Dnevni list POBJEDA 20.09.2025 by Pobjeda

INTERVJU: Tomislav Sokol, član delegacije EP u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora – 34 godine ekološke države:

Ministar sporta i mladih privodi kraju pripreme za registraciju Pokreta narodnog povjerenja

Šćekić napustio SNP, ali ostaje u Vladi

Kao ministar sporta i mladih ne planiram da podnosim ostavku, jer za tim nema potrebe. Moje ministarstvo bilježi rezultate i dok imam snage i podršku da radim u interesu mladih i sporta, nastaviću tu misiju, poručio je Šćekić STR. 2.

Udruženje ,,Nijeste sami“ koje okuplja roditelje djece s autizmom juče održalo protest ispred Vlade zbog ignorantskog odnosa sistema, ćutanja i nemara nadležnih

Jedan od ponuđača na tenderu za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma pokrenuo postupak pred Upravnim sudom

Evropska unija želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu, ali to može biti ostvareno samo uz dosljedno sprovođenje reformi, očuvanje crnogorskog identiteta i odlučan otklon od politike „srpskog sveta“ Hrvatska dosljedno i beskompromisno insistira na primjeni evropske pravne tekovine i u tom smislu neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ako se prethodno ne ispune svi kriterijumi i ne riješe otvorena pitanja

Bivši predsjednik Crne Gore svjedočio u postupku protiv Agencije za sprečavanje korupcije

CAAP je, prema saznanjima Pobjede, zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprovela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku

političke konkurencije

Bivši predsjednik Crne Gore tvrdi da je ASK pokušao da mu nanese štetu optužujući ga da je prekršio zakon kada nije prijavio da je njegov sin uplatio 16.000 eura na račun Atlas banke. Đukanović je istakao da po zakonu i nije imao obavezu da prijavi ovu transakciju

tužilaštvu

Nalaz eksterne slovenačke komisije, tražen zbog smrti porodilje iz Ulcinja, dostavljen Višem

Ministar sporta i mladih privodi kraju pripreme za registraciju Pokreta narodnog povjerenja

Šćekić napustio SNP, ali ostaje u Vladi

PODGORICA – Iako tvrdi da formalno više nije član Socijalističke narodne partije, sa kojom je učestvovao u formiranju 44. Vlade Crne Gore, aktuelni ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić neće podnijeti ostavku na tu funkciju u izvršnoj vlasti, jer za tim „nema ličnih potreba“. Kako je ranije najavljeno, Šćekić u dogovoru sa nekim od bivših partijskih kolega, čiji identitet nije u potpunosti otkriven, privodi kraju formalne pripreme za registraciju novog političkog subjekta i formiranje inicijativnih lokalnih odbora, kao i izradu programa koji će biti usmjeren na konkretna rješenja. Šćekić je to potvrdio u razgovoru za Pobjedu, ističući uvjerenje da će osnivanjem „Pokreta narodnog povjerenja“ doprinijeti istinskom pomirenju i povjerenju svih onih kojima je opšti interes i interes države Crne Gore na prvom mjestu.

Pojasnio je da je potpredsjedničko mjesto u Socijalističkoj narodnoj partiji napustio „onog momenta kada je Glavni odbor odredio datum održavanja Kongresa“, te i da od rekonstrukcije Vlade više nije ni njen potpredsjednik.

- Od momenta kada sam povukao kandidaturu za predsjednika SNP-a i najavio formiranje pokreta, moj angažman u SNP-u je završen. Po statutu SNP-a, kada se pređe u drugu partiju ili osniva nova, članstvo u SNP-u po automatizmu prestaje – objasnio je Šćekić. Dodaje, međutim, da član aktuelne Vlade ostaje i dalje. - Kao ministar sporta i mladih ne planiram da podnosim ostavku, jer za tim nema ličnih potreba. Ministarstvo bilježi rezultate i dok imam snage i podršku da radim u interesu mladih i sporta, nastaviću tu misiju - poručio je Ščekić. Dodao je i da je odluka o napuštanju Socijalističke narodne partije bila lična i politički motivisana.

- Iako je moja odluka donijeta u kratkom vremenu i na zahtjev velikog broja ljudi širom Crne Gore, dugo sam osjećao da postoje ozbiljna neslaganja unutar SNP-a, da se odluke ne donose u interesu građana, već uskog kruga ljudi i da idu na štetu stranke. Nijesam želio da budem dio procesa u kome se izbori i unutrašnje procedure

Pokret narodnog povjerenja nije elitistička grupacija, već organizacija u kojoj će građani zaista imati glas. Garantujem da nećemo ponavljati greške nekih partija. Radimo na transparentnosti, uključivanju novih ljudi i jasnim principima koji nas obavezuju da budemo u službi naroda. Njegovaćemo vrijednosti oko kojih je Momir Bulatović okupio skoro 150.000 članova. Eto, i njega su uspjeli da uklone iz partije, rekao je Šćekić

Dragoslav Šćekić

pretvaraju u farsu. Moja lična i politička motivacija i želja je da izgradimo novi pokret koji će biti bliže narodu, koji će se boriti za institucije koje rade za sve, a ne samo za privilegovane. Zato sam i pokrenuo Pokret narodnog povjerenja, jer vjerujem da Crnoj Gori treba novi početak - naveo je Šćekić. Tvrdi i da su se u Socijalističkoj narodnoj partiji koristile metode Demokratske partije socijalista protiv koje su se, kaže, decenijama borili.

- Upravo zbog tih metoda, SNP je došao do toga da se bori za cenzus. Mi ćemo mnoge stvari ispraviti i vidimo našu šansu u tome - dodao je on.

Od momenta kada sam povukao kandidaturu za predsjednika SNP-a i najavio formiranje pokreta, moj angažman u SNP-u je završen. Po statutu SNP-a, kada se pređe u drugu partiju ili osniva nova, članstvo u SNP-u po automatizmu prestaje, objasnio je Šćekić

Kada je riječ o kritikama i komentarima u javnosti koji njegovu odluku o formiranju sopstvene političke organizacije ocjenjuju kao „atak na SNP“ Šćekić potcrtava da „ovo nije pitanje sujete niti puko odvajanje“.

- Pokret narodnog povjerenja nije elitistička grupacija, već organizacija u kojoj će građani

Pojedine partije više usmjerene na očuvanje svojih pozicija, nego na rješavanje problema građana

Dragoslav Šćekić tvrdi da Vlada funkcioniše na kvalitetnom novou i da to potvrđuju njeni rezultati.

- To pokazuju ispunjene obaveze na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ali i unapređenje standarda građana i

stvaranje uslova za realni napredak države, iako su naslijeđeni problemi, nesumnjivo, veliki izazov i teško breme - istakao je Šćekić.

On smatra i da su predstavnici opozicije u proteklom periodu pokazali

slabost i nespremnost da se suoče sa svojom prošlošću, koja je od Crne Gore, kako kaže, napravila duboko podijeljeno društvo, državu uništene privrede i kriminalizovanih institucija, grupa i pojedinaca. - Iz tog razloga još imamo

institucije koje ne funkcionišu kako treba. Bez obzira na napore koje ulaže Vlada, mišljenja sam da su pojedine partije više usmjerene na očuvanje svojih pozicija nego na rješavanje problema građana - naveo je Šćekić.

zaista imati glas. Garantujem da nećemo ponavljati greške nekih partija. Radimo na transparentnosti, uključivanju novih ljudi i jasnim principima koji nas obavezuju da budemo u službi naroda. Njegovaćemo vrijednosti oko kojih je Momir Bulatović okupio skoro 150.000 članova. Eto, i njega su uspjeli da uklone iz partije - rekao je Šćekić.

Poručio je i kako Pokret narodnog povjerenja ne žele da grade „na dijeljenju, već istinskom pomirenju i povjerenju svih onih kojima je opšti interes i interes države na prvom mjestu“.

- Naš stav je jasan, a to je borba protiv korupcije, jednak zakon za sve, izgradnja pravne države, stabilna ekonomija i socijalno senzitivna država, mladi ljudi i njihova sigurna budućnost u fokusu - naglasio je Šćekić.

Kao najveći izazov u budućem periodu on vidi vraćanje povjerenja građana u politiku. Na pitanje kako će se novoformirani Pokret finansirati, Šćekić kaže da su finansije, organizacija i struktura tehnička pitanja i da će ih „rješavati korak po korak“ - Ali u svakom slučaju, transparentno i u skladu sa zakonom, kroz članarine, donacije i podršku građana. Ono što je najvažnije jesu vrijednosti: pravda, jednakost, poštovanje zakona, borba protiv korupcije, razvoj mladih i ravnomjeran razvoj svih opština. Želimo da institucije budu servis građana, a ne političkih partija i nezasitih pojedinacadodao je Ciljnu grupu budućeg pokreta, kako je kazao, čine svi građani koji su razočarani zbog neostvarenih očekivanja i u određene političke strukture, mladi koji traže šansu, ljudi koji žele iskrenu i poštenu politiku.

- Prvi koraci su već napravljeni. U toku je i formalna priprema za registraciju Pokreta. Svakodnevmo se radi na formiranju inicijativnih lokalnih odbora, kao i paralelno izrada programa koji će biti usmjeren na konkretna rješenja za svakodnevne probleme - kazao je Šćekić.

U atmosferi u kojoj je veliki broj građana razočaran dešavanjima na političkoj sceni, prema riječima Šćekića, kredibilitet se može izgraditi samo djelima, a ne riječima. On ukazuje da politika može biti časna i da može služiti narodu.

- Znam da su mnogi razočarani, ali vrijeme je da pokažemo da postoji drugačiji put. Pozivam sve koji žele promjene da nam se pridruže. Iza nas koji stvaramo Pokret ima mnogo konkretnih rezultata koji jasno ukazuju građanima da imaju razloga da vjeruju u nas i našu viziju napretka Crne Gore - kazao je Šćekić.

Istakao je i da će posebnu pažnju usmjeriti na zakonodavstvo i sudstvo, kao i na jasne i stroge mehanizme protiv korupcije i zloupotreba. Održiva ekonomija je, kako navodi Šćekić, jedan od stubova budućeg djelovanja Pokreta narodnog povjerenja, a to znači i danonoćan rad sa ostalim strukturama vlasti na oporavku unazađene privrede. - Lokalne samouprave moraju dobiti više nadležnosti, ali i same biti bliže građanima. Želja nam je da institucije budu dostupne svima, a zakon jednak za sve, bez izuzetaka - zaključio je Ščekić. Irena MILOVIĆ

Dva oficira Generalštaba VCG biće na paradi u Beogradu

PODGORICA - Dva oficira

Generalštaba Vojske Crne Gore predstavljaće našu vojsku i Ministarstvo odbrane na vojnoj paradi koja je za danas najavljena u

Beogradu, javile su Vijesti. Vojna parada je dio manifestacije posvećene Danima srpskog jedinstva i zastave, a na njoj će, kako su najavile srpske vlasti, biti angažovano

oko 10.000 vojnika i prikazano oko 2.500 sredstava naoružanja i vojne opreme, više od 600 vozila, 70 vazduhoplova i 20 plovnih objekata. Najavljen je defile ešelona jedi-

nica svih rodova i službi u Vojsci Srbije, kadeta Vojne akademije, kao i jedinica na vozilima i plovnih objekata Rječne flotile. Program parade obuhvata i prikaz dijela sposobnosti Odreda

vojne policije specijalne namjene „Kobre“, egzercir pripadnika Garde, kao i padobranski skok pripadnika 63. Padobranske brigade. Najavljeno je da će na paradi, prvi put, biti pred-

stavljeni i borbeni sistemi. Studenti u blokadi najavili su da će uporedo sa paradom održati skup podrške vojnicima koji, kako su naveli, časno služe Srbiji. R.P.

INTERVJU: Tomislav Sokol, član delegacije EP u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje

Hrvatska ne želi niti traži nove uslove i ne koči evropski put Crne Gore

Hrvatska dosljedno i beskompromisno insistira na primjeni evropske pravne tekovine i u tom smislu neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ako se prethodno ne ispune svi kriterijumi i ne riješe otvorena pitanja, poručio je Sokol

PODGORICA - Evropska

unija želi vidjeti Crnu Goru kao iduću članicu, ali to može biti ostvareno samo uz dosljedno sprovođenje reformi, očuvanje crnogorskog identiteta i odlučan otklon od politike „srpskog sveta“, ključna je poruka Tomislava Sokola, hrvatskog europarlamentarca i člana Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) koja je nedavno zasijedala u Podgorici.

U intrevjuu za Pobjedu, on je ponovio da Hrvatska ne želi da usporava naše zatvaranje poglavlja na putu eurointegracija.

- Hrvatska insistira da se otvorena pitanja koja izlaze iz bilateralnog okvira i odnose se na temeljne evropske i civilizacijske vrijednosti, što je ovdje slučaj, rješavaju dijalogom, a ne provokacijama ili politizacijom istorijskih tema – istakao je on.

Takođe ukazuje kako su potezi poput Rezolucije o Jasenovcu, izdavanja znački sa brodom „Jadran“ ili najava uklanjanja memorijalne ploče sa nekadašnjeg logora u Morinju, doživljeni kao „nedobronamjerni i suprotni duhu saradnje“.

- Koncept takozvanog „srpskog sveta“, koji se promoviše iz Beograda uz snažan upliv Srpske pravoslavne crkve u političke i društvene procese, predstavlja ozbiljnu prepreku. Takva politika ne pridonosi dobrosusjedstvu, nego

destabilizaciji, relativizaciji zločinačke velikosrpske ideologije i slabljenju evropske orijentacije Crne Gore – naveo je on, te zaključio da se ovdašnji politički akteri moraju „jasno odmaknuti od tih uticaja i potvrditi da im je cilj evropska, samostalna i suverena Crna Gora“.

POBJEDA: Može li Hrvatska, i na koji način, dodatno usporiti zatvaranje poglavlja, naročito Poglavlja 31 koje je tijesno vezano za bilateralne odnose dvije države?

SOKOL: Republika Hrvatska snažno zagovara članstvo Crne Gore u EU i smatra ga važnim za stabilnost i sigurnost čitave jugoistočne Evrope, kao i same Hrvatske. Istovremeno Hrvatska dosljedno i beskompromisno insistira na primjeni evropske pravne tekovine i u tom smislu Hrvatska neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja ako se prethodno ne ispune svi kriterijumi i ne riješe otvorena pitanja.

Kada je riječ o Poglavlju 31 koje se odnosi na pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike, ono što se očekuje, kao i u slučaju svih drugih država kandidatkinja, jeste puno usklađivanje s evropskom vanjskopolitičkom i sigurno-

snom politikom, ali i dosljedno poštovanje dobrosusjedskih odnosa. Nakon Rezolucije o Jasenovcu, kao i drugih provokacija, jasno je da takvi potezi ne doprinose povjerenju i šalju lošu poruku Zagrebu i Briselu. Drugim riječima, Hrvatska insistira da se otvorena pitanja koja izlaze iz bilateralnog okvira i odnose se na temeljne evropske i civilizacijske vrijednosti, što je ovdje slučaj, rješavaju dijalogom, a ne provokacijama ili politizacijom istorijskih tema. Stoga, nije riječ o tome da Hrvatska želi usporavati zatvaranje poglavlja, nego da proces mora biti vjerodostojan i utemeljen na ispunjavanju mjerila. To je u interesu i same Crne Gore, jer samo takav proces osigurava otpornost na vanjske uticaje i stabilne institucije. Dakle, Hrvatska apsolutno podržava evropski put Crne Gore, ali insistira da taj put bude u potpunosti usklađen s evropskim vrijednostima i pravnim poretkom. Pravi kočničari nijesu u Zagrebu, niti u Briselu, nego su to oni akteri u Crnoj Gori, uključujući dio vladajuće većine, koji svojim provokacijama i dvostrukom politikom potkopavaju povjerenje i usporavaju reformski proces, a to očito rade na mig iz Beo-

grada. S druge strane, drago mi je što je premijer Milojko Spajić pokazao inicijativu da se problemi riješe i nadam se da ćemo uskoro vidjeti konkretne rezultate toga, posebno u vezi sa odštetom stradalima iz Domovinskog rata.

POBJEDA: Možemo li očekivati da Hrvatska, u direktnim pregovorima dvije zemlje, proširi zahtjeve prema Crnoj Gori?

SOKOL: Hrvatska je i dalje spremna graditi dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, no jasno je da su potezi poput Rezolucije o Jasenovcu, izdavanja znački s likom Školskog broda „Jadran“ ili puštanje

Hrvatska ne želi, niti traži nove uslove, niti koči evropski put Crne Gore. Upravo suprotno, Hrvatska želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu Unije, ali da bi se to ostvarilo, potrebno je vjerodostojno evropsko opredjeljenje vlasti u Podgorici, rješavanje otvorenih pitanja i dosljedno poštovanje načela dobrosusjedstva i međunarodnog prava, kategoričan je Sokol

Opozicija mora biti brana velikosrpskoj

politici, negativnom uticaju SPC i negiranju crnogorskog identiteta

POBJEDA: Što

parlamentarna opozicija mora učiniti u ovom trenutku kako bi spriječila sunovrat podrške crnogorskih građana

EU i uopšte evropskih stremljenja Crne Gore?

SOKOL: Parlamentarna opozicija u Crnoj Gori danas ima veliku odgovornost. Ako želi spriječiti pad povjerenja

građana u evropski put, mora prije svega pokazati konstruktivnost i jedinstvo oko strateškog cilja - članstva u EU, a mislim da to trenutno i radi. Jasna i glasna artiku-

lacija evropske vizije, uz konkretne prijedloge zakona i politika, jedini je način da građani povjeruju kako alternativa postoji i da Crna Gora ima snage ostati na evropskom kursu.

Osim toga, opozicija mora biti brana velikosrpskoj politici, negativnom uticaju SPC i pokušajima negiranja crnogorskog identiteta.

„probnih balona“ za uklanjanje ploče u Morinju doživljeni kao nedobronamjerni i suprotni duhu saradnje. Takvi postupci ne šalju pozitivne signale u trenutku kada Crna Gora želi da ubrza svoj put prema Evropskoj uniji. Postoji još tema koje se ne mogu i ne smiju gurati pod tepih, poput pitanja nestalih, jer bez njihovog rješavanja nema evropske perspektive. Hrvatska ne želi, niti traži nove uslove, niti koči evropski put Crne Gore. Upravo suprotno, Hrvatska želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu Unije, ali da bi se to ostvarilo, potrebno je vjerodostojno evropsko opredjeljenje vlasti u Podgorici, rješavanje otvorenih pitanja i dosljedno poštovanje načela dobrosusjedstva i međunarodnog prava.

POBJEDA: Može li Crna Gora s aktuelnom parlamentarnom većinom, odnosno onim njenim dijelom koji se, prema navodima opozicije i dijela javnosti, poziva na EU integracije, a istovremeno radi za interese drugih država, formalno zatvoriti pregovaračka poglavlja do naredne godine?

SOKOL: Crna Gora je u protekle dvije godine ostvarila vidljiv napredak na evropskom putu i ambiciozno cilja da završi pregovore do kraja 2026. godine. No, nezahvalno je prognozirati vrijeme dovršetka

procesa, jer se radi o izuzetno kompleksnom postupku u kojem svako poglavlje može biti zatvoreno tek kada se evropski kriterijumi cjelovito implementiraju. EU ne mjeri napredak lijepim riječima, nego konkretnim djelima. Najveći izazov za crnogorski evropski put danas nije samo tehničke prirode, nego političke. Koncept „srpskog sveta“ koji se promoviše iz Beograda, uz snažan upliv SPC u političke i društvene procese, predstavlja ozbiljnu prepreku. Takva politika ne pridonosi dobrosusjedstvu, nego destabilizaciji, relativizaciji zločinačke velikosrpske ideologije i slabljenju evropske orijentacije Crne Gore. Ako se želi doista napredovati, politički akteri u Podgorici moraju se jasno odmaknuti od tih uticaja, te potvrditi da im je cilj evropska, samostalna i suverena Crna Gora. Zaključno, Crna Gora je formalno najnaprednija kandidatkinja, ali njena vjerodostojnost će se mjeriti time koliko uspije da se emancipuje od destruktivnih politika izvana i očuva vlastiti identitet. Evropska unija želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu, ali to može biti ostvareno samo uz dosljedno sprovođenje reformi, očuvanje crnogorskog identiteta i odlučan otklon od politike „srpskog sveta“.

Kristina JERKOV

Tomislav Sokol

Udruženje banaka iniciraće komunikaciju sa nadležnim institucijama povodom regulatornog izazova

Od 1. oktobra sa starim ličnim kartama se neće moći isplaćivati penzije i plate?

PODGORICA - Udruženje banaka (UBCG) iniciraće komunikaciju sa nadležnim institucijama povodom regulatornog izazova sa kojima se bankarski sektor suočava u vezi sa implementacijom obaveze zamjene ličnih karata do 30. septembra. Iz UBCG su kazali da će u komunikaciji sa nadležnima razmotriti mogućnosti dodatnog produženja roka, ili uvođenja prelaznog režima za određene kategorije stanovništva.

- UBCG će se obratiti institucijama sistema koje su od

PODGORICA - Akcionari

Instituta ,,Simo Milošević“ iz Igala razmatraće na vanrednoj Skupštini dioničara, zakazanoj za 21. oktobar, odluku o emisiji običnih, odnosno redovnih akcija tog preduzeća, po osnovu javne ponude.

Odlukom je predviđeno da Institut emituje akcije zatvorenom ponudom koja će biti upućena postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine.

- Ponuda će se sprovesti upisom i uplatom akcija u maksimalno dva kruga, uz poštovanje prava preče kupovine postojećim akcionarima u prvom krugu, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Drugi krug emisije će se sprovesti ukoliko u prvom krugu ne budu upisane i uplaćene sve akcije - navodi se u Prijedlogu odluke.

Ukupan akcijski kapital kompanije iznosi 59,24 miliona eura i podijeljen je na 382.350 akcija nominalne vrijednosti 154,94 eura po dionici.

- Obim emisije koja se emituje tom odlukom iznosi 23,56 miliona eura i podijeljana je

zbog administrativnih ili drugih opravdanih razloga.

- U ovim okolnostima, prinuđeni postojećim propisima i neažurnosti klijenata, banke su izložene operativnim i reputacionim rizicima bez svoje krivice – rekao je Pejaković. Kako je upozorio, bez adekvatno ažuriranih dokumenata, od 1. oktobra se nijedan novi poslovni odnos, odnosno ugo vor, ne može zaključiti sa klijentima. - Treba posebno uzeti u obzir da bi prethodno navedeno moglo pogoditi i ranjive kategorije stanovništva, kao i klijente koji primaju zarade, penzije i druga socijalna primanja, gdje su banke u obavezi da poštuju postojeće propise, što konkretno može dovesti do prekida kontinuiteta u pružanju usluga, blokade pristupa sredstvima, izlaganja banaka regulatornim sankcijama u slučaju neusklađenosti sa zakonskim obavezama – rekao je Pejaković.

značaja za rješavanje ove problematike, a same banke će informisati klijente putem emaila, SMS-a, mobilnih aplikacija i drugih kanala, najkasnije do 30. septembra, o načinu postupanja nakon isteka roka za zamjenu ličnih karata, odnosno zakonskih pravila - navodi generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković u saopštenju dostavljenom medijima.

Iz UBCG su kazali da postoji velika mogućnost da značajan dio građana ne uspije blagovremeno da pribavi nove lične karte kod nadležnih područnih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP),

Prema Zakonu o kreditnim institucijama, banke su dužne da sprovode mjere identifikacije i verifikacije klijenata u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

To uključuje obavezu da klijent ima važeći identifikacioni dokument.

Iz UBCG su apelovali na sve građane da ispune ovu zakonsku obavezu, kako bi se izbjegle neugodnosti.

- Moramo naglasiti da je MUP vrlo kvalitetno uredio ovaj proces, da se sve završava brzo i efikasno, i da zbog toga nema opravdanja da se ne ispuni ova obaveza. Svakako, u MUP-u možete dobiti sve sugestije i inpute na koji način riješiti ovo pitanje – poručio je Pejaković. s. P.

Vanredna Skupština dioničara Instituta ,,Simo Milošević“ zakazana za 21. oktobar

Institut ,,Simo Milošević“

na 152.070 akcija - precizirano je odlukom. Pravo kupovine akcija imaju oni koja su akcionari na dan donošenja odluke. Iz Instituta su podsjetili da se odluka o emisiji redovnih akcija po osnovu javne ponude, donosi većinom glasova pris-

utnih ili zastupanih akcionara, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi zastupnici koji posjeduju najmanje dvije trećine dionica. Vanredna Skupština dioničara će se održati u objektu druge faze Instituta sa početkom u 11 sati. r. e.

Jedan od ponuđača na tenderu za davanje u koncesiju aerodroma pokrenuo postupak pred Upravnim sudom

Kompanija CAAP podnijela tužbu Komisije za koncesije

PODGORICA - Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) juče je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u.

Kompanija CAAP je, prema saznanjima naše redakcije, zatražila da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprovela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.

NarušeNa zakoNitost U CAAP-u smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore. Prema saznanjima Pobjede, u tužbi su podnijeti brojni razlozi, uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. Kompanija CAAP je takođe zatražila da sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja odluke.

Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.

U četvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno

rješenje nema izvršni karakter. Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.

Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije

za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku. Prigovor Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corpo-

Aerodrom Podgorica

Bratislav Pejaković

koncesiju crnogorskih sudom

CAAP tužbu protiv koncesije

ration (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova. Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.

Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka. U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.

Promjena kriterijuma

Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim

PODGORICA – Ni nakon skoro deceniju otkada su država i HTP Budvanska rivijera inicirale raskid ugovora o privatizaciji Hotela As ne nazire se kraj ovom postupku pred Privrednim sudom.

Ne nazire se kraj postupka pred Privrednim sudom

Država gotovo

tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.

U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.

U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.

Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.

To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.

Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.

U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja, nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu, bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.

Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU. S. PoPoViĆ

Neispunjenost procesnih uslova za održavanje ročišta, penzionisanje i promjena sudija, te aktivnosti tužilaštva u vezi privatizacije Hotela As, neki su od razloga zbog kojih posljednje četiri godine nije održano nijedno ročište. Kiparska Montena invest, ruska i crnogorska Nega turs te vlasnik Neđeljko Gardašević tuženi su u sporu u kojem država traži raskid ugovora za nikada izgrađen hotel na obali mora u Perazića dolu, koji je prodat za pet miliona tadašnjih njemačkih maraka, uz obavezu ulaganja od 22 miliona.

Država, osim utvrđenja da je ugovor raskinut, traži da se sva imovina prepiše na nju, dok je kao eventualni tužbeni zahtjev postavila da joj se isplati novčana protivvrijednost imovine, dodatna tri miliona zbog nemogućnosti aktiviranja bankarske garancije za koju se ispostavilo da je bila lažna, te još milion zbog nedostavljanja garancije.

j oš dVa SP ora

Iz ovog, proizišla su još dva spora, pa je crnogorska Nega turs podnijela protivtužbu za slučaj da se usvoji zahtjev države kojom traži odštetu u protivvrijednosti hotela od preko 47 miliona eura. U drugom postupku ova kompanija traži ništavost aneksa ugovora o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaji Hotela As iz 2014. godine tvrdeći da kao vlasnica hotela u trenutku njegovog potpisivanja, nije bila ugovorna strana. Tvrdili su da je od značaja da se stopira spor koji je država pokrenula za raskid ugovora, dok se ne odluči o ništavosti aneksa, ukazujući da je to prethodno pravno pitanje. Ipak, sutkinja Marija Adžić je bila suprotnog stava te je prekinula postupak u vezi ništa-

deceniju pokušava da raskine ugovor o prodaji Hotela As

Kiparska Montena invest, ruska i crnogorska Nega turs te vlasnik Neđeljko Gardašević tuženi su u sporu u kojem država traži raskid ugovora za nikada izgrađen hotel na obali mora u Perazića dolu, koji je prodat 2002. godine za pet miliona tadašnjih njemačkih maraka, uz obavezu ulaganja od 22 miliona

vosti aneksa dok se spor oko raskida ugovora pravosnažno ne okonča.

- Od osnovanosti tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđivanje raskida ugovora o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaji Hotela As zaključenog između Vlade, Nega turs iz Moskve i Aneks I ugovora zaključen između Vlade i Nega turs i Montena invest, po nalaženju suda zavisi i osnovanost tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stva-

Apelacioni sud ukinuo presudu Gardaševiću

Apelacioni sud ukinuo je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Neđeljko Gardašević osuđen na godinu zatvora zbog zloupotreba ovlašćenja u privredi i predmet vratio na ponovno suđenje.

Iz Apelacionog suda su u utorak saopštili da su, nakon sjednice vijeća, 3. septembra, donijeli rješenje kojim su uvažili žalbu branioca Gardaševića, ukinuli presudu Višeg suda u Podgorici od 24. marta i vratili predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Oni su podsjetili da je presudom Višeg suda Gardašević oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba ovlašćenja u privredi i osuđen na godinu zatvora, i da je obavezan da na ime imovinsko-pravnog zahtjeva državi Crnoj Gori plati tri miliona eura. Odlučujući o žalbi branioca okrivljenog, vijeće Apelacionog suda ju je uvažilo i ukinulo prvostepenu presudu. - Nalazeći da je donijeta uz počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, na koje povrede ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti, jer prvostepena presuda ne sadrži jasne i dovoljne razloge u pogledu odlučnih činjenica, što i predstavlja zakonom propisan razlog za ukidanje prvostepene presude - kaže se u saopštenju.

ri, jer se ne može tražiti utvrđenje ništavosti raskinutog ugovora, te odluka o raskidu osnovnog ugovora i aneksa će imati neposredan uticaj na pravnu osnovanost i potrebu odlučivanja o ništavosti aneksa iz kog razloga su ispunjeni uslovi iz ZPP za prekid postupka – odluka je sutkinje Adžić.

I sam ovaj postupak godinama se odlagao, pa je pripremno ročište zaključeno nakon četiri godine. Nega turs, osim države, tuži i rusku Negu i kiparsku Montenu tvrdeći da se tužba države za raskid ugovora zasniva upravo na, za njih, spornom aneksu.

n ištaV no St anek Sa U tužbi za ništavost aneksa navodi se da je Nega turs Montenegro pravo svojine na Hotelu As stekla od tadašnje majke firme Nega turs Moskve koja je 2002. godine kupila ovaj hotel. Ugovor je, kako navode, zaključen sa Budvanskom rivijerom kao prodavcem i Vladom Crne Gore kao fiducijarnim povjeriocem. Osim ovoga, ruski Nega turs je 2006. sa državom zaključio ugovor o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaji Hotela As, dok je aneks tog ugovora, kako navode, zaključen 2014. godine u momentu kada je pravo svojine bilo upisano na crnogorski Nega turs. To su, kako navode, morale znati i drža-

va i ruska Nega turs i Montena invest, koje su bez njihove saglasnosti i učešća zaključile aneks, kojim je ugovoreno da u slučaju neispunjenja obaveza, posljedice nastupaju po crnogorsku Nega turs, koja nije bila ugovorna strana. Tim aneksom je definisano ulaganje kiparske Montene u izgradnju hotela u skladu sa novim investicionim planom, kao i posljedice u slučaju da se ne realizuju obaveze, a koje bi mogle dovesti do gubitka svojinskih prava Nega tursa Montenegro. Predviđeno je pravo države da u slučaju neispunjenja ovih obaveza, raskine ugovor o kupoprodaji, preuzme hotel i naplati štetu. Time se definiše povraćaj nepokretnosti koje nijesu u vlasništvu Montene, navode u tužbi i ukazuju da ni država, koja u sporu za raskid traži utvrđenje prava svojine ni sama nije bila raniji vlasnik hotela, već Budvanska rivijera. Smatraju da je aneks morao biti zaključen kod notara, koji bi, kako navode, sa sigurnošću odbio zaključenje, jer lice koje je vlasnik nije potpisnik. Osim toga, kako tvrde, taj aneks nije ni stupio na snagu imajući u vidu da jedan od članova propisuje da je uslov za to ovjera, do koje nikada nije došlo. Prema podacima sa sajta Privrednog suda, ročište po tužbi države još nije zakazano. m. LekoViĆ

Hotel As

d. mijatović

Otkriveni propusti u liječenju preminule porodilje Drite Tafe

PODGORICA – Nalaz

Komisije za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije, dostavljen Ministarstvu zdravlja Crne Gore, ukazuje da u liječenju Drite Tafe nijesu ispoštovani svi medicinski standardi, zbog čega je porodica, preko advokata Liridona Sefe, podnijela dokaz Višem državnom tužilaštvu.

Ta eksterna komisija je 26. 8. 2025, na zahtjev Ministarstva zdravlja Crne Gore, sačinila nalaz i mišljenje povodom stručnog rada i pregleda medicinske dokumentacije preminule Drite Tafe. Dokument je Ministarstvu zdravlja dostavljen je 17. 9. 2025. godine. U izjavi koju potpisuje advokat Liridon Sefa, punomoćnik porodice preminule, naglašava se da iz sadržine pomenutog nalaza jasno i nedvosmisleno proizilazi da je bilo određenih propusta prilikom liječenja Drite Tafe, te da u konkretnom slučaju nijesu ispoštovani svi medicinski standardi.

- Navedeni nalaz je kao dokaz dostavljen Višem državnom tužilaštvu na dalje utvrđivanje svih pravno relevantnih činjenica – piše u tom obraćanju.

Porodica i njihov pravni zastupnik dodaju da detalje samog nalaza i mišljenja, kao ni njegovu punu sadržinu, u ovoj fazi ne mogu iznositi – prvenstveno zbog nesmetanog vo-

U izjavi koju potpisuje advokat

Liridon Sefa, punomoćnik porodice preminule, naglašava se da iz sadržine pomenutog nalaza jasno i nedvosmisleno proizilazi da je bilo određenih propusta prilikom liječenja Drite Tafe, te da u konkretnom slučaju nijesu ispoštovani svi medicinski standardi

đenja krivičnog postupka, a najviše radi zaštite prava porodice preminule. Posebno ističu da je riječ o zaštiti maloljetne djece, kako ona ne bi bila izložena medijskom pritisku, komentarima i opštem pritisku javnosti.

Crnogorske komisije nijesu našle propuste

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je nakon smrti Drite Tafe kazao da će tražiti formiranje nezavisne eksterne komisije. Kazao je da su izabrali komisiju iz Slovenije kako niko ne bi mogao da utiče na ljekare koji će ocijeniti odgovornost. Ministar Šimun je nakon smrti porodilje kazao da niko neće biti pošteđen odgovornosti te da će svu dokumentaciju izuzetu o liječenju pacijentkinje u Opštoj bolnici Bar i u KCCG, uz zdravstveno-sanitarne nadzore i sve ostale segmente, poslati u Sloveniju na dodatno vještačenje.

Pobjedi iz Ministarstva zdravlja juče nijesu odgovorili na molbu za komentar ovog nalaza, s obzirom na to da su crnogorske komisije koje su kontrolisale Opštu bolnicu u Baru, u kojoj se Drita porodila, ali i Klinički centar Crne Gore u kome je nakon rutinske operacije preminula, saopštile da su sve medicinske procedure ispoštovane. Iz KCCG su Pobjedi ranije kazali da je preminula porodilja Drita Tafa liječena u skladu sa savremenim medicinskim principima i pravilima struke. To je nalaz Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. Pobjedi je tada iz KCCG saopšteno da je nažalost došlo do progresivnog i brzog urušavanja metaboličkog i imunološkog sistema i smrtnog ishoda, bez obzira na to što su adekvatno i blagovremeno sprovedeni svi terapijsko dijagnostički postupci i što je primjenjivana sva potrebna

terapija preventivno i pravovremeno.

Pojasnili su da je Komisija KCCG izvršila analizu medicinske dokumentacije, u vezi sa bolničkim liječenjem u KCCG, u dva navrata tokom kojih je liječena u toj instituciji. Razmotrena je i dostupna medicinska dokumentacija tokom perioda liječenja van ustanove između dva bolnička liječenja.

Kažu da nije analiziran obdukcioni zapisnik, koji je dio tužilačkih spisa i svakako nije predmet rada ove komisije. U Opštoj bolnici Bar je u novembru prošle godine sprovedena kontrola, i Komisija je i u toj ustanovi utvrdila da su u li-

ječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima. Drita Tafa porodila se 13. septembra u Opštoj bolnici Bar, a narednog dana je, zbog sumnje na komplikacije, upućena u KCCG, gdje je bila do 25. septembra. Otpuštena je i došla na zakazanu intervenciju 30. oktobra. Nakon intervencije, došlo je do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja i ona je preminula 2. novembra u Kliničkom centru u Podgorici. Smrt ove porodilje ispituje i Više državno tužilaštvo, koje ima i konačni obdukcioni nalaz i mišljenje vještaka. Više državno tužilaštvo je ta-

kođe angažovalo nezavisne vještake u ovom slučaju na čije su mišljenje i čekali da bi u okviru svojih nadležnosti istraživali da li je i ko kriv za smrt porodilje.

propusti i protesti Arben Tafa, Dritin suprug, u iskazu policiji, koji je na sjednici Odbora za zdravstvo pročitao poslanik Miloš Konatar, naveo je da se nakon porođaja i operacije žalila na jake bolove, da je sjutradan upućena u KCCG, te da joj je ljekarka V. Đ. kazala: „Idi i spašavaj glavu“. Opisao je i njen boravak u KCCG i navode ljekara koji su iskazali sumnju da je nastupila sepsa. Kazao je

Odluka suda predsjedniku i članovima Savjeta RTCG najavljena za 23. septembar, terete se za zloupotrebu službenog položaja u

PODGORICA - Na jučerašnjem ročištu u Osnovnom sudu, predsjedniku i članovima Savjeta RTCG, po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva zbog navodnog nezakonitog imenovanja generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, saslušane su završne riječi advokata i članova Savjeta. Sutkinja Dragana Lubarda najavila je odluku suda za 23. septembar u 10 sati.

Podgoričko ODT ranije je podnijelo optužni prijedlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG. Terete ih za zloupotrebu službenog položaja u saizvršilaštvu. Optužni prijedlog podnijet je protiv Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića

Tužilac Igor Šćekić rekao je da je jasno dokazano ono što se okrivljenima stavlja na teret. - Generalni direktor RTCG Boris Raonić nije ispunjavao uslove iz Zakona o nacional-

nom emiteru, a okrivljeni su odlučili da se ogluše o zakonske odredbe i donijeli odluku da se on mora izabrati. Savjet ne može biti iznad zakona i dužan je da, bez obzira na sve, poštuje sudske presude - rekao je on.

Dodao je da o povlašćenom položaju Raonića u odnosu na ostale govori i potez Bojana Baće, koji je podnio ostavku, razumijevajući da će biti predmet krivičnog postupka. - Svojim postupanjem okrivljeni su imali jasnu namjeru da

Raoniću pribave protivpravnu korist - istakao je Šćekić. Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević kazao je da se osjeća, u jednom smislu, uzvišeno zato što je, kako je naveo, radio pošteno i dao rezultate koje su svi primijetili. Dodao je da se istovremeno osjeća i poniženo jer mora da svoj pošten rad brani na sudu. Drljević je u završnoj riječi rekao da je radio najbolje što je znao i u skladu sa mandatom koji mu je povjerila Skupština. - Sve se ovo dešava dok dio medija vodi besprizornu kampanju, a jedan dio njih ima prste upletene u sve ovo. Očekivao sam da tužilac povuče optužbe. Mislim da je tužilac napravio mnoge greške koje će dovesti do toga da, kada se sretnemo, pogled skrene u drugu stranu. Ponosan sam

na sve što smo uradili za ove četiri godine. U cjelosti odbacujem navode tužilaštva i nadam se oslobađajućoj presudi, jer je ona jedina realna. Sve drugo bilo bi nezamislivo - istakao je Drljević.

On je naglasio da je državni tužilac Igor Šćekić mijenjao optužnicu i pravio brojne greške. Članica Savjeta Amina Murić kazala je da je bijesna na tužilaštvo jer, kako je istakla, kao građanka plaća i očekuje pravdu. - Nakon svega što smo vidjeli i nakon svega što sam prošla, kao profesor engleskog jezika i književnosti, mislim da je tužilac sada svjesniji da nijesmo izvršili nikakvo krivično djelo. Sasvim je svjestan da je plasirao pravno pogrešan stav. Nažalost, ne goni se on zbog toga, već smo mi neosnovano

na optuženičkoj klupi - kazala je Murić. Naod Zorić naveo je da je sve radio odgovorno i da je umjetnik. Odbacio je sve navode optužbe i podržao stavove branioca.

- Ispoštovali smo presudu i saslušao sam mišljenja pravnih stručnjaka - ja nisam pravnik, pa sam svoj rad usmjeravao prema mišljenjima lica koja su adekvatna da mi pruže prave podatke - kazao je Zorić. U završnoj riječi advokat Miloš Vukčević je kazao da je tužilac Šćekić zloupotrijebio procesna prava i da nije trebalo da produžava proces. Advokat Bojan Zeković izjavio je da ne postoji krivično djelo koje se okrivljenima stavlja na teret, dodajući da je tužilaštvo u više navrata mijenjalo optužnicu.

Sa protesta u Ulcinju na kojem se tražila odgovornost za smrt Drite Tafe

Veselin Drljević nakon suđenja

i da je informacije dobijao od žene koja je sa Dritom bila u sobi. Drita Tafa je preminula, a dijete koje je rodila je dobro i zdravo.

Na sjednici Odbora je tada dr Šimun kazao da je takvo obraćanje ljekara nedopustivo. Takođe, na to što se suprug informisao o zdravlju supruge razgovarajući sa pacijentkinjom koja je sa njom bila u sobi, ministar kaže da mora postojati komunikacija između ljekara i porodice.

Kada je riječ o barskoj bolnici, najavio je da postoji praznina, ali da su u pregovorima sa kvalitetnim ljekarima koji će doći da rade.

- Da bismo vratili povjerenje u bolnicu, moramo da budemo realni i posložimo stvari kakve jesu – kazao je on.

Iz Ministarstva zdravlja ranije je saopšteno da ljekarka koja je učestvovala u porođaju preminule porodilje iz Ulcinja Vesna Đokvučić više ne radi u Opštoj bolnici u Baru. Direktor te zdravstvene ustanove Igor Karišik saopštio je, nedugo nakon smrti porodilje, da je Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici zaključila da su u liječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima.

Zbog smrti Drite Tafe, 7. novembra u Ulcinju je održan masovni protest na kojem su članovi porodice, predstavnici civilnog sektora i više hiljada građana pozvali nadležne da ispitaju okolnosti pod kojima je ona preminula. Jedan protest je održan i prije tri godine, kada je u barskoj bolnici nakon porođaja preminula Ajla Hot, čija porodica još traži odgovore na pitanja - zbog čega se to desilo i ko je odgovoran.

J. MARTINOVIĆ

u saizvršilaštvu

Advokat Vladan Bojić, koji je imao podužu završnu riječ i govorio više od sat i po, rekao je da kada država počne da optužuje proizvoljno, onda više niko nije siguran. Advokat Tomica Knežević konstatovao je da optužni prijedlog ODT Podgorica predstavlja kapitulaciju tužilaštva pred medijskom hajkom. Jedan od advokata, Velibor Marković, ukazao je da su netačni navodi iz završnih riječi da je Miranović mijenjao odbranu.

- Ako je moj vlastodavac na glavnom pretresu dopunio svoju odbranu i rekao da nije glasao, onda su isto učinili i ostali okrivljeni, koji su, za razliku od iskaza pred SDT kada su bili neodređeni, kazali da su glasali - poručio je Marković.

H. JANKOVIĆ

Piše:

Dr Ivana VOJINOVIĆ

direktorica Centra za klimatske promjene UDG

Crna Gora je prije 34 godine, u predvečerje promjena koje će napisati noviju istoriju ovog regiona, napravila presedan u svjetskim razmjerama kada je Skupština, zasijedajući na Žabljaku, 20. septembra 1991. godine, usvojila Deklaraciju kojom se Crna Gora proglašava ekološkom državom. Po prvi put je jedna država sebe definisala ne prema ideološkom obrascu, ne prema etničkoj pripadnosti, već prema dubokom etičkom odnosu prema prirodi. Ubrzo nakon proglašenja, naš region je potonuo u ratne sukobe. Umjesto da gradimo temelje održivog razvoja i institucionalnu arhitekturu koja bi ovu viziju sprovela, suočili smo se sa razaranjem društvenih i ekonomskih struktura. Početkom XXI vijeka, konkretno sa obnovom nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se opredjeljuje da ide putem održivosti, te u Ustavu potvrđuje status ekološke države.

PRIRODA NAJVEĆI

SAVEZNIK

Najveći saveznik u očuvanju ekološke supstance Crne Gore do sada je bila sama priroda. Istraživanja crnogorskog biodiverziteta, naročito ona koja se sprovode u procesu uspostavljanja Natura 2000 mreže, ukazuju da uprkos brojnim pritiscima Crnu Goru, kako 1991. godine tako i 2025. godine, odlikuje izvanredan biodiverzitet sa visokim stepenom endemizma, što našu državu svrstava u tzv. vruće tačke svjetskog biodiverziteta. Na svega 13.812 km2 teritorije može se naći najraznovrsniji biljni svijet od čak 3.250 vrsta, od kojih su 392 endemične za Balkansko poluostrvo. Indeks broja vrsta po jedinici površine je među najvećim u Evropi. U Crnoj Gori živi preko 13.000 vrsta životinja, uključujući rijetke i ugrožene, poput balkanskog risa i kudravog pelikana. Crna Gora je i stanište za više od polovine evropskih vrsta ptica. Naša država se nalazi među tri najpošumljenije države u Evropi, sa šumama koje pokrivaju 60 odsto teritorije. Nacionalna mreža zaštićenih područja pokriva 13,9 odsto teritorije, od čega najveći dio ili 7,3 odsto čini pet nacionalnih parkova. Imamo i tri morska zaštićena područja, kao i šest područja koja su pod međunarodnom zaštitom u okviru UNESCO i Ramsar Konvencije. U Nacionalnom

Crna Gora – 34 godine ekološke države: Između ideala i realnosti

Iako je inicijalna vizija izgradnje Crne Gore kao ekološke države bila progresivna i ambiciozna, realnost na terenu ukazuje na mješavinu pozitivnih pomaka i ozbiljnih izazova. Ekološka država, onako kako je proklamovana na Žabljaku, gradi se svakodnevnim odlukama o propisima koje usvajamo, projektima koje odbijamo, šumama koje čuvamo i djeci koju učimo. Njena izgradnja je proces koji se potvrđuje u budžetima, zakonima i politikama koje će stanje suštinski promijeniti

parku Durmitor, prašuma Crna poda, starosti oko 500 godina, predstavlja planetarnu vrijednost. Prašumski rezervat bukove šume u Nacionalnom parku Biogradska gora, jedna je od posljednje tri preostale prašume u Evropi. U zadnjih 20 godina, osnovane su institucije poput Agencije za zaštitu životne sredine i Eko fonda. Uspostavljena je državna mreža za praćenje kvaliteta vazduha, koju čini 10 automatskih stanica, a podaci o kvalitetu vazduha dostupni su u realnom vremenu. Izgrađene su dvije regionalne sanitarne deponije otpada u Podgorici i Baru, shodno tehničko-tehnološkim standardima EU, a operativno je i 10 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Završena je sanacija brojnih crnih ekoloških tačaka. Privodi se kraju velika ekološka rekonstrukcija TE „Pljevlja“ i sa njom otpočeli su četiri decenije očekivani radovi na toplifikaciji Pljevalja. Usvojeno je više od 100 zakona harmonizovanih sa EU propisima, uključujući i ratifikaciju gotovo svih međunarodnih konvencija. Postali smo jedna od prvih država

na svijetu koja je 2016. godine donijela Nacionalnu strategiju održivog razvoja, usklađenu sa ciljevima Agende 2030 i 17 ciljeva održivog razvoja. Kao krunu svega navedenog, Crna Gora je 2018. godine u pregovorima sa Evropskom unijom, kao prva država Zapadnog Balkana otvorila Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene.

DALEKO OD IDEALA

Ipak, Crna Gora obilježava 34 godine od proglašenja ekološkom državom u stanju koje je daleko od ideala postavljenih 1991. godine, sa ožiljcima koje su ostavile urbanizacija, neodrživa prenamjena upotrebe zemljišta, bespravna sječa šuma, uticaj klimatskih promjena, kao i nedovoljna briga o za-

štiti biodiverziteta, sa labavim ili nedostajućim upravljačkim mehanizmima zaštićenih područja. I dalje bilježimo nedostatak kapaciteta, i na državnom i lokalnom nivou, kao i neprihvatljivo ograničeno finansiranje ove politike, uključujući i nizak stepen apsorpcije EU fondova. Problem je u nedosljednoj primjeni zakona, nedostatku ekološke infrastrukture, ali i u načinu na koji se mi kao građani ophodimo prema prirodi, sa sporom promjenom loših navika. Inspekcijski nadzor često nije dovoljno efikasan, a kazne za kršenje propisa nijesu dovoljne ili se ne izriču da bi obeshrabrile neodgovorno ponašanje. Borba protiv eko kriminala je na samim počecima. Rijeke u Crnoj Gori, poput Će-

hotine, Morače, Ibra, Zete, Lima i Bojane, sve su zagađenije, zbog ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda, neadekvatne primjene mineralnih đubriva u poljoprivredi, nepoštovanja propisanih zona sanitarne zaštite i sl. Kanalizaciona mreža nije u cjelosti izgrađena i rekonstruisana, a isto se odnosi i na postrojenja za tretman otpadnih voda i sistem vodosnabdijevanja. Crna Gora hronično pati od zagađenja vazduha. Više od 51 odsto stanovništva živi u gradovima u kojima kvalitet vazduha nije zadovoljavajući. To se posebno odnosi na Pljevlja, Bijelo Polje, Podgoricu i Nikšić, pa je po Izvještaju OECD-a i Evropske komisija, Crna Gora na trećem mjestu u Evropi po najsmrtonosnijem vazduhu. Na teritoriji naše države popisano je 346 neuređenih odlagališta, koja se moraju sanirati. Selektivno sakupljanje otpada ne funkcioniše, a godinama se ne uspijeva napraviti iskorak po pitanju povećanja stope reciklaže. Kasni se sa izgradnjom infrastrukture za tretman i upravljanje otpadom, posebno u sjevernom regionu u kojem i dalje dominiraju privremena odlagališta otpada. Prva ekološka država na svijetu na današnji dan nema Nacionalnu strategiju biodiverziteta, kao ni Nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha i Lokalne planove za ugrožene gradove. Pet godina čekamo i Državni plan upravljanja otpadom. Iako je inicijalna vizija izgradnje Crne Gore kao ekološke države, bila progresivna i ambiciozna, realnost na terenu ukazuje na mješavinu pozitivnih pomaka i ozbiljnih izazova. Ekološka država, onako kako je proklamovana na Žabljaku, gradi se svakodnevnim odlukama o propisima koje usvajamo, projektima koje odbijamo, šumama koje čuvamo i djeci koju učimo. Njena izgradnja je proces koji se potvrđuje u budžetima, zakonima i politikama koje će stanje suštinski promijeniti. A da bi se izgradio ekološki identitet, svaki građanin Crne Gore svojim ponašanjem treba da doprinese rješavanju ekoloških problema i shvati ekološku državu kao razvojni pravac i znak prepoznatljivosti Crne Gore u međunarodnim okvirima. Iako je, prema Izvještajima Evropske komisije napredak u pregovorima u Poglavlju 27 ograničen u zadnjih nekoliko godina, upravo smo kroz proces evropskih integracija na pravom putu da dovedemo stanje životne sredine na nivo standarda EU. Ako rezultati izgradnje Crne Gore kao ekološke države nijesu onakvi kakvi su očekivani u protekle tri decenije, sada je pravi momenat da Crna Gora pokuša da uspostavi novi postulat izgradnje Crne Gore kao ekološke, ali i klimatski neutralne, resursno efikasne i zelene ekonomije, što su mega trendovi XXI vijeka, a sve sa čvrstim korijenima u izvornom konceptu iz 1991. godine „Crna Gora - ekološka država“.

Svečana sjednica Skupštine na kojoj je Crna

Gora proglašena za ekološku državu, Žabljak 1991.

Udruženje ,,Nijeste sami“ koje okuplja roditelje djece s autizmom juče održalo protest ispred Vlade zbog ignorantskog odnosa sistema, ćutanja i nemara nadležnih

Ako ne znate da date prava našoj djeci, podnesite ostavke

PODGORICA - Roditelji djece sa autizmom juče su protestovali ispred Vlade Crne Gore, tražeći da sistem obezbijedi usluge i podršku za njih, a da nadležni podnesu ostavke ako nijesu sposobni da to omoguće. Zatražili su od Glavnog grada da se za 15 dana odredi lokacija za izgradnju dnevnog centra, momentalnu ostavku ministra Damira Gutića, kao i da se u Skupštini donese zakon o roditelju hranitelju i staratelju.

Poručili su da traže samo osnovna prava, jer su roditelji zbog nefunkcionalnog sistema preuzeli uloge stručnjaka, te da su iscrpljeni i fizički i finansijski.

- Ovo je tek početak. Dovešćemo cijelu Crnu Goru ako treba, nećete ga zadržati u Vladi, blokiraćemo vas - rekao je roditelj Goran Laković, ispred NVU „Nijeste sami“ koja je organizovala protest.

On je dodao da vlasti treba da odvoje novac za sistemsku podršku, te da ne žele da se sredstva od prodaje imovine stečene kriminalom usmjere za njihove potrebe.

Roditelji djece sa autizmom okupili su se ispred Vlade Crne Gore i dali rok od 15 dana da se odredi lokacija dnevnog centra. Traže momentalnu ostavku ministra Damira Gutića i donošenje zakona o roditelju hranitelju i staratelju, ističući da se bore za osnovna prava i dostojanstvo svoje djece

- Kad kažu da ne možemo da izvadimo krv djetetu, nema termina, dijete ide kod ministra. Gospodine Gutiću, momentalno podnesite ostavku zbog laži i obmane. Milojko Spajiću, pozovite ministra na

Kabinet predsjednika - Nema sistemskog odgovora države

Iz kabineta predsjednika Jakova Milatovića juče je poručeno da država izdvaja milione eura za liječenja u inostranstvu, dok bi se tim sredstvima mogli otvoriti moderni centri u zemlji, gdje bi porodice bile zajedno, a djeca dobijala adekvatnu podršku kod kuće.

Iz kabineta je istaknuto da u ovoj oblasti izostaje sistemski odgovor države, te da se porodice često susreću sa ćutanjem i zatvorenim vratima institucija.

- Crna Gora mora pod hitno reformisati sistem podrške djeci sa smetnjama u razvoju. Potrebno je više stručnjaka, bolji uslovi rada i stvarna inkluzija. Kao najbolji primjer

nedostatka kapaciteta navodimo dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju u Podgorici, koji trenutno ima svega 20 mjesta. Zabrinjava nedostatak defektologa i logopeda, kao i to da postojeći centri funkcionišu u neuslovnim prostorimasaopšteno je iz kabineta. Pozivaju na osnivanje Instituta za rani razvoj i inkluziju, koji bi na jednom mjestu objedinio dijagnostiku, ljekarske preglede i rad stručnjaka - psihologa, terapeuta, logopeda, defektologa i fizioterapeuta. - To nije privilegija, već elementarno pravo djece i obaveza države. Ukazujemo i na značaj prava na ranu inter-

ostavku - rekao je on.

Protestu su prisustvovali i predstavnici raznih nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i prava djece, ali i pojedine ličnosti iz javnog života.

venciju, ključnu za razvoj i podršku, i prava roditelja na rad sa polovinom radnog vremena i opravdanim odsustvom, koje im se često uskraćuje - naglašavaju iz kabineta.

Upozoravaju da izostaje inkluzija, koja bi trebala biti stub obrazovnog sistema, zbog nedostatka obuke za nastavnike i neadekvatnog angažovanja asistenata.

Ističe se da je zabrinjavajuće što se u javnom prostoru odgovornost za neuspjehe prebacuje na roditelje, umjesto da se gradi sistem koji pruža podršku. - Djeca sa autizmom i njihovi roditelji ne traže ništa više od onoga što im pripada - uslove za dostojanstven život, šansu za razvoj i ravnopravan položaj u društvu. To je test naše humanosti i snage naših institucijazaključuje se u saopštenju.

Katarina Jušković iz NVU „Nijeste sami“ kazala je da su se okupili jer njihovi zahtjevi nijesu ispunjeni. Istakla je

da traže otvaranje dnevnih centara, registra, inkluziju po mjeri djeteta, dostupnije logopedske tretmane, te osnaživanje roditelja.

- Kao majka, kažem da moramo da se borimo za dostojanstveniji život. Imamo pravo na to, kao svaki građanin Crne Gore - rekla je ona.

Dr Ivan Krgović, dječji psihijatar, poručio je da se u srećnim zemljama ljudi bave razvojem vještačke inteligencije, dok Crna Gora energiju ulaže da se izbori za osnovna ljudska prava.

- Ta prava političari obećavaju decenijama, a od toga nemate ništa. U zadnjih šest godina suočavamo se sa manipulacijama i obmanamarekao je. Upozorio je da država stagnira jer je prije pola godine dat rok za promjene.

- Neka borba bude neprestana. Neka bude što biti ne može. Do pobjede - poručio je on.

od borbe

Treba da gradimo sistem ispočetka koji će biti idealan za sve. Više nemamo vremena da čekamo. Ovdje smo ne samo zbog svoje djece, već i zbog drugih koji će dobiti dijagnozu, a vi ih nećete tretirati kao ravnopravne građane - kazala je Tamara Pejović

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić istakla je da joj je građanska i aktivistička dužnost da bude tu i da ne ćuti.

- Moja domovina mene gazi, tu je takav transparent. Da to promijenimo, zato sam tu. Predstavnici Vlade i institucija takođe su trebali da budu ovdje - naglasila je ona. Dodala je da Vlada mora da radi i ne može imati izgovore, te da ako nijesu u stanju da rade svoj posao, treba da podnesu ostavku i odu. Sabina Dečević pitala je vlast: vrijedi li vam plata u odnosu na naš dugogodišnji trud i mučenje? Majka djeteta sa autizmom Tamara Pejović kazala je da, nažalost, ponovo moraju da se bore.

- Treba da gradimo sistem ispočetka koji će biti idealan za sve. Više nemamo vremena da čekamo. Ovdje smo ne samo zbog svoje djece, već i zbog drugih koji će dobiti dijagnozu, a vi ih nećete tretirati kao ravnopravne građane - kazala je ona. Poručila je da nije zamišljala da mora svakodnevno da se bori za osnovna prava svog djeteta.

- Moj san nije luksuz. Moj san je pravo - rekla je. Dodala je da moli predstavništvo EU da pomogne i da zaustavi određena poglavlja dok se ne pogleda istini u oči.

- Vidite mališane koji su uskraćeni za minimum dostojanstva - pozvala je ona nadležne.

Kazala je da zbog nerada niko od nadležnih ne snosi odgovornost.

- Obraćam se Vladi, tražim od vas da imate u vidu našu djecu. Gotovo da nemaju nikakvu podršku sistema. Ovo nije trošak, nego investicija u budućnost - poručila je. Roditelji djece sa autizmom održali su protest i 2. aprila, a i pored obećanja, njihove zahtjeve država ignoriše.

- Ništa značajno nije urađeno što bi promijenilo situaciju djece sa autizmom i djece sa teškoćama u razvoju nabolje, i zato ćemo ponovo sa istim zahtjevima protestovati ispred Vlade - poručio je Goran Laković, ispred NVU „Nijeste sami“. On je Pobjedi prije tri dana kazao da ne postoji zvanična adresa u državi sa kojom nijesu uspostavili kontakt i razgovarali. N. ĐURĐEVAC

Jedini transparent na protestu koji je objasnio sve probleme

Oni

za prava svoje djece ne odustaju

San svih roditelja nije luksuz nego pravo njihove djece

Milorad Dodik se zvanično povukao sa čela bosanskohercegovačkog entiteta

Ovlašćenja prenio na potpredsjednika iz HDZ-a

BANJALUKA - Potpredsjednik bh entiteta Republika Srpska Davor Pranjić iz redova Hrvatske demokratske zajednice potpisao je ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, čime je ozvaničeno da je Milorad Dodik na njega prenio ovlašćenja nakon što mu je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) na osnovu pravosnažne presude Suda BiH oduzela mandat predsjednika RS.

Mediji u BiH navode da je ukaz o proglašenju sa cijelim tekstom zakona objavljen u jučerašnjem Službenom glasniku RS.

N1 S arajevo ocjenjuje da se može reći da je ovaj potpisani ukaz sve otkrio jer njega može samo legitimizovati predsjednik RS-a, a to nije učinio Dodik već Pranjić što samim tim pokazuje da je on preuzeo tu funkciju. Takođe, nije poznato ni kada je zvanično Pranjić preuzeo ulogu predsjednika RS, jer je Dodik odavno bez mandata i sve je vjerovatnije da je on od ranije prenio navedena ovlašćenja na

Pranjića, međutim, sve je izašlo na vidjelo juče kada je potpisan pomenuti ukaz. Važno je istaći da je, iako je nebrojeno puta ponovio da ne priznaje, kako je govorio, neustavni Sud BiH i da neće priznati presude tog suda, Dodik u potpunosti priznao presudu kada je jednogodišnju zatvorsku kaznu zami -

jenio novčanom plaćajući 36.500 KM da ne ide u zatvor. Istovremeno je osporavao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata da bi se sada potvrdilo da je zvanično priznao da više nije predsjednik RS-a. A CIK mu je oduzeo mandat jer mu je pravosnažnom presudom Suda BiH zabranjeno političko djelovanje na šest godina.

Američki okružni sudija odbacio tužbu predsjednika SAD protiv Njujork tajmsa zbog klevete

Tramp ima 28 dana

da napiše novu

NJUJORK - Američki

okružni sudija Stiven Meridej odbacio je tužbu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa protiv Njujork tajmsa vrijednu 15 milijardi dolara zbog klevete. Meridej je naveo da je Tramp prekršio savezno procesno pravilo koje zahtijeva kratak i jasan navod razloga zbog kojih traži pravnu zaštitu, dodajući da tužba nije javni forum za uvrede niti zaštićena platforma za izlivanje bijesa protiv protivnika, prenosi Rojters. Meridej je dao Trampu rok od 28 dana da podnese izmijenjenu tužbu.

Tramp je pokrenuo tužbu protiv Njujork tajmsa zbog nekorektnog izvještavanja i komentara o njemu.

CIK je raspisao prijevremene izbore u RS-u koje je Dodik takođe osporavao i poručio da SNSD neće izaći na njih, ali prema ovom njegovom potezu je izvjesno da hoće jer je i zvanično prihvatio da RS nema predsjednika. Da li je ovim Dodik poručio da neće biti ni referenduma na kojem je rekao da će narod odlučivati o njegovoj političkoj karijeri,

saznat će se u skorijem periodu. Takođe, Pranjić je potpisao ukaz kojim je zvanično stupio na snagu novi Zakon o policiji i unu-

trašnjim poslovima RS-a, a koji je, veoma je važno istaći, sporan zbog činjenice da ovaj entitet uvodi rezervni sastav policije.

Viši sud u Novom Sadu donio odluku povodom prijedloga Tužilaštva u slučaju pada nadstrešnice

NOVI SAD - Viši sud u Novom Sadu odbio je prijedlog tužilaštva da odredi pritvor za 13 osumnjičenih u slučaju koji se vodi zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine kada je poginulo 16 osoba, a jedna osoba teško povrijeđena i Goranu Vesiću odredio kućni pritvor, a za 12 osoba tu mjeru produžio za tri mjeseca, prenosi N1.

Tramp je u objavi na društvenoj mreži Truth social naveo da se ,,degenerisani Njujork

Tužba je podnijeta sudu na Floridi, a optužuje Njujork tajms da je ,,portparol Demokratske stranke“ i navodi niz tekstova, uključujući podršku na naslovnoj strani demokratskoj kandidatkinji Kamali Haris uoči prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, prenio je Politiko.

tajms“ bavio ,,višedecenijskim laganjem o vašem omiljenom predsjedniku, porodici, poslu, Pokretu Amerika na prvom mjestu i naciji u cjelini“. - Njujork tajmsu je bilo dozvoljeno da o meni slobodno laže, da me blati i kleveće previše dugo i to sada prestaje - dodao je on.

Sud je Vesiću odredio kućni pritvor uz primjenu elektronskog nadzora i zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan u trajanju od tri mjeseca, saopšteno je iz tog suda. Takođe, sud je u odnosu na Anitu Dimoski, Jelenu Tanasković, Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić-Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković-Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić za tri mjeseca

produžio trajanje mjere zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora, uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je prije dva dana podiglo optužnicu protiv 13 osoba među kojima je i Vesić, kada je sudu i predložilo da im svima odredi pritvor. Podignutom optužnicom oni se terete za krivična djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstruk-

cije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu. Protiv Vesića, bivšeg ministra Tomislava Momirovića i još nekoliko osoba je pokrenuta i istraga zbog sumnje da su vršenjem koruptivnih krivičnih djela prilikom projekta ,,Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske željezničke pruge na relaciji Novi Sad – Subotica – državna granica (Kelebija)“, oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara. I u tom predmetu Vesiću je određen kućni pritvor.

Priredila: R. U.–I.

Davor Pranjić i Milorad Dodik

Ukaz objavljen u Službenom glasniku RS-a

Donald Tramp

Bivši predsjednik Crne Gore svjedočio u postupku protiv Agencije za sprečavanje korupcije

Đukanović: ASK sve ovo radi namjerno za interese moje

političke konkurencije

PODGORICA - Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović juče je u podgoričkom Osnovnom sudu kazao da je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) namjerno i nezakonito objavila njegove bankarske podatke kako bi se stvorila slika o njemu kao osobi nedostojnoj da obavlja najviše državne funkcije.

Đukanović je tužio ASK zbog odluke kojom je utvrđeno da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u vezi sa korišćenjem rivolving kartice Atlas banke.

- Pokušavaju da me predstave kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih - rekao je Đukanović.

On tvrdi da je ASK namjerno donijela odluku kojom je konstatovano da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, s ciljem da mu nanese štetu.

- Moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Moja interpretacija je da nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju kreditnu karticu. Moj sin je uplatio 16.000 na račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.

Bivši predsjednik

Crne Gore tvrdi da je ASK pokušala da mu nanese štetu optužujući ga da je prekršio zakon kada nije prijavio da je njegov sin uplatio 16.000 eura na račun Atlas banke. Đukanović je istakao da po zakonu i nije imao obavezu da prijavi ovu transakciju

On je ocijenio da je Agencija mogla jednostavno da provjeri sve podatke i da je na taj način pokazala neprofesionalnost. - Agencija je suprotno zakonu prekršila obavezu čuvanja tajne. Uvjeren sam da Agencija sve ovo radi namjerno, sebi daje za pravo da iznosi podatke o korišćenju moje kartice 2007, 2009, 2010. Dolazimo u paradoksalnu situaciju – predstavljaju mene kao nekoga ko krši zakon, a zapravo su oni ti - poručio je on.

Na pitanje sutkinje Valentine Vuković na koji način je povrijeđena njegova čast, Đukanović je kazao: „Osjećam se vrlo loše zbog toga, onoliko loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti, a sve to zbog uvjerenja da ASK služi mojoj političkoj konkurenciji.“

Dodao je da se cijela situacija teško odrazila na njega i njegovu porodicu.

- Ako neko 30 godina zavređuje povjerenje društva da obavlja

najviše funkcije, a onda se nađe neko ko ovako krši zakone, čini usluge jednoj političkoj partiji kako bi ostao direktor Agencije, logično je da se osjećam grozno - kazao je Đukanović. Podsjetio je i da je protiv čelnika ASK podnio više krivičnih prijava.

- Nije prvi put da se Agencija ovako odnosi prema meni, podnio sam više krivičnih prijava protiv čelnika ASK jer je i ranije nezakonito postupala

Nastavljeno suđenje bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije

Zaposleni u ASK-u pojasnili da ih je Perović isplaćivala za povećan obim posla

PODGORICA - Troje zaposlenih u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK)juče pred podgoričkim Višem sudom prilikom svjedočenja nijesu sporili da im je nekadašnja direktorica Jelena Perović isplaćivala varijabile i istakli da je to činila kada su imali prekovremene sate zbog povećanog obima posla.

Pojasnili su da nijesu bili upoznati sa procedurama u vezi sa tim isplatama kao i da nijesu imali uvid u odluke koje je donosila Perović. Niko od svjedoka nije potvrdio da su te isplate bile nezakonite.

Pored Perović, na optuženčkoj klupi za zloupotrebu službe-

nog položaja i falsifikovanje isprave je i njena nekadašnja pomoćnica Nina Paović. Svjedok Stefan Radunović je naveo da nije radio prekovremeno, niti su kad donošena rješenja da mu se isplati takav rad.

- Varijabile su se dobijale kada se obavljao povećan obim posla. Prekovremeni rad nijesam imao. Varijabile nijesam tražio, ali su mi isplaćivane –kazao je Radunović. On je naveo da je radio kao savjetnik za sukobe interesa i provjeru imovine i bio član radne grupe 2020. na poslovima utvrđivanja liste javnih funkcionera. Na pitanje specijalnog tužioca Jovana Vukotića, svjedok je

rekao da je kao član tima podnio finalni izvještaj koji je dostupan na sajtu ASK-a. Odgovarajući na pitanja advo-

kata Nikole Martinovića, naglasio je da je „kontinuirano postojao veliki broj predmeta“. - Od 2016. do 2020. imali smo

kada sam ja u pitanju - rekao je bivši predsjednik.

Na početku ročišta traženo je da se isključi javnost, ali je sutkinja Vuković odbila prijedlog.

- Nije ispunjen nijedan uslov za to - navela je ona, dodajući da su tužba i odgovor na tužbu bili dostupni javnosti.

Advokatica i sestra Mila Đukanovića, Ana Đukanović, podsjetila je da je „i po Zakonu o kreditnim institucijama i Zakonu o zaštiti podataka za-

branjeno iznošenje podataka o računima“.

- Rekli ste da sam davala izjave, a ja nijesam davala nikakve izjave medijima - kazala je ona, dodajući da dokumentacija koja potvrđuje navode iz tužbe postoji u predmetu pred Privrednim sudom.

Predložila je da se spisi predmeta dostave i ovom sudu, što je sud prihvatio.

Đukanović je tužio ASK zbog odluke kojom je proglašen prekršiocem Zakona o sprečavanju korupcije, jer navodno 2019. nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, u vezi sa revolving karticom Atlas banke.

On smatra da je time povrijeđeno njegovo pravo ličnosti i traži naknadu štete od 5.000 eura. Tvrdi da je Agencija iznošenjem podataka o njegovim računima prekršila obavezu čuvanja tajne.

U tužbi je takođe istaknuto da je Đukanović, tokom više od dvije decenije obavljanja najviših državnih funkcija, djelovao „časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti“, te da osporavana odluka ASK ima dalekosežne posljedice po njegov lični i profesionalni integritet. Sa druge strane ASK je osporila tužbene navode. B.R.

Svjedoci su pojasnili su da nijesu bili upoznati sa procedurama u vezi sa tim isplatama kao i da nijesu imali uvid u odluke koje je donosila Perović. Niko od svjedoka nije potvrdio da su te isplate bile nezakonite

više predmeta u radu. Pretpostavljam da su izborni procesi u Crnoj Gori uticali da imamo više predmeta, ali sa sigurnošću ne znam - dodao je.

Na pitanje specijalne tužiteljke Maje Janković, rekao je da nije upoznat da je „Nikola Lekić obavljao neke poslove u sektoru u kojem je bio načelnik“.

Odgovarajući na pitanje optužene Paović, on je kazao da u periodu kada je direktorica ASK-a bila Perović, javnih funkcionera je bilo 8.000, te da ih je sada oko 5.000.

Istakao je da ne zna da li je Perović radila u vrijeme državnih praznika, niti mu je poznato ništa u vezi njenih službenih putovanja.

- Nije mi poznato da se ona sastajala sa nekim zviždačem van Crne Gore. To nije u opisu moga posla. Ne znam da li je nekome davala mobilne telefone vlasništvo ASK-a, koji nijesu zaposleni u ASK-uizjavio je Radunović. Ni svjedokinji Snežani Pešić nije poznato da li je Perović radila u vrijeme državnih praznika i da li je mobilne telefone ASK davala osobama koje nijesu zaposlene u Agenciji. Snežana Đuretić je kazala da je ona vodila evidenciju prekovremenog radnog vremena. Njoj, kako je kazala, nije poznato da se Perović sastajala sa žvizdačem van Crne Gore ali da je ona imala ovlašćenja za tako nešto. Podsjetila je da je „po ranijem zakonu zviždač bio svako ko je poslao prijavu“. - Od oktobra 2024. definicija zviždača se promijenila i to je suženo. Bilo je upravnih postupaka gdje su licima ukinuti statusi zviždača, odnosno poništeno mišljenje ASK u kojem im je data zaštita - pojasnila je Đuretić. Suđenje se nastavlja 23. septembra. B.R.

Jelena Perović

Milo Đukanović sa sestrom i advokaticom Anom Đukanović dolazi u Osnovni sud

Iz Platija izvučeno tijelo stradalog u saobraćaju

Poginuo vozač šlepera

KOLAŠIN - Iz kanjona Platije, u mjestu Bezdan, iz šlepera ,,MAN“ koji je preksinoć sletio u kanjon Morače, izvučeno je tijelo kosovskog državljanina Afrina Morina (57). Po nalogu kolašinskog ODT-a tijelo je upućeno na obdukciju u Klinički centar Podgorice.Tokom izviđaja biće utvrđen uzrok saobraćajne nesreće. Dr. D.

U Perastu uhapšen optuženi za tešku krađu, policija u stanu pronašla oružje i municiju

Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet zbog ugrožavanja sigurnosti vrhovnog državnog tužioca i obezbjeđenja

Utvrđuju motiv presrijetanja vozila Milorada Markovića

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog ugrožavanja sigurnosti vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i policajaca koji su bili u pratnji i utvrđuje sve okolnosti ovog događaja, odgovorili su Pobjedi iz ove institucije. - Predmet, formiran zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, se nalazi u postupku izviđaja, odgovorili su Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva. Dodaju da radi zaštite interesa postupka, za sada nijesu u mogućnosti da saopšte više detalja.

Prema saznanjima Pobjede, vozač je u saobraćaju ugrozio bezbjednost Markoviću, kao i policijskim službenicima koji su bili u pratnji. Incident se dogodio na putu Cetinje –Podgorica, kada je vozač automobila u više navrata, preticao, pa usporavao kretanje službenog vozila u kojem je bio Marković. Obezbjeđenje Markovića je uspjelo da izbjegne da ih vozač udari i o svemu obavijestilo kolege. Iz Osnovnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili koje mjere su preduzeli povodom ovog slučaja i kada se dogodio incident. A. R.

Po međunarodnoj potjernici u Beogradu uhapšen osuđeni za stvaranje kriminalne organizacije

PODGORICA - D.B. (56) iz

Berana, za kojim je raspisana nacionalna potjernica zbog izdržavanja zatvorske kazne uhapšen je u Perastu. Kako je saopšteno iz Uprave policije, on je uhapšen na osnovu operativnih saznanja u sinhronizovanoj akciji, po nacionalnoj potjernici raspisanoj od Odjeljenja bezbjednosti Berane, zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od godine i šest mjeseci zbog izvršenog krivičnog djela teška krađa.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su, u stanu u kojem boravi Beranac u Koto-

ru, pronašli i oduzeli poluautomatsku pušku, dvije lovačke puške, gasni pištolj i 59 komada puščane municije, u ilegalnom posjedu, saopštili su iz policije. Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv D. B. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. D.B. će biti sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu radi izdržavanja kazne zatvora na koju je pravosnažno osuđen. A. R.

Udes na regionalnom putu Slijepač most – Pljevlja

18 kilograma kokaina

BIJELO POLJE - Dvije osobe povrijeđene su u udesu koji se dogodio juče oko 9.15 sati na regionalnom putu Slijepač most – Pljevlja, u mjestu Sadike.

Kako saznajemo, u udesu su učestvovala dva putnička vozila. Vozilom ,,pežo“, registarskih oznaka BG 2460 OR, upravljao je J. L. (55) iz Beograda, dok je vozilom ,,fiat stilo“, registarskih oznaka HN AV 371, upravljao B. R. (73) iz Kotora. Oba vozača zadobila su povrede i prevezena su u Opštu bolnicu u Bijelom Polju.

Na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta, a dok je trajao uvidjaj saobraćaj na ovoj dionici nije bio u prekidu. B. Č.

PODGORICA - Danilo

Đurović (40) kojeg je potraživao NCB Interpola Podgorica na međunarodnom nivou uhapšen je u Beogradu zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge. Njega su uhapsili službenici policijske uprave Beograda UKP – Odjeljenja za ubistva.

- Za Đurovićem je raspisana međunarodna potjernica i on se potražuje zbog izvršenih krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopštili su iz Uprave policije.

Podsjećaju da je Đurović pred Specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici oglašen krivim

i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina i osam mjeseci.

- D.Đ. je bio organizator kriminalne grupe koja je krijumčarila opojnu drogu kokain iz Latinske Amerike na brodu „Manjifiko“ koji je uplovio u Bokokotorski zaliv, kada je u saradnji sa partnerskim službama drugih država realizovana akcija „Manjifiko“. Iz policije dodaju da je u toku komunikacija između Ministarstva pravde Crne Gore i Ministarstva pravde Srbije. Krajem jula donijeta je prvostepena presuda osmorici optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i međunarodni šverc 18 kilograma kokaina. Srđan Pavlović iz Tivta, koji je u istrazi priznao članstvo u organizaciji i ključnu

ulogu u transportu droge, osuđen je na tri godine i tri mjeseca zatvora za ista krivična djela. Branimir Miletić iz Srbije, koji je u bjekstvu, osuđen je na dvije godine i devet mjeseci, dok je Đuro Perović iz Tivta dobio istu kaznu. Na istu visinu zatvorske kazne osuđeni su i Rade Samardžić, kao i Miloš Petrić, obojica iz Tivta. Za krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojne droge, Toni Petković iz Tivta osuđen je na tri godine i tri mjeseca. Na godinu zatvora osuđen je Miloš Perović iz Tivta za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Prema optužnici, kriminalna organizacija je formirana krajem decembra 2018. godine u Kolumbiji i Crnoj Gori. A. R.

Na snimku grupa pajserima i štanglama na Tivćanina? mup

Prema pisanju srpskog Kurira, dan prije hapšenja na društvenim mrežama je objavljen video-snimak na grupa muškaraca prebija muškarca, za kojeg tvrde da je Đurović Napad se dogodio u garaži stambene zgrade u Beogradu. Na početku snimka se vidi grupa muškaraca, a nekoliko trenutka kasnije nailazi djevojka koja počinje da vrišti kada ugleda grupu napadača. Nakon toga, oni prelaze na parking gdje pajserima i štanglama udaraju žrtvu. Osoba koja snima sve vrijeme dobacuje ,,kolena, kolena“, aludirajući na to da ga udaraju u taj dio noge. Na kraju ,,snimatelj“ govori: ,,Dosta je braćo, to je to“. Kako Kurir nezvanično saznaje, Đurović ovaj incident nije prijavio policiji, što je i očekivano budući da se nalazio na crvenoj potjernici, a ljekarima je, kako se saznaje, rekao da je polomio ruke i noge kad je pao niz stepenice. Međutim, policajci su provjerom brzo utvrdili da za povrijeđenim Đurovićem postoji potjernica.

Milorad Marković

Mjesto na kojem je poginuo kosovski državljanin

Brod na kojem je zaplijenjena droga

Izmjenom finansijskog plana Monteputa stvoreni uslovi da se krene u izbor graditelja obilaznice oko Budve

Uskoro tender za brzu cestu od Markovića do Lastve Grbaljske

Vrijednost investicije procijenjena je na 237 miliona eura sa PDV-om, troškovi eksproprijacije zemljišta na dodatnih 20 miliona. Prema projektu predviđena je izgradnja osam mostova (1,74 kilometra) i dva tunela (3,98 kilometara)

PODGORICA – Na prijedlog Ministarstva saobraćaja, Vlada je usvojila Prijedlog izmjene finansijskog plana Monteput d.o.o. za 2025. godinu, čime su stvoreni uslovi za raspisivanje tendera za

izbor izvođača radova za izgradnju obilaznice oko Budve. – Raspisivanje tendera bilo je uslovljeno i usvajanjem rebalansa Budžeta za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila krajem jula. Iako je u Mi-

Obilaznica će povezati magistralne puteve Podgorica-Budva i Budva-Tivat, te značajno doprinijeti izmještanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve

nistarstvu saobraćaja i Monteputu postojalo očekivanje da će rebalans biti usvojen ranije, sada su se stekli preduslovi da se krene u proceduru javnog nadmetanja za izbor izvođača radova – saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.

INVESTICIJA

Iznos planiranih sredstava iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu za realizaciju projekata, ostaje na plani -

ranom nivou od nešto više od 100 miliona eura, kako je opredijeljeno Finansijskim planom Monteput za 2025. godinu, na koji je Vlada dala saglasnost, a dobijeno je i pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Usvojenim izmjenama definisano je da se sredstva planirana Kapitalnim budžetom za 2025. godinu odnose i na izgradnju brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, dionica Markovići - Lastva Grbaljska (dužine 9,3km). Vrijednost investicije procijenjena je na 237 miliona eura sa PDV-om, dok se troškovi eksproprijacije zemljišta procjenjuju na dodatnih 20 miliona eura. Prema projektu predviđena je izgradnja osam mostova (1,74 kilometra) i dva tunela (3,98 kilometara).

IZMJEŠTANJE

Obilaznica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata na Crnogorskom primorju. Povezaće magistralne pute ve Podgorica-Budva i Budva-Tivat, te značajno doprinijeti izmještanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve, rasterećenju postojećih saobraćajnica, povećanju bezbjednosti, unapređenju kvaliteta života građana i jačanju turističke ponude. Projekat je baziran na idejnom rješenju koje je izradio Monteput u okviru Prostornog plana Crne Gore. C.G.

Subota, 20. septembar

Bijel O P Olje: Bezbjedniji saobraćaj između graničnih

Sanirano klizište Dobrakovo, radovi koštali šest miliona

BIJELO POLJE – Okončana je sanacija klizišta na magistralnom putu M-2, na dionici Dobrakovo - Barski most. Riječ je o klizištu koje se nalazi između dva granična prelaza, na jednom od najvažnijih putnih pravaca koji povezuje Crnu Goru i Srbiju.

Okončanje posla vrijednog 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EIB-a, ozvaničili su ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević najavila je da će uskoro početi rekonstrukcija puta Bijelo Polje – Dobrakovo u vrijednosti od 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EIB-a

Cetinje: Četvrti MESAP okupio 25 domaćih, regionalnih i evropskih proizvođača suhomesnatih proizvoda

Vukićević je istakla da je završetkom sanacije klizišta Dobrakovo obezbijeđeno trajno rješenje i nesmetano odvijanje saobraćaja. – Ovo je četvrto klizište koje je sanirano u posljednjih godinu, dok su u toku radovi na još dva tehnički veoma zahtjevna klizišta, čiji završetak očekujemo do kraja godine. Na ovaj način značajno unapređujemo bezbjednost i povezanost saobraćaja –kazala je Vukićević i najavila da će uskoro početi rekonstrukcija puta Bijelo Polje – Dobrakovo u vrijednosti od 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EIB-a. Radovi su, prema riječima Vuksanovića, izvedeni u skladu s najvišim standardima, a realizovala ih je kompanija Eurozox. – Naš cilj je da svaki kilometar crnogorskih puteva bude bezbjedan i pouzdan. Vrijednost ove investicije iznosi šest miliona eura sa PDV-om. Blagovremenom reakcijom prošle godine i realizacijom ovog projekta spriječen je prekid saobraćaja na ovoj izuzetno značajnoj dionici – poručio je Vuksanović. C.G.

CETINJE - Četvrti međunarodni sajam pršuta – MESAP, koji se održava 19. i 20. septembra na Studentskom trgu, okupio je 25 domaćih, regionalnih i evropskih proizvođača suhomesnatih proizvoda i prateće opreme. Manifestaciju dodatno obogaćuje učešće crnogorskih proizvođača sireva, pčelara, vinara i drugih autentičnih domaćih proizvoda.

Osim sa Cetinja, izloženi su pršuta iz Španije, Italije i Hrvatske.

Gr adonačelnik prijestonice Nikola Đurašković kazao je da je MESAP nastao kao rezultat svijesti o značaju čuvanja običaja i kulturnog nasljeđa, te da je riječ o manifestaciji kojom se afirmiše jedna od najprepoznatljivijih gastronomskih tradicija, ali istovremeno šalje dublja poruka vrijednostima koje Cetinje, kao kulturni, istorijski i duhovni centar Crne Gore, čuva i prenosi kroz tradiciju i istoriju. Posjetioci, osim pršuta, mogu da probaju domaće vino i

rakiju, odnosno kako nam je kazao mladi Aleksa Vukmirović prije pršuta čašu rakije, poslije pršuta čašu crnog vina. – Naše vino i rakija, ali i med su sa porodičnog domaćinstva sa Gornjeg Ceklina. Na sajmu smo treći put - kazao je Aleksa. Među inostranim gostima je i proizvođač pršute Hilari Kasas iz Španije, odnosno Katalonije koji je bio prisutan i na svim ostalim izdanjima MESAP-a. – Španski pršut se znatno po ukusu razlikuje od crnogor-

skog, na prvom mjestu zbog načina sušenja. Kod nas se pršut suši bez dima – kazao je Kasas. U zabavnom programu su na-

stupili Kuba bend i hrvatska pop zvijezda Vanna ,,Crnogorski pršut“ zaštićeni je proizvod u Crnoj Gori od 2018.godine. J. Đ. – P.

U okviru sajma održano je i takmičenje u rezanju prve fete pršuta. Takmičili su se Nikola Đurašković, Marko Radonjić, Miško Rađenović, zatim predstavnik Udruženja proizvođača njeguških specijaliteta Vido Batrićević, i predstavnica klastera crnogorski pršut Ivana Vujović, koja je i pobijedila. Njoj je pripala čast da otvori MESAP. Ivana Vujović

MeSAP je ViŠe OD SAjMA: Juče na Studentskom trgu

ČetVRtO SAniRAnO KliZiŠte OVe GODine: Juče na Dobrakovu

jeDnA OD nAjVAŽnijiH inFRAStRUKtURniH PROjeKAtA: Trasa buduće obilaznice

Subota, 20. septembar 2025.

CETINJE – Crnogorska prijestonica skoro dvije decenije samo je prolazna stanica za sve autobuske linije. Dok je nekada, zahvaljujući autoprevoznom gigantu ,,Tara“, iz grada bilo direktnih polazaka za sve gradove u Crnoj Gore, ali i gradove u bivšoj Jugoslaviji i Evropi, danas putnici sa Cetinja zavise od broja slobodnih mjesta u autobusima koji dolaze iz Podgorice ili iz Budve, i prijestonica im je samo prolazna stanica

Cetinjanin Petar Špadijer kaže da je nepostojanje nezavisne autobuske veze između Cetinja i Podgorice veliki problem o kojem malo ko, osim ako se ne nađe u nuždi, razmišlja.

USPUTNA STANICA

Kaže da konačno to mora doći na dnevni red.

– Ova dva grada jesu povezana autobuskim linijama, ali sve one, preko Cetinja, povezuju centralno i zapadno primorje sa Podgoricom, Nikšićem ili sjeverom zemlje. I to bi bilo sasvim u redu da je saobraćaj, njegova infrastruktura, njegova dinamika i opterećenost na normalnom nivou. Međutim, tokom ljetnjih mjeseci i turističke sezone dolazi, svi smo svjedoci, do zagušenosti i kašnjenja kao i do povećane frekvencije putnika, pa se do samog dolaska autobusa uglavnom ne zna hoće li biti mjesta u njemu. Radovi na putu, kakve smo imali ovog ljeta problem dovode na još viši nivo. Ukoliko u priču uključimo i prirodu terena kroz koji put između Cetinja i Primorja ide, a što znači čestu pojavu većih ili manjih odrona, onda svima nama iritantna formulacija ,,magistralni put Podgorica - Budva“, na kojem je Cetinje samo usputna i zanemarljiva stanica, do-

Cetinje: Autobuska stanica dvije decenije samo prolazna za prevoznike

Prijestonica mora imati direktnu liniju prema Podgorici i Budvi

Pilot projekat u okviru kojeg je bio organizovan poseban linijski prevoz do Budve trajao je nepun mjesec. Do Podgorice nikad nije organizovan. Sa druge strane građani sve češće komentarišu da je uvođenje nezavisnih polazaka do glavnog grada ili do Budve neophodno, lokalna uprava je raspoložena da razmotri podršku toj, za njen budžet, skupoj ideji

bija pun, istinit i krajnje realan značaj – navodi Špadijer. Špadijer smatra da bi Prijestonica trebalo da nađe način da i preventivno i kurativno djeluje, da stanovnici grada ne budu duboko zavisni od hirova prirode i od hirova graditelja, a ponajmanje od hirova prevoznika.

– Krajnja je nužda, ali i minimum samopoštovanja jednog grada, da se nađe način da se uspostavi direktna linija između Cetinja i Podgorice, makar u četiri ravnomjerno raspoređena dnevna termina. I svaka priča o isplativosti pred ovim realnim i velikim problemom morala bi da padne u vodu a svi kapaciteti morali bi da se iskoriste da se problem riješi – priča Špadijer.

Iz Prijestonice podsjećaju da je tokom 2023. godine, pokrenut pilot projekat besplatnog prevoza za radno angažovana lica sa prebivalištem u prijestonici, koja svakodnevno

Zaštićeno vrijeme polaska

Na teritoriji prijestonice danas su registrovana tri autobuska preduzeća. Iz razgovora sa vlasnikom jednog od njih saznajemo da interesovanje prevoznika za otvaranje direktnih linija do Podgorice ili do Budve postoji. Sa druge strane, situacija je specifična zbog, kako navodi ovaj prevoznik, ,,zaštićenog vremena polaska redovnih autobuskih linija“.

putuju na relaciji Cetinje –Budva – Cetinje, sa ciljem da se olakša njihov svakodnevni prevoz, smanji finansijski teret i doprinese unapređenju ukupnog kvaliteta života građana. – Projektom je bilo predviđeno da besplatni prevoz može koristiti do 100 zainteresovanih lica, uz uslov da podnesu odgovarajuću dokumentaciju, koja je podrazumijevala potvrdu o prebivalištu, potvrdu o radnom odnosu, dokaz da poslodavac ne pokriva putne troškove i podatke o visini zarade. Prije realizacije projekta sprovedena je anketa koja je pokazala značajno interesovanje među građanima, što je ukazivalo na opravdanost ove inicijative – kazali su iz Prijestonice. Ipak, dobra ideja u teoriji nije zaživjela u praksi, jer je već nakon nekoliko dana broj putnika spao na svega desetak. – Glavni razlozi za manju za-

Sadašnji prevoznici, kojima je Cetinje samo prolazna stanica, imaju tzv. zaštićeno vrijeme polaska, što znači da nekih pola sata prije i poslije njihovog dolaska na Cetinje ne može biti neke druge autobuske linije. – Rješenje je organizovani

Danilovgra D: ViK pripremio cijene usluga za 2026.godinu

DANILOVGRAD – Dan nakon što je grupa građana predsjedniku Skupštine opštine Danilovgrad Predragu Pajoviću predala inicijativu za raspisivanje referenduma o ukidanju odluke o cijenama usluga preduzeća Vodovod i kanalizacija za 2025. godinu, on je saopštio da je zakazao sjednicu Skupštine na kojoj će se razmatrati prijedlog cijena za 2026. godinu.

Prema riječima Pajovića, usluge vodosnabdijevanja i prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda biće jeftinije. – VIK Danilovgrad završio

je postupak formiranja cijena vode i usluga odvođenja otpadnih voda za 2026. godinu, u rokovima koje propisuje zakon. Još krajem jula ove godine, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku i regulisanje komunalnih djelatnosti dala saglasnost, nove cijene su dostavljene Skupštini opštine Danilovgrad. O njima će se

odbornici izjasniti već krajem septembra, čime će naša opština biti među prvim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori koje odlučuju o cijenama za narednu godinu – kazao je Pajović. Od 1. januara 2026. godine građane Danilovgrada očekuje značajno smanjenje cijena vode –fiksni dio cijene smanjuje se sa 1,57 eura na 1,23 eura, a

Fiksni dio cijene vode smanjuje se sa 1,57 eura na 1,23 eura, a varijabilni (po m³) sa 0,97 na 0,73 eura, za prihvatanje i odvođenje otpadnih voda fiksni dio cijene biće smanjen sa 1,02 eura na 0,49 eura, a varijabilni (po m³) sa 0,76 na 0,49 eura

interesovanost bili su nesklad između vremena polaska i povratka, mjesto polaska, individualne okolnosti korisnika, ali i ograničen broj dnevnih

linijski prevoz. Siguran sam da su svi prevoznici zainteresovani da podrže otvaranje takvih linija, ali je neophodno da građani pokrenu inicijativu, a lokalna uprava to podrži - kazao je Pobjedi jedan od autobuskih prevoznika.

vožnji. Napominjemo da je bila organizovana jedna linija dnevno, sa polaskom u 6 sati iz Cetinja i povratkom između 15 i 16 časova iz Budve, zbog velikih troškova prevoza koje iziskuje ovakav projekat, ali i zbog ograničenih finansijskih sredstava u budžetu Prijestonice – poručuju iz kabineta gradonačelnika Nikole Đuraškovića.

NOVE INICIJATIVE Naglašavaju da lokalna uprava ostaje otvorena za ponovnu realizaciju takvih inici -

jativa ukoliko se pokaže interesovanje građana i obezbijede adekvatni kapaciteti i finansijska sredstva. – Svaka ideja, sugestija ili interesovanje građana biće pažljivo razmotreni, pri čemu je primarni cilj Prijestonice pronalaženje najboljih rješenja koja će unaprijediti kvalitet života naših sugrađana, posebno onih čije profesionalne obaveze zahtijevaju svakodnevna putovanja - kazali su iz Đuraškovićevog kabineta.

J. ĐUKANOVIĆ - PETROVIĆ

varijabilni dio (po m³) sa 0,97 eura na 0,73 eura (−24,7 odsto), odnosno za prihvatanje i odvođenje otpadnih voda fiksni dio cijene biće smanjen sa 1,02 eura na 0,49 eura, a varijabilni dio (po m³) sa 0,76 eura na 0,49 eura (−35,5 odsto).

Za građane Danilovgrada, navodi Pajović, posebno je značajno smanjenje varijabilnog dijela cijene koji direktno zavisi od potrošnje.

– Najveće smanjenje imamo kod cijene kanalizacije, koja je, podsjetićemo, prošle godine bila 1,35 eura i bila najskuplja u Crnoj Gori. Dakle, cijena odvođenja otpadnih voda od 31.

decembra 2024. do 1. januara 2026. smanjuje se čak za 63,7 odsto (sa 1,35 eura na 0,49 eura). Ovo predstavlja veliko rasterećenje za budžet domaćinstava, naročito u gradskom jezgru gdje se isključivo koristi usluga prihvatanja i odvođenja otpadnih voda – pojašnjava Pajović. Takve cijene, ocijenio je on, ukazuju da je Vodovod Danilovgrad uspio da smanji tr oškove koji utiču na rast cijena i da poveća sopstvene prihode, čime je omogućeno smanjenje ukupnih cijena komunalnih usluga za građane. C.G.

SaMo USPUtna StaniCa: Autobuska stanica na Cetinju

SManjeni troŠKovi Koji UtiČU na CijenU: Vodovod i kanalizacija

Zbirka priča „Posijecite visoko drveće“ Nikole Nikolića prevedena na italijanski jezik

Ljudske sudbine u sve luđem vremenu

PODGORICA – Zbirka priča crnogorskog književnika Nikole Nikolića ,,Posijecite visoko drveće“ objavljena je na italijanskom jeziku (,,Tagliate gli alberi alti“), u izdanju italijanske kuće ,,Besa editrice“. Ovo nije prvo Nikolićevo djelo koje je objavila ,,Besa editrice“ – zbirka priča ,,Atakama“ prevedena je na italijanski i objavljena 2023. godine. Knjigu ,,Posijecite visoko drveće“, kao i ,,Atakamu“, prevela je Tereza Albano. Italijansko izdanje ,,Tagliate gli alberi alti“ biće predstavljeno na prvom Međunarodnom festivalu knjige u Podgorici, koji će na Trgu nezavisnosti biti održan od 30. septembra do 5. oktobra, a čija je prethodnica Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja.

Knjiga je, kako je autor na ranijim promocijama otkrio, djelimično pisana tokom njegovog rezidencijalnog boravka u Splitu, a rad na njoj trajao je oko četiri godine. U predgovoru crnogorskom izdanju, koje je objavila ,,Nova knjiga“, recenzent Faruk Šehić zapisao je da je ,,Poscijecite visoko drveće“ plemenita knjiga, te da je njen centralni motiv ljudska sudbina.

- Njegovi junaci/antijunaci su ljudi koji ispunjavaju svjetske vijesti svojom (nekad i tuđom) krvlju i tijelima. Autor bira dokumentarni, reportaž-

Naslovnica knjige na italijanskom jeziku

ni način pripovijedanja, u čemu možemo vidjeti eho latinoameričke proze, a počesto su i priče smještene u geografiju Latinske Amerike. Većina priča, nakon završetaka, imaju faktografska objašnjenja bazirana na istorijskim činjenicama, čime autor želi od zaborava otrgnuti stradanje i patnju ljudi što biva potisnuto pred sve novim i luđim svjetskim događajima. Ljudska sudbina je centralni motiv ove knjige. Tema kojoj je Nikola Nikolić pristupio s finim osjećajem za pripovijedanje, za pronicljive poetske detalje i reduciran stil – koji je metafora ravnodušnosti svijeta u kojem živimo. „Posijecite visoko drveće“ je plemenita knjiga – zapisao je Šehić. An. R

U Nikšiću dodijeljena nagrada „Ilija Šobajić“ Sušiću priznanje

za rad „Djeci Palestine“

PODGORICA – Vajar

Rajko Sušić ovogodišnji je dobitnik nagrade „Ilija Šobajić“, koju dodjeljuje Javna ustanova Muzeji i galerije Nikšić povodom Dana opštine, u okviru manifestacije „Septembarski dani“. Ovo priznanje Sušiću je pripalo za rad „Djeci Palestine“.

Nagradu je uručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, a primila je Sušićeva supruga, Vesna, takođe likovna umjetnica. Na konkurs

za likovnu nagradu „Ilija Šobajić II“ se prijavilo 19 stvaralaca sa ukupno 33 rada, prenosi portal RTNK. Među njima je bilo nekoliko radova autora mlađe i srednje generacije koji su kvalitetom skrenuli pažnju stručnom žiriju na stvaralačku vitalnost i dosljednost. Međutim, najviše simpatija zavrijedio je Sušićev rad „Djeci Palestine“. - Rad pokazuje autorovu sklonost da uvezuje veliko poznavanje upotrebe odabranog materijala sa rješenjima koja nastaju iz samog oblikovnog procesa. Time angažovanost, iz koje nastaje rad, ne predstavlja smetnju, nego naprotiv, čini tihi sastavni dio rada, koji zapravo drži na okupu njegove brojne komponente. Stručni žiri smatra da nagrađeni rad ima kapacitet „rasta“, odnosno, da može biti predložen i za realizaciju skulpture u javnom prostoru, i da time njegov likovni kvalitet i humani karakter bude dostupan široj likovnoj publici, i cjelokupnoj javnosti - kazao je mr Mirko Toljić, predsjednik žirija. R. K.

Subota, 20. septembar 2025.

Grafičarka Vesna Bošković za Pobjedu o ovogodišnjem izdanju manifestacije

Okupiti svijet na tlu

PODGORICA - Manifestacija „Crnogorska grafika malog formata“, prošle godine predstavila je publici presjek crnogorske grafike, dok će ovogodišnje izdanje ugostiti umjetnike iz regiona i time prerasti u međunarodnu smotru pod nazivom ,,Internacionalna - mala grafika - Crna Gora 2025“ (Internacional - Mini print - Montenegro2025). Događaj, posvećen afirmaciji i popularizaciji grafike u Crnoj Gori, biće održana od 18. decembra do 1. februara na tri lokacije u Podgorici.

Ova značajna kulturna inicijativa, čiji je idejni tvorac i organizator grafičarka red. prof. mr Vesna Bošković, okupiće umjetnike svih generacija sa prostora bivše Jugoslavije i ima za cilj da podstakne dijalog između tradicije i savremenog izraza u grafici, povezujući autore kroz razmjenu iskustava, stvaralačkih praksi i edukativne programe.

TRADICIJA

U duhu slavne tradicije Štamparije Crnojevića, manifestacija nastoji da oživi i osnaži poziciju grafike u crnogorskom obrazovnom i umjetničkom kontekstu, ali i da, već naredne godine, napravi korak dalje i postane međunarodna platforma otvorena za umjetnike iz cijele Evrope. Upravo je ovih dana otvoren kon -

Moja želja je da Crnu Goru postavimo u neke ljepše okvire i da poštujemo tradiciju, osvježimo sjećanja i da sa ponosom podržavamo manifestaciju koja ima za cilj da povezuje umjetnike, okuplja publiku i uvećava značaj Crne Gore kao kulturnog centra - kazala je Bošković

kurs za izlaganje namijenjen umjetnicima svih generacija sa prostora bivše Jugoslavije, dok jedan dio umjetnika učestvuje na manifestaciji po pozivu. Radove je potrebno po-

slati do 25. novembra na mejl adresu: crnogorska.grafika@ gmail.com. Bošković je za Pobjedu kazala da manifestacija predstavlja platformu za povezivanje

umjetnika iz regiona, razmjenu stvaralačkih iskustava i dijalog generacija, s ciljem promocije grafike kao umjetničkog izraza koji istovremeno njeguje tradiciju i podstiče inovaciju. - U duhu Štamparije Crnojevića - kolijevke štamparstva na našim prostorimanastavljamo da baštinimo i razvijamo umjetnost otiska. Riječ je o jednom od najznačajnijih kulturnih markera u istoriji Crne Gore - pokretanje Štamparije Crnojevića, koja počinje sa radom 1493. godine, postavljajući temelje za umjetnost multioriginala, praveći matrice visokog grafičkog kvaliteta, što je osnov grafičkog medija. Slaveći istoriju svoje nacije, stvaramo novu. Smatram da smo dužni da poštujemo ovakav podatak iz naše istorije, kojim bi se ponosile mnogo veće nacije. Ovom izložbom i svakom narednom oživljavaćemo ovaj podatak, koji pripada kulturnom biću Crne Gore - kazala je Bošković. Ona je naglasila da je cilj manifestacije da afirmiše grafiku u Crnoj Gori. - Uprkos tome što Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju postoji toliko dugo, nije došlo do utemeljenja gra-

U planu osnivanje grafičkog centra Crne Gore

Prof. mr Vesna Bošković je najavila da će, odmah po završetku manifestacije, otpočeti sa realizacijom projekta osnivanja grafičkog centra Crne Gore, čime se stvara institucionalna osnova za dalji razvoj grafičke umjetnosti u zemlji.

- Centar bi obuhvatao izložbeni prostor, opremljene ateljee sa presama za sve vrste umjetničke štampe kao i svim pratećim elementima potrebnim za grafičke radionice. Svim umjetnicima iz Crne Gore vrata Grafičkog centra će biti otvorena,

vremenom ćemo pozivati i umjetnike iz okruženja, Evrope i svijeta da gostuju, borave, stvaraju i prezentuju grafička djela. U planu je razvoj edukativnog programa u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, koji bi učesnicima omogućio cjelodnevni

boravak u Centru - istakla je Bošković. Poseban dio prostora, kako je najavila, bio bi posvećen štampariji Crnojevića, kao simbolu kulturne baštine Crne Gore.

- Osnivanje Centra bi predstavljao doprinos, ne samo u obrazovnom sistemu i

Kada promjena nije progres, odražava

PODGORICA - Izložba radova „Pusta zemlja“ vajarke Ivane Radovanović, otvorena u prostoru Kolektora u Podgorici, donosi radove u kojima skulptura prestaje biti stabilan objekat i postaje proces - mjesto gdje se prirodno, materijalno i simboličko neprestano prepliću. Radovanović u ovom ciklusu napušta tradicionalno poimanje skulpture kao trajne forme i ulazi u polje efemernog, transformišući materijalnost u prostor događaja. Glavni rad izložbe - blok zemlje smješten u stakleni sanduk - skriva u sebi skulpturu od jute iz ranijeg perioda, koja je prepuštena raspadanju. Radovanović je za Pobjedu kazala da je na izložbi predstavila radove koji su nastajali od 2019. do 2025. godine. - Upravo po mom povratku iz SAD desio se radikalniji zaokret u promišljanju skulpture, na putu od stabilnog objekta ka efemernoj formi, istražujući granice nje same. Postaje

Nagrađena skulptura

„Djeci Palestine“

BAŠTINITI UMJETNOST OTISKA: Replika štamparske prese Crnojevića, koja je izložena u Narodnom muzeju na Cetinju

Izložba ,,Pusta zemlja“ Ivane Radovanović može se pogledati u Kolektoru, u Podgorici

Sa izložbe „Pusta zemlja“ u Podgorici

Crne Gore

fike u Crnoj Gori. Grafička umjetnost nije prisutna na umjetničkoj sceni u mjeri kao što je slučaj u okruženju i šire. Važno je da grafika diše punim plućima i u punom kapacitetu na svim nivoima - i obrazovnom i kulturnom, da bude zastupljenija na našim prostorima - rekla je Bošković.

Prema njenim riječima, manifestacija ima za cilj da podstiče kreativnost kroz medij grafike, a uz podršku najeminentnijih crnogorskih umjetnika - učesnika, da pokaže da imamo kapaciteta da okupimo svijet na tlu Crne Gore, prezentujemo realne domete savremene grafičke produkcije.

- To će biti i prilika za njeno kritičko sagledavanje, kao i podrška umjetnicima koji stvaraju na tom polju - rekla je Bošković.

Ona je naglasila da se koncept manifestacije zasniva na prezentaciji stvaralaca

umjetničkoj sceni, već i samim umjetnicima koji imaju potrebu da stvaraju u ovom mediju, a nemaju uslove za formiranje sopstvene grafičke radionice. Smatram da bi Grafički centar kao multifunkcionalni prostor sa sadržajima mogao biti atraktivna destinacija i za turiste - dodala je Bošković.

svih generacija, počev od ostvarenih umjetnika, pa preko aktivnih umjetnika koji se izražavaju kroz medij grafike, do studenata umjetnosti, koji daju svježinu djelovanjem. Počasni gost manifestacije, kako je najavila Bošković, biće Božo Biškupić - kolekcionar, kulturni radnik i bivši ministar kulture i medija u Vladi Hrvatske. Publika će tokom trajanja manifestacije u galeriji ULUCG moći da pogleda izložbu ,,Grafike malog formata“ iz Biškupićeve donacije manifestaciji, zatim Mapu grafika hrvatskih autora iz Biškupićeve kolekcije koja je poklonjena Narodnom muzeju Crne Gore i grafike malog formata afirmisanih umjetnika iz država bivše Jugoslavije. Pored izložbenog programa, biće organizovane prezentacije grafičkih tehnika, paneli i razgovori sa umjetnicima. U galeriji ,,Art“ publika će moći da pogleda samostalnu izložbu radova grafičara Mirka Toljića, laureata prvog izdanja manifestacije, dok će u holu Tehničkih fakulteta biti izložena postavka studentskih radova sa Akademija umjetnosti iz regiona.

NAGRADE

Izložbe će imati prodajni karakter sa promotivnim cijenama (grafika renomiranog/ aktivnog umjetnika - 80 eura; studentska grafika - 50 eura).

Biće dodijeljeno više nagrada, pa će tako u kategoriji studentska grafika prva nagrada iznositi 500 eura, druga 300, a treća umjetnički papiri iz asortimana LUTREX d.o.o, Podgorica u iznosu od 150 eura. U kategoriji afirmisani umjetnici glavna nagrada će biti 500 eura, a laureatu će biti organizovana samostalna izložba u okviru manifestacije naredne godine. Manifestacija se organizuje uz podršku Sekretarijata za kulturu Podgorice, Univerziteta Crne Gore - FLU, Muzeja i galerija Podgorice i saradnji sa ULUCG.

A. ĐOROJEVIĆ

i pad

jasno da materija, prostor i vrijeme podjednako učestvuju, te da se sama materija, doslovno materijal, prepliće u prostoru, tražeći vrijeme, oblikujući iznova novo značenje. Sa druge strane, osobenost materijala, njegova tehnička obrada, sinteza sa formom i iznenadna otkrića za mene predstavljaju život skulpture. Ona govori sama za sebe: u vašem radu nijeste bez ideja i principa, ali oni ne mogu potpuno biti formulisani unaprijed - kazala je Radovanović.

Ona je naglasila da forma traži vrijeme da se razvije i da svi njeni elementi učestvuju u njenoj izgradnji. - Polazim od toga da mi je taj proces shvatljiv i da ima smisla, te vjerujem da će imati i za nekog drugog. Vjerovanje je središte umjetnosti; ona dolazi iz nas samih. Kada promjena nije progres, ona odražava rastuće neznanje i pad - kazala je Radovanović. Izložbu je otvorila kustoskinja postavke Milica Bezmarević A. Đ.

Više izložbi i panoa Matice na 35. Festivalu zajednica u Tandilu

Crnogorska kulturna baština predstavljena u Argentini

PODGORICA – Izložbe

Matice crnogorske „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ i „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“, te dva panoa na kojima je predstavljena crnogorska tradicionalna nošnja, predstavljeni su na 35. Festivalu zajednica u gradu Tandil u Argentini 13. i 14. septembra.

Tandil je najstarija crnogorska kolonija u Argentini, gdje su prvi crnogorski imigranti stigli oko 1870. godine, uglavnom da rade u kamenolomima, a Festival zajednica je veoma važan događaj za grad, gdje različite zajednice predstavljaju kulturu, kuhinju, istoriju i plesove. Materijali koje je Matica crnogorska poslala preko okeana zajednicama Crnogoraca da se upoznaju sa svojom istorijom i kulturom bili su izloženi na štandu Crnogorske zajednice „Đedovi“ koja na ovom festivalu tradicionalno prisustvuje. - Ove godine, štand je bio prekrasno ukrašen panoima koje je obezbijedila Matica, izuzetno važan resurs za predstav-

ljanje istorije, posebno herojskih djela Trinaestojulskog ustanka 1941. koja su trasirala put Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata i povratka njenog državnog i nacionalnog dostojanstva. Bilo je i panoa o crnogorskoj narodnoj nošnji i kulturi. Publika je pohvalila kvalitet panoa i pokazala veliko interesovanje za knjige, mape i artefakte iz Crne Gore. Ove godine, crnogorski štand je dobio veću vidljivost zahvaljujući izloženim materijalima. Posjetioci su bili zainteresovani i pročitali su mnoštvo informa-

cija. Takođe su dobili knjige i kataloge izložbi na španskom jeziku – naveli su iz zajednice „Đedovi“. Na štandu su bili prisutni predsjednica Karina Orahovac-Milić, sekretarica Liliana Lumovich, zastavnik Ambar Recofsky i prijatelji.

Događaj je organizovala Tandilska unija zajednica, koju je predvodio predsjednik Germán Menacho. Prisutne su bile zajednice iz Njemačke, Perua, Urugvaja, Bolivije, Španije, Baskije, Brazila, Litvanije, Izraela, Paragvaja, Crne Gore,

Omaž Sretenu Peroviću upriličen u okviru 5. Cetinjskih filoloških dana

Suprotstavljao se zlu i branio obraz Crnoj Gori

PODGORICA – Omaž nedavno preminulom književniku i akademiku Sretenu Peroviću priređen je u okviru petog međunarodnog skupa Cetinjski filološki dani, koji su 17. do 19. septembra održani na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.

Dekan FCJK Aleksandar Radoman kazao je da je odlaskom Perovića Crna Gora izgubila izuzetnog kulturnog pregaoca i hrabrog intelektualca. - O brojnim pitanjima vezanim za crnogorski identitet, jezik i kulturu Perović se osobito često oglašavao tokom devedesetih godina 20. vijeka, bilo u ondašnjim opozicionim glasilima i kulturnim časopisima, bilo saopštenjima Crnogorskog PEN centra. I u tim njegovim apelima za očuva-

nje i afirmaciju crnogorskoga identiteta, kao i protiv rata na prostorima tadašnje Jugoslavije, nesumnjivo, svjedočaštvo kako zlim vremenima, tako i jedne istinski humane i emancipatorske misije – rekao je Radoman. Profesor na FCJK, direktor i glavni urednik u izdavačkoj kući „Fokalizator“ Vladimir Vojinović je podsjetio na to da je Perović dobio nagradu „Risto Ratković“ za knjigu „Gladno oko“ iz 1976. godine, te da ju je vratio 1993. kada je Radovan Karadžić dobio to priznanje. Perović je, prema njegovim riječima, bio jedan od onih koji su čuvali obraz Crnoj Gori. - Sreten Perović je sa koleginicama i kolegama – pjesnicima, prozaistima, dramskim piscima – devedesetih godina u Crnoj Gori, kada je bjesnio rat, stajao na strani onih koji su se

suprotstavljali zlu - istakao je Vojinović.

Prema riječima dr Adnana Čirgića, nema nijednog prelomnog društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije. On je kazao da Perović, ni krajem osamdesetih i početkom devedesetih - kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru – nije pokleknuo. - Naprotiv, bile su to godine u kojima je uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom - kazao je Čirgić, te ustvrdio da se crnogorske institucije nijesu na pravi način oprostile od Perovića.

- No, sedamdeset godina njegovog predanog emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san CANU, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao, omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac – on je bio sve ono što oni nikad neće – rekao je Čirgić. An. R.

Italije, Meksika, Danske, te delegacije iz Argentine i Poljske. Dvodnevnoj prezentaciji prisustvovalo je skoro dvije hiljade posjetilaca raznih uzrasta, predstavnici mnogih delegacija i plesnih grupa. Matica crnogorska je u proteklom periodu intenzivirala saradnju sa zajednicama Crnogoraca u Južnoj Americi i ova povratna informacija, kao i prethodno predstavljanje izložbi u Kordobi, potvrdila je uspješnost misije približavanja crnogorske baštine potomcima naših iseljenika. An. R.

„Super Čarli“ u KIC-u

PODGORICA – Film ,,Super Čarli“ (2024), koji je režirao Džon Holmberg, biće prikazan danas u 11 sati, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Ovo ostvarenje prati životni put Čarlija, koji se svakodnevno suočava sa raznim izazovima, dok istovremeno pokušava da nauči kako da kontroliše svoje moći. Međutim, umjesto da odmah postane heroj, Čarli mora da nauči kako da moći koristi mudro i za dobrobit drugih. Dok pokušava da sakrije tajnu od svojih bližnjih, on se upušta u niz komičnih situacija i avantura. Kroz humor i razne urnebesne situacije, film ističe vrijednost porodice, prijateljstva i prihvatanja različitosti.

Ulaznice koštaju tri eura, a mogu se kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a (od 9 do 20 sati). R. K.

Štand Crnogorske zajednice „Đedovi“

Matica

Sa omaža na FCJK na Cetinju

Vesna Bošković

M babović

Subota, 20. septembar 2025.

Na Gradskoj tvrđavi u Nikšiću na Dan opštine, 18. septembra, otvorena izložba „Kad krenem ka“, posvećena legendarnoj klavijaturistkinji EKV-a i divi eks-Ju rokenrola

NIKŠIĆ – U prostorijama koje se nalaze unutar zidina Gradske tvrđave u Nikšiću, preksinoć je svečano otvorena izložba umjetničkih fotografija

„Kad krenem ka“, posvećena Margiti Magi Stefanović, klavijaturistkinji kultnog benda Ekatarina Velika (EKV), čiji su autori Zorica Kojić i Dragan Ambrozić

Postavka obuhvata 36 radova renomiranih beogradskih fotografa: Goranke Matić, Srđana i Gorana Vejvode , te Aleksandra Kujučeva, koji hronološki prate život i karijeru Magi Sfefanović, počev od studentskih dana i klasičnog muzičkog obrazovanja, preko prvih nastupa u bendu koji se tada zvao Katarina II, pa sve do uspona i slave sa Ekatarinom Velikom.

OMAŽ

Muzički urednik Doma omladine Beograd i koautor izložbe, Dragan Ambrozić, istakao je da je ovaj događaj plod dugogodišnje saradnje koju ova institucija ima sa Opštinom Nikšić. Pojasnio je da je ona svojevrstan omaž unikatnoj i neponovljivoj muzičarki, koja je svojom pojavom i talentom zauvijek promijenila rokenrol scenu tadašnje Jugoslavije. – Ideja izložbe koju je podržao Dom omladine, kao ključna i odgovorna ustanova za rokenrol tradiciju, bila je da predstavimo budućim generacijama rok kulturu i tako im pružimo jedan malo dublji doživljaj što je ona predstavljala upravo kroz portrete ličnosti koje su je gradile. Jedni od glavnih aktera svakako su bili EKV i Margita Stefanović Magi – kazao je Ambrozić.

On i njegova supruga Zorica Kojić, koja je i autorka izložbe, smatraju da uloga Margi-

Ovjekovječeni Margitini najslučajniji momenti

Postavka sadrži 36 fotografija renomiranih beogradskih fotografa, kroz koju su autori Zorica Kojić i Dragan Ambrozić pokušali predstaviti žene novog talasa, a prvenstveno osvijetliti ulogu i značaj muzičarke koja je svojom pojavom i talentom zauvijek promijenila muzičku scenu regiona

te Stefanović još nije do kraja osvijetljena.

- Ona je velika umjetnica. Ključna razlika koju je ona, kao dio tog benda, donijela i unijela u naš rokenrol i generalno rok kulturu jesu upravo te klavijature – smatra on. Naglasio je i da je Stefanović bila prva žena koja je bila punopravni član jednog jugoslovenskog rokenrol benda, što samo po sebi predstavlja revoluciju.

BILA POTCIJENJENA

Autorka izložbe i muzička kritičarka Zorica Kojić kazala je da je Margita Stefanović mnogo godina bila potcijenjena - Zaboravilo se da je ona bila izvrsnog porodičnog porijekla, sjajna pijanistkinja, velika i perspektivna mlada arhitektica i muzičarka – podsjeća Kojić. Navodi i da su upravo kroz nju pokušali predstaviti žene „novog talasa“.

– Ženama je mnogo teže da izgrade karijeru i odgovore raznim drugim izazovima i zahtjevima. Ipak, Margita je u tome uspjela – jasna je ona. Prema njenim riječima, ova umjetnica je dala čitav život za muziku i svoj bend, na kraju i bukvalno.

ISPRED VREMENA

Kojić je ispričala i da su izložbu nazvali „Kad krenem ka“ jer je to jedina pjesma na ko-

joj se glas Margite Stefanović zapravo čuje.

Ocjenjuje da ona i dan-danas djeluje moderno.

- Njen izraz lica danas možemo prepoznati na mnogim djevojkama u Nikšiću, Beogr adu i raznim drugium gradovima ne samo bivše Jugoslavije, nego i Evrope i svijeta. Ona je bila toliko moderna da na nekim fotografijama, koje ovdje možete vidjeti, kada recimo prelazi ulicu 1982. izgleda kao da neka današnja djevojka to isto radi sada u ovom trenutku –rekla je Kojić.

Kaže da je Stefanović ostala dosljedna umjetnosti, muzici, rokenrolu i bendu, te dodala da su ovom izložbom željeli da ovjekovječe Margitine najslučajnije momente.

SIMBOLIKA I ZNAČAJ

Savjetnik za turizam, kulturu i vjerska pitanja u Opštini Nikšić, Miljan Mijušković, koji je bio moderator ove večeri, podsjetio je da je izložba trebala biti upriličena još u avgustu.

- Međutim, mnogo stvari se poklopilo sada, umjesto u avgustu održava se na Dan opštine Nikšić, 18. septembra, što je jaka simbolika. Takođe, simbolika je upravo u tome što je na tvrđavi, gdje je prije 16 godina održan prvi Bedem fest, koji je cje-

lokupan bio posvećen EKV-u i Margiti Stefanović – napomenuo je Mijušković.

Organizator izložbe Petar Šundić, direktor Bedem festa, precizirao je da je ona segment i jedne globalne inicijative.

- Riječ je E vropskom danu kulturne baštine i proslavi 50 godina donošenja Evropske povelje o arhitektonskom nasljeđu i drugih značajnih datuma. Sve to je

važno u kontekstu Nikšića koji će, siguran sam, biti izabran za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine. Važno je i za promociju tvrđave i njenih potencijala, ali i zbog Margite, arhitektice koja je svojevremeno osvojila nagradu - treće mjesto u Japanu, za jedan projekat u selu Reževići nadomak Budve – ukazao je Šundić, koji je na kraju uručio zahvalnice autorima izložbe Zorici Ko-

jić i Draganu Ambroziću, te predsjedniku opštine Nikšić Marku Kovačeviću

DUH

Izložbu je svečano otvorio Kovačević, koji je izjavio da je izložbom „Kad krenem ka“ Gradska tvrđava, nedugo nakon završenog 16. izdanja Bedem festa, opet mjesto susreta muzike, fotografije i sjećanja. - Ljubav koju osjećamo za Margitu Stefanović i njeno djelo, uz bol što je više nema među nama fizički, pretvara se u jedan novi život i sreću koju večeras svi zajedno osjećamo, a čiji je povod upravo ova izložba koja nas je sve okupila među ovim drevnim zidinama. Tako da se taj tužni kraj njenog života i sve ružno što joj se desilo poništava, a ovo naše prisustvo ponovo oživljava i vaskrsava njen duh –zaključio je Kovačević. Uslijedila je unplugged svirka u okviru koje su vanvremenske hitove EKV-a izvodili frontmen Autogenog treninga Dino Kapetanović (vokal i gitara) i Petar Šundić (klavijatura i prateći vokal). Milovan MARKOVIĆ

Darkvejv ritual u srcu glavnog grada

PODGORICA – U Ulici slobode sjutra veče, sa početkom u 20 sati, održaće se koncert kultne makedonske darkvejv grupe Mizar. Ovaj bend osnovan je davne

1983. Od tada do danas prošao je kroz mnoge faze. Postava se mijenjala, rastajali su se i ponovo sastajali, dok je jedina konstanta ostao kompozitor, gitarista i idejni vođa grupe Gorazd Čapovski

Uprkos mnogim promjenama, bend je ostao dosljedan svom specifičnom muzičkom izrazu. Mizar stvara muziku zasnovanu na staroslovenskim napjevima, makedonskom folkloru i vizantijskoj tradiciji obavijenoj darkerskim ruhom. Grupa je do sada objavila sedam albuma. Status kultnog benda postigli su već po izlasku debi albuma, koji nosi naziv grupe, davne 1988. što je ujedno bilo prvo takvo izdanje na makedonskom jeziku. Koncert se održava u sklopu manifestacije Podgoričko

kulturno ljeto, koju organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada. R. Z.

Duh Balkana i Vizantije na malo tvrđi način pod vedrim nebom Podgorice

Najavni plakat

GlavnI

Detalj sa otvaranja izložbe „Kad krenem ka“

I DAN-DANAS IZGLEDA MODERNO: Jedna od fotografija na izložbi

Kultne hitove EKV-a pjevali frontmen Autogenog treninga Dino Kapetanović i Petar Šundić

Zorica Kojić, autorka izložbe „Kad krenem ka“

Subota, 20. septembar 2025.

Početak radova na sanaciji lokaliteta na Draču, na kojem se nalazio zloglasni zatvor Jusovača, juče je svečano obilježen.

Ministarka javnih radova Majda Adžović istakla je da je riječ o projektu čija je procijenjena vrijednost više od tri miliona eura, a čiji je cilj da postojeće ruševine starog zatvora pretvori u uređen i moderan prostor koji će biti u službi kulture, umjetnosti i kreativnih industrija.

- Projekat ima i duboku istorijsku i sentimentalnu vrijednost za građane glavnog grada, ali i širu zajednicu. Njegova revitalizacija donijeće novu perspektivu ovoj lokaciji, pretvarajući je u simbol kulturne i kreativne obnove - poručila je Adžović.

SARADNJA

Gradonačelnik Saša Mujović naglasio je kako smo svjedoci da dobra koordinacija i saradnja na relaciji Glavnog grada i Vlade Crne Gore može donijeti dobre rezultate.

- Danas započinjemo jedan projekat koji će, nadam se, biti završen za nekih 720 dana koliko je ugovorom planirano i da će Podgorica dobiti svoje obilježje, ali u jednom sasvim novom ruhu. Ovo mjesto nekad je bilo simbol patnje i muke, a danas ovom rekonstrukcijom unosimo slobodu, vedri duh i kreaciju. Dakle, ovo će biti jedan kreativni hab, a na taj način mijenja-

Obilježen početak rekonstrukcije nakadašnjeg zatvora Jusovača

Stari kazamat postaće centar kreativnih industrija

mo Podgoricu na bolje i na ljepše, sve zahvaljujući jako dobroj koordinaciji i podršci koju imamo od Vlade Crne Gore - poručio je gradonačelnik Mujović. Rekonstrukcija kompleksa planirana je fazno, te tako prva faza obuhvata rekonstrukciju i prenamjenu postojećeg objekta u kreativni hab, izgradnju multifunkcionalnog paviljona, sanaciju ogradnih zidova i kula stražara, kao i uređenje centralnog platoa, trga i amfiteatra. Kreativni hab predviđa 71 radno mjesto i zajedničke prostore namijenjene kreativnim industrijama dizajna i ICT sektora, dok će multifunkcionalni paviljon biti namijenjen konferencijama, predavanjima i drugim sadržajima od značaja za zajednicu. Iz Glavnog grada je saopšteno da uskoro slijedi raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju Trga Božane Vučinić, kao i da je u završnoj fazi priprema tendera za izgradnju istočne tribine Gradskog stadiona, a do kraja godine očekuje se i

raspisivanje tendera za rekonstrukciju Trga golootočkih žrtava.

MRAČNA ISTORIJA

Jusovača spada u rijetka podgorička zdanja koja su preživjela Drugi svjetski rat. Prvobitno turski, potom starocrnogorski, starojugoslovenski, pa fašistički kazamat, bila je nijemi svjedok crnih

Rekonstrukcija Ulice Ljubović u Staroj varoši ušla u završnu fazu

Očekuju da kompletan posao bude gotov do sredine oktobra

Temeljna rekonstrukcija

Ulice Ljubović u Staroj varoši, koja je počela u martu i trebala biti gotova u junu ove godine, vjerovatno će biti završena do sredine narednog mjeseca.

Dinamiku posla usporila je potreba za izmjenom projekta koji nije bio u potpunosti prilagođen stanju na terenu, ali i neprecizno ucrtane podzemne instalacije… Prethodne sedmice počela je ugradnja kaldrme,

a oko 50 odsto saobraćajnice već je dobilo novi izgled. Kao što je urađeno i u ostalim ulicama koje su rekonstruisane u starom jezgru Podgorice, ivičnjaci u ovoj ulici izgrađeni su od oblutka u cementnom malteru, a zamijenje su podzemne instalacije, urađena nova rasvjeta…

RADOVI

Inženjer na gradilištu Irfan Bašović iz građevinske firme ,,Indel inženjering“ (koja izvo-

Oplemeniće prostor oko starog bunara

Inženjer Irfan Bašović iz građevinske firme ,,Indel inženjering“ kazao je da će prostor oko starog bunara u Ulici Ljubović biti popločan kamenim oblutkom u cementnom malteru.

Stara varoš ima brojne kutke, sokake i avlije koji kriju zanimljive priče. Jedno od takvih mjesta svakako je i ovaj stari bunar, koji je

tu od 1907. godine, kada je postavljen kao zadužbina Arsa J. Nenezića. Bunar odavno nije u upotrebi a na njemu je, sjećaju se malo stariji Starovarošani, svojevremeno bio kotur za vađenje vode, koja se prije izgradnje gradskog vodovoda koristila za piće. Staropodgoričani iz ovog dijela grada više puta su

di radove) kazao je Pobjedi da su ušli u završnu fazu radova.

- Ostalo je da se uradi kaldrma koja pripada kolovoznoj konstrukciji. Taj posao smo počeli prethodne sedmice, ugrađeno je 50 odsto kaldrme. Prethod-

Stari bunar može biti i turistička atrakcija

iskazivali želju da se bunar i prostor oko njega urede, kako bi kao takvi bili ukras Stare varoši i atrakcija koju bi i stranci rado posjećivali i gdje bi, kao u minulim vremenima mogli naći predah, ali i čuti zanimljive priče o jezgru Podgorice.

stranica podgoričke istorije. Za vrijeme osmanske vladavine, zgradu je sredinom 19. vijeka u dijelu Stare varoši, na Draču, podigao podgorički zabit, zapovjednik policijske stanice, Juso Mučin Krnić, zvani Jusuf-beg, po kome je kompleks kasnije dobio ime Jusovača. U Jusovači su u tom periodu tamnovali crnogorski rodoljubi, sve do oslobođe-

no su ugrađene sve instalacije – atmosferska i fekalna kanalizacija, TK instalacije, vodovod... Takođe, sprovedeni su novi vodovodni priključci budućih korisnika, kako bi svi satovi bili izmješteni na ulicu zbog lakše kontrole. Poklopci fekalne kanalizacije su prilagođeni novoj nivelaciji puta. Svi radovi na ugradnji ivičnjaka su završeni, a dijelom i izgradnja trotoara od kamenog oblutka u cementnom malteru – kazao je Bašović. Kako dodaje, u tom dijelu su imali manjih problema, jer projekat nije bio prilagođen stanju na terenu. - To nije rijedak slučaj kod rekonstrukcije ovakvih ulica, jer kada se radi geodetska podloga ne snima se svaki prag kuće, pa se na osnovu nje formira projekat koji prolazi reviziju, onda se dešavaju mali problemi koje izvođač rješava na licu mjesta zajedno sa nadzorom, kako bi se nivelacija trotoara prilagodila nivoima dvorišta, da ne bi bili viši, tj. da se atmosferske vode ne bi zadržavale u krugu dvorišta. To, kao i neucrtane podzemne instalacije usporili su dinamiku radova – objasnio je Bašović.

Stara atmosferska kanalizacija zamijenjena je novom, čime će biti riješen problem zadržavanja atmosferskih voda. - U ulici je bila stara atmosfersku kanalizaciju, koja je bila loše urađena. U okviru ovih radova ona je promijenjena, pa će nova atmosferska kanalizacija riješiti problem zadr-

nja, nakon čega je 1893. godine preuređena za centralni zatvor Crne Gore. U njemu su robijali uglavnom protivnici režima knjaza i kralja Nikole. Nakon toga, poslije okupacije Crne Gore u Prvom svjetskom ratu, postala je austrougarski zatvor, a 1918. godine Jusovača postaje Centralni kazneni zavod za Crnu Goru u kojem su pristalice kralja Nikole, federalisti, komu-

nisti i svi protivnici režima Kraljevine SHS (kasnije Kraljevine Jugoslavije) bili zatočeni i izloženi brutalnom teroru. Posebno poglavlje u istoriji Jusovače predstavlja doba italijanske i njemačke okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Ono je po krvavom pečatu koji je ostavilo i masovnosti stradanja bilo najtragičnije u sumornoj istoriji ovog mjesta. Mučna sjećanja i dokumenta o užasnim mučenjima pristalica narodnooslobodilačkog pokreta, ali i svih ljudi koji su se na bilo koji način suprotstavljali okupaciji, vjerovali u slobodu i pobjedu nad fašizmom, svjedočanstva su o tom tragičnom, ali i herojskom vremenu. Jusovača je kao zatvor služila i dvadesetak godina nakon oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, odnosno do podizanja centralnog zatvora za teritoriju Crne Gore, u Spužu. Od tada je stajala prepuštena zubu vremena, propadajući, ali i podsjećajući staropodgoričane na tragična i krvava zbivanja, ljudske drame, stravična mučenja i patnje koje su se u njoj odigravale. H. P.

žavanja atmosferskih voda... Očekujemo da kompletan posao bude završen do 15. oktobra, taj rok je dao izvođač, koji je usvojen od strane nadzora i investitora – zaključio je Bašović.

ULAGANJA

Rekonstrukcija 380 metara

Ulice Ljubović u Staroj varoši počela je u martu ove godine. Kako su tada najavili iz gradske uprave, kolovoz će dobiti novi izgled - kaldrmu, trotoar će biti od oblutka u cementnom malteru, biće postavljena nova rasvjeta i prateća infrastruktura. Mještane posebno raduje što će se rekon-

strukcijom, pored ostalih, riješiti i problem atmosferske kanalizacije. Investitor ovog posla je Glavni grad. Vrijednost radova je oko 480.000 eura, a predviđeni rok izvođenja posla bio je 80 dana. Izvođač radova je građevinska firma Indel inženjering, a nadzor vrši Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji i dalje je na snazi potpuna obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Ljubović (krak 1 i 2), od raskrsnice sa Ulicom Petra Prlje do raskrsnice sa Ulicom crnogorskih serdara. I. MITROVIĆ

Prostor nekadašnjeg zatvora na Draču

Kaldrma već postavljena u većem dijelu ulice I.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja

i modna kritičarka

Elegancija Aleksandra Nišavića u punom sjaju

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „što je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Neočekivan izbor paleta boja za jedan muški business look, koji se preliva iz jednog odjevnog komada u drugi inspirativan je za modni svijet. Često muškarci kod ovih paleta boja griješe u modnom kombinovanju, jer samo prelivanje boja i zavisi od odabira kvaliteta materijala.

Međutim, gospodin Nišavić je svojim izgledom doprinio modi kao kulturi oblačenja i dokazao da pažljivo odabrani materijali i dezeni, a pogotovo nijanse boja, imaju aposlutno pobjednički karakter.

Određena modna izdanja na prvi pogled djeluju kao neadekvatno kombinovana, međutim svaki odjevni komad, ako gledamo sa stručne strane, ima svoju vrijednost i priču. Gospodin Šimun je zasigurno pogriješio u odabiru dezena sakoa, jer on kao takav ne predstavlja trendi momenat, ali njegov odabir dezena kravate je ublažio cjelokupnu grešku u modnoj pojavi i zbog toga je možemo okarakterisati kao kreativnu i smjelu. Desio se balans u određenim nijansama, koji je doprinio ljepoti ove modne pojave. De nitivno je potrebno ovaj modni stil dovesti do savršenstva jer ga osoba koja zrači harizmom i zaslužuje.

Odjevni komad kao što je žensko odijelo, posebno u business poljima, najpribližnije odražava cjelokupan modni stil osobe. On može biti vanvremenki ili ne. Ovo je slučaj modela odijela i njegovog dezena i strukiranosti koja je neprikosnovena i salivena. U ovoj ženskoj modnoj pojavi dominira preciznost. Izbor materijala odiše samouvjerenošću, a odabir boja i dezena ležernošću. Frizura prati samu modnu kompoziciju kao i aksesoar. Vrlo lijep modni izraz mogao je biti i sa najvećom ocjenom da prednost nije data muškom business looku jer je na našim prostorima on vrlo kvalitetan i rjeđi.

Modni look gospođe Milović takođe djeluje izbalansirano i lijepo za oko, što ovo drugo zaista i jeste. Umirujuće i profesionalno. No, odabir boja za sam noseći odjevni komad kao što je odijelo nije čest u business looku i za to postoje razlozi. Palete boja koje su odabrane pristaju više ljetnjoj romantičnoj haljini pa čak i suknji do koljena sa dubokim strukom i sakou kraće forme i nesvakidašnjeg dizajna. U formalnom izgledu odabrane boje su greška jer ne pripadaju standardu za business eleganiciju - pogotovo ne uz ton kose koju gospođa Milović ima. Uz ovaj modni izraz, aksesoar u vidu minđuša trebao bi biti elegantniji od postojećeg i on bi i inače za duži period trebao biti promijenjen. Zasigurno, jedno žensko odijelo koje lijepo prati formu tijela, ali stilski nije uklopljeno sa bojom tena i profesionalnom prilikom.

Crno-bijela muška business kombinacijavrlo tačna i dovoljno strukirana u kvalitetno odabranom materijalu. Nešto što je dobitna kombinacija koja kao takva vrlo često može biti i previše jednostavna. Jednostavnost nekada donosi i ljepotu modnog izraza, ali u odnosu na trenutno ocijenjena modna izdanja, dobio je najnižu ocjenu ne zato što sa sobom nema modne vrijednosti, već kao nešto što pruža najmanje kreativnosti i noviteta.

Ana Milo

Tribina Gradskog stadiona u Nikšiću od juče zvanično nosi naziv klupske ikone

Pero Giljen, kapiten, golmanska legenda

PODGORICA – U sklopu obilježavanja 80 godina postojanja FK SutjeskaZapadna tribina Gradskog stadiona u Nikšiću od juče zvanično nosi naziv bivše legende Pera Giljena

Na spomen ploči ispod slike piše: ,,Kapiten. Golman. Legenda. Čovjek koji je sa ponosom nosio grb Sutjeske i odbranama gradio istoriju kluba. Njegova posvećenost i ljubav prema Nikšiću i plavo-bijeloj boji žive u svakom navijaču. Ova tribina nosi ime po njemu, kao vječiti podsjetnik na golmanskog heroja“.

Zaslužila je to istinska legenda kluba kraj Bistrice, Nikšića, ali i crnogorskog fudbala, s obzirom da je upravo u Sutjesci kao igrač i trener upisao nešto više od 1.000 nastupa, čime je apsolutni rekorder.

Tokom duge igračke karijere Pero Giljen godinama je blistao na golu Sutjeske, zbog čega je imao brojne ponude: Rapida, Briža, Apolona, čak i iz Južne Koreje, a najatraktivnija je bila ona koju je poslao Porto, u periodu kada je bio šampion Evrope, ali je Pero ostao vjeran svom klubu. U sezoni 1995/1996. prvi put bio je ulozi trenera, tada kao prvi saradnik Stanislava Karasija, a već dvije godine kasnije imenovan je za šefa stručnog štaba. Nekako se znalo da uvijek kada je nikšićki klub u krizi i teškoj finansijskoj situaciji, Pero bi bio „vječiti spasilac“

koji nikad nije odbio Sutjesku, pa i kada bi situacija bila totalno nezavidna. Ostao je upamćen i kao čovjek koji je sopstvenim sredstvima spašavao klub totalnog kolapsa. Pero je preminuo 23. decembra 2023. godine, a praktično do kraja života bio u klu-

Danas mečevi 7.kola Druge fudbalske lige Crne Gore

Lovćen testira lidera

PODGORICA - Utakmicama 7. kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Četiri meča igraju se u terminu od 16 časova, a kolo će biti zaključeno u Beranama, gdje lider od 18 časova dočekuje Lovćen. Prethodno kolo donijelo je određena iznenađenja, tako da se i sada očeku-

ju uzbuđenja u Drugoj ligi. Lider, ekipa Berana, nakon pobjede na Zlatici protiv Koma (2:0) danas dočekuje Lovćen i nastojaće da zadrži pozitivnu seriju, jer ove sezone tim Bobana Akovića ne zna za trijumf, a čak nije primio ni gol. Istina, Lovćen je vezao dva trijumfa i jasno je da neće biti lako Berancima, ali s obzirom da

igraju pred svojim navijačima imaju lijepu šansu da nastave bajkoviti početak sezone. Otrant je u prošlom kolu dočekao kiks Rudara i preuzeo drugo mjesto. Sada Otrant ima šansu da na svom terenu protiv Iskre juri pobjedu i eventualno preuzme lidersku poziciju. Ulcinjani već četiri kola ne znaju za poraz, a u posljednja

Najvažnije igrači žele

Plaketama su nagrađene istinske legende Drago Kovačević, Branko Samatović i Vojin Lazarević. Za više od trista nastupa u Sutjeskinom dresu nagrađeni su Slavenko Kuzeljević, Nikola-Peco Rakojević, Saša Medin, Brajan Nenezić, Miomir Bakrač, posthumno Novak Zeković i Pero Giljen. Plakete su uručene Milojici– Siću Srdanoviću, Vukiću Bulatoviću, dr Radovanu-Racu Mijanoviću, posthumno Milanu-Miki Zirojeviću i Josipu Tibljašu

bu, kao šef omladinske škole, a bio je i član Uprave kluba. Perovu ljubav i posvećenost Sutjesci pamtiće i prepričavati generacije. Pero je bio i ostao čovjek za kojeg je cijela Jugoslavija imala samo jednu riječ – veliki golman, a još veći čovjek. J. T.

Raspored i tabela

RADANOVIĆI: Grbalj – Kom (16h)

ULCINJ: Otrant – Iskra (16h)

NIKŠIĆ: Internacional – Podgorica (16h)

PLJEVLJA: Rudar – Igalo (16h)

BERANE: Berane –Lovćen (18h)

Berane

Otrant

Grbalj

tri meča upisali su tri pobjede. Rudar je u prošloj rundi doživio prvi poraz ove sezone, pa će danas protiv Igala tražiti reakciju. Istina, dva tima dijeli samo bod na tabeli, tako da se očekuje neizvjesnost, ali Rudar nema mnogo opcija ako želi da se priključi vrhu. Istina, gornjem dijelu priključio se Grbalj, koji je u posljednja četiri kola upisao tri trijumfa, tako da nosi ulogu favorita protiv Koma. Podgorički derbi igra se u Nikšiću, gdje će Internacional ugostiti Podgoricu. Dva tima imaju očajan start i jedine su ekipe bez pobjede. Derbi začelja može biti prilika jedan od dva tima konačno upiše ,,trojku“... R.P.

PODGORICA – Bio je prvi kapiten reprezentacije, strijelac prvog gola ,,sokola“, do danas je najbolji igrač koji je oblačio dres Crne Gore. Od juče u novoj ulozi - Mirko Vučinić predstavljen je kao novi selektor ,,sokola“, osmi u istoriji.

Proslavljeni Nikšićanin naslijedio je Roberta Prosinečkog, koji je smijenjen na sjednici Izvršnog odbora FSCG. - Čast mi je i zadovoljstvo, bila mi je velika želja da budem selektor reprezentacije. Od prvog dana sam ovdje, uvijek sam volio da dolazim na okupljanja. Četiri godine sam dio stručnog štaba i kad me predsjednik Dejan Savićević pozvao nijesam se dvoumio. Obećao sam da ću dati sve od sebe i da ćemo probati da poboljšamo rezultate, koji u posljednje vrijeme nijesu bili baš najbolji. Tražiću od igrača da se bore i u svakom momentu ,,ginu“ za crnogorski dres –rekao je Vučinić na konferenciji za medije u Kući fudbala. ,,ŽELIO SAM DA ME NASLIJEDI, ALI...“

Zvanično, nekadašnji napadač Sutjeske, Lećea, Rome, Juventusa i Al Džazire je privremeno rješenje jer je dogovoreno da ekipu vodi na četiri utakmice do kraja godine, ali bi mogao i da nastavi mandat ukoliko reprezentacija podigne nivo igre i rezultata.

- Vjerovatno se očekivalo ovako nešto poslije slabih rezultata u posljednje dvije utakmice. Svakog trenera i selektora drže i ,,tjeraju“ rezultati, a uvijek je

lakše promijeniti jednog nego 23 čovjeka – rekao je predsjednik FSCG Dejan Savićević - Mi u Izvršnom odboru smo se opredijelili za Mirka manje-više jednoglasno. On je čovjek koji je igrama dao mnogo reprezentaciji, znam da je nastupao i pod bolovima i injekcijama. Odlučio je da se bavi trenerskim poslom, mada sam ja više volio da dođe umjesto mene na mjesto predsjednika - istakao je Savićević.

DA SE ZNA KO ŠTO RADI

Nikšićanin će debitovati u oktobru na gostovanju Farskim Ostrvima u kvalifikacijama za Mundijal. Obje selekcije iz pet mečeva imaju po šest bodova. - Moja vizija igre je da imamo posjed, naravno i da igramo napadački, ali ne može da se napada svih 90 minuta. Moramo znati i kako da se branimo i kako i gdje stojimo u pojedinim momentima igre. Veliki dio karijere i života proveo sam u Italiji, gdje se mnogo radi na taktici. Tačno se zna što treba da radi svaki igrač u određenom trenutku, pokušaću to da prenesem. Vjerujem da ćemo biti taktički disciplinovani. Uvijek ćemo ići na pobjedu, bez obzira ko je rival –kazao je novi selektor. - Cilj je i podmlađivanje ekipe jer imamo talentovanih fudbalera, ali to ne znači da ćemo promijeniti 20 igrača odjednom. Radićemo postepeno, trebaće vremena i meni i ekipi da se što bolje upoznamo. Ne treba mlade igrače da odmah ,,pregorimo“ – naveo je Vučinić, koji odlično poznaje ekipu.

Mirko Marić objavio spisak pionirske selekcije

PODGORICA - Selektor

ženske pionirske fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica na koje računa za nastup na predstojećem međunarodnom turniru u Srbiji. Marić je pozvao 20 igračica - golmanke: Kristina Golubović (Breznica), Ilda Orahovac (Gorica); odbrana: Ksenija Orović (Akademija Berane), Nikolina Mozer, Sofija Vlaović, Sara Popović (Budućnost), Jovana Jovanović (Ilarion), Ana Gardašević (Ekonomist), Viktorija Golubović (Akademija Siti);

Crne Gore smijenio Roberta Prosinečkog, Mirko Vučinić promovisan kao njegov nasljednik

Najvažnije je da žele ovaj dres

,,Radulović ima problem sam sa sobom“

Andrija Radulović bio

je na spisku za mečeve sa Češkom i Hrvatskom, ali je otkazao dolazak na okupljanje, a onda igrao prijateljski duel za Rapid istog dana kada su Česi gostovali pod Goricom.

Doskorašnji selektor Robert Prosinečki je o tom slučaju rekao da je ,,to

- Bio je tri i po godine pri selekciji, od prvog dana reprezentacije je tu. Ima uvid u ambijent, a kroz karijeru je imao vrhunske trenere - Spaletija, Kontea, Ranijerija… i neka od njih izvuče sve dobre stvari i prenese ih na reprezentaciju. Želim mu da što duže ostane. Da nije imao želju i samopouzdanje ne bi bio igrač kakav je bio. Sigurno vjeruje i u sebe kao trenera - kazao je Savićević.

SMRT ŠARKIĆA NAS JE MNOGO POREMETILA

Osvrnuo se na igru i rezultate u mandatu Prosinečkog. - Nijesmo igrali dobro. U prve dvije utakmice, prijateljske u Antaliji u martu 2024. kada je ekipa bila kompletna, to jeste izgledalo dobro. Potom su krenule povrede i sve je bilo loše. Iskreno, sve nas je prošle godine poremetila smrt Matije Šarkića. To nas je pogodilo i siguran sam da bismo s njim imali bolje rezultate. Koštalo nas je, gubili smo i primali neke golove koji se ne primajurekao je Savićević.

selekcije za turnir u Srbiji

vezni red: Tamara Jovović, Ema Obradović, Elena Damjanović (Budućnost), Vojka Baošić, Sara Rudić (Borac), Aleksandra Guberinić (Akademija Berane), Maria Marojević (Indiana FC, SAD), Teodora Cebalović (Ekonomist), Maša Džiknić (Akademija Berane); napad: Adelina Nurković (Ilarion), Tijana Ajković (Mladost).

Osim Crne Gore i domaćina, na turniru koji se održava od 21. do 26. septembra učestvuju i Rusija i Bjelorusija. Na startu (21. septembar od 11 časova), naša selekcija sastaje se sa Rusijom, tri dana kasnije, sa početkom u 14 časova, igra sa Srbijom, dok će u posljednjem kolu, koje je na programu 26. septembra, rival biti Bjelorusija, od 11 časova. R.P.

pokazatelj koliko se voli Crna Gora“, a Radulović u pismu upućenom Dejanu Savićeviću odgovorio da je izjava selektora bila ,,nesportska i neljudska“. - Radulović ima problem sam sa sobom. Nije baš da nije imao šansi da se pokaže u reprezentaciji, ali to nije uradio. Najbolje je igrao

Negativan ambijent oko fudbalske reprezentacije

Crne Gore zbog loših rezultata dodatno je pogoršala i odluka navijača da prestanu s navijanjem nakon pola sata utakmice sa Češkom u Podgorici.

Dio publike sa sjeverne tribine je i napustio stadion, a dan kasnije najuticajnija grupa Ultra Crna Gora oglasila se saopštenjem u kojem je navela da će bojkotovati utakmice sve dok im se Fudbalski savez javno ne izvini. Predsjednik FSCG Dejan Savićević na konferenciji za medije iznio je stav Kuće

MOTIVACIJA NE SMIJE DA BUDE PROBLEM ,,Sokoli“ u posljednjih godinu igraju vrlo loše, daleko su od onog što bi prema individualnom kvalitetu mogli da pokažu. Porazi i nijesu toliki problem pri nemoći i bezidejnosti koja ih je krasila kod Prosinečkog.

kada je nastupao za Radnik iz Surdulice, potom je pošao u Vojvodinu, pa u Rapid... Od selektora zavisi da li će biti tu, ali mislim da je otkazao dolazak zato što je ljut, da razlog nije u analizama koje je trebalo da radi u Rapidu. Stiglo je do mene to pismo, ali baš mi i nije ubjedljivoporučio je Savićević.

Liga nacija

šansa za odlazak na Euro

Savićević vjeruje da će Vučinić popraviti situaciju u kojoj se nalazi reprezentacija.

- Fokus nam je Liga nacija, gdje smo u C diviziji i

ako budemo prvi u grupi moći ćemo kroz baraž da izborimo plasman na Evropsko prvenstvo 2028, ukoliko to ne uradimo kroz kvalifikacije. Mislim da smo

Savićević o bojkotu navijača: Savez

fudbala po tom pitanju.

- Bilo, desilo se, prošlo je. Za reprezentaciju treba da se navija nezavisno da li je neko

Legendarni napadač ima zadatak da motiviše ekipu. - Jeste teško kad nema dobrih rezultata, ali uvijek treba da razmišljamo da igramo za svoju zemlju, od toga ne treba veća motivacija. Gledao sam snimak kako brazilski napadač Rišarlison skače od sreće kada je vidio svoje

Međunarodni turnir u Poreču u futsalu

Ubjedljivi

Crnogorci

Crna Gora 5 Malta 1

POREČ - Dvorana ,,Finida“. Golovi: 1:0 Nikolić u 1, 2:0 Vuletić u 9, 3:0 Marković u 18, 4:0 Bojanović u 26, 5:0 Davidović u 33, 5:1 Buagair u 40.minutu

Crna Gora: Sekulić, Nikolić, Vuletić, Spasojević, Cimbaljević. Igrali su još: Krunić, Bulatović, Davidović, Delić, Puletić, Bojanović, Vukčević, Marković, Tafić.

Malta: Borg, Velja, Buagair, Samut, Kaćija. Igrali su još: Montebelo, Gajevski, Gat, Porteli, Kop, Šemberi, Karuana, Samut. Futsal reprezentacija Crne Gore upisala je i drugu pobjedu na turniru u Poreču.

Ekipa Sveta Ljesara bila je ubjedljiva protiv Malte - 5:1. Čak pet igrača našeg tima upisali su se u listu strijelaca, mrežu rivala pogađali su Nemanja Nikolić, Luka Vuletić, Filip Marković, Bal-

zadovoljan nečim ili nije. Bili su nezadovoljni, ne bih ulazio u detalje i vodio polemiku i raspravu sa njima.

ime na spisku reprezentacije. To je odličan primjer. Najljepše je predstavljati svoju zemlju. Imao sam mnogo lijepih trenutaka u karijeri, ali nijedan se ne može porediti s izlaskom na teren pod Goricom. A imao sam više poraza nego pobjeda u reprezentaciji. Najvažnije je da igrači žele

Ako bude trebalo izaći ćemo s nekim podacima. FSCG je uvijek izlazio u susret tim navijačkim grupama, ali i

ovaj dres, od toga sve polazi –istakao je Vučinić.

JOVETIĆU VRATA

OTVORENA

Kapiten Stevan Jovetić rekao je da nije siguran da će biti u reprezentaciju za Ligu nacija naredne godine. - Znamo koliko je Stevan dao

kvalitetom među te 24 reprezentacije u Evropi. To je realan cilj kojem treba da se teži jer je mnogo zahtjevnije i teže otići na Mundijal – naveo je Savićević.

oni moraju da shvate da Savez nije bure bez dna i da ne može uvijek da izađe u susret određenim zahtjevima – rekao je Savićević. - Bili su nezadovoljni, uradili to što su uradili, a žao mi je prije svega zbog igrača jer je utakmica sa Češkom bila jedna od odlučujućih. Za tih njihovih 30 minuta prisustva moraćemo da platimo 16.000 eura kazne. Puno novca su nas koštali i mislim da je njihov potez pogrešan. Nadam se da će to shvatiti, a ukoliko ne shvate - što da radimo, idemo dalje – naveo je Savićević.

ovoj reprezentaciji. Obaviću razgovor s njim, sigurno može da nam pomogne, ali on najbolje zna svoje tijelo. Ono što je sigurno je da su mu vrata reprezentacije otvorena –kazao je novi selektor, koji će za nekoliko dana saopštiti ko će činiti njegov stručni štab. Neđeljko KOSTIĆ

ša Bojanović i Goran Davidović.

- Rutinska pobjeda u kojoj smo od prvog trenutka nametnuli naš ritam igre. Bili smo koncentrisani, brzi i ja-

ki u duelu. Lopta nas je slušala, a moram takođe pohvaliti i realizaciju, gdje smo dobre situacije lako pretvarali u golove. Na ovom meču svi igrači su dobili šansu, tako će biti

i protiv San Marina u posljednjoj utakmici turnira - rekao je selektor Ljesar. Meč sa San Marinom igra se u nedjelju sa početkom u 11 časova. R.P.

M. BABOVIĆ

Mirko Vučinić i Dejan Savićević juče u crnogorskoj kući fudbala

Partizan dočekuje Zvezdu, Dinamo na Poljudu

PODGORICA - Vatrena fudbalska subota u komšiluku – u Hrvatskoj se od 17 sati igra derbi Hajduka i Dinama, dva sata kasnije u Beogradu će se 177. put sastati Partizan i Crvena zvezda.

Partizan je lider Superlige s bodom ispred vječitog rivala, ali i utakmicom više. U startnih 11 ,,crno-bijelih“ trebalo bi da se nađu tri Crnogorca –Milan Roganović , Stefan Milić i Milan Vukotić, dok će Andrej Kostić vjerovatno šansu čekati sa klupe. - Prošlo je devet mjeseci otkako smo počeli da pravimo novi Partizan. Bez obzira na sva dešavanja, kao i vjeru u ekipu koju emitujem na svakom treningu i sastanku, nije sporno da je Crvena zvezda favorit na papiru. Veliki favorit. Ne samo zato što je skuplja i tri ili četiri puta vrednija od naše ekipa, kao i što je pravljena za Ligu šampiona, nego je pokazala kvalitet i posjeduje širinu kadra. U takvim okolnostima ne smijemo da zaboravimo vjeru u nas. Nadu niko ne može da nam oduzme. Želimo da pokažemo najbolju verziju sebe kako bismo došli do pozitivnog rezultata - rekao je trener Srđan Blagojević Zvezda nije uspjela da uđe u Ligu šampiona, poraz u derbiju bi dodatno poljuljao vjeru u tim trenera Vladana Milojevića

- Ne komentarišem ono što drugi treneri pričaju. Uvijek sam mišljenja da u derbijima nema izrazitog favorita. Tako bar na to gledam, da je na uta-

Vatrena subota u regionu

kmicama Zvezde i Partizana to nemoguće reći. Moj kolega Blagojević je pričao da smo favoriti, nijesam ni pročitao tu izjavu, pravo da vam kažem –kazao je Milojević.

- Partizan igra dobro od početka sezone. Pokazao je to i u Evropi, neke mečeve je neočekivano izgubio. Lideri su, imaju samo jedan neriješen rezultat, daju mnogo golova. Znam da se očekuje Zvezdina pobjeda. To dovoljno govori o veličini kluba – poručio je Milojević pred duel u Humskoj.

Ni Hajduk ni Dinamo ne mogu da se pohvale uvjerljivim startom sezone u hrvatskoj ligi, ali ove takmičarske godine teško će se dogoditi ono što i prošle, da neko mimo dva velikana uzme titulu. Aktuelni šampion Rijeka već zaostaje sedam bodova za vodećima, a to su ,,bili“ i ,,modri“ – pred međusobni okršaj na ,,Poljudu“ imaju po 13 bodova.

- Dinamo je vrlo jaka ekipa, imaju odličnog trenera. Mi smo dobri na lopti, možda će

SPEKTAKULARNI VIKEND: Liverpul s Evertonom, Junajted čeka Čelzi, Bulatovićev Lans s Lilom

Tri derbija u Engleskoj, dva u Ligi 1, spektakl u Rimu, Atini...

PODGORICA - Spektakularan fudbalski vikend širom Evrope – derbiji se, osim u našem regionu (Hrvatska i Srbija), igraju u nekim od vodećih liga Starog kontinenta, kao i u Grčkoj, Holandiji...

pokušati nešto da promijene. Sigurno su nas analizirali i oni će ići na pobjedu kao i mi. Moja ideja je da ne primimo gol, ali da postignemo što je više moguće. Nastojaćemo igrati našu igru kao i u svakoj utakmici – izjavio je Gonsalo Garsija, trener Hajduka. Obje ekipe su u posljednja dva kola osvojile samo po bod. - Radujem se najvećem hrvatskom derbiju, prvom ove sezone, pripremali smo se dobro, ali na kraju će rezultat pokazati kako smo radili. Moj kolega na Hajdukovoj klupi, Gonsalo Garsija, takođe je u procesu slaganja ekipe, dosta su igrača doveli pred kraj prelaznog roka. Ipak, okosnica su uvijek opasni Marko Livaja, dobra i brza krila, Rokas Pukštas koji dolazi iz drugog plana, tu su i Filip Krovinović i Adrion Pajaziti koji drže sredinu. Uvijek je Hajduk nezgodan, posebno na Poljudu, ali mi gledamo sebe i svoj tim – istakao je trener ,,modrih“ Mario Kovačević N.KOSTIĆ

U Engleskoj čak tri – danas od 13.30 u gradskom derbiju sastaju se Liverpul i Everton, od 18.30 počeće meč Mančester junajteda i Čelzija, a sjutra od 17.30 na programu je duel Arsenala i Mančester sitija. - Kada smo igrali s Evertonom prošle sezone, bili su takođe u dobroj formi. Doveli su dobre igrače, a jedan od njih je naravno igrač na pozajmici koji je u prošlosti vrijedio 100 miliona funti, Džek Griliš. Dakle, dobar su tim – rekao je trener Liverpula Arne Slot - Postoji veliko rivalstvo između dva kluba, ali ono što mi se takođe svidjelo i što želim da naglasim u ovom trenutku je ono što su učinili kada je Diogo Žota preminuo, dolaskom na ,,Enfild“ i svim ostalim gestovima pokazali su poštovanje. Dakle, lijepo je vidjeti da je osim rivalstva prisutno i poštovanje s obje strane. Radujem se ovoj utakmici jer je svaka utakmica na ,,Enfildu“ posebna, ali ovaj derbi je još posebniji –istakao je Slot.

Holanđanin je spokojan na klupi ,,redsa“, ali njegovom kolegi Rubenu Amorinu se ,,drma“ klupa u Mančester junajtedu. Ako ,,crveni đavoli“ danas (18.30) izgube od Čelzija, Portugalac bi mogao da dobije otkaz, pišu engleski mediji. Junajted iz četiri kola ima samo četiri boda, isto toliko manje od ,,plavaca“. Amorim je prije dva dana razgovarao sa suvlasnikom kluba Džimom Retklifom. O čemu?

Norvežanin nadmašio Mesija i Ronalda

- Nudio mi je novi ugovor – našalio se Amorim.

- Ne, to su normalne stvari, samo je želio da pruži podršku i objasni da je ovo dugotrajan projekat, mnogo puta je rekao da mi je ovo prva sezona. Jedan u nizu najnormalnijih sastanaka – rekao je Amorim.

Ipak...

- Ovo je klub sa velikim pritiskom, svjestan sam toga. Igramo dobro do šesnaesterca, a onda imamo problem. Mislim da smo bolji nego prošle godine, ali moramo početi da pobjeđujemo – poručio je trener Junajteda. Čelzi je u prošlom kolu remizirao sa Brentfordom, a prije tri dana izgubio od Bajerna (3:1) u Ligi šampiona. Trener Enco Mareska imao je zanimljivu konferenciju za medije, na kojoj je poslao oštru poruku otpisanim igračima Rahimu Sterlingu i Akselu Disasiju Mareska se osvrnuo na njihovu situaciju nakon pitanja o dvojcu koji trenira odvojeno od prve ekipe, bez naznaka da dođe do promjene. U cijeli slučaj uključilo se i Udruženje profesionalnih

fudbalera (PFA), koje se zalaže da igrači imaju odgovarajuće uslove za trening dok čekaju zimski prelazni rok. - Moj otac ima 75 godina i 50 godina je bio ribar, radio je od dva ujutro do deset ujutro. E to je težak život, a ne biti fudbaler – naveo je italijanski strateg. U Francuskoj se večeras igra derbi sjevera, čiji će dio biti crnogorski internacionalac Andrija Bulatović – njegov Lans će od 21.05 sati dočekati Lil. Biće to uvod u derbi kola, veliki okršaj Olimpika iz Marseja i Pari Sen Žermena koji je na programu sjutra od 20.45 sati. PSŽ ima maksimalnih 12 bodova iz četiri kola, Marsej samo šest, koliko i Lans. U nedjelju se igra i ,,Derbi dela Kapitale“ – Lacio našeg Adama Marušića nominalno će biti domaćin Romi. Utakmica će početi u 12.30 sati, a ,,neboplavi“ će pokušati da se izjednače sa ,,vučicom“ koja je u tri kola osvojila šest bodova. U Holandiji sjutra od 14.30 časova sastaju se PSV i Ajaks, dok će se u Grčkoj u 20 sati sudariti Panatinaikos i Olimpijakos. Ne. K.

PODGORICA - Centarfor

Mančester sitija Erling

Haland ispisao je istoriju

Lige šampiona, tako što je u četvrtak postao igrač koji je najbrže stigao do cifre 50 golova u najelitnijem fud-

balskom takmičenju, čime je nadmašio i Lionela Mesija i Kristijana Ronalda Norvežanin je ispisao istoriju pogotkom u pobjedi svog klupa protiv Napolija rezultatom 2:0.

Za taj podvig mu je bilo potrebno svega 49 utakmica, dok je dosadašnji rekorder Rud van Nistelroj do istog broja pogodaka stigao na 62 meča. Mesiju je za 50 golova trebalo 66 utakmica, a Kristi-

janu Ronaldu čak 91. Od svojih 50 golova u elitnom takmičenju, Haland je postigao 27 za Mančester siti, 15 za Borusiju Dortmund i osam za Salcburg. R.A.

VELIKI ADUT PARTIZANA: Milan Vukotić

DA LI MU GORI POD NOGAMA: Trener Junajteda Ruben Amorim

Kotorani bolji od Steaue na kvali kacionom turniru

Primorac nadomak

Lige šampiona

PODGORICA - Vaterpolisti Primorca napravili su vjerovatno ključni korak ka plasmanu u Ligu šampiona. Crnogorski vicešampion je na startu kvalifikacionog turnira u Beogradu savladao Steauu sa 15:12 i približio se ulasku u evropsku elitu. Kotorskom timu je za sada za ovjeravanje karte za grupnu rundu potrebno da danas slavi protiv francuskog Paj d’Eksa. Primorac će u tom duelu biti izraziti favorit. Naš predstavnik je gubio u prvoj četvrtini sa 2:1, a od početka druge preuzeo kontrolu i na polovini utakmice imao velikih 10:6.

U finišu meča bilo je i maksimalnih šest razlike (15:9), da bi rumunski sastav do kraja ublažio poraz. Najefikasniji su bili Japanac JusukeInaba i Marko Mršić sa po tri pogotka. Po dva puta su se upisali Savo Ćetković, LukaMurišić, StefanVidović i Balša Vučković, a jedan gol dao je NikolaBrkić. Primorac danas od 17.30 sati igra protiv Paj d’Eksa koji je juče izgubio od Novog Beograda sa 23:10. U Ligu šampiona idu dvije ekipe iz kvalifikacione grupe.

Ne. K.

MOK odobrio učešće ruskih i bjeloruskih sportista na Zimskim olimpijskim igrama 2026. u Milanu i Kortini

Nastupiće pod neutralnom zastavom

PODGORICA - Međunarodni olimpijski komitet odobrio je učešće ruskih i bjeloruskih sportista na Zimskim olimpijskim igrama 2026. u Milanu i Kortini, ali pod neutralnom zastavom, ponovivši model sa Igara u Parizu.

To znači da sportisti mogu da nastupaju individualno pod neutralnom zastavom, pod uslovom da nemaju veze sa vojskom i da javno nijesu podržali invaziju na Ukrajinu. - Izvršni odbor će primijeniti isti pristup kao u Parizu - rekla je nova predsjednica MOK-a Kirsti Koventri Odluka je očekivana već mjesecima, donijeta je na sastan-

Košarkaši SC Derbija

,,Studenti“ još zeleni za Evropu

SC Derbi je u novu sezonu ušao sa dosta promjena, a za razliku od ranije kada se bazirao na domaće mlađe igrače, sada je napravio drugačiju priču željan iskorak i prilike da se dokaže na evropskoj sceni.

Evropska misija završena je na prvoj stepenici - izabranici PetraMijovića ubjedljivo su poraženi od PAOK-a 79:67 u četvrtfinalu kvalifikacionog turnira za Ligu šampiona, koji se održava u Botevgradu.

SC Derbi ima drugačiji tim u odnosu na prethodnu sezonu - stigli su Aleksa Ilić, Mateo Drežnjak, Balša Živanović, Džastin Tarner, Darijus Džonson, Džir Dejvis, Enok Boaki i Zvonimir Dujaković. Ekipu su napustili Luka Bogavac, David Mirković i Andrija Grbović, koji su otišli u NCAA, Igor Drobnjak je prešao u Spartak, Zoran Nikolić je u potrazi za novim klubom, te Erik Nil. Djelovalo je da će angažovanje stranaca i iskusnih igrača značiti kvalitet više, ali možda za ABA ligu, za Evropu su „studenti“ još zeleni...

Već od starta se moglo naslutiti u kojem pravcu će ići ovaj meč -PAOK je poveo odmah 7:0, a nakon prednosti od 15:7, Mijović je bio prinuđen da zatraži tajm-aut. „Studenti“ su napravili reakciju, zategli odbranu, vezali šest poena. Ali, kako je vrijeme odmicalo, Podgoričani su pravili veliki broj grešaka, pa je tako nakon jed-

a to je natjeralo Mijovića na novi tajm-aut. Ali, nije mogao mladi stručnjak da trgne svoj tim, a očigledna je bila i razlika u kvalitetu. Loš šut (samo jedna trojka za poluvrijeme), čak 10 izgubljenih lopti, uslovilo je da bude 14 razlike na poluvremenu - 45:31. Istina, gosti su dobro ušli u drugo poluvrijeme. Nakon polaganja Matea Drežnjaka uspjeli su da dođu do minus osam (50:42). Mogli su i potpuno da se uključe u utakmicu, promašili su dvije trojke za osjetniji prilazak protivniku, a to su šutevima za tri na drugoj strani kaznili Tomaš Dimša iStiven Braun, pa je ubrzo bilo minus 15 (57:42). Ekipa

ku u Milanu. Koventri je još prilikom izbora u martu isticala da je važno da svi sportisti budu zastupljeni, ali uz poštovanje principa MOK-a. Na Olimpijskim igrama u Parizu prisustvo Rusa i Bjelorusa bilo je ograničeno na 25 sportista, koji su osvojili pet medalja. Velikim dijelom, obim delegacija u Milanu i Kortini zavisiće od međunarodnih sportskih federacija, koje nastavljaju da primjenjuju različite mjere, neke i dalje zabranjuju učešće Rusa i Bjelorusa. Među njima su Međunarodna skijaška federacija, biatlon i sankanje, dok je u klizačkim disciplinama dozvoljen po jedan sportista po naciji. R.A.

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće danas finale 10. memorijalnog turnira „Aco, Prle i Milenko“, koji tradicionalno organizuje ekipa Orlova, u čast košarkaških legendi Aleksandra Jurića, Milana Prleta Tošića i Milenka Novakovića.

Podgoričanke su u okviru polufinala savladale Kraljevo 68:57, a pobjedom protiv vicešampiona Srbije stigle su do finala, gdje će tražiti šansu da potvrde dobar ritam. Kraljevo je sa tri vezane trojke povelo 9:3, a onda je uslijedila rezultatska klackalica, da bi Kraljevo na kraju prve dio-

iz Soluna do kraja treće dionice imala je prednost od 18 poena (63:45) i tako sebi trasirala put ka pobjedi i narednoj rundi kvalifikacija. U posljednjoj četvrtini PAOK

je konstantno bio daleko, na velikoj razlici. Podgorički sastav je najbliže bio na minus 14 (72:58), ali nije imao više nikakve šanse da se vrati u meč. R. PEROVIĆ

„Vučice“ serijom 18:0 presudile rivalu

nice imalo prednost – 18:17. I, onda je krenula „furija“ regionalnog šampiona, koji je za prvih pet i po minuta druge če-

tvrtine napravio seriju 18:0. Sjajna i agresivna odbrana, poeni iz tranzicije, ali i dobri procenti šuta van linije 6.75, gdje

su dominirale Zorana Radonjić i Dilajin Bern. Tako su „vučice“ u 16.minutu stigle do +17 (35:18), a od tog momenta Budućnost je kontrolisala stvari na terenu. Kraljevo je predvođeno iskusnom Draganom Gobeljić uspjelo da izađe iz dvocifrenog minusa, ali „plave“ nijesu dozvolile uzbuđenja, već su rutinski odradile posao i upisale ukupno peti trijumf u isto toliko pripremnih mečeva za narednu sezonu.

Bern je postigla 28 poena, Radonjić 22, a u strijelce su se upisale još Janja Dragišić i Atina Radević po 4, Milena Bigović i Nikolina Ilić po 3, Jovana Savković i Milena Vujović po 2. R.P.

nog neopreznog pasa Zorana Vučeljića zakucao Ben Mur,

Sudije: Salins, Gevdilas, Horozov

Dvorana: Samokov

Marko Mršić

Sa otvaranja turnira u Banjaluci

Evropsko juniorsko prvenstvo u kik boksu u Italiji

Crnogorcima 10 medalja

PODGORICA - Kik boks reprezentacija Crne Gore nastup na juniorskom prvenstvu Evrope, u italijanskom Jezolu, završila je sa deset medalja - četiri zlatne i po tri srebrne i bronzane.

Šampioni kontinenta postali su stariji juniori Viktor

Dukić i Sultan Imeri i mlađi juniori Gzim Preljvukaj i Miloš Vojinović. Dukić je objedinio svjetsku i evropsku titulu u superteškoj kategoriji (preko 91) discipline loukik. U finalu pobijedio je Sava Mihaia Aleksandrua iz Rumunije 3:0. Imeri je ponovo prikazao sjajan nastup u

Crnogorski teniseri na juniorskom prvenstvu Evrope

Lukovac i Krstajić na

Apeninima

PODGORICA - Crnogorski teniseri Luka Lukovac i Vuk Krstajić, predvođeni selektorom Maksimom Mićkovićem učestvovaće na Evropskom juniorskom prvenstvu do 16 godina u Parmi.

Naši predstavnici će se na Apeninima takmičiti od 21. do 27. septembra. Na turniru će učestvovati 156 tenisera i teniserki iz svih država Evrope.

Ovaj turnir će biti odlična prilika za naše mlade tenisere da se pokažu u najboljem svijetlu protiv najjače konkurencije u Evropi. R.P.

u finalu lou-kika (do 67) bio dominantan. Tehničkim nokautom u drugoj rundi pobijedio je Dragana Maksimovića iz Bosne i Hercegovine. Mlađi junior Miloš Vojinović (lou-kik, do 81) do najsjajnijeg odličja došao je nakon teške borbe i pobjede nad Italijanom Paskvalom Servilom 3:0. Matija Radović (lou-kik, do 71) je u meču za zlato tijesno poražen od Mehmeta Čelika iz Turske. U četvrtfinalu prekidom je savladao Dušana Lazića iz Srbije, dok je u polufinalu 2:1 bio bolji od Balaža Juhaša iz Mađarske.

Isah Tarhaniš je jednoglasnom odlukom sudija u finalu (lou kik, do 57) izgubio od Alija Majilzadaija iz Azerbejdžana, pa je prvim porazom u godini, nažalost, ostao bez evropske titule. Na putu do finala eliminisao je Ukrajinca Jevhenija Kušakina i Merta Bozkurta iz Turske. Dragan Muratović je u finalu discipline ful-kontakt (do 51) izgubio od Risa Dojla iz Irske 3:0. Prethodno je savladao Poljaka Igora Domaradžkog.

ringu i u finalnom meču (loulik, do 54) trijumfovao nad Francuzom Ilanom Viuom 2:1. Prethodno je bio ubjedljiv protiv Umida Mamadova iz Azerbejdžana. Preljvukaj, nakon što je u polufinalu prekidom u prvoj rundi slavio nad Portugalcem Rodrigom Mutinjom, je i

Održan Upravni odbor

Odbojkaškog saveza

Crne Gore

Usvojeni

izvještaji selektora

PODGORICA - Upravni odbor Odbojkaškog saveza usvojio je izvještaje selektora ženske pionirske i seniorske reprezentacije, kao i muške seniorske i kadetske selekcije Crne Gore, saopšteno je iz te asocijacije. Navodi se da su posebno istaknuti nastupi ženskih selekcija – seniorske koja je izborila istorijski plasman na Evropsko prvenstvo i pionirske koja je imala odličan nastup na prvenstvu Starog kontinenta. - Upravni odbor je usvojio i izvještaje komesara takmičenja, trenerske i sudijske komisije za prethodnu sezonu - stoji u saopštenju.

Upravni odbor OSCG usvojio je i liste supervizora i sudija za takmičarsku sezonu 2025/2026. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Nikola Kažić. R.P.

Subota, 20. septembar 2025.

KONGRES EVROPSKE RUKOMETNE FEDERACIJE“: Mihael Viderer i dalje prvi čovjek evropskog rukometa

Ranije, sa bronzanim medaljama nastup u lou-kiku okončali su mlađa juniorka Slađana Božović (do 56), kao i stariji juniori Jovan Lipovina (do 63,5) i Ishak Agović (do 75 kg).

PODGORICA - Bivši predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Predrag Bošković i naredne četiri godine obavljaće funkciju prvog potpredsjednika Evropske rukometne federacije (EHF), odlučeno je na kongresu te asocijacije u austrijskom gradu Andau.

Bošković je za prvog potpredsjednika EHF-a prvi put imenovan 2016. godine, a ovo će mu biti treći mandat na funkciji drugog čovjeka evropske ,,kuće rukometa“.

R.PEROVIĆ

Šampionat u Italiji okupio je oko 2.000 takmičara iz 41 države.

Direktor RSCG Emir Bešlija izabran je za člana komisije EHF-a za rukomet na pijesku zadužen za sva takmičenja

u tom sportu pod okriljem Evropske federacije. Delegati koji su predstavljali 50 nacionalnih federacija, među kojima je i predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda, učestvovali su u radu kongresa na kome su izabrani čelni ljudi evropskog rukometa za period do 2029. godine, te usvojeno nekoliko značajnih dokumenata za budućnost rukometa, saopšteno je iz RSCG. Mihael Viderer je dobio povjerenje delegata za treći mandat na čelu EHF-a. Ukupno 120 kandidata iz 35 nacionalnih federacija bilo je u konkurenciji za funkcije koje se biraju na kongresu. R.A.

PODGORICA - Amerikanac Noa Lajls pobjednik je trke na 200 metara na Svjetskom prvenstvu u Tokiju. On je na cilj stigao u vremenu od 19,52, ispred sunarodnika Keneta Bednareka (19,58) i Jamajčanina Brajana Levela (19,64). Letsli Tebogo stigao je samo desetinku iza Levela. Američki sprinter, koji je u Tokiju, svrgnut sa trona u trci na duplo kraćoj dionici, na-

stavio je nevjerovatnu dominaciju na 200 metara - ovo je Lajlsu bilo četvrto uzastopno svjetsko zlato u ovoj trkačkoj disciplini. Prethodno, slavio je u Dohi (2019.), Judžinu (2022.) i Budimpešti (2023). Što se same trke tiče, Lajls je fenomenalno ,,pregazio“ drugih sto metara. Od momenta kada je preuzeo vođstvo, sve rivale gledao je samo u ,,retrovizoru“. Djelovalo je u jednom momentu

da ga Bednarek može ugroziti, ali bio je to samo privid... Udarna četvorka, na čelu sa američkim tandemom, se izdvojila od konkurencije i priredila publici vrhunski užitak i finiš vrijedan velikog finala.

Lajls je tako nastavio da niže odličja na najvećim takmičenjima - ovo mu je bilo već 14. zlato računajući olimpijske igre, svjetsko prvenstvo i Dijamantsku ligu (u trkama na 100 i 200 metara). R.A.

Ništa novo u trci na 200 metara na Svjetskom prvenstvu u Tokiju

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Mučenička smrt braće Živka i Jakova Dakovića

Pod Klobukom je 1852. godine pogubljen grahovski vojvoda Jakov Daković. O tome se pripovijeda u nekrologu njegovom sinu Antu Dakoviću (1824-1889), u časopisu „Nova Zeta“ od marta 1889. godine. „ Kad je početkom januara 1852 god. Omer-paša udario na Crnu Goru preko Planinice, Derviš-paša udari na Grahovo. Kad je Vojvoda Jakov čuo, kako Omer-paša opsijeda Ostrog, iz koga se junački branio Veliki Vojvoda Mirko sa Perom i Krcom Petrovićima, Novicom i ostalom družinom, ni on ne htjede ostaviti „Grahovo Danilovo“, nego se sa svojim bratom Živkom, sinom Antom, Vukom Markovićem i svojom družinom zatvori u svojoj kuli pod Dervišbrdom pred Demerovom pećinom. Kad su Turci kulu zapalili, Vojvoda Jakov sa družinom prijeđe podzemnim prokopom u Demirovu pećinu i u njoj se zatvori. Tada neprijatelj na vrata od pećine zapali slamu i sijeno, ne bi li tako zagušili zatvorenike, ili ih prinudili na predaju. Poslije kratkog pregovora, Jakov izađe iz pećine sa družinom i preda se na milost i nemilost Turcima. Tu ih Derviš-paša svijeh poveže i vezane u Klobuk pošlje, a samo Živka, brata vojvodina, smaknu na Umcu. Kad se zarobljenici primaknu blizu Klobuka, Turci narede Jakovu, da kao carski izdajnik, radi poruge, uzjaše na kljuse naopako i tako da uđe u Klobuk; ali Jakov ne htjede poslušati, te ga za to Turci i zadave blizu Klobuka. Ostale provedu kroz turske gradove i tamnice do Mostara, đe ostanu u gvožđima do juna, kada budu oslobođeni zauzimanjem vlade crnogorske, te se preko Metkovića, Dubrovnika i Risna vrate na Grahovo.” O ovome je pisao i Marko Vujačić. „Jedan broj branilaca Turci povežu u lance, i povedu u Klobuk i Mostar, među njima i sina Jakovova, Anta, a osmoricu, među kojima i brata Jakovova, Živka, na mukama umore. Prvo Živka na muke stave. Jezik mu kroz vilicu provuku, i u njega klinac udare. Onda ga polože, i kroz ruke velikim klincima za zemlju prikuju, a na prsi vatru nalože. Izdahnuo je a riječ nije izustio. Vrhunac svega bila je smrt vojvode Jakova. Čupali su mu brke, odvajali nokte i kosti prebijali. Najposlije su

Turci su prvo Živka Dakovića na muke stavili. Jezik su mu kroz vilicu provukli, i u njega klinac udarili. Onda su ga položili, i kroz ruke velikim klincima za zemlju prikovali, a na prsi vatru naložili. Izdahnuo je a riječ nije izustio

ga za mošnje svezali i bacili niz Mirotinjske Grede. Anto, dok su ga vezanog u Klobuk vodili, čuje da je Jakov usmrćen pa zamoli jednog Korjenića (Turčina) da kaže popu Ristu Kujačiću – da ga sahrani, da ga ne bi, tako mrtvog, strvoderi raznosili. Korjenić je ispunio obećanje. Pop Risto je ukopao Jakova kod crkve Svetog Arhanđela.” (M. Vujačić, Znameniti crnogorski i hercegovački junaci, Knjiga II, Narodna knjiga, Podgorica, str. 265).

Klobuk je opsijedan od strane Crnogoraca i poslije Grahovačke bitke 1858. godine, ali se od toga moralo odustati

zbog snažnog diplomatskog pritiska. Nadalje su ga opsijedali uskoci. U tim događajima ključnu ulogu igrao je Gavrilo Kujačić, jedan od najsposobnijih i najzaslužnijih obavještajaca koje je Crna Gora imala u svojoj istoriji. Gavrilo Kujačić „se rodio za gradom Klobukom“ 1827. godine u porodici popa Rista Kujačića . Bio je, kako piše Đuro Batrićević „vješt, neuhvatljiv i oprezan obavještajac“. Odigrao je presudnu

obavještajnu ulogu pred Grahovačku bitku. Rade Turov Plamenac je kao dječak boravio na Cetinju na crnogorskom dvoru, pa je prisustvovao razgovorima Gavrila Kujačića sa knjazom Danilom i crnogorskim glavarima. O tome je kasnije u memoarima zapisao sljedeće: „Nikad u svome životu nijesam čuo čovjeka da ljepše i rječitije govori i izlaže ono, o čemu govori, da čistije i određenije priča o raznim stvarima i pitanjima,

da tako lijepo i tako potanko iznosi knjazu sve što je radio i što još ima da radi s Turcima, kako bi ih nekako izmamio i nagovorio, da s nevelikom vojskom udare na Grahovo, gdje bi ih Crnogorci razbili i potukli”. U „navlačenju“ turske vojske na Grahovo, Gavrilu su pomagali njegov brat Todor i grahovski vojvoda Anto Daković Vojvoda Anto se upravo u Klobuku u Gavrilovoj kući sastao sa trebinjskim bimbašom Banjuš-begom, da bi mu potvr-

dio kako Grahovljani „žarko žude“ da Turci dođu na Grahovo i oslobode narod od „crnogorskog zuluma“.

Turci su vojvodi Jakovu Dakoviću čupali brke, odvajali nokte i kosti prebijali. Najposlije su ga za mošnje svezali i bacili niz Mirotinjske grede. Anto je čuo da je Jakov usmrćen pa je zamolio jednog Korjenića (Turčina) da kaže popu Ristu Kujačiću – da ga sahrani, da ga ne bi, tako mrtvog, strvoderi raznosili

Gavrilo je u vezi toga pisao knjazu Danilu: „Igrah dugu zimu u Trebinju oko sedam osam paša i bimbaša za izmamit Turke na Grahovo sve sa znanjem vojvode Anta...” Nakon pobjede na Grahovcu, Crnogorci su gonili i sjekli Turke punih sedam kilometara, sve do grada Klobuka. Poslije užasne sječe od Grahova do Klobuka pogibe u bjekstvu Kadri-paša i 8000 Turaka, samo ih 2500 uteče kroz maglu, piše Đorđe Popović u svojoj Istoriji Crne Gore. „Crnogorci juriš učinješe / S noževima u bijele ruke, / Jadni Turci trpjet’ ne mogaše, / Nego svoje pleći okrenuše, / Bježe tužni put grada Klobuka, / Put Klobuka i put Korjenića, / Đeno ima hoda dva sahata. / Al’ kako će, brate, uteknuti / Crna vrana sivome sokolu, / Ali soko orlu velikome, / A kamo li Turčin Crnogorcu? / Ćeraše ih do grada Klobuka, / Do Klobuka i do Korjenića, / Ne puštaše živa đavoljega, / Ni da kaže, kako im je bilo, / To svjedoče krajičnici Turci, / Kojizi su očima gledali / Sa bedema iz grada Klobuka, / Uzeše im mladi Crnogorci / Mnogo pusta nebrojena blaga, / Prah, olovo i drugu zahiru, / Što pašama u oko iđaše…” (Nastavlja se)

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Klobuk i Vrmac

Crkva u Aranđelovu

Vojvoda Anto Daković

Subota, 20. septembar 2025.

Na osnovu člana 16 Statuta NVO Centar za omladinsku edukaciju i člana 69. Zakona o igrama na sreću (Službeni list RCG br. 52/ 04 i Službeni list Crne Gore br. 13/07, 73/10, 40/11, 61/13 i 37/17, 003/23 ) i Odluke o organizaciji nagradne igre “Preuzmi i akti viraj myEYC App - koristi, štedi, osvoji!” od 1. septembra, izvršni direktor mr Jugoslav Radović donosi

P R A V I L A organizovanja Nagradne igre pod nazivom “Preuzmi i aktiviraj myEYC App - koristi, štedi, osvoji!”

Član 1

Priređivač Nagradne igre

NVO Centar za omladinsku edukaciju, sa sjedištem na adresi Naučno -tehnološki park Crne Gore, Kancelarija br. 27/2, Bulevar Mihaila Lalića bb, u Podgorici, PIB 02774968 (u daljem tekstu: Priređivač), priređuje Nagradnu igru, za sva fizička lica od navršenih 13 do 29 godina starosti, koji su korisnici Evropske omladinske kartice (EYC) pod nazivom “Preuzmi i aktiviraj myEYC App - koristi, štedi, osvoji!” u svrhu promocije svog brenda, Evropske omladinske kartice (EYC) i nagrađivanja korisnika.

Član 2

Vrijeme trajanja nagradne igre

Nagradna igra se priređuje na teritoriji Crne Gore u periodu od 22.09.2025. godine do 22.12.2025. godine i biće realizovana u sklopu jednog nagradnog kola.

Član 3 Nagradni fond

Ukupan nagradni fond čine 9 nagrada:

- Aranžman za dvije osobe autobuskim prevozom, Istanbul (Nova godina 2026)

438,00 eura sa PDV-om

- Električni trotinet marke Xiaomi Electric Scooter 5 Pro, uz vaučer za godišnje osiguranje od nezgode i odgovornosti za vozača trotineta

623,00 eura sa PDV-om

- Konzola Sony PlayStation 5 550,00 eura sa PDV-om

- Laptop marke Laptop Acer Aspire Lite 14 299,25 eura sa PDV-om

- iPad marke Apple, 11-inch (A16) 469,00 eura sa PDV-om

- Vaučer za kupovinu u Sport Vision radnjama 500,00 eura sa PDV-om

- Vaučer za gorivo na INA Crna Gora benzinskim stanicama 500,00 eura sa PDV-om

- Mobilni telefon marke Samsung A36 (dva puta) 864,00 eura sa PDV-om

Član 4

Vrijednost nagradnog fonda

Ukupna vrijednost nagradnog fonda iznosi 4.243,00 EUR sa PDV-om.

Član 5

Uslovi za učešće u Nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada

1. PRAVO UČEŠĆA U NAGRADNOJ IGRI

Pravo učešča u nagradnoj igri imaju sva fizička lica, korisnici Evropske omladinske kartice (EYC) koju distribuira NVO Centar za omladinsku edukaciju, starosti od 13 do 29 godina.

Učesnici Nagradne igre, ujedno i korisnici Evropske omladinske kartice (EYC), nijesu u obavezi da plaćaju učešće i učestvuju u Nagradnoj igri.

Korisnici navedene kartice, koji su radno angažovani tokom trajanja Nagradne igre u NVO Centar za omladinsku edukaciju, nemaju pravo učešća u Nagradnoj igri.

Učesnik Nagradne igre ima pravo na informaciju o obradi njegovih podataka o ličnosti (pravo na pristup) i pravo na ispravku podataka. Dostavljanje navedenih podataka o ličnosti pod II je neophodno za sprovođenje Nagradne igre. Identično se odnosi na objavljivanje podataka dobitnika Nagradne igre pod III. Ova pravila stoga predstavljaju ugovorno-pravni odnos između Priređivača i Učesnika u Nagradnoj igri. Samo učešće na Nagradnoj igri je dobrovoljno.

Praćenje izvlačenja dobitnika nagrada vršiće tročlana komisija koju Odlukom imenuje Priređivač Nagradne igre. Svi zapisnici Komisije sa izvlačenje dobitnika biće dostavljeni Upravi za igre na sreću.

2. POSTUPAK REGISTRACIJE ZA NAGRADNU IGRU

Učesnici Nagradne igre, koji imaju pravo učešća, neophodno je da prethodno instaliraju aplikaciju i da se registruju. Registracija na myEYC mobilnoj aplikaciji (linkovi za preuzimanje se nalaze na sajtu www.omladinskakartica.me) služi za registraciju učesnika Nagradne igre.

Prilikom registracije neophodan je uslov da se unese serijski broj EYC kartice. EYC serijski broj se dobija prilikom registracije korisnika na početnoj strani veb sajta, klikom na “Prijavi se za EYC karticu”. Ukoliko učesnik ima već aktivnu EYC karticu i ne zna / zaboravi svoj serijski broj isti može pronaći na linku www.omladinskakartica.me/serijski-brojevi Po unošenju validnog broja, otvara se polje sa: Ime i prezime, e-mail adresa, lozinka, jezik za korišćenje aplikacije, pol, datum rođenja i opciono: Dodajte profilnu sliku, nakon čega je neophodno prihvatiti

Uslove korišćenja aplikacije i kliknuti "Nastavi". Korišćenje aplikacije će biti omogućeno nakon unošenja verifikacionog koda koji stiže na prethodno unešenu email adresu. Ukoliko broj EYC kartice nije validan, ne postoji mogućnost učešća.

3. IZVLAČENJE NAGRADA I OBJAVLJIVANJE REZULTATA

Izvlačenje nagrada će se vršiti 24.12.2025. godine u 10.00h u prostorijama Priređivača, dok će software za Nagradnu igru obezbijediti Služba za ICT Priređivača, po metodu slučajnog izbora serijskog broja kartica.

Prva dva izvučena dobitnika dobijaju devetu i osmu nagradu (ista nagrada) - mobilni telefon marke Samsung A36. Treći izvučeni dobitnik dobija sedmu nagradu - vaučer za gorivo na INA pumpama. Četvrti izvučeni dobitnik dobija šestu nagradu - vaučer za kupovinu u Sport Vision radnjama. Peti izvučeni dobitnik dobija petu nagraduiPad marke Apple, 11-inch (A16). Šesti izvučeni dobitnik dobija četvrtu nagradulaptop marke Laptop Acer Aspire Lite 14. Sedmi izvučeni dobitnik dobija treću nagradu - konzolu Sony PlayStation 5. Osmi izvučeni dobitnik dobija drugu nagradu - električni trotinet marke Xiaomi Electric Scooter 5 Pro, uz vaučer za godišnje osiguranje od nezgode i odgovornosti za vozača trotineta. Deveti izvučeni dobitnik dobija prvu nagradu - aranžman za dvije osobe autobuskim prevozom, Istanbul (Nova godina 2026).

Rezultati dobitnika nagrada, ime i prezime dobitnika i poslednje 4 cifre serijskog broja EYC kartice biće objavljeni u jednoj dnevnoj novini sa nacionalnom pokrivenošću, i to u dnevnim novinama „Pobjeda“, najkasnije 5 radnih dana od dana izvlačenja dobitnika, kao i na zvaničnom sajtu Priređivača www.nvocoe.me i na zvaničnom sajtu Evropske omladinske kartice za Crnu Goru www.omladinskakartica.me

Preuzimanjem nagrada prestaju sve dalje obaveze Priređivača nagradne igre prema dobitniku.

Učešćem u Nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, Pravila Nagradne igre.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500,00 Eura, koji nakon završetka Nagradne igre nije podijeljen, Priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiće se u korist budžeta Crne Gore. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu Priređivača nagradne igre i doniraće se u dobrotvorne svhe o čemu će biti donijeta posebna Odluka.

4. ROK I NAČIN PREUZIMANJA NAGRADA

Priređivač će o osvojenim nagradama obavijestiti dobitnike putem dostupnih kontakt podataka iz baze registrovanih korisnika za Nagradnu igru.

Dobitnik nagradu može preuzeti lično ili preko ovlašćenih trećih lica u prostorijama NVO Centar za omladinsku edukaciju, Naučno-tehnološki park Crne Gore, Kancelarija br. 27/2, Bulevar Mihaila Lalića bb, u Podgorici, radnim danima od 08:00 -16:00 h, po prethodnom dogovoru sa projektnim menadžerom angažovanim na projektu Evropske omladinske kartice (EYC).

Ukoliko usljed dejstva više sile (poplava, zemljotresi, epidemije i sl.), bude onemogućeno ili bar ometeno vršenje predviđenih aktivnosti koje proističu iz ovog Uputstva pod nazivom “Preuzmi i aktiviraj myEYC App - koristi, štedi, osvoji!”, samo dodjeljivanje nagrada može biti odloženo sve dok ne prestane dejstvo te i takve više sile.

Ukoliko dobitnik ne bude dostupan za informisanje o osvojenoj nagradi i Priređivač ne bude mogao u roku od 7 radnih dana od dana izvlačenja nagrade (24.12.2025. godine u 10.00h) da ga informiše iz bilo kojih razloga koji nijesu i ne mogu biti odgovornost Priređivača, taj učesnik gubi pravo na nagradu Priređivača, a Priređivač neće imati nikakvih daljih obaveza prema ovom učesniku.

Ukoliko dobitnik ne preuzme osvojenu nagradu u roku od 30 radnih dana od dana objave rezultata u dnevnim novinama gubi pravo na nagradu Priređivača, a Priređivač neće imati nikakvih daljih obaveza prema ovom učesniku.

Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost.

Član 6

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

U slučaju spora između Priređivača i Učesnika postupaće nadležni sud u Podgorici.

Ukoliko mislite da je obrada vaših podataka u suprotnosti sa pravom zaštite podataka ili su vaši zahtjevi u pogledu zaštite podataka na bilo koji način povrijeđeni, možete se žaliti nadzornom organu. U Crnoj Gori je za to nadležna Agencija za zaštitu podataka.

Ova Pravila stupaju na snagu po dobijanju saglasnosti nadležnog organa - Uprave za igre na sreću.

Pravila će, nakon dobijanja saglasnosti Uprave za igre na sreću, biti objavljena u dnevnim novinama „Pobjeda“ kao i na zvaničnom sajtu priređivača, www.nvocoe.me i www.omladinskakartica.me, prije početka Nagradne igre.

Cjenovnik čitulja

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je 19. septembra 2025. u 86. godini umrla

ZORKA Mišova ĐUROVIĆ rođena SJEKLOĆA

Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice, na Starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sin VLATKO, unuci MOMO i MIŠO, unuke MILENA, MARIJA, IVANA, ZORKA, JOVANA, SANDRA, KATARINA, snaha OLJA i ostala mnogobrojna porodica ĐUROVIĆ i SJEKLOĆA

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je poslije duge i teške bolesti preminula naša draga

SONJA Rankova MARINOVIĆ rođena MARTINOVIĆ 1971–2025

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 20. septembra od 9 do 14 časova i 21. septembra od 9 do 12 časova, kada pogrebna povorka kreće za Novo Selo, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: suprug RANKO, šćer TEA, sin ĐORĐIJE, braća VESKO i UROŠ, sestre SANDRA i MARIJA, svekar ZARIJA, svekrva DARA, stric BRANKO-BAJA i ostala mnogobrojna rodbina MARINOVIĆ i MARTINOVIĆ

Dr DUBRAVKA REGNER naučna savjetnica u penziji 1944–2025.

Tužnog srca javljamo da je u 81. godini u Beogradu preminula naša koleginica dr Dubravka Regner. Tokom svog radnog angažmana u Institutu za biologiju mora Kotor dala je nemjerljiv doprinos razvoju Laboratorije za plankton i kvalitet morske vode. Njen vedar i nasmijani lik ostaće trajno u našim srcima.

Suočeni sa činjenicom da je izmoreno tijelo napustila duša plemenite i nama drage

SONJE Rankove MARINOVIĆ rođene MARTINOVIĆ

mnogo je ožalostila porodicu Martinović. Bol koji izaziva tvoj prerani odlazak u dušama tvoje porodice, rodbine i prijatelja pokreće slike mladosti, druženja, tvrdokornog rada, povjerenja i nade kao najpouzdanijih čuvara ljudskih duša.

Bila si pravi učitelj trpljenja i strpljenja, veliko pamtilo a malo zlopamtilo.

Imala si oko za svačiju suzu, ruku za svačiju muku. Tamo gdje nema uspomena i sjećanja prošlost se spaja sa praznicima.

Počivaj u miru, neka ti je vječna slava i hvala.

Posljednji pozdrav, voljena naša

Subota, 20. septembar 2025.

SONJA Ranka MARINOVIĆ rođena MARTINOVIĆ

Otišla si tiho, ali ostaje tvoja dobrota i tvoja beskrajna ljubav. Dok je nas živjeće uspomena na tebe. Hvala ti za velikodušnost i plemenitost koju si nam uvijek pružala. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Braća VESKO i UROŠ, sestre SANDRA i MARIJA sa porodicama

Sa tugom se opraštamo od naše voljene sestre

BRANKO MARTINOVIĆ sa porodicom 717

SONJE Rankove MARINOVIĆ rođene MARTINOVIĆ

Teško je naći riječi utjehe zbog Tvog preranog odlaska, voljena sejo.

Tvoj brat MIJO, sestre SENKA i STANKA sa porodicama

727

Voljena naša

SONJA

Vijest o tvojoj smrti zaustavila je vrijeme. Nijemi od bola i tuge u nevjerici opraštamo se sa tobom. Ne postoji zaborav za onog koga voliš! Počivaj u miru.

Tvoji: sestra MARIJA, svak MIJO, sestrići VLADO i BORIS

Posljednji tužni pozdrav

SONJI

Sele, neka tvoja napaćena duša počiva u miru, a tvoj lik i dobrota zauvijek će živjeti. PERO VUJOVIĆ sa porodicom

722

Sa tugom se opraštamo od naše drage koleginice i prijateljice

SONJE

Soke, pamtićemo te po dobroti, iskrenom osmijehu i velikoj snazi.

Od NADE BRAJOVIĆ i JELKE PEKOVIĆ

724

Voljena moja majko

Posljednji pozdrav dragoj

SONJI MARINOVIĆ

Tvoj vedar i nasmijan lik, toplo srce ostaće trajno u našim sjećanjima.

KRSTO, DUŠKO i RADE TOMAŠEVIĆ sa porodicama

SONJA

Ostaćeš zauvijek u mom srcu kao najveća podrška, ljubav i oslonac. Hvala ti za sve što si uradila za mene, znam da ti se nikad neću moći odužiti ali ću te uvijek nositi u srcu.

728

Tvoj ĐOLE

730

Subota, 20. septembar 2025. Oglasi

SLAVEN ĆIPRANIĆ

Tuga do boli, bol do neproboli, bol do nadanja, nadanje do beznađa.

Ostade nam da tugujemo, da žalimo za tvojim neproživljenim životom. Tvojom nedorečenom roditeljskom Ljubavi, Bog te uze, a nama ostade da tugujemo i ponosimo se tobom. Počivaj u miru u društvu anđela božijih.

Ostaju u vječnoj tuzi tvoji: djeca TEODORA i VIDAK, otac MILISAV, sestre MILENA i MIRJANA, zet DARKO MILINKOVIĆ, sestrići LUKA i STEFAN, sestrična ANĐELA

Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od

akademika MILIVOJA SOLARA

Čast nam je da je bio dio naše akademske porodice.

719

Moki, Tvojim odlaskom izgubili smo velikog prijatelja. VJERA FRANETA sa djecom

STUDENTI, NASTAVNICI I SARADNICI UNIVERZITETA DONJA GORICA

Posljednji pozdrav našoj voljenoj ZORKI

Naša baba, naš oslonac, naš ,,Komandant“.

Bila si snaga koja nas je držala na okupu, toplina koja je grijala našu kuću i srce koje je uvijek imalo mjesta za sve nas.

Učila si nas kako da budemo ljudi, hrabri, pošteni.

Tvoje ime i tvoj duh zauvijek će biti u našim životima.

Nikada te nećemo zaboraviti. Tvoji

Posljednji pozdrav kumu

Od porodice MALOVIĆ 721

MOMO, MILENA, MARIJA, ZORKA, SANDRA i KATARINA 688

Sa pijetetom opraštamo se od naše kume – naše babe

ZORE ĐUROVIĆ

Otišla si tiho, ali ostavila neizbrisiv pečat na način tebi svojstven. Bila si stub porodice, autoritet i oslonac, oličenje svega ljudskoga.

U tvom srcu i doma bilo je mjesta za svakoga – uvijek na poseban način.

Baba naša, počivaj u miru i pozdravi sve naše koji su te tamo gore čekali. Ponosni i počastvovani što si bila dio našeg života.

ĐURO, IGOR, MARIJA i TANJA DRAŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav babi ZORKI

Draga naša baba, iako smo mali, osjetili smo tvoju ljubav kao najtopliji zagrljaj. Tvoja bijela kosa i osmijeh uvijek će sijati u našim srcima.

Držala si nas blizu tvog srca i zauvijek ćemo te pamtiti. SENJA i RELJA

MOMU

MOMIR MILIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj

ZORI

Čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik i tvoju dobrotu.

Posljednji pozdrav voljenoj

ZORI

Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i sjećanjima. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj

Subota, 20. septembar 2025.

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ZORI ĐUROVIĆ

Pravi komšija je uvijek bio dio porodice a ti si bila prava. Počivaj u miru, dobra Zore. MAJA sa porodicom

703

ĐUROVIĆ ZORE, JOVAN i ZORAN sa porodicama 707

ZORKI ĐUROVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u mom sjećanju. Počivaj u miru. VELJKO KRIVOKAPIĆ sa porodicom

702

Posljednji pozdrav našoj dragoj

ZORKI

Bila si nam oslonac kroz život zbog tvoje hrabrosti, dobrote i ljubavi koju si nesebično davala. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. OLJA, MIŠO, IVANA

Posljednji pozdrav našoj babi

ZORKI

705

Posljednji pozdrav babi

ZORKI

Tvoje nesebične ljubavi, dobrote, snage i pozitivnog duha ćemo se zauvijek sjećati.

Posljednji pozdrav

Tvoj TRLE sa porodicom 706

Posljednji pozdrav dragoj

ZORKI ĐUROVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće. RAJKO, RAJKA, SLAVKO i BILJANA sa porodicama

704

Baba, tvoja velika ljubav, hrabrost, velikodušnost i dobrota čini nas ponosnim što smo tvoji. Tvoju ljubav i sreću kojom si nas dočekivala zauvijek ćemo čuvati u mislima i srcima.

MIŠO, IVANA, JOVANA

Tvoji: VASILJKA, OLGA, ZORICA, BILJANA, VLADIMIR i JELENA 701

Posljednji pozdrav dragoj majci

ZORKI ĐUROVIĆ

Tvoj lik i dobrota zauvijek će živjeti. Nedostajaćeš.

Sin VLATKO

ZORKI Mišovoj ĐUROVIĆ

Tvoja dobrota, lijepa riječ i uvijek otvorena vrata, ostaće trajno u našim sjećanjima.

MIRA JABLAN sa porodicom

Četrdeset dana od kada nije sa nama moj voljeni brat i naš ujak MIHAILO DOBRKOVIĆ

Svakog dana si u našim mislima i sjećanjima a vječno u našim srcima.

Četiri godine tuge i bola, dragi naš

RADOMAN

Tuguju za tobom brat IVAN i tetka RADMILA

726

Posljednji pozdrav babi

ZORKI

U našim srcima ostaćeš zauvijek voljena, poštovana i nikad zaboravljena. Neka ti je vječna slava i hvala. Unuka ZORKA i zet ŽARKO sa đecom

695

PEROVIĆ

690

Ovo nam je prva godišnjica tvog vječnog nedostajanja. Sjećanje dozove i osmijeh i tugu i bude nam i teško i lakše. Ne brini, mi smo dobro počivaj u miru.

U neđelju 21. septembra 2025. navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustila IRENA JOVANOVIĆ

Tvoja sestra LJUBICA LEKIĆ sa sinom NIKOM i ćerkom ŽELJKOM

Nedostaješ svakim danom sve više, tvoj glas, tvoj smijeh, sve. Nije sve u riječima i suzama, već u našim srcima i dušama, tu te ima tu ćeš i ostati. Obavještavamo rodbinu, prijatelje da ćemo u neđelju u 11 časova posjetiti njenu vječnu kuću. PORODICA JOVANOVIĆ

715

MARKO

RAJKO

TVOJA PORODICA

Subota, 20. septembar 2025. Oglasi

691

692

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog prijatelja

JANKA UKŠANOVIĆA

Čuvaćemo te od zaborava, počivaj u miru

VELIMIR ĐURIŠIĆ sa porodicom

Godina dana je od smrti našeg oca i đeda

Dok živimo, živjećeš u našim srcima. S ljubavlju, poštovanjem i velikim ponosom zahvalni što smo te takvog imali.

Tvoje DARA, MILA, STOJANKA sa porodicama

Dana 25 septembra navršava se godina dana od smrti našeg oca

MILANA-MIRA BULAJIĆA

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog oca

JANKA

UKŠANOVIĆA

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

TANJA, MAJA i MIRA sa porodicama

Otišao si tiho, ostavio tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja. Doživotno hvala… U subotu 20. septembra 2025. godine uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću. Tvoji sinovi MILIĆ i STEVAN BULAJIĆ 716

TUŽNO SJEĆANJE NA NAŠE VOLJENE

Deset godina od smrti Sedam godina od smrti naše sestre naše majke

MARINE SLAVKE

Pedeset pet godina od smrti našeg oca

VELIMIRA PERUNOVIĆ

Uvijek ćete biti u našim srcima voljeni i nikad zaboravljeni. PORODICA

714

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

JANKA UKŠANOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne liječi rane, ali nas uči da živimo sa istinom.

Teško je prihvatiti da ne vidimo tvoj vedri i nasmijani lik da ne čujemo tvoj glas i utješne riječi kad je to bilo potrebno. Bio si snaga i nada da postojimo. Otišao si tiho ostavio trag koji se ne može izbrisati i sjećanja koja ne blijede.

Nastavljaš da živiš u našim srcima, doživotno ti hvala.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo u nedjelju, 21. septembra 2025. u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću.

693

Voljeni

Za nas ne postoji zaborav, već tuga i bol koju decenijama nosimo u našim srcima.

Zauvijek Tvoji: KSENIJA, BALŠA, STEFAN i TAMARA

Dragi naš djede

STANKO

Hvala ti na svim trenucima koje smo dijelili, na tvojoj toplini, strpljenju i ljubavi. Nedostaješ nam i nedostajaće nam tvoj osmijeh i riječi podrške, ali ćeš uvijek živjeti u našim srcima i uspomenama. Počivaj u miru, volimo te beskrajno.

Tvoji: STANKO, ANDREA, ILIJA i ZOJA

Navršava se tužna godina od smrti našeg dobrog i iskrenog prijatelja STANKA Perovog KNEŽEVIĆA

Počivaj u miru, moj dobri Stanko. BORO LAZOVIĆ sa porodicom

712

Tvoja PORODICA

MILANA-MIRA BULAJIĆA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Crna Gora Uprava za državnu imovinu

Broj: 02-012/25-12344

Adresa: Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br 1 81000 Podgorica, Crna Gora tel:+382 20 436 420

19.09.2025 godine

Na osnovu Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG“ broj 21/2009 od 20.03.2009.godine i 04/2011 i 23/25 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Službeni List CG br. 44/10), I Zaključka Vlade Crne Gore broj:11011/25-2663/3 od 04.09.2025.godine Uprava za državnu imovinu objavljuje: JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU BAKARNOG KROVA U SEKUNDARNE SIROVINE SISTEMOM ZATVORENIH KOVERTI-TENDERSKA PRODAJA

Uprava za državu imovinu objavljuje javni poziv za prodaju bakarnog krova sa objekta Dvora Kralja Nikole na Cetinju, u sekundarne sirovine- tenderska prodaja. Predmet prodaje se prodaje kao cjelina, smatra se otpadom. Predmetni bakarni lim se moze pogledati dana 26.09.2025.godine u vremenskom periodu od 09 do 11 h, u dvorištu muzeja Kralja Nikole. Javni poziv može se preuzeti sa sajta Uprave za državnu imovinu www.uzdi.gov.me/biblioteka/oglasi ili u ul.Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.1 u Podgorici, na III spratu kancelarija br. 7

Ponude se predaju u ul. Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.1 u Podgorici, na III spratu, kancelarija br. 6 u vremenu od 09:00 do 11:00 časova 29 09.2025.godine. Otvaranje ponuda će sprovesti Komisija određena Rješenjem Uprave za državnu imovinu br. 02-012/25-11859 dana 29.09.2025 godine u prostorijama u ul.Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.1 u Podgorici, na IV spratu sala za sastanke sa početkom u 12:00 časova.

Početna cijena iznosi 6,50 eura/kg + PDV

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži:

- Podatke o ponuđaču(naziv, adresa i kontakt telefon)

- Registraciju za obavljanje djelatnoti koja je predmet javnog poziva;

- Dozvolu za preradu i/ili odstranjivanje otpada izdatu od Agencije za zaštitu životne sredine.

- Ponuđena cijena izraženu u eurima po kilogramu plus PDV (€/kg + PDV), Ponuda se dostavlja u zapečaćenoj koverti sa naznakom:

- „Uprava za državnu imovinu“

- „Ponuda za kupovinu”

- „Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda“

Predmetni bakarni lim se prodaje u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju.

Kriterijum za prodaju je najveća ponuđena cijena, izražena u eurima po kilogramu plus PDV (€/kg + PDV) koja ne može biti manja od početne cijene. Sa najpovoljnijim ponuđačima biće zaključen ugovor o kupoprodaji (u slučaju odustajanja prvorangiranog ugovor će biti zaključen sa drugorangiranim itd.). Najpovoljniji ponuđač je u obavezi potpisati ugovor u roku od 5 dana od održavanja licitacije i nakon toga preuzeti u roku od 5 dana Kupac je u obavezi u roku od 10 dana od dana preuzimanja bakarnog krova da uplati kupoprodajnu cijenu na žiro račun 832-52006-58 Ministarstva finansija

Učesnici na javnom nadmetanju su dužni da uz ponudu dostave depozit u got ovini u iznosu od 2000,00 eura ili bankarsku garanciju (bezuslovna, plativa na prvi poziv, sa rokom važenja od mjesec dana) na isti iznos. U slučaju odustajanja od kupovine ponuđač gubi pravo na povraćaj depozita. Depozit će biti vraćen u roku od 10 dana, odnosno nakon uplate kupoprodajne cijene od strane najpovoljnijeg ponuđača. Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.

Prodaju vozila će sprovesti Komisija Uprave za državnu imovinu

Kontakt tel: 067 706 840

Zvati u period od 09h do 12 h.

Subota, 20. septembar 2025.

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta doo “TRICO5“- Rifata Burdževića bb- Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Poslovni objekat-samouslužna autoperiona sa pomoćnim objektom“ koja se planira na katastarskoj parceli br. 2445/1 KO Rožaje- opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao na sajtu www.rozaje.me. Rok za javni uvid i davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul ,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na email:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 27.09.2025.godine.

CRNA GORA Opština Danilovgrad Sekretarijat za imovinu, investicije i zastupanje Broj: 07 - 382/25-832/1 Datum: 19.09.2025. godine

J A V N I P O Z I V za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u svojini ili raspolaganju Opštine Danilovgrad, objavljen dana 15.09.2025. godine, pod brojem 07-332/25-819/1 ispravlja se i glasi:

Na osnovu člana 49 stav 1 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata (,,Sl .list CG”, br. 91/25), Sekretarijat za imovinu, investicije i zastupanje Opštine Danilovgrad objavljuje JAVNI POZIV vlasnicima bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši Opština Danilovgrad, da u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata (,,Sl .list CG”, br. 91/25), podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti.

Upozoravaju se vlasnici bespravnih objekata da će, ako u ostavljenom roku ne podnesu zahtjev za upis u katastar nepokretnosti, identitet vlasnika biti utvrđen na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti, a objekti će biti upisani kao svojina Crne Gore odnosno Opštine Danilovgrad.

S E K R E T A R K A, Bojana Radulović, s.r.