Neđelja, 21. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21472 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
POTREBNA VEĆA BEZBJEDNOST UČENIKA: Obrazovne ustanove u Crnoj Gori ove godine bez zaštitara, iz Vlade kažu da je potrebno trajno rješenje
Imajući u vidu da pitanje koje se tiče policajaca u školama nije u nadležnosti Ministarstva prosvjete, očekujemo da će nadležno ministarstvo sagledati ovu inicijativu u skladu sa raspoloživim kapacitetima, a sve u cilju najboljeg interesa djece – rekli su iz MPNI. Pobjeda čeka odgovore na pitanja o ovoj temi iz Ministarstva unutrašnjih poslova
Književnik Faiz So ić za Pobjedu povodom Ratkovićeve nagrade, koja mu je za zbirku ,,Pjesme iz zatvora“ uručena u Bijelom Polju
U ovakvom kontekstu, pjesnici su pozvani da pišu protiv ega, da istražuju dubine ljudske duše i suoče se sa vlastitim demonima. Ipak, nažalost, sve je manje poklonika poezije, a umjetnost se često marginalizuje u svijetu preplavljenom brzim informacijama i površnim sadržajem – istakao je Faiz Softić
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i evropski poslanik kaže da duhovi prošlosti u Crnoj Gori truju EU put
Poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine biće posebno teško za zatvaranje. Mnoge mjere zahtijevaju godine, a dešavanja u vezi sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u glavnom gradu pokazuju gdje bi potencijalni problemi mogli da se pojave i dovedu u pitanje sposobnost za zatvaranje pregovora sa EU, ocijenio je Vajc
SLUŽENJE BEOGRADU: Opozicione partije kritikovale slanje dva o cira crnogorske vojske u Beograd na Vučićevu paradu
AKTUELNO: Crna Gora u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti, prodaja hibrida porasla 150 posto
RAZGOVOR: Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju MDUP Nikola Ražnatović Objekat koji do 14. februara ne bude
Sve opštine za pet mjeseci moraju uspostaviti evidenciju bespravnih objekata. Zakon predviđa i korišćenje satelitskih i aerofotogrametrijskih snimaka kao osnove za legalizaciju, umjesto dosadašnjih orto foto snimaka. Legalizacija će biti moguća za sve objekte izvan zaštićenih zona i lokacija predviđenih za objekte od opšteg interesa – poput saobraćajnica, škola, bolnica ili vrtića - kazao je Ražnatović
Prema dostupnim podacima MUP-a za prošlu godinu, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 715 električnih vozila (0,233 odsto), 1.935 hibridnih vozila sa benzinskim motorom (0,631odsto) i 1.260 hibridnih vozila sa dizel motorom (0,411 odsto)
INTERVJU: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose
SLUŽENJE BEOGRADU: Opozicione partije kritikovale slanje dva oficira crnogorske vojske u Beograd na Vučićevu paradu
Andrija Mandić naveo je da su on i Milan Knežević posebno ponosni na to što su paradi prisustvovala dva oficira Generalštaba Vojske Crne Gore, jer je na taj način, kako je saopštio, „još jednom posvjedočena slavna zajednička vojna istorija i tradicija Srbije i Crne Gore“
PODGORICA – Slanje pripadnika Vojske Crne Gore da prisustvuju vojnoj paradi, koju organizuje Aleksandar Vučić, predstavlja još jedan primjer sramnog odnosa vlade paf-paf premijera Milojka Spajića prema državi Crnoj Gori i njenim najboljim interesima – saopšteno je juče iz DPS-a. Dio opozicije oštro je kritikovao slanje dva oficira, koji su predstavljali Vojsku Crne Gore i Ministarstvo odbrane, u Beograd na paradu „Snaga jedinstva“, poručujući da je to „dio strateškog plana onih koji bi da satru ovu državu“, da su u Beograd „otišle sluge da gazdi drže strah pred neminovan pad“.
Na paradi su, osim dva oficira, bili predsjednik Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.
DPS je saopštio da je jasno da aktuelna vlast, koju dominantno, zahvaljujući Spajiću, čine velikosrpski nacionalisti i negatori Crne Gore, služi interesima zvaničnog Beograda.
VUČIĆEVE
- Oni bi našu državu da uguraju u „srpski svet“, za koji se zdušno zalaže Vučić, koji se ni danas ne miri sa činjenicom da je ovo nezavisna država, građanskog karaktera, čije trajno opredjeljenje predstavlja antifašizam. Ovo je nezapamćeno unižavanje i ponižavanje državne vojske od Vučićevih sluga i poslušni-
ka Mandića i Kneževića, koji prisustvuju paradi, a koji čine aktuelnu vlast, a sve uz amin Milojka Spajića i PES-a, koji očigledno nemaju petlju da se suprotstave stvarnom šefu parlamentarne većine četničkom vojvodi i agendi koju, u ime Vučića, sa svojim pulenima isti sprovodi u ovoj državi - navodi se u saopštenju. Ovaj čin, dodaju, predstavlja ogledalo istine da u državnom vrhu sjede ljudi koji, umjesto da služe Crnoj Gori i njenim građanima, služe interesima drugih država.
- No, to što su navikli da obijaju tuđe kućne pragove i kleče pred centrima moći izvan granica Crne Gore, ne daje im za pravo da gaze državno dostojanstvo i brukaju Crnu Goru. Učešće vojnika na ovoj paradi nije incident, to je dio strateškog plana onih koji bi da satru ovu državu. Zato se ovo brutalno gaženje svega onoga što predstavlja važan dio identiteta nezavisne, građanske, antifašističke i evropske Crne Gore mora zaustaviti na narednim parlamentarnim izborima. Tada će svaki Vučićev potrčko, a mnogo ih je u aktuelnoj većini, biti poslat u opoziciju iz koje neće moći da urušava Crnu Goru - dodaju iz DPS-a. Predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović naveo je da su „otišle sluge da gazdi drže strah pred neminovan pad“. On je na mreži Iks napisao da se nada da je Mandić ovoga puta isključio telefon da ga „predsednik svih Srba“ ne upozorava kao na proslavi tzv. izborne pobjede. Naveo je da je „koliko
juče kao šef vlasti u Crnoj Gori EU parlamentarcima pričao o zatvaranju poglavlja, a danas na mobi balkanskom Lukašenku koji tenkovima ućeruje strah slobodnoj Srbiji“. - Ali da ne bude zabune - sjutra kad Vučić padne i Andrija i Milan će na istoj adresi potražiti novu kasu i novog gazdu. Jer, sve teče sve se mijenja, samo sluganska svijest je vječna - izjavio je Vujović.
MANDIĆU ČAST
Andrija Mandić izjavio je, međutim, da je bila izuzetna čast prisustvovati paradi Vojske Srbije „Snaga jedinstva“, tim prije, kako je naveo, što je u svečanom defileu „pokazano jedinstvo srpskog naroda, dok su na tribinama bili predstavnici brojnih savezničkih, partnerskih i prijateljskih zemalja, što je oličenje zajedništva i razumijevanja“. Posebno su on i Milan Knežević ponosni, kako je istakao, na činjenicu što su paradi prisustvovala dva oficira Generalštaba Vojske Crne Gore.
- Jer je na taj način još jednom posvjedočena slavna zajednička vojna istorija i tradicija Srbije i Crne Gore. Budućnost regiona leži u zajedničkoj bezbjednosti i očuvanju mira i stabilnosti, jer samo tako možemo graditi bolje i prosperitetnije sjutra - rekao je Mandić.
„ŽELJA ĆE IH BITI“
Milan Knežević naveo je da zna „da bi neki voljeli da Srbija nema vojsku, da idemo na proslavu Oluje u Vukovaru, da nas Tompson predstavlja na Evroviziji“. Zna, kako je naveo na Instagramu, da bi neki voljeli da se u Jasenovcu otvore kazino i joga centar.
- Da im se pravdamo svaki put kad pođemo u Beograd da izbrišemo ćirilicu sa naših grobova i da se javno izvinimo što smo Srbi. E želja će ih biti, ili što bi mi u Zeti i Podgorici rekli: „A za kad vam to treba“naveo je Knežević. I. K.
Neđelja, 21. septembar
Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju
PODGORICA - Evropski parlamentarac i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Tomas Vajc ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da u Briselu postoji jedinstveno mišljenje svih relevantnih faktora da je Crna Gora prva naredna članica EU i da je to realno ostvarljivo 2028. godine.
Ipak, naglašava da na tom putu postoji mnogo izazova sa kojima se država suočava, a kao neke od njih ističe vladavinu prava, kao i Poglavlje 27, sa posebnim osvrtom na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. - Izgradnja ovog postrojenja i ono što se dešava u vezi sa tim pokazuje gdje bi potencijalni problemi mogli da se pojave i dovedu u pitanje sposobnost za zatvaranje pregovora u predviđenom roku. Prepreku na putu ka EU može da predstavlja i nedostatak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i teškog kriminala - ističe Vajc. Sagovornik Pobjede ističe i da ne može zaviriti u glave svakog člana Vlade ili parlamenta, ali može, navodi, da primijeti da ponekad dolazi do provokacija koje se odnose na događaje iz prošlosti, kao i da postoje intervencije vezane za identitetska pitanja.
Govoreći o postupanju Srpske pravoslavne crkve, Vajc kaže da SPC „mora držati ruke podalje od politike“.
- Postoji jasna podjela između crkve i države i ta granica se ne smije narušavati. Žalim što se Srpska pravoslavna crkva miješa u političke procese odlučivanja. To iskreno i otvoreno kažem, i smatram da bi i crnogorska vlada i Skupština morali da reaguju jasno i principijelno na takvo ponašanje, naveo je evropski poslanik.
POBJEDA: Upravo je završeno dvodnevno zasijedanje POSP-a. Kakvi su vaši utisci o političkoj situaciji u zemlji?
VAJC: Prije svega, iz moje perspektive najvažnije je to što zemlja - dakle i parlamentarna većina i opozicija - pokazuju spremnost da ulože sve napore i osiguraju svu potrebnu legislativu u vezi sa EU integracijama. I to je zaista izuzetno važno. Kada je u pitanju parlament, to je mjesto gdje izražavamo različita mišljenja, parlament je često mjesto gdje saradnje i nema previše, imate većinu, ima-
te opoziciju. Ali ovdje članovi Skupštine pokazuju da mogu da nastupe jedinstveno kada je riječ o zakonodavstvu vezanom za EU, i to je zaista dobra stvar. Što se tiče vlade i njenog sastava, nije na meni da to previše komentarišem. To je izbor crnogorskih građana, građana koji glasaju, i većina je formirana uz veliku podršku. Vidim da Vlada ostvaruje rezultate kada je riječ o EU integracijama, a ostala pitanja treba da riješe sami crnogorski građani.
POBJEDA: Uvjerili ste se u izazove sa kojima se Crna Gora suočava u ovom trenutku. Neki su produkt političkih nestabilnosti, poput nepotpunog Ustavnog suda?
VAJC: Nažalost, moram reći da i ovdje u Crnoj Gori, ali i u širem regionu - a da budem iskren, to se dešava i u nekim evropskim državama ponekad svjedočimo tendenciji političkih partija ili vlada da određene pozicije popunjavaju osobama bliskim ili više-manje povezanim sa određenim političkim opcijama. Međutim, kada je riječ o vladavini prava, pravosuđu, ustavnim sudovima ili višim sudskim instancama, te oblasti moraju biti depolitizovane. Potrebni su nam ljudi koji su nezavisni od političkog uticaja i koji svoj rad zasnivaju isključivo na Ustavu a ne na političkom stavu bilo većine ili manjine u tom trenutku. Isto važi i za Centralnu banku. Smatram da je njena nezavisnost od ključnog značaja za ekonomski razvoj zemlje, za investicionu klimu i za stabilnost finansijskog sektora. Dakle, imenovanje nezavisnih članova u upravljačka tijela Centralne banke ima presudnu važnost za dalji ekonomski napredak.
Isto se odnosi i na članove Državne revizorske institucije ili nacionalnog javnog servisa. Taj proces mora biti zasnovan na zaslugama i stručnosti, i moraju se birati nezavisne ličnosti koje imaju profesionalne kapacitete da obavljaju te odgovorne poslove.
Vidim da se u Crnoj Gori sve više pažnje posvećuje upravo stručnosti kandidata, a sve manje partijskim afinitetima prilikom popunjavanja ovakvih tijela. Još nijesmo u potpunosti stigli tamo gdje bi trebalo da budemo, ali primijetan je pozitivan pomak.
POBJEDA: Bliži se usvajanje paketa proširenja od strane Evropske komisije. U sklopu
toga biće objavljen izvještaj o napretku Crne Gore. Da li će, po vašem mišljenju, on odraziti stav pojedinih zvaničnika u Briselu koji šalju optimistične poruke o članstvu Crne Gore u EU 2028. godine?
VAJC: Apsolutno, mogu da podijelim sa vama da su svi moji sagovornici sa kojima sam se pripremao za ovu misiju, dakle iz Evropske komisije, Službe za spoljne poslove, kao i iz ambasada država članica izrazili jedinstveno mišljenje koje do sada nijesam imao prilike da vidim. Praktično svi relevantni akteri iz institucija Evropske unije - Savjet, Komisija i Evropski parlament dijele uvjerenje da Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovore do kraja sljedeće godine, i realnu šansu da postane članica Evropske unije 2028. godine. Čak i kolege koje se zalažu za unutrašnje reforme unutar same Evropske unije prije proširenja, kada je riječ o Crnoj Gori, priznaju da u ovom slučaju nema potrebe za dodatnim prelaznim koracima. Kažu mi da Crna Gora može biti primljena i u okviru postojećih ugovornih okvira Unije. Dakle, s naše strane ne vidim nikakve prepreke. Jedina potencijalna prepreka koju bih mogao da prepoznam jeste moguća destabilizacija političke scene u Crnoj Gori, ali ni to ne vidim kao ozbiljan rizik, jer je jasno da postoji saradnja između većine i opozicije Mislim da je ovo možda jedina oblast u kojoj zaista postoji konstruktivna saradnja među političkim akterima kada je riječ o finalizaciji pregovaračkog procesa. Zbog svega toga sam umjereno optimističan, a taj optimizam dijele i relevantni akteri iz Komisije, Savjeta i Parlamenta.
POBJEDA: Uprkos opštem optimizmu, novija istorija nas je naučila da Crna Gora na putu ka EU zakoči onda kada najviše treba da ide naprijed. Što su danas najveći izazovi na putu ka glavnom nacionalnom interesu – članstvu u EU?
VAJC: Ono što je od izuzetno velike važnosti, posebno za države kandidate, jeste sve što se tiče vladavine prava. Moram jasno istaći važan rad koji obavlja državno tužilaštvo, kao i sve institucije koje s njim sarađuju. Hapšenja lica optuženih za visoku korupciju, pa čak i za organizovani kriminal, predstavljaju važan signal
Neđelja, 21. septembar
stabilizaciju i pridruživanje i evropski poslanik kaže da duhovi prošlosti u Crnoj Gori truju EU put
Poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine biće posebno teško za zatvaranje. Mnoge mjere zahtijevaju godine, a dešavanja u vezi sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u glavnom gradu pokazuju gdje bi potencijalni problemi mogli da se pojave i dovedu u pitanje sposobnost za zatvaranje pregovora sa EU, ocijenio je Vajc
i prema državama članicama. Policijska saradnja funkcioniše veoma dobro. Ipak, ono što bi moglo da predstavlja prepreku na evropskom putu jeste to ukoliko ne vidimo pravosnažne presude. Potrebno je da vidimo okončane sudske postupke. Naravno, to je isključivo u nadležnosti pravosuđa, i dobro je da je tako pravosuđu ne trebaju moje preporuke. Ali sa stanovišta država članica, mogu reći da je ovo tema od izuzetnog značaja.
Tu je i Poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, biće posebno teško za zatvaranje. Mnoge mjere i aktivnosti koje su potrebne za zatvaranje ovog poglavlja zahtijevaju ne samo mjesece, već i godine da se sprovedu. Trenutna dešavanja u vezi sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u Glavnom gradu pokazuju gdje bi potencijalni problemi mogli da se pojave i dovedu u pitanje sposobnost za zatvaranje pregovora.
Nadam se da naši crnogorski sagovornici, kao i predstavnici Vlade, razumiju da oko Poglavlja 27 još ima mnogo posla. Mi smo spremni da pružimo podršku, ali ovo bi mogao biti je-
dan od „kamena spoticanja“, pored pitanja vladavine prava. Da budem potpuno iskrenbez funkcionalnog Ustavnog suda neće biti moguće zatvoriti poglavlja 23 i 24. Ustavni sud je ključni stub demokratije i demokratskih procedura, i to je pitanje koje i dalje ostaje otvoreno. Dobili smo potvrde da se njegovo rješavanje planira za oktobar. I ovdje smatram da Vlada i Skupština moraju da sarađuju i međusobno, i sa Predsjednikom, koji takođe ima važnu ulogu u ovom procesu. Ovo pitanje ne bi smjelo da se koristi za svakodnevne političke igre. Riječ je o pitanju od suštinskog značaja za cijelu državu, ali i za proces pristupanja EU. I to bi moglo biti potencijalno usko grlo. Ipak, uvjeren sam da su rješenja na pomolu.
POBJEDA: Osim izazova unutar same zemlje, tu su i izazovi oličeni u činjenici da mnogi ne žele da vide Crnu Goru u EU, o čemu je govorio izvjestilac EP za Crnu Goru, Marjan Šarec. Što mislite, ko ne želi Crnu Goru u EU, da li takvih ljudi ima i u parlamentarnoj većini?
VAJC: Ovo su stvari o kojima
ne bih volio da spekulišem. Prije svega, nijesam ovdje u ulozi da komentarišem političke preference, jer je to isključivo izbor građana Crne Gore. Da li se meni ti izbori dopadaju ili ne to uopšte nije važno. Činjenica je da postoje ljudi koji ne žele da ova zemlja postane članica Evropske unije. I to je legitimna pozicija. To je slobodna volja i pravo nezavisne države i njenih građana da na kraju odluče da li žele članstvo ili ne. Takođe je legitimno ne željeti u Evropsku uniju. Ono što mi je žao jeste to što se te pozicije ne iznose otvoreno i argumentovano, već se guraju kroz širenje dezinformacija, kroz laži o namjerama Evropske unije, kroz neistine da će se EU svakako ubrzo raspasti što jednostavno nije tačno. Mogu vam reći da je, naročito nakon ove nesrećne i nelegalne agresije ruske vojske na Ukrajinu, jedinstvo unutar Evropske unije veće nego što je bilo u posljednjih deset godina, rekao bih. Krećemo se ka još većoj saradnji i još većem međusobnom povezivanju. Dakle, riječ je o dezinformacijama koje se svjesno šire, nažalost i putem portala koji su očigledno usmjereni ka tome da ospore evropski put Crne Gore. Svjestan sam da postoje sumnje u skrivene agende. Ne mogu da zavirim u glavu svakog člana Vlade ili parlamenta, ali mogu da primijetim da ponekad dolazi do provokacija koje se odnose na događaje iz prošlosti, kao i da postoje intervencije vezane za identitetska pitanja. A znamo da su upravo identitetska pitanja trovala ovaj region već više od 30 godina. Crna Gora je uspjela da sve to preživi sve te ratnohuškačke retorike i identitetske politike i da zadrži građansku državu, državu koja je tu za sve svoje građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. To je veliko bogatstvo koje Crna Gora ima. Nadam se da su građani, kao i velika većina u Vladi i Skupštini, spremni da to bogatstvo odbrane, da brane građansku državu zasnovanu na volji njenih građana, a ne pod uticajem spoljnih faktora.
I da, svjestan sam da postoji aktivan uticaj Vlade Srbije, ne građana Srbije, već konkretno Vučićeve vlade na dešavanja i retoriku u Crnoj Gori, i to, po mom mišljenju, na način koji nije zdrav. Znamo da postoje i određeni uticaji Rusije, Turske, pa čak i Kine, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Imali smo velike rasprave i o uticaju Emirata. Ali, da budem iskren, to je i naš propust u Evropskoj uniji. Nijesmo bili dovoljno angažovani da podržimo ovaj region na njegovom putu ka članstvu. Predugo smo zadržavali zemlje u svojevrsnoj zoni čekanja. A kada jedan cio region ostavite u tom stanju, ne treba da nas čudi što se pojavljuju drugi, globalni akteri koji žele da ostvare svoj uticaj. Ipak, mišljenje građana Crne Gore je, po meni, veoma jasno: postoji jasna želja za evropskom orijentacijom. I svakom političkom subjektu koji djeluje protiv te orijentacije – želim im puno sreće na narednim izborima.
POBJEDA: Kada govorimo o uticaju, da li zaista vjerujete da vlast, tj. pojedini njeni djelovi nijesu ranjivi?
VAJC: Ne mogu da znam što je u čijoj glavi, ali ono što mogu da vidim jeste da ova vlada, u svom trenutnom sastavu na iznenađenje mnogih isporučuje rezultate kada je riječ o usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije. Takođe, i Vlada i skupštinska većina u Crnoj Gori pokazuju spremnost i sposobnost da sarađuju sa opozicijom, do te mjere da opozicija u mnogim slučajevima, pa čak i jednoglasno, podržava zakone koji vode zemlju ka članstvu u Evropskoj uniji. To su činjenice koje su mjerljive i koje su očigledne. Da li postoje skrivene agende? Možda i postoje. Ali ja mogu da govorim samo o onome što vidim kao konkretne rezultate. A ti rezultati, kao što sam već rekao, ukoliko se ovakav rad Vlade i Skupštine nastavi, ukazuju da su ispunjeni svi preduslovi da Crna Gora postane članica EU 2028. godine. A da li neki članovi Vlade imaju skrivene namjere ili ne –moguće je, ne znam. To će na kraju biti na građanima Crne Gore da procijene i donesu odluku o tome.
POBJEDA: Utisak je da ste zadovoljni državnom politikom u kontekstu posvećenosti EU agendi, ali što je sa drugim akterima i koliko je ozbiljna kočnica na crnogorskom putu
POBJEDA: Da li vjerujete da je premijer Spajić sposoban da ovu vlast disciplinuje do te mjere da spriječi poteze koji provociraju dodatne sukobe kako u zemlji tako i sa susjedima, što, po oprobanom metodu, vraća Crnu Goru korak unazad kao u slučaju narušenih odnosa sa Hrvatskom?
VAJC: Svjedočim da poslanici iz Hrvatske u Evropskom parlamentu, ali i sama hrvatska vlada, pružaju snažnu podršku pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Istovremeno, kao i svi narodi na Balkanu, i oni su veoma osjetljivi na istorijske rane iz prošlosti. Iskreno govoreći, vrlo ih je lako isprovocirati kao što je, uostalom, prilično lako izazvati reakcije bilo kojeg naroda na Balkanu kada se pokreću teme iz prošlosti. U tom kontekstu, mislim da je bilo važno ono što je premijer Spajić uradio - stupio je u kontakt sa premijerom Plenkovićem
činjenje Srpske pravoslavne crkve i nemoć države da adekvatno odgovori na pojedine akcije poput veličanja ratnih zločinaca i istorijskog revizionizma?
VAJC: Temelji na kojima je izgrađena Evropska unija počivaju na priznavanju zločina koji su se desili tokom ratova na našem kontinentu, na pružanju ruke susjedima, na izvinjenju, pomirenju i onda ostavljanju prošlosti iza nas, kako bismo zajedno radili za našu zajedničku budućnost. Upravo to je model uspjeha Evropske unije. Pogledajte samo primjer Njemačke i Francuske nakon stotina godina sukoba, uspjele su da izgrade srž prijateljstva i saradnje koja danas pokreće čitavu Uniju. I to je bilo moguće samo zahvaljujući ovakvom pristupu.
Prizivanje duhova prošlosti i provociranje takvih tema, ne samo da truje evropski put Crne Gore i drugih zemalja regiona, već truje i samo društvo. I žao mi je što neki činioci i politički akteri ulažu napore upravo u podjele i u širenje mržnje među građanima. Ja sam odlučan zagovornik odvojenosti crkve i države. To je nešto što smo kao kontinent gradili posljednjih 200-300 godina, i smatram da taj princip ne smijemo napustiti. Građani imaju pravo da izaberu svoju vjeru, da vjeruju, da biraju svoju crkvu i to pravo mora biti poštovano. Ako, recimo, 70 odsto građana u jednoj zemlji svoju vjersku pripadnost vezuje za Srpsku pravoslavnu crkvu, to je nešto što se mora poštovati. I meni, kao političaru, nije ni mjesto da to komentarišem.
kako bi zajednički tražili rješenja za otvorena pitanja. Prema informacijama koje imam, dvije strane rade na rješenjima spornih pitanja, kao i na temama koje se tiču reparacija za zločine počinjene tokom ratova. Nadam se da će doći do zajedničkog dogovora, a prema svemu što mi je poznato, dijalog ide u dobrom pravcu i smatram da je to ispravan pristup. Moramo sjesti i razgovarati jedni sa drugima. Moramo saslušati jedni druge i pronaći kompromise, kako bismo mogli ići dalje. Prilično sam uvjeren da će Hrvatska u bliskoj budućnosti podržati zatvaranje Poglavlja 31. Što se tiče toga kako će premijer Spajić upravljati svojom vladom u nastavku o tome ne mogu da spekulišem. Nažalost, neke provokacije su se dogodile, ali vidim da on preduzima potrebne korake kako bi smirio tenzije. U tom smislu, igra konstruktivnu ulogu, i to je nešto što pozdravljam.
Ali, ma koja crkva bila u pitanju ona mora držati ruke podalje od politike. Postoji jasna podjela između crkve i države i ta granica se ne smije narušavati. Žalim što se Srpska pravoslavna crkva miješa u političke procese odlučivanja. To iskreno i otvoreno kažem, i smatram da bi i crnogorska vlada i Skupština morali da reaguju jasno i principijelno na takvo ponašanje. Provokacije koje prizivaju duhove prošlosti ne koriste nikome. One samo produbljuju stare rane, otvaraju stare ožiljke i podsjećaju na stare boli. I to je direktno protiv evropske perspektive, bilo da govorimo o zemljama unutar ili izvan Evropske unije. Takve pojave treba jasno i glasno odbaciti. Da, državne institucije su reagovale. Da li je ta reakcija bila adekvatna ili ne to je nešto što moraju procijeniti sami građani Crne Gore. Ali žalim što se takve aktivnosti uopšte dešavaju konkretno, što je podignut spomenik jednoj takvoj ličnosti kao što je Pavle Đurišić. Govori se, dakle, o četničkom vojvodi koji je od Adolfa Hitlera dobio odlikovanje. Hajde da stvari nazovemo pravim imenom, u redu? Ovo je apsolutno neprihvatljivo. I onda kad se takav čin dodatno povezuje sa prostorima ili institucijama pravoslavne crkve to baca vrlo loše svjetlo i na samu crkvu. Nažalost, to je moje lično mišljenje. Ali, još jednom podvlačim kada je u pitanju vjera, potpuno je legitimno i potrebno poštovati što građani žele da vjeruju i kako to izražavaju. Bojan ĐURIŠIĆ
INTERVJU: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose
PODGORICA - Zbog nejasne orijentacije vlasti kuda ide, ubijen je odnos Crnogoraca prema državi i to je veliki problem, a manje gledanost televizija koje imaju vlasnike iz Srbije. Glavna meta tih medija nije Crna Gora već širenje svesrpskog jedinstva i očuvanje Vučićeve vlasti. Zašto Agencija za elektronske medije ne učini nešto, ne radi svoj posao jer da radi, odavno bi zatvorili te televizije sa kojih je išla velika podrška litijama, kaže Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, za Pobjedu.
POBJEDA: Povjerenje građana Crne Gore u EU palo je za pola godine za 14 procenata, sa 83 na 69, što pokazuje istraživanje objavljeno početkom septembra rađeno za potrebe Evropske komisije. Tome je doprinijelo oduglovačenje pregovora sa EU, ali i pet televizija sa nacionalnom frekvencijom koje imaju vlasnike iz Srbije. Da li su to dva glavna krivca zbog čega je opalo povjerenje građana u EU?
JANJIĆ: Nisu, ali prisustvo tih televizija je samo dokaz šta se dešava sa vlastima i društvom u Crnoj Gori. Jasno je da vlast koja je došla nakon promena posle Đukanovića nema jasnu orijentaciju, ali nema ni saglasnost da napuste prethodnu evroatlantsku orijentaciju. Promena vlasti je bila mirna, ali pre toga je bilo događanja naroda sa litijama. Na crnogorsku vlast utiče i politika iz Srbije koje je pre dve godine počela da se pokazuje u punom obimu svesrpskog jedinstva. Ta vrsta politike nema dovoljnu većinu i snagu da bi okrenula Crnu Goru negde drugo, ali nema ni snagu da je pomeri sa mesta.
Crna Gora je fenomen društva koje živi na slabom budžetu i kompromisima slabih vlada i ona u ovom momentu levitira bez pravih temelja u sopstvenoj ekonomiji i međunarodnoj orijentaciji. Tu dolazimo do momenta da je jedini profit članstvo u NATO koje je napravila prethodna vlada. Privid socijalne stabilnosti se postiže na sivoj ekonomiji koja je ogromna, a napretka nema niti ga može biti.
Crna Gora je fenomen društva koje živi na slabom budžetu i kompromisima slabih vlada i ona u ovom momentu levitira bez pravih temelja u sopstvenoj ekonomiji i međunarodnoj orijentaciji. Tu dolazimo do momenta da je jedini pro t članstvo u NATO koje je napravila prethodna vlada
Druga priča je da je Srbija mnogo uticajnija na Crnu Goru nego što to žele da priznaju ljudi iz vlasti u Crnoj Gori. Dritan Abazović je i te kako vodio politiku Beograda, a ne Crne Gore, a to je bio ključan period da se demontira uticaj organizovanog kriminala koji je dobrim delom poslužio za promenu vlasti. EU u ovoj krizi nije ubedljiva motivacija pogotovu tako malim društvima po broju stanovnika kao što je Crna Gora. Državnost se unapređuje, brani, ali može i da nestane i to ljudi ne shvataju pogotovu sada kada imate ozbiljnu krizu identiteta. Crna Gora po interesnim sferama pripada Zapadnom Balkanu, ali kada se promeni politika u Srbiji koja nema gde drugo nego u NATO – to opet neće rešiti unutrašnji identitetski i politički problem Crne Gore koja nije izgradila svoju politčku orijentaciju. Rekonstrukcija EU ne uništava EU već daje prednost savezništvu sa Amerikancima i tu će se opet pokazati „dobro jutro, gospodine Đukanoviću“ - što ne znači i njegov povratak, ali je povratak te politike.
POBJEDA: Da li će zbog pomenutih propusta podrška EU i dalje opadati?
JANJIĆ: Meditiraće se. Crna Gora se doživljavala kao razvojni element, da će se napraviti of šor zona, ali to se nije dogodilo jer nije bilo napretka u ekonomiji. Novac je prošao kroz banke, ali nije ušao u ekonomiju. Na primer, u desalinizaciji vode Crna Gora ne postoji na mapi ponuda, samo se vide nekretnine i bori se sa ostacima industrijalizacije. Sve se bazira na privatnom nedovoljno jakom i nekonkurentnom turizmu. Dovoljno je da pređete granicu i vidite da je ogromna razlika između Albanije i Crne Gore u investicionom bumu. Albanija će preteći sve, i Srbiju, jer ima jasnu politiku i savezništvo sa Amerikom, to je ta stvar koju Crna Gora nije uspela da razvije iz istorijskog
obrta kada je povratila svoju državnost sa kojom je ušla u NATO. Nije uspela da iskoristi taj momenat jer su došle litiije i događanje naroda sa porukom da nema jasne geopolitičke orijentacije. Pokazalo se da je za jedno društvo uvek dovoljno 25 odsto stanovništva da ga preusmeri, ali ne može da ga odvede dalje i to se dešava u Crnoj Gori.
POBJEDA: Nedavno ste rekli da su pomenuti mediji dio parabezbjednosnih struktura – paraobavještaj-
nog i parapolicijskog rada. Koji je interes ljudi u Crnoj Gori da ih gleda kada ti mediji prekrajaju istoriju i negiraju državnost Crne Gore?
JANJIĆ: Pitanje je odakle ti mediji tamo. Vladimir Lučić, sadašnji direktor Telekoma Srbije, vodio je posao kablovske instalacije u Crnoj Gori i to je bila velika praonica novca još u doba kada je taj biznis započeo preko Srbije 1993. godine. Optički kablovi su u savremenom svetu ključne stvari za opstanak savreme-
EU u ovoj krizi nije ubedljiva motivacija pogotovu tako malim društvima po broju stanovnika kao što je Crna Gora. Državnost se unapređuje, brani, ali može i da nestane i to ljudi ne shvataju pogotovu sada kada imate ozbiljnu krizu identiteta. Crna Gora po interesnim sferama pripada Zapadnom Balkanu, ali kada se promeni politika u Srbiji koja nema gde drugo nego u NATO – to opet neće rešiti unutrašnji identitetski i politički problem Crne Gore koja nije izgradila svoju politčku orijentaciju
nog društva i program koji je tada razvijan u Crnoj Gori nije uspeo Crnu Goru da stavi pod svoju kontrolu. Ali pokušaj stavljanja pod kontrolu je nastavljen i te televizije su uradile sve što su mogle da otežaju ulazak Crne Gore u NATO. Sada glavna meta tih televizija nije Crna Gora već širenje svesrpskog jedinstva i očuvanje Vučićeve vlasti. Te televizije nikada nisu imale agendu EU, a neke od njih su imale i prorusku agendu. Zašto Agencija za elektronske medije ne učini nešto, oni ne rade svoj posao, jer da rade odavno bi zatvorili te televizije. Bila je velika podrška litijama u Srbiji sa tih televizija.
Mediji u Crnoj Gori su došli u lošu situaciju i ne mogu finansijski da pariraju televizijama iz Srbije koje se gledaju u Crnoj Gori. Ipak, ne mogu mediji da oštete ono što ne postoji, a to jasna slika proevropske orijentacije Crne Gore. Crna Gora je uvek mogla sve da gleda i deo udara na Crnu Goru je jak. Ti mediji su 2013. počeli rat sa Đukanovićem jer je Đukanović prekinuo tada komunikaciju sa Vučićem pošto nije hteo da ide putem kojim ide Vučić iako je imao jake proruske elemente u svojoj vladi. Ovde niko ne zna za crnogorske televizije. Ali sa druge strane Pobjeda, Monitor i TV Crne Gore su bili ozbiljni elementi u obaveštavanju Srbije kada je Vučić bio ministar informisanja.
Sada što se dešava je logično. Ubijen je odnos Crnogoraca prema državi i to je veliki problem u Crnoj Gori – ubijen je odnos „crnogorstvo prema državi“ što je suština patriotizma.
Uloga tih medija u Srbiji je jasna i one su sve pravljene da bi bile instrument agit propa, a sada se to zovu lojalisti.
Ali ponašanje tih televizija će se promeniti zbog porekla njihovog vlasništva. „Pink“ je sam sebe prerastao jer je napravio takvo Potemkinovo selo koje sebe ne može da izdržava i Srbija sa njima ne zna šta će da radi. Udarni koordinatori su Informer i Kurir koji dobija povremene uloge obaveštajnog – upadali su na privatne adrese ljudi koji su jači od budžeta Srbije i posledice toga će biti interes za investicije u Srbiju.
Informer nije televizija, oni imaju ad hok ulogu i postojaće dok traje borba protiv „obojene revolucije“ i zasniva se bukvalno na dopingu: dakle, novcu koji ne može vratiti gledanošću, nemaju svoju infrastrukturu, sve je u zakupu. Njihove akcije propagandne mašinerije zavise od toga koliko će u Srbiji ostati na vlasti Aleksandar Vučić. Ali, te televizije su odradile posao koji nisu posao televizija.
POBJEDA: Šta radi vlast u Crnoj Gori da spriječi te maligne uticaje?
JANJIĆ: Ne vidimo da nešto radi. Već sam govorio o njihovoj dezorijentisanosti.
Violeta CVEJIĆ
PODGORICA - Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta, donosi stroža pravila i jasnije procedure u borbi protiv stihijske gradnje. Osniva se posebna Uprava za legalizaciju, uvodi se obaveza upisa objekata u katastar u roku od šest mjeseci, a prvi put se koriste satelitski i aerofotogrametrijski snimci kao osnova za postupak. Zakon predviđa i zabranu upisa objekata koji nijesu evidentirani na snimku, što znači da takvi objekti više neće moći biti legalizovani niti uključeni u pravni promet.
Građanima je ostavljena mogućnost da svoje objekte uvedu u zakonske tokove, dok država, kako poručuje Nikola Ražnatović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP), želi da uvede red u prostoru i istovremeno ponudi pravedniji i efikasniji sistem u odnosu na ranija rješenja. Vlasnik bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti dužan je da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju.
- Za objekte za koje nije pokrenut postupak upisa u navedenom roku građevinski ispektor je dužan da donese rješenje o uklanjanju objekta. Objekti koji se ne upišu u katastar neće moći biti legalizovani i neće moći biti stavljeni u platni promet. Zabranjen je upis u katastar nepokretnosti bespravnog objekta koji nije evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku. Ako je bespravni objekat
Eagle Hills i Ministarstvo
PODGORICA- Eagle Hills i Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja Gruzije potpisali su okvirni sporazum vrijedan 6,5 milijardi dolara za razvoj dva kapitalna projekta – Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts & Marina. Potpisivanje se poklopilo sa zvaničnom posjetom pred-
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju MDUP Nikola Ražnatović
Sve opštine za pet mjeseci moraju uspostaviti evidenciju bespravnih objekata. Zakon predviđa i korišćenje satelitskih i aerofotogrametrijskih snimaka kao osnove za legalizaciju, umjesto dosadašnjih orto foto snimaka. Legalizacija će biti moguća za sve objekte izvan zaštićenih zona i lokacija predviđenih za objekte od opšteg interesa – poput saobraćajnica, škola, bolnica ili vrtića – kazao je Ražnatović snimaka kao osnove za legalizaciju,
koji se ne može evidentirati na snimku upisan u katastar nepokretnosti, katastar je dužan da poništi rješenje o upisu bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i tehničku ovjeru elaborata - kazao je Pobjedi Nikola Ražnatović. Prema novim odredbama, kako je naveo, lokalne samouprave će biti nadležne za legalizaciju objekata do 500 kvadrata neto površine. Objekte preko te površine, kao i one u zaštićenim zonama, turističkim naseljima sa četiri i pet zvjezdica i rizortima, legalizovaće nova Uprava za legalizaciju bes-
Postupak legalizacije bespravnog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju. Uz zahtjev se podnosi: elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta izrađen od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava organ uprave nadležan za poslove katastra (u daljem tekstu: Katastar); fotografije svih fasada bespravnog objekta u JPG formatu
pravnih objekata, organ koji Vlada treba da osnuje u roku od 120 dana. - Sve opštine za pet mjeseci moraju uspostaviti evidenciju bespravnih objekata. Zakon predviđa i korišćenje satelitskih i aerofotogrametrijskih snimaka kao osnove za legalizaciju, umjesto dosadašnjih orto foto snimaka. Legalizacija će biti moguća za sve objekte izvan zaštićenih zona i lokacija predviđenih za objekte od opšteg interesa – poput saobraćajnica, škola, bolnica ili vrtića - precizirao je Ražnatović. Doda da se ovim zakonskim rješenjima precizira i način
minimalne rezolucije 5 megapiksela; dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji odnosno izvod iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije nepokretnosti.
Za bespravni kolektivni objekat, postupak legalizacije čitavog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju barem jednog etažnog vlasnika.
6,5 milijardi dolara
sjednika UAE, šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana, čime je dodatno potvrđeno jačanje bilateralnih odnosa između dvije države.
Projekti, sa investicijama od preko 6,5 milijardi USD, donijeće više od 7 milijardi dolara BDP-u Gruzije u narednoj deceniji, stvoriti više od 31.000 novih radnih mje-
sta i privući strane direktne investicije u vrijednosti većoj od 10 milijardi dolara. Pored toga, očekuje se i više od 370.000 novih turista godišnje, uz snažne efekte na građevinarstvo, trgovinu, logistiku, turizam i hotelijerstvo. Tbilisi Waterfront, smješten na padinama sa pogledom na
rada nadležnih organa: obavezan pregled objekta, formiranje komisije, sastavljanje zapisnika i sprovođenje svih procesnih radnji.
NAKNADE
- Definisane su i procedure za otkup uzurpiranog zemljišta u državnoj ili opštinskoj svojini, kao i obračun površine koja se može otkupiti neposrednom pogodbom, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini. Naknade za urbanu sanaciju uvećane su za hotele, turistička naselja sa četiri ili pet zvjezdica i rizorte. Osniva se i inspekcija zaštite prostora, koja će pratiti sprovođenje zakona - kaže Ražnatović, Prema njegovim riječima posebno je značajna odredba kojom se uvodi zabrana upisa u katastar bespravnih objekata koji nijesu vidljivi na satelitskom snimku.
- Na taj način, sprečava se mogućnost da takvi objekti budu legalizovani ili uključeni u pravni promet. Prema novim pravilima, objekat izgrađen bez akta o građenju ne može se prodati, niti u njemu može da se obavlja privredna ili druga djelatnost. Dakle, novim zakonom država želi da stane na kraj stihijskoj gradnji, uvede strožu kontrolu i zaštiti prostor od daljeg de-
vastiranja. Uvođenjem novih procedura i institucija, cilj je uspostavljanje jasnih pravila, ali i davanje šanse vlasnicima bespravnih objekata da u zakonskom roku regulišu svoj status - poručuje Ražnatović. Kazao je i da građani koji još nijesu legalizovali svoje objekte, a kompletnu dokumentaciju su predali ranije, nijesu u obavezi da istu ponovo predaju, već će opštine po službenoj dužnosti pokrenuti takve zahtjeve. - Postupci legalizacije započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta pravosnažna odluka okončaće se u skladu sa novim zakonom, ako je to povoljnije za stranku. Nadležni organ lokalne uprave će po službenoj dužnosti utvrditi ispunjenost uslova za donošenje rješenja o legalizaciji u skladu sa odredbama ovog zakona za postupke u kojima je donijeto rješenje o prekidu postup-
ka legalizacije i nastaviti postupak legalizacije - objasnio je Ražnatović. Kada je riječ o naknadama za urbanu sanaciju za objekte osnovnog stanovanja i dio naknade za objekte osnovnog stanovanja, kao i za objekte čiji su vlasnici iz kategorije socijalno ugroženih porodica Ražnativić je istakao da će se plaćati u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, najviše u 360 mjesečnih rata, a za ostale bespravne objekte, plaća se u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 120 mjesečnih rata.
- Naknada za urbanu sanaciju za hotel, odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort plaća se jednokratno ili najviše u 60 jednakih mjesečnih rata navedenih u zahtjevu vlasnika, u iznosu od 400 do 800 eura po kvadrat-
Ražnatović je kazao da se bespravni objekat legalizuje ako je evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku; ako je upisan u katastar nepokretnosti; ako nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa; ako svojom površinom ili dijelom površine ne prelazi regulacionu liniju ili liniju vlasničke parcele ako je objekat izgrađen na prostoru za koji ne postoji važeći planski dokument; ako su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je izgrađen bespravni objekat.
nom metru izgrađenog prostora - kazao je Ražnatović. On navodi da će građani moći i da prijave nepravilnosti u procesu legalizacije bespravnih objekata jedinicama lokalne samouprave i upravnoj inspekciji. Napominje da su se prilikom pisanja Zakona vodili principima socijalne pravde, jednakosti pred Zakonom i stvaranja povoljnijih uslova za građane u odnosu na ranije zakonsko rješenje koje je tretiralo proces legalizacije. - Ovaj zakon daje mogućnost svim vlasnicima bespravnih objekata da ih uvedu u zakonske tokove, da ih upišu i koriste bez bojazni od sankcija i neizvjesnosti. Zakon je znatno povoljniji u odnosu na prethodni, jer uvodi jednostavnije procedure, potvrđujući da je država spremna da bude servis svojih građana, da uvaži njihove potrebe i da im izađe u susret shodno zakonskim mogućnostimaporučio je Ražnatović na kraju. N. KOVAČEVIĆ
rijeku i grad, te Gonio Yachts & Marina u Batumiju, na obali Crnog mora, postaju simboli modernog urbanog razvoja uz očuvanje prirode i kulturne baštine. Održivost, inovacija i zaštita životne sredine stoje u centru oba projekta. Osnivač i predsjednik Eagle Hills-a Mohamed Alabar , naglasio je da ovi projekti predstavljaju dugoročnu posvećenost Gruziji, koja ima ogroman potencijal da postane globalna destinacija za život, turizam i investicije. R.P. Sa potpisivanja sporazuma
AKTUELNO: Crna Gora u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti, prodaja hibrida porasla 150 posto
PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržava inicijativu da se vrati institucija policajca u zajednici, rečeno je Pobjedi iz ovog resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović
Od ove školske godine u obrazovnim ustanovama nijesu angažovani zaštitari. Ta vrsta obezbjeđenja uvedena je u škole od februara ove godine i funkcionisala je do kraja tog polugodišta, a sve kako bi se u školama smanjio stepen vršnajčkog nasilja. Pojedini direktori su komentarisali da je bilo kakvo rješenje zaštite dobro, ali da su, ipak, stava da su policajci bolje rješenje za uspostavljanje reda u obrazovnim ustanovama.
PODGORICA - Tokom
2024. godine broj električnih vozila u Crnoj Gori porastao je za oko 29 odsto (na 713), a broj hibridnih za više od 150 posto (na 3.128), a rast je nastavljen i početkom ove godine. Iako su ti trendovi izraženi, udio ovih vozila u ukupnom voznom parku i dalje je vrlo nizak u poređenju sa prosjekom EU, gdje električna i plug-in vozila čine više od petine novih registracija, kazali su Pobjedi iz Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
Jasno je, kako kažu, da se Crna Gora još nalazi u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti. Ipak, ovogodišnjim konkursom za subvencionisanje nabavke vozila nijesu obuhvaćena hibridna vozila. - Eko-fond je do sada raspisao dva konkursa za subvencionisanje nabavke električnih vozila s nultom emisijom CO₂, koristeći sredstva Vlade Republike Slovenije, odnosno CMSR-a. U skladu sa praksom većine zemalja EU, ta sredstva su namjenski usmjerena isključivo na električna vozila. Razmatranje ponovnog uključivanja hibridnih vozila u strateške dokumente može biti moguće, ali samo u okviru novih programa i izvora finansiranja, što trenutno nije predviđeno – dodali su. Kako su nam kazali iz Ministarstva energetike i rudarstva, razlog je usklađenost sa evropskim zelenim planom i ciljevima koje je Crna Gora preuzela, a to je smanjenje emisije CO₂ za 55% do 2030. godine u odnosu na 1990. Hibridi se, pojasnili su, tretira-
Prema dostupnim podacima MUP-a za prošlu godinu, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 715 električnih vozila (0,233 odsto), 1.935 hibridnih vozila sa benzinskim motorom (0,631odsto) i 1.260 hibridnih vozila sa dizel motorom (0,411 odsto)
ju kao prelazno rješenje, dok strateški fokus ostaje na vozilima bez emisije.
Iz Eko-fonda navode da je ukupno isplaćeno 571.500 eura subvencija za kupovinu električnih vozila. - Subvencije koje Eko-fond trenutno sprovodi zasnovane su na dostupnim donatorskim sredstvima i usmjerene su prvenstveno na vozila s nultom emisijom CO₂. Ipak, uvažavajući realnost na tržištu i činjenicu da je penetracija energetski efikasnih vozila u Crnoj Gori još niska, u prelaznom periodu ka punoj elektromobilnosti može se vidjeti potreba da se određeni period podrže i hibridna vozila. Iz Eko-fonda objašnjavaju da to nije dugoročno opredjeljenje, jer je konačni cilj usklađivanje sa evropskim standardima i praksama, gdje se subvencionišu isključivo električna vozila.
Najviše hibridNih vozila sa beNziNskim motorom
Iz Ministarstva saobraćaja su Pobjedi kazali da je u toku ažuriranje Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore 2019–2035, zajedno sa Akcionim planom za period 2026–2027. i evaluacionim izvještajem o aktiv-
nostima sprovedenim u razdoblju 2020–2024. godine. - U ovim dokumentima posebna pažnja biće posvećena zelenim vozilima, uključujući električne i hibridne automobile, što potvrđuje da država prepoznaje njihov značaj u procesu održive mobilnosti –dodali su.
Evidenciju o registraciji električnih i hibridnih vozila vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prema dostupnim podacima za 2024. godinu, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 715 električnih vozila (0,233%), 1.935 hibridnih vozila sa benzinskim motorom (0,631%) i 1.260 hibridnih vozila sa dizel motorom (0,411%).
Ovi podaci, smatraju iz Ministarstva saobraćaja, pokazuju da tržište zelenih vozila bilježi postepen rast iako, ističu, još čini mali procenat ukupnog voznog parka.
- Kada je riječ o tehničkim standardima, iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa međunarodnim propisima. Na snazi je primjena UNECE pravilnika i nacionalnih zakona i podzakonskih akata, što znači da svako električno vozilo koje se uvozi ili prvi put stavlja na tržište u Crnoj Gori mora zadovolji-
ti stroge zahtjeve bezbjednosti i homologacije – kazali su iz Ministarstva.
PosebNa kategorija
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su Pobjedi kazali da izazov predstavlja činjenica da je procedura registracije hibridnih vozila identična kao i za vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem, pa je teško precizno utvrditi njihov broj. - Za električna vozila raspoloživi podaci su jasniji jer se ona vode kao posebna kategorija –istakli su.
Na pitanje da li je Crna Gora, u pogledu infrastrukture i održavanja, spremna za električna vozila kazali su da jeste relativno.
- Trenutno je registrovana 41 punionica, od čega 10 u Podgorici, 15 u Budvi i pet u Tivtu. Većina su punjači snage do 22 kW, dok nekoliko lokacija raspolaže i snažnijim punionicama od 43 kW. Prema podacima CEDIS-a, do avgusta 2024. godine izdato je 30 saglasnosti za priključenje novih punionica, a 19 je već aktivno priključeno na distributivnu mrežu. Iako je riječ o infrastrukturnom procesu koji tek dobija zamah, jasno je da se kapaciteti šire i da država prepoznaje važnost spremnosti za širu upotrebu električnih vozila –naveli su iz resora energetike. visoka cijeNa vozila
Ocijenjuju da opšta svijest građana o benefitima električnih i hibridnih vozila svakako postoji, od smanjenja troškova održavanja do pozitivnog uticaja na životnu sredinu. - Međutim, visoka cijena ovih vozila i dalje predstavlja ključnu barijeru za masovniju primjenu. Upravo zato Eko-fond gotovo svake godine raspisuje javne pozive, kako bi se kroz bespovratnu podršku kupovina ovih vozila učinila dostupnijom većem broju građana i privrednih subjekata. Cilj je, poručuju iz Ministarstva, da ekološki prihvatljiv transport iz prestižne kategorije pređe u realnu opciju za što širi sloj društva. milena radoNjiĆ
POTREBNA VEĆA bez zaštitara, iz resora
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjetili su da je na njihovu inicijativu, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja i NVU Udruženje Roditelji, od februara do juna uspostavljeno fizičko obezbjeđenje lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Tada je procijenjeno da je angažman zaštitara zbog specifičnosti situacije neophodan, ali iz ovog resora ističu da je to privremeno rješenje do iznalaženja trajnog.
Iz resornog ministarstva podsjećaju da je Mreža savjeta roditelja pokrenula inicijativu sa ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržalo.
- Imajući u vidu da se pomenuto pitanje ne nalazi u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo da će nadležno ministarstvo sagledati pomenutu inicijativu u skladu sa raspoloživim kapacitetima, a sve u cilju najboljeg interesa djece – rekli su oni. Pobjeda čeka odgovore na pitanja o ovoj temi od Ministarstva unutrašnjih poslova.
alarm
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje
Snežana Kaluđerović kaza-
Besplatna linija za prijavu vršnjačkog nasilja
Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja je u funkciji i ove školske godine, podsjećaju iz resornog ministarstva. Broj telefona za prijavijivanje je 080 777 777. - Nakon prijave nasilja, postupa se u zavisnosti od sadržaja prijave u saradnji sa školama, Zavodom za školstvo i nadležnim institucijama sistema – istakli su oni.
la je Pobjedi da bezbjednost djece mora biti apsolutni prioritet. Nijedno dijete, kako ističe Kaluđerović, ne smije ići u školu sa strahom od zlostavljanja.
- Očito je da su nam trajno neophodni zaštitari ili školski policajci u vrtićima i školama. Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obez-
BEZBJEDNOST UČENIKA: Obrazovne ustanove u Crnoj Gori ove godine resora Anđele Jakšić-Stojanović kažu da je potrebno trajno rješenje
moramo imati jaču zaštitu, jer je alarmantan
neprimjerene odnose nastavnika
Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbjeđuje samo zičku zaštitu. Ipak, više od sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja dokaz je da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu, jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna –rekla je viša pravna savjetnica u CGO
Snežana Kaluđerović
bjeđuje samo fizičku zaštitu. Ipak, preko sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja govore da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna – rekla je Kaluđerović.
Ona dodaje da zaštitari moraju biti psiho-fizički obučeni za brzo djelovanje i rad sa djecom.
- Oni su neophodni u kontinuitetu dok bi školski policajac predstavljao još bolje sistemsko rješenje sa širim ovlašćenjima i mogućnošću da garantuje stvarnu sigurnost makar u gradskim školama sa velikim brojem učenika. Ministarstvo
mora hitno reagovati i osigurati kontinuitet zaštite, privremene ili trajne svejedno, jer djeca zaslužuju školu bez straha i nasilja – poručuje Kaluđerović.
MIJENJAJU PROPIS
Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nastavnika, roditelja, Sindikata prosvjete, pedagoško-psiholoških službi, direktora i zaštitnika prava građana intenzivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih škola. Ovim pravilnikom, kako su obrazložili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, jasno će se utvrditi oblici povreda učeničkih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditelja, škole i nadležnih institucija, kako bi svako od navedenih aktera, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake.
- Na redovnim sastancima sa rukovodiocima škola i predstavncima pedagoško-psiholoških službi analiziraju se podaci o vrstama i učestalosti nasilja i naglašena je potreba za preveniranjem i pravovremenim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeijskih sastanaka – istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iz ovog resora ističu da je urađeno jasno i precizno uputsvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vršnjačkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u državi. Ove procedure omogućavaju brzu i efikasnu reakciju, čime se dodatno osnažuje sigurnost učenika i stvara okruženje u kojem se svaki učenik osjeća zaštićeno.
- Napominjemo da je vršnjačko nasilje problem kojim tre-
ba da se bavi cijelo društvo, pa je shodno tome neophodna tijesna saradnja sa institucijama, prvenstveno sa policijom i centrima za socijalni rad, ali i sa roditeljima i učenicima –naveli su oni.
Dodaju da je nasilje u školama kompleksan problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiljne psihičke i emocionalne posljedice po one koji ga doživijavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju. Razumjevanje različitih oblika nasilja, njihovih uzroka i posljedica, kao i implementacija preventivnih mjera, ključni su za stvaranje sigurnijeg okruženja za učenike. Uloga nastavnika, roditelja i zajednice je od suštinskog značaja u borbi protiv nasilja u školama - poručili su iz ovog resora.
- Pored edukativnih aspekata, škole imaju video-nadzor kao i ograde u školskim dvorištima, što dodatno doprinosi bezbjednosti učenika – kazali su iz Ministarstva. Proteklih dana na društvenim mrežama objavljen je snimak brutalnog vršnjačkog nasilja koji je zabilježen u Baru. Trinaestogodišnjak je lakše povrijeđen i ukazana mu je ljekarska pomoć u Opštoj bolnici u Baru, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Na snimku se vide četiri dječaka i, sudeći prema glasu, snima ih ženska osoba. Nakon kraće priče sa jednim dječakom, kako se vidi na snimku, drugi dječak ga udara pesnicom u glavu, a onda je nastavio da mu zadaje udarce. Dvojica dječaka sa strane gledaju, a jedan od
njih drži cigaretu. Na snimku se čuje i smijeh ženske osobe koja, kako se pretpostavlja, snima tuču. Oba dječaka su pala na asfalt i dok je dječak pokušao da se odbrani, prilazi mu neki treći dječak i udara ga u glavu. Dječak je nepomično ostao da leži. Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru izjasnila se da se protiv maloljetnika od 15 godina podnese krivična prijava. On se sumnjiči da je, na štetu maloljetnog lica starog 13 godi-
Kroz projekte do sigurnijeg okruženja za đake
Iz Ministarstva ističu da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz projekte koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike. Jedan od ključnih projekata, kako navode, je „Škola bez nasilja“, koji se sprovodi u svim školama s namjerom da se smanji nasilje među učenicima i promoviše kultura nenasilja. U saradnji sa Savjetom Evrope, započet je projekat „Sprečavanje vršnjačkog nasilja u školama“ čije je finansiranje
podržala Vlada Njemačke u iznosu od 500.000 eura. Cilj projekta je da podrži kreatore obrazovnih politika, institucije i profesionalce kako bi u praksi primjenili postojeći okvir politika za prevenciju uznemiravanja i vršnjačkog nasilja u školama, ali i da podstiču saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika za efikasnu borbu protiv nasilja u školama i promovisanje bezbjednog školskog okruženja. Realizuju se i programi „Školska medijacija“, „Moje vrijednosti i vrli-
ne“, ,,Vještine za odrastanje i adolescenciju“ i ,,Brižne porodice“ u saradnji sa brojnim međunarodnim partnerima.
- Ovi programi se fokusiraju na jačanje socio-emocionalnih vještina učenika, što podrazumijeva razvijanje empatije, komunikacijskih vještina i sposobnosti rješavanja konflikata. Kroz različite radionice i aktivnosti, učenici se podstiču da prepoznaju i izraze svoje emocije, kao i da razumiju emocije drugih, čime se poveća-
va njihova otpornost na izazove koje donosi svakodnevni život – ističu iz Ministarstva. Posljednja u nizu aktivnosti koje Ministarstvo preduzima na temu prevencije nasilja u školama je projekat sa kompanijom Crossmedia Agency d.o.o. koji ima za cilj realizaciju nacionalne kampanje za unapređenje mentalnog zdravlja pod nazivom ,,Ajde da pričamo“. U pitanju je saradnja u oblasti mentalnog zdravlja djece i mladih, sa posebnim fokusom na prevenciju vršnjač-
na, počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Nadležna tužiteljka se izjasnila da u radnjama roditelja, oca i majke D. Ć. i B.P., maloljetnika od 13 godina, koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, ima elemenata bića krivičnog djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica. Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja u ovoj školskoj godini zabilježeno je više od 90 slučajeva vršnjačkog nasilja. N. ĐURĐEVAC
kog i seksualnog nasilja, upravljanje emocijama, mislima i međuljudskim odnosima. Kroz digitalnu platformu i interaktivne tačke u školama, kampanja će pružiti podršku učenicima, nastavnicima i roditeljima u rješavanju izazova mentalnog zdravlja. - I u narednom periodu Ministarstvo će nastaviti aktivno da promoviše i sprovodi politiku nulte tolerancije na nasilje i uznemiravanje u školama, na dobrobit svih naših učenika – naveli su iz ovog resora.
U crmničkom selu Donji Brčeli održan protestni skup zbog nezakonitog upisa državne imovine na SPC
PODGORICA - Protestni
skup građana, nezadovoljnih zbog, kako su naveli, političkog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i nezakonitih upisa državne imovine, juče je organizovan u selu Donji Brčeli kod Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. godine.
- Ne branim svoju imovinu, nego svoju državu, poručio je iz Brčela jedan od organizatora Nenad Nikaljević koji je, kako je naveo, zajedno sa suprugom bio šikaniran od njihove ali i strane državnih organa, prenio je Portal E TV.
On je kazao da je to „skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uništava naša država“.
Ovo nije skup protiv Boga. Ne može se hristoslavlje izjed-
načiti sa srboslavljem, to je podvala! Drugo ime za Crnu Goru je vječna borba za slobodu! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije. Zajedno sa Udruženjem Crmničana i svim građanima koji žele da se uključe sastavićemo zahtjeve i poručiti EU da poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom - poručio je Nikaljević. Ovom prilikom Jovan Lekić, predsjednik Udruženja Crmničana, poručio je da će uskoro biti četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitropolita Arsenija. - Dok ne dobijemo odgovor na to nećemo stati. Ko to radi uporno i danas, kao što se to sistemski radi 106 godina od kad je iskamčena lažna saglasnost za duhovnu eutanaziju i utapanje u SPC. Od toga dana se naša crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da
smo se kao nacionalni Crnogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja – poručio je Lekić dodajući da se „nijesu odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, niti jedne crkve i manastira u koje moramo ići i pokazati čije su“. - Zato smo u obavezi da odbranimo atak na naše kulturno nasljeđe. Danas smo tu da poručimo Crkvi Srbije da želimo da živimo u miru sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crnogorsko i koji čine zlo. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike i da se drži jevanđelja. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca, s čim o jadu zabaviše zadnjih dana ovaj narod! Iz Crmnice i Manastira u Brčelima poručujemo - odbranićemo naše sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire. Vidimo se i da je vječna Crna Gora“, kazao je Lekić.
PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je juče trideset dvogodišnjeg B.L. zbog sumnje da je nožem ranio L. Ć. (31) u predjelu grudnog koša.
Prema nezvaničnim saznanjima Portala Pobjede, uhapšen je Branko Lučić.
Iz Uprave policije je saopšteno da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica juče, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, rasvijetlili pokušaj ubistva na štetu jednog lica i lišili slobode osumnjičenog.
Naime, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena je ujutro, oko 4.30 časova, od građana, da je u Bulevaru Stanka Radonjića doš-
I Igor Gojnić, diplomirani pravnik, ovom prilikom je kazao da je dugo smatrao da je nepristojno isticati porodično porijeklo, ali da je na to bio primoran nakon, kako navodi, uzurpacije porodične imovine.
Prema njegovim riječima, zbog toga je osnovana nevladina organizacija „Komunica“, s ciljem da se pred sudovima dokaže vlasništvo porodice i mještana, ali, kako kaže, iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik Aleksandar Radoman sa skupa u Donjim Brčelima je poručio da „djelovanje beogradske patrijaršije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko“.
- Zato smo se okupili da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati i da nećemo ostati nijemi na upit otkud im hrabrost. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Zato bi pravosuđe moralo pokrenuti postupak preispitivanja Temeljnog ugovora. Ideologija koji promoviše SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević i da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte... – poručio je Radoman.
I storičar Miloš Vukanović juče je kazao da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.
- Crna Gora je trn u oku onima u Beogradu. Ono što se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapišemo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje – poručio je Vukanović.
Prema navodima novinara
Portala E TV u porti manastira tokom trajanja protesta uočeno je prisustvo ,,obezbjeđenja“ sličnog onom u Cetinjskom manastiru tokom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija Mićovića. R.P.
Podgorička policija rasvijetlila teško krivično djelo
Istraživanje Inicijative mladih za ljudska devedesetih u školama pokazalo
PODGORICA – „Kao da je poslije raspada Jugoslavije istorija stala. Kao da se više niko nije bavio istorijom“.
Ova rečenica 22-godišnjeg Miloša mogla bi da sumira način na koji se ratne devedesete na prostoru bivše Jugoslavije obrađuju u crnogorskim školama.
Istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) o izučavanju perioda ratnih devedesetih u školama pokazalo je nedostatak prostora za tu temu u nastavnim planovima, da su udžbenici zastarjeli i površni, odsustvo podrške nastavnicima i da je prisutan strah i autocenzura - piše Radio Slobodna Evropa (RSE). Fokus istraživanja - u kojem su učestvovali nastavnici istorije, učenici i studenti - bio je na razumijevanju načina na koji su ratovi predstavljani učenicima, da li se nastavnici istorije u svom radu suočavaju sa pritiscima i kakvo je iskustvo učenika.
Ratovi 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije su odnijeli oko 130.000 života a više od dva miliona ljudi je raseljeno.
KoliKo se uči o devedesetima u šKolama
Devedesete se u crnogorskim osnovnim školama izučavaju u posljednjem, devetom razredu.
Za to je namijenjena jedna lekcija – „Raspad SFRJ“ - na pet strana.
U posljednjem, četvrtom razredu srednje škole to su tri lekcije – „Nestanak Jugoslavije i građanski rat“na pet strana, „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije“ i „Obnova nezavisnosti Crne Gore“ na po četiri.
U oba slučaja, ove lekcije nalaze se na posljednjim stranama udžbenika.
Na što se žale učeNici
nije bio zasnovan na činjenicama nego na ličnim doživljajima.
- Spominjali smo napad na Dubrovnik. Sjećam se da je profesorka bila mnogo subjektivna jer je rekla da je Dubrovnik nama pripadao, da je to naša pobjeda... mislim da je to bio naš ljudski poraz - kazao je sada 20-godišnji student Andrija o iskustvu iz srednje škole. Nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a.
lo do narušavanja javnog reda i mira – navodi se u saopštenju. U nastavku dodaju da je policijska patrola dolaskom na lice mjesta zatekla dva lica: B. L. (32) i L. Ć. (31) koji je imao povredu u vidu ubodne rane. - Licu L. Ć. je nakon medicinskog zbrinjavanja u Kliničkom centru Crne Gore, izvještajem ljekara konstatovana tjelesna povreda - ubodna rana u predjelu grudnog koša. Na licu
mjesta su policijski službenici pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je korišćen prilikom izvršenja krivičnog djelanavodi se u saopštenju. Nakon sprovedenih hitnih policijsko - tužilačkih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja od više lica, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, B. L. je, kako se navodi, lišen slobode zbog sumnje da je izvršio kri-
vično djelo ubistvo u pokušaju. B. L. je, kako se sumnja, jutros došao do stana u kojem boravi oštećeno lice, gdje je došlo do kraće verbalne rasprave, nakon čega je B. L. oštećenom zadao ubodnu ranu u predjelu grudnog koša. On će danas, u zakonskom roku biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost – zaključuje se u saopštenju. R.P.
Iskustvo učesnika i studenata je da se o tim dešavanjima veoma malo uči u školi, a „često i ništa“. - Čim je došlo vrijeme da učimo o devedesetima, profesor je zaobišao tu temu. Rekao je da ne bi da otvori tu temu i jednostavno smo je preskočili. Nijesmo naučili ništa - kazao je u Istraživanju student Stefan. To što su učili, ističu, bile su uglavnom opšte informacije o ratovima, ali ne i što su bili njihovi stvarni uzroci i posljedice.
Učesnici istraživanja su kritikovali to što udžbenici istorije ne nude više od osnovnih informacija o tom periodu, posebno u dijelu koji se tiče ljudske dimenzije rata. Pojedini problematizuju i pristup nastavnika istorije, koji
- Agresija na Dubrovnik, u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore, najveća je sramota u njenoj novijoj istoriji - ocjena je nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima. Iz YIHR-a ističu da je tema ratova 90-ih pozicionirana među završnim lekcijama i da se često obrađuje pred raspuste ili zaključivanje ocjena, što ukazuje na institucionalni otpor prema dubljoj razradi. Zato su mnogi učesnici istraživanja, o tom periodu prvi put
U posljednjem, četvrtom razredu srednje škole to su tri lekcije – „Nestanak Jugoslavije i građanski rat“na pet strana, „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije“ i „Obnova nezavisnosti Crne Gore“ na po četiri. U oba slučaja, ove lekcije nalaze se na posljednjim stranama udžbenika
ljudska prava o izučavanju perioda ratnih da su udžbenici istorije zastarjeli i površni
Spominjali smo napad na Dubrovnik. Sjećam se da je profesorka bila mnogo subjektivna jer je rekla da je Dubrovnik nama pripadao, da je to naša pobjeda... Mislim da je to bio naš ljudski poraz – kazao je sada 20-godišnji student Andrija o iskustvu iz srednje škole
dobili informacije na radionicama nevladinih organizacija, iz dokumentaraca i filmova, ali i putem interneta ili vještačke inteligencije.
- Tako je film „Quo vadis, Aida“ mnogima približio što se desilo – malo su znali, ali su iz tog filma dobili mnogo informacija - ističe nastavnik
Marko
„Aida“ govori o agoniji majke koja pokušava da izbavi porodicu od snaga Vojske Republike Srpske predvođenih Ratkom Mladićem, koje su nakon ulaska u tada zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u Srebrenici 1995. pobile više od 8.000 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu ovaj zločin je označio kao genocid, ali se to ne pominje u crnogorskim udžbenicima.
Dio partija na vlasti u Crnoj Gori ne priznaje da se u Srebrenici desio genocid.
Što kažu nastavnici
Većina nastavnika koji su učestvovali u istraživanju YIHR snažno vjeruje da je uključivanje tema vezanih za ratove 90-ih izuzetno važno za učenike, prije svega kako bi razumjeli svijet oko sebe, razvili kritičko mišljenje i empatiju te naučili da cijene mir. Ističu, međutim, da se istorija u posljednjem razredu osnovne škole izučava samo jedan čas nedjeljno. Nastavniku posao otežava i to što učenici najčešće nijesu zainteresovani da dodatno istraže i razumiju kompleksnost
teme, već se drže u porodici usvojenog narativa, uvjereni da već znaju „pravu istinu“. - Najveći izazov je babina i đedova istorija - konstatuje nastavnik Marko. Učenici mogu doživjeti nastavni sadržaj koji odstupa od „prave istine“ kao provokaciju ili čak prijetnju vlastitom identitetu i porijeklu, što kod nekih izaziva zatvaranje, otpor ili emocionalne reakcije, navodi se u Istraživanju YIHR-a. U tim situacijama učionica postaje prostor potencijalnih tenzija, gdje nastavnik mora pažljivo balansirati između očuvanja neutralnosti i podsticanja otvorenog dijaloga. - Razbijanje zida predrasuda jedan je od najtežih zadataka nastavnika istorije, ali i onaj na koji svi moramo biti strpljivo spremni - ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa nastavnik
Igor Radulović
On poručuje da je sa učenicima najprije potrebno razgovarati, provjeriti kako i zašto su njihovi stavovi unaprijed izgrađeni, a tek potom ih suočiti sa mišljenjima i stavovima koji se razlikuju ili suprotstavljaju njihovim. Da učenici nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati ni sa događajima iz Drugog svjetskog rata, iako nastavni programi predviđaju izučavanje tog perioda, pokazala je anketa RSE u podkastu o četničkom komandantu Pavlu Đurišiću U istraživanju YIHR se navodi da se pojedini nastavnici samoinicijativno odlučuju
STAV: Kako bi danas zvučale riječi Petra II Petrovića Njegoša – „Crnogorci ne ljube lance“
na suzdržanost prilikom obrađivanja teme ratnih devedesetih, naročito oni koji taj period nijesu izučavali na studijama. Uz to prisutan je i problem pritiska od strane nadređenih u školi da se ne bave detaljnije tom tematikom.
Sagovornik RSE potvrđuje da su svi ti problemi prisutni, ali da se „integritet i dignitet struke čuvaju jedino odgovornim pristupom nastavi“.
- Traženje izgovora je neprihvatljivo. Taj začarani krug se jednom mora prekinuti, jer prebacivanje odgovornosti na naredne generacije nastavnika ne smije biti opcija - insistira Radulović.
Iz Ministarstva prosvjete nijesu odgovorili na upit RSE da li su upoznati sa mogućim pritiscima na nastavnike istorije. Nastavnici se takođe žale na druge prepreke - od malog broja časova, do zastarjelih udžbenika, što se ove teme obrađuju na kraju školske godine do toga da državne institucije ne organizuju specijalizovane seminare ili materijale iz ove oblasti.
Gotovo svi ističu da su se sami angažovali i pohađali različite seminare i radionice koje su organizovali stručna udruženja i nevladine organizacije. Istraživanje je pokazalo da su nastavnici često ućutkivani na temu ratova 90-ih, jer sama uprave škole ima takvu politiku a institucija nastavnika u Crnoj Gori nije dovoljno uvažena, navodi predstavnica YIHR-a Kristina Žugić - Autonomija nastavnika je vrlo ograničena i zbog trenda političkog zapošljavanja u školama, koji je i dalje jak u Crnoj Gori. To utiče na strah kod nastavnika da će izgubiti posao ako ne prate politiku onih koji sjede u upravi - kazala je ona za RSE. Sugeriše niz promjena kada je u pitanju predmet Istorija. Prvi je da se u udžbenicima temeljnije obrade teme 90-ih, ali i obavezno obrazovanje nastavnika na ovu temu ukoliko nijesu imali prilike da je izučavaju na studijama. To će omogućiti nastavnicima da slobodnije predaju, kaže Žugić.
U YIHR-u su svjesni da je politička klima veoma značajan faktor u oblikovanju društvenog i obrazovnog narativa. I dok ne sazri politička svijest, ne možemo očekivati veće promene na ovom polju, smatra Žugić. - Najopasnije bi bilo da ostane ovako. Da ne pričamo, da preskačemo, da pustimo da mladi na osnovu porodičnih narativa tumače i stvaraju nove narative, podjednako ostrašćene i nepomirljive.
Crnogorsko društvo, zaključuje, mora shvatiti da ne postoji opcija da se ove priče samo zaborave. n.R.
Čemu tolika fascinacija ćiriličnim pismom, kad se uči i koristi potpuno ravnopravno u Crnoj Gori? Ako već preferiraju ćirilično pismo, zašto им не smeta korišćenje rimskih ili arapskih brojeva? Predlažem nešto novo vođama „srpskog sveta“ u Crnoj Gori, čisto da malo obogate već izlizane teme koje se neprekidno ponavljaju, mada ću se možda već sjutra кајати što sam im „nabacio“ ovu ideju o „prilagođavanju“ numeracije ćiriličnom pismu. Ali zašto tu stati... Ni nazivi mjeseca nijesu адекватни i usklađeni sa „savremenim“ idejama branilaca Srba u Crnoj Gori kojima je to постало vrlo уносно zanimanje. Nazivi koji se koriste trebalo bi da se razlikuju od „zapadnjačkih“ ili hrvatskih, pa da se i tu uvede „мало reda“.... (koliko riječi pod znacima navoda...) Izgleda da je ipak glavna agenda što više razdvojiti ljude po julijanskom i gregorijanskom календару
Piše: Mladen GaZivoDa
Kako je 30. avgusta 2025 godine obilježena petogodišnjica „oslobođenja“ naroda i značajnog „napretka“ za život Srba u Crnoj Gori, valja sumirati rezultate. Pet godina nije мали период, pa i dijete za manje vremena nauči da hoda i престане да користи pelene, čak i da čita i piše.... Osim osude prethodnih vlasti, mada ima mnogo razloga za osuđivanje, lično nisam primijetio neku veliku razliku. Kao prosječan građanin ove države, једнако морам raditi kao i do sada, plaćati poreze i račune kao i do sada, obavljati građanske dužnosti, deklarisao se kao Crnogorac, kao Srbin ili bilo kako drugo. Naravno, samo za one slične meni koji se нису успјели „uhljebiti“ i prikloniti bilo kojoj strukturi na vlasti, sadašnjoj ili prošloj. Najvidljivije (a čini mi se i najveće) „dostignuće“ koje je urađeno u Crnoj Gori u posljednjih pet godina za vrijeme mandata tri vlade, jeste uvođenje ćiriličnih натписа na državnim firmama, policijskim возилима i formi dopisa u ministarstvima na ćirilici! Napredak hvale vrijedan! Podaci međutim, govore drugačije i vrlo su uznemirujući! Ovi samozvani „čuvari srpstva, vjere i jezika“ zaboravili su ili samo zamaskirali puno veće probleme u obrazovanju svih žitelja Crne Gore. Po statističkim podacima u Crnoj Gori je trenutno više od 8.000 неписмених, a skoro 5.000 neobrazovanih!? Ako tome dodamo podatak da je više od 25.000 lažnih diploma (po nekim procjenama bliže 50.000) od kakvog je značaja čitaju li i pišu na ćirilici ili latinici? Možda su „valjanije“ ove lažne diplome koje su napisane ćirilicom? Čemu tolika fascinacija ćiriličnim pismom, kad se uči i koristi potpuno ravnopravno u Crnoj Gori? Ako već preferiraju ćirilično pismo, zašto им не smeta korištenje rimskih ili arapskih brojeva? Predlažem nešto novo vođama srpskog sveta u Crnoj Gori, čisto da malo obogate već izlizane teme koje se neprekidno ponavljaju, mada ću se možda već sjutra кајати što sam im „nabacio“ ovu ideju o „prilagođavanju“ numeracije ći-
Rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori rse
riličnom pismu. Ali zašto tu stati... Ni nazivi mjeseca nisu адекватни i usklađeni sa „savremenim“ idejama branilaca Srba u Crnoj Gori kojima je to постало vrlo уносно zanimanje. Nazivi koji se koriste trebalo bi da se razlikuju od „zapadnjačkih“ ili hrvatskih, pa da se i tu uvede „мало reda“.... (koliko riječi pod znacima navoda...) Izgleda da je ipak glavna agenda što više razdvojiti ljude po julijanskom i gregorijanskom календару Retorika je ista već odavno „ми смо oslobodioci, oni prethodni su vas iskorištavali, oslobodili smo vas terora, ми смо donijeli svjetlo u ovaj mrak “... i slično. Ali su sada po meni izdvojene tri valjda glavne teme, jer se najviše ponavljaju: ugroženo srpstvo, kapelica na Lovćenu i ćirilica, ali i od skora vrlo aktuelna tema da se ravnogorski pokret revitalizuje iliti što bi главни војвода na vlasti rekao „jugoslovenska vojska u otadžbini“. Da su толико времена potrošili na rješavanje nagomilanih problema u zemlji, koji su vidljivi na svakom koraku, koliko su potrošili na ove teme, mi bismo bili Švajcarska. A još je zabrinjavajući podatak koji sam pronašao, da svakog dana našu zemlju napusti 22 mahom mladih ljudi! U Crnoj Gori je (ne brojim posebno Srbe ili bilo koje druge nacionalnosti)
otprilike 650.000 ljudi, a stranaca ima više od 100.000 po zvaničnoj evidenciji. Gospodo na vlasti, не морате imati veliko znanje iz statistike, preračunajte сами! Očigledno ste zaboravili glavnu stvar, vi ste izabrani представници овог народа (bar neki, neki su tu pukim slučajem), a nije narod izabran za vas! I osim ličnih i tuđih интереса treba da zastupate interese ovog naroda, pisali se oni Srbi, Crnogorci, Albanci, Bošnjaci ili bilo kako drugo. Naravno, može vam biti, јер не одговара niko nizašta i može reći i uraditi bilo šta. Imate imunitet i ne дате га лако. Ali koliko vidim, niste gadljivi na novac iz državne kase koji nemilice trošite, a koju pune ovi isti ljudi koje bi trebalo да
, a ne samo Srbi koje navodno branite! Čini mi se da ih prvo morate odbraniti od vas samih. Definitivno nam trebaju drugi predstavnici koji manje brinu za svoju fotelju, ако
I na kraju: Koliko je vas primijetilo da je tekst pisan i ćirilicom i latinicom? Niko, neko? Toliko o toj temi, gospodo čuvari jezika... Jadan je narod koji siledžiji kliče kao junaku, a blistavog zavojevača smatra darežljivim Prorokov vrt - H. Džubran •
Neđelja, 21. septembar
Jevreji neće doći u Beč? Ako Izrael nastavi sa uništavanjem stanovništva Gaze, onda će se verovatno povećavati međunarodni muzički front protiv toga da umetnici iz Tel Aviva dođu na sledeće evrovizijsko muzičko takmičenje u Beču 2026. godine. Irska i Holandija su prve objavile da njihove televizije neće slati predstavnike u Vijenu ukoliko Jevreji ne prestanu sa humanitarnom tragedijom u Palestini. I drugi su krenuli ka bojkotu. Možda će i crnogorska državna televizija tome da se prikloni. Bilo bi to politički mudro i moralno. Tu se ide ka sledećem ishodu: ili će Izrael biti suspendovan sa Eurosonga (kao Belorusija i Rusija) ili Eurosonga više neće biti u dosadašnjem sastavu zemalja. Možda ga uopšte neće ni biti ukoliko ženevska i devonska Evropska Radio-difuzna Unija osnovana i proširena iz 1950. do 1993. godine bude insistirala na održavanju festivala uprkos protestima. Neevropske članice ove emiterske unije iz islamskih država ne mogu doći u BečMaroko, Tunis, Libija, Egipat i druge. One tu ne pevaju, jer nisu iz Evrope, ali mogu da podviknu šta misle. A neke televizije iz evropskih država koje su članice Evropskog saveta su na putu da to isto učine. One su bitne utoliko što jedino te zemlje iz Evropskog saveta mogu biti na Eurosongu. Doduše, učestvuje tu i Azerbejdžan, ali bi mnogi kazali da on nije u Evropi - a ipak je u Savetu Evrope. A Izrael nije u Savetu Evrope, ali je ipak na evropskom festivalu.
Uh, sve je to politika i sa muzikom nema veze. Hoće li se Izrael održati na festivalu? Teško.
MOSKOVSKI KONTRAFESTIVAL
Dakako, Moskva se već dosetila kako da stvori rivalski festival. U februaru ove godine je Putin dekretom obnovio festival iz sovjetske ere i Hladnog rata koji se zvao „Intervizija“. Obnovljeva se i dalje zove „Intervideniye“. I Jugoslavija je bila jedan od učesnika ovog festivala. Kratko su ti festivali trajali, svega šest godina. Održavani su od 1965. do
Ne izgleda nam vjerovatno da se Izrael opterećuje dilemom da li da odustane od pobjede u ratu u Gazi zbog prijetnje Evropljana da mu neće dati da pjeva u Beču. Njemu je važno da se pobjednički pjeva u Tel Avivu i Jerusalimu. A o zločinima… o tom potom. I to je politika
1968. godine i od 1977. do 1980. godine. Ovaj novi bi bio neka vrsta muzičkog BRICS-a. I ne bi nosio evropsku ideologiju ljudskih prava, već drakonske zabrane savremenih muzičkih i ideoloških humanitarnih pravaca koji se odnose na proteste protiv diktatura i zločina vlasti. Naravno, on bi bio i kontrateža seksualnih sloboda i LGBT+ populacije, što znači da Mik Džeger, Dejvid Bouvi, Elton Džon i Fredi Merkuri na njemu nikada ne bi bili. A Drag kraljica iz Beča Končita Vurst bi po Putinovom zakonu iz 2022. godine koji zabranjuje „LGBT propagandu“, završila u Sibiru.
PUTINOV NORMALAN SVIJET
Na Putinovom Festivalu bi, navodno, zakazan za juče, 20. septembra, u Moskvi, pevao i umetnik iz Srbije, Slobodan Trkulja. On jeste sjajan izvođač koji je promicao naš balkanski duh i vizantijski melos. Rodom je iz Odžaka u Bačkoj, u Vojvodini, koji je do 1944. godine bio gotovo čista
nemačka varošica. Bili su nacisti, dobrovoljni SS. U varoš su potom doseljeni siromašni Srbijanci. Trkulja je pevao svoje „Tri male ruže“prateći se na fruli, na kojoj je majstor. Virtuoz je i na drugim instrumentima, posebno na klarinetu i gajdama. Njegov solo je praćen balkanskim slovenskim ravnoglasjem i odiše nostalgijom za prošlošću. Njegov srpski je na trenutke čudan i toplo arhaičan.
Nažalost, on je poznat i kao korisnik budžetskog finansiranja Vučićeve vlasti u različitim kulturnim poduhvatima - sa čistim srpskim likom, poput Kustendorfa. Bio je član „Garavog sokaka“ čiji su pojedini članovi bili naglašene srpske nacionalističke svesti. On jeste sa svojim stilom „Balkanpolisa“ doprinosio internacionalnom prodoru foklornog nasleđa naših krajeva. Njegove bogate ritmičke bravura, čak i u taktu od 25 osmina, upoznavale su jednostavni evropski ritmički muzički duh sa našim azijatskim
Izrael će se prema Palestini kretati u okviru političkih interesa Amerike da ona netaknuto opstane u bliskoistočnom arhipelagu država. Vašington sada tamo drži oko 40.000 vojnika koji na jednoj strani čuvaju Arape od napada Irana i njegovih saveznika, dok na drugoj strani drže ravnotežu između cijelog tamošnjeg islamskog svijeta i Izraela. To je delikatno. Cio region je optočen sa 25 američkih vojnih baza, uključujući i one u Turskoj, Grčkoj, Kipru i Džibutiju u Africi. Najveće baze su u Kataru, dok su u Sredozemlju i u Adenskom zalivu i oko Crvenog mora razmještene pomorske snage. Nisu one tu da Izrael izgubi rat
nasleđem. Malo ko će nas u Moskvi shvatati, izuzev Azijata. Divno je to što je on uporan. Svirati u tom taktu od 25/8 je remek-delo od gotovo orgijastičkih kombinacija. Njihov broj je tu nemerljiv, i on se ne da izvoditi ni na jednoj svadbi. Ne možete repeticiono igrati uz njega jer je iznutra sastavljen od neravnotežnih delova. Vlatko Stefanovski iz skopskog „Leb i sol“ je u tome nenadmašan.
Malo kome je u Beogradu poznato koja je ustanova Trkulju odabrala za taj put. On ne ide ispred državnog RTS-a. Ako bi se otkrilo da je on ipak zašti-
ćen odlukom odgovarajućeg ministarstva iz Vlade, onda bi Srbija bila jedina evropska zemlja koja učestvuje i na Eurosongu i na Putinovoj komediji. To bi bilo stvarno beogradsko shvatanje političke ravnoteže - mi u Srbiji podjednako volimo i demokratiju sa umetničkom slobodom i svirepu samovladu sa naredbom o jedino dozvoljenoj muzici.
ZADATAK
MOSKOVSKOG
SVIJETA
Za Moskvu se, osim Rusije, najavilo 17 učesnika iz raznih zemalja čiji bi zadatak bio -
organizator ovako kaže: da podrže „univerzalne duhovne, porodične, kulturne, etičke i verske tradicije raznih naroda ’protiv’ lažnih vrednosti koje su tuđe svakoj normalnoj osobi“. Rusija je vođa sedamnaest boraca za ozdravljenje svetske muzičke kulture, etike, religije i porodice? Putinova senatorka Lilija Gumerova je kazala da će moskovski festival biti „promocija prave muzike“. Tu pravu muziku u Srbiji je privilegijom na prenos stekao TV kanal pod imenom „Toxic TV“. Njegov vlasnik je ipak država, beogradski „Telekom“. To ime „Toxic“ je verovatno sasvim slučajno saobraženo suštini moskovske farse. Nju će u Moskvi da predvodi glavni „normalni“ Rus - već sa naše strane ranije opisani, Jaroslav Dronov „Šaman“, koji je u junu ove godine vriskom „Ja Ruski“ najavio festival za septembar i sebe kao predstavnika Rusije. Nije manje vikao ni juče u pesmi „Pravo ka srcu“. Tamo su prijavljeni umetnici iz Kine, Indije, Kube, Kolumbije, Belorusije, Kazahstana, Kirgistana, Madagaskara, Katara, Saudijske Arabije, Tadžikistana, Uzbekistana, Egipta, Vijetnama, Venecuele i Srbije i - SAD. A Amerikanac je Brendon Hauard- zamenjen je Vasilikom Karađorgos. On nije predstavnik države, već je privatno pozvan iz Moskve. Pevao je pesmu „We Are Champions“ što je bila imenom drska imitacija nenadmašne pesme The Queen Fredija Merkurija „We Are The Champions“ iz 1977. godine.
Te zemlje, ti izvođači teško da mogu biti nova kultura koja će zameniti Evropu? Mi smo preslušali sve pesme u Moskvi. Skromni su šlageri, i u stilskoj su centralno-evropskoj dobi od pre Bitlsa. Ipak bismo istakli pevačicu Ze-
Neđelja, 21. septembar
mu Emad iz Saudijske Arabije. Njena pesma jeste čak bila harmonski bogatija od mnogih drugih, no, ona se pojavila i kao moderna žena bez ikakvih opterećujućih religioznih obaveza. Lepo za Rijad, jer je to dolazak u Evropu, a ne beg od Eurosonga.
ČOČEK
Zanimljivo je da se u Moskvi nijedna islamska zemlja nije upustila u obnovu „normalne“kulture čočeka. Ni mi sa Balkana. Mi čoček uglavnom poznajemo kao igru muslimanskih Roma i albanskih muslimana. Igra se i na jugu u Srbiji, u Vranju - Koštana. Nije nepoznat u Crnoj Gori. Ali ne, kultura čočeka je više od igre, i poreklom je turska. To je, sa današnjeg stanovišta, seksualna perverzija. Ona je uglavnom igra slovenskih mladića sa Balkana koji su kao dečaci oteti u „danku u krvi“ , u devširmi, i potom delom kastrirani. I potom su odgajani da budu devojke, i oblačeni su i šminkani kao žene. Glasom su bili i žene. I njihali su se napadnim hodom kao da su žene i bili su zabava muškim uživaocima. Bili su ono što su bile gejše u Japanu, s tim, što su tamo žene bile stvarne žene.
Stotinama godina su čočeci bili dozvoljena „ženska“ zamena muškim gospodarima. Islam je bolestan? U 19. su čočeci u turskom Carigradu otišli na 10.000 zabavljača. Zabranio ih je kao klasu polovinom veka tada u politici Tanzimata sultan Abdul Medžid Prvi. Nije to išlo brzo, čak se govori i da je Miloš Obrenović imao svog čočeka. Oh, ne, Srbin je „normalan“, on samo vidi prave žene.
DA LI SMO PAKOSNI
Nismo pakosni, ali mi ne bismo imali ništa protiv da nas u Moskvi bilo ko predstavi i
Dakako, Moskva se već dosjetila kako da stvori rivalski festival. U februaru ove godine je Putin dekretom obnovio festival iz sovjetske ere i Hladnog rata koji se zvao „Intervizija“. Obnovljeva se i dalje zove „Intervideniye“. Jugoslavija nije učestvovala ni na jednom. Kratko su ti festivali trajali, svega šest godina. Održavani su od 1965. do 1968. godine i od 1977. do 1980. godine. Ovaj novi bi bio neka vrsta muzičkog BRICS-a. I ne bi nosio evropsku ideologiju ljudskih prava, već drakonske zabrane savremenih muzičkih i ideoloških humanitarnih pravaca koji se odnose na proteste protiv diktatura i zločina vlasti. Naravno, on bi bio i kontrateža seksualnih sloboda i LGBT+ populacije, što znači da Mik Džeger, Dejvid Bouvi, Elton Džon i Fredi Merkuri na njemu nikada ne bi bili. A Drag kraljica iz Beča Končita Vurst bi po Putinovom zakonu iz 2022. godine koji zabranjuje „LGBT propagandu“, završila u Sibiru
muškim čočekom kroz podražavanje ženskog njihanja - kao delom naše nekadašnje „zdrave“ balkanske kulture. Mi čoček igramo i danas nesvesni njegovog porekla. I sada, hajde da odgovorimo Putinu na pitanje, a zašto se to ne bi ipak smelo u Moskvi? Naravno, nije čoček naše središnje obeležje, ali je on bilo deo „normalnog“, zakonima dozvoljenog života u balkanskoj Turskoj i u samoj Imperiji. Hi, zamislite da Putinu u Moskvi neko odigra čoček! Ritam je zapaljiv, obično ide na sedam i devet osmina, koga malo ko u Evropi oseća, osim nas Balkanaca. Jedino što je evroamerički svet uspeo da sa našeg Balkana prihvati je Brubekov „Take five“, u pet četvrtina. Taj ritam je ušao i u filmsku industriju preko muzike za franšizu Tom Kruza „Nemoguća misija“. Ali je već Brubekov pokušaj da Evropljane navede na devet osmina u „Blue Rondo a la Turk“ bio zanemaren. Ulični muzičari u Istanbulu su mu kazali
U stvari, željeli smo samo da ukažemo da pojam „normalne“ kulture ne postoji. Ni u Kremlju. Ni u MAGA politici normalnog monogamog braka Donalda Trampa. Normalno je samo ono što ljudi žele i etikom tu želju zaštite. Svako u svom vijeku. Mi smo ljudi samo zato što smo različiti. Sve je normalno, u svom dobu, uključujući i nenormalno. Nemojmo suditi ni starima, zato što mi želimo da budemo drugačiji
socijalnih ustanova; i sprečavao je umnožavanje stanovništva ubijanjem trudnih žena i uništavanjem banaka sperme. Sve je to tačno, i još mnogo više. Hoće li Izrael zbog toga stati u Gazi? Neće. Kao što neće prestati ni da peva iako možda neće biti pozvan na bečki Eurosong 2026. godine zbog evropskih pretnji bojkota ovog festivala. Izrael je na kraju cilja koji je sebi postavio pre rata. Taj cilj je: priključiti Gazu sebi bez arapskog stavnovništva. I, makoliko ovo što ćemo sada reći svima nama zvuči svirepo, Izrael bi bio teško objašnjivi strateški gubitnik ukoliko bi stao pred ciljem na dohvat ruke. Nikakve optužbe za genocid ga neće zaustaviti - ne zato što on ne priznaje Haški sud i zato što sumnjiči članove Istražne komisije UN za pristrasnost, već zato što hoće da uspešno završi rat koji je politički generacijski postavljen kao uslov stabilnosti Izraela u arapskom i islamskom okruženju. Na taj korak ga je konačno izazvao Hamas genocidom iz 2023. godine i iransko vođenje rata protiv njega preko Hamasa, ali i Hezbolaha, Huta i drugih antijevrejskih snaga, uključujući pre svega iračko-sirijske fanatike, i Rusiju. Za njega je ovo prelomni trenutak: sada ili nikad. Zato i nastavlja da dalje razara.
ŠTA SA PALESTINCIMA
da je aksak ritam njihov – „a tvoj je bluz“. U stvari, želeli smo samo da ukažemo da pojam „normalne“ kulture ne postoji. Ni u Kremlju. Ni u MAGA politici normalnog monogamog braka Donalda Trampa. Normalno je samo ono što ljudi žele i etikom tu želju zaštite. Svako u svom veku. Mi smo ljudi samo zato što smo različiti. Sve je normalno, u svom dobu, uključujući i nenormalno. Nemojmo suditi ni starima, zato što mi želimo da budemo drugačiji. Uobraženi smo da znamo više? Vladamo pojmom progresa? Dajmo mu onda definiciju za sva vremena.
IZRAEL NEĆE STATI
Ujedinjene nacije su 2021. godine osnovale „Nezavisnu međunarodnu komisiju za ispitivanja na okupiranoj palestinskoj teritoriji“. Svrha ove komisije je d istraži da li se u Palestini odvijaju akti suprotni odredbama „Konvencije o Genocidu“ Ujedinjenih nacija iz 1948. godine (u dejstvu od 1951). Ova komisija je saopštila na 72 stranice svog izveštaja da je u Gazi izrael posle 2023. godine potpao pod četiri od pet odredbi o genocidu iz Konvencije. Ubijao je civilne grupe; nanosio je grupne teške telesne i mentalne povrede; namerno je pogoršavao uslove grupnog života vitalnim nestašicama hrane, razaranjem stanova i civilnih
Nije objavljen ničiji plan za preuzimanje proteranih Palestinaca. Jedini plan ima Izrael - oterati ih u prvoj fazi u prihvatne logore UN kod egipatske granice, a u drugoj naterati Kairo i druge zemlje da Palestince prihvate. Međutim, na tom planu se među Arapima ipak radi iako oni o tome ne govore kako ne bi bili optuženi za kapitulantsko saučesništvo sa Izraelom. Izrael će se prema Palestini kretati u okviru političkih interesa Amerike da ona netaknuto opstane u bliskoistočnom arhipelagu država. Vašington sada tamo drži oko 40.000 vojnika koji na jednoj strani čuvaju Arape od napada Irana i njegovih saveznika, dok na drugoj strani drže ravnotežu između celog tamošnjeg islamskog sveta i Izraela. To je delikatno. Ceo region je optočen sa 25 američkih vojnih baza, uključujući i one u Turskoj, Grčkoj, Kipru i Džibutiju u Africi. Najveće baze su u Kataru, dok su u Sredozemlju i u Adenskom zalivu i oko Crvenog mora razmeštene pomorske snage. Nisu one tu da Izrael izgubi rat. Ne izgleda nam verovatno da se Izrael opterećuje dilemom da li da odustane od pobede u ratu u Gazi zbog pretnje Evropljana da mu neće dati da peva u Beču. Njemu je važno da se pobednički peva u Tel Avivu i Jerusalimu. A o zločinima... o tom potom. I to je politika.
Nesavremena razmatranja
Piše: Boro ŠUPUT
Izraelski dirigent Lahav Šani iskusio je ovih dana kako je klasična muzika postala poligon za testiranje geopolitičkih mišića. Organizatori Flanders festivala otkazali su njegov nastup jer se „nije dovoljno distancirao od genocidnog režima u Tel Avivu“. Čini se da se od savremenih izraelskih umjetnika zahtijeva ne samo da se izvinjavaju za politiku svoje zemlje, već i da javno osuđuju vlastitu vladu prije svakog nastupa
Klasična muzika, nekada utočište iluzije da je umjetnost moguća nezavisno od politike, danas je postala poligon za testiranje geopolitičkih mišića. Ovih dana to je iskusio Lahav Šani, izraelski dirigent, kada su mu organizatori Flanders Festivala otkazali nastup jer se „nije dovoljno distancirao od genocidnog režima u Tel Avivu“. Čini se da se od savremenih izraelskih umjetnika zahtijeva ne samo da se izvinjavaju za politiku svoje zemlje, već i da javno osuđuju vlastitu vladu prije svakog nastupa. Lahav Šani, dosadašnji dirigent izraelske filharmonije, trebalo bi da od iduće sezone bude šef-dirigent Minhenske filharmonije, koja je ustala u odbranu umjetnika i oštro osudila ovaj akt „poništavanja“. Upravo ona filharmonija koja je prije samo tri godine, na nečuven način otpustila svog šefa -dirigenta Valerija Gergieva, jednog od najvećih svjetskih dirigenata, zbog njegove podrške Putinu, koja je bila poznata i prije nego što je imao nesreću da postane dirigent te kuće.
I to u zemlji u kojoj su muzičke veličine iz Trećeg rajha mogle nesmetano da nastave svoje muzičke karijere, nakon što im je sticajem istorijskih okolnosti prestalo partijsko članstvo - Elizabet Švarckopf, članica nacističke partije, decenijama je snimala za EMI i nastupala u prestižnim operskim kućama. Herbert von Karajan, još jedan član NSDAP bio je ikona Berlinske filharmonije, a Vilhelm Furtwengler je sa istom filharmonijom svirao za Hitlerove rođendane, doduše kao „žrtva okolnosti“.
Ana Netrebko, jedan od najvećih soprana današnjice i po mišljenju mnogih nasljednica Marije Kalas, doživjela je sličnu sudbinu kao i Gergiev. Razlika između nacista iz prošlosti i ruskih umjetnika danas nije u težini njihovih „prekršaja“, nego u tome što su nacisti bili potrebni za obnovu zapadne kulture poslije rata, dok su Rusi danas potrebni kao strašila jednog dugo najavljivanog rata. Ili je to prosto posljedica toga što je antisemitizam još društveno neprihvatljiv, za razliku od rusofobije koja je trenutno u modi. Ili jednostavno zato što Njemci imaju istorijske razloge da budu oprezni oko tretmana jevrejskih umjetnika. Zbog svega, ne bi bilo loše, u cilju zaštite umjetnika i sprečavanja pravne nesigurnosti i, na koncu, mnogo hvaljene vladavine prava, da se u „umetničke ugovore“ uključi jedna vrsta geopolitičke klauzule, koja bi za Valerija Gergijeva mogla da glasi ovako: „Dirigent se obavezuje da u svojim javnim stavovima slijedi zvaničnu spoljnu politiku Savezne Republike Njemačke, kako je tumači Gradski savjet Minhena. U slučaju promene geopolitičke situacije, dirigent ima 48 sati da ažurira svoje mišljenje u skladu sa novim smjernicama“. Za Lahava Šanija bi klauzula bila finije nijansirana, tako reći „dobro ugođena“ (J. S. Bah): „... da u svojim javnim stavovima sa dovoljno jasnoće i oštrine slijedi stavove…, uključujući i stavove odgovarajućih ustanova civilnog društva i akademske zajednice“.
Problem može nastati kada slavni muzički umjetnici više nijesu u stanju da budu ugovorne strane. Tako Glinka ne bi mogao da spriječi zabranu svoje opere „Ivan Susanjin“ („Za cara“, to jest autokratu i despota). Vagner bi, bez obzira na svoj antisemitizam, i dalje mogao da se izvodi, jer je Rienci di Kola ipak digao ustanak protiv plemićkih porodica nastojeći da ujedini Italiju pod Rimom. (Autor je jugoslovenski diplomata)
Književnik Faiz Softić za Pobjedu povodom Ratkovićeve nagrade, koja mu je za zbirku ,,Pjesme iz zatvora“ uručena
U ovakvom kontekstu, pjesnici su pozvani da pišu protiv ega, da istražuju dubine ljudske duše i suoče se sa vlastitim demonima. Ipak, nažalost, sve je manje poklonika poezije, a umjetnost se često marginalizuje u svijetu preplavljenom brzim informacijama i površnim sadržajem – istakao je Faiz Softić
PODGORICA – Zbirkom poezije ,,Pjesme iz zatvora“ Faiz Softić kroz specifičnu poetizaciju svakodnevice, mitološke i folklorne motive, angažovanost i upečatljivu ritmičku strukturu gradi most između prošlosti i sadašnjosti, zavičaja i pečalbe, spajajući intimnu ranjivost sa kolektivnim traumama. Naslovna „zatvorenost“ ne upućuje na zatvorsku ustanovu, već na emotivne, političke i brojne druge granice koje sputavaju čovjeka.
Softiću je za ,,Pjesme iz zatvora“ 5. septembra u Bijelom Polju uručena Ratkovićeva nagrada a žiri, koji su činili prof. dr Olga Vojičić-Komatina iz Crne Gore (predsjednica), Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine, birao je između 42 pjesničke knjige. Vojičić-Komatina je, obrazlažući odluku, kazala da Softićeva knjiga odiše zrelošću poetičkog oblikovanja, ali i iskustvenošću promišljanja i osjećanja i da svjedoči o esencijalnim pitanjima egzistencije ovog, kao i svakog drugog vremena – prošlog, sadašnjeg i budućeg, te da ovo djelo ,,doprinosi inovativno instrumentalizovanom poetskom zvuku i znaku“.
Softić za Pobjedu govori o nagrađenoj knjizi, paradoksu priznanja koje najčešće dolazi tek poslije smrti pisca, ljubavi prema domovini iz dijaspore, obavezi poezije prema obespravljenima, ali i važnosti oduzimanja Ratkovićeve nagrade pravosnažno presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koje će biti razmatrano 2. oktobra na Skupštini opštine Bijelo Polje.
POBJEDA: U razgovoru za Radio Petnjica prije devet godina kazali ste da ,,pisac jako dobro živi od svoga rada po-
DA BUDE GLAS OBESPRAVLJENIH: Faiz Softić govori nakon primanja Ratkovićeve
slije svoje smrti“. Smatrate li da je to odraz društvenog nemara prema književnicima ili prirodna zakonitost u umjetnosti, te koliko Vam je u tom kontekstu značajna Ratkovićeva nagrada?
SOFTIĆ: To da pisac dobro živi od svog rada rekao je rahmetli Safet Sijarić, a ja to često citiram. Smatram da je izjava o piscu koji dobro živi od svoga rada nakon smrti odraz društvenog nemara prema književnicima, ali i prirodna zakonitost u umjetnosti. U mnogim slučajevima, umjetnička djela vremenom dobijaju na težini, a to može biti frustrirajuće za autore koji ne dobijaju priznanje dok su živi. Ratkovićeva nagrada mi je izuzetno značajna i posebno draga jer predstavlja priznanje za moj rad i doprinos književnoj sceni. Ono što se pamti, a ja sam
rekao prilikom primanja nagrade 4. avgusta za reviju Bihor u Petnjici, jeste: ,,Sudbina nagrada je poput sudbina djevojaka – neke pogode u dobru kuću, a neke, bogme, i omaše“.
POBJEDA: Zbirka ,,Pjesme iz zatvora“ podijeljena je u tri cjeline: ,,Žuna“, ,,Štitna žlijezda“ i ,,Kažiprst“. Ka-
kva je konceptualna zamisao iza ove trodjelne strukture?
SOFTIĆ: Konceptualna zamisao iza trodjelne strukture zbirke „Pjesme iz zatvora“ je istraživanje različitih aspekata ljudske sudbine i unutrašnjih borbi. Svaka cjelina nosi svoj ton i tematiku, a zajedno čine koherentnu sliku složenosti ponajprije ličnog iskustva.
POBJEDA: Zbog čega ste se odlučili za upotrebu mitoloških i folklornih motiva u zbirci i kakvu funkciju imaju?
SOFTIĆ: Odlučio sam se za upotrebu mitoloških i folklornih motiva jer oni obogaćuju narativ i omogućavaju dublje razumijevanje identiteta i kulture. Ovi motivi imaju funkciju povezivanja prošlosti sa sadašnjošću, kao i istraživanja univerzalnih tema kroz prizmu lokalnog. U tim motivima prošlost i sadašnjost su često vezani u tvrd, da ne kažem mrtvi čvor.
POBJEDA: Zatvor u naslovu, prilično je očigledno iz sadržaja knjige, ne sugeriše na zatvorsku ustanovu. Koje sve metaforičke vrste zatvora istražujete u ,,Pjesmama iz zatvora“?
SOFTIĆ: Metaforičke vrste zatvora koje istražujem u „Pjesmama iz zatvora“ obuhvataju emocionalne i psihološke zatvore, kao i društvene i političke okvire koji ograniča-
vaju ljudsku slobodu. Zatvor može predstavljati i unutrašnje konflikte, izolaciju i osjećaj bespomoćnosti. Da budem krajnje iskren, često mi se dešavalo stanje bespomoćnosti, svašta je nešto prošlo kroz život i kroz glavu ovog pjesnika koji se od svega toga, na neki način, liječio poezijom, a i prozom naravno. Doduše ovaj naslov je ukorijenjen i stvarnosnu zbilju, jer je većina pjesama nastala u doba korone, a to vrijeme nije bilo ništa drugo do globalni zatvor. Bože, kako je to strašno pomirenje da ne smiješ izaći na ulicu…
POBJEDA: Smatrate li da je taj period zatvaranja i izolacije tokom perioda koronavirusa promijenio svijet i na koji način?
SOFTIĆ: Vjerujem da je period koronavirusa promijenio svijet na način koji još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Izolacija je otvorila pukotine u svakodnevici, pokazala nam koliko je tijelo krhko, a međuljudska blizina dragocjena. Svako od nas osjetio je neku vrstu fragmentacije –društvene, emocionalne ili egzistencijalne. U isto vrijeme, postali smo svjesniji koliko je povezanost među ljudima neophodna i koliko se lako može izgubiti. Taj osjećaj ostao je prisutan i danas: promijenio je ritmove rada, komunikacije, pa i način na koji doživljavamo sigurnost.
„Karadžić je po Ratkovićevu nagradu došao sa Pala gazeći preko hiljade leševa“
POBJEDA: Savjet JU Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju nedavno je donio odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade ,,Risto Ratković“, a SO Bijelo Polje će 2. ok-
tobra raspravljati o oduzimanju pomenute nagrade Karadžiću. Smatrate li legitimnim i ispravnim oduzeti nagradu Radovanu Karadžiću i zbog čega?
SOFTIĆ: Oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću
smatram legitimnim i ispravnim potezom. Njegova djela i postupci su u suprotnosti s vrijednostima koje nagrada predstavlja, i važno je da se literatura povezuje sa etičkim normama. Na kraju, on je po tu nagradu sa Pala u Bijelo Po-
lje došao gazeći preko hiljade leševa bosanske sirotinje koja ni za što nije kriva sem što se u tom trenutku zadesila ispred njegove sablje. Data je nagrada čovjeku koji je dolazeći da je primi gazio kroz krv do koljena. Nije je zaslužio kao pjesnik. Jer, onaj ko napiše „Siđimo u gradove da bijemo gadove“ zauvijek je ispred svog imena iz-
brisao naziv pjesnik, a upisao – ubica. O oduzimanju i načinu oduzimanja nagrade, i da li je to moguće ili se treba samo ograditi od toga vremena, tih političkih struktura o tome bi se moglo govoriti naširoko. Ostavimo to relevantnim institucijama, a ja vjerujem da će one uraditi kako je najbolje i za poeziju i za pjesnike.
P
OBJEDA: U više pjesama (npr. ,,Zmija“ i ,,Kalup“) koristite repetitivne, gotovo hipnotičke ritmove i kratke stihove. Na koji način koristite jezik i formu za stvaranje osjećaja zatvorenosti i tjeskobe?
SOFTIĆ: Forma u mom pisanju često prati unutrašnje stanje. Repeticija mi pomaže da uhvatim opsesivno kretanje misli koje se neprestano vraćaju na isto, kao da ne nalaze izlaz. U tim trenucima, jezik u mojim pjesmama nije samo sredstvo da ispričam svoje iskustvo, nego postaje samo to iskustvo – struktura teksta postaje ekvivalent unutrašnjoj zatvorenosti.
I za kraj: od zmija i kalupa, izgleda, nema nam spasa. Samo je važno koliko smo imuni na otrove i tjeskobe koje nas vrebaju i prate kao sjena. Nažalost, takvi su danas ljudi, inficirani zavidnošću i posebnom vrstom pizme koja se širi poput epidemije. Ova pojava stvara atmosferu u kojoj je teško pronaći iskrenost i otvorenost, a umjetnost često postaje žrtva površnosti. U ovakvom kontekstu, pjesnici su pozvani da pišu protiv ega, da istražuju dubine ljudske duše i suoče se s vlastitim demonima. Ipak, nažalost, sve je manje poklonika poezije, a umjetnost se često marginalizuje u svijetu preplavljenom brzim informacijama i površnim sadržajem. Volio bih da nijesam u pravu, da postoji više ljudi koji cijene suštinsku ljepotu riječi i moć poezije da nas pokrene i inspiriše. Na kraju krajeva, umjetnost je naš način da se borimo protiv tjeskobe, da pronađemo smisao u haosu i da ne zaboravimo na duboke emocije koje nas čine ljudima.
POBJEDA: U pjesmi ,,Ptice u kući“ pišete: ,,/ Ne tražite od mene / Da volim Sandžak svoj, / Ni Crnu Goru. / Ni Balkan.../“. Čitalac, ipak, na kraju pjesme nailazi na „/ Kuću postojanu / Koja izdat/ Nikad ne umije/“. Da li poezijom pokušavate da po-
uručena u Bijelom Polju Za Bijenale u Veneciji pristiglo 14 projekata, šest u užem izboru, odluka će biti saopštena u ponedjeljak
mirite ambivalenciju – povrijeđenost i ljubav prema domovini, te što domovina danas predstavlja za Vas iz dalekog Luksemburga?
SOFTIĆ: U pjesmi „Ptice u kući“ pokušavam da pomirim ambivalenciju povrijeđenosti i ljubavi prema domovini. Domovina za mene danas, iz dalekog Luksemburga, predstavlja mjesto složenih emocija – nostalgiju, ali i kritiku trenutne situacije. Kuća postojana simbolizuje tu vezanost, iako se osjećam udaljeno.
POBJEDA: Na koji način iz pečalbe održavate živu vezu sa jezikom i kulturnim kontekstom iz kojeg pišete?
SOFTIĆ: Za mene jezik nije samo sredstvo izražavanja već i sidro, već i kuća u kojoj živim i u kojoj se lagodno osjećam. Uživam u pisanju, čitanju i svakodnevnim razgovorima. Kada pišem, vraćam se u prostor u kojem sam odrastao – u intonacije, fraze i tišine koje ne postoje nigdje drugdje. Kulturni kontekst nastojim održati živim kroz kontakt sa porodicom, prijateljima i umjetnošću. Iako fizički udaljen, kroz jezik ostajem u stalnoj prisutnosti sa svojim izvorom.
POBJEDA: Pjesma ,,Ja, crni ja“ predstavlja angažovan poetski tekst u kojem se lirski subjekt poistovjećuje s žrtvama nasilja širom svijeta. Smatrate li da je pjesnik dužan biti glas koji u ime obespravljenih progovara protiv nepravde?
SOFTIĆ: Smatram da je pjesnik dužan biti glas onih koji su obespravljeni i progovarati protiv nepravde. Poezija ima moć da utiče na društvo, da osvijetli nepravde i da pruži podršku onima koji je nemaju. Tom svojom pjesmom ,,Ja, crni ja“ sigurno ne mogu pomoći da bude manje zla i krvi ljudske prosute širom svijeta, ali mogu sebi olakšati žal za tim nesrećama. Ja ništa drugo ne mogu sem to, protiv čega vrištim i od čega me boli svaki dram tijela, smjestiti u stihove i bar za trenutak odahnuti; učinio sam ono što mogu…
POBJEDA: Kako biste opisali savremenu crnogorsku književnu scenu?
SOFTIĆ: Savremena crnogorska književna scena je dinamična i raznolika. Postoji mnogo talentovanih autora koji istražuju različite stilove i teme, ali se suočavamo i s izazovima, poput nedostatka podrške za književne projekte i promociju. Ipak, mislim da se potencijal književnosti u Crnoj Gori i dalje razvija. To potvrđuje i Vaša nagrada za najbolju knjigu poezije za mlade pjesnike. Vjerujem da će se iz Vas razviti veliki crnogorski pjesnik poput Radovana Zogovića, Marka Vešovića, Milorada Popovića, Sretena Perovića, Sretena Vujovića, Rista Ratkovića, Pavla Goranovića, Jevrema Brkovića i još mnogih. Crna Gora je evropskoj književnoj sceni zaista podarila vrlo potentnu i prozu i poeziju. Andrija RADOVIĆ
Imamo 14 prijedloga i svi su profesionalni i veoma dobro predstavljeni.
Zaista je teško odlučiti koji izabrati. To su vrlo različiti pristupi koji pokazuje raznovrsnost crnogorske umjetničke scene – kazao je Gunar Kvaran
PODGORICA - Na konkurs Muzeja savremene umjetnosti za prijedlog projekta za predstavljanje Crne Gore na 61. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, koje će biti održano od 9. maja do 22. novembra naredne godine, prijaviljeno je 14 projekata, od
PODGORICA - Kultura i tehnologija spojile su se u jedinstveno iskustvo –„StećakLand“ VR i AR aplikacije, predstavljene u Narodnom muzeju Crne Gore, otkrivaju nasljeđe stećaka kroz interaktivne priče, igre i virtuelne susrete.
Na predstavljanju ovog projekta, koordinatorka Selma Rizvić, VR reditelj Bojan Mijatović i rukovodilac Muzeja kralja Nikole i jedan od koordinatora u ime Narodnog muzeja Vukan Ražnatović upoznali su posjetioce sa sadržajem ovih aplikacija. - „StećakLand“ je nastavak saradnje između NMCG i DIGI. BA kao i sa drugim partnerima iz regiona. Nakon VR i AR aplikacija „SheLeaders“, posvećenim srednjovjekovnim vladarkama, „StećakLand“ je posvećen jedinstvenom kulturološkom fenomenu nadgrobnih spomenika koji se prostiru isključivo na teritoriji Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Cilj ovoga projekta je upoznavanje muzejskih posjetilaca sa samim stećcima, njihovoj ulozi, nastanku, simbolici kao i prikazu nekih primjeraka iz Crne Gore i regiona – kazao je Ražnatović.
kojih je u uži izbor ušlo šest, saznaje Pobjeda. Žiri je prekjuče obavio razgovor sa umjetnicima preko Zoom aplikacije, a odluka o pobjedniku javnosti se biti saopštena u ponedjeljak.
Odluku će donijeti međunarodni žiri koji čine: Ana Ivanović, istoričarka umjetno-
sti (Crna Gora), Miroslav Balka , vizuelni umjetnik (Poljska), Odile Decq, arhitektica (Francuska), Gunnar B. Kvaran, kustos (Norveška) i Hélène Audiffren, direktorka Carré d’Art Muzeja savremene umjetnosti u Nimu (Francuska). Tema 61. Bijenala savremene umjetnosti, prema kustoskoj
koncepciji Koyo Kouoh je ,,In Minor Keys“ (,,U molskim ključevima“).
ZADOVOLJNI
Balka, Kvaran i Audiffren kazali su za Pobjedu, uoči Zoom sastanka, da su veoma zadovoljni pristiglim projektima. Kvaran smatra da su umjetnici veoma dobro odgovorili na zadatu temu Bijenala. - Imamo 14 prijedloga i svi su profesionalni i veoma dobro predstavljeni. Zaista je teško odlučiti koji izabrati. To su vrlo različiti pristupi koji pokazuju raznovrsnost crnogorske umjetničke scene. Takođe, pokazuju da imaju veoma interesantan i intelektualan pristup temi. Svi imaju veoma ubjedljiv vizuelni materijal - istakao je Kvaran. Na naše pitanje da li je 14 prijavljenih projekata dovoljno, Kvaran je kazao da je to sasvim normalno u odnosu na veličinu umjetničke scene u Crnoj Gori. - Takođe, veliki je posao pripremiti prijedlog, tekst i materijal za predstavljanje. Tako da sam zaista impresioniran brojem umjetnika, jer su svi prijedlozi propraćeni izuzetno dobro urađenim materijalom - istakao je Kvaran.
Balka smatra da umjetnik ne mora doslovno da prati ono što od njega traži sama tema Bijenala, jer umjetnost nije stvar odgovaranja na tuđa pitanja, već odgovaranje na pitanja samog umjetnika.
- Vidjeli smo 14 veoma interesantnih projekata tako da će biti težak zadatak izabrati samo jedan, ali daćemo sve od sebe. Mislim da su projekti različiti i svako je odgovorio na svoj način. Mogli smo da vidimo snažne individualnostiistakao je Balka. Što se tiče broja prijavljenih projekata, on smatra da je dobro što su se na konkurs prijavili oni umjetnici koji žele da podijele svoje ambicije i vizije na Bijenalu.
- Nije stvar u broju. Da li bi bilo bolje da je 30 umjetnika željelo da učestvuje? Mislim da će svake godine biti više njihistakao je Balka.
RAZMJENA MIŠLJENJA
Audiffren je navela da se na konkurs prijavilo 14 različitih projekata, različitih mogućnosti i ličnosti.
- Razgovaraćemo sa umjetnicima. Veoma je važno da imamo razmjenu mišljenja. Imam puno pitanja koja želim da im postavim kako bih uvidjela koliko je dobra ideja određenog projekta jer ipak, to je samo projekat, a ne stvarna realizacija. Trebaju nam informacije o detaljima za pojavljivanje radova u prostoru - kazala je Audiffren.
Podsjetimo, crnogorski paviljon na Bijenalu naredne godine biće smješten u izložbenom prostoru ArteNova, na atraktivnoj lokaciji Campo San Lorenzo u Veneciji. A. Đ.
Virtuelna šetnja kroz stećke predstavljena u Narodnom muzeju Crne Gore
Za ovaj projekat, kako je objasnio, Narodni muzej je odabrao četiri stećka i to iz Pljevalja, Žabljaka i Cetinja koji
svojim ornamentima pokazuju majstorstvo njihove izrade tokom perioda srednjega vijeka.
Kroz Virtual Reality (VR) aplikaciju korisnici imaju mogućnost da prošetaju „StećakLandom“, upoznaju se s
pričama klesara, kraljice Katarine, Lovca, Jelenka i drugih likova, te otkriju značenja brojnih simbola. Aplikacija nudi i mogućnost dizajniranja vlastitog stećka u Hramu. Aplikacija će biti instalirana u Narodnom muzeju Crne Gore. Pored Narodnog muzeja Crne Gore, aplikacija će biti instalirana u Kući Maka Dizdara u Stocu, Dubrovačkim muzejima, i u Narodnom muzeju Užice u Srbiji. Augmented Reality (AR) aplik acija, koja će biti instalirana na mobilnim uređajima, donosi fascinantnu mogućnos t da se izabrani ornamenti sa stećaka „ožive“ na nekropolama širom Balkana, uključujući park u Pljevljima, Radimlju (BiH), Brotnicu (HR) i Mramorje (SRB). Aplikacija će biti dostupna na Play Store i App Store. „StećakLand“ je rezultat saradnje Udruženja za digitalizaciju kulturne baštine DIGI. BA, NoHo produkcije iz Irske, Kamernog teatra 55, Arheološkog instituta Beograd, Narodnog muzeja Crne Gore i Fondacije Mak Dizdar.
R. K.
Neđelja, 21. septembar
Kolašin: Naša imovina ne može biti tuđa – poručeno sa još jednog protesta nezadovoljnih vlasnika imanja u Nacionalom parku Biogradska gora
Kolašin: Obilježen međunarodni dan čišćenja oko rijeka
Nećemo da gradimo vile, višespratnice i solitere već objekte za smještaj, za poljoprivredu, za seoski turizam. Hoćemo da naša đedovina pripada njihovim nasljednicima, poručeno sa još jednog protesta.
KOLAŠIN - Hoćemo da živimo na našoj imovini. Hoćemo da živimo na našoj đedovini, da je obrađujemo, da je valorizujemo. Da kao ostali građani Crne Gore imamo koristi od imovine koju su nam ostavili naši đedovi i naši očevi. Hoćemo da nam se omogući da se bavimo poljoprivredom i stočarstvom i seoskim turizmom, poručili su učesnici još jednog protesta vlasnika imanja u Nacionalnom parku Biogradska gora.
KOLAŠIN - Rijeka Svinja-
ča ili kako se zvanično pokušava nazvati Kolašinska rijeka juče je dobila puno čistije obale i prostore oko rijeke. U organizaciji mreže Cleanup Montenegro, organizovana je akcija čišćenja korita Svinjače –Kolašinske rijeke.
Koordinator akcije bila je profesorica Danica Bulatović, a u akciji su učestvovali članovi ekološke sekcije OŠ „Risto Manojlović“. Učenicima koji vole ekologiju i rade na tome da je „čisto sve oko njih“, pri-
Rijeke su posebna i originalna vrijednost varoši a korak pored njih i turistička atraktivnost i ekološki adrenalin. U akciji sakupljeno 230 kilograma otpada
družili su se i Vasilije Bulatović, predsjednik SO Kolašin, Mikan Medenica, izvršni direktor NVO „Natura“ kao i radnici Komunalnog preduzeća.
Da ekologija uvijek ima svoje mjere i brojeve, potvrdili su i organizatori, saopštavajući učinak ekološke akcije kojom se čuvaju obale Kolašina, grada na rijekama.
– Prikupljeno je ukupno 230 kg otpada, 15 kesa plastičnog i 24 kese ostalog otpada. Akcijom je očišćeno korito rijeke Svinjače ili Kolašinske rijeke, od restorana „Vodenica“ do Autobuske stanice. Takođe su volonteri čistili prostor oko nekadašnjeg hotela Šeraton. Međunarodni dani čišćenja obala traju od 15. do 22. septembra i organizuju se u više
opština. Ovogodišnjom akcijom se željela skrenuti pažnja na štetnost plastike za jednokratnu upotrebu i odgovorniji odnos prema tom otpadu, istakli su organizatori. Mikan Medenica, izvršni direktor NVO „Natura“ je istakao da je Kolašin grad rijeka a samim tim i grad obala koje treba održavati i uređivati. - Obale Kolašina su izlog ovog
Protest je trajao od 10 do 12 i 30 časova i bio je blokiran most kojim se ulazi u NP Biogradska gora. Stvorila se velika kolona onih koji su krenuli ka Biogradskoj prašumi, ali se ka njoj nije moglo. Neki su sačekali a neki odustali od septembarskog uživanja pored Biogradskog jezera.Učesnici protesta su još jednom poručili da neće da grade vile, višespratnice i solitere u ovom jedinstvenom prirodnom rezervatu.... - Hoćemo da gradimo objekte privremenog karaktera za
smještaj ljudi, poljoprivrednih proizvoda, stoke, hoćemo da se bavimo seoskim turizmom. Mi smo najbolji čuvari NP Biogradska gora jer ga bez lokalnog stanovništva odavno ne bi bilo, niti će ga bez lokalnog stanovništva biti. Nažalost, po ocjeni JP Nacionalni parkovi Crne Gore, lokalno stanovništvo je postalo smetnja za upravljanje „tuđom“ a zapravo našom privatnom imovinom. Hoće da sa našom imovinom ostvaruju prihode, da nam ne daju ništa i da nas uz sve to isele sa naše đedovine, poručeno je sa protesta. Vlasnici imanja u NP Biogradska gora su ponovili da se Javno preduzeće ponaša diskriminaciono i bahato, a sa druge strane se radi i gradi u prvoj zaštitnoj zoni NP Biogradska gora.... Još uvijek mislimo da nijesmo stranci u državi Crnoj Gori. Da nijesmo azilanti u Crnoj Gori. Vjerujemo da se može doći do kompromisa da mi koji smo vlasnici imanja, najbolje i najodgovornije čuvamo prašumu. Hoćemo da zbog naše crnogorske đedovine ne pišemo pisma stranim ambasadama. Da ne štitimo našu imovinu kod stranaca, istaknuto je sa još jednog protesta nezadovoljnih vlasnika imanja u NP Biogradska gora. Dr. Drašković
Sa akcije čišćenja obale Svinjače
grada i uvijek treba da budu primjer kako se čuvaju i promovišu te posebne prirodne vrijednosti. U Kolašiu se šeta i planinama ali i obalama ri-
jeka i to u istom danu. Tu vrstu prirodnih originalnosti i atrakcija treba i čuvati i promovisati, kazao je Medenica. Dr.D.
Neđelja, 21. septembar 2025.
PODGORIČARENJE: Ko je škotski plemić, obavještajac i crnogorski ratni drug koji je inspirisao Jana Fleminga
Džejms Bond bi rekao: „Kada bih se ponovo rodio, pored moje Škotske, birao bih da to bude u Crnoj Gori“. I to sve spram mjeseci i ratnog iskustva, na misiji daleko iza neprijateljskih linija… Ništa fikcija - stvaran život. Ne vjerujete?
Mnogo se ljudi sakrilo u Džejmsu Bondu i mnogo je onih koji su Jana Fleminga inspirisali da zaokruži sve ono što znači „007“. Pa je u taj špijunski kôd stao, recimo, i Janov stariji brat Piter, ratni ekspert za obavještajne igre, na misijama u Grčkoj i Norveškoj tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu… Proslavljen time što je, jednom u Delhiju, uspio da nasamari i komandanata japanske imperijalne vojske. Među njima je i Dvejn Hadson: Britanac iz Kenta, muž proslavljene ruske balerine Ade koja je izbjegla u Jugoslaviju, predratni inžinjer rudarstva u Srbiji, jedan od posljednjih obavještajaca koji je krajem 1941. ubjeđivao četnike i partizane da sarađuju. Naravno, tu je i Duško Popov - trostruki agent, famozno kôdno ime „Tricikl“ britanske MI6 službe. Ona čuvena partija karata u filmu „Casino Royale“ (2006) sa Danijelom Krejgom, Evom Grin i Madsom Mikelsenom, izvučena je iz jedne od njegovih špijunskih epizoda u portugalskom Estorilu. Toliku ludost Jan Fleming sigurno nije mogao izmisliti. I još: Džejms Bond je i Kanađanin Vilijam Stivenson koji je četrdesetih obučavao najbolje Čerčilove ratne špijune; i arktički istraživač Sendi Glen; i vođa pariske
Ficroj Maklejn bio je Čerčilov čovjek od povjerenja. Zadužio ga je da tajno otputuje u okupiranu Jugoslaviju. Njegova misija bila je toliko duga i delikatna da je potom, spram ličnih kontakata, napisao nekoliko biogra ja i knjiga o Titu
misije MI6 Bifi Danderdejl - plejboj sa ključnom rolom u dešifrovanju „enigma“ kôda. E, da, tu je i još jedan plejboj: Dominikanac Porfirio Rubioza, diplomata, džet-set zvijezda, šampion auto-trka. Svi su u Bonda stali i samo takav u cjelini mogao je biti „007“, a jednom od tih Bondova bila je bitna Crna Gora. Uz to, bio je vitez Ujedinjenog Kraljevstva, svjedok partizanske golgote, komandos, inkognito obavještajac… Ser Ficroj Maklejn ime je koje biste i na prvu loptu, bez greške, vezali za gorštačke vrleti Škotske. To je i njegovo porijeklo; ipak, rođen je i odrastao u Kairu. Već egzotika, za sina sitnog plemića iz klana Maklejn - s ostrva Mul, tamo u škotskim Hebridima.
Jedan pogled na dvorac Duart, porodični ponos u Škotskoj, dovoljan je da vam postane jasno kakva je to fela. Porijeklo mu je pomoglo da gradi diplomatsku karijeru; od sredine tridesetih mladić je radio u britanskom poslanstvu u Parizu. Mislite da mu je to bilo dovoljno? Lično je, mimo svake logike i komocije, 1937. tražio transfer u Moskvu! U periodu najstrašnijih Staljinovih pogroma neistomišljenika i doskorašnjih saradnika. E, tamo je putovao najčešće inkognito vozom (jer, bože moj - šta ima jedan diplomata da radi van Moskve), učio o narodima Srednje Azije, režimu, Staljinu… I uspio da sačuva glavu. Opet, ni to nije bilo dovoljno. Na početku Drugog svjetskog
rata odrekao se diplomatske službe - da bi pošao u vojsku! U Sjevernoj Africi 1942. istakao se u vojnom vazduhoplovstvu, ali i razvio posebnu tehniku za nastupanje velikih vojnih motorizovanih grupa po pješčanim dinama. E, od tada iz Kaira počinje da izvještava Vinstona Čerčila lično.
* * *
Maklejnov put do Jugoslavije biće dug - i slavan. Sa jednom jedinicom svojih škotskih gorštaka na misiji u Persiji uspio je da kidnapuje generala Zahedija, komandanta Persijanaca kod Ishafana. I još da ga prebaci avionom u Palestinu, tada pod britanskom komandom. Incident je bio toliko važan i dalekosežan da je Adolf Hitler naprečac odustao od svih misija i planova u vezi sa Persijom! E, taj Ficroj Maklejn bio je Čerčilov čovjek od najvećeg povjerenja. Zadužio ga je 1943. da tajno otputuje u okupiranu Jugoslaviju. Njegova misija bila je toliko duga i delikatna da je potom, spram ličnih kontakata, napisao nekoliko biografija i knjiga o Titu Daleko od toga da je taj odnos bio lak: Ficroj je bio plemićki sin; sa druge strane stajali su komunisti, a on se do tada nagledao, šta je Staljinov komunistički režim radio sa neistomišljenicima. Ovo mu je bila misija - zapisao je konkretne i jednostavne Čerčilove riječi. „Ne interesuje te ko će i kako vladati u Jugoslaviji nakon rata. Šaljem te da utvrdiš ko tamo ubija više Njemaca i ko je najviše spreman da se žrtvuje za
borbu protiv nacista“. Praktično, Ficroj je bio taj zbog čijih je izvještaja Čerčil odlučio da sve više oružja šalje partizanima - a sve manje četnicima!
I odnos sa Titom se mjesecima popravljao, i to uvijek u zbjegu ili borbi protiv njemačkih ofanziva. Do 1944. i momenta kada je uspostavljeno apsolutno povjerenje. I kada je britanski špijun Titu praktično „nacrtao“ septembarsku ofanzivu koja je značila veliki proboj partizanskih snaga u Srbiju. Što je i prethodilo sovjetskom ulasku na prostor Jugoslavije na jesen, i… Naravno, stigla su i priznanja: od britanske viteške titule „ser“, preko sovjetskog Ordena Kutuzova (zbog kog je, u tek oslobođenom Beogradu, imao posebno poštovanje sovjetskih oficira), francuskog „ratnog krsta“, jugoslovenske „partizanske zvijezde“… I taj Maklejn, poslanik konzervativaca u britanskom parlamentu u čak pet mandata, u Titovoj zemlji dobio je i dozvolu da kupi kuću nakon rata. Ljeta je provodio na Korčuli, prepoznat je kao jedan od najvećih jugoslovenskih prijatelja. I u penziji pisao opširno i strasno - o Titu, ratu, misijama, škotskoj istoriji, porodici. U njegovoj velikoj porodičnoj biblioteci na Korčuli bila je, nimalo slučajno, i kolekcija prvih izdanja Flemingovih
romana o Džejmsu Bondu. Prodata je na aukciji 2008, 12 godina nakon njegove smrti, za više od 30.000 eura.
* * *
I odakle crnogorska konekcija? U „Ilustrovanoj biografiji predsjednika Tita“, godinu prije Brozove smrti, ser Ficroj pisao je da je partizanski lider smatrao da mu je britanski obavještajac neprocjenjivo bitan. Pa je odredio posebnu grupu crnogorskih vojnika, poput lične garde, da ga štite i brane. Pa odatle, tokom brojnih jugoslovenskih posjeta, i ta jedna od brojnih izjava koje se tiču Crne Gore. „Ako bih se ponovo rodio, birao bih da, pored moje Škotske, to bude u Crnoj Gori. Da živim u Škotskoj ili Crnoj Gori. I da me u najtežim momentima života brane Crnogorci“. Mislite da je sve to pompezno i previše kurtoazno od jednog britanskog diplomate? Spram životnog, ratnog i špijunskog iskustva, od Kaira, dvorca na ostrvu Hebrida, Persije i kazahstanskih stepa, do Titovih bunkera i ofanziva jednog gorštačkog plemića čiji je život ugrađen u veliku priču o Džejmsu Bondu - bio je dio ratne i obavještajne istine. Maklejnovom zaslugom svijet je saznao šta se u Jugoslaviji zaista dešava. I ko je tu vrijedan Čerčilove i savezničke podrške.
Ako iko zna, znamo mi iz Crne Gore: sin jedinac, to je dijagnoza. Odista, malo je što tako iritantno kao muškarac od 20, 30, 40, ma i 50+ godina, oko kojeg se majka lomi bez prestanka. I ništa joj nije teško – ni da skuva, ni da opere, ni da opegla, ni da mu otre musava usta. Ta iritantnost, pak, prerasta u totalnu neprijatnost i nešto potpuno uznemirujuće kada se u jednačinu ubaci i pretjerana fizička bliskost, pa u tom toksično-međuzavisnom odnosu majke i sina spazite i edipovsku tenziju i vajb.
Baš takvom atmosferom od starta odiše Amazonova nova šestodjelna mini-serija „The Girlfriend“ kreatorki Naomi Šeldon i Gabi Ašer. U psiho-trileru o ratu posesivne mame medvjedice i skandalozne nove cure njenog sina, incest i vaginalna manipulacija od starta lebde u vazduhu.
Prestiž i novac
Priča nas vodi u London, pravo u velelepnu kuću Lore (Robin Rajt, genijalna u „House of Cards“) i Hauarda Sandersona (Valid Zuejter, sjajan kao Koba u „Gangs of London“). Ona je vlasnica galerije, on je hotelski tajkun. Ukratko, Sandersonovi su superbogati i megagigaprivilegovani – i to se vidi, ponajviše po njihovom sinu jedincu Danijelu (Lori Dejvidson).
Da se razumijemo: nije stvar u tome što Danijel liči na razmaženog klinca i snoba koji se razbacuje parama i za kojeg je skoknuti do Malage avionom na kaficu sasvim uobičajena rabota. Ono po čemu se vidi da je mamin i tatin zlatni dečko, te da je cijelog života dobijao sve na pladnju – jeste cura u koju se do ušiju zaljubljuje. I koja u startu igra na kartu nedostupnosti.
Čeri Lejn (blistava Olivija Kuk, volimo da je mrzimo u „House of the Dragon“) te i takve poput Danijela smatra drkadžijama i pravi se da uopšte nije impresionirana njihovim bogatstvom. Ipak, jeste. Zgodna je, pametna, ambiciozna i superduhovita, a iz radničke je porodice, cijelog vijeka jedva krpi kraj sa krajem. Stoga, misli da zaslužuje mnogo, mnogo bolje i na bankovnom računu i u garderoberu, ali i u firmi za nekretnine gdje se ubija od posla, ali nema dovoljno dobrih veza sa bogatašima da bi napredovala.
Štošta bi Čeri dala za moć, prestiž i novac koji imaju Sandersonovi, a Lora to osjeća već pri prvom susretu. Odmah zna da nešto nije u redu. Nije sigurna da li je Čeri lopuža i da li joj je ukrala narukvicu, ali zna 100 odsto – da jeste lažljivica. E sad, da li su to „bijele laži“ nastale iz gole nelagode siromašne osobe koja osjeća kompleks niže vrijednosti pred bezobrazno bogatim roditeljima voljene osobe? Ili je sve to, pak, dio mnogo šireg i opasnijeg pla-
Neđelja, 21. septembar 2025.
U FOKUSU: Robin Rajt i Olivija Kuk briljiraju u Amazonovom poremećenom psiho-trileru
na da se preko kreveta dođe do bogatstva? Lori intuicija govori da je u pitanju ovo drugo. I mama medvjedica oštri kandže ne bi li zaštitila mladunče.
KučKasti Potezi
Priča zasnovana na istoimenom romanu Mišel Frances ipak nije baš toliko jednostavna; nije „The Girlfriend“ samo još jedna storija o prezaštitnički nastrojenim bogatim roditeljima i „uljezu“ koji bi da im otuđi voljeno derle. To skapirate u trenutku kada se pripovijedanje prebaci iz Lorine u Čerinu perspektivu. Rašomonski pristup, te činjenica da se predstojeći rat majke i potencijalne buduće snahe predstavlja iz ugla obje akterke – i čini Amazonovu mini-seriju sasvim posebnim iskustvom. Nakon što vidimo kako Čeri izgleda iz Lorine perspektive, mnoge „kučkaste“ poteze koje „skandalozna“ djevojka pravi posmatramo i iz njenog ugla. I jasno nam je da ili uopšte nijesu bili bezobrazni nego su tako istumačeni, ili ih je moguće pripisati socijalnom jazu između nje i Sandersonovih. Još bitnije: ni Lori uopšte ne izgleda isto kada je posmatramo iz Čerinog ugla. Sva ta nelagoda i briga „helikopter majke“ koja bi samo da zaštiti voljenog sina – sada djeluju mnogo agresivnije. Taman „kučkasto“, a u kombinaciji s onim scenama u bazenu i svlačionici sa Danijelom, gdje joj više djeluje kao mladi ljubavnik nego kao dijete, čak i otvoreno neprijateljski. Tu kreće novi serijal pitanja: nije li se Lora možda isparano-
Rašomonski ugao pripovijedanja pun je pogodak i glavno gorivo kojim se napaja priča o ratu posesivne mame medvjedice i skandalozne nove djevojke njenog sina, naročito u tri oktanske epizode čije se režije, uz glumu, prihvatila Rajt
isala u vezi sa Čeri ne zbog toga što je Danijelova nova djevojka problematična, nego jer problem leži upravo u posesivnom odnosu majke prema sinu? Možda je samo „snila što je njojzi milo“ zato što se plaši da bi druga žena mogla da joj ukrade Danijela i zamijeni je na pijadestalu? Da nije Lora ipak ta koja bi mogla da bude glavna negativka u ovoj priči? Rašomonski ugao je pun pogodak i glavno gorivo kojim se priča napaja, naročito u prvoj polovini i tri visokooktanske epizode čije se režije, uz glumu i produkciju, prihvatila Rajt. Lorina i Čerina perspektiva najčešće je u konfliktu, dezorijentiše gledaoce i hrani crva sumnje u obje. Nekad vjerujete jednoj, nekad drugoj, a taman kada odlučite sa kojom biste ušli u savez – situacija se preokrene. I zažalite zbog pređašnjih simpatija, jer ispadne da vam je „saveznica“ napravila popriličnu svinjariju. No, ni to opet ne znači da je totalna negativka.
Lovac i Lovina
I Čeri i Lori otkrivaju neke informacije nedostupne drugoj strani; što jednoj izgleda kao odbrambeni potez – drugoj je nalik objavi rata. Mijenja se POV, a s njim i vaše mišlje-
nje o tome ko je tu pravi lovac i mutljavina, a ko lovina i žrtva. No, bez obzira na to ko mislite da laže, samozavarava se ili projektuje, kad se sve kockice sklope i dopune, razumijete obje strane priče. I kapirate da tu nema ili-ili, nego su i Čeri i Lora - i krvnici i žrtve. Jedna drugoj – naravno, ali prije svega tom nesrećnom Danijelu koji je ukliješten i primoran da bira između dvije najvažnije žene u životu. Zbog njega i njegovog oca Hauarda, koji trpe najteže emocionalne posljedice zbog rata neurotičnih crnih dama, glavni zaključak glasi da je njihova priča – apsolutna tragedija. I to ona koja je mogla da se izbjegne da mnogi trivijalni gestovi nijesu pogrešno tumačeni, tj. da dvije naizgled pametne i harizmatične žene nijesu dozvolile da ih zaslijepe bijes, ljubomora, kompetitivnost, frustracija i njeno veličanstvo – trauma. Kakve traume obje vuku za sobom otkriva se kroz interakciju sa drugim likovima, čija je karakterizacija većinom odlična. Rijetki sporednjaci poput Lorine najbolje prijateljice Isabele (Tanja Mudi) i njene kćerke Bridžit (Šalom Brun-Frenklin) zaliče na opšte mjesto, znate već taj kliše
i obavezan „privjezak“ u serijama ovog tipa – duhovita „crna BFF“ bijele bogatašice. Iako to i u „The Girlfriend“ donekle jeste slučaj, ne kvari toliko užitak. Isabel i Bridžit dovoljno su autentično i logično napisane, pa ostaju krajnje simpatične. Mnogo interesantniji i, u krajnjem slučaju, bitniji za priču ipak su Hauard, te Čerina maj ka Trejsi ( Karen Hentorn) i Lorina „prijateljica“
iz prošlosti Lilit (Ana Čancelor). Svi služe kao ogledala za reflektovanje karakternih crta dvije zaraćene žene, ali za sticanje uvida u to do koje mjere bilo koju osobu može da uništi i pomjeri toksičnost voljenog. Čerina prošlost, recimo, toliko je problematična, da se njena rođena majka strese svaki put kada je pomene… a Lilit i Hauard priča su za sebe, sa svim onim što su spremni da daju da popune prazninu u Lori a što, opet, nije dovoljno. I što nas ponovo i vraća njenom poremećenom i, jasno je, kompenzacijskom odnosu prema zlatnom sinu Danijelu…
sa P unjava rješenja „The Girlfriend“ je uzbudljiva od početka do vrlo tjeskobnog i uznemirujućeg kraja, ali fakat je da je druga polovina, mimo završne scene, prilično slabija. U tri epizode koje je režirala Andrea Harkin, glavnu riječ ne vodi psiho-triler kao kod Rajt, nego sapunica. Incestuozni vajb, snažan i sa Čerinim seksualnim igricama uparen na početku, ostaje prisutan samo u tragovima. Čak i taj antagonizam između Lore i njene (ne)suđene snahe postaje tuplji, na momente i repetitivan. Šou, naprosto, gubi zamah i tamo gdje tenzije i napetosti zaista ima, kao u finalnoj šestoj, upakovani su većinom u klišeizirana žanrovska rješenja, baš po principu stoput viđenog paranoidnog trilera. Srećom, sočna gluma je tu da
„The Girlfriend“
se iskupi za rupe, čak i za onaj totalno neuvjerljivi obrt, tj. Lorinu premasnu laž poslije koje se serija praktično i dijeli na dvije polovine. Opet, iako Čerina reakcija na to nikako ne ide uz lik i sve što je prethodno korišćeno u karakterizaciji – sve krivine i skretnice u ovoj seriji upakovane su sa tolikim samopouzdanjem, da je teško skrenuti pogled, a kamoli odbaciti je zbog kojekakve „gole neuvjerljivosti“ i „raskida“ sa logikom realnog života.
U suštini, kad malo bolje pogledate, cijela je „The Girfriend“ mogla da bude samo veliki sapunjavi nonsens, bez prelaska na kinky teren mračnog psiho-trilera. Da ju je skopao Dejvid Keli, recimo, uloga bi zasigurno zapala Nikol Kidman, a lik Lori i cijela serija završili bi daleko van terena provokativnog. Sigurno ne bi odmakla dalje od ladice sa trivijalnim, „spolja gladac, a iznutra jadac“ serijama poput „The Undone“ ili „The Perfect Couple“.
Ovako – više se približila nezaboravnoj „Big Little Lies“, nego pomenutim i vrlo tankim odgovorima na taj Kelijev prvi kidmanovski hit. Ispala je „The Girlfriend“ i triler i sapunica, i palp i kemp – ali i nešto što zbog produkcijske raskoši, elegantne režije i drčnih rješenja (naročito muzičkih) komotno može da prođe kao prestige TV Da se i to razumijemo: „The Girfriend“ to nije upravo zbog slabije druge polovine. No, da je dovoljno originalna, zara-
„Splitsville“ - daleko od ultimativne komedije o ljubavi u 21. vijeku
zna, intrigantna i psihotično zanimljiva, teško je poreći. Dok izvlači tornada od obrta iz „zaraćenih“ uglova pripovijedanja, dok toksičnost i sabotaže polako eksplodiraju u lica protagonistkinjama, dok otkačeni soundtrack pumpa atmosferu i priziva „laki štrajk“ protiv jedne, pa protiv druge, pa opet ponovo – štošta „The Girlfriend“ govori o umnim igricama, gaslajtingu, raznim sortama manipulacije i agresiji – prvo pasivnoj, a onda i vrlo, vrlo aktivnoj. Koliko je uvrnuta dok to radi, toliko je i zabavna, a kada postane smrtno ozbiljna ne znate gdje da bježite od te količine neoguljenih emocija. Niti od istina koje servira o ljubavi, klasnim razlikama, ženskom rivalstvu i toksičnom roditeljstvu.
A Rajt i Kuk? Ne zna se koja je bolja. Zbog dva različita POV, obje praktično igraju nekoliko osoba u jednoj, šaltajući od ranjivih i krhkih, do teško-meni-majko dijaboličnih verzija Lore i Čeri. Rajt je najbolja kad iz nje, kao niotkud, kroz svu onu pasivnu agresiju i lažno odobravanje sreće „mladenaca“ – otprhne teški slučaj pasivne agresije… a Kuk dok ludački lako i pitko prelazi iz seksi i slatkog u totalno neurotično, toksično i poremećeno stanje.
SEKSUALNE IGRE Kako god okrenuli, obje su i majstorke vaginalne manipulacije i njene žrtve: sve što radi Lora čini da ne bi morala da presječe pupčanu vrpcu, da bi zauvijek zadržala sina samo za sebe, a Čerino najjače oružje je upravo ono jedino što majka ne može da pruži Danijelu – seks. Odatle i toliko finti s oralnim, sa masturbacijom, sa golotinjom pored bazena… Seks je oružje, a Čeri je spremna da isprazni svaki šaržer ne bi li uspostavila dominaciju nad Danijelom i nad Lorom. Još jedan dokaz da „The Girfriend“ nije samo još jedna priča o brižnoj mami koja se kolje sa ludom djevojkom jeste i način na koji je prikazan objekat njihovog rata. Danijel je upravo to – objekat, a Lori Dejvidson, onako nježan, duhovit i sladak, sjajno dočarava zbog čega ne bi smjelo tako biti. Uz Zuejtera, koji je ubjedljivo najjača glumačka karika od sporednih likova, najvažniji je dio ansambla mimo Kuk i Rajt. Stoga, iako rasplet zaista zahtjeva suspenziju nevjerice, ne može se reći da poenta nije dobra. Za razliku od mnogih sličnih pokušaja psiho-trilera, „The Girlfriend“ je ispala bombonjera od serije. To ćete vidjeti i to ćete cijeniti ako otvorite sva „četiri oka“, pa ulovite barem neke od onih sitnih razlika između Lorine i Čerine verzije događaja i jake simbolike u scenografskim i kostimografskim rješenjima. Recimo, Danijelovo odijelo u trenutku kada napušta kuću roditelja, a koje je iste boje višnje kao Čerina kosa. Male su to, ali ipak velike razlike u eri štancanja jednih te istih TV serija, a „The Girlfriend“ i te kako odskače – pa je uzmite ili ostavite.
Piše: Marko STOJILJKOVIĆ
Sudeći prema novim trendovima koje društvo prati, došli smo do toga da se brak ili bilo kakva monogamna veza smatra prevaziđenom institucijom. Dok konzervativci i dalje insistiraju na porodici koju sačinjavaju biološki roditelji i deca, umerenjaci prihvataju svakakve tuđe izbore dok se njima ne nameću, a radikali bi razorili sve i gradili život ispočetka - o fenomenu poliamorije raspravlja se na visokom nivou. Znači, ne samo u „lajfstajl“ medijima „lakih nota“, već i u onim ozbiljnim, čak i akademskim. Svi oni, međutim, dolaze do sličnog, prilično „narodskog“ zaključka da je sve to suviše komplikovano da bi se izvukla samo jedna formula, pa je najbolje čemu možemo da se nadamo nekakav set instrukcija šta i kako u kom slučaju.
USPONI I PADOVI
Nisu sadašnje generacije formalno odraslih, ali nikada zapravo sazrelih jedinki ljudskog roda prve otkrile poliamoriju. Setimo se rimskih orgija, turskih harema, plemena koja su vazda živela u poligamiji, svingerskih zabava i koječega. Samo, eto, današnje generacije imaju nameru da to nekako urede po svom ukusu, pa se i film smatra legitimnim sredstvom.
Ipak, ni toga se nisu prvi setili – romantične komedije sa ili bez primesa „skrubola“ bavile su se notornom činjenicom da su veze same po sebi komplikovane, a postaju još kompleksnije što je više strana u tu situaciju uključeno. Komplikacija se samo podiže ako su u priču involvirana i prijateljstva ili porodični odnosi.
Setimo se, dakle, Majka Nikolsa, Pola Mazurskog ili
Vudija Alena koji su u dobroj meri na premisi o komplikovanim vezama i odnosima među ljudima izgradili autorske poetike. Majkl Anđelo Kovino i Kajl Marvin kao glumci, producenti i koscenaristi, a Kovino i kao režiser, pokušavaju da nastave njihovim putem, ali i da ga prilagode savremenom trenutku u filmu „Splitsville“ („Raskid“), koji je nedavno sletio u Sinepleks. Kovino i Marvin ostvarili su proboj kratkim filmom „The Climb“ (2018) u kojem dva prijatelja dan pred venčanje jednog od njih (drugi je, naravno, budući kum) narušavaju odnos time što kum priznaje mladoženji da je spavao sa njegovom budućom suprugom, ali to stra-
Troje od četvoro glavnih i skoro svi sporedni likovi svedeni su na karikature. Samo Džuli može da prođe kao normalna osoba, što dovodi do toga da Dakota Džonson postane MVP samo zbog toga što ima najmanje materijala da zezne
teški čini tokom uspona na biciklističkoj turi znajući da je fizički spremniji za beg nego njegov prijatelj na jurnjavu za njim.
Godinu kasnije, kratkometražni film je prebačen u dugi metar, a priča proširena u hroniku prijateljstva njih dvojice sa svim svojim usponima i padovima. U novom dugometražnom filmu „Splitsville“, premijerno prikazanim na ovogodišnjem Kanu izvan konkurencije, Kovino i Marvin pomeraju fokus na to kako se dvojica prijatelja traže u vezama i kroz njih snalaze u životu. Keri (Marvin) otkriva da ima problema u braku s Ešli (Adrija Arhona) u vrlo nezgodnom trenutku. Na putu za vikend-odmor kod njihovih prijatelja, ona mu priznaje da ga već neko vreme vara i da želi razvod. On je čak i spreman da joj oprosti, ali prvo mora da procesuira nova saznanja.
Domaćini vikend-odmora u kući na obali su njegov najbolji prijatelj Pol (Kovino) i njegova supruga Džuli (Dakota Džonson) koji sa njim dele dve mudrosti. Prva je da razvod ne „košta mnogo“ ako u priči nisu veliki novac i deca, tj. da onda liči na običan raskid. Druga je da rešenje može biti otvoreni brak u kojem svako od supružnika ima pravo da „šara okolo“, dokle god to ne ugrožava njihovu emocionalnu i spiritualnu povezanost.
Misleći da je suprug vara bežeći od porodičnih obaveza pod alibijem posla, Džuli prevari Pola sa Kerijem, što rezultira Polovim ispadom besa kada za to sazna. Keri potom odlazi da spasava svoj brak tako što trpi seriju Ešlinih ljubavnika koje nakon toga „skuplja“ pretvarajući se da su mu prijatelji, ali ne može da zaboravi „iskru“ sa Džuli. Kada Pol zezne stvari na poslu i time ugrozi finansijsku budućnost porodice, Džuli i Keri počinju da žive zajedno, ali onda Pol i Ešli dolaze do shvatanja da moraju da vrate nazad svoje partnere…
NEJASNE NAMJERE
Ima u filmu „Splitsville“ nečeg od inicijalne definicije da ovo zapravo jeste novoholivudska romantična i „skrubol“ komedija namenjena našem vremenu. To vidimo donekle u postavci stvari i u uokvirivanju radnje u struk-
Četverac u paklu tragikomično konfuznih ljubavnih
turu poglavlja naslovljenih po tačkama brakorazvodnih ugovora, ali i u izgledu koji je filmski, a ne televizijsko-sitkomovski. U nekoliko pametno složenih i snimljenih kadrova, gde je kamera Adama Njuport-Bere strateški postavljena u ugao prostorije da snima interakciju likova, „Splitsville“ čak pokazuje kvalitete poštene opservacije odnosa među ljudima modernog vremena. Kovino i Marvin, međutim, ne prezaju ni od svojevrsnih niskih udaraca i ubiranja lakih poena, bilo da se tu radi o prizemnom verbalnom, a ponekad i grafičkom seksualnom humoru, o skretanjima prema „slepstiku“ ili čak polumotivisanim, čisto fizičkim gegovima. Ponešto od toga je solidno izgrađeno i „naplaćeno“, kao ona sedmominutna tuča Kerija i Pola u kojem deblji kraj izvlače Polova i Džulina kuća i akvarijum njihovog sina. No, ponešto jednostavno razbija ritam, pa tako „Splitsville“ postaje film sa svojevrsnom krizom identiteta, gde ne kapiramo šta su zapravo autori hteli da postignu. Postoje tu, međutim, i mnogo veći i ozbiljniji problemi počevši od karakterizacije likova, gde su troje od četvoro glavnih i skoro svi sporedni - karikature. Zapravo, jedino Džuli može da prođe kao normalna, staložena i prema sebi iskrena osoba, što dovodi do toga da Dakota Džonson postane MVP iz prostog razloga što ima najmanje materijala da zezne. S druge strane, Ešli je svedena na histeriju i iritantnost koja bolje funkcioniše
na papiru nego na filmu, pa je Adrija Arhona, koja je bila izvrsna kod Ričarda Linklejtera u filmu „Hit Man“ (2023), ovde uludo potrošena. Uz to, oba ženska lika su nedovoljno razrađena, pa zapravo deluju kao trofeji koje muški likovi moraju nekako da osvoje.
VEZANA VREĆA
Nasuprot ženama, karikature Pola i Kerija suviše su detaljno iscrtane. Pol je onaj antipatični, hvalisavi, lažljivi „japi“ muljator, užasno materijalističan, ali i svestan sopstvenih nedostataka, pa, kao, iskreno želi da se promeni i popravi. U poređenju s njim, Keri deluje simpatično, ali je zapravo derište i vezana vreća. Kovino i Marvin su glumački i stvaralački uigrani, pa je ta njihova dinamika na ekranu gledljiva čak i kada nije sasvim uverljiva. Fokus je očito na njima dvojici, a kroz priču se provlači i tema zajedničkog muškog prijateljstva. Čak se može tvrditi da su njih dvojica primeri dva ekstrema savremene muškosti - one toksične i one kilave. Ipak, „Splitsville“ ne funkcioniše potpuno ni kao studija tih i takvih tema jer njegovi autori zapravo pokušavaju da žongliraju sa suviše tema, pritom zadržavajući taj fingirano bezobrazni, a zapravo neozbiljni i nezreli ton. Na koncu, ta kombinacija tek donekle funkcioniše. Zbog toga „Splitsville“ ne uspijeva da dobaci ni do sopstvenih uzora, ni do ambicije da postane ultimativni film o vezama za treću deceniju 21. veka.
PREMIJER (5. KOLO): Čelzi poražen na ,,Teatru snova“
PODGORICA - Možda
ipak stižu bolja vremena za Mančester junajted – šest dana nakon teškog poraza u gradskom derbiju od Sitija (3:0), tim Rubena Amorima pobijedio je Čelzi s 2:1.
Portugalski stručnjak je time vjerovatno sačuvao poziciju na određeno vrijeme, makar do narednog velikog meča –20. oktobra s Liverpulom. U međuvremenu će odigrati još dva meča u prvenstvu... Košmaran je bio početak meča za Čelzi jer je golman Robert Sančes već u četvrtom minutu dobio crveni karton kada je faulirao Embeuma Junajted je to iskoristio da povede preko BrunaFernandeša, a do poluvremena se u strijelce upisao i Kazemiro ,,Plavci“ su, ipak, reagovali, a pomoglo im je i to što je Kazemiro krajem prvog dijela dobio drugi žuti karton.
Kazemiro
Šaloba je u 80. smanjio na 2:1, Čelzi do kraja prijetio, ali se domaćin odbranio.
Junajted ima sedam bodova, jedan manje od Čelzija, a i dalje je Liverpul jedini s maksi-
malnim učinkom.
,,Redsi“ su u gradskom derbiju bili bolji od Evertona – 2:1. Domaći su poveli u 10. minutu sjajnim golom Rajana Gravenberha na dodavanje MohamedaSalaha, a u 29. je mrežu zatresao i Ugo Ekitike Liverpul je dominirao u prvom poluvremenu, u drugom su ,,karamele“ zaigrale bolje i smanjile u 58. preko IdrizeGeja Ostalo je ipak 2:1 – Slotov tim ima svih šest trijumfa na početku sezone, računajući i Ligu šampiona.
Totenhem je gubio od Brajtona s 2:0 pa osvojio bod u gostima (2:2), neriješeno je bilo i u duelu Barnlija i Notingem foresta (1:1).
Kristal Palas je u gostima savladao Vest Hem (2:1), a sa tri boda se kući vratio i Lids nakon meča s Vulverhemptonom (3:1).
Danas se igra još jedan derbi –od 17.30 sati Arsenal će dočekati Mančester siti. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Poslije tri pobjede, prvi kiks fudbalera Juventusa ove sezone u Seriji A. ,,Stara dama“ je odigrala neriješeno u gostima s Veronom (1:1), kojoj je to već treći remi u aktuelnom prvenstvu.
Juventus je poveo sjajnim golom Portugalca Fransiska Konseisaoa u 19. minutu, a izjednačenje Veroni donio je Nigerijac GiftOrban iz jedanaesterca u završnici prvog poluvremena.
za 2:1 poslije VAR provjere –bio je ofsajd. Crnogorski fudbaler Vasilije Adžić igrao je više nego u prethodnim mečevima – na teren je ušao u 57. minutu.
Jednom je probao iz daljine, a imao je i dobro dodavanje za Opendu, koji se nije dobro snašao u šesnaestercu i tako je propala situacija koja je mogla da se pretvori u ozbiljnu šansu za pogodak.
Neđelja, 21. septembar
SUPERLIGA SRBIJE (7. KOLO)
PODGORICA - Partizan ima talentovan tim, ali Crvena zvezda je i dalje nedostižna – šampion Srbije slavio je u vječitom derbiju u Humskoj s 2:1. Sastav Vladana Milojevića ima dva boda više od ,,parnog valjka“ i utakmicu manje. U startnih 11 Partizana našla su se tri Crnogorca - Milan Vukotić, MilanRoganović i Stefan Milić), dok je Andrej Kostić ušao u drugom poluvremenu. Domaćin je imao dvije šanse kod 0:0, prije svega preko Marija Jurčevića kojem je golman Mateus odbranio zicer s tri metra.
Stigla je kazna – Timi Elšnik je odbitak nakon odbrane golmana lako pretvorio u gol, a moglo je da bude i 0:2 da Milošević nije odbranio veliku šansu Kataija Zvezda je ipak udvostručila vođstvo kada je Nemanja Radonjić zatresao mrežu u 60, ali se Partizan nije predavao. Jovan Milošević je smanjio u 74, ali ,,crno-bijeli“ nijesu
mogli više od toga. - Mislim da je najvažnije to što smo shvatili da možemo da igramo protiv ovako jake Crvene zvezde, protiv ekipe evropskog nivoa. Nedostajalo nam je hrabrosti, drčnosti, možda i malo više vjere. Da smo to imali, vjerovatno bismo izvukli povoljan rezultat – istakao je Partizanov strateg Srđan Blagojević Zvezda je na kraju propustila šanse za ubjedljiviji trijumf. - Rekao sam da Partizan ima dobru ekipu, što se i pokazalo. Imali smo dobar plan u prvom poluvrememu, mogli smo da damo još koji gol i da završimo utakmicu, ali Partizan je uspio da smanji iz inicijative koju je imao. Poslije smo možda više išli da sačuvamo rezultat umjesto da damo treći gol. Ali opet smo imali dvije šanse da damo treći gol i zaključamo utakmicu. Svakako, uvijek je lijepo pobijediti na ovom stadionu - izjavio je trener Vladan Milojević Ne. K.
PODGORICA - Real Madrid je lako došao do pete pobjede u La ligi - ,,merengesi“ su ostali maksimalni nakon pet kola pobjedom nad Espanjolom kod kuće.
Bilo je 2:0, uz još jedno odlično izdanje Kilijana Mbapea. EderMilitao je šutem s distance donio vođstvo Realu u prvom poluvremenu, a sličan je bio pogodak Francuza u 47. minutu. To je deveti pogodak Mbapea ove sezone računajući utakmice za klub i reprezentaciju.
Samo u jednom meču 26-godišnji napadač nije bio strijelac - protiv Majorke, kada je
njegov tim slavio 2:1. U La ligi je dao pet golova, uz jednu asistenciju. - U ovoj utakmici imao je drugačiju ulogu, bio je kreator igre, bliže veznim igračima. Kilijan vrlo dobro razumije fudbal i savršeno radi ono što od njega tražite – rekao je trener Ćabi Alonso - Što se tiče cijele ekipe, bila je ovo više solidna nego odlična igra, ali sve u svemu dobra. Imali smo kontrolu, bez situacija koje su nas opterećivale. Ovo je pobjeda koja će nam omogućiti da nastavimo da rastemo kao tim – istakao je Alonso. Ne. K.
Domaći su u nastavku bili opasniji, a poništen im je pogodak
Lacio našeg Adama Marušića danas od 12.30 sati igra rimski derbi s Romom, dok će Nikola Krstović s Atalantom od 15 časova gostovati Torinu. Ne. K.
PODGORICA - Dinamo je pobijedio Hajduk u najvećem hrvatskom derbiju i osamio se na čelu tabele HNL-a sa 16 bodova, tri više od ,,bilih“. Na ,,Poljudu“ je bilo 0:2, a efektne golove za slavlje ,,modrih“ postigli su ArberHodža u 44. i MonsefBakrar u 81. minutu. - Vidjelo se da smo i mi i Hajduk bili oprezni zbog lošeg rezultata u prošlom kolu. Došli smo po pobjedu, nijesmo htjeli da se branimo, znali smo da Hajduk ima kvalitet i da će biti perioda kad će dominirati. Mi smo imali prvu situaciju, njihov golman je odlično odbranio. Kada je Hajduk počeo malo više da dominira, postigli smo gol. To smo i očekivali od
Hodže i zato smo ga tamo stavili, prelijep gol koji je prelomio utakmicu – rekao je trener Dinama Mario Kovačević Ovo je drugi uzastopni poraz Hajduka u međusobnim mečevima.
- Prvo poluvrijeme smo uglavnom bili dobri, kontrolisali utakmicu, imali loptu, krila su nam dolazila u dobre pozicije. Istina je da su u nekoliko navrata oni imali dobru tranziciju, to smo mogli da zaustavimo. U nekim navratima smo bili malo preimpulsivni, nepotrebno išli u pritisak i oni su nas kaznili – kazao je Gonsalo Garsija, strateg Hajduka. - U drugo poluvrijeme smo malo brzali, to su emocije. Na kraju smo primili fantastičan gol. – dodao je Garsija. Ne. K.
Neđelja, 21. septembar 2025.
MERIDIANBET 1. CFL (8. KOLO): Budućnost gostuje Bokelju, Sutjeska dočekuje OFK Mladost, Jezero igra sa Jedinstvom
NIKŠIĆ – Stadion: kraj Bistrice. Početak: 18 časova.
Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Bar), Nikola Vujović (Bar), Marko
Ćupić (Podgorica).
Delegat: Radojica Klačar (Bar).
TIVAT – Stadion: u Parku. Početak: 18 časova.
Sudija: Nikola Cvijović (Budva).
Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Goran Šućur (Nikšić),
Vladimir Bjelica (Nikšić). Delegat: Milorad Petković (Nikšić).
BERANE – Stadion: Gradski. Početak: 18 časova.
Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).
Pomoćnici: Nikola Radulović
PETROVAC – Stadion: Mitar Mićo Goliš.
Početak: 19 časova.
Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović
PODGORICA - Mnogo fudbala na domaćoj sceni – treća utakmica u osam dana, ukupno 8. kolo u Meridianbet 1. CFL.
Budućnost gostuje posljednjeplasiranom Bokelju, Sutjeska dočekuje OFK Mladost, dok Dečić putuje za Tivat – na meč sa Arsenalom.
Jadranski derbi igra se pod Malim brdom gdje će snage odmjeriti Petrovac i Mornar, a derbi sjevera na programu je u Beranama između Jezera i Jedinstva.
„PLAVI“ TRAŽE POBJEDU ,,Plavi“ su ostvarili samo jednu pobjedu u posljednjih šest nastupa, ali će brojke pokušati da poprave protiv jedine ekipe koja nema trijumf u ligi.
Podgoričani su nedavno angažovali novog trenera – Dejana Vukićevića, od kojeg se očekuje da podigne tim.
Iskusni stručnjak bio je blizu uspjeha na debiju u Baru (1:1), četiri dana kasnije ima drugu šansu da aktuelnog šampiona uvede u niz dobrih rezultata. - Dva puta za kratko vrijeme
Tabela
1. Sutjeska 7 4 1 2 14:8 13
2. Dečić 7 4 1 2 11:12 13
3. Jezero 7 3 3 1 13:8 12
4. Arsenal 7 3 3 1 9:7 12
5. Petrovac 7 2 4 1 10:5 10
6. Budućnost 7 2 2 3 7:8 8
7. Mornar 7 2 2 3 9:12 8
8. Jedinstvo 7 2 2 3 7:11 8
9. Mladost 7 2 1 4 13:15 7
10. Bokelj 7 0 3 4 9:16 3
ispustili smo pobjede u finišu. Skupo nas je koštao pad koncentracije kada je mečeve trebalo da privedemo kraju. Nijesmo zadovoljni bodovnim saldom, ali nijesmo ni mnogo zaostali za liderom. Pet bodova razlike je nešto što se stiže i prestiže. Uprkos slabijem početku, naše ambicije su jasne – branimo titulu – za Pobjedu je rekao krilni napadač Andrej Camaj Fudbaleri Budućnosti dobili su četvrtog šefa stručnog štaba od ljetos. Malo, malo, pa su primorani da se prilagođavaju na drugačije zahtjeve. - Došao nam je dokazani, iskusni, odličan trener. Radimo odlično, prihvatamo njegove
ideje i zahtjeve. Ide dobro. Vjerujem i da će nas rezultati krenuti od utakmice sa Bokeljom – poručio je Camaj. Kotorani nemaju pobjedu... - Bokelj ima problem sa velikim brojem povrijeđenih igrača. Siguran sam da će priča biti drugačija kada budu svi na broju. I ovako mogu da budu nezgodni. Moramo da budemo obazrivi, da damo maksimum, to je jedini način da ostvarimo plan – dodao je Camaj.
SUTJESKA BRANI VRH
Sutjeska se sa posljednja dva gostovanja vratila praznih ruku, ali kod kuće rijetko griješi. U prilog tome statistika: tri pobjede i remi kraj Bistrice. Nikšićani najavljuju juriš na čitav plijen i u sudaru sa OFK Mladost. - Nadam se nastavku pozitivnog skora na domaćem terenu. Cilj je da odbranimo prvo mjesto, a to garantuje samo pobjeda. Moramo da stabilizujemo igru i na svom stadionu, ali i u gostima. Tražiću od momaka da daju sve što imaju – za Pobjedu je rekao trener Milija Savović. Donjogoričani su srušili Bu-
(Berane), Ivan Pejović (Podgorica), Nikola Vođević (Nikšić). Delegat: Miodrag Božović
KOTOR – Stadion: pod Vrmcem. Početak: 20 časova.
Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Miloš Vlahović (Podgorica), Miloš
Bošković (Podgorica). Delegat: Željko Džarić (Bar).
JEZERO U RITMU
dućnost, a potom izgubili dva naredna meča. - Mladost će doći sa željom i motivom da se vrati na pravi put. Neće biti ni malo jednostavno. Respektujemo rivala, ali najviše cijenimo sebe. Ritam je dosta naporan, ovo je treća utakmica u kratkom roku i napravićemo određene promjene u prvoj postavi. Šimun nema pravo zbog kartona i to je za nas hendikep. U napadu će mjesto dobiti Vukčević. Na nama je da opravdamo ulogu favorita, a to možemo samo ako svaki igrač bude na nivou – kazao je Savović.
tona i to je za nas hendikep.
Da nije bilo nesrećno izgubljene utakmice od Budućnosti na premijeri, Jezero bi bilo prvo na tabeli ili u ravni sa Sutjeskom i Dečićem.
Plavljani igraju dopadljiv, konkretan i učinkovit fudbal, o čemu svjedoči činjenica da su nanizali šest duela u kojima su nešto dodali u bodovnoj koloni.
Miodrag Džudović radi odličan posao i nije slučajno što
je njegov sastav za petama vodećem dvojcu. Ne namjeravaju Raičević i društvo na tome da se zaustave...
- Zadovoljni smo dosadašnjim učinkom, ali pred nama je još mnogo izazova. Prija nam pogled na tabelu, ali sve ekipe su blizu. Dva pozitivna ishoda –donose skok, dva loša epiloga vuku u donji dio. Kod nas nema nikakve euforije. Čvrsto smo na zemlji, spremni da se
borimo iz kola u kolo – za Pobjedu je rekao Aldin Adžović, koji nastavlja: - Čeka nas težak meč. Jedinstvo je ušlo u formu, dobri su kao kolektiv, a imaju i pojedince koji u svakom trenutku mogu da odluče utakmicu. Mnogo je faktora koji mogu da presude. Očekujem neizvjestan meč, a u krajnjem se nadam da ćemo se radovati i nakon ovog duela – izjavio je visoki vezista Plavljana. D. KAŽIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa osvojile memorijalni turnir ,,Aco, Prle i Milenko“
PODGORICA - Košarkašice
Budućnost Bemaksa osvojile su 10.memorijalni međunarodni prijateljski turnir ,,Aco, Prle i Milenko“, koji je tokom prethodna dva dana održan u Banjaluci. Turnir koji tradicionalno organizuje ekipa Orlova, u čast košarkaških legendi Aleksandra Jurića, Milana Prleta Tošića i Milenka Novakovića, protekao je u znaku ,,vučica“, koje su dominirale u dva meča i zasluženo stigle do trofeja, koji je lijepa uvertira za novu sezonu. Poslije trijumfa protiv Kraljeva u polufinalu, izabranice Petra Stojanovića savladale su Plamen Požegu 77:48. Meč protiv osvajača Kupa Hrvatske donio je neizvjesnost samo u prvom poluvremenu, a sve nakon toga bilo je u znaku ,,plavih“, koje su bez problema pravile razliku i na kraju stigle do ubjedljivog trijumfa.
- Dobar turnir za nas. Nakon turneje u Srbiji, imali smo par dana da popravimo neke stvari i onda smo željeli da u Banjaluci vidimo kako će sve djelovati. Imali smo dva dobra meča, protiv Kraljeva pono -
vo agresivan i zahtjevan duel, a onda i neugodni Plamen sa dvije Amerikanke. U dva dana, nakon dugog puta, zaista moram istaći da smo djelovali dobro i čestitke igračicama, jer smo bili bolji nego u Srbiji i vidi se napredak. To je ono što je bio i cilj na ovom turniru i zaista moramo biti zadovoljni. Zahvalnost Orlovima na pozivu, sjajnoj organizaciji i izuzetnom gostoprimstvu, a njima i našim prijateljima iz Kraljeva želim uspješnu sezonu. Bilo je lijepo tokom dva dana, a jedino ostaje žal što se Davinić iz Kraljeva povrijedila, ali se iskreno nadam da nije u pitanju teža povreda - rekao je Petar Stojanović, trener Podgoričanki.
Sam početak donio je period u kojem se igralo ,,koš za koš“, a Budućnost je uspjela da na kraju prve dionice ima prednost 20:15. Za razliku od polufinala, gdje su glavne opcije u napadu bile Bern i Radonjić, ovog puta sve igračice su se upisale u strijelce i pokazale zaista dobar ritam, što mora radovati stručni štab. Do poluvremena Budućnost
Kapitenka Zorana Radonjić proglašena je za igračicu turnira (MVP), dok je Amerikanka Delajin
Bern sa 45 poena u dva meča dobila nagradu za najboljeg strijelca turnira
Meč protiv Plamena označio je povratak
Ksenije Šćepanović, koja se u septembru prošle godine povrijedila u nastupu za reprezentaciju na turniru u Meksiku
je uvećala razliku 36:27. U nastavku meča sve je bilo u jednom smjeru - ,,plave“ su podizale ritam, igrale sjajnu odbranu, a iz vrhunski osmišljenih akcija, bekovi su često imali otvorene šuteve za tri, pa su u trećem periodu Podgoričanke postigle 27 poena za vođstvo 63:39, što je bio nagovještaj ubjedljive pobjede, šeste u isto toliko pripremnih mečeva. Najefikasnija bila je Delajin Bern sa 17, Milena Bigović dodala je 13, Džina Kaningen postigla je 10, uz 17 skokova, Zorana Radonjić 9, Jovana Savković 8, Janja Dragišić i Marija Baošić po 5, Ksenija Šćepanović 4, Nikolina Ilić 3, Milena Vujović 2, Atina Radević 1. R. P.
PODGORICA - PAOK je bio nepremostiva prepreka za košarkaše SC Derbija na evro-debiju, pa su Podgoričani nakon poraza sa 79:67, u četvrtfinalu kvalifikacija za plasman u FIBA Ligu šampiona, završili ovosezonsko učešće na evropskoj sceni.
Oslabljen neigranjem američkog plejmejkera Darujusa Džonsona, tim Petra Mijovića je od početka bio u podređenom položaju (Grci su poveli 7:0 nakon dva i po minuta igre), tokom prvih 13 i po minuta je nekako uspijevao da drži priključak (do 25:22), ali je PAOK do odmora otišao na ,,plus 14“, a pred posljednji kvartal je imao nedostižnih 18 poena prednosti (63:45). Početkom posljednje četvrtine Podgoričani su imali i 24 poena minusa (69:45), a do kraja meča su uspjeli samo da prepolove tu razliku… - Namjerili smo se, po sastavu, na jednu od najboljih ekipa na turniru. Jako iskusna i ekipa koja je stvarana da igra FIBA Ligu šampiona na visokom nivou. Mi smo bili lišeni usluga prvog pleja Džonsona i to je bio ozbiljan hendikep za nas. Stvari u kojima smo morali da budemo značajno bolji već u prvom poluvremenu su odredile tok meča. Prije svega, izgubljene lopte iz kojih je protivnik dao 31 direktan poen i naš defanzivni skok koji
Navijačka grupa Ultra Crna Gora odgovorila predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću
Najuticajnija navijačka grupa crnogorske reprezentacije ,,Ultra Crna Gora“ odgovorila je predsjedniku Fudbalskog saveza Dejanu Savićeviću na izjavu od prije dva dana da su ih navijači koštali puno novca. Komentarišući to što su navijači prestali da navijaju poslije 30 minuta ključnog meča sa Češkom, pa dan kasnije saopštili da će bojkovati mečeve sve dok im se FSCG javno ne izvi-
ni, Savićević je rekao da za reprezentaciju treba da se navija nezavisno da li je neko zadovoljan nečim ili nije, te da su ih navijači puno koštali i da je njihov potez pogrešan.
Ultra CG je u objavi na društvenim mrežama pozvala Savićevića da javno objavi koja je cifra u pitanju. Objavu prenosimo integralno: - Doskora dragi, danas poštovani predsjedniče FSCG, radi crnogorske javnosti i ovih koji
žive od donacija raznoraznih sportskih entiteta i grebu se na svakom ćošku - a kako nikom ni dlaka ne bi pomislila da od nekih vaših donacija profitira - molimo da u roku od odmah i bez odlaganja objavite javno koliko je Ultra CG ,,koštala“ Savez.
- Pošto znamo da mislite na kazne zbog pirotehnike i drugih neizostavnih elemenata navijanja - odmah to lansirajte, da vidi svijet kako se piljarski od-
Odigrani mečevi 7.kola Druge lige
PODGORICA - Berane je prvi put ove sezone primilo gol – lider je na svom terenu remizirao sa Lovćenom -1:1. Uprkos tome što su poveli evrogolom Petra Barjaktarovića u
53. minutu, ipak nijesu uspjeli da dođu do dugo čekanog trijumfa nad timom iz prijestonice.
Djelovalo je da su bliži pobjedi, a i na papiru su bili favoriti, međutim u 70. minutu, najvi-
nosite prema tome što imate nezapamćenu podršku u odnosu na veličinu zemlje i finansijske mogućnosti njenog stanovništva, a u isto vrijeme da se tačno vidi kako mislite da radite nešto što nijedan drugi savez ne sprovodi kada su kaznene politike UEFA i FIFA u pitanju – navodi se u saopštenju i dodaje.
- Kad smo kod toga, molimo Vas da objavite i sve ostale vidove podrške - željno to išče-
nije bio na nivou u prvom poluvremenu – kazao je za Pobjedu Petar Mijović, trener ,,studenata“.
SC Derbi je žestoko kažnjen za 17 izgubljenih lopti (primio je 31 poen), a nije iskoristio ukupno bolji skok (34-27), pa i ofanzivni (10-9), jer je grčki tim imao poen više iz drugog napada (11-10). Ni ukradena lopta više (10-9) nije Podgo-
ričanima donijela posebnu prednost, a oba tima su imala isti broj poena iz kontranapada (po 12). Crnogorski predstavnik u ovom takmičenju je imao više izgubljenih lopti (17-13), a mnogo je slabije šutirao za tri poena (26,3 – 43,5 %), uz dvostruko manje pogođenih trojki (5-10). SC Derbi je za nijansu imao i slabiji šut za dva poena (54,3 – 54,6 %),
kujemo, pa onda ćemo odgovoriti kako valja i trebuje - da se vidi koliko platimo mi, a koliko se vi opučiste od podrške.
Do sljedećeg Vašeg javnog izleta u nebrano grožđe, srdačan i nesportski pozdrav – navela je Ultra Crna Gora.
še zahvaljujući Harukiju Jamamuri Lovćen je uspio da izvuče bod. Probio je po lijevoj strani Japanac, dodao loptu do Ivana Šoća kojem nije bilo teško da se po-
kloni za konačnih 1:1. Otrant je doživio poraz na svom terenu od Iskre – 1:0. Danilovgrađani su do velikog brejka stigli golom Marka Šćepanović u 18.minutu. Rudar je mnogo lakše nego što se očekivalo slavio protiv Igala, dok je Grbalj je savladao Kom 4:1. Internacional je do prve pobjede došao protiv Podgorice - 2:0. R. P.
a više poena iz reketa (38-32).
- Napadački nijesmo tražili prava rješenja, protok lopte i procenti šuta u prvom poluvremenu nijesu bili na nivou da možemo ugroziti ozbiljnu ekipu kao što je PAOK. Bez obzira na eliminaciju, za SC Derbi je nastup u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona bilo korisno iskustvo.
- Mi imamo veliki broj igra-
U porazu od PAOK-a, SC Derbi je imao trojicu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom – Emira Hadžibegovića (15 poena, pet skokova, tri asistencije), Nikolu Pavlićevića (13 poena, šest asistencija, pet ukradenih lopti) i Matea Drežnjaka (10 poena).
- Igrali smo protiv veoma dobrog protivnika koji je pokazao više želje i karaktera od nas i zasluženo slavio. Što se tiče igre, bila je izuzetno loša u oba pravca - bez energije i agresivnosti. Ostaje nam da u narednom periodu ispravimo greške - kazao je Nikola Pavlićević.
Budućnost Voli se revanširala Bahčešerihu u Istanbulu, četvrta pobjeda u šestom kontrolnom meču
PODGORICA - Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su ekipu Bahčešehira 78:77 (12:18, 19:20, 28:21, 19:18), u drugoj kontrolnoj utakmici u Istanbulu, i tako se revanširali turskom timu, prošle sezone polufinalisti Evrokupa, za poraz u prvom duelu (82:75). To je četvrta pobjeda izabranika Andreja Žakelja u šestom meču u pripremnom periodu. Tokom boravka u slovenačkoj Kranjskoj Gori pobijedili su italijanski Trapani (61:60) i slovenačku Krku (99:77), a izgubili od Cedevita Olimpije (84:82), dok su nakon toga u Podgorici savladali ruski Uralmaš (83:72). „Plavi“ do početka sezone treba da odigraju i utakmicu sa SC Derbijem, a termin te utakmice tek treba da bude određen.
Američki plejmejker Darijus Džonson je propustio turnir u Botevgradu, zbog povrede koju je doživio 13. septembra, na kontrolnoj utakmici sa Sutjeskom.
- U pitanju je povreda zadnje lože. Biće van terena najmanje još desetak dana – kazao je Petar Mijović.
ča koji nikada nijesu igrali sličan nivo takmičenja, tako da nam je sa tog aspekta sigurno mnogo značio meč sa PAOK-om i koristiće nam u vremenu pred nama. Nakon eliminacije u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona, SC Derbi nije iskoristio mogućnost da nastavi takmičenje u Fibinom Evrokupu. - Još kad smo predali kandida-
,,Lude“ kvali kacije u Bakuu
PODGORICA - Haos na ulicama Bakua pretvorio se u nešto dobro za vozača Red Bula - Maksa Ferstapena koji će danas od 13 sati startovati prvi u trci za VN Azerbejdžana. Uz rekordan broj prekida - šest, kvalifikacije su završene tek nakon dva sata. Aktuelni šampion je za pola sekunde bio brži od Karlosa Sainsa juniora, iza njih završili su Lijam Loson, vozači Mercedesa Kimi Antoneli i Džordž Rasel Oskar Pjastri, vodeći u generalnom plasmanu, udario je u zid, a Lando Noris ovakav trenutak nije iskoristio na pravi način pa će startovati sa pozicije sedam. U Bakuu je u zaštitni zid udario Šarl Lekler u Ferariju, zatim Pjastri, u najboljoj situaciji je bio Sains, dok je Norisu bio otvoren put za bolju startnu po-
ziciju. Ali, Britanac je zastao, a Ferstapen eksplodirao. U prvom dijelu kvalifikacija tri puta su isticane crvene zastavice nakon što su u zaštitnu ogradu udarili Aleks Albon, Niko Hilkenberg i Franko Kolapinto. Kvalifikacije su završili i Esteban Okon, drugi vozač Alpina - Pjer Gasli Oli Berman iz Hasa bio je ,,kriv“ kada se nakon udarca u zaštitni zid, u drugom dijelu kvalifikacija, zaustavio nasred staze... Ponovo je slab bio Luis Hamilton, završio je na 12. mjestu iza Fernanda Alonsa u Aston Martinu, dok je njegov kolega Lens Strol eliminisan. R. A.
turu za kvalifikacije, samo je FIBA Liga šampiona bila opcija. Okrećemo se daljem radu i pripremama za ABA ligu – zaključio je Petar Mijović. SC Derbi se sada okreće ABA ligi, a u prvom kolu, 4. oktobra, dočekaće Borac iz Čačka. Prije toga bi trebalo da odigra i kontrolnu utakmicu protiv Budućnosti, ali termin još nije definisan. S. JONČIĆ
U meču u kojem je bilo 16 promjena vođstva, a devet puta je rezultat bio izjednačen, Budućnost je odigrala slabije prvo poluvrijeme (gubila je 38:31), posebno napadački, a u prvih 20 minuta je imala i 10 poena minusa (38:28). U nastavku je crnogorski šampion zaigrao mnogo bolje napadački, posebno u trećoj dionici, u kojoj je imao i najveću prednost od sedam poena (53:46), a serijom 12:0 su u posljednjoj četvrtini stigli do odlučujuća tri poena prednosti (78:75). Budućnost je imala bolje procente šuta za dva (50 – 47,4 %) i tri poena (36,8 – 22,2 %), a ponovo je imala problema sa izvođenjem slobodnih bacanja (26-15). Podgoričani su bili inferiorni u skoku (32-45), posebno ofanzivnom (10-18), što je Bahčešehiru omogućilo više poena iz drugog napada (16-12). Budućnost je imala tri izgubljene lopte manje (9-12) i četiri ukradene više (6-2), pa su „plavi“ bili efikasniji nakon grešaka protivnika (15-10) i iz kontranapada (13-9).
Crna Gora imaće dva predstavnika u eliti, možda budu rivali u grupi Primorac
PODGORICA - Primorac je završio posao onako kako je planirao. Vicešampion Crne Gore je sa dvije pobjede, a pred današnji - posljednji duel u kvalifikacijama sa Novim Beogradom izborio plasman u grupnu fazu Lige šampiona.
Za razliku od prvog, Žakelj je u drugom koristio svih 12 igrača, a najefikasniji su bili Nikola Tanasković i Jogi Ferel sa po 12 poena, Oleksandr Kovlijar je dodao 11, a Rašid Sulejmon 10. U strijelce su se upisali i Džeri Butsijel (devet), Džejms Tompson (sedam), Skajlar Mejs, Aksel Butej (po pet), Džuvan Morgan (tri), Flečer Megi i Andrija Slaković (po dva). Jedino se nije upisao Đorđije Jovanović Tanasković i Butsijel su imali
najviše skokova (po pet), a Sulejmon asistencija (tri). U ekipi Bahčešehira, koju od ljetos vodi srpski stručnjak Marko Barać , bivši trener Mege, najbolji je bio Trevion Vilijams sa 20 poena i devet skokova.
Crnogorski šampion će prvi zvanični meč u sezoni igrati u Evrokupu, 2. oktobra u gostima sa London Lajonsima. Podgoričani će u prvom kolu ABA lige, 5. oktobra, dočekati subotički Spartak. S. J.
I bez obzira na ishod sa odličnom ekipom iz Beograda za koju nastupaju crnogorski reprezentativci Miroslav Perković i Đuro Radović, Kotorani će od sredine oktobra sa elitom. Ako danas ne dođu do pozitivnog ishoda u Grupi B nastupaće sa Jadranom M:tel, splitskim Jadranom i Pro Rekom. Ako pobjedom završe nastup u kvalifikacijama rivali će biti FTC, Oradea i još jedan kvalifikant. Primorac je na premijeri savladao Steauu, a danas je rutinski stigao do trijumfa protiv francuske ekipe Paj d’Eks (17:8).
Novi klub za crnogorskog odbojkaškog reprezentativca
PODGORICA - Nemanja
Peruničić karijeru nastavlja u Turskoj, primač servisa odbojkaške reprezentacije je novi igrač Kodžaeli Bujukšehir Kagitspora, člana turske Prve lige (drugi rang takmičenja, nakon Superlige).
Kodžaeli je prošle sezone bio šesti u ligaškom dijelu, a eliminisan je u četvrtfinalu plej-ofa za ulazak u Superligu.
Peruničić je prošlu polusezonu proveo u češkom Ustiju. Ponikao u Budućnosti, u kojoj je igrao šest godina, a 2021. go-
dine je otišao u Sloveniju, gdje je igrao za ACH volej (osvojio duplu krunu i MEVZA ligu), Merkur Maribor i Triglav, prije nego je prošlog ljeta otišao u srpski Takovo, ali se tamo nije dugo zadržao, već je otišao u Češku.
Najefikasniji u pobjedi bili su Marko Mršić, Jusuke Inaba i Balša Vučković sa po tri gola, dva gola dali su Nikola Brkić, Đorđije Stanojević, a u strijelce su se upisali Ćetković, Stefan Vidović, Nemanja Vico i Tim Perov A. M.
Peruničić je bio član seniorske selekcije koja je 2019. i 2021. godine igrala na prvenstvima Evrope, u Holandiji i Češkoj, a igrao je i ovog ljeta u dresu ,,crvenih“, u Zlatnoj ligi i preostalim mečevima u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.S.J.
Sportska porodica Franeta ovog ljeta slavila evropske medalje, Marko zlatnu kao trener sa U18, a Matija bronzanu sa U16 vaterpolo generacijom
PODGORICA - U porodici
Franeta slavilo se ovog ljeta. Stigle su dvije vaterpolo medalje - prva bronzana od Matije sa U16 šampionata Evrope, a onda i od Marka koji je kao dio stručnog štaba U18 generacije osvojio evropsko zlatno odličje.
Sportsku familiju čine još majka i supruga Danijela, inače selektorka plivanja (predvodila je plivače i plivačice na OI u Tokiju i Parizu) i nekada naša sjajna plivačica, najmlađa Maša koja je krenula majkinim stopama, mada pokazuje interesovanje i za vaterpolo. Marko kaže da je bazen njihova druga kuća. Ali i da se, pored sportskih obaveza, a bukvalno su ,,rasute“ od jutra do mraka, ne zapostavljaju porodične i školske. Dodaje da je najveće bogatstvo porodica i ponosan je što su kompletno u sportu. Marko i Danijela su najduže u vodenim pričama i imaju šta da kažu.
HLADNA GLAVA, VRELO SRCE
Ovo je priča o Marku i njegovoj porodici koja živi u Budvi i apsolutno živi sport. Marko je dugo u vaterpolu, prvo je bio igrač (golman), a od 2007. godine posvetio se trenerskom poslu. Sve godine, sa kraćim pauzama, proveo je u Budvi, a od ove sezone je pomoćni trener. Prošao je dril sa mlađim selekcijama, a može da se pohvali da je sa kolegama Aleksićem i Uskokovićem 2019. godine osvojio srebro na EP sa generacijom 2004. I Matija ocu parira, jer je u Podgorici, takođe na šampionatu Evrope za 2008. godište, bio drugi. Od uspjeha koje pravi porodica Franeta, najsvježije je posljednje sa šampionata Evrope kada su naši momci bez poraza osvojili tron. Formula je na oko bila jednostavna: rad, red i disciplina. Ali nas je zanimalo da li ispod površine ima još nešto što je uticalo da mladi reprezentativci dominantno osvoje trofej. - Prije svega želio bih da se zahvalim Dragu Pejakoviću i Nenadu Vukaniću koji su od početka vjerovali u nas
- kao stručni štab i momke. A naši momci su prošli kroz teške pripreme i velika odricanja, sa motom da hladna glava i vruće srce vodi do uspjeha. To nas je od početka guralo i kroz lijepe i teške trenutke zbog povreda i bolesti. Između ostalog, izvlačilo nas je do kraja - do zlatne medalje. Atmosfera je bila fantastična od prvog treninga u Kotoru do posljednjeg dana priprema u Novom Sadu. Disali smo kao jedan, vjerovali jedni u druge i nije bilo spoticanja u fazonu ,,ja više zaslužujem, ti manje da igraš“. To je bio ključ koji nas je vodio do zajedničkog cilja - istakao je Franeta. O svemu se vodilo računa na putu do zlatnog odličja. Stručni štab je bio bogat iskustvom, znao je kako da ,,otkači“ i da stisne kočnice. Svi su imali svoje zadatke. A koliko je bilo teško doprijeti do djece, uz konstataciju da su to uradili na najbolji način. - Pritisak nijesmo pravili. Na primjer, dogovorili smo se da u ograničenom vremenu koriste telefone i da ne obraćaju pažnju na spoljnje faktore, kako bi čuvali cilj i izgurali šampionat do kraja. Među momcima u bazenu je bio sklad, što je pola puta do cilja. Stručni štab je bio kao porodica, što je bilo presudno za velike stvari u Oradei. - U stručnom štabu glavni trener bio je Nebojša Milić, a Uglješa Brguljan i ja pomoćnici. Veliku pomoć imali smo od psihološkinje Vanje Đurović koja je, iskreno da vam kažem, uticala na momke. Stručni štab činili su i video analitičar Vasko Vučković i fizioterapeut Vladislav Mlađen. I, naravno, koordinator svih mlađih selekcija Vukanić. Disali smo kao jedan, popunjavali se, kad je neko vikao od nas, drugi bi spuštao tenziju... Slagali smo se... Sve je bilo na nivou, uz poneku anegdotu. Od prvog dana šampionata imali smo plave i crvene majice. Na premijeri smo nosili majice crvene boje i do kraja je nijesmo mijenjali iako niko od nas nije sujevjeran. Sad ide ona priča - neću u crveno do naredne godine. Na primjer, slušali smo dan
Matiju više kritikuje, a uči ga da su padovi i usponi dio sporta
Da li ste škrti na pohvalama kada Matija zaslužuje aplauze? - Krijemo emocije. Zbog njega sam dosta hladan, možda malo griješim, jer ga više kritikujem. Ima kvalitet, ali nije sve u talentu. Učim ga kakav odnos treba
pred svaku utakmicu muziku iz zemlje protivničke reprezentacije. Cecu smo slušali prvi i posljednji dan. Možda i nesvjesno svako je imao svoje mjesto u autobusu, znao se i red kad ko izlazi... Baš smo posljednju - najemotivniju noć u Rumuniji, vraćali filmove i prisjećali se ovih i mnogihdrugih detalja.
PAMTIĆE EVROPSKO SREBRO
Straha nije bilo, a pozitivna trema, kaže Franeta, nestala je sa prvim zviždukom sudije. - Najviše smo se pribojavali premijernog meča, što je prirodno. Ali je brzo sve nestalo. Momci su Nebojšu ispoštovali od prvog do posljednjeg dana. Da ne izdvajam nikoga, ali opet želim - prije svega Strahinju Gojkovića, pravog kapitena ekipe i MVP-a prvenstva. Bio je lider, sve što je radio - radio je u službi ekipe, a ne u ličnom interesu, kao i Danilo Stupar i svi drugi. Sa golmanom Markom Pejovićem dva i po mjeseca bilo je zadovoljstvo raditi. Mislim da je budućnost ispred njega, a ako dalje bude posvećen, nebo je granica. Dobio je zasluženo nagradu za najboljeg golmana prvenstva. Momci su ga ispoštovali, držali su jake blokove, a on je koordinirao odbranom. Zahvalnost i golmanu Ivanoviću i ostalim golmanima. I za Marka je ovo ogromna satisfakcija, kao i rezultati koje je ranije postizao na reprezentativnom i klupskom nivou. - Najveći uspjeh je zdrava porodica i djeca. Veliki uspjeh postignut je 2019. godine
da ima prema sportu kojim se bavi. Prije svega da ga ljudski radi i da zna da će uvijek biti uspona i padova, kao u životu. Da treba uvijek da izađe jači iz problema i gura dalje i ne gleda oko sebe. Škola je, naravno, na prvom mjestu. Prije
Uzbuđenja ne fali, a fali li vremena, kako funkcioniše porodica?
- Više smo na bazenu nego kod kuće. Matija i Maša su ujutru u školi, nakon toga odrade trening, vrate se kući, a Matiju čeka i popodnevni termin za rad. Moje radno vrijeme je od osam do 15 sati, a poslijepodne od 18 do 20. Pored toga, radim kao spasioc jer ne može čovjek sa platom da živi. Danijela je ujutru dva, tri sata na bazenu, pa opet popodne... Nama je bazen druga kuća. Ali se usklađujemo - kazao je Franeta.
dvije godine ušao je u prvi tim Budve, što smatram da nije dobro jer se danas lako dolazi do ovog pogona. Nekada je dosta, da kažem, znoja trebalo da se pusti da bi se ušlo u prvi tim. Ali, eto, sad je konkurencija jača, što smatram da je
odlično. Zbog Matije prošle godine nijesam prihvatio da budem trener, da ne bi bilo tata ga gura zbog čega sam se povukao da bi mogao na površinu da ispliva. Ove godine sam se vratio kao pomoćni trener, a nadam se da će Matija biti još bolji jer će imati pored sebe momke od kojih može dosta da nauči. I ne samo on već i svi mladi igrači.
sa reprezentacijom kada je osvojena srebrna medalja. Poslije toga sam kao glavni trener sa Budvom za 2008. osvojio prvo mjesto na F8 Regionalne lige u Budvi. I kao šlag na tortu, za kompletan rad i trud, stigla je zlatna medalja iz Rumunije. Nažalost, zbog obaveza u klubu tri, četiri godine nijesam bio u reprezentaciji, a ove godine sam dobio šansu koja je krunisana zlatom za 18-godišnjake. Nadam se da tu neće biti kraj. Vratio sam se u prvi tim Budve, kao pomoćni trener sa kolegom Milošem Popovićem i Milanom Vukčevićem. Sklopila se lijepa
ekipa, sa nekoliko pojačanja i mislim da možemo do dobrih rezultata u Evropi i Drugoj regionalnoj ligi koju želimo da osvojimo. U domaćem prvenstvu ciljamo treće mjesto, a u Evropi da prođemo prvi krug i nadamo se da ćemo biti domaćini drugog turnira, jer smo predali kandidaturu. U Budvi je od ove sezone napravljen respektabilan sastav. Mladi, a Budva će ih gurati što više, mogu da prosperiraju sa iskusnijim igračima. - Vaterpolo je sport u kojem je 90 odsto tijela u vodi. Pod znacima navoda lakše je biti trener na ,,suvom“, gdje direktno ukazujete na greške. Ovako, u
vaterpolu su treneri pored bazena i koliko god se trudili da pokažu i ukažu na neke stvari - ne znam koliko je realno da mladi baš sve pohvataju. Sreća pa je ove godine došlo nekoliko iskusnih igrača, tako da će u vodi biti lakše sa njima jer će pokazivati mladima zahvate, ulaske, uplivavanja... Njihovo iskustvo za mlađe igrače je odskočna daska - napomenuo je Franeta. Zanimljivo da je nakon posljednje vaterpolo sezone počeo da radi kao pomoćnik Dejanu Rađenoviću, nastavio sa mlađim selekcijama, a 2012. godine je sa Pejakovićem ušao u prvi tim... A. MARKOVIĆ
Neđelja, 21. septembar
Autor:
Grahovačka bitka je okončana kod Klobuka, a crnogorska vojska se vratila na Grahovac. Gavrilo Kujačić je poslije bitke zatražio od vojvode Mirka da se „ovom zgodnom prilikom zauzmu Klobuk i Korjenići, sve do rijeke Trebišnjice”. Mirko je o tome upitao knjaza Danila, a ovaj naredio da se nikako ne ide dalje s vojskom na tursko zemljište, jer će o tome rješenje donijeti međunarodna komisija.
Gavrilo je ipak nastavio da radi na zauzimanju Klobuka i Korjenića. Otišao je kod knjaza na Cetinje i molio ga da mu dopusti da opkoli i osvoji Klobuk. Knjaz mu je dozvolio da to učini, ali isključivo sa hercegovačkim uskocima, dok još nijesu određene granice između Turske i Crne Gore.
U dogovoru sa uskočkim vođama odlučeno je da se turska posada glađu primora na predaju. Turska vojska iz Trebinja i Korjenića je u više navrata pokušavala da se probije do Klobuka i unese hranu, ali bezuspješno.
Gavrilo je pisao knjazu Danilu: „U Korjenićima Turcima ne dam, ali sam su malo fišeka”. Nešto kasnije javio mu je: „Krenuše dvije paše, Jaja-paša i Derviš-paša, i pune tri hiljade vojske, da uljegu u Klobuk (…) Tako Bog i svjati Petar sačuva, te moji panduri Turke
Gavrilo Kujačić je nastavio da radi na zauzimanju Klobuka i Korjenića. Otišao je kod knjaza Danila na Cetinje i molio ga da mu dopusti da opkoli i osvoji Klobuk. Knjaz mu je dozvolio da to učini, ali isključivo sa hercegovačkim uskocima
opaziše, brže mene javiše. Ja tako u čas braću sebe povikak, a s drugijem pred Turke na rijeku, te ik zauzbismo preko vode”. Kujačić je crnogorskim glavarima koji su bili na straži u pograničnim mjestima oko Klobuka javljao: „I ja sam evo popalio Korjeniće, a s pomoću braće Crnogoraca i preko vode prećerao Turke sasvijem i Klobuk zatvorio. Ima dana petnaest ne dam mu tainu doći ni vojniku. Sasvijem gotovo
Gavrilo je pisao knjazu Danilu: U Korjenićima Turcima ne dam, ali sam su malo fišeka. Nešto kasnije javio mu je: Krenuše dvije paše, Jaja-paša i Derviš-paša, i pune tri hiljade vojske, da uljegu u Klobuk. Te ih zauzbismo preko vode
je od gladi i ćuk gotovo da skapa u njemu (…) pomoć dajte meni inokosnu Gavrilu Popovu, da primimo Klobuk od Turaka. A tako mi Boga, moja braćo draga, kad bi Bog dao i svijetli knjaz dopuštio, to bismo Klobuk oborili, do Stoca bismo sve Turke brzo izagnali.”
Knjaz Danilo je, uskoro, pod pritiskom Austrije, morao da naredi Gavrilu Kujačiću, da oslobodi grad Klobuk od opsade, da ukloni uskoke od njega i da pusti Derviš-pašu s vojskom da uđe u grad.
Pronosile su se glasine da će Klobuk i dalje ostati pod Turskom. Derviš-paša je ubrzo ušao u Klobuk. Tako je okončana Kujačićeva opsada i živa želja da ga oslobodi od Turaka. Umro je 1866. godine u 39. godini.
Na njegovom grobu u selu Aranđelovo nalazi se natpis:
Kada su austrijske trupe 1878. godine krenule u zaposijedanje Hercegovine, turska redovna vojska je napustila Klobuk, a u njega su ušli korjenićki ratnici da bi pružili posljednji otpor. Austrijske trupe su sredinom septembra 1878. topovima tukle utvrdu sa okolnih uzvišenja. Prije, kao i u toku opsade Klobuka vodili su se tajni pregovori između klobučkih vođa i crnogorskih predstavnika o predaji utvrde Crnogorcima, ali do toga nije došlo. Otpor Austrijancima trajao je od 20. do 28 septembra. Klobučki branioci su se na koncu spustili konopima u provalije pod utvrdom i povukli u Crnu Goru. Austri-
janci su granatama potpuno razrušili klobučki grad, koji je od tada pust i u ruševinama (vidi: Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić, Stari hercegovački gradovi, Sarajevo, 1954, 18-19). O ovome ima i oprečnih tvrdnji. U publikaciji „Bitka na Klobucima 5-11. januara 1916.” (str. 6) navodi se da je odred ustanika pod komandom serdara Stojana S. Stijačića zauzeo grad Klobuk 27. septembra 1878. godine i tom prilikom zarobio oko 500 Turaka. ***
Područje oko Klobuka je početkom 1916. godine bilo poprište ogorčenih borbi crnogorske i austrougarske vojske. To se zbivalo baš u danima kada se okončala bitka na Mojkovcu i započet napad na Lovćenski front, zbog čega su borbe na Hercegovačkom sektoru ostale u sjeni tih događaja. Austrougarski zapovjednik, general Keveš, komandant Treće austrougarske armije, izdao je naredbu 24. decembra 1915. godine da se napadne Crna Gora. U toj operaciji grupa austrougarskih brigada u Trebinju, pod komandom generala R. Brauna, trebalo je da izvrši prodor pravcem Trebinje – Klobuk – Nikšić. Crnogorska vojska i hercegovački dobrovoljci su u tom mo-
Kujačić je crnogorskim glavarima javljao: I ja sam evo popalio Korjeniće i Klobuk zatvorio. Ima dana petnaest ne dam mu tainu doći ni vojniku. Pomoć dajte meni inokosnu Gavrilu Popovu, da primimo Klobuk od Turaka
mentu držali položaje na Gornjem i Donjem Klobuku, kao i na Kosmašu. General Braun je 5. januara 1916. izdao naredbu da 8. januara 1916. u 6 sati ujutro otpočne napad iz pravca Trebinja i Lastve. Crnogorskim i dobrovoljačkim jedinicama na tom sektoru komandovao je Đorđe Đurišković. Bili su tu Grahovski bataljon, Trebinjski (dobrovoljački) bataljon i jedna mješovita (dobrovoljačka) četa iz Mostara, Duvna, Livna, Stoca, Čapljine i Ljubinja - ukupno 1640 starješina i boraca, sa četiri mitraljeza i pet topova. Bila je tu i Bjelopavlićka brigada, sa komandantom Bogićem Radovićem (Iz publikacije „Bitka na Klobucima 5-11. januara 1916.”) (Nastavlja se)
Neđelja, 21. septembar 2025.
Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ
Odisalo je atmosferom iz ,,Čarobnog brijega“. Živopisno planinsko odmaralište, hoteli sa brojnim zvjezdicama, bešumna posluga… Ali, umjesto Davosa, Briton Woods, umjesto Hansa Kastorpa i Fame, vodeći ekonomisti svijeta…
Briton Woods je malo planinsko ljetovalište u američkoj saveznoj državi Nju Hempšir, čija će se piktoreksnost ubrzo pretvoriti u svjetski poznati simbol prosvijećene monetarne politike i pružanja pomoći siromašnim državama.
Tih ljetnjih dana Briton Woods je vrvio je od ,,posjetilaca“ - ukupno 730 ,,delegata“ iz 44 države. Sa današnje vremenske distance može se zaključiti da je u istoriji bilo vrlo malo međunarodnih sastanaka, a da je javnost tako slabo razumjela šta je na njima postignuto i šta se na njima željelo postići. Sudionicima konferencije u Briton Woodsu to nije bio hendikep. Naprotiv, oreol tajanstvenosti i važnosti samo im je davao na značaju. Sama konferencija morala je produžiti zasijedanje preko predviđenog roka, što je bilo vrlo nezgodno za upravu hotela, koja je upravo primala prve poslijeratne rezervacije. Na kraju, skopljen je Sporazum o svim brojnim i tehničkim beskrajno složenim pojedinostima rada dviju predloženih organizacija. Uspješnosti konferencije znatno je doprinijela nestručnost i neobaviještenost samih sudionika; od čovjeka koji se pretvara da nešto zna, ne može se ni tražiti objašnjenja i onda na njima zasnivati prigovori. S druge strane, iza najvećeg broja dogovora sklopljenih u Briton Woodsu stajala su dvojica izuzetno nadarenih ljudi, od kojih je svaki na konferenciju došao sa vlastitim podrobno razrađenim prijedlogom. Bili su to Džordž Majnard Kejnz i Hans D. Vajt, pomoćnik američkog ministra finansija. Vajt je bio možda i uticajniji, jer su iza njega stajali resursi Sjedinjenih Država. Uz to, Vajt je bio arogantan, razdražljiv. Vajt će ubrzo biti optužen i da je zaštitnik i agent komunista. Avgusta 1948. odgovarao je na te optužbe pred Odborom Predstavničkog doma za ispitivanje američke aktivnosti. Nije skrivao prezir prema članovima Odbora, utoliko više što su ga optuživali da se stavio u
Janusova lica novca
Iako su delegati Sjedinjenih Država tvrdili da Kongres neće nikada i ni u kom slučaju odobriti svote koje bi bile potrebne, novac, kada se naprosto morao pronaći -,,stvoriti“, odobren je od Kongresa. Tako je Britanija dobila specijalni zajam od 3,75 milijardi dolara na osnovu Anglo-američkog finansijskog sporazuma iz 1945. godine, ali je kasnije dobila mnogo više na osnovu Maršalovog plana
službu interesa komunista. Jer, Vajt je, to su mogli potvrditi i njegovi neistomišljenici, mogao biti samo šef komunista, ne i njihov sluga. Dan –dva, nakon toga saslušanja, Vajt je preminuo od srčanog udara, ali treba napomenuti da je ozbiljnih srčanih tegoba imao i ranije. Na sastanku u Briton Woodsu svaki dogovor između Kejnsa i Vajta nije bio, doduše, dogovor svih prisutnih, ali nije bio ni mnogo manje od toga. Uprkos silnoj misterioznosti kojom je bila obavijena konferencija u Briton Woodsu, svrha i temeljni radni model Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), bili su izuzetno jednostavni. Godine 1944. svjetske zalihe zlata bile su raspoređene još čudnije i još gore nego u prošlosti. Osim toga, i sam zlatni standard bio je na lošem glasu. Cilj sporazuma u Briton Woodsu bio je vraćanje izvjesnih prednosti i dobrih strana zlatnog standarda – postizanje da valute budu opet konvertibilne u zlato po stabilnim, predvidivim kursevima, kako bi bile i međusobno konvertibilne, zamjenljive, takođe po stabilnim i predvidivim kursevima. U isti mah
željele su se smanjiti na minimum različite tegobe što ih postojanje zlatnog standarda donosi zemljama koje previše kupuju, a premalo prodaju, pa zato gube zlato. Odlučeno je da se postigne umjerenom, ne i naglom i grubom – primjenom onih mjera (strože fiskalne politike, strože monetarne politike povezane sa upotrebom viših kamatnih stopa, po potrebi jačeg pritiska na lični dohodak), pomoću kojih vlade smanjuju potrošačku i investicionu potražnju, pa time smanjuju i cijene i pretvaraju svoje zemlje u kojima se teže prodaje, u kojima se više isplati držati novac na depozitima, uz primanje kamata, ali zbog se toga tendencija zlata da odlazi iz zemlje preokreće u tendenciju da se zlato vraća, odnosno pritiče. Element koji je te mjere trebalo usmjeravati bio je novac – Fond, fond iz koga je trebalo da države članice dobijaju kredite za sređivanje svoje ekonomske situacije, ako bi se ona poremetila. Prvobitni fond stvorili su ulozi svih zemalja-članica, i to dijelom u zlatu, dijelom u dolarima, dijelom (što je većini zemalja najviše i odgovaralo) u domaćoj valuti zemalja članica. Visina uloga svake zemlje utvrđivala se elastičnim proračunom njenog udjela u svjetskoj trgovini i njene opšte platne sposobnosti. Neuporedivo najveći upisnici bile su Sjedinjene Države i Velika Britanija.
Uz to, svaka je zemlja preuzela obavezu da će držati svoju valutu stabilnom u odnosu na valute drugih zemalja (bila su dopuštena mala odstupanja), ali ona nijesu smjela preći 1%. Ako bi, na primjer, pod pritiskom prevelikog uvoza i premalog izvoza valuta neke zemlje počela padati, njena bi centralna banka počela kupovati tu valutu i tako održavati njenu vrijednost u odnosu na valute drugih zemalja. Ako rezerve valute centralne banke neke zemlje, prihvatljive za druge zemlje, ne bi bile dovoljne za takve kupovine (što se često događalo), ta bi se zemlja obratila za pomoć MMF-u: on bi joj dao zlato ili dolare ili kakvu drugu prihvatljivu valutu pomoću kojih bi mogla položiti svojoj valuti potrebnu podršku. U takvim slučajevima ta bi zemlja morala poslužiti kao jemstvo ekvivalentan iznos u sopstvenoj valuti. Faktički, to je značilo brzo dobijanje kredita u nekoj čvrstoj valuti. Visinu iznosa koju je neka zemlja mogla pozajmiti od MMF-a određivala je njezina kvota – tj. iznos koji je bila dala kao svoj udio u Fond. Progresivna stopa povećanja kamata za takav kredit, koja je zavisila od visine zajma i od njegovog trajanja, stimulisala je svaku zemlju da što prije dokrajči okolnosti koje su je bile natjerale da zatraži i uzme zajam. Međutim, zajam joj je omogućio da dobije na vremenu, potrebnom
da preduzme mjere za izlaženje iz takve situacije – a te su mjere bile povećanje poreza, smanjenje državnih izdataka, povećanje kamatnih stopa. Ako je ta zemlja bila mala i za to spremna da prihvata savjete, MMF bi joj savjetovao upravo takve mjere. S vremenom su savjetodavne misije MMF-a došle na glas po strogosti, a ponekad čak i po političkom sadizmu svojih preporuka; tako su bol koji je zlato nekad zadavalo odmah, sada sa malim zakašnjenjem zadavale misije MMF-a svojim preporukama i mjerama koje su iz njih proizilazile. Kada bi u nekoj zemlji problemi neravnoteže međunarodne platne bilanse uporno odolijevali svim pokušajima da budu odstranjeni, takvoj bi se zemlji dopustilo da sprovede jednokratno devalvaciju svoje valute u odnosu na zlato i druge valute, ali ona nije smjela biti veća od 10%. Ako je međutim, valuta neke zemlje bila hronično podložna depresijaciji (padu vrijednosti svoje valute u odnosu na druge), stav prema njoj bio je tolerantan. Takav je bio u glavnim crtama sistem stvoren u Briton Woodsu. Nakon daljih diskusija održanih 1946. godine u Savanahu (Sjedinjene Države), MMF je započeo sa svojim operacijama u martu 1947. godine. Komunističke zemlje koje su se u početku dvoumile da li da mu pristupe, na kraju mu ipak, nijesu pristupile.
Prvih godina postojanja Međunarodni monetarni fond ličio je na simpatični akademski kuriozitet, koji je imao malo veze sa stvarnim problemima. To je bilo tako zbog nečega što će uslijediti i doći do izražaja dvadesetak godina kasnije. Naime, Međunarodni monetarni fond bio je sposoban da uspješno izlazi na kraj sa malim problemima, ali nije bio kadar rješavati velike probleme. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ratom osiromašene evropske zemlje, članice MMF-a, imale su goleme potrebe za uvozom, a malu sposobnost da izvoze. Jaz između potrebe i mogućnosti, između uvoza i izvoza bio je silno velik, a svima je bilo jasno da je bilo potrebno vrijeme kako bi se uvoz i izvoz doveli u kakvu takvu ravnotežu. Kejns se u Briton Woodsu zalagao da za to fond MMF-a bude dovoljno velik da se pomoću njega može taj jaz premošćavati. Delegati Sjedinjenih Država, politički iskusniji i bolje obaviješteni, odgovorili su da Kongres neće nikada i ni u kom slučaju neće izdvojiti svote novca koje će za to biti potrebne. Tako je u Briton Woodsu pobijedilo barem privremeno američko stanovište. Već smo napomenuli da su kvote upisivane od strane država – članica određivale i visinu iznosa koju je neka zemlja mogla pozajmiti od MMF-a. Ali, kvote su ujedno služile i kao odrednica glasačkih prava u glavnim organima Fonda, Vijeću guvernera i Upravi. Vijeće guvernera okupljalo je ministre finansija ili guvernere centralnih banaka država-članica. Svaka članica raspolagala je sa 250 glasova, ali dodati glasovi dodjeljivali su se proporcionalno učešću države u ukupnoj sumi kvota. Prvobitni dogovor iz Briton Woodsa, temeljio se na sporazumu o fiksnim valutnim kursevima, odnosno strogo kontrolisanim oscilacijama (do 1%) i na sporazumu da transakcije u zlatu ne smiju odstupiti od službeno dogovorenih cijena (35 dolara za finu uncu) više od 1%. Međutim, poslijeratno bujanje međunarodne razmjene i potiskivanje zlata iz strukture monetarnih rezervi u korist dolara imali su za posljedicu nedovoljne međunarodne monetarne rezerve. Radi poboljšanja međunarodne likvidnosti, posebno zbog njene vezanosti za pojedine nacionalne valute, uvedena su i specijalna prava učenja, koje se dodjeljuju državama članicama, proporcionalno članskim kvotama. Iako su delegati Sjedinjenih Država tvrdili da Kongres neće nikada i ni u kom slučaju odobriti svote koje bi bile potrebne, novac, kada se naprosto morao pronaći -,,stvoriti“ odobren je od strane Kongresa. Tako je Britanija dobila specijalni zajam od 3,75 milijardi dolara na osnovu Anglo-američkog finansijskog sporazuma iz 1945. godine, ali je kasnije dobila mnogo više na osnovu Maršalovog plana.
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Neđelja, 21. septembar 2025.
17. 4. 1993–16. 9. 2025.
Саучешће ће се примати у Цркви Светог Николе, Никољ црква, у Голубовцима 22. септембра од 10 до 19 часова и 23. септембра 2025. године од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана.
Вијенци и цвијеће се не прилажу.
Našoj voljenoj
Od prvih dana života neraskidivo povezane. Hvala za sve godine prijateljstva i ljubavi koje si dijelila sa nama.
Zauvijek ostajemo četverac iako si ti sada na nekom boljem mjestu
LJILJA, MIKICA i ZORICA
Posljednji pozdrav
VOJU BOLJEVIĆU
Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo. Porodica pok. PERA BOLJEVIĆA
Posljednji pozdrav sestri
SONJI
Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Zauvijek u našim srcima. SLAVICA, VJERA i BRANKA sa porodicama
759
Posljednji pozdrav
SONJI
Od ZORANA VUKADINOVIĆA sa porodicom
748
744
Našoj voljenoj
739
760
Tužan pozdrav kumi
SONJI
Hvala za ljubav i poštovanje prema nama. Odmori svoju dobru dušu.
SLOBO, ZDRAVKA, SANDRA i JELENA
766
Posljednji pozdrav voljenoj sestri
SONJI MARINOVIĆ
Kroz najljepša sjećanja i uspomene čuvaću te od zaborava MARIJA LUBARDA sa porodicom
Težak je ovaj rastanak sa tobom. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tvoja tetka ZORKA sa porodicom
Posljednji pozdrav sestri
SONJI
Tvoj dragi lik, tvoju dobrotu i toplu dušu nosićemo zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru. MARIJA, BAJO i JULKA sa porodicom
745
Neđelja, 21. septembar 2025.
SONJA MARINOVIĆ
Posljednji pozdrav najvećem životnom borcu, mojoj najvećoj podršci i saputniku, najboljoj majci i čovjeku. Iako se fizički opraštamo, duše će nam zauvijek ostati spojene i nikada nećeš pasti u zaborav.
Tvoja TEA
I dok spavaš, ljubav tvoja
Svud nas prati, poput sjene Sanjaš, al' si budna s nama U sjećanju, što ne vene…
Posljednji pozdrav našem dragom kumu, drugu i prijatelju
Zahvalni na vremenu i druženju provedenom sa tobom.
ŽARKO MARKOVIĆ, ANA i VLADIMIR
Dala bih svaki svoj uzdah da možeš ponovo disati. Imali smo zajedničke planove, ali sudbina odredi svoj put.
Počivaj u miru, vilo moja.
Sestra SANDRA sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj SONJI
763
Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanjima.
Tetka STANKA i tetak VASKO sa porodicom
Posljednji pozdrav
765
SONJA Ranka MARINOVIĆ rođena MARTINOVIĆ
Tvoja dobrota je bila neizmjerna, a mi smo neizmjerno ponosni što si bila dio naše porodice.
Tvoji KOSTIĆI
Tužan je i bolan rastanak sa voljenom našom
Ode iz našeg života... ali nikad nećeš iz našeg srca. Počivaj u miru.
Brat UROŠ sa porodicom 767
Posljednji pozdrav
Opraštamo se sa neizmjernom tugom od najboljeg djevera, strica i djeda
BOŠKOVIĆA
Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja sa tobom kroz godine koje smo proveli zajedno. Hvala ti za nesebičnu ljubav koju si nam pružao. Vječno ćemo te nositi u našim srcima.
Tvoji voljeni JADRANKA – BEKA, NIKOLA, MILENA, IVA, ŽELJKO, EMA i ANA
Voljenom stricu
ZLATKU BOŠKOVIĆU
Bićeš uvijek sa nama u srcu i mislima. Vole te NIKOLA i IVA
752
742
SONJOM Rankovom MARINOVIĆ rođ. MARTINOVIĆ
Zauvijek ćeš biti prisutna u našim mislima. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Odmori svoju dušu i počivaj u miru.
Brat VESKO sa porodicom
Počivaj u miru.
SONJI MARINOVIĆ
SAŠA ZVICER sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
757
756
Dvije godine su prošle od kada nas je zauvijek napustila
SPASENIJA Budimira DRAGIŠIĆ rođena STANIŠIĆ
Tvoja dobrota i toplina žive u našim srcima i našim mislima. Sa ponosom i tugom čuvamo sjećanje na tebe
Petnaest je godina otkako nije sa nama naš dragi
VELJKO R. ĐUROVIĆ
S ponosom te pamtimo, tvoj častan i dostojanstven život, tvoju dobrotu, snagu i vedrost. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima beskrajno voljen.
Tvoji: RADA, MIRKO, JOVANA, TEODORA i MILJAN
Četrdeset dana je od kada nas je napustila naša voljena
NADA PEJOVIĆ rođena MILIKIĆ
Sa ljubavlju i ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
Tvoja sestra BRANKA RAMSLER, LEA i KARLO
Porodica DRAGIŠIĆ
9. 1998–21. 9. 2025.
DRAGUTIN MUGOŠA oficir
Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava. Ponosne što smo tvoje.
Supruga MILEVA ‒ MIKA i kćerke OLJA, IRENA i NINA
751
Četrdeset dana je od kada nas je napustila naša voljena
NADA PEJOVIĆ rođena MILIKIĆ
Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu u našim srcima. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Neđelja, 21. septembar 2025.
Pola godine je od smrti našeg dragog
Voljeni naš, nedostaješ nam mnogo. Sjećanje na tvoj plemeniti lik i pruženu ljubav daju nam snage da se nosimo s prazninom koju si ostavio svojim odlaskom.
Tvoj dostojanstven život, ispunjen ljubavlju, poštenjem i snagom, zauvijek će biti naš putokaz. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru!
Tvoji: MIKA, VESNA, MARKO, MILOŠ, TAMARA, MILICA i tvoji unuci BALŠA, ALEKSA, RELJA i MATEO
ANKE Andrije MILAŠEVIĆ rođene PEJANOVIĆ
Voljeni se nikad ne zaboravljaju. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Počivaj u miru, ti i tata.
Tvoji: SONJA, SAŠA i JOCO sa porodicama
747 IN MEMORIAM
DRAGICA Mijova JOKSIMOVIĆ učiteljica 1942–2010.
Ljubav i sjećanje na tvoj časni život i svijetli lik prkose vremenu.
Ponosna PORODICA
Tvoja sestra VESNA i NEBOJŠA sa porodicom
Neđelja, 21.
Prije četrdeset dana, naša voljena majka
RADOJKA – RAJA PEROVIĆ
otišla je kod našeg oca, da opet zajedno počivaju u vječnom zasluženom miru, ostavivši za sobom blistav, onaj tako važan, trag u beskraju Žive u svakom našem danu, uz beskrajnu našu ljubav, zahvalnost i ponos što smo njihovi.
Dragom ocu, đedu, tastu
DRAGI i DRAGICA 762
ĐORĐIJA - ĐOKA VUJOVIĆ
Tri su godine, od kada te nema sa nama, ali ćeš zauvijek biti u našim srcima. Čuvamo te od zaborava. Ćerka SLAVKA sa porodicom
Navršavaju se tri godine od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni otac, đed i tast
ĐORĐIJE - ĐOKA VUJOVIĆ
Iako vrijeme prolazi, sjećanje, ljubav i tuga ostaju vječni. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoja ćerka MIRA sa porodicom
Dana 21. septembra 2025 godine je četrdeset dana kako je naša voljena
RADOJKA – RAJA PEROVIĆ
završivši sve svoje životne zadatke, mirno otišla u vječnost, okružena našom beskrajnom ljubavlju.
Veliko hvala svima koji su je zajedno sa nama ispratili. Hvala na svakom stisku ruke, na svakoj izgovorenoj i napisanoj toploj riječi.
Umjesto četrdesetodnevnog pomena dajemo prilog za održavanje groblja u Ozrinićima – Nikšić, gdje počivaju njeni roditelji.
Porodica PEROVIĆ
Navršava se tri godine od tvoje smrti
Vrijeme prolazi ali ne bol i tuga za tobom.
Puno nam nedostaješ vječno ćemo te čuvati od zaborava.
Počivaj u miru sa anđelima.
Ćerka RADMILA-RAJA sa sinovima MARKOM i VASILIJEM sa porodicom
Tri godine je od smrti mog oca
ĐORĐIJE - ĐOKE VUJOVIĆA
Voljeni tata, svaki dan je teže u mom srcu i duši.
Godine prolaze, ali bol neće dok sam živa.
Nedostaješ nam puno.
Ćerka MIKA, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽA sa porodicama
740
Navršava se tri godine otkako nije sa nama
ĐORĐIJE VUJOVIĆ
Nema riječi koje mogu ublažiti bol koju osjećamo za tobom.
Bio si nam snaga, oslonac, toplina, sve.
Bio si najbolji roditelj i naš iskreni prijatelj.
Živjećemo kroz najljepše uspomene i sjećanja i tako će biti dok postojimo.
SJEĆANJE
Sin VESKO sa porodicom 741
DRAGAN PEJOVIĆ – MRVICA 2002–2025.
Dragi Mrvi, vrijeme prolazi, ali zaborava nema, niti će ga biti dok smo živi mi koji smo te voljeli. MAJA, FILIP i MILUTIN
754
Dragi naš ŽELJKO - MEN MRVOŠEVIĆ 1. 4. 1971– 21. 9. 1991.
Sine, brate, ujače, prolaze godine, ali sjećanje i ljubav prema tebi i tvojoј mladosti nikada. Volimo te!
Tugujemo za tobom!
Majka ANGELINA, sestra ANA i sestrična NATALIJA
godine su prošle od kada nije sa nama voljeni otac i đed
Sjećanja na tebe nikad ne umiru.
Tvoja ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ
Dana 21. septembra 2025 navršava se godina dana od smrti našeg dragog NIKOLE Mirka PALDRMIĆA
737
Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Porodica PALDRMIĆ
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
21.
Neđelja, 21. septembar
