okružuje i da rade za bolji svijet. Ja sam malo idealista i sanjam o utopiji, ali sa nadom i entuzijazmom život ima smisla.
POBJEDA: Izabrani ste među 40 mladih lidera Evrope u organizaciji ,,Prijatelji Evrope“. Kako ste doživjeli tu nominaciju i što Vam ona znači? Kako umjetnost može doprinositi rješavanju evropskih i globalnih izazova kao što su klimatske promjene, migracije ili polarizacija društva?
KOSTIĆ: Organizacija ,,Friends of Europe“ iz Brisela svake godine bira istaknute pojedince iz raznih oblasti i okuplja ih na događajima koje organizuju. Ove godine su odabrali mene iz Crne
Gore, po nominaciji bivše ministarke Tamare Srzentić, s kojom čak i nijesam imala nikakav direktan kontakt, već je imala priliku da vidi moj rad i čuje za moja postignuća i na osnovu toga me odabere. Prihvatila sam nominaciju nemajući ni najmanju ideju što ona podrazumijeva. U maju sam bila u Bukureštu na velikom samitu gdje sam upoznala fantastične ljude koji su pioniri u svojim oblastima, a uz to su, što je najvažnije - dobri ljudi. Oduševila sam se i bila prezahvalna što sam odabrana jer ljudi koje sam tu upoznala su prijatelji za cijeli život. Program koji smo imali je bio sjajan i konkretan. Razgovarali smo o raznim stvarima, dijelili ideje. Mislim da gomila pametnih dobrih ljudi na jednom mjestu može samo da da dobre rezultate. Naše poznanstvo je već rezultiralo interesantnom saradnjom. U Briselu lansiraju fondaciju ,,Žak Delor“ i na gala večeri koja je prije nekoliko dana organizovana u čuvenom briselskom Bozaru i gdje okupljaju vrh evropske elite, kao specijalni poklon podijelili su gostima moju ilustraciju. Večera označava zvanično pokretanje Fondacije koja se održava povodom stote godišnjice rođenja Delora i dio je Festivala politike i ideja „Stanje Evrope 2025“.
POBJEDA: Kako biste opisali kulturno-umjetničku scenu Crne Gore danas - koje su njene snage, a koji izazovi?
KOSTIĆ: Snaga su nam ogromni talenti koje imamo i koji posjeduju svjetsku ljepotu izraza, ali su nam slabosti lijenost, apatija i sujeta. Izazovi su nam finansijska sredstva, loše tržište, nepostojanje pomoći od institucija kulture, neorganizovanost.
POBJEDA: Što biste poručili mladoj osobi u Crnoj Gori
Crnogorsko narodno pozorište proslavilo svoj dan, 1. novembar
PODGORICA - Velika nagrada za najznačajniji umjetnički rezultat u godini od važnosti za visok umjetnički renome i podizanje ugleda Crnogorskog narodnog pozorišta ravnopravno je dodijeljena glumcu Aleksandru Raduloviću, za glavnu ulogu u predstavi „Naličje“, i Borisu Liješeviću za režiju istoimene predstave. To je saopšteno juče tokom obilježavanja 1. novembra –Dana Crnogorskog narodnog pozorišta. Odluka o nagradama donijeta je na prijedlog direktora CNP-a Ilije Subotića i umjetničke direktorice Marije Sarap, što je i usvojio Savjet CNP-a.
koja želi da živi od umjetnosti, ali se plaši nesigurnosti tog puta?
KOSTIĆ: Ako su vam sloboda i nezavisnost krajnji cilj, cijena koju plaćate je nesigurnost. Ali na kraju za mene sloboda izbora koju imate kao umjetnik nema cijenu. Uspjeti u Crnoj Gori jeste nešto teško, ali ja sam optimistično gradila svoj put i sa beskrajnom upornošću nudila saradnje ljudima i pokazivala svoje radove gdje god sam stigla. Pomoglo mi je što sam znala grafički dizajn pa sam pokrivala dosta oblasti i mogla da kombinujem znanja, da imam otvoren um da spajam tačke, ljude koje poznajem i izmišljam nove mogućnosti. Poručila bih im da mogu da uspiju, da treba da vjeruju u svoje najluđe snove! Kucajte bez stida na svaka vrata, pitajte ljude za saradnju, iznesite svoju umjetnost i na mreže i među ljude, budite hrabri i snažni. Prihvatite da neće biti prelako, prihvatite da ćete biti odbijeni mnogo puta, ali da vas to ne definiše, niti sprečava da pokušate još jednom. Nađite nekog ko će vjerovati u vas, nekog ko će vam biti podrška na putu. Ne vjerujte nikome ko kaže da ne možete, čak i ako sve ukazuje na to. Morate da imate ogromnu volju iznad svega. Sve što vam je potrebno je veliki rad da se to sve sprovede. Ali, moguće je. I mogućnosti su beskonačne! To je najljepša stvar. Možete da budete ko god poželite i da sebe izgradite, samo je potreban rad. Ako želite da radite, uspjećete. I morate razviti mišić upornosti, da jednostavno budete jači od svih prepreka i da zaista ustanete poslije padova i razočaranja i životu kažete: ,,Ne možeš mi ništa!“ A. ĐOROJEVIĆ
- Radeći na predstavi „Naličje“, zajedno sa ostatkom ansambla, kreirali su punokrvan pozorišni događaj koji precizno reflektuje našu stvarnost, a glumačka igra Aleksandra Radulovića nijednom ekspresijom ne udovoljava konformizmu gledaoca i sprečava ga da skrene pogled od neprijatne istine. Njegov izraz savršeno se uklapa u estetiku pozorišta Borisa Liješevića, koji uporno traga za korijenima problema našeg društva, onih sila koje nas vječno drže zaglavljenima – kazao je predsjednik Savjeta Vasko Raičević Radulović je istakao značaj teatra kao mjesta istine i duhovnog rasta.
- Kad osjećaš bazu, kad osjećaš da imaš noge gdje možeš da staneš, onda je ovo samo posljedica ogromne ljubavi i zajedništva koje mi zbilja ov-
dje imamo. Ovo pozorište mi je pružilo puno toga. Pružilo mi je priliku da upoznam divne ljude, da opraštam, a nadam se da se i meni dosta toga makar toleriše - rekao je, između ostalog, Radulović.
U video-obraćanju reditelj Boris Liješević je istakao da za sve ove godine karijere nikada i nigdje nije bio tako prihvaćen kao u CNP-u.
- To je kao da ulazim u roditeljski dom gdje me grle i maze i ne očekuju ništa zauzvrat, jako paze da me nečim da ne povrijede, a ja im govorim: Ne možete me povrijediti, nećete me povrijediti, jer sam ja vaš, vi ste moji - rekao je Liješević. Godišnje nagrade CNP-a za izuzetne umjetničke rezul-
tate dodijeljene su glumcima Ani Vujošević za uloge Gospođa Injacija i Stojanka, Nadi Vukčević za uloge Medeja, Doktorka Vjera i Ljubica Rosi, potom Milovoju Mišu Obradoviću za ulogu Leona Glembaja, Kristini Obradović za uloge Heder Klark, Barunica Kasteli Glembaj i Snežana, kao i Ani Vučković za uloge Princeza Ksenija i Momina. Status počasnog člana CNP-a dodijeljen je glumcima Svetozaru Cvetkoviću iz Beograda i Izudinu Bajroviću iz Sarajeva.
- Ja nijesam Crnogorac, ali ste vi učinili da se, kroz sve što sam u posljednjih tridesetak godina radio u Crnoj Gori, osjećam kao dio ovog naroda, kao
Zetski dom raspisao konkurs za dramski tekst „Ljubomir Đurković“ Traže
PODGORICA - Kraljevsko pozorište Zetski dom objavilo je konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst „Ljubomir Đurković“, u cilju ostvarivanja javnog interesa i unapređivanja pozorišne djelatnosti, posebno u segmentu podsticanja autora iz Crne Gore na stvaranje novih angažovanih dramskih tekstova i produkciju predstava po tekstovima domaćih autora. Konkurs je nagradnog karaktera, a tekstovi se mogu dostavljati do 1. februara naredne godine.
Pravo učešća na konkursu imaju autori i autorke koji su crnogorski državljani. Na konkurs se može dostaviti samo jedan dramski tekst, koji je autorski, neobjavljen i nije izvođen. Dramski tekstovi koji se
dostavljaju na konkurs moraju biti potpisani šifrom. Uz tekst treba dostaviti i poseban koverat, zapečaćen, u kojem se nalazi šifra, ime i prezime autora, adresa, broj telefona i imejl. Iz Zetskog doma traže i potvrdu o crnogorskom državljanstvu ili fotokopiju biometrijske lične karte. Odluku o izboru najboljeg dramskog teksta donijeće petočlani međunarodni žiri, sastavljen od eminentnih stvaralaca iz oblasti pozorišne djelatnosti i kulture.
Primarni kriterijumi kojima će se žiri voditi prilikom odlučivanja biće umjetnička vrijednost dramskog teksta, originalnost, savremeni umjetnički izraz, kao i društvena angažovanost. Odluka žirija će biti objavljena odmah nakon izglasavanja, a najkasnije 15. maja.
dio ovog pozorišta koje mi je danas učinilo veliku čast time što sam, uz Izudina, primljen kao počasni član - kazao je Cvetković. Stipendiju „Velibor - Bucko Radonjić“, koja se dodjeljuje za izuzetne rezultate iz oblasti pozorišne scenografije, kostimografije i likovne umjetnosti, ove godine dobila je Maša Mirković, kostimografkinja iz Podgorice. Takođe, na svečanosti je uručena i nagrada književnici Barbari Delać, čiji je dramski tekst „Zidovi –recimo izložba“ pobijedio na ovogodišnjem konkursu nacionalnog teatra za najbolji savremeni domaći dramski tekst. Nagrađeni su i najbolji radnici CNP-a. R. K.
Najboljem dramskom tekstu pripada novčana nagrada u iznosu od 3.000 eura, u koju je uključen otkup autorskih prava za pripremu i izvođenje pobjedničkog komada u produkciji Zetskog doma i štampanje dramskog teksta. Tekst ne može biti insceniran do praizvedbe u Zetskom domu, a ovo pozorište se obavezuje da u roku od dvije godine od izbora prvonagrađenog teksta po njemu pripremi i izvede pozorišnu predstavu.
Zetski dom se, takođe, obavezuje da dva teksta koja je žiri izabrao kao najbolje, pored prvonagrađenog, štampa u okviru svoje izdavačke djelatnosti, u posebnoj ediciji, u periodu između dva konkursa. Tekstove i ostalu dokumentaciju potrebno je poslati na adresu: Kraljevsko pozorište Zetski dom, Baja Pivljanina br. 4, 81250 Cetinje, Crna Gora, sa naznakom Konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst „Ljubomir Đurković“. R. K.
PODGORICA – Sve na ovom svijetu prolazi: misli, emocije, tijelo, ljudi, odnosi, uspjesi i padovi. Sve se neprestano mijenja, osim onog najdubljeg u nama –duše, koja je neuništiva, bez oblika i granica.
Učitelj Art of Livinga, svjetskog pokreta koji je više od četiri decenije posvećen oslobađanju čovjeka od stresa i buđenju svijesti o unutrašnjem miru Svami Đotirmaja, već decenijama putuje svijetom podučavajući ljude kako da kroz disanje, meditaciju i svjesnost pronađu ravnotežu između tijela, uma i duha. U razgovoru za Pobjedu govori o značaju daha, oslobađanju od stresa, povezanosti tijela i uma, kao i o duhovnosti koja ne poznaje granice ni religije.
SuSret koji mijenja život
– Sreo sam osnivača Art of Livinga Gurudeva Sri Sri Ravi Šankara u svom rodnom gradu. Taj susret promijenio mi je život. Kada sam prvi put naučio tehniku disanja Sudarshan Kriya, otkrio sam da kroz jednostavan, svjestan dah možemo osloboditi um, emocije i tijelo od napetosti i stresa –prisjeća se Đotirmaja.
On objašnjava da je disanje suština života:
– Naš život počinje udahom i završava se izdahom. Bez daha nema života. Prana, životna energija, daje tijelu snagu i vitalnost. Kada je energija visoka, osjećamo se živo, puni smo entuzijazma i prisutni u trenutku. Kada previše razmišljamo o budućnosti, javlja se strah i nesigurnost. Kada smo zarobljeni u prošlosti, osjećamo krivicu i žaljenje. Tek kada um dovedemo u sadašnji trenutak, počinjemo zaista da živimo.
Prema njegovim riječima, Sudarshan Kriya je alat koji pomaže upravo u tome – da um nauči da bude „ovdje i sada“.
Stre S, emocije i um
Na pitanje koliko su ljudi danas pod stresom, Đotirmaja odgovara bez dvoumljenja: – Nažalost, mnogo. Danas su najprisutnije dvije krajnosti – depresija i agresija. Ljudi često pokušavaju da rješenje pronađu u medikamentima,
Neđelja, 2. novembar 2025.
RAZGOVOR: Svami Đotirmaja, učitelj Art of Livinga – svjetskog pokreta za oslobađanje od stresa i buđenja svijesti o unutrašnjem miru
ali lijekovi mogu pomoći samo do određene mjere. Pravo rješenje je u nama samima – da spoznamo svoj potencijal, svoju snagu i da naučimo da upravljamo emocijama i umom.
Kada čovjek postane svjestan sebe, dodaje on, tada se u njemu budi unutrašnja radost. – Mi često nijesmo srećni ni sa onim što imamo, ni sa onim što nemamo. Uvijek čekamo da se sreća desi u budućnosti, a ona je već tu – u nama. Samo treba da utišamo buku uma.
Na pitanje koliko je teško spoznati samog sebe, Đotirmaja odgovara:
Juče u Spužu: Gostoprimstvo na djelu
SPuž - Juče su članice Inicijativnog odbora „Žene Visočice i Bjelopavlića“, Branka Uskoković, Dejana Savićević i Radmila Čagorović, organizovale doručak za ekipu vrijednih neimara koji izvode radove na rekonstrukciji puta i trotoara glavne mjesne ulice u Spužu, na dionici od mosta do kružnog toka na Stologlavu.
- Ovim gestom željele smo da pokažemo zahvalnost i poštovanje, kao što su to radile i naše starije generacije, da domaćinski ugostimo ljude koji rade za dobrobit šire društvene zajed-
nice, poručile su organizatorke. Rukovodilac radova Milan Ivanštanin zahvalio se na pažnji i istakao da lijepa riječ i znak poštovanja mnogo znače radnicima na terenu.
- Sve aktivnosti na ovom projektu odvijaju se predviđenom dinamikom i biće završene u naznačenom roku, najvjerovatnije do početka decembra - rekao je Ivanštanin.
U pripremi ove akcije učestvovale su i preduzetnice iz Spuža - Nataša (Naja) Dragaš, Dragana Milikić, Dragana Pejaković i Tijana Milikić. Iz Inicijativnog odbora poru-
– Vrlo je lako, kada bismo samo uspjeli da se oslobodimo napetosti i stresa. Glavni razlog zbog kojeg ne čujemo sopstvenu intuiciju jeste žurba i stalna potreba za akcijom. Treba da djelamo brzo, ali da um ostane miran. To je istinska umjetnost življenja – Art of Living
On naglašava da je ova filozofija stvorena upravo za svakodnevni život.
– Ovo nije teorija, već praksa. Danas smo prisutni u 182 zemlje svijeta, a više od 800 miliona ljudi prošlo je kroz naše programe. Na univerzitetima u Evropi, SAD i Aziji studenti
Danas su najprisutnije dvije krajnosti – depresija i agresija. Ljudi često pokušavaju da pronađu rješenje u medikamentima, ali ljekovi mogu pomoći samo do određene mjere. Pravo rješenje je u nama samima –da spoznamo svoj potencijal, svoju snagu i naučimo da upravljamo emocijama i umom, poručuje Đotirmaja.
uče tehnike disanja, meditacije i svjesnog življenja kao dio programa mentalne higijene. tijelo, um i hrana Govoreći o važnosti hrane, Đotirmaja ističe da ishrana direktno utiče na stanje uma. – Ako jedete previše, osjećate se tromo i pospano. Ako jedete premalo, nemate snage. Ključ je u ravnoteži. Mjera nije ista za sve, ona zavisi od našeg metabolizma. U Art of Livingu ne primoravamo nikoga da se odrekne bilo čega – poenta je da naučite da budete gospodar svog uma. Ako možeš da pobijediš svoj um, mo-
žeš da pobijediš cijeli svijet –kaže on, dodajući da su djeca ogledalo čiste radosti.
– Pogledajte malu djecu – oni su u potpunosti prisutni, radosni, bez straha od sjutra. Mi smo svi takvi bili, ali smo to zaboravili. Odrastanjem smo postali zarobljeni u predrasudama i mišljenjima drugih. Zato uvijek kažem – ne budi lopta za tuđe mišljenje. Ne dozvoli da te drugi udaraju svojim riječima i sudovima – poručuje Đotirmaja. Prema njegovim riječima, ljudi često sumnjaju u ono što je dobro u njihovom životu, a nikada ne sumnjaju u loše.
– Kada nam neko kaže „volim te“, odmah posumnjamo. Ali ako neko kaže nešto negativno, mi u to odmah povjerujemo. To pokazuje koliko smo izgubili povjerenje u dobro. Tehnike disanja i meditacije pomažu nam da to povjerenje vratimo.
– Ako je um snažan, čovjek se može izboriti sa bilo kojim zdravstvenim problemom. Ali ako je um u haosu, to se odmah odražava na tijelo. Zato je mentalno zdravlje osnova fizičkog zdravlja – objašnjava on.
U Hrvatskoj i drugim zemljama regiona, kaže, mnogi su kroz Art of Living programe doživjeli duboke promjene –postali su smireniji, oštrijeg uma i boljeg zdravlja.
– Kada se um pročisti, tijelo ozdravi. Kada tijelo ozdravi, dolazi zahvalnost. A zahvalnost donosi sve dobro u život – kaže Svami Đotirmaja.
DuhovnoSt nije religija
Govoreći o svom boravku u Crnoj Gori, Đotirmaja kaže
čuju da zahvaljuju svim sugrađanima na podršci i saradnji, u želji da i ubuduće zajednič-
ke aktivnosti budu jednako uspješne, u duhu solidarnosti i zajedništva. B.k.
da je oduševljen prirodom i ljudima.
– Crna Gora je predivna, čista, tiha, nije prenatrpana nasiljem ni bukom. Ljudi su otvoreni, topli i puni duhovne energije. Duhovnost nije religija – ona je način života. Art of Living ne traži od vas da promijenite vjeru, već da pronađete mir u sebi. To je put ka fizičkom, mentalnom i emocionalnom zdravlju – objašnjava on, dodajući da je svrha života – upoznati dušu. – Život treba da se slavi. Pitajte se – ko sam ja, što je cilj mog života? Ništa nije trajno: ni misli, ni emocije, ni tijelo. Sve se mijenja. Ali duboko u nama postoji nešto što se ne mijenja – to je duša. Da je spoznamo, to je svrha života – kaže Đotirmaja. Dodaje da ono što nas danas čini tužnim, sjutra može da nam bude izvor radosti. – Sve se mijenja, i problemi prolaze. Život nije da rješavamo problem po problem, već da rastemo iznad njih. Kada to shvatimo, hodamo kroz život sa osmijehom i podržavamo svoje bližnje. Svami Đotirmaja posebno ističe važnost samoposmatranja i intuicije.
– Svako ima moć intuicije. Kada posmatramo sebe i učimo iz sopstvenog ponašanja, tada se razvija istinska svijest. Imamo i poseban program za djecu – Intuition Process. Više od 200.000 djece širom svijeta naučilo je da kroz trening intuicije razvije svoje sposobnosti – da čitaju sa zatvorenim očima, voze bicikl bez vida ili prepoznaju oblike samo osjećajem. To nije čudo, to je snaga svijesti. – Djeca postaju otvorenija, hrabrija i samopouzdanija. Kada im damo prostor da budu ono što jesu, njihovi talenti procvjetaju – dodaje on. Na kraju razgovora, Đotirmaja poručuje: – Sve u životu se mijenja, ali duša nikada. Ona nema oblik ni granice. Energija se ne može uništiti. Zato treba da njegujemo ono što je vječno u nama. To je naša prava priroda – mir, radost i ljubav. n. k.
Pjevačica i manekenka Ivana Iva Živković o saradnji sa Cakijem Kalačem, kaveru koji su nedavno snimili i objavili, spoju muzike i modelinga…
PODGORICA – Folk pjevač
Caki Kalač snimio je i objavio duetsku obradu pjesme bosanskohercegovačkog izvođača Jasmina Muharemovića, „Plava ženo“, u saradnji sa svojom mlađom koleginicom Ivanom Ivom Živković.
Kaver ove numere, koji je u četvrtak 30. oktobra uz prateći spot objavljen na Jutjubu kanalu muzičkog studija „Drešević“, ispričala je Živković za Pobjedu, nastao je „potpuno prirodno“.
- Znali smo da je „Plava ženo“ idealna za nas da ukrstimo glasove. Na obradi pjesme, zajedno sa nama, radio je Senad Drešević. On nam je pomogao da spojimo različite stilove i stvorimo jedinstvenu interpretaciju. Nijesmo pokušavali da mijenjamo jedno drugo, već da pronađemo balans. Oboje smo pjevali iz emocije i poštovanja prema ovom hitu - navodi ona.
RAD U STUDIJU
Ističe da je rad u studiju bio sjajan, jer su i ona i Kalač „mogli da izraze svoj karakter“.
- Kreativna energija mog dragog kolege Cakija, kao i međusobno razumijevanje, učinili su da proces snimanja bude opušten, ali i istinski poseban i inspirativan - kazala je Živković. Navodi da su jako zadovoljni pjesmom i spotom. Vjeruje da će „publika prepoznati emociju i kvalitet“.
- Kompozicija ima snažnu priču i moderan zvuk, ali zadržava onu pravu narodnjačku dušu. Trudili smo se da spojimo moj
prepoznatljiv pop senzibilitet sa iskrenom emocijom narodne muzike. Očekujemo da će ova obrada pronaći put do srca ljudi - dodaje ona. Ponavlja da su njen i Kalačev glas i pristup muzici potpuno različiti, ali da je „baš u tome čar“. Otkriva i da publika, u narednom periodu, od nje može očekivati još ovakvih iznenađenja i muzičkih noviteta.
MODELING
Osim pjevanjem, Živković se bavi i modelingom. Modna scena ju je, priznaje, naučila da u svemu što radi mora imati stav i emociju. - Shvatila sam kako da se kroz
držanje i pokret izrazim kao ličnost. Sve to sada prenosim na muzičke nastupe. Osim toga, kamera i modna pista su uticale na to da razvijem svijest o svim detaljima koji treba da prate muziku. Svaka pjesma mora da ispriča priču. To mi je jako važno - jasna je ona. Prema njenim riječima, moda i muzika kao pozivi su idealna kombinacija.
- Oba svijeta, u suštini, govore jezik ljubavi kroz stil. Ne doživljavam ih kao odvojene sfere. Naprotiv! Jedna nadopunjuje drugu. Osim toga, vizuelna komponenta je neizostavan dio muzike. Scena zahtijeva atraktivnost, a ja volim da kroz stil i
Poznata makedonska pjevačica Kaliopi objavila pjesmu i spot
Novim singlom slavi
žensku hrabrost i samopoštovanje
BEOGRAD - Poznata makedonska pjevačica Kaliopi (Bukle) juče je u prijesto-
nom gradu Srbije predstavila novu pjesmu „Dobro veče i laku noć“.
U pitanju je singl koji nosi snažnu poruku o ženskoj hrabrosti, ljubavi prema sebi i unutrašnjem miru koji dolazi kada odlučimo da se ne odričemo sopstvene istine. - Željela sam da doprem do svake žene koja se ikada suočila sa izborom: da li da se upusti u nešto u što vjeruje do kraja ili da ostane vjerna sebi. Ova pjesma je o tom trenutku buđenja, kada odlučujemo da poštujemo sebe i da više volimo sebe. Priča koju će mnoge žene osjećati kao svoju - izjavila je Kaliopi.
Numera već na prvo slušanje nosi prepoznatljiv pečat njenog dugogodišnjeg saradnika i prijatelja Romea Grilla, koji potpisuje muziku, tekst, aranžman i produkciju.
Pjesma „Dobro veče i laku noć“ dostupna je na svim digitalnim platformama. Sudeći po prvim reakcijama, biće jedna od zapaženijih u njenoj karijeri. R. Z.
pokret prikažem svoju ženstvenost, a u isto vrijeme i seksepil - pojašnjava Živković.
POMJERANJE GRANICA
Uprkos svemu tome, iskrena je ona, muzika i modeling mogu biti zahtjevni.
- Međutim, kada postoji posvećenost, disciplina i ljubav prema onome što radiš, sve je moguće iznivelisati i ostvariti se u svemu. Ne treba se plašiti spajanja više strasti. Treba pomjerati granice u svemu - tvrdi Živković.
Poručuje da je najvažnije vjerovati u sebe i nikada ne odustati od snova. Napominje da je njena dosadašnja karijera spoj različitih iskustava.
- Od manekenske titule, preko modnih pista i rada ispred kamera, do muzičkih studija, spotova i nastupa. Svaka etapa mi je dala znanje i još veće samopouzdanje - smatra ova pjevačica i manekenka.
NAREDNI PROJEKTI
Naglašava da je najponosnija na titulu mis Balkana, koju je osvojila 2021. Takođe, bila je mis Evrope 2016. i mis bikini 2019.
Raduje se skorom potpisivanju ugovora sa jednom prestižnom modnom kućom, no o detaljima ipak, za sada, nije željela da govori.
- To je za mene još jedan izazov. Što se muzike tiče, trenutno radim na svojoj pjesmi i spotu, koji će biti objavljeni na proljeće. Veoma sam uzbuđena zbog toga - zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, Živković. M. MARKOVIĆ
Akustični album obrada pjesama nekadašnjeg pjevača Bijelog dugmeta i Divljih jagoda otvara duet sa Novljaninom
Amadeus „remiksovali“ kultni hit
BIHAĆ/HERCEG NOVI
- Pjevač Alen Islamović svoje fanove iznenadio je krajem septembra novim i posve nesvakidašnjim projektom. Jedan od najspecifičnijih muzičara eks-Ju rok scene objavio je album „The Best Of Acoustic“.
Riječ je, naime, o potpuno novim, akustičnim verzijama njegovih hitova iz vremena dok je bio član grupa Divlje jagode i Bijelo dugme, kao i iz njegove solo karijere. Album je, u formatu LP ploče na vinilu, CD-a i digitalnim platformama objavila izdavačka kuća „Fidbox“. Aranžer i muzički produ-
cent svih pjesama je Islamović, koji je sa Zlatanom Ćehićem uradio i kompletan miks albuma.
Pored Alena, koji je pjevao i svirao akustičnu gitaru, na albumu su učestvovali pomenuti Ćeha (bas i akustična gitara, prateći vokali), Igor Matković (klavijature, prateći vokali), Amir Kudić (akustična gitara), Igor Pečenković (kahun) i Zvonimir Vujić (daire, šejker), a kao gosti Elvedin Malkoč (saksofon), Smail Dizdarić (harmonika) i Sven Mehičić (klarinet).
Specijalni gost, a što je juče izazvalo posebne reakcije kako slušalaca, tako i medija, na pjesmi „Ako možeš, zaboravi“, koja ujedno i „otvara“ album, bio je Novljanin Rambo Amadeus (Antonije Pušić), Ovaj sjajan duetski remiks uskoro bi trebalo da dobije i video-spot. R. Z.
PODGORICA - Arsenal ni u sedmoj uzastopnoj utakmici u svim takmičenjima nije primio gol. Lider je do novog trijumfa u 10. kolu Premijer lige stigao u gostima i to protiv Barnlija - 2:0. Utakmica je riješena u prvih 35 minuta. Gosti su u 14. minutu poveli 1:0 - pogodio je Đekereša na asistenciju Gabrijela, a ispostaviće se konačan rezultat postavio je Deklan Rajs 11 minuta kasnije.
Kako igraju igrači Mikela Artete ne čudi što ih mnogi vide kao buduće šampione.
Drame je bilo na Siti Graundu u Notingemu, a ,,šumari“ su napokon pokazali zbog čega su u eliti i kako se osvaja bod protiv favorita. Sa novim menadže-
rom Šon Dajčom domaćin je dočekao zahuktali Mančester junajted. Ekipa Ruben Amorima bila je u naletu i upravo je na krilima tri uzastopne pobjede i počela meč kada je u 14. minutu pogodio Kazemiro. Bio je bolji Junajted, ali onda su kola krenula nizbrdo. Domaćin je nakon posta od 536 minuta, a u rasponu od 120 sekundi, izjednačio. Za preokret su se potrudili Morgan Gibs-Vajt i Nikolo Savona Čuvao je domaćin dobro gol i za malo sačuvao. Na devet minuta prije kraja Amad Dijalo je rastužio domaće navijače. Č elzi je pobjedom ( 1:0 ) pretekao Totenhem na tabeli. Gosti sada imaju šest pobjeda, jednu više od sinoćnjeg rivala,
Milinković-Savić odbranio penal Morati
SERIJA A (10. KOLO): Bez golova u derbiju, poraz Atalante
ODGORICA – Napoli i Komo podijelili su bodove, a domaćin je propustio idealnu šansu iz penala da možda i riješi
pitanje pobjednika derbija 10. kola Serije A. Miroljubiv meč na terenu, nastavljen je nakon meča zagrljajem legendi i trenera Sesk Fabregasa i Antonia Kontea U 26. minutu Vanja Milinković-Savić odbranio je jedanaesterac Alvaru Morati Važnu pobjedu ostvario je Udineze kod kuće protiv Atalante, a heroj je bio Nikolo Zaniolo koji je u 40. minutu postigao ispostaviće se gol za tri boda. Nikola Krstović odigrao je posljednja pola sata za Atalantu. R. A.
a tri boda ekipi Enca Mareska donio je Brazilac Pedro Vulverhempton je na ledu, izgubio je i osmi meč i to ubjedljivo od Fulama (3:0). Brajton je identičnim rezultatom slavio protiv Lidsa.
BUNDESLIGA
Lijep fudbal igra Bajern BUNDESLIGA
PODGORICA - Bajern pobjeđuje, igra lijep fudbal, a sinoć je pokazao kako se na jednostavan način čuva liderska pozicija. I kako se derbi rješava za 45 minuta. U impresivnu seriju ekipe iz Minhena od 15 pobjeda našao se i Bajer. Domaćin je očitao lekciju rivalu iz Leverkuzena, slavio je 3:0, a prvi gol je bio najljepši. Iz tri poteza - Nojer je idealno dodao loptu Bišofu koji je pronašao Gnabrija za 1:0. Samo šest minuta kasnije Lajmer je uputio centaršut, a Nikolas Džekson nadskočio odbranu i uvećao prednost. Šampion je do odmora napadao, promašivao, a ono što nije mogao da pogodi, završio je Loik Bade koji je poslao loptu u sopstvenu mrežu.
Odigran premijerni meč 14. kola Druge fudbalske lige Crne Gore
PODGORICA – Rudar je pobjedom na gostovanju ekipi Berane otvorio 14. kolo Druge fudbalske lige. Pljevljaci su se trijumfom 2:0 vratili na pobjednički kolosijek, dok je Berane definitivno u velikoj krizi, jer već šest kola ne zna za pobjedu.
Da se Berancima ne piše dobro bilo je jasno na startu - gosti su poveli u osmom minutu, kada je Božidar Bujiša probio po desnoj strani i poslao odličan pas u kazneni prostor domaćina gdje je na desetak metara bio Aleksa Milić. Mogli su gosti do drugog gola već u 31. minutu. Milan Ajduković je osjetio da golman Beranaca Stefan Kastratović može kiksati – nakon lošeg primanja, oborio je ofanzivca Rudara u sopstvenom kaznenom prostoru. Međutim, uspio je čuvar mreže domaćih da se iskupi pošto je zaustavio udarac Dejana Jovanovića sa bijele tačke. Ali, tačku na meč u 90. minutu stavio je Martin Đukanović, koji je pogodio za 0:2. Ostali mečevi igraju se danas u
Sa meča Podgorica - Rudar
Kasnije tokom dana se igraju još dva meča. Totenhem će od 18.30 ugostiti Čelsi u gradskom derbiju, dok će Liverpul na ,,Enfildu“ od 21 čas protiv Aston Vile pokušati da izađe iz crne serije. A. M.
Siguran je bio Lajpcig protiv Štutgarta - 3:1. Domaćin je prekinuo seriju ,,švaba“ od pet uzastopnih trijumfa. Borusija iz Menhengladbaha može da odahne – konačno su igrači ove ekipe ostvarili pobjedu na gostovanju St. Pauliju - 4:0.
Union Berlin i Frajburg odigrali su bez golova, bodove su podijelili Majnc i Verder, a istim rezultatom 1:1 završen je duel Hajdenhajm - Ajntraht. A. M.
Raspored i tabela
Berane – Rudar 0:2 Danas
PODGORICA: Lovćen – Internacional (14h)
PODGORICA: Kom – Iskra (14h)
IGALO: Igalo – Otrant O. (14h)
PODGORICA: Podgorica – Grbalj (15h)
PODGORICA - Sutjeska je spektakularno odbranila prvo mjesto na tabeli – u utakmici kakva se rijetko viđa na domaćoj sceni, sa devet golova, uz raznorazne rezultatske varijacije, Nikšićani su u 14. kolu Meridianbet 1. CFL savladali Bokelj sa 5:4.
Preokret pod Vrmcem, preokret na Topolici. Jedinstvo je vodilo na poluvremenu, ali na kraju se radovao Mornar (2:1) koji je vezao šestu pobjedu.
MEČ ZA PRIČU
U KOTORU
Meč za priču viđen je pod Vrmcem, a akteri najefikasnijeg meča od početka sezone bili su posljednjeplasirani Kotorani i vodeći Nikšićani.
Bokelj je poveo sa dva brza pogotka i na tren se učinilo da u šaci drži lidera. Sa tim se nije složila Sutjeska koja je smanjila u nadoknadi prvog poluvremena, a potom preokrenula na 3:2. Domaćin se vraćao na 3:3, pa na 4:4 u 87. minutu kada je bio blizu boda, ako već nije mogao da uzme sva tri. Nijesu ni to dopustili izabranici Dejana Jelenića koji su pod njegovim vođstvom ostvarili maksimalan skor –
četiri pobjede u nizu, računajući oba takmičenja. Trijumf gostima donio je Bojan Damjanović u 89., ali je utakmicu života odigrao lijevi bek Andrija Ražnatović. Nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore upisao je ,,hettrik“, a mrežu rivala proparao je pred sami odlazak na odmor, te u 57. i 61. minutu. Četa Vladimira Savićevića bolje je otvorila duel na Jadranu. Marko Čavor je bio precizan u trećem na asistenciju Luke Maraša, dok je prednost udvostručio Stefan Golubović na dodavanje Baba Muse Alhasana u 14. Mogao je Bokelj da bude i ubjedljiviji protiv anemičnog rivala koji se probudio krajem prvog dijela. Ražnatović je iz slobodnog udarca sa ivice šesnaesterca savladao golmana Stefana Spasojevića, zatim je lijepo prebacio čuvara mreže kotorske ekipe u 57., da bi u 61. minutu preciznim šutem sa lijeve strane kompletirao izuzetan lični učinak. Domaćina je u egal vratio Igor Poček efektnom egzekucijom nakon akcije iz auta, ali je Petar Aničić ponovo doveo Sutjesku u vođstvo
dva termina. Od 14 časova igraju Lovćen i Internacional, a bitan meč u izgledu donjeg dijela tabele u istom terminu igraju Kom i Iskra. Igalo dočekuje ekipu Otranta, što će biti prilika da pokaže ima li snage da krene ka gornjem dijelu. Kolo
će zaključiti Podgorica i Grbalj, koji se sastaju od 15 časova. Podgorica je uspjela da zaustavi Berane, Rudar, da iznenadi Lovćen i Igalo, ali sada ima težak zadatak, jer su Grbljani za 11 kola doživjeli samo jedan poraz. R. P.
Neđelja, 2. novembar
Nikšićani slavili u spektakularnoj utakmici protiv Bokelja, Mornar postao tim koji ne griješi
kada je bio snalažljiv u kaznenom prostoru.
Ajumu Nišimira je u poravnao na 4:4, ali samo minut kasnije Damjanović stavlja tačku na dramu sa srećnim krajem po Nikšićane.
Bokelj je ostao fenjeraš sa 10 bodova, a Sutjeska na vrhu ima Mornar za petama koji zaostaje samo bod.
MORNAR LETI
Mornar je okrenuo ligaški krug bez poraza – čak devet utakmica, a u seriji je od šest trijumfa računajući i Kup. Barani su gubili na poluvremenu nakon što je Žarko Korać realizovao penal u 10. minutu. Skladno su djelovali Bjelopoljci, sa fleksibilnom zadnjom linijom u više navrata hvatali su protivničke ofanzivce u ofsajdu, a uspjeli su i u prvom dijelu da limitiraju domaćina prema naprijed.
Osamnaestogodišnji golman Vasilije Stojanović spasio je Mornar teže štete u nastavku –jednom poslije udarca Miloša Nikolića iz daljine, a jednom je odbranio još opasniji šut Takeru Komije
Prodor Stefana Denkovića po lijevoj strani, kada je priredio šansu koju nijesu ispra-
Stadion: Topolica. Gledalaca: 300. Sudija: Mladen Knežević. Golovi: 0:1 Korać (pen) u 10, 1:1 Sekulić u 72, 2:1 Sekulić u 83, 3:1 Đurišić u 90+2. Žuti kartoni: Vukčević, Martinović (Mornar), Nikolić (Jedinstvo).
(od
Stojanović Kaluđerović Malešević Denković (od 90+2. Mitrović) Đurišić Sekulić Jao Dašić (od 56. Škrijelj) Vukčević (od 87. Rovčanin) Martinović Ljutica Džafić Obradović Radojević (od 86. Božović) Korać
(od 76. Pavićević) Komija (od 67. Idrizović) Makridakis
tili saigrači, bio je najava jače, osmišljenije i konkretnije ofanzive Mornara.
Balša Sekulić je pogodio stativu iz izgledne pozicije, a zatim se ispravio u 72. minutu kada je poentirao sa desetak
metara nakon asistencije Demira Škrijelja čijim ulaskom je igra domaćina podignuta na veći nivo.
Pritiskao je tim sa Jadrana, a otpor gostiju slomio je u 83. – drugim na meču, a ukupno
sedmim golom Sekulića u prvenstvu.
Andrija Kaluđerović pokušao je da zaprijeti sa distance, a udarac kapitena amortizovao je Denković – tako što je u prijemu podigao loptu za na-
padača Mornara koji je opalio iz prve – tačno đe treba. Jedinstvo je bilo na koljenima, prosut je sav trud da nešto napravi na Primorju. Puleni Seada Babače u nadoknadi su kapitulirali i treći put – strijelac je bio Marko Đurišić Mornar leti otkada je ekipu preuzeo Vesko Stešević. Tim koji je bio pri začelju, sa iskusnim stručnjakom na klupi postao je punopravni kandidat za jesenju titulu. D. KAŽIĆ
MERIDIANBET 1. CFL (14. KOLO): Aktuelni prvak dočekuje Mladost, Petrovac protiv Dečića, Jezero sa Arsenalom
PODGORICA - Drugog dana vikenda biće kompletirano 14. kolo Meridianbet 1. CFL – danas se igraju utakmice u Podgorici, Petrovcu i Beranama.
Budućnost će pod Goricom dočekati OFK Mladost, na stadionu pod Malim brdom gostovaće Dečić, dok će na sjeveru duel voditi Jezero i Arsenal. Svi mečevi počeće u 15 časova.
,,PLAVI“ UVIJEK
MISLE O POBJEDI
Budućnost je u najranijoj fazi takmičenja eliminisana iz Kupa, pa je od kraja oktobra sav fokus prebacila na odbranu titule. Nijesu stvari najbolje počele u šampionatu, ali je ekipa napredovala otkada je kormilo preuzeo Dejan Vukićević Aktuelni prvak je spojio dvije pobjede i namjerava da u tom ritmu nastavi potjeru za liderom – osvajanje bodova u utakmici sa ekipom Mladosti za Grbića i društvo nameće se kao imperativ.
- Definitivno je da smo se uželjeli fudbala nakon što se utakmica sa Dečićem odlagala dva puta. Čim smo saznali da nema meča u srijedu odmah smo glavu namjestili za Mladost, jer upravo tako razmišljamo – od utakmice do utakmice - rekao je ruski internacionalac u redovima ,,plavih“, štoper Ilija Serikov - Za pobjedu nam treba maksimalna koncentracija, kao i odgovornost u svim linijama tima i na svim djelovima terena. Vjerujem u našu snagu i želju. Obećavam da ćemo uraditi sve da slavimo pred našim navijačima - jasan je iskusni defanzivac. Budućnost je zapamtila kako se provela u prvom krugu protiv istog rivala na DG Areni. Mladost je tada slavila sa 3:1, iako su gosti vodili od devetog minuta, upravo golom Serikova.
- Mladost je dobra ekipa, igra ofanzivan fudbal, a sigurno će protiv nas uraditi sve za dobar rezultat, jer Budućnost je sama po sebi izazov. Međutim,
gledamo sebe, nalazimo se u dobrom ritmu i očekujem da nastavimo naš uspješan niz. Naravno, neće biti lako, svjesni smo toga svi, zato moramo da budemo agresivni kako bismo protivniku dokazali da su došli na naš stadion - poručio je Serikov.
PETROVCU POTREBAN DERBI
Petrovac je malo usporio misiju u elitnom rangu. Prvi put u sezoni desilo se da su momci Zdravka Dragićevića spojili dva poraza – od Sutjeske i Arsenala.
Derbi sa Dečićem prilika je za ,,nebo-plave“ da se vrate na pravi put i eventualno preskoče današnjeg rivala koji je treći na tabeli.
- Imali smo igru koja nas krasi, ali smo glupostima doveli sebe u situaciju da izgubimo dvije utakmice. Vjerujem da smo izvukli pouke. Derbi sa Dečićem dolazi u pravom momentu. Riječ je o kvalitetnom protivniku koji ima najveće ambicije i
uspjeh bi nam mnogo značio. Nijesmo kompletni, ali to ništa ne mijenja. Daćemo sve što imamo da pobijedimo na domaćem terenu. Znamo da će biti teško, ali ovo je meč u kojem treba da potvrdimo svoje vrijednosti. Očekujem otvorenu, neizvjesnu, mušku utakmicu i u krajnjem našu pobjedu – rekao je trener Dragićević.
JEZERO ZA BIJEG
IZ OPASNE ZONE
Serijom od šest utakmica bez trijumfa, Jezero je skliznulo u zonu baraža.
Odatle možda može da izvuče ukoliko danas bude bolje od Arsenala.
- Nekako se poklopilo da rezultati ne isprate igre koje prikazujemo u prethodnim nastupima. Nadam se da će se to danas promijeniti. Motiva neće faliti jer želimo što prije da uplovimo u mirnu luku. Poštujemo Arsenal, to je tim sa nekoliko pojedinica koji u svakom trenutku mogu da riješe meč. Obratićemo pažnju na
Igor Tomašević (Nikšić), Luka Pejović (Podgorica). Delegat: Dejan Ljumović (Podgorica).
PETROVAC – Stadion: Mitar Mićo Goliš.
Početak: 15 časova.
(Bar),
Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Marko Gojković (Nikšić), Marko Ćupić (Podgorica). Delegat: Goran Dendić (Podgorica). Miloš Laličić (Cetinje).
Delegat: Radovan Tomović (Mojkovac).
njihove adute. Ukoliko pružimo ono što možemo, vjerujem da možemo do bodova koji su
Rezultati
GRUPA A
Đer-Mec 31:27
Danas
14.00 – Budućnost-Glorija Bistrica 14.00 – Esbjersg-Borusija Dortmuns 16.00 – Storhamar-Debrecin
GRUPA B
Sola-Krim 28:35
FTC-Ikast 27:24
Brest-Podravka 33:25
Danas 16.00 – Bukurešt-Odenze
- Vjerujem u tim i trenere. Najvažnije da se borimo jer nikad se ne zna šta može da se desi, jer utakmica traje 60 minuta. Možemo da budemo konkurentni ako smanjimo broj tehničkih grešaka – kazala je pivotkinja Endijaj
Negdje ćemo morati da nađemo balans i postavimo crtu ispod koje ne možemo da idemo.
Crna Gora 27 (14)
Belgija 27 (18)
PODGORICA - Rukometašice OTP Group Budućnost, ispostavilo se, da ne mogu nikome da prijete u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona.
Čak ni kada nastupaju kod kuće. Sa skromnim ambicijama ulaze u okršaje, pa nije izuzetak ni današnji, šesti duel u eliti sa rumunskim predstavnikom Glorijom Bistricom. ,,Plave“ su daleko od plej-ofa (osmine finala), a šansa je minimalna da nešto promijene što se tiče rezultata. A što se tiče igre – mogu, jer dvostruki šampion Evrope ne bi smio da, prije svega, gubi utakmice sa dvocifrenom razlikom, bez obzira ko je na drugoj strani terena. Alibi ne postoji ili je prosto neprihvatljiv da ekipa sa dvocifrenim tehničkim greškama, uz vrlo mali broj postignutih lakih golova, a veliki broj primljenih iz brze igre, uglavnom završava mečeve u Ligi šampiona. Uz to, ne mali broj promašenih zicera, ionako poljuljano samopouzdanje, remeti još više ekipu. I upravo je naša ekipa napadački neubjedljiva, a ko-
liko pokazuje učinak od 100 postignutih golova, manje od svih 17 ekipa koje još nastupaju u grupnoj fazi. Šesti meč u Ligi šampiona ,,plave“ dočekuju u ne baš najboljem stanju, jer je pod znakom pitanja Jelena Vukčević, a od prošlog kola i Tanja Ivanović, koju čeka operativni zahvat. Ionako tanka bekovska linija mogla bi da se suoči sa velikim problemima i to u oba pravca. Jer Budućnost i u ful sastavu teško daje golove, a dobro je poznato koliko je konkretno ljevoruka Ivanović važna u defanzivnom sistemu ekipe.
Sa druge strane, rumunska ekipa raspolaže sa odličnom bekovskom linijom, koja je upravo u prethodnom kolu u trijumfu nad danskim Esbjergom (38:35) bila na vrhuncu. - Upućene smo u njihov dosadašnji učinak i u sve što su uradile u LŠ. I one su, kao i mi, doživjeli poraze od Meca i Đera, ali prošlog vikenda su slavile pobjedu nad Esbjergom, što dovoljno govori o njima i šta možemo da očekujemo. Smatram da su fizički izuzetno ja-
Bokseri Bijelog Polja na memorijalnom turniru ,,Dragoslav Jakovljević – Babea“
PODGORICA - Bokseri
Bijelog Polja nastupiće danas na međunarodnom memorijalnom turniru ,,Dragoslav Jakovljević –Babea“ u Kragujevcu.
Bjelopoljski boks će na turniru, koji se organizuje u čast nosioca četiri evropske medalje, predstavljati četiri boksera - školarac Savo Šarčević
(do 54), junior Omar Bahović (do 60), Tarik Hrapović (do 66) i Vasilije Bugarin (preko 80). Rival Šarčevića biće Strahinja Vasić (Trstenik), Bahović će se boriti protiv Danila Smiljkovića (Topličanin), protivnik Hrapovića biće Pavle Slović (Sloboda), dok će Bugarin ukrstiti rukavice sa Dimitrijem Pejovićem.
ka ekipa, koja dosta trči zbog čega će nam biti teže. Igraju jaku rumunsku ligu i sve to utiče da se bolje razumiju. Sa druge strane i to možemo da gledamo sa pozitivnije strane - više smo odmornije i možemo to da iskoristimo. Jer se početkom nedjelje spremamo za utakmicu koja nas čeka za vikend, dok se one spremaju za utakmicu koja ih čeka u srijedu. Pritisak je veći na njima, jer mi igramo bez očekivanja, a nadamo se najboljem – poručila je Nađa Kadović
U posljednjem porazu u Njemačkoj od Borusije naše rukometašice bile su na boljem nivou od ranijih izdanja, ali stare boljke ponovo su ih odvele do poraza. Svjesne su, kao i stručni štab, da samo ako prepolove greške, mogu da budu konkurentne ovakvom rivalu.
- Imam osjećaj da godinama govorimo da nam je da izvučemo dobrih 10 minuta iz jedne, pa 20 iz druge utakmice... Imamo periode dobre igre, ali je teško kada konstantno igraju šest istih igračica. Ne pričam o fizičkoj snazi, jer dosta radimo u tom dijelu, ali opet padne fokus.
Sa ekipom su otputovali Mugoša, Kovačević, Mirko Šarčević, koji se kako je najavljeno uskoro vraća u ring, kao i Budimir Radošević i Miloš Bulatović. R. P.
- Na početku sezone se znalo kakva je ekipa u pitanju i da imamo možda prvu postavu, pričam najviše o bekovima, ali sljedeće koje ulaze su neiskusne i mlađe. Nije realno da se upoređujemo sa nekim ekipama. Na primjer, prosjek godina Bistrice je 27, 28 i koja god da uđe na teren ima potrebno iskustvo i utakmica iza sebe. I opet te utakmice koje igraju srijedom daju im mogućnost da sve igraju. Nadam se da ćemo uskoro i mi doći do balansa, ali svakako mislim da moramo biti realni. Bistrica je na učinku od tri pobjede i dva poraza, ima jedan gostujući trijumf u Mađarskoj protiv Debrecina. Golmanka Renata de Aruda može se pohvaliti najvećim brojem odbrana u takmičenju - 77 (skoro 33 odsto).
- Igrati u Podgorici protiv Budućnosti je veoma teško. Sve crnogorske igračice imaju nevjerovatan takmičarski duh. Budućnost je tim koji se bori do krajnjih granica, a njen mozak je Itana Grbić. Imaju odličnu igračicu na liniji - Ivanu Godeč koja može da nanese mnogo problema. Ovaj tim ima i iskustvo sjajne igračice poput Jelene Radivojević. Biće to intenzivna i teška utakmica, ali ćemo se boriti za pobjedu - kaza je Karlos Viver, španski stručnjak na klupi rumunske ekipe. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Dvorana ,,Verde“. Gledalaca: 200. Sudije: N. Barac i M. Marković (Crna Gora). Sedmerci: Crna Gora 3 (2), Belgija 4 (3). Isključenja: Crna Gora 2, Belgija 12 minuta. CRNA GORA: Sa. Vujović, Suljević (18 odbrana), A. Bakić 4, Dragašević 2, Šćekić 1, Čepić 6, Ćorsović 2, B. Vujović 3 (1), M. Radović 1, L. Vujović, Vujačić 2, St. Vujović 1 (1), Božović 3, M. Bakić 2, Lončar
BELGIJA: Dekens (5 odbrana), Vanhov (9 odbrana), Seras 1, Koter 3, Braun 1, Kolman, Vankonsan, Danezi 9 (2), Maršal, Risk 2, Žil 2, Vandebur, Dubu 3, Kifer-Ul 1, Fan Žestel, Krajšer 4, Desteksan 1
meča. - Iskoristili smo ova dva meča da vidimo sve igrače, što je najbitnije. Vidjećemo
Dva kontrolna meča sa Belgijom, posljednja pred pripreme za Evropsko prvenstvo koje se igra u januaru, zadala su glavobolju selektoru crnogorskih rukometaša Didijeu Dinaru Poslije pobjede u petak uz vrlo blijedo izdanje (34:30), ,,lavovi“ su u novom duelu u Podgorici remizirali 27:27, a poraz je izbjegnut zahvaljujući sjajnom golmanu Harisu Suljeviću, koji je sakupio 18 odbrana, jednu od njih u posljednjoj sekundi... ,,Lavovi“ su prethodno imali napad za vođstvo i gotovo sigurno pobjedu, ali ne bi ni bilo zasluženo da su je upisali... Naša selekcija bila je oslabljena neigranjem Miloša Vujovića (igrao u prvom duelu), Luke Radovića, Stefana Čavora i Vasilija Kaluđerovi-
Prvenstvo malih država Evrope
PODGORICA - Crnogorski karatisti prvi takmičarski dan Prvenstva malih država Evrope na Kipru završili su sa 15 medalja - sedam zlatnih i po četiri srebrne i bronzane.
Zlatne medalje u katama osvojili su kadet pljevaljskog kluba Potoci Dušan Borović i člani-
Održano šesto kolo Crnogorske lige u boksu
PODGORICA - Član BK
Nikšić Ivan Tijanić najbolji je bokser, a Veselin
Dedić iz BK Power boxing najperspektiviji borac
šestog kola Crnogorske lige, koje je organizovano u dvorani ,,Venom“ u Podgorici. Ukupno je održano 15 borbišest uvodnih i devet glavnih, u kojim su se takmičari iz 13 crnogorskih klubova nadmetali u uzrastima: pioniri, ško-
larci, juniori i mladi.
UVODNE BORBE: – 50 kg: Asija Gredić (BK Jedinstvo) - Elena Purić (BK Fenix); PIONIRI - 32 kg: Damjan Živaljević (BK Podgorica) - Ahmed Balić (BK Jedinstvo), 34 kg: Mehmed Zeković (BK Fenix) - Aleksandar Nikčević (BK Lovćen), 40 kg: Matija Korać (BK Power boxing) - Luka Popović (BK Mornar); ŠKOLARCI - 54 kg: Elid
ca Iskre Lana Prelević u konkurenciji nada (do 14 godina). U borbama zlatni su bili nade Iskre Katarina Šuković (do 47), Dunja Vratnica (preko 52) i Anto Bakić (do 55), kadet Kondora Balša Vukčević (preko 70) i nada Ulcinja Nermin Gurzaković (do 40). Srebrni u katama bili su kadet-
Hadžibegović (BK Jedinstvo) - Savo Šarčević (BK Bijelo Polje); MLADI - 65 kg: Luka Petrović (BK Mornar) - Gojko Sarić (BK Cetinje).
GLAVNE BORBE: PIONIRI - 40 kg: Omar Dizdarević (BK Fenix) - Mauricio Jeremin (BK Lovćen) 1:2, 48 kg: Lazar Ikonić (BK Zeta) - Marko Rajić (BK Pristan) 3:0 (prekid), 58 kg: Maksim Jović (BK Pri-
što sve možemo da iskoristimo iz ova dva meča za dalje. U svakom slučaju, kad želimo da pružimo priliku svim momcima onda je teško tražiti rezultat, ali bilo je pozitivnih stvari i njih treba da iskoristimo – kazao je Dinar. ,,Lavovi“ nijesu bili čvrsti u odbrani, selekcija šuteva bila je pogrešna, pivoti i krila su slabo razigravani. Ipak... - Ne brine me generalno ništa, ova sedmica nije
ća, ali teško da to može da bude opravdanje za neuvjerljivo izdanje protiv reprezentacije koja je samo jednom nastupila na velikom takmičenju i 2023. bila 21. na Svjetskom prvenstvu.
Mnogo je problema u igri ,,lavova“ i ako se nešto u velikoj mjeri ne promijeni, a loše je i što vremena nema mnogo, teško je nadati se dobrom protiv Farskih Ostrva, Švajcarske i Slovenije, rivala u preliminarnoj rundi EHF Eura. Iz Osla će u glavnu rundu ići dvije ekipe...
kinja Potoka Neda Beljkaš i član budvanskog Starog grada Matija Milošević, u konkurenciji nada, a u borbama kadet Kondora Vasilije Stojanović (do 70) i nada Iskre Martina Todorović (do 47). Bronzane medalje osvojili su Filip Popović iz Iskre, u konkurenciji nada (do 55), kadeti Tea Maraš iz Kondora (preko 61) i Oleg Božović iz Iskre (preko 70) i mlađi senior Karate kluba Vukovi Zeta Lazar Đurčević (do 67). Šampionat, koji je okupio 256 takmičara iz osam država, biće nastavljen nadmetanjima u konkurenciji juniora i seniora, u borbama i katama pojedinačno R. P.
stan) - Omar Zejnilović (BK Jedinstvo) 0:3; ŠKOLARCI60 kg: David Ljumović (BK Power boxing) - Ivan Tijanić (BK Nikšić) 0:3; JUNIORI54 kg: AdminPepeljak (BK Fenix) - Milutin Šćekić (BK Bijelo Polje) 3:0, 60 kg: Omar Bahović (BK Bijelo Polje)Đorđe Mitrović (BK Power boxing) 3:0, 70 kg: Veselin Dedić (BK Power boxing) - Radovan Mimović (BK Šampion)
donosila opasnost u smislu takmičarskog opterećenja. Nijesam zabrinut – ponovio je Dinar. Crna Gora bi izgubila drugi meč da na golu nije bilo odličnog Harisa Suljevića Golman Zagreba je prva opcija u odsustvu povrijeđenih Nebojše Simića i Nikole Matovića - Suljević je bio izvanredan, uradio je ono što je želio i najavljivao – podvukao je Dinar.
- Igraćemo s ekipama koje su sigurno bolje od Belgije, ali ne treba da paničimo. Probali smo više stvari, nijesmo otkrivali sve što ćemo raditi na Evropskom prvenstvu. Usvojićemo nešto od ovoga što smo probali, nešto nećemo, zato i služe pripremne utakmice – istakao je BrankoVujović, desni bek Crne Gore. Belgija je od starta vodila u ,,Verdeu“, a prvi put se značajnije odvojila u 17. minutu kada je povela 11:8 i natjerala Dinara da pozove tajm-aut. Legen-
darni Francuz je tada napravio dvije izmjene u bekovskoj liniji (ušli su Stevan Vujović i Risto Vujačić), ali su Belgijanci i dalje igrali brže, čvršće, preciznije... U 26. minutu su poveli četiri razlike (16:12), koliko je bilo i na poluvremenu (18:14). Razlika bi vjerovatno bila i veća da na golu nije bio raspoloženi Irfan Suljević – za 30 minuta imao je osam odbrana, isto koliko na drugoj strani Artur Vanhov, koji je nekoliko intervencija upisao bez većih napo-
Italijan i Kanađanin u nalu mastersa u Parizu
PODGORICA - Janik Siner je oduvao Njemca Aleksandera Zvereva za 62 minuta u polufinalu mastersa u Parizu.
Najbolji drugi teniser planete slavio je 6:0, 6:1 i upisao čak 25. pobjedu u nizu na brzoj podlozi u dvorani.
Italijan će danas od 15 sati za trofej igrati protiv Feliksa Ože-Alijasima koji je u prvom polufinalu pobijedio Aleksandera Bublika 7:6, 6:4. Pobjeda bi Sinera vratila na prvo mjesto ATP liste. Sa druge strane, Kanađanin osigurao plasman na završni masters. R. A.
3:0, +80 kg: Nikola Nenezić (BK Nikšić) - Vasilije Bugarin (BK Bijelo Polje) 3:0 (prekid); MLADI - 90 kg: Pavle
Andrović (BK Herceg Novi 98) - Aleksandar Bojović (BK Power boxing) 0:3 (prekid). R. P.
ra jer su ga crnogorski rukometaši ,,gađali“ u tijelo. Dinar je u nastavku još jednom promijenio bekovsku liniju, veću minutažu dobio je Arsenije Dragašević i uz dva njegova gola, te realizacijom još jednog Pljevljaka – Miodraga Ćorsovića, a zahvaljući i odbranama Suljevića, naša reprezentacija je u 43. minutu izjednačila na 21:21. Bio je to prvi put da je ,,uhvatila“ Belgijance od četvrtog minuta i rezultata 2:2. Suljević je spektakularno ski-
nuo zicer kod 22:22, potom i kod 22:23 kada ga je Krajše pogodio u glavu i zbog toga dobio isključenje, pa još jednom pri istom rezultatu, ali odlično izdanje golmana Zagreba dugo nije korišćeno da se napravi preokret jer je napad bio vrlo loš. Konačno – i prvi put na utakmici, Crna Gora je povela u 55. minutu kada je Risto Vujačić pogodio za 26:25. Zatim je Vladan Lončar promašio zicer za ,,plus 2“, Ćorsović se spetljao u kontri za 27:26, ali
Zaostali meč 3. kola SBbet Prve lige Budućnost lako do bodova
PODGORICA - Rukometaši Budućnosti savladali su Brskovo 38:16 (20:5) u zaostalom meču 3. kola SBbet Prve lige.
Domaćin je od starta pokazao da će bodovi ostati u Podgorici, a od 19. minuta do odmora ,,plavi“ nijesu primili gol. Od trenutka kada je Vasilije Radović pogodio za 10:5 domaći
su ,,lavovi“ ipak stigli do tog rezultata golom Miloša Božovića. Risk je izjednačio iz sedmerca, a našoj reprezentaciji ostao napad za pobjedu. Na 39 sekundi do kraja Dinar je zatražio tajm-aut, a 17 sekundi do isteka meča isključen je Danezi –ni to nije pomoglo jer je Božović pogodio stativu. Ostale su bile četiri sekunde za Belgijance nakon tajm-auta, dovoljno za šut Kvintana Kolmana, ali je Suljević i to odbranio... N. KOSTIĆ
tim je serijom 10:0 riješio pitanje pobjednika. U nastavku meča Budućnost je rutinski čuvala zalihu. Podgoričku ekipu predvodili su Balša Đurović sa osam go-
lova, Andrija Radovanović dao je sedam, Petar Čampar gol manje... Kod gostiju Radović je bio najefikasniji sa pet golova, četiri je dao Ilija Baltić A. M.
Pobjeda crnogorskih rukometaša u kvali kacijama
Kadeti bolji od Ukrajine, i dalje u igri za EP
PODGORICA - Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je prvu pobjedu na kvalifikacionom turniru u Slovačkoj i ostala u igri za plasman na Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Poslije startnog poraza od Slovačke, generacija koju predvodi trener Vuk Kaluđerović sa-
vladala je Ukrajinu sa 31:26. Meč odluke za plasman na EHF Euro naša reprezentacija igraće danas od 14 sati protiv Holandije u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira. DaniloGutić je s 12 pogodaka najzaslužniji za pobjedu protiv Ukrajine, Lav Zeković je postigao šest, a LukaKaluđerović pet.
PODGORICA – Peta vezana pobjeda, a čak deseta u duelima protiv Zadra reklo bi se da predstavlja dobru formu košarkaša Budućnost Volija, ali su ,,plavi“ do trijumfa u okviru 5. kola Admiralbet ABA lige protiv Zadra (98:87) došli mnogo teže nego što se očekivalo.
Ipak, Budućnost je zadržala dobar niz i produžila uspješnu seriju uoči meča protiv Bešiktaša, već za dva dana u ,,Morači“, te gostovanju Crvenoj zvezdi u derbiju regionalnog takmičenja (8. novembar).
Kada je u pitanju duel protiv Zadra, već od starta bilo je jasno da ,,plave“ ne čeka rutinski posao (gosti su nakon dva minuta igre imali 7:0), jer je rival vodio gotovo konstantno u prvom poluvremenu, da bi u nastavku Zadar ,,disao za vratom“ Podgoričanima sve do četiri i po minuta prije kraja, kada je Budućnost serijom 9:0 ,,pobjegla“ na 86:75...
START NAJAVIO NERVOZU
Već na startu bilo je jasno da će Zadar pokazati zube. Zadar je nakon dva minuta imao 7:0, dok je domaći tim prve poene iz igre postigao tek nakon dva
Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj objasnio je da je meč protiv Zadra (98:87) bio očekivano težak i da zbog umora ima dosta grešaka.
- Još jedna teška utakmica, ali to smo i očekivali. Poslije teškog gostovanja i neugodnog puta nijesam bio siguran kako ćemo da reagujemo. Nije to bilo na željenom nivou, ali dali su maksimum. Uz umor dolazi i mnogo grešaka, ali
i po minuta igre (Ferel), da bi u sedmom minutu Tompson pogodio za egal – 17:17 (serija 6:0), a nakon trojke Džuvana Morgana Budućnost je prvi put povela - 22:19. Prvu četvrtinu je poenima zaključio Bič, koji je tako omogućio prednost gostima (23:22), a početkom druge dionice trojku je pogodio Klarica, pa je Zadar poveo (26:22). Čekao se odgovor domaćih, koje je održavao u ,,život“ Morgan, koji je sa pet poena zaredom donio preokret (27:26). Imala je Budućnost u tim trenucima tri poena prednosti (33:30, trojka Jovanovi-
Trebjesa 3 od 3
Trebjesa 84
Sea Stars 56
NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 100. Sudije: Ćetković, Žarić, Popović. Rezultat o četvrtinama: 13:18, 27:12, 18:11, 26:15.
TREBJESA: Mila Mijušković, Vujović, Kasalica 6, Rondović 18, Milena Mijušković
22, Janković 13, Pinter 3, T. Jovović, J. Bijelović 2, A. Jovović 3, M. Bijelović 11, Dubljević 6.
SEA STARS: Nikolić 4, Tomanović 4, Begović, Pinjatić, Vučković 14, Milačić, Đorđević, Čabarkapa 6, Hil 20, Đukić, Radulović, Pajović 8. Košarkašice Trebjese zadržale su maksimalan skor – Nikšićanke su u 3. kolu Prve lige za
smo na kraju izvukli pobjedu protiv veoma fizikalnog i čvrstog tima. Moramo da se regenerišemo i pripremimo za ono pred nama – kazao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Istakao je da imaju problema da naprave pravovremeni faul uprkos njegovom insistiranju.
- Nije to ništa novo. Tražim da naprave faul prije bonusa, a oni… To je sve stvar koncentracije, a ona
ća), ali domaći nijesu mogli da naprave ozbiljniju razliku, već je uslijedila rezultatska klackalica do finiša prvog poluvremena. Tada je hrvatski tim vezao šest poena za vođstvo 47:41 na velikom odmoru.
,,BUĐENJE“ DOMAĆIH
Pauza je definitivno prijala domaćinu. Početak nastavka donio je reakciju – mnogo bolja i čvršća odbrana uslovila je lake poene iz tranzicije i ekspresnu seriju 9:0. Početkom drugog poluvremena je šest poena zaredom postigao Butsijel, trojku je pogodio Morgan i Buduć-
Herceg Novi ponovo izgubio službenim rezultatom
Košarkašice Herceg Novog, nakon poraza službenim rezultatom od Primoja, doživjele su još jedan neuspjeh za ,,zapisničkim stolom“. Herceg Novi nije imao dovoljan boj igračica za početak meča protiv Podgorice, koja je tako bez borbe došla do brejka.
košarkašice savladale Sea Stars na svom terenu (84:56). Trebjesa je uspjela da izađe iz minusa, preokrene, a na kraju čak i lagano trijumfuje. Nakon 9:4 za domaće, Tivćanke su serijom 8:0 preokrenule i držale prednost sve do 18. minuta, kada je Rondović pogodila za vođstvo domaćih (28:26), a ista igračica pogodila je i za kraj prvog poluvremena za prvu dvocifrenu prednost (40:30). U nastavku je već sve bilo u znaku Trebjese, koja je bez problema osigurala pobjedu. R. P.
je takođe manja kada je tu umor. Svakako da moramo to popraviti jer nijesmo bili na nivou danas ali bitno je da smo ostvarili pobjedu – dodao je Žakelj. U rosteru ,,plavih“ još nema Zorana Nikolića. - To je moja odluka. Imamo malo vremena za trening pa je samim tim još teže da njega uključimo, ali sigurno je i da će on dobiti priliku - zaključio je Žakelj.
nost je povela 56:51. U finišu treće četvrtine ,,plavi“ su nakon trojke Ferela prvi put imali devet razlike (68:59). Ali, ni tada meč nije bio prelomljen. Zadar je uspio da napravi reakciju i uoči posljednjih 10 minuta priđe na samo posjed zaostatka – 71:68.
Imala je Budućnost na startu četvrte četvrtine sedam poena prednosti (77:70), nakon trojke Sulajmona. Ali, po ko zna koji put, Zadar je prijetio. Gosti su prišli na minus dva (77:75, poeni Tišme, sedam i po minuta prije kraja). Ali, tek nakon toga, Budućnost je napravila 9:0,
Uzbudljiva noć u NBA ligi Čikago na
5-0, Vučević ponovo blistao
PODGORICA – Kakav start za ,,bulse“ - košarkaši Čikaga upisali su petu pobjedu zaredom na startu sezone, a do vrhunskog početka nadovezali su i pobjedu nad Njujorkom 135:125. Najbolji je to početak slavne franšize nakon skoro 30 godina, konkretno 1996. posljednji put su upisali maksimalnih pet pobjeda. Sve se to dešava po notama našeg Nikole Vučević. Crnogorski as odigrao je još jednu vrhunsku utakmicu. Ubacio je 26 poena, uz sedam skokova. Iz igre je pogodio 10 od 17 šuteva. Čikago je od početka nametnuo svoj ritam, na poluvremenu su imali 19 poena prednosti ( 72:53 ), što su na kraju
Sulejmon 15 Megi –Mejs –Tompson 6 Slavković –Tanasković 12 Ferel 14 Jovanović 3 Morgan 20 Butsijel 14 Kovliar 4 Butej 10
prvi put stekla dvocifrenu razliku (86:75) na četiri i po minuta prije kraja, da bi pobjedu
Mihailović
potpisali Tanasković i Sulajmon, za maksimalnih 13 poena viška - 95:82. R. PEROVIĆ
Rezultati
Indijana – Atlanta 108:128
Filadelfija – Boston 108:109
Klivlend – Toronto 101:112
Čikago – Njujork 135:125
Memfis – Lejkersi 112:117
Finiks – Juta 118:96
Portland – Denver 109:107
Klipersi – Nju Orleans 126:124
uspjeli bez većih problema da sačuvaju. Efikasniji od Vučevića bio je Džoš Gidi, koji je ubacio 32 poena, čemu je dodao 10 skokova i devet asistencija. Kod Niksa, Džejlen Branson je stigao do 29 poena. Košarkaši Denvera su izgubili gotovo dobijeni meč protiv Portlanda – 109:107. Imao je Denver na skoro sedam sekundi do kraja kod rezultata 107:107 loptu sa strane. DžamalMarej je
pronašao Nikolu Jokića, koji je udvojen, a suđena je mrtva lopta. Srpski košarkaš je dobio podbacivanje, pronašao Erona Gordona, čiji šut za pobjedu je izblokiran, a igrači Portlanda su stigli da traže tajm aut i izbore sebi šansu za trijumf. I u tome su na volšeban način uspjeli. Loptu je dobio Džerijan Grent, pokušao da šutne, a suđen je Gordonu faul nakon gledanja snimka, pa su Trejl Blejzersi dobili priliku sa slobodnih bacanja. Grent je bio siguran, potom se moglo i do produžetaka, ali je Jokić promašio šut. Deni Avdija sa 23 poena bio je najbolji u pobjedničkom sastavu. Marej je kod Denvera ubacio 22, a Jokić 21, uz 14 skokova i devet asistencija. R. P.
Autor:
Dr Srđa MARTINOVIĆ
BRAĆA JANKOVIĆI
OSNIVAČI GERI/ ČIKAGO AERODROMA
Braća Nikola i Pavle Janković rođeni su u porodici poznatih emigranata Steva iz Jankovića kod Cetinja, oficira crnogorske vojske i majke Joše, šćeri Toma Martinovića, upravnika dvora knjaza Nikole i pionira u Geriju. Rođeni su i školovani u SAD-u. Nikola je postao pilot 1929. godine, a Pavle 1932. godine. Niko Janković je rođen 1906. učestvovao u Drugom svjetskom ratu kao kapetan u transportnoj komandi. Letio je kao profesionalni pilot širom svijeta. Po povratku iz rata radio je na razvoju prvog aerodroma u Geriju sa svojim bratom Pavlom. Njegov sin Robert je bio poznati američki pilot i veteran. Preminuo je 1993. godine. Pavle je rođen 1916. godine u Mičigenu. Učestvovao je u američkim vazduhoplovnim snagama u Drugom svjetskom ratu kao kapetan od 1942. do 1945. godine. U vazduhoplovnoj bazi Brajan u Teksasu bio je jedan od prvih instruktora instrumentalnog letjenja. Pavle je bio aktivan u Rotari klubu; bio je predsjednik Komisije za planiranje Merilvila tokom jednog od njegovih mandata. Bio
Braća Nikola i Pavle Janković rođeni su u porodici poznatih emigranata Steva iz Jankovića kod Cetinja, oficira crnogorske vojske i majke Joše, šćeri Toma Martinovića, upravnika dvora knjaza Nikole i pionira u Geriju. Rođeni su i školovani u SAD. Nikola je postao pilot 1929, a Pavle 1932. godine. Niko Janković je učestvovao u Drugom svjetskom ratu kao kapetan u transportnoj komandi. Letio je kao profesionalni pilot širom svijeta
je blagajnik Uprave bolnice okruga Lejk, koja je bila odgovorna za izgradnju metodističke bolnice Brodvej. Bio je lovac, vješt kuglaš, strastveni golfer i uživao je u putovanjima sa porodicom i prijatelji-
Nikola i Pavle Janković imali su kompaniju Calumet Air Service još prije Drugog svjetskog rata. Njihova firma bila je jedina avio-kompanija u okrugu Lejk (Lake County) i u saveznoj državi Indijana. U to vrijeme, bili su jedini emigranti sa Balkana koji su imali sopstveni aerodrom. Calumet Air Service nalazio se na južnoj strani grada Gerija
ma. Letio je do 1970-ih. Preminuo je 2008. godine.
Još prije rata imali su kompaniju Calumet Air Service, bili su pioniri avijacije. Njihova firma bila je jedina avio-kompanija u okrugu Lejk (Lake County) i u saveznoj državi Indijana. U to vrijeme, bili su jedini emigranti sa Balkana koji su imali sopstveni aerodrom. Calumet Air Service nalazio se na južnoj strani grada Gerija, blizu kraja ulice Brodvej. Na zemljištu veličine oko 80 hektara izgradili su kancelariju i mehaničku radionicu. Aerodrom je imao
šest aviona. Ova dva sposobna i odlučna mlada čovjeka godinama su bili angažovani u zahtjevnom poslu. Calumet Air Service bila je kompanija koja je ispunjavala sve savezne propise i imala akreditovanu školu letjenja. Do 1940. godine u njihovoj školi je diplomiralo oko 200 licenciranih pilota. Pored obuke i servisiranja aviona, braća Janković bili su poznati kao vrhunski mehaničari za avionske motore. Najpoznatiji američki piloti dolazili su na njihov aerodrom kako bi im oni pregledali motore i dali završno
odobrenje za let. Tokom ljeta, oko 10.000 i više entuzijasta iz Gerija i okolnih mjesta okupljalo se na aerodromu da bi prisustvovalo aeromitinzima koje je organizovala Calumet Air Service na adresi 815 Harrison Street u Geriju. Braća su 1977. godine prodala aerodrom i danas je tu opštinski aerodrom u Geriju. MAJK KOVAČEVIĆ je rođen je 1915. godine u Los Anđelesu u porodici crnogorksog iseljenika sa Grahova. Nakon srednje škole priključio se 1941. godine američkoj vojsci koja se nalazila u luci Perl Harbur. Učestvovao je u borbama na Pacifiku, a poginuo je 1945. godine u borbi sa Japancima, na Filipinima, kao pripadnik 161. pješadijskog puka. Predsjednik SAD-a, Frenklin Ruzvelt uputio je pismo njegovoj porodici u kojem piše: “Dao je život za slobodu i kroz slobodu on živi”. Posthumno je od-
likovan ordenom “Purpurno srce”. Njegovi posmrtni ostaci su 1946. godine prenešeni i sahranjeni na pravoslavnom gorblju u Los Anđelesu. PETAR N. KUJACHIĆ je rođen 1919. godine u Ouklendu (Oakland) u crnogorskoj porodici. Pohađao je Osnovnu školu Lafayette i završio srednju školu University High School, nakon čega je upisao Univerzitet Kalifornije, na kojem je 1941. godine diplomirao političke nauke sa posebnim naglaskom na javnu administraciju. U Drugom svjetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac u činu potporučnika u Mornarici Sjedinjenih Američkih Država. Tokom prve dvije godine službe bio je stacioniran u Vašingtonu, D.C. i radio u Odsjeku za konvoje i rute, zaduženom za prevoz materijala i snabdijevanje preko Atlantskog okeana. Kasnije je bio raspoređen na brod U.S.S. Biscayne i komandovao sa 300 ljudi, uključujući radio operatere i dešifrante poruka. Učestvovao je u operacijama na Mediteranu, pa Tihom okenu, kao i na ostrvu Okinava, Filipinima itd. Kao kapetan fregate 1946. preveden je u rezervu. Radio je u kompaniji Southern Pacific, u odjeljenju za teretni saobraćaj. Zatim je u Međudržavnoj komisiji za trgovinu i u Komisiji za javne komunalne usluge Kalifornije. Imao je rodbinu u Crnoj Gori koju je rado posjećivao. Veliki dio svog života posvetio je unapređenju balkanskih studija na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju. Tokom više od dvije decenije, osnovao je tri fonda na Univerzitetu Kalifornije: 1991 - Sophia Chero Kulich stipendija za osnovne studije; 1995 — Fond Petra N. Kujachića za srpske i crnogorske studije; 2006 - Fond Petra N. Kujachića za postdiplomske stipendije na Fakultetu umjetnosti i nauke. Ovi fondovi finansirali su godišnja predavanja o aktuelnim temama. Zbog svoje velike podrške Univerzitetu Kalifornije, proglašen je „Graditeljem Berklija“, a njegovo ime je uklesano u toj ustanovi. Preminuo je 2017. godine. (Nastavlja se)
Neđelja, 2. novembar 2025.
Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ
U poslijeratnim godinama državno trošenje bilo je mnogo manje elastično. Za vrijeme krize, javni izdaci bili su namijenjeni različitim ekonomskim i socijalnim svrhama; težilo se povećanju proizvodnje i zaposlenosti kao i dohotku nezaposlenih. Budući da je to bila svrha tih mjera, ljudi sa zdravim i konzervativnim shvatanjima gledali su na to uznemireno i sa strahom. Zato je u zemlji među biračima uvijek bila jaka grupa onih koji su se zalagali za smanjivanje tih izdataka.
Nakon Drugog svjetskog rata javno trošenje bilo je mnogo veće – 1954. godine bilo je čak osam puta veće nego 15 godina ranije. Ali, sada je vrlo veliki dio izdataka odlazio na vojne potrebe. Ove izdatke snažno je podržavala moćna vojna birokratija i ratna industrija. Valja naglasiti da se iza zapjenušanih fraza tih subjekata o nacionalnoj bezbjednosti, dostojanstvu države, zaštiti slobode, zapravo krila surova realnost hladnog rata i naravno ekonomski interesi.
Povećani državni izdaci zahtijevali su izmjene poreza i poreske politike. Veliko povećanje javnih izdataka bilo je uglavnom praćeno povećanjem prihoda od korporacijskih i ličnih poreza na dohodak. Blagotvorna tendencija ovih poreza bila je očigledna. Upravo sa rastom proizvodnje, dohotka i zaposlenosti, rasli su lični dohoci i profiti kompanija. Građani koji do tada nijesu plaćali porez sada su ga plaćali, a oni koji su do tog časa bili u nižim kategorijama dodatnog oporezivanja, sada su prešli u više kategorije. Profiti korporacija sada su rasli više nego proporcionalno u poređenju sa više nego proporcionalnim povećanjem prihoda od poreskih davanja korporacija. Tako su se prihodi od poreza povećavali više nego proporcionalno u poređenju sa rastom proizvodnje i dohotka. Ali kada proizvodnja, dohodak i zaposlenost padaju, učinci sada idu u suprotnom smjeru. Početkom šezdesetih godina XX vijeka postavka nove ekonomije - da su na nivou pune zaposlenosti prihodi što ih federalna vlada ostvaruje putem poreza preveliki u odnosu na njene rashode, pa zato dolazi do fiskalnog kočenja proizvodnje, dohotka i zaposlenosti. Smatralo se da to kočenje treba ublažavati horizontalnim smanjivanjem poreza. Javnost je tada već bila dovoljno zrela da se ne suprotstavlja takvim mjerama, već da ne dopušta takve intervencije. Ona je dopuštala da se smanjuju porezi i da se povećava budžetski deficit ako je svjesni i isključivi cilj bio povećanje budžetskog deficita i zbog toga poboljšanje privrednih performansi. Godine 1964. donešena je i zakonska odluka o jednom takvom smanjenju, koje je prihod države od poreza smanjilo za 14 milijardi dolara. To je tada bilo prikazano kao ,,najotvorenije i najdramatičnije očitavanje novog pristupa ekonomskoj politici“.
Janusova lica novca
Nakon Drugog svjetskog rata javno trošenje bilo je mnogo veće – 1954. godine bilo je čak osam puta veće nego 15 godina ranije. Ali, sada je vrlo veliki dio izdataka odlazio na vojne potrebe. Ove izdatke snažno je podržavala moćna vojna birokratija i ratna industrija. Valja naglasiti da se iza zapjenušanih fraza tih subjekata o nacionalnoj bezbjednosti, dostojanstvu države, zaštiti slobode, zapravo krila surova realnost hladnog rata i naravno ekonomski interesi
Ali, u toj akciji bila je implicitno sadržana postavka da se ona ima primijeniti u obrnutom smjeru ako se dogodi da prevelika tražnja bude gurala cijene prema gore. Kasniji razvoj događaja pokazaće da je to bilo mnogo teže, jer tu u igri više nije bilo samo političko zaziranje od nametanja većih poreza. Naime, povećanje poreza u vrijeme dok su cijene rasle činilo se i najprosvećenijim građanima kao izuzetno bezrazložan čin. Građani moraju plaćati više kupujući robu, a država dodaje uvredi nepravdu htijući da u isti mah plaća više poreza. Ovu elementarnu prepreku pojačala je i politika sprovođenja takve politike, tj. primjena povećanja poreza kao sredstva za borbu protiv inflacije. U pitanju je porez na lični dohodak i porez na dohodak korporacija, a ako se tome pristupi i iole pravedno, to teško pogađa imućne, odnosno Rikardove ,,ljude od novca“. Čim bi oni uvidjeli da je u takvim okolnostima inflacija ipak korisnija, njihov protivinflacioni žar naglo bi se žario. Ako su tačne dvije postavke –da se porezi ne mogu povećavati (osim iz razloga više sile) i da se javni izdaci ne mogu ni pod kojim uslovom smanjiti, iz toga proizilazi zaključak da se kejnsijanskom politikom ne može ograničavati potražnja. Njome se kupovna moć može povećavati ali ne i smanjivati. U dvadeset godina prosperiteta nije pronađena nijedna pouzdana metoda za obuzdavanje i sprečavanje nadnica i cijena
– tj. obračunavanje sa neposrednom tržišnom moći, kao uzrokom inflacije. U to je vrijeme fiskalna politika takođe bila van uticaja, kao oruđe za suzbijanje inflacije. Ciljevi su bili poznati, ali su instrumenti za njeno ostvarivanje bili neefikasni. Jedan je izuzetak ipak postojao. To je bila monetarna politika. I ta vjera u monetarnu politiku ne samo da je bila štetna, nego i nelogična. Stručnjaci su se uglavnom slagali u ocjeni da su upravo umjereno restriktivne operacije na otvorenom tržištu spojene sa povećanjem kamatnih stopa za zajmove koje su banke uzimale od Federalne rezerve, skrivile zastoj privredne ekspanzije do koje je došlo sredinom pedesetih godina, a ipak nijesu zaustavile rast industrijskih cijena. Pred kraj pedesetih godina, u sprezi sa restriktivnom fiskalnom politikom, te su mjere, doduše, dokrajčile rast industrijskih cijena, ali to je bilo
plaćeno padom proizvodnje i nezaposlenosti, što je za sobom imalo niz posljedica, među kojima i izbor Kenedija za predsjednika. Pa ipak, vjera u monetarnu politiku je rasla. To je bilo dijelom posljedica okolnosti da su izblijedjele uspomene na nekadašnje neuspjehe monetarne politike, dijelom rezultat normalnog ljudskog nadanja da spas treba traži-
ti u magiji, čarolijama, a dijelom učinak ,,neuništive“ reputacije centralnih bankara uopšte i Sistema federalne rezerve naročito. U izdvojenom sistemu ekonomista priznavalo se doduše da monetarna politika nema uspjeha, ali se na njene neuspjehe i dalje gledalo ne kao na odraz fundamentalne grešnosti te politike, nego kao na jednu njenu zanimljivu aberaciju. U udžbenicima i u nastavi i dalje se neuporno sa suptilnim detaljima opisivalo kako se manipuliranjem reeskontnom stopom i kupovinom i prodajom obveznica banknota i mjenica može povećavati ili smanjivati ponuda novca i tako po volji stimulisati ili destimulisati privredna aktivnost. Ušle su u modu diskusije o različitim kretanjima ponude novca, jer su sve te diskusije bile na udaru jedne neugodne i sve veće sumnje – sumnje o tome što zapravo treba uvrstiti među monetarne agregate. Od svega toga, najimpresivnije je bilo vjerovanje da monetarnu politiku ne smije sputavati nikakav javni proces odlučivanja. Monetarna politika ,,…posjeduje stepen fleksibilnoti kakav fiskalna politika ne posjeduje. Odluke Vijeća guvernera Federalne rezerve ne stvaraju se dugotrajnim procedurama koje su karakteristika kongresnih odluka, a nijesu podložne ni djelovanju onog gubitka vremena koji nastaje u fiskalnoj politici između svake odluke i njene primjene“. Veliki dio zasluge za ponovno buđenje vjere u monetarnu politiku svakako pripada tadašnjem najrevnosnijem proučavaocu monetarne politike i istorije. To je bio profesor Milton Fridman. Kao odan, principijelan konzervativac, Fridman je monetarnu politiku smatrao ključem za prihvatanje konzervativnog vjerovanja. Monetarna politika, tvrdio je Fridman, ne povlači za so -
bom niti zahtijeva nikakvu intervenciju države na tržištu. On otklanja potrebu da se direktno manipuliše trošenjem i porezima, a da ne spominjemo veliki budžet – sve ono što uključuje kejnsijanski sistem. Primjena monetarne politike formula je koja omogućava da se uloga države svede na minimum – formula povratka u jednostavniji svijet prošlosti. Profesor Fridman nije, istina, oprostio Federalnoj rezervi njezine nekadašnje greške niti je umanjivao njihovu važnost. Čak naprotiv, on je na njih upozorio i istakao ih, pa je zbacio sa sebe svaku odgovornost za prošle nesreće i neprilike. Ali, tvrdio je, da je riječ samo o tome da je zadatak zapravo mnogo jednostavniji nego što se nekada mislilo. Prihvativši u osnovi tezu Irvinga Fišera, Fridman ju je nadopunio tezom da je količina novca jedino na što treba obratiti pažnju u Fišerovoj jednačini. Smatralo se da su ,,promjene u ponašanju stocka novca u uskoj vezi sa promjenama u ekonomskoj aktivnosti, novčanom dohotku i cijenama“... „Međutim, monetarne promjene često imaju sasvim nezavisni uzrok; one nijesu uvijek puki odraz promjena u ekonomskoj aktivnosti. Po Fridmanu, ponuda novca koju danas nazivamo monetarnim agregatom i dalje sačinjavaju novac u opticaju (tj. novac van banaka) i bankovni depoziti, dostupni čekovima, ali osim toga (to je još sporno) i štedni ulozi, jer su oni lako dostupni trošenju. Distinkcija između štednih poluga i čekovnih poluga postojala je u to vrijeme sve manje oštra. Po Fridmanu, zadatak upravljanja privredom postaje ostvaren čim se nad tim agregatima postigne takva kontrola koja omogućuje da oni neprestano, ali skromno rastu uporedo sa povećanjem privredne aktivnosti. To je ujedno sve što se traži od upravljanja privredom. Za jedan tako jednostavan zadatak nije naravno potreban složeni mehanizam Fedralne rezerve. Zbog toga je Fridman u nekoliko navrata iznio napola ozbiljne argumente za ukidanje Federalne rezerve, tvrdeći da su zapravo sasvim dovoljni serija propisa i čvrsta odlučnost da se ti propisi poštuju i sprovode. Svoju tezu Fridman je potkrijepio mnoštvom dokumenata kojima je trebalo objasniti zašto nastaju znatne promjene u brzini upotrebe novca. Takođe, trebalo je riješiti ozbiljan problem što se zapravo smatra novcem? Tokom narednih godina ovo izvanredno jednostavno rješenje profesora Fridmana, nije dobilo praktičnu provjeru ali je – nažalost – davalo snažnu podršku nadi da se svi ekonomski problemi mogu riješiti čarobnim štapićem monetarne politike. To su uglavnom bili nedostaci kejnsijanske ekonomije, drugim riječima, iskre koje će se krajem 60-ih i početkom 70ih godina pretvoriti u plamen. Vjetar za raspirivanje tog plamena dali su Niksonovi ekonomisti.
Neđelja, 2. novembar 2025.
Na osnovu Odluke o prodaji korišćenih službenih vozila br. 01/9-1236/1-25 od 24 10.2025. godine, Rješenja o imenovanju Komisije za sprovođenje postupka 01/9-1237/1- 25 od 24 10.2025 godine, Komisija za tržište kapitala objavljuje:
JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA PRODAJU VOZILA
1. Predmet prodaje
Predmet prodaje je vozilo, svojina Komisije za tržište kapitala, prikazan o u Tabeli:
R.b. Marka Tip/ Model Zapremi na/ Snaga motora Godina proizvodnje Vrsta vozila Reg. oznaka Min. cijena vozila
1 Mazda 6 SP CDI 43 Active 1998 ccm 105 kw 2007 Putnički automobil PG MN 016 1.584 17 €
2. Uslovi nadmetanja
Postupak prodaje će se sprovesti putem dostavljanja pisanih ponuda. Vozil o se kupuj e u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju.
Pravo da učestvuju u nadmetanju imaju podnosioci ponuda, odnosno sva domaća i strana fizička i pravna lica, koja uplate depoz it u iznosu od 10% minimalne cijene vozila Depozit se uplaćuje na žiro račun Komisije za tržište kapitala br. 510 - 2461-29, koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, sa napomenom: „Uplata radi učešća u postupku prodaje vozila“.
Ponuda treba da sadrži:
1. Prijavu sa podacima:
a) Za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, JMB, broj lične karte ili pasoša, naziv banke sa brojem žiro računa za vraćanje depozita i kontakt telefon;
b) Za pravna lica: naziv, sjedište, adresu, PIB, matični broj, izvod iz CRPS -a, ime i prezime i funkciju lica za zastupanje naziv banke sa brojem žiro računa za vraćanje depozita.
2. Ponuđenu cijenu;
3. Dokaz o uplati depozita.
Učesnici u nadmetanju dužni su dostaviti ponudu u zatvorenoj koverti sa naznakom: Komisija za tržište kapitala Crne Gore, „JA VNI POZIV za prikupljanje pisanih ponuda radi prodaje vozila“ „NE OTVARAJ, prije zvaničnog zasijedanja Komisije za otvaranje vrednovanje ponuda“.
Prijava ponuda za učešće u nadmetanju podnosi se neposredno ili putem pošte na adresu Komisije za tržište kapitala, Ulica kralja Nikole 27a/III Podgorica, zaključno sa 06 11.2025. godine do 12.00 časova. Predmetno vozilo se nalazi u Podgorici i može se pogledati, u prisustvu ovlašćenog lica Komisije, 05.11. 2025. godine u periodu od 10.00 do 1 2.00 časova Sve dodatne informacije u vezi sa predmetnom vozilu mogu se dobiti na kontakt telefon br. 067- 823555.
3. Mjesto i vrijeme otvaranja ponuda
Otvaranje ponuda izvršiće se dana 10 11.2025. godine, u prostorijama Komisije za tržište kapitala, Ulica kralja Nikole 27a/III Podgorica, sa početkom u 1 0.00 časova, o čemu se na ovaj način obavještavaju ponuđači. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi opunomoćeni predstavnici, te im se posebno obavještenje neće slati. U slučaju da su prvorangirane dvije ili više ponuda identične, da imaju u potpunosti istu ponuđenu cijenu za motorno vozilo, prednost će imati ponuda koja je hronološk prva dostavljena Komisiji Ponude dostavljene ili pristigle nakon roka iz tačke 2. ovog Javnog poziva, kao i ponude koje su nepotpune neće se razmatrati. Ovlašćeno lice Naručioca će donijeti Odluku o izboru najpovoljnije ponude na predlog Komisije za otvaranje i vrednovanje ponu da, u roku od 7 (sedam) dana od dana otvaranja ponuda. Izabrani kupac će biti obaviješten u roku od 3 (tri) dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponu de Kriterijum za rangiranje prispjelih ponuda je najviša ponuđena cijena koja ne može biti manja od minimalne cijene vozila iz Tabele 1 Kupac je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema Odluke o izboru najpovoljnije ponu de Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji. Kupac snosi troškove prevoda vozila. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od kupovine, odnosno ukoliko ne potpiše Ugovor o kupoprodaji u definisanom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. U tom slučaju Ugovor o kupoprodaji se može zaključiti sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđačima čija se ponuda ne prihvati zbog određenih nedostataka, iznos depozita će biti vraćen u roku od 3 (tri) dana od dan a donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ostalim ponuđačima čije su ponude odbijene ili rangirane iza izabranog ponuđača, uplaćeni iznos depozita će biti vraćen u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji. Depozit izabranog ponuđača sa najpovoljnijom ponudom se zadržava i za taj iznos se umanjuje kupoprodajna cijena. Komisija za tržište kapitala, ima pravo, sve do zaključenja Ugovora o kupoprodaji, iz razloga prestanka potrebe za prodajom, da ne zaključi Ugovor o kupoprodaji ni sa jednim od ponuđača. U slučaju odustanka od zaključenja Ugovora o kupoprodaji, ponuđači, ni bilo koje pravno niti fizičko lice neće imati pravo da zahtijevaju bilo kakvu naknadu štete i troškova nastalih kao direkt na ili indirektna posledica učešća na ovom Javnom pozivu.
Poziv se objavljuje u dnevnom listu „ Pobjeda“ na internet stranici Komisije za tržište kapitala Crne Gore: www.scmn.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
(3 slike)
(3
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 1. novembra 2025. godine umrla je
rođena SARIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 2. novembra od 11 do 16 časova i 3. novembra od 10 do 11.30 časova, kada se polazi za Klenje – Velimlje, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova.
OŽALOŠĆENI: kćerke MARTA i MINA, majka LJUBICA, braća BRANKO i NJEGO, sestra GARA, porodice MILJANIĆ i SARIĆ
Дана 31. октобра 2025. послије
РАДОВАН, кћерке МАРИНА и САНДРА, братанићи ЖЕЉКО и РАДОМАН - РАЈО, братанична МИЛИЈАНА, снахе СТАНА, БИЉАНА, ДРАГАНА и НЕВЕНКА, унучад МИЛОШ, ВЕЛИЗАР, ЈЕЛЕНА, ЛАЗАР, МИЛИЦА, ПЕТАР, МИЛАДИН, ПАВЛЕ и БОЈАНА, праунук МИЛОВАН и остала родбина КОНТИЋ и ујчевина ВОЈВОДИЋ
140
Posljednji pozdrav dragom kumu
RADOVANU – RACU DRAŠKOVIĆU
U znak sjećanja i zahvalnosti na divno druženje i veliku podršku, Tvoju i cijele Tvoje porodice.
Zauvijek ću nositi u sjećanju Tvoju dobrotu, plemenitost i vedrinu.
ALEKSANDAR – ŚAKO IVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
RACU
Od TANJE PEJOVIĆ sa porodicom
Dragi moj
Neka tvoja napaćena duša nađe mir u zagrljaju naše rano preminule majke Slava ti i hvala!
Sestra DUŠANKA VUKSANOVIĆ sa porodicom
Opraštamo se od našeg plemenitog strica
BLAGOTE VUJOVIĆA Njegova dobra duša i srce puno ljubavi ostaće naša vječna uspomena. Slava mu i hvala! Njegovi VOJO, JELENA i DANICA
Posljednji pozdrav divnom čovjeku i dragom prijatelju
RADOVANU RACU DRAŠKOVIĆU
Pamtićemo sve lijepe trenutke i osmijehe i čuvati svaku uspomenu.
114
MIŠKO, NATALIJA, IVANA, VJERA i KSENIJA JOVOVIĆ
RADOVAN - RACO DRAŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju.
IGOR BOLJEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom kumu
BOBANU TODOROVIĆU
Toplina i iskrenost kojom si plijenio ostaće sa svima nama kao vječno sjećanje na tebe. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav na rastanku sa
SVETOZAROM Spasojevom
Sveto, tvoja iznenadna smrt nas je ožalostila. Ona nas fizički rastaje sa tobom, kao dobrim čovjekom, uglednim rođakom i prijateljom.
Tvojim fizičkim odlaskom ostaje velika bratska praznina, ali ostaju sjećanja i podsjećanja.
Poštovana Svetova porodice, dijelimo tugu, žalost i saosjećanje sa Vama. Smrt je neumitna a sjećanja ostaju. Sveto, nek te prati vječni mir i spokoj.
SLOBO Živkov sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom đedu i knegu
Živote moj. Kako dalje bez tebe, bez tvoga zagrljaja, osmijeha, podrške.
Najbolji i najvoljeniji moj.
Ti si bio i bićeš moje sve na svijetu. Moje srce, moja duša, moj osmijeh, moja sreća, moja ljubav.
Svaki otkucaj srca mog koje je slomljeno u hiljadu komadića koje ništa sakupiti ne može.
Zagrljaju moj najljepši neizgrljeni, ko sad da me grli onako kako si samo ti znao.
Kako sad dalje za laku noć, živote, i kako za dobro jutro.
Svemu si me naučio, ali kako dalje bez tebe ne. Srce si mi uzeo, dišem a nisam živa.
Zauvijek ćeš živjeti u svakom mom danu, svakom koraku.
NEBOJŠA i ALEKSANDRA JOVOVIĆ
Hvala ti za sve… Počivaj u miru.
RAJKO PLAMENAC sa porodicom
Sa velikom tugom se opraštamo od voljene sestrične
Tvoja toplina i blagost zauvijek će biti uz nas. Hvala ti na svim lijepim uspomenama, bezuslovnoj ljubavi i podršci.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Bila si mi kao ćerka. Hvala ti za ljubav, pažnju, brigu koju si mi pružala. Tvoja neutješna tetka JAGODA ŠĆEPANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Počivaj u miru.
MILAN, MARIJA, MILICA, DRAGICA i BATO MIRJAČIĆ
Tvoja sestrična MIRJANA sa porodicom 99
Voli te ćerka tvoja najviše na svijetu. Dok sam živa, svaki otkucaj mog srca pripada tebi, kralju moj.
Diši sad, živote moj, punim plućima, đe nema Bola i pazi nas kao i dosad što si. Volim te beskrajno. Živote moj!
Posljednji pozdrav
Dragi komšo, pamtićemo te po dobroti, vedrom liku i svemu najboljem. Od DEJA RUDOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
MIJU
Tvoje veliko srce prestalo je da kuca, ali toplina tvoje duše ostaće da je pamtimo.
JOLE sa porodicom 129
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
MIJU
Sa velikom tugom se opraštam od tebe. Uvijek ćemo te nositi u srcu i voljeti.
Tvoja sestrična SLAĐANA sa porodicom
80
79
Posljednji pozdrav ujaku MIJU
Nisi više tu da nas nasmiješ, posavjetuješ i zagrliš kako si znao. Ali tvoja toplina i dobrota ostale su u našim srcima. Nedostaješ mnogo.
Volimo te
Sestrične JELENA i DANIJELA, zet MIRSAD, unuka ZORANA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji
81
Otišao si tiho i bez pozdrava, ali si nam ostavio najljepše uspomene - svoju dobrotu, toplinu, nasmijanost i ljubav kojom si nas sve grlio.
Volio si nas svim srcem, a posebno svoje male unučiće Mikanu i Vokija, koji su ti bili najveća radost.
Tvoja blizina, tvoje riječi, tvoj glas, tvoj zagrljaj i tvoj osmijeh zauvijek će ostati s nama. Hvala ti za svaki trenutak pažnje i ljubavi.
Pričaćemo tvojim pilićima o tome kakav si bio i koliko si ih volio i koliko si im se radovao.
Nedostajaćeš nam beskrajno, ali ćeš živjeti u našim srcima i pričama koje ćemo čuvati za njih. Ti ćeš biti
Vokijemo kako te zvao „Hihe Moje“.
MOKA ČAGOROVIĆA sa porodicom 82
Otišao si prerano, ali ljubav koju si nam dao ostaće zauvijek sa nama.
Bio si naša snaga, naš oslonac, čovjek najvećeg srca i najtoplijeg pogleda, koji je znao voljeti i bez riječi. Dom bez tebe više nije isti, praznina je velika koja se ne može nikad popuniti.
S tobom je svaki dan imao smisao.
Hvala ti za svu ljubav, svaki osmijeh i sreću koju si unosio u naše živote.
Hvala ti za sve!
Tvoj osmijeh, tvoj glas, tvoj zagrljaj zauvijek će živjeti u nama.
Volimo te i čuvamo u svakom danu koji dođe. Do ponovnog susreta, Mikane naš.
Tvoja ĆERKA, ZET i tvoji mali UNUČIĆI
Tvoja VERICA i tvoja KIKICA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Od DRAGE, MAJE, VUKICE, VESNE i BOSE sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav bratu, stricu, đeveru i đedu
Tvojim odlaskom zauvijek je otišao i dio nas, tvoj osmijeh, tvoja dobrota ostavi prazninu u našim srcima. Hvala ti na brizi, toplini i ljubavi koju si nam pružao cijelog života. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav bratu
Brate moj, znam da ćeš me čuvati od gore i biti uz mene, kao i da si tu.
Tvoja dobrota živjeće u meni jer dobri ljudi zapravo nikad ne umiru. Volim te Sestra LJILJANA
Danas je četrdeset dana od kada nas zauvijek napusti naš voljeni
Dragi Veso, bio si pravi brat. Brat koji je uvijek znao da pomogne, razumije i savjetuje.
U našim najtežim situacijama umio si da nas utješiš i nađeš riječi kojima bi umanjio naš zajednički veliki bol.
Dragi brate, svako jutro očekujem tvoju poruku ili poziv koji bi mi uljepšali dan. Uvijek si znao našaliti se, nasmijati me ili podsjetiti na lijepe dane iz naše mladosti.
Teško je, brate, veoma teško, prihvatiti da više neću pročitati nijednu tvoju poruku niti čuti tvoj glas. Sa bolešću si se, brate, hrabro borio. Nakon svake operacije oporavio bi se i uvijek radio nešto u kući, bašti ili dvorištu.
Volio si život i htio si da živiš.
Taman kad smo se ponadali da si uspio, izborio se i pobijedio bolest, Ti, brate, tiho ode kod naše braće koja su nas veoma rano napustila i kod naših roditelja.
Dragi brate, s tugom na duši, bolom u srcu i suzama u očima pamtićemo tvoje riječi i tvoj vedar, nasmijan lik.
89
Brat DUŠAN, snahe MARIJA i JOVANA, sinovci JOVAN i ĐURO, unuke JANA i STAŠA
Tiho si otišao, ali trag dobrote koji si ostavio ostaće vječno u našim srcima.
DRAGAN POPOVIĆ i DRAGANA ĐUROVIĆ sa porodicom 109
Tvoja sestra NOVKA sa porodicom
SJEĆANJE na naše roditelje
MITAR IKOVIĆ DARA IKOVIĆ 1920–1949. 1925–1998.
Ljubav i poštovanje prema vama nikad neće prestati. DRAGAN i NATAŠA sa porodicama
Sine, četrdeset je dana od kada si nas napuštio...
Sine naš, tugo naša... Dan kao godina, uzdah kao mač, bol sve veća i jača.
Nedostaje sve više tvoj topao osmijeh, tvoj glas, tvoje riječi koje su nas uvijek držale jakim.
Sine, volimo te i čuvamo od zaborava!
Vole te tvoji roditelji BEKI i VESNA
Četrdeset je dana od kada nas je napuštio naš voljeni i nikad prežaljeni sin, brat, suprug, đever i stric
115
Voljeni naš, dani prolaze, tuga ostaje i biva sve veća i jača.
U našim srcima si prisutan kroz sjećanja, priče i ljubav koju si nesebično dijelio.
Tvoja hrabrost, snaga i dobrota su svima nama primjer kako se živi dostojanstveno i sa vjerom, čak i kada je teško.
Tvoju plemenitu dušu čuvamo od zaborava, a ti čuvaj nas kao što si do sada
Volimo te i čuvamo od zaborava
Tvoji: BEKI, VEKE, VALE, TAMI, LAKI, MIMI i GAGO
Četrdeset dana od kada tvoje plemenito i najbolje srce ne kuca...
Ljubavi moja, od najveće moje radosti postao si najveća moja tuga. ,,Jer ti i ja smo ovđe prošli i pakao ali i raj...“ Ništa kao ovo... Nedostaješ, živote moj!
VOLI TEBE TVOJA LJUBAV, TVOJA TAMARA
Prošlo je 40 dana od kada nas je napuštio naš
Tvoja hrabrost, snaga i vedrina i dalje žive u svakom od nas.
Bio si oslonac, ponos i svijetlo svih nas, uvijek spreman da pomogneš, da utješiš i ohrabriš... Tvoja hrabrost nas uči da se ne predajemo, da vjerujemo i da budemo bolji ljudi.
Nedostaješ u svakom danu, u svakoj riječi i svakom pogledu, ali tvoja toplina i dobrota ostaju zauvijek u našim srcima.
Ponosni smo što smo te imali i zahvalni na svakom trenutku sa tobom.
VOLIMO TE!
Tvoji: VLATKO, DRAGANA, LARA i MIA
Godina je dana od smrti našeg brata i ujaka
Neđelja, 2. novembar
Godina je prošla bez tebe
BATICE
Uvijek ćeš biti u mojim mislima.
Tvoja ćerka ILINKA
Voljenom ocu
ILIJA - BATO MIRKOVIĆ
Prođe godina dana a sjećanje na tebe ne blijedi. Tvoje riječi, snaga i ljubav žive u nama svakoga dana. Vječno voljen i nezaboravljen.
Ćerka NADA sa porodicom
Godina dana je od smrti našeg voljenog oca, đeda i tasta
BATA MIRKOVIĆA
Godinu dana od smrti voljenog oca i tasta BATA MIRKOVIĆA
Postoji nešto što nikada neće umrijeti, a to je sjećanje na tebe. Nedostaješ.
Ćerka GAGA i zet MILOŠ 96
105
Ostavio si nam puno lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te nikad ne zaboravimo. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Tvoja sestra ĐINA NIKOLIĆ sa porodicom
Četrdeset dana od smrti
MILA BELADE
Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava. Kum MIDO sa porodicom
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. S ljubavlju i ponosom čuvaćemo te od zaborava. Tvoja kćerka MIRA sa porodicom 130
Zauvijek u mom srcu i mislima. SONJA sa porodicom
Godina dana od smrti dragog brata i ujaka BATA Dušanova MIRKOVIĆA
Dani prolaze, a bol i tuga zauvijek ostaju.
Tvoja sestra RADOJKA i sestrići SAŠA i BORO RADOVIĆ
95
97
Neđelja, 2. novembar 2025. Oglasi
ILIJA - BATO MIRKOVIĆ
Godina je prošla otkako te nema, ali tvoje prisustvo ne blijedi. U svakom dahu, u svakoj riječi tvoje ime i dalje živi. Sa ljubavlju te pamtimo.
Tvoji: supruga MILKA, sinovi ANDRIJA i LUKA, snaha VASILISA
Dana 3. novembra 2025. navršavaju se dvije godine od kada se preselila u vječnost moja sestra
VOJISLAVKA Borivoja
RNKOVIĆ rođena JOVANOVIĆ
Hvala ti, sestro mila, za sve što si uradila u tvom vijeku za mene i moju porodicu.
Tvoj brat TIHOMIR, snaha STANKA i bratanić RADENKO JOVANOVIĆ
Tri godine od kada nisi sa nama, naš voljeni
RAJKO BOŽOVIĆ
Vrijeme ne donosi zaborav. Sa ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i u srcima čuvamo.
Supruga STOJANKA, sin SLAVKO, snaha NADA i unučad MIA, UROŠ i JAKŠA
RAJKO BOŽOVIĆ
Prošle su tri godine otkako nisi sa nama, ali nijedan dan ne prođe a da ne mislim na tebe.
Nedostaješ mi u svemu, jer bio si oličenje dobrote i oslonac koji se ne zaboravlja.
Godina je dana otkako sudba kleta i ruka krvnika uzeše našeg unuka i sestrića
Neutješna baba NADA i ujaci VOJIN i JOVAN 93
Ćerka SNEŽANA MARKOVIĆ sa porodicom 126
ANDRIJA Dušanov IVANOVIĆ
Četrdeset je dana otkako si otišao, a mi još uvijek čujemo tvoj glas u tišini doma, osjećamo tvoj korak u svakom sjećanju i tvoj osmijeh u svakoj svjetlosti.
Tvoje ime i ime tvog brata Filipa sada šapuću vjetrovi, a vašu dobrotu čuvaju naša srca. Volimo vas zauvijek.
Stric BRANKO, sestre NEVENKA i MILICA, strina MAGDALENA
Uzdanice i zakletvo naša, čija desnica da brani, čiji osmijeh dušu da liječi? Kome da se svati kupe i kuća gradi?
Dragi Tata, prošlo je već pola godina od kada nijesi sa nama. Vrijeme prolazi, ali bol i tuga nikada, mnogo mi nedostaješ
TATA
Neće te izbrisati vrijeme niti sakriti tama, Zvijezda si koja vječno živi u nama. Ni vrijeme koje prolazi, ni život koji teče, Naša ljubav i sjećanje na tebe nikad izbrisati neće.
Tvoji ćerka RATKA i unuk MARKO 88
Navršava se godinu dana od kada nisi sa nama
JOCO Brankov VUŠUROVIĆ
Godinu dana je prošlo, a fališ više nego ikad. Ali sjećanje na tebe iščeznuti i izblijeđeti ne može. U miru i spokoju neka počiva tvoja zlatna i blaga duša, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.
Tvoja žena BISERKA i sin GORAN
Prođe prva godina bez tebe
Hvala ti na toplim rukama, na divnom srcu, na punoj duši, na osmijehu, na ljubavi. Ponosna sam na sebe zato što sam dio tebe.
U meni kuca srce tvoje.
Praznina u srcu zauvijek će ostati i moje oči biće neutješne dok živim i dok dišem.
Tvoja GOGA sa porodicom
Žare moj, boliš i ne prolazi. Počivaj u miru.
Sjećanje na moje roditelje majka otac
OZANA
NANDOR
2. 11. 2000 – 2. 11. 2025 14. 6. 2010 – 2. 11. 2025.
Dođem vam često, ali me dočekuje tišina. Počivajte u miru!
BORO s porodicom
Voljeni moj
MIRKO MARJANOVIĆ
Nastaviti put bez tebe jako je teško. Četrdeset dvije godine koračala sam s tobom u sreći i ljubavi, a sada sa tugom živim bez tebe. Šetaću sa tugom ruku pod ruku, a tvoja ljubav koja živi u mom srcu daće mi snagu da nastavim dalje.
Volim te do neba, odakle me gledaš.
Tvoja FERIDA
Navršava se četrdeset dana bola i tuge otkako nije sa nama naš voljeni
Još uvijek odzvanja tvoj glas u tišini našeg doma. Još uvijek osjećamo tvoj osmijeh iz svake naše uspomene.
Tvoje blago srce, tvoja riječ i tvoja djela ostaju da nas vode kroz dane bez tebe. Neka ti naša tuga ne zadaje bol, a tvoj lik i tvoja ljubav živjeće vječno u našim srcima.
Tvoji NAJMILIJI 133
102
2. 11. 1991 – 2. 11. 2025.
MIRKO VUKOVIĆ
Godine prolaze, ali te i dalje čuvamo u svakom danu, u svakom sjećanju. S tugom i ponosom te se sjećamo. ZORAN, MIRKO i VESNA
Neđelja, 2. novembar 2025.
Prošlo je pet godina od kada nije sa nama naš voljeni
I prolazno postaje vječno kad te voljeni čuvaju u srcu, mjestu koje zaslužuješ i kojem pripadaš.
Ponosu naš!
120
Tvoji NAJMILIJI
Dvije godine su otkad nije sa nama naš voljeni
RADOSAV - BATO KATNIĆ
Fališ… Svjesni smo da će uvijek biti tako. Nemoćni pred činjenicom da te ne vidimo, da nećemo više čuti taj glas podrške, snagu i blagost tvog zagrljaja.
Uvijek ćeš biti u srcu svih nas, u našim mislima, riječima, djelima - onako kako bi i sam činio.
Tužni, jer nijesi tu za ono što dolazi - da budeš dio našeg odrastanja, đede, da budeš dio naših hrabrih borbi, tata, da budeš dio moje starosti, Bato…
Tvoji:
Dvije godine su od smrti našeg dragog
Brate naš, dani prolaze, a bol, praznina i patnja ostaju u našim srcima. Dvije godine bez ljubavi i bez topline, bez nježnosti, bez tvoga dragoga osmijeha. Nedostaješ nam svakim danom sve više i više. Nadamo se da je tvoja duša našla mir pored tvog voljenog strica i strine, a naših roditelja. Neka te anđeli čuvaju na tom nebeskom svodu, a mi te volimo i voljećemo do kraja života.
Tvoji:
NADA, RADOJICA, IVANA, JOVANA i MARIJA sa porodicama
91
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Ćerka BILJANA i unuk MILOŠ 132
MIRJANA, MIROSLAV, MIJODRAG sa porodicama
40 dana od smrti naše majke i babe
OLGE BRNOVIĆ
Neđelja, 2. novembar 2025.
Navršava se godinu dana od odlaska naše
Zvijezdo naša, hvala ti za neizmjernu ljubav i sreću, koju si nesebično davala. Privilegija je bila živjeti sa tobom, poznavati te, sresti. Obasjavaš i sada svaku zoru, svaku noć.
Zauvijek tvoji
MAMA, TATA, VUK i ANDRO
Prošlo je tužnih godinu dana otkako nisi s nama. Vrijeme prolazi, ali tuga i bol u srcima ostaju. Nedostaješ nam neizmjerno.
Tvoji: baba JELENA, stric JOVO, strina MAJA, HELENA, STELA, KASIJA i SIMON
Godina dana tuge
ŽARKO
Najteži koraci u životu ne prelaze se nogama nego dušom. Vole te sestra KRISTINA i tvoje zvjezdice SOFIJA, ALEKSANDRA i VASILISA
Godinu dana na srcu rana
ŽARKO
Mirno spavaj, najvoljenije moje. Neutješna sestra ŽANA 139
Prođoše godine neizmjerne tuge i bola od kada nas napustiše naši voljeni
SAŠA R. i NEMANJA R. KOSOVIĆ 2014. 1993.
Bol i ljubav ne jenjava. Ostajete vječno u našim mislima i srcima. Počivajte u miru i neka vas Bog čuva.
Vaši: tata RADE i majka SEKA sa porodicom
Ružo naša u pupoljku svela
O životu govore ti djela
Prije vakta čovjek si postao
Ponos bio ponos i ostao
Sva dobrota u srcu ti bila
Nebo krasi naša gorska vila
TATA, MAMA, SESTRE I SESTRIČNE
Novi dan, nove rane, naš ŽARKO
Pjesmo neispjevana, suzo neisplakana, nećemo kukati. Neka to rade oni koji imaju razloga. Ponos bio, ponos i ostao. Bog je nebo okitio tvojom ljepotom, anđele naš.
Ponosni što smo te takvog imali Tvoj MATKO I TATA
SJEĆANJE NA NAŠE VOLJENE RODITELJE majku oca
KSENIJA Svetozara SVETOZAR Milana BULAJIĆ BULAJIĆ
2. 11. 1990 – 2. 11. 2025. 5. 9. 1983 – 2. 11. 2025.
Ispunili ste naše živote beskrajnom ljubavlju i utkali dio sebe u svakoga od nas. Vi ste dio najljepših uspomena koje nosimo u srcu, a vaša hrabrost, plemenitost i dostojanstvo naša su mjera kojoj težimo. Hvala što ste nam svojim djelima dali primjer kako treba koračati kroz život. Vaš zagrljaj bio je najsigurnije mjesto na svijetu. Ponosni smo što smo vaši.
Sinovi BOŽIDAR i MILAN, ćerka MIRJANA i unuke OLIVERA i MARTINA
U svakoj toploj misli ti si sa nama. Ostale su nezaboravne uspomene na dane pune ljubavi i vedrine, koje si darivala svima nama od kada si došla u moj rod.
Hvala ti na svemu, plemenita dušo.
BRANKA sa djecom
