Dnevni list POBJEDA 30.06.2025

Poneđeljak, 30. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21391 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Pred izazovima prošlosti Piše: Miodrag VLAHOVIĆ Crnogorska opterećenja se dominantno odnose na nedovršeno i neizgrađeno društvo, sa kulturnim, identitetskim, ideološkim i političkim prazninama, konfuzijama i nerazumijevanjima - nametnutim i naslijeđenim, ali i onim isfabrikovanim, isforsiranim i zloupotrijebljenim u posljednjem istorijskom pasažu, naročito uoči, tokom i poslije litijaške nacionalističke i klerikalne „kontrarevolucije“ STR. 2. i 3.

Klimatske promjene i toplotni talasi

Ljeto 2025. biće jedno od najtoplijih u istoriji mjerenja Iako meteorološki modeli još predviđaju opšti raspon mogućnosti, jedan zaključak se čini neizbježnim: evropski građani, uključujući i nas u Crnoj Gori, moraće da se pripreme za duga, suva i izrazito topla ljeta. Zato, čim živa na termometru pređe 32°C, svi segmenti sistema moraju biti na najvišem stepenu pripravnosti, jer borba protiv klimatskih ekstrema ne trpi kašnjenje, a zaštita zdravlja i infrastrukture zahtijeva brze, odlučne i precizno usmjerene mjere STR. 9.

Andrija Nikolić, predsjednik Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“, kazao da je idejnim tvorcima tog tijela politika ispred prava

Cilj da se kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti Ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne odbori koji treba da posluže pojedinim strankama i političarima za političku kampanju.

Pozdravljamo potrebu da se ubrzaju određene tužilačke istrage, kao što se zalažemo za efikasnije djelovanje bezbjednosnog sektora u odnosu na otkrivanje i procesuiranje počinilaca najtežih krivičnih djela, ali nećemo dozvoliti parlamentarnoj većini zloupotrebu žrtava, niti preuzimanje nadležnosti tužilaštva i sudova, da bi na taj način skrivali svoju institucionalnu nemoć i vodili bitku za spas političkog rejtinga – kazao je Andrija Nikolić

Sonja Dragović iz Udruženja KANA o Prostornom planu Crne Gore do 2040. godine i daljem razvoju Podgorice

Novi dokument predviđa nastavak lošeg planiranja

STR. 3.

Savjet Muzeja savremene umjetnosti ne uspijeva da održi sjednicu na kojoj bi tačka dnevnog reda bila inicijativa za razrješenje direktora, zaposleni u međuvremenu pisali ministarki Tamari Vujović

Rovovska bitka za i protiv Šćepanovića

Mnogi problemi koji su još prije skoro 20 godina identifikovani u Podgorici i dalje su prisutni, a u mnogim aspektima i složeniji nego ranije. U svim oblastima vidimo kontinuitet problema u prostornom razvoju glavnog grada, kao i nedostatak volje i kapaciteta da odgovorne institucije dođu do rješenja – kaže Sonja Dragović iz Udruženja KANA STR. 14. i 15.

POBJEDA

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

I dok traje igra nadmudrivanja, dokazivanja i međusobnih optužbi, ministarki kulture i medija Tamari Vujović iz Muzeja je stiglo pismo podrške Šćepanoviću, koje potpisuje većina zaposlenih, uz već poznati narativ o „prikrivenim pritiscima“ i „partitokratiji“, ali bez riječi o sumnjivim ugovorima, kršenju zakona, trošenju novca i neusvojenom finansijskom izvještaju STR. 10. i 11.

Nebojša Vujović, nekadašnji ambasador i šef misije SRJ u Vašingtonu, o krizi na Bliskom istoku i posljedicama u regionu

Danas ističe rok za sugestije i primjedbe na izmjene Zakona o turizmu i ugostiteljstvu

Ministarstvo turizma će Aleksandar Vučić produžiti javnu raspravu neće moći kao do

POBJEDA

STR. 5.

sada da radi što hoće Danas imamo loše lidere: Makrona - edipovca, Merca - koji ima snagu petparačkog političara, Erdogana, Orbana i Fica – ljudi koji nijesu dorasli zadacima. Zato je svijet danas mnogo opasniji nego što je bio, bez empatije. Brže se vadi nož nego pogača, ovdje se ne tuče drvenim, nego oštrim mačem – kaže Vujović STR. 4.

MEDIJA CENTAR

DIPLOMATSKA POŠTA

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

ĐORĐE CMILJANIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Poneđeljak, 30. jun 2025.

DIPLOMATSKA POŠTA

Pred izazovima proš Kaže se, naravno, „pred izazovima budućnosti“. Ali su crnogorski izazovi, nepoznanice i mogući socijalni, politički, ekonomski i bezbjednosni scenariji, u značajnom dijelu, zapravo nezavršeni i nedorečeni odgovori na stare istorijske upite, na probleme i dramatične situacije iz prošlosti - koji se danas javljaju u novoj formi, ali sa sadržinom koja nije mijenjala svoju suštinu…

Crnogorska opterećenja se dominantno odnose na nedovršeno i neizgrađeno društvo, sa kulturnim, identitetskim, ideološkim i političkim prazninama, konfuzijama i nerazumijevanjima - nametnutim i naslijeđenim, ali i onim isfabrikovanim, isforsiranim i zloupotrijebljenim u posljednjem istorijskom pasažu, naročito uoči, tokom i poslije litijaške nacionalističke i klerikalne „kontrarevolucije“.

Crnogorska politika danas, ali i ukupni kulturni momentum su proizvod nezavršenih crnogorskih poslova i procesa.

Istorijska šansa poslije 2006. je propuštena, u mnogim suštinskim i važnim „detaljima“, sektorskim politikama - u rasponu od kulture do diplomatije. Ti istorijski poslovi i obaveze nas, još uvijek, čekaju.

Nedovršena nacija, ili ona sa „greškom“, kako umiju da, s pravom, napišu naši istoričari i sociolozi, danas je rukovođena politikom bez politike, pod snažnim uticajem istorijskih i ideoloških opterećenja i malignog političkog i bezbjednosnog uticaja sa strane.

Ta adresa, ili dvije, sa kojih se bitno utiče na procese u Crnoj Gori su nam svima dobro poznate: vlast u Crnoj Gori je vezana za onu u Srbiji i, preko beogradskih adresa (političke, bezbjednosne i crkvene), za onu u Kremlju.

Za zemlju bez politike - ukoliko se, naravno, saglasimo da politika nije skup fraza, parola i naizust naučenih prigodnih i podobnih formulacija koje zvaničnici ritualno i mehanički ponavljaju, bez uvjerenja i stvarne emocije - nije, onda, ni čudno što je i naša država danas bez jasne i konzistentne vanjske politike.

Primjera - i za prvo - politiku kao cjelinu, i za drugo - vanjsku politiku, ima previše (o čemu smo pisali na ovim stranicama u posljednje četiri godine) da bi te praznine i šupljine mogle biti ignorisane.

Najbolji dio crnogorske politike prije avgusta 2020. je čak i za pripadnike novih vlasti koji su na negaciji „starog

KABINET PREDSJEDNIKA

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Crnogorska opterećenja se dominantno odnose na nedovršeno i neizgrađeno društvo, sa kulturnim, identitetskim, ideološkim i političkim prazninama, konfuzijama i nerazumijevanjima - nametnutim i naslijeđenim, ali i onim isfabrikovanim, isforsiranim i zloupotrijebljenim u posljednjem istorijskom pasažu, naročito uoči, tokom i poslije litijaške nacionalističke i klerikalne „kontrarevolucije“

NEODREĐENOSTI I NEDOREČENOSTI SU SASVIM ODGOVARALE DELEGACIJI CRNE GORE NA SAMITU NATO: Krapović, Milatović i Ibrahimović

režima“ zauzeli pozicije odlučivanja - je bila upravo vanjska politika, bar na javnoj i zvaničnoj ravni.

Od takvog uvjerenja, uprkos koalicionim sporazumima i dokumentima slične vrste, nastalim pod snažnim uticajem evropskih i američkih diplomatskih predstavnika, ostala su slova na papiru i već pomenute ritualne tirade o usaglašenosti sa EU standardima i o iskrenom savezništvu u Alijansi.

Stvarnost vanjske politike vlasti u Crnoj Gori ne odgovora tom zvaničnom narativu. Razmotrićemo kratko tri segmenta: NATO, evropska agenda i zavisnost od Srbije/Rusije.

NATO

Samit NATO u Belgiji je pokazao, za one koji su željeli da se udube u detalje, neporecivu krizu te organizacije.

O tome je najrječitije pisao analitičar londonskog Tajmsa, Edvard Lukas (Lucas), pod upečatljivim naslovom „Potemkinov NATO samit šalje smrtne signale“.

Aluzija na kulise nepostojeće sadržine, koje kriju pravo stanje stvari je jasna. Stav i odnos administracije Donalda Trampa ugrožava jedinstvo i efikasnost Alijanse. Suočeni sa nepredvidljivim i kapricioznim prvim čovjekom SAD, NATO zvaničnici i saveznici pribjegavaju postupcima koji-

ma je očigledni cilj da se, uprkos Trampovom MAGA izolacionizmu, izbjegnu, bar za sada, najgore opcije i scenariji.

Kako drukčije objasniti vokabular i poruke generalnog sekretara Marka Rutea, čiju je komunikaciju, sa jasnom namjerom, javnom učinio sâm Tramp. „Odluka“ o povećanju izdvajanja iz bruto nacionalnih proizvoda na pet odsto ocijenjena je (i u Crnoj Gori, po inerciji i prigodno) kao „velika pobjeda nove američke politike“ - bez udubljivanja u to kada će to i kako biti moguće, na koji način i sa kojim strateškom koordinisanim planom, definisan svrhom i ciljem.

Tramp se vratio u Bijelu kuću zadovoljan - i zbog toga što je ostalo sasvim nejasno na koju se „interpretaciju“ člana 5.

Ugovora poziva i zato što njegov odgovor ostavlja ključno pitanje razloga postojanja NATO u vazduhu…

Takve neodređenosti i nedorečenosti su sasvim odgovarale delegaciji Crne Gore na samitu. Sa Milatovićem na čelu, čija je desetosekundna komunikacija „s nogu“ sa predsjednikom Trampom postala „razgovor“, i sa ministrom odbrane Krapovićem (rukovanje od tri i po sekunde, kako su nemilosrdno zabilježile kamere), bio je i ministar vanjski Ibrahimović, kojem se može priznati da, od svih pomenu-

tih, uključujući predsjednika SAD, jedini nije, tj. nije bio protiv crnogorskog članstva u Alijansi.

Crnogorska delegacija se vratila zadovoljna - samit je zvanično „istorijski“, niko ih ništa nije pitao, niti je bilo potrebno obavezati se na neku konkretnu akciju podrške Ukrajini, recimo. Utisak idile je, za minuciozne posmatrače, „pokvario“ Ibrahimović, koji je, od tridesetak mogućnosti za fotografisanje, izabrao baš onu sa kolegom iz Mađarske, mvp Sijartom.

Tako su naši NATO-skeptici i iskreni protivnici članstva u Alijansi, koji ne propuštaju da šire populističke neistine o povodima i razlozima NATO intervencije 1999, sada, za njih, u najljepšem i najpogodnijem okruženju - bez jasnih obaveza, dok se mimo i bez njih odvijaju kompleksni procesi, a oni naoružani malom zbirkom fraza i opštih mjesta, koji su postali dovoljni da se stvori utisak u onom segmentu crnogorske javnosti - kojima su NATO i SAD protivnici/neprijatelji, dok se oduševljavaju Trampom - kako je naša vlast umješna i usklađena sa najvećom silom na Zapadu.

Ako i kada neko bude zagrebao tu površinu, odmah će se pojaviti „tradicionalni istorijski odnosi sa Rusijom“ i slijeđenje Srbije i njene „neutral-

nosti“. Izuzeci, ako ih je i bilo u PES, recimo, odavno su „pripitomljeni“.

EVROPSKA UNIJA

Za Crnu Goru je, svakako, uspjeh što je, prije nekoliko dana, a poslije, kako se ističe, trinaest godina pregovora i usklađivanja, privremeno zatvoreno Poglavlje 5 – „Javne nabavke“.

Bila bi greška, ne samo ona koja se tiče kurtoazije i diplomatije, ne pozdraviti optimizam komesarke za proširenje, gospođe Marte Kos. Lijepo je čuti, i sa te strane, kako je Crna Gora „prva naredna članica EU“, iako se takva svijetla budućnost sve više čini politički podobnom ružičastom formulacijom - koja lijepo zvuči, ali ne mora ništa da znači.

Naravno, iz crnogorske perspektive, ne samo one opozicione i kritički raspoložene prema aktivnostima i postupcima vlade M. Spajića (a, zapravo, ideološki i strateški vlade A. Mandića, a tehnički i u svakodnevnim poslovima vlade B. Krvavca), privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja koje se tiče procedura i mehanizama javnih nabavki, zvuči ironično, kada iz melase dnevno-političkih i malo trajnijih problema i skandala izdvojimo samo dva: konfuzna dešavanja u tenderskoj komisiji vezana za koncesije za upravljanje Aerodromima Crne Gore (francusko-korej-

ski problem sa srpskim i američkim začinima), ili onaj koji se tiče famoznog ugovora sa biznismenom iz UAE, koji je do nas doplovio preko Beograda na vodi.

Ali, poklonjenom poglavlju se ne gleda u zube. Napredovanje puževom brzinom je ipak napredovanje. Bila bi ozbiljna greška crnogorske opozicije da dozvoli situaciju u kojoj bi, u kancelarijama Delegacije EU u Podgorici (ambasador Johan Satler) ili u timu komesarke Kos bio stvoren utisak da je, recimo, otklon od i kritika djelovanja četničkog vojvode Mandića i njegove skupštinske većine - zapravo ugrožavanje evropske agende Crne Gore.

Zvuči besmisleno, mnogi će reći. Ali, iskustvo nas uči da (manje ili više dugotrajni) pogrešni i površni utisci i interpretacije situacije i političke konstelacije nisu strani evropskoj diplomatiji, kada se radi o Crnoj Gori i o Zapadnom Balkanu.

Komesarka Kos - i na otvorenim, i na zatvorenim sastancima, insistira da je aktuelna Vlada Crne Gore kadra da iznese evropsku agendu do kraja. Što god da su razlozi takvog optimizma - koji prkosi trendovima u crnogorskom društvu i politici i koji ignoriše ozbiljne opstrukcije i gubljenje vremena - ne treba upasti u zamku da se kritika Mandić - Bečić - Spajić osovine interpretira u Briselu kao nekakav antievropski stav.

Avgust 2020. nam je pokazao kako se može izgraditi narativ „demokratskog razvoja i promjena“ pod pokroviteljstvom Crkve Srbije (?!).

Ili, još bolje/gore za evropsku tematiku Crnoj Gori: ko se sjeća tzv. Otvorenog Balkana i komunikacija prethodnika gospođe Kos, komesara iz Mađarske Olivera Varheljija - kada je čak i najbenigniji komentar prema njemu dočekivan, sa strane „apostolske vlade“ kao najgore antievropejstvo.

Taj izazov iz prošlosti nemamo razloga da pogrešno interpretiramo - da ne bismo bili pogrešno interpretirani!

SRBIJA

U Srbiji se dogodilo očekivano razočaranje.

Srpska BIA i njeni ruski mentori, uz Crkvu Srbije i njihovu rusku centralnu, zagadili su studentske i građanske proteste retorikom i ideologijom rata i krvi, „ugroženih Srba“ i nedavanjem Kosova, uz tlapnje o BiH entitetu Republika Srpska i, naravno, o srpskoj Crnoj Gori.

Politika

Poneđeljak, 30. jun 2025.

„Srpski integralizam“ je stara/nova formulacija, koja je crvena nit od Velike Srbije, preko ujedinjenih srpskih zemalja i „srpskog sveta“… Sada imamo i termin koji čak i naučno zvuči.

Vlast u Crnoj Gori sa strahopoštovanjem gleda što se dešava kod jednog od naših sjevernih susjeda. Vojvoda Mandić će primiti drugi prigodni orden (zasluženo!), od Aleksandra Vučića, a Vlada Crne Gore (Ministarstvo kulture i medija, kao i Ministarstvo vanjskih poslova) će „reagovati“ na hapšenje i protjerivanje reditelja i kolumniste Danila Marunovića od strane BIA - na način koji pokazuje teške političke i kulturološke komplekse i inferiornost vlasti u Podgorici.

Pro-forma reagovanje MVP se moglo očekivati (ambasador Srbije u Podgorici nije pozvan na razgovor), ali se ispraznost, snishodljivost i kolaboracionistički narativ saopštenja ministrice kulture i medija ne može ignorisati.

Neka ostane zapisano: „Istovremeno, kao javni akteri, svi imamo odgovornost da u svom izražavanju vodimo računa o međusobnom poštovanju, ma koliko različiti naši stavovi bili“. Tako je (zvanično crnogorsko) Ministarstvo kulture i medija dalo za pravo BIA, jer je, eto, naš mladi umjetnik nešto oštro kritikovao. „Polemisao“ je sa stavovima BIA, pobogu!

To saopštenje je paradigma odnosa avgustovske Crne Gore prema današnjoj Srbiji i, što je još gore i teže, prema svakoj budućoj Srbiji. Odnos je subordinirani, izvinjavajući, inferiorni i iskompleksirani.

Nižu se slučajevi i situacije koji to jasno pokazuju i dokazuju. (Istini za volju, tome je - istina, ne kao zvanično/dominantno razumijevanje crnogorsko-srpskih odnosa bila sklona i vlast prije 2020, naročito u posljednjem mandatu, o čemu imamo tragikomičnih iskustava.)

Dok zvanično putuje u Evropu, vlast u Crnoj Gori nije odbacila istorijska opterećenja i nije se oslobodila zavisnosti od Srbije. Za Spajića, Mandića i njihovu kompaniju bi bilo najljepše da se taj istorijski kvalitativni skok - ulazak u EU - obavi zajedno sa Srbijom, i to kao, u međuvremenu, srbizovana država i društvo.

Taj izazov prošlosti nismo ( još) prevazišli. Problem je što to većina naših evropskih prijatelja ne smatra problemom.

Ili bar tako kažu. A pošto tako kažu, i ta je situacija ogromni izazov i problem - kojeg odgovorni crnogorski političari moraju biti apsolutno svjesni.

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede.)

Predsjednik Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“, kazao da je idejnim tvorcima tog tijela politika ispred prava PODGORICA – Nema sumnje da je Anketni odbor platforma sa koje se želi naškoditi imidžu DPS-a i našem narastajućem rejtingu. Zašto? Da bi se nastavilo kastiganje i kriminalizacija referenduma 2006, sa ciljem da se u finalu kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti – kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić (DPS), predsjednik Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“.

POBJEDA: Kako ocjenjujete izjave svjedoka na Anketnom odboru o tzv. crnim trojkama, kao i to što stižu demantiji i prije nego se završi sjednica? Da li demantovanje datih izjava narušava kredibilitet Odboru?

NIKOLIĆ: Anketni odbor je formiran u nedostatku suvisle politike aktuelne parlamentarne većine, koja zarad opstanka na vlasti pokušava da reciklira stare i konstruiše nove optužnice protiv političkih protivnika, preciznije Demokratske partije socijalista. Kako drugačije cijeniti osnivanje skupštinskog odbora za rasvjetljavanje „političkih ubistava“ za vrijeme „bivše vlasti“ nego kao oksimoron, jer je aktuelna vlast ta koja raspolaže svim instrumentima da u institucijama rasvijetli sve što treba. Sve upućuje na to da je idejnim tvorcima Anketnog odbora politika ispred prava, otuda i u prvim izjavama svjedoka možete jasno prepoznati kuhinju njihovih političkih pokrovitelja. Jedan je čitao pripremljene zabilješke pod vidljivom tremom i govorio o svojoj komunikaciji sa ljudima koji više nijesu među živima, dok je drugi svojim nastupom više uveseljavao javnost nego što je doprinio utvrđivanju određenih činjenica. Zasad, sve to izgleda bez koristi, loše režirano i, kao što sam rekao u uvodu, jasno je da se radi o političkoj kampanji.

POBJEDA: Tužilaštvo je saopštilo da se neće baviti slučajevima „crnih trojki“ zbog zastare tih djela. Koja je onda svrha rada Anketnog odbora?

NIKOLIĆ: Portparol SDT-a i specijalni tužilac Vukas Radonjić dao je pravni odgovor u odnosu na takozvane crne trojke, objašnjavajući da postoji zastara ili procesna nemogućnost. Dakle, što je cilj ako nije pravo?! Cilj je politika, odnosno da se izravnaju računi sa DPS-om i Milom Đukanovićem, zbog poraza koji su pretrpjeli kada su krajem devedesetih služili režimu Slobodana Miloševića, te zbog teške frustracije iz 2006, kada je njihova politika poražena na referendumu o nezavisnosti Crne Go-

Nikolić: Cilj je da se kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti

pobjeda

šlosti

3

Andrija Nikolić

Ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne odbori koji treba da posluže pojedinim strankama i političarima za političku kampanju – kazao je Andrija Nikolić re. Nikad ne treba zaboraviti da je najveći dio današnje parlamentarne većine zajedno sa Andrijom Mandićem ostao do kraja sa Slobodanom Miloševićem i sa onima koji su u ime te politike naručivali ubistva. Nikad se nijesu odrekli tog dijela svoje političke prošlosti. Naprotiv. I sad hoće da retuširaju istoriju, da takozvanom Sedmom upravom operu djelovanje Sedmog bataljona. Nema to puno veze sa takozvanim crnim trojkama i neriješenim ubistvima koliko sa politikom. Zato se za učešće na Anketnom odboru predlažu oni koji su godinama bili u funkciji te politike. No, takvih epizodista BIA je imala puno u godinama za nama. Ono što, ipak, ne smijemo dozvoliti je da takve predstave, zasnova-

ne na obavještajnim bilješkama i kafanskim pričama, ostanu bez pravosudnog epiloga.

Svako ko tokom ovog političkog performansa bude predmet lažnih optužni, ili mu se pokuša narušiti ugled, ne treba da se krije iza procesne nemogućnosti da se sa tim u vezi ne može pokretati postupak kod nadležnog tužilaštva.

POBJEDA: Kako komentarišete ocjene pojedinih analitičara da je Odbor formiran da bi se srušio rejting DPS-u? Može li Anketni odbor i sve što čujemo na tim sjednicama uticati na rejting Vaše partije?

NIKOLIĆ: Citirali ste ocjenu koju sam dao na nekoj od sjednica Anketnog odbora.

Kasnije su je razrađivali i pojedini analitičari. Naime, An-

ketnom odboru je na prijedlog parlamentarne većine produžen rok rada sve do 2027. godine, što se poklapa sa datumom redovnih parlamentarnih izbora. Nema sumnje da je to platforma sa koje se želi naškoditi imidžu DPS-a i našem narastajućem rejtingu. Zašto?

Da bi se nastavilo kastiganje i kriminalizacija referenduma 2006, sa ciljem da se u finalu kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti. Demokratska partija socijalista učestvuje u radu Anketnog odbora da bi pokazala svoj odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi osigurala da se svaki pokušaj manipulacije i skretanja pažnje sa suštine pravovremeno razotkrije. U tom smislu, nemamo razloga da strahujemo za svoj rejting.

POBJEDA: Jedna od ocjena koja se mogla čuti na Anketnom odboru je i ona da je Crna Gora bila umiješana u ubistvo Zorana Đinđića?

NIKOLIĆ: Čuo sam tu bezočnu konstrukciju Milana Kneževića. Toliko su se zanijeli u zadacima koji su im povjereni da su pomislili da mogu sami da kreiraju istinu. Zamislite, Crna Gora koja je pružala utočište Zoranu Đinđiću i srpskoj opoziciji istovremeno je htjela da ubije te ljude. Dokle to ide. I onda preko svojih obavještajno-propagandnih glasila u Crnoj Gori ispiraju mozak ljudima. Vjerovatno ima onih koji na kraju i povjeruju u tu sramnu verziju postistine. Iako se zna, na osnovu utvrđenih činjenica, da je pripadnik Jedinice za specijalne operacije DB-a Srbije Zvezdan Jovanović izvršio atentat na premijera Đinđića, i to ne zato što je neko naredio JSO i Jovanoviću da to urade, već zbog toga što je vojna služba na čelu sa Acom Tomićem pojedinim pripadnicima JSO objasnila da će nakon Slobodana Miloševića oni biti sljedeći na listi za hapšenje i izručenje Hagu.

POBJEDA: Smatrate li da je važno doći do istine o svim temama koje su otvorene i može li se uopšte na Anketnom odboru doći do te istine bez političkih zloupotreba?

NIKOLIĆ: Ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne odbori koji treba da posluže pojedinim strankama i političarima za političku kampanju. Pozdravljamo potrebu da se ubrzaju određene tužilačke istrage, jednako kao što se zalažemo za efikasnije djelovanje bezbjednosnog sektora u odnosu na otkrivanje i procesuiranje počinilaca najtežih krivičnih djela, međutim, nećemo dozvoliti parlamentarnoj većini zloupotrebu žrtava, niti preuzimanje nadležnosti tužilaštva i sudova, da bi na taj način skrivali svoju institucionalnu nemoć i vodili bitku za spas političkog rejtinga.

POBJEDA: Kakav je plan daljeg rada, čija svjedočenja ćemo još slušati na Odboru?

NIKOLIĆ: Što se tiče budućih svjedočenja, izvjesno je da će na narednoj sjednici Anketnog odbora, koja je zakazana za 8. jul, na prijedlog poslanika iz koalicije ZBCG biti saslušan Vojo Laković. Zasad smo prepustili parlamentarnoj većini da budu inicijativni u pogledu predlaganja kandidata za saslušanja pred Anketnim odborom. Svakako, i mi razmišljamo o tome da u nekom trenutku predložimo određene sagovornike koji mogu dati na ozbiljnosti Anketnom odboru. No, o tom -potom. Vidjećemo hoće li to, uopšte, imati nekog smisla. I. KOPRIVICA

4

Politika

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Nebojša Vujović, nekadašnji ambasador i šef misije SRJ u Vašingtonu, o krizi na Bliskom istoku i posljedicama u regionu

Vučić neće moći kao do sada da radi što hoće

Danas imamo loše lidere: Makrona - edipovca, Merca - koji ima snagu petparačkog političara, Erdogana, Orbana i Fica – ljudi koji nijesu dorasli zadacima. Zato je svijet danas mnogo opasniji nego što je bio, bez empatije. Brže se vadi nož nego pogača, ovdje se ne tuče drvenim, nego oštrim mačem – kaže Vujović

- Hezbolah, Huti i Hamas su za sada izuzetno oslabljeni. Najjači i najopredjeljeniji saveznik Bendžamina Netanjahua je Amerika. Ona je tu da ih podrži svim mogućim potrebnim sredstvima. Tramp je, poslije izjave Pentagona da nije baš sve odrađeno kako je on rekao, optužio Pentagon da ne daje pravu informaciju - da je udar na nuklearno postrojenje vratio Iran 50 godina unazad. Pojedini analitičari kažu da je taj udarac vratio Iran svega dvije do četiri godine unazad i da to nije bilo toliko strašno. Iran je gađanjem američke vojne baze u Kataru, blizu Dohe, pokazao da ima snage da dobro zapetlja dalju situaciju u regionu i zbog toga su se upalila sva alarmna svjetla i Tramp je poslije proglašenja pobjede pozvao Iran -„sad je vrijeme da idemo na mir“ - objašnjava naš sagovornik.

POBJEDA: Tramp je prvo rekao: ,,Mi ćemo da smijenimo režim u Iranu“ pa je nekoliko dana kasnije rekao da neće. Što to znači?

VUJOVIĆ: Rekao je to zato što je Iran izuzetno tvrd orah. Ul-

Vesna Lalić / Nova.rs

BEOGRAD - Sukob između Irana i Izraela, naročito ulaskom SAD u rat kada su precizno gađale pozicije gdje se proizvode nuklearne komponente u Iranu, predstavlja ozbiljnu eskalaciju sukoba. To je situacija koja zabrinjava i region i sve vodeće svjetske lidere. Mnogi smatraju da je ovaj napad neka vrsta Trampovog rijalitija. Mislim da je rezultat izraelskog obračuna sa Iranom ozbiljno slabljenje Hezbolaha, Hamasa i Huta koje Amerika već dugo vremena udara i kamenuje bjesomučno – kaže za Pobjedu Nebojša Vujović, nekadašnji ambasador i šef misije SRJ u Vašingtonu.

Nebojša Vujović

timativni cilj je bio smjena režima mula fundamentalističkih u Iranu i onemogućavanje Irana da proizvede nuklearnu bombu. Međutim, i pored dobrog sakaćenja Hezbolaha, Hamasa i Huta, tradicionalnih iranskih saveznika, Iran je i dalje zemlja sa 85 miliona stanovnika, otporna i može da napravi dosta komplikacija na Bliskom istoku. Zatvaranje Ormuskog moreuza dovelo bi na svjetskom tržištu do poremećaja protoka ne samo nafte na Dalekom istoku, nego i mnogih drugih indeksa i akcija tako da je to sve dosta zakomplikovalo situaciju.

POBJEDA: Što će biti sa politikom SAD prema regionu Balkana?

VUJOVIĆ: Ona neće biti izuzetno aktivna: imaju rat u Ukrajini, komplikovane odnose sa

Predsjednik Srbije govori razne gluposti POBJEDA: Vučić je rekao da Srbija izvozi oružje u Izrael, a zatim da je to prekinuto. Kakve posljedice to može da izazove u regionu?

VUJOVIĆ: To je izjava kompletnog početnika. On se hvali izvozom oružja u Ukrajinu zbog skupljanja političkih poena bez obzira

kakve to posljedice ostavlja.

On govori razne gluposti unutar zemlje, a poslije kraha posjete Americi gdje je persona non grata porušio je tamo svoje pozicije.

Imao je namjeru da poslije Trampa ode u Moskvu na vojnu paradu, organizuje njihov susret, bude Nobelov laureat i vječiti vladar

Srbije do kraja života. Htio je da pokaže kako on nešto može, a pokazalo se da su to bolesne ambicije koje ne idu daleko.

Jako važno jeste to što je Amerika udarom na Iran pokazala da Evropa nije neki veliki igrač. Drugo demonstracijom sile Tramp je i Putinu i Siju pokazao ko je gazda. Sve te akcije Tramp je iskoristio za jačanje svoje pozicije unutar američke javnosti.

Rusijom i komplikovanu situaciju na Bliskom istoku koja se trenutno umirila, ali ne znači da neće da eskalira. Treba samo mali udarac pa da nešto bude.

POBJEDA: Da li je realno da se Amerika povuče sa Koso-

va i Turska popuni taj prostor?

VUJOVIĆ: Nije realno, Turska ima previše svojih briga pošto Erdoganova pozicija nije toliko sigurna. On može da napravi neki eksces da bi umirio situa-

ciju kod kuće, ali to nije realno i to je igranje šibicom u sobi punoj baruta. Sve što se bude uradilo izazvaće odgovor, a Americi ne treba paljenje šibice na buretu baruta kako što je Balkan. Paljenje šibice dovelo bi u

Generalni sekretar SD-a reagovao na navode predsjednika opštine Kotor da „nema političke krize“ u tom gradu

Čelanović: Odakle znate kakva će biti odluka Ustavnog suda PODGORICA – Predsjednik opštine koji je ko zna koji put na toj poziciji mimo volje birača nas ubjeđuje da nema krize vlasti u Kotoru - poručio je generalni sekretar SD-a i nosilac liste Evropskog saveza u Kotoru Miloš Čelanović, reagujući na izjavu Vladimira

Jokića, koji je za Pobjedu kazao da će nakon izbora sudije Ustavnog suda biti formirana koaliciona vlast u Kotoru, te da u toj opštini ne postoji kriza vlasti. Čelanović je Jokića podsjetio na nekoliko činjenica.

- Prvi put kad ste izgubili većinu u lokalnom parlamentu

obezbjedili ste je uz pomoć dijela odbornika DPS-a koji su odborničke funkcije zavrijedili oštrim opozicionim glasovima (klasičan vid političke korupcije, ali u maniru partije kojoj pripadate). Sada ste na poziciji predsjednika Opštine tako što su vas birala najmanje četiri nepostojeća odbornika,

poziciju da NATO izvadi batinu, a mi smo vidjeli kako zvuči ta batina.

Najvažnija stvar je ta što smo nekada u svijetu imali ozbiljne lidere poput Kenedija i Hruščova koji su riješili raketnu krizu. Poput Kisindžera koji je zatvarao detant sa Kinom... Poput Vilija Branta.

Danas imamo loše lidere: Makrona - edipovca, Merca - koji ima snagu petparačkog političara, Erdogana, Orbana i Fica - ljudi koji nijesu dorasli zadacima. Zato je svijet danas mnogo opasniji nego što je bio, bez empatija. Brže se vadi nož, nego pogača, ovdje se ne tuče drvenim, nego oštrim mačem.

POBJEDA: Znači li to da je region prepušten sebi i da Srbija može da radi što hoće?

VUJOVIĆ: Teško, teško. Može do jednog momenta. Vučić je glumio faktor stabilnosti, a nema demokratiju - ali zato je on dobar sa Makronom, Njemačkom - litujum, rafali, sa Amerikancima - Bonstil baza što njima izuzetno treba jer imaju nekoliko hiljada trupa zajedno sa Evropljanima...

Na samitu NATO dogovoreno je da se izdvaja pet odsto novca BDP-a za odbranu, od čega za naoružanje - ubojito oružje 3,5 odsto, a 1,5 za druga borbena oružana dejstva, čišćenje terena itd.

Pokušaj Vučića da nešto uradi izazvao bi koheziju, njegovo puštanje niz vodu i ozbiljne batine, jer za ovo što sada radi u Srbiji teško može da mu se progleda kroz prste. OEBS je rekao da pažljivo prati hapšenje studenata i da to nije u skladu sa principima demokratije, da se krši sloboda govora, udruživanja... Ako se on usudi da nešto uradi, očekujem da može da dođe do svakakvog odgovora. On je prema međunarodnoj zajednici bio vrlo servilan, a unutra je glumio kabadahiju i ne može tako dovijeka. Ne može stvari da vrati na pozicije prije 1. novembra. Ako misli da može, onda nema uvid u to.

Do sada ga je držalo u životu da je faktor stabilnosti, a kada bi bio faktor rizika, time bi sebi potpisao političku presudu.

POBJEDA: Kako vidite odnos vlasti u Srbiji prema Crnoj Gori?

VUJOVIĆ: Crna Gora je u NATO i sve ostalo je prijetnja praznom puškom.

Violeta CVEJIĆ

Odluka Glavnog odbora Bošnjačke stranke uoči stranačkog kongresa odnosno odbornika čije liste ili nisu učestvovale na izborima ili nisu prešle cenzus i tri odbornika sa liste DPS-a - istakao je Čelanović.

Upitao je Jokića kako zna kakva će biti odluka Ustavnog suda.

- Za kraj ovog saopštenja zamoliću vas da objasnite javnosti odakle znate kakva će biti odluka Ustavnog suda - naveo je Čelanović, dodjaući „nema političke krize, ali ipak malo bolje pogledajte semafor“. R.P.

Ibrahimović predložen za predsjednika partije PODGORICA - Na sjednici Glavnog odbora Bošnjačke stranke (BS) u Plavu odlučeno je da će aktuelni predsjednik te stranke i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović ponovo biti predložen za predsjednika stranke na V Kongresu koji se u nedjelju, 6. jula, održava u Podgorici,

saznaje Pobjeda iz dobro obaviještenog izvora iz te stranke.

Njega je predložilo svih 11 odbora Bošnjačke stranke, a taj prijedlog je verifikovan na sjednici Glavnog odbora. Na sjednici su usvojeni i nacrti kongresnih dokumenata kao i Izvještaj o radu stranke između dva kongresa.

R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 30. jun 2025.

5

Danas ističe rok za sugestije i primjedbe na izmjene Zakona o turizmu i ugostiteljstvu

PODGORICA – Ministarstvo turizma će nastojati da produži javnu raspravu o izmjenama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, čiji je rok trebalo da istekne danas, nakon što je Udruženje turističkih agencija negodovalo što je ova procedura pokrenuta usred ljetnje sezone, nezvanično je rečeno Pobjedi iz resora kojim rukovodi Simonida Kordić.

POBJEDA

Ministarstvo turizma će produžiti javnu raspravu Žele, kako navode, da se postigne najkvalitetnije zakonsko rješenje, zbog čega će nastojati da izađu u susret ovim zahtjevima, istovremeno vodeći računa da ispoštuju rokove za ispunjavanje uslova za pretpristupne razgovore sa Evropskom unijom.

Loš tajming

Da je ovo bio najlošiji tajming za javnu raspravu, ocijenila je za Pobjedu i vlasnica turističke agencije Biljana Dabić, imajući u vidu povećan obim posla i maksimalnu posvećenost realizaciji planiranih aktivnosti.

- Učešće turističke privrede u javnim raspravama je poželjno, neophodno i korisno pa očekujem da će resorno ministarstvo imati sluha da se ovim važnim pitanjima bavimo nakon ljetnje sezone, kad već nijesmo početkom godine – kazala je Dabić.

Dodaje da su česte izmjene zakona u posljednjih deset godina potvrda da Crna Gora još nema valjan i kvalitetan ključni dokument za prioritetnu privrednu djelatnost koja čini trećinu BDP-a Crne Gore.

- Ako se predlagač u načelu poziva na ,,zaštitu korisnika turističkog proizvoda i pružalaca turističkih usluga, kao i partnerski odnos privatnog i javnog sektora kao i civilnog društva kod planiranja, oblikovanja i plasmana turističkog proizvoda na tržištu“ za očekivati je da to primjene i u praksi te uvaže apel turističke privrede da ,,za sto sjednemo“ nakon glavne turističke sezone - naglašava Dabić.

Prilagođavanje

Navodi da su tokovi i trendovi u turističkoj privredi, kao i potražnja znatno drugačiji nakon pandemije, te da turističke destinacije moraju biti prilagodljive zahtjevima tržišta, potražnji turista, što je imperativno pratiti i usklađenim zakonskim okvirima.

Trenutnim prijedlogom zakonskog rješenja Dabić nije u potpunosti zadovoljna, iako ne spori da ima i dobrih strana.

Najlošiji tajming za javnu raspravu: Crna Gora se nije pripremila za sezonu

Problem vidi i u blagim novUčešće turističke privrede u javnim raspravama je čanima kaznama koje propipoželjno, neophodno i korisno pa očekujem da će resorno suje Zakon o inspekcijskom nadzoru koji je usvojen prošministarstvo imati sluha da se ovim važnim pitanjima le godine. Smatra da je riječ o bavimo nakon ljetnje sezone, kad već nijesmo početkom tipičnom podsticaju sive ekoza fizička lica koja se godine – kazala je vlasnica turističke agencije Biljana Dabić nomije nelegalno bave turističkom

Biljana Dabić

- Predložene izmjene i dopune Zakona o turizmu nijesu u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama koje štite legalnu, domaću turističku privredu, a suzbijaju sivu ekonomiju. Ipak, vidljiv je i određeni napredak kada je riječ o borbi protiv sive ekonomije. Inspektori npr. imaju mogućnost da podnesu krivičnu prijavu protiv fizičkog ili pravnog lica koje nije registrovano za usluge u djelatnosti turizma, a pruža ih bez odobrenja ili protivno odobrenju – navodi Dabić.

To je veliki iskorak, ocjenjuje ona, u odnosu na trenutno stanje, u kojem su svi koji su radili nelegalno, ako su i bili predmet inspekcijske kontrole, mogli biti kažnjeni samo prekršajno, dok su novčane kazne bile više od deset puta

niže nego za registrovane turističke poslenike.

- Prema predloženim izmjenama, svi koji rade nelegalno su u ,,zoni“ krivične odgovornosti, u skladu sa zakonom kojim su propisana krivična djela obavljanje privredne djelatnosti bez odobrenja ili protivno odobrenju – ukazuje Dabić.

Zadovoljna je i predviđenim programom podsticajnih mjera radi unapređenja konkurentnosti i razvoja turizma, gdje se akcenat stavlja na unapređenje znanja i vještina, bolju promociju destinacije, kao i izgradnju turističke infrastrukture, sportsko-rekreativnih i drugih pratećih sadržaja značajnih za unapređenje kvaliteta turističke ponude. Prijedlog zakonskih izmjena, kako navodi Dabić, dobro prepozna-

je i to da reklamiranje turističkih usluga mogu sprovoditi samo subjekti koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti u turizmu.

- Neću pretjerati ako kažem da je, do sada, više od 70 odsto reklamnih objava turističke djelatnosti u Crnoj Gori bilo iz sive zone. Sve je transparentno, ali bez rezultata u suzbijanju nelegalnog poslovanja. Da se mnogo ne radujemo unaprijed, ostavimo vremenu da vidimo koliko će biti potencijala da se ovaj segment kontroliše i sankcioniše ukoliko se radi u suprotnosti sa zakonom – dodaje Dabić.

Vodiči

Dabić se nada da će zakonskim izmjenama konačno biti zabranjeno da licencirani turistički vodiči iz drugih država vode ture kroz Crnu Goru, imajući u vidu da razvijene turističke destinacije takvu praksu ne poznaju.

- Usluge turističkog vodiča može pružati lice kojem je Ministarstvo izdalo legitimaciju turističkog vodiča. U tekstu nedostaje jasna formulacija - Ministarstvo turizma Crne Gore, jer ako smo nedorečeni u zakonu, možemo izgubiti sudski spor, što se u praksi već dešavalo. Ovo je, takođe, način da zaštitimo domaću radnu snagu i omogućimo licenciranim vodičima u Crnoj Gori da imaju više posla - naglašava Dabić.

aktivnošću.

- Prema navedenom zakonu predviđene novčane kazne za one koji rade nelegalno su 1015 puta blaže nego za pravna lica. Izmjene i dopune Zakona o turizmu, takođe, imaju mnogo blage kazne, novčane, za one koji rade u sivoj zoni i mnogo su niže nego za registrovana pravna lica koja imaju odobrenja za rad – ukazuje Dabić.

Biznis barijera

Ocjenjuje da će birokratija, kao i do sada, vjerovatno biti velika biznis barijera za turističke agencije.

- Često komentarišem da manje ugovora potpišu prodavci nekretnina, nego agencije koje nude turističke proizvode.

U šali ću reći, predlagač zakona je možda zaboravio da nas obaveže i da ovjeravamo ugovore kod notara uz obavezno prisustvo tumača za jezike kojim govore turisti. Šalu na stranu, nema države u kojoj turistička agencija sa klijentom mora da potpiše toliko ugovora, potvrda o putovanju.

Agencije moraju da obrazlažu izvještaje, vode evidencije, pribavljaju odobrenja za rad saradnika, njihove licence… Ovo nije u skladu sa standardima u evropskim turističkim destinacijama. Za turističke agencije licenca, koja zbog propusta u radu može da se oduzme, i ,,dobar glas zadovoljnog gosta“ su sveto slovo za odgovornost

i pouzdano poslovanje, što je uslov za ozbiljan rad i prosperitet – navodi Dabić.

Smatra i da su postavljeni previsoki standardi za rentakar, te da nijesu usklađeni sa evropskim, kao što je npr. limit starosti vozila.

- Logično bi bilo pitanje - kolika je dozvoljena starost autobusa turističke klase. Ako smo toliko ,,brižni“, zašto nam je 50 glava ili života, manje važno od dva, tri, ili pet. Mišljenja sam da aršini moraju biti isti za sve – ocjenjuje Dabić.

Prijedlog zakonskog rješenja, kako dodaje, uopšte ne tretira tzv. privatne ture, iako trendovi, posebno nakon pandemije, nameću takvu vrstu usluge, a neki turisti, pak, žele da vide predjele koji nijesu ,,omasovljeni“.

- Agencije u Crnoj Gori nemaju definisane uslove kojim prevoznim sredstvima mogu voziti turiste na privatne ture. Ističem da ,,limo servis“ nije dostupan za sve, povećava cijenu turističkog proizvoda, a često i ne zadovoljava upit klijenta, a u konačnom - ekonomski je neisplativ – navodi Dabić.

Smatra da je predlagač zanemario da je Crna Gora primorska država, kao i da transferi od aerodroma do hotela nijesu adekvatno definisani, imajući u vidu da ne funkcionišu tzv. šatl autobusi.

- A tek od luka i marina - ovaj vid prevoza turista ne postoji ni u prethodnim zakonima o turizmu, niti u izmjenama i dopunama koje takođe, odstupaju od Opštih uslova putovanja koja definišu otkazivanje aranžmana od strane putnika i dovode turističke agencije u nezavidan položaj. Ističem da je bilo i ranije, a nema promjena u predloženim izmjenama ni po pitanju usaglašenosti sa npr. zakonima o prevozu u drumskom saobraćaju ili o jahtama - ukazuje Dabić.

Naglašava da država kroz dobra zakonska rješenja mora da daje vjetar u leđa registrovanoj domaćoj privredi I tako je osnažuje, a da s druge strane suzbija sivu ekonomiju u praksi. U suprotnom, neusaglašeni zakoni postaju velika biznis barijera.

- Sve su to razlozi zbog kojih turistička privreda mora učestvovati u javnoj raspravi da bi Crna Gora konačno dobila kvalitetan zakon o turizmu.

Za opšte dobro našeg društva, za državu koja značajno puni budžet od turizma, prioritetno je da Vlada i donosioci odluka u Skupštini saslušaju, uvaže prijedloge i sugestije turističke privrede – zaključuje Dabić za Pobjedu. M. Lk.

6

Društvo

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Građani okupljeni na Kruševom ždrijelu podsjećaju

Osnovno državno tužilaštvo u Baru istražuje da li se u OŠ ,,Meksiko“ pjev

„Markov i Mašanov zakon“ Nije još za trebalo je da bude štit Je li potrebno da ponovo brojimo tijela po ulicama, pa da se neko iz ove bahate vlasti zapita da li je normalno da ubistva postanu svakodnevica u državi koja se bez trunke srama i dalje poziva na evropske vrijednosti, pitaju građani Cetinja okupljeni na blokadi na Kruševom ždrijelu Cetinje - Skoro tri godine su prošle od užasnog masakra na Cetinju, 12. avgusta 2022. godine. Deset nevinih života je ugašeno, a više njih ranjeno. I tada, kao i danas, tražili smo samo jedno – da se nikada više ne ponovi. Da institucije ove države, koje svi mi plaćamo, urade svoj posao.

Tražili smo da parlament usvoji „Markov i Mašanov zakon“, zakon koji bi značio život, sigurnost, red i odgovornost. Tražili smo najstrože kazne za nasilnike. Psihološka vještačenja svakog ko podigne ruku na bilo koga. Oduzimanje oružja nasilnicima. Pravdu za Mašana, Marka, Natašu, Milana, Rajka, Gorana, Danicu, Dimitrija, Milu i Aleksandru. Deset imena. Deset sudbina. Deset života koji su morali biti lekcija da se nikada više ne ponovi. Ali nas nijesu slušali. Ignorisali su nas tada – kao što nas ignorišu i danas - poručili su građani Cetinja okupljeni na Kruševom ždrijelu u znak protesta zbog nereagovanja nadležnih na dva masakra u kojima su živote izgubile 23 osobe, među kojima i četvoro djece.

Kako naglašavaju, zbog nereagovanja nadležnih nakon masakra u Medovini zločin se ponovio, 1. januara 2025. godine ubijeno je 13 građana Cetinja. Trinaest. Opet krv po cetinjskim ulicama. Opet bol u svakom domu. Opet pitanje - zašto?

- Zašto nijeste usvojili „Markov i Mašanov zakon“? Tražili smo zakon koji će spriječiti da nasilje postane normalnost. Tražili smo najstrože kazne za nasilnike. Psihološka vještačenja nasilnika. Oduzimanje oružja nasilnicima.

Zašto nijeste uradili ništa da zaštitite građane - pitaju građani Cetinja i naglašavaju da danas više niko ne može reći da nije znao. Danas niko ne može reći da nije bio upozoren.

Oni ponovo pitaju nadležne da li bi se zločin od 1. januara 2025. desio da je usvojen „Markov i Mašanov zakon“.

Pitanje je, kako kažu, retoričko, jer građani znaju odgovor - zločin se ne bi desio.

- Umjesto zakona koji bi nas štitio, čijom bi primjenom danas među nama bili Jovan i Vukan, Mirko, Dragana, Branislav, Jošo, Radivoje, Zorica, Radovan, Radmila, Dejan, Miloš i Marko — vi ste odlučili da donosite zakon protiv blokada. Zakon koji vam služi samo da nas ućutkate. Da nas naćerate da prihvatimo da živimo u strahu, bez prava na glas, bez prava na dostojanstven život - poručuju građani koji već pet mjeseci svakodnevno pokušavaju da od nadležnih dobiju odgovore i odgovornost za dva masakra koja su za manje od dvije i po godine potresla Cetinje.

- I zato se pitamo – ako nijeste ubice, jeste li saučesnici?

Saučesnici zato što ste znali, a nijeste spriječili. Mogli ste usvojiti „Markov i Mašanov zakon“, ali nijeste ga

ni razmatrali. Imali ste neka važnija posla? Da li to nekoga štitite? - poručuju građani Cetinja.

Kako su naglasili, „Markov i Mašanov zakon“ je trebalo da bude štit. A ostalo se na praznim obećanjima. Na mrtvim slovima na papiru. Na političkim floskulama. Na ignorisanju. Na vrijeđanju i etiketiranju onih koji su protestovali.

- Je li potrebno da ponovo brojimo tijela po ulicama, pa da se neko iz ove bahate vlasti zapita da li je normalno da ubistva postanu svakodnevica u državi koja se bez trunke srama i dalje poziva na evropske vrijednosti - pitaju građani Cetinja, svakodnevno zabrinuti za svoju i bezbjednost svoje djece.

Pitaju i da li je normalno da država Crna Gora u 21. vijeku donosi zakone kojima se zabranjuju protesti, guši ljudska sloboda, zavodi strahovlada.

- Moramo li čekati novi masakr da bi neko napokon shvatio da se nećemo pomiriti sa tim da ubistva postanu dio naše svakodnevice u zemlji koja licemjerno sanja evropske standarde? Ne pristajemo na to i poručujemo jasno – pružićemo otpor. Zbog sebe. Zbog naše đece. Zbog svih onih koji više nijesu među nama samo zato što su institucije ove države zakazale - poručuju građani koji već pet mjeseci uporno pokušavaju da dođu do istine.

Kako naglašavaju, znaju da su građani ljuti zbog blokade na Kruševom ždrijelu.

- Znamo da je teško stajati satima u kolonama. Ali molimo

vas – ne budite ljuti na nas.

Mi ođe stojimo i za vas. Mi ođe stojimo da se više nikada ne ponovi. Ljuti budite na one koji nijesu uradili ništa.

Na one koji danas više brinu kako da nas kazne nego kako da zaštite i vas i nas - apeluju na sve one koji stoje u kolonama na magistralnom putu Podgorica - Cetinje - Budva.

Njihovi zahtjevu su, kako naglašavaju, jasni.

- Odgovornost. Odgovornost onih koji su propustili da zaštite građane. Ostavke ili smjene svih onih iz sektora bezbjednosti koji su svojim neradom, nesposobnošću ili namjerom doveli do ovoga. Mi ne tražimo osvetu. Mi tražimo da se pravda vrati u ovu državu - poručili su građani Cetinja.

Dodaju da danas vlast pokušava da ih zastraši drakonskim kaznama – do 10.000 eura – za slobodu govora, za protest, za blokadu, za vapaj da više niko ne strada i poručuju onima koji predlažu usvajanje takvog zakona da ih niko ne može ućutkati, niti uplašiti.

- Ako mislite da je zakon jači od pravde – varate se. Jer pravda kad dođe ne pita za zakon pisan protiv naroda, a isključivo u interesu vlastodržaca. Na blokadama ne stojimo zbog sebe. Stojimo zbog svih građana. Da više nikada ne gledamo crne marame po gradu. Da više nikada ne brojimo mrtve. Da više nikada nijedno dijete ne nosi imena Marko i Mašan, i Jovan i Vukan u pomen – nego u život!

Ovo nije borba za prošlost.

Ovo je borba za budućnost.

Za našu đecu. Za naše pravo na život - poručuju Cetinjani dodajući da neće stati, neće se umoriti i da nijesu sami.

- Ne pristajemo na tišinu - poručili su na kraju.

J. Đukanović-Petrović

predmet, pošla u pe

Osnovna škola ,,Meksiko“ u Baru

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Baru još nije okončalo predmet koji se tiče Osnovne škole ,,Meksiko“, a u vezi sa provjerom navoda da se u toj ustanovi pjevalo ,,Nož, žica, Srebrenica“, koji istražuju od februara prošle godine.

Rukovodilac ODT-a u Baru Radovan Đurišić kazao je Pobjedi da je tužiteljka koja je radila na tom predmetu pošla u penziju, te da je neko drugi preuzeo predmet.

- Nije još završen. Koleginica koja je taj predmet naslijedila bila je na bolovanju, pa na odmoru. Nadam se da će se skorije riješiti – rekao je Đurišić kratko za Pobjedu.

Slučaj

Cetinjani ne odustaju od blokada

Reakcija Osnovnog državnog tužilaštva na ovaj slučaj uslijedila je nakon što je ranije uprava škole prijavila policiji jednog roditelja zbog, navodno, lažne objave na društvenim mrežama i pokušaja unošenja razdora i uznemirenosti među učenike. Kako se ispostavilo, taj roditelj je objavio da je njegovo dijete, učenik trećeg razreda, završilo ranije nastavu nakon što su stariji razredi pjevali ,,Nož, žica,

Srebrenica“. U međuvremenu se tada na društvenim mrežama širila i informacija da je navodno neko tu spornu poruku ispisao i na Vajber grupi, te da se i u školi diskutovalo o tome.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je prošle godine, u februaru, kada je zabilježen sporni događaj, da su upoznati samo sa slučajem u kojem je prijavljen roditelj zbog ispisanog statusa na društvenim mrežama.

- Uprava OŠ ,,Meksiko“ negira da je došlo do bilo kakvog incidenta koji se plasira u javnosti proteklih dana. Uprava škole će o svemu obavijestiti Školski odbor – saopštavali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Više državno tužilaštvo u Podgorici, s druge strane, odbacilo je krivičnu prijavu protiv odbornice iz Bošnjačke stranke Edine Dešić koju je anonimna grupa građana optužila da je kroz javno obraćanje izazivala nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju.

Rukovoditeljka i portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica kazala je ranije Pobjedi da su formirali predmet po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena od ODT-a u Baru.

Društvo

Poneđeljak, 30. jun 2025.

od februara prošle godine valo ,,Nož, žica, Srebrenica“

Klimatske promjene i toplotni talasi

EDU.ME

avršen tužiteljka enziju

Reakcija Osnovnog državnog tužilaštva na ovaj slučaj uslijedila je nakon što je ranije uprava škole prijavila policiji jednog roditelja zbog, navodno, lažne objave na društvenim mrežama i pokušaja unošenja razdora i uznemirenosti među učenike. Kako se ispostavilo, taj roditelj je objavio da je njegovo dijete, učenik trećeg razreda, završilo ranije nastavu nakon što su stariji razredi pjevali ,,Nož, žica, Srebrenica“ – Krivična prijava je nakon izvršene ocjene spisa predmeta odbačena iz razloga što u radnjama prijavljene nema elemenata bića prijavljenog krivičnog djela, niti bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – navela je Medenica.

Dešić je ranije, kao predsjednica OO Bošnjačke stranke, kako su prenijeli mediji, pozvala nadležne da hitno informišu javnost o svim činjenicama u vezi sa porukom na Vajber grupi Osnovne škole ,,Meksiko“ - ,,Nož, žica, Srebrenica“, koju je, kako navodi, poslao učenik te škole.

– U vezi sa informacijom ko-

ja se počela širiti društvenim mrežama, a koja je i potvrđena od više roditelja učenika OŠ ,,Meksiko“, da je na jednoj Vajber grupi neko od učenika ove osnovne škole ispisao poruku/parolu ,,Nož, žica, Srebrenica“ koju je uputio učenicima, članovima iste Vajber grupe islamske vjere, te da je nakon toga u dvorište škole uneseno hladno oružje kako bi se fizički obračunalo sa istim učenicima uz povike iste parole, pozivam direktoricu škole i ministarku da hitno informišu javnost o tome – navela je ona.

Dešić je dodala da treba ispitati i da li je tačna informacija

7

da je jedna nastavnica na času povela debatu o tome što znači ,,Nož, žica, Srebrenica“, te pokušala da relativizuje ovaj događaj, ali i genocid u Srebrenici, govoreći im da nema potrebe da su toliko uznemireni, kao i da ne vjeruju svemu što o Srebrenici pišu i prenose mediji, navodi Dešić.

– Pozivam Upravu policije i tužilaštvo da ispitaju ovaj slučaj s jasnim elementima mržnje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, koji je drugi po redu takav slučaj u Baru u posljednjih deset dana i da procesuiraju odgovorne kako bi se društvu poslala jasna poruka da država neće tolerisati širenje mržnje – istakla je ona tada u saopštenju.

Ljeto 2025. biće jedno od najtoplijih u istoriji mjerenja Stav

Iako meteorološki modeli još predviđaju opšti raspon mogućnosti, jedan zaključak se čini neizbježnim: evropski građani, uključujući i nas u Crnoj Gori, moraće da se pripreme za duga, suva i izrazito topla ljeta. Zato, čim živa na termometru pređe 32°C, svi segmenti sistema moraju biti na najvišem stepenu pripravnosti, jer APEL ŠKOLE Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ borba protiv klimatskih ekstrema Nakon što je Pobjeda u nekoliko navrata izvještavala o ne trpi kašnjenje, a zaštita zdravlja i ovom predmetu, da ga tuži- Evropa se suočava s efektima laštvo još nije riješilo, oglasi- ubrzanog klimatskog zagri- infrastrukture zahtijeva brze, odlučne la se nedavno i uprava škole u javanja. Prema COPERNI- i precizno usmjerene mjere Baru. Iz te obrazovne ustanove apelovali su da što je prije moguće bude donijeta odluka, jer svako medijsko podsjećanje na ovo dešavanje ,,može da postane predmet špekulacija koje mogu da naškode međuvjerskom skladu i toleranciji, koje škola gaji duže od jednog vijeka postojanja“. Istakli su da je uprava škole u ovom slučaju odmah reagovala. Obaviješten je, kako su rekli, Centar bezbjednosti Bar, podnijeta prijava protiv nesavjesnog roditelja, koji je objavio netačnu informaciju da je objavljena sporna objava.

- Obaviješteno je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, sazvani Školski odbor i Savjet roditelja, održana sjednica Nastavničkog vijeća i svi traženi podaci CB Bar dostavljeni u najkraćem mogućem roku. Nakon ovoga školu su posjetili prosvjetna inspektorka, tim Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore sa svojim saradnicima – naveli su iz škole.

Dodali su da u mišljenju dostavljenom školi 19. aprila 2024. godine u ocjeni zaključka zamjenice zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore stoji da nakon sprovedenog ispitnog postupka ombudsman nije mogao utvrditi da su povrijeđena prava učenika OŠ ,,Meksiko“ iz Bara.

Iz škole su naveli da iz dobijenih izjašnjenja proizilazi da je ta obrazovna ustanova u vezi sa iznijetim navodima sprovela određeni postupak, obavila radnje i mjere, blagovremeno su zakazane i održane sjednice Školskog odbora i Savjeta roditelja, te da je škola dobila podršku da se nastavi sa dosadašnjom praksom da ta ustanova bude sigurno mjesto za sve koji u njoj borave.

N. Đ.

CUS-u (Evropskom programu za posmatranje klime) i ECMWF (Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze), 2024. godina bila je najtoplija otkako se vrše mjerenja, sa prosječnom temperaturom u Evropi koja je bila za 1.54°C viša od prosjeka, dok je globalna temperatura bila čak za 1.6°C iznad predindustrijskog nivoa. Ljeto 2024. godine, konkretnije mjeseci jun, jul i avgust bili su najtopliji u istoriji evropskog kontinenta.

Prema sezonskim prognozama, ljeto 2025. godine biće izuzetno toplo, sigurno jedno od najtoplijih u istoriji mjerenja, sa izvjesnošću intenzivnih talasa toplote i temperaturnih rekorda u Evropi, posebno u južnim i centralnim djelovima. Naime, postoji čak 93 odsto vjerovatnoće da će tekuće ljeto biti toplije nego inače, a u značajnom broju modela prognozirane temperaturne razlike premašuju i stepen iznad prosjeka, što je izuzetno visoko za sezonske prognoze.

Maj 2025. godine bio je drugi najtopliji maj ikada zabilježen globalno, sa prosječnom temperaturom od 15.79°C, što je za 0.53°C iznad prosjeka za period 1991-2020. godine. Podaci iz više država, uključujući Španiju, Francusku, Italiju i Grčku, pokazuju da su izuzetno visoke temperature zabilježene već krajem maja 2025. godine. Iako kalendarski još nismo na vrhuncu sezone, meteorološki i klimatološki signali pokazuju da je Evropa zabilježila tople dane kakvi su nekada bili rezervisani za sredinu jula. Koncept ,,juna kao novog jula“ postaje sve više prihvaćen među klimatolozima, budući da prelazak u temperaturne pragove opasnosti sada dolazi ranije nego ikad. Navedeno se odnosi na temperaturni prosjek od 21°C koji se prelazi u junu, a talasi vrućine se produžavaju do septembra. Ono što posebno zabrinjava jeste to da duži-

na i intenzitet toplotnih talasa sa kojima se Evropa suočava u kontinuitetu rastu, te da više ne predstavljaju izuzetak, već novu normu. Osim toga, suše koje prate visoke temperature sve više ugrožavaju vodosnabdijevanje i poljoprivrednu proizvodnju, naročito u centralnoj i južnoj Evropi. Sušni uslovi povećavaju i rizik od šumskih požara, koji iz godine u godinu izazvaju ozbiljne ekološke i ekonomske gubitke.

Urbanizacija i manjak zelenih površina stvaraju sve više tzv. urbanih toplotnih ostrva koja čine gradove toplijim u odnosu na ruralna područja, pa su stanovnici gradskih sredina izloženi nekoliko stepeni celzijusa više. Osim povećanog broja tropskih dana, tj. onih dana kada je maksimalna temperatura vazduha veća od 30°C, i broj noći kada se temperatura vazduha ne spušta ispod 20°C (tzv. tropske noći) je u porastu, što dodatno otežava noćni oporavak organizma i stvara zdravstvene rizike. Tokom prethodnih godina, Evropa je bilježila sve veći broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, naročito među starijim osobama i hroničnim bolesnicima. U pitanju je tzv. skrivena smrt, jer smrtnost često nije direktno evidentirana kao posljedica vrućine, već kao komorbiditet. Posebno siromašnija područja, gdje klima uređaji nisu standard, postaju žrtve nevidljive epidemije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da samo u Evropi toplotni udari nanesu između 55.000 i 72.000 smrtnih slučajeva tokom ekstremnih ljeta, kao što su ona iz 2003, 2010. i 2022. godine. Takvi događaji nisu ravnomjerno raspoređeni po kontinentu, jer jug i središnji dio Evrope trpe najveće udare, ali visoka osjetljivost javnog zdravlja povećava žrtve i u drugim regionima. Prestižna naučna studija Barcelona Institute for Global Health

i francuskog Instituta Inserm objavljena u Nature Medicine, procjenjuje da je u periodu jun-avgust 2022. godine u 35 evropskih država, poput Grčke, Italije, Španije i Portugalije, bilo 61.672 smrtna slučaja, koji su pripisani visokim temperaturama. Zvanično je Evropska agencija za životnu sredinu 2023. godine upozorila da će toplotni talasi biti jači i duži, a da će u južnoj Evropi i više od 60 dana tokom ljeta imati uslove koji su opasni po zdravlje. Prema najnovijem izvještaju Španske državne meteorološke agencije (AEMET), jun 2025. godine u Španiji već sada ruši temperaturne rekorde i izaziva svakodnevne zdravstvene alarme, dok izlaganje povećanim koncentracijama ozona na Mediteranu dodatno opterećuje respiratorno stanje starijih i hroničnih bolesnika.

Ljeto 2025. godine nosi jasno vidljiv trend, a to su znatno topliji uslovi, uz češće i intenzivnije toplotne talase. Ono neće biti samo toplo, već će označiti nastavak intenziteta ekstrema iz prethodnih nekoliko godina, te će pokazati koliko brzo i neizvjesno klima mijenja svakodnevni život. U pitanju je produženi period opasne toplote koji sada počinje već u junu i traje do septembra. Iako meteorološki modeli još uvijek predviđaju opšti raspon mogućnosti, jedan zaključak se čini neizbježnim: evropski građani, uključujući i nas u Crnoj Gori, moraće da se pripreme za duga, suva i izrazito topla ljeta. Zato, čim živa na termometru pređe 32°C, svi segmenti sistema moraju biti na najvišem stepenu pripravnosti, jer borba protiv klimatskih ekstrema ne trpi kašnjenje, a zaštita zdravlja i infrastrukture zahtijeva brze, odlučne i precizno usmjerene mjere.

(Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)

Društvo

Poneđeljak, 30. jun 2025.

r. perošević

8

NIKŠIĆ – U nikšićkom naselju Mokra Njiva, juče u jutarnjim satima izbio je požar u magacinu firme „Garden lux“. Na teren je odmah izašlo 30ak vatrogasaca, ali vatra je već bila zahvatila veliki poslovni prostor. Srećom, prodajni prostor iste firme spašen je, a plamen se nije proširio ni na obližnje objekte, kuće...

Požar je prijavljen u sedam sati, njegovo gašenje je, ipak, dugo trajalo, a potom i ukla-

Od magacina ostalo zgarište

Izgorio magacin nikšićke firme „Garden lux“

Uništeni vrijedna roba i mašine, šteta ogromna

njanje zidne i krovne konstrukcije kako bi se u potpunosti osiguralo da se vatra ne proširi.

Dežurne ekipe vatrogasaca nekoliko sati su ostale da dežuraju, a i uviđaj je dugo tra-

jao kako bi se evidentiralo što je uzrokovalo izbijanje požara.

Magacin je u potpunosti izgorio i šteta je ogromna, jer su u tom magacinu bile velike količine vrijedne robe i

mašina, a firma „Garden lux“ godinama uspješno posluje kao poljoprivredna apoteka, prodavnica sadnog materijala, cvijeća, drveća, hemikalija, opreme za poljoprivredu i domaćinstvo.

Ra. P.

Saopštenje Akcije za ljudska prava: Sudije odlučuju jedni o drugima

Za sudije Ustavnog suda i dalje ne važe ni Ustav ni zakoni

HRA protestuje zbog grubog kršenja Ustava i zakona Crne Gore produžavanjem funkcije sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić. Protestujemo i zbog nepoštovanja preporuka Venecijanske komisije da se sudije Ustavnog suda uzdrže od odlučivanja o pitanjima koja ih se lično tiču i da obrazlažu sve svoje odluke – saopšteno je iz HRA PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog, kako se navodi u saopštenju, grubog kršenja Ustava i zakona Crne Gore produžavanjem funkcije sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić, kao i zbog ignorisanja preporuka Venecijanske komisije o neophodnosti nepristrasnosti i transparentnosti u radu najviše sudske instance u zemlji.

- Protestujemo i zbog nepoštovanja preporuka Venecijanske komisije da se sudije Ustavnog

suda uzdrže od odlučivanja o pitanjima koja ih se lično tiču, i da obrazlažu sve svoje odluke - saopšteno je iz HRA. Iz ove organizacije su pozvali predsjednika države da „što prije Skupštini Crne Gore predloži novu osobu na mjesto sutkinje Lopičić i prestane da podržava neustavno djelovanje Ustavnog suda“.

Takođe, apelovali su i na izvršnu i zakonodavnu vlast da „hitno preciziraju pravni okvir za napuštanje funkcija u Ustavnom sudu u skladu s Ustavom

Crne Gore i preporukama Venecijanske komisije“.

U HRA upozoravaju da trenutna praksa „narušava vladavinu prava i načelo jednakosti pred zakonom“, te podsjećaju da je Venecijanska komisija u svom mišljenju jasno navela da odlučivanje sudija o pitanjima koja ih lično tangiraju i izostanak obrazloženja odluka podrivaju demokratski karakter Ustavnog suda (tačka 67 mišljenja).

Povod za ovakvu reakciju HRA je odluka Ustavnog suda sa sjednice održane 26. juna

ove godine, kojom su obavijestili predsjednika Crne Gore da sutkinji Lopičić mandat ističe tek u decembru, iako je, prema navodima HRA, još u junu prošle godine ispunila uslove za starosnu penziju.

- Sutkinja Lopičić je još u junu 2024. godine ispunila uslove za starosnu penziju, navršivši 40 godina radnog staža, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa joj je funkcija morala prestati na osnovu Ustava Crne Gore, u kome piše da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje prije isteka vremena na koje je izabrana kad ispuni uslove za starosnu penziju (čl.

154, st. 1) - navodi HRA. Uprkos tome, Ustavni sud se, kako ističu iz ove organizacije, nije izjasnio o tom pravilu, niti o godinama staža

sutkinje Lopičić, već je „odlučio, bez obrazloženja, da ona funkciju nastavi da obavlja dok joj dvanaestogodišnji mandat ne istekne u decembru“.

HRA podsjeća i na slučaj bivše sutkinje Dragane Đuranović, kojoj je funkcija prestala kada je napunila 65 godina, što je konstatovala Skupština Crne Gore, pozivajući se na isti član Ustava i ZPIO. Istovremeno, ukazuju na primjer sudije Budimira Šćepanovića, kojem je funkcija prestala tek sa navršenih 66 godina, iako je uslov za penziju ispunio sa 65.

- Pretpostavlja se da je primijenjeno pravilo o obaveznom prestanku radnog odnosa sa navršenih 66 godina iz Zakona o radu. Međutim, poznato je da sudije Ustavnog suda nijesu u radnom odnosu u Ustavnom sudu, već su na javnoj funkciji koju uređuje Ustav Crne Gore i pravila o njenom prestanku.

Ustavni sud nikako nije obrazložio svoj stav - upozoravaju iz HRA. Organizacija posebno problematizuje činjenicu da je sutkinja Lopičić lično učestvovala u donošenju odluke koja se tiče njenog statusa, što je, prema mišljenju Venecijanske komisije, u suprotnosti sa temeljnim načelom Nemo iudex in causa propria (niko ne može biti sudija u svojoj stvari).

HRA podsjeća i na slučaj bivše sutkinje Dragane Đuranović, kojoj je funkcija prestala kada je napunila 65 godina, što je konstatovala Skupština Crne Gore, pozivajući se na isti član Ustava i ZPIO. Istovremeno, ukazuju na primjer sudije Budimira Šćepanovića, kojem je funkcija prestala tek sa navršenih 66 godina, iako je uslov za penziju ispunio sa 65

- Venecijanska komisija je u svom mišljenju podsjetila na fundamentalno načelo Nemo iudex in causa propria i upozorila sudije Ustavnog suda da pribjegnu samoograničenju i spriječe utisak da pretpostavljaju lični interes kada odlučuju o temama koje ih se lično tiču (tačke 55 i 67) - ističe HRA. Prema njihovim navodima, praksa selektivne i neobrazložene primjene zakona dodatno podriva povjerenje u Ustavni sud, koji bi morao da „štiti ustavnost i zakonitost čak i kad to ne odgovara ličnom interesu njegovih sudija“.

Venecijanska komisija je, kako podsjećaju iz HRA, više puta upozoravala na izostanak transparentnosti u odlučivanju Ustavnog suda.

- Venecijanska komisija je saopštila da je Ustavni sud dužan da daje razloge za svoja tumačenja Ustava i zakona, i konstatovala, sa žaljenjem, da Ustavni sud nikad nije obrazložio kako i zašto tumači kad sudije ispunjavaju uslov za penziju i tako doprinio pravnoj nesigurnosti (tačka 54 mišljenja VK) - ističe HRA. Kao jedan od ključnih koraka ka prevazilaženju aktuelne situacije, Venecijanska komisija je, prema saopštenju HRA, preporučila Ustavnom sudu da „ubuduće, dok se ne sprovede izmjena zakona, pruži jasne i dovoljne razloge, kroz formalne odluke ili rezolucije, za to koji se zakon primjenjuje u pogledu penzije sudija Ustavnog suda“ (tačka 54 mišljenja VK).

HRA na kraju poziva predsjednika države da hitno predloži novog sudiju Ustavnog suda umjesto Desanke Lopičić i prekine, kako navode, podržavanje neustavnog djelovanja ove institucije.

- Istovremeno apelujemo na izvršnu i zakonodavnu vlast da hitno preciziraju pravni okvir i automatizuju napuštanje funkcija u Ustavnom sudu u skladu s Ustavom Crne Gore i preporukama Venecijanske komisije - zaključuje se u R. P. saopštenju HRA.

Hronika

Poneđeljak, 30. jun 2025.

9

Potvrđena optužnica protiv sedam osoba zbog krijumčarenja droge na brodu „Budva“

Kriminalna organizacija koju je formirao Vladan Radoman švercovala 509 kg kokaina

SDT tereti Radomana, Ilića, Radulovića, Boškovića i Mićića Miranovića da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Sjekloća i Radonjić su optuženi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Ognjen Ilić i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju SDT-a.

U SDT-u tvrde da je kriminalna organizacija, koju je 2020. godine formirao Vladan Radoman, švercovala 509 kg ko-

kaina, na crnogorskom brodu „Budva“. Kokain je na tom brodu otkriven i oduzet u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.

- Predmet optužnice je i neovlašćeno držanje radi prodaje i nuđenje na prodaju jednog kilograma kokaina od strane optuženog V. M. M., za 34.000 eura, nepoznatom licu u Baru, u septembru 2020. godine, ali i držanje vatrenog oružja i municije bez odgovarajuće isprave o oružju od strane optuženog O. I., u Kotoru, u zgradi koju je koristio prošle godine do pretresanja i lišenja slobode - zaključili su u SDT-u.

Viši sud

Teretni brod „Budva“ bio je na putu iz luke Kazablanka u Maroku prema Hambur-

gu. Prema pisanju njemačkih medija, „Budvu“ je još tokom njenog prolaska kroz holand-

SDT tereti podgoričkog vlasnika apoteka da je bio član kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura

Petanoviću određen pritvor do 30 dana Petanović je u petak uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je bio dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta.

Kako je ranije objavljeno, Petanoviću su lisice stavljene na podgoričkom aerodromu.

Specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić saopštio je

pixaby

PODGORICA - Vlasniku apoteka „Petanović“, Andriji Petanoviću, nakon što je saslušan kod sudije za istragu, određen je pritvor do 30 dana, saopšteno je iz Višeg suda.

da je Petanović lišen slobode i sproveden specijalnoj tužiteljki, koja mu je, nakon saslušanja, odredila zadržavanje do 72 sata.

- Osumnjičeni A. P. je saslušan zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije,

Akcija Uprave policije

PODGORICA - Cetinjanin L. V. (20) uhapšen je u Podgorici zbog sumnje da je prodavao kokain, a policija je od njega oduzela 2.190 eura i kola marke „citroen“.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, on je kontrolisan u kolima u kojima je bio sa G. D. (42) i L. B. (20). Tada je od G. D. oduzeto manje pakovanje kokaina za koji se sumnja da je kupio od L.V. za 60 eura. Od G. D. je, kako su dodali, oduzet mobilni telefon.

- Pregledom vozila u kojem se nalazio L. V. pronađeno je devet manjih pvc pakovanja kokaina. Lica su dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i od njih su prikupljena obavještenja, te je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - kazali su u policiji.

L. V. se sumnjiči za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

N. R.

kom njegovog prolaska pored holandske i njemačke obale.

Iz mora bi je pronašli po signalu koji emituje GPS predajnik, te brzim manjim čamcima pod okriljem mraka, pokupili saradnici švercera sa broda.

Policijsko presretanje i nadzor broda kada je ušao u holandske vode osujetili su planove švercera i „Budva“ je sa neiskrcanim ilegalnim tovarom kokaina, na kraju završila u Hamburgu, gdje je policija pretresla brod i pronašla dokaze sa ukrcanom drogom.

Njemačka policija je uhapsila Radulovića, koji je tada plovio na brodu „Budva“ . R. P.

Akcija Nikšićke policije

Danilovgrađaninu oduzeti startni pištolj, 15 komada municije i 38 vojnih znački NIKŠIĆ - Danilovgrađaninu D. S. (61) policija je u Nikšiću oduzela startni pištolj marke „blow“ kalibra devet mm, sa 15 komada odgovarajuće municije u okviru, kao i 38 vojnih znački.

On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolisan u kolima.

- Navedeni predmeti su privremeno oduzeti, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama D. S. ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, već da mu se izda prekršajni

nalog zbog prekršaja iz oblasti Zakona o oružju - kazali su u policiji.

O pronalaženju vojnih znački će se, kako su dodali, izjasniti nakon detaljnog uvida u formirane spise predmeta. N. R.

Akcija granične policije

uprava policije

Mladić uhapšen u Podgorici zbog prodaje kokaina

kao i produženo krivično djelo krijumčarenje. Zadržavanje je određeno zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva - naveo je Radonjić u petak.

Podsjetimo, SDT tereti Petanovića da je bio član kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.

Specijalno državno tužilaštvo je kao organizatore označilo penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika „Rokšpeda“ Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.

Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Đoko Lješković, Veton Berišaj i Vukota Vujošević. r. p.

ske teritorijalne vode, presrela pomorska policija te države i brod pratila do njemačkih voda gdje ga je predala u nadzor njemačkim vlastima.

Pretresom broda u Hamburgu u jednom od djelova teretnog prostora, sakriven iza pregrade koja ima metalni poklopac osiguran sa desetak velikih šarafa, pronađeno je oko 500 kilograma kokaina upakovanog u vodootporne vreće.

Tu su bili i konopi, plutače i GPS predajnik, pa je policija zaključila da droga uopšte nije ni trebalo da stigne u Hamburg, već da prije toga bude izbačena sa broda u more to-

uprava policije

d. mijatović

PODGORICA - Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv sedam osoba. Optužnica je potvrđena protiv Vladana Radomana, Ognjena Ilića, Mladena Radulovića, M. Boškovića, Vuka Mićića Miranovića, Bobana Sjekloće i Marka Radonjića.

Ulcinjanin uhapšen zbog šverca 361 kilograma duvana

Zaplijenjeni kokain

ULCINJ - Policija je lišila slobode F. T. (34) iz Ulcinja nakon što je kod njega pronađeno više od 360 kilograma rezanog duvana, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su naveli, službenici Stanice granične policije II iz Bara su na magistralnom putu Bar – Podgorica, u naselju Šušanj, zaustavili i kontrolisali vozilo marke „vw passat“ sa ulcinjskim registarskim oznakama, kojim je upravljao F. T.

Iz policije navode da su kontrolom vozila pronašli i oduzeli rezani duvan ukupne težine 361 kilogram.

Policija je, kako dodaju, potom izvršila pretres kuće i pomoćnih objekata koje koristi osumnjičeni.

Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, po čijem je nalogu F. T. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neN. R. dozvoljena trgovina.

10 Kultura

Ova sjednica, podsjetimo, dolazi nakon što Savjet na sjednici od 28. aprila nije usvojio finansijski izvještaj ustanove, jer je članica Isidora Damjanović bila protiv, Natalija Čađenović uzdržana, dok su predsjednik Savjeta Zdravko Delibašić i članica iz reda zaposlenih Svetlana Dukić glasali „za“. To je zakonski osnov za smjenu direktora koji je, u međuvremenu, ušao u otvoren sukob sa Damjanović i Čađenović tako što je od Ministarstva kulture i medija zatražio njihovo razrješenje, a Agenciji za sprečavanje korupcije podnio inicijativu da preispita da li su pomenute članice u sukobu interesa. Sve to mirno ne posmatra ni većina zaposlenih MSUCG, pa su i oni „presavili tabak“ te uputili pismo ministarki kulture i medija Tamari Vujović, u kojem takođe ističu sumnju u stručnost i dobre namjere dvije članice Savjeta.

UVAŽIO KOLEGE

Predsjednik Savjeta MSUCG Zdravko Delibašić za Pobjedu je potvrdio da je sjednica zakazana za petak 27. juna odložena jer je htio da „uvaži dio kolega“.

- Želio sam da zakažem sjednicu za ovaj petak, ali zbog odsustva dva člana nije bilo moguće, a obavezno je prisustvo direktora i svih članova - kazao je Delibašić.

Pojasnio je da samo pokušava da bude „profesionalan u svemu ovome“.

- U mejl komunikaciji svi su mi potvrdili da sjednicu odlažemo za 4. jul, što je meni dovoljna i legitimna činjenica da je održimo i konačno sprovedemo u djelo sve to što nas zakonski očekuje - kazao je Delibašić.

Savjet Muzeja savremene umjetnosti ne uspijeva da održi sjednicu na kojoj bi tač bila inicijativa za razrješenje direktora, zaposleni u međuvremenu pisali ministar

Rovovska bitka za i protiv Šćepanovića On nije sporio ni informaciju da je zatražio pravnu podršku od Ministarstva kulture i medija, ističući da je zahtijevao pojašnjenja u vezi sa postupcima i procedurama.

- Sa njima sam ranije obavio jedan razgovor gdje su rekli da će ukazati na cijeli postupak donošenja odluka, tako da su oni, između ostalog, dostavili jedan širi popis Muzeju savremene umjetnosti koji između ostalog kaže da treba preispitati odluku koja je donesena elektronskim putem kazao je Delibašić.

Pojasnio je da se misli na „odluku kojom se definiše da finansijski izvještaj nije usvojen“.

- Odluka je potpisana putem mejla, gdje sam tražio da se svi članovi Savjeta izjasne da li su saglasni da ja potpišem tu odluku. Oni su rekli „da“ i ja sam je potpisao – kazao je Delibašić.

Potvrdio je da je Ministarstvo kulture i medija od njega tražilo pismeno obrazloženje zašto izvještaj nije usvojen.

- Oni su insistirali da ga dostavimo, pa smo ga i dostavili – kazao je Delibašić.

Jedna od tačaka dnevnog reda, kako je potvrdio, biće inicijativa o razrješenju Vladislava Šćepanovića.

- Svakako, ta tačka je po Statutu MSUCG i Zakonu o kulturi obavezna. Pokušavam da je već duže vrijeme sprovedem. Međutim, ta inicijativa se mora oblikovati zajedno sa zapisnikom i obrazloženjem o neusvajanju finansijskog izvještaja. Nadam se da ćemo sve to završiti u petak, 4. jula – rekao je Delibašić.

U obrazloženju koje su predsjedniku Savjeta poslale Damjanović i Čađenović, a u koje je novinar Pobjede imao uvid, navodi se da, pored vidljivih rezultata u podizanju kvaliteta programskih aktivnosti,

I dok traje igra nadmudrivanja, dokazivanja i međusobnih optužbi, ministarki kulture i medija Tamari Vujović iz Muzeja je stiglo pismo podrške Šćepanoviću, koje potpisuje većina zaposlenih, uz već poznati narativ o „prikrivenim pritiscima“ i „partitokratiji“, ali bez riječi o sumnjivim ugovorima, kršenju zakona, trošenju novca i neusvojenom finansijskom izvještaju Đorđe Cmiljanić

PODGORICA – U Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore ne može se održati nova sjednica Savjeta, jer se, kako tvrde pojedini članovi upravnog tijela, direktor Vladislav Šćepanović i članica Savjeta iz reda zaposlenih Svetlana Dukić uporno trude da do toga ne dođe. Posljednji pokušaj zakazivanja, u petak 27. juna, propao je uz izgovor „mini odmora“, pa je sljedeća sjednica planirana za petak, 4. jula, a jedna od tačaka dnevnog reda bila bi inicijativa za razrješenje direktora Vladislava Šćepanovića.

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Ministarka Tamara Vujović govori na otvaranju izložbe djela Joko Ono, dok je direktor Vladislav Šćepanović „natkriva“ svojom sjenkom

članice Savjeta ipak nalaze da je „rukovođenje ovom institucijom od strane direktora Vladislava Šćepanovića štetno po dalji razvoj institucije, jer je gospodin Šćepanović pokazao sklonost ka nezakonitom postupanju uprkos sugestijama da to ne čini“.

„Direktor Muzeja sklon zloupotrebi Savjeta i kriminalnom ponašanju“ U obrazloženju neusvajanja finansijskog izvještaja MSUCG za 2024. godinu Isidora Damjanović i Natalija Čađenović su kao važno napomenule da je direktor Muzeja Vladislav Šćepanović „bez znanja Savjeta, bez ijednog dokumenta kao informacije, vodio aktivnosti vezane za projektovanje i izgradnju Muzeja, uskraćujući Savjetu

pravo da bude upućen u projekat od krucijalnog značaja za instituciju i projekat od višemilionske vrijednosti“.

- Dodatan razlog za smjenu Vladislava Šćepanovića jeste i krivotvorenje dokumentacije. Naime, budući da su sve institucije kulture bile u obavezi da do 15. februara dostave godišnji finansijski izvještaj za 2024.

godinu, tako je i ovlašćeno lice poslalo Ministarstvu kulture svu neophodnu dokumentaciju početkom februara. Iako je ta finansijska dokumentacija prethodno trebalo da bude razmatrana i usvojena na Savjetu, direktor Šćepanović je to namjerno izostavio.

Međutim, u propratnom dopisu Ministarstvu kulture stoji da je Savjet na

- Sama činjenica da je Šćepanović za potrebe Venecijanskog bijenala 2024, bez zakonom predviđene tenderske procedure, angažovao firmu lica iz Beograda koje je prethodno poznavao i istoj isplatio iznos preko 20.000 eura dovoljan je argument da se sjednici održanoj u januaru mjesecu usvojio i program rada i finansijski izvještaj Muzeja za 2024, iako Savjet na pomenutoj sjednici nije razmatrao finansijsku dokumentaciju, niti je ista bila na dnevnom redu. Tek 19. marta Savjet se bavio ovim pitanjem. Ovo dokazuje da je direktor Muzeja sklon zloupotrebi Savjeta i kriminalnom ponašanju, a sve u cilju prikrivanja nepravilnosti u finansijskom poslovanju – navodi se u obrazloženju.

ne usvoji finansijski izvještaj Muzeja savremene umjetnosti za 2024. godinu – ističe se u obrazloženju.

Dalje se navodi da „iako je u odnosu na 2023. godinu Muzej savremene umjetnosti imao preko 150.000 eura više za nova zaposlenja i plate, Šćepanović je za potrebe Bijenala tokom 2024. godine angažovao bez opravdanog razloga znatan broj spoljnih saradnika, plaćenih po ugovoru o djelu i to za poslove koje su u većem dijelu mogli raditi zaposleni u Muzeju“.

- Tokom februara 2024. Šćepanović je napravio nepotreban trošak od 6.300 eura u Veneciji, dajući Savjetu svjesno pogrešne informacije da se trošak odnosi na koktel koji se desio tek u aprilu iste godine – navodi se u obrazloženju.

Takođe, kako se ističe, bez javnog poziva Šćepanović je tokom 2024. izvršio otkup umjetničkih djela u vrijed-

nosti preko 100.000 eura, bez obrazloženja kriterijuma po kojem su odabrani autori.

- Iako su u Muzeju savremene umjetnosti zaposlena tri dizajnera, Šćepanović za potrebe inostranih autora angažuje druge dizajnere, što opet nepotrebno stvara i uvećava troškove štampanog materijala namijenjenog likovnim izložbama – navodi se u obrazloženju.

POKAZAO AGRESIJU

Dvije članice Savjeta ističu i da je Šćepanović „pokazao nizak nivo preduzetničkog poslovanja naročito za izložbe čija realizacija je koštala, po njegovim riječima, preko 100.000 eura, a za koje se nije obezbijedilo adekvatno interesovanje publike, što dokazuje nedopustivo nizak broj prodatih ulaznica i stečenog profita od prodaje – 1.225 eura“.

- Uzme li se u obzir cijena ulaznice pet eura, dolazimo do zaključka da je izložbu Kiki Smit,

Kultura

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Na pitanje da li je upoznat sa činjenicom da je direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore Vladislav Šćepanović prekršio Zakon o javnim nabavkama tako što je u okviru priprema za nastup Crne Gore na Bijenalu u Veneciji posao od gotovo 30.000 eura direktnom pogodbom dodijelio tek osnovanoj beogradskoj firmi „ArteLab“, predsjednik Savjeta MSUCG Zdravko Delibašić izjavio je da je o svemu saznao – iz pisanja Pobjede. Međutim, uprkos toj činjenici i brojnim drugim spornim ugovorima na koje su članice Savjeta ukazivale, Delibašić se na sjednici izjasnio za usvajanje finansijskog izvještaja. Zašto? Jer mu je, kako tvrdi, pravna služba Muzeja objasnila da je „inspekcija kršenje Zakona o javnim nabavkama okarakterisala kao javni interes“.

- Informisao sam se, pravnici Muzeja su mi to tako objasnili – rekao je Delibašić.

Na novinarsku konstataciju da takva formulacija ne postoji u inspekcijskom zapisniku, niti u zahtjevu inspekcije ka Sudu za prekršaje, predsjednik Savjeta odgovorio je da su članovi Savjeta i ranije komentarisali kršenje zakona, ali da tada „niko nije pominjao razrješenje“, te da je, prema njegovim riječima, „sve nastavilo da funkcioniše“. Sve do posljednje sjednice kada se, kako je rekao, taj razlog za smjenu „odjednom pojavljuje“.

DESTABILIZACIJA

I dok traje igra nadmudrivanja, dokazivanja i međusobnih optužbi, ministarki kulture i medija Tamari Vujović iz Muzeja je stiglo pismo podrške Šćepanoviću, koje potpisuje većina zaposlenih, uz već poznati narativ o „prikrivenim pritiscima“ i „partitokratiji“, ali bez riječi o sumnjivim ugovorima, kršenju zakona, trošenju novca i neusvojenom finansijskom izvještaju.

U pismu, u koje je Pobjeda imala uvid, zaposleni ministarki na početku ističu da joj se obraćaju povodom „pokušaja destabilizacije rada institucije putem tendencioznih napada na rukovodioca, mimo evaluacije rada i bez transparentnog obrazloženja“.

Zdravko Delibašić

- U prethodne dvije godine Muzej je, zahvaljujući odgovornom rukovođenju i jasno postavljenim kriterijumima stručnosti obnovio institucionalni integritet, uspostavio meritokratsko radno okruženje i izgradio međunarodnu vidljivost. Nakon dugog perioda zanemarivanja, netransparentnosti i klijentelizma,

- Moj osnovni kriterijum da glasam „za“: pitao sam pravnu službu i finansije da li je sve u skladu sa budžetom i zakonima, da li su sredstva namjenski trošena i dobio sam odgovor da jeste. A kako i na koji način, pravo da vam kažem Savjet i nema potpuni legitimitet, mi samo donosimo odluke, usvajamo i imamo neka ograničenja u tom poslu.

Direktori imaju autonomiju i integritet da sprovode neke poslovne obaveze – poručio je Delibašić.

Ako je suditi po njegovim riječima, predsjednik Savjeta jedne javne ustanove odlučuje o finansijskim izvještajima ne na osnovu zakonskih akata i zvaničnih zapisnika, već prema internim interpretacijama koje mu servira uprava čiji rad bi upravo trebalo da nadzire. Time Savjet, umjesto korektivnog tijela, postaje servis uprave, a ne njen kontrolor. Štaviše, izjava o „autonomiji direktora“ kao opravdanju za ignorisanje zakonskih procedura otkriva poraznu sliku institucionalnog odnosa prema pravu: kao da je Zakon o javnim nabavkama skup preporuka, a ne obavezujući pravni okvir. Da stvari budu kristalno jasne – Zakon o javnim nabavkama Crne Gore ne poznaje izuzetak zbog „javnog interesa“ u slučaju javne nabavke sa privatnim licem.

Nema nijednog člana koji dozvoljava zaobilaženje javne nabavke radi „višeg cilja“. Pozivanje na takav nepostojeći mehanizam u cilju pravdanja prekršaja nije samo pokazatelj pogrešnog razumijevanja prava, već i svjesne manipulacije njime. U konačnici, najveći problem nije samo u tome što je zakon prekršen – već u tome što je prekršaj lažno opravdan, institucionalno normalizovan i prihvaćen kao „okolnost“. I to od strane onih koji su dužni da ga štite.

u Muzeju se ponovo radi sa povjerenjem, znanjem i rezultatima – navode zaposleni.

Oni u svemu što se dešava u vezi sa Šćepanovićem vide lične interese, partitokratiju, palanačku svijest koji „decenijama destabilizuju i ponižavaju institucije kulture“.

- Smatramo da je vrijeme da se na ove procese stavi tačka,

te da se u Savjet institucije uvedu stručnjaci iz oblasti savremene umjetnosti i muzeologije, koji će imati prvenstveno znanja, a potom i dobru namjeru da rade na unapređenju institucije, ali i crnogorske kulture uopšte – navode zaposleni.

U radu članova Savjeta, koji traže odgovornost Šćepanovića, zaposleni vide „zloupotrebu položaja i oprobane metode destabilizacije rada institucije, koji u ovom slučaju devalviraju i poništavaju rad tima koji je, oslanjajući se na višedecenijski uspješnu metodologiju, radio na formiranju izvještaja“.

- Ne možemo i nećemo dozvoliti da se naše zalaganje i mukotrpno postignut napredak koji smatramo važnim za kulturu Crne Gore i dobrobit budućih generacija uruši ličnim ambicijama i prikrivenim političkim pritiscima. Očekujemo Vašu podršku u očuvanju profesionalnog kontinuiteta i jasno pozivamo na zaštitu institucije od pokušaja urušavanja rada i reputacije – navode zaposleni.

Pismo ministarki su potpisali: Marina Čelebić, Milica Martić, Svetlana Dukić, Igor Krivokapić, Danica Bogojević, Nina Mudreša, Hristina Bošković, Duško Radović, Vladimir Abramović, Dragana Kolčević, Natalija Vujošević, Maja Dedić, Milica Bezmarević, Teodora Nikčević, Vuk Vuković, Anita Ćulafić, Anja Marković, Natalija Đuranović, Blanka Marković, Nikolina Zuber, Biljana Keković, Mirela Pejović, Jovana Vujanović, Denis Čupić, Aleksa Tomović, Dušan Đukić i Danijela Stijepčević-Laušević.

Upadljivo je da među potpisanima nema Maše Vlaović i Milene Mijović-Durutović koje su, kako tvrde dobro upućeni izvori Pobjede, već neko vrijeme u sukobu sa direktorom. Štaviše, Mijović-Durutović je, kako tvrde izvori Pobjede, u međuvremenu raspoređena na niže radno mjesto.

Sa druge strane, zaposleni se nijesu zaustavili samo na pismu ministarki, već su počeli i da se obraćaju novinarima Pobjede na redovnim radnim zadacima u Muzeju. Pojedine kustoskinje, naime, ispituju novinare o motivima njihovog dolaska, tonu budućih tekstova i, iako nijesu upitane, predočavaju njihovo viđenje situacije u vezi sa Savjetom i direktorom Šćepanovićem.

Ovakvo ponašanje zaposlenih, koji umjesto da rade posao iz svoje nadležnosti preuzimaju ulogu portparola uprave i „istražitelja“ novinarskih namjera, predstavlja ne samo neprimjeren pritisak na medije, već i simptom šire institucionalne patologije – u kojoj se lojalnost direktoru očigledno vrednuje više od profesionalne etike i funkcionalne distance. U ambijentu gdje se novinari dočekuju sumnjom, a ne odgovorima teško je govoriti o kulturi – makar i savremeJ. NIKITOVIĆ noj.

Sumirani utisci sa desetog jubilarnog ,,Made in New York Jazz Festivala Montenegro“

Vrijeme da se formira crnogorski big bend s. milović

koja je koštala oko 100.000 eura i trajala četiri mjeseca, za 120 dana vidjelo 250 ljudi, odnosno dva-tri čovjeka dnevno, zbog čega se možemo pitati - kome je izložba bila namijenjena? Da li je vrijedjelo potrošiti toliki novac za tako slabo interesovanje publike? Da li se više moglo uraditi na pripremi izložbe i njenoj promociji – upitale su Damjanović i Čađenović, uz opasku da su evidentirani i previsoki troškovi transporta izložbi. Šćepanović je, prema njihovim tvrdnjama, uspostavio neopravdano visoke iznose honorara stranih autora (kreću se do 10.000 eura) i ponižavajuće niske honorare za domaće autore, čak i one koji imaju dugogodišnju inostranu karijeru, dobitnici su brojnih nagrada i priznanja (500 do maksimalno 1.000).

- Iako je Šćepanoviću ukazano na ovu disproporciju, on je ostao pri svom – tvrde dvije članice Savjeta.

U obrazloženju su se dotakle i posljednje sjednice Savjeta.

- Nakon glasanja za finansijski izvještaj za 2024. godinu, zato što je Isidora Damjanović glasala „ne“ i Natalija Čađenović „uzdržana“, zbog čega izvještaj nije dobio potrebnu većinu glasova, direktor Šćepanović je prijetio da će tražiti njihovu smjenu, iako prema Statutu Savjet upravlja institucijom i vrši nadzor nad radom direktora. Sljedećih dana Šćepanović je organizovao potpisivanje peticije za smjenu Isidore Damjanović i Natalije Čađenović, ignorišući činjenicu da članove Savjeta bira Vlada Crne Gore, a ne zaposleni, što je još jedan primjer protivzakonitog postupanja direktora. Tokom prethodno održanih sjednica Savjeta, Šćepanović je pokazao agresiju i netrpeljivost prema Damjanović i Čađenović, komentarišući svaku njihovu sugestiju kao ličnu uvredu, a na štetu Muzeja savremene umjetnosti – navodi se u obrazloženju, uz ocjenu da je sve navedeno „dovoljan razlog za razrješenje Vladislava Šćepanovića sa pozicije direktora Muzeja savremene umjetnosti“.

Delibašiću u Muzeju objasnili da je kršenje zakona javni interes?!

ucg

čka dnevnog reda rki Tamari Vujović

11

Sa konferencije za novinare juče u Podgorici

PODGORICA - Poenta ,,Made in New York Jazz Montenegro Festivala“ nijesu samo tri koncerta godišnje. Ovo je alat kojim pokušavamo da podstaknemo sistem da razmišlja šire. Vrijeme je da se formira crnogorski big bend jer potencijal imamo - istakao je na konferenciji za medije, povodom ovogodišnjeg izdanja manifestacije, direktor ,,Made in New York Jazz Festivala“ i osnivač ,,Rabbit Recordsa“ Vladimir Maraš.

On je kazao da moramo da odlučimo, svi zajedno, kojoj instituciji će crnogorski big bend da pripada - da li je to Javni servis, Muzički centar.

- Moramo da vidimo ko su ljudi koji će da upravljaju tim procesima. Ljudi nijesu svjesni koliki bi značaj taj ansambl donio crnogorskoj muzičkoj kulturi – rekao je on.

U posljednjih desetak godina, prema njegovim riječima, dobili smo desetak obučenih džez instrumentalista koji su završili škole u Beogradu, Gracu, na Berkliju.

- Mi kadar imamo, ali hajde da počnemo da ih targetujemo. Radi se o potrebi da dobrim namjerama dođemo do najboljih rješenja za društvo i da u roku od tri do pet godina osjetimo zašto smo to radili i osjetimo benefite svih tih akacija - kazao je Maraš.

Petar Kovačević iz Ministarstva kulture i medija kazao je da se formiranje crnogorskog big benda treba odraditi na kvalitetan način.

- Važno je da to što se radi bude visokog kvaliteta. Da to ne bude institucija koja postoji samo na papiru - rekao je Kovačević.

Deseti, jubilarni „Made in New York Jazz Festival“ otvoren je u petak veče u Tivtu, u Porto Montenegru, na sceni „Sinhro“ uz impozantan nastup džez velikana. Festival je okupio neka od najvećih imena džez scene. U subotu je na Cetinju održan muzički spektakl koji je priredio Big bend RTS-a, kojim je rukovodio dirigent i trombonista Jazz or-

kestra HRT-a Miron Hauser sa specijalnim gostima - Lenom Kovačević, Jakovom Mejmanom, Vladimirom Marašem, Šulom Jovovićem, Nikolom Radunovićem i Tinom Džankić.

I Lena Kovčević je na konferenciji za novinare naglasila da je vrijeme da se formira crnogorski big bend.

- Publika postoji i više je nego zainteresovana. Zamislite koliko bi bilo značajno za Crnu Goru da sve to može da izvede od sopstvenih resursa i da imate bend kakav zaista zaslužujete - istakla je Kovačević.

Slično mišljenje je podijelio i Hauser.

- Važno je da oformite big bend - kazao je on.

Direktor ,,Made In New York Comp. INC“ Majkl Brovnik prisjetio se samih početaka festivala, dok su o utiscima iz Crne Gore juče govorili i muzičari Rendi Breker, Piter Erskin i Hejli Reinhart. Breker, koji je nastupao i prije desetak godina, kazao je da je Crna Gora prelijepa zemlja.

- Ljudi su ovdje veoma srdačni. Obično ne dobijamo ovakav prijem kada nastupamo - konferencije za štampu, susrete sa visokim zvaničnicima… Hrana je uvijek bila vrhunskog kvaliteta. Produkcija koncerata je uvijek na visokom nivou, a najvažnije je to što su ljudi veoma topli, prijateljski nastrojeni i otvoreni i uživaju u onome što radimo - rekao je on.

Reinhart prvi put boravi u Crnoj Gori.

- Imala sam priliku da tokom trajanja festivala čujem vaše muzičare i zaista su odlični.

Pejzaži su apsolutno zadivljujući - ljepota me zaista ostavlja bez daha - istakla je Reinhart.

Erskin je zahvalio brojnim predstavnicima medija koji su u nedjelju ujutru došli da isprate konferenciju za novinare.

- Mislim da je to svjedočanstvo o viziji i napornom radu tima koji stoji iza ovog festivala. Ovo je prvi put da sam u Crnoj Gori. Hvala svima vama što gradite džez zajednicu - istakao je Erskin.

Sinoć je u Podgorici, na platou Muzičkog centra, održan završni koncert festivala. A. Đ.

12 Stav

Piše: Protojerej - stavrofor Gojko PEROVIĆ Da sad otkrijemo kako je neko pismen u Crnoj Gori 19. vijeka skupljao poštanske markice ili literaturu na francuskom i da imamo kakav ostatak te zbirke, ne sumnjam da bismo dobili brojne novinarske priloge, prigodne tribine pa i poneki jubilej na tu temu. Da ne govorim o tome kako bismo se odnosili prema bilo kojoj umjetničkoj formi za koju bi se ispostavilo da je originalno nastala ovdje kod nas (neka sonata za klavir ili neki slikarski pejzaž) i da joj, recimo, nema premca, bar u balkanskom okruženju.

Bio bi to povod, s pravom, da se ustanovi neka nagrada za mlade umjetnike ili možda za one kojima vrijedi obilježiti životno djelo.

Međutim, ako se o Vidovdanu (nekada svečanom, prazničnom danu u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori) prisjetite autentičnog cetinjskog pjevanja o Kosovskom zavjetu, iz pera Svetog Petra Cetinjskog i Petra Drugog Petrovića Njegoša, bićete optuženi da ste ,,špijun Srbije“ i da ste agent nekog ,,srpskog sveta“ (ma šta to bilo). A ako prođete tu prvu komunikativnu prepreku, i ako vaša riječ o Njegoševom Obiliću i Kosovu, dobije ,,pravo građanstva“, čeka vas prigovor da ste crkveni fanatik koji ,,slavi poraze“ i vraća društvo u prošlost. A ako i to prođe kao filosofska rasprava i ne dobije neku veću težinu od mudrovanja na pomenute teme, garantovano vas očekuje prigovor da pominjući Njegošev Kosovski zavjet, radite nešto protiv pri-

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Vidovdan, Kosovo, Crna Gora…

Biću slobodan da zaključim da Njegoš u svojim stihovima o Kosovu apsolutno korespondira sa iskonskim crkvenim učenjem o smrti i vaskrsenju. A i kako ne bi kada je on sam (zamislite) mitropolit i učenik rijetkih (i tada jedinih) crkvenih škola na prostoru Crne Gore i Boke. Ni Njegoš ni Crkva nijesu naravno impresionirani smrću i porazom, nego junačkim držanjem pred izvjesnom pogibijom i svjedočenjem ideje u koju se vjeruje pred tim stradanjem znanja ustavnog dijela države Srbije (Kosova) kao nezavisne države, od strane Crne Gore. Nesumnjivoj činjenici da je cio 19. vijek Crna Gora provela na Kosovu i Metohiji (poetski, idejno, državotvorno, prosvetno…) neko će ,,suprotstaviti“ blijedu informaciju da ,,niko iz Crne Gore“ (misli se na feudalnu teritoriju i vojsku Zete pod Balšićima) nije učestvovao u Kosovskom boju.

Sve me to neodoljivo podsjeća na navijačka prepucavanja koja ne mare za činjenice i postignute rezultate protivničke ekipe ( jer nam je valjda u ,,opisu posla“ da budemo jedni drugima protivnici), a ne na objedinjavanje našeg kulturnog nasljeđa u zajedničko dobro (za koje se svi, nominalno, zalažemo). Jer, zašto bismo crnogorskom 19. vijeku suprotstavljali onaj srednjovjekovni, zetski 14. vijek? Samo da bismo se odbranili od Njegoševog Kosova? Odbranili se i odgurnuli ga od sebe – jer ga ne razumijemo?

Dakle, ako zanemarimo sve te površne optužbe i neosnovane prigovore kosovskoj ideji crnogorskog romantizma 19. vijeka, i ako damo građansku slobodu srpskoj nacionalnoj i narodnoj misli koja iz nje neminovno proizilazi, te ako dokažemo da sve to nema nikakve veze sa BIA, CIA, UDBA i ostalim strukturama političke moći, nego sa načinom kako je stric (Sveti Petar) vaspitavao sinovca (Njegoša), a onda mlađi od njih dvojice sve to dalje prenio vojvodi Mirku i njegovom sinu Nikoli… a onda sve to postalo zvanični državni program crnogorskih škola i vojničkih jedinica – dakle, svih naših predaka; ako sve to prepoznamo kao izdanak autentičnog duha Crne Gore, koja je vjekovima prije Njegoša živjela duh ,,kosovskog zbjega“, onda bismo mogli progovoriti koju i o suštini ove duboko hrišćanske i univerzalne čovječanske ideje: žrtvovati sebe i svoj život radi istine i radi dobra drugih.

Dakle, da li Crkva slaveći mu-

čenike Kosovskog boja ,,slavi poraze“? Odnosno, ako u zbivanjima 1389. g. i potom, zbilja konstatujemo jasan poraz srpskih vojnih formacija (ili – bar sa zemaljskog aspekta – svojevrsnu ,,Pirovu pobjedu“) čemu onda proslave tim povodom?

Biću slobodan da zaključim da Njegoš u svojim stihovima o Kosovu apsolutno korespondira sa iskonskim crkvenim učenjem o smrti i vaskrsenju. A i kako ne bi kada je on sam (zamislite) mitropolit i učenik rijetkih (i tada jedinih) crkvenih škola na prostoru Crne Gore i Boke. Ni Njegoš ni Crkva nijesu naravno impresionirani smrću i porazom, nego junačkim držanjem pred izvjesnom pogibijom i svjedočenjem ideje u koju se vjeruje pred tim stradanjem. ,,Vaskrsenja ne biva bez smrti“… ,,Na grobu će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje“… ,,Spomenik je vašega junaštva Crna Gora i njena sloboda“… ,,Al su mišca, ime crnogorsko, uskrsnuli s kosovske grobnice, gdje Obi-

lić nad sjenima vlada“… ,,O da mi je očima vidjeti Crna Gora izgub da namiri, tad bi mi se upravo činilo da mi svijetli kruna Lazareva, e sletio Miloš među Srbe…“ ...

Svi ovi, kao i mnogi drugi Njegoševi stihovi o Obiliću i Lazaru jasno ukazuju da je srednjovjekovno junaštvo kosovskih vitezova našlo svoje plodove i cvjetanje u junaštvu Crnogoraca i njihovom vojno-oslobodilačkom kretanju u pravcu ,,onamo onamo, za brda ona“. Da nije bilo tog poetskog pravca u državnotvornoj politici, možda danas u sastavu Crne Gore ne bismo imali Bijelo Polje, Berane, Plav i Rožaje, nego Nevesinje, Trebinje i Gacko. A šta bi bilo kad bi bilo, nije pitalica koja treba da razdvaja ove, meni podjednako drage i mile, oblasti.

Međutim, Njegošev Kosovski spjev ne tiče se samo ideološkog i političkog revanšizma (opravdanog) prema Otomanskoj imperiji, već i dubljih filosofskih uvida, koji cijelu ovu priču dovode u vezu sa univerzalnijim tokovima čovječanskih nadahnuća. Ako je slavljenje Lazara i Miloša tek samo ,,slavljenje poraza“, šta su onda drevni antički stihovi koji na najveći moralni pijedestal stavljaju sve same ,,poražene“: Leonidasa i Spartance, Sokrata, Hektora, Ahila? Ove umjetničke i istorijske ličnosti, ove opjevane ,,gubitnike“ pominjem kao temelje evropske samosvjesti sve do danas.

Ako je proslavljanje poraza na Vidovdan nešto nerazumljivo mnogima, može li pomoći podsjećanje na istinu Velikog Petka, oko koje se evo već dva milenijuma okuplja umni i daroviti svijet Evrope i Amerike? A upravo u tajni Velikog Petka leži smisao Njegoševog krika: ,,Neka bude što biti ne može“! Perspektiva života poslije smrti (ma kako ga sve mogli naslutiti i u njega vjerovati), izvjesnost ideje koja je jača i vrednija od gole egzistencije predstavlja svojevrsnu ,,arhimedovsku tačku“ Njegoševog kosmosa, sa koje se opire (i on i sva Crna Gora) ka slobodi, ka vjeri u bolju budućnost. Baš

zbog toga će Ivo Andrić reći da ne zna za jaču i strašniju lozinku u cijeloj svjetskoj poeziji od ove Njegoševe molitve da se desi nemoguće (a istina Hristovog vaskrsenja daje mu motiv da u to vjeruje). I baš zbog svega ovoga će naš nobelovac, od svih mogućih definicija koje je mogao pripisati Njegoševoj književnoj kreaciji, cetinjskog mitropolita nazvati ,,tragičnim junakom kosovske misli“.

Andrić će, između ostalog, zapisati i sljedeće: ,,Crna Gora i svet koji je izbegao u njena brda bili su kvintesencija toga kosovskog misterija. Sve što se u tim brdima rađalo, dolazilo je na svet sa refleksom kosovske krvi u pogledu.

Tu je dakle početak i Njegoševe drame. Bez ovoga bi tragika Njegoševa života bila teško razumljiva. Njegoš je prototip kosovskog borca.

I kao pesnik, i kao vladalac, i kao čovek, on je čisto oličenje kosovske borbe, poraza i nesalomljive nade. On je, kao što je neko rekao, ˈJeremija Kosovaˈ, i u isto vreme i aktivni, odgovorni borac za ˈskidanje kletveˈ i ostvarenje Obilićeve misli. Tvrđeno je da se reč ˈKosovoˈ pored reči ˈBogˈ najčešće pominje u Gorskom vijencu. Ali nisu samo misao i poezija predeli za kosovsku tradiciju. Ona je za Njegoša život sam“.

Bilo bi lijepo kad bi ovaj Vidovdan bio prilika da iz plićaka podjela i međusobnog podozrenja, zaronimo u dublje, njegoševsko shvatanje tragedije, herojstva i slobode. Oni su u Njegoševoj Crnoj Gori, iz veličanstvenih stihova i svijeta poezije otjelotvoreni sišavši na grudi brojnih nosilaca Obilića medalje. Te su medalje naše pretke učinile Obilićevim i Lazarevim saborcima, iako su ih dijelili vjekovi poraza i uporne borbe za slobodu. Ali da se desi nemoguće, da se premoste vjekovi i da se braća razumiju, potreban je ponekad samo jedan mali tren dobre volje.

Za početak.

(Stavovi kolumnista ne odražavaju nužno stavove redakcije Pobjede)

Svijet

Poneđeljak, 30. jun 2025.

13

BIA privodila cio dan, što je izazvalo nove proteste jer je uhapšeno 77 osoba, studenti apeluju da se ne napuštaju fakulteti

BEOGRAD - Dan poslije vidovdanskog protesta u Beogradu i brutalnog obračuna policije sa demonstrantima svako je nastavio da radi svoj posao: BIA sačekuje studente ispred fakulteta i privodi cijelog dana na informativne razgovore bez prethodnog poziva i naloga, a studenti na mrežama objavljuju da ih policija bukvalno kidnapuje, dio studenta je na fakultetima.

Dio sa građanima protestuje ispred Višeg javnog tužilaštva i policijske stanice „29. novembar“.

Predsjednik Srbije se u 11 sati obratio narodu, proglasio pobjedu, najavio nova hapšenja i odletio na dva dana u Španiju na četvrtu Međunarodnu konferenciju UN o finansijskom razvoju.

Novi protesti

„Pumpaj“, „Pumpaj“, „Pustite ih sve“, „Uhapsite Vučića“, „Vučiću pederu“, „Raspišite izbore“, „Studente ne damo“ - vikali su građani u velikom broju u večernjim satima ispred Višeg javnog tužilaštva (VJT) gdje je protest trajao od ranog jutra. Iako okruženi jakim policijskim snagama, koji su bile oko demonstranata, ali i u okolnim ulicama - broj građana se povećavao.

- Prava priroda ove vlasti je namjera da se silom slomi veliki bunt koji traje već sedam mjeseci - rekla je profesorka Jelena Kleut sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Osim toga, zbog privođenja studenata počela je građanska neposlušnost, pa su stanovnici Zemuna, Banovog brda i Autokomande postavili fizičke blokade od kontejnera i improvizovanih ograda na nekoliko lokacija u ovim naseljima. Policija se nalazi sa druge strane tih barikada i ne prilazi demonstrantima. U jutarnjim satima demonstracije su bile i ispred policijske stanice u Bulevaru despota Stefana poznatije kao „29. novembar“.

Policija je saopštila da je poslije mitinga tokom noći privedeno 77 građana i da je povrijeđeno 48 policajaca. Međutim, nijesu prikazali slike povrijeđenih policajaca.

Terminalna faza

Pored Beograda, i u Novom Sadu su počele blokade pojedinih djelova grada zbog hapšenja i brutalne intervencije policije u Beogradu 28. juna.

- Režim ulazi u terminalnu fazu nasilja, jasno je na čijoj je strani ogroman broj ljudi jer vlast nema drugi odgovor nego da pokuša silom da ugu-

Cijele protekle noći oglašavale su se sirene za vazdušnu opasnost širom Ukrajine

Rusija izvela najveći vazdušni napad od početka rata KIJEV - Ruske snage su preko noći ispalile više od 500 vazdušnih projektila i dronova na Ukrajinu, saopštio je Kijev 29. juna, opisujući napad kao najveći vazdušni udar na zemlju od početka rata.

- Gotovo cijelu noć su se oglašavale sirene za vazdušnu opasnost širom Ukrajine - 477 dronova je bilo na našem nebu, većina njih rusko-iranski „šahedi“, zajedno sa 60 raketa različitih tipova - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na društvenim mrežama.

- Stambena zgrada u Smili je takođe pogođena, a povrijeđeno je dijete - napisao je Zelenski, govoreći o napadu u

centralnoj oblasti Čerkasi u kojem je ranjeno šest osoba, prema regionalnoj vojnoj administraciji. Zelenski je optužio Rusiju za „ciljanje svega što održava život“.

Rekao je da je ukrajinski pilot Maksim Ustimenko poginuo „dok je odbijao“ ruske napade.

- Danas je uništio sedam vazdušnih ciljeva - rekao je Zelenski. Pohvalio je ukrajinsko vazduhoplovstvo za „herojsko čuvanje našeg neba“, dodajući da je „zahvalan svima koji brane Ukrajinu“.

Zelenski je ponovio pozive zapadnim saveznicima Ukrajine za kontinuiranu podršku Kijevu kako bi se pomoglo u odbrani od ruskih napada.

- Ukrajina treba da ojača svo-

REUTERS / TANJUG

Počela građanska neposlušnost, blokada pojedinih kvartova Beograda i protesti na više lokacija istovremeno

Vučić proglašava pobjedu, a BIA hapsi

ši proteste - rekao je profesor Vladimir Mihić sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, sa kojeg je priveden je student Nikola Popović.

Policija privodi i građane i studente po već viđenom scenariju: „Pojavila su se trojica, počeli da viču da su policija, nijesu se legitimisali i odveli su mog kolegu, ubacili ga u automobil. Ne znamo gde je“, opisao je student Filozofskog fakulteta privođenje svog kolege.

Gotovo identičnu situaciju privođenja kolega opisali su i studenti sa Veterinarskog i Poljoprivrednog fakulteta.

ju protivvazdušnu odbranu — stvar koja najbolje štiti živote.

To su američki sistemi, koje smo spremni da kupimo. Računamo na liderstvo, političku volju i podršku Sjedinjenih Država, Evrope i svih naših partnera - napisao je.

Ukrajinsko vazduhoplovstvo je saopštilo da je oborilo 249 ruskih dronova i raketa ispaljenih preko noći, a da je 225 dronova nestalo sa radara.

Jurij Ignat, šef komunikacija vazduhoplovstva, rekao je za Asošijeted pres da je posljednji ruski napad bio „najmasovniji vazdušni udar“ na Ukrajinu od početka ruske invazije na zemlju u februaru 2022.

Napad je naveo Poljsku i saveznike da podignu avione kako bi osigurali bezbjednost poljskog vazdušnog prostora, saopštila je poljska vojska 29. juna. Žrtve i šteta su prijavljeni iz najmanje šest regiona širom Ukrajine, uključujući Lavov i Ivano-Frankivsk na zapadu zemlje, Mikolajiv na jugu, Zaporožje na jugoistoku i Poltavu u centralnoj Ukrajini.

Saopštenje civilne odbrane u Gazi

Najsigurnije mjesto

Zbog privođenja studenti u blokadi uputili su javni poziv kolegama da ne izlaze sa svojih fakulteta, a posebno se to odnosi na one studente koji su učestvovali u radionicama na Građevinskom i

Elektrotehničkom fakultetu. „Postoji ozbiljna opasnost da će policija privoditi studente odmah po napuštanju fakultetskih zgrada po nalogu VJT... Fakulteti su naše jedino sigurno utočište. Ostanimo mirni, pribrani i složni“, naveli su studenti.

Optužbe

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je privedeno šest osoba i određeno im je zadržavanje od 48 sati i da je

privođenje i dalje u toku. Privedeni su osumnjičeni za nasilnu promjenu ustavnog poretka jer su na Građevinskom i Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu „dogovarali i pripremali napad na državne institucije, blokadu puteva i krucijalnu infrastrukturu na teritoriji cijele države, kako bi nasilnim putem promijenili državni poredak“, navodi VJT. Violeta Cvejić

U izraelskim operacijama poginulo 17 ljudi, među njima i troje djece TEL AVIV - Civilna odbrana u Gazi objavila je da je 17 ljudi poginulo, uključujući troje djece, u današnjim udarima ili pucnjima izraelske vojske širom te palestinske teritorije razorene tokom više od 20 mjeseci rata.

Takođe je bilo više desetina ranjenih koji su prebačeni u bolnice poslije tih napada, rekao je za Frans pres Mahmud Basal, portparol te organizacije za prvu pomoć.

Frans pres kaže da, s obzirom na restrikcije uvedene medijima u pojasu Gaze i teškog pristupa na terenu, nije u mogućnosti da provjeri te podatke od nezavisnih izvora.

Basal je rekao da je izvedeno pet vazdušnih napada dronovima ili borbenim avionima, u kojima je poginulo 16 ljudi širom cijele teritorije pod opsadom.

Rekao je da je dvoje djece porodice Azam poginulo, a više ljudi je ranjeno u izraelskom napadu na jednu kuću izvedenom u zoru na jugoistoku grada Gaze.

Pored toga jedan 18-ogodišnji mladić poginuo je od izraelske vatre dok je čekao za raspodjelu hrane u južnom sektoru al Alam, rekao je Basal.

Izraelska vojska je juče naredila evakuaciju više kvartova na sjeveru pojasa Gaze gdje je rekla da sprovodi operacije „ekstremne snage“ protiv

palestinskog islamističkog pokreta Hamas.

Na upit Frans presa izraelska vojska nije željela da komentariše Basalove izjave o broju poginulih i samo ponovila da sprovodi operacije protiv Hamasa.

Poslije stupanja na snagu primirja sa Iranom u utorak, nakon 12 dana sukoba, izraelska vojska je saopštila da se ponovo koncentriše na Gazu u nastojanju da vrati taoce i rasformira režim Hamasa.

Uprkos intenziviranju izraelskih operacija, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je blizu primirje između Izraela i Hamasa i da bi moglo da se dogovori iduće nedjelje.

14 Hronika Podgorice

Podgorica pet dana bila dom dječje igre i novih prijateljstava Podgorica je proteklih pet dana bila više od grada – bila je dom dječije igre, uzbuđenja, navijanja, aplauza i novih prijateljstava.

s.milović

Na Trgu nezavisnosti spuštena je zavjesa na drugo izdanje međunarodnog turnira Mini-basket Podgorica, koji je okupio mlade talente iz regiona i Evrope, ostavljajući iza sebe trag koji se ne briše lako.

Pehar šampiona otišao je u ruke sjajne ekipe FMP-a iz Beograda, koja je pokazala zrelost i timsku igru kakva se rijetko viđa u ovom uzrastu. Srebro je zasluženo pripalo domaćem timu Anagastum Nikšić Basket, koji je igrao hrabro, srčano i predvođen podrškom sa tribina. Treće mjesto zauzela je odlična ekipa TED Ankara iz Turske, koja je turniru dala međunarodni pečat kvaliteta.

Tokom pet dana, od 23. do 28. juna, Podgorica je živjela u ritmu mini-basketa. Dvadeset ekipa iz osam zemalja igralo je na više lokacija širom grada – od Trga nezavisnosti do Njegoševog parka, Bemaks arene i školskih sala, a svaki

meč donosio je novu priču i dječiji osmijeh.

Turnir je otvoren veličanstvenim defileom učesnika kroz centar grada, a večeri su bile rezervisane za muziku, filmove pod vedrim nebom, DJ nastupe i koncert Edisa Agića i Hanibal benda. Grad je disao sa djecom – svaka lokacija bila je mala scena radosti, timske igre i navijačke energije.

Organizatori su se potrudili da ovaj turnir ne bude samo sportsko takmičenje već i kulturno-društveni događaj.

Uveden je i savremeni ,,phygital“ koncept koji je kombinovao fizičku i digitalnu igru, približavajući sport savremenim tehnologijama.

Završnica je donijela neizvjesne utakmice, ali i mnogo zagrljaja, razmijenjenih dresova i obećanja za buduće susrete.

Djeca su iz Podgorice ponijela medalje, ali i nešto mnogo vrednije – uspomene koje će pamtiti. Mini-basket Podgorica 2025 nije samo turnir već podsjetnik koliko sport može da povezuje, inspiriše i gradi bolje društvo – kroz igru, poštovanje i osmijeh djeteta. R.P.

Sonja Dragović iz Udruženja KANA o Prostornom planu Crne Gore do 2040.

Novi dokument p nastavak lošeg pl Verzija Plana za Podgoricu koja je bila na javnoj raspravi i koju je usvojila Skupština CG

Mnogi problemi koji su još prije skoro 20 godina identifikovani u Podgorici i dalje su prisutni, a u mnogim aspektima i složeniji nego ranije (seizmički rizik, nelegalna i predimenzionisana gradnja, opterećenost javne infrastrukture, problemi upravljanja otpadom i vodama, konflikti u korišćenju zemljišta, regionalne disproporcije uzrokovane migracijama). U svim ovim oblastima vidimo kontinuitet problema u prostornom razvoju glavnog grada, kao i nedostatak volje i kapaciteta da odgovorne institucije dođu do rješenja – neke su od ključnih stvari na koje ukazuje doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na Univerzitetskom institutu u Lisabonu Sonja Dragović iz Udruženja KANA U posljednje dvije decenije prostorni problemi Podgorice uglavnom su se usložnjavali i pogoršavali, a prema Prostornom planu Crne Gore do 2040. godine, koji je Skupština Crne Gore usvojila prije tri dana, taj trend će se samo nastaviti.

Sa turnira na Trgu nezavisnosti

Služba glavnog gradskog arhitekte digitalizovala svoje usluge

Postupak dobijanja saglasnosti na idejno rješenje moguće realizovati elektronski Postupak dobijanja saglasnosti na idejno rješenje, u nadležnosti Glavnog gradskog arhitekte, od sada je moguće realizovati elektronski – bez potrebe za dolaskom na šalter.

Ova usluga predstavlja još jedan važan korak ka efikasnijoj i transparentnijoj gradskoj administraciji, a dio je šire strategije potpune digitalizacije uprave Glavnog grada.

- U sekciji Saglasnost na idejno rješenje na našem portalu elektronskih usluga epodgorica.me, podnosioci popunjavaju osnovne informacije i prilažu idejno rješenje u digitalnom obliku. Nakon podnošenja, u sekciji Moji predmeti potrebno je preuzeti popunjeni zahtjev u elektronskom obliku, potpisati ga kvalifikovanim elektronskim potpisom (za fizička ili pravna lica) – uz pomoć nove lične karte ili drugog važećeg sertifikata – i putem opcije Pošalji zahtjev dostaviti potpisani primjerak. Sve informacije o statusu predmeta, kao i obavještenja o eventualnim dopunama, korisnici dobijaju na svoju mejl-adresu, odnosno u elektronsko sanduče na portalu. Takođe, i konačna saglasnost biće dostavljena u elektronskom obliku u elektronsko sanduče korisnika – navode iz Službe glavnog gradskog arhitekte. Više I. M. informacija dostupno je na portalu epodgorica.me.

Mnogi problemi koji su još prije skoro 20 godina identifikovani u Podgorici i dalje su prisutni, a u mnogim aspektima i složeniji nego ranije. Oni obuhvataju seizmički rizik, nelegalnu i predimenzionisanu gradnju, opterećenost javne infrastrukture, probleme upravljanja otpa-

dom i vodama, konflikte u korišćenju zemljišta, regionalne disproporcije uzrokovane migracijama… U svim ovim oblastima vidimo kontinuitet problema u prostornom razvoju glavnog grada, kao i nedostatak volje i kapaciteta da odgovorne institucije dođu do rješenja.

Ovo su neke od ključnih stvari na koje za Pobjedu ukazuje doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na Univerzitetskom institutu u Lisabonu Sonja Dragović iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt), analizirajući kako će se Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine odraziti na dalji razvoj Podgorice.

NEREGULARNOSTI

Dragović smatra da se o Prostornom planu Crne Gore do 2040. godine ne može govoriti bez osvrta na proces usvajanja ovog dokumenta.

- Taj proces je isprva bio neobično usporen (od kraja javne rasprave u aprilu 2024. do utvrđivanja prijedloga plana u junu 2025. godine prošlo je više od godine), a na kraju neobjašnjivo ubrzan i obilježen nizom neregularnosti vezanih za promjene u zakonskom okviru i neispunjavanje zakonskih obaveza koje nadležno Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ima, naročito u vezi sa Strateškom procje-

nom uticaja plana na životnu sredinu. Manjkavosti procedure ne mogu, a da ne utiču na kredibilitet samog plana, tako da ga nije zahvalno ni komentarisati – poručuje Dragović.

Kada je u pitanju Podgorica, podsjeća da su se u posljednje dvije decenije prostorni problemi glavnog grada uglavnom usložnjavali i pogoršavali.

- Ako uporedimo procjenu postojećeg stanja iz aktuelnog Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine sa sličnom analizom koja je bila sastavni dio prethodnog prostornog plana Crne Gore (donesenog 2008. za period do 2020. godine), postaje jasno da su mnogi problemi koji su još prije sko-

JPU ,,Ljubica Popović“ juče je organizovala akciju

Ofarbali ogradu vrtića Preko Morače Javna predškolska ustanova ,,Ljubica Popović“ juče je organizovala farbanje spoljne ograde dvorišta istoimene vaspitne jedinice koja se nalazi u dvorišnom dijelu zgrada na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, u dijelu grada Preko Morače.

- U pitanju je zajednička akcija koja je uspješno realizovana zahvaljujući odzivu roditelja i građana koji su početnu fazu sazrijevanja proveli u ovoj ustanovi. Koristimo priliku da se posebno zahvalimo Vojsci Crne Gore i Crvenom krstu, koji su se takođe odazvali našem pozivu i time još jednom potvrdili senzibilitet i naklonjenost aktivnostima od šireg društvenog značaja – saopštili su iz JPU ,,Ljubica Popović“, uz napomenu da će nastaviti sa realizacijom ovih i sličnih akcija kako bi učinili ambijent u kojem odrastaju i sazrijevaju najmlađi doI. M. Sa akcije datno prijatnim.

JPU ,,LJUBICA POPOVIĆ“

Završeno drugo izdanje međunarodnog turnira Mini-basket Podgorica

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 30. jun 2025.

predviđa laniranja Smanjenje obradivih poljoprivrednih površina u korist građevinskog područja Sonja Dragović ističe da u okviru analize postojećeg stanja plan kaže da je izražen problem tendencije prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište.

- Ipak, u grafičkom dijelu jasno se vidi da finalna verzija plana u Podgorici predviđa smanjenje obradivih poljoprivrednih površina. Sa lijeve strane imamo mapu iz nacrta plana koji je bio na javnoj raspravi prošle godine, dok sa desne strane imamo mapu iz Prijedloga plana koji je na kraju usvojen. Uporedni pregled pokazuje da su značajne površine koje su u prethodnoj verziji plana bile označene kao obradivo poljoprivredno zemljište (kafena šrafura na mapi) u finalnoj verziji plana pretvorene u građevinsko područje (žuta boja na mapi), što nije u skladu sa upozorenjima iz plana koja upućuju na to da poljoprivredno zemljište treba čuvati i da prenamjena u građevinsko predstavlja veliki problem. Drugim riječima, plan prepoznaje problem, ali ne postavlja ograničenja, nego stvara uslove da se problematično prevođenje poljoprivrednih površina u građevinsko područje nastavi… Uz to, u tekstu plana se kaže da se građevinska područja mogu u detaljnoj planskoj dokumentaciji proširiti ili smanjiti – ovdje je naročito važno ovo „proširiti“, jer zapravo omogućava dalju eksploataciju prostora kroz izgradnju nekretnina i van (već prilično širokih) područja koja su u ovom planu označena kao građevinsko zemljište – upozorava Dragović.

ro 20 godina identifikovani u Podgorici i dalje prisutni, a da su u mnogim aspektima i složeniji nego ranije. Ovi problemi obuhvataju seizmički rizik, nelegalnu i predimenzionisanu gradnju, opterećenost javne infrastrukture, probleme upravljanja otpadom i vodama, konflikte u korišćenju zemljišta i regionalne disproporcije uzrokovane migracijama – ističe Dragović.

NEDOSTATAK VOLJE

U svim ovim oblastima, upozorava doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na Univerzitetskom institutu u Lisabonu, vidimo kontinuitet problema u prostornom razvoju glavnog grada, kao i nedostatak volje i kapaciteta da odgovorne institucije dođu do rješenja.

- Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine očekuje da će

Podgorica nastaviti da raste, ali pitanja razvoja ostavlja za razradu u okviru planske dokumentacije nižeg reda – kako se u tekstu prijedloga plana kaže, ,,u okviru izmjena PUP-a opštine Podgorica potrebno je definisati budući razvoj grada kroz rješavanje osnovnih i detaljnih namjena u prostoru i optimalno saobraćajno i drugo infrastrukturno opremanje gradskog urbanog središta, razvoj društvenih djelatnosti i adekvatnog uređenja slobodnih i zelenih površina“ (str. 197). Ovdje se treba sjetiti da je niz preporuka iz postojećeg PUP-a Podgorice (koji je inače bio donesen za period do 2020. godine, ali je i dalje na snazi, i trenutno je predmet izmjena i dopuna) još prije 15 godina upućivao na, na primjer, prekomjernu stanogradnju u Podgorici, kao i na raskorak između obima planirane stanogradnje sa jedne i potreba stanovanja i mogućnosti razvoja javne infrastrukture sa druge strane. Međutim, to nije usporilo rast novih stambenih kvartova, koji danas često ne ispunjavaju kriterijume dobrih mjesta za život; u samom planu kaže se da je Podgorici neophodna ,,urbana sanacija i planiranje razvoja grada u skladu sa principima humanog i kvalitetnog urbanog razvoja“ (str. 197). Postavlja se pitanje kojim instrumentima bi ta urbana sanacija mogla da se postigne, ako uzmemo u obzir to da u prethodnom periodu svijest o postojanju problema nije rezultirala akcijama koje bi taj problem makar pokušale da riješe. Zanimljivo je da plan tačno identifikuje probleme nastale zbog prekomjerne izgradnje stanova namijenjenih tržištu nekretnina i da preporučuje da izgradnju treba sprovoditi u skladu sa potrebama i prioritetima urbanih središta, posebno glavnog grada Podgorice…

Tako Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, u suštini, prilično tačno popisuje niz prostornih problema glavnog grada, dok istovremeno ostavlja mnogo prostora za to da se ti problemi u narednom periodu prodube i pogoršaju - dakle, da se trend koji smo zabilježili kao dominantan u posljednjih 20 godina nastavi i ubuduće – zaključuje Dragović.

I. MITROVIĆ

Opština Zeta ulaže još 1,6 miliona eura u putnu infrastrukturu

Opština Zeta nastavlja i ove godine s intenzivnim radovima na rekonstrukciji putne infrastrukture.

- Na osnovu sporazuma potpisanog sa Glavnim gradom, radove izvodi firma Putevi, čiji je osnivač Glavni grad, u ukupnoj vrijednosti preko 1,6 miliona eura.

Rekonstruišu se dotrajale i oštećene ulice, kao i makadamski putevi, sa ciljem da se građanima obezbijede kvalitetniji i sigurniji uslovi za svakodnevni život I. M. – poručuju iz Puteva.

PUTEVI DOO

Rekonstruišu dotrajale ulice i asfaltiraju makadamske puteve

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i juče imali pune ruke posla, pomagala im avionska jedinica Direktorata za vanredne situacije

Gasili požar na teritoriji Podgorice i Zete Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i juče su bili aktivni na gašenju požara na teritoriji Podgorice i opštine Zeta.

V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović izjavio je za Pobjedu da su na teritoriji Podgorice i Zete juče prije podne bila aktivna četiri požara i to u Kokotskom polju, Piperima, Matagužima i Ljajkovićima. Navodeći da su ovi požari tokom dana ugašeni, dodao je da je oko 14 časova izbio požar u blizini vodoizvorišta Bolje sestre, između Grbavaca i Vukovaca.

- Tamo gori brdo, u pitanju je nepristupačan teren. Ugasili smo naprtnjačama lijevi kraj.

Ali vatra se širi se prema vodoizvorištu i kućama na desnoj strani brda, koje su udaljene nekih 500-600 metara. Zatražili smo pomoć od Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore, avion je počeo da djeluje oko 18.30 časova – kazao je Bojanović, uz napomenu da očekuju da i taj požar brzo stave pod kontrolu.

IZAZOVI

Od 19 sati u subotu do sedam časova juče ujutro podgorički vatrogasci-spasioci gasili su 14 požara: kod mosta Luča, u mjestima Šušunja, Kokotsko polje, Pričelje, Dromira, Donji Kokoti, Vukovci, Ljajkovići, Ponari, Botun, Sukuruć, Mahala, Mataguži. Subota je za njih bila veoma izazovna, a u najvećoj mjeri gašenje velikih požara na teritoriji Podgorice, Tuzi i Zete otežavao im jak sjeverni vjetar. Najteže je bilo u okolini Tuzi, gdje su izgorjela dva automobila, a dvijema osobama ukazana je hitna pomoć jer su se nagutale dima. Vatra je za-

I. MITROVIĆ

0. godine i daljem razvoju Podgorice

15

Požar u Matagužima

hvatila veliku površinu između Tuzi, Milješa i Karabuškog polja. Vatrena stihija u Donjim Kokotima zahvatila je ogromnu površinu polja, a potom se vatra proširila ka domaćinstvima. Tamo je bilo i prekida u snabdijevanju električnom energijom usljed intervencije vatrogasaca. Gorjelo je i Ćemovsko polje, nedaleko od Starog aerodroma. Vatrogasci su intervenisali i u Ljajkovićima u Zeti, gdje se takođe vatra bila primakla kućama. U poslijepodnevnim satima svi ti požari su stavljeni pod kontrolu, a pripadnicima Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada pomagale su kolege iz opština Nikšić i Bar, kao i Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore.

ODGOVORNOST

Iz Službe zaštite i spašavanja apeluju na građane da se suzdrže od svih aktivnosti koje mogu doprinijeti stvaranju i širenju požara, kao i da prijave namjerno podmetanje koje rade neodgovorni pojedinci.

Zbog izrazito visokih temperatura i sušnog perioda koji je zahvatio naš region i iz poli-

cije apeluju na sve građane da pokažu maksimalnu odgovornost i oprez kako bi se spriječilo izbijanje požara na otvorenom prostoru. Podsjećaju da i najmanji nemar, poput odbacivanja opuška od cigarete ili staklene ambalaže, može izazvati velike požare koji ugrožavaju živote ljudi, imovinu i prirodnu sredinu.

Podsjećamo, zbog ekstremno visokih temperatura i povećane mogućnosti izbijanja požara, 24. juna je stupila na snagu Naredba o zabrani paljenja vatre na otvorenom, koja će trajati do kraja požarne sezone, odnosno do 1. oktobra 2025. godine. U tom kontekstu, iz Službe zaštite i spašavanja obavještavaju građane da je – strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostoru. Neophodno je dodatno urediti i pokositi privatna imanja, naročito na seoskom području i oko objekata koji su napušteni ili se rijetko boravi u njima. Zabranjena je upotreba pirotehničkih sredstava (petardi, vatrometa i sl.) bez prethodno pribavljene saglasnosti nadležnog organa, u skladu sa važećim zakonskim propisima.

I. MITROVIĆ

Turnir u malom fudbalu Trofej Podgorice počinje 17. jula

Pozivaju na nadmetanje na kultnom terenu Stadiona malih sportova Turnir u malom fudbalu Trofej Podgorice zvanično će početi 17. jula, a ekipe će se duže od mjeseca nadmetati na kultnom terenu Stadiona malih sportova pod Goricom.

Prijave za četvrto izdanje Trofeja Podgorice zvanično su otvorene 19. juna, a broj ekipa je ograničen. Organizator turnira je Fudbalski klub „Centar“, uz pokroviteljstvo Sekretarijata za sport Glavnog grada, a sav prihod od kotizacija i ove godine biće uplaćen u humanitarne svrhe.

U grupnoj fazi ekipe će igrati po sistemu svako sa svakim,

dva poluvremena po 20 minuta bez zaustavljanja vremena (osim u posljednja dva minuta), u večernjim terminima od 19.30 do 23.30 časova, a po dvije najbolje iz svake grupe iz-

boriće plasman u eliminacionu fazu.

Ekipe, koje ispune uslove za učešće, na terenu će nastupiti u formaciji „5+1“, a mogu prijaviti najviše 16 igrača.

Svi članovi prijavljenih ekipa moraju biti punoljetni, a svaka ekipa je dužna da uplati 200 eura na donatorski žiro-račun Sekretarijata za sport Glavnog grada broj 510-178185-52.

Da bi se ekipa registrovala za učešće na Trofeju Podgorice, neophodno je da dostavi dokaz o izvršenoj uplati, naziv ekipe, spisak igrača i kontakt telefon na mejl-adresu trofejpodgorice@podgorica.me.

I. M.

16 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 30. jun 2025.

ANIKO KOVACS

Dosta posla čeka Savića do SP

PODGORICA – Pobjeda i dva poraza učinak je vaterpolo reprezentacije Crne Gore na turniru u Budimpešti.

Naš tim je u Mađarskoj odigrao solidan turnir, sa oscilacijama i detaljima na koje će morati da se još radi do starta Svjetskog prvenstva 12. jula u Singapuru.

Ali bez obzira na dva posljednja – ubjedljiva poraza, od domaćina (15:8) i juče od Španije 18:10 (4:2, 9:3, 3:2, 2:3), izabranici selektora Dejana Savića nijesu razočarali. Od startne pobjede nad Srbijom od gola razlike, kapiten Petar Tešanović i drugovi ionako umorni od bazičnih priprema, za manje od 13 sati odi-

grali su dva meča i to sa favoritima za medalju na SP, što se odrazilo na igru. Nijesu imali dovoljno svježine, a ni fokusa prije svega u posljednjem meču sa ,,furijom“, koja je u drugoj četvrtini, serijom 5:0, stigla do visokih 11:4.

U našem timu najefikasniji je bio Dušan Matković sa tri gola (bez promašaja), Đuro

Radović dao je dva, a po jedan postigli su Balša Vučković, Aljoša Mačić, Jovan Vujović, Strahinja Gojković i Vasilije Radović.

Alvaro Granados je sa pet golova predvodio španski tim.

Naš tim 5. jula putuje u Singapur gdje su planirani treninzi sa reprezentacijom Španije.

A. M.

FORMULA 1

Pobjeda i dva poraza učinak „ajkula“ na turniru u Mađarskoj

Na VN Austrije dominirali vozači Meklarena

Noris prvi, katastrofa za Ferstapena PODGORICA – Slavlje Meklarena u režiji Norisa i Pjastrija.

Britanac i Australijanac su dominirali na VN Austrije, 11. trci ovogodišnjeg izdanja Formule 1. Na „Red Bul ringu“ Lando Noris je upisao treću ovosezonsku pobjedu, a iza sebe je za dvije i po sekunde ostavio Pjastrija. Meklaren je u Špilbergu napokon, poslije 24 godine zabilježio prvi trijumf!

Na podijumu je završio Šarl Lekler u Ferariju, sa 15 sekundi zaostatka za prvoplasiranim.

Meklaren je izdominirao, ali 11. ovogodišnju trku po dobrom neće pamtiti aktuelni šampion Maks Ferstapen, kojeg je već u prvom krugu sa staze izgurao Kimi Antoneli u Mercedesu. Ali problemi su nastali mnogo ranije, kada je kroz dramu prošao Karlos Sains koji nije mogao da pokrene bolid uoči prvog kruga zagrijavanja. I kada je ekipa Vilijamsa mislila da je sve u redu sa bolidom, zapalile su

se kočnice i španski vozač je odustao od trke.

Do 10. kruga na stazi je relativno sve bilo mirno, a onda je krenula ,,mrtva trka“ Meklarena. Posustao je australijski vozač koji je imao dobre šanse da ugrozi kolegu. Konkurencija je bila daleko iza njih, a vidjelo se koliko nakon zamjene pneumatika. Neke vozače pretekli su za cio krug.

Iza trećeplasiranog Leklera zavšio je Luis Hamilton, a peti je bio još jedan Britanac – Džordž Rasel. Šesto mjesto osvojio je Lijam Loson iz Rejsing Bulsa, a žestoku borbu za sedmo mjesto vodili su Fernando Alonso i Gabrijel Bortoleta. Iskusniji Španac i dvostruki šampion izašao je kao pobjednik. Deset najboljih kompletirali su Niko Hilkenberg i Esteban Okon.

U generalnom plasmanu vodi Pjastri sa 216 bodova, Noris ima 15 manje, Ferstapen je treći sa 155…

Naredna trka je u Velikoj Britaniji krajem sedmice. A. M.

OSCG

U Podgorici završen FIVB seminar najvišeg nivoa za odbojkaške trenere

PODGORICA – Svečanim uručenjem sertifikata, u Hotelu „Voco“ u Podgorici, završen je „FIVB Coaches Course Level 3“, odnosno trenerski seminar najvišeg nivoa Svjetske odbojkaške federacije.

Osmodnevni seminar je organizovao Odbojkaški savez Crne Gore, a uspješno ga je položilo 18 trenera, kojima je sertifikate uručio Veselin Vuković, crnogorski proslavljeni odbojkaški trener i predsjednik trenerske komisije OSCG.

Seminar je, inače, okupio 20 trenera iz cijelog svijeta – Indije, Singapura, Grčke, Makaoa, Libana, Sjeverne Makedonije, Holandije, Engleske, Mađarske, Kosova, Turske i Kipra, dok je predstavnik Crne Gore bio Ivan Joksimović, u dva navra-

ta bivši selektor Crne Gore, koji je uspješno završio seminar.

Predavači na seminaru bili su Gustavo Mečik i Ćengiz Akarčesme. Iz OSCG je saopšteno da je „direktor seminara Gustavo Mečik u svom obraćanju zahvalio Odbojkaškom savezu Crne Gore na sjajnoj organizaciji seminara, posebno imajući u vidu da on zbog situacije u Izraelu nije mogao da lično prisustvuje, ali je OSCG odličnom organizacijom stvorio uslove za nesmetano odvijanje seminara“.

Svečanoj ceremoniji zatvaranja seminara i uručenju sertifikata prisustvovali su Nikola Kažić i Ivan Bošković, predsjednik i generalni sekretar OSCG. Projekat se realizovao uz podršku Olimpijske solidarnosti, Crnogorskog olimpijskog komiteta i Ministarstva sporta i mladih Crne Gore.

OSCG je u prošlosti uspješno organizovao „FIVB coaches course level 1“ (2016. godine) i „FIVB coaches course level 2“ (2018. godine), i jedini je savez iz Evrope koji je dobio organizaciju seminara najvišeg nivoa, pošto će se ove godine u svijetu održati ukupno samo pet, i to još u Nigeriji, Ekvadoru, JorS. J. danu i Alžiru.

MOTO GP

Sertifikate uručio Veselin Vuković, predsjednik trenerske komisije, položio i Ivan Joksimović

Moto GP, Velika nagrada Holandije

Mark Markes tri od tri PODGORICA – Vozač Dukatija Mark Markes slavio je na Velikoj nagradi Holandije, u 10. trci ovogodišnjeg Moto GP šampionata. Španac je vezao tri pobjede, a u Asenu je zabilježio šesti ovosezonski trijumf. U karijeri je 94. puta bio najbolji, a u ,,kraljevskoj klasi“ 68. Ispred njega je po broju pobjeda samo Valentino Rosi (89).

Drugi je bio Marko Beceki na Apriliji, a treći – drugi vozač Dukatija Frančesko Banjaja.

Mlađi od braće Markes Aleks

doživio je pad i prema posljednjim informacijama čeka ga operacija šake. Do pada je došlo nakon duela sa Pedrom Akostom.

Stariji Markes je bio najbrži i u sprintu, a do trijumfa je stigao težim putem. Banjaja je poveo trku, čuvao čelo do osmog kruga, kada ga je pretekao Beceki, a brzo i Akosta koji je bio ispred Italijana narednih osam krugova. U cilju je Banjaja bio dvije sekunde iza Becekija, a tri i po ispred Španca.

Među 10 završili su Maverik Vinjales, Fabio di Đanantonio, Franko Morbideli, Raul Fernandes, Enea Bastijanini i Fabio Kvartararo.

Stariji Markes vodeći je generalnom plasmanu, ima 68 bodova više od mlađeg brata, a Banjaja je na poziciji tri sa 6 bodova.

Moto GP šampionat seli se u A. M. Njemačku 11. jula.

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Uzbuđenje raste – slikovito je BBC najavio početak novog izdanja ponosa britanskog sporta.

Danas startuje Vimbldon, najveći teniski turnir na svijetu, grend slem drugačiji i važniji od svih ostalih.

Karlos Alkaras igra za treću uzastopnu titulu u ,,Ol Ingland klubu“ nakon što je pobijedio Novaka Đokovića u posljednja dva finala na Centralnom terenu. Španac je početkom juna protiv Janika Sinera nadoknadio zaostatak od 0:2 u setovima u jednom od boljih finala Rolan Garosa svih vremena i došao do pete grend slem titule – a tek su mu 22 godine. Đoković juri rekordnu 25. titulu na grend slemovima, nakon što se izjednačio s Margaret Kort po trofejima na najvećim turnirima pobjedom na US openu 2023. godine.

Tenis

17

Danas počinje Vimbldon, najveći teniski turnir na svijetu

Alkaras napada het-trik, Đokovićev posljednji ples?

X/WIMBLEDON

PODGORICA – Kvalifikacije su završene. Besprijekorni travnati tereni čekaju.

Jagode su ubrane.

Arena

NOVAK: OVDJE SAM POSEBNO INSPIRISAN

Tridesetosmogodišnji Srbin jedini je od ,,stare garde“ koji parira teniserima nove generacije, ali godine, ipak, čine svoje – Alkaras i Siner osvojili su šest posljednjih grend slem turnira.

- Volim Vimbldon, oduvijek sam sanjao da igram na Centralnom terenu i osvojim titulu. Imam šest finala u posljednjih šest turnira ovdje, iz više razloga igram dobro na Vimbldonu i to je vjerovatno moj najkonstantniji slem u posljednjih 10 godina – rekao je Đoković.

- Definitivno sam emotivno povezan sa Vimbldonom od ranih dana moje karijere. Kada dođem ovdje, osjećam se posebno inspirisano da odigram najbolji tenis. Svim znamo kakvu tradiciju i kulturu ima ovaj turnir i impresivno je osjetiti tu tradiciju – naveo je Đoković.

KARLITOS: PUN SAM SAMOPOUZDANJA

Prvi Alkarasov rival je Italijan Fabio Fonjini, 130. na ATP listi, a Đokovićev Francuz AleksandarMiler, 40. igrač svijeta. Španac će na teren danas od 14.30 sati, dok će Srbin prvi meč odigrati sjutra.

Njih dvojica nijesu u istom dijelu kostura i ne mogu se sresti prije finala.

- Pun sam samopouzdanja i ove godine. Posljednje dvije godine sam u finalu igrao protiv Novaka… Vidjećemo što će biti ove godine. Pokušaću da se domognem finala, pružiću sve od sebe i igraću najbolji tenis, pa ćemo vidjeti koliko daleko mogu da doguram – naveo je Alkaras, koji je pred početak turnira igrao golf sa Endijem Marejem. Đoković je nedavno izjavio da nije siguran da li će više igrati na Rolan Garosu, što implicira da bi ovo mogao da mu bude i posljednji Vimbldon u karijeri.

- Da li mi je ovo posljednji ples?

Ne znam. Kao ni što je slučaj o bilo kom drugom slemu koji budem igrao. Moja želja je da igram još nekoliko godina. Volio bih da budem fizič-

Alkaras pobijedio Đokovića u posljednja dva finala Vimbldona

Ove godine će Vimbldon imati najviše domaćih predstavnika još od 1984. godine – ukupno 23, od čega 13 kod muškaraca i 10 kod dama ki zdrav i mentalno motivisan da nastavim da igram na najvišem nivou. To mi je cilj, ali u ovim godinama ko zna. Saglasan sam da mi je Vimbldon najbolja šansa za 25. grend slem titulu zbog rezultata koje imam na njemu i zbog toga kako se osjećam i kako igram na ovoj travi – istakao je Novak.

Italijanski teniser Janik Siner nada se da će se oporaviti od srceparajućeg poraza u Parizu, a Vimbldon je jedini grend slem na kojem još nije igrao u finalu.

U pripremama za nezvanično prvenstvo svijeta ispao je u drugom kolu ,,Hale opena“ od kasnijeg osvajača Aleksandera Bublika, koji je u dobroj formi i mogao bi da pomrsi račune najvećim favoritima.

Siner, prvi nosilac, sjutra će igrati sa sunarodnikom Lukom Nardijem.

Zanimljivi mečevi prvog kola mogli bi da budu i Holger Rune – NikolasĐari, TejlorFric – ĐovaniMpečiPerikar, GaelMonfis – IgoAmber, Haume Munar – Bublik...

NEIZVJESNO KOD DAMA

U ženskom dijelu Vimbldona nijedna igračica nije uspjela da osvoji uzastopne titule još od 2016. kada je Serena Vilijams osvojila sedmu titulu, drugu zaredom.

Prošle godine Čehinja Barbora Krejčikova je slavila i tako nastavila stopama sunarodnice MarketeVondroušove, koja je 12 mjeseci ranije postala pr-

Rekordan nagradni fond Pobjednici Vimbldona u obje konkurencije u singlu dobiće ove godine tri i po miliona eura.

To je rekordna suma ne samo na ,,Ol Ingland klubu“, već i na bilo kojem grend slemu.

Ukupan nagradni fond je oko 63 miliona eura, što je povećanje od sedam odsto u odnosu na prošlu godinu, a dvostruko je više nego prije 10 godina.

- Izuzetno smo ponosni na

činjenicu da ako se osvrnete 10 godina unazad možete vidjeti povećanje u tom periodu, a konkretno sedam odsto ove godine. Slušali smo igrače, sarađivali s njima – kazala je predsjednica ,,Ol Inglanda“ Debora Dževans.

vi nenositeljka koja je podigla trofej na ovom turniru.

Arina Sabaljenka, prva teniserka svijeta, koja je stigla do finala na pet od posljednjih šest grend slem turnira na kojima je učestvovala, i dalje je bez finala na Vimbldonu.

Bjeloruskinja je trostruki osvajač grend slem turnira u pojedinačnoj konkurenciji, ali je poražena u posljednja dva velika finala, na Australijan openu od Medison Kiz i Koko Gof na Rolan Garosu.

Gof je među glavnim favoriti-

ma na Vimbldonu, ali nikada nije prošla dalje od četvrtog kola u Londonu.

Drugoplasirana iz prošle godine, Jasmin Paolini, pokušaće da napravi korak više, a u titulu vjeruju i bivša svjetska broj 1 Iga Sfjontek – koja je u petak lako pobijedila Paolini u Bad Homburgu, i pobjednica Vimbldona iz 2022. Elena Ribakina...

Među kandidatkinjama za tron su i Džesika Pegula, najveća britanska nada Ema Radukanu...

Međutim, Radukanu je dobila težak žrijeb. Bivši prvak Marketa Vondroušova je moguća protivnica u drugom kolu, dok će je Sabaljenka vjerovatno čekati ako stigne do trećeg kola.

Sabaljenka turnir otvora protiv kanadskog kvalifikanta Karson Branstin, dok će šampionka Barbora Krejčikova igrati protiv Filipinke AleksandreEale.

Iga Sfjontek će igrati protiv Veronike Kudermetove, a drugi nosilac Koko Gof protiv Ukrajinke Dajane JastremN. KOSTIĆ ske.

18 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Đorđije Jovanović p minutažu u Budućn

Evropsko prvenstvo za košarkašice

Belgija odbranila tron, preokretom u finišu do zlata Košarkašice Belgije vladaju Evropom – prvak Evrope odbranio je titulu nakon pobjede nad Španijom u finalnom duelu u Pireju 67:65. Španija je vodila 65:53 na 2,56 prije kraja i činilo se da će vratiti trofej, a onda je uslijedio nevjerovatan preokret šampiona, koji je serijom 14:0 došao do velikog trijumfa.

U prvom poluvremenu, inače, igralo se uglavnom koš za koš, da bi Španija u 16. minutu stigla do 30:22, A u finišu prvog poluvremena bilo je 36:27.

Ekipa Majka Tiboa je serijom 16:5 preokrenula na 47:43 u 26. minutu. Španija se konsolidovala i vezala 13 poena za prvu dvocifrenu prednost (59:49) u 25. minutu. Kada su Špankinje povele 12 razlike (65:53) na dva minuta i 56 sekundi prije, kraja činilo se da je sve završeno.

Uslijedile su nevjerovatne

greške - pri vođstvu od jednog poena izgubile su loptu na dodavanju na centru, a zatim i napravile korake kada je Delar dovela Belgijanke u vođstvo (66:65), pet sekundi prije kraja.

Trio Žuli Almond sa 19, Liskens sa 17 i Meseman sa 16 poena bile najbolje u redovima Belgije, dok su kod Italije bile dvocifrene Ajuso, Ginzo i Helena Puejo ubacile su po 11, a Karera 10 poena.

Belgijanke su se osvajanjem titule priključile domaćinu Njemačkoj na narednom Svjetskom prvenstvu. Kroz kvalifikacije će Mundobasketa pokušati da se dokopaju Španija, Francuska, Italija, Turska, Češka i Mađarska.

Naredno Evropsko prvenstvo će biti održano 2027. godine u Belgiji, Litvaniji, Finskoj i R. P. Švedskoj.

Crnogorski štoper ne ostaje u Novom Pazaru

FK NOVI PAZAR

Rubežić se vraća u Aberdin

Italiji medalja nakon 30 godina Košarkašice Italije su nakon 30 godina osvojile medalju na Evropskom prvenstvu.

Naime, Italija, koja je posljednju provjeru za ovaj šampionat imala protiv Crne Gore, u borbi za bronzu u Pireju savladala

PODGORICA - Slobodan Rubežić se prošle zime iznenađujuće vratio u Novi Pazar, bio dio tima koji je izborio izlazak u Evropu, ali je saradnji s njegovim omiljenim klubom očigledno došao kraj.

Srpski mediji pišu da će se crnogorski fudbaler vratiti u Aberdin, koji nije želio da ga pusti na novu pozajmicu.

Naš štoper je u julu iz 2023. iz Novog Pazara otišao u Škotsku i dugo bio jedan od boljih igrača ,,crvenih“.

Kada mu se minutaža smanjila, odlučio je da ode na pozajmicu u Novi Pazar, što se ispostavilo kao dobar potez.

Sada ga očigledno čeka novi početak u ostrvskom fudbaNe. K. lu...

Budućnost se nije proslavila protiv Slaven Belupa u slovenačkim Beltincima

Poraz ,,plavih“ na kraju priprema u Sloveniji PODGORICA – Budućnost se nije proslavila posljednjeg dana priprema u Sloveniji – ,,plavi“ su u Beltincima izgubili od Slaven Belupa sa 3:0.

Ne baš lijep rezultatski utisak u ,,generalci“ pred evropski dvomeč sa jermenskom Noom u kvalifikacijama za Ligu šampiona.

Ne baš pozitivno izdanje pred očima novog trenera Nena-

da Lalatovića, koji je prije tri dana preuzeo ekipu od Ivana Brnovića.

Crnogorski prvak primio je golove u drugom poluvremenu.

Prvo je Lepinjica u 46. minutu snažnim udarcem pod prečku proparao mrežu Podgoričana, da bi Jagušić u 53. duplirao prednost hrvatskog tima.

Budućnost je sama sebe matirala u 56. minutu kada je Barać probio po lijevom krilu, ubacio loptu u kazneni prostor, a potom je uslijedio autogol.

Ekspedicija ,,plavih“ danas se vraća kući.

Meč sa Noom igra se 8. jula u Abovjanu, a revanš je sedam dana kasnije pod Goricom. D. K.

je Francusku 69:54 (23:22, 19:14, 11:9, 16:9).

Italija je konstantno bila u plusu, često i dvocifrenom, ali je Francuska osam minuta prije kraja uspjela da smanji zaostatak (53:50), ali dramatičnog finiša nije bilo.

Sesilija Zandalasini je ubacila 20 poena. Dvocifrene su bile još Konstanca Verona i Lorela Kubaj sa po 11 poena.

Jedina dvocifrena u reprezentaciji Francuske bila je Maminjan Ture sa 13.

Održan atletski miting „Pljevlja 2025“

Najbolji Zorana Bukvić i Tomaš Đurović PODGORICA – Srpska atletičarka Zorana Bukvić i Crnogorac Tomaš Đurović ostvarili su najbolje rezultate po IAFF tablicama na trećem Međunarodnom atletskom mitingu u Pljevljima.

Na pomenutom takmičenju nastupilo je 60 atletičara iz Crne Gore i Srbije.

Atletičar AK Rudar Uroš Kotlaja postavio je rekord Crne Gore za mlađe juniore na 300 m sa rezultatom 35,76.

Pobjednici po disciplinama – ŽENE: 60 m djevojčice: 1. Dunja Drobnjak (Rudar) 9,82, 2.

Jelena Delević (Lim) 9,88, 3.

Lena Šestović (Rudar) 10,02; 100 m: 1. Amra Hubanić (Jedinstvo) 13,07, 2. Nevena Stanković (Mornar) 13,34, 3. Ta-

ra Pajović (Podgorica) 14,02; 400 m: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 1:00,04, 2. Mina Knežević (Mornar) 1:09,75; 1.500 m: 1. Vesna Pavlićević (Milenijum) 5:19,99; skok uvis: 1. Zorana Bukvić (SRB) 175; skok udalj: 1. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 5,66, 2. Anđela Đuranović (Sanja) 5,62, 3. Lara Bubanja (Rudar) 5,21; bacanje kugle: 1. Vesna Kljajević (Tara) 13,72, 2. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 11,31; muškarci: 100 m U16: 1. Vojin Stanković (Podgorica) 12,39; 100 m: 1.

Uroš Leković (Mornar) 11,27, 2. Miloš Grujić (SRB) 11,33, 3.

Andrej Đukanović (Mornar) 12,03; 300 m U18: 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 35,76, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 36,30; 400 m: 1.

Ivan Marković (SRB) 48,83, 2. Nemanja Džaković (Rudar) 50,14, 3. Andrej Đukanović (Mornar) 53,39; 1.500 m: 1. Miljan Kukuličić (Mornar) 4:10,35, 2. Uroš Camović (Milenijum) 5:15,82; skok uvis: 1. Dragan Pešić (Lovćen) 175, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 150; skok udalj: 1. Stefan Džaković (Rudar) 5,97, 2. Vojin Stanković (Podgorica) 5,44; bacanje kugle: 1. Tomaš Đurović (Rasti zdravo) 17,39, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 16,01, 3. Dragan Pešić (Lovćen) 12,66.R. P.

Poka sam mog PODGORICA – U jednoj od svojih najboljih sezona u protekloj deceniji, u kojoj je „prebacio“ zacrtane ciljeve i planove, Košarkaški klub Budućnost Voli je uspio i da uradi još nešto što, uglavnom, nije svojstveno timovima tog nivoa i sa velikim ambicijama – da uspješno promoviše i mladog igrača. Đorđije Jovanović je prošlog ljeta bio prvo pojačanje „plavih“, sa željom da se nametne i bori za prostor u ekipi, a trener Andrej Žakelj, vjerovatno, nije očekivao da će ga 22-godišnji Danilovgrađanin „natjerati“ da mu iz meča u meč daje sve veću šansu.

Jovanović je svoju priliku maksimalno iskoristio, predanim radom na treninzima te ogromnom energijom i borbenošću na terenu, pridobio je i povjerenje saigrača, ali i naklonost navijača, pa je u protekloj sezoni dao veliki doprinos uspjesima ekipe...

- Baš sam zadovoljan, ali ovo je tek početak i treba još više da radim. Vjerujem da sam pokazao samo dio svojih mogućnosti i da imam još prostora i vremena za napredak. Želim da i u budućnosti iskoristim svaku ukazanu priliku – kaže Đorđije Jovanović na početku razgovora za Pobjedu.

NIŠTA NIJE ZAGARANTOVANO

Jovanović je konstantno igrao od početka sezone, a od pobjede protiv Dubaija u Podgorici, početkom januara, kojoj je doprinio sa tri odlučujuće trojke, do kraja sezone je dobijao sve veću minutažu. Na kraju je do-

U Kolašinu prom na kojem je tri pu Đorđije Jovanović je ljetnju pauzu iskoristio i da proteklog vikenda skokne do Kolašina, gdje je bio promoter tradicionalnog kampa koji organizuju Vlado Šćepović i Savo Đikanović.

- Utisci su baš odlični, djeca

Arena

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Košarka 19 ABA LIGA

potvrdio raskošan talenat i izborio se za veliku nost Voliju, u razgovoru za Pobjedu poručuje

azao sam mo dio svojih gućnosti Nadam se pozivu, uvijek je privilegija biti u reprezentaciji Selektor košarkaške reprezentacije Boško Radović će između 5. i 10. jula objaviti spisak igrača za pripreme za Eurobasket, koje će da počnu 24. jula.

Očekuje se da će na spisku biti i Đorđije Jovanović.

- Nadam se pozivu, uvijek je privilegija biti dio reprezentacije, biti na okupu sa najboljim igračima u zemlji.

Ako budem na pripremama, to će da bude veliki

Prije priprema za reprezentaciju, Đorđija Jovanovića očekuje nastup u NBA Ljetnjoj ligi u Las Vegasu, počev od 10. jula. Jovanović će da nastupa za Orlando šao do prosjeka od 16,8 minuta po meču u ABA ligi, odnosno 5,4 poena i 2,9 skokova. U Evrokupu je za 11,4 minuta po meču prosječno bolježio 3,7 poena i 1,1 skok.

- U sportu niko ništa ne može da vam garantuje, za sve morate da se izborite. Ja sam pokušao da se izborim za svoj prostor, za svoje minute i da svaki sekund koji dobijem na terenu iskoristim maksimalno i pružim 100 posto mogućnosti. Cilj mi je bio da pridobijem povjerenje trenera i saigrača,

moter kampa puta bio učesnik su bila kulturna, prijatna i zanimljiva, postavljali su interesantna pitanja, sve ih interesuje – rekao je Jovanović, koji je i sam bio učesnik ovog kampa.

- Sjetio sam se mojih kampova, tri godine zaredom – dodao je Jovanović.

motiv za mene da se borim za mjesto u timu koji će nastupiti na Evropskom prvenstvu, što bi bilo moje prvo veliko takmičenje u seniorskoj konkurenciji – kaže Jovanović.

Jovanović je bio dio generacije koja je prije tri godine osvojila bronzanu medalju na juniorskom prvenstvu Evrope u Podgorici, a za seniorsku selekciju je prve mečeve odigrao na kraju

23

kvalifikacija za Eurobasket, protiv Njemačke u Podgorici (devet poena) i Švedske u Stokholmu (pet poena, četiri skoka).

- Pokazao sam da mogu da pomognem momcima i mogućnost da idem na Eurobasket će da bude ekstramotiv za mene, da radim najbolje što mogu i da pomognem nosiocima u reprezentaciji – dodao je Jovanović

18

je indeks korisnosti koji je Jovanović imao 18. januara na utakmici sa Splitom, najveći u sezoni, jer je upisao po 12 poena i skokova

poena je Jovanović postigao 5. aprila protiv SC Derbija, što mu je bio najbolji poenterski učinak na jednoj utakmici u ABA ligi

da mogu da mi vjeruju i da se oslone na mene u bitnim trenucima utakmice – nastavlja Jovanović.

S obzirom na to da je definitivno skrenuo pažnju na sebe, od sljedeće sezone će za Jovanovića posao na terenu da bude teži, jer će se i protivnici još bolje pripremati za njega.

- Na meni je da se tome prilagodim i da odgovorim tim izazovima u budućnosti, koji će da budu sve teži. Zato i kažem da moram još više i bolje da radim, jer me protivnički igrači sada bolje poznaju, a biće i ozbiljniji skauting na meni. Moram da budem konstantniji, bolji i agresivniji i da nadograđujem svoju igru.

sreće i spretnosti u finalu sa Partizanom, koji je slavio 3-1 u pobjedama. Podgoričani su u prvom meču kod kuće ispustili osam poena prednosti na 50 sekundi do kraja, a tokom cijele finalne serije su Mekinli Rajt i Džuvan Morgan zbog povreda više bili van terena nego što su igrali.

- Za mene, kao i većinu momaka u ekipi, to je bilo prvo finale, prve velike utakmice. Dali smo sve od sebe, ali na kraju je presudilo iskustvo Partizana. Mislim da je presudio naš kiks u prvoj utakmici, imali smo i pehova sa povredama Rajta i Morgana, ali to je sada već prošlost. To je bilo jedno veliko iskustvo za nas, za mene, i ostaje žal za tim trofejom.

Pokušaćemo iduće da ponovimo isti rezultat u ABA ligi, možda i da ga nadmašimo te da u Evrokupu odemo što dalje možemo.

Jovanović ističe da je Budućnost tokom prošle sezone „odradila dobar posao“.

- Kao i svaka ekipa, imali smo uspone i padove, ali smo ima-

PRVO VELIKO FINALE

Budućnost je u Evrokupu stigla do osmine finala, a najbolje rezultate je bilježila u ABA ligi. „Plavi“ su bili prvi u ligaškom dijelu, sa pobjedama u Beogradu protiv Crvene zvezde i Partizana, u polufinalu plej-ofa su eliminisali Zvezdu, a onda nijesu imali

NCAA je dobra stvar za mlade igrače, želim sreću našim momcima Jovanović je u Budućnost stigao iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je godinu i po igrao u Dži ligi, razvojnoj NBA ligi, za Ontario Kliperse, filijalu LA Klipersa. Na 44 utakmice, prosječno je bilježio 5,7 poena i dva skoka. Profesionalnu karijeru je počeo u Partizanu, u kojem je u sezoni 2020/21 odigrao četiri meča u ABA ligi, a onda isto

li baš dobru hemiju u ekipi, svi smo, bukvalno, funkcionisali kao jedno, svi smo se odlično slagali, družili i van terena, nije bilo nesuglasica. Podržavali smo se međusobno, posebno u trenucima kada je nekome bilo teško. Sezona je, stvarno, bila za pamćenje. Na nama je nastavimo na tom putu, da budemo što agresivniji i fokusiraniji u bitnim utakmicama – ističe 22-godišnji bek/krilo „plavih“.

BUDŽETI NE ODLUČUJU UVIJEK

Jovanović je jedan od sedmorice igrača pod ugovorom za narenu sezonu, ukljućujući i Jogija Ferela, koji je produžio ugovor. Za sada se zna da u Dubai odlaze Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš, članovi najbolje petorke ligaškog dijela ABA lige.

- To je sastavni dio sporta, u svakom klubu igrači odlaze i dolaze. Bitno je da mi znamo šta želimo, da su uloge podijeljene i da sa jasnim ciljem ulazimo u utakmicu, a to je da pobjeđujemo.

toliko u prvoj polovini sezone 2022/23, pod vođstvom Željka Obradovića. U januaru 2023. godine se otisnuo put Amerike.

- To je možda bilo dobro, možda nije, ali to su bile moje odluke. Objeručke sam prihvatio tu opciju da idem za Ameriku, jer mi je kao mladom igraču bilo najvažnije da igram, novac mi nije bio motiv – kaže

Jovanović.

Ovog ljeta će za Ameriku, ali u NCAA ligu, veliki broj mladih crnogorskih igrača (Luka Bogavac, David Mirković, Andrija Grbović, Vladimir Sudar).

- NCAA je dobra stvar za mlade igrače, što se tiče finansija i svega ostalog, iako je to problem za košarku u Evropi i NBA ligi.

Ali nadam se da će se svi naši momci dobro snaći.

Zaslužili su da idu tamo, jer su, stvarno, igrali dobru seniorsku košarku. Želim im svu sreću – dodao je Jovanović.

Navijači su bili ključni faktor u svim našim bitnim pobjedama Budućnost je u protekloj sezoni imala mnogo bolju podršku sa tribina, posebno u drugom dijelu sezone i u svim velikim utakmicama.

- Mislim da smo našom igrom uspjeli da pridobijemo publiku u tom drugom dijelu sezone, da ih u većem broju dovedemo u dvoranu. A svaki put kada je dvorana bila puna ili dobro popunjena, imali smo ekstramotivaciju. Uz podršku publike smo uspjeli da dobijemo skoro svaku utakmicu. Mislim da su navijači bili ključni faktor u svim našim bitnim pobjedama – kaže Đorđije Jovanović.

U sklapanju ekipe za narednu sezonu, za Budućnost će da bude izazov da parira evroligašima Partizanu, Zvezdi i Dubaiju, koji imaju mnogo veće budžete.

- Tako je bilo i ove godine, pa smo pokazali da budžeti ne odlučuju uvijek pobjednika.

Vjerujemo da možemo to da ponovimo, to je naš posao, jer da ne vjerujemo, ne bismo se ni takmičili. Budžet, dakle, ni-

je presudan koliko neki drugi detalji, koji se razlikuju od ekipe do ekipe, iako, naravno, veći budžet donosi bolje i iskusnije igrače. Ali na kraju sve zavisi od toga kako se koja ekipa sklopi, kako momci funkcionišu zajedno. A mi smo u protekloj sezoni pokazali da možemo da igramo sa ekipama koje imaju mnogo veći budžet od nas – zaključio je Đorđije JoS. JONČIĆ vanović.

20 Drugi pišu

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Istorija

Mihailović: Stanišić u Os igrao poker, sramno da je partizane uzimao pare o Krvavi balast masovnih ubistava, pokolja i terora nad nedužnima, kolaboracije u Crnoj Gori sa Italijanima i Njemcima, Dragoljub-Draža Mihailović skrljao na pokojnike, svoje lokalne glavešine. Đurišić, Bajo Stanišić (na slici gore), Đukanović i Lašić već bili pobijeni kada je pred licem domaće i svjetske javnosti Mihailović saslušavan - od 11. do 17. juna 1946. u sudskome procesu koji je protiv njega i još 16 osoba vođen u Beogradu.

Vojno vijeće Vrhovnoga suda Federativne Narodne Republike Jugoslavije bilo je u sastavu: predśednik Mihailo Đorđević, sudije: M. Laković, M. Janković, N. Stanković, R. Ilić. Optužnicu zastupali vojni tužilac Miloš Minić i zamjenik M. Jovanović. Mihailovićevi branioci: advokati Nikola Đonović i Dragić Joksimović, obojica iz Beograda.

Cjelokupan stenogram objavio dr Miodrag Zečević u knjizi „Dokumenta sa suđenja Ravnogorskom pokretu” (III, Beograd, 2001).

Već smo citirali neke Mihalovićeve iskaze o četničkoj organizaciji u Crnoj Gori. Dio saslušavanja Mihailovića odnosio se i na pokolje muslimanskoga stanovništva s

Ovdje se radi o ubijanju hiljade žena i djece”. - U sredini: MIHAILO ĐORĐEVIĆ, predśednik vijeća Vrhovnoga suda Federativne Narodne Republike Jugoslavije

početka 1943. od strane uglavnom Đurišićevih četnika. U nastavku prenijećmo ove dijelove iz stenograma; naše su napomene sa pojašnjenjima izdvojene unutar teksta u uglastim zagradama.

Nota bene, Mihailović, napismeno (instrukcijom), još 20. decembra 1941. Đurišiću i Lašiću, koji su u to vrijeme tek ustrojavali četničke odrede u Crnoj Gori, o njihovoj budućoj

upotrebi i ciljevima, između ostalog, naredio: - „stvoriti veliku Jugoslaviju, u njoj veliku Srbiju etnički čistu”; - „čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenarodnih elemenata”; - „stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka od muslimanskog življa i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa” (Ko-

Za ubijenog odmetnika - komunistu - JAGOŠA KONTIĆA, primljena je na kasi divizije „Ferara” ucjena u iznosu od 30.000 lira… hitno dostavite spisak lica… kako bi im se primljena nagrada podijelila. — Komandant pukovnik, BAJO STANIŠIĆ, s. r.

manda četničkih odreda Jugoslovenske vojske - Gorski štab str. pov, dj. br. 370 - položaj).

Prema zaplijenjenoj knjizi poslatih depeša iz četničke vrhovne komande, Mihailović je početkom 1943. planirao pokolje muslimanskoga stanovništva, koje su uglavnom izvršili Đurišićevi četnici u ondašnjim srezovima Bjelopoljskom i Pljevaljskom, te u BiH u srezovima Čajničkom i Fočanskom. Evo izvoda: - „1. januar 1943. - 222-6-364.

- „Povodom projekta za raščišćavanje Turaka u oblasti Čajniče naredio sam Pavlu da sa Vojom [Lukačevićem] izvrši potrebne pripreme za polovinu januara”. - „3. januar 1943. 222 2-342. - Pavle kod mene…

Pavle za Badnji dan preduzima kaznenu ekspedidju na desnoj obali Lima”. - „8. januar 1943. - 222-6-500. - Pavlova stanica je LM, ponavljam LM, ponavljam LM. Stupite u vezu sa njima da bi se uvela stanica koju Pavlovi ljudi nose sa sobom. Tetkići [Italijani] odobrili prolaz. Pavle kreće čim se opremi i naoruža”.

O talasima pokolja Mihailovića izviještava Đurišić, ispred štaba Limsko-sandžačkih četničkih odreda, kroz najmanje tri izvještaja: 1) pismom do 6. januara 1943.

godine: - „Operacije u srezu Belopoljskom otpočele su juče 5. ovog meseca u 12 časova i to prvo kod Rade Korde. Sve se izvodi tačno po planu. Rade je juče spalio 15 kuća, ubio 10 muslimana i 5 je sagorelo u kućama. Izvesna sela koja su uporište muslimana moraju se spaliti i to sam naredio”; 2) str. pov. br. 23 od 10. januara 1943. godine, položaj: - „akcija na desnoj obali Lima u srezu Bjelopoljskom, završena je; ista je izvedena po tačno utvrđenom planu… Žrtve: Muslimana boraca oko 400, žena i dece oko 1.000”; 3) str. pov. broj (-), 13. februara 1943. godine, položaj: - „akcija u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu muslimana izvršena je; operacije su izvođne tačno po naređenju i izdatoj zapovesti… kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece”.

Mihailović ne samo da je na suđenju svu krivicu za ova zvjerstva svalio na „Crnogorce” - u ovome slučaju Srbe (posrbice) nikako ne pominje; nego je iz Lipova bliizu Kolašina, a tu se izležavao od početka juna 1942. do aprila 1943, raspaljivao među Crnogorcima bratoubilaštvo: sokoleći, na prijmer Stanišića, da bude krvoločniji…

Predśednik: Optuženi Mihailoviću, je li vam poznato da su vaši komandanti u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni, Hercegovini, Liki, Dalmaciji i Sandžaku izvršili čitav niz zločina?

Optuženi: Ono što sam ja znao mogao sam doznati o radu Pavla Đurišića. Za ostale zločine ja nisam znao. Sve sam doznao, kažem, iz njegovih izveštaja.

Predśednik: Je li vam poznato da su komandanti četničkih jedinica vršili pokolje, paljevinu, pljačku, ubijanje nevinog civilnog stanovništva?

Optuženi: Iz optužnice vidim, ali ja bih prvo izjavio sledeće: da nikada otkako sam vojnik pa sve do kraja ovoga rata, nikada nisam dozvolio da se ubije neprijateljski vojnik ili borac, koji je pao u naše ruke, a još manje ranjenik ili civilno stanovništvo. Ja i Dragiša Vasić [glavni Mihailovićev politički savjetnik] zgranjavali smo se nad izveštajima Pavla Đurišića, kada je pošao po jednom zadatku, a vršio je nešto što zbilja ide u zločin. U tome često puta učestvuje i sâm narod, tako da svi ti masovni zločini koji su izvršeni nisu samo proizvod vojničkih jedinica, nego i čitavih narodnih masa, koje su bile izazvane ustaškim pokoljima izvršenim ranije. Ja ću da kažem nekoliko slučajeva pre nego što počnem...

Predśednik: Dobro, je li vam poznato da su vaše jedinice i komandanti četničkih jedinica u saradnji sa okuptorom vršili ubijanje civilnog stanovništva, paljevinu i pljačku?

Optuženi: Samo mi je poznato o radu Pavla Đurišića kada je pošao za Drinu i na desnu obalu Lima. I to tek docnije, kada je podneo izveštaj o onome šta je uradio...

Predśednik: … Ali, objasnite vi ovu situaciju, ovaj izveštaj Pavla Đurišića koji ste vi primili.

Jeste li vi primili od Pavla izveštaj o njegovoj „akciji” protiv muslimanskih sela.

Optuženi: Jesam.

Predśednik: Evo šta Pavle kaže i šta radi (čita izveštaj koji je Pavle Đurišić uputio Mihailoviću): „Načelniku štaba Vrhovne komande, položaj.

Akcija na desnoj obali Lima, u srezu Belopoljskom, završena je. Ista je izvedena tačno po utvrđenom planu. Rezultat

Drugi pišu

Poneđeljak, 30. jun 2025.

strogu stalno e za ubijene od Italijana ove borbe jeste: 1) Potpuno su uništena sledeća muslimanska sela... priložena sekcija Pljevlje, Sjenica, Peć i Kolašin“ - i sad nabraja sela - „... Voljevac, Gubovača, Presečnik, Baturić, Donji Vlah, Mirovići, Pobretić, Donja Kostenica, Stublo, Dupljaci, Jasen, Kostiće, Ivanje, Gornja Crnča, Vrba, Crhalja, Ličine“ ... - i tako dalje, ukupno 33 sela; - „2) Žrtve: Muslimana boraca oko 400, žena i dece oko 1.000. Naše žrtve: 14 mrtvih, 26 ranjenih, od kojih tri žene. Do ovolikog broja naših žrtava došlo je ne usled nepravilnog vođenja od strane starešina, već očiglednog nečuvanja samih vojnika i njihovih herojskih juriša na muslimane, koji su bili zatvoreni u svojim kućama”. - Dakle, optuženi Mihailoviću, jeste li čuli?

Optuženi: Ne razumem. Je li to iz njegovog izveštaja?

Predśednik: Da, da, to je izveštaj Pavla Đurišića vama.

Optuženi: Nisam čuo ovo poslednje u izveštaju.

Predśednik (čita posljednju rečenicu iz izvještaja): „... već očigledno zbog nečuvanja samih vojnika i njihovih herojskih juriša na muslimane, koji su bili zatvoreni u svojim kućama“.

Optuženi: To su bile drvene kuće i moglo je za vreme same borbe da se to i desi.

Predśednik: Ama, ne radi se ovde o drvenim kućama. Ovde se radi o ubijanju hiljade žena i dece!

Optuženi: Prvo, smatram da je izveštaj preteran. Drugo, smatram da je masa njih poginulo usled nemanja zaklona. Treće, smatram da je u ovim borbama učestvovao narod iz celog vasojevićkog kraja. Bilo je žena koje su se lečile u bolnicama kao ranjenici...

Predśednik: Da li su muslimani iz ova 33 sela sa oduševljenjem na zboru glasali da ih četnici pokolju i popale?

Optuženi: Oni su se borili. Sva su ta sela bila u italijanskoj službi kao italijanski milicionari.

Predśednik: Je li ova akcija izvedena po planu?

Optuženi: Po planu koji je on stvorio, a ne ja.

Predśednik: Jeste li vi bili u toku toga plana?

Optuženi: Ne. On mi je kazao da ima da uništi italijansku miliciju na desnoj obali Lima.

Pravoslavni deo u tome kraju bio je potpuno popaljen.

Tužilac: Da li je i Pavle Đurišić bio tada italijanska milicija?

Optuženi: Sva srpska sela na desnoj obali Lima popaljena su od muslimana. Vasojevići su teški kad naiđu na ta sela.

Predśednik: Još jedan stav iz Đurišićevog pisma: „Po mom dolasku na teren ponovo su hteli da intervenišu Italijani i bili su čak izveli artileriju, ali kad sam im rekao da ću stati na stranu naroda i otvoreno stupiti u borbu, ako budu pomagali muslimane, oni su odustali od toga. Dve italijanske čete bile su već izišle na teren, ali su naši pripucali i ubili jednog Italijana, pa su se

„Zgranjavali smo se nad izveštajima Pavla Đurišića, kada je pošao po jednom zadatku, a vršio je nešto što zbilja ide u zločin”

Italijani posle toga povukli”.

- Cela italijanska intervencija sastojala se u molbi upućenoj Pavlu Đurišiću da lokalizuje borbu. Još jedno pismo Pavla Đurišića, od 1943 godine: „Operacije u srezu Bjelopoljskom otpočele juče, 5. o.m. u 12 časova. Sve se izvodi tačno po planu. Rade Korda juče spalio 15 kuća, ubio 10 muslimana i 5 sagoreo u kući. Izvesna sela muslimanska moraju se spaliti što sam naredio”... i tako dalje. I na kraju kaže: „Vama i svima ostalima čestitam praznik sa željom da vam Bog podari dug život i da Uskrs slavite u prestonici”...

Optuženi: To je dokumenat?

Predśednik: 156.

Optuženi: Mržnja Crnogoraca prema muslimanima poznata je. Za vreme mira, kad je bila uređena država, oblast Šahovića bila je poznata po toj mržnji Crnogoraca prema muslimanima...

Predśednik: Ovde se raspravlja o zločinima. Predočiću vam još jedan izveštaj Pavla Đurišića, to je dokumenat 370. „Štab limsko-sandžačkih četničkih odreda, 13. februara 1943. godine...“, dakle mesec dana posle prvog izveštaja. „Načelniku štaba Vrhovne komande”.

- To je, dakle, vama. - „Akcija u Pljevljaskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu muslimana izvršena je. Naši su odredi 7. o.m. u toku noći već izbili na Drinu, te su borbe zaključno sa tim danom bile uglavnom završene, a zatim je nastalo čišćenje oslobođene teritorije“.

- Dakle, evo kad četnici oslobode teritoriju kako izgleda to čišćenje. - „Sva muslimanska sela potpuno su spaljena tako da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena.

Za vreme operacije pristupljeno je potpunom uništavanju muslimanskog življa, bez obzira na pol i godine starosti...

Naših je bilo ukupno 22 žrtve, od kojih dva nesrećna slučaja.

Kod muslimana 1.200 boraca i do osam hiljada ostalih žrtava žena, staraca i dece. Sve ostalo stanovništvo je uništeno. Moral kod naših jedinica bio je na vrlo visokom stupnju. Izvesne jedinice sa svojim starešinama su u svakoj situaciji dokazale vidan izražaj i zaslužuju svaku pohvalu”. - To vam piše Pavle Đurišić. Jeste li bili obavešteni o pripremi ove akcije, je li vam Ostojić [„šef operacionog odeljenja” kod Mihailovića] uputio plan za izvođenje ove akcije?

--Branilac Đonović: Optuženi Mihailoviću, ovde je bilo dosta reči o muslimanima u dolini Lima. Kako su se muslimani u dolini Lima držali prema partizanima, a kako prema četničkim odredima.

Optuženi: Ja ne znam o tim pripremama, samo znam da je Pavle trebalo da ide za Kalinovik. Kazao je meni da će usput da raščisti sa Bukovicom, koja je pravila velike smetnje kao italijanska milicija. On je to hteo i ja sam imao razloga da se raščisti, ali nikada nisam mislio da će on na taj način raščistiti, utoliko pre što sam smatrao da narod neće sudelovati.

Ja smatram da su ove cifre preterane, a iz toga izveštaja vidi se da je bilo dosta boraca i da su ti borci bili u italijanskoj službi.

Optuženi: Potpuno borbene trupe koje zabranjuju prolaz i koje pale svuda srpska sela na desnoj obali Lima isto tako i u Saniaku.

Tužilac: A Pavle?

Četnici iz Crne Gore

21

Optuženi: On je u ovom slučaju hteo da raščisti sa italijanskim milicionarima.

Optuženi: Podjednako.

Branilac Đonović: Ko je naoružao muslimane u dolini Lima?

Optuženi: Naoružali su ih Italijani.

Branilac Đonović: Protiv koga?

Optuženi: Kao svoju miliciju.

Branilac Đonović: Da li protiv četnika ili protiv partizana.

Optuženi: Protiv svih.

Branilac Đonović: I protiv partizana i protiv četnika?

Tužilac: Samo što su naoružali i četnike.

Predśednik: Molim vas, druže tužioče...

Branilac Đonović: Koliki je broj bio naoružanih muslimana?

Optuženi: Vrlo veliki. Sva muslimanska sela bila su u miliciji.

Branilac Đonović: Jeste li računali da su to borbene trupe.

Branilac Đonović: Da li vam je poznato da su partizani preduzimali kakve akcije protiv te italijanske milicije?

Optuženi: Ja verujem da jesu.

Branilac Đonović: A ona protiv njih.

Optuženi: Sigurno.

Predśednik: To je bila sugestija - to osećate gospodine Đonoviću?

22 Drugi pišu

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Đonović: To su bile talijanske snage - ta milicija je talijanska vojska.

Optuženi: Nije.

Predśednik: Mislim na način vašeg pitanja optuženome i da kažete i protiv njih svakako očekujući isti odgovor.

Optuženi: Italijanska.

Branilac Đonović: Ovde je pred sudom iznet veliki broj strašnih zločina, zaista zločina od kojih takoreći kosa ide u vis. Da li ste vi optuženi Mihailoviću mogli uticati na izvesne pobesnele ili pijane ljude na terenu da u takve zločine ne upadaju.

Optuženi: Nemoguće.

--Predśednik: Dobro, kako nam objašnjavate ovu stvar. (čita) „Štab letećeg odreda - dokumenat br. 399 - br. 321 od 13. maja 1943. godine Danilovgrad”. U čijim je rukama tada bilo Danilovgrad?

Optuženi: To je bilo 1943. godine, maja, možda su bili Nemci ili Italijani.

Predśednik: Iz Danilovgrada poručuje komandant pukovnik Bajo Stanišić komandantu 4. četničkog bataljona kapetanu Špiri Stojanoviću: „Za ubijenog odmetnutog komunistu Jagoša Kontića [narodni heroj, s njim u borbi protiv četnika na Budušu poginuli partizani: Milena Baletić, Vojo Nikčević, braća Lješkovići: Blažo i Ilija] primljena je na kasi divizije ‘Ferara’ ucena u iznosu od 30.000 lira”. - Je li divizija „Ferara” u sastavu četničkih jedinica?

Predśednik: Čija?

Predśednik: Nastavlja čitanje: „Kako je ubistvo imenovanog na dan 14. januara 1943. godine izvršilo ljudstvo 4. četničkog bataljona sa pridodatim žandarmima i nekim seljacima, to mi hitno dostaviti spisak lica koja su učestvovala u njegovom hvatanju i ubistvu uzimajući u obzir i žandarme i ostale učesnike, kako bi im se primljena nagrada podelila. Komandant pukovnik Bajo Stanišić.

Optuženi: To je sramno!

--Tužilac: Čiji je, molim Vas, ovo potpis? Ja ne insistiram baš na tome da odgovorite kad imam dokumenta u rukama; a vi kako hoćete.

Branilac Joksimović: Treba da znamo tačno koji je dokumenat.

Optuženi: To je moj potpis.

Tužilac: Vaš potpis. Vi pišete Baji Stanišiću: „Dragi Bajo, 20. juna 1943. godine izvešten sam da na teritoriji stare Crne Gore vlada kerenština. Potrebno je uništavanje komunista i zelenaša naročito na teritoriji Nikšićkog sreza”. Šta je to kerenština?

Optuženi: Slab rad. Bajo je igrao samo pokera. Naređe-

Stanišić ugostio u Ostrogu okupacionoga guvernera Birolija

nja koja sam njemu davao morala su biti suviše stroga, jer inače ne bih uradio ništa.

Tužilac: … Ovde se kaže: „... vlada kerenština”. Po vašem mišljenje: šta je kerenština u pogledu uništavanja komunista?

Optuženi: Ne, nego uopšte.

Tužilac: U pogledu uiištavanja komunista kerenština je vezana za taj pojam. Otkuda ta reč? Od čijeg imena dolazi reč kerenština?

Optuženi: Ja znam od čijeg imena - od Kerenskog [Aleksandar, ruski premijer iz 1917. nakon Februarske revolucije]. Prebacivali su mu prijatelji što je samo govorio, a nije ništa radio.

Tužilac: Sad dalje, u pogledu uništavanja komunista kažete: da je bilo labavosti.

Optuženi: Ne, ništa nije radio.

Tužilac: Dalje se kaže: „Tako su četnici uhvatili dva opasna komunista kod Nikšića - Baletića. Jedan od ovih pušten je isto veče kad je uhvaćen a drugog zlikovca oteli su komunisti u Stubi od nacionalista. Četnik Kosta Milić pustio je uveče iz zatvora pet razbojnika osuđenih na smrt. Ovi razbojnici trebali su sutra biti osuđeni i streljani. Taj ključar Milić uhvaćen je docnije.

Sud kaže da uredba ne predviđa ovakav slučaj i da se mora sačekati i njegova radnja suditi. Šestog novembra pušteno je iz zatvora 15 razbojnika. Pustili ste još komunista”. - Koga vi nazivate razbojnicima? Nazivate razbojnicima zarobljene partizane?

Optuženi: Mene je o tom mislim obaveštavao Bulatović, on je radio na tome. Bulatović je dolazio lično kod mene i ja sam toga čoveka, koji je štitio partizane, hteo uzeti za načelnika sudskog odeljenja. Oni su svi skočili na mene. Pričali su da je to spasavanje iz toga zatvora trebalo da ide na drugi način, da pripadne kod Baje a ne da budu streljani od Italijana.

BLAŽO (ĐUKANOVIĆ, lijevo na slici) i BAJO (STANIŠIĆ, desno)

Tužilac (čita): „7 komunista sastali su se sa trojkama i posle rastanka dali im veru da neće pucati jedan na drugog. Iz jednog referata nacionalnog pododbora u Grahovu možete videti još druge pojedinosti i dokumentovane činjenice koje otkrivaju slobodno kretanje komunista itd. Sem toga iz

svih srezova stare Crne Gore traženo je da se stave pod komandu Đurišića navodeći da se tamo suviše blago postupa sa komunistima i da treba vrlo brzo raščistiti sa kerenštinom.

Znam kako vam kao pravom nacionalisti ovakvi slučajevi teško padaju na srce i koliko vam je stalo do toga da se unište oni zlikovci koji su nemilosrdno mučili mukama i ubijali naš narod”.

Tužilac: Jesu li BLAŽO (ĐUKANOVIĆ, lijevo na slici) i BAJO (STANIŠIĆ, desno) sarađivali s okupatorom? - Mihailović: Jesu. - Tužilac: Dakle izdajnici? - Mihailović: Kazao sam da su sarađivali. - Tužilac: Teško vam je reći da su izdajnici. - Optuženi: Nije potrebno ---

Optuženi: Bili su ubijeni.

Tužilac: …Sava Vukadinović je vaš delegat? Je li tako? Delegat Vrhovne komande u Crnoj Gori.

Tužilac: Je li od Baje?

Optuženi: Da.

Optuženi: Od partizana.

Tužilac: Vidite šta on vas izveštava povodom ubistva Baja Stanišića i Blaža Đukanovića u Ostrogu. Je li vam to poznato? On veli: „Za ubistvo Baje i Blaža tražio sam od naših ljudi u Podgorici da intervenišu preko Nemaca da se strelja preko 300 komunista“.

Tužilac: Jesu li sarađivali partizani sa okupatorom?

Optuženi: Nisu.

Tužilac: Jesu li vaši komandanti sarađivali sa okupatorom?

Optuženi: Jesu.

Tužilac: Zar partizani nisu imali pravo ubijati izdajice naroda i sluge okupatora? Zar nisu imali pravo ubijati?

Optuženi: To mi nije poznato.

Tužilac: Ta je depeša stigla u vašu komandu.

Optuženi: Masovno su ubijali...

Optuženi: Nije mi poznato.

Moja komanda je imala pretežno oficire iz Crne Gore baš na vodećim položajima.

Tužilac: Taj ću vam dokumenat pokazati docnije. Samo molim vas da jedno imate u vidu, stalno se govori: treba čistiti, čistiti i samo čistiti.

Tužilac: Vidite, Sava Vukadinović traži od Nemaca da izvrše odmazdu zbog ubistva Blaže i Baja. Jesu li Blažo i Bajo sarađivali s okupatorom?

Optuženi: Ja ne kažem: ubijati. (buran smijeh u sudnici)

Optuženi: Jesu.

Tužilac: Pa dobro, neka bude i čistiti. Vidite kako vi Baja gonite na zločine.

Tužilac: Dakle izdajnici?

Optuženi: Kazao sam da su sarađivali.

Optuženi: Ja njega ne gonim na zločine, nego na rad.

Tužilac: Teško vam je reći da su izdajnici.

Tužilac: Ovamo se uvalio u saradnju sa Italijanima, a vi ga još gonite na zločine.

Optuženi: Nije potrebno.

Optuženi: Ja sam njega gonio na rad. On je sedeo u Ostrogu i stalno igrao poker.

Tužilac: Partizani su ubili izdajnike, a on traži da se za to strelja 300 komunista.

Priredio: V.J.

(Nastavlja se)

Feljton 23

Poneđeljak, 30. jun 2025.

PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.

15.

Pop Žarko nije imao poraza u prva dva mjeseca borbe Pop Žarko važi za najopreznijeg i najuspješnijeg ustaničkog vođu; njegovo uobičajeno boravište bio je manastir Banja, čiji je on bio arhimandrit; on je prvi razvio barjak na srpskoj granici i, uz pomoć sto šezdeset dosta dobro opremljenih i naoružanih ljudi, postavio zasjedu u klancu Torini Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

Treba zabilježiti i ime jednog katoličkog sveštenika, Ivana Musića, koji je stekao ime u ustanku uspješnom bitkom na Popovu (polju), a kao vođa odreda uvijek rovario suprotno Ljubibratićevim shvatanjima. U toku decembra, od 20. do 25, vrhovni zapovjednik je okupio sve raspoložive odrede da napadne tvrđave Drijeno i Carinu, a glavne vođe pod njegovom komandom bili su Ivan Musić, Kalađurdević, Matanović; u trenutku kad je trebalo izvršiti zamišljeni plan, svako je počeo operisati na svojoj strani sa potpuno različitim ciljevima, i akcija je upropaštena.

Toga se dana Ljubibratić, koji je trebao da ima pod komandom blizu dvije i po hiljade ljudi, našao na zbornom mjestu u Sparožićima sa sto drugova.

Ako je vjerovati izvještajima iz slavenskih izvora, taj Ivan Musić, pošto se borio preko četiri mjeseca u ustaničkim redovima, navodno je čak prešao Turcima.

Luka Petković je bio Ljubibratićeva desna ruka za sve vrijeme operacija 1875. godine. To je čovjek od pedeset i pet godina, Hercegovac iz Trebinja, veteran borbi iz 1852. protiv Omer-paše, kao i iz 1858. i 1862. Bio je stupio u crnogorske redove u bici na Grahovu i stekao ime svojom hrabrošću. Kada je 1862. Luka Vukalović stao na čelo hrišćanskog ustaničkog pokreta, on mu se pridružio, ali je od-

Djelo Šarla Irijarta publikovano je prvi put u Parizu 1876. godine.

Kod nas ga je objavio sarajevski izdavač „Veselin Masleša” 1981. godine. Sa francuskog ga je preveo Vladimir Osipov

bio sporazum koji je okončao ustanak, i dok su Zupčani prihvatili dekret guvernera Hercegovine Huršid-paše, koji je Vukaloviću dao čin bimbaše i pretvorio glavnu grupu ustanika u posebnu stražu turske granice od pet stotina ljudi u službi Porte (što je, uostalom, pripremilo neku vrstu prethodnice za nove ustanke, uvijek spremnu i dobro organizovanu u zubačkom području), Petković je otišao u izbjeglištvo u Rusiju i odbio ponude muslimana. Godine 1869, čim su Krivošijani iz Boke Kotorske organizovali otpor Austrijancima koji su htjeli da im nametnu vojnu obavezu i da ih izjednače sa ostalim područjima, Petković je došao da im se pridruži; najzad, pošto je boravio čas u Beogradu, čas na Cetinju, u Mostaru ili Trebinju, došao je kao jedan od prvih da se lati oružja na trebinjskom području i komandovao je pobunjenicima do dolaska Ljubibratića koji je, kao čovjek iz toga kraja, već u njemu uživao velik ugled. Prilikom izbora kojim je Ljubibratić stekao vojvodsko zvanje, Petković je bio jedan od njegovih najvećih pristalica i predao mu komandovanje kao dostojnijem. To je čovjek jako velike fizičke snage, čestit po prirodi, kome opštenje s ljudima i vičnost u međunarodnim odnosima nisu oduzeli pečat rustičnosti. On se bori na čelu svoje vojske, za vrijeme borbe zove svakog vojnika po imenu i podstiče ih neobičnim oslovljavanjem preuzetim iz slikovitog jezika srpskih barda. Uvijek je pokazivao veliko poštovanje prema vojvodi, i da su ga bili poslušali, ovome bi se prepustilo rukovodenje čitavim pokretom u obadvije pokrajine.

Pop Žarko važi za najopreznijeg i najuspješnijeg ustaničkog vođu; njegovo uobičajeno boravište bio je manastir Banja, čiji je on bio arhimandrit; on je prvi razvio barjak na srpskoj

Hercegovci na naslovnici L’illusrtation journal universel, septembar 1875. godine

Vojvoda Ivan Musić Lazar Sočica

granici i, uz pomoć sto šezdeset dosta dobro opremljenih i naoružanih ljudi, postavio zasjedu u klancu Torini, iznad sela Radoinje. Njegov je prvi ratni uspjeh bio da je natjerao u bijeg konjički puk poslan iz Carigrada u Albaniju i iz Albanije u Bosnu. Ako je vjerovati izvještaju turskog generala koji se borio protiv njega kod Radoinje, Žarko je, navodno, popalio mnoga sela u tom kraju; nikad nije mogao da spriječi svoje ljude da ne pobiju zarobljenike. Nije doživio nijedan poraz u toku prva dva mjeseca borbe, i postavio je sebi kao stalni zadatak da prekida turske saobraćajnice između Rumelije i Bosne a da puteve koji vode iz Srbije u Crnu Goru drži otvorene. Usudio se da neko vrijeme ugrožava višegradsku tvrđavu i s tim ciljem uspio da okupi oko sebe dvije i po hiljade ljudi. Taj Žarko djeluje na raju svoga obreda već samim karakterom odežde koja je na njemu; u toku potmulog vrenja koje je prethodilo eksploziji na stolačkom području, raspaljivao je slavenske seljake svojim oduševljenim proglasima. Evo odlomka iz poziva na oružje koji potiče iz manastira Banje, nekoliko dana nakon ustanka u Nevesinju: „Neka znaju svi narodi i neka čuje cijeli svijet da je srpski narod stvoren da živi u slobodi. Braćo, davno se bio boj na Kosovu polju, ali otada narod neprestano podnosi nepravdu, pljačku i zlostavljanja pokvarenih Osmanlija.

Svaka stopa zemlje natopljena je krvlju i suzama naših predaka. Turci i dalje gaze vjeru, slobodu, čast i imovinu potomaka Nemanjića, na sramotu čitavoga naroda. Kucnuo je čas osvete.

Vrijeme je da prestanemo biti turska raja.

Naša braća s obala Neretve potocima prolijevaju tursku krv, junačka Bosna davi one koji su se hranili njenom krvlju. Čuj, moj narode! Uzmi oružje, jer je cijena borbe sloboda čitavog naroda. Poštovaćemo svačiju vjeru, prava, čast i imovinu. Ali ko god nam pokaže neprijateljstvo u našoj borbi, platiće životom izdaju prema narodu, koje god Vjere, koga god

Lazar Sočica, Crnogorac, koji je počeo u gornjem Podrinju, na čelu skupine od preko hiljadu ljudi, danas izgleda da je ovlašćeni predstavnik pokreta, i s njim je general Rodić ušao u pregovore u posljednje vrijeme; promijenio je ratište i sada operiše na području Zubaca položaja bio. Dižite se, sinovi Bosne, Hercegovine i stare Srbije! Polijte ognjišta naših predaka krvlju tirana, ova zemlja je naša od starine, pravo je s nama, Bog je s nama. Živio srpski narod! Živjele slobodne zemlje Bosna, Hercegovina i stara Srbija!’

Ove aluzije na Kosovo, na pravo slavenske rase na zemlju, na Nemanjiće i na srpski narod, dokazuju da je Žarko pristalica „velike ideje”. Uostalom, da se u to ne bi sumnjalo, on potpisuje svoj poziv na borbu kao „borac za slobodu i jedinstvo srpskog svijeta”.

Onaj od vođa koji izgleda da je naslijedio Ljubibratića u popularnosti jeste Lazar Sočica, Crnogorac, koji je počeo u gornjem Podrinju, na čelu skupine od preko hiljadu ljudi, a danas izgleda da je ovlašćeni predstavnik pokreta, i s njim je general Rodić ušao u pregovore u posljednje vrijeme; promijenio je ratište i sada operiše na području Zubaca.

Mogu se još spomenuti veterani nekadašnjih borbi koji su, zbog svojih vojničkih sposobnosti, mogli u ovoj prilici igrati ozbiljniju ulogu, ali ih je kod Srba izložilo sumnjama to što su stranci i primoralo ih na skromniju akciju. Medu njima se nalazi kapetan Vlajković, bivši oficir u ruskoj službi, penzionisan od strane cara, invalid nakon odbrane Sevastopolja, gdje je ispoljio najveću moguću hrabrost. Povukao se u Beograd, gdje je 1862. godine ponovo uzeo oružje da tjera Turke i protiv njih je komandovao u borbama na barikadama. Baron Reskovicz [ ?], Austrijanac, koji se sklonio 1862. u Srbiju i, takođe, služio u srpskoj vojsci, pridružio se ustanicima već prvih dana. Kada je raja opkolila Trebinje, on je komandovao linijom opsade.

(Nastavlja se)

24 Enigmatika

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Enigmatika 25

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. jun 2025.

AKCIONARIMA HIPOTEKARNE BANKE AD PODGORICA

PODNOSILAC: HIPOTEKARNA BANKA AD Podgorica, PIB 02085020, Ul. Josipa Broza Tita br. 67, 81 000 Podgorica MIŠLJENJE O PONUDI ZA PREUZIMANJE AKCIJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA HIPOTEKARNA BANKA AD PODGORICA AikGroup (CY) Limited, MB HE 283435, sa sjedištem na adresi Krinou, 3, The Oval, Flat/Office 502, Agios Athanasios, Limassol, Kipar („Sticalac“), je dana 25.06.2025. godine objavio prospekt za preuzimanje akcija akcionarskog društva Hipotekarna banka AD Podgorica, PIB 02085020, Ul. Josipa Broza Tita br. 67, Podgorica („Prospekt“), pa ovim putem, Upravni odbor emitenta – Hipotekarna banka AD Podgorica, PIB 02085020 („Emitent“), shodno obavezi iz člana 29 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“, br. 018/11 od 01.04.2011, 052/16 od 09.08.2016.), dostavlja obrazloženo mišljenje o ponudi za preuzimanje na način kako slijedi.

NAPOMENA: Imajući u vidu obavezu iz člana 29 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, Emitent je prije objavljivanja, dana 27.06.2025. godine predmetno mišljenje dostavio zaposlenima Emitenta na upoznavanje i izjašnjenje o istom, putem objavljivanja na oglasnoj tabli u službenim prostorijama sjedišta Emitenta.

I BITNE INFORMACIJE O EMITENTU Hipotekarna banka AD Podgorica je privredno društvo osnovano u skladu sa zakonima Crne Gore, koje je kod Centralnog registra privrednih subjekata registrovano pod brojem 40004632 (registarski broj), sa matičnim brojem / PIB-om: 02085020 i sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 67, Podgorica.

Društvo obavlja poslovanje u formi akcionarskog društva, a glavna djelatnost društva je 64.19 – ostalo monetarno posredovanje. Ukupan kapital društva iznosi 52,361,965.65 EUR i u cjelosti je novčani.

Na dan podnošenja ovog mišljenja, društvo je emitovalo ukupno 10,241,148 običnih akcija sa pravom glasa.

II STAV EMITENTA O VRSTI I VISINI PONUĐENE NAKNADE 1. Sagledavši istorijske podatke o trgovanju akcija sa Montenegroberze AD, ponuđena cijena od 9.77€ po akciji je maksimalna cijena ikada ostvarena na sekundarnom trgovanju; 2. Posmatrajući fundamentalne pokazatelje na datum 31.12.2024. godine, možemo zaključiti da je navedena cijena približna knjigovodstvenoj vrijednosti akcija; 3. Uzevši u obzir značajno smanjeni broj akcija u slobodnom prometu (eng. free �oat), u narednom periodu se može očekivati značajni pad likvidnosti sa trgovanjem sa navedenim akcijama; 4. S obzirom na sve prednje navedeno, generalni stav emitenta je da ponuđena cijena od 9.77€ po akciji predstavlja fer i pravičnu cijenu.

Imajući u vidu zakonsku obavezu, u pogledu sačinjavanja mišljenja o javnoj ponudi za preuzimanje, te sagledavši uporedne podatke sa komparativnih tržišta u pogledu zaključene kupoprodajne cijene u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost, kao i istorijske podatke o trgovanju sa Montenegroberze AD, Upravni odbor je zaključio da je ponuđena cijena fer i pravična, usljed čega je usvojio stav o ponuđenoj naknadi na način kako je navedeno.

III STAV EMITENTA O NAMJERI STICAOCA U POGLEDU BUDUĆEG POSLOVANJA EMITENTA KOJEG PREUZIMA U prospektu za preuzimanje akcija Emitenta od 25.06.2025. godine navodi se: 1. da je Sticalac bankarski holding čiji subsidijari posluju na tržištima Srbije i Slovenije, te da isti posluje posluje pod direktnom supervizijom Evropske centralne banke (ECB) od 2021. godine; 2. da strategija Sticaoca podrazumijeva: i. dalje širenje svoje grupacije kroz organski i neorganski rast, oslanjajući se pritom na principe pozicioniranja Sticaoca kao bankarske grupacije iz Adria regiona za Adria region; ii. održavanje lokalne relevantnosti na svakom tržištu na kojem grupacija Sticaoca posluje; iii. alokaciju kapitala kao podrška organskog rasta i dalje konsolidacije tržišta - u cilju postizanja vodećih pozicija na relevantnim tržištima; 3. da se sticanje akcija Emitenta uklapa u strategiju Sticaoca, uzevši u obzir da podrazumijeva širenje na još jedno tržište u ciljanom regionu, da Emitent dijeli mnoge strateške ciljeve Sticaoca i u krajnjem – da je Emitent među tri najveće banke na relevantnom tržištu, sa značajnim mogućnostima za dalji rast u osnovnim bankarskim proizvodima.

Na osnovu svega navedenog, stav Emitenta je da otkupom akcija na način predviđen prospektom od 25.06.2025. godine neće doći do narušavanja kontinuiteta poslovanja Emitenta, odnosno da će Emitent nesmetano nastaviti obavljanja svoje djelatnosti, usljed čega smatramo da je ispunjen osnovni cilj uspješnog preuzimanja.

IV STAV EMITENTA O STRATEŠKIM PLANOVIMA STICAOCA U ODNOSU NA EMITENTA I MOGUĆIM POSLJEDICAMA IMPLEMENTACIJE NA POLITIKU ZAPOŠLJAVANJA I RADNOPRAVNI STATUS ZAPOSLENIH KOD EMITENTA, KAO I MOGUĆE PROMJENE VEZANE ZA MJESTA OBAVLJANJA DJELATNOSTI EMITENTA Imajući u vidu da Sticalac u svom Prospektu od 25.06.2025. godine navodi kako predmetnim preuzimanjem može doprinijeti Emitentu sa dodatnim kompetencijama u oblastima upravljanja rizicima, razvoja proizvoda i organizaciji procesa, te da Sticalac nema namjeru da mijenja osnovnu djelatnost ili poslovnu politiku prema zaposlenima i izvršnom menadžmentu, a u krajnjem da je namjera Sticaoca da zadrži trenutno mjesto obavljanja djelatnosti, smatramo da predmetno preuzimanje nema negativnih efekata u odnosu na navedene aspekte poslovne politike i/ili radnopravnog statusa zaposlenih (ili budućih zaposlenih) kod Emitenta.

V IZJAVE ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA O NAMJERI PRIHVATA ILI ODBIJANJA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE, UKOLIKO POSJEDUJU AKCIJE EMITENTA Shodno članu 29, stav 4, tačka 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, članovi Upravnog odbora Emitenta ovim putem izjavljuju da u trenutku objavljivanja ovog mišljenja ne posjeduju akcije Emitenta.

VI IZJAVE ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA O POSTOJANJU NJIHOVOG SPORAZUMA SA STICAOCEM U VEZI SA PROSPEKTOM ZA PREUZIMANJE EMITENTA Shodno članu 29, stav 4, tačka 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, članovi Upravnog odbora izjavljuju da u ovom momentu nemaju nikakve sklopljene sporazume sa Sticaocem u vezi sa objavljenim Prospektom, odnosno javnom ponudom za preuzimanje Emitenta.

VII KONAČNI STAV EMITENTA U VEZI SA PROSPEKTOM OD 25.06.2025. GODINE Prema saznanjima i podacima raspoloživim članovima Upravnog odbora Emitenta, ovim putem izražavamo pozitivan stav u vezi sa objavljenim Prospektom za preuzimanje akcija akcionarskog društva HIPOTEKARNA BANKA AD PODGORICA, te obavještavamo akcionare da ovo mišljenje ne prikriva nikakve podatke od materijalnog značaja, niti sadrži podatke ili informacije koje bi u pogledu objavljenog Prospekta akcionare moglo dovesti u zabludu.

VIII IZDVOJENI STAVOVI ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA EMITENTA Nijedan član Upravnog odbora Emitenta nema izdvojeni stav u odnosu na predmetno mišljenje, što isti potvrđuju svojim potpisom.

UPRAVNI ODBOR EMITENTA U Podgorici, dana 27. 6. 2025. godine.

Crna Gora

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Adresa: Slobode br.85 81000 Podgorica, Crna Gora

Tel: +38220664362

Broj:01-078/25-458/5 Podgorica, 27.06.2025. godine Saglasno odredbi člana 36h Zakona o manjinskim pravima i slobodama („Sl.list RCG“, br. 31/06, 51/06, 38/07 i „Sl.list Crne Gore“, br.

02/11, 08/11, 031/17), u vezi sa Odlukom o osnivanju Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava („Sl.list Crne Gore“, br.13/08, 64/11, 068/17), te shodno odredbama Pravilnika o načinu vrednovanja projekata koji se finansiraju iz sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava („Sl.list Crne Gore“, br.64/18),u skladu sa Odlukom o raspisivanju Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2025. godinu, Upravni odbor na sjednici održanoj 26.06.2025. godine raspisuje Javni konkurs za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2025. godinu Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore (u daljem tekstu: Fond) finansiraće projekte u 2025. godini značajne za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta koji se realizuju u Crnoj Gori.

Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu mjerila u okviru sljedećih kriterijuma: 1.očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; 2.kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; 3.doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; 4.promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; 5.transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i 6.stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta.

Pravo učešća na Javnom konkursu za raspodjelu sredstava imaju nevladine organizacije i druga pravna i fizička lica, čije su djelatnosti, odnosno aktivnosti usmjerene na očuvanje i razvoj manjinskih prava, nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta.

Pravo učešća na Javnom konkursu za raspodjelu sredstava nemaju savjeti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Na Javnom konkursu za raspodjelu sredstava ne mogu učestvovati nevladine organizacije, pravna i fizička lica kojima su u toku kalendarske godine odlukom Fonda finansirana dva projekta ili jedan projekat u iznosu od 5% od ukupno opredijeljenih sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

Projekat se podnosi na odgovarajućem obrascu propisanom Pravilnikom o načinu vrednovanja projekata koji se finansiraju iz sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava („Sl. list Crne Gore“, br.64/18), koji sadrži: naziv “FOND ZA ZAŠTITU I OSTVARIVANJE MANJINSKIH PRAVA” i “Obrazac projekta koji se podnosi na javni konkurs za dodjelu sredstava za podršku aktivnostima iz člana 36j Zakona o manjinskim pravima i slobodama“, podatke o podnosiocu projekta, podatke o oblastima djelovanja podnosioca projekta, podatke o projektu, podatke o partneru ako se projekat prijavljuje u partnerstvu, mjesto i datum popunjavanja podataka o partneru, mjesto pečata, ime i prezime i potpis lica ovlašćenog za zastupanje partnera, odnosno ime i prezime i potpis fizičkog lica koji je partner u projektu, podatke o sredstvima potrebnim za realizaciju projekta, mjesto i datum podnošenja projekta, mjesto pečata, ime i prezime i potpis ovlašćenog lica za zastupanje podnosioca projekta i popis dokumentacije koja se prilaže uz projekat, kao i napomenu da se projekti koji nijesu dostavljeni na propisanom obrascu, uz svu potrebnu dokumentaciju i koji nisu dostavljeni u propisanom roku, odnosno koji ne ispunjavaju uslove propisane ovim konkursom neće razmatrati.

Obrazac je dostupan na internet stranici Fonda www.fzm.me Potrebna dokumentacija: Uz obrazac projekta prilaže se sljedeća dokumentacija: -detaljan izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu sa kopijom računa, ugovora i izvoda iz banke po kojima su plaćeni, sa tabelarnim pregledom utrošenih sredstava za prethodnu godinu i obrazloženjima, media planom, promotivnim materijalom i drugim publikacijama, odnosno ovjerena izjava da podnosilac projekta nije koristio sredstva iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjiskih prava (u daljem tekstu: Fond) u prethodnoj godini; -ovjerena izjava podnosioca projekta da za traženi iznos nije dobio sredstva od drugog donatora; -ovjerena izjava podnosioca projekta da su informacije navedene u predlogu projekta tačne; -ovjerena izjava podnosioca projekta da se sredstva dobijena na osnovu javnog konkursa neće koristiti za pokriće gubitaka drugih obaveza; -ovjerena izjava partnera o prihvatanju učešća u projektu u visini iznosa sredstava koja su navedena u projektu, ako se projekat prijavljuje u partnerstvu; -ovjerena izjava podnosioca projekta da projekat koji prijavljuje neće imati komercijalnu odnosno profitnu upotrebu; -ovjerena izjava podnosioca projekta kojom se potvrđuje da cilj projekta neće biti osnivanje organizacije ili udruženja; -ovjerena izjava podnosioca projekta da sredstva koja se potražuju projektom nijesu usmjerena za finansiranje izbornih aktivnosti, odnosno političke partije; -CD sa predlogom projekta i potrebnim sredstavima za realizaciju projekta na propisanom obrascu u Word formatu.

Pored dokumentacije iz stava 1 ovog člana, podnosilac projekta koji je: 1)pravno lice odnosno nevladina organizacija prilaže i: -kopiju rješenja o registraciji kod nadležnog organa; -kopiju osnivačkog akta; -kopiju statuta; -ovjerenu izjavu podnosioca projekta da ovlašćeno lice, odnosno članovi organa upravljanja podnosioca projekta nijesu istovremeno i članovi komisije Fonda, upravnog odbora Fonda, direktor i zaposleni odnosno volonter u Fondu; -dokaz o predaji finansijskog izvještaja za prethodnu godinu (potvrda o predaji finansijskog iskaza, obrazac IOPPD signiran od Poreske uprave i izvod iz banke na kojem su evidentirane uplate poreza i doprinosa); 2)fizičko lice prilaže i: -kopiju biografije - CV, sa posebnim akcentom na prethodno iskustvo u realizovanju projekata u oblastima očuvanja i razvoja nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta; -najmanje dvije preporuke odnosno garancije od organizacija, odnosno institucija čija je oblast djelovanja predmet javnog konkursa, a kojom potvrđuju da podnosilac projekta koji je fizičko lice ima kapaciteta da realizuje projekte; -kopiju biografije - CV lica zaduženog za realizaciju projekta.

Napomena: Dokumentacija koja podrazumijeva ovjeru mora biti ovjerena kod nadležnog organa (Osnovni sud, organ lokalne uprave nadležan za poslove ovjeravanja ili notar).

Projekte prijavljene na konkurs za raspodjelu vrednuje Komisija za vrednovanje projekata prema kriterijumima i mjerilima propisanim članovima 4 i 9 Pravilnika o načinu vrednovanja projekata koji se finansiraju iz sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava („Sl.list Crne Gore“, br.64/18), na obrascu koji je sastavni dio Pravilnika koji sadrži: nazive “OBRAZAC ZA VREDNOVANJE PROJEKATA” i “Komisija za vrednovanje projekata”, naziv i godinu objave javnog konkursa, naziv projekta, naziv, odnosno ime i prezime podnosioca projekta, mjesta za unos bodova na osnovu svakog pojedinačnog kriterijuma, odnosno mjerila i obrazloženja za dodijeljene bodove, ukupan broj bodova po svim kriterijumima, odnosno mjerilima, mjesto za unos komentara dodijeljenih bodova, kao i mjesto i datum popunjavanja obrasca i potpis člana Komisije i koji je obljavljen na internet stranici Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava www.fzm.me Rok prijave na Javni konkurs za raspodjelu sredstava je 30 (trideset) dana od dana objavljivanja u medijima i na internet stranici Fonda www.fzm.me Odluka o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2025. godinu će se objaviti na internet stranici Fonda www.fzm.me i u najmanje jednom štampanom mediju sa sjedištem u Crnoj Gori.

Obrazac projekta koji se podnosi na javni konkurs za dodjelu sredstava za podršku aktivnostima iz člana 36j Zakona o manjinskim pravima i slobodama mora biti popunjen, potpisan i pečatiran službenim pečatom za pravna lica, za fizička lica mora biti popunjen i potpisan, dostavlja se u jedan primjerak u štampanoj formi, jedan primjerak u elektronskoj verziji - CD sa predlogom projekta i potrebnim sredstvima za realizaciju projekta na propisanom obrascu u Word formatu. Sva potrebna dokumentacija dostavlja se u zatvorenoj koverti neposredno ili na adresu: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Ul. Slobode br. 85 Podgorica, sa naznakom: Ne otvarati – za Javni konkurs za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2025. godinu.

Napomena: Projekti koji nijesu dostavljeni na propisanom obrascu, uz svu potrebnu dokumentaciju i koji nisu dostavljeni u propisanom roku, odnosno koji ne ispunjavaju uslove propisane ovim konkursom, neće se razmatrati.

Kontakt tel.+382 20 664 362 Predsjednica Upravnog odbora

Suada Begović, s.r.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 30. jun 2025.

1248

Умро је у 65. години

1240

Преселила се у вјечност у 93. години наша

СТАНКА Миланова КАЛУЂЕРОВИЋ

РАДОМИР-РАШО Бошка БУЛАТОВИЋ

рођена НОВАКОВИЋ

Саучешће примамо у капели Загорич 30. јуна 2025. од 10 до 16 часова и 1. јуна од 9 до 12 часова када полазимо за Горња Ровца, ђе ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће и вијенци се не прилажу. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ДРАГИЦА, кћерка НЕЛА, син МАРКО, брат БОЖИДАР, сестра МИЛИЦА, снаха БИЉАНА, унучад АЊА, ЂИНА и ЈАНКО, тетке, стрине и остала многобројна родбина БУЛАТОВИЋ и АЏИЋ

Саучешће примамо у капели у Грбавцима 29. јуна од 18 до 21 час и 30. јуна од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЕЛИЗАР и ЗОРАН, сестра ОЛГА, снахе МИРЈАНА, МИРА и МИЛИЦА, унучад ФИЛИП, НЕМАЊА, ИВАНА, МИЛЕНА, МИЛИЦА, ТАТЈАНА, ДЕЈАН и ГОРАН, ђеверична МИЛЕВА, праунучад, чукунунуче, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, ђеверичићи и ђеверичне и остала родбина КАЛУЂЕРОВИЋ и НОВАКОВИЋ

Formati OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

12€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

10€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

13€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

18€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. jun 2025.

1239

1236

Dana 29. juna 2025. u 90. godini preminula je naša draga

Dana 29. juna 2025. godine preminuo je naš dragi

ZORKA MILIKIĆ

DRAGOMIR – DRAGAN Gojkov DABOVIĆ

rođena NOVAKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 1. jula od 10 do 14 časova, gdje će se i obaviti sahrana istog dana u 14 časova.

Po želji pokojnice, sahranjena je u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: supruga VESNA, kćerke TAMARA i MILICA, sestre DRAGICA - CICA i SVETLANA sa porodicama, strina RADOJKA sa porodicom i ostala ožalošćena porodica DABOVIĆ i ujčevina VUJIČIĆ

OŽALOŠĆENE PORODICE: MILIKIĆ i NOVAKOVIĆ

1953–2025.

Kuća žalosti: Bulevar Save Kovačevića 101.

1243

1233

Dana 28. juna 2025. godine napustio nas je naš voljeni

Dana 29. juna 2025. u 67. godini napustio nas je naš voljeni

1244

Voljenom bratu

GORANU BOŠKO Jova PRELEVIĆ

Sahrana je obavljena 29. juna u krugu porodice, na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: supruga NADA, kćerke MAJA i BOJANA, unuka STELA, sestra ĐORĐINA sa porodicom, brat ĐORĐIJE sa porodicom i ostala rodbina

GORAN Cvetka MIRANOVIĆ 1959–2025.

Sahrana je obavljena u krugu porodice na seoskom groblju u Donjim Kokotima.

Kuća žalosti: Vijenci Danila Kiša br. 1.

OŽALOŠĆENI: supruga LJILJANA, kćerka TIJANA, sin MARKO, brat MLADEN i porodice PEROVIĆ, REMIKOVIĆ i VELAŠEVIĆ

Bio si moja podrška, brat, prijatelj i drug.

Zauvijek ću pamtiti naše zajednički provedeno vrijeme.

MLADEN

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 30. jun 2025.

1246

Posljednji pozdrav dragoj tetki

ZORI MILIKIĆ

1237

1247

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SJEĆANJE

ZORI MILIKIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji bratanići VESKO, MILENKO i porodica pokojnog SLAVKA NOVAKOVIĆA

Počivaj u miru, draga naša tetka.

S ljubavlju ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

VUKAŠIN KEKIĆ

Tvoje bratanične JELENA i BRANKA sa porodicama

30. 6. 2000 – 30. 6. 2025.

1245

1242

Opraštam se od mog brata od strica

Danas je devet godina od smrti

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

DRAGANA VUJOVIĆA

MIŠKA

Počivaj u miru pored svojih voljenih a mi ćemo sa ponosom pamtiti naše zajedničke dane.

Supruga NATALIJA sa porodicom

Vole te tvoji

CUNJA sa porodicom

MILICA, LUKA i NATAŠA

1234

SJEĆANJE 30. jun 2011 – 30. jun 2025.

1231

Danas se navršava 11 godina otkako nas je rano napustio naš voljeni

DRAGOJE Radunov DRAŠKOVIĆ U vremenu trag, u životu oslonac odnekud stignu da pomiluju i tvoje riječi i osmijeh tvoj.

Vazda učiteljski...

ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA, ANJA i RADE

Godina dana je od kada sa nama nije privrženi brat, voljeni stric, najbolji đever

ŽELJKO Milunov ŠTURANOVIĆ 1238

Godine prolaze, ali tvoje prisustvo osjećamo u svakom danu, satu i minuti.

Tvoja toplina, ljubav i snaga zauvijek žive u našim srcima.

Volimo te i čuvamo od zaborava.

PETAR – PERO VUKČEVIĆ Uvijek ćemo te nositi u našim srcima.

Tvoji MAŠA i NIKŠA

DRAGAN VUKČEVIĆ sa porodicom 1232

Sjećanje na naše voljene

SENKA ABRAMOVIĆ 2006–2025.

JOVAN ABRAMOVIĆ 1997–2025.

S poštovanjem i zahvalnošću,

Porodice ABRAMOVIĆ i BACKOVIĆ

1235

Dana 30. juna 2025. navršava se sedam godina od smrti našeg voljenog supruga i oca

MIODRAGA – MIJA VUJOVIĆA

Sedam godina je prošlo, ali nijedan dan bez sjećanja na tvoj blagi osmijeh, mili glas i najtopliji zagrljaj.

Fališ mnogo!

Tvoje RADA i TINA – tvoj KIKO

Teških pola godine

Još uvijek se osmijeh svuda prolama, još tvoji koraci idu sa nama...

Zagrli Vukana i mahnite ponekad odozgo vi najljepše ruže rajskoga vrta.

IVANA, VESKO i tvoja EKIPA IZ KK LOVĆEN

1241

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Poneđeljak, 30. jun 2025.

Poslovni broj: Iv. br. 408/25.

Iv.br.1062/2019

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Berba” doo Tivat, Villa Teuta, Porto Montenegro, koga zastupa Milovan Milošević, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “Premium Store” Bar, Obala kralja Nikole bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 2641/2023/VP od 23.06.2023. godine i račun br. 4193/2023/VP od 08.08.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 26.06.2025. godine,

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3.januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „VALEXAN“ D.O.O. PODGORICA, Podhum bb - Tuzi, Podgorica, PIB: 02341263, koga zastupa punomoćnik Predrag Krasić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika D.O.O. „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ BIJELO POLJE, sa sjedištem na adresi ul.Kneza Miroslava bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2025. godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “Premium Store” Bar, Obala kralja Nikole bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 2641/2023/VP od 23.06.2023. godine i račun br. 4193/2023/VP od 08.08.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Direktorica marketinga:

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 26.06.2025. godine.

ŽELJKA RADULOVIĆ

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 472/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Okov” doo Podgorica, Bulevar Josipa Sladea 6, koje zastupa izvršni direktor Jakov Bajović, protiv izvršnog dužnika “Meteh” doo Bar, Popovići 40, koga zastupa izvršni direktor Nikola Radenović, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 6060409364 od 12.11.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “Meteh” doo Bar, Popovići 40, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 6060409364 od 12.11.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2025. godine.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „VALEXAN“ D.O.O. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika D.O.O. „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojne isprave - Fakture br:200/2018 od 05.11.2018.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1062/2019 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku D.O.O. „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ BIJELO POLJE – Rješenje o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti od 09.06.2025. godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik D.O.O. „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ BIJELO POLJE u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, dana 27.06.2025. godine.

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu.

Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me

Javni izvršitelj Ivan Sekulić

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine.

069/032-380

Marketing

Poneđeljak, 30. jun 2025.

JI! U PRODA

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića, koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI PODUHVAT

Ministarstvo kulture i medija

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE DOĆI NEĆE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

Cijena 7€ Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

31

32 Marketing

Poneđeljak, 30. jun 2025.