Dnevni list POBJEDA 22.09.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

RAZGOVOR: Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog tijela za samoregulaciju

Crnogorski građani izloženi su talasu dezinformacija od stranih i domaćih medija, dok vladajuće strukture ne pokazuju odlučnost da zaštite informativni prostor, upozorava medijski ekspert Ranko Vujović

Predsjednik Bokeškog foruma Andrija Petković o izazovima i političkim paradoksima sa kojima se Crna Gora suočava u odnosima sa susjedima

Hrvatska neće odstupiti od svojih pregovaračkih pozicija pregovaračkih

Poglavlje 31 posebno je osjetljivo i bez obzira na to što je Crna Gora članica NATO, Hrvatska neće tek tako dozvoliti da neka važna pitanja ostanu nerazjašnjena. Opravdano, kaže Petković

INTERVJU: Lider SEP-a i nekadašnji predsjednik Vlade Crne Gore

Marković: Crnom Gorom špartaju službe

Srbije i osjećaju

Srbije i osjećaju se komotno

Aktuelna vlast poništila je i sekularni karakter Crne Gore. Crkva ne samo da se upliće u državne poslove, nego presudno opredjeljuje državnu i nacionalnu politiku. Zahvaljujući snažnom crkvenom uplivu u institucije, na sceni je neskriveni, grubi i agresivni revizionizam, koji uništava antifašističke temelje Crne Gore i vrijednosti na kojima je ona nastala – kaže Marković

Dr Tea Dakić, specijalista psihijatrije i načelnica Odjeljenja dnevne bolnice Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore o problemima u oblasti kojom se bavi

Predsjednik Savjeta AZLP Željko Rutović o zajedničkoj inicijativi Crne Gore, Srbije i BiH za regionalno otvaranje kancelarija Mete – digitalnog globalnog giganta Ako ne bude zakonske

zaštite, postaćemo digitalne kolonije

USPJEŠNI CRNOGORCI U SVIJETU

Aldin Dervišević, generalni direktor sa Vol strita

Ne zaboravljamo domovinu, ali i ona mora da njeguje dijasporu

STR. 9.

Lični podaci su danas u svijetu jedan od najvećih komercijalnih resursa. Pravi se dnevni profiling naših ličnosti, naših sklonosti, potreba, želja i težnji, kako bi se to prodalo. To je veliki posao za megakorporacije, velike društvene mreže. Zaštita ličnih podataka nije tehničko, već duboko političko i civilizacijsko pitanje. Ako ne odgovorimo na vrijeme, rizikujemo da postanemo digitalne kolonije velikih korporacija, bez prava da odlučujemo o sopstvenim podacima – kaže Rutović

Narod u Crnoj Gori i na Balkanu ne zaboravljamo. Međutim, i država mora da nas iskoristi. Ako ne prihvatite našu omladinu i ne povežete ih sa Crnom Gorom, za jednu-dvije generacije oni će postati potpuno Amerikanci i više se neće vraćati – rekao je Dervišević

STR. 10.

STR. 4.

PODGORICA - Prvi predsjednik Vlade nakon „litijaške kontrarevolucije“ Zdravko Krivokapić, pet godina poslije promjena koje su izmijenile političku putanju i perspektivu Crne Gore, potvrdio je da državom čiji je bio premijer „vladaju BIA i srpski svet“, te da se ključne državne odluke ne donose u Podgorici.

- Hvala profesoru Krivokapiću na iskrenosti i spremnosti da, sa pet godina zakašnjenja, konačno kaže istinu o Crnoj Gori. To se mora pozdravitikaže za Pobjedu predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković Nekadašnji premijer i bivši zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) pita Zdravka Krivokapića vjeruje li da su tvrdnje koje iznosi upitne bilo kome u Crnoj Gori i izvan nje.

- Vjerujem da Krivokapić nije zaboravio ko ga je i gdje predložio za premijera, ko mu je postavio „12 apostola“ za ministre, ko je organizovao i obezbjeđivao ustoličenje novog mitropolita na Cetinju, zašto su se lideri njegove koalicije susrijetali sa visokim oficirima BIA i u Beogradu i u bosanskohercegovačkom entitetu RS u vrijeme formiranja Vlade, ko je autor programa Evropa sad… Hoću da kažem da se i tada i danas o svemu odlučivalo u istim centrima „srpskog sveta“ i BIA - kaže Marković za Pobjedu.

POBJEDA: Mediji su pisali o susretima koje pominjete.

MARKOVIĆ: Jesu. Neki od tih susreta bili su i zabilježeni, kao onaj Krivokapića i Marka Parezanovića - da li u prostorijama BIA ili negdje drugo u Beogradu, ne sjećam se. Sjećam se samo da se u pozadini vidjela srpska zastava. Takođe, zabilježen je susret lidera bivše koalicije sa istim strukturama, organizovan u entitetu RS, čiji je cilj bio uspostavljanje anticrnogorskog i antidržavnog režima u Podgorici. Sjetićete se, vjerujem, kontroverznog Stevana Simijanovića, puta u Trebinje uoči formiranja prve vlade, koji nije imao samo političku, nego i obavještajnu pozadinu. Ove su informacije procurile u javnost i, prema onome što znam, tačne su i pouzdane.

POBJEDA: Prethodno su se u javnosti pojavile informacije da je vlast, čiji ste bili dio, pratila i prisluškivala neke opozicionare, sveštena lica, novinare?

MARKOVIĆ: Sa istom sigurnošću mogu da kažem da, posljednjih godina uoči promjene vlasti, to nije bila praksa niti se sektor bezbjednosti time bavio. Bio je posvećen služenju državnim i nacionalnim interesima i, usljed prijetnji koje su dolazile i iznutra i spolja, uglavnom odbrani unutrašnje bezbjednosti i osiguravanju stabilnosti zemlje. Do obnove državne nezavisnosti 2006. godine, u Crnoj Gori su djelovali savezni organi, i politički i bezbjednosni - od saveznih ministarstava, do vojske i obavještajnih službi. U tom smislu, Crna Gora, njena vlast i

INTERVJU: Duško Marković,

Crnom Gorom špartaju službe koje nijesu dio nacionalnog i evroatlantskog obavještajnog sektora

rama gledaju evropski i NATO partneri, pitanje je za njihovu analitiku.

POBJEDA: Zar to nije prevashodno pitanje za Vladu Crne Gore?

MARKOVIĆ: Jeste. Riječ je o ozbiljnoj unutrašnjopolitičkoj i bezbjednosnoj nestabilnosti. Vlada Milojka Spajića nastavak je vlade Dritana Abazovića, a ona vlade Zdravka Krivokapića. Bezbjednosni sitem je razoren, ekonomija posrnula; usljed inflacije i visokih cijena, sve je više građana na ivici egzistencije; rasprodaju se i uništavaju ključni razvojni resursi - ugašena je nacionalna avio-kompanija, gase se pomorske kompanije, rasprodaje imovina „Plantaža“, Željezara je prodata pod krajnje problematičnim uslovima i pod sumnjom na korupciju; da ne govorimo o međunarodnoj kompromitaciji koncesionog procesa za crnogorske aerodrome. Ova je vlast dovela do urušavanja međunarodnog ugleda Crne Gore, posebno u regionu, što je posljedica ne samo nekompetentnosti, nego i planskog djelovanja dijela antidržavne koalicije predvođene strankom Andrije Mandića. Njihov cilj je ugrožavanje Crne Gore, njena dezintegracija i urušavanje njenog građanskog karaktera. Pogledajte odnose sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom! Da ne govorim o Kosovu: dio vlasti svako malo kreće ka Prizrenu i Prištini.

POBJEDA: I dalje imate razumijevanja za poziciju Bošnjačke i albanskih stranaka?

Aktuelna vlast poništila je i sekularni

karakter Crne Gore. Crkva ne samo da se upliće u državne poslove, nego presudno opredjeljuje državnu i nacionalnu politiku. Zahvaljujući snažnom crkvenom uplivu u institucije, na sceni je neskriveni, grubi i agresivni revizionizam, koji uništava antifašističke temelje Crne Gore i vrijednosti na kojima je ona nastala – kaže Marković, dodajući da je ova vlast dovela i do urušavanja međunarodnog ugleda

Crne Gore, posebno u regionu, što je posljedica, kako kaže, ne samo nekompetentnosti, nego i planskog djelovanja dijela antidržavne koalicije predvođene strankom

Andrije Mandića ne samo nekompetentnosti,

institucije bili su izloženi kontinuiranim pokušajima kontrole i nadzora Beograda. Uslijedio je period političkog i bezbjednosnog raskida Crne Gore sa srpskim službama bezbjednosti i saradnja je preusmjerena na evropske susjede i šire.

POBJEDA: Koliko je crnogorski bezbjednosni sistem danas pouzdan partner evropskim i NATO partnerima?

MARKOVIĆ: Crna Gora je članica NATO, a njen obavještajni sektor dio je obavještajne zajednice Alijanse, što znači da bi trebalo da bude posvećena očuvanju kako crnogorske, tako i evroatlantske bezbjednosti. Iako odavno nijesam dio tog sistema, vidim da Crnom Gorom špartaju službe koje nijesu dio nacionalnog i evroatlantskog obavještajnog sektora.

POBJEDA: Ko?

MARKOVIĆ: Bezbjednosni aparat i službe Srbije.

POBJEDA: Mediji su nedavno objavili fotografiju agenta BIA u selu Gornje Zaostro. BIA se očito više ne krije, slobodno participira u političkom i društvenom životu susjedne zemlje. Što su posljedice?

MARKOVIĆ: Beograd očito Crnu Goru doživljava kao svoj

već osvojeni politički i bezbjednosni prostor. U sljedećoj fazi, vjerovatno i teritorijalni. Nema sumnje da obavještajne strukture Srbije u Crnoj Gori imaju političku podršku i infrastrukturu koje im obezbjeđuju prosrpske i nacionalističke stranke; logično je onda da se ne kriju i da se komotno osjećaju. Kako na otvorene veze „tridesetoavgustovaca“ sa srpskim i ruskim struktu-

MARKOVIĆ: Nijesam više siguran da stranke manje brojnih naroda, prije svega albanske, mogu da osiguraju zdrav i koristan odnos Crne Gore i Albanije, koja, kada je riječ o evropskim integracijama, polako pretiče Crnu Goru. Svjedočimo tihom umiranju Crne Gore, i to one referendumske, građanske, evroatlanske i antifašističke. Aktuelna vlast poništila je i sekularni karakter Crne Gore. Crkva se ne samo upliće u državne poslove, nego presudno opredjeljuje državnu i nacionalnu politiku. Zahvaljujući snažnom crkvenom uplivu u institucije, na sceni je neskriveni, grubi i agresivni revizionizam koji uništava antifašističke temelje Crne Gore i vrijednosti na kojima je ona nastala. Kao neprikosnoveni lider parlamentarne većine, ove procese politički artikuliše Andrija Mandić. Zloupotrebljavajući jednu od najznačajnijih državnih institucija, Mandić temeljno, otvoreno i neskriveno radi na svom političkom i ideološkom programu, čija je suština nestanak Crne Gore. Eliminisanjem državnih simbola iz svog kabineta i iz Skupštine, Mandić urušava ustavno uređenje i ustavni poredak Crne Gore. Iako znam da u ovoj destrukciji ima podršku i crkve i Beograda, moram da priznam da sam iznenađen brzinom kojom se sve odigrava. Mož-

predsjednik Vlade Crne Gore

da i zato što nema otpora nadležnih institucija.

POBJEDA: Kojih?

MARKOVIĆ: Onih kojima Ustav i zakoni nalažu da brane ustavni i društveni poredak. Mislim na Vladu, na službe bezbjednosti, tužilaštvo, sudstvo.

POBJEDA: Ima li premijer Milojko Spajić snage i volje da se tome suprotstavi?

MARKOVIĆ: Ne sjećam se da je premijer Spajić ozbiljno reagovao na konstantne pokušaje razaranja unutrašnjeg bića Crne Gore. I postavljanje spomenika četničkom zločincu Pavlu Đurišiću nazvao je „seoskom temom“. Kada god pomislim da Spajić ipak nije dio istog projekta, potrudi se da me sam demantuje. Iako ponekad djeluje da ne razumije obaveze i odgovornosti koje kao premijer ima, za propadanje Crne Gore odgovoran je koliko i Andrija Mandić. Jer Mandićeve ideološke i političke stavove znamo, on je u tom smislu dosljedan. Ipak, odgovornost za stanje u zemlji imaju oni koji su mu omogućili da zauzme mjesto predsjednika Skupštine, te da sa jedne od najznačajnijih državnih pozicija razara i kompromituje Crnu Goru.

POBJEDA: Sektor bezbjednosti prepušten je Demokratama, koje kao da preuzimaju ulogu ključne poluge Beograda u direktnom razaranju sistema. Je li veting koji sprovode reforma ili lov na vještice?

MARKOVIĆ: Veting je dobar i koristan mehanizam samo ako je zasnovan na zakonu, ako je nezavisan i provjerljiv. Da bi njegovo sprovođenje bilo legitimno, neophodan je zakon, nezavisno tijelo, pravna zaštita; potrebno je da postupak bude ciljan prije svega na funkcije sa ovlašćenjima i pristupom tajnim podacima, ali i da ga prati adekvatan parlamentarni nadzor. Najbolji način da se veting obesmisli i kompromituje jeste da se proces prepusti jednoj partiji. A upravo je to urađano u svim sektorima bezbjednosti. Partijske zloupotrebe, i to u Vladi koja nema

Zloupotrebljavajući

jednu od najznačajnijih državnih institucija, Andrija Mandić temeljno, otvoreno i neskriveno radi na svom političkom i ideološkom programu, čija je suština nestanak Crne Gore. Eliminisanjem državnih simbola iz svog kabineta i iz Skupštine, Mandić urušava ustavno uređenje i ustavni poredak Crne Gore. Iako znam da u ovoj destrukciji ima podršku i crkve i Beograda, moram da priznam da sam iznenađen brzinom kojom se sve odigrava. Možda i zato što nema otpora nadležnih institucija

jedinstven sistem rukovođenja i upravljanja, očekivane su, tim prije što je, ponavljam, cio bezbjednosni sektor predat u ruke stranci koja je na ključne pozicije postavila mlade ljude bez ikakvog radnog i bez ozbiljnog životnog iskustva. Ovo se hazarderstvo nije smjelo dozvoliti.

POBJEDA: Je li se smjelo dogoditi da se skupštinski Anketni odbor, navodno formiran kako bi dao odgovore na veoma važne teme iz vremena vlasti čiji ste bili dio, pretvori u javna suđenja i medijske hajke?

MARKOVIĆ: Prvo, Anketni odbor uspostavljen je mimo parlamentarne prakse. Naime, formiranje parlamentarnih odbora uglavnom inicira opozicija, koja tako dodatno provjerava vlast i traži njenu odgovornost za različite politike, ne samo u sektoru bezbjednosti. Anketni odbor o kojem me pitate formiran je na zahtjev vlasti, na prijedlog bivšeg Demokratskog fronta, što je ostatak vladajuće veći-

Zašto se Đukanović i ja nijesmo pozdravili

POBJEDA: Opisujući svoj odnos sa bivšim predsjednikom Milom Đukanovićem, nedavno ste kazali da ste samo poznanici i bivši prijatelji. Jeste li morali to da kažete? Kada ste postali bivši?

MARKOVIĆ: Nemam razloga da bilo što tajim. Izjava koju citirate može se tumačiti na različite načine.

POBJEDA: Kako?

MARKOVIĆ: Ako se sa nekim ne viđate, ako nemate kontakt, ako ne dijelite ono što vezujete za poro-

ne prihvatio. Sudeći po onome što smo do sada čuli i vidjeli, Odbor je pretvoren u platformu pomoću koje režim vodi grubu i primitivnu kampanju protiv opozicije, odnosno bivše vlasti. Vidjeli ste ko su akteri, a ko svjedoci. Uglavnom je riječ o nekredibilnim ljudima bez integriteta, moralno problematičnim, neostvarenim, zahvaljujući čijim je „svjedočenjima“ Anketni odbor pretvoren u cirkus, u smijuriju, u kompromitaciju parlamenta i uopšte instituta Anketnog odbora. Takođe, na ovaj način se ponižavaju državni organipolicija, tužilaštvo i sudstvo. Da je novo karikiranje institucija platforma za politički obračun sa opozicijom potvrđuje i činjenica da je rad Anketnog odbora produžen do redovnih izbora 2027. godine.

POBJEDA: Odazvali ste se pozivu i svjedočili pred Anketnim odborom?

MARKOVIĆ: Jesam. Prvi sam se odazvao pozivu i stavio tačku.

POBJEDA: Stavili ste tačku?

MARKOVIĆ: Jesam.

POBJEDA: „Uzmite kokice“, poručuje svako malo Dritan Abazović, najavljujući hapšenja najviših zvaničnika bivše vlasti, najčešće bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i Vas. Zato pitam.

MARKOVIĆ: Ne pominju se slučajno naša dva imena, budući da smo, zajedno sa dijelom društva, dali pečat obnovi državne nezavisnosti, očuvanju mira, stabilnosti i građanskog sklada, okretanju Crne Gore evropskom i evroatlantskom sistemu bezbjednosti i vrijednosti. Kako bi se toj Crnoj Gori zadao konačan udarac, nogom se za vrat mora stati najprije nosiocima tog procesa.

Najave i progoni o kojima govorimo obično kreću sa istih opskurnih portala i televizija sumnjive uređivačke politike, čiji su vlasnici i njihov sumnjivi kapital izvan Crne Gore.

POBJEDA: Zar nijeste gostovali upravo na tim televizijama?

MARKOVIĆ: Političar nekada mora da ode u osinje gnijez-

ga o tome obavijestili? Je li se on Vama javio?

do kako bi pokazao da se ne plaši i da mu je savjest mirna. Gostovanje u ovim medijima ne podrazumijeva saglasnost sa njihovom uređivačkom politikom ili ulogom koja im je dodijeljena u društvu - naprotiv.

Centri izvan Crne Gore koji kontrolišu i režim i ove medije, očito nijesu mirni sve dok postoje i dok su na slobodi oni koji su ih tri decenije sprečavali da svoj anticrnogorski naum sprovedu u djelo.

POBJEDA: Sprečava li ih aktuelna opozicija, čiji je dio, pored nesposobnosti i političkog kukavičluka, očito opterećen obavezama i odnosima sa onima protiv kojih se navodno politički bore?

MARKOVIĆ: Opozicija nema prave odgovore na zlo koje je zadesilo Crnu Goru. Njihov otpor režimu više je folkloran, teatralan, paradan i reklamerski. Politiku vode saopštenjima, statusima na društvenim mrežama. Podijeljeni su, zatvoreni, svako u svom ataru, vode računa samo o mandatima i procentima. Kada polemiše sa režimom, najjača opoziciona stranka voli da podvuče da je pojedinačno najjača. Dobro, i?! Što ćete s tim?! Umjesto sujete, pizme, uskogrudosti, evropskom, građanskom bloku danas je prijeko potrebna saradnja, koja bi dovela do strateškog, mudrog i pametnog odgovora na agresiju režima i njegov atak na državu, institucije i društvo. Opozicija je odličan pristup imala jedino prilikom nezakonitog razrješenja sutkinje Ustavnog suda, što je rezultirao ne samo grubljim manifestacijama opozicionog nezadovoljstva u parlamentu, nego i internacionalizacijom problema, dijalogom i preporukama Venecijanske komisije.

POBJEDA: Koje, očekivano, režim ignoriše.

MARKOVIĆ: Ignoriše, ali upravo zato što se na tome stalo i što to više niko ne pominje. Vrijeme je da parlamentarna i vanparlamentarna opozicija dogovore zajednički program borbe protiv pošasti koja je zadesila Crnu Goru. Nema „velikih“ i „malih“ - svi koji žele oporavak Crne Gore, dobro su došli.

SEP neće „uskakati“ i spašavati vlast u Podgorici

POBJEDA: Nosilac liste SEP-a u Podgorici Ilija Mugoša je, na Kongresu Ure, pokreta čiji je predsjednik potpisao tzv. temeljni ugovor sa državnom Crkvom Srbije, kazao da je Ura bila „pokretačka snaga promjena“. Kojih promjena?

MARKOVIĆ: Mugoša je, uz saglasnost SEP-a, na taj skup otišao po pozivu koji je dobila stranka. Rečenica koju citirate zasmetala je dijelu javnosti, dok je dijelu poslužila kao izgovor za kampanju kompromitacije ili dovođenja u pitanje kredibiliteta ili opredjeljenja naše stranke. Dritan Abazović je tzv. temeljni ugovor potpisao jer mu je to omogućio DPS, koji je podržao njegovu manjinsku Vladu i u dogovoru sa Urom, koji se odnosio i na temeljni ugovor. Vjerujete mi da to znam. Mugošin kurtoazni govor je komentarisan, ali Ura nije Dritan Abazović. I tamo postoje ljudi koji Crnu Goru doživljavaju kao svoj jedini izbor.

POBJEDA: Ali to vješto kriju.

MARKOVIĆ: Možda nijesu u mogućnosti da to pokažu, budući da njihov predsjednik očito vlada

ke prošlosti. Crna Gora blijedi i, pod naletom njenih protivnika iznutra i spolja, gubi svoju suverenost. POBJEDA: Zato sam Vas i pitala jeste li zadovoljni postignutim.

prostorom. Nije pametno odbaciti petnaestak hiljada suverenističkih glasova zbog onoga što radi Dritan Abazović.

Ne mogu da razumijem dovođenje u pitanje orijentacije stranke na čijem sam čelu. Svaki dan, svaki sat svog i političkog i drugog života usmjeren je prema Crnoj Gori i njenom interesu. Besmisleno je da me patriotizmu i odanosti državi uče oni koji su bili miljama daleko kada Crna Gora obnavljala državnost i kada je njeno ime vraćeno na mapu država svijeta.

POBJEDA: Hoće li SEP u Podgorici podržati aktuelnog gradonačelnika u slučaju da stranka Milana Kneževića izađe iz vlasti?

MARKOVIĆ: Tu sam informaciju nedavno čuo od Milana Kneževića, što dovoljno govori o njenoj ozbiljnosti. SEP neće „uskakati“ u vlast i spašavati bilo koga. Bude li u prilici, gradiće bolju vlast i u Podgorici i u Crnoj Gori. To znači vlast u javnom interesu, bez loših partijskih praksi, bez kompromisa sa revizionistima, sa onima koji ne priznaju Crnu Goru, koji je ruše i mijenjaju njenu istoriju.

dične, lične i šire interese, onda nije prijateljstvo. To smo vrijeme ostavili iza sebe. Veoma poštujem zasluge i doprinos gospodina Đukanovića opstanku i trasiranju evropskog puta Crne Gore. Mnogo toga dobrog smo zajedno uradili, što se ne može ni negirati, ni promijeniti. Međutim, izlaskom iz DPS-a, promijenili su nam se prioriteti.

POBJEDA: Jeste li razgovarali sa gospodinom Đukanovićem prije nego ste osnovali SEP? Jeste li

MARKOVIĆ: Ne. Već sam rekao da o tome ni sa kim nijesam razgovarao, ni u Crnoj Gori, ni izvan nje. Ipak, bio sam spreman da objasnim razloge i opredjeljenje svima koji su bili zainteresovani. Posvećenost SEP-u nije razlog da bilo kome okrenem leđa, da ga progonim ili mrzim.

POBJEDA: Kao i Milo Đukanović, prisustvovali ste nedavnoj podgoričkoj promociji knjige Miodraga Vlahovića. Jeste li se pozdravili?

MARKOVIĆ: Došao sam ranije, on kasnije. Nijesmo se vidjeli… Ne, nijesmo se pozdravili.

POBJEDA: Vaša Stranka evropskog progresa je, kao najmlađa politička partija u Crnoj Gori, mala i vanparlamentarna. Što je bio smisao osnivanja stranke? Jeste li zadovoljni postignutim?

MARKOVIĆ: U dijelu crnogorskog političkog, medijskog i drugog prostora to se pitanje tendenciozno potencira. Ipak, ponoviću: SEP je nastao na talasu zabrinutosti njenih osnivača za sudbinu države, za njen opstanak, za resurse koji se nekontrolisano rasipaju; zbog rasta unutrašnjih podjela i nesigurnosti koja nas okružuje, zbog urušavanja građanskog sadržaja države, revizije njene antifašistič-

MARKOVIĆ: Prvo, pokazalo se da smo imali pravo, budući da, nažalost, na današnji dan svjedočimo nepromijenjenim političkim, društvenim i bezbjednosnim prilikama. Drugo, ne zanosimo se da smo jači nego što smo realno, shvatajući, pritom, da nije nimalo lako opstati između velikih političkih blokova, jakih interesa, ogromnog novca koji kontroliše i vlast i opoziciju. Ali, to je naš izbor! Nijesmo osnovani da bismo branili svoje mandate i procente niti da bismo obezbijedili izdašnije političko finansiranje. Nikoga ne mrzimo i nema potrebe da nas neko uči patriotizmu ili da nam daje dozvolu za učešće u političkom životu.

POBJEDA: Nije Vaš motiv, dakle, bio da se, uz podsticaj međunarodnih partnera, oslabi DPS?

MARKOVIĆ: Nije. Uoči osnivanja, s jedne strane se spekulisalo da je SEP osnovao DPS kako bi spriječio rasipanje suverenističkih glasova, istovremeno, nedobronamjerni i bliski DPS-u tvrdili su da stranku

podupiru stranci ili drugi centri moći i uticaja kako bi oslabili DPS. Nema govora! Politički i životno sam ostvaren čovjek, ne povinujem se autoritetima ma odakle oni dolazili, imam svoj stav, svoje planove i nikakvu skrivenu agendu. Iz DPS-a sam izašao nakon što ju je preuzela nova garnitura, koja na drugačiji način vidi borbu za Crnu Goru i njene interese. Vidjeli smo kako to izgleda i koliko su uspješni. Crna Gora propada i vrijeme je, kažem, da iza sebe ostavimo sujete, razlike i neslaganja. Tim prije što ključnu odgovornost za stanje u društvu snose stranke čija su ideološka i politička opredjeljenja zamagljena i čijim je glasovima Andrija Mandić izabran za predsjednika Skupštine. Građani već prepoznaju nosioce te političke destrukcije i vjerujem da će na sljedećim izborima drugačije glasati. Crna Gora više ne smije na odgovornim funkcijama imati one koji rade protiv interesa države, koji ne poštuju i ne štite njene državne simbole. Ona ne smije biti ni predvorje bilo čijeg kabineta izvan Crne Gore. Crna Gora ponovo mora biti nezavisna, suverena i evropska država, a ne poligon tuđih velikodržavnih interesa i ambicija. Tamara NIKČEVIĆ

Doktor političkih nauka i predsjednik Bokeškog foruma Andrija Petković komentariše izazove i političke paradokse sa kojima se Crna Gora suočava i u odnosima sa susjedima

Hrvatska sigurno neće odstupiti od svojih pregovaračkih pozicija

PODGORICA – Ukoliko uplitanjem trećih strana ne želi da dozvoli ugrožavanje svog suvereniteta, Crna Gora mora da se na mnogo konkretniji i korektniji način, u što skorije vrijeme, pozabavi pitanjima imovine oduzete od građana hrvatske nacionalnosti ali i svim drugim koji opterećuju dobre odnose dvije zemlje, kazao je za Pobjedu Andrija Petković, doktor političkih nauka i predsjednik Bokeškog foruma.

- Duboko smo zabrazdili i zbilja je vrijeme da se prema kulturi svih ljudi koji ovdje žive, bez obzira na vjeru i naciju, odnosimo sa mnogo više respekta. Najlakše je od svega praviti političko pitanje - dodao je Petković. Ukazao je na problem diplomatske mreže navodeći da „nas po državama predstavljaju pojedinci koji ne zastupaju interese države Crne Gore, nego ko zna čije“. Što se tiče zatvaranja Poglavlja 31. u procesu pristupanja Evropskoj uniji koje se odnosi na bezbjednosnu politiku, Petković kaže da će u ovom slučaju trebati mnogo truda i mnogo ustupaka prije svega sa naše strane, da se to poglavlje zatvori.

On dodaje da nadležnost za rješavanje imovinskih problema Hrvata iz Boke imaju ili crnogorski sudovi ili Sud za zaštitu ljudskih prava u Strazburu i ističe da Crna Gora mora obeštetiti zakonske nasljednike te zemlje.

POBJEDA: Kakvim ocjenjujete bilateralne odnose Hrvatske i Crne Gore u posljednje vrijeme? Da li je i koliko zvanična politika Crne Gore konstruktivna uzimajući u obzir sve poteze (konkretno Ministarstva odbrane) koje su preduzimali i time uticali na sprečavanje zatvaranja Poglavlja 31. od druge strane dok sada najavljuju unapređenje odnosa?

PETKOVIĆ: Prije svega, mi moramo da konstatujemo da su odnosi Hrvatske i Crne Gore opterećeni i danas tragičnim dešavanjima sa početka devedesetih godina prošlog vijeka. Crna Gora je tada bila učesnik najsramnijeg rata u svojoj istoriji. Prvi put u svojoj istoriji krenula je da vrši

Poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku posebno je osjetljivo i bez obzira na to što je Crna Gora članica NATO, Hrvatska neće tek tako dozvoliti da neka važna pitanja ostanu nerazjašnjena. Opravdano, po mom mišljenju, kaže Petković

agresiju na jednu državu koja se opredijelila da bude nezavisna. I vjerujte mi da ti ožiljci nanijeti Stradunu, Solinu, Konavlima nijesu zarasli. Posebno što preko trideset godina kasnije budimo u Crnoj Gori neke aveti prošlosti koje nijesu smjele da ožive. Eto, neki ljudi na čelnim pozicijama u našoj državi proglašeni su personama non grata u Hrvatskoj, što svakako nije slučajno. U tom smislu je i Poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku posebno osjetljivo i bez obzira što je Crna Gora članica NATO, Hrvatska neće tek tako dozvoliti da neka važna pitanja ostanu nerazjašnjena. Opravdano po mom mišljenju. Znate, koga mlijeko opeče i na jogurt duva. A naši funkcioneri imaju običaj često da pričaju o unapređenju nekih odnosa. I to, po pravilu, ostane mrtvo slovo na papiru i nikakav napredak ne postoji. U ovom slučaju zbilja će trebati mnogo truda i mnogo ustupaka prije svega sa naše strane, da se to poglavlje zatvori.

OBJEDA: Imate li konkretnih saznanja i podataka kako Hrvatska definiše „otetu hrvatsku imovinu“ u Crnoj Gori i koji su konkretni slučajevi u pitanju? Znate li koliki je procijenjeni obim te štete? Da li je iznos od dvije milijarde koji se pominje realan?

PETKOVIĆ: Moramo razjasniti neke stvari. Ta oteta imovina nalazi se u državi Crnoj

Gori, i stvar je crnogorskih institucija u rješavanju tih problema. Nažalost, onih institucija koje su daleko od sistema vladavine prava i zaštite građana o čemu se samo deklarativno priča. Tako da ne razumijem taj naziv hrvatska imovina. Tačno je da je procentualno najveći dio te imovine vlasništvo hrvatske nacionalne manjine, jer su nekada to bile najbrojnije porodice u Boki Kotorskoj, kao što je tačno da je dio vlasnika te imovine sada ili u Hrvatskoj ili ima hrvatsko državljanstvo. Ali ponavljam ta imovina nalazi se na teritoriji države Crne Gore. I nadležnost za rješavanje tih problema imaju ili crnogorski sudovi ili Sud za zaštitu ljudskih prava u Strazburu. Takođe, nikako se ne mogu složiti sa stavovima da je komunistička vlast iz tog perioda tu zemlju otimala. Znam mnogo pametnih ljudi, vizionara, koji su zbog opšteg dobra, poput izgradnje Aerodroma Tivat, Poljoprivrednog dobra i mnogo toga tu zemlju poklanjali državi SFRJ. Ono što je tačno jeste da Crna Gora mora obeštetiti zakonske nasljednike te zemlje, a pominju se cifre od pola milijarde do tri milijarde eura. Kolika je stvarna vri-

jednost moraćete pitati nekog boljeg trgovca od mene, da ne bi nagađali.

POBJEDA: Savjetnica ministra vanjskih poslova Vanda Babić Galić pominje primjere porodica iz Tivta (Tripković, Dabinović), palatu Dabinović (Kokotova kula) - kakva su Vaša saznanja o tim slučajevima? Kada je ta imovina oduzeta? (Kakva dokumentacija tu postoji - zemljišne knjige, sudske odluke, katastarski uvid – da podrži tvrdnje o otetoj imovini i fantomskoj firmi koja je u međuvremenu postala vlasnik sporne parcele? Da li znate koje je pravno stanje konkretnih slučajeva, da li su donijete sudske presude, da li su upisani vlasnici, da li su provedeni postupci?) Koliko su čelnici Opštine Tivat angažovani u ovim slučajevima?

PETKOVIĆ: Da, poznati su mi i ti lokaliteti i problemi u vezi sa njima kao i mnogi drugi lokaliteti u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj koji su ogromno istorijsko kulturno nasljeđe. Zaista mislim da država Crna Gora, ukoliko uplitanjem trećih strana ne želi da dozvoli ugrožavanje svog suvereniteta, mora da se na mnogo kon-

kretniji i korektniji način, u što skorije vrijeme, pozabavi tim pitanjima. U Boki Kotorskoj je najveći dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Opet s obzirom na istorijska pomjeranja na ovim prostorima ubjedljivo najviše kulturno-istorijskih spomenika pripada rimokatoličkom stanovništvu. Tako da je sasvim razumljivo da su oni u najvećem broju i ugroženi. Međutim, ne samo oni. Moramo pogledati kompletne društveno političke uslove u kojima živimo. Koji su često u okvirima paranormalnog. Zamislite samo da jedan ministar u bilo kojoj državi svijeta zatraži da se grad u njegovoj državi isključi sa liste UNESCO-a. Pa to je tragikomedija. Za nas u Crnoj Gori tragedija, za cijeli svijet komedija. Mi danas živimo u državi u kojoj nekažnjeno prolazi uriniranje po spomenicima narodnim herojima, a sa druge strane se nijemo posmatra podizanje spomenika fašističkim pomagačima i ratnim zločincima. Mi živimo u državi u kojoj se prodaje jedan od najvećih spomenika oslobodilačke borbe – ostrvo Mamula, i na njemu se podiže kockarnica. Mi živimo u državi u kojoj se prema svemu što nam je ostavljeno u nasljeđe, a to nije malo, odnosimo kao prema komšijinoj kravi... Neka crkne! Duboko smo zabrazdili i zbilja je vrijeme da se prema kulturi svih ljudi koji ovdje žive, bez obzira na vjeru i naciju, odnosimo sa mnogo više respekta. Najlakše je od svega praviti političko pitanje. I da... Da ne zaboravim da odgovorim. Evo će skoro godina, kako je Bokeški forum napustio koaliciju u Tivtu, a i ja svoju ulogu potpredsjednika u Opštini. Što sad rade tamo i čime se bave, da li se uopšte bave pomenutim slučajevima, ja Vam ne bih znao reći.

POBJEDA: Zvaničnici Hrvatske često pominju „diskriminaciju na nacionalnoj osnovi“, na koji način se procjenjuje da je hrvatska manjinska zajednica diskriminisana? Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

PETKOVIĆ: Sjećam se jednog od intervjua kada sam rekao da bi mi mnogo isplativije od toga što sam doktor političkih nauka bilo da sam Hrvat, ali iz Pljevalja. Tamo bih često mogao da se žalim na diskriminaciju.

Šalu na stranu... Kad pogledate štoo se dešava danas u Crnoj Gori, kakav je odnos prema okruženju i prije svega prema domicilnom stanovništvu onda zaista ima prostora da se priča o tome. Ako se imovina, zemlja koju su nam ostavili naši preci po Tivtu rasprodaje, da se od nje Hrvati ne bi bogatili... Ako se Valdanos u Ulcinju daje u bescijenje da tamo ne bi zarađivali Albanci... Onda stavite prst na čelo. Ako je uloga Srpske pravoslavne crkve u upravljanju državom tolika da to prelazi sve granice zdravog razuma, a pojedini sveštenici Hrvate u Boki nazivaju komunističkim projektom. Onda opet stavite prst na čelo i vidite da tu nijesu čista posla. Ipak, mislim da su u današnjoj državi Crnoj Gori ubjedljivo najugroženiji pripadnici crnogorske nacije i svi oni koji istinski vole državu Crnu Goru.

POBJEDA: Zašto u vrijeme vladavine DPS-a ova pitanja nijesu rješavana ili bar pomenuta? Gospođa Vanda Babić-Galić je pomenula da razlog za takvo postupanje može biti korupcija i zloupotreba sistema od strane bivšeg režima? Kako sada da tumačimo ovakve zahtjeve sa njihove strane ali i što, po Vašoj procjeni, možemo očekivati od njih kada je u pitanju rješavanje drugih bilateralnih pitanja?

PETKOVIĆ: DPS je za Crnu Goru uradio mnogo loših stvari. Baš mnogo. Toliko je bilo bahatosti i korupcije... Ali, ako su u nečemu bili jako dobri to je što su, za razliku od ove nesrećne vlasti, znali koliko je važno imati dobru diplomatsku mrežu i razvijati dobre odnose sa susjedima. Posebno sa Hrvatskom. Mnogo stvari tek danas izlazi na vidjelo, a sve je to posljedica toga što Crna Gora danas uopšte nema diplomatiju. Po državama nas predstavljaju pojedinci koji ne zastupaju interese države Crne Gore, nego ko zna čije. Kao da se i po tom, kao i po mnogim drugim pitanjima, Crna Gora svjesno obezvređuje kako bi je neko za male pare kupio. Nijedna odluka, nijedan važan politički stav ne dolazi iz Ministarstva vanjskih poslova, nego se stavovi donose kako se kome prohtje. Umjesto ljudi koji su dokazani u svom poslu, na važne pozicije postavljaju se ljudi koji u srećno jugoslovensko vrijeme Narodni odbor ne bi postavio ni za glavnog šankera. Hrvatska je ozbiljna država. Nema sumnje da želi dobro Crnoj Gori na putu ka EU. Jer, u skladu sa turbulentnim dešavanjima u regionu svakako je i njima u interesu da i Crna Gora i Albanija u što skorije vrijeme postanu dio evropske porodice naroda. Ali Hrvatska od svojih pregovaračkih pozicija svakako neće odstupiti. Zašto? Zato što joj se može i zato što sa nekim ljudima iz Crne Gore jednostavno ne želi da razgovara. A meni su apsolutno jasni i više nego opravdani razlozi zbog kojih hrvatska strana ne želi da sa njima sjedne za isti sto. I. MILOVIĆ

Andrija Petković

Izbor članova Fiskalnog savjeta još nije završen iako bi Savjet trebalo da počne da radi 1.

Parlamentarnoj većini se ne žuri da formira kontrolno tijelo fiskalne politike i odgovornosti

PODGORICA – Imajući u vidu da je do kraja godine ostalo još nepuna tri i po mjeseca, čak i ako tokom jesenjeg zasijedanja na dnevni red Skupštine i dođe izbor članova Fiskalnog savjeta, pitanje je da li će biti dovoljno vremena da se stvore pretpostavke da ovo tijelo započne rad 1. januara naredne godine, kako predviđa Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Prema riječima poslanika Socijaldemokrata (SD) i predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Borisa Mugoše, iako je zbog toga insistirao da se glasanje za članove Savjeta završi do kraja jula, to se nije desilo.

- Na sjednici Kolegijuma rukovodstva parlamenta koji je održan prije julske sjednice parlamenta, ukazao sam na neprimjereno dugo trajanje postupka i insistirao da se glasanje za članove Fiskalnog savjeta završi do kraja jula. Ovo iz razloga što je nakon formiranja Savjeta neophodno nekoliko mjeseci da se zaokruže brojne pretpostavke za funkcionisanje i operativan rad shodno nadležnostima, da bi Fiskalni savjet od početka sljedeće godine mogao na adekvatan način da obavlja veoma važne funkcije koje su mu definisane Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti – kazao je Mugoša Pobjedi.

NADLEŽNOSTI

Riječ je o, kako objašnjava, izuzetno važnom tijelu koje se osniva radi nezavisne ocje-

do kraja godine, ali to dominantno,

Nažalost, zbog očiglednih opstrukcija parlamentarne većine proces imenovanja članova Fiskalnog savjeta još nije završen. Nadam se da će se proces formiranja Savjeta završiti do kraja godine, ali to dominantno, nažalost, zavisi od trenutne većine, poručio je poslanik SD-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Boris Mugoša, podsjećajući da su na potrebu što hitnijeg formiranja Savjeta više puta ukazivali i iz Evropske komisije, Savjeta EU i Svjetske banke

ne kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti. Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge rebalansa budžeta, Fiskalne strategije i smjernica fiskalne politike, te daje mišljenja na prijedloge mjera radi otklanjanja rizika od nestabilnosti javnih finansija. Fiskalni savjet bi, pored toga, trebalo da daje mišljenja i na zakone o završnom računu budžeta, prijedloge zakona o budžetu, te da analizira makroekonomske i fiskalne

tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, planiranih i zaključenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu, poslovanja opština, državnih i opštinskih preduzeća na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti. Mugoša ukazuje da su na potrebu što hitnijeg formiranja Savjeta više puta ukazivali i iz Evropske komisije, Savjeta EU i Svjetske banke. - Osnivanje Fiskalnog savjeta povezano je sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma, a to je postojanje funkcionalne tržišne privrede, sposobne da se nosi sa konkurentskim tržišnim pri-

tiskom unutar Unije. Ovo pitanje je povezano i sa zahtjevima za budžetskim okvirima zemalja članica, shodno Direktivi 2011/85 čija je primjena direktno vezana za pregovarački proces sa EU, naročito za pregovaračko Poglavlje 17 - ekonomska i monetarna unija. Pored navedenog, uspostavljanje Fiskalnog savjeta predstavlja jednu od preporuka Evropske komisije i Savjeta EU datih Crnoj Gori, i utvrđenih zajedničkih zaključaka ministarskog sastanka zemalja članica EU i zemalja Zapadnog balkana i Turske u sklopu redovnog godišnjeg ekonomskog i finansijskog dijaloga na temu Program ekonomskih reformi – upozorava Mugoša.

Fiskalni savjet čine tri člana koje imenuje Skupština, a po jednog predlažu predsjednik, Vlada i Odbor kojim predsjedava Mugoša. Lista pet kandidata utvrđena je još krajem

prošle godine, sa koje su u međuvremenu „otpala“ dva kandidata koja su odustala.

OPSTRUKCIJE

- Nažalost, zbog očiglednih opstrukcija većine proces imenovanja članova Fiskalnog savjeta još nije završen. Odbor je na sjednici 16. decembra 2024. godine utvrdio listu prijavljenih kandidata na javni poziv za imenovanje tri člana, a uslove su ispunili Stevan Gajević, Katarina Živković, Nikola Vukićević, Lidija Martinović i Nina Vujošević. Dan kasnije Odbor je predsjedniku Crne Gore i Ministarstvu finansija dostavio utvrđenu listu kandidata, kopiju dokumentacije kandidata i prikaz prijava kandidata koji je sačinila radna grupa Odbora – navodi Mugoša dodajući da im je krajem februara uputio i urgenciju tražeći da u što kraćem roku dostave svoje prijedloge za članove. Prijedlog predsjednika države, kako je naveo Mugoša, da za člana bude izabran Stevan Gajević Odboru je stigao je 6. marta, dok je Vladi bila potrebna još jedna urgencija da nakon više od pola godine, 19. juna, za ovu funkciju predlože Ninu Vujošević. U međuvremenu su od kandidature odustali prvo Živković, a onda i Vukićević, zbog čega se pred Odborom, čiji je zadatak bio da predloži trećeg kandidata, našla samo Lidija Martinović.

- Odbor je održao konsultativno saslušanje jedne prijavljene kandidatkinje Lidije Martinović. Nakon održanog saslušanja, Odbor je na 77. sjednici koja je održana 29. jula 2025. godine nastavio postupak imenovanja članova Fiskalnog savjeta Crne Gore, na kojoj, nakon uzdržanog izjašnjavanja

Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih nansija i primjenu kriterijuma skalne odgovornosti, na prijedloge rebalansa budžeta, Fiskalne strategije i smjernica skalne politike, te daje mišljenja na prijedloge mjera radi otklanjanja rizika od nestabilnosti javnih nansija. Fiskalni savjet bi trebalo da daje mišljenja i na zakone o završnom računu budžeta, prijedloge zakona o budžetu, te da analizira makroekonomske i skalne tokove, skalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, planiranih i zaključenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu, poslovanja opština, državnih i opštinskih preduzeća na održivost javnih nansija i primjenu kriterijuma skalne odgovornosti

Na sjednici Kolegijuma rukovodstva parlamenta koji je održan prije julske sjednice parlamenta, ukazao sam na neprimjereno dugo trajanje postupka i insistirao da se glasanje za članove Fiskalnog savjeta završi do kraja jula. Ovo iz razloga što je nakon formiranja Savjeta neophodno nekoliko mjeseci da se zaokruže brojne pretpostavke za funkcionisanje i operativan rad shodno nadležnostima, da bi Fiskalni savjet od početka sljedeće godine mogao na adekvatan način da obavlja veoma važne funkcije koje su mu de nisane Zakonom o budžetu i skalnoj odgovornosti – naveo je poslanik Socijaldemokrata i predsjednika Odbora za ekonomiju Boris Mugoša

poslanika većine, Odbor nije predložio da se kandidatkinja Lidija Martinović imenuje za članicu Fiskalnog savjeta Crne Gore - kazao je Mugoša. Odbor je na istoj sjednici utvrdio prijedlog odluke o imenovanju Gajević i Vujošević i predložio Skupštini da u svojstvu predlagača kandidata pozove predstavnike Vlade i predsjednika države, ukazujući da je za formiranje Fiskalnog savjeta potrebno da Skupština imenuje najmanje dva člana. Ipak, kako ocjenjuje Mugoša, zbog međupartijskih trgovina, ucjena i namjere koalicionih partnera većine da politički „poklope“ svaku instituciju, nije došlo ni do rasprave o imenovanju članovi niti se o njima glasalo. - Sagledavajući dosadašnju praksu djelovanja većine, nijesam optimista po pitanju imenovanja predloženih kandidata za članove Fiskalnog savjeta. Nadam se da će se proces formiranja Savjeta završiti do kraja godine, ali to dominantno, nažalost, zavisi od trenutne većine – navodi Mugoša. M. LEKOVIĆ

Sa sjednice Odbora za ekonomiju održane 29. jula

Boris Mugoša

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili da je predviđeno da policajci patroliranjem na svojim reonima redovno nadgledaju obrazovne ustanove, a povodom učestale pojave vršnjačkog nasilja

Škole će obilaziti i inspektori u civilu

Iz MUP-a navode da shvatajući značaj uloge policije u prevenciji delikata karakterističnih za djecu i maloljetnike školskog uzrasta, projektom „Rad policije u zajednici“, koji je već osmišljen, Uprava policije, odnosno Odsjek za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju predvidio je da policijski službenici, kroz pozorničko-patrolnu djelatnost, na svojim reonima redovno obilaze škole, kao i mjesta na kojima se okupljaju mladi

PODGORICA – Država nema dovoljno policajaca koji bi mogli biti angažovani i u školama zarad sprečavanja pojave vršnjačkog nasilja, ali je predviđeno da policijski službenici kroz patroliranje redovno obilaze obrazovne ustanove, kao i mjesta na kojima se okuplja mlađa populacija, proizilazi iz odgovora koji su dostavljeni Pobjedi iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Od ove školske godine u školama nijesu angažovani zaštitari. Oni su bili privremeno zaposleni od februara do juna, kada se okončalo pređašnje polugodište. Resorno ministarstvo je poručilo da je to bilo privremeno rješenje i da podržavaju inicijativu da se obezbijedi institut policajca u zajednici. U posljednje vrijeme učestalo se objavljuju slučajevi brutalnog vršnjačkog nasilja, te su i stručnjaci apelovali na nadležne da hitno nešto preduzmu i riješe probleme.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode da shvatajući značaj uloge policije u prevenciji delikata karakterističnih za djecu i maloljetnike školskog uzrasta, projektom „Rad

policije u zajednici“, koji je već osmišljen, Uprava policije, odnosno Odsjek za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju predvidio je da policijski službenici, kroz pozorničko-patrolnu djelatnost, na svojim reonima redovno obilaze škole, kao i mjesta na kojima se okuplja mlađa populacija.

Precizirali su da osim uniformisanih policijskih službenika, kako je propisano, škole i školska dvorišta obilaze i inspektori u civilu koji su posebno obučeni za postupanje sa maloljetnicima.

Pobjeda je ranije razgovarala sa pojedinim direktorima škola koji su rekli da još nijesu informisani o ovom projektu, ali da očekuju da će se to ubrzo realizovati. Direktorica Osnovne škole ,,Radojica Perović“, u Podgorici, Dijana Laković podsjeća da su u prethodnom periodu imali zaštitare, a da su ranije bili angažovani školski policajci. Laković je kazala da očekuju razgovor sa nadležnima kako bi dobili informacije na koji način će da se odvija planirano patroliranje policijskih službenika... Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode i da su inicirane izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, sa ciljem

jačanja institucionalnog okvira i modernizacije policijskog sistema. Poseban akcenat, kako su kazali, stavljen je na uvođenje zvanja mlađi policajac, u rangu srednje stručne spreme.

- Ovim rješenjem jačaju se kadrovski kapaciteti, što omogućava punu afirmaciju koncepta policajca u zajednici. Na taj način obezbjeđuje se veće prisustvo policije u školama, bolnicama i drugim institucijama, čime se podiže nivo povjerenja građana i unapređuje ukupna bezbjednost –istakli su oni.

Dodaju da sistematizacijom radnih mjesta u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova nije predviđen školski policajac kao policijski službenik kojem bi to bilo jedino zaduženje.

- Za navedeno ne postoje ni kadrovski ni materijalno-tehnički kapaciteti, imajući u vidu veliki broj osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori i činjenicu da je njihov rad najčešće organizovan u više smjena.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ističu da se prisustvo policije obezbjeđuje, shodno potrebama, i na raskrsnicama i saobraćajnicama u neposrednoj blizini škola u gradskom jezgru, posebno u vrijeme početka nastave, trajanja velikog

INTERVJU: Ranko Vujović,

PODGORICA – Crna Gora teško može sama da zaštiti informativni prostor od dezinformacija. Ne samo određeni srpski mediji, već i domaći, oni koji su bliski određenim partijama promovišu narative koji mogu usporavati ili opstruirati EU integracije, neke su od ocjena Ranka Vujovića, medijskog eksperta i izvršnog sekretara Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Smatra da evropski akteri nedovoljno reaguju na maligni informativni uticaj i propagandu, te da postoji potreba za jasnom politikom i odlučnim stavom vladajućih struktura kako bi podrška EU ostala stabilna.

POBJEDA: Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju palo je za pola godine za 14 procenata – sa 83 na 69 odsto, pokazuju rezultati istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. Naravno, na ovo povjerenje utiče i predugo trajanje pregovora, ali i činjenica da četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom imaju vlasnike iz Srbije, u kojoj je antievropska medijska kampanja dovela do toga da ni 40 odsto građana ne podržava ulazak u EU. Jeste li saglasni?

Ako sa ,,pola podrška

odmora i završetka nastave u više smjena.

- Policijski službenici sprovode i druge preventivne aktivnosti, među kojima je važno spomenuti edukaciju djece, kroz informativno-edukativne časove koje kontinuirano držimo u školama, a koji se odnose na različite izazove sa kojima se đaci mogu susresti i načinima na koje treba reagovati, uz obaveznu poruku da im je policija, kao uostalom i svim građanima, uvijek dostupna i na raspolaganju za rješavanje bilo koje vrste problema ili savjeta, kako putem pozivanja besplatnog policijskog broja 122, tako i na neposredan ili bilo koji drugi način komunikacije – poručili su oni. Pr oteklih sedmica javnost svjedoči slučajevima brutalnog vršnjačkog nasilja u kojima pojedinci zadobijaju teške tjelesne povrede.

Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja u ovoj školskoj godini zabilježeno je više od 90 slučajeva vršnjačkog nasilja. Iz civilnog sektora poručeno je da je očito da su školama neophodni trajno zaštitari ili školski policajci, te da mora da se uspostavi jača zaštita, jer je alarmantan porast i psihičkog nasilja. N. ĐURĐEVAC

VUJOVIĆ: Nijesam siguran da je baš toliki uticaj pomenutih televizija na povjerenje građana u EU. Nesumnjivo je da on postoji i da je negativan i da je antievropski, ali istovremeno te televizije nemaju značajniju gledanost u Crnoj Gori. Pominjalo se povodom ovog posljednjeg istraživanja da je korišćena drugačija metodologija nego do sada, tako da nijesam siguran. U svakom slučaju je primjetno da se u našoj javnosti nijesu previše pominjale EU integracije posljednjih mjeseci do ovog nedavnog sastanka POSP-a. Ova tema postaje aktualna obično pred neku od međuvladinih konferencija u Briselu kada treba da se zatvori neko poglavlje. U pauzama između tih konferencija, o EU integracijama se ćuti. Nije mi poznato zašto. Da li zbog toga što se malo radi na njima ili Vlada ne umije da iskomunicira prema građanima ovu temu. Kada je riječ o uticaju medija ja bih prije pomenuo sve televizijske kanale koji su dostupni preko kablovske televizije. Tamo ćete naći puno više antievropskih sadržaja i narativa. Takođe, ne bih potcijenio uticaj društvenih mreža kada je riječ o ovoj temi. Pojedine od njih šire antievropske narative u enormnim količinama.

POBJEDA: Koliko god Vučić pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv Unije. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje. Mislite li da će podrška in-

tegracijama u Crnoj Gori još padati?

VUJOVIĆ: Podrška integracijama zavisi prije svega od vladajuće većine u zemlji. Pošto su oni ti koji trebaju da odrade ostatak posla oko zatvaranja poglavlja i da na pravi način to iskomuniciraju prema građanima sve je na njima. Nažalost, mi primjećujemo dosta aktivnosti koje su usmjerene na usporavanje ili opstrukciju naših integracija od jednog dijela vladajućih partija. Mediji bliski tim partijama promovišu upravo te narative koji imaju za cilj ili skretanje sa puta ili opstrukciju puta prema EU. Ako Vlada zauzme odlučniji stav prema integracijama podrška njima sigurno neće padati. Ako se nastavi sa radom na dosadašnji način, sa pola gasa i puno destruktivnih narativa, do pada podrške će sigurno doći. Ne mislim da mediji sa strane igraju u tome značajnu ulogu, mada se ne mogu ignorisati. Mislim da se bliži trenutak kada će svi u postojećoj Vladi morati da se odrede za koju su politiku. Vrijeme polako ističe i svi će morati pokazati svoje pravo lice.

MALIGNI INFORMATIVNI UTICAJI SU SAMO

Uloga policije značajna u prevenciji nasilja u školama

sekretar Medijskog tijela za samoregulaciju

Vlada nastavi ,,pola gasa” ka EU, podrška će opadati

POBJEDA: Što radi država Crna Gora da spriječi ovu vrstu malignog uticaja, s obzirom na to da je ugrožen strateški prioritet nacionalne politike?

VU JOVIĆ: Po tom osnovu Evropa malo radi. Evropske države takođe malo rade da zaštite svoj informativni prostor, pa u tom kontekstu država Crna Gora teško može puno da uradi sama. Evropski političari ne razumiju da već dugo traje informativni rat protiv njih. Trebali su da se dese izbori u Rumuniji da se oni donekle osvijeste i vide što se dešava. Da ne pominjem da su se pravili slijepi kada se dešavao pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Tek sada, kada su na njihova vrata zakucali ovi nenajavljeni i nepozvani gosti, sa ne baš prijateljskim namjerama, su počeli da se bude.

Crna Gora kao zemlja kandidat je morala da prihvati evropsku politiku otvorenog tržišta pa u tom smislu je prihvaćena i otvorenost prema stranim televizijama. Ako uzmete u obzir veličinu crnogorskog televizijskog tržišta normalno je da će ono biti pod

uticajem susjednih većih tržišta, pogotovo ako se koristi isti ili sličan jezik. Sličan problem postoji između Austrije i Njemačke, Španije i Portugala, Engleske i Irske. Razlika je u tome što ove zemlje ne pretenduju na svoje komšije i nemaju namjeru da ugroze njihove teritorije. Agencija za AVM usluge može da sankcioniše inostrane televizije ako one šire govor mržnje ili ugrožavaju maloljetnike. Može čak i da zabrani distribuciju njihovog programa, shodno evropskoj regulativi. Sa druge strane

ona ne može da zabrani promovisanje određenih politika na pojedinim televizijama.

POBJEDA: Koji je interes crnogorskih građana da gledaju emisije u kojima se negira postojanje Crnogoraca, prekraja istorija ili emituje trosatni Vučićev intervju u redakciji jednog tabloida?

VUJOVIĆ: Ovdje se ne radi o interesu, već o tome ko što voli da gleda. Neki vole Vučića, neki ne. To je stvar izbora. Imamo građane koji vole sadržaje u kojima se negira postojanje Crnogoraca ili prekraja isto-

rija, iako bi ti sadržaji trebalo da budu zabranjeni zbog nacionalne diskriminacije. To je stvar propagande i to vrlo opasne propagande. Vidjeli smo da je EU tek pošto je počeo rat u Ukrajini zabranila pojedine ruske propagandne kanale djelimično. Svjedočimo takođe brutalnoj kampanji koja ide preko društvenih mreža kojom se otvoreno negiraju sve vrijednosti demokratskog civilizovanog svijeta. Čak se i fašizam sve više otvoreno promoviše bez zadrške. Još nijesmo vidjeli odlučnu akciju od

strane Evropske unije da se ovako štetni sadržaji sankcionišu i zaustave. Mislim da je problem o kome govorite daleko veći i širi. Zakoni koje je Evropska unija usvojila posljednjih godina, a koji bi trebalo da spriječe ove nelegalne sadržaje još ne funkcionišu kako se očekivalo. Pojedini vlasnici platformi društvenih mreža otvoreno vrijeđaju vodeće evropske političare promovišući otvoreno govor mržnje. Možda ne treba da podsjećam da se radi o ekstremnim desnim politikama koje se pokušavaju nametnuti Evropi. Bojim se da se oklijeva sa odlučnom akcijom na isti način na koji se oklijevalo pred Drugi svjetski rat.

POBJEDA: Još pogubniji uticaj ovakav medijski sadržaj ima na mlađe generacije, koje su sve manje u prilici da na televiziji gledaju emisije o svojoj državi, istoriji, kulturi i identitetu. Ima li izlaza?

VUJOVIĆ: Izlaza uvijek ima, samo mi prvo treba da odlučimo kakvu politiku želimo da vodimo i što stvarno želimo. U situaciji kada pola Vlade vodi jednu a druga polovina drugu politiku teško je znati kuda naša zemlja ide i što stvarno žele naši političari. Povremeno se čini da ni oni sami ne znaju što žele i kuda idu. Izgleda kao da svi čekaju neki veliki geopolitički rasplet pa da onda vide što će i kuda će. Do tada se sjedi na nekoliko stolica da bi se ostalo na „pravoj“ strani istorije.

POBJEDA: Kako vidite ulogu crnogorskih medija, da li odgovorno pristupaju sadržajima koje plasiraju, a utiču, posredno ili neposredno na građanski i evropski put?

VUJOVIĆ: Crnogorski mediji su različiti. Ima i ovakvih i onakvih. Jedni drže do profesije, drugi ne. Jedni su propagandni, dok drugi pokušavaju da objektivno informišu građane. Jedni otvoreno lažu dok drugi pokušavaju da saopšte istinu. Ima ih mnogo pa je ta priča kompleksna i zahtijevala bi puno veći prostor za analizu. U svakom slučaju ovdje se nije primilo žuto tabloidno novinarstvo. Laži se teže primaju nego negdje drugo što je za sada dobra vijest.

POBJEDA: Da li je samoregulacija zbog toga važna. Da li se bavi ovim pitanjima, jer iako nekada nema jasnog kršenja etičkog kodeksa novinara, narativ pojedinih me-

dija je daleko od onog što je zvanična politika države. VUJOVIĆ: Mi se danas nalazimo u takvoj situaciji da su svaki pojedinac, svaka organizacija, svaka institucija ili vlada koji mogu da doprinesu borbi protiv brutalne zloupotrebe medija, širenju dezinformacija i opasnih narativa - dobrodošli. Samoregulacija je važna i bitna, ali ona sama nije dovoljna da bi se odbranio i zaštitio medijski i informativni prostor od otrovnih sadržaja koji se šire planetom. Jeste da se ovdje radi o širenju malignih uticaja, ali ono što je mnogo bitnije jeste to da iza tih malignih uticaja stoje politike koje su puno opasnije. Maligni informativni uticaji su samo prethodnica opasnih političkih namjera koje imate danas u svijetu.

POBJEDA: Smatrate li da su mediji svjesni uloge koju imaju u društvu, i da li je svjesno zanemaruju, zbog politike, finansijera, moćnika, kako bi i sami opstali. Je li to začarani krug odgovornosti i opstanka?

VUJOVIĆ: Mediji su svjesni svoje uloge, ali kad kažemo mediji da li mislimo na novinare, vlasnike medija, marketinške oglašivače ili političare koji upravljaju pojedinim medijima? Tradicionali mediji polako gube svoj uticaj i silaze sa pozornice. Tehnološke platforme i vještačka inteligencija polako preuzimaju informativni prostor. Dešava se veliki obrt na svjetskoj informativnoj pozornici. Kad je bilo zamislivo i moguće da direktor jednog medijskog regulatora vrši pritisak na medije da otpušta novinare zato što kritikuju političare ili politike. Danas tome svjedočimo u jednoj zemlji koja je bila vodeća demokratska zemlja u svijetu.

POBJEDA: Vještačka inteligencija ima i imaće veliku ulogu u kreiranju sadržaja koji odgovaraju određenim politikama. Pitanje lažnih vijesti uz niski stepen medijske pismenosti biće ozbiljan problem. Što MSS radi po tom pitanju?

POBJEDA: Najavili ste konferenciju koja će se održati pod sloganom „Imaju li medijski savjeti budućnost“. Kakve odgovore očekujete od kolega iz 30 zemalja?

VUJOVIĆ: To je godišnji skup medijskih savjeta koji se skoro trideset godina održava svake godine u različitoj državi. Mi smo prvi na Balkanu dobili tu privile-

mržnje i svi štetni sadržaji šire i objavljuju bez ikakve kontrole i zadrške. Kakva bi trebalo da bude uloga regulatornih i samoregulatornih tijela u informacionom prostoru koji je postao zatrovan do krajnjih granica. To su samo neke od tema koje ćemo pokušati da otvorimo na dvodnevnoj konferenciji sa 60 učesnika koji dolaze iz 30 država i sa tri kontinenta. Privilegovani zbog

giju da budemo domaćini jedne takve konferencije. Centralni panel je posvećen budućoj ulozi i misiji savjeta za medije i štampu. Samoregulacija medija je bila tradicionalno vezana za novine prije više od sto godina kada je osnovana. Međutim, velike tehnološke promjene su dovele do radikalne promjene načina širenja i primanja informacija.

Velike tehnološke platforme polako preuzimaju primat u informisanju građana, a istovremeno imamo situaciju da su te platfome malo ili nimalo regulisane ili samoregulisane. Mediji, kao novine, koji su bili primarno predmet samoregulacije odumiru i nestaju. Postavlja se pitanje što dalje i kako dalje. Da li ćemo dozvoliti da se dezinformacije, govor

VUJOVIĆ: Pa Crna Gora ostaje, kao i uvijek na periferiji dešavanja u svijetu. Iako živimo u digitalnom dobu, kada informacije putuju brzinom svijetlosti, ovdje još trebaju i mjeseci i godine da neka informacija stigne. Mi smo nedavno napisali i promovisali jednu studiju o vještačkoj inteligenciji i medijima, jer smo smatrali da treba upozoriti i medije i javnost što se događa i što će biti naša bliska budućnost. Nijesam siguran da su nas razumjeli i da je ta poruka shvaćena. Istovremeno na planetarnom nivou imamo pravi rat oko vještačke inteligencije između najmoćnijih tehnoloških kompanija. Ulažu se stotine milijardi dolara u programe vještačke inteligencije u pokušaju da se ovlada i tim tržištem i tom tehnologijom. Ko bude prvi vjerovatno će upravljati i političkim i finansijskim, a i informacionim platformama u svijetu. M. JOVIĆEVIĆ

SAMO PRETHODNICA OPASNIH POLITIČKIH NAMJERA: Ranko Vujović

pobjeda

PODGORICA – Problemi u oblasti mentalnog zdravlja postaju sve vidljiviji, a pitanja koja su dugo bila zanemarivana burno su i strahotno isplivala na površinu nakon dva masovna zločina na Cetinju, uz sve češće svakodnevne slučajeve različitih oblika nasilja - porodičnog, maloljetničkog, vršnjačkog, pa čak i u saobraćaju. O toj slici društva i realnom stanju mentalnog zdravlja, kao i problemima koji se ne rješavaju, Pobjeda je razgovarala sa specijalistom psihijatrije, mr sc. bioetike dr Teom Dakić, načelnicom Odjeljenja dnevne bolnice Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore.

Ona ističe da ova slika pokazuje da se kao društvo suočavamo sa dubokim izazovima i krizom u oblasti mentalnog zdravlja.

- Ti izazovi nijesu izolovani, i ta kriza ne postoji u vakuumu, već je to dio jedne šire slike različitih isprepletenih društvenih problema. Problem nije samo u pojedincima, nego u društvenom i institucionalnom okviru koji nasilje i krizu mentalnog zdravlja ne sprečava, već često dodatno pogoršava. Pojave koje opisujete, masovni i pojedinačni zločini i porast različitih oblika nasilja, dakle, samo su najočigledniji simptomi bolesti i krize društva u kojem živimo – smatra dr Dakić.

POBJEDA: Da li sistem institucija ima adekvatan odgovor na ovu krizu ili se sve svodi na pisanje strategija, planove i „birokratsku“ borbu?

DAKIĆ: Mentalno zdravlje možda jeste postalo važna tema, ali ono što zabrinjava jeste da država, iako često deklarativno ističe da je mentalno zdravlje „prioritet“, zapravo ne ulaže ni resurse ni kapacitete u njegovo unapređenje. Činjenica je da Crna Gora od prošle godine ima prvu modernu instituciju za mentalno zdravlje u vidu nove Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, i da su usluge građanima u tom smislu značajno unaprijeđene, ali mentalno zdravlje nije i ne može biti svedeno na zdravstveni sistem, ono se ne gradi u ordinacijama i klinikama, već u svakodnevnom životu, i proizvod je složene interakcije determinanti zdravlja – od ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora, preko obrazovanja i zaposlenja, pa sve do sigurnosti, pravde i jednakosti u društvu. Ako ljudi žive u siromaštvu, nesigurnosti, diskriminaciji i bez povjerenja u institucije, teško je očekivati stabilno mentalno zdravlje, bez obzira na klinike, stručnjake ili terapije koje nudimo. To potvrđuje i Maslovljeva hijerarhija potreba – tek kada su osnovne potrebe poput sigurnosti, stabilnosti, pripadnosti i samopoštovanja zadovoljene, možemo govoriti o mentalnoj dobrobiti. Kada toga nema, iluzorno je misliti da će mentalno

RAZGOVOR: Dr Tea Dakić, specijalista psihijatrije, mr sc. bioetike i načelnica

Odjeljenja dnevne bolnice Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore

Mentalno zdravlje deklarativno prioritet, ali bez akcije ostaje mrtvo slovo na papiru

Iako država često deklarativno ističe da je mentalno zdravlje prioritet, resursi, kapaciteti i sistemska rješenja izostaju. Crna Gora i dalje nema jasne podatke o prevalenci i ishodima poremećaja, nema strategiju prevencije suicida, niti koordinisane odgovore u kriznim situacijama. Posljedica je društvo u kojem nasilje, nesigurnost i suicid bilježe porast, a planovi i strategije ostaju mrtvo slovo na papiru

zdravlje pojedinaca ili zajednice ostati očuvano, bez obzira na sve psihijatare i psihologe. Misliti da mentalno zdravlje postoji izolovano, van uticaja šireg socioekonomskog i političkog okruženja, ne samo da je pogrešno, nego i neozbiljno i neodgovorno, i da budem direktna - nepametno.

POBJEDA: Usvojen je u maju Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period 2025–2026, sa Akcionim planom. Što je dosad urađeno, koliko se zaista radi?

DAKIĆ: Program i Akcioni plan jesu važan iskorak, ali iako su formalno usvojeni, u praksi nijesmo odmakli dalje od toga, niti su planirane aktivnosti započete u predviđenim rokovima, a bližimo se već kraju 2025. godine. Aktivno sam učestvovala u radnoj grupi za izradu, a potom imenovana i u radnu grupu za praćenje sprovođenja ovog Programa za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2025–2026. godine, sa Akcionim

Uprkos slabostima sistema i izostanku jasne strategije, postoje inicijative koje pokazuju da se napredak može napraviti kada postoji volja. Nacionalna kampanja „Hajde da pričamo“ i Festival mentalnog zdravlja primjeri su kako društvo može krenuti od kulture ćutanja i stigme ka otvorenosti, solidarnosti i povjerenju. Pitanje je samo – hoće li država prepoznati da mentalno zdravlje ne može da čeka

planom 2025–2026. godine. Uprkos višestrukim upitima ka Ministarstvu zdravlja, koje sam ispred radne grupe za praćenje sprovođenja programa upućivala do sada, kako bismo dobili podatke o eventualno obezbijeđenim sredstvima i realizaciji ovog plana i programa, do danas nam nije odgovoreno ni na jedan dopis. To nije samo pitanje izostanka formalne pristojnosti ove institucije, već i pitanje neodgovornosti i ozbiljan problem – jer dok čekamo odgovore, prolaze rokovi iz Akcionog plana, a aktivnosti koje su bile planirane nijesu ni započete. Čini mi se da to jasno govori da sredstva nijesu obezbijeđena ili da se aktivnosti koje se odnose na mentalno zdravlje ne smatraju dovoljno važnim da bi se naša država njima bavila. Ako znamo da bez mentalnog zdravlja nema ni opšteg zdravlja, ali ni produktivnog ni stabilnog društva – što to može biti važniji prioritet za državu, a da zaslužuje ulaganje, dok za mentalno zdravlje nema sredstava? Ako zdravlje građana Crne Gore nije prioritet, a očigledno nije, zaista se moramo upitati – što jeste? I svaki pokušaj da se nađe odgovor na to pitanje bio bi pogrešan, jer nijedna politika, projekat ili investicija ne može biti važnija od zdravlja i života ljudi. Ako išta dobro misli svojim građanima, država mora da pokaže da je ovaj dokument više od formalnog papira i da su planirane aktivnosti zaista prioritet. Mentalno zdravlje ne može da čeka, niti se može unaprijediti samo dobrim namjerama – potrebni su resursi, koordinacija i akcija.

P OBJEDA: Kada govorite o resursima, koordinaciji i akciji, da li je i u ovoj oblasti, kao i u drugim problem statistika, odnosno nepostojanje podataka na osnovu kojih se problem mjeri, i na kraju rješava?

DAKIĆ: Podsjetiću da u Crnoj Gori nemamo ni osnovne podatke – ne znamo prevalencu, incidencu niti ishode poremećaja mentalnog zdravlja. Nemamo ni jasnu strategiju prevencije suicida, iako smo po stopi samoubistava gotovo dvostruko iznad evropskog prosjeka. Dakle, Crna Gora ne zna ni gdje je trenutno, ni što zapravo želi da postigne u oblasti unapređenja mentalnog zdravlja, niti u deklarativno postavljene programe ulaže novac, što stvara osjećaj da se stvari rade stihijski, bez jasnih ciljeva i mjerljivih rezultata – a tako nema ozbiljnog napretka.

POBJEDA: Nakon kriznih situacija, kao što su bila masovna ubistva ili požari, stručnjaci pokušavaju da pomognu i odgovore na potrebe zajednice i onih koji su aktivni učesnici?

DAKIĆ: Nažalost, u praksi se pokazuje da je sistem nespreman za odgovor na krizne situacije. Stručnjaci se mobilišu, ulažu napore i u okviru svojih mogućnosti odgovaraju na ove situacije na najbolje moguće načine, ali bez jasne organizacije i koordinisanog odgovora, ti napori ostaju parcijalni i imaju ograničen domet. Upravo u skladu sa nedavnim krizama i katastrofama u Crnoj Gori, ali i u skladu sa temom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja koja naglašava neophodnost bavljenja mentalnim zdravljem u krizama i drugim hitnim situacijama, u okviru pomenutog programa su planirane ciljane i aktivnosti kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe pogođenih zajednica i službi koje prve izlaze na teren i intervenišu u ovakvim situacijama. Da je država zaista ozbiljno shvatila mentalno zdravlje, do sada bismo imali boji odgovor i realizovane aktivnosti poput formiranog tima za krizne situacije koji bi se bavio komu-

nikacijom i pružanjem psihološke prve pomoći, programa za psihosocijalne intervencije u krizama i katastrofama i javne funkcionere obučene za komunikaciju ovim situacijama. Sve je to već predviđeno Programom za unapređenje mentalnog zdravlja, i trebalo je da bude sprovedeno još od drugog kvartala ove godine. Ali ništa od toga nije realizovano. Zbog toga, svaki put kad se desi tragedija, iznova ulazimo u krizu nespremni, improvizujemo i ostavljamo zajednice bez dugoročne podrške, što samo produbljuje nepovjerenje u sistem i kolektivnu traumu. Upravo zato je važno da promijenimo pristup i pokažemo da kao društvo i država možemo da odgovorimo na izazove, da učimo

iz tragedija, da gradimo otporniji sistem i da kao zajednica budemo snažniji, solidarniji i spremniji da zaštitimo svakog građanina.

POBJEDA: U mišljenju ombudsmana povodom zločina na Medovini navedeno je da policajci nijesu prošli obuke koje bi im omogućile da adekvatno postupe u kriznim situacijama, niti da se nose sa njima. Koliko je to važno?

DAKIĆ: To je od presudne važnosti. Prvi odgovor u kriznim situacijama često određuje tok događaja i razmjere posljedica. Ako policajci nijesu obučeni da postupaju u kriznim situacijama, rizikujemo ne samo da reakcija bude pogrešna i da dovede do tragičnih posljedica i žrtava koje su se mogle izbjeći, već i da sami policaj-

Dr Tea Dakić

ci postanu žrtve sekundarne traumatizacije i sagorijevanja. Dakle, odsustvo obuka nije samo profesionalni propust, već je to i ozbiljan rizik za sve one na kojima je najveći teret kriznih situacija, u kojima ne samo da reaguju, nego nose i poseban teret doživljenog. Upravo policija, vojska, zdravstvo, vatrogasci i svi „first responderi“ moraju biti obučeni ne samo za tehničke intervencije, već i za kriznu komunikaciju i pružanje psihološke prve pomoći. Ako oni nemaju znanje i podršku, rizikujemo neadekvatne reakcije koje mogu dodatno ugroziti i žrtve i samu zajednicu. U zemljama sa razvijenim sistemima javnog mentalnog zdravlja ovakve obuke su standard, jer se zna da se kriza i katastrofa ne završavaju kada se ugasi požar, završi policijska intervencija, ili inicijalno zbrinu povrijeđeni i ugroženi – tek tada počinje priča o posljedicama po mentalno zdravlje, koje su dokazano veće i dalekosežnije od posljedica po fizičko zdravlje zajednice u takvim situacijama. Dodatno zabrinjava što reakcije institucija na krize često izostaju ili su posve neadekvatne – isuviše formalne, neempatične, i bez jasne brige za žrtve i zajednicu. To smo imali prilike da vidimo i nakon dva masovna ubistva na Cetinju, kao i nedavno nakon požara, kada državni zvaničnici nijesu pokazali ni spremnost ni kompetentnost za kriznu komunikaciju – često su se davale kontradiktorne ili neprimjerene izjave, koje su samo povećavale nepovjerenje u institucije i produbljivale ranije traume.

POBJEDA: Crna Gora je i dalje u vrhu evropske tabele po broju samoubistava. Znamo li uzrok?

DAKIĆ: Suicid je, po definiciji, višeslojan fenomen – uzroci se nikada ne mogu svesti na jedan faktor, već na splet individualnih, psiholoških, porodičnih, ekonomskih i društvenih okolnosti. Ali ono što znamo jeste da se suicid može prevenirati. Podatak da smo gotovo dvostruko iznad evropskog prosjeka po stopi samoubistava nije samo medicinska činjenica, već i društveno-politička poruka. Ona govori da kao država nemamo jasne ciljeve, planove ni mjere u oblasti prevencije suicida. Dok druge zemlje razvijaju nacionalne strategije, mi o suicidu ćutimo ili ga tretiramo samo kroz prizmu pojedinačnih tragedija. Nažalost, Crna Gora nema strategiju za prevenciju suicida, nema sistematske podatke o prevalenci, načinima i ishodima pokušaja suicida, niti razvijene usluge podrške u zajednici. To jasno govori da se ovom problemu ne prilazi strateški, iako su posljedice po društvo ogromne. To je neodgovorno i opasno, jer svako samoubistvo dalekosežno utiče na porodice i zajednice, ali i cjelokupno društvo.

Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka govori za Pobjedu o zajedničkoj inicijativi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine za regionalno otvaranje kancelarija Mete - digitalnog globalnog giganta

Tema obilježavanja Svjetskog dana prevencije suicida za period 2024–2026. je „Promijenimo narativ“. To znači da moramo iz kulture stigme i ćutanja preći u kulturu razgovora i podrške. Samoubistvo nije znak slabosti, već izraz velike patnje, a razgovor o suicidalnim mislima i suicidu kao problem ne povećava rizike, već naprotiv, otvara put ka podršci i oporavku.

POBJEDA: Govorili smo o slabostima, nedostacima sistema. Koje su dobre stvari koje moramo istaći, ima li prostora za kulturu njege mentalnog zdravlja, nešto što nam uliva nadu da istrajemo u ovoj borbi?

DAKIĆ: Uprkos svim slabostima sistema, važno je istaći i da postoje inicijative koje pokazuju da se napredak može napraviti kada postoje vizija i volja. Već narednog mjeseca, imaćemo dva veoma važna događaja, koji su odlični primjeri toga da se može kad se hoće.

Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa kompanijom CrossMedia, pokreće nacionalnu inicijativu „Hajde da pričamo“. Ova inicijativa predstavlja sveobuhvatan i inovativan pristup unapređenju mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, na način što će građanima pružiti jedinstveni servis sa korisnim informacijama, savjetima, edukativnim sadržajima i kontaktima za psihološku pomoć, na jednom mjestu. Suština inicijative je u poruci da mentalno zdravlje jeste prioritet i da je traženje pomoći znak snage i hrabrosti, a ne slabosti. „Hajde da pričamo“ predstavlja primjer kako se kroz partnerski rad i kreativne pristupe može mijenjati društvena kultura – od ćutanja i stigme ka otvorenosti, povjerenju, prihvatanju i zajedničkoj brizi za dobrobit svih. Još jedan dobar primjer je Festival mentalnog zdravlja, koji okuplja građane, stručnjake i institucije širom Crne Gore, i obrađuje teme koje se tiču svih nas. Ovogodišnja tema je „Gradimo vrijednosti“, što pokazuje da mentalno zdravlje nije samo pitanje liječenja, već i izgradnje društva koje počiva na povjerenju, solidarnosti i nenasilju. Festival je prilika da se o mentalnom zdravlju govori otvoreno, kreativno i afirmativno – kao o resursu zajednice, a ne samo o individualnom problemu.

Ove inicijative šalju jasnu poruku da se u Crnoj Gori može graditi nova kultura mentalnog zdravlja – kultura razgovora umjesto ćutanja, kultura solidarnosti i razumijevanja umjesto stigme, prevencije umjesto improvizacije. One su dokaz da promjena jeste moguća, i da građani žele i očekuju bolje. U kojoj mjeri će država odgovoriti na potrebe građana i zaista prioritetizovati naše mentalno zdravlje, ostaje da čekamo i nadamo se najboljem. J. MARTINOVIĆ

PODGORICA – Digitalna era donijela je građanima Zapadnog Balkana nevjerovatne mogućnosti komunikacije, trgovine i razmjene informacija, ali je istovremeno otvorila i pitanja u vezi sa zaštitom privatnosti i ličnih podataka.

U nedostatku zakonske regulative, globalne kompanije poput Mete i Gugla bez nadzora prikupljaju i obrađuju podatke građana Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, što otvara prostor za komercijalne i političke manipulacije.

Kako ne bi bili prepušteni na milost i nemilost globalnih digitalnih giganata, regulatori za zaštitu podataka u ovim državama zatražili su od Mete i X-a da otvore predstavništvo za zemlje Zapadnog Balkana, kazao je za Pobjedu predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović.

Dok se u Evropi već godinama primjenjuje Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja predstavlja najviši standard zaštite privatnosti, Crna Gora još nije uvela ovu regulativu u svoj pravni sistem.

Time je država, kako navodi Rutović, ostala zakonski vezana za zastarjele mehanizme i norme, dok se u realnom životu građani svakodnevno suočavaju sa masovnim prikupljanjem i obradom podataka od strane velikih kompanija poput Mete (Fejsbuk, Instagram), Gugla ili X-a (nekadašnjeg Tvitera).

Rutović podsjeća da su u savremenom društvu podaci postali komercijalna roba ogromne vrijednosti:

- Lični podaci su danas u svijetu jedan od najvećih komercijalnih resursa. Pravi se dnevni profiling naših ličnosti, sklonosti, potreba, želja i težnji, kako bi se to prodalo. To je veliki posao za megakorporacije, velike društvene mreže –ukazuje on.

Upozorava da se masovnom obradom podataka, kakvu rade kompanije poput Mete ili Gugla, otvara prostor za direktan uticaj na potrošačko, ali i političko ponašanje građana.

ZAJEDNIČKI NASTUP

Crna Gora još nije donijela novi zakon o zaštiti podataka niti uvela evropsku Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR). U takvom pravnom ambijen-

tu, kako kaže Rutović, jedini izlaz za Crnu Goru kao malu državu je zajednički nastup sa komšijskim državama. - Osjetili smo potrebu da se na nivou država Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine zajednički obratimo Guglu, Meti i X-u sa zahtjevom da otvore kancelariju za Zapadni Balkan. Time bi naš bonitet bio mnogo jači nego da se pojedinačno obraćamo. To smo podržali na dva sastanka – u Sarajevu i u Podgorici, a treći je u najavi. Ovo je prelazno rješenje dok ne uskladimo nacionalne zakone sa evropskim standardima – kaže Rutović.

NEMOĆ REGULATORA

Trenutna situacija, kaže Rutović, jasno pokazuje koliko su domaće institucije ograničene u djelovanju.

- Jedino što možemo jeste da pošaljemo dopis nekoj kompaniji i predočimo problem. Ali taj dopis nema pravnu snagu. Oni ga samo prime k znanju i nemaju obavezu da postupaju. Za razliku od Srbije, koja je već uskladila svoj zakon sa GDPR-om, Crna Gora je vezanih ruku – pojašnjava on.

Jedna od ključnih zamjerki evropskih regulatora jeste način na koji Meta pravda obra-

Rutović: Bez zakonske zaštite postaćemo digitalne kolonije

du podataka svojih korisnika. Meta se poziva na „legitimni interes“, što u praksi znači da profit može biti stavljen ispred prava građana na privatnost.

- Meta koristi vidljive podatke, poruke, lajkove, metapodatke poput geolokacije i kombinuje ih sa podacima svojih partnera. Kao pravni osnov oni navode legitimni interes, što je nezamislivo u evropskoj praksi. Profit se stavlja ispred prava privatnosti, a upravo zbog toga već su izgubili više procesa pred evropskim sudovima – pojašnjava Rutović. U Evropskoj uniji, zahvaljujući GDPR-u, korisnici imaju pravo da budu obaviješteni i da daju saglasnost za korišćenje svojih podataka.

- Međutim, građani van EU, uključujući i Crnu Goru, Srbiju i BiH, ostaju bez tih zaštitnih mehanizama, jer zakonodavstvo u ovim državama nije usklađeno sa evropskim standardima - ističe Rutović.

NEDOSTATAK

KAPACITETA

On naglašava da dodatni problem predstavlja nedostatak kadrovskih i finansijskih kapaciteta samih agencija za zaštitu podataka.

Regulatori traže predstavništvo Mete i X-a u regionu

Nezavisni nadzorni organi za zaštitu ličnih podataka iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine su u aprilu održali drugi trilateralni sastanak u Podgorici, posvećen promjenama politika privatnosti kompanija Meta i X. Predstavnici tri regulatorna tijela ocijenili su da je nužno imenovanje zvaničnog predstavnika ovih kompanija za zemlje Zapadnog Balkana. Imenovanje zvaničnog predstavnika – kancelarije za zemlje Zapadnog Balkana racionalan je i primjeren odgovor na izazove, probleme i fenomene u zaštiti privatnosti u digitalnom vijeku - stoji u zajedničkom zaključku. Ovo je nastavak inicijati-

ve započete još 2019. u Budvi, kada su organi iz regiona istakli potrebu usklađivanja zakonodavstava sa GDPR-om i modernizovanom Konvencijom 108+. Saradnja je intenzivirana prošle godine u Sarajevu, gdje su predstavnici Srbije, Crne Gore i BiH upozorili da su Meta i X počeli da obrađuju podatke korisnika „bez prethodnog obavještavanja građana zemalja Zapadnog Balkana koje nijesu članice EU“ i da „nijesu odredili svog predstavnika“ u regionu. Inicijativa je otvorena i za druge zemlje, uključujući Sjevernu Makedoniju, a treći trilateralni sastanak biće održan u Beogradu, u organizaciji Poverenika Srbije.

– Naše agencije nemaju ni osnovna sredstva za rad, a kamoli mogućnost razvoja i edukacije kadra. Suočavamo se sa dramatično brzim razvojem vještačke inteligencije i novih digitalnih alata, kojima ne mogu da pariraju ni mnogo jače države EU, a kamoli male zemlje kao što je Crna Gora –upozorava Rutović. Ova nemoć institucija, ukazuje Rutović, dovodi do situacije u kojoj građani gotovo svakodnevno svjedoče zloupotrebama, od curenja podataka do neovlašćene obrade i komercijalizacije privatnih informacija. Međutim, svijest o ovome još nije na potrebnom nivou. - Lični podaci se i dalje ne percipiraju kao osnovno ljudsko pravo, iako upravo njihova zloupotreba može imati dalekosežne posljedice, od narušavanja privatnosti do manipulacije demokratskim procesima – ističe Rutović. Rješenje problema ne može biti prepušteno samo regulatorima.

Kako ističe Rutović, ovo pitanje nadilazi njihovu ulogu i zahtijeva angažman cijele države: Vlade, akademskih i medijskih institucija, ali i same javnosti.

– Zaštita ličnih podataka nije tehničko, već duboko političko i civilizacijsko pitanje. Ono se tiče ljudskih prava, bezbjednosti i budućnosti naših društava. Ako ne odgovorimo na vrijeme, rizikujemo da postanemo digitalne kolonije velikih korporacija, bez prava da odlučujemo o sopstvenim podacima – upozorava Rutović.

META CENTAR

Otvaranje Meta centra na Balkanu moglo bi biti prvi korak ka uspostavljanju ravnoteže između interesa globalnih korporacija i zaštite građana. Ipak, bez jasne zakonske regulative i punog usklađivanja sa evropskim standardima, takav potez bi ostao samo prelazno rješenje.

– Za Crnu Goru, Srbiju i BiH, predstojeći period će biti ključan, ne samo zbog usklađivanja zakonodavstva u okviru evropskih integracija, već i zbog zaštite elementarnog prava građana na privatnost. Jer, u digitalnom dobu, lični podaci nijesu samo informacije, oni su resurs, roba i moć. A pitanje je ko će kontrolisati njihovu vrijednost – građani i države, ili globalne korporacije? – zaključuje Rutović. Bojana ROBOVIĆ

USPJEŠNI CRNOGORCI U SVIJETU: Aldin Dervišević, generalni direktor sa Vol strita

Ne zaboravljamo domovinu, ali i ona mora da njeguje dijasporu

Prvu priliku dobio sam u banci Wells Fargo, gdje sam radio na transakcijama vrijednim milijarde dolara, često i po 100 sati sedmično. Iako mnogi odustanu nakon nekoliko godina, ja sam istrajao i proveo 14 godina na Vol stritu, napredujući do pozicije generalnog direktora. Uspjeh ne bih mogao postići bez ogromne podrške supruge koja je bila temelj mog privatnog i profesionalnog života – kazao je Dervišević

PODGORICA - Na Vol stritu, u srcu svjetske finansijske moći, danas stoji ime jednog čovjeka porijeklom iz Crne Gore – Aldina Derviševića. Sa svega 35 godina, stigao je do pozicije generalnog direktora u jednoj od najuticajnijih investicionih banaka Amerike. Ali, iako je riječ o uspjehu koji se mjeri milijardama dolara i globalnim transakcijama, za njega je sve to imalo mnogo dublje značenje: da ne dozvoli da žrtve koje je podnijela njegova porodica i drugi sa sličnom pričom, budu uzaludne. To mu je dalo temelj na kojem je izgradio svoju karijeru.

Aldinova životna priča počinje daleko od njujorških nebodera. Rođen je u Ljubljani, dok su mu otac, koji je bio vojno lice, i majka, obrazovani i napredni ljudi, gradili život u tadašnjoj Jugoslaviji. Rat im je u jednom trenutku uzeo gotovo sve – sigurnost, dom, karijeru. Kao izbjeglice, spakovali su ono malo što su mogli i 1995. godine krenuli u nepoznato. Njihov petogodišnji sin tada nije razumio razmjere gubitka, ali je osjećao snagu roditelja koji, iako lišeni svega materijalnog, nijesu izgubili ono najvrednije – vjeru u obrazovanje, čovječnost i pošten rad.

Roditelji su mi dali lekciju

- Moji roditelji su izgubili sve, ali nijesu dozvolili da mržnja otruje njihova srca. Oni su najotporniji ljudi koje poznajem - kazao je Aldin za Pobjedu. Upravo ta lekcija oblikovala je njegov život. U Americi je rastao na Aper Ist Sajdu na Menhetnu, u gradu punom izazova, ali u kući gdje

se stalno podsjećalo da znanje i kultura ne smiju nestati. Fudbal mu je postao izlaz – disciplina koja mu je otvorila vrata obrazovanja. Stipendija ga je odvela na prestižni Univerzitet „Džordž Vašington“, gdje je studirao finansije. Na terenu i u učionici učio je istu lekciju: nikada ne odustati, gurati dok ne uspiješ. Ako ne za sebe, onda za one kojima je potreban put kojim će slijediti. Kada je zakoračio na Vol strit, znao je da ulazi u svijet gdje se uspjeh mjeri satima rada, odricanjem i upornošću. Od analitičara došao je do najvišeg ranga, godinama radeći i po stotinu sati sedmično. Ipak, svaki njegov korak naprijed bio je motivisan jednom mišlju – da pokaže porodici da njihova žrtva nije bila uzalud. Da sve ono što su izgubili, on može da vrati na drugi način – kroz dostignuća, kroz obrazovanje, kroz čast. Zato Aldin i danas ponavlja: uspjeh nije u novcu. On ne nosi skupe satove, ne vozi brza kola. Njegova najveća pobjeda je u tome što može da stoji pred porodicom i kaže: „Uspio sam, zahvaljujući vama.“ I da svojim primjerom pokaže da se i iz bola može roditi snaga, da se iz gubitka može stvoriti novo poglavlje. Balkan, kako kaže, nikada nije napustio njegovo srce. I dok svakodnevno učestvuje u poslovima koji oblikuju svjetsku ekonomiju, on ne zaboravlja odakle je krenuo – iz kuće koja je izgubila sve, ali mu je dala ono što je neprocjenjivo. Njegov život je svjedočanstvo da se uspjeh ne gradi samo zbog sebe, nego i zbog onih koji su ti dali krila da poletiš. - Rođen sam u bivšoj Jugoslaviji, u Ljubljani. Otac mi je tada bio vojno lice. Školovao se u Sarajevu, na Vojnoj akade-

miji „Maršal Tito“, a kasnije je službovao u Ljubljani. Tamo su živjeli i on i majka, pa sam se i ja rodio tamo. Imali smo stan u Zenici, u Bosni, ali porijeklom smo iz Gusinja, iz Crne Gore. Pošto je otac bio u vojsci, živjeli smo najprije u Ljubljani, a onda otišli u Zenicu. Rat je bio težak, pa smo nakon toga otišli u Njemačku, gdje smo ostali oko godinu, a zatim preselili u Ameriku. U Ameriku smo stigli u novembru 1995. godine, kada sam imao oko pet i po godina - priča Dervišević. Kao izbjeglice došli su u SAD, gdje je odrastao.

- Roditelji su, iako obrazovani i uspješni, zbog rata izgubili sve i krenuli ispočetka. Uvijek su pazili da ne zaboravimo ko smo, gurali me naprijed i učili borbi. Odrastao sam na Aper Ist Sajdu u Njujorku, među jakom dijasporom i Amerikancima - poručuje Dervišević. Igrao je fudbal cijeli život, nastupao za selekcije Njujorka i regije, što mu je donijelo stipendiju na Univerzitetu „Džordž Vašington“ u Vašingtonu, gdje je studirao finansije i igrao u prvoj diviziji. - Fudbal mi je obezbijedio školovanje vrijedno 60.000

dolara godišnje, bio sam prepoznat kao dobar igrač, a i danas, sa 35 godina, još igram. Studirao sam na prestižnom Univerzitetu „Džordž Vašington“, u neposrednoj blizini Bijele kuće. Tokom druge godine fakulteta imao sam i zanimljivo iskustvo: posjetio nas je tadašnji premijer Crne Gore. Razgovarao sam kratko s njim i postavio mu jedno pitanje koje me i danas muči: možemo da pričamo o ekonomiji i finansijama Crne Gore, ali šta ćemo sa činjenicom da zemlja gubi najpametniji dio omladine? Jer, mladost odlazi – u Evropu, u svijet – a Evropska unija samo čeka Crnu Goru da joj se pridruži - ističe Dervišević.

Nakon što je završio fakultet, odmah je počeo da radi – što je i uobičajeno u Americi.

- Nakon završenog fakulteta karijeru sam započeo u investment bankingu, najzahtjevnijem i najplaćenijem dijelu finansijskog sektora. Još tokom studija sam se pripremao za rigorozne intervjue i konkurenciju, uglavnom s kandidatima sa univerziteta poput Harvarda, Jejla, Prinstona i drugih Ajvi lig škola. Prvu priliku dobio sam u Wells Fargo, gdje sam radio na transakcijama vrijednim milijarde dolara, često i po 100 sati sedmično. Iako mnogi odustanu nakon nekoliko godina, ja sam istrajao i proveo 14 godina na Vol stritu, napredujući do pozicije generalnog direktora. Uspjeh ne bih mogao postići bez ogromne podrške supruge, koja je bila temelj mog pri-

vatnog i profesionalnog života - kazao je Dervišević. Nikada ga kaže nije pokretao novac, već želja da pomogne porodici i našoj dijaspori. - Od roditelja sam naučio da nema mjesta mržnji, već da znanje, obrazovanje i kultura daju pravi nivo. Iako nas je rat lišio svega, u srcu i dalje nosim jugoslovensku kuću i prijateljstva s cijelog Balkana. Moj cilj nije bio samo lični uspjeh, već da naši ljudi u Americi osjete da vrijedi što su došli. Danas ravnotežu nalazim u putovanjima po Evropi i Balkanu, a supruga mi je najveća podrška i inspiracija - naglasio je Aldin. Njegov radni dan počinje u pet ujutro i traje 12–13 sati, jer u njegovoj profesiji intenzitet je ogroman – analitičari rade i po 100 sati sedmično.

- Nakon 14 godina napornog rada stigao sam do pozicije generalnog direktota na Vol stritu, ali moja strast je cijela bivša Jugoslavija – od Slovenije do Makedonije – i uvijek želim pomoći kada sretnem naše ljude. Nažalost, mislim da smo u Crnoj Gori i regionu mnogo izgubili: mladi odlaze, kultura slabi, a umjesto zajedništva previše se dijelimo. Imamo more, planine, jezera – sve

što imaju i Italijani ili Francuzi – ali nedostaje nam vizija i jedinstvo. Dok u Americi među Balkancima vlada ogromna ljubav i poštovanje, kod kuće i dalje dominiraju podjele i zaboravljeno bratstvo i jedinstvo - objašnjava Dervišević.

motivacija za uspjeh

Balkan ga je, kaže, oblikovao –rat je porodici uzeo sve, ali ga je motivisao da uspije i da ne zaboravi narod u širem smislu. Vjeruje da bi narodi Balkana bio jači pod jednom zastavom saradnje i zajedničkog tržišta, umjesto podjela. - Naša dijaspora je snažna i sposobna, i uz jedinstvo možemo mnogo da pružimo domovini i regionu. Nijesam politički ekspert, ali ono što vidim jeste da mi iz dijaspore stalno ulažemo trud da nešto napravimo i nikad ne zaboravljamo narod u Crnoj Gori i na Balkanu. Međutim, i država mora da nas iskoristi. Ako ne prihvatite našu omladinu i ne povežete ih s Crnom Gorom, za jednu-dvije generacije oni će postati potpuno Amerikanci i više se neće vraćati. Naša dijaspora nema snagu kao, recimo, italijanska. Italijani njeguju svoju dijasporu, povezuju se i nikad se ne gube. Zato su priznati i poštovani širom svijeta, prisutni u svakoj industriji, a Italija je zemlja u koju svi vole da idu. Mi, nažalost, to još nemamo. Zato uvijek ponavljam: Nije me briga odakle ste… Važno je da se sjetimo da smo zajedno jači i sličniji nego što mislimo. Kao što je američki predsjednik Abraham Linkoln jednom rekao: „Kuća podijeljena sama protiv sebe ne može opstati“. Isto je i s nama. Ako smo ujedinjeni, imaćemo budućnost - zaključio je Dervišević. N. kovaČeviĆ

Aldin Dervišević

Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično priznale Palestinu

Donijeli odluku sa nadom u mir i za Palestince i za Izraelce

LONDON – Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično su priznale Palestinu kao državu.

Premijer Kir Starmer objavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje državu Palestinu, piše BBC.

- Kako bismo oživjeli nadu u mir za Palestince i Izraelce, i rješenje u vidu dvije države, Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično priznaje Državu Palestinu - rekao je.

Premijer Kanade Mark Karni izjavio je malo prije njega da „Kanada priznaje Državu Palestinu“. U saopštenju objavljenom na njegovom nalogu na mreži X, Karni je rekao da „Kanada priznaje Državu Palestinu i nudi naše partnerstvo u izgradnji obećanja o mirnoj budućnosti za i Državu Palestinu i Državu Izrael“.

Australija je takođe upravo objavila svoje priznanje palestinske države, pridruživši se Kanadi kao druga članica G7 koja je to formalno učinila.

I Kanada i Australija su ranije najavile svoju namjeru da formalno priznaju palestinsku državu na Generalnoj skupštini UN u Njujorku. Australijski premijer Entoni Albaneze rekao je da su slijedili

odluku Kanade. On je naveo da je to dio zajedničkog napora sa Kanadom i Velikom Britanijom i da će predstavljati „međunarodni napor za rješenje u vidu dvije države“. Kir Starmer juče prije podne najavio je da će Velika Britanija priznati Državu Palestinu. Ovaj potez dolazi nakon što je premijer u julu izjavio da će Velika Britanija promijeniti svoj stav (o mogućem priznanju) u septembru ukoliko Izrael ne ispuni uslove, uključujući pristanak na pre-

Netanjahu: Formiranje države Palestine nagrada terorizmu koji ugrožava Izrael

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je juče da bi stvaranje palestinske države dovelo u opasnost postojanje Izraela i obećao je da će se boriti protiv takvih poziva pred Generalnom skupštinom UN.

- Treba da se borimo u UN i na svim drugim terenima protiv lažljive propagande prema nama i protiv poziva za stvaranje palestinske države koja bi dovela u opasnost naše postojanje i predstavljala apsurdnu nagradu terorizmu - rekao je izraelski premijer pred sastanak svoje vlade.

On je dodao da će ih međunarodna zajednica čuti po tom pitanju narednih dana.

Palestinski ministar spoljnih poslova: Priznanje nas približava nezavisnosti i suverenosti

Palestinski ministar spoljnih poslova Varsen Agabekijan Šahin pozdravio je jučerašnje priznanje Države Palestine od strane Ujedi-

kid vatre u Gazi i obavezu na dugoročni održivi mirovni sporazum koji će donijeti rješenje o dvije države. To pred-

Zahtjev estonskog ministarstva spoljnih poslova zbog upada ruskih aviona u Estoniju

Danas hitan sastanak

Savjeta bezbjednosti

BRISEL - Estonsko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da će se na njegov zahtjev danas održati vanredni sastanak Savjeta

bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), zbog upada tri ruska aviona u estonski vazdušni prostor. Tri ruska lovca Mig-31 ušla su

u estonski vazdušni prostor iznad zaliva Finske i tu se zadržala 12 minuta, upozorili su u petak Estonija i NATO. - Hitan sastanak Savjeta bez-

njenog Kraljevstva, Kanade i Australije, prenosi Rojters. Kazao je da je to korak na nepovratnom putu o rješenju o dvije države i da takve

stavlja značajnu promjenu u britanskoj vanjskoj politici nakon što su ranije vlade rekle da bi priznanje trebalo doći

bjednosti UN biće održan 22. septembra kao odgovor na flagrantno kršenje estonskog vazdušnog prostora od Rusije u petak - saopštilo je juče estonsko ministarstvo spoljnih poslova. Prvi put se događa da Estonija, koja je pristupila UN prije 34 godine i koja je članica EU i NATO, a snažno podržava Ukrajinu, zvanično traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti, piše agencija Frans pres. Estonski premijer objavio je u petak da će njegova zemlja zatražiti od NATO da aktivira član 4 Atlantskog ugovora koji predviđa konsultacije između saveznika u slučaju prijetnji jednom od članova Alijanse. Estonski šef diplomatije Margus Cahkna ocijenio je da to kršenje predstavlja dio šire šeme ponašanja Rusije, „čiji cilj je da se testira odlučnost Evrope i NATO“. Prije deset dana dvadesetak ruskih dronova ušlo je u poljski vazdušni prostor, a ubrzo zatim jedan ruski borbeni dron ostao je u rumunskom vazdušnom prostoru jedan sat. - Takvo ponašanje zahtijeva međunarodni odgovor - saopštio je estonski šef diplomatije. On je dodao da ponašanje Rusije „nije u skladu sa odgovornostima jednog stalnog člana Savjeta bezbjednosti UN“.

odluke čine sve bližom palestinsku nezavisnost i suverenitet. - Sada je vrijeme. Sjutra je istorijski datum na kojem

kao dio mirovnog procesa i u vrijeme maksimalnog uticaja. Ministri vjeruju da je vrijeme za to došlo sada te tvrde da

moramo da radimo. To nije kraj. Možda se neće sjutra okončati rat, ali je to korak naprijed, na kojem moramo da gradimo - rekao je Šahin.

postoji moralna odgovornost da se djeluje kako bi se održala nada u dugoročni mirovni sporazum.

Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko čestitala Dan „grada heroja“

Černigov živi i radi, uprkos pokušajima neprijatelja da ga unište

KIJEV - Černigov je grad heroja koji drži naš sjever, napisala je juče na mreži Iks ukrajinska premijerka Julija Sviridenko, čestitajući Dan grada.

Navela je da grad živi i radi, uprkos svim pokušajima neprijatelja da ga uništi.

- Grad jedinstvene istorije, posebnih ljudi i prirode. Moj grad snage, gdje uvijek pronalazim mir i odmor, čak i kada dođem samo na jedan dan. Hvala svima koji borave u Černigovu i daju ovu energiju gradu - napisala je Sviridenko. Priredila: I. K.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično priznale Palestinu

Prvi put se događa da Estonija traži hitan sastanak SB

Sviridenko

Autentični gl A s crnogorskog likovnog stvA r A l A štvA : Slikarka Ljiljana

PODGORICA - U Cetinju, u srcu grada iz kojeg je i ponikla, Ljiljana Jabučanin nedavno je obilježila pedeset godina stvaralaštva novom izložbom simboličnog naziva ,,Let 2“. Umjesto retrospektive, umjetnica je ponudila niz potpuno novih radova nastalih tokom ove godine, u jednom dahu, bez ponavljanja, bez osvrtanja. Svaka slika iz ovog ciklusa nosi duboku ličnu emociju. U galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje otkriva se autentični dijalog između slikarke i njenih unutrašnjih stanja - dijalog koji traje decenijama, ali u ,,Letu 2“ poprima novu jasnoću, slobodu i svjetlost. U njenim slikama ogleda se unutrašnji pejzaž duše, ranjiv i snažan istovremenood tame do svjetlosti, od krika do tišine, od rane do spokoja. Pedeset godina stvaralaštva nije samo jubilej - za umjetnicu je to i trenutak tišine, razmišljanja i odluke: da li se osvrnuti ili nastaviti dalje. Jabučanin je odlučila da, kao i uvijek do sada, bira put slobode. Umjesto retrospektivne izložbe, odlučila se za nešto daleko hrabrije i ličnije: izložbu potpuno novih slika. U njenom izrazu nema kalkulacije, ni manirizma. Sve se događa iskreno, brzo, emotivno. Njene slike nemaju naslove jer umjetnica ne želi da im usadi značenje, već da ih pusti da govore svakome drugačije. O tome kako se razvijala njena umjetnost, zašto nikada nije ponovila nijednu sliku na izložbi, razgovarali smo sa umjetnicom koja se, i nakon pola vijeka rada, još usuđuje da leti.

POBJEDA: Na izložbi na Cetinju, povodom značajnog jubileja, predstavili ste potpuno nova djela umjesto retrospektivnog presjeka. Stičem utisak da u stvaralaštvu izbjegavate ponavljanje. Da li je tačno da nikada nijeste izlagali isto djelo na različitim izložbama?

JABUČANIN: Tačno je. Nikada nijesam ponovila sliku sa jedne izložbe na drugu. Uvi-

Nema dobre slike bez tuge

Ovo je sve lično. Vidite na slikama ženu kako pada, kako se muči, kako ustaje, vidite Bogorodicu… Moje su slike ranije bile skoro crne, nikada nijesam imala, kao što je to slučaj sada, roze ili ljubičastu boju. Skoro deset godina sam slikala skoro crne slike – kazala je Jabučanin za Pobjedu

jek su bile sve nove slike. Sada je možda trebalo da napravim neku vrstu retrospektive, ali opet nijesam mogla i nijesam htjela. Svaka slika je nova i sve su nastale u ovoj godini. Nemam kući nijednu svoju sliku. Ako mi je samo jedna slika kući, ja ne mogu da slikam.

P OBJEDA: Zašto ne volite da budete okruženi vlastitim slikama?

JABUČANIN: Zato što sam na slikama predstavila unutrašnjost, svoju sudbinu. I onda mi to ,,smeta“. To sam jednom ,,izbacila“ iz sebe i kada su slike u mom okruženju, onda se ta osjećanja vraćaju u meni i osjećam nemir.

POBJEDA: Što ovaj ciklus govori što prethodni nijesu? U čemu se najviše razlikuje od onoga što ste ranije stvarali?

JABUČANIN: Ovaj ciklus se od prethodnih razlikuje jer su slike sigurnije urađene. Sigurniji su potezi i boja, nema više nedoumica. Moj ujak, akademski vajar Jovan Pejović, rekao mi je jednom prilikom: ,,Ljiljo, najvažnije je znati kad stati“. Ja sam sad na svakoj slici znala kada treba da stanem i po tome sam vidjela da su slike dobre. Istoričarka umjetno-

Ali, kad krenem, onda za deset dana naslikam sigurno 30 slika u jednom dahu. Nijednoj staroj slici nije bilo mjesto na ovoj izložbi. Ovo je mjesto za nove slike i moj novi procvat. Ja sam se kao amfora očistila od svega negativnog što je bilo u meni i sad su slike svijetle. Moja produhovljenost teče kroz moju krv. Bog mi daje zamah i sigurna sam u sebe. Sada možda neću stati dok ne odem ,,gore“ da se družim sa nekim dragim osobama.

POBJEDA: Kako znate kada je slika završena? Što Vam govori da je trenutak da stanete?

JABUČANIN: Jednostavno mi ruka stane, jer ona slijedi svijest. Proces nastanka slike sada traje možda dvadesetak minuta, a nekada je trajalo tri dana. Radom se uči.

POBJEDA: Na slikama iz ciklusa „Let 2“ susrijećemo jake kolorističke kontraste, pokret, ekspresiju, ali i suptilne lirizme. Koliko je ova postavka lična i intimna?

JABUČANIN: Ovo je sve lično. Vidite na slikama ženu kako pada, kako se muči, kako ustaje, vidite Bogorodicu… Moje su slike ranije bile skoro crne, nikada nijesam imala, kao što je to slučaj sada, roze ili ljubičastu boju. Skoro deset godina sam slikala skoro crne slike. Sjećam se kada me je profesor Lazar Seferović pitao: ,,Ljiljo, zašto su Vam slike ovoliko tamne“. Odgovorila sam mu: ,,Ako hoćete da nađete svjetlost, naći ćete je“. Baš mi je prije nekoliko dana poslao poruku povodom izložbe na Cetinju u kojoj je pisalo - ,,Ljiljo, i dalje si na vrhu umjetničke piramide“.

sti Ljiljana Zeković ocijenila je da je ovo do sada moja najbolja izložba i da sam sada na vrhuncu svog likovnog stvaralaštva.

POBJEDA: Da li i Vi isto osjećate?

JABUČANIN: Osjećam. Nikad nijesam bila zadovoljna svojom izložbom. Uvijek je nešto falilo, a sada sam veoma zadovoljna. Kao da sam sjela između svih tih slika - gledam ih i svaku bih zagrlila. To mi se nikad nije desilo.

POBJEDA: Kada kažete da nemate više nedoumica u slikanju, na što konkretno mislite?

JABUČANIN: Nemam svoju temu, samo pustim ruku i ona slijedi unutrašnje stanje. Ranije sam znala da nešto naslikam, pa se udaljim od platna, pa pomjeram sliku… Sad nije bilo tako. Sad je sve išlo u jednom dahu. Završim jednu sliku, pa stavim drugu pored nje - isti dah, sve dok ne izbacim iz duše ono što sam htjela reći. To je moja umjetnost - povezivanje. Isto kao što volim da povezujem dobre prijatelje, tako povezujem i slike. Sliku u sebi nosim dugo, sigurno po nekoliko mjeseci. Ne mogu da ,,zapnem“ da radim. Razmišljam o njima, ali ne mogu špahtlu u ruke da uzmem.

POBJEDA: Mnogi kažu da je ovo „krešendo“ Vašeg stvaralačkog puta. Kako Vi gledate na ovu izložbu - jeste li došli do neke unutrašnje tačke ravnoteže?

JABUČANIN: Ne! Treba još da se ,,ljulja“. Moj život je moje slikarstvo. Sjećam se kad mi je veliki glumac Miša Janketić rekao: ,,Slike Ljilje Jabučanin su pune njegoševske duhovne zapitanosti: zašto život, čemu život. Ovo je boja napuštenog djeteta, nesrećnog djetinjstva, nedostižne ljubavi i usamljene žene. Želim ti da i dalje slikaš, makar i u kriku neizvjesnog kraja, jer kada prestane naša upitanost, tada prestaje i naša umjetnost“.

POBJEDA: Cetinje je poznato kao umjetničko podneblje. Kako ste Vi doživljavali svoje formiranje na Cetinju i koliko je Vaša umjetnost ukorijenjena u ovom prostoru?

JABUČANIN: Cetinje je prijestonica, Cetinje je grad-heroj. Kakvi su naši momci? To su stijene odvaljene od Lovćena. Mi imamo čelik u rukama.

POBJEDA: Počeli ste istovremeno da slikate i da pišete poeziju. Je li to za Vas bio jedan isti poriv, jedno isto unutrašnje ,,pero“? Koliko su ta dva izraza povezana?

JABUČANIN: Moram da dodam i moju veliku ljubav pre-

NEMAM SVOJU TEMU, SAMO PUSTIM RUKU: Ljiljana Jabučanin

Sa otvaranja izložbe djela Ljiljane Jabučanin na Cetinju Cetinjski list

što hoće

POBJEDA: Slike često ostavljate „bez naziva“. Zašto?

JABUČANIN: Na prvoj izložbi sam imala naslove. Još na tri, četiri izložbe sam to praktikovala i više ne. Neka svako u slici vidi ono što hoće. Ispričaću Vam jednu anegdotu. U Hotelu ,,Plaža“ u Herceg

ma muzici. Preko puta naše kuće je Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i tu je tenisko igralište. Kao dijete sam na tom terenu prebacivala lopticu i pjevala. Tu sam osjetila da me vuče pjesma. Onda sam nabavila gramofon „Toska 15“, puštala ploče, igrala tenis i pjevala. Likovna umjetnost je bila stalno sa mnom. Dok sam gledala starije kako igraju tenis, na nečijoj kutiji od cigareta sam crtala. Muzika me prati, ona me vuče, ona mi daje zamah. Kada pišem, mene oči zabole jer mi fale boje. Onda pođem kući i iz tube špahtlom radim sliku, nemam kad da je iscijedim.

POBJEDA: Ima li muzike u ateljeu dok stvarate?

JABUČANIN: Bez muzike ne mogu da spavam. Najviše volim klasiku - Mocarta, Betovena i Šuberta. Kada sam bila mlađa, slušala sam Tomu Zdravkovića i Boru Spužića Kvaku. Njih sam slušala od 12. do 15. godine. Jedan drug mi je često govorio da počnem da slušam nešto drugo, a ja sam mu odgovarala: ,,Ako počnem da slušam nešto drugo, promijeniću stil rada“, na što mi je on rekao: ,,Pa neka promijeniš“. I stvarno je imao pravo. Ali, ja se ponovo vratim Tomi. Koja emocija izlazi iz Tominih pjesama. Kada slušam Tomu, onda raznježim boje.

POBJEDA: Znači li to da pjesme Tome Zdravkovića na Vas djeluju gotovo ljekovito?

JABUČANIN: Tako je. Ja uvijek radim špahtlom, ne koristim četkicu. Ali, kada počne da pjeva Toma, umačem četkicu u boju i radim nježnim tonovima. Tomine pjesme sam doživljavala kao pokretač.

POBJEDA: Da li pamtite momenat kada ste osjetili da ste umjetnica, a ne samo neko ko zna da crta i piše?

JABUČANIN: Jednostavno sam osjećala da pripadam umjetnosti. Počela sam da slikam

Novom prišao mi je bračni par da mi kaže da hoće da kupi jednu moju sliku. Gospođa me je pitala da joj objasnim što sam na njoj naslikala. Rekla sam joj da ne objašnjavam svoje slike, ali je ona insistirala i ja sam joj ispričala priču koja i nije baš u direktnoj vezi sa stvarnom

pričom koju ta slika nosi. Ona je bila razočarana i nije htjela da je kupi. Izašli su iz hotela i kroz staklo sam vidjela da se prepiru. Gospodin je nakon nekoliko minuta ušao unutra i kazao mi: ,,Gospođa neće sliku, ali ja bez ove slike noćas ne idem kući“. Tako je i bilo.

Rad sa djecom mi je najmiliji period

POBJEDA: U svom ateljeu „Ljiljana“ volonterski ste podučili više od 900 polaznika koji su tu načinili svoje prve likovne korake. Što je za Vas značilo dijeliti znanje i stvarati zajednicu?

JABUČANIN: Najmiliji period rada mi je bio rad sa djecom. To je bilo divno. Oni ti vrate osmijehom, oni te zagrle. Kad su me zvali teta Ljiljo, ja sam im govorila: ,,Nemojte me zvati teta Ljilja, mi smo prijatelji, zovite me Ljilja“. Prvo sam ih učila da drže pravilno četkicu, da biraju boje koje vole. Milo Pavlović je za Pobjedu govorio da ne poznaje nikoga u Crnoj Gori ko ima toliko smisla da izvuče iz djeteta ono što ono ima u sebi i da ga vodi njegovim putem, a ne svojim, kao što sam ja to znala. Pravili smo izložbe širom Crne Gore - i kolektivne i samostalne. Meni je tokom rada sa djecom bilo puno srce. Puštala sam ih da se penju po klupama - da ,,izduše“ prije crtanja.

POBJEDA: Zašto je to važno?

JABUČANIN: Zato što hoću da izvučem korijen iz njih. Jedan dječak mi je na jednom času rekao: ,,Ja ne mogu da slikam“. Kada sam ga pitala zašto, on mi je rekao: ,,Mirišu mi kiflice iz pekare“. Ja onda pođem i kupim svima kiflice. Kad su pojeli, počeli su da crtaju.

kada sam imala 14 godina. Jedan me je rođak pitao: ,,Mažeš li te slike?“, na što sam mu ja odgovorila: ,,Mažem, mažem“. Drugi me je, pak, podržavao i govorio mi: ,,Ljiljo, posveti se slikarstvu“. Bilo je različitih mišljenja, ali ja sam imala svoj put i nijesam čula ni jednog ni drugog.

POBJEDA: Vaš talenat prvi je prepoznao profesor Miodrag Miško Kusovac u osnovnoj školi. Što je on u Vama vidio?

JABUČANIN: Tada sam imala 14 godina. On je bio mnogo fin čovjek. Trudila sam se da za moj rad kaže da je dobar, a on ništa. U jednom trenutku sam se zapitala što se dešava. Radila sam sve bolje i bolje i on mi je jedan dan rekao: ,,Ljiljo, tvoji radovi su odlični“. On je u meni prvi prepoznao talenat i razvijao ga. Imao je želju da uspijem.

POBJEDA: Sjećate li se prvih radova?

mojte to da radite, jer ste kao realista genijalni“. Ali, ja sam ipak otišla u apstrakciju. Govorila sam mu: ,,Ne mogu, profesore, sve mi ruka leti na apstrakciju“.

OBJEDA: Prva samostalna izložba Vaših djela bila je 1979. godine u Zetskom domu. Da li se sjećate tog osjećaja izlaganja u svom gradu - prvi put pred publikom?

JABUČANIN: Sjećam se. Došli su svi Cetinjani na otvaranje izložbe. Bilo je preko 200 ljudi. Za dva sata zidovi su bili čisti, sve slike su prošle. I od tog novca sam kupila kola.

POBJEDA: Kažete da se preznojite dok slikate. Da li je svaki rad zapravo fizički i psihički čin transformacije?

JABUČANIN: Ne osjećam fizički umor, samo psihički. Moja leđa su dok slikam mokra, kao da pustite česmu da teče. To je to unutrašnje vađenje sudbine. Evo deset godina se osjećam lakše, lakše hodam, a u tome su mi pomogli slikarstvo i poezija.

OBJEDA: Vaš prijatelj arhitekta je jedno Vaše djelo opisao kao „krik“. Koliko je istine u toj rečenici?

JABUČANIN: To je živa istina. Na slici je bila muška figura, nakrivljena glava koja je jako zinula. Kaže mi prijatelj: ,,Ljiljo, kad sam vidio tvoju sliku, prestravio sam se“. Rekla sam da ću da mu je poklonim, a on mi odgovori: ,,Neće takva u moju kuću“. Tako smo se šalili. I Mišo Janketić mi je rekao: ,,Ja ti želim nove krikove“. I u ovim novim slikama ima krika.

POBJEDA: Što taj krik simboliše?

JABUČANIN: Krik? Da ne mogu više izdržati!

POBJEDA: U Vašim djelima česta je figura ptice. Što za Vas ona simboliše - i zašto se stalno vraćate tom motivu?

JABUČANIN: Od prve izložbe slikam ptice. One su simbol slobode. Nije nijedna izložba prošla da nema slike sa pticom. Imamo i na ovoj izložbi ptica.

Dokumentarac o Dragoljubu Đuričiću na festivalu „DokNRitam“ u Beogradu

velikih ideja i raskošnog talenta

iz filma „Čovjek lavina“

PODGORICA – Dokumentarni film „Čovjek lavina“, filmski portret legendarnog bubnjara Dragoljuba Đuričića, u režiji Slobodanke Radun, selektovan je za takmičarsku selekciju jubilarnog „DokNRitam“ festivala u Beogradu, gdje će 27. septembra u Jugoslovenskoj kinoteci imati srpsku premijeru.

Film je nas tao u produkciji Predraga Karla Kalezića i Jasmine Karajlović iz kompanije „Montenegro Max Film“, a svjetsku premijeru imao je u okviru specijalne revijalne selekcije na 38. izdanju Filmskog festivala Herceg Novi. U sinopsisu filma navedeno je da dokumentarac predstavlja filmski portret Dragoljuba Đuričića, jednog od najboljih muzičara i bubnjara bivše Jugoslavije, otkriva priču o rok sceni Crne Gore i njenim počecima tokom ‘60-ih, kao i razvoju i rastu rok kulture na Balkanu tokom ‘70-ih i ‘80-ih godina.

- Đuričić, ponositi Crnogorac rođen u Cucama, djetinjstvo i tinejdžerske dane provodi u Herceg Novom. Nakon preseljenja u Beograd, njegova karijera počinje da se razvija vrtoglavom brzinom. Svirao je sa najznačajnijim bendovima svog vremena u regionu. Nekoliko godina provodi u Skoplju kao bubnjar poznate rok grupe Leb i sol. Inovacijama u muzičkom pristupu Đuričić dovodi bubnjeve u centar muzičkog performansa formirajući prvi balkanski perkusionistički orkestar Balkansku lavinu. Njegovi fantastični nastupi i velika energija učinili su ga simbolom protesta protiv Miloševićevog režima krajem dvadesetog vijeka. Čovjek velikih ideja i raskošnog talenta ostavio je značajno nasljeđe mnogim svojim učenicima, ali i generacijama bubnjara koji dolaze – navedeno je u sinopsisu. Film je podržao Filmski centar Crne Gore. An. R.

Izabrani najbolji na likovnom konkursu „Jedan svijet – jedna budućnost“

Deset dječjih radova iz

Podgorice putuje u Luvr

JABUČANIN: Sjećam. To su bile sobe. Za dijete je njegov svijet - njegova soba. Imala sam tada 12 godina, sjećam se da su zidovi sobe bili žute boje, imala sam mali štafelaj, dosta nespretno napravljen. Ali, imala sam lijepe boje.

POBJEDA: Profesor Mihailo Mujo Jovićević u srednjoj školi Vas je uveo u svijet ekspresije i apstrakcije. Često se sjećate njegovih riječi: „Nije važno što je, važno je da je dobro“. Koliko su Vas one formirale?

JABUČANIN: Sjećam se kada sam mu na jednom času pokazala sliku na kojoj je bila glava, pitala sam ga: ,,Profesore, jesam li ovo dobro nacrtala“, a on mi je kazao: ,,Ma ne vidim ja tu glavu, nije važno što je, važno je da je dobro“. Kod Smaja Karaila sam na Pedagoškoj akademiji dobila nagradu, dopadao mu se moj realizam i kada je vidio da sam prešla u apstrakciju, kazao mi je: ,,Ne-

POBJEDA: Kako birate teme koje slikate? Da li slika dolazi iz ideje, sna, sjećanja… ili iz trenutka unutrašnje nužnosti?

JABUČANIN: Ne biram ja ništa. Sama ruka to izvlači iz mene. Moja sudbina je ugrađena u moje slike. To je sudbina iz koje želim da se istisnem i počnem novi život.

POBJEDA: Da li postoji granica između privatnog i stvaralačkog?

JABUČANIN: Privatno i stvaralačko je isto. Nadam se da ću to razmrsiti možda kroz još jednu izložbu ili je možda ova izložba baš ,,ta“.

POBJEDA: Što za Vas znači slikarstvo?

JABUČANIN: Slikarstvo je izlaz iz svega teškog. Kao što nema dobre pjesme bez tuge, nema ni dobre slike bez tuge.

POBJEDA: Rekli ste da želite da jednom slikom „dotaknete vrh umjetničke piramide“. Da li je to i dalje Vaš san?

JABUČANIN: Ona se ,,šunja“ oko ovih slika. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Izabrano je 10 najboljih likovnih radova na konkursu „Jedan svijet – jedna budućnost“, koji su raspisali Sekretarijat za kulturu i Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada.

Prva nagrada pripala je Miloj Savarin iz JPU ,,Bambi“, drugo Leni Radulović iz OŠ ,,Štampar Makarije“, dok je treće mjesto pripalo Janji Rabrenović. Četvrta je Milica Milović iz OŠ ,,Štampar Makarije“, peti Aleksandar Đekić iz danilovgradske Gimnazije, šesta Irina Prlja iz OŠ ,,Pavle Rovinski“, sedmi Aleksandar Borodin iz OŠ ,,Pavle Rovinski“, osma Iskra Krivačević iz privatne OŠ ,,Maša“, deveta Milijana Živković iz OŠ ,,Vladimir Nazor“, dok je deseto mjesto pripalo Nini Omeričić iz OŠ ,,Pavle Rovinski“. To je jednoglasno odlučio stručni žiri, koji je radio u sastavu: Stefan Todorović (Sekretarijat za kulturu), Dragana Lopičić-Radoman (JU

OŠ ,,Milorad Musa Burzan“) i Maja Šćepanović (Sekretarijat za socijalno staranje), koji je razmotrio 117 radova. Najboljih deset radova koje je stručna komisija izabrala biće sastavni dio 7. UWEE međunarodne umjetničke izložbe u Luvru (The 7th UWEE International Art Exhibition At LUV), koja se organizuje u izložbenom prostoru Carrousel de Louvre Art Zone (Pariz, Francuska), a istovremeno će biti trajno izloženi na onlajn digitalnoj izložbenoj platformi. An. R.

Kadar

Dio radova predstavljenih na izložbi na Cetinju

Neka svako u slici vidi ono

Nova oprema za buduće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda stigla na carinski terminal

Četiri mikro-disk filtera prije isporuke testirana u Turskoj

Ovo je samo dio opreme koja je u proteklih godinu i po stigla u Podgoricu. Konkretno, u ovom slučaju radi se o četiri disk filtera, koji su testirani prošlog mjeseca u blizini Istanbula u Turskoj, a koja su ovom prilikom dopremljena. Testiranje je izvršeno u okviru ,,Astim“ kompanije, koja je specijalizovana za proizvodnju opreme za tretman otpadnih voda –naveo je Bojan Pavlović iz Službe nadzora na projektu

Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorica obavještavaju javnost da je stigla nova oprema za buduće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje je planirano da se gradi u Botunu.

ISPRAVNOST

Na sajtu Otpadne vode Podgorica objavljeno je da su pr ethodne sedmice stigla na carinski terminal skladišta ,,Zetatransa“ četiri mikro-disk filtera, koja su prethodno uspješno testirana u Turskoj. Testiranje je, kako navode, sprovedeno u fabrici ,,Astim“, specijalizovanoj za proizvodnju opreme za tretman otpadnih voda. Na video-snimku može se vidjeti istovar prispjele opreme koja treba biti ugrađena u buduće postrojenje za tretman otpadnih voda.

- Ovo je samo dio opreme koja je u proteklih godinu i po pristigla ovdje u Podgoricu. Konkretno, u ovom slučaju radi se o četiri disk filtera, koji su testirani prošlog mjeseca u blizini Istanbula u Turskoj, a koja su ovom prilikom dopremljena. Testiranje je izvršeno u okviru ,,Astim“ kompanije, koja je specijalizovana za proizvodnju opreme za tretman otpadnih voda – kazao je Bojan Pavlović iz Službe nadzora na projektu.

Podsjećamo, iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija prethodne sedmice su najavili da će ovih dana Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine biti predat zahtjev za izdavanje

građevinske dozvole za izgradnju glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Preduslov za podnošenje zahtjeva bilo je pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine na elaborat procjene uticaja, koju su dobili, pa je kompletna dokumentacija spremna. Navodeći da Ministarstvo ima rok od mjesec da odgovori, iz gradskog Vodovoda su poručili da moraju početi radove do kraja godine, kako bi izbjegli raskid ugovora i gubitak 33 miliona eura grant sredstava. Upozoravaju da bi eventualni zastoj ugrozio projekat vrijedan oko 200 miliona eura, jer bi pored kredita morali da vrate i dobijeni grant, a grad i država bi snosili posljedice. Takođe, već dvije godine čekaju odgovor Ministarstva na zahtjev za izmještanje dalekovoda sa parcele predviđene za gradnju, pa taj problem i dalje ostaje ključna prepreka.

PRIORITET

Podsjećamo, projekat ,,Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda Podgorica“ nalazi se na listi prioritetnih infrastrukturnih projekata (SPP) Crne Gore koja je usvojena na trećoj sjednici Nacionalne investicione komisije (NIC), održanoj 2. decembra 2015. godine. SPP lista je verifikovana na 138. sjednici Vlade, održanoj 3 decembra 2015. Projekat se sastoji iz osam komponenti: izgradnja mehaničko biološkog postrojenja (PPOV), izgradnja postrojenja za tretiranje kanalizacionog mulja (PTKM), izgradnja postrojenja za spaljivanje ostatka ka-

nalizacionog mulja (PSKM), izgradnja glavnih (primarnih) kolektora (cjevovoda), faza I, izgradnja pješačkog cjevovodnog mosta preko rijeke Morače, proširenje sekundarne mreže, faza I, poboljšanje upravljanja otpadnim vodama u vinariji ,,13. jul Plantaže“, proširenje kanalizacione mreže, faza II, faza III. Međutim, Botunjani i građani Zete iskazali su čvrsto protivljenje realizaciji ovog projekta,

ističući da je njihovo područje već opterećeno ekološkim problemima, poput deponije čvrstog otpada KAP-a i bazena crvenog mulja. Poručuju da nijesu protiv samog postrojenja, ali da lokacija mora biti izmještena iz Botuna. Kao alternativu preporučuju Ćemovsko polje gdje, kako navode, postoji dovoljno prostora koji je u državnom vlasništvu za izgradnju većeg i dugoročno održivog sistema. I.M.

Kupalište u okviru SC ,,Morača“ radiće

Dok je god napolju oko 30 stepeni, a u vodi blizu 25, sugrađani svih generacija, kao i brojni stranci koji žive u našem gradu, nastaviće da uživaju u jednom od omiljenih i iz godine u godinu sve posjećenijeg kupališta – otvorenog olimpijskog bazena koji radi u okviru Sportskog centra ,,Morača“.

Stalni posjetioci sa kojima smo razgovarali prethodne sedmice ističu da je najveće uživanje plivati u septembru u jutarnjim časovima na otvorenom bazenu, jer su manje vrućine i gužve, dok stranci iskazuju čuđenje zašto veći broj Podgoričana ne koristi ovu privilegiju, kakvom se na početku jeseni ne može pohvaliti baš veliki broj Evropljana.

PRIVILEGIJA

Jedan od redovnih posjetilaca otvorenog olimpijskog bazena je i Belgijanac Piter Danekent. - Živim ovdje oko godinu. Radim u Evropskoj agenciji. Plivanjem održavam kondiciju. Dolazim često. Vrijeme je ovih dana prelijepo za plivanje. Uživam napolju, mnogo je ljepše plivati vani nego u zatvorenom bazenu. U mojoj zemlji sada je hladno i kišovito, da bih tamo plivao napolju, morao bih da nosim odijelo –

kazao je Danekent, iskazujući pomalo i čuđenje zbog čega ovu privilegiju ne koristi veći broj Podgoričana. Jedan od sugrađana koji uživa u toj privilegiji je doktor veterinarske medicine Musa Husović - Od otvaranja bazena dolazim na plivanje dva do tri puta sedmično. Najveće je uživanje plivati u septembru u jutarnjim časovima na otvorenom bazenu, kada nema prevelike gužve. Trudim se što češće da dolazim, prilagođavam ovaj trening svojim obavezama. Voda je prijatna, a napolju toplo taman koliko treba, idealno za kupanje i sunčanje – kazao je Husović. I poznati podgorički frizer Ivan Vukčević svakog jutra dolazi.

- Plivam svakodnevno, možda jednom nedjeljno preskočim. Ovo mi dođe kao trening. Nakon što se probudim i djecu povedem u školu, dolazim na bazen. To radim posljednjih četiri-pet godina. Trudim se da budem redovan, možda sam i najredovniji na bazenu. Kad je ljeto, plivam vani, jer je ljepše plivati u olimpijskom bazenu čija je dužina 50 metara. Takođe, vani je ljepši vazduh, prija mi sunce... Nadam se da će natkriti bazen, jer bi to bila prava stvar za nas Podgoričane da možemo to-

Vlada dala saglasnost za rekonstrukciju olimpijskog bazena

Vlada je usvojila infomaciju o potrebi rekonstrukcije olimpijskog bazena u sastavu SC

„Morača“, u cilju afirmacije razvoja vodenih sportova i izdala urbanističko-tehničke

Obnavljaju fekalnu kanalizaciju u Ulici lutovačkih barjaktara

Zbog radova

zatvaraju saobraćaj od sedam do 15 sati

Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice lutovačkih barjaktara, zbog izvođenja radova na adaptaciji fekalne kanalizacione mreže. - Zatvaranje važi do 19. novembra ove godine, u intervalu od sedam do 15 sati. Za vrijeme izvođenja radova, saobraćaj će se odvijati okolnim saobraćajnicama – saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj. H.P.

Manifestacija ,,Podgorica kroz epohe“ održana u subotu i nedjelju na pet lokacija Razvoj glavnog grada kroz vjekove

Turistička organizacija Podgorice organizovala je manifestaciju ,,Podgorica kroz epohe“, kojom su predstavili glavni grad kroz sve epohe - od antike, preko srednjovjekovne, osmanske Podgorice, tradicionalne crnogorske, sve do moderne.

Manifestacija je održana na Sastavcima, tvrđavi Depedogen, kod Sahat-kule, u Galeriji „Risto Stijović“ i Kući Čubranovića u Staroj varoši. Slađana Rabrenović iz TO rekla je za Pobjedu da je ovom manifestacijom predstavljen razvoj Podgorice.

- Prva era kreće od Sastavaka, gdje je izložen rimski karavan, autentičan iz tog perioda. Na tvrđavi iznad Sastavaka predstavljena je srednjovjekovna Podgorica i četiri dinastije koje su vladale u tom periodu. Ovdje kod Sahat-kule predstavljen je osmanski period, od 15. vijeka. Crnogorska epoha predstavljena je u Galeriji „Risto Stijović“, odnosno 19. vijek, gdje možete pogledati sve što prati taj period, dok je u Kući Čubranovića predstavljena moderna Podgorica – objasnila je Rabrenović. I.M.

Istovar nove opreme za PPOV

Osmanski period predstavljen kod Sahat-kule

radiće do kraja mjeseca

ljeto na bazenu svima prija

Živim ovdje oko godinu. Radim u Evropskoj agenciji. Plivanjem održavam kondiciju. Dolazim često. Vrijeme je ovih dana prelijepo za plivanje. Uživam napolju, mnogo je ljepše plivati vani nego u zatvorenom bazenu. U mojoj zemlji sada je hladno i kišovito, da bih tamo plivao napolju, morao bih da nosim odijelo – kazao je Belgijanac Piter Danekent, iskazujući pomalo i čuđenje zbog čega ovu privilegiju ne koristi veći broj Podgoričana

kom cijele godine da koristimo olimpijski bazen – kazao je Vukčević, koji je iskoristio priliku da pohvali sve zapo-

slene na gradskim bazenima. Pavle Radonjić na plivanje dolazi makar tri puta sedmično.

uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju objekta olimpijskog bazena u sastavu SC „Morača“. Na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojen je prijedlog za izmjenu zaključka Vlade od 19. decembra 2024. godine, sa sjednice od 12. decembra 2024. godine. U saopštenju se navodi da je Vlada donijela nove, izmijenjene zaključke. - Zadužuje se Ministarstvo sporta i mladih da, u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica i Ministarstvom javnih radova,

- Plivam oko sat. Uglavnom ujutro, prije svih obaveza. Vrijeme je prelijepo, voda je odlična, septembar je najljepši za

razmotri prostorne kapacitete za rekonstrukciju navedenog objekta u cilju kandidovanja Crne Gore za organizaciju Evropskog seniorskog prvenstva u vaterpolu 2028. godine i pripremi projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova po

kupanje na otvorenom bazenu, jer je manja gužva nego u junu, julu i avgustu. Lijepo je i čisto, održava se. Ukoliko bude još lijepih dana, nastaviću da dolazim, nakon toga nastavljam da plivam na zatvorenom bazenu – kazao je Radonjić.

UŽIVANJE

U kupanju na otvorenom bazenu uživao je i Tajler Gejts sa Aljaske, koji već šest godina živi u Podgorici. - Ovo mi je treći put da sam na bazenu. Prelijepo je ovdje, sigurno ću iskoristiti ovako lijepo vrijeme da dođem opet na otvoreni bazen – kazao je Tajler. Elmir Kurtagić juče je došao na kupanje sa desetogodišnjom ćerkom Deniz

- Ovo nam je prvi put da se kupamo na otvorenom bazenu ove godine. Ljetos smo išli na more. Ali, ovdje je baš lijepo. Vani je toplo, a voda je dobra, osvježavajuća. Koristimo ove lijepe septembarske dane – kazao je Elmir. Njegova ćerka se pohvalila da je prije tri godine naučila da pliva u školici plivanja na zatvorenom bazenu.

- Sviđa mi se i na otvorenom bazenu, jer nema gužve. Nadam se da ću sa tatom doći makar još nekoliko puta – kazala je Deniz. Otvoreni olimpijski bazen počeo je da radi 2. juna a, kako su

principu „projektuj i izgradi“ - saopštili su iz Vlade. Takođe, zadužuje se Ministarstvo javnih radova da po dobijanju projektnog zadatka raspiše tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova po principu ,,projektuj i izgradi“.

nam kazali iz Sporskih objekata d.o.o. Podgorica, radiće do 1. oktobra, kao i prethodnih godina, ukoliko to dozvole povoljni vremenski uslovi. Natkriveni vaterpolo bazen

- Zadužuje se Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom javnih radova za potrebe realizacije projekta natkrivanja olimpijskog bazena u Podgorici obezbijedi finansijska sredstva u kapitalnom budžetu za 2025, 2026. i 2027. godinu – navode iz Vlade.

Takmičenje „m:Robotika bez granica“ u oktobru

Kompanija Mtel, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i u partnerstvau sa Bip Tech hubom, organizuje takmičenje „m:Robotika bez granica“, koje će se održati u oktobru po regijama.

dostupan je posjetiocima po ustaljenom rasporedu. Cijene ulaznica su na nivou prethodnih godina - dva i po eura za korišćenje otvorenog bazena u prijepodnevnoj smjeni (od osam do 12 sati) i tri eura u poslijepodnevnoj smjeni (od 14 do 19 časova). Djeca do pet godina, u pratnji roditelja, ne plaćaju kartu. Na zatvorenom, natkrivenom bazenu, koji radi tokom čitave godine, termini za građane su od 6.30 do 7.30 sati, od osam do devet časova, od 11 do 12, od 14 do 15, kao i noćni od 21 do 22 sata. I.MITROVIĆ

Projekat je osmišljen da podstakne razvoj STEM vještina i da inspiriše nove generacije istraživača, inženjera i inovatora.

Detaljne informacije dostupne su na sajtu: mrobotikabezgranica.me

Timovi učenika dolaze sa svojim robotima i kroz zadate izazove demonstriraju vještine programiranja, logičkog razmišljanja i inovativnog pristupa rješavanju problema. Takmičenje donosi priliku da se mladi predstave u najboljem svjetlu, pokažu vještine programiranja, preciznost, tačnost i brzinu, te odmjere „snage“ sa vršnjacima

Lijepo mjesto za provod Podgoričana

Pavle Radonjić i Ivan Vukčević imaju samo riječi hvale za zaposlene na bazenima

Musa Husović nakon plivanja orniji za novi radni dan

ZERKALO: Distopijski triler i coming of age bromansa „The Long Walk“ Frensisa Lorensa jedna je od najturobnijih

Maestro strave i užasa Stiven King postao je one-man franšiza od koje se gaće tresu i rmpalijama poput Marvela. Svako malo – i evo je, stiže neka njegova nova adaptacija. Ove godine imali smo već horor „The Monkey“ Ozmunda Perkinsa i MGM+ seriju „The Institute“; u novembru nas čeka rimejk „The Running Man“ Edgara Rajta, a Majk Flanagan, koji je prošle godine režirao žanroslamajućeg kingovca „The Life of Chuck“ sa Tomom Hidlstonom, privodi kraju mini-seriju inspirisanu Kingovim kultnim romanom (i filmom) „Carrie“.

U međuvremenu, u Sinepleks je stigla i adaptacija romana „The Long Walk“ za koji pisac i, ponavljamo, maestro strave i užasa, tvrdi da je previše nemilosrdan da bi mogao da bude adaptiran.

Ipak, zadatak da ga prenese na veliko platno prihvatio je Frensis Lorens, režiser najpoznatiji po distopijama „I Am Legend“ (2007) i nekoliko djelova franšize „The Hunger Games“. I neka je – jer rezultat je jedno od prijatnijih kino-iznenađenja i mejnstrim filmova godine.

Metak u čelo

U prilog Kingovoj tvrdnji da je napisao izuzetno zahtjevan roman za adaptaciju govori i činjenica da je „The Long Walk“ lutao odveć dugo kao ukleti filmski brod. Godine 1988. trebalo je da ga režira velemajstor horora Džordž Romero; tokom dvijehiljaditih isti zalogaj pokušao je Frenk Darabont kojem King nije stranac, s obzirom na to da je režirao obožavani „The Shawshank Redemption“ (1994) i „The Mist“ (2007). I njemu je projekat propao, a zube o „The Long Walk“ slomili su i Džejms Vanderbilt (sad mu čekamo „Nuremberg“ sa Raselom Krouom) i Andre Ovredal („The Last Voyage of the Demeter“, 2023).

Krvava bajka o drugarstvu

Više prosutih lobanja i izvrnutih udova nećete moći da vidite u bilo kojem mejnstrim filmu. Ali – ni više ljubavi, bliskosti i saosjećanja

Sada kada je film napokon stigao u bioskope – znamo i zbog čega. Smrt i patnja čekaju na svakom koraku u „The Long Walk“; ovo je film do te mjere tjeskoban, da je teško povjerovati da je uopšte završio na bioskopskom repertoaru. No, ne brinite, to ne znači da film treba da zaobiđete čak i ako nemate stomak za varenje mučnih distopija u kojima protagonisti padaju kao pokošene vlati trave. Ipak je „The Long Walk“ Kingovih prstiju djelo. Skriva se u tom egzistencijalnom hororu i mnogo topline neke mladosti koja pokazuje da se zrnce ljudskosti može pronaći i podijeliti sa drugima i u najneljudskijim uslovima.

Ta mladost tiče se distopijskih Sjedinjenih Država i alternativne budućnosti. Ne zna se tačno kada, kako i zašto, ali nekadašnja „najveća demokratija na svijetu“ pretvorila se u totalitarni sistem. Da bi osokolila građane i ubijedila ih da će zemlja biti ponovo velika (khm, khm), vlast jednom godišnje organizuje maraton za 50 mladića (u romanu ih je 100). Takmičari imaju jasnu rutu koju moraju da prate, ali ne i jasno definisanu ciljnu poziciju. Novčanu nagradu i ostvarenje jedne želje (kojegod, samo da se ne tiče izmjene Ustava ili zakona) dobija onaj koji posljednji ostane na nogama.

Zapravo, riječ je o maršu smrti čiji tempo sve vrijeme kontroliše vojska na čelu sa Majorom (ciljano karikirani mačo u tumačenju legende, brundajućeg Marka Hamila). Takmičari ne smiju da se kreću ispod pet kilometara na sat. Ako uspore, dobijaju upozorenje. Ako ne ubrzaju, mogu da dobiju još dva žuta kartona. Između ta tri maksimalna upozorenja smije da prođe 30 sekundi. Ukoliko ni tada ne uspostave traženu brzinu ili, ne daj Bože, skrenu sa puta, slijedi crveni karton. I da, eliminacija koja ih čeka je bukvalna – metak u čelo.

Družina očajnika

Od 50 mladića koji kreću na marš smrti izdvaja se desetak važnijih likova, a prvi među jednakima i naš glavni junak jeste Rejmond Gareti (divni Kuper Hofman, sin velikog Filipa Simora i sjajan debitant u „Licorice Pizza“ [2023] Pola Tomasa Andersona). Upoznajemo ga u automobilu, na rastanku sa potrešenom majkom Džini (kratka, ali dirljivo efektna Džudi Grir). I veze nemamo zbog čega bi se taj momak za marš smrti prijavio, ali osjećamo da ima dobru dušu.

Rejmondova dobrodušnost dolazi do izražaja već na samom početku marša, tokom kojeg se trudi da pomogne

Metafora za rat u Vijetnamu

Roman „Dugi hod“ („The Long Walk“) nije prvi koji je objavio, ali jeste prvi koji je napisao Stiven King. Te 1967. imao je samo 19; tek je počeo školovanje na Univerzitetu u Mejnu. Napisao ga je u magnovenju i samo ga je, kaže, gurnuo u ladicu. King i dan-danas tvrdi da „Dugi hod“ nije pisao kao ciljanu metaforu o ratu u Vijetnamu, ali da je moguće da je to učinila njegova podsvijest u kombinaciji sa tadašnjim fascinacijama poput distopijskih romana „1984.“ i „Gospodar muva“ („The Lord of the Flies“). Jer tih se dana nije moglo pobjeći od slika izgubljene mladosti koja je otpravljana da

gine, a da je za to niko ništa nije pitao. Morale su te i takve priče o Vijetnamu otključati nešto i u mladom Kingu. Ipak će „Keri“ („Carrie“) biti taj prvijenac koji će Kinga 1974. proslaviti; „Dugi hod“ objaviće tek pet godina kasnije pod pseudonimom Ričard Bahman. Vrlo zanimljivo, pod istim imenom 1982. potpisao je i roman „Trkač“ („The Running Man“) koji baš ove godine dobija drugu adaptaciju. Ili, preciznije, 13. novembra u Sinepleks i odabrane bioskope širom svijeta stiže rimejk koji je režirao tata-mata za štosne akcijade Edgar Rajt Novi „The Running Man“

je „prepjev“ istoimenog filma Pola Majkla Glejzera koji je 1987. lansirao jednu od kultnih uloga Arnolda Švarcenegera Kod Rajta, glavna uloga povjerena je Glenu Pauelu, a u sporednim se pojavljuju i: Džoš Brolin, Kolman Domingo, Majkl Sera, Li Pejs, Vilijam H. Mejsi, Šon Hejz, David Zajas

Radnja originalnog filma odvijala se između 2017. i 2019. u alternativnim Sjedinjenim Državama koje su, poslije kolapsa svjetske ekonomije, postale totalitarna, policijska država. U okeanu propagandnog sadržaja, najveću popularnost dobija TV šou koji kontroliše vlast i u kojem

svakome kome je pomoć potrebna, bez obzira na to što su rivali. Zbog toga Piter „Pit“ Mekvrajs (sjajni Dejvid Džonson, britanska zvijez-

osuđeni kriminalci mogu da dobiju slobodu ako prežive igru mačke i miša sa profesionalnim ubicama. U rimejku, taj lov traje 30 dana, a glavna nagrada teška je milijardu dolara. Glavni lik nije osuđeni ubica, nego otac kojem je novac potreban da bi spasio bolesnu kćerku. Dakle, Rajtova verzija mnogo je bliža vrlo tjeskobnom i nihilistički orijentisanom književnom predlošku, za razliku od Švarcijevog filma koji se najviše vrtio oko vrtlogave akcije. Štogod od filma ispalo biće interesantno vidjeti, kao i za „The Long Walk“, koliko će njegove ključne poruke i teme biti prilagođeni modernoj publici i hoće li joj reći nešto relevantno.

da u usponu iz filmova „Rye Lane“ [2023] i „Alien: Romulus [2024] i serije „Industry“) i postaje njegov glavni „brat po oružju“. Ganut njegovom dobrotom, Pit mu pomaže u hrabrenju družine očajnika. Odnos Rejmonda i Pita, te hemija Hofmana i Džonsona –ogromno je i pulsirajuće srce cijelog filma koji, kada je najbolji, podsjeća na jednu od najboljih Kingovih adaptacija, coming of age klasik „Stand by Me“ (Tomas Del Rut, 1986).

Režiser Lorens i scenarista Džefri Tajler Molner („Strange Darling“, Olivija Vajld, 2023) sve ostalo u podređuju njihovoj čudnoj a beskrajno toploj bromansi u oblandi distopijskog trilera preživljavanja. Rejmond ima ono što Pit nema – i obrnuto; savršeno dopunjavaju jedan drugog. Tim gore što su toliko dobri zajedno, jer samo jedan može da pobijedi. I preživi. Za „Stand by Me“ vajb brinu i drugi likovi. Recimo, Henk Olson (Ben Vang iz ovogodišnjeg filmskog promašaja „Karate Kid: Legends“), mali ali siloviti prč koji bi, kad bi po-

bijedio, tražio da mu dovedu deset golih djevojaka. Tu je i Stebins (Garet Vering), distancirani štreber koji zna (sumnjivo) mnogo činjenica u vezi s istorijatom Hoda, pa Artur Bejker (Tat Njuot), južnjak podignut u porodici vjernika koji se maršu priključio samo sa jednim ciljem – da stekne prijatelje, te Koli Parker (Džošua Odžik iz sjajne, potcijenjene mini-serije „Little Bird“), ljut i zapet kao puška i jedini od američkih domorodaca među njima. Čak i siledžija Gari Barkovič (Čarli Plamer, maestralan u drami „Lean on Pete“ [2017] Endrua Hejga) miriše na „Standy by Me“, jer u biti je samo nesnađeno, nevoljeno dijete što potrebu za bliskošću maskira otrovnim strelicama. Svi ti mladići sa metalnim pločicama i brojevima oko vrata – mnogo su manje bitni od glavnog dvojca i mnogo su više Rejmondovoj i Pitovoj podređene njihove karakterizacije. Ipak, zajedno grade moćnu sliku o ratnim drugovima u filmu bez rata. „The Long Walk“ to i jeste, ratni film u kojem rat svojim odsustvom miriše. Grozomorno svjedočanstvo o mladosti koja strada budzašto. Nešto što je mnogo više tragedija nego horor ili triler. I što je metafora ne samo o ratu, nego i o cijelom putovanju koje zovemo životom. O otporu, žilavosti, neodustajanju; o istrajavanju do posljednjeg daha; o življenju dok si živ. Život i/li rat: odatle i ta estetika šezdesetih godina prošlog vijeka, kad je Vijetnam sijevao sa svih naslovnica američke i svjetske štampe. Odatle i promjene tona i prelazi iz egzistencijalnog i tjelesnog horora do vrlo životnih „Stand by Me“ momenata i dječaka koji se smiju, pričaju, druže se, putuju, sebe dijele sa nekim. I odatle osjećaj da su oni koji su stradali među prvima zapravo – uboli premiju. Sve što slijedi pri kraju previše je mučno za gledanje, a teško za odvratiti pogled. Sve je takvo - osim kraja.

kočoperni rivali

„The Long Walk“ duhom jeste adaptacija prilično vjerna originalu, ali mnoge su tu sitnice i okrenute naglavačke, od pripisivanja karakteristika jednih nekim drugim likovima, do izmijenjenih načina na koji umiru, pa čak i brojeva na njihovim metalnim pločicama. No, u finišu čeka pozamašna „krupnica“, te razrješenje koje je mnogo manje efektno od Kingovog. Nećemo ulaziti u detalje, ali recimo samo da nemamo čak ni istog pobjednika. I ne samo to, nego njegova sudbina, iako tragična, minira stoprocentnu nihilističku poruku samog Kinga. Mnogo je manje tjeskoban kraj filma u odnosu na onaj ponuđen u romanu, a pošteno je i reći da se „The Long Walk“ i malo prije finiša otima režiserovoj kontroli. Previše tu počinje da se priča i objašnjava. Atmosfera i lica prota-

Piše: Marija ivanović-nikičević

Mladost u raljama autoritarnih Sjedinjenih Američkih Država

Poneđeljak, 22. septembar 2025.

gonista dovoljno govore, pa je šteta što je ta potreba da se sve objasni ispala mnogo jača od vjere u estetsku i glumačku moć filma.

Opet, nije čak ni razočaravajući kraj toliko grozan da bi promijenio utisak da je „The Long Walk“ film koji zavređuje gledanje u bioskopu na najvećem platnu. U eri u kojoj vladaju kočoperni distopijski senzacionalizmi poput

„Squid Game“ i „The Hunger Games“ – ova je priča osvježenje. Koliko priča o Vijetnamu i bilo kojem ratu, toliko „The Long Walk“ može da kaže, recimo, i o Trampu. U kratkim

SERIJE: Jedinstvena ekvadorska melodrama

„Women Wearing Shoulder Pads“

Almodovar za ljubitelje slasne stop-animacije

Lijepa vijest iz užurbanog svijeta striming platformi: u trenutku kada većina serija manje-više sliči jedna drugoj kao jaje jajetu, pojavila se anomalija koja prekida tu monotoniju. Riječ je o „Women Wearing Shoulders Pads“, novoj ekvadorskoj HBO Max animaciji, koja je rađena u produkciji matične kuće Rika i Mortija „Adult Swim“.

Vibrantna priča podijeljena na osam desetominutnih epizoda (pogledano pet) najkraće bi se mogla opisati kao spoj ludih, nadrealnih kadrova kakve smo viđali u filmovima Pedra Almodovara iz osamdesetih godina sa prekrasno skockanim stop-motion svijetom meksičkog studija „Cinema Fantasma“ i sve to po ideji Gonzala Kordove („Tuca and Bertie“). Konačni rezultat je neodoljiva komedija za odrasle koja se mora svidjeti svakome ko voli priče „drugačije od drugih“.

NeuredNi život

U Kvitu, u Ekvadoru, tokom osamdesetih godina, Marioneta Negosios (Pepa Paljares) je bogata, nemilosrdna i egoistična žena koja živi u gradu sa svojom desnom rukom Kokitom (Gabrijela Kartol).

Dok šetamo od melodrame do komedije, od sapunice do LBGTIQ+ tema, od jednog do drugog vibrantnog ženskog lika, otkrivamo fascinantan svijet u kojem muškarci uopšte nemaju glas

nadrealnog konteksta. To priči daje poseban ton, ciljano usmjeren na odraslu publiku, ali ipak i sa dovoljno jakom scenografijom i kreativnom slobodom da „Women Wearing Shoulder Pads“ može da djeluje dopadljivo i interesantno i mnogo mlađoj publici. Najikoničniji aspekt serije je, naravno, njen vizuelni stil. Svaki kadar (poput ekstremnih krupnih planova likova, prikazanih s rukama i usnama u stvarnoj akciji), svaki kostim, svaki dijalog - odiše posebnim mirisom. Zasićene boje, kadriranje i pretjerani likovi stvaraju svijet u kojem groteskno i lijepo koegzistiraju u harmoniji. Ovdje estetika nije puka dekoracija, već je to jezik koji prikazuje bit Latinoamerikanaca u svoj njegovoj bujnosti, pa čak i uključujući muziku koja prati svaku scenu. ručNa izrada

crtama, film je dovoljno univerzalan da se može shvatiti i kao antiratna metafora, ali i kao kritika kapitalizma, potrampljene Amerike i/li duboko nestabilnog modernog svijeta s obje strane Atlantika. Više prosutih lobanja i izvrnutih udova nećete moći da vidite u bilo kojem filmu sa kino-repertoara koji se ne tiče ratne tematike. Ali – ni više ljubavi, bliskosti i saosjećanja. „I svi umrli u istom danu.“ Jesu, ali oslonjeni jedni na druge… Na užasavajućem maršu i u krvavoj bajci – za desetku iz drugarstva.

Ona je producentkinja televizijskih reklama koje ciljaju na pretvaranje zamoraca, tj. morskih prasadi u kućne ljubimce. Glavna junakinja ubrzo otkriva da ima novu suparnicu. Riječ je o Donji Kvispe (Laura Tores), izvršnoj direktorici ekvadorskog restorana „El Cuchillo“, najpoznatijeg po jelu „cuyes“ („morsko prase“), koje je, naravno, više od hrane. U ovoj seriji, morska prasad su takođe bikovi koji se koriste za borbe, a jedna od Marionetinih životinjica bori se sa njima. Nakon što otkrije da Nina (Nikol Vaskez), kćerka njene suparnice i poznata aktivistkinja, ima ogromnog kućnog ljubimca kojeg jaše poput konja, Marioneta pokušava da je pretvori u zvijezdu. Uz sve to, kroz svoj užurbani i neuredni način života, našu glavnu junakinju proganja misteriozna figura. Popis osumnjičenih raste, dok njen ego emocionalno manipuliše ljudima… Kada počnete da gledate, seriji „Women Wearing Shoulder Pads“ potrebno je izvjesno vrijeme da vas „odradi“. Činjenica je da zahtijeva strpljenje, te da neobičnim stilom i pričom ne uvlači gledaoce na prvu loptu. Ipak, ako ostanete sa njom, bićete zavedeni. Dok šeta od melodrame do komedije, od sapunice do

LGBTIQ+ tema, od jednog do drugog vibrantnog ženskog lika, otkriva fascinantan svijet u kojem muškarci uopšte nemaju glas Kao što rekosmo, priča je rađena pod jakim uticajem Pedra Almodovara, što se najviše osjeća u portretu Marionete, koja je ista Pepa (Karmen Maura) iz filma „Women on the Verge of a Nervous Breakdown“ (1988). Kasnije otkrivamo njenu ljubavnicu Espadu Muletu (Kerigma Flores), toreadorku koja se ne bori sa bikovima već sa divovskim zamorcima, gdje odnos između strasti ringa i električne romantične privlačnosti snažno podsjeća na film „Matador“ (1986). I da, to su samo neki od najočiglednijih primjera korišćenja Almodovarovog opusa kao izvora inspiracije. Seriju generalno obilježavaju najikoničniji elementi poznatog režisera, poput prevlasti ženskih likova, seksualnog naboja u vezama, važnosti majčinske figure, veličanja hispanskog nasljeđa… I ne, Kordova to ne krije, već naprotiv, rado ističe fascinaciju Almodovarom u intervjuima. O va mješavina almodovarovske estetike i referenci na ekvadorsku kulturu stvara jedinstvenu prezentaciju koju je teško porediti sa bilo kojom drugom recentnom animiranom serijom, čak i onima koje je producirala kuća „Adult

swim“, ovog puta kroz svoj latinoamerički brend „Adult Swim Latam“. Ako pogledate naslove epizoda, vidjećete da kreator razigrano referiše na melodramu. Odličan primjer je peta epizoda „Ista noć kao i sinoć“. Priča o Marioneti i njenom egu odlično je secirana i uspijeva da iznenadi narativnim obrtima, dok urnebesni i energični dijalozi zdušno pomažu u tome. Naravno, u ovom animiranom svemiru, stereotipi i uobičajena mjesta su svakodnevica i bilo bi neobično zaobići ih, ali ovdje dobijaju novo, sarkastično značenje kada ih Kordova umetne u radnju.

LatiNo ideNtitet

S druge strane, svaki lik u ženskom ansamblu stoji čvrsto na nogama od samog početka, s dovoljno dimenzija da ih sve jednako obožavate. Teško je posebno izdvojiti bilo koju junakinju, jer Kordova je demonstrirao veliku vještinu u osmišljavanju cijele kombinacije i uradio istinski impresivan posao.

Kao i u svakoj telenoveli, priča prikazuje sukob dvije žene, konkretno Marionete i Donje, ali priča se vrlo brzo prebacuje i na odnose između majki i kćerki, pa se priča razgranava. Kako epizode prolaze, Kordova uspijeva da opravda logiku koja tjera likove da se ponašaju ozbiljno unutar apsurdnog i

Režija sve to prati rekreirajući ekvadorski svijet slikovitim detaljima u pozadini, posebno vidljivim u pokretima tijela i manirima likova. No, cijeli vizuelni identitet posebno dobija na značaju ako znate da su sve lutke ručno izrađene, kao i zamorci koji izgledaju vrlo originalno. U ovoj priči, u kojoj su žene uvijek u prvom planu sa svim svojim manama i vrlinama, Kordova je iskoristio jednu od prepoznatljivih karakteristika sapunica, i to kako bi dao svoj doprinos potrazi za rodnom ravnopravnošću. U atmosferi u kojoj su zabave, zabranjene romanse i tajni seksualni susreti dio svakodnevice, „Women Wearing Shoulder Pads“ očarava svakom narednom epizodom. Ova serija je definitivno snažan kulturni hibrid, čiji autor koristi humor kako bi uhvatio važne društvene dileme i teme poput borbe za moć i borbu liberalnog američkog društva za jednakost i napredak. Kratki format, vjeran „Adult Swim“ stilu, čini ovu seriju i brzim i lakosvarljivim proizvodom, idealnim za gledanje, ali ne ono lagano, jer se ispod lakoće krije dublja slika, kontradiktornih i nijansiranih žena u okruženju gdje se lično i političko isprepliću. Bilo bi zaista lijepo da „Women Wearing Shoulder Pads“ postane fenomen, ne samo zbog upečatljive estetike ili nadrealnih scena, već zbog sposobnosti da nasmije sa svim svojim kontradikcijama.

Džudi Grir u kratkoj, ali efektnoj roli majke

Zajedno mogu sve, ali samo jedan smije da pobijedi

Hemija Kupera Hofmana i Dejvida Džonsona nosi cijeli film

Mark Hamil kao ciljano karikirani Major

Piše: davor PavLović

Furiozna glavna junakinja Marioneta Negosios

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Dva dana su trajali juriši povlačenja i protivjuriši

Sedmog januara 1916. godine od zore do kasno u noć otvarana je neprijateljska artiljerijska vatra po cijelom hercegovačkom frontu. Narednog dana, 8. januara, štab generala Rudolfa Brauna se od ranog jutra nalazio u brdu Lastvi, nekoliko kilometara ispod Klobuka. Austrija je na tom području od 1878. godine bila izgradila više nadzemnih i podzemnih utvrđenja. Na brdu Kosmašu (kota 990 m) izgrađena je kasarna za smještaj jednog bataljona vojnika. U Donjem Klobuku nalazila se žandarmerijska kasarna sa oko 300 vojnika. Bili su izgrađeni pogranični rovovi, zidani šančevi od kamena visine do jednog metra. Austrougarska vojska je na klobučkom sektoru čak bila izgradila i žičaru (sa korpama) od sela Jazine (kota 310 m) do sela Donji Klobuk (kota 670 m) sa visinskom razlikom od 360 m, na udaljenosti od dva kilometra vazdušne linije. Žičara je služila za doturanje naoružanja, opreme i hrane za vojsku do samog fronta. Na svakom brdu i uzvišenju, u kružnom obliku, bio je ograđen prostor debelim kamenim zidovima, u koji se mogao skloniti bataljon vojnika. Nešto poslije 6 sati ujutro, 8. januara 1916, astrougarska pješadija izvršila je napad na frontu Druge crnogorske divizije na sektoru Donjeg Klo-

Neprijatelj je 9. januara 1916. usmjerio pravac napada ka Gornjem Klobuku. Tog dana poginuli su komandant Grahovskog bataljona Sava Petrov Kovačević i komandant Trebinjskog (dobrovoljačkog) bataljona Novica Boičin Vučurević i više od stotinu starješina i boraca

buka. Cijelog dana austrougarska artiljerija je pomagala pješadiju i tukla položaje crnogorske vojske i hercegovačkih dobrovoljaca na Erce gradini, brdu Zastrm, Slavi-

njem brdu, Pećinama, Donjem i Gornjem Klobuku i kasarni na brdu Kosmašu. Sjutradan 9. januara neprijatelj je usmjerio pravac napada ka Gornjem Klobuku. Glavnom udaru bili su izloženi Grahovski bataljon i Trebinjski bataljon. Tog dana poginuli su komandant Grahovskog bataljona Sava Petrov Kovačević i komandant Trebinjskog (dobrovoljačkog) bataljona Novica Boičin Vučurević i više od stotinu starješina i boraca, a toliko ih je i bilo ranjeno. Iz starješinskog sastava poginuli su dva kapetana, jedan poručnik, jedan komandant čete, pet barjaktara i jedanaest komandira vodova.

Grahovski bataljon je bio prinuđen da napusti forticu na brdu Kosmašu, dok je Trebinjski zauzeo položaj iznad zaseoka Dobri Dub. Koman-

Trebinjski dobrovoljački bataljon je u borbama na Klobucima ostao bez komandanta i dva barjaktara, zatim komandira čete, dvojice komandira vodova, i oko 250 poginulih i ranjenih boraca

dantu klobučkoga sektora Đorđu Đuričkoviću stigao je u pomoć Spuški bataljon. Velika mećava onemogućavala je austrougarskim snagama da toga dana koriste artiljeriju, a i crnogorska artiljerija sa brda Kosmaša (kod kasarne) prestala je da dejstvuje. Brigade pukovnika Hinaka, koje su nadirale od predjeIa Bijele gore na Bjelopavličku brigadu prema Grahovu, uspjele su da se spoje sa grupom brigada pukovnika Cubera iz pravca Krivošija. Jedinice pukovnika Folgesana nadirale su preko sela Vučja, Nudola i Zaslapa, đe su im se suprotstavili Cucki bataljon i djelovi Bjelopavličke brigade.

Krajem novembra 1941. godine, tokom NOB-a, Lastvanska četa Trebinjskog bataljona iz zasjede izviše Donjeg Klobuka razbila je motorizovanu kolonu od 4 tenka, 16 kamiona i oko 40 motocikala italijanske divizije Marke

Dana 10. januara 1916. Braunova brdska artiljerija uspjela je da izvuče topove na Gornji Klobuk na brdo Kosmaš i ospe paljbu prema Vilusima, Dolovima i Grahovcu. Drugi dio brdske artiljerije izvučen je u zaseok Dobri Dub. Došlo je do smjene u komandi klobučkog sektora i umjesto Đorđa Đuričkovića postavljen je kapetan Pavićević Grahovski bataljon je bio rastrojen, jer mu je pola ljudstva izginulo i ranjeno. U Trebinjskom dobrovoljačkom bataljonu takođe je više od pola ljudstva poginulo i ranjeno.

Oko 8 sati ujutro, 11. januara 1916. austrugarske prethodnice ušle su u Viluse. Istoga dana Braunove jedinice koje su nadirale od Bijele Gore, zauzele su brdo Omutić zapadno od Grahova. Jevto Ružić o ovim događajima piše:

„Od naročitog su značaja borbe koje su na ovom frontu vođene od 7. do 13. januara 1916. godine (…) U toku tih šest dana neprijatelj je napadao na cijelom frontu odreda sa ciljem da prokrči put ka Nikšiću. U tim žestokim borbama dolazilo je do po nekoliko uzastopnih juriša, povlačenja i protivjuriša. I sve do 10. januara neprijatelj, iako nadmoćniji, nije uspio da načne taj čvrsti odbrambeni bedem. A toga dana, 10. januara, grupa generala Brauna odbacila je Drugu diviziju sa Kosmaša i sa Vučjaka” („Iz istorije ratova Zete i Crne Gore”, Bradford, Engleska, 1970). Trebinjski dobrovoljački bataljon je po završetku borbe na Klobucima odstupio preko Božurovog brda i Trubjele u Nikšić. Bataljon je ostao bez komandanta Novice (Boičina) Vučurevića i dva barjaktara, Nikole Obrenovog Stijačića , sinovca serdara Stojana i Jovana Vica, zatim komandira čete Pavla Tomovog Deretića i dva komandira vodova, Todora Deretića i Spasoja Vidanovog Stijačića iz Klobuka i oko 250 poginulih i ranjenih boraca. ***

Konačno, 26. novembra 1941. godine, tokom Narodnooslobodilačkog rata, Lastvanska četa Trebinjskog bataljona Hercegovačkog odreda iz zasjede izviše Donjeg Klobuka razbila je motorizovanu kolonu od četiri tenka, šesnaest kamiona i oko četrdeset motocikala italijanske divizije Marke, zaplijenivši 22 motocikla, četiri puškomitraljeza, deset pušaka i drugog ratnog materijala. Iznad Donjeg Klobuka, pored starog puta, stoji spomenik sa natpisom:

NA OVOM MJESTU NOVEMBRA MJESECA 1941. PARTIZANSKI ODREDI POD KOMANDOM LEGENDARNIH JUNAKA I NARODNIH HEROJA SAVE KOVAČEVIĆA-MIZARE I VLADA ŠEGRTA POTUKLI SU ITALIJANSKU MOTORIZOVANU KOLONU. NAKON DUŽE BORBE ZAROBILI VEĆU KOLIČINU ORUŽJA, MUNICIJE, VOZILA I OSTALE RATNE SPREME. (Kraj)

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Spomenik na mjestu đe su partizani napali Italijane krajem 1941. godine

Austrijski general Rudolf fon Braun (1861-1920)

MERIDIANBET 1. CFL (8. KOLO): Nikšićani savladali OFK Mladost, Jedinstvo bolje od Jezera, po bod za Arsenal, Dečić, Petrovac i Mornar

Sutjeska ponovo ispred svih

Sutjeska gubi bodove u gostima, ali kraj Bistrice je uglavnom sigurna – Nikšićani su u 8. kolu Meridianbet 1. CFL savladali OFK Mladost (3:1) i ponovo preuzeli ulogu samostalnog lidera na tabeli.

Budućnost je proradila u Kotoru, gdje je protiv Bokelja ostvarila tek treću ligašku pobjedu – 2:0.

Nije bilo pobjednika u mečevima Arsenala i Dečića (1:1), te Petrovca i Mornara (1:1). Dobru formu potvrdilo je Jedinstvo koje je pobijedilo Jezero u Beranama (2:1).

NIKŠIĆANI SIGURNI

KOD KUĆE

Sutjeska je imala dvije prilike u drugom minutu – prvo je šutirao Čavor, čiji je šut izblokiran, a u još boljoj poziciji našao se Tošković, koji nije kaznio propust zadnje linije protivnika.

Malo je falilo da na isteku 10. minuta, Mladost povede komičnim golom – naizgled bezazlen pas ka Jovanoviću napravio je problem Giljenu nakon što je lopta nezgodno odskočila. Ofanzivac gostiju nije iskontrolisao situaciju i sve se pretvorilo u gol aut. Neuporedivo bolje Jovanović je reagovao u 19. minutu, kada je prečka spriječila pogodak za TV špice poslije bombe iz daljine, a potom su ,,žuti“ dobili najbolju moguću šansu da povedu – penal.

Odgovornost je preuzeo Mrvaljević, ali je Giljen pročitao namjeru i dobrom intervencijom rukom spasio svoje. Bio je to period bolje igre Donjogoričana koji su i preko Almeide mogli da naprave nešto više prema naprijed. I u fudbalu obično tako biva – kada ekipa ne iskoristi najizgledniju priliku, stigne kazna. Golubović je neopreznim startom sa leđa skrivio najstrožu kaznu za OFK Mladost, da bi se šest minuta kasnije iskupio golom za vođstvo Sutjeske. Akcija je tekla po desnoj strani, bek Nikšićana na trenutak je izgubio loptu, ali mu se srećno vratila. Iz dubine šesnae-

Sutjeska 3 1

Mladost DG 0

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 400. Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Golubović u 27, 2:0 Čavor u 68, 3:0 Miljanić u 73, 3:1 Mrvaljević u 88. Žuti kartoni: Damjanović (Sutjeska)

SutjeskaMladostDG 1

Giljen Vukčević (od 74. Kalezić)

Golubović

Tošković (od 46. Đinović) Kopitović

Ražnatović

Čavor

Šćekić

Juković (od 85. Ćetković)

Furtula (od 74. Brnović)

Damjanović (od 60. Miljanić)

Radulović Uskoković Vujisić Ceklić (od 79. Vukčević) Jovanović (od 85. Božović) Radusinović (od 65. Roganović) Mrvaljević

Almeida (od 79. Pavlićević)

Kordoba Rodrigez (od 65. Faust) Ukšanović

sterca nije imao gdje sa njom – sem u mrežu.

Puleni Milije Savovića stekli su prednost od 27. minuta, a zatim se borba još više rasplamsala.

Mladost je težila da ubrza igru i bila spremna na veći rizik. Almeida je imao višak, imao je i otvoren pogled na pola nepokrivenog gola, ali je šutirao po zemlji, ravno u Giljena. Kada je domaćin udvostručio prednost – sve je bilo gotovo. Sve je fudbalski uradio Čavor – napao je sa lijevog krila, prošao Ukšanovića, prebacio loptu na desnu nogu i poslao dijagonalu u malu prežu pored nemoćnog Radulovića Polako su mogli da se svode računi kraj Bistrice od 68. minuta.

Raspao se sistem Donjogoričana koji su u 72. primili i treći gol. Strijelac je bio rezervista Miljanić koji je bio precizan sa sredine šesnaesterca.

Sve što su gosti uspjeli da urade jeste da ublaže štetu – Mrvaljević je u 88. minutu školski, pravom majstorijom iz slobodnog udarca sa dvadesetak metara postavio konačnih 3:1.

Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 300. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Vukanić u 46, 0:2 Raspopović u 59. Žuti kartoni: Muković (Bokelj)

Krijestarac Muković Poček

Maraš (od 85. Mugoša)

Radunović (od 73. Krivokapić)

Bumbar

Mršulja

Baba Musa (od 80. Kokinis)

Vico Čavor (od 73. Golubović) Nišimura

Mijatović

Serikov

Ivanović (od 74. Vušurović)

Grbić (od 46. Štor)

Raspopović (od 74. Đuričković)

Savović (od 65. Camaj) Piščević

Vuković

Vukanić

Orahovac

Mijović (od 80. Miličković)

Nikšićani su ponovo prvi, ali ovoga puta – sami, bez ,,zagrljaja“ Dečića, koji kasni dva boda.

PLAVI KONAČNO

SLAVILI

Slabo je Budućnost izgledala u prvom dijelu meča pod Vrmcem. Nijedna prava akcija, nijedan prijeteći šut, nijedna situacija iz koje je moglo da se izrodi nešto konkretno.

Bokelj je bio bolji, a najbolju šansu imao je preko Mršulje, čiji je udarac iskosa sa desne strane odbranio Mijatović U nastavku druga slika. Kotorani nijesu ni izašli iz svlačionice, a primili su gol. Detalj koji mijenja sve u korist gostiju.

Samo što je počeo drugi dio Podgoričani su poveli. Napad je krenuo iz auta, nijesu najbolje reagovali domaći igrači, a zatim je Ivanović odigrao za Vukanića. Uslijedio je laserski precizan udarac sa kapice šesnaesterca, u sami ćošak mreže, nije imao što da traži mladi golman domaćina u 46. minutu. Uzvratio je Poček, stativa je bi-

Stadion: u tivatskom Parku.

1 1 ArsenalDečić 1

Gledalaca: 250. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 1:0 Ražnatović u 23, 1:1 Radusinović u 25. Žuti kartoni: Selimi, Sekulović (Dečić).

Zogović

Petović

Bošnjak

Šahman (od 69. Ćuković)

Ražnatović (od 82. Bojanić)

Pecelj (od 82. Montenegro)

Mikijelj

Vučićević (od 61. Nikolić)

Živanović

Ćetković Mandić

Dragojević

Tomašević

Kajević (od 76. Božović)

Božanović (od 61. Bajović)

Ujkaj

Maraš Selimi (od 76. Striković)

Sekulović (od 80. Pavlićević)

Drešaj Golubović (od 80. Camaj) Radusinović

la saveznik Budućnosti, a potom je Piščević zaštitio gol nakon šuta Mukovića Pitanje ishoda bilo je riješeno u 59, kada je Raspopović potpisao krajnje neobičan pogodak. Defanzivac ,,plavih“ reagovao je iz skoka, glavom je usmjerio loptu ka mreži, s tim što je ona odskočila i išla sporo. Niko od igrača Bokelja, a ni debitant u timu gostiju – Luka Štor, kao ni Serikov, nijesu uspjeli da je dodirnu. U finišu je Mijatović bravuroznom odbranom ispravio svoj kiks i onemogućio Počeka da spektakularnim lobom zakuva meč.

Prvi trijumf za trenera Dejana Vukićevića koji je prije nekoliko dana preuzeo klupu aktuelnog prvaka.

JEDINSTVO U FORMI

Sve važno u Tivtu dogodilo se u prvom poluvremenu – Arsenal i Dečić dali su po gol. Ražnatović je doveo u vođstvo domaćina u 23. minutu, a samo 120 sekundi kasnije rezultat je poravnao Radusinović. Po teškom terenu pod Ma-

1 0

PetrovacMornar 1

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 500. Sudija: Miloš Savović. Golovi: 1:0 Bašić u 70, 1:1 Jao u 77. Žuti kartoni: Franeta, Miranović (Petrovac), Popović (Mornar).

Kordić Popović (od 84. Miranović) Kovinić (od 63. Bašić) Vuković Franeta Arambašić (od 63. Zvrko) Fićović Divanović Boljević Merdović Živojinović (od 88. Pupović)

Popović Kaluđerović Đurišić Škrijelj (od 61. Denković) Jao (od 81. Vukčević) Baošić Zorić Martinović Ljutica (od 70. Rovčanin) Stijepović Pavićević (od 81. Dragović)

lim brdom, Petrovac je u prvom poluvremenu imao veći posjed, ali je Mornar bio opasniji, stvorio je nekoliko dobrih šansi. Škrijelj je izblokiran sa desetak metara, Pavićević je sa distance opalio pored stative nakon grube greške Merdovića, a ubjedljivo najbolju situaciju upropastio je Jao Internacionalac iz Obale Slonovače pregazio je prostor od centra do gola, ali kada je trebalo da završi napad – toliko se spetljao da nije ni šutirao, nego je samo pao u posljednjem minutu prvog poluvremena. U nastavku je bilo golova –po jedan na obje strane. ,,Neboplavi“ su poveli u 70. minutu nakon prekida koji je izveo Divanović, sa dalje stative je lopta vraćena po petercu, a sam ispred mreže ostao je Bašić Radost domaćina nije dugo trajala – Barani su uzvratili u 77. Denković je centrirao, najviši u skoku bio je Baošić, odbio je Kordić šut glavom, ali samo do Jaa koji je iz neposredne blizine zakucao za 1:1. Jedinstvo je prekinulo dobru seriju Jezera, a nastavilo svo-

Stadion: Gradski u Beranama. Gledalaca: 600. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 0:1 Korać u 10, 0:2 Cvijović u 42, 1:2 Raičević u 65. Žuti kartoni: Adžović (Jezero).

Asanović Osmanović (od 77. Tučević) Kojić (od 46. Bogdanović) Adžović Jovićević

Krivokapić (od 46. Bojović) Đoljaj (od 64. Rolović) Jovičić

Maksimović Raičević Boričić (od 46. Bulatović)

Džafić

Obradović

Radojević

ju – Bjelopoljci su slavili u Beranama sa 2:1. Bila je to peta vezana utakmica u kojoj su izabranici Seada Babače nešto osvojili. Ovoga puta sva tri boda nakon dva gola u prvom poluvremenu. Prvi je potpisao Korać u 10. minutu, a drugi Cvijović u 42. Plavljani su nanizali šest mečeva bez poraza, ali u duelu sa komšijama nijesu mogli više od jednog pogotka, u režiji Raičevića, koji je bio premalo da bi se brojke popravile. D. KAŽIĆ

Petrovac

Mornar

Trenutak kada Budućnost postiže drugi gol u Kotoru

Martineli lobuje Donarumu za 1:1 u Londonu

PREMIJER (5. KOLO): Majstorija Martinelija

rastužila Siti

Derbi u Londonu po mjeri Liverpula

PODGORICA - Ishod derbi-

ja u Londonu između Arsenala i Mančester sitija najviše je obradovao Liverpul – na ,,Emirejtsu“ je bilo 1:1, pa su maksimalni ,,redsi“ nakon pet kola odmakli ,,tobdžijama“ pet, a ,,građanima“ čak osam bodova.

Dugo se činilo da će situacija biti drugačija jer je Siti više od 80 minuta imao prednost u sjevernom Londonu. Poveo je pogotkom Erlinga Halanda u devetom, a onda bez pobjeda ostao u 93. minutu kada je majstorski reagovao Gabrijel Martineli Atipično za Pepa Gvardiolu, ali njegov tim je protiv Arsenala prepustio posjed protivniku, ali već na startu meča dočekao kontru – počeo ju je i uz pomoć Tidžanija Rejndersa završio

Erling Haland. Arsenal je napadao, u prvom poluvremenu bio blizu izjednačenja preko Nonija Maduekea, u drugom su šanse imali Martin Zubimendi i Leandro Trosar, da bi Siti potom uspio da uspori ritam meča. U posljednjih 10 minuta je želio da iskoristi Arsenalovu totalno ofanzivnu orijentaciju, ali je Pepov tim popustio kada su tri boda bila u džepu – Martineli je superbrz, što je iskoristio u 93, kada je na pas Ezea sjajno primio loptu i maestralno matirao Đanluiđija Donarumu Gvardiola tako ni u petom meču zaredom nije savladao Arsenal... Bornmut i Njukasl su remizirali 0:0, a neriješeno su odigrali i Sanderlend i Aston Vila (1:1). Ne. K.

Završen međunarodni turnir u Poreču Futsalisti

SERIJA A (4. KOLO): Crnogorac prvim golovima za Atalantu stigao Dejana Savićevića

Krstović u punom sjaju

PODGORICA – Visok let Nikole Krstovića u podnožju Alpa – crnogorski fudbaler postigao je prve pogotke u dresu Atalante i vodio ,,boginju“ do trijumfa na gostovanju Torinu (3:0).

Naš internacionalac je prethodno zabilježio tri asistencije ove sezone u Seriji A. Krstović je juče dva pogotka

lako sa San Marinom

FSCG San Marino 0

Crna Gora 6

POREČ - Dvorana „Finida“. Golovi: 0:1 Vuletić u 3, 0:2 Bojanović u 5, 0:3 Davidović u 9, 0:4 Cimbaljević u 22, 0:5 Marković u 34, 0:6 Nikolić u 35. minutu. SAN MARINO: Proti, Dolćini, Zaferani, Barbano, Gjoti. Igrali su još: Veri, Businjani, Moreti, Tokaćeli, Pacini, Kola, Erkolani, Tamanjini, Morini.

CRNA GORA: Sekulić, Puletić, Nikolić, Vuletić, Marković. Igrali su još: Krunić, Bulatović, Davidović, De -

lić, Bojanović, Vukčević, Tafić, Spasojević, Cimbaljević. Futsal reprezentacija Crne Gore pobjedom je završila nastup

postigao u razmaku od osam minuta. Prvi je dao u 30, kada je veliki dio posla po desnoj strani obavio Lazar Samardžić, a Crnogorac na njegovo dodavanje udarcem iz prve doveo Atalantu u vođstvo.

Na 0:2 je povisio Kamalden Sulemana, a onda je mrežu ponovo zatresao KrstovićSulemana je asistirao, 25-go-

na turniru u Poreču. Naša selekcija do treće pobjede na turniru došla je protiv San Marina - 6:0. Mrežu rivala tresli su Luka Vuletić, Balša Bojanović, Goran Davidović, Nikola Cimbaljević, Filip Marković i Nemanja Nikolić. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Luka Vuletić. - Zaslužena pobjeda, gdje smo pokazali da smo bolji od samog starta meča. Bili smo efikasni, sigurni, nijesmo dozvolili da nas ugroze ni u jednom momentu. Generalno, dobar turnir za nas, gdje smo dali šansu svim igračima koje smo poveli na put - kazao je selektor Sveto Ljesar. R. P.

dišnji Zećanin rutinski zatresao mrežu.

Krstović je prethodno bio asistent protiv Parme i dva puta protiv Lećea.

S ova dva pogotka stigao je do brojke od 20 pogodaka u karijeri u Seriji A, čime se izjednačio sa Dejanom Savićevićem, koji je igrajući na Apeninima takođe 20 puta za-

tresao mrežu.

Od crnogorskih fudbalera, najviše golova u Seriji A dao je novi selektor ,,sokola“ Mirko Vučinić (96). Stevan Jovetić je postigao 41, a Adam Marušić 14 pogodaka. Krstović je juče zamijenjen u 86. minutu.

- Mislim da zaslužujemo veliko priznanje za to koliko smo se dobro pripremili za utakmicu. Za razliku od meča sa Pizom, napadači su odradili svoj posao, sva trojica su se odlično snašla. To je za nas ključno jer Lukman nije bio starter, a nedostajali su De Ketelare i Skamaka. Međutim, Samardžić, Sulemana i Krstović su odlično sarađivali. Veoma sam razočaran zbog izgubljenih bodova i propuštenih prilika protiv Pize u prvom kolu – rekao je trener Ivan Jurić

Atalanta je dobro reagovala nakon poraza od PSŽ-a protekle sedmice u Ligi šampiona (4:0), a narednog vikenda će ponovo gostovati u Torinu – čeka je duel s Juventusom 27. septembra. - Utakmica protiv PSŽ-a dala nam je snagu, s obzirom na to da smo se suočili s najboljim timom u Evropi. Protiv Torina smo igrali vrlo dobro u većem dijelu prvog poluvremena, a u drugom dobro kontrolisali utakmicu. Šteta jedino zbog povreda, nadamo se da će se svi brzo oporaviti – dodao je Jurić. Atalanta nakon četiri kola ima osam bodova, koliko i Kremoneze, a jedan manje od Rome, Milana i Napolija, koji večeras (20.45) dočekuje Pizu. Očajan start sezone ima Lacio, koji je u ,,Derbiju dela Kapitale“ upisao treći poraz u prvenstvu – okršaj rimskih timova riješio je Lorenco Pelegrini u 38. minutu (1:0). Adam Marušić odigrao je cijeli meč. ,,Neboplavi“ su meč s Romom završili s igračem manje jer je u 85. isključen Reda Belahjan Kremoneze i Parma remizirali su 0:0. N. KOSTIĆ

Poraz pionirki na turniru u Srbiji

Ženska pionirska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Rusije u prvom kolu turnira u Srbiji. Ruskinje su protiv ,,crvenih“ slavile sa čak 14:0.

- Za većinu igračica ovo je bilo prvo okupljanje i prva utakmica na velikom terenu, odnosno 11 na 11. Bilo je vidljivo da ne možemo da pariramo na fizičkom planu i rival je to znao

da iskoristi. Ipak, ovakve utakmice treba da budu dio iskustva ovih igračica. Danas smo igrali protiv izuzetno jake ekipe i nadam se da ćemo izvući neke pouke - kazao je asistent

u stručnom štabu ženskih selekcija Zdravko Jauković, koji vodi ekipu na ovom turniru. U drugom kolu turnira, 24. septembra od 14 sati, Crna Gora će igrati sa Srbijom.

PODGORICA - Već poslije pet kola španske La Lige jasno je da fudbaleri Atletiko Madrida nemaju šanse da se umiješaju u šampionsku trku s Realom i Barselonom – tim Dijega Simeonea juče je kiksao u gostima protiv Majorke (1:1) i ima samo šest bodova. Uzalud je ,,kolćonerosima“ bilo i to što su vodili, čak i sa igračem manje, što su imali vi-

še šuteva, dominirali... Hulijan Alvares na startu meča nije iskoristio jedanaesterac, potom su on, Niko Gonsales i Đulijano Simeone imali prilike, da bi u 73. minutu Atletiko ostao s desetoricom zbog isključenja Aleksandera Serlota Gosti su, ipak, pronašli put do mreže, zatresao ju je Konor Galager u 79, ali nije bilo dovoljno. Konačan rezultat postavio je Vedat Murići u 85. minutu. Ne. K.

LA LIGA (5. KOLO)

Dijego Simeone, trener Atletiko Madrida

PODGORICA – Košarkaši

Budućnost Volija vratili su se iz Istanbula, nakon što su u četiri dana odigrali dva kontrolna meča sa Bahčešehirom, a trener Andrej Žakelj je igračima dao dva slobodna dana.

Podgoričani su protiv turskog predstavnika, prošlosezonskog polufinaliste Evrokupa, imali polovičan bilans. U pr-

vom meču su izgubili 82:75, a u drugom su slavili 78:77, zahvaljujući seriji od 12:0 u posljednjoj četvrtini kojom su stigli do odlučujuća tri poena prednosti (78:75)... - Mislim da je ovo bila još jedna interesantna i teška utakmica. Moram ponovo da čestitam momcima na pristupu – pokazali su da su grupa igrača sa zaista dobrim karakte-

Košarkaši Budućnost Volija vratili se iz Istanbula, gdje su, uz polovičan bilans, dva puta sparingovali sa Bahčešehirom

Žakelj: Uvjeren sam da smo na dobrom putu

rom. Igraju zajedno, drže se zajedno i to se jasno vidi na terenu – poručio je Andrej Žakelj, trener „plavih“. U odnosu na prvi meč, Budućnost je u drugom imala slabiji procenat šuta za dva (50 – 60 %), a bolji za tri poena (36,8 – 24 %), a ponovo je imala problema sa izvođenjem slobodnih bacanja (26-15) kao tri dana ranije (28-15). Podgoričani su i u drugom duelu bili inferiorni u skoku (imali su jedan više nego na prvom meču, 3332), pa i ofanzivnom, a imali su više izgubljenih lopti u odnosu na prvu utakmicu (15-9), te pet ukradenih manje (6-11). Međutim, „plavi“ su defanzivno bili ukupno na višem nivou,

Košarkašice Budućnost Bemaksa dvadesetak dana uoči nove sezone u dosta dobrom ritmu

Provjere koje

PODGORICA - Košarkašice

Budućnost Bemaksa u prilično su dobrom ritmu.

Uspon forme potvrdio je 10. memorijalni međunarodni prijateljski turnir „Aco, Prle i Milenko“, koji je u čast košarkaških legendi Aleksandra Jurića, Milana Prleta Tošića i Milenka Novakovića održan u Banjaluci. Podgoričanke su pobjedama protiv vicešampiona Srbije, ekipe Kraljeva i Plamen Požege, osvajača Kupe Hrvatske, uspjele da osvoje trofej i na taj način naprave lijepu uvertiru za narednu sezonu. - Drago nam je da smo stigle do trofeja, koji je okupio dobre ekipe, tako da smo odigrale dvije kvalitetne utakmice, što je za nas jako bitno. Uspjele smo u dva dana da odigramo dva dobra meča i zasluženo stignemo do trofeja - kazala je Zorana Radonjić, kapitenka „plavih“. Regionalne šampionke nakon četiri provjere u Srbiji - protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva, imale su dodatnu sedmicu rada, a zatim je turnir u Banjaluci potvrdio još bolji ritam. - Četiri utakmice u Srbiji dale su nam određene smjernice. Imale smo nekoliko dana

hrabre

da neke stvari popravimo i baš zbog toga bilo je jako bitno da u Banjaluci pokažemo iskorak i u fazi odbrane i u fazi napada. Zbog toga osjećamo zadovoljstvo - dodala je Baranka. Šest utakmica, šest pobjeda i definitivno utisak da su „vučice“ na pravom putu. - Nakon 40 dana priprema i šest utakmica generalno moramo biti zadovoljni. Odradili smo veliki posao, a utakmice su potvrda da smo na dobrom putu - naglasila je Radonjić.

Na turneji u Srbiji nakon godinu pauze vratila se u tim Anastasija Drobnjak, a meč protiv Plamena označio je povratak i Ksenije Šćepanović.

- Sigurno je da to poseban plus za nas. Svjesne smo koliko će nam značiti i zbog toga je dobro da su se već vratile i da su u timu - kazala je Radonjić. Budućnost Bemaks novu provjeru imaće u subotu, 27. oktobra, kada će u Dubrovniku odmjeriti snage protiv Raguze, učesnika Evrokupa. R. P.

čime su uticali i na slabije izdanje Bahčešehira, što je crnogorskom šampionu omogućilo i da pobijedi.

- Naravno, još pravimo dosta grešaka, prije svega mislim na pad koncentracije. Ponovo smo promašili veliki broj slobodnih bacanja, ali smo, ipak, uspjeli da pobijedimo ekipu koja cilja sam vrh Evrokupa – dodao je Žakelj. Za razliku od prvog, Žakelj je u drugom koristio svih 12 igrača.

- Smatram da je ovo bio veoma dobar test za nas – dobra borba, pravi pristup. Ima još stvari koje treba da se uklope, ali uvjeren sam da smo na dobrom putu – zaključio je trener Podgoričana.

Pobjeda u drugom duelu sa Bahčešehirom je bila četvrta u šestom meču u pripremnom periodu. Tokom boravka u slovenačkoj Kranjskoj Gori, Podgoričani su pobijedili italijanski Trapani (61:60) i slovenačku Krku (99:77), a izgubili od Cedevita Olimpije (84:82), dok su nakon toga u Podgorici savladali ruski Uralmaš (83:72). - Drago mi je što smo pobijedili i uspjeli da se revanširamo za prvu utakmicu. Zadovoljan sam i što smo kao tim napredovali, kako u napadu, tako i u odbrani. Počeli smo agresivno i održavali taj intenzitet tokom cijele utakmice. Igrali smo čvrstu, agresivnu odbranu i na kra-

ju ostvarili pozitivan rezultat –rekao je Oleksandr Kovlijar, ukrajinski plejmejker u ekipi Budućnosti, koji je u drugom meču sa Bahčešehirom, za skoro 20 minuta igre, upisao 11 poena (3-2 za dva, 3-2 za tri poena, 3-1 sa linije bacanja), dvije asistencije, te po skok, ukradenu i izgubljenu loptu. „Plavi“ do početka sezone treba da odigraju i utakmicu sa SC Derbijem, a termin te utakmice tek treba da bude određen. Crnogorski šampion će prvi zvanični meč u sezoni igrati u Evrokupu, 2. oktobra u gostima sa London Lajonsima. Podgoričani će u prvom kolu ABA lige, 5. oktobra, dočekati subotički Spartak. S. JONČIĆ

Prvi na turniru - Primorac bolji od Novog Beograda u posljednjem meču kvalifikacija za Ligu šampiona

PODGORICA - Primorac je u dramatičnom, posljednjem meču kvalifikacionog turnira nakon peteraca (18:16, regularni dio završen 13:13) bio bolji od Novog Beograda i sa prvog mjesta obezbijedio učešće u Ligi šampiona. Kotorani su sa tri pobjede u Beogradu trasirali put do grupe u kojoj su Ferencvaroš, Oradea i Breša. U prvom meču - 15. oktobra dočekaće italijansku ekipu. Ovom pobjedom, protiv ekipe

za koju nastupaju naši reprezentativci Miroslav Perković i Đuro Radović, vicešampion Crne Gore potvrdio je da će biti konkurentan u grupi i to za jedno od dva mjesta koje vodi dalje. Ovakav epilog naš tim je najavio kroz pripremne mečeve i turnir, a samopouzdanje pred put na turnir u znatnoj mjeri je poraslo nakon trijumfa nad Radničkim iz Kragujevca. Draško Brguljan i drugovi pokazali su u odnosu na prošlu godinu drugačiju - bržu igru,

mada su i pojačanja donijela dodatnu snagu, posebno sa gola sa kojeg je blistao Dimitrije Rističević Pokazali su igrači naše ekipe mentalnu stabilnost koja je do izražaja došla kroz penal seriju i u trenucima kada je rival vodio ,,plus dva“ i stizao velike minuse.

Najefikasniji u velikoj pobjedi ekipe iz Kotora bio je Marko Mršić sa sedam golova (šest je postigao u regularnom dijelu utakmice). A. M.

Andrej Žakelj (lijevo) sa trenerom Bahčešehira Markom Baraćem

K. VULOVIĆ

Napadačka noć Mršića

Crnogorska atletičarka nije uspjela da preskoči 193 centimetra u istorijskom finalu planetarnog takmičenja

Marija Vuković

12. na svijetu

PODGORICA - Marija Vuković osvojila je 12. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Tokiju.

Crnogorska atletičarka nakon što je prije tri dana uspjela da prvi put u karijeri izbori finale Svjetskog prvenstva i stigne među 16 najboljih skakačica svijeta, na startu je bila prilično sigurna sa visinom 188 centimetara, ali kada se ljestvica podigla na 193, tu visinu nije mogla da savlada. S obzirom na to da je sa 188 ostavila iza sebe određene takmičarke, a imala isti učinak kao Mihaela Hruba i Fatumata Bejli. U finalu je nastupilo 16 atletičarki, od kojih je njih 11 preskočilo 193 centimetra. Ovaj rezultat je izuzetno veliki uspjeh za crnogorsku atletiku, a Marija je upravo u Tokiju ispisala novu istoriju.

Zbog jake kiše takmičenje se više puta prekidalo, pa je ženski vis trajao gotovo nevjerovatnih skoro tri sata. Nakon velike borbe Nikola Olislejgers iz Australije osvojila je zlato sa 200, dok je iznenađenje priredila Poljakinja Marija Žodzik, koja je sa istim rezultatom osvojila srebro. Prvi favorit Jaroslava Mahučik iz Ukrajine nije mogla da savlada

visinu 200 (jedan pokušaj), zatim je išla na sve ili ništa (rušila dva puta ljestvicu na 202), pa je takmičenje završila sa 197 i bronzu je podijelila sa Angelinom Topić iz Srbije.

- I prije početka šampionata rekla sam da sam zaista zahvalna i srećna što sam uopšte

Maks Ferstapen nadmašio konkurenciju u Bakuu Klasa

nakon svega uspjela da se kvalifikujem za ovo veliko takmičenje. Lijepo je biti ovdje, poslije problema sa povredom i operacije ponosna sam da sam se izborila za jedino finale velikih takmičenja koje mi je nedostajalo, tako da svakako moram biti zadovoljna – kazala

PODGORICA – Odbojkaši

je za Pobjedu Marija Vuković, koja je plasmanom u finale Svjetskog prvenstva uspjela da objedini učešće u finalima na svim velikim sportskim smotrama – od Svjetskih i Evropskih prvenstava na otvorenom, do dvoranskih takmičenja i Olimpijskih igara 2021. godine baš u Tokiju. Njen najbolji skor u karijeri je 197 centimetara.

- Dobro sam se osjećala iako sam znala da slijedi paklena konkurencija. Bilo je bitno da dobro uđem u takmičenje i lako sam preskočila početnih 188, ali onda nijesam mogla 193, iako sam se potajno nadala najboljem rezultatu sezone - dodala je crnogorska rekorderka u visu.

Za Mariju Vuković ovo je bilo šesto učešće na Svjetskom prvenstvu. Debitovala je na planetarnoj smotri još 2011. godine, kada je u Južnoj Koreji bila 28, da bi zatim šest godina kasnije u Londonu osvojila 21. mjesto. Konstantan rast u generalnom plasmanu nastavila je 2019. u Kataru, kada je osvojila 18. mjesto, da bi 2022. godine u Sjedinjenim Američkim Državama osvojila 14. mjesto, a bila je na pragu plasmana u finale. R. PEROVIĆ

Crnogorski odbojkaš će za matični klub igrati na predstojećem Superkupu

Vukašinović se vratio u Budućnost nakon 11 godina

PODGORICA – Nakon 11 godina igranja u inostranstvu, Marko Vukašinović će ponovo da obuče dres u kojem je napravio prve odbojkaške korake, makar na kratko – bivši crnogorski reprezentativac pojačao je Budućnost volej za predstojeći Superkup, koji će biti odigran u srijedu u Baru protiv Budve, branioca duple krune.

Vukašinović je od početka priprema trenirao sa podgoričkim timom, a sa upravom kluba je postigao dogovor da odigra Supekup. Za dalje će se vidjeti, jer je Vukašinović, svakako, u potrazi za novim inostranim angažmanom, a Budućnost je već prilično popunila roster za predstojeću sezonu…

- Moguće je da ćemo nakon Superkupa napraviti novi dogovor sa Markom, ali samo dok bude tu i to za Evropu – kazao je Pobjedi Miloš Mitrović, predsjednik Budućnost voleja, uz napomenu da podgorički klub nema finansijskih obaveza za Vukašinovića kada je u pitanju Superkup.

Vukašinović ne krije zadovoljstvo što će biti prilici da pomogne matičnom klubu u borbi za prvi sezonski trofej.

- Srećan sam što sam opet dio Budućnosti. Od početka priprema sam na treninzima sa ekipom, čekajući inostrani angažman. Sviđa mi se kako klub napreduje i organizaciono i

Barani u Nikšiću pobijedili Sutjesku sa 3:0

timski, i stvarno me čini srećnim što vidim da se stvari odvijaju u pravom smjeru. To je, svakako, jedan od razloga zašto sam se ponudio da pokušam da pomognem matičnom klubu i novim saigračima da dođu do trofeja u Superkupu – kazao je Vukašinović. Trideset dvogodišnji primač servisa je ponikao u Budućnosti, a od 2014. godine je počeo inostranu karijeru. U dva navrata je nosio dres švajcarskog Nafelsa i italijanske Ravene, gdje je igrao prošlu polusezonu. Igrao je u grčkoj Orestijadi, Novom Pazaru, saudijskom Al Hilalu, Al Nasru i Emperoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, turskom Turšadu, katarskom Polisu i Al Ahliju iz Bahreina. Za reprezentaciju Crne Gore je nastupao na evropskim prvenstvima 2019. i 2021. godine… S. J.

PODGORICA - Maks Ferstapen kompletirao je uspješan vikend u Azerbejdžanu. Vozač Red Bula startovao je sa pol pozicije, bio je odličan tokom 17. ovogodišnje trke i zabilježio je drugu pobjedu zaredom. Ukupno četvrtu ove sezone, dok je 67. put u karijeri završio kao prvi na postolju. Aktuelnom šampionu na postolju su se pridružili vozač Mercedesa Džordž Rasel (kasnio skoro 15 sekundi) i Vilijamsa Karlos Sains. Špancu je ovo inače prvo postolje u britanskom timu, a ekipi je donio slavlje nakon četiri sušne godine. Bez sreće je bio Oskar Pjastri jer je dva puta u 24 sata udario u zaštitni zid ulica Bakua. Vodeći u generalnom plasmanu prekinuo je niz od 44 trke zaredom koje je završio. Njegov timski kolega Lando Noris osvojio je tek sedmo mje-

sto i propustio šansu da se približi bodovno vodećem iz ekipe. Meklaren će Baku što prije da zaboravi i zbog toga jer su oba vozača propustila priliku da već sada proslave titulu u konkurenciji konstruktora. Falilo je malo, samo su vodeći trebali da osvoje devet bodova više od vozača iz Ferarija. Ali, zato se zahuktalo u vrhu, jer je Ferstapen smanjio bodovni zaostatak za vodećim (69), a Noris je na 25 bodova od kolege iz ekipe.

Najviše uzbuđenja je bilo u borbi za peto mjesto (Antoneli je bio četvrti) kada je Loson majstorski nadmašio Cunodu Luis Hamilton završio je na osmoj poziciji ispred Leklera i Hađara. Formulu 1 ugostiće Singapur od 1. do 3. oktobra. A. M.

Mornara pobjednici su ovogodišnjeg Memorijala „Miodrag Skale Gvozdenović“, koji je održan u čast jednog od najvećih sportskih imena Nikšića, proslavljenog crnogorskog odbojkaša, koji je preminuo 2021. godine.

Barani su u memorijalnoj utakmici pobijedili domaću Sutjesku sa 3:0. „Tokom cijelog susreta prikazali su borbenu i disciplinovanu igru, dominirajući u svim segmentima, od servisa i prijema do efikasnih napadačkih akcija. Ova pobjeda dodatno uliva samopouzdanje ekipi i pokazuje da se naporan rad i pripreme isplate“, saopšteno je iz Odbojkaškog kluba Mornar. Predsjednik OK Sutjeska Milan Jovićević uručio je Mornaru zahvalnicu na učešću na ovoj memorijalnoj utakmici. Miodrag Gvozdenović je rođen 19. septembra 1944. u Nikšiću, gdje je u OK Sutjeska počeo odbojkašku karijeru. Od 1965. do 1968. bio je član Bosne iz Sarajeva, a onda je prešao u Spartak iz Subotice, sa kojim je osvojio titulu prvaka Jugoslavije u sezoni 1974/75, a zatim i treće mjesto u Kupu evropskih šam-

piona 1976. godine. Sa reprezentacijom Jugoslavije je, kao kapiten, osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu 1975, zlatne medalje na mediteranskim igrama 1967. i 1975, te srebrnu (1974) i pet bronzanih medalja (1970, 1971, 1973, 1975. i 1976) na balkanskim prvenstvima. Za reprezentaciju Jugoslavije

je nastupao na tri evropska prvenstva (1967, 1971. i 1975), na kojima je odigrao 25 utakmica, kao i 11 utakmica na Svjetskom prvenstvu 1970. Igrao je i na Univerzitetskim igrama 1973. godine. Igračku karijeru je završio u Bosni iz Sarajeva, gdje je i počeo trenersku karijeru. Trenirao je i Spartak iz Subotice, zatim je radio kao nastav-

nik fizičke kulture, a potom do penzionisanja kao profesor za sport i fizičku kulturu na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Dobitnik je nagrade „Sportista godine“ 1975. u Subotici, Oktobarske nagrade Subotice 1975, Povelje opštine Nikšić, zlatne značke Saveza za fizičku kulturu Jugoslavije i mnogih drugih priznanja i nagrada. S. J.

Poslovni broj: Iv. br. 1370/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Remizova Liudmila Sergeevna iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 23118, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Remizova Liudmila Sergeevna iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 23118. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 28.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1372/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Kazakova Oksana iz Bara, Šušanjska 181, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 24597, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kazakova Oksana iz Bara, Šušanjska 181, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24597. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 28.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1088/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Simović Branko Brankica iz Bara, Spičanska 83/I/8, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br 105046 od 27.05.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Simović Branko Brankica iz Bara, Spičanska 83/I/8, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105046 od 27.05.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 04.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1263/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, kojeg zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Gardašević Radosav iz Bara, Jovana Tomaševića 8/1, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz finansijske kartice br. 11099217, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Gardašević Radosav iz Bara, Jovana Tomaševića 8/1, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz finansijske kartice br. 11099217. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 23.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1466/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Bukvić Miroslav iz Bara, Gornja Brca, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 25195, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Bukvić Miroslav iz Bara, Gornja Brca, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 25195. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.08.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Na osnovu čl. 37, 38 st. 7, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 62 i 63 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS

•za popunjavanje jednog (1) sudijskog mjesta u Apelacionom sudu Crne Gore. Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 7 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava na javni oglas podnosi se na tipskom obrascu koji će biti dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sekretarijata Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta - www.sudovi.me.

Prijave se podnose na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj: 01-5879/25 Podgorica, 12.9.2025. godine

P R E D S J E D N I K prof. dr Radoje Korać, s.r

Na osnovu čl. 37, 38 st. 3, 44 st. 3 i 61 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

•za izbor jednog (1) kandidata za sudiju Privrednog suda Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-5878/25 Podgorica, 12.9.2025. godine P R E D S J E D N I K prof. dr Radoje Korać, s.r

Na osnovu člana 37 i 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Službeni list Crne Gore“, br. 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 78 i 79 Poslovnika Sudskog savjeta („Službeni list Crne Gore“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

•za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 79 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 79 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-5881/25 Podgorica, 12.9.2025. godine

P R E D S J E D N I K prof. dr Radoje Korać

Na osnovu člana 37, 38 stav 8, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br 11/15, 28/15, 42/18 i 60/24) i člana 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. („Sl. list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

•za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 8 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 79 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-5880/25 Podgorica, 12.9.2025. godine

P R E D S J E D N I K prof. dr Radoje Korać, s.r

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 1464/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Mishanova Natalia Eduardovna iz Bara, Cara Lazara 101-2, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 22421, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mishanova Natalia Eduardovna iz Bara, Cara Lazara 101-2, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br 22421. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 18.08.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1257/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Popović Nikola Mitar iz Bara, Spičanska 87/H1/3, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br 105357 od 27.05.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Popović Nikola Mitar iz Bara, Spičanska 87/H1/3, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105357 od 27.05.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 24.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1308/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Rondić Redžo Džemo iz Bara, Vrsutska 99, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 009346 od 04.07.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Rondić Redžo Džemo iz Bara, Vrsutska 99, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 009346 od 04.07.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1026/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Ćatović Ejup Senada Ćatović Hilmija Ervin iz Bara, Ivana Cankara 3/2, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 021875 od 15.05.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ćatović Ejup Senada i Ćatović Hilmija Ervin iz Bara, Ivana Cankara 3/2, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br 021875 od 15.05.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 04.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1029/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vidmar Milica iz Bara, Spičanska 75/I/6, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 104974 od 27.05.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.09.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vidmar Milica iz Bara, Spičanska 75/I/6, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 104974 od 27.05.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 04.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.09.2025. godine.

Na osnovu člana 95 i 98 Zakona o visokom obrazovanju („Sl. list CG“, br 44/2014, 52/2014 - ispr., 47/2015, 40/2016, 42/2017, 71/2017, 55/2018, 3/2019, 17/2019 – dr. zakon i 47/2019)

Fakultet za crnogorski jezik i književnost Ul. Baja Pivljanina 134, Cetinje 041/241-244 • 069/860-018 www.fcjk.me • info@fcjk.me raspisuje

KONKURS

za upis na prvu godinu master studija (120 ECTS) CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST za studijsku 2025/2026. godinu

Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kredita ili završenim specijalističkim studijama iz odgovarajuće oblasti nauka.

Uz prijavu za upis kandidati podnose: -diplomu o završenim osnovnim ili specijalističkim studijama; -ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih.

Prijave na konkurs podnose se lično ili elektronski 23. i 24. septembra 2025. godine do 13 h.

Obrazac elektronske prijave može se preuzeti putem linka https://fcjk.me/ wp-content/uploads/2024/03/Prijavni-list-master-sudije.pdf . Popunjenu i potpisanu prijavu uz ostalu neophodnu dokumentaciju potrebno je skenirati i poslati na imejl adresu info@fcjk.me. Originalna dokumenta dostaviti preporučenom/kurirskom pošiljkom na adresu Fakulteta zaključno s 24. septembrom 2025. godine.

Prijemni ispit biće organizovan 25. septembra 2025. u 9 h u prostorijama Fakulteta.

Minimalan broj studenata za organizovanje master studija je pet, a maksimalan trideset. Studenti se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Lista kandidata biće objavljena 26. septembra 2025. na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta, a upis primljenih kandidata biće organizovan 30. septembra 2025. od 10 h do 13 h u prostorijama Fakulteta.

Poneđeljak, 22. septembar 2025.

СТАНИСЛАВА НИНА ВУЧКОВИЋ-

17. 4. 1993–16. 9. 2025.

Саучешће ће се примати у Цркви Светог Николе, Никољ црква, у Голубовцима 22. септембра од 10 до 19 часова и 23. септембра 2025. године од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана. Вијенци и цвијеће се не прилажу. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 20. septembra 2025. preminula naša draga

ANA pok. Gojka ĐUKIĆ rođena PETROVIĆ 1945–2025

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima 21. septembra od 10 do 16 časova i 22. septembra od 10 do 15 časova, kada povorka kreće ka mjesnom groblju Brdišta u Tivtu gdje će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: sin GOJKO VUKOJEVIĆ, snaha SNEŽANA, unuka SARA, brat BOŽO, pastorak SAŠA, porodice ĐUKIĆ, PETROVIĆ i BRAJAK

Iznenada u 71. godini napustila nas je naša draga

VUKICA Duška BOŠKOVIĆ 19. 9. 1954–20. 9. 2025.

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena 21. septembra 2025. godine u 13 časova, u krugu uže porodice.

OŽALOŚĆENI: kćerka IVANA, sestre BRANKA i GARA, sestrične, sestrići i ostala rodbina

Tužnim srcem javljamo da je 20. septembra 2025. godine naš voljeni

BRANISLAV-BRANO Pavlov LOMPAR

iznenada preminuo u 47. godini, u Kolumbiji.

OŽALOŠĆENI:

supruga DAJANA, đeca PABLO i ANDREA, brat RAJKO sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

S tugom i bolom obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 21. septembra 2025. godine, u 82. godini preminula naša voljena

RUŽICA PETROV rođena Dukić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 22. septembra 2025. godine od 10 do 16 časova. Sahrana će se obaviti u Inđiji – Srbija.

OŽALOŠĆENI: sestra MILICA, sin ALEKSANDAR – GALE, ćerke ALEKSANDRA i KRISTINA, unučad, zetovi NEBOJŠA i PREDRAG i ostala rodbina

Poneđeljak, 22. septembar 2025.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 21. septembra 2025. godine, poslije kraće bolesti, preminuo naš dragi

VOJISLAV - VOJO Mirojev BOGETIĆ 1928–2025.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 22. septembra 2025. godine od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju Ždrebaonik u Danilovgradu, u krugu porodice.

ОŽАLОŠĆЕNI: supruga DRAGICA, ćerke ZORICA i ZDENKA, sestra DANICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, zetovi i ostala mnogobrojna rodbina BOGETIĆ

804

Tužnim srcem javljamo da je 20. septembra 2025. iznenada u 79 godini preminuo naš dragi

MIODRAG-SIVORI Mitra SEKULIĆ dipl. ing. arhitekture

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 21. septembra od 10 do 16 časova nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Ždrebaonik. Kuća žalosti: Mamućevina b.b. Danilovgrad

ОŽАLОŠĆЕNI: supruga MARICA, kćerke DRAGICA i MILICA, zet GORAN OBRADOVIĆ, sestrići, sestrične, bratanići, bratanične i ostala rodbina SEKULIĆ

Dana 20. septembra 2025. napustila nas je u 79. godini naša voljena

TATIJANA Jagoša SEKULIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena 21. septembra u užem krugu porodice.

810

OŽALOŠĆENI: brat ŽELJKO, snaha NATAŠA, bratanić RADOVAN sa porodicom i bratanične KATARINA i MILENA sa porodicama

805

Dana 20. septembra 2025, u 93. godini, preminula je naša voljena majka, baba i prababa

SLAVKA Draga RADOJIČIĆ rođena RADOVIĆ

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice 21. septembra 2025. godine na Starom gradskom groblju u Nikšiću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 21. septembra 2025, poslije kraće bolesti, preminuo je, u 88. godini, naš dragi

NEĐELJKO - MIKO Marka MRVOŠEVIĆ diplomirani politikolog

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 22. septembra od 11 do 16 časova i 23. septembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikšiću. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: supruga MILUŠA - BEBA, ćerke MARINA i SILVA, snaha TOMANA, bratanići MIODRAG i ALEKSANDAR, bratanične MIRJANA i ANA, sestrična VENERA, unučad NIKOLA, STEFAN, BORIS i MOMČILO, unuke TAMARA i MAJA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav našoj

SLAVKA RADOJIČIĆ

Opraštamo se od naše drage babe i strine, čuvajući u srcima svu toplinu i ljubav koju nam je poklanjala.

Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da je preminuo naš dragi

MIHAILO Petrov KAPA 1932 – 2025.

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 21. septembra 2025. na mjesnom groblju Ugnji.

OŽALOŠĆENI: sinovi ŽELJKO i PETAR sa porodicama, kćer GORDANA sa porodicom, sestre ILINKA i RADA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

NINI

Svojim postojanjem oplemenila si vrijeme u kojem si živjela, bila si najljepši cvijet. Tvoje srce bilo je puno ljubavi i topline. Neka tvoja dobra duša počiva u Carstvu nebeskom. Čuvaćemo te od zaborava.

Od ujaka DRAGANA DOBROVIĆA sa porodicom

Voljena naša NINA

Bila si posebna i nesebično si davala ljubav, pažnju, i toplinu svima oko sebe, nikad ne tražeći ništa zauzvrat. Tvoje šale i osmijeh donosili su radost, a tvoje srce bilo je utočište za svakoga kome je trebalo. Počivaj u miru i neka tvoja plemenita duša nađe mjesto u Carstvu nebeskom.

Porodica pokojnog ŠPIRA RADOJIČIĆA 822

823

Posljednji pozdrav dragoj

Tvoja tetka SUZANA sa porodicom 820

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo i da o tebi s ponosom govorimo i nikad te ne zaboravimo. Žalimo za tvojom prerano izgubljenom mladošću.

Tetka SNEŽANA i tetak LJUBO sa porodicom 821

Tetka MAJA KALUĐEROVIĆ s porodicom

Draga moja

Bila si radosnica i milosnica svakome. Tvoja pažnja, tvoja dobrota i ljubav koju si mi pružila živjeće dok budem i ja. Počivaj u miru, anđele moj.

NINI

Poneđeljak, 22. septembar 2025.

VUKICA DUDA BOŠKOVIĆ 19. 9. 1954 – 20. 9. 2025.

Majčice moja... putuj mi s anđelima.

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

VJEKOSLAVU - VJEKU OBRADOVIĆU

Zahvalni na kolegijalnosti i prijateljstvu, Tvom nesebičnom doprinosu košarkaškom klubu Budućnost Voli, ostajemo sa uspomenama i lijepim sjećanjem na Tebe.

Tvoja IVANA

VUKICA DUDA BOŠKOVIĆ 19. 9. 1954 - 20. 9. 2025.

Dudice draga, počivaj u miru... Hvala ti na svemu — na ljubavi, dobroti i što si mi podarila najveći poklon, moju kumu.

Nedostajaćeš nam.

Tvoja MAŠA ŠTURANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem divnom ocu, đedu i tastu

813

Vole te tvoji KALE, KOKI i MIĆKA 812

Umrla je naša voljena tetka

TATIJANA SEKULIĆ

806

Počivaj s anđelima.

BRANKO BRANKOVIĆ i DRAGAN BOKAN

Posljednji pozdrav

794

striku MIODRAGU

Tužni što se od tebe opraštamo, a srećni što si bio dio našeg života!

IVANA i NIKOLA ĐURIČKOVIĆ sa đecom

Našem dragom

MIODRAGU SEKULIĆU

Zahvalnost i poštovanje za svu ljubav i pažnju prema našoj porodici.

DEJANA i BOJAN BRAJOVIĆ sa đecom

793

Dragi đede

Tvoji unuci: ĐORĐE i DAMJAN 791

Draga tetka, hvala ti na beskrajnoj ljubavi i pažnji koju si nam pružala. Uvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima.

VOJISLAVU BOGETIĆU

Kćerka ZDENKA, zet DARKO, unuci ĐORĐE i DAMJAN

VOJISLAV BOGETIĆ

Tvoj plemeniti lik i mudri savjeti ostaće zauvijek u nama.

Poneđeljak, 22. septembar 2025.

Tužnim srcem i bolom u duši opraštamo se od naše voljene prijateljice, sestre po duši, plemenite dame

TATIJANE - TANJE Jagoševe SEKULIĆ

Tanja nije bila samo prijatelj - bila je sestra, oslonac, rame i duša koja je znala da vidi, da čuje, da osjeti… Bila je svjetlost i primjer, kako u životu tako i u poslu, naročito dok je s elegancijom, mudrošću i dostojanstvom služila kao jugoslovenski i crnogorski diplomata u Briselu i Parizu i gdje god je nosila svoju misiju.

Tanja je bila rođena podgorička dama - otmena, obrazovana, produhovljena, žena istančanog ukusa, poznavalac umjetnosti i istine, kćerka čestitih i dostojanstvenih roditelja, Jagoša i Stanke Sekulić, ponosnih Crnogoraca i ljudi velikog srca. Nosila je u sebi plemenitost porodica Sekulić i Đuranović, i širila je dalje - kroz riječ, osmijeh, gest.

Znala je da primi i isprati, da obraduje i obrati se s poštovanjem svakome, uvijek sa onim svojim srdačnim osmijehom i dubokim razumijevanjem. Bila je moja anđibula - moj anđeo čuvar na vjenčanju, ali i kroz mnoge važne trenutke mog i života moje porodice. Svakom našem uspjehu i veselju radovala se iskreno - kao da je njeno.

Zato će u našim srcima zauzimati vječno, neizbrisivo mjesto.

Pamtićemo je s ljubavlju, sa zahvalnošću i sa divljenjem - kao primjer kako živjeti čestito, dostojanstveno, ljudski, sa stilom i srcem. Odlaskom Tanje izgubili smo više od drage osobe - izgubili smo jedno vrijeme, jedan duh, jednu vrstu uzvišene dobrote koju je rijetko sresti. Ona je to nosila lako i ponosno i ostavljala trag svuda gdje bi kročila - u Podgorici, Crnoj Gori, bivšoj Jugoslaviji, u Briselu, Parizu i svakom mjestu gdje je bila diplomata i žena od mjere.

Tase, VOLIMO TE.

Počivaj u vječnom miru, tamo gdje te čekaju tvoji Jagoš i Stanka. S dubokim poštovanjem i ljubavlju,

GORAN, BEBA, LUKA, NIKO, DAMIAN i LEA VRATNICA

818

Posljednji pozdrav našem najboljem dedi

VOJISLAVU BOGETIĆU

Hvala ti za najtopliju ljubav koju si nam pružao, tvoje srce je bilo naš siguran dom. Sada, dok nas čuvaš sa neba, znaj da ćeš zauvijek živjeti u našim srcima, nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji unuci FILIP i IVA HAJDUKOVIĆ

Dragi tata

VOJISLAV BOGETIĆ

Bio si nam oslonac i podrška u svemu. Hvala ti što si bio dobar otac i djed, hvala za bezgraničnu ljubav i toplinu koju su nam pružao čitavog života...

819

Kćerka ZORICA, zet SRĐAN, unučad IVA i FILIP HAJDUKOVIĆ

Posljednji pozdrav

BLAGOTI GRBOVIĆU

Poneđeljak, 22. septembar 2025.

Posljednji pozdrav BLAGOTI GRBOVIĆU

Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce zaslužuju naše vječno poštovanje i sjećanje na tebe. Voljeni moj tata i đede, hvala Ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Nikada te nećemo zaboraviti.

Vole te tvoje MAŠA i GAGA

Tvoja ljubav, dobrota i osmijeh će zauvijek ostati u mom srcu. S ljubavlju i poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava. Tvoja šćerka SLAVKA sa porodicom 807

Mom prijatelju

SIVORIU

Profesore, i u zadnjem momentu si nam održao lekciju. Tvoje srce je stalo na mjestu koje bi da si se pitao i sam izabrao. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. MLADEN BRNOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav poštovanom i dragom čika

RADU VUKČEVIĆU

Počivaj u miru.

SVETLANA i ACO ŠARANOVIĆ sa porodicom

RADOJE - RADE VUKČEVIĆ

Bio si i ostao naš veliki i iskreni prijatelj. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir. S poštovanjem, VOJO KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RADU

Neka tvoja dobra duša mirno putuje po beskraju. Porodica TONIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RADU VUKČEVIĆU

Bio si čovjek dobre duše i velikog srca. PEKA PERIŠIĆ sa porodicom

GRBOVIĆU

Kada čovjek svojim potomcima ostavi stazu kojom je koračao časno, dostojanstveno i mudro, onda ne možemo reći da je rastanak. Niti možemo reći zbogom.

Reći ćemo Ti hvala što smo baš mi bili najbliži na tvojoj stazi života. Nedostaješ u svakom našem koraku, čuvamo te i pamtimo sa ponosom.

Tvoji: SLAVKO, VANJA, NINA i ŽARKO

Posljednji pozdrav dragom bratu

BLAGOTI GRBOVIĆU

od sestre RADMILE sa porodicom

Voljena kćeri

Dan za danom, ali nijedan bez tebe. Vrijeme nije lijek, već svjedok bola, tuge i praznine.

SONJA MARINOVIĆ

Posljednji pozdrav najvoljenijoj majci i supruzi, čuvaćemo te zauvijek u našim srcima i pamtiti tvoju dobrotu i požrtvovanost.

Nebo je dobilo još jednog anđela, a mi čuvara.

Dragoj

Tvoji roditelji LJUBICA i ŽARKO

795

Sedam godina, sedam godina tuge i bola! Voli te tvoj brat!

DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA, RADOVAN, NATALIJA, TODOR i OGNJEN

773

772

Tvoji: RANKO, TEA i ĐOLE 809

SONJI

Voljeni se nikad ne zaboravljaju. Počivaj u miru, mila moja BOSA ČELEBIĆ sa porodicom

789

Sedam godina

Grlim sjećanja, okovana bolom Voli te tvoja sestra DIJANA i MIŠKO

Dana 22. septembra 2025 navršava se pet godina od kada nije sa nama naša

775

NADA Markova MAŠANOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje će donijeti zaborav i izbrisati tugu. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoji: MARKO, MIRJANA, BEBA, LJILJANA, GORAN i DUŠAN

BILJANA

BUDE

774 Sestro BILJANA MANDIĆ

Voljenom

BLAGOTI

Poneđeljak, 22. septembar 2025. Oglasi

U tišini sjećanja, 30 godina čuvamo u srcima lik i ime našeg dragog brata

ŽARKA A. RAIČEVIĆA

I sa dubokim pijetetom sjećamo se svojih roditelja

ANDRIJA M. ZAGORKA A RAIČEVIĆ RAIČEVIĆ

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na vas

Sestre i šćeri VERA i DUŠKA sa porodicama

Dana 22. septembra 2025. navršava se godina od smrti

ZORE Milivojeve RADOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu, već samo produbljuje sjećanje na tvoju bezgraničnu ljubav, brigu i pažnju, razumijevanje i odanost porodici. Nedostaje nam tvoja dobrota i iskrenost na koju smo se mogli osloniti.

Hvala ti na svemu što si za nas uradila.

Sinovi RACO i GORAN, snahe ANA i JADRANKA i unučad MIĆO, PETAR, BOJANA i KSENIJA

Godina je bolne praznine od kada si nas zauvijek napustila, ali i ponosa na tvoj dostojanstven i častan životni put protkan čvrstim karakterom, dobrotom i iskrenošću.

Sjećanje na tebe vječno će živjeti u našim srcima.

Brat MIŠO VUJOVIĆ sa porodicom

AMU BEĆOVIĆU

Danas je 40 dana kako me iznenada ostavi. Hvala ti za sve lijepe izgovorene riječi, misleći da mi zahvaljuješ, a sada shvatam da su to bili tvoji amaneti, koje ću ispoštovati. Bio si častan, pošten i voljen u gradu. Zahvaljujem svima na lijepim riječima i poštovanju prema mom Amu. Nedostaješ svakog dana sve više.

Tajo moj

Supruga JASMINA

AMO BEĆOVIĆ

Tajo, pričamo o tebi kao da si tu. Osjećam tvoju prisutnost, pogotovo naše jutarnje kafe i razgovora. Uvijek voljen moj tata.

Dana 22. septembra 2025 navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog

Teško je prihvatiti da si nas napustio. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Tvoja PORODICA

Ćerka MELA, zet DENIEL, unučad TALIA i MAX 784

Voljeni tatice AMO

Danas je 40 dana da si nas napustio, ali u mom srcu uvijek si prisutan, voljen i nezaboravljen. Tvoja ćerka DITA, zet DAGLAS, unuka LINA

Voljenom tati

AMO BEĆOVIĆ

Uvijek voljen i nezaboravljen.

Sin KEMAL, snaha SUADA, unučad JAKE, EIDEN i TIANA

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Voljena sestro

Dragom suprugu

MILA ZEKA PEJOVIĆA