Dnevni list POBJEDA 19.09.2025 by Pobjeda

Četnički pokret ponovo u centru pažnje, Pljevlja postala ključni centar revizionizma u Crnoj Gori

Promovišu

Radi se o nastavku onoga što se već normalizuje kroz djelovanje partija vlasti na svim nivoima. Sa onoga što je bio klasični revizionizam, sada se prešlo u fazu normalizacije revidiranih stavova, rekao je Danilo Kalezić

U Podgorici održan 24. sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Sokol upozorio da Srbija koristi narušene odnose sa Hrvatskom kako bi Crnu Goru prestigla na putu ka EU

Pobjeda u junu objavila nagrađivanu knjigu Radojice Raša Pavićevića „Kale - tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“ u kojoj su navedena detaljna istraživanja o tvrđavi nad Ribnicom, javnost i dalje vjeruje u mitove

Kada politika kroji istoriju: Depedogen a ne Nemanjin grad

Samo 15 od 140 škola primjenjuje propisane mjere, ignorišu procedure, djeca nezaštićena od nasilnika

Senator prof. dr Branislav Radulović upozorava da institucije ignorišu strateške obaveze, dok broj slučajeva nasilja nad djecom raste - od verbalnog i fizičkog do sajber nasilja. Revizija DRI otkriva kašnjenja, propuste i ozbiljne sistemske slabosti

Crnogorska atletika u neđelju će prvi put imati predstavnika u završnici Svjetskog prvenstva

Istoričar Vukota Vukotić je za Pobjedu kazao da se radi o upornom i konstantnom insistiranju na jednoj zabludi:Vidimo da TO Podgorica ne može ili ne smije da se odrekne Crkve Srbije, koja forsira narativ o tzv. Nemanjinom gradu. Pogrešno protumačeno žitije Svetog Simeona, od njegovih sinova, što je i dokazano uporednom analizom tekstova, iznjedrilo je tezu o Nemanjinom rođenju u Ribnici

Podaci Monstata pokazuju da je prošle godine ostvareno najmanje uvećanje BDP-a u posljednjih nekoliko godina

Ukoliko se stopa ekonomskog rasta iz 2024. stavi u odnos sa prethodnim godinama, na primjer sa 2023, vidimo da se taj rast gotovo prepolovio i sa stope rasta od 6,3 odsto pao na 3,2 odsto. Riječ je o ozbiljnom i drastičnom padu, a sva je prilika da se ne radi o trenutnom padu, već da će se nastaviti i u ovoj godini imajući u vidu podatke o ekonomskom rastu za prvi i drugi kvartal tekuće godine, naveo je predsjednik CUP-a i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić

Književnica Jasenka Lalović za Pobjedu o novom romanu ,,Zera luče“, koji će krajem mjeseca premijerno biti predstavljen u Petrovcu

Predsjednik države govorio na svečanosti povodom Dana opštine Nikšić

Milatović darovao

Kovačeviću skulpturu heroja Ljuba Čupića

NIKŠIĆ – Predsjednik dr-

žave Jakov Milatović juče je, povodom Dana opštine Nikšić, prvom čovjeku tog grada Marku Kovačeviću poklonio skulpturu narodnog heroja Ljuba Čupića.

Govoreći na svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, Milatović je kazao kako Ljubov osmijeh, pred licem smrti, ostaje trajno podsjećanje da su sloboda i antifašizam vrijednosti koje nemaju cijenu i da je naša

dužnost da ih prenesemo budućim generacijama. Kovačević je, sudeći po fotografijama dostavljenim iz kabineta predsjednika, skulpturu primio sa osmijehom. Đ. Ć.

U Podgorici održan 24. sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Promovišu Pavlu

Sokol upozorio da Srbija koristi naše narušene

odnose sa Hrvatskom kako

bi Crnu Goru prestigla na putu ka EU

Hrvatska želi Crnu Goru u EU i njoj je strateški i geopolitički interes da Crna Gora uđe u EU. Mi ćemo tome pružati maksimalnu podršku i nećemo nasjesti na napore određenih velikosrpskih snaga da se taj put zaustavi, kazao je Sokol

PODGORICA – Hrvatska

nije problem i ona je ta koja apsolutno želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Problem su oni koji žele iskoristiti bilateralna pitanja i određene provokacije, kako bi Hrvatsku naveli da blokira evropski put Crne Gore i to iskoriste da je neke druge zemlje, poput Srbije, dostignu i prije nje uđu u EU.

To je, na 24. sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, održanoj juče u Podgorici, poručio hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.

- Hrvatska želi Crnu Goru u EU i njoj je strateški i geopolitički interes da Crna Gora uđe u EU. Mi ćemo tome pružati maksimalnu podršku i nećemo nasjesti na napore određenih velikosrpskih snaga da se taj put zaustavi – kazao je Sokol.

On je ocijenio i da je strani uticaj iz Srbije i Rusije i dalje glavni problem Crne Gore.

- Vidimo opstrukcije i to da neki igrači iz vana, preko svojih proksija u Crnoj Gori, žele opstruirati evropski put Crne Gore. To se radi putem prokacija poput podizanja spomenika velikosrpskim zločincima iz Drugog svjetskog rata,

Satler: Izgradnja kolektora je pitanje od nacionalnog interesa

Šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler ponovio je, tokom sastanka POSP-a, da je izgradnja postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice „pitanje od nacionalnog interesa“. - Taj projekat ima jako veliku podršku EU. Donedavno je to bio naš najveći grant, na to smo usmjerili novac poreskih obveznika EU, pa je odgovornost i na evropskim i na crnogorskim građanima da se taj novac ne upropasti – rekao je Satler, te zaključio kako EU u Crnoj Gori želi da vidi više jedinstva i manje polarizacije.

značke sa brodom „Jadran“ i puštanje probnih balona da će se ukloniti ploča u Morinju –kazao je Sokol.

U tom kontekstu je i njegova koleginica Sunčana Glavak poručila kako politika ne može sjedjeti na dvije stolice i „sa jedne strane gledati na bankomat EU, a sa druge u Srbiju i Rusiju“.

- Crna Gora se mora odrediti – naglasila je Glavak i dodala da Crnoj Gori želi puno uspjeha i da ne postane „povratnik ideologijama koje gledaju u prošlost“.

Stalni izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je kako ga brinu podjele i politički stavovi, jer koče pristupni proces.

- Bez Ustavnog suda nijedna država ne može da funkcioniše – rekao je Šarec, uz poruku da Crna Gora mora ostati građanska i država koja se teme-

lji na antifašističkim vrijednostima.

- Mene najviše iritira i brine to što je opet važno koje si nacionalnosti. To je zabrinjavajući i o tome u buduće treba voditi računa. Budućnost Crne Gore u jedinstvu i ljubavi prema svojoj zemlji, jer je Crna Gora majka svih – poručio je Šarec. Poslanik EP Tajs Rojten smatra da evropski i crnogorski poslanici sebi treba da postave isto pitanja.

- Šta ćemo mi reći našoj djeci i našim unucima kada nas budu pitali šta smo mi uradili kada smo imali šansu. Treba sebi da postavimo pitanje je li bilo vrijedno da ugrozimo budućnost ove zemlje i cijelog kontinenta kada smo imali priliku da ga učinimo jačim. Je li bilo vrijedno da sve to ugrozimo u korist nekog kratkoročnog političkog uspjeha. Je li vrijedno riziko-

vati budućnost zemlje i bolje Evrope zarad uspjeha na nekim izborima. I u Evropi i ovdje ima dovoljno ljudi koji žele da ni vi, ni Evropa ne uspiju. Zato mi treba zajedno jače da radimo i da se fokusiramo na krajnji cilj, jer će oni pokušati da podriju podršku ovoj zemlji – naglasio je Rojten. U drugom dijelu rasprave, koja se ticala vladavine prava, poslanica Demokrata Anđela Vojinović je, govoreći o vetingu, istakla kako oni koji osporavaju taj proces zapravo brane kriminalne mreže u bezbjednosnom sektoru. Njena koleginica iz EP, poslanica Glavak je, nadovezujući se na to, poručila da Crnoj Gori nedostaje procesuiranje krupnih riba i da je crnogorsko pravosuđe zarobljeno. Da je vladavina prava ključni dio EU agende naglasio je i Sokol, ali i primijetio da je došlo do usporavanja napretka na tom polju u Crnoj Gori i da kriminal i dalje postoji u mnogim segmentima društva i među različitim političkim opcijama. Sokol je ocijenio i da je najveći problem imenovanje sudija Ustavnog suda, te upozorio da je taj sud na rubu funkcionisanja. Poslanike vladajuće većine je zato pozvao da se pitanjem imenovanja sudija US ozbiljno pozabave. U uvodnim izlaganjima zasijedanja POSP-a, poslanicima dva parlamenta obratili su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Madić, dvojica kopredsjedavajućih POSP-om Dejan Đurović i Tomas Vajc, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ambasadorka Danske Pernil Daler Kardel i šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler Na zasijedanju je usvojen i zapisnik sa prethodnog sastanka POSP-a, održanog u Strazburu. Đ.Ć.

PODGORICA – Istorijski revizionizam više nije samo rijetka pojava u crnogorskom društvu. On ovih dana sve više postaje „tražena ideologija“, kojoj tek poneko pokušava da stane na put. Nakon i dalje neriješenog slučaja postavljanja, uklanjanja i sklanjanja u vjerski objekat spomenika osuđenom ratnom zločincu i vođi četnika u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, sala Skupštine opštine Pljevlja u subotu uveče širom će otvoriti vrata za promociju knjige o Dragoljubu Draži Mihailoviću i njegovim najbližim saradnicima.

Predstavljanje naslova „Vitezovi Karađorđeve zvezde JVuO 1941–1945“ organizuje Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, inače jedan od izdavača spornog djela koje je već imalo više predstavljanja u Srbiji i Republici Srpskoj. Na čelu ovog (zvanično) nevladinog udruženja je Novica Stanić, sada predsjednik lokalnog Pokreta za Pljevlja, a nekadašnji poslanik i visoki funkcioner Narodne stranke, zatim Srpske narodne stranke, te Nove srpske demokratije. Knjigu potpisuju Dejan Đerić i Zoran Nedeljković koji su se i ranije bavili istom tematikom, dok su autori recenzija general-pukovnik Milosav Simović i renomirani pjesnik i akademik Matija Bećković, poznat po negiranju crnogorske nacije. O sadržaju dovoljno govori činjenica da se na naslovnoj strani nalaze fotografije najpoznatijih četničkih komandanta, čije biografije obiluju najstrašnijim zločinima počinjenim upravo u periodu na koje se fokusiraju autori knjige. Uz kralja Petra Karađorđevića, tu su, očekivano, Mihailović i Đurišić, kao i drugi najpoznatiji članovi četničkog pokreta Momčilo Đujić, Petar Baćović, Zaharije Ostojić, Dobroslav Jevđević i Nikola Kalabić U trenutku kada se u pojedinim državama nastalim nakon raspada Jugoslavije gubi granica između pobjednika i gubitnika, zločinaca i žrtava, istorijski revizionizam Drugog svjetskog rata „uzima maha“ tamo gdje se istorija i dalje „čita“ isključivo kao nacionalno štivo.

U Crnoj Gori, koja je stoljećima na vjetrometini različitih uticaja uspjela da ostane svoja, te granice su se izbrisale baš onda k ada je naša država konačno trebalo da pokaže „evropsko lice“. Za Danila Kalezića, politič-

Milatović i Kovačević sa skulpturom Ljuba Čupića

Sa zasijedanja POSP-a

ponovo u centru pažnje, Pljevlja postala ključni centar revizionizma u Crnoj Gori

Promovišu knjigu o Draži, Đurišiću, Kalabiću....

kog analitičara i saradnika na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, promocije knjiga poput ove u Pljevljima nijesu iznenađenje.

- Radi se o nastavku onoga što se već normalizuje kroz djelovanje partija vlasti na svim nivoima. Sa onoga što je bio klasični revizionizam, sada se prešlo u fazu normalizacije revidiranih stavova – rekao je on za Pobjedu.

Kako je precizirao, to više nijesu stvari koje svakodnevno ponavljaju, već „pokušavaju da reinterpretiraju istoriju na način koji njima odgovara“.

- Sramotno je da je jedna opština – i politička zajednica uopšte - pristala na to. Ali, to je „nova crnogorska normalnost“. Mi, kao građanska zajednica i ljudi koji kritično promišljaju dešavanja u Crnoj Gori, treba da nađemo način da se tome odupremo. Jer, ovo je već sada postalo politički mejnstrim – naveo je on.

No, Kalezić smatra da niko više nije začuđen takvim razvojem događaja.

- No, frapantna je brzina kojom su nametnuli novo očitavanje i interpretacija naše prošlosti – rekao je on. Prema njegovim riječima, dva ključna faktora su ubrzala usvajanje ovakvih narativa.

- Generalno, postoji jedna vrsta neobrazovanosti koja vlada na svim nivoima u srpskom društvu. S druge strane, postoji i loša namjera ljudi koji nose taj projekat, jer oni vrlo dobro znaju šta rade. Oni nijesu zavedeni, to im nije nametnuto, već vrlo dobro znaju šta je cilj. A to je da se Crnoj Gori oduzmu karakteristike države. To će uraditi tako što će joj izmijeniti prošlost. Jer, revidiranje prošlosti je cilj kojem su oni temeljno i aktivno posvećeni još otkad je Crna Gora vratila nezavisnost, 2006. godine – zaključio je sagovornik našeg lista.

POGREŠNA KNJIGA

Prema svjedočenju dvojice autora, knjiga „Vitezovi Karađorđeve zvezde JVuO 1941–1945“ nastajala je od 1990. godine, kada je Nedeljković počeo da prikuplja svjedočanstva učesnika i potomaka pripadnika četničkog pokreta, dok se Đerić tome pridružio prije desetak godina. Kako su precizirali tokom proteklih promocija, građu su dobili iz privatnih arhiva uz pomoć mreže saradnika iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. No, na kraju su se u njihovom djelu našli i djelovi arhivske građe iz Vojnog arhiva u Beogradu, kao arhiva Jugoslavije, Srbije, grada Beograda i drugih državnih institucija. Imenovali su oko 1.100 nosilaca „Karađorđeve zvezde“ iz Drugog svjetskog rata, ali ni jedan od odlikovanih nije fizički dobio taj orden. Prema riječima bivšeg direktora Vojnog arhiva i autora pr edgovora, Dragana Krsmanovića, knjiga počiva na „najčvršćim izvorima“ i predstavlja „do sada najobimniju i najsveobuhvatniju monografiju o JVuO“. S obzirom na to odakle su podaci stizali, ne treba sumnjati da su pouzdani, ali se postavlja pitanje na koji način i s kojim ciljem su oni interpretirani kako bi dobili finalni oblik.

U eri izuzetno brzog tehnološkog napretka, sve je više izazova s kojima se sreće istoriografija i oni koji je proučavaju. Konkretno, ako želite da saznate više o četnicima i njihovim (zlo) djelima tokom Drugog svjetskog rata koristeći vještačku inteligenciju (AI), možete naići na prilično

Djelo je već predstavljeno na više promocija, a promocija u Pljevljima biće prva i, nadamo se, jedina u Crnoj Gori.

ODABRANI ZLOČINCI

Draža Mihailović nerijetko se naziva vrhovnim komandantom Jugoslovenske vojske u otadžbini tokom cijelog Drugog svjetskog rata. Činjenica je, pak, da je ta vojska prestala i zvanično da postoji kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije, 17. aprila 1941. godine. Mihailović je odgovoran za brojne zločine četničkih jedinica, uključujući etnička čišćenja muslimanskog i hrvatskog stanovništva u Sandžaku, istočnoj Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Lici, što je planirano u „Instrukcijama“ koje je sljedbenicima dao u decembru 1941. godine. Osuđen je i za saradnju s Italijanima, a kasnije i Njemcima.

Pavle Đurišić, komandant četnika u Crnoj Gori, poznat je po stravičnim masakrima nad muslimanima u BiH i Crnoj Gori tokom 1943. godine, u što se ubrajaju pokolji u Pljevljima, Čajniču, Foči i Bijelom Polju. Njegove jedinice ubile su

desetine hiljada civila, uključujući žene i djecu, a o „čišćenju“ sjevera Crne Gore otvoreno je pisao Mihailoviću. Momčilo Đujić bio je komandant Dinarske četničke divizije. Odgovoran je za masovne zločine nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom u Lici, sjevernoj Dalmaciji i zapadnoj BiH, gdje su njegove jedinice palile sela, ubijale civile i protjerivale nesrpsko stanovništvo. Istovremeno je sarađivao sa Italijanima u borbi protiv partizana.

Petar Baćović, komandant Hercegovačkog korpusa, izvršio je masovne zločine protiv muslimana i Hrvata u Hercegovini i istočnoj Bosni paljenjem sela i masakrima civila, često u sadejstvu sa Italijanima.

Zaharije Ostojić, četnički komandant i Mihailovićev pomoćnik za Bosnu i Sandžak, bio je ključni čovjek za sprovođenje genocida nad muslimanskim stanovništvom u Foči, Goraždu i Višegradu na istoku BiH, a njegov potpis nalazi se i na naređenjima za etničko čišćenje od nesrpskog stanovništva.

„redovima“ AI

različite stavove. Tako Gemini kojeg koristi Google navodi da je riječ o „kompleksnim i još uvijek kontroverznim istorijskim narativima“, koji se ne mogu dovesti u istu ravan sa, recimo, Adolfom Hitlerom ili Benitom Musolinijem - Razlika je u stepenu istorij-

ske utvrđenosti i konsenzusa o ulozi i djelima neke ličnosti. Za globalno priznate zločince čija je odgovornost nesporna i dokumentovana, pružiću informacije. Za druge slučajeve, gdje postoji velika polemika i odsustvo univerzalnog konsenzusa, biću neutralniji i preporučiti dalje istraživanje iz vjero-

knjige

Dobroslav Jevđević, komandant četnika u istočnoj BiH, blisko je sarađivao s Italijanima kroz zajedničke operacije protiv partizana. Odgovoran je i deportacije i etnička čišćenja kroz masovne pokolje muslimanskog stanovništva u istočnoj BiH. Nikola Kalabić, komandant Gorske garde Mihailovića, bio je poznat po brutalnosti jer je palio cijela sela i ubijao civile. Njegova jedinica učestvovala je u represijama partizanskih porodica širom Srbije.

PLJEVALJSKI DOMAĆINI

Promocija sporne knjige u Pljevljima stiže samo pet dana nakon što je predsjednik te opštine, Dario Vraneš priredio Svečanu akademiju povodom Dana srpskog jedinstva, gdje je održao vatreni govor poručujući kako je „Brisel blizu, ali su Beograd, Banjaluka, Prizren i Knin još bliži“. Naglasio je da „Srbi žele evropske vrijednosti, ali ne po cijenu gubitka identiteta“, dodajući da „više vjeruju u dobre namjere Milorada Dodika nego u namjere Ursule fon der Lajen“. Kako je dodao, „srpski narod i danas živi u više država“, ali se ne smije dozvoliti „da ga neprijatelji razjedine“.

- Ako se okupljaju ljudi iz Foče, Kosovske Mitrovice ili Kikinde, to nije međunarodni, već jednonarodni skup - kazao je on i dodao da „srpsku trobojku treba da nose svi Srbi“. Vraneš je dalje poručio kako

dostojnih izvora – precizira ovaj AI model. S druge strane, ChatGPT očigledno nema problem s tumačenjem uloge četničkog pokreta između 1941. i 1945. godine. - Ovo su najistaknutiji komandanti koji su bili odlikovani „Karađorđevom zvezdom“, a svi su povezani sa ratnim zločinima i genocidnim akcijama nad civi-

lima tokom Drugog svjetskog rata – navodi ovaj AI model, te dokumentovano navodi zlodjela zbog koji su oni preživjeli i osuđeni. Očigledno, istorijskog revizionizma nijesu pošteđene ni najveće baze podataka iz kojih se sve češće i sve više crpe informacije koje se tiču svih segmenata društvenog života na globalnom nivou.

„Srbi moraju biti ravnopravni u Crnoj Gori poslije decenija diskriminacije“, te da je „opstanak nacije kroz istoriju bio moguć samo jedinstvom“. Govor je zaokružio čestitkama „svem srpskom narodu“, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, kao i Dodiku, prvom čovjeku Republike Srpske čija je pozicija trenutno u sjenci pravosnažne sudske presude da se ne može baviti politikom zbog brojnih zloupotreba položaja. Predsjednik opštine Pljevlja završio je besjedu porukom: „Dogodine u Prizrenu“. Među zvanicama ovog događaja bili su i vladika Srpske pravoslavne crkve Atanasije, te predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća i nekadašnji poslanik Momčilo Vuksanović Podsjećamo, Vraneš naklonost Vučiću i Srbiji iznosi ne samo u Crnoj Gori, već i van nje. Jedan je od predsjednika crnogorskih opština koji je često i rado viđeni gost u Beogradu. Redovan je na svim okupljanjima na kojima učestvuju regionalni političari zagovornici „srpskog sveta“ i sljedbenici čuvenog kontroverznog Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti. Izostanak bilo kakve reakcije države u slučaju postupanja Vraneša, kao i organizacije promocije knjige o ratnim zločincima mjesec i po nakon što su Berane i njegova okolna sela posljednji put bila destinacija volšebnih pojavljivanja i nestajanja spornog spomenika ozloglašenom četničkom vođi Pavlu Đurišiću, ne dovodi u pitanje postupanje nadležnih institucija. Sada je očigledno da će reagovati samo na pritisak javnosti i samo za one slučajeve kada se ne mogu „izvući“ na bilo koji drugi način. Zato će kip Đurišića u konaku zakonom zaštićenog crnogorskog kulturnog dobra, Manastira Đurđevi Stupovi, i dalje biti pravi primjer što je sve dozvoljeno u ovoj državi –bez obzira i na Ustav, i na sve zakone. Kristina JERKOV

Naslovnica

„Vitezovi Karađorđeve zvezde JVuO 1941–1945“

Danilo Kalezić

Kabinet predsjednika Crne Gore podsjetio vladajuću većinu da je Centralna banka nezavisna institucija

Guvernerka ima suvereno pravo

da predlaže viceguvernere

Guvernerka Irena Radović je nedavno odgovarajući na pitanja poslanika kazala da je i sama bila iznenađena kada njeni prijedlozi da za viceguvernere budu izabrani Gordana Kalezić i Milan Remiković nijesu dobili podršku parlamentarne većine na sjednici parlamenta

PODGORICA - Uprkos rezultatima koje je Centralna banka Crne Gore (CBCG) postigla u borbi protiv pranja novca u bankarskom sektoru i ulasku države u Jedinstveno evropsko platno područje, rad guvernerke Irene Radović je doveden u pitanje postupcima vladajuće većine, imajući u vidu da poslanici nijesu podržali njene prijedloge za izbor viceguvernera koje je Skupštini uputila prije godinu – ukazali su iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Podsjećanje da je CBCG, kao i Ustavni sud, nezavisna institucija te da upravo iz tog razloga Ustav predviđa da predsjednik države predlaže guvernera, kako bi se ta institucija zaštitila od političke trgovine i pritisaka.

Tako i, kako dodaju iz kabineta, i guvernerka ima suvereno pravo da predlaže viceguvernere na osnovu stručnosti i profesionalnih kvalifikacija, a ne političke podobnosti. Dodaju da takvo ponašanje parlamentarne većine ozbiljno

ugrožava kredibilitet ove institucije te otvara prostor za političke pritiske i prijeti da oslabi evropsku perspektivu Crne Gore. - Parlament mora obezbijediti transparentan izbor članova Savjeta Centralne banke, uključujući viceguvernere, na osnovu stručnih kompetencija i u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci. Upozoravamo i da jedinoj viceguvernerki koja je u punom mandatu, on ističe u decembru ove godine, što dodatno povećava institucionalnu neizvjesnost – saopšteno je iz Kabineta Milatovića. Ukazuju i da je Milatović, prilikom predlaganja Radović za guvernerku, kao jedini uslov postavio da brani nezavisnost CBCG i ne dozvoli bilo kakvo političko uplitanje. To obećanje je, kako navode iz Kabineta, Radović do sada u potpunosti ispunila. Kabinet predsjednika Crne Gore podsjeća da nezavisne i profesionalne institucije predstavljaju jedini garant razvoja, stabilnosti i evropske budućnosti države. Zbog toga se očekuje od svih nadležnih da

se, u okviru ustavnih i zakonskih obaveza, uzdrže od političkog uplitanja i omoguće da se odluke donose na osnovu stručnih kriterijuma i u interesu građana Crne Gore. Radović je nedavno pred skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet prezentovala izvještaje o radu CBCG, od kojih je odbor dao zeleno svijetlo samo za njen izvještaj za 2024, dok prethodna dva nijesu dobila podršku za period kada je na njenom mjestu bio Radoje Žugić. Radović je tada odgovarajući na pitanja poslanika kazala da je i sama bila iznenađena kada njeni prijedlozi da za viceguvernere budu izabrani Gordana Kalezić i Milan Remiković nijesu dobili podršku parlamentarne većine. Tada je najavila da će ponovo inicirati razgovore sa svim šefovima poslaničkih klubova kako bi bili sigurni da će se realizovati preporuke Evropske komisije, imajući u vidu da je kompletiranje Savjeta CBCG i izbor viceguvernera nužno za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU. - Ako kažete ne kandidatima koji su donijeli ključne reforme i koji su ključni za isporučivanje rezultata za sprečavanje pranja novca, kontrole i licenciranje banaka, onda možemo da rizikujemo da pošaljemo vrlo lošu poruku EK – kazala je Radović.

Na sjednici Skupštine u maju kada su na dnevnom redu bili ovi prijedlozi, za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo udržano. Za Remikovića je bilo nešto manje glasova, njih 15, dok je udržano bilo 28 poslanika.

Izabran novi predsjednik UO Udruženja banaka Crne Gore

M. LEKOVIĆ

Kamaraši naslijedio Lukića

PODGORICA - Tamaš Kamaraši, predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke, izabran je juče za predsjednika Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore. Na ovoj poziciji naslijedio je Aleksu Lukića, predsjednika Upravnog odbora Erste banke. Udruženje banaka Crne Gore je nevladino i neprofitno udruženje koje okuplja sve banke sa licencom Centralne banke Crne Gore. Njegova misija je unapređenje bankarskog poslovanja, usklađivanje prakse sa evropskim standardima, zastupanje zajedničkih interesa članica pred regulatornim i državnim organima, kao i njegovanje dobrih poslovnih običaja i etike.

Tamaš Kamaraši

- Velika mi je čast što sam izabran za predsjednika Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore. Naš zajednički cilj je da nastavimo da jačamo povjerenje u bankarski sektor, unapređujemo standarde i doprinosimo stabilnosti i razvo-

Prošle godine ostvareno najmanje uvećanje BDP-a

Kostić: Crnogorska ima potrebu za znatno stopama ekonomskog

ju crnogorske ekonomije. Vjerujem da ćemo kroz saradnju i razmjenu znanja ostvariti značajne rezultate - poručio je Kamaraši nakon izbora. On se posebno zahvalio Aleksu Lukiću na predanom radu i doprinosu u prethodnom mandatu.

Tamaš Kamaraši, već četvrtu godinu predvodi Upravni odbor CKB-a, najveće banke na crnogorskom tržištu. Magistar je ekonomije, diplomirao na Peštanskom univerzitetu u Mađarskoj. Posjeduje bogato iskustvo u bankarskom sektoru, koje je sticao na rukovodećim pozicijama u Mađarskoj i Rusiji. Pored mađarskog jezika, tečno govori crnogorski, engleski i ruski jezik. R. E.

Ukoliko se stopa ekonomskog rasta iz 2024. godine stavi u odnos sa prethodnim godinama, na primjer sa 2023, vidimo da se taj rast gotovo prepolovio i sa stope rasta od 6,3 odsto pao na 3,2 odsto. Dakle, riječ je o ozbiljnom i drastičnom padu, a sva je prilika da se ne radi o trenutnom padu, već da će se pad i nastaviti i u ovoj godini imajući u vidu podatke o ekonomskom rastu za prvi i drugi kvartal tekuće godine, naveo je predsjednik CUP-a i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić

PODGORICA - U prošloj godini ostvaren je najmanji rast crnogorske ekonomije od 2016. godine (izuzev 2020. godine kada je započeta pandemija kovid 19), a došlo je i do značajnog pada u odnosu na 2023. godinu. Monstat je u srijedu objavio da je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu iznosila 3,2 odsto. Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić ocijenio je, u izjavi za Pobjedu, da je riječ je o ozbiljnom i drastičnom padu u odnosu na 2023. godinu, te da Crna Gora ima potrebu za znatno većim stopama ekonomskog rasta.

- Ako posmatramo stopu ekonomskog rasta, odnosno rast BDP-a u prošloj godini izolovano (samu za sebe) onda ta stopa od 3,2 odsto ne djeluje loše - naprotiv, pogotovu ako se imaju u vidu prosječne stope rasta u EU koje se kreću iz-

među jedan do dva odsto. To je, dakle, još uvijek vrlo dinamična stopa rasta. Međutim, ukoliko se stopa ekonomskog rasta iz 2024. godine stavi u odnos sa prethodnim godinama, na primjer sa 2023, vidimo da se taj rast gotovo prepolovio i sa stope rasta od 6,3 odsto spao na 3,2 odsto. Dakle, riječ je o ozbiljnom i drastičnom padu, a sva je prilika da se ne radi o trenutnom padu, već da će se pad nastaviti i u ovoj godini (sa svim posljedicama koje takav trend nosi) imajući u vidu podatke o ekonomskom rastu za prvi i drugi kvartal tekuće godine – kazao je Kostić Pobjedi.

VJEŠTAČKI RAST

On smatra da se dešava ono što je nužno i što je očekivano ,,a to je da vještački podstican plamen ekonomskog rastapotpirivan rastućom ličnom potrošnjom zasnovanom na povećanim dohocima (programi Evopa sad 1 i 2) mimo rasta produktivnosti - jenjava, te da takav obrazac ima ozbilj-

na ograničenja na koja je više puta ukazivano, ali koja su bila bez odjeka“.

- Sada je već izvjesno da ozbiljna ograničenja takvog pristupa postaju vidljiva i da se manifestuju u vidu ekonomskog usporavanja, visoke inflacije, pada životnog standarda, rasta uvoza…I to što rast malaksava i gubi na snazi, a inflacija uzima maha i još nije najgora posljedica. Dugoročno, gora stvar od toga je da strada opšte stanje ekonomije koje se mijenja na gore, što će reći, da ekonomija gubi snagu i da je još više umanjila ionako skromne performanse za stabilnim i održivim rastom, odnosno za neophodnim strukturnim promjenama – rekao je Kostić. On je naveo da je ekonomski rast jedna od najvažnijih svari u svakoj ekonomiji. - Međutim, ekonomski rast sam za sebe ne predstavlja mnogo jer BDP raste i kad raste proizvodnja mrtvačkih sanduka. Ukoliko rast nije održiv

Zgrada u kojoj je kabinet predsjednika Crne Gore

u posljednjih nekoliko godina

ekonomija znatno većim ekonomskog rasta

i nije praćen adekvatnim sistemom distribucije, odnosno raspodjele i ako se dobrobiti rasta ravnomjerno ne raspoređuju na njegove građane, onda od takvog rasta nema mnogo vajde – upozorio je Kostić i dodao da u tom slučaju standard najvećeg broja građana ne raste i oni od takvog rasta nemaju koristi.

- Ključno je, dakle, da za dugoročnu održivost rast počiva na rastu produktivnosti. Samo na taj način rast može da znači prosperitet i dobrobit za građane – poručio je Kostić.

EvRoPSki PRoSjEk

On ističe da crnogorska ekonomija ima potrebu za znatno većim stopama ekonomskog rasta, ukoliko želi da u što kraćem roku dostigne razvijene zemlje zapadne Evrope.

- Stopa rasta od šest odsto bi, na primjer, značila da bi sadašnji BDP udvostručili za 12 godina (tada bi dohodak po glavi stanovnika bio oko oko 25.000 eura, primjera radi, prosječan BDP u EU je nešto preko 44.000 eura). Bili bi, dakle, za 12 godina na polovini prosječnog dohotka u EU, a pri stopi od 3,2 odsto BDP bi udvostručili tek za 22,5 godina, odnosno tek bi tada bili na polovini prosjeka EU. Iz ovoga je jasno kakve stope ekonomskog rasta trebaju Crnoj Gori i od kolikog je značaja za nas, njene građane da se vodi odgovorna ekonomska politika koja bi rezultirala stabilnim dinamičnim stopama ekonomskog rasta. To je, po mom sudu, najveća dobrobit za građane – saopštio je Kostić.

On je naveo što je potrebno uraditi da stope rasta BDP-a

Komisija za koncesije negativno odgovorila na zahtjev jednog od ponuđača na tenderu za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma

Odbijen prijedlog CAAP-a da se obustavi dalji tok tendera

PODGORICA - Vladina komisija za koncesije

odbila je prijedlog luksemburško-američke kompanije Corporación

budu veće i da se ubrza ekonomski rast.

- Neophodno je funkcionalno društvo kao preduslov (nažalost mi smo od suštinskih vrijednosti napravili floskule: vladavina prava, funkcionalne institucije, demokratsko a ne političko društvo); strategija dugoročnog razvoja sa planom usklađenosti regionalnog razvoja zemlje; jasna industrijska politika (prerađivačka industrija, poljoprivreda, energetika, turizam, IT sektor, AI…) kao posljedica strategije razvoja. Investicije u infrastrukturu (putnu, energetiku, ICT), obrazovanje, zdravstvo; podrška istraživanjima, start-apovima, inovacijama. Uspostavljanje partnerstava između obrazovnih, istraživačkih institucija i državnih organa, restrukturiranje državne uprave i još mnogo toga – kazao je Kostić. Prema podacima Monstata, BDP za prošlu godinu je iznosio 7,65 milijardi eura, dok je 2023. bio 7,07 milijardi eura. - U apsolutnom iznosu, u prošloj godini stvoreno je 383,9 miliona eura više dodane vrijednosti u odnosu na 2023. godinu - rekla je u srijedu vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora Sektora za makroekonomske statistike, nacionalne račune i cijene Branka Šušić-Radovanović na konferenciji za novinare. BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio je 12.260 eura, dok je 2023. godine bio 11.340 eura.

Preliminarni podaci Monstata pokazuju da je BDP Crne Gore porastao u drugom kvartalu ove godine 3,5 odsto. Monstat je sproveo veliku (benčmark) reviziju BDP-a za period 2006–2023. godine, u skladu sa harmonizovanom evropskom politikom revizije (HERP).

Velika revizija i usklađivanje obračuna BDP-a sa Evropskim sistemom nacionalnih računa, rezultat je novih izvora podataka, metodoloških unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potrošnje prema namjeni COICOP 2018.

- Na osnovu novih i unaprijeđenih izvora podataka, nominalni BDP za 2023. godinu, kao referentnu (benčmark) godinu, povećan je 1,5 odsto, dok je za period 2006–2022. u prosjeku smanjen 0,6 odsto - rekla je Šušić-Radovanović.

Realna stopa rasta za 2023. godinu revidirana je sa 6,3 odsto na 6,5 odsto. S. PoPoviĆ

América Airports (CAAP) da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome, saopšteno je Televiziji Vijesti iz tog tijela Vlade.

Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi, koju su najavili.

Vladina komisija za koncesije je, međutim, ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter, prenosi portal Vijesti.

Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku. Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku. Komisija za koncesije je nedav-

no usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.

Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.

U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.

U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravi-

Građanski pokret URA najavio

la tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.

Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.

U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.

U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.

Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.

To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka

transparentnosti i pravne nesigurnosti.

U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru. Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU. S.P.

PODGORICA - Građanski pokret URA predložiće zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj, saopštio je šef poslaničkog kluba te partije Miloš Konatar - Građanski pokret URA će na jesenjem zasijedanju Skupštine predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u preduzećima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnosi-

ti na sve bivše zaposlene bez izuzetaka - naveo je Konatar u saopštenju.

Konatar je kazao da će URA ispuniti obećanje dato bivšim zaposlenima u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj i predložiti zakon kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.

- Dakle, osim metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora neka-

dašnjih državnih preduzećaporučio je Konatar.

On je pozvao i sve bivše radnike nekadašnjih državnih preduzeća da budu slobodni da pošalju poslaničkom klubu Građanskog pokreta URA sugestije koje bi trebalo uvrstiti u novi zakon, kako bi u krajnjem imali što kvalitetnije i sveobuhvatnije zakonsko rješenje. Konatar je dodao da će u narednom periodu poslanički klub URA održati i sastanke sa svim zainteresovanim građanima.

- Kao dio vlasti 2021. godine, URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji. Sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - zaključio je Konatar. R. E.

Aerodrom Podgorica

Grafika Monstata

Medicinske sestre i tehničari Kliničkog centra najavili da neće odustati od protesta, upozorili ministra Šimuna na „rumunski scenario“

Vladi dali rok

PODGORICA - Medicinske

sestre i tehničari Kliničkog centra nakon protesta u julu, juče su ponovo bili na ulici jer njihovi zahtjevi nijesu ispunjeni. Riječ je o povećanju plata za 15 odsto u odnosu na zarade njihovih kolega u drugim zdravstvenim ustanovama.

Oni poručuju da to povećanje nije privilegija, već priznanje za njihov rad, te da će, ukoliko im se zahtjevi ne ispune, za petnaest dana protestvovati ispred Vlade. Medicinski tehničar Kliničkog centra Mobi Kljajić kazao je da medicinske sestre i tehničari nose najveći dio odgovornosti u zdravstvenom sistemu, dodajući da su oni jedini koji pružaju usluge na tercijalnom nivou, ali i na sekundarnom nivou u više opština u Crnoj Gori.

- Skoro 70 odsto svih zdravstvenih usluga obavlja se upravo kod nas u Kliničkom, i zato smo preopterećeni. Suočavamo se sa hroničnim nedostatkom kadra, izgaramo na poslu i preuzimamo veliki dio odgovornosti - kazao je Kljajić.

NEMA NOVOG KADRA, STARI ODLAZE

On je ukazao na veliki problem s kojim se suočavajuodlazak mnogih kolega koji, zbog većih plata, napuštaju javne ustanove i odlaze u privatne, gdje im je gotovo duplo veća zarada nego u Kliničkom.

- Drugi problem je što se na veliki broj konkursa koji se raspisuju u Kliničkom gotovo niko i ne javlja. Najmanje plate u javnom sektoru imaju zdravstveni radnici, a posljednja promjena koeficijenta desila

se u decembru 2021. godine i od tada kao da smo zaboravljeni. Imamo koleginice sa više od 20 godina radnog staža koje jedva primaju nešto više od 700 eura plate - istakao je tehničar.

Zato traže povećanje od 15 odsto za sestre i tehničare Kliničkog, što smatraju priznanjem za svoj rad.

- U maju smo uputili zahtjev sa 1.300 potpisa ministru Šimunu za povećanje zarada, no do današnjeg dana nijesmo dobili odgovor. Do sada se nije javio, zato ga pozivamo da nas pozove na dijalog zbog opšteg dobra svih nas - naglasio je on. Takođe je pozvao i sindikate da se priključe protestima, a ne, kako je dodao, da samo uzimaju novac od članarine.

RUMUNSKI SCENARIO

Medicinska sestra Kliničkog centra Dragana Beratović navela je da zbog obimnosti posla i odgovornosti očekuje povećanje plate.

- U julu smo tražili pomoć države, poslanika, Vlade, kao i našeg ministra Šimuna, no jedini ministar koji nas nije udostojio ni poziva ni razgovora bio je Šimun. Iako je ranije radio kod nas i planira se vratiti kad više ne bude ministar, ignoriše nas. Zato smo u njega izgubili povjerenje - naglasila je medicinska sestra. Ona se osvrnula na problem kupovine stanova, ističući da se osjećaju marginalizovano jer ne mogu sebi priuštiti stan od svojih primanja, kao da država ne cijeni njihov rad.

- Mi smo zanemarili svoj status, a sada tražimo posebne koeficijente koji bi se uveli u Granski ugovor i zakonski

Pobjeda u junu objavila nagrađivanu knjigu Radojice Raša Crnoj Gori“ u kojoj su navedena detaljna istraživanja o

Kada politika kroji istoriju: Depedogen a ne Nemanjin

regulisali dodatak od 15 odsto. Mora se shvatiti odgovornost našeg posla - poručila je Beratović.

Što se tiče ministra Šimuna, ona je upozorila na moguć „rumunski scenario“, kada su zdravstveni radnici masovno napuštali Rumuniju i odlazili u zemlje zapadne Evrope da bi njihov rad tamo bio adekvatno plaćen. Tada je Rumunija morala četiri puta povećati plate da bi ih vratila u zdravstveni sistem.

- Možda i mi, kao „mašinovođe“, moramo prekinuti posao, ali što bi se tada desilo sa zdravstvom i razmišlja li o tome naš ministar? - upitala je Beratović.

Ona je kazala da je red da i ljekari Kliničkog budu bolje plaćeni, jer sve ipak završi kod njih.

- Rad u Kliničkom mora biti poznat i po dobrim platama, a ne da nas prepoznaju samo kao socijalu. Zato pozivamo Vladu i premijera da se uključe u ovaj proces, jer od ministra Šimuna nema vajde. Uputili smo mu tri dopisa, tri mejla, tri urgencije, i shvatili smo da mu nijesmo važni. Pozivamo ih sve da nam riješe zahtjeve jer ćemo početi svakodnevno protestovati i sljedeći put nećemo doći ovdje, već ispred Vlade - poručila je Beratović.

Ona je najavila novo okupljanje ispred Vlade Crne Gore za petnaest dana. Podsjetimo, prošli protest medicinskih sestara i tehničara održan je u julu ove godine, kada su takođe imali iste zahtjeve kao na jučerašnjem protestu.

H. JANKOVIĆ

PODGORICA - Objava

Turističke organizacije Podgorica, kojom se najavljuje putovanje kroz istorijski vremeplov Podgorice, juče je izazvala brojne polemike u javnosti, jer se među lokalitetima koji će se obilaziti 20. i 21. septembra nalazi i Tvrđava Ribnica iz osmanskog perioda iz 15. vijeka.

Taj naziv je u posljednje vrijeme dobio i jednu drugu dimenziju, jer su učestali pokušaji da se to utvrđenje pripiše dinastiji Nemanjića, iako je rodonačelnik te dinastije rođen oko 1113. godine, mnogo prije nego što je tvrđava izgrađena. Još šezdesetih godina prošlog vijeka dr Pavle Mijović je radio istraživanja na tom lokalitetu, koja su nedvosmisleno pokazala da su 1474. godine Turci Osmanlije, na ušću Ribnice u Moraču, počeli da grade tvrđavu, koja je građena tri do četiri godine.

Tu tvrđavu su Turci nazvali Depedogen, što bi moglo da se prevede kao - Onaj koji tuče sa brda - što je sasvim odgovarajući naziv za jednu tvrđavu. Istraživanja su pokazala da ispod temelja nema ostataka gradnje ranijih utvrđenja ili bilo kakvih objekata.

IZDAVAČKI PODUHVAT

I PRECIZNA ANALIZA O ovoj osmanskoj tvrđavi, koja se originalno nazivala Tvrđava Depedogen - osmanska fortifikacija na ušću Ribnice u Moraču, detaljno je pisao Radojica Rašo Pavićević u knjizi „Kale - tvrđave Osmanskog

carstva u Crnoj Gori“. Ovo kapitalno djelo, u izdanju Nove Pobjede i dobitnik nagrade za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici, rezultat je višegodišnjeg rada u arhivima Balkana i Istanbula, iscrpnih terenskih istraživanja i precizne analize teško dostupnih istorijskih izvora.

Autor je došao do podataka da Depedogen (poznata i kao Stara tvrđava Podgorice) predstavlja jednu od najznačajnijih osmanskih fortifikacija na prostoru današnje Crne Gore. Nalazila se na ušću Ribnice u Moraču, gdje je formirano jezgro savremenog grada Podgorice. Tvrđava je služila kao vojno-administrativni centar osmanske vlasti u ovom dijelu Sandžaka, a podignuta je na ostacima ranijih utvrđenja, što je bila česta praksa Osmanskog carstva radi brzog učvršćivanja kontrole nad osvojenim prostorima. Ipak, u zvaničnoj dokumentaciji države, ova tvrđava nije upisana kao Depedogen, već kao Tvrđava Ribnica, o čemu svjedoči i dokument - Rješenje o stavljanju pod zaštitu br. 310 od 23. 4. 1960. godine - čime je izbrisano originalno ime Depedogen, što je kasnije otvorilo vrata za brojne manipulacije.

INSISTIRANJE NA

ZABLUDAMA

Istoričar Vukota Vukotić je za Pobjedu kazao da se radi o upornom i konstantnom insistiranju na jednoj zabludi: - Vidimo da TO Podgorica ne

može ili ne smije da se odrekne Crkve Srbije, koja forsira narativ o tzv. Nemanjinom gradu. Pogrešno protumačeno žitije Svetog Simeona, od njegovih sinova, što je i dokazano uporednom analizom tekstova, iznjedrilo je tezu o Nemanjinom rođenju u Ribnici. Romantičarska istoriografija to je poistovjetila s Podgoricom. Međutim, to je potpuno pogrešno tumačenje. Još je jugoslovenska istoriografija razlučila da Ribnica ne može biti identična sa Podgoricom - rekao je on. On podsjeća da je u svojim istraživanjima dr Pavle Mijović dokazao da nema starijeg sloja od XV vijeka na ušću Ribnice u Moraču: - Zato je svako dalje insistiranje na ovom narativu „Nemanjinog rodnog grada“ štetno i opasno po društvo. Na taj način želi se, mimo ikakvih dokaza, nametnuti jedan iskrivljeni narativ kako bi se pokazalo da je neko jači od države i nauke - naglasio je Vukotić.

POLITIČKI UPLIVI U ISTORIJU

I pored istorijskih činjenica, političari koji pripadaju srpskom dijelu političkog spektra podgrijavaju narativ da je ovo važan stub i pokazatelj „srpstva“ i tradicije srpske dinastije Nemanjić u Crnoj Gori. U predizbornim kampanjama, tvrđava je često korišćena kao objekat iskazivanja takvih ambicija. Tako je 2023. godine održan Festival omladinske kulture „Nemanjin grad“. Festival je otvorila predsjednica Skupštine glavnog gra-

Raša Pavićevića „Kale - tvrđave Osmanskog carstva u tvrđavi nad Ribnicom, javnost i dalje vjeruje u mitove

kroji Depedogen

grad

da Podgorice Jelena Borovinić-Bojović, koja je u svom govoru vrlo direktno istakla sve ciljeve manifestacije, kao što su „njegovanje tradicije i nasljeđa naših predaka“. Takođe je „podsjetila“ da je Ribnica mjesto rođenja Stefana Nemanje, te diskretno najavila i spomenik rodonačelniku dinastije Nemanjića. Tokom predizbornih kampanja, poslanici nekadašnjeg Demokratskog fronta najavljivali su podizanje crkve na mjestu na kojem se nalazi tvrđava, u slavu Nemanjića.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je u prošlogodišnjoj čestitki povodom Dana Podgorice napisao da njena istorija - počev od čuvenog rimskog municipijuma Duklje, preko Ribnice koja je „iznjedrila“ Stefana Nemanju, rodonačelnika dinastije Nemanjića, i samim tim dugi niz, i dan-danas poznata kao Nemanjin grad - svjedoči o snazi i postojanosti njenih građana.

ZAMRŠENI TRAGOVI

Vezivanje Stefana Nemanje za Ribnicu, pa na kraju i za „Nemanjićevu tvrđavu“ ili obalu, potiče od činjenice da je Stefan Prvovenčani zapisao 1216. godine, u „Žitiju Stefana Nemanje“, da se rodio u Zeti, u mjestu zvanom Ribnica. Međutim, istorijski i arheološki izvori ne ukazuju na to da je tada na tom lokalitetu postojala neka tvrđava ili grad. Postoje i istorijski izvori koji navode da je rođen u Spužu. Prije nekoliko godina, rekao je Danilo Burzan za Pobjedu, SPC je kupila dvije kuće pored ostataka turske tvrđave na Ribnici i preuredila ih u „Duhovni centar Sveti Simeon Mirotočivi“, koji je potom postao istoimeni manastir, a tamošnja ulica Predgrad preimenovana je u Ulicu Nemanjića. - Tako se „piše“ nova istorija. Ispred toga manastira SPC je podigla spomenik Svetom Simeonu Mirotočivom, jednako bez zvaničnih odobrenja kao i sam manastir. Dakle, spomenik postoji, pa čudi da predsjednica Skupštine grada to ne zna. Prateći zbivanja potonjih godina, mogao bih povjerovati u nagovještaj dr Borovinić-Bojović da je „došlo vrijeme“ da se Podgorica „oduži“ Stefanu Nemanji - pa možda i svim drugim okupa-

torima Podgorice i Crne Gore. Ako su u utemeljivanju toga i drugih kultova ranije imali i pomoć „stare“ vlasti (a jesu!), onda im je to sada, nakon litijaške kontrarevolucije, mnogo lakše. Možda svetosavcima padne na pamet da krst postave i na neku podgoričku džamiju, kao što su i na Sahat-kulu - zaključio je Burzan. U maju ove godine, Islamska zajednica u Crnoj Gori izrazila je negodovanje zbog idejnog rješenja revitalizacije Tvrđave Ribnica u Staroj varoši. Uputili su dopis Glavnom gradu, koji je potpisao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Podgorica Džemo ef. Redžematović, a u njemu se izražava duboka zabrinutost zbog izostavljanja ključnih elemenata islamske i kulturne baštine sa ovog značajnog istorijskog lokaliteta. U dopisu su iznijeta tri jasna zahtjeva: ispravna identifikacija lokaliteta kao Depedogen, utemeljena na istorijskim i stručnim izvorima, dok ga je Glavni grad imenovao kao Tvrđavu Ribnica; uvrštavanje džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje revitalizacije, na osnovu postojećih kartografskih i arhivskih podataka i odobrenje za izvođenje arheoloških istraživanja, koja bi se sprovela u saradnji sa relevantnim institucijama i pod stručnim nadzorom.

Tvrđava Ribnica / Depedogen dobila je svoj prvi integrisani virtuelni model, koji je u maju predstavljen u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Digitalna rekonstrukcija, izrađena na osnovu arhiv-

Vlada naučila lekcije iz Berana, pa je ovog puta odluka o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu u Kolašinu prošla „glatko“

PODGORICA - Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.

Pobjedi je rečeno da nijesu svi ministri glasali o ovoj odluci, ali da ih je bilo dovoljno da se odluka usvoji. Prema našim saznanjima, ministri iz albanskih i bošnjačkih stranaka se uopšte nijesu izjašnjavali. Odluka je donijeta na elektronskoj sjednici, koja je organizovana odmah nakon redovne. Iz Vlade je saopšteno da je to učinjeno u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova. Tako je usvojena Informacija o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen-obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.

U Zakonu o spomen-obilježjima, u članu 9, definisano je kako se spomenici mogu podizati. Tako piše da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio.

O spomeniku Amfilohiju odlučeno bez izjašnjavanja svih ministara

skih podataka i arheoloških izvještaja, otkriva kako je monumentalna građevina nekada izgledala i postavlja temelje za njen budući konzervatorski preporod.

Islamska zajednica navodi da sadržaj objavljenog idejnog rješenja „pokazuje selektivnost u tumačenju kulturnih slojeva“ i „ignoriše postojanje džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom“, iako je njeno postojanje jasno dokumentovano u brojnim istorijskim, arhivskim i kartografskim izvorima.

- Još je ozbiljnije to što se ovakvim pristupom stvara utisak institucionalnog prećutkivanja čitavog jednog segmenta kulturno-vjerske baštine, i to na prostoru koji je bio simbol zajedničkog života i identiteta Podgorice - navodi se u dopisu. - Dodatno, autor idejnog rješenja se u jednom dijelu poziva na poznatu sliku iz Marubijeve kolekcije, a istovremeno izostavlja sadržaje koji su na toj slici jasno prikazani - džamiju i njenu munaru, koje su ucrtane i numerisane kao objekti 9 i 10 na zvaničnom planu tvrđave. Selektivni pristup u procesu revitalizacije nudi pogrešnu sliku i nije u cilju realnog predstavljanja nekadašnjeg stanja, pa se s pravom postavlja pitanje - s kojim ciljem se revitalizacija sprovodi? - ističe se u dopisu. Islamska zajednica podsjeća i da je u ranijem periodu podnosila zahtjev za izvođenje arheoloških istraživanja radi identifikacije temelja džamije i munare, ali taj zahtjev tada nije bio odobren.

J. MARTINOVIĆ

Kada je riječ o istaknutoj ličnosti, rok je znatno kraći - ne može se podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo.

U istom članu piše da se izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, spomen-obilježje za značajni događaj ili istaknutoj ličnosti može podići prije isteka roka iz stavova 1 i 2 ovog člana. Ovaj stav je Vlada juče iskoristila kako bi odobrila podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju.

Odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika. Ranije je data saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u Beranama. Prije tačno godinu dana, Pobjeda je pisala o izmijenjenim odlukama ministarke Tamare Vujović, koja je prvo odbila zahtjev Opštine Berane za podizanje spomenika Amfilohiju u Beranama, da bi ga nakon kritika Eparhije budimljansko-nikšićke odobrila. Nakon reakcije SPC, ministarka Tamara Vujović se izvinila Eparhiji i saopštila da je rješenje poništeno jer nije bilo zakonito, odnosno nije sadržalo prethodnu saglasnost Vlade. Podsjetimo, Eparhija budimljansko-nikšićka je objavila da spomen-obilježje blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju, koje je trebalo da bude podignuto na zahtjev Opštine Berane, nije dobilo „zeleno svjetlo“ Ministarstva kulture i medija, čije je rješenje o odbijanju „potpisala dr fizioterapije Tamara Vujović“.

Između ostalog, Eparhija je navela da je sramno što je u rješenju Ministarstva bio ci-

tiran član Zakona u kontekstu iznalaženja opravdanih razloga za odbijanje zahtjeva. Prema njihovoj ocjeni, to je učinjeno bez ikakvog činjeničnog konteksta sa njegovom sadržinom i da je to „u najmanju ruku pravno skandalozno, a implicitno i zlonamjerno“.

- Da li Ministarstvo insinuira da bi se ličnost i životno djelo blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija moglo supsumirati pod neko od prohibitivnih određenja navedenog člana? Navodeći ovaj član u obrazloženju rješenja, „naše“ Ministarstvo nam poručuje da, ne samo da nećete sada podići spomenik mitropolitu Amfilohiju, nego nećete ni za sto godina, jer Mitropolitov lik i djelo članom 10 ovog Zakona Ministarstvo svrstava u „lice koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, lice koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje i ideologije, lice koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, lice koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu“ - naveli su revoltirano iz Eparhije.

Vujović je tada morala da se pravda zbog „propusta“. - Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će, u skladu sa odredbom člana 9 stav 3 Zakona o spomen-obilježjima, zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je tada ministarka Vujović. Ovoga puta, Vlada je postupila pametnije te je na elektronskoj sjednici usvojila predlog MKM. U Kolašinu je već opredijeljen novac za izgradnju spomenika. Mitropolit Joanikije i tadašnji predsjednik opštine Kolašin iz redova Demokrata Vladimir Martinović potpisali su u januaru 2023. godine ugovor o gradnji spomenika Amfilohiju u Kolašinu, a za tu svrhu iz budžeta lokalne samouprave opredijeljeno je u decembru 2022. godine 50.000 eura. Martinović je kasnije prešao na funkciju ministra ekologije, sa koje je sklonjen nakon rekonstrukcije Vlade. J. MARTINOVIĆ

Mitropolit Am lohije dobija spomenik i u Kolašinu

Svega 15 od 140 škola u Crnoj Gori primjenjuje propisane mjere, ignorišu procedure, djeca nezaštićena od nasilnika

Alarm iz DRI: Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

PODGORICA - Gotovo da nema dana da u javnost ne izađe informacija o vršnjačkom nasilju, a za samo posljednje dvije sedmice Crna Gora je zabilježila dva naročito brutalna incidenta. Dijete aktivistkinje Bojane Jokić pretučeno je ispred dvorišta Srednje mješovite škole u Zeti - slomljena mu je šaka i ima hematome. Malo prije toga, na društvenim mrežama je dijeljen snimak tuče maloljetnika u Baru, gdje je, takođe, jedan dječak pretučen, udaren nogom u glavu dok je ležao na podu.

Iako se o vršnjačkom nasilju mnogo govori, razvijaju strategije i održavaju konferencije i okrugli stolovi, stanje na terenu je duboko zabrinjavajuće. Posljednji slučajevi koji su se završili sa teškim tjelesnim povredama, u Baru i Podgorici, ukazuju da institucije i sistem kaskaju za realnim događajima.

DRI O USPJEŠNOSTI

SUZBIJANJA NASILJA

Državna revizorska institucija (DRI) je prepoznala problem vršnjačkog nasilja kao jedan od ključnih u društvu. Zbog toga sprovodi reviziju uspjeha „Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, u okviru koje analizira sve mjere i aktivnosti nadležnih institucija u perio-

Senator prof. dr Branislav Radulović upozorava da institucije ignorišu strateške obaveze, dok broj slučajeva nasilja nad djecom raste - od verbalnog i zičkog do sajber nasilja. Revizija DRI otkriva kašnjenja, propuste i ozbiljne sistemske slabosti

du od 2017. do prvog kvartala 2025. godine. Senator prof. dr Branislav Radulović ističe za Pobjedu da su preliminarni nalazi alarmantni: broj slučajeva nasilja nad djecom raste, škole ne sprovode propisane procedure, a institucije kasne sa strateškim dokumentima. - Zaštita djece od nasilja je ustavna obaveza Crne Gore i dio je međunarodnih konvencija koje smo ratifikovali. Svako dijete ima pravo na život u miru i dostojanstvu, a društvo i država imaju obavezu da ih zaštite od svih vidova nasilja. Nažalost, dosadašnji po-

Branislav Radulović

daci pokazuju da je stvarnost daleko od ovih obaveza - kaže Radulović.

ALARMANTNI PODACI

Statistika jasno pokazuje da se problem pogoršava. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama znatno varira, ali ostaje visok. U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini187 slučajeva. Samo do ma-

HRA: Duboko ukorijenjeni problemi

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom posljednjeg slučaja koji se dogodio u Zeti saopštili da je on razotkrio sve slabosti sistema. Dijete je pretrpjelo teške fizičke i psihičke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale. - Još jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vršnjaka i nanijeta mu je teška tjelesna povreda - ovog puta je napadnuto u Zeti zato što je sa strane, Podgoričanin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva… Dječje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni

su samo prema „svojima“ - piše u saopštenju HRA koje je potpisala socijalna radnica Martina Markolović

Ona je istakla da vršnjačko nasilje u našoj zemlji nije više sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem. Kao glavne kritične tačke istakla je slabosti obrazovnog sistema i kućnog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti, ali i širu društvenu ravnodušnost. Posebno je naglasila hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama, kao što je povratak školskih zaštitara, čija bi fizička prisutnost imala i preventivni i zaštitni efekat.

- Mnoge škole su, zbog nedostatka političke volje, ostale bez

obezbjeđenja i ostavile djecu bez važne linije sigurnosti - istakla je ona.

U saopštenju se dodaje da povratak zaštitara mora biti sastavni dio šire strategije za zaštitu djece, a ne puka administrativna odluka. Markolović je podsjetila da ni vozač autobusa, pred kojim se događalo nasilje, nije reagovao iako je vidio napad, te nije pozvao policiju niti pomogao dječaku.

ja ove godine upisano je 175 slučajeva.

Vrste nasilja uključuju verbalno, fizičko, emocionalno, socijalno i sajber nasilje. Radulović upozorava da ništa bolja slika ne dolazi ni iz centara za socijalni rad. Prema izvještaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2024. godinu, evidentirane su 633 prijave nasilja nad djecom. Od toga, 118 su bili slučajevi vršnjačkog nasilja, 241 emocionalnog, 109 fizičkog, 117 zanemarivanja, 21 vanporodičnog zlostavljanja i pet slučajeva eksploatacije. Posebno zabrinjava po-

- Direktor škole je prvo odbio odgovornost tvrdeći da se nasilje nije desilo u školskom dvorištu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slučaj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem urušennapomenula je ona.

datak da je bilo 14 prijavljenih slučajeva seksualnog nasiljasvih nad djevojčicama. Uporedni podaci pokazuju da broj prijava raste: 2023. godine evidentirano je ukupno 286 slučajeva, dok je tokom 2022. prijavljeno 216. Istovremeno, podaci Monstata govore da je broj maloljetnih počinilaca krivičnih djela 2024. iznosio 260, dok je 2021. evidentirano čak 265. - Kada uporedite trendove, jasno je da nasilje nad djecom ne jenjava, već poprima raznovrsnije oblike. Posebno je zabrinjavajuće što se povećava broj maloljetnika i u ulozi žrtve i u ulozi počinioca - naglašava Radulović.

NEDOVOLJNA KOORDINACIJA INSTITUCIJA

Uprava policije tek od 2025. vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju. Za samo nekoliko mjeseci ove godine registrovano je 29 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim problemom, a počinilo ih je 50 maloljetnika na štetu 37 njihovih vršnjaka.

Kako bi se stvorio efikasan sistem praćenja, još Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021) predviđala je povezivanje baza podataka više ministarstava - rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, pravosuđa, zdravlja i prosvjete. Cilj je bio da se obezbijedi kvalitetna evaluacija i da se lakše prate promje-

ne u zakonima i politikama. Međutim, ni do 2025. godine ova mjera nije sprovedena. - Bez kvalitetne i objedinjene evidencije, institucije ne mogu da imaju realnu sliku o problemu. Time gubimo mogućnost da reagujemo na vrijeme i da procijenimo efikasnost mjera koje se sprovode - upozorava Radulović.

ŠKOLE NE POŠTUJU PROCEDURE

Prema preliminarnim nalazima DRI, posebno zabrinjava stanje u obrazovnim ustanovama. Zavod za školstvo utvrdio je da od 140 osnovnih i srednjih škola koje su dostavile izvještaje, samo 15 ima aktivne timove koji rade u skladu sa propisanim procedurama za suzbijanje vršnjačkog nasilja.

- To je možda i najjasniji pokazatelj da se problemu ne pristupa dovoljno ozbiljno. Ako same škole, gdje se nasilje dešava, ne primjenjuju procedure, kako onda možemo očekivati efikasne rezultate - ističe Radulović.

REVIZIJA I OBUHVAT

Revizija koju sprovodi DRI obuhvata aktivnosti šest ključnih subjekata: Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Savjeta za prava djeteta i Zavoda za školstvo. Analiziraju se brojni strateški i normativni dokumenti: Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017–2021), Program za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama (2019–2021), Uputstvo školama „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja i vandalizma“, Set mjera Vlade iz 2023. godine, Analiza stanja i prijedlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama iz 2024. godine. - Nažalost, konačan izvještaj o sprovođenju prve strategije nikada nije izrađen. Nova strategija za period 2025–2029. usvojena je tek u decembru 2024, što znači da smo imali višegodišnji jaz u strateškom planiranju i institucionalnom odgovoru na problem. To nedopustivo prolongira rješavanje pitanja koje direktno ugrožava bezbjednost djecenaglašava Radulović.

ŠTO

SLIJEDI

U Osnovnom sudu u Baru vode se dva predmeta o posebno teškim slučajevima nasilja nad djecom - fizičkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Mujića u oktobru 2024. godine.

U slučaju napada na Mujića, suđenje i

dalje traje, ali se proces odugovlači i do danas nije donesena prvostepena presuda. Markolović je pozvala Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da obezbijedi ne samo pravilnike, već i dodatne psihologe, pedagoge i obučeno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogući ranu intervenciju, ističući da lokalne samouprave treba da podrže škole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.

- Ovo nije samo pitanje školskih pravila, već budućnosti naše djece. Vršnjačko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako žrtve ostanu same, a počinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica. Vrijeme za buđenje i djelovanje je sadazaključila je Markolović.

Revizija je trenutno u fazi izrade nalaza i pripreme preporuka. Prema riječima Radulovića, cilj je da se jasno identifikuju slabosti, ali i dobre prakse, te da se institucijama upute konkretne preporuke za unapređenje sistema. - Revizorski zapisnik je u završnoj fazi. Naš zadatak je da institucijama damo jasan plan za djelovanje, ali odgovornost za sprovođenje ostaje na njima. Ako preporuke ostanu mrtvo slovo na papiru, to će značiti da se društvo odriče svoje djece - zaključuje senator Radulović. J. MARTINOVIĆ

napomenula

D. MALIDŽAN

Uprava policije apeluje na građane da ne šire neprovjerene informacije Istražitelji

rade na utvrđivanju

PODGORICA – Policija pokušava da identifikuje osobu koja je na društvenoj mreži lažnom objavom o pokušaju otmice djeteta u šoping centru Big fashion (nekadašnja Delta) juče izazvala uznemirenje građana, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.

Kako nam je nezvanično saopšteno, glasovna poruka koja je juče objavljena na jednoj društvenoj mreži, a ubrzo podijeljena na više društvenih mreža i profila, provjeravana je prije šest mjeseci, kada je utvrđeno da je objava lažna. Iz policije su juče saopštili da im nije prijavljen pokušaj otmice i tražili od građana da ne pla-

siraju neprovjerene informacije.

- Povodom objava na društvenim mrežama koje su izazvale uznemirenje u javnosti, a koje se tiču navodnog pokušaja otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorici, za šta se navodi da je za ovo djelo odgovoran strani državljanin, Upravi policije nije prijavljen ovaj niti

Pritvorenike posjetili predsjednik Višeg suda i sudija Nenad Vujanović Radović

sličan događaj bi se mogao povezati sa navedenim, saopšteno je iz Uprave policije. Oni su apelovali na građane da ne plasiraju u javnost neprovjerene informacije i „ne šire paniku dijeljenjem navedene lažne objave“.

Kako su naveli, Uprava policije odmah, bez odlaganja, postupa po svakoj prijavi koja se

nadzorom i stabilno, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati.

- Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastavlja da sprovodi sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi, ponovili su.

odnosi na djecu i maloljetnike. Na društvenim mrežama objavljeno je da navodno grupa turskih državljana pokušava da otima djecu u Podgorici. Takođe, u Vajber grupama proširila se i glasovna poruka o navodnoj otmici koja je uznemirila građane.

Na audio-snimku, koji je poznat policiji od ranije, ženska

osoba tvrdi da je su prije deset dana dijete njene prijateljice pokušali da otmu turski državljani. Navodi se da je tada cijeli šoping mol bio u blokadi, kao i da je navodno dijete pronađeno ošišano, sa trakom preko usta, u toaletu. Policija nije utvrdila identitet osobe koja je tada uznemirila javnost. A. R.

PODGORICA – Predsjednik

Višeg suda Zoran Radović i predsjednik krivičnog odjeljenja Nenad Vujanović posjetili su pritvorenike koji štrajkuju i poručili im da štrajk može imati kontraefekat.

- Ukazali smo da štrajk samo može dovesti do daljeg odugovlačenja sudskih postupaka, rekao je Radović portal Standard. On je istakao da su se uvjerili da u sobama boravi više pritvorenika nego što to dozvoljavaju evropski standardi, što za posljedicu ima da se ne mogu u potpunosti ostvariti pojedina prava pritvorenih lica – poput propisanog trajanja šetnje i posjeta. Prema njegovim riječima, nije bilo pritužbi na postupanje službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

On podsjeća da su već preduzeti značajni koraci kako bi se ubrzali procesi u Specijalnom odjeljenju Višeg suda.

- Povećanjem broja sudija u

Specijalnom odjeljenju Višeg suda, stavljanjem u funkciju sudnica Apelacionog i Vrhovnog suda, kao i velike sudnice Osnovnog suda od 1. novembra, stvoreni su uslovi da se krivični postupci u nadležnosti Specijalnog odjeljenja rješavaju u razumnom roku, kazao je Radović. U Istražnom zatvoru borave čak 762 pritvorenika, što je 257

više nego početkom godine. Pritvorenici su u ponedjeljak počeli štrajk, a svakim danom broj onih koji odbija hranu se povećava.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija je juče saopšteno da ukupno 93 pritvorena lica učestvuju u štrajku, od čega njih 74 odbija da uzima hranu. Oni ističu da su svi pod stalnim

Povodom štrajka u utorak je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala da svako ima pravo na neki vid protesta, pa i štrajk, ali niko nema pravo da na taj način opstruira rad sudova, usporava sprovođenje pravde ili sprečava rasvjetljavanje slučajeva od najvećeg javnog interesa pred sudovima Crne Gore.

- Nijedna opstrukcija, štrajk ili pritisak ne mogu promijeniti postojeće stanje, zamijeniti zakonom propisane postupke, niti uticati na sudiju kakvu će odluku da donese, poručila je ona. Pritvorenici su tražili od advokata angažovanih po službenoj dužnosti da prihvataju predmete i poručili im da se ne igraju s njihovim i životima i životima njihovih porodica. Oni su pozvali sve visoke funkcionere, kao i političke aktere u koaliciji koji žele pravnu državu, da javno odgovore da li se mora poštovati zakon i Ustav Crne Gore i odluke ESLJP, kao i pravna zaštita iz čl. 31 EU Direktive 2014/41. A. R.

Zbog promjene sudije iznova počelo suđenje kriminalnoj organizaciji iz Herceg Novog

PODGORICA – Zoran

Mrvaljević juče je u Višem sudu negirao da je podstrekavao svjedoka saradnika Milana Kankaraša da ubije Nemanju Zurovca kao i da se bavio švercom droge. Suđenje Mrvaljeviću i njegovoj grupi počelo je iznova zbog promjene članova krivičnog vijeća. Pored Mrvaljevića, optužnicom Specijalnog tužilaštva Krsto Vujić, Slobodan Vico i Jovan Riznić se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Mrvaljević za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge. Mrvaljević je ostao pri ranijim navodima i ponovio da Kankaraša zna iz mladosti i da s njim nikada nije bio u sukobu. - Za Milana Kankaraša sam čuo površno iz grada. Meljine su malo mjesto, gdje svi mi živimo. Nikad sa Kankarašem nijesam komunicirao. Za Ne-

manju Zurovca sam čuo, ali se nijesmo nikada gledali. Vidio sam ga jednom prije sedam, osam godina. Znam ga kao dijete. Tada je imao 15 godina i s njim nijesam bio u sukoburekao je Mrvaljević. On je dodao da mu je Vujić kum i brat, da Vica poznaje dugo, a Jova Riznića zna iz Herceg Novog. Na pitanje sudije Sima Rašovića, Mrvaljević je odgovorio da nikada nije koristio „Skaj“ aplikaciju ni kriptovane telefone.

- Optuženima iz ovog predmeta nijesam nikada davao naloge za bilo koje radnje. Milana Kankaraša nikad nijesam vidio i nijesam mu ni rekao, niti sam mu mogao reći da ću mu

platiti da ubije Zurovca, niti da motri na braću Roganovićistakao je optuženi.

On je kazao i da nije bio u sukobu sa braćom Roganović, Vladom, Šćepanom i Duškom I Vico i Riznić ostali su pri ranijim odbranama.

- Tokom privođenja i saslušanja kod tužioca preživio sam pakao, haos, strah i prijetnje. Optužene znam iz viđenja, iz grada i nemam veze sa navodima iz optužnice – pojasnio je kratko ovaj optuženi. Prema navodima optužnice, Mrvaljević je 2016. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji je član 2019. godine postao i Kankaraš. Kankaraš je kao svjedok saradnik ispričao u Specijalnom

tužilaštvu da ga je Mrvaljević postrekavao na ubistvo Zurovca nudeći mu zauzvrat 40.000 eura i kilogram kokaina. Kazao je da je Mrvaljević nabavio pištolj s prigušivačem. Ispričao je i da je bio član dvije suprotstavljene kriminalne organizacije. Tvrdi da je Mrvaljeviću i Vujiću javljao gdje se nalaze Roganovići u periodu kada je Vladimir Roganović trebalo da izađe iz zatvora. Nakon likvidacije Vladimira Roganovića, kako tvrdi Kankaraš, ova grupa je zbog pojačanih kontrola hercegnovske policije na kratko obustavila aktivnosti na pripremi ubistva Šćepana Roganovića. Suđenje se nastavlja 3. oktobra. B. R.

Danijela Mandić na slobodi poslije godinu i po pritvora

PODGORICA - Danijeli

Mandić, optuženoj za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja stoji iza ubistva Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića, poslije godinu i po provedenih u Istražnom zatvoru juče je u Višem sudu u Podgorici ukinut pritvor, potvrđeno je Pobjedi. Krivično vijeće Višeg suda kojim predsjedava sudija Amir Đokaj prihvatilo je prijedlog advokatice Bojane Franović da se Mandić brani sa slobode uz mjeru nadzora zabrane napuštanja objekta stanovanja. Mandić se na optužnici Specijalnog tužilaštva našla zbog optužbe da je pripadnica kriminalne organizacije koju je formirao njen suprug Stefan Đukić.

Ona se predala policiji u aprilu prošle godine, kada su, kako je kazala, uhapšeni svi pripadnici kavačkog klana i policajci koji su radili za njih.

Kao dodatan razlog za bjekstvo, navela je i da joj je dijete doživjelo stres prilikom pretresa stana.

Prema optužnici, nakon ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića, Stefan Đukić je supruzi Danijeli predao 52.000 eura koje je ona sakrila u dječjim igračkama.

Tužilaštvo smatra da je to bio novac pribavljenih krivičnim djelima.

U finansijskim analizama se navodi da je Danijela imala ra-

čune sa znatnim prometom što je tužilaštvo tumačilo kao dio mehanizma finansiranja ove kriminalne organizacije.

Pored Danijele Mandić i Stefana Đukića, optužnicom SDT su obuhvaćeni i Đukićeva majka i polubrat, Zorica Đurović i Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović Đukić je označen kao direktni izvršilac ubistva Klisića i ranjavanje Gardaševića 1. novembra 2019. godine ispred lokala ,,Savoja“ u Baru. On je optužen i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina, naoružan automatskom puškom, upao u barski lokal ,,Savoja“ s namjerom da ubije Gardaševića. Međutim, njegov naum nije ostvaren jer on nije bio u lokalu.

Ime Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, poznato je javnosti i kada je zajedno sa Emilom Tuzovićem iz Podgorice, srpskim državljanima Petrom Jovanovićem i Milanom Brankovićem pokušao da ubije vođu kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi. Oni su uhapšeni ubrzo nakon pokušaja likvidacije Zvicera i trenutno se nalaze u zatvoru u Ukrajini. U policijskim evidencijama, oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen 2020. u Grčkoj. B. R.

Supruga Stefana Đukića napustila Istražni zatvor

Danijela Mandić nakon suđenja na slobodi

Zoran Radović

BIJELO POLJE: Poruke učesnika petog regionalnog Biznis foruma koji se završava danas

Sjever je nacionalni prioritet, a ne zaboravljeni region

Suljević: Sjever je novi motor za razvoj Crne Gore. Ima ogroman potencijal koji nije iskorišten, a to nije dobra poruka ni prethodne, ni ove Vlade

Štajner: Turisti ne žele samo da leže na plaži, posjećuju planine ili spomenike, već i da budu povezani sa drugim oblastima, tako da je važno sve ih povezati

Brunet: Ne čekamo Crnu Goru da se pridruži Evropskoj uniji pa da radimo na regionalnom razvoju, jer EU dosta ulaže u regionalni razvoj Crne Gore

BIJELO POLJE – U vremenu velikih promjena i izazova, sjever Crne Gore ne smije biti zaboravljena regija, jer ima resurse i kapacitete koji mogu biti pokretač razvoja države. Sjever mora biti prepoznat i podržan kao razvojna šansa cijele države. Naši resursi – u poljoprivredi, energetici, turizmu, ali i u mladim, obrazovanim ljudima – mogu postati temelj održivog i ravnomjernog razvoja Crne Gore – rekao je predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović na otvaranju 5. regionalnog Biznis foruma.

Agenda dvodnevnog foruma, rekao je, potvrđuje da govorimo o konkretnim koracima: o kapitalnim projektima, o zelenoj energiji i digitalnoj transformaciji, o dijaspori koja je snažna razvojna snaga, ali i o lokalnim zajednicama koje traže nova rješenja. – Ovaj forum je postao tradicionalno mjesto okupljanja privrede, politike, međunarodnih organizacija i akademske zajednice. On više nije samo događaj, već platforma koja inspiriše nova partnerstva i pokreće razvojne projekte. Forum predstavlja stratešku prekretnicu za Crnu Goru, i poziv da se iznova osmisli budućnost njenog sjevernog regiona kroz prizmu inovacija, inkluzije i održivog rasta – istakao je prvi čovjek bjelopoljske opštine.

Dvodnevni skup koji su organizovali UNDP, Privredna komora i Opština Bijelo Polje prisustvovali su predstavnici Vlade, međunarodnih organizacija, poslovne zajednice, lokalnih samouprava i civilnog društva. Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić je kazala da sjever Crne Gore ima i pravo i potrebu da se razvija ukorak sa državom.

NEGATIVNI TRENDOVI

Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, sa panela ,,Sjever Crne Gore – nacionalni prioritet ili zaboravljeni

region“ poručio je da je sjever novi motor za razvoj države. – Sjever ima ogroman potencijal koji nije iskorišten, a to nije dobra poruka ni prethodne, ni ove Vlade. Sve vlade, ova i naredne treba da stave fokus na sjever kako bi uspjele da zaštite ekonomiju i privredu Crne Gore, i naravno sve socio-ekonomske programe koji prate razvoj države. Negativni trendovi nijesu dobri, ali su šansa i mogućnost da se nešto na bolje mijenja. Vlada je partner sjeveru, stavila je fokus da pomogne lokalne samouprave, jer potencijale kojima raspolaže sjever kada je u pitanju turizam, poljoprivreda, energetika, rijetko ko-

ja manja država ima – istakao je Suljević. Ambasador Austrije u Crnoj Gori Kristijan Štajner prenio je iskustva njegove države iz oblasti turizma. – Austrija se suočava sa sve manjim sniježnim padavinama, što skijanje čini sve težim i kraćim, i brojne su nedjelje kada nije moguće skijati. Hoću da kažem da se i mnoge razvijene države suočavaju sa problemima kada je u pitanju turizam. Čujem da turisti iz Zapadne Evrope koji posjećuju Balkan ne žele samo da leže na plaži, posjećuju planine ili spomenike, već i da budu povezani sa drugim oblastima, tako da je važno sve ih

Kapaciteti ženskog liderstva nijesu dovoljno prepoznati i zastupljeni

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, kazala je da nijedna od 25 opština u Crnoj Gori nema predsjednicu opštine, te da kapaciteti ženskog liderstva i dalje nijesu dovoljno prepoznati i zastupljeni.

– Iza ovih brojeva kriju se priče o izgubljenom potencijalu i o velikim prilikama, jer svaki procenat napretka u osnaživanju žena znači snažnije zajednice, otpornije porodice i konkurentniju ekonomiju. Žene, posebno iz ruralnih sredina, moraju biti u centru zelene tranzicije kao liderke, preduzetnice i inovatorke – poručila je Paniklova.

Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso istakla je značaj podrške ženama iz ruralnih sredina u jačanju preduzetništva i ekonomskog razvoja.

– Tamo gdje su žene uspješne, zajednice napreduju. Podrška preduzetnicama nije pitanje dobročinstva, već pametna investicija u budućnost Crne Gore. Zato Ujedinjene nacije, zajedno sa partnerima, stavljaju u poseban fokus osnaživanje žena sa sjevera kako bi imale ključnu ulogu u razvoju svojih zajednica i jačanju ekonomije ovog kraja – kazala je Tiso.

povezati. Treba i šire razmišljati, a u obzir uzeti i okolne zemlje sa kojima se Crna Gora graniči i koje su na nekoliko sati od nje – naveo je Štajner. Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Bernard Brunet kazao je kako je za Crnu Goru važno da privede kraju pregovore sa Evropskom unijom.

– No, mi ne čekamo Crnu Goru da se pridruži Evropskoj uniji pa da radimo na regionalnom razvoju, jer EU dosta ulaže u regionalni razvoj Crne Gore – kazao je Brunet.

PODRŠKA DRŽAVE

Predsjednik opštine Plav Nihad Canović, kazao da je forum važan za sve opštine na sjeveru.

– Kada sagledamo pravednost raspodjele sredstava iz državnog budžeta, sjever nije toliko zastupljen. U broj investicija uvijek ulaze magistralni pravci i auto-putevi, međutim, za potrebe razvoja manjih lokalnih sredina potrebni su konkretni projekti koji se tiču tih lokalnih sredina. Projekti koji mogu da otvore nova radna mjesta, da omoguće kvalitetniji životni standard tih građana i na kraju da pokažu da postoji perspektiva da ti ljudi ostanu tu da žive – poručio je Canović. Povelje Biznis foruma dobili su preduzetnik Muzafer Ljuca, privredna komora Nina Drakić i UNDP Ekatarina Paniklova B. ČOKOVIĆ

BAR: ekološka akcija u susret Danu ekološke države

BAR – U okviru projekta „Unapređenje sistema upravljanja plastičnim otpadom u Crnoj Gori“ juče je organizovana akcija u Baru. Očišćene su plaže u Sutomoru, Čanju, Šušanju i na Gradskoj plaži, dok je zahvaljujući podršci AD Marina Bar sprovedena i posebna aktivnost – čišćenje morskog dna u akvatorijumu marine, koju su realizovali profesionalni ronioci.

Akciju je u susret Danu ekološke države organizovala Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa Sekretarijatom Bazelske, Roterdamske i Stokholmske konvencije (BRS/ UNEP). Pored predstavnika organizatora, u akciji su čestvovali učenici Srednje stručne škole i Gimnazije „Niko Rolović“, zajedno sa profesorima, te predstavnici Komunalnog preduzeća Bar, i brojni volon-

teri i građani. Posebno su se istakli entuzijazam i energija mladih, koji su pokazali da su spremni da preuzmu ulogu lidera u očuvanju prirode i promociji održivih vrijednosti u svojoj zajednici. Iz Agencije su zahvalili učesnicima na nesebičnom doprinosu i podršci, uz uvjerenje da će ovakve akcije nastaviti da inspirišu i povezuju zajednicu oko cilja očuvanja prirodnih resursa Crne Gore. C. G.

PODRŠKA ŽENAMA IZ RURALNIH SREDINA: Sa foruma u Bijelom Polju

Za dva vodovoda

120.000

KOLAŠIN – Vodovodna infrastruktura u Sjerogoštu i u Smajlagića Polju biće poboljšana ulaganjima od 120.000 eura. To se zaključuje na osnovu tendera koji je raspisala Opština Kolašin. Tender za izvođača radova –izgradnju vodovoda u Sjerogoštu vrijedan je 100.000 eura a sredstva će obezbijediti Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Opština Kolašin. Planirano je da se kaptira izvor Crni Krš sa dva manja izvorišta a mjerenjima iz 2023. godine je utvrđena izdašnost od 1,6 litara u sekundi. Na koti od 100 metara ispod izvorišta izgradiće se prekidna komora koja će biti i rezervoar za naselje. Realizacijom te investicije će se popraviti snabdijevanje vodom u selu Sjerogošte. Sada je u tom selu veoma loša situacija jer pojedini djelovi vodu ne dobijaju redovno. Situacija je posebno teška tokom ljetnjih mjeseci. Projektom je planirano da se obezbijedi voda za 50 domaćinstava. Nijesu planirani potencijali za privredne objekte i za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Takođe je raspisan tender za izgradnju betonskog bazena za pijaću vodu sa pratećim sadržajima u mjestu Glavica u Smajlagića Polju. Vrijednost ove investicije je 20.000 eura. Dr. D.

BU DVA Podrška za

„ženske biznise“

BUDVA – Opština je objavila javni konkurs za podršku ženskom preduzetništvu za ovu godinu. Za tu svrhu u budžetu je namijenjeno 120.000 eura.

Za podršku mogu konkurisati žene koje imaju prebivalište u Budvi – ne kraće od šest mjeseci, imaju sjedište pravnog lica na teritoriji Budve, da su osnivači i istovremeno izvršni direktori ili jedan od osnivača i izvršni direktor pravnog lica. Biznisi se mogu odnositi na započinjanje poslovanja (start up) ili razvoj poslovanja. Konkurs je otvoren do 27. oktobra. Opština će, piše u konkursu, podržati biznise koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju samozapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta i stvaraju nove uslove i podstiču razvoj turizma. Zatim, biznise koje doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradiciji i kulturnoj posebnosti opštine, doprinose podizanju nivoa urbane kulture i očuvanju kulturne baštine... D. Š.

DANILOVGRAD: Grupa građana predala inicijativu predsjedniku Skupštine opštine

Žele referendum o cijeni vode za 2025. godinu

Potpisnici inicijative poručuju da će to biti prvi lokalni referendum u Crnoj Gori i prilika da se direktna demokratija sprovede u praksi. To je treći pokušaj građana da stave van snage odluku o cijeni usluga preduzeća Vodovod i kanalizacija. Skupština je prvo odbila njihov prijedlog da se odluka poništi, a potom i zahtjev opozicionih odbornika da se raspiše referendum

DANILOVGRAD – Grupa građana dostavila je predsjedniku Skupštine opštine Predragu Pajoviću inicijativu za organizovanje referenduma - Za fer cijenu vode, odnosno za stavljanje van snage cijena usluga za javno vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda za 2025. godinu.

Biće to, navode, prvi lokalni referendum u Crnoj Gori. Trebalo bi da se održi 30. novembra.

OBRAZLOŽENJE

Predstavnica građana Nada Pribilović podsjeća da je Skupština opštine Danilovgrad usvojila odluku kojom je cijena vode za 2025. godinu povećana za 53 odsto, čime je ta usluga u Danilovgradu, gotovo dvostruko skuplja nego u Podgorici i Nikšiću. Prema cjenovniku preduzeća Vodovod i kanalizacija na koji je saglasnost dala Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) fiksni dio cijene za kubik vode na mjesečnom nivou iznosi 1,57 eura, a varijabilni 0,97 eura. Za odvođenje otpadnih voda fiksni dio iznosi 1,02 eura mjesečno, a varijabilni 0,76 eura po kubnom metru.

– To poskupljenje dodatno opterećuje budžet građana, naročito u trenutku kada se sve više porodica suočava sa os-

novnim troškovima života. Iako smo tada predali inicijativu sa više od 600 potpisa (od potrebnih 264), Skupština je odbila prijedlog građana da se ta odluka o poskupljenju vode poništi. Nakon toga, odbijen je i zahtjev opozicionih odbornika da se raspiše referendum. Zbog toga smo pokrenuli novu inicijativu – ovog puta s ciljem da građani sami odluče na referen-

dumu. U međuvremenu smo prikupili sve potrebne potpise i inicijativu zvanično predali predsjedniku Skupštine opštine. Ovaj referendum bio bi prvi lokalni referendum u Crnoj Gori i predstavljao bi priliku da se direktna demokratija sprovede u praksi – kaže Pribilović.

Dodaje da su građani ovlastili odbornika Vuka Ikovića (Pokret Preokret) da ih zastupa u

gradskom parlamentu. Priblilović kaže da su prije više od dva mjeseca uputili Službi Skupštine odluku o raspisivanju referenduma na mišljenje, kako bi izbjegli eventualne pravne prepreke u nastavku postupka, ali do danas nijesu dobili nikakav odgovor. – Vjerujemo da odluke koje se tiču života građana moraju biti rezultat njihove volje, a ne nametnute bez dijaloga i transparentnosti. Fer cijena vode je pitanje osnovnog dostojanstva i kvaliteta života. Zbog toga pozivamo odbornike da pokažu da stoje uz građane i da podrže raspisivanje referenduma – jer pravo glasa pripada svima nama – kazala je Pribilović.

ZA ILI PROTIV

Inicijativom se predlaže da se na referendumu, građani sa biračkim pravom u opštini Danilovgrad izjasne o pitanju: ,,Da li ste za stavljanje van snage Odluke o davanju saglasnosti na Odluku o prijedlogu cijena DOO Vodovod i kanalizacija Danilovgrad za 2025. godinu“. Odgovor građana na referendumsko pitanje će biti za ili protiv. Navodi se da se sredstva za sprovođenje referenduma obezbjeđuju u budžetu opštine, a da će pitanje na glasačkom listiću biti ispisano ćirilicom.

Referendum će sprovesti

Opštinska izborna komisija i glasački odbori na način i po

BIJELO POLJE – Prošle su dvije godine od velikog nevremena koje je zahvatilo bjelopoljsku opštinu pričinjena je velika šteta brojnim domaćinstvima. Braći Milisavi i Milu Smoloviću iz sela Modri Do na obroncima planine Lise oštećeni su i stambeni i pomoćni objekti. Naknadu još nijesu dobili. Smolovići su vremešni, lošeg zdravstvenog stanja i sa minimalnim primanjima od kojih najviše izdvajaju za kupovinu ljekova. Zato im nakanda štete, procijenjena na nekoliko hiljada eura, znači mnogo. – Odmah nakon nevremena obratili smo se komisiji za ele-

postupku koji je utvrđen Zakonom o referendumu. Odluka građana na referendumu je obavezujuća za Skupštinu opštine, koja će u skladu sa rezultatom referenduma donijeti odgovarajuću odluku u roku od 15 dana od dana utvrđivanja rezultata referenduma.

POSLOVNIK

Prema Poslovniku o radu Skupštine opštine Danilovgrad građani mogu Skupštini uputiti inicijativu za donošenje ili izmjenu ili dopunu akta iz nadležnosti Skupštine. Predsjednik Skupštine inicijativu dostavlja predsjedniku opštine, zatim nadležnom radnom tijelu Skupštine i nadležnom organu radi davanja mišljenja. Oni su dužni da daju mišljenje o građanskoj inicijativi u roku od 15 dana od dana njenog podnošenja. Skupština odlučuje zaključkom u roku od 30 dana od prijema i utvrđuje rok u kome je nadležni organ dužan da pripremi prijedlog akta kojim se uređuje pitanje sadržano u inicijativi. U postupku pripreme i izrade akta nadležni organ je dužan da uključi podnosioca inicijative. Ukoliko ne prihvati inicijativu, Skupština može odlučiti da o tom pitanju raspiše referendum u roku od 90 dana. Cijene usluga za javno vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda formira pružalac usluga Vodovod i kanalizacija na osnovu metodologije koju je utvrdio REGAGEN (na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima), zatim cijene odobrava Odbor direktora tog preduzeća, mora ih odobriti REGAGEN a potom potvrditi Skupština opštine. D. Š.

mentarne nepogode. Jednog dana su se pojavili, konstatovali štetu i od tada se nijesu oglašavali – pričaju Smolovići. Nezapamćeno nevrijeme pogodilo je bjelopoljsku opštinu u nekoliko navrata 2023.godine - 19. avgusta a zatim obilne padavine praćene jakim vjetrom 20. i 29. novembra. Predsjednik bjelopoljske komisije za elementarne nepogode Vlado Femić kaže za Pobjedu da su uradili ono što je u njihovoj nadležnosti. – Tada je konstatovana ukupna šteta od preko 200.000 eura. Izvještaj je proslijeđen državnoj komisiji za elementarne nepogode i nemamo povratnu informaciju o tome dokle se stiglo sa naplatom štete. Nijesam upoznat da je nekom šteta nadoknađena – saopštio je juče Femić. B. ČOKOVIĆ

OČEKUJU PODRŠKU ODBORNIKA: Sa prikupljanja potpisa

Veliki odziv na javni poziv Gradskog pozorišta

Do sada se prijavilo dvadeset

PODGORICA – Na poziv

Gradskog pozorišta upućen rediteljima i dramskim piscima koji žele da projekte realizuju u okviru repertoara njihovog teatra stiglo je 20 prijava autora iz Crne Gore i regiona.

Javni poziv je otvoren tokom cijele godine, a projekti se mogu odnositi na sve scene Gradskog pozorišta: Lutkarsku scenu, Dramsku scenu za djecu i Večernju scenu. Selekciju pristiglih prijava vršiće stručni tim Gradskog pozorišta, u skladu sa repertoarskom politikom i umjetničkim kriterijumima. Prijave se mogu dostaviti elektronski, na adresu javni.poziv@pgpozoriste.me, ili poštom, na adresu: Bokeška 2, 81000 Podgorica. Nakon selekcije, odabrani autori biće pozvani na intervju.

Iz Gradskog su saopštili da ovaj odziv predstavlja ,,važan

autora

podstrek za dalji razvoj repertoarske politike usmjerene na inkluziju, raznovrsnost i otvaranje prostora za nove glasove u savremenom teatru“. - Objavljivanjem ovog poziva i bilježenjem velikog odziva, Gradsko pozorište Podgorica potvrđuje posvećenost razvoju pozorišne umjetnosti, podršci autorima i otvaranju prostora za nove ideje i estetska promišljanja – saopšteno je iz Gradskog. An. R.

Predstava „Stećakland“ u Zetskom domu Uzbudljivi svijet naše prošlosti

PODGORICA - Predstava Kamernog teatra 55 iz Sarajeva „Stećakland“, po tekstu Vedrana Fajkovića, a u režiji Kenana Kulenovića, biće odigrana večeras u 20 sati u Zetskom domu na Cetinju.

Riječ je o predstavi u kojoj se koristi VR tehnologija, sa ciljem da kroz medij teatra ispita nove tehnike i metode pričanja priča. ,,Stećakland“ nas vodi kroz uzbudljivi svijet stećaka i njihovu istoriju, ispričanu od ljudi kojima su ti stećci bili posvećeni, i koji su na neki način nijemi čuvari njihovih biografija. U predstavi igraju Selma Alispahić, Aldin Omerović, Elma Juković, Nedim Džinović, Enes Kozličić i Anja Kraljević A. Đ.

Otvoren Simpozijum skulpture u Danilovgradu Umjetnost u kamenu

PODGORICA - Internacionalni simpozijum skulpture, koji u Crnoj Gori ima status manifestacije od posebnog kulturnog značaja, otvoren je u Umjetničkoj koloniji u Danilovgradu. Učesnici simpozijuma su priznati vajari: Jasuši Hori iz Japana i Branko Milanović iz Srbije. Otvarajući simpozijum, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je kazala da se važnost ove manifestacije ogleda u jedinstvenom i autentičnom sadržaju koji kroz maljat, prepoznatljivi danilovgradski kamen, spaja lokalno sa globalnim - odnosno međunarodnim tokovima i ten-

dencijama u vajarstvu. Predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović rekao je da je zahvaljujući posvećenosti i radu Umjetničke kolonije, Danilovgrad prepoznatljiv kao jedinstvena galerija skulptura na otvorenom i važna tačka na mapi međunarodnih kulturnih dešavanja. Poslovni direktor Umjetničke kolonije Andrija Radulović podsjetio je na brojna imena, velike stvaraoce koji su kroz decenije učešćem u Internacionalnom simpozijumu učinili da Danilovgrad bude prepoznat na svjetskoj mapi, kao važno mjesto u kojem se umjetnost stvara u kamenu i od kamena. A. Đ.

PODGORICA – Novi roman Jasenke Lalović ,,Zera luče“ predstavlja najintimnije djelo popularne crnogorske književnice, koja u ovom djelu otvara vrata savremenosti i piše roman namijenjen mladima – onima koji nasljeđuju nedovršene odnose i izazove savremenog društva, ali u sebi ipak nose luču svjetlosti koja može osvijetliti sopstveni mikrokosmos i biti pokretač promjene.

Radnja obuhvata vrijeme između 2010. i 2025. godine, a u središtu priče je mlada protagonistkinja u potrazi za identitetom. „Zera luče“ biće premijerno predstavljena 27. septembra, u Kino-sali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu, zatim 29. septembra u Kući maslina u Baru, a dan kasnije, 30. septembra, u Kulturnom centru ,,Nikola Đurković“ u Kotoru.

Jasenka Lalović u intervjuu za Pobjedu govori o najnovijem djelu, sa posebnim akcentom na novo poglavlje u njenom spisateljskom iskustvu, budući da je nakon obilja istorijskih tema odlučila da iskorači u savremenost, ali ipak sa namjerom da poveže novo doba sa ostavštinom predaka.

POBJEDA: Šta simbolizuje naziv Vašeg romana – ,,Zera luče“ i zbog čega ste se odlučili da tako imenujete novo djelo?

LALOVIĆ: Dugo sam tragala za pravim naslovom ovog romana. Bilo je važno da uhvatim lajtmotiv koji će uvezati sve likove i povući nit kroz različite vremenske slojeve radnje. U središtu priče uvijek se javljalo isto mjesto prelamanja – onaj najmračniji trenutak beznađa, kada se čovjek osjeti posve sam i izgubljen, a onda duboko u sebi otkrije malu, gotovo neprimjetnu svjetlost.

To malo svjetlosno zrno, ta zera luče, pokreće, postaje snaga i vodilja.

To su trenuci u kojima se svako od nas makar jednom zatekao. Kad se osvrnemo na te momente vidjećemo da smo upravo tada bili darivani snagom za koju nijesmo ni znali da je nosimo. Iz tog mračnog stanja rađa se malena ali moćna svjetlost koja nas usmjerava i diže. Upravo ta zera luče je u svakom od nas, ali je potreb-

Književnica Jasenka Lalović za Pobjedu o novom romanu koji će krajem mjeseca premijerno biti predstavljen u

Živimo u vremenu sveopšte površnosti

Poželjela sam da ovim romanom uspostavim vezu između savremenog trenutka i života naših predaka. Konkretno, u ,,Zeri luče“ to je hod unazad kroz šest generacija. Tu se otvara pitanje da li postoji naslijeđena matrica ponašanja koja se aktivira u ključnim životnim situacijama –kazala je Lalović za Pobjedu

no da je prepoznamo i slijedimo. Jedino tako idemo naprijed, jedino uz vodilju svjetlosti uspijevamo da sve ono mračno ostavljamo iza sebe. Zato vjerujem da sam odabrala pravi naslov.

POBJEDA: Vaše ranije knjige najčešće su bile utemeljene u istorijskom kontekstu. Šta Vas je motivisalo da ovim romanom ,,preskočite“ u savremenost?

LALOVIĆ: Razloga ima više. Htjela sam da izađem iz prošlosti koja me neodoljivo vuče ka sve daljem dobu. Imala sam potrebu da zavirim u vrijeme koje je, nažalost, u mnogočemu ostalo nerasvijetljeno, obavijeno tajnama i nerijetko

loše interpretirano, tako da savremena površnost lako konstruiše krive i pogrešne slike. Sa druge strane, poželjela sam da ovim romanom uspostavim vezu između savremenog trenutka i života naših predaka. Konkretno, u ,,Zeri luče“ to je hod unazad kroz šest generacija. Tu se otvara pitanje da li postoji naslijeđena matrica ponašanja koja se aktivira u ključnim životnim situacijama, da li i koliko živimo odluke svojih predaka, ujedno i ključno pitanje - kako i da li je

Patrijarhalno nasljeđe još uvijek opterećuje mnoge aspekte života

POBJEDA: Koji su najveći izazovi s kojima se žene u Crnoj Gori danas suočavaju?

LALOVIĆ: Svako vrijeme nosi izazove, ali čini se da ih je danas više nego ikada. Nasljeđe patrijarhalnih odnosa i dalje opterećuje mnoge aspekte života, dok savremenost postavlja zahtjeve samostalnosti i slobodu. Kao imperativ nameće se balans između tradicije i savremenosti. Na ženama je još uvijek

najveći teret porodičnih obaveza, odgovornosti i nevidljivog rada, uz istovremeno učešće u profesionalnom životu. To je posljedica činjenice da društvo ženu često definiše kroz unaprijed zadate uloge koje sputavaju njen individualni razvoj. Svjedočimo i ekonomskoj nesigurnosti i zavisnosti, posebno u sredinama gdje žena nema jednaku šansu zapošljavanja i napredovanja.

Dodatni pritisak stvaraju društvene mreže i nametanje novih ,,ideala“, što dodatno opterećuje njeno samopouzdanje. Mnogi su izazovi pred savremenom ženom, ali mi se čini da je najveći onaj da odgovori na sve što se od nje očekuje, zaboravljajući da je ona ne samo stub koji nosi dom, već i temelj na kome počiva čitavo društvo. Nažalost, poput temelja, nevidljiva i nepravedno zanemarena.

moguće izaći iz tog modela naslijeđenih obrazaca.

POBJEDA: U razgovoru za Montenegro magazin kazali ste da je ovo Vaš prvi roman namijenjen mladim ljudima. Kako ste pristupili kreiranju likova i narativa kako bi oni rezonovali s izazovima s kojima se mladi danas suočavaju?

LALOVIĆ: Vrijeme u kome stasavaju mlade generacije nosi mnoge nove izazove, koji dodatno produbljuju uvijek prisutan generacijski jaz. Čini mi se da je njihov položaj otežan i brojnim imperativima koji se pred njih postavljaju, posebno jer su djeca generacije koja je prošla kroz tranziciju, a koja, nažalost, nije uspjela da pruži valjane odgovore na društvenu stvarnost. Naslijedili su nedovršene i neuređene odnose, i taj vruć krompir zapravo je predat njima u ruke. Zbog toga vjerujem da, prije nego što se osvrnemo na njihovu nespremnost da iznesu teret savremenog trenutka, moramo iskreno da se zapitamo šta smo im predali kao okolnosti u kojima treba da stasavaju i žive. Jedan od bolnih odgovora je upravo u činjenici da mnogi, nakon završenih škola, odlaze. Odlaze oni koji su najpotrebniji da bi

Sa otvaranja simpozijuma u Danilovgradu

SVAKO OD NAS PROLAZI KROZ FAZU POTRAGE ZA SOBOM: Jasenka Lalović

romanu ,,Zera luče“, u Petrovcu

vremenu površnosti

se išlo naprijed. Možda je to razlog zbog kojeg sam oduvijek bila naklonjenija mlađim naraštajima nego svojoj generaciji. Moja je definitivno ona koja je u mnogočemu zakazala. Kada pomislim na nas, često se sjetim stiha: ,,po (meni) nama se ništa neće zvati“. Bili smo mlaki, nepreduzimljivi, podložni lošim ideologijama i otrovani netrpeljivošću, preko koje naša skučenost nije uspijevala da prebaci. Ipak, vjerujem da današnja mladost posjeduje onu nužnu energiju i sposobnost da prepozna greške prethodnika i iz njih izvuče pouke. Imaju pristup znanjima i iskustvima svijeta kakav mi nijesmo mogli ni da zamislimo. Sigurna sam da u njima postoji potencijal da nađu snage za iskorak i budu bolji od nas. Da budu bolji – to im neće biti teško. Ali za istinski iskorak naprijed potrebna je velika spremnost i ogromna snaga. Nužno je da budu hrabriji, slobodoumniji i mudriji nego što smo mi bili.

POBJEDA: Glavna junakinja romana predstavlja simbol potrage za sobom i kroz tu potragu shvata da odgovori ne leže u drugima, već u nama samima. Koliko se teško u današnjem svijetu okrenuti sebi i krenuti putem samospoznaje?

LALOVIĆ: Spoznaja je uvid u stvarnost oko nas – prepoznavanje odnosa i zakona koji nas vode ka razumijevanju spoljašnjeg svijeta. Samospoznaja, međutim, označava težak i dugotrajan proces introspektivnosti, okretanje sebi, suočavanje sa sopstvenim slabostima i protivurječnostima, ali i otkrivanje sopstvenih potencijala. Jedno bez drugog teško da može dovesti do valjanog razumijevanja ni svijeta, a ni sebe.

Ono što često postavlja kamen spoticanja jeste sveopšta kri-

za identiteta koju u savremenom trenutku trpe nedovršena društva, a samim tim i pojedinci. Upravo tu počinje potraga za sobom, za sopstvenom suštinom, za onim što nas određuje i daje nam uporište. To je, ujedno, i put ka ozdravljenju. Razlog što sam glavnu junakinju postavila u središte ovih dilema jeste moja želja da pokažem kako svako od nas, na isti ili sličan način, prolazi kroz fazu potrage za sobom. Potreba da se definišemo navodi nas da pogledamo unazad i tek tada možemo smjelije zakoračiti u budućnost. Ciljevi koje postavljamo nijesu uvijek dostižni, niti to moraju biti. To ne umanjuje važnost našeg traganja. Na tom putu otkrivaju se mnoge usputne vrijednosti koje postaju dio naših životnih odabira i odluka. Na taj način spoznaja svijeta i samospoznaja ulaze u neraskidivu vezu sa onim što živimo. Tek tada, čovjeku može biti dobro ispod sopstvene čapre.

POBJEDA: Vaši romani dominantno su vezani uz sudbine žena iz crnogorskih brda i njihovu borbu za opstanak u teškim životnim okolnostima. Šta je ono što Vas najviše inspiriše u tim ženskim pričama i borbama i da li kroz njih Vi zapravo ispisujete kolektivnu istoriju crnogorskih žena?

LALOVIĆ: Moje biće pripada miljeu tih žena, mimo toga što sam preko četrdeset godina izmještena sa ovih prostora. Često sam razmišljala o tome koliko nas određuje prostor u kome živimo, a koliko toga nosimo kroz vene? Mnogo toga vjerujemo da se potire, ponekad se priklanjamo jednoj strani dok ne shvatimo da je sve to neraskidivi dio našeg bića koji treba prihvatiti i prigrliti.

Crnogorska žena za mene je nepresušna inspiracija. Višeslojnost sociološkog bića naroda sa tih prostora podrazumijeva kompleksan pristup u tumačenju odnosa koji su nas odredili i učinili specifičnim u odnosu na okruženje. Njihove pojedinačne sudbine ogledalo su kolektivne istorije crnogorskih žena – istorije ćutanja, pokornosti, strpljenja, ali i nevidljive snage koja je kroz generacije čuvala i porodicu i narod.

Živimo u vremenu sveopšte površnosti koja za sobom nužno povlači isključivost, a ona je stroga i nerijetko uvredljiva. Upravo iz tih razloga poželjela sam da ispričam malo drugačiju priču o nama, da odnose koji važe na tim prostorima prikažem iz drugog ugla ne bi li se bolje razumjeli. Stereotipi koji vjekovima opstaju postali su uporište po kojima se vladamo, sa druge strane bude bunt da se iz njih iskorači. U pričama tih žena prepoznajem i današnje žene – u istim dilemama, borbama i nepravdama, ali i tihim pobjedama. Ispisujući redove o njima, ispisujem i sopstvenu, ali i priču svih nas, jer duboko vjerujem da nas sudbine tih žena još uvijek oblikuju i uče. Andrija RADOVIĆ

Crnogorski umjetnici mogu da se prijave na konkurs Međunarodnog bijenala umjetnosti minijature u Gornjem Milanovcu

Nude potpunu slobodu izbora teme i tehnike

PODGORICA - Kulturni centar ,,Mija Aleksić“ u Gornjem Milanovcu raspisao je konkurs za učešće na 18. Međunarodnom bijenalu umjetnosti minijature, koje je planirano od 18. aprila do 30. juna naredne godine u Modernoj galeriji tog centra. Rok za dostavljanje radova je 15. novembar. Konkurs je otvoren za sve punoljetne koji se bave umjetničkom djelatnošću i koji prihvataju uslove učešća.

Umjetnici zadržavaju potpunu slobodu izbora teme i tehnike i na konkurs mogu da prijave najviše dva rada i to isključivo u istoj izložbenoj kategoriji. Za izlaganje će biti prihvaćeni samo originalni radovi, nastali u posljednje dvije godine, koje Umjetnički savjet (Selekciona komisija) bude vrednovao kao djela visokog umjetničkog i profesionalnog dometa. Izložbene kategorije su: slikarstvo, grafika, skulptura, crtež, primijenjena umjetnost, fotografija, intermedija. Selekcija radova predviđena je za 22. i 23. novembar, a žiriranje radova za 29. i 30. novembar. Rok za povratak odbijenih radova je 1. mart. Rok za povratak radova autorima, po završetku izložbe, je 31. decembar. Radovi koji se, nakon slanja, iz

određenih razloga vrate biće deponovani kod organizatora. Ukoliko se autori ne jave u roku od tri godine, radovi će biti raspoređeni u zbirku ili prodajni fond Bijenala, na osnovu mišljenja stručne komisije. Selekcionu komisiju (Umjetnički savet) čine: Saša Janjić (predsjednik), Daniel Mikić (zamjenik predsjednika) i Anica Radošević-Babić. Rezultati selekcije biće dostupni na sajtu kcgm.org.rs. Nagrade Bijenala su: Gran pri (1.500 eura) i sedam ravnopravnih nagrada u rangu prve nagrade (po 500 eura)

u svakoj izložbenoj kategoriji. Nagrade ne moraju biti dodijeljene u svim kategorijama. Svi nagrađeni radovi ulaze u Zbirku Bijenala (novčana nagrada podrazumijeva otkup rada). Za radove u dvodimenzionalnoj tehnici maksimalno dozvoljene dimenzije su 10 x 10 cm. Maksimalne spoljne dimenzije, ukoliko postoji paspartu ili ram, su 20 x 20 cm. Za radove u tri dimenzije, maksimalna dozvoljena veličina je 10x10x10 cm, sa postamentom, rad ne smije prelaziti dimenzije 20 x 20 x 20 cm.

do 26. septembra

Centar književnog dijaloga

PODGORICA - Treći festival knjige FesKK ,,Pazi što čitaš“ iz oblasti humanistike, kulture i umjetnosti biće održan u Kotoru od 24. do 26. septembra.

Jedinstven kulturni događaj posvećen je promociji književnosti, kulture, istorije, sociologije, prava i mnogih drugih oblasti, a tokom tri dana trajanja festivala publiku očekuje bogat program, promocije knjiga, razgovori sa autorima, panel diskusije i interakcija učesnika.

Cilj festivala je da Kotor pretvori u centar književnog dijaloga, mjesto gdje se susreću različiti glasovi i književne forme i da podstakne nove generacije na književno stvaralaštvo.

- Festival knjige je jedinstvena prilika da se o knjizi, kao kulturološkom fenomenu i edukativnom sredstvu, progovori iz ugla stvaralaca, izdavača i čitalaca nekomercijalnih djela. Cilj festivala je da na jednom mjestu okupi predstavnike izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja,

galerija, pozorišta i udruženja, koji se bave publikovanjem knjiga u Crnoj Gori iz oblasti kulturne baštine, istorije, filozofije, prava, sociologije, psihologije, ekonomije, nauke o književnosti i lingvistike, vizuelne i scenske umjetnosti, muzike, te da prezentuje najbolje iz navedenih oblasti izdavaštva u posljednje tri godine u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju organizatora. Pozvali su sve zainteresovane

aktere da u okviru izdavačke djelatnosti kandiduju naslove za koje ocjenjuju da zavređuju da budu predstavljeni na festivalu u trajanju 30–45 minuta, naslove koje kandiduju za takmičarski dio, kategoriju i obrazloženje. Stručni žiri sastavljen od kompetentnih stručnjaka iz različitih oblasti iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i BiH izabraće najbolje knjige u tri kategorije: knjigu koja ima trajnu vrijednost ili ostvaruje važan naučni doprinos, knjigu koja doprinosi inovativno-obrazovnoj praksi i vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježja neprolazne vrijednosti.

Festival se održava u Starom gradu u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“. Svečano otvaranje je predviđeno 24. septembra u 13 sati. Uručenje nagrada biće trećeg dana Festivala 26. septembra, takođe u 13 sati. Festival se održava pod pokroviteljstvom opštine Kotor, u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor. Iv. K.

Potpisani radovi, prijavni formular i potvrda o uplati participacije (sa imenom i prezimenom učesnika) dostavljaju se najkasnije do 15. novembra na adresu: Međunarodni bijenale umetnosti minijature - Kulturni centar ,,Mija Aleksić“, Knez Mihailov trg 1, p. fah 92, 32300 Gornji Milanovac, Srbija. Za autore iz stranih zemalja participacija iznosi (neto) 40 eura ili 40 dolara. Kulturni centar će za potrebe manifestacije publikovati tipski katalog sa osnovnim kataloškim podacima i reprodukcijom jednog rada svakog izlagača. A. Đ.

Orijana Ubović izlaže u hotelu ,,Hilton“

PODGORICA - Izložba crnogorske akademske umjetnice Orijane Ubović biće otvorena večeras u 20 sati u lobiju Hotela Hilton u Podgorici. Izložbu će otvoriti ambasador Republike Turske Baris Kalkavan. Ubović će predstaviti 12 slika velikog formata nastalih u prepoznatljivom pop art izrazu. Djela donose prikaze lica popularne kulture, ali i lica imaginarne vizije, stvarajući snažan vizuelni doživljaj i emotivnu vezu sa posmatračem. Poseban značaj izložbe ogleda se u humanitarnom karakteru – 20 odsto prihoda od prodaje umjetničkih radova biće usmjereno na kupovinu materijala za studente Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, pružajući im podršku u njihovom stvaralačkom procesu. Izložba će biti otvorena dva mjeseca. A. Đ.

Plakat Bijenala umjetnosti

Treći festival knjige FesKK ,,Pazi što čitaš“ u Kotoru od 24.

Naslovnica knjige „Zera luče“

Haos u Francuskoj: Sukobi sa policijom, blokada škola i auto-puteva, nemiri u više gradova, uhapšena 181 osoba, 11 povrijeđenih

Stotine hiljada ljudi bijesno na Makrona i novog premijera

PARIZ - Stotine hiljada ljudi učestvovalo je u protestima protiv mjera štednje širom Francuske, saopštili su sindikati, pozivajući predsjednika Emanuela Makrona i njegovog novog premijera Sebastijena Lekornua da uvaže njihov bijes i odustanu od predstojećih budžetskih rezova, piše CNN. Uhapšena je 181 osoba, a 11 je povređeno. Nastavnici, mašinovođe, farmaceuti i bolničko osoblje, kako se navodi, bili su među onima koji su stupili u štrajk u okviru dana protesta, dok su tinejdžeri blokirali desetine srednjih škola.

Demonstranti traže, kako se navodi, da se ukinu fiskalni planovi prethodne vlade, da se više ulaže u javne službe, uvedu veći porezi za bogate i poništi nepopularna reforma kojom se produžava radni vijek za sticanje penzije.

- Blokirajte svoju školu protiv mjera štednje - pisalo je

na plakatu koji je držao učenik ispred srednje škole Lise Moris Ravel, gdje su se okupili i nastavnici i predstavnici radnika.

- Bijes je ogroman, a isto tako i odlučnost. Moja poruka za gospodina Lekornua danas glasi: ulica mora da odlučuje o budžetu - rekla je Sofi Bine,

predsjednica jednog od sindikata u protestu, dok Makronov novi premijer užurbano pokušava da sastavi budžet za narednu godinu i novu vladu.

Bine je rekla da je 400.000 ljudi učestvovalo u jutarnjim okupljanjima širom Francuske, dok drugi protesti, uključujući i onaj u Parizu, tek trebalo da počnu. Makron i Lekornu su pod pritiskom s jedne strane demonstranata i ljevičarskih partija koje se protive budžetskim rezovima, a sa druge strane investitora zabrinutih zbog deficita u drugoj najvećoj ekonomiji evrozone. Parlament je duboko podijeljen i nijedna od tri glavne grupe nema većinu.

- Ovo je upozorenje, jasno upozorenje za Sebastijena Lekornua - rekla je Mariliz Leon, predsjednica sindikata CFDT, govoreći o protestima, piše CNN. „Želimo socijalno pravedan budžet“, dodala je ona.

Izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je ranije ove sedmice da se očekuje učešće i do 800.000 ljudi u štrajkovima i protestima.

- Jedan od tri učitelja u osnovnim školama širom zemlje stu-

BEoGraD: Narodni poslanik i član Odbora za poljoprivredu Skupštine Srbije tvrdi da država vara potrošače

Ilić: Dokazano da je 80 odsto proizvoda falsifikat

Na skupštinskom odboru Ilić je iznio podatke da su od 25 uzoraka meda, 22 neispravna jer je dokazano da je u med dodavan šećer što znači da nije prirodan već vještački i sav je uvezen. Od 18 uzoraka vina, 16 je neispravno. Najveće iznenađenje je što je od 13 vrsta mlijeka različitih proizvođača - čak 11 neispravno. Laboratorija koja je dokazala da su kvalitet meda, mlijeka, rakije i vina falsifikat izgubila je licencu za rad

BEOGRAD - Čak 80 odsto proizvoda koje je tokom prošle godine ispitivala laboratorija Lab u Pančevu su falsifikat. Oni nijesu otrovni, ali ne sadrže ono što se nalazi na njihovim deklaracijama što znači da su potrošači prevareni, rekao je za Pobjedu Slobodan Ilić, narodni poslanik pokreta

„Mi snaga naroda – Branimir Nestorović“ i član Odbora za poljoprivredu

Skupštine Srbije.

Međutim, kaže Ilić, umjesto da država ozbiljno počne da se bavi tim problemom ona je laboratoriji koja je to dokazala oduzela licencu za rad i „umjesto da suzbija falsifikate, država ih podstiče“.

ŠTO JE SVE FALSIFIKAT

Na pomenutom skupštinskom odboru Ilić je iznio podatke da su od 25 uzoraka meda, 22 ne-

ispravna jer je dokazano da je u med dodavan šećer što znači da nije prirodan već vještački i sav je uvezen. - Od 18 uzoraka vina, 16 je neispravno. Skoro 89 odsto uzoraka vina na našem tržištu je neispravno. U vino su ubacivane razne stvari koje ne bi smjele biti u njemu, ako se proizvodi na prirodan način. Ispitivano je sedam uzoraka voćnih rakija i šest je neispravno. Znači, to nijesu voćne rakije već im je dodavan ekstrakt i pravljene su na drugačije načine. Najviše takvih proizvoda je iz uvoza iz Sjeverne Makedonije - rekao nam je Ilić. Međutim, najveće iznenađenje je rezultat ispitivanja svježeg mlijeka. Od ispitivanih 13 vrsta različitih proizvođača, čak 11 je neispravno. - Ono nije opasno po zdravlje, ali je falsifikat i potrošači su prevareni - poručuje naš sago-

vornik i objašnjava da je u mlijeko dodavana voda i mlijeko u prahu a prodavano je kao svježe. Većina mlijeka u prahu je uvezena iz inostranstva iz država Azije i Evrope, ali bilo je i našeg mlijeka u prahu - navodi Ilić i objašnjava da je država „napravila kombinaciju sa tri mljekare“ da suše svoje viškove mlijeka i da je to plaćano 700 dinara po kilogramu, što je oko šest eura.

Naš sagovornik navodi da su istraživanja rađena u prethodnoj godini, da ih je naručilo udruženje potrošača i da su proizvodi analizirani u laboratorijama Lab u Pančevu čija je metoda za pomenute analize najpreciznija na svijetu.

- Njihov način analize je patentiran - naglašava Ilić koji je inženjer poljoprivrede za poljoprivrednu tehniku i posebno se osvrće na mlijeko.

-To mlijeko ima neuporedivo

manju nutritivnu i hranljivu vrijednost od svježeg mlijeka jer se sušenjem mlijeka gube mnogi hranljivi sastojci. Nijesam stručnjak za tehnologiju prehrane, ali sam se konsultovao sa ljudima kojima je to uža struka. Treba obilježiti što se u tom mlijeku nalazi što nije bilo na ispitivanom mlijeku. Ilić podsjeća da je Ministarstvo poljoprivrede 12. februara ove godine donijelo zaključak da kreće u borbu protiv falsifikata mlijeka i mliječnih proizvoda vina i alkoholnih pića i navodi da je od tada „ministarstvo uzrokovalo 100 tona meda na granici i da su svi uzorci bili vještački med, nijedan nije prošao laboratorijsku analizu“.

DRŽAVA U DILU SA

UVOZNICIMA

Na naše pitanje ko je odgovoran i može li se tim marifetlucima stati na put Ilić odgovara:

pio je u štrajk, a u Parizu je to učinio skoro svaki drugi, saopštili su sindikati -navodi CNN. Regionalni vozovi, kako piše, bili su ozbiljno pogođeni ovim akcijama, dok je većina brzih linija funkcionisala, naveli su zvaničnici. Demonstranti su se okupili kako bi usporili saobraćaj na autoputu kod grada Tulona na jugoistoku. Došlo je do sukoba na marginama protesta u zapadnom gradu Nantu, gdje je policija ispalila suzavac, i u Lionu, gdje su, prema navodima francuskih medija, tri osobe povrijeđene, navodi se.

- Radnici su trenutno toliko prezreni od strane ove vlade i (predsjednika Emanuela) Makrona da, zapravo, ovako ne može da se nastavi - rekao je vozač autobusa i sindikalni predstavnik Fred na skupu ispred jedne pariske srednje škole koju su blokirali učenici, prenio je ovaj medij.

Priredila: R. U.–I.

- Država veoma lako može tome da tome stane na put, ali je suština da je vlast u dilu sa uvoznicima i tu se obrće veliki novac. U pitanju je čist kriminal iza kojeg stoji država. Vlada Srbije da hoće to može da spriječi za jedan dan, ali je u kriminalnim dilovima sa onima koji to rade. Upitan hoće li država početi da se bori protiv toga, Ilić kaže da opozicioni poslanici iz Odbora za poljoprivredu pokušavaju da pokrenu tu priču, ali prepreke su na svakom koraku. - Čovjek koji je osnovao pomenutu laboratoriju bio je u medijima i uništen mu je biznis. Uništena mu je laboratorija, pokradena vrijednost opreme je milion eura, ali država se uopšte time ne bavi. Labora-

torija je uništena iako je imala akreditaciju ministarstva, ali kada je otkrila razne prevare u hrani oduzeli su im je. Država je oduzela pravo laboratoriji da radi dalje, što govori da država umjesto da suzbija falsifikate podstiče ih - kaže Ilić. On tvrdi da je država u sprezi sa raznim proizvođačima i uvoznicima kao i da se u Srbiju uvozi stotine hiljada tona svježeg mesa iz Španije. -Tamo se životinje najviše hrane genetski modifikovanom hranom i to meso se u Srbiji prepakuje i prodaje u marketima kao srpsko meso sa lažnim deklaracijama. To meso se izvozi i u zemlje regiona i EU ali ne mogu da tvrdim u koje države jer sada nemam precizne informacije - rekao je Ilić. V. CVEJIĆ

Demonstranti

Slobodan Ilić

Skupština

S r bije

19. septembar 2025.

Predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj oglasio se povodom proširenja kapaciteta deponije ,,Livade“

Povodom aktuelnih dešavanja u vezi sa planiranim proširenjem kapaciteta deponije na Livadama, odnosno protivljenja dijela stanovnika Konika i nekoliko naselja u opštini Tuzi izgradnji pete sanitarne kade na toj deponiji, juče se javnosti obratio i predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj. Navodeći da je zbog izjava direktora gradskog preduzeća Deponija dužan da odlučno reaguje u ime opštine Tuzi i njenih građana, Đeljaj je naglasio da se deponija „Livade“ nalazi na teritoriji te opštine, a da svako postupanje koje ugrožava stanovnike Tuza, njihovo zdravlje i životnu sredinu, predstavlja direktan napad na tu zajednicu.

ZAKON

- Devastacija prostora van zidova deponije je apsolutno neprihvatljiva i zahtijeva hitnu reakciju. O tome sam imao i usmeno obećanje od direktora Deponije da će ovakva praksa biti zaustavljena, ali jasno je da obećanja nijesu sprovedena u djelo. Opština Tuzi više neće tolerisati obmane i ignorisanje interesa naših građana – naveo je Đeljaj u obraćanju javnosti. On je poručio da svaka izgradnja novih sanitarnih kada bez saglasnosti Opštine Tuzi predstavlja krivično djelo. - To je svjesno kršenje zakona i nadležnosti lokalne samouprave i za to neko mora odgovarati. Niko neće i ne može zaobići Opštinu Tuzi u odlučivanju o pitanjima koja direktno ugrožavaju našu teritoriju i naše građane. Protest građana je više nego opravdan, jer oni ne brane samo svoja dvorišta i svoje domove, već se bore za zdravu životnu sredinu, za

Nećemo dozvoliti atake

na životnu sredinu i na zdravlje građana

Devastacija prostora van zidova deponije je apsolutno neprihvatljiva i zahtijeva hitnu reakciju. O tome sam imao i usmeno obećanje od direktora Deponije da će ovakva praksa biti zaustavljena, ali jasno je da obećanja nijesu sprovedena u djelo. Opština Tuzi više neće tolerisati obmane i ignorisanje interesa naših građana – naveo je predsjednik opštine Tuzi

čist vazduh i sigurnost od ekoloških katastrofa. Njihova borba je borba svih nas, a njihovo nezadovoljstvo je razumljivo i opravdano – naveo je Đeljaj. On je ocijenio da direktor GP Deponija Aleksandar Božović, umjesto da bude procesuiran i odgovara pred državnim organima za krivično djelo ne-

legalne gradnje, dozvoljava sebi da javno obmanjuje građane i plasira neistine.

- On je čak pokušao da dovede u zabludu građane koji protestuju, tvrdeći da posjeduje dozvolu Opštine Tuzi, što je potpuno netačno i neprihvatljivo. Sav haos i problem nastao oko deponije proizilazi iz nezako-

Dani finog druženja uz dobru hranu, piće i svirku

Street food festival u Podgorici svečano je otvoren sinoć u Podgoričkom parku, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Podgorice i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Zahvaljujući ovoj manifestaciji, Podgorica je po uzoru na evropske prijestonice postala bogatija za značajan gastronomski događaj, koji do 21. septembra u parku na obali Morače okuplja na jednom mjestu najbolje kuhinje iz Crne Gore, regiona i svijeta, a sve uz pratnju bogatog muzičkog sadržaja. Tokom četiri festivalska dana, posjetioci imaju priliku da probaju raznovrsne internacionalne specijalitete – od popularnih burgera, pica i sušija, do nacionalne kuhinje poput ćevapa, pečenja, popeka... Festival će ponuditi više od 70 jela, nudeći široku paletu ukusa koji će zadovoljiti i

najzahtjevnije ljubitelje hrane, a biće i koktela, piva, sokova i dobre muzike.

Direktor Turističke organizacije Podgorice Dragan Grnović ističe da je Street food festival internacionalno poznat koncept, koji je veoma posjećen svuda po svijetu i regionu, naročito posljednjih nekoliko godina.

- Turistička organizacija Podgorice i Sekretarijat za kulturu, kao glavni pokrovitelji ovog festivala, želimo da zajedno sa privredom i restoranima u glavnom gradu promovišemo nacionalnu i internacionalnu kuhinju, jer ovdje su pored naše, balkanske, prisutne i arapska, kineska, japanska, američka kuhinja... Vjerujemo da će to biti veoma interesantno našim sugrađanima, ali i turistima. Uz dobru hranu, više od 70 vrsta jela, očekuje nas i dobra muzika sva četiri dana – kazao je Grnović, uz napomenu da je

ovo dobra prilika da se produži turistička sezona u glavnom gradu. Ispred brze hrane ,,Voli take & go“ Boško Maraš kazao je da će na ovom festivalu predstaviti nove burgere koje imaju u ponudi u radnji prekoputa Sahat-kule. - Ovo je odlična prilika da građanima predstavimo svoju gastronomsku ponudu, jer zaista imamo što i da im ponudimo. Burgeri se kreću od šest, sedam i osam eura. Očekujemo lijepo vrijeme, da bude dosta ljudi i da se lijepo družimo –kazao je Maraš. ,,Arabian tea house“ restoran u blizini TC ,,Big fashion“ predstaviće svoje specijalitete - samdose, falafel, salunu… - Samdosa je tijesto u kojem može biti, sir, meso, povrće. Falafel se pravi od leblebija sa začinima i to je veganski specijalitet. Primjećujemo da u Podgorici ima dosta ljudi koji konzumiraju vegansku kuhi-

nitih radnji upravo Božovića, koji je bez građevinske dozvole raspisao tender i pokušava silom, mimo zakona, da gradi sanitarnu kadu. To što on predstavlja javnosti kao „državni projekat“ i „ekološku investiciju“ u suštini je klasično krivično djelo. Postavljamo otvoreno pitanje: Zašto državni organi

ne reaguju? Zašto dozvoljavaju da jedan direktor javnog preduzeća nekažnjeno gradi bez dozvole? Da li to znači da za institucije zakoni ne važe kada se nelegalno postupa na teritoriji gdje žive manjine? Aleksandar Božović je simbol antidržavnog i antievropskog ponašanja – on ne samo da ne poštuje zakon, nego i javno zloupotrebljava državne resurse i pokušava da građanima predstavi kriminalnu radnju kao „državni interes“ – konstatovao je Đeljaj. On podsjeća da je urbanistički plan za deponiju stavljen van snage, na osnovu zakona i odluke objavljene u Službenom listu i stoga tvrdi kako je protivzakonito svako djelovanje po tom osnovu.

- Direktor Deponije i rukovodstvo tog preduzeća ne smiju čekati da građani svojim protestima zaustavljaju bezakonje, već su obavezni da odmah prekinu sve nezakonite aktivnosti. Ukoliko se nastavi ignorisanje zakona i pokušaji da se

bez saglasnosti Opštine gradi i širi deponija, Opština Tuzi će pokrenuti sve zakonske procedure, uključujući i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih lica. Ako se devastacija prostora hitno ne zaustavi, bićemo prinuđeni da zahtijevamo uključivanje državnih i međunarodnih institucija, jer zdravlje naših građana i zaštita naše teritorije nemaju cijenu. Ako neko misli da će mimo zakona i mimo volje građana Tuzi pretvoriti dvorište za tuđe smeće, neka zna da će naići na odlučan, jasan i istrajan odgovor Opštine Tuzi i građana. Mi ćemo našu opštinu braniti svim demokratskim i zakonskim sredstvima, bez kompromisa. Tuzi su opština dostojnog života, a ne žrtva tuđe neodgovornosti – poručio je predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj.

PROTESTI

Stanovnici nekoliko naselja opštine Tuzi i Konika u posljednjih desetak dana održali su više protestnih okupljanja zbog planirane gradnje pete i šeste sanitarne kade i odlaganja komunalnog otpada van kruga Deponije, a već nekoliko dana u znak protesta na četiri sata blokirali su ulaz u krug tog gradskog preduzeća. Sa protesta održanog ispred zgrade Opštine Tuzi u poneđeljak, poručeno da je izgradnja pete i šeste sanitarne kade za njih neprihvatljiva jer to predstavlja trovanje njihovog kraja. Predsjedniku opštine Lindonu Đeljaju i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju su poručili da stanu u zaštitu mještana Malesije i zaustave izgradnju sanitarnih kada ili da, ukoliko za to nijesu sposobni, podnesu ostavke. H. P.

nju. Saluna je takođe vegansko jelo, tj. supa sa povrćem… Cijene su prilagođene ovoj manifestaciji, kreću se od četiri, pet, šest eura. Očekujemo dosta ljudi, dobru energiju i da uživaju u arapskoj kuhinji –kazala je Amina Ćerekarac Specijalitete ,,Sushi marketa“, koji se nalazi u Ulici Baku u Tološima, predstavila je Alina Magarova

- Crnogorci vole japansku kuhinju, zaključujemo po posjeti restoranu. Nadamo se da će naš štand ovdje biti dobro posjećen. Ovo je odlična prilika da građani probaju naše specijalitete. Mogu da kupe suši za euro, a imaju kutije od dvadesetak eura, koje su pravljene od raznih vrsta ribe, gambora… – kazala je Magarova, iskazujući zadovoljstvo zbog

lijepog vremena koje je najavljeno za naredne dane. Osim hrane, građane očekuju i kokteli po promotivnim cijenama od pet eura (aperol, margarita, hugo, mohito…), pivo je tri, votka dva, a džin-tonik četiri eura.

Program Street food festivala počinje u 18 sati i traje do ponoći, a ulaz za sve posjetioce je besplatan. I. MITROVIĆ

Deponija ,,Livade“

Prvi

Prvi Street food festival svečano je otvoren sinoć u Podgoričkom parku

Na Street food festivalu za svakoga po nešto s.

Petak, 19. septembar 2025.

INTERVJU: Bronja Žakelj o autobiografskom romanu i filmu „Bijelo se pere na 90“, Zlatnoj mimozi

Razgovarala: Marija

Što te ne ubije – učini te jačim. No, toliko je puta ta Ničeova misao rabljena i ponovljena da počinje da liči na floskulu. Ili vam makar djeluje tako dok ne upoznate nekoga tako jakog a blagog poput Bronje Žakelj, slovenačke autorke bestselera „Bijelo se pere na 90“ (2018) i koscenaristkinje istoimenog filma u režiji Marka Naberšnika. Nju bol nije učinio samo jačom, nego i saosjećajnijom. I mnogo svjesnijom da je Niče bio u pravu kada je zapisao i da patnja nije prigovor protiv života. Osjeća se to, ta potreba osobe koja je mnogo gubila i izgubila da ipak slavi radost življenja - od prve stranice Bronjine autobiografije (kod nas dostupna u izdanju Lagune) i prvog kadra njene drame koja je svjetsku premijeru dočekala na Sarajevo film festivalu. Odatle i vrlo emotivne reakcije publike, ali i utisak da su Lea Cok i Anica Dobra, koje u ovoj velikoj regionalnoj produkciji (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Italija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora) igraju Bronju i njenu baku Daduapsolutno zaslužile da podijele Zlatnu mimozu za najbolju glumicu na Hercegnovskom filmskom festivalu.

Ako se po festivalima bioskopi poznaju, „Bijelo se pere na 90“, čiji je crnogorski koproducent Miljan Vučelić („Protos Film“), a koscenaristkinja Maja Todorović, čeka status hita nakon što 20. novembra uđe u kino-distribuciju u Sloveniji, a početkom 2026. i kod nas i širom regiona.

Tada ćete lično moći da posvjedočite životnoj priči toliko nevjerovatnoj da biste, ne znajući da je zasnovana na stvarnim događajima, čak i pomislili da je pretjerano holivudizirana. Bronji se, ipak, sve to dogodilo, od mamine smrti od Hodžkinovog limfoma, preko obolijevanja od istog karcinoma kada je imala samo 23 godine, do… Vidjećete već. I ne samo što je preživjela, nego je evo tu, među nama, da svakom riječju i pogledom – slavi život.

Tuga je postala zabranjena

BRoNJa ŽakElJ: Dozvoliti sva osjećanja, to bi bio moj imperativ

Savremeno društvo zahtijeva sve odmah – trenutnu utjehu i rješenje. Ali kod žalovanja to ne funkcioniše. U žalovanju „odmah“ ne postoji. U žalovanju nema prečica. Tjeskobu može ublažiti jedino vrijeme

O svemu tome, bestseleru, filmu, saradnji sa Cok, Dobrom, slovenačkim producentom Alešom Pavlinom i ostatkom ekipe, ali i o smrti, bolesti i žaljenju kao o temama koje najčešće guramo pod tepih – Žakelj govori za Objektiv.

OBJEKTIV: „Bijelo se pere na 90“ govori o smrti, bolesti, gubitku i „teškim“ temama za koje bismo mogli reći, makar na prvu loptu, da ih gledaoci izbjegavaju u bioskopima. No, film je bio trećeplasirani po ocjeni publike u Sarajevu, a reakcije su bile izvanredne i u Novom. Da li ste takve reakcije očekivali baš zbog toga što je Vaša autobiografija postala hit? Ili ste se, pak, plaši-

li da će zahtjevni emocionalni zalogaj u startu odbiti publiku?

ŽAKELJ: Ni jedno ni drugo. Što se knjige tiče, mislim da je i u Sarajevu i u Herceg Novom među gledaocima bilo vrlo malo onih koji su je čitali ili uopšte poznavali moju priču. Što se tiče emotivnog zalogaja – iskreno da vam kažem, tek u Sarajevu, pred onim velikim platnom, u publici, među filmskom ekipom i sa mojom decom nekoliko redova iza mene - film me pogodio silovito, svom svojom snagom. Tek tada sam zapravo shvatila koliko je emotivno zahtevan za publiku, za ekipu, pa i za mene. Prešao je preko mene kao cunami, kao ogroman talas, jedva sam se držala na nogama.

Krv, crna zemlja i zgažena trešnja

OBJEKTIV: Scena u kojoj se pominje naziv filma udara u stomak. Prvo, zbog toga što tu rečenicu sasvim realno može da izbunca osoba pod morfijumom, u odmakloj fazi bolesti, a drugo – zbog prenesenog značenja. I simbolike tog bijelog veša od života koji uporno peremo na 90 očekujući da sve mrlje nestanu, iako je to nemoguće, iako barem neka mrljica mora ostati kao svjedočanstvo da smo živjeli i gubili – i bili živi.

Kažite nam više o nazivu: što za Vas znači i kako Vam se čini da ga shvataju čitaoci?

ŽAKELJ: Da, to su bile poslednje reči koje mi je nekoliko dana pre smrti rekla moja mama, a Tjaša je odigrala tu scenu tako dobro da sam u Sarajevu morala da sklopim oči. Moja mama tada se gubila u polusnu i mislim da ju je brinulo da li smo otac, moj brat i ja čisti i oprani – uvek je pazila kako izlazimo iz kuće. A za mene je to, kasnije u životu, bilo više od

običnog kućnog saveta. Jer temperatura od 90 stepeni može da ukloni mnoge mrlje koje život donosi, ali sve ne može da očisti. To je ono što ostaje – to je kao krv, kao crna zemlja, kao trag zelene trave, kao zgažena trešnja… To je ono što se ne može ukloniti, ne može se oprati, jer sve to prodire duboko, negde između svih niti i vlakana od kojih smo satkani. A i dobro je tako. Jer sve to nas određuje. Jer sve to je ono, što mogu zvati svojim životom.

OBJEKTIV: Lea Cok i Anica Dobra podijelile su Zlatnu mimozu, a žiri je komotno mogao da uključi i Tjašu Železnik, koja u filmu izvanredno igra Vašu majku. Ne zanima me jeste li tu vrstu priznanja očekivali, nego kako ste ih savjetovali i usmjeravali?

ŽAKELJ: Anica je o Dadi, mojoj baki koju u filmu igra, želela da sazna sve. Pokazivala sam joj fotografije, sa kojih je proučavala njen stav, način na koji prekrsti ruke, kako drži cigaretu. Ali više od tih spoljašnjih osobina, zanimalo ju je kakva je moja Dada bila kao osoba, kako se menjala kroz vreme, kako ju je nosio tok gubitaka i

udaraca. I baš je upravo to njeno menjanje s protokom vremena, to propadanje – ne samo erozija tela, već i ona koja se događa iznutra – ono što me je u filmu najviše dotuklo. Preobražaj je toliko uverljiv da već kroz nekoliko scena zaboraviš ko zapravo igra Dadu. Lea je, s druge strane, najviše tražila informacije vezane za onkološko lečenje. Scena o kojoj smo najviše razgovarale – zvala me je uveče pred snimanje – bila je scena u kojoj se doktorki tokom uzimanja koštane srži savila igla, koju potom ne može da izvuče iz moje karlične kosti. Prošle smo kroz ceo postupak, kroz sva osećanja, od nelagodnosti na početku zahvata, do potpune panike. Lea je scenu odigrala vrhunski i silovito, o čemu svedoče i snažne reakcije publike. I toliko mi je drago što je baš Tjaša odigrala moju majku, jer

kada sam zamišljala ko bi bio najbolji za tu ulogu, nisam mogla da zamislim nikoga osim nje. S njom sam razgovarala o tome kakva je moja majka bila: pričala sam joj o njenom odnosu sa Dadom, ocem, kakva je bila u društvu, kakva kao mama i kako je u sebi nosila neku blagost i ponekad gotovo dečju sanjivost.

OBJEKTIV: Knjiga i film su ipak drugačiji mediji: koliko su, na koncu, glumice odstupile od onoga što ste zamislili dok ste pisali scenario?

ŽAKELJ: Tokom gledanja filma uopšte ne razmišljam o glumi. Poređenja ne pravim – njih nema, jer imam osećaj da je Lea ja, Anica Dada, Tjaša moja mama, Jurij moj otac… Za mene se sve stopilo u jedno, ja ne gledam više film o svom životu, ja gledam svoj život.

BJEKTIV: Pomenuli ste na pres konferenciji u Novom neke neobične konekcije, recimo, činjenicu da je Lea Cok, koja u filmu tumači Vas, rođena na isti datum kada ste izgubili majku. Da li ste te i takve momente shvatili kao, hajde da to tako kažemo, poruku od svemira da ste pronašli pravu osobu za glavnu rolu?

ŽAKELJ: Tih poklapanja je tokom procesa stvaranja filma zaista bilo mnogo. Od toga da je poslednja klapa pala baš uoči 40. godišnjice majčine smrti, pa do toga da Marko Naberšnik, posle „Petlovog doručka“, već drugi put u filmu ima svoju Bronju, što je, s obzirom na to koliko je to ime retkost kod nas, zaista velika slučajnost. Da ne govorim o tome da producent Aleš Pavlin sa svog atrijuma svakog dana gleda na moju Vojkovu i naš balkon; da se na prvi broj koji je kostimografkinja Nadja Bedjanič pronašla na internetu, kada je tražila alpinističku opremu za glumca koji igra mog brata Roka, javio Rokov sapenjač i vrlo dobar prijatelj Matej Grilc

Miran Juršič

Dio autorskog tima na crnogorskoj premijeri u Herceg Novom

FFH n

zabranjena

Da, lepe su to i dirljive stvari, i divne priče koje su me veoma dotakle, ali nisam tip osobe koja bi to shvatila kao poruku iz svemira, kao neka posebna, sudbinska znamenja. Možda i zbog svega što mi se u životu događalo, na stvari gledam bez naročito jakih mističnih interpretacija. Više sam praktična, usredsređena na činjenice i korisna rešenja, a ne toliko na simbolična i duhovna značenja, na skrivene poruke.

OBJEKTIV: Što više gubi, Leina Bronja postaje sve smirenija, a baka Dada, arhetipska čvrsta žena, sve više se kruni - ona je stijena sve dok to ne prestane da bude. Da li do tog „pucanja“ dolazi zbog toga što patnju sve vrijeme potiskuje? A Bronja – i filmska i stvarna – uspijeva da zdravije nastavi dalje upravo zbog toga što se trudi da o gubitku razgovara?

ŽAKELJ: Dadin slom dogodio se sa smrću Roka. To je bio trenutak kada je svega postalo previše. Do tada je izdržala. Izdržala je sve. Izgubila je jedino dete, moju mamu, nosila na svojim plećima teret svih nas, izdržala moju bolest, pržila mi pileća prsa i kupovala pomorandže koje bi mi moj momak Urban donosio u bolnicu. Ali kada je pao Rok, pala je i Dada. Njene oči su imale boju suza, a više uopšte nije plakala. Sećam se koliko sam čeznula za njenim suzama, jer je najstrašnije kada nema ničega, kada je samo tišina. Ta njena tišina činila mi se glasnijom, silovitijom i strašnijom od svih vrisaka ovoga sveta.

I da, možda je uzrok i u tome što o gubicima i svemu što oni sa sobom donose nismo razgovarali, premda ja ovde, između

Raspad

Dade i mene, pre vidim razliku u tome što je Dada tada već imala toliko teškog života iza sebe. Bila je iscrpljena, umorna, a ja sam uprkos svemu još bila puna snage. Mene je teralo napred, teralo u život, u sve za šta sam još verovala da me čeka. Na kraju krajeva, imala sam tek 23 godine.

OBJEKTIV: Vrlo je zanimljiv i lik Vašeg oca Janeza (Jurij Zrnec), uvijek spremnog da „hakuje“ sistem, ali koji se povlači u sebe i postaje emocionalno nedostupan kada naiđe na životni problem koji se ne može riješiti kao onaj „par-nepar“ na tablicama automobila. Možemo li reći da muškarci i žene s ovih prostora pate na drugačiji način, tj. da odrastanje uslovljeno rodnim ulogama utiče na to da emocijama barataju onako kako misle da drugi očekuju?

ŽAKELJ: To što kažete je tačno – i dalje smo duboko zarobljeni u ukorenjene ženske i muške uloge i obrasce ponašanja koje te uloge nose sa sobom. Ali razliku bi trebalo tražiti i u porodičnim obrascima, karakternim crtama i okruženju iz kojeg neko potiče. Tu bih želela da istaknem koliko je dobro Jurij razumeo lik mog oca, koliko je precizno procenio njegovu slojevitost. Razumeo je da on nije samo duhovit čovek koji roštilja, igra šah, traži rupe u sistemu, a kada život udari, samo digne ruke i okrene se u stranu. On je prikazao i njegovu muku i nemoć, pri čemu mislim da gledalac shvata da se moj otac povlači ne zato što nešto ne bi hteo ili zato što mu nije stalo, već zato što jednostavno nije mogao. Trebalo je – ali mogao nije.

Jugoslavije doživjela sam vrlo lično

OBJEKTIV: Jugoslovenski motivi u filmu više su od jugonostalgije – efektno dočaravaju period odrastanja i načina na koji, dok smo djeca, upijamo svijet i riječi odraslih. No, s obzirom na to da se u Crnoj Gori trenutno mnogi bave revizijom istorije, pa ili idealizuju ili demonizuju Tita, pitanje glasi: da li i Vi nailazite na oprečne reakcije kad je YU „mitologija“ u filmu i knjizi u pitanju?

ŽAKELJ: Ne, sa jugoslovenskom mitologijom do sada nisam imala nikakvih problema, ni u Sloveniji, ni u zemljama bivše Jugoslavije. Možda i zbog toga što me u romanu, a i u filmu, društveni moment zanima uglavnom kroz mikroperspektivu – kroz lični, vrlo intiman pogled. Isto važi i za raspad Jugoslavije, koji sam takođe doživela vrlo lično, jer mi je raspadanja do tada bilo već dosta. Kada je otišla mama, naša porodica se gotovo raspala, a potom sam se, uz hemoterapije i zračenje, skoro raspala i ja.

Entuzijazam, koji je bio prisutan u Sloveniji, i delirijum mog oca, koji se na dan nezavisnosti našao u fontani pred gradskom kućom sa šampanjcem u ruci, stvarno nisam delila. Taj dan sam osetila kao slom nečega što je moje, i pošto je nestala država u kojoj je moja mama još bila živa, činilo mi se da je još dalje, ako je to uopšte moguće, otišla i ona.

OBJEKTIV: Opet, bili muško ili žensko, plakali ili ne, ćutali ili razgovarali, nekako se čini da sve što uradite – nije dobro. Ili ispadnete preosjetljivi, ili pretvrda srca … Dijelite li to mišljenje i iskustvo?

ŽAKELJ: Da, svakako. I verujem da to pre svega proizilazi iz činjenice da danas u modernom društvu žalovanje više nije precizno ritualizovano kroz različite prakse, kao što je to bilo, recimo, u tradicionalnim zajednicama. Tada se tačno znalo koliko traje žalovanje, ko žali i na koji način, šta se u određene dane mora obući, kada se ide u posete i slično. Danas toga više nema, barem kod nas. I još gore! Možeš da tuguješ, ali moraš da tuguješ na pravi način, iako ni ne znaš šta bi to zapravo trebalo da znači. Uopšte govoreći, u današnjem društvu, gde je sreća imperativ, tuga je postala gotovo zabranjena – potrebno ju je sakriti, kontrolisati. Pravo na takozvana negativna osećanja imamo samo kada smo sami, kada previše ne opterećujemo okolinu. Diskretnost je ta vrlina koja se ceni. Ne dramatičnost – umirati i tugovati mora se u stilu – mirno, dostojanstveno, bez preteranih emocija i uz što brži povratak svakodnevnom životu. Tu veliku ulogu ima i pritisak takozvanog instant društva, koje sve zahteva odmah – trenutnu satisfakciju, utehu, rešenje. Ali kod žalovanja to ne funkcioniše. U žalovanju „odmah“ ne postoji. U žalovanju nema prečica. Teskobu može ublažiti jedino vreme.

OBJEKTIV: Vaš otac možda bježi od razgovora o smrti i bolesti u filmu, ali čini se da je upravo taj njegov „hakerski“ duh usađen u Vašu filmsku/ životnu srž. Do te mjere da sam u jednom trenutku pomislila kako ste i sami uspjeli da „hakujete“ bolest baš zahvaljujući tom njegovom preispitivačkom stavu prema komunističkom sistemu koji se kod Vas, pak, prelio i u odnos prema cjelokupnom životu i bitisanju…?

ŽAKELJ: Potpuno ste u pravu. Ja, recimo, uvek nekako mislim da ću se izvući, da ću nešto smisliti. S jedne strane, verujem da je to nasledstvo moje bake partizanke – za nju nije postojala stvar koju ne bi

mogla da reši. S druge, sigurna sam da to imam i od tate, jer on je zaista bio svetski prvak u nadmudrivanju sistema. Kada je uvedeno par-nepar, on bi na registarskoj tablici od trojke docrtao osmicu, pa smo se tako vozili svakog dana. I baš to je ostalo i u meni – može da se ide, može da se vozi! Ne svaki drugi dan, nego baš svaki dan!

OBJEKTIV: U društvima s ovih prostora veliki je problem manjak razgovora o bolesti, smrti i gubitku. Živimo „teror sreće“ – i sami ste pomenuli kako nam se sreća nameće kao imperativ. Kako bi mogao da glasi Vaš imperativ kada je riječ o mentalnom zdravlju?

ŽAKELJ: Kada govorimo o današnjem društvu, ne možemo zaobići činjenicu da živimo u svetu samoprevare, koji u velikoj meri stvara ispolirana i ulepšana realnost društvenih mreža. Živimo u svetu u kojem je sve što ne odgovara tom obrascu potrebno sakriti, potisnuti, zaboraviti. U takvom društvu bolest, smrt, tuga, pa i sama istina – nemaju šta da traže. Nikakvo odstupanje od sreće nije dopušteno i živeti u takvom svetu nije lako. Zato smatram da, kada govorimo o mentalnom zdravlju, pored sreće treba dozvoliti i sva ostala osećanja. Dozvoliti sva osećanja – i sebi, i drugima, to bi bio moj imperativ.

ŽAKELJ: Ako se nadovežem na gornji odgovor, kada je bila reč o tome da u žalovanju nema prečica - ne, nema ih, ali u žalovanju zapravo nema ni kraja. Gubitak samo pripitomiš, navikneš se da živiš s njim; bol se obrusi, ublaži, kroz godine bledi, stapa se s tobom, ali nikada zaista ne nestaje. Jer ne tuguješ samo za onim što je otišlo i čega nema, nego tuguješ i za onim što nikada neće biti. Gubitak se u različitim oblicima pojavljuje kroz vreme, i bez obzira na to koliko vremena je prošlo, bol je uvek tu – ponekad blaga, gotovo neprimetna, ponekad oštra, a ponekad se oseća tek kao odjek.

OBJEKTIV: Vi ste primjer osobe koja nije dozvolila da je bolest i gubitak definišu, te koja djeluje kao empata koji koristi svaku priliku da o njima razgovara i pomogne drugima. Da li je to (nekad) preteško breme – to što Vam, bez sumnje, makar dio čitalaca priđe kao da ste im lični terapeut?

ŽAKELJ: Ako govorim o teretu, mogu reći samo da mi je ponekad, kada je događaja previše, to fizički pretežak teret, jer nakon dijagnoze adenokarcinoma na izvodnom

OBJEKTIV: Nedavno je objavljen podkast u kojem glumica Obri Plaza prvi put govori o bolesti i smrti supruga, te u kojem otprilike kaže da je žaljenje nalik okeanu. Nekada samo želite da plivate i prepustite mu se, a nekada samo da pobjegnete i zaboravite sve te emocije, makar na trenutak. Koliko Vam je bliska ova „definicija“?

kanalu pankreasa i vrlo zahtevne Whippleove operacije koju sam prošla 2018. godine, više nisam ista. Iako se trudim, ne mogu više onoliko koliko sam mogla ranije, treba mi više odmora. Inače, svi ti ljudi koji dolaze k meni sa svojim pričama, daju i meni zaista mnogo. I baš kao što su drugi zbog moje priče malo manje sami, tako sam s njima malo manje sama i ja. I lepo je znati da delimo više nego što nam se ponekad čini, i da svi mi negde imamo svoju Dadu, i da svi negde imamo i svoju Vojkovu, svoje teskobe i svoje čežnje.

OBJEKTIV: Mi novinari, je li, treba da se potrudimo da nas u pitanjima ima što manje, da lično ostavimo po strani. Ipak, biram da budem subjektivna u razgovoru sa Vama. Odatle i prethodno pitanje, jer sam se naprosto osjetila krivom što sam dobila potrebu da sa Vama podijelim najličnije iskustvo i činjenicu da život dijelim na period prije i poslije smrti majke. Tada sam imala 16 i učinilo mi se da ću sve moći da izdržim, ako to mogu. Može li se, ipak, sve preživjeti – nije li bol nedovoljan prigovor protiv života? ŽAKELJ: Žao mi je što ste i vi morali da prođete kroz gubitak koji nije smeo da se dogodi, gubitak koji čoveka iskoreni i slomi, i posle koga drugačije je sve. I moj se život deli na dva dela. Na pre i posle majčine smrti. To je tačka preokreta, takvi gubici te obeleže, povrede. Talože se na tebe. Sloj po sloj. Neki sloj je deblji, neki jedva vidljiv, neki se putem malo okruni, a neki legne na tebe kao težak cement. Nisi isti, ne možeš biti isti, menjaš se – ne uvek nabolje, i tako je i sa mnom.

Rane zarastu, ali ožiljci ostaju. Na koži, u grudima, u stomaku, u tvojoj glavi. I ponekad mi se čini da moja do vrha puna čaša neće podneti više ni jednu jedinu sitnu kapljicu. Ni jednu kap više. Ali onda je uvek iznova podnese. Jednu kap, pa onda još poneku. Jer uprkos svemu – vredi. Jer uprkos svemu, svet je još tako mnogo lep. Anicu

Lea Cok i Anica Dobra kao unuka i baka u filmu Marka Naberšnika

Emotivna reakcija publike na Kanli kuli

Crnogorska atletika u neđelju će prvi put imati predstavnika u završnici Svjetskog prvenstva

Marijin skok za finale i istoriju

PODGORICA - Kakav uspjeh za crnogorsku atletičarku - Marija Vuković je izborila prvi put u karijeri finale Svjetskog prvenstva!

Naša rekorderka u skoku uvis preskočila je 192 centimetra, što je za nju najbolji rezultat sezone, a upravo zahvaljujući tom rezultatu uspjela je da izbori vizu za veliko finale!

Plasmanom u finale prvenstva svijeta Marija je uspjela praktično sve – da izbori finale na svim velikim takmičenjima. Bila je juniorska šampionka svijeta, deveta na Olimpijskim igrama, vicešampionka Evrope, našla se u završnici na dvoranskim šampionatima Evrope i svijeta.

Od 36 takmičarki samo njih 10 preskočilo je 192, a ukupno 16 našlo se u finalu, koje je na programu u nedjelju u 12.30 časova. Rezultat kao Marija ostvarile su još: Morgan Lejk, Jaroslava Mahučik, Eleanor Paterson, Angelina Topić, Nikola Olislagers, Julija Levčenko, Mihaela Hruba, Rouz Jeboa, Kristina Honsel, dok su sa rezultatom 188 prošle dalje: Elena Kuličenko, Elizabet Pihela, Fatoumata Bali, Imke Onen i Merel Maes.

NEVJEROVATNE

EMOCIJE

Na kraju, Vuković je bila u suzama, koje su pokazale koliko joj je značilo da kompletira seriju uspjeha. - I prije početka šampionata rekla sam da sam zaista zahvalna i srećna što sam uopšte nakon svega uspjela da se kvalifikujem za ovo veliko takmičenje. Lijepo je biti ovdje, a koliko je sve ovo značilo meni, možda su najbolje pokazale emocije, koje nijesam mogla sakriti odmah nakon

skoka – kazala je za Pobjedu Marija Vuković.

MARIJA I TOKIO –TAJNA VEZA

Nacionalni stadion u Tokiju, koji je otvoren za upotrebu 2019. godine, sa kapacitetom od 67.500 gledalaca definitivno ima posebno mjesto u srcu Marije Vuković.

Stadion na kojem je 2021. preskočila 196 centimetara i na Olimpijskim igrama stigla do devetog mjesta i juče je bilo ponovo talično mjesto za crnogorsku rekorderku u skoku uvis. Marija je preskočila 192 centimetra i plasirala se u finale skoka uvis i prvi put u karijeri biće u trci za medalju na šampionatu planete.

Naša sjajna takmičarka prve dvije visine savladala je sa lakoćom - 183 i 188 - preskočila je iz prvog pokušaja, da bi na 192 pokazala koliko je sada psihiloški jača nego možda prije par godina. Posljednji pokušaj, najveći pritisak... I, kada je bilo najteže i kada nije bilo prilike za popravni, a dok je kiša pojačavala, Marija je imala savršen skok i prosto je odletjela u finale. Kiša je nije omela, a samo par trenutaka kada je bila i zvanično u finalu briznula je u plač i pokazala koliko joj znači ovaj uspjeh.

- Dobro sam krenula, osjećala se jako pozitivno i djelovalo je sve super. Drugi skok na 192 nije bio dobar, ali baš tada proradio je neki inat u meni, jer sam znala da imam tu visinu. I, uspjela sam, uz rezultat sezone stigla je i kruna da budem u velikom finalu i zaista sam srećna. Dokazala sam sebi koliko mogu, da nikad ne odustajem, ali i da vjerujem i kada je najteže. Sada čekam finale i idem da uživam – dodala je Vuković.

FINALE ZA UŽIVANJE

Za Mariju Vuković ovo je bilo šesto učešće na Svjetskom pr-

PODGORICA - Budućnost je promijenila trenera, ali je upisala novi kiks – na debiju Dejana Vukićevića ,,plavi“ su u samom finišu ostali bez pobjede nad Mornarom. Utakmica na Topolici završena je 1:1.

Dečić je savladao Sutjesku u Tuzima (3:1) – sada su dva tima izjednačena na vrhu tabele, s tim što uloga lidera pripada Nikšićanima zbog bolje gol razlike. Oreol nepobjedivosti, Petrovac je izgubio u 7. kolu Meridianbet 1. CFL. Bolji od ,,nebo-plavih“ bili su fudbaleri Jedinstva koji su u Bijelom Polju slavili sa 2:1.

Bokelj je jedina ekipa bez trijumfa, a novi negativan ishod ostvario je u komšijskom derbiju sa Arsenalom – 2:1. Epitet najprijatnijeg iznenađenja lige bez dileme pripada Jezeru. Plavljani su osvojili sva tri boda na DG Areni (1:0), a utakmica sa ekipom Mladosti bila je šesta uzastopna u kojoj su momci Miodraga Džudovića nešto dopisali na tabeli.

PLAVI“ PADAJU U FINIŠU

venstvu. Debitovala je na planetarnoj smotri još 2011. godine, kada je u Južnoj Koreji bila 28, da bi zatim šest godina kasnije u Londonu osvojila 21. mjesto. Konstantan rast u generalnom plasmanu nastavila je 2019. u Kataru, kada je osvojila 18. mjesto, da bi 2022. godine u Sjedinjenim Američkim Državama osvojila 14. mjesto, a bila je na pragu plasmana u finale. Sada je pomjerena granica. Kada su u pitanju ambicije, bila je jasna. - Ne želim sebe da opterećujem. Drago mi je što nastavljam takmičenje, jednostavno želim da uživam u svakom skoku, da budem kao ovog puta opuštena i nadam se možda novom najboljem rezultatu sezone. Poslije mnogo nedaća prošle godine, teške godine i rada na sebi, sada sam u dobroj formi i zaista uživam – podvukla je Marija Vuković.

REZULTAT ZA

PAMĆENJE

Kakav je rezultat napravila Marija Vuković najbolje svjedoči podatak da je postala prva crnogorska takmičarka koja je stigla do finala Svjetskog prvenstva u atletici. Na planetarnoj smotri učestvovali su Ilija Ranitović 2009. (800 metara), Luka Rakić 2011. i 2015. (200 metara), Slađana Pejović u maratonu 2013. i Danijel Furtula 2013. i 2019. (bacanje diska). Ipak, od neđelje Crna Gora imaće i finalistu Svjetskog prvenstva. Tako Marija blista na najvećim smotrama, dok smo jedina evropska država čiji glavni grad ne da nema atletski stadion, već nema atletsku stazu...Nestvarno, ali istinito. Zbog toga, šta god da napravi u finalu Marija je ispisala nove stranice crnogorske atletike, ali i sporta, jer biti među najboljima na svijetu u kraljici sportova, definitivno djeluje kao samo lijep san... R. PEROVIĆ

,,Plavi“ dobitnu

Budućnost je na Topolici povela najbržim mogućim golom – postigao ga je bonus igrač, Lazar Savović, koji je u drugom minutu efektno lobovao golmana Stefana Popovića. Jak vjetar u Baru kvario je utakmicu. ,,Plavi“ su kontrolisali rezultat, a u dva navrata, krajem prvog i početkom drugog poluvremena, propustili su šanse da riješe pitanje epiloga. Prvo je Milan Vušurović ikosa sa desne strane šutirao tik pored dalje stative, dok je snažan udarac Momčila Raspopovića sa kontra krila odbranio čuvar mreže domaćina. Mornar je u nastavku više imao loptu u nogama, napadao je i trudio se da izjednači. Nijesu izabranici Veska Steševića napravili izrazitu priliku, ali jesu priredili nekoliko korektnih situacija.

Vrijeme je curilo, još samo malo trebalo je Podgoričanima da izdrže, a onda je Adnan Orahovac u 88. minutu skrivio penal. Desilo se isto što i protiv Jedinstva – još jedan kiks, primljeni gol pred kraj utakmice. Darko Zorić bio je siguran egzekutor. Svima po bod. Neuspjeh za Budućnost koja nije pobijedila u pet od sedam prvenstvenih mečeva.

Estonija 3

Crna Gora 4

POREČ - Dvorana ,,Finida“. Golovi: 1:0 Vnukov u 7. (pen), 1:1 Bojanović u 12, 1:2 Vuletić u 23, 1:3 Bojanović u 25, 2:3 Mani u 28, 3:3 Rebane u 29, 3:4 Vuletić u 29.minutu.

- Vrijeme nije bilo najbolje za igru, ali utakmica je bila dobra, borbena, nije falilo motiva i želje sa obje strane. Poveli smo odmah i držali konce utakmice. Sve je išlo na našu stranu, imali smo par odličnih šansi, ali nijesmo prelomili meč drugim golom. Na samom kraju smo kažnjeni iz penala. Ostaje žal što nijesmo osvojili sva tri boda, ali vjerujem da će sve doći na svoje – za Pobjedu je rekao sedamnaestogodišnji Savović.

- Drago mi je zbog pogotka, mnogo znači na planu samopouzdanja, ali mi je krivo što nijesmo dobili utakmicu. Bili smo tako blizu. Približili bi-

smo se vrhu, mada nijesmo ni ovako daleko. Sve može da se okrene u našu korist – dodao je jedan od najtalentovanijih igrača u crnogorskom klupskom fudbalu.

VRIJEME ZA DOBRE REZULTATE

Budućnost je počela pripreme sa Ivanom Brnovićem, potom je ekipu preuzeo Nenad Lalatović koji je podnio ostavku poslije 52 dana. Privremeno je postavljen momak iz stručnog štaba – Ivan Delić, da bi nakon tri kola povjerenje dobio Dejan Vukićević. Iskusni stručnjak odradio je

Naši futsalisti trijumfovali na startu turnira u Poreču

ESTONIJA: Cvetkov, Rebane, Gusev, Bazkov, Vnukov. Igrali su još: Maniste, Matinaro, Savinik, Desjatski, Dikopavlenko, Stuf, Numa, Mani, Boskin. CRNA GORA: Sekulić, Vuletić, Spasojević, Bulatović, Nikolić. Igrali su još: Krunić, Cimbaljević, Davidović, Delić, Puletić, Bojanović, Vukčević, Marković, Tafić. Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je Estoniju na startu međunarodnog turnira u Poreču. Nakon velike borbe, naš tim slavio je rezultatom 4:3.

Marija Vuković juče u Tokiju

Lazar Savović u meču protiv Mornara na Topolici

još traže

dobitnu formulu

samo jedan trening sa timom i već u Baru vodio meč sa klupe. - Svaki trener donese nešto svoje, nešto novo. Tu su drugačiji zahtjevi, treba sve pohvatati, ali trudimo se da pružimo maksimum. Stariji igrači pomažu nama mlađima. Novi šef je detaljan, zahtjevan, svi znamo da je odličan trener. Ja sam dobio povjerenje od starta u Baru i srećan sam zbog toga. Daću sve od sebe da se ustalim u startnih 11 – ističe Savović.

Podgoričani napornu sedmicu završavaju u neđelju – gostovanjem Bokelju. - Biće to treća utakmica u osam dana. Zgusnut je raspo-

Estonija je povela u 7. minutu pogotkom Denisa Vnukova iz kaznenog udarca. Pet minuta kasnije izjednačio je Balša Bojanović, da bi preokret donio Luka Vuletić u 23. minutu. Ubrzo je Bojanović povećao prednost Crne Gore, međutim, rival se vratio golovima Raula Manija i Raula Rebanea. Ipak, pobjedu je osigurao Vuletić u pretposljednjem minutu meča.

FIFA objavila najnoviju rang listu reprezentacija – naš nacionalni tim skliznuo tri pozicije

PODGORICA - Dva poraza, od Češke i Hrvatske u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, spustili su Crnu Goru na 80. mjesto najnovije FIFA rang liste. To je za tri pozicije slabiji plasman u odnosu na prošli mjesec.

Raičević: Sve je plod dobrog rada i atmosfere

Jezero se ljetos jedva skupilo da počne pripreme, a sada dijeli lekcije na prvoligaškoj sceni. Da nije bilo nesrećnog poraza od Budućnosti na premijeri, Plavljani bi bili prvi na tabeli ili bi čelnu poziciju dijelili sa Sutjeskom i Dečićem. Ovako, nakon šest vezanih utakmica u kojima su nešto dopisivali u koloni bodova, nalaze se na ,,minus jedan“ od najboljih. I pored velikih promjena u rosteru, trener Miodrag Džudović radi odličan posao. Posložio je ekipu koja iz kola u kolo igra dobar i dopadljiv fudbal. Snagu Jezera u međukolu osjetila je Mladost, koja je izgubila na DG Areni sa 1:0. Čovjek odluke bio je iskusni ofanzivac Milivoje Raičević. - Zadovoljni smo načinom na koji se odvija sezona.

red, ali spremni smo da započnemo pobjednički put. Jedan željeni rezultat promijeniće sve na bolje – smatra Savović.

BRZA REAKCIJA

DEČIĆA

Dečić je do nogu potučen prošle srijede od Jezera u Beranama (4:0), ali se iskupio prvom sljedećom prilikom – u Tuzima je pala Sutjeska (3:1). Puleni Nebojše Jandrića sada su bodovno poravnati sa Nikšićanima na čelu tabele. Draško Božović je realizovao penal u šestom minutu, a potom je učestvovao kod preostala dva gola domaćina – jedan je dao Trimror Selimi,

- Jako zanimljiva i neizvjesna utakmica. Diktirali smo ritam sve vrijeme, bili bolji rival do par minuta prije kraja. Tada smo ušli u probleme, povukli se na našu polovinu bez ikakve potrebe i dozvolili protivniku da izjednači. Međutim, uspjeli smo da se trgnemo i nakon lijepe akcije golom Vuletića došli do zaslužene pobjede - rekao je selektor Sveto Ljesar.

Sljedeći rival Crne Gore je Malta, taj meč na programu je danas od 16 časova. R. P.

Sakupljamo bodove, pobjeđujemo, visoko smo pozicionirani, imamo igru. Sve je to plod dobrog rada i atmosfere u klubu. Nema nikakve euforije. Nastavljamo da radimo sve kao do sada. Spremamo se od utakmice do utakmice. U neđelju nas očekuje duel sa Jedinstvom koje je ušlo u pozitivan ritam. Biće teško, ali uradićemo sve da ostvarimo novi trijumf – za Pobjedu je rekao Raičević, strijelac dva ligaška gola.

a posljednji Stefan Golubović. Gosti su ublažili štetu preko Ivana Vukčevića, koji je lijepo prevario Miloša Dragojevića

- Nije bilo prijatno nakon ubjedljivog poraza od Jezera, ali znali smo da to nije odraz manjka kvaliteta, nego slab dan koji se desi svakome. Srećom, brzo smo to prevazišli i odigrali dobar meč protiv lidera. Ostvarili smo pobjedu koja mnogo znači za dalji tok takmičenja. Nastavljamo da se borimo, sa ciljem da osvojimo što više bodova. Vjerujem da je ovaj tim sposoban za visoke domete –za Pobjedu je izjavio 37-godišnji Božović D. KAŽIĆ

Tako nisko, ,,hrabri sokoli“ nijesu bili još od septembra 2016. godine kada su se nalazili na 105. poziciji na svijetu. Novi plasman je čak i ispod prosjeka koji je naš nacionalni tim napravio od kada je član Fife, a on je 76. pozicija. Najbolji plasman Crna Gora je imala 2011. godine kada je bila 16. reprezentacija na planeti. Iz naše kvalifikacione grupe neprikosnovena je Hrvatska koja se nalazi u Top 10 i sada zauzima 9. mjesto, dok je Češka 39, Farska Ostrva se nalaze na 136. mjestu, a Gibraltar na 200.

Priliku da poprave rejting, ,,sokoli“ će imati u oktobru kada gostuju Farskim Ostrvima u šestom meču kvalifikacija za

Crna Gora pala na 80. mjesto

SP i igraju prijateljski duel sa Lihtenštajnom. ,,Crveni“ će do kraja takmičarskog ciklusa u novembru odmjeriti snage na strani sa Gibraltarom, te sa Hrvatskom pod Goricom.

Svjetski prvak, Argentina, više nije prva na rang listi. Ispred su sada Španija i Francuska, a među 10 su još Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Hrvatska i Italija. D. K.

Naša pionirska reprezentacija poražena u drugom prijateljskom meču od Azerbejdžana

Kažnjeni za greške

Azerbejdžan 3

Crna Gora 1

BAKU - Stadion Bina. Sudija: Vugar Hasanij (Azerbejdžan). Golovi: 1:0 Muršudzada u 5, 1:1 Bojović u 37, 2:1 Husejnzada u 51. (pen), 3:1 Mamadov u 81.minutu.

AZERBEJDŽAN: Mehralijev, Alijev, Mamadli, Kujijev, Kurbatsada (od 46. Husejnov), Muršudzada (od 61. Mamadov), Husejnzada (od 84. Mamadli), Sabran Muradli (od 70. Musazada), Babajev, Bajlarli, Rza (od 46. Ramazanov).

CRNA GORA: Radović, Radunović (od 66. Bešović), Bojović (od 66. Stefan Vukčević), Simonović, Vojinović (od 66. Raković), Vukčević (od 66. Vujović), Kalezić (od 56. Višnjić), Vukčević (od 56. Šćepanović), Jovanović (od 56. Peruničić), Radonjić (od 56. Vuković), Nišavić.

Pionirska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je u

drugom prijateljskom duelu sa Azerbejdžanom. Nakon remija u utorak, domaćin je slavio sa 3:1. Jedini gol za ,,sokoliće“ postigao je Milan Bojović. - Odigrali smo korektnu utakmicu, gdje smo pokušali da osvježimo tim sa igračima koji su manje igrali u prvom meču. Međutim, nijesu se dobro snašli u samom startu i veoma brzo smo primili gol. Kasnije smo uspostavili igru, imali par prilika i pred kraj prvog poluvremena došli do izjednačenja. U drugom poluvremenu, iz tran-

zicije i naše nepažnje, domaćin je došao do jedanaesterca, a kasnije nakon naše individualne greške postigli su i treći gol. Pokušali smo da uvođenjem ostalih igrača promijenimo tok igre i dođemo do povoljnog rezultata, ali nijesmo imali dovoljno snage jer je umor bio evidentan. Generalno, ovo je nešto novo za ove momke, a iza nas su dobre provjere koja su nam poslužile da vidimo sa kakvim potencijalom možemo da računamo u budućnosti - istakao je selektor Vladan Savić. R. P.

,,Sokolići” pred meč sa Azerbejdžanom

Poreču

Naša futsal reprezentacija

Omladinci Budućnosti mirno čekaju revanš nakon pobjede u 1. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona mladih

Janjević: Bolji smo tim od Velšana

PODGORICA - Omladinci

Budućnosti imaju realne šanse da se plasiraju u 2. kolo kvalifikacija za Ligu šampiona mladih.

Nakon rezultatske drame u Velsu, gdje su ,,plavi“ vodili i gubili, a na kraju slavili sa 3:2 protiv Haverfordvesta, tim Marka Janjevića ima obećavajući rezultat uoči revanša pod Goricom – 30. septembra. - Pobjeda je zaslužena. Bili smo bolji, spremniji, mnogo konkretniji u igri. Stvorili smo veći broj prilika i ostaje žal što nijesmo slavili ubjedljivijim rezultatom. Domaćin je dao dva gola, a nije ušao u šesnaesterac. Bila su to dva šuta iz daljine. To nas je poremetilo, ali smo se konsolidovali u nastavku. Momci su prikazali dobru partiju. Imamo gol prednosti i očekujem da priču protiv Velšana dovršimo pred domaćim

- Pobjeda je zaslužena. Bili smo bolji, spremniji, mnogo konkretniji. Stvorili smo veći broj prilika i ostaje žal što nijesmo slavili ubjedljivijim rezultatom. Domaćin je dao dva gola, a nije ušao u šesnaesterac. Bila su to dva šuta iz daljine. To nas je poremetilo, ali smo se konsolidovali u nastavku. Momci su prikazali dobru partiju. Imamo gol prednosti i očekujem da priču protiv Velšana dovršimo pred domaćim navijačima – smatra trener Podgoričana Janjević

navijačima – za Pobjedu je rekao Janjević. Klub je u sveopštem haosu, fali novca, ali je uradio sve da ozbiljno podrži omladinski tim. Za vize, organizaciju puta, čarter i hotel – plaćeno je oko 140.000 eura. - Klub nas je maksimalno ispoštovao. Imali smo izvanredne uslove. Prosto ne znam na što bi sve ličilo da nijesmo putovali čarterom. Morali bismo da presijedamo dva ili tri puta, da letimo u grupama, igrači bi se dodatno istrošili jer se mjesto u kojem smo igrali nalazi na zapadu Velsa, dva sata

vožnje autobusom od Kardifa. Put je bio dug i naporan. Kada se sve uzme u obzir – moramo da budemo zadovoljni epilogom – ističe Janjević.

Podgoričani su nastupili sa mlađom generacijom, sa velikim brojem igrača koji su 2007. i 2008. godište. Pravo nastupa imaju momci rođeni 2006. godine.

- Bolja smo ekipa od Velšana. Oni nijesu mogli da prate naš ritam, pali su fizički, imali su problema sa grčevima. Naš tim je bio fizički dominantniji. Tamo smo igrali na terenu manjih dimenzija, sa vještačkom tra-

vom. Pod Goricom će nam odgovarati širina i prirodna podloga. Prići ćemo revanšu kako treba i vjerujem plasirati se u sljedeće kolo kvalifikacija – naglašava Janjević. Naredni protivnik biće Midtjiland iz Danske.

- Oni su znatno viši nivo od Haverfordvesta, odličan, ambiciozan tim. Razmišljaćemo o njima kada za to dođe vrijeme. Imamo revanš, moramo da damo najbolje u drugom duelu sa Velšanima – zaključio je Janjević. Revanš pod Goricom na programu je 30. septembra. D. KAŽIĆ

Trenerska klinika Udruženja košarkaških trenera Crne Gore zakazana za 27. septembar Predavači

PODGORICA – Trenerski seminar Udruženja košarkaških trenera

Crne Gore, koji će se 13. put održati u Podgorici, okupiće renomirane stručnjake iz regiona i Evrope, saopšteno je iz UKTCG. Kako se navodi u saopštenju, događaj koji će se organizovati 27. septembra u Univer-

zitetskom sportsko-kulturnom centru, „predstavlja centralno mjesto za profesionalni razvoj košarkaških trenera u Crnoj Gori“. Predavači na ovogodišnjoj klinici su Andrej Žakelj, Petar Mijović, Igor Đaletić i Nenad Trunić Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj imaće predava-

nje na temu rješavanja trap situacija na perimetru i niskom postu. Predavanje trenera SC Derbija Petra Mijovića obuhvatiće „pik-en-rol“ napad na različite vrste odbrana i „pik-en-rol“ odbranu „hedž“. Pomoćni trener Budućnosti Igor Đaletić, dugogodišnji trener i stručnjak za skauting i analitiku, govoriće o skau-

Košarkašice Budućnost Bemaksa na turniru u Banjaluci, danas (17h) prvi rival Kraljevo

Stojanović: Dva dobra testa

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa, kasno sinoć, otputovale su za Banjaluku, gdje će danas i sjutra učestvovati na 10. Memorijalnom turniru „Aco, Prle i Milenko“.

Na tradicionalnom međunarodnom turniru, koji organizuje ekipa Orlova, u čast košarkaških legendi Aleksandra Jurića, Milana Prleta Tošića i Milenka Novakovića, pored Podgoričanki učestvovaće Kraljevo, vicešampion Srbije, kao i Plamen Požega, osvajač Kupa Hrvatske.

Za „vučice“ će ovo biti nove provjere, nakon što su prošle nedjelje na mini-turneji u Srbiji imale četiri provjere u četiri dana.

- Nakon što smo prošle nedjelje igrali četiri meča protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva i stekli prvu sliku o trenutnoj formi, imali smo priliku da neke stvari ispravljamo, tako da nam ovaj turnir u Banjaluci stiže u idealnom momentu. Kvalitet ekipa učesnica garantuje da će biti dobar turnir i sigurno da će ovo biti dobra prilika da imamo još dva dobra testa, koja će nam dobro doći u okviru priprema za narednu sezonu - kazao je trener Podgoričanki Petar Stojanović.

Za razliku od prošle sezone, Budućnost Bemaks su napustile Amerikanke Teri Bri-

tingu u modernoj košarci, a Nenad Trunić, međunarodni predavač FIBA i univerzitetski profesor, specijalista za razvoj igrača i trenersku edukaciju, predavaće na teme kretanja igrača bez lopte na strani lopte i strani pomoći, kao i razvoja fundamentalnih motoričkih vještina kroz specifične vježbe u mini-basket košarci, što je obavezno predavanje za trenere mlađih selekcija i mini basketa. Seminar će zvanično otvoriti predsjednik Udruženja košarkaških trenera Crne Gore Bogdan Tanjević. Iz Udruženja košarkaških

gs i Tes Amundsen, te Jelena Bulajić, koja će nastaviti školovanje i košarkaško usavršavanje na Floridi, dok je Maja Bigović otišla u Mađarsku, gdje je pojačala B tim Šoprona. S druge strane, tim su pojačale Amerikanke Delajin Bern, koja igra na pozicijama krilnog centra i centra, te Džina Kaningen, koja je „petica“. Nakon što su cijelu sezonu propustile, jer su morale na operaciju prednjeg ukrštenog ligamenta u tim se vraćaju Ksenija Šćepanović i Anastasija Drobnjak. Drobnjak je nastupila na meču protiv Partizana, dok će turnir u Banjaluci označiti i povratak Ksenije Šćepanović. - Radujemo se ovom turniru i mogućnosti da imamo nova dva kvalitetna meča, a ovo će biti prilika da nakon duge pauze u timu bude i Ksenija Šćepanović. Njen povratak mnogo će nam značiti, a ono što je dobro jeste što i nakon ovog turnira imamo dovoljno vremena da podižemo formu i maksimalno se spremimo za početak sezone - dodao je Stojanović. Budućnost Bemaks u okviru polufinala danas od 17 časova igra protiv Kraljeva, dok se u drugom polufinalu sastaju Orlovi i Plamen Požega. Inače, na startu nove sezone WABA lige Budućnost Bemaks će 15. oktobra u „Bemaks areni“ ugostiti Rilski iz Bugarske R. P.

trenera Crne Gore napominju i da će do 31. decembra 2025. biti dostavljen dokument sa finalnom klasifikacijom trenera po kategorijama A, B i C. „Na taj način jasno će se definisati put razvoja i obaveze svakog trenera. U narednom periodu biće propisano da samo treneri sa određenim licencama mogu voditi pojedine kategorije i biti članovi stručnog štaba reprezentativnih selekcija“, navodi se u saopštenju UKTCG. S. J.

Petar Stojanović

M. BABOVIĆ

Košarkaši SC Derbija večeras (20 h) protiv PAOK-a u Botevgradu igraju prvi meč kvali kacija za FIBA Ligu šampiona, trener Petar Mijović poručuje:

Da odigramo hrabro, čvrsto i da se pokažemo u najboljem svjetlu

PODGORICA – Četiri godine nakon ulaska u ABA ligu, tri sezone nakon prvog plasmana u plej-of regionalnog takmičenja, dvije godine od osvajanja ABA Superkupa, te godinu i po nakon osvajanja Kupa Crne Gore, za košarkaše SC Derbija je došlo i vrijeme za debi na evropskoj sceni. Izabranici Petra Mijovića večeras u bugarskom Botevgradu protiv grčkog PAOK-a (20 časova) igraju meč četvrtfinala kvalifikacija za FIBA ligu šampiona…

- Prvo, mislim da je velika stvar što je SC Derbi, nakon odličnih rezultata svih ovih godina u ABA ligi, došao u poziciju da se predstavi i na međunarodnoj sceni. Za nas je sigurno veliki uspjeh što možemo da budemo učesnici ovakvog turnira i da se borimo za plasman u Ligu šampiona. To je i ozbiljan pokazatelj koliko se kvalitetno radi u SC Derbiju tokom svih prethodnih sezona – rekao je Petar Mijović, trener Podgoričana.

Ako pobijede PAOK, Podgoričani će u polufinalu da igraju protiv boljeg iz četvrtfinalnog duela u kojem se sastaju turska Bursa i njemački Bra-

unšvajg. U preostala dva četvrtfinala, koji će u drugom dijelu kostura odlučivati od drugom finalisti, sastaju se italijanska Ređo Emilija i Pelister iz Sjeverne Makedonije, odnosno rumunska Oradea i belgijski Antverpen. Samo pobjednik turnira će izboriti plasman u FIBA Ligu šampiona. - Što se tiče samog turnira,

mislim da smo u mnogo jačem kosturu – klubovi poput PAOK-a, Burse, Ređo Emilije i Oradee imaju dugogodišnje iskustvo u glavnoj fazi takmičenja i posjeduju kvalitet i iskustvo igranja ovakvih turnira – dodaje Mijović. Bilo je dosta promjena ovog ljeta u rosteru ,,studenata“. Iz Budućnosti su se vratili Aleksa Ilić i Mateo Dre-

žnjak, a došli su i Balša Živanović (iz Podgorice), te Amerikanci Džastin Tarner, Darijus Džonson i Džir Dejvis, Kanađanin Enok Boaki i hrvatski talenat Zvonimir Dujaković. U NCAA su otišli Luka Bogavac, David Mirković i Andrija Grbović, a klub su napustili i Igor Drobnjak (prešao u Spartak), Zoran Nikolić (traži novi

PAOK ove sezone ima znatno veće ambicije nego prethodnih godina

PAOK je prošle sezone stigao do finala FIBA Lige šampiona, a nakon AEK-a je klub sa najviše učešća u ovom takmičenju jer se bori za osmi plasman u grupnu fazu. - PAOK ove sezone ima znatno veće ambicije nego prethodnih godina. Sa trenerom Zdovcem i šest novih stranaca, radi se o veoma kvalitetnom timu, sa mnogo iskustva u evropskim takmičenjima. Pokazali su to i u utakmicama protiv Asvela i Partizana, da i protiv velikih timova mogu da igraju na jednu loptu. Sigurno nas očekuje veliki izazov. Imamo problema sa rosterom zbog povreda – jedan od naših ključnih igrača, lider tima, neizvjestan je do same utakmice. Vidjećemo da li će moći da nam pomogne –rekao je Petar Mijović

klub) Amerikanac Erik Nil - Imamo potpuno novi tim, sa tri ruki igrača, dosta mladih domaćih igrača i sa nekoliko iskusnih momaka. Još uvijek smo i sami sebi nepoznanica. Pripremni period smo odradili jako dobro –odigrali smo šest od sedam planiranih utakmica. Bilo je tu mnogo dobrih stvari, pokazatelja ozbiljnog napretka, ali i oblasti u kojima moramo znatno bolje da bismo spremno dočekali sezonu. Mijović ističe da njegova ekipa, u svakom slučaju, kva-

lifikacioni turnir dočekuje „optimistično i rasterećeno“. - Pred nama je imperativ da se predstavimo u najboljem mogućem svjetlu i da pokušamo da turnir iskoristimo maksimalno, eventualno i da napravimo iznenađenje…U svakom slučaju, želimo da odigramo hrabro, čvrsto, da se pokažemo u najboljem svjetlu i ukoliko se ukaže prilika, pokušamo da napravimo iznenađenje protiv favorizovanog PAOK-a – zaključio je Mijović. S. JONČIĆ

PODGORICA – Budućnost Voli je odigrala petu kontrolnu utakmicu u pripremnom periodu, protiv najjačeg protivnika do sada, turskog Bahčešehira, polufinaliste prošle sezone u Evrokupu, jednog od najvećih favorita u predstojećoj sezoni u tom takmičenju. U petom kontrolnom meču u pripremnom periodu, „plavi“ su upisali drugi poraz. Tokom boravka u slovenačkoj Kranjskoj Gori pobijedili su italijanski Trapani i slovenačku Krku, a izgubili od Cedevita Olimpije, dok su nakon toga u Podgo-

rici savladali ruski Uralmaš. Izabranici Andreja Žakelja su u Istanbulu odigrali dobre tri četvrtine, nakon kojih su vodili pola koša (62:61), a u prvoj dionici su imali i 10 poena prednosti (27:17). Međutim, nijesu izdržali u posljednjih 10 minuta, koje je turski tim riješio u svoju korist sa 21:13 i stigao do pobjede od 82:75… - Mislim da je ovo bila odlična utakmica za nas. Trebao nam je jak protivnik i Bahčešehir je u tom smislu bio pravi izbor. Odigrali smo veoma dobar meč za ovaj period priprema, posebno drugo poluvrijeme u

kojem smo u odbrani izgledali bolje nego u prvom. Napad je bio na višem nivou nego ranije, ali moram reći da je Bahčešehir zaista jak tim – rekao je trener „plavih“Andrej Žakelj. Žakelj je tokom meča koristio 11 od 12 igrača (u igru nije ulazio jedino Andrija Slavković).

- Veliki dio utakmice bili smo u prednosti, što pokazuje da radimo dobre stvari. Na kraju nas je koštala dekoncentracija na slobodnim bacanjima i nekoliko skokova, što je presudilo utakmicu. Ipak, pristup, napredak i sve ono što smo željeli da dobijemo iz ove utakmice bili su

prisutni. Nadam se da ćemo za dva dana ponoviti ovakvu predstavu – dodao je Žakelj. Uz loše izvođenje slobodnih bacanja (28-15) i loše procente i za tri poena (25-6), Podgoričani su od rivala bolje šutirali za dva poena (60 – 45,7%), ali su bili slabiji u skoku (33-42), a imali su i manje ofanzivnih skokova (11-4), asistencija (16-17), ali i izgubljenih lopti (15-19), te

jednu ukradenu loptu više (1110). Najzad, Budućnost je bolje kažnjavala rivala nakon izgubljenih lopti (27-19), iz drugog napada (13-11), kao i iz kontranapada (27-18). - Ovo je bila odlična utakmica, veoma dobra provjera protiv kvalitetnog protivnika. Vjerujem da smo danas igrali bolje. Jasno je da nas čeka duga sezona i da nećemo svaku utakmicu

pobjeđivati, ali mislim da smo kao tim napravili korak u pravom smjeru – u razumijevanju naših principa i onoga što želimo da dobijemo iz svake utakmice. Kao što sam rekao, mislim da napredujemo - kazao je bek Podgoričana Rašid Sulejmon, koji je meč završio sa 13 poena (8-5 za dva, 4-0 za tri poena), tri skoka, dvije ukradene lopte i asistencijom.

Budućnost će sa Bahčešehirom igrati i u subotu od 18 časova, a po povratku iz Turske treba da odigra i kontrolnu utakmicu sa SC Derbijem, ali termin te utakmice tek treba da bude određen.

Crnogorski šampion će prvi zvanični meč u sezoni igrati u Evrokupu, 2. oktobra u gostima sa London Lajonsima. Podgoričani će u prvom kolu ABA lige, 5. oktobra, dočekati subotički Spartak. S. J.

Đurđina Jauković i Dijana Trivić razmišljaju samo o oktobarskim kvalifikacijama za EP

Fokus se zna, o Svjetskom prvenstvu o tom potom

PODGORICA - Svako okupljanje i kvalifikacioni mečevi za Evropsko prvenstvo u oktobru protiv Portugala i Farskih Ostrva za rukometašice Crne Gore su benefiti za ono što ih od 26. novembra očekuje u Njemačkoj. A to je Svjetsko prvenstvo na kojem će Crna Gora igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.

I koliko god da je fokus na oktobarskim duelima, ipak je osmo učešće na najvećoj smotri nešto što potpuno drži pažnju i igračicama i stručnom

štabu. Selektorka Suzana Lazović sa provjerenim snagama krenula je u EHF sedmicu, prvo okupljanje poslije aprilskog baraža i pobjeda nad Portugalom koje su donijele plasman na Svjetsko prvenstvo. Šansu je Lazović pružila juniorkama koje su ljetos na EP osvojile šesto mjesto. I imaće mlade, talentovane đevojke od koga da uče i da se polako približavaju nacionalnom dresu. Jer, kad-tad smjena generacije čeka našu ekipu, koja je apsolutni favorit u oktobarskim okršajima sa reprezentacijama koje ne pripadaju evropskom vrhu.

Doduše, oprez nije isključen, poštuje naš tim protivnike, u to nema sumnje, a o čemu je pričala Lazović. Međutim, zna se ko je favorit.

- Fokus nam je na kvalifikacijama koje se održavaju u oktobru. Čekaju nas dvije utakmice, da kažem, kao dobra uvertira za SP. Oba meča su važna zbog uigravanja - napomenula je kapitenka Đurđina

Jauković

Raduje našu reprezentativku što su na treninzima nova, mlada lica.

- Mlađe selekcije napravile su sjajne rezultate ovog ljeta. Mi smo tu da im damo podrš-

Amerikanka osvojila zlatnu medalju u trci na 400 metara u Tokiju

ku kako bi se lijepo osjećale, uz želju da se što prije uklope. I naravno, da iskoristimo ovo vrijeme što bolje za ono što dolazi.

Veliki broj reprezentativki ima ozbiljnu ulogu i minutažu u svojim ekipama. Veliki broj nastupa i u Ligi šampiona.

- Tek je početak i ne možemo da očekujemo da će sve da bude top, ali ima vremena da kroz utakmice podižemo formu. Srećna sam što su sve igračice zdrave i što na najbolji način koristimo okupljanje. Selektorka Lazović otkad je prošle godine preuzela nacionalni tim širila je spisak, pozivala i mlađe igračice i one koje do tada uopšte nijesu bile dio tima ili samo na širem spisku. Veliki je to broj. - Sreća je da imamo sistem i što je veliki broj igračica prošlo školu Budućnosti. I zbog toga nije toliko teško novim igračicama kada dođu u tim. Vidim da su spremne da uče, prihvataju savjete i kritike. Nama je najveći problem što nam fale takmičarske utakmice. Ali, u takvoj smo situaciji. Ono što je najbitnije je da svaka igračica igra u svojim klubovima i to na visokom nivou. Kada se okupimo, dajemo sve od sebe. Posvećene smo treninzima i van terena pričamo. To je možda naša prednost u odnosu na ostale ekipe - jasna je Jauković.

Lijevo krilo - Dijana Trivić vjeruje da će naše najbolje rukometašice okupljanje u okviru EHF sedmice iskoristiti na najbolji način da se pripreme za početak kvalifikacija u oktobru.

- Imamo sedam dana da se pripremimo najbolje što možemo i još nekoliko dana u oktobru i da to odradimo na najbolji mogući način. Dosta je mladih igračica, svakim okupljanjem neko novi dobije šansu, imamo talentovane mlade generacije koje zaslužuju svoje mjesto. I mi smo bile mlađe i tu smo da im pružimo podršku da se osjećaju lijepo, da im prenesemo naše iskustvo. U ime svih mogu da kažem da smo preponosne na mlađe generacije. Svaka čast i trenerima i đevojkama na svemu što su postigli. Takvi rezultati podižu našu zemlju sve više u nebesa. A. MARKOVIĆ

Sidni po kiši istrčala rekord SP

PODGORICA - Američka atletičarka Sidni Meklaflin osvojila je zlatnu medalju u trci na 400 metara na Svjetskom prvenstvu u Tokiju rezultatom 47,78 sekundi, što je novi rekord šampionata.

Meklaflin je ostvarila i drugi najbolji rezulat svih vremena, a svjetski rekord je u vlasništvu Njemice Marite Koh koja je 1985. godine 400 metara istrčala za 47,60 sekundi.

Marilejdi Paulino iz Dominikanske Republike osvojila je srebrnu medalju sa rezultatom 47,98 sekundi, dok je bronza pripala Bahreinki Salvi Eid Naser sa 48,19. Atletičar iz Bocvane Busang Kebinatšipi osvojio je zlato u muškoj trci na 400 metara rezultatom 43,53 sekunde. Srebrnu medalju osvojio je Džerim Ričards iz Trinidada i Tobaga sa 43,72 sekunde, a Bajapo Ndori iz Bocvane bio je treći sa 44,20. Kubanska atletičarka Leja-

nis Perez Ernandez osvojila je zlatnu medalju u troskoku, pošto je preskočila 14,94 metra. Tea Lafond iz Dominike

osvojila je srebro rezultatom 14,89 metara, a bronza je pripala Venecuelanki Julimar Rohas sa 14,76. R. A.

Kreću kvalifikacije za vaterpolo LŠ

Primorac

PODGORICA - Primorac

će se od danas do neđelje u Beogradu boriti za grupnu fazu vaterpolo Lige šampiona.

I ima šansu da uđe u elitu,a put do jedne od grupa otvoriće se možda već večeras (20.45) kada će odmjeriti snaga sa Steauom.

Rivali vicešampionu Crne Gore u kvalifikacijama još su domaćin Novi Beograd ii francuski Pej d Eks.

Ekipa iz Kotora odradila je dobar pripremni period, a samopouzdanje je poraslo nedavno nakon trijumfa nad Radničkim iz Kragujevca.

- Prva utakmica protiv rumunske Steaue jedna je od glavnih utakmica. Ukoliko njih pobijedimo, a favoriti smo, u slje-

Reno klio šampionat

vidi šansu

dećoj ne bismo imali problema protiv Francuza. Treća i posljednja je protiv Novog Beograda. Biće najteža na turniru, ali prve dvije su najbitnije i očekujem pobjede. Mislim da će biti teško protiv domaćina jer će taj duel odlučivati ko će biti prvi u grupi. Nadam se da ćemo opravdati ulogu favorita u prva dva meča i kvalifikovati se - kazao je Nemanja Vico. Ako Kotorani kvalifikacije završe na poziciji 2 mogli bi da se nađu u istoj grupi sa Jadranom MTEL koji je izborio direktno učešće u elitno takmičenje. Sa prvog mjesta Draško Brguljan i drugovi igrali bi u C grupi sa Ferencvarošem, Oradeom i druglasiranom ekipom sa turnira gdje su Breša,Vuljagmeni i Mladost. A. M.

PODGORICA - Crnogorskog automobilistu Filipa Kunčera u narednih mjesec čekaju tri završna vikenda u Reno klio šampionatu.

Kunčer u generalnom plasmanu trenutno zauzima sedmo mjesto, što će pokušati da popravi na stazi u Valensiji od 19. do 21. septembra. Potom će se voziti u Francuskoj na stazi Pol Rikar (3–5. oktobar), a prvenstvo će se završiti u italijanskoj Monci (17–19. oktobar).

- Pred nama je uzbudljiva završnica Reno klio kupa, tri uzastopna trkačka vikenda koja će odlučiti šampione u svim kategorijama. Crnogorski automobilista Filip Kunčer ulazi u ovaj završni krug među vodećima, nakon šest odvoženih vikenda i 12 trka, tokom kojih se takmičio sa više od 50 vozača iz cijele Evrope. Iako dolazi iz zemlje koja nema nijednu profesionalnu stazu za trening, Filip je zahvaljujući kućnom simulatoru, predanom radu i upornosti pokazao izuzetan talenat, brzinu i disciplinu na legendarnim stazama širom Evrope –naveli su iz njegovog tima. Navodi se da je Filip prošao

kroz zahtjevan kalendar ,,od obećavajućeg starta u francuskom Nogaru, preko legendarnih staza poput Spa-Frankošana, Imole i Mizana, do izazova na Manji-Kuru“. - Na tom putu suočio se i sa pehovima: incidentom izazvanim tuđom greškom u Dižonu, kao i tehničkim problemima sa amortizerom u Manji-Kuru, što ga je koštalo boljeg plasmana i novih guma koje su ključne u šampionatu sa strogim pravilima. Uprkos svemu, Filip je zajedno sa timom „Milan Competition“ više puta dokazao da može da parira najboljima, postižući odlične krugove na kvalifikacijama i sjajne završnice trka u konkurenciji gdje je na stazi istovremeno preko 50 automobila, a prostor za grešku minimalan. Ovaj vikend označava početak završne faze sezone, a Filip ulazi u završni krug sa ciljem da potvrdi svoj kvalitet i poziciju među najboljima –saopšteno je iz tima crnogorskog automobiliste. R. A.

Vico

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Ali-paša Njegošu: Pobratime kako ti se čine jela ovih Latina

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Dogodilo se da korjenićki Turci u prvoj polovini maja 1838. posijeku jednoga Cucu, a nikšićki Turci neke Bjelopavliće. Crnogorci su na ovo odmah uzvratili „udarivši i opalivši Korjeniće”.

Njegoš je o tome izvijestio Jeremiju Gagića, kao i ruskog grofa Neseljrodea, javljajući mu da se po Hercegovini kupi vojska protiv Crne Gore, pravcem preko Grahova. Gagić je otpisao Njegošu 31. maja 1838: „Ima već dvadeset dana, da se ovdje govori kako su Crnogorci popalili Korjeniće, ubili nekoliko Turaka i Grahovom zavladali, - i za to, da se Turci kupe u Ercegovini da oslobode Grahovo i isteraju Crnogorce iz svojih predjela (…) Turci bez sumnje neće ostaviti Grahovo u crnogorskim rukama, - za to nije se

„Vala pobratime“, rekao je Ali-paša Rizvanbegović crnogorskom vladici u Dubrovniku, „mene se čini ljevšega jela nema no ispeć ovcu jalovu na ražanj pod bukvu pak prinijet kaba mlijeka i snijega. Vjera i Bog, ljevšega jela i zdravijega ne može bit!“

čuditi, što se kupe kod Grahova i spravljaju se udariti na Crnogorce”.

Dođe Osman-aga ot Zvornika, poslat ot Ali-paše, da se sastavi s Vladikom. Sastaviše se gore u kulu na Humac i tu se razgovaraše za dugo i ugovoriše da se sastavi Vladika i Ali-paša u Dubrovnik a da se razvali kula u Humac i da je Ali-paša plati

Nema podataka o tome da li su Crnogorci u maju 1838. udarali na Klobuk, ali se može pretpostaviti da su ga držali u opsadi makar nakratko, jer ta utvrda stoji na putu od Grahova prema Korjenićima. Korjenićki Turci su se tada najvjerovatnije zatvorili u tvrđavi, kao što su činili i u drugim prilikama. Opis tadašnjih događaja dao je vojvoda Ilija Plamenac u svojim memoarima: „Dođe glas Vladici da će udarit Ali-paša Stočević na Grahovo a bješe Vladika naredio te se bješe ogradila jedna kula kao fortica na vr‘ glavice na Humac Grahovski. Toboš za obranu. Pošto dođe ovi glas, Vladika naredi da se kupi vojska crnogorska na Grahovo. I Vladika pođe i Pero, brat Vladičin, i Đorđije i svi drugi glavari. Ja pođi s Đorđijom i toga sam puta uzeo velju pušku prvi put da nosim. Imao sam oko sedamnajest godina. Pođi na Grahovo, Vladika zatvori se u onu kulu. Izabra š njim oko četrdeset Crnogoraca da budu u zatvor a Pero i Đorđija i Stefan Perkov i Lazo Proroković i jošt njekoliko Crnogoraca u kuću vojvode Jakova Dakovića i š njima Jakov. Okupi se vojske crnogorske dosta. Bješe sva Katunska nahija i Riječka i Crmnička (na

Ali-paša Rizvanbegović

čelu sa Markišom) i njekoliko Bjelopavlića. Ovo bješe godine 1843. (Markiša stalno u svađi sa Vladikom i Perom. Ne mogaše ih očima vidijeti. Ali kad je spoljna opasnost on sve zaboravi.) U kuću vojvode Jakova bješe oglašena pećina. I u ovu pećinu bješe mnogo imuća grahovskoga. Bjehu vrata na pećinu i ključ. Glavari rasporediše vojsku kako su znali. To stade za nekoliko dana. Bi jedan dan boj ispod Bojanjeg brda ali ne bi nikakve

Petar II Petrović Njegoš

Počeše se razgovarati vladika i Ali-paša oko Grahova i tu se prepirali. Za četiri dana hodio vladika na sjednice u lazaret i svaki dan prepirući se oko Grahova. Vladika veli: „Grahovo je moje!“ Ali-paša govori: „Nije, no moje. Moj car dobio je Grahovo kai drugu Ercegovinu!

pogibije. A ne bi se vojska naša bez samo jedan dio mali naše vojske. Utoliko Vladika na Grahovo i vojska crnogorska, a Osman-paša s vojskom ot Skadra uzmi Lesendro i Vra-

njinu, što je crnogorsko bilo (...) Na glas da Osman-paša zauze Lesendro i Vranjinu pohita sva vojska Riječke i Crmničke nahije put Skadarskog jezera. (...) Naša vojska u Grahovo oslabi pošto poše dvije nahije doma, toboš ne bi li oteli Lesendro i Vranjinu. Ali taj put bi uzalud...“ „Dođe Osman-aga ot Zvornika, poslat ot Ali-paše, da se sastavi s Vladikom“, piše dalje Ilija Plamenac u memoarima. „Sastaviše se gore u kulu na Humac i tu se razgovaraše za dugo i ugovoriše da se sastavi Vladika i Ali-paša u Dubrovnik a da se razvali kula u Humac i da je Ali-paša plati. I vojska turska i crnogorska da idu svi svoim kućama. Ostaviše Grahovo pod uslovom da su mirni i da i nitko ne tiče dok se vide Ali-paša i Vladika pak oni kako učine i čije će Grahovo ostat, tursko ili crnogorsko. I kulu razvali i Turci platiše gotovom parom. Uglavi se sastanak Vladike i Ali-paše u Dubrovnik. „Kreni Vladika. Uze sa sobom Đorđiju i Novicu Cerovića i jošt dva-tri glavara i ja pođi kao tobož sekretar Đorđijin u Dubrovnik. I namjesti se Vladika u varoš a tako i ova druga gos-

poda. Ču se da je doša Ali-paša na granicu (...) I stade dva dana, eto, ide Ali-paša ozgor, vidi se podaleko izkraj pazara turskoga. Ja kao mlad iziša sam i gledam đe idu ozgor i svak bješe na konja. I bješe i‘ oko dvije stotine. Dopratiše Ali-pašu do lazareta i onđen ulaze u lazaret. Sjutradan pođe Vladika i Đorđija, još dvatri glavara u lazaret. Onamo bješe napravljeno mjesto đe će sjeđet Vladika z društvom a đe će seđet Ali-paša z društvom a među njima, u čelo, sjeđaše ministar ruski Gagić i general austrinski. Pošto se pitaše za zdravlje, pita Vladika: „Kako si Ali-pašo?“ A paša odgovori: „Zdravo sam, no kako si ti Vladiko?“ Kaže Vladika: „Ja dobro“. Ali ne smiju se rukama ticat zbog kotomacije. Ona pratnja pašina pođe sve natrag bez njekoliko glavnija Ercegovaca. S Ali-pašom, na njegovu stranu, ne sjedi nitko bez samo Hasan-beg a drugi svi na noge stoje iza Ali-paše. A kod Vladike sjeđaše Đorđija, i jošt tri-četiri. Počeše se razgovarati Vladika i Ali-paša oko Grahova i tu se prepirali. Za četiri dana hodio Vladika na sjednice u lazaret i svaki dan prepirući se oko Grahova. Vladika veli: „Grahovo je moje!“ Ali-paša govori: „Nije, no moje. Moj car dobio je Grahovo kai drugu Ercegovinu!“ (...) Oko toga bilo je mnogo prepiranja među njima dvojicom.“ Ali, nije sve prošlo u prepiranju. Njegoš i Ali-paša su u jednom momentu odlučili da se pobratime, pa je taj susret prerastao u mali dubrovački spektakl. Razgovor je, nadalje, imao sljedeći ton: „Pita Ali-paša: Ada, pobratime, kakva ti se čine ova jela ovija Latina, jer se mene ne dopadaju ovi preslački? Vladika odgovori: Pobratime, njihova su jela lijepa, gospocka i uredna! Veli Ali-paša: Vala pobratime, mene se čini ljevšega jela nema no ispeć ovcu jalovu na ražanj pod bukvu pak prinijet kaba mlijeka i snijega. Vjera i Bog, ljevšega jela i zdravijega ne može bit! Vladika odgovara: To jest, pobratime, za nas koizi živimo u ova mjesta. Ne može ljevše ni zdravije bit od tog jela što kažeš. Ja sam hodio po Jevropi. Njihova su jela sasvijem drugojača. Njima se ne bi dopalo ono što si kaza i što se nama dopada svijema u opšte!“ (Nastavlja se)

Njegoševe gusle

Jeremija Gagić

19. septembar 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje Obavještava zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta doo “AK INVEST“- Maršala Tita 33- Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Izgradnja trafostanice TS 10/0.4 kV,,Br. 2 Nova“ 1x1000 kVA sa uklapanjem u VN mrežu koja se planira na katastarskoj parceli br. 39/1 KO Ibarac I- opština Rožaje i sve katastarske parcele koje nastanu parcelacijom navedene parcele. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www. rozaje.me.

Rok za javni uvid davanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul ,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na email:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 26.09.2025. godine.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta »SOLUN D.O.O. - PODGORICA« podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fotonaponske elektrane

SE „Soluno“ 13.5 MW na katastarskim parcelama: 86/1, 88, 91/8, 100/1, 100/7, 100/8, 102, 103/1, 105, 316,317, 345, 378/1, 86/4, 91/5, 91/6, 93, 95, 96, 98, 99/1, 100/4, 100/5, 100/9, 103/2, 104, 106/1, 106/3,107/1, 107/2, 107/3, 108/1, 108/2, 109/1, 109/2, 109/3, 109/4, 109/5, 110/1, 110/2, 110/3, 113/1, 113/2,114/1, 114/2, 115/1, 115/2, 124/2, 125/2, 129/1, 129/2, 131/1, 132/1, 135, 138, 337, 338, 340/1, 343,119, 120, 123/1, 124/1, 125/1, 122/2, 101, 85, 86/5, 86/6, 91/4, 94, 97, 99/2, 100/3, 100/6, 106/2, 123/2,128/1, 128/2, 335, 341/1, 344, KO Botun, Opština Zeta.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, na I sprat, kancelarija broj 10, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i Odjeljenju za planiranje, održivi razvoj i komunalne poslove Opštine Zeta. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 26.09.2025. godine.

Zapisnik

IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI NOAH – avgust 2025

Podgorica, 18.09.2025. u 15h, Cosmetics market Zabjelo, Ulica Ilije

Plamenca bb, mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „NOAH

AVGUST 2025 za koju je izdata saglasnost br 01-424/25-1568/2 dana 11.07.2025. Način izvlačen ja: Slučajnim odabirom iz kutije predvidjene za račune

Dobitnik nagrade Dyson fen Supersonic Nural HD16 Ceramic

Kristina Cvijović, Bar

Komisija :

MIRA VUČINIĆ

DANCA KRIVOKAPIĆ

TIJANA TERZIĆ

Pravila nagradne igre “Toplija zima sa Pobjedom“

1. Priređivač nagradne igre je Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-inport "Nova Pobjeda" Podgorica, PIB 03022480, 19 decembra br. 5.

2. Svrha priređivanja nagradne igre je reklamiranje proizvoda i usluga, kao i poboljšanje interesovanja čitalaca za dnevni list Pobjeda i njegova izdanja.

3. Nagradna igra počinje teći 24 septembra 2025 godine, a završava se 3 novembra 2025. godine. Nagradna igra sastoji se od dva izvlačenja, iz ukupno prispjelih kupona do tada

4. Fond nagrada iznosi 5464, 00 eura, sa uračunatim PDV-om, gdje se dobitnicima poklanja ukupno 50 metara drva za ogrijev u trupcima; kao i dva šporeta Alfa 70 favorit

5. Nagrade (15 ukupno) su:

10 (deset) nagrada po (pet) 5 metara drva u trupcima, pojedinačne vrijednosti nagrade po 425,00 eura, tj ukupne vrijednoti 4 250,00 eura za 10 nagrada

2 (dvije) nagrade – po šporet za grijanje na drva Alfa 70 favorit, pojedinačne vrijednosti po 607,00 eura, tj. ukupne vrijednosti 1 214, 00 eura za 2 nagrade.

6. Pravila nagradne igre, po dobijanju Rješenja od Uprave za igre na sreću, biće objavljena u dnevnom listu „Pobjeda

7. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u državni budžet u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje.

PRAVILA: Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi u pomenutom periodu:

30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 28, 29 i 30 ) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno, počev od 24 septembra, završno sa 25 oktobrom

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2 3, 4 i 5 ili 5 6, 7, 8 i 9 i sl…) U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti , na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu : Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br.5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16 10 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03 11 2025. godine u 12h

Izvlačenja će obaviti Komisija u sastavu: Željka Radulović predsjednica; Bojan Giljen - član i Snežana Mazić, članica (zamjenici su: Vanja Pustahija - zamjenica predsjednice, Ankica Remiković i Branka Kalezić - zamjenice članova); i to u sljedećim terminima:

- Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) biće izvučena 16 10 2025. godine, u 13h;

- Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03 11 2025. godine u 13h;

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje

Komisija će oba izvlačenja izvršiti od svih do tada prispjelih kupona, i na licu mjesta provjeriti i konstatovati ispravnost izvučenoh kupona, i proglasiti dobitnike

Imena dobitnika biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda:

- za prvih 6 dobitnika 17 10 2025. godine;

- za drugih 6 dobitnika 04 11 2025. godine;

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

Rok za prijavu dobitnika je osam (8) dana od dana objavljivanja.

Nagrade će se podizati lično kod organizatora nagradne igre, i nezamjenjive su za novac.

Za rješavanje spornih pitanja, ukoliko ih bude, nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

Nova Pobjeda d.o.o. Izvršni direktor

Nenad Zečević

Petak, 19. septembar 2025. Oglasi

Poslovni broj: Iv 3337/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Gojković Srđan, Sutomore Papanska ulica bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 245,48 eura, dana 17.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Gojković Srđan iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3337/25 od 27.08.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3335/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Sredojević Milijana, Sutomore Haj Nehaj bb radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 310,10 eura, dana 17.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Sredojević Milijana iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3335/25 od 27.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 17.09.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

I. br. 1144/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Mrazik Marian, državljanin Slovačke, protiv izvršnog dužnika Božić Dubravka, državljanka Republike Srbije, na osnovu izvršne isprave – notarski zapis UZZ br. 369/2019 od 19.06.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 17.10.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se I prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Božić Dubravke, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, upisane u LN 108 KO Dobra Voda, kat. parcela broj 3220, Marin ploča, pašnjak 4.klase, površine 184m2. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 17.10.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 1144/25 od 01.07.2025. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 108. KO Dobra Voda, i to: Hipoteka na iznos od 50.000,00 e, UZZ br. 369/2019 od 19.06.2019. godine i ugovor o zajmu UOIP-II: 493-2019 od 17.06.2019. godine rok vraćanja do 07.06.2020. godine u korist Marian Mrazik iz Slovačke; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca. UZZ br. 369/2019 od 19.06.2019. godine; Zabilježba rješenja o izvršenju I. br. 1144/25 od 01.07.2025. godine javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara, u korist izvršnog povjerioca Mrazik Mariana. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 1144/25. od 27.08.2025. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 56.500,00 €. VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.650,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 18.09.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Poslovni broj: Iv 3336/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Kojanić Ričard, Sutomore Gorelac br. 143, Bar i izvršni dužnik II reda Kojanić Tatjana, Gorelac br. 143, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.331,11 eura, dana 17.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda Kojanić Ričard iz Bara i izvršni dužnik II reda Kojanić Tatjana iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3336/25 od 27.08.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3345/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Lekić Anna, Sutomore ul. Partizanski put bb, Bar i izvršni dužnik II reda Lekić Angelina, Partizanski put bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.331,11 eura, dana 17.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda Lekić Anna iz Bara i izvršni dužnik II reda Lekić Angelina iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3345/25 od 27.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Petak, 19. septembar 2025.

nas je naš dragi ujak

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom spokoju i miru. S ljubavlju i poštovanjem,

BRANKO i ALEKSANDAR ČELEBIĆ sa porodicama

Tužni pozdrav DANILU ŽIVALJEVIĆU

Počivaj u miru, dragi kume.

DRAGAN RASPOPOVIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav tetki

Od MEDA PEROVIĆA

Posljednji pozdrav tetki

BOGETIĆ

Od ŽELJKA PEROVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav sestri

Od VENJA sa porodicom

Poslednji pozdrav našem voljenom

MIKIJU

U ovoj trci od života, vest o tvojoj smrti zaustavila je vreme. Nemi od bola i tuge u neverici, opraštamo se sa tobom.

ćemo te po velikodušnosti, plemenitosti i ljubavi koju si nam pružio.

Tvoja kćerka SONJA i unučad IVAN, TINA i NIKOLA

Posljednji pozdrav našem voljenom

MIKIJU

Ništa više neće biti isto… Nema dovoljno riječi, dobri naš i najhrabriji đede!

se da budemo dostojni tvoga imena i u ovoj velikoj boli.

Hvala ti za sve!

Tvoja kćerka MILENA, zet BOŽO, unučad STAŠA, MARKO i RENATA

684

ZORKI BOGETIĆ

Napustio

PETRAŠIN-PEJO JANJIĆ

Trudićemo

Pamti

Petak, 19. septembar 2025. Oglasi

Posljednji pozdrav dragom

NIKOLA BALABAN

Porodici Balaban, Primite naše iskreno saučešće za Nikolom. MILENKO PEJUŠKOVIĆ i DEJAN ALEKSIĆ

DRAGANU IVEZIĆU

Počivaj u miru.

Porodica pok. VLADA VULETIĆA

Našem dragom

DRAGANU

Posljednji pozdrav uz vječnu zahvalnost i zasluženi nezaborav nakon dvadeset godina koje je sa nama pod istim krovom časno dijelio... Iskreno i sa sveg srca,

MARKO, VIDOSAVA, BOJICA, MILENA, DANILO i VUK

Posljednji pozdrav našem

Uz kojeg smo, kao pridruženog člana familije, neki živjeli, a neki i rasli... Sa pijetetom i dubokom tugom,

Posljednji pozdrav

DRAGANU IVEZIĆU

Veliko hvala za pošteni odnos prema našoj porodici.

IGOR i TANJA VUŠUROVIĆ 680

Prođe tužnih i bolnih dvije godine dana od smrti

DRAGANU IVEZIĆU

Društvo iz kafane ,,KONOBA“

Posljednji pozdrav i konačni smiraj našem

Velikom nemiru đetinjeg srca. Činiće nam se još dugo, dugo, kao da si iznenada, bez najave nestao da nekome i neđe završiš obećano i da ćeš opet jednoga jutra šeretski banuti nazad, tamo đe je dvadeset godina bila Tvoja druga kuća.

LAZO, RAŠO, GORAN, DANO, BOBO, ŽUTI, NIKO, PEĐA i MANE

673

Dvije godine od smrti

Vrijeme prolazi, a ti sve više i više nedostaješ.

682 Četiri godine je od kada nije sa nama naš dragi BOŽO MUHADINOVIĆ Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava S ljubavlju te pamtimo i spominjemo. TVOJA PORODICA

656

Dana 21. septembra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

BOSILJKE - BOSE POPOVIĆ

MIHAILA LJEŠKOVIĆA

Ne prođe ni dan, a da se ne sjetim tvog plemenitog lika i tvoje dobrote. Otišao si ostavivši prazninu koju ništa ne može da popuni. Bio si moj veliki oslonac u životu. Sa najljepšim sjećanjem na dane provedene sa tobom uvijek ćeš biti u mom srcu. Tvoj ZOĆA

672

Nedostaje nam tvoja neizmjerna ljubav i pažnja kojom si nas nesebično obasipala. Pomen će se obaviti u krugu porodice.

OŽALOŠĆENA PORODICA

MIHAILA LJEŠKOVIĆA

Tvoji ZORAN i MARINA

DRAGANU

Posljednji pozdrav dobrome

U neđelju, 21. septembra 2025. godine, navršavaju se tri tužne godine od kada je naš Anđeo usnuo u Gospoda

JANA Draganova KOVAČEVIĆ

Toga dana u 14 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na groblju kod Manastira Podlastva.

Dođe dan kada nas je napustila naša sreća, naša radost, a ostade nam vječna tuga dok smo živi ovozemaljskim životom do vaskrsenja, da budemo sa tobom u nebeskom Carstvu.

Čekaj nas, Anđele naš.

Vole te i tuguju za tobom TATA i MAMA

Prođe godina bez tebe

STANKO

Bio si najpažljiviji i najbolji otac i đed na svijetu, čovjek čija je ljubav, snaga i dobrota ispunjavala svaki dan našeg života. Ne tražimo te u oblacima. Nosimo te sa sobom - u sebi, među nama, tamo đe pripadaš.

Hvala ti za sve životne lekcije, a najviše za ljubav kojom si nas naučio što znači biti čovjek.

Ćerka SNEŽANA i zet NEBOJŠA

Đede moj,

Nedostaješ mi za sve što je bilo i za sve što dolazi. Tužni su svi ti dani bez tebe. Zauvijek ću te nositi u srcu i sjećati se tebe s ponosom i ljubavlju.

Tvoja unuka ANDREA, praunučad TIARA i DARIAN i zet VLADIMIR

Petak, 19. septembar 2025.

STANKO

Šezdeset godina zajedničkog života sa tobom ne može stati na jedan list. Ljubav, poštovanje i tuga za tobom ostaju u srcu dok sam živa. Tvoj častan život, mudrost i toplina će me podsjećati na smisao života. Ostaješ moje svjetlo, snaga i bogatstvo u svim vremenima postojanja. Počivaj spokojno, čuvaću te od zaborava.

Supruga ZORKA

STANKO

Ništa više nije isto, nedostaješ nam. Volimo te i čuvamo zauvijek u našim srcima. Sjećanje na tvoj dragi lik, toplu roditeljsku riječ, savjet, pruženu ruku u svakom trenutku, daje nam snagu da se nosimo sa velikom prazninom koja je za tobom ostala.

Zauvijek ćeš biti tu sa nama, u pričama koje pričamo, suzama i osmijesima, u ljubavi koju si nam pružio.

Ćerka JOVANKA, zet ZORAN, unučad TIJANA i NIKOLA

tvoja unuka ANĐELA, praunuka ZORKA i zet MARKO 659

Đede moj,

STANKO

Sve ono čemu si me naučio svaki dan me podsjeti na tebe i ne da da odeš. Ti si tu, živiš vječno u meni. Godina dana bez tvog plemenitog lika i glasa je promijenila dosta toga, ali će nada da se opet sretnemo biti vječna. Hvala za sve. Volim te i ponosim se tobom zauvijek,

658

STANKO

Evo prolazi i peta godina kako nam ode u nepovrat, draga naša

679

MIRO

Odavno je počela tvoja borba sa životom, i nekako si pobjeđivala nimalo lake bolesti. Bila si veliki borac, ali se nije moglo dalje. Nedostaješ i uvijek ćeš nedostajati, dobrotvoru moje đece.

Ne damo te zaboravu Čuvaju uspomenu na tebe oni koji te vole.

BRANKA sa porodicom, IVANA, UNA i tvoj mezimac ZOKI

Voljena moja ujna

Pamtićemo tvoje nesebično davanje i čuvati od zaborava tvoj lik i djelo.

669

у Подострогу, Будва.

MIRA sa porodicom

Navršava se pet godina od smrti moje majke

MIRJANE USKOKOVIĆ rođene RADULOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

Tvoja ćerka ANA

Prošlo je sedam godina od kada nije sa nama naša voljena snaha i ujna

668

DRAGICA RADULOVIĆ

Čuvamo te od zaborava.

Dana 23. septembra navršava se godina dana otkako nas je zauvijek napustio naš voljeni suprug, otac i đed

MILADIN ABRAMOVIĆ

Dragi Mićane,

Iako te nema pored nas, tvoje prisustvo osjećamo svakoga dana. Tvoj glas i dalje odzvanja u našim srcima, tvoja ljubav nas i dalje grije, a tvoje riječi i savjeti su nam putokaz kroz život.

Tvoje odsustvo je praznina koju ništa ne može popuniti. Bio si oslonac svima nama, primjer ljubavi, poštenja i dobrote. Nedostaješ nam u svakom danu, u svakoj priči i svakom sjećanju.

Sa ponosom i tugom, čuvamo te vječno u svojim srcima.

Dana 20. septembra u 10 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

SJEĆANJE 19. 9. 1993–19. 9. 2025.

i RADE

Trideset godina od kada nije sa nama naš voljeni

Nedostaješ, živjećeš zauvijek u našim srcima, mislima i najljepšim uspomenama. Bio si i ostao naš ponos, uzor i snaga. Tvoja neutješna MAJKA sa porodicom

653

MITAR S. ZEC

Tvoja PORODICA

TVOJA PORODICA

MILKA

DRAGICA RADULOVIĆ

674

Iv.br.1062/2019

JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „VALEXAN“ D.O.O. PODGORICA, Podhum bb, Tuzi, PIB: 02341263, koga zastupa punomoćnik Predrag Krasić, advokat iz Podgorice, ul. Slobode br.27, protiv izvršnog dužnika D.O.O. „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ BIJELO POLJE, ul. Kneza Miroslava bb, Bijelo Polje, PIB: 03043606, dana 18.09.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, to: stambenog prostora, PD 86, spratnosti P1, površine 45 m2, broj zgrade 1, koja nepokretnost se nalazi na kat.parceli broj 2090/1173, upisana u listu nepokretnosti broj 8263 KO PODGORICA III na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1

KASUMOVIĆ IZET REFIKA.

II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u listu nepokretnosti broj 8263 KO PODGORICA III.

III Prvo usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.10.2025.godine u 11:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv

IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Iv.br.1062/2019 od 09.06.2025.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, to za: stambeni prostor, PD 86, spratnosti P1, površine 45m2, broj zgrade 1, , koja nepokretnost se nalazi na kat.parceli broj 2090/1173, upisana u listu nepokretnosti broj 8263 KO PODGORICA III na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 KASUMOVIĆ IZET REFIKA, tako da ukupna procijenjena vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 84.015,00 evra.

V Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod vrijednosti utvrđene stavom IV ovog zaključka. Ako se nepokretnost ne može prodati na prvom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz člana 173 st. 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 15.10.2025.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, to za: stambeni prostor, PD 86, spratnosti P1, površine 45m2, broj zgrade 1, koja nepokretnost se nalazi na kat.parceli broj 2090/1173, upisana u listu nepokretnosti broj 8263 KO PODGORICA III na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 KASUMOVIĆ IZET REFIKA, iznos od 8.401,50 evra, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva a ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja. VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetima izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, ul.Moskovska br.29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa punomoćnica Jovana Pavlović, advokatica iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika LUKE RADEVIĆA i drugih, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.09.2025.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da su kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupci po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika, na osnovu vjerodostojnih isprava, i to: izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge, radi naplate novčanog potraživanja. Javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima, i to:

LUKI RADEVIĆU iz Mojkovca, sa poslednjom poznatom adresom Lazine br.5, MojkovacRješenje o izvršenju Iv.br.54/2024 od 23.01.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 54/2024 od 17.09.2025.godine, AIŠI HAJDARPAŠIĆ iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Pripčići br.76, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.1938/2024 od 20.12.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 1938/2024 od 17.09.2025. godine, LIDIJI MULEVIĆ iz Kolašina, sa poslednjom poznatom adresom Gornji Pažanj bb, Kolašin - Rješenje o izvršenju Iv.br.955/2024 od 25.06.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 955/2024 od 17.09.2025.godine, MILOŠU LAKIĆEVIĆU iz Kolašina sa poslednjom poznatom adresom Smailagića Polje bb,Kolašin - Rješenje o izvršenju Iv.br.1436/2024 od 27.09.2024.godine, Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 1436/2024 od 17.09.2025.godine, Rješenje o izvršenju Iv.br. 750/2024 od 07.05.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 750/2024 od 17.09.2025.godine, LJUBOMIRU VLAHOVIĆU iz Kolašina, sa poslednjom poznatom adresom Vlahovići bb, Kolašin - Rješenje o izvršenju Iv.br.749/2024 od 07.05.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 749/2024 od 17.09.2025.godine, HEDIJI BAHOVIĆ iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Prštavačka br.10, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.443/2024 od 13.03.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 443/2024 od 17.09.2025.godine, VLADANU BATAKU iz Kolašina, sa poslednjom poznatom adresom Trg Boraca S-6,Kolašin, - Rješenje o izvršenju Iv.br.1933/2024 od 17.12.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 1933/2024 od 17.09.2025.godine, KATARINI GUDOVIĆ iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Tepačko Polje bb, Žabljak - Rješenje o izvršenju Iv.br.1661/2024 od 28.10.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br.1661/2024 od 17.09.2025.godine, NEBOJŠI ANĐELIĆU iz Mojkovca, sa poslednjom poznatom adresom Donja Polja bb, Mojkovac - Rješenje o izvršenju Iv.br.413/2024 od 05.03.2024.godine, i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 413/2024 od 17.09.2025.godine, ELMI DIZDAREVIĆ BEGANOVIĆ iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Rifata Burdžovića Trša br.LAMD, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.743/2024 od 07.05.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 743/2024 od 17.09.2025.godine, VASILJKI DRAŠKOVIĆ iz Kolašina, sa poslednjom poznatom adresom Donji Kokoti bb, Podgorica - Rješenje o izvršenju Iv.br.444/2024 od 13.03.2024. godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 444/2024 od 17.09.2025.godine, SRĐANU RADOJEVIĆU iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Tomaševo br.44, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.947/2024 od 20.06.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 947/2024 od 17.09.2025.godine i ANICI ŠEKULARAC iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Serdara Janka Vukotića br .1, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br. 1434/2024 od 24.09.2024.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 1434/2024 od 17.09.2025.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 17.09.2025. godine Ivan Sekulić

Broj:02-603/25-1084

Datum: 18.09.2025. godine JU OŠ,, Orjenski bataljon’’ Bijela raspisuje

Petak, 19. septembar 2025.

JAVNI POZIV

za prikupljanje ponuda za organizovanje i izvođenje višednevne ekskurzije za učenike IX razreda za školsku 2025/26

Planirana destinacija za ekskurziju učenika IX razreda je Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Ekskurzija će se realizovati u mjesecu oktobru 2025 godine.

PONUDA TREBA DA SADRŽI : -Cijenu i uslove plaćanja U ukupnu cijenu ponude je potrebno uračunati troškove prevoza, smještaja i dnevnice za 3 nastavnika/ce za vrijeme trajanja putovanja -Sve takse, drumarine i PDV za autobus u Bosni I Hercegovini

-Maršuta i destinacije koje se obilaze (Bijela- Vraćenovići-Tjentište ,Sarajevo, obilazak: Baščaršija, Sebilj, Gazi Husrev-begova džamija, Latinska ćuprija, Katedrala, Muzej 1878-1918, Banja Luku sa pauzom u Travniku ( obilazak tvrđave i rodne kuće Ive Andrića obilazak grada, Banski dvor, Hram Sv.Trojice, Gospodska ulica. Izlet za Jajce, obilazak tvrđave, katakombe i vodopad Plive Ii obilazak muzeja JNA. Mostar- obilazak Stari most, Kujundžuluk, Karađozbegova džamija Posjeta Blagaju- Tekija na vrelu Bune, posjeta manastiru Tvrdoš, obilazak- Stari grad, Hercegovačka Gračanica. U cijenu uključeno:

- Autobus visoke turističke klase, - Sve takse, drumarine, - ručak u Jajcu,

- ručak u Trebinju, - 1 pansion u Sarajevu, - 1 pansion u Banja Luci, - 1 polupansion u Banja Luci, - 1 pansion u Mostaru, - ulaznice za lokalitete i muzeje navedene u programu, - posjete kulturno istorijskim spomenicima, - sva razgledanja i obilasci predviđeni programom, - lokalni vodiči,

- putničko osiguranje, - zdrastveno osiguranje, - smještaj, ishrana za nastavnike, - dnevnice nastavnicima, 30,00 eura po plativom učeniku, - gratis za svakog 21-og učenika, - blizanci ili dvoje djece iz porodice popust 50% na drugo dijete - porezi i prirezi, PDV, - organizacija i realizacija programa, - pratilac grupe.

USLOVI UČEŠĆA

Pravo učešća na Javnom pozivu ima turistička agencija koja dostavi sljedeće dokaze: 1.Rješenje o upisu u sudski registar; 2.Rješenje nadležnog organa o ispunjavanju uslova za vršenje djelatnosti; 3.Licencu za organizaciju turističkog putovanja izdatu od strane Ministarstva turizma I zaštite životne sredine u Vladi Crne Gore; 4.Reference- 3 potvrde o uspješno izvšenim ekskurzijama za predhodne 3 godine; 5.Uvjerenje o registraciji - PIB broj; 6.Dokaz o izmirenim poreskim obavezama; a.Uvjerenje Poreske uprave o izmirenju poreza i doprinosa ne starije od 3 mjeseca od dana dostavljanja ponude;

7.Dokaz o sopstvenim prevoznim kapacitetima ili ugovor o poslovno - tehničkoj saradnji sa prevozničkim organizacijama 8.Prevoznik čije se usluge koriste mora ispunjavati uslove utvrđene propisima kojim se uređuje oblast bezbjednosti u saobraćaju na putevima i to dokazuje sljedećim dokazima:

-Potvrda o registraciji vozila; -Potvrda da je izvršen šestomjesečni tehnički pregled za autobus; -Licenca prevoznika i Izvod iz licence.

9. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da učestvuje samo privredni subjekat

10. Iso standardi 27701:2019

III КRITERIJUM ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE TURISTIČКE AGENCIJE — Visina cijene aranžmana; -gratis na svakog 21. učenika; - blizanci ili dvoje djece iz porodice popust 50% na drugo dijete.

IV PODNOŠENJE PONUDA Ponude sa naznakom „PONUDA ZA IZVOĐENJE EКSКURZIJE UČENIКA IX RAZREDA - NE OTVARAJ» predaju preporučenom poštom na adresu: JU OŠ,,Orjenski bataljon’’ Bijela, Obala Milivoja i Ane Zloković br. 13, 85343 Bijela. Otvaranje ponuda će biti 10.10.2025. godine u 12 h. Rok za podnošenje prijava je 10 dana od dana objavljivanja javnog poziva .Nepotpune i neblagovremene ponude neće se razmatrati.