Dnevni list POBJEDA 14.08.2025

Četvrtak, 14. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21434 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

PODGORICA: Vatrogasci se i juče borili s vatrenom stihijom, u gašenju učestvovali helikopteri i avioni Crne Gore i Srbije, kao i kanader iz Hrvatske

Najkritičnije u

Kučima i Piperima

Prije podne najteža situacija bila je u kučkim selima Fundina, Śenice i Građen, gdje su se požari širili velikom brzinom. Tokom dana ponovo su se razbuktali na Smokovcu i Bioču, a novi su buknuli u piperskim selima Mrke i Blizne. Na svim ovim područjima bile su ugrožene kuće

VDT izviđa slučaj i nije pokrenulo optužni prijedlog protiv mitropolita SPC, kako tvrde advokati NSD

Metodije

između oltara i optužnice - fašisti kao junaci

Prema navodima komandira Nikole Bojanovića, deset maskiranih osoba juče u podne pokušalo da podmetne požar na Gorici, profesor Velimir Rakočević smatra da se radi o organizovanom kriminalu

Subverzija i udar na vitalne

Rakočević kaže da nije moguće objasniti da gori gotovo čitava Crna Gora jer, kako vidimo, jedan požar ne uzrokuje drugi, već se rasplamsavaju na različitim lokacijama.

Ističe da sve ukazuje da se to radi na krajnje podmukao i prikriven način

INTERVJU: Režiser Srđan Vuletić o svjetskoj premijeri „Vidre“ u Sarajevu i crnogorskoj u Herceg Novom

Naši klinci ohrabriće

Armend Mila, izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“, o petogodišnjoj strategiji razvoja najjužnijeg turističkog naselja

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur i Mirko Stanić iz ES o poslaničkom imunitetu i izboru javnih funkcionera

Predsjednik susjedne države pozvao crnogorskog premijera

Vučić: Spajić da dođe u Srbiju i vidi kako izgleda samostalna vojska

Aleksandar Vučić je kazao da se „svi u regionu miješaju u unutrašnje stvari Srbije“

BEOGRAD – Predsjednik

Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je juče crnogorskom premijeru Milojku Spajiću na, kako je rekao, „ponudi“ da se njegova zemlja pridruži NATO, te dodao kako će „Srbija da ostane samostalna“.

Austrijski kancelar Kristijan Štoker je prije dva dana susretom sa Spajićem u Podgorici započeo turneju po Zapadnom Balkanu. Tokom zajedničkog obraćanja novinarima dvojice zvaničnika, predsjednik Vlade je dao podršku susjednoj državi, takođe kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji. - Srbija je najveća zemlja u regionu i u interesu je Crne Gore da se pridruži EU i NATO – izjavio je Spajić, te konstatovao kako će „biti uspješan ko god prati primjer Crne Gore“. Juče je Štoker stigao u Srbiju gdje se susreo sa predsjednikom Vučićem, koji je nakon toga odgovarao na pitanja novinara. Među njima je bio i zahtjev da prokomentariše pomenutu izjavu Spajića. Predsjednik Srbije je kazao kako „nije vidio tu izjavu“ i dodao da se „svi u regionu miješaju u unutrašnje stvari Srbije“. - Želimo sa Crnom Gorom da imamo najbliže, bratske odnose. Srbija ima dobre odnose sa NATO-om, vodimo računa i zbog KFOR-a, prisustva na terenu. Ne želimo da budemo dio bilo ko-

PODGORICA – Imunitet koji poslanici Skupštine Crne Gore uživaju nikako ne smije da se koristi kao sredstvo za zloupotrebu položaja ili izgovor za neodgovoran odnos prema javnom interesu, kazala je za Pobjedu nezavisna poslanica Radinka Ćinćur

Cetinjski odbornik Mirko Stanić iz Socijaldemokratske partije, koja pripada političkoj platformi Evropski savez, smatra da „poslanici aktuelne vlasti koriste imunitet kako bi se odbranili od raznoraznih tužbi“.

Članovi crnogorskog parlamenta su na sjednicama Administrativnog odbora od 2015. do 2024. godine odlučivali o eventualnom ukidanju imuniteta za 24 njihovih kolega. Praksa je pokazala da je za donošenje odluka bilo potrebno različito vrijeme. Tako je pojedinim poslanicima imunitet ukinut u samo nekoliko dana, dok je u drugim slučajevima postupak trajao i više od godinu i po.

Rješenja za eventualne nedoumice u dijelu eksplicitnog definisanja ukidanja imuniteta, čime bi se konkretizovali uslovi i riješila ostala „otvorena pitanja“, izostaju i zbog nepostojanja zakona o Skupštini, koji je u najavi još od donošenja Ustava 2007. godine.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur i Mirko

Imunitet kao poslanika od izostaje meritokratija pri dodjeli funkcija

je vojne organizacije, da pripadamo bilo kome bloku, već da čuvamo svoje nebo i svoju zemlju. Zato snažimo svoju armiju. Veoma sam ponosan na to. Hvala mu na ponudi, Srbija će da ostane samostalna. Pozivam ga da dođe da vidi kako se jedna samostalna vojska gradi i kako izgleda. Mislim da će sredinom septembra biti velika manifestacija u Beogradu – najavio je Vučić.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obilježava se svakog 15. septembra u Srbiji i Republici Srpskoj, a ustanovljen je 2020. godine u znak sjećanja na proboj Solunskog fronta.

Taj praznik redovno prate brojne reakcije, najčešće zbog poruka Vučića i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika. Događaju koji je popularno nazvan i „Svesrpski sabor“, redovno prisustvuju aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, te lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević

Jučerašnja izjava predsjednika Srbije ukazuje da bi ove godine pomenuti praznik mogla pratiti i posebna svečanost na kojoj će biti predstavljene oružane snage, i to u trenutku kada su na ulicama širom te zemlje u toku višemjesečni protesti koje predvode studenti. K.J.

- Ne može nas poslanički imunitet štititi ako sijemo govor mržnje i netrpeljivost. Ne može nas imunitet štititi ako pravimo prekršaje u saobraćaju, ako zloupotrebljavamo položaj i neodgovorno se odnosimo prema javnom interesu ili državnim resursima - kazala je za Pobjedu nezavisna poslanica Radinka Ćinćur. Govoreći o poslaničkom imunitetu, ona navodi da „treba jasno propisati za koja djela se imunitet skida“, i to bez mogućnosti da se te procedure zloupotrijebe.

- To bi sve trebalo definisati zakonom o Skupštini, koji čekaju i Evropska komisija i domaća javnost. Imunitet je zamišljen kao zaštita za slobodno izgovorenu riječ poslanika, a ne za razne prekršaje koje poslanici naprave – istakla je sagovornica našeg lista. Mirko Stanić (SD) saglasan je sa ocjenama Ćinćur. Ipak, on ukazuje na još jedan problem koji posebno dolazi do izražaja u posljednje vrijeme.

- Svima je jasno da poslanici aktuelne vlasti koriste imunitet kako bi se odbranili od raznoraznih tužbi. Od govora mržnje, preko štete za javna preduzeća kojima rukovode - i to uglavnom oni iz Nove srpske demokratije - dok im Pokret Evropa sad služi kao politički kišobran za te mahinacije –naveo je on za Pobjedu. Podsjećamo, Ustav Crne Gore u svom člana 86 jasno definiše da „poslanik uživa imunitet“.

- Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije. Protiv njega se ne može pokrenuti krivični postupak, niti odredi-

Praksa je pokazala da je za donošenje odluka bilo potrebno različito vrijeme. Tako je pojedinim poslanicima imunitet ukinut u samo nekoliko dana, dok je u drugim slučajevima postupak trajao i više od godinu i po

ti pritvor bez odobrenja Skupštine osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora – precizira se istim članom. Na isti imunitet, osim poslanika, mogu se pozvati i: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, kao i vrhovni državni tužilac. Kada je riječ o institucijama Evropske unije, Protokolom o povlasticama i imunitetima predviđeno je da poslanici Evropskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženog mišljenja ili glasanja. Međutim, ako je poslanik zatečen u vršenju bilo kakvog krivičnog djela, on se u tom slučaju ne može pozvati na imunitet, odnosno parlament može da mu

U crnogorskom parlamentu, imunitet je u najkraćem roku skinut tadašnjim poslanicima opozicije, a sadašnjem predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (NSD) te lideru Demokratske narodne patrije Milanu Kneževiću. Povod su bile optužbe u slučaju „Državni udar“, zbog dešavanja u i oko zgrade Skupštine na dan izbora 2016. godine. Zahtjev Specijalnog tužilaštva upućen je Skupštini u februaru 2017, a poslanici vlasti – mahom iz Demokratske partije socijalista - skinuli su im imunitet samo nekoliko dana kasnije. Sa druge strane, izjašnjavanje o imunitetu poslanice Demokrata Zdenke

Skidanje imuniteta

Popović za potrebe krivičnog gonjenja koje je bilo posljedica nepoštovanja mjera tokom pandemije korona virusa potrajalo je čak godinu i sedam mjeseci. Na zahtjev Specijalnog tužilaštva, u decembra 2022. godine ukinut je imunitet poslanicima osumnjičenim u aferi „Stanovi“: Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. Riječ je o poslanicima tadašnje opozicije, koji su svojevremeno bili ministri i članovi Vladine komisije za dodjelu stanova. Poslanici su bili jednogla-

sni i u slučaju ukidanja imuniteta bivšem poslaniku DPS-a i ministru Petru Ivanoviću, za koga je tužilaštvo u februaru 2021. godine tražilo ukidanje imuniteta zbog sumnje u zloupotrebu položaja u slučaju „Abu Dabi Fond“. Aktuelna vladajuća većina ostala je nijema u slučaju Marka Kovačevića, predsjednika opštine Nikšić i doskorašnjeg poslanika NSD, kome imunitet nije skinut uprkos brojnim dopisima Višeg državnog tužilaštva koje je to zatražilo od Administrativnog odbora zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Mirko Stanić

Aleksandar Vučić i Milojko Spajić

ES o poslaničkom imunitetu i izboru javnih funkcionera

kao odbrana od tužbi, meritokratija funkcija

ukine takvu privilegiju. Odgovarajući na pitanje da li bi eventualno podržala inicijativu za uvođenje strožih kriterijuma prilikom imenovanja javnih funkcionera u Skupštini - posebno u slučajevima kada je moguć sukoba interesa – Ćinćur je kazala da „snažno podržava sve inicijative koje bi jasnije i transparentnije isticale stručnost i posvećenost u radu“.

- Nijesam optimista da će do toga brzo doći. Sve dok se odluke budu donosile na partijskim organima kao nekad u Centralnom komitetu Komunističke partije, teško da ćemo vidjeti meritokratiju pri izboru rukovodilaca stručnih organa u javnom sektoru – ocijenila je nezavisna poslanica.

Ona rješenje vidi u „direktnoj demokratiji“, kroz takozvane otvorene liste, odakle bi građani direktno birali barem dio poslanika.

- Takve prakse postoje u našem regionu i nadam se da ćemo uvidjeti da je rješenje tu. Tako bismo povećali odgovornost ljudi koji su izabrani, a ograničili partijsku oligarhiju da samovoljno i kroz razne kalkulacije koje su daleko od interesa građana donose odluke – pojasnila je Ćinćur.

Ćinćur: Razočarana

sam mladim ljudima u Skupštini Crne Gore

Nezavisna poslanica Ćinćur u razgovoru za Pobjedu ističe kako „ne vidi velike rezultate kojima bi bili mnogo zadovoljni“ u radu Skupštine u proteklom periodu. - Moram reći da sam razočarana u neke mlade ljude koji su obećavali nove vrijednosti, dosljednost, znanje, kompetencije. To se nije desilo. Umjesto da se jasno vide kriterijumi u zapošljavanju, vlast često te kriterijume snižava da bi namjestila svoje poslušnike, jer sigurno je da su ljudi sa manje kompetencije vjerniji režimu od slobodnomislećih, obrazovanih. Ali, samo ovi drugi vode društvo naprijed - istakla je ona.

Kazala je, pak, kako je ponosna na to što nije odustala od principa da Crnoj Gori treba obrazovan, pošten kadar kojem je znanje, rad i sposobnost na prvom mjestu - bez obzira na partiju iz koje dolazi.

- Kvote moraju postojati za ugrožene, ali u svim drugim slučajevima to moraju biti najbolji, kako bi svima bilo bolje – zaključila je Ćinćur.

Stanić istim povodom kaže da politički subjekat kojem pripada „podržava sve zdrave inicijative koje za cilj imaju snaženje kontrolnih mehanizama Skupštine, ali i načina izbora javnih funkcionera“. - Svjedoci smo situacije da je Skupština u ovom sazivu postala puki „protočni bojler“ izvrš-

ne vlasti u kojem se može bilo kojem izabranom funkcioneru da se ne odazove na saslušanje ili davanje informacija - ocijenio je Stanić te zaključio kako

„svjedočimo vremenima u kojima se po partijskom dogovoru na čelne pozicije često biraju najgori, a ne najbolji kandidati“. I. MILOVIĆ

Nastavlja se „prebrojavanje“ u redovima jedne od vladajućih partija

Šavnik podržao

Jokovića u trci za predsjednika SNP-a

PODGORICA – Trka za čelno mjesto Socijalističke narodne partije (SNP) se nastavlja, a u nju su se sada uključili i članovi opštinskog odbora te stranke iz Šavnika, koji su juče ozvaničili kako će podržati aktuelnog predsjednika Vladimira Jokovića

Kako je rečeno iz šavničkog odbora SNP-a, na juče održanoj sjednici tog tijela odlučeno je da će podržati Jokovićevu kandidaturu za predsjednika. Ujedno su izabrani predstavnici koji će učestvovati na narednom, Desetom kongresu stranke, zakazanom za 30. avgust. Određeno je devet delegata, kao i kandidati za Glavni odbor, Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju SNP-a.

- Bez obzira na postkongresni ishod, pozivamo članstvo i rukovodstvo partije na buduće jedinstvo i zajedništvo – istakli su u saopštenju.

U jednoj od najdugovječnijih opozicionih stranaka već više mjeseci se čuju suprotstavljeni stavovi o njenoj budućnosti i liderstvu.

N akon što je Joković uz mnoštvo kontroverzi ozvaničio da će se i treći put kandidovati za čelnu poziciju u

Bez obzira na postkongresni ishod, pozivamo članstvo i rukovodstvo partije na buduće jedinstvo i zajedništvo, istakli su iz opštinskog odbora ove stranke

SNP-u, aktuelni potpredsjednik Dragoslav Šćekić je takođe najavio da će se naći u toj trci.

Članstvo partije je zatim počelo otvoreno da staje na s tranu jednog od dvojice kandidata, što je rezultiralo „odmazdom“ Jokovićevih sljedbenika. Tako je „za primjer“ rasformiran Opštinski odbor SNP-a u Herceg Novom, ali su tamošnji članovi samoinicijativno osnovali novi koji, očekivano, podržava kandidaturu Šćekića za predsjednika stranke. Uz novoformirani odbor u ovom bokeljskom gradu, zvaničnu podršku Šćekiću dala je i lokalna stranačka centrala iz Berana. Istovremeno su se pojavile i mnoge druge informacije o spornoj poziciji i mogućim zloupotrebama Jokovića u stranačkoj trci. Između ostalog, pominje se kako mu je mandat istekao još 31. jula, a da Statut „ne poznaje v. d. stanje niti produženje funkcije do izbora novog predsjednika“. - Članovi Izvršnog odbora,

Istovremeno su se pojavile i mnoge druge informacije o spornoj poziciji i mogućim zloupotrebama Jokovića u stranačkoj trci. Između ostalog, pominje se kako mu je mandat istekao još 31. jula, a da Statut „ne poznaje v. d. stanje niti produženje funkcije do izbora novog predsjednika“

da li ste ikada bili pitani za formiranje odbora u Ulcinju, Baru, Danilovgradu, Cetinju, Kotoru formiranih u posljednjih mjesec? A šta je sa Podgoricom, Beranama, Bijelim Poljem, Nikšićem i Pljevljima u posljednje tri godine? Da li je iko od vas ikada bio konsultovan? Ili samo mora Herceg Novi da pita - i svi znamo zašto – upitao je predsjednik OO Herceg Novi Igor Svilanović Takođe je optužio Jokovića da je „sa saradnicima u Statutarnoj komisiji doveo statut SNP-a do nivoa prazne knjige sa dvije korice, istrgnutih i spaljenih listova, rugajući se demokratskim procedurama i pravnim normama, ali i svim poštenim članovima SNP“. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, u slučaju da Joković ne bude ponovo izabran za predsjednika SNP-a, najavljena mu je mogućnost da će ostati i bez fotelje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. S druge strane, u slučaju da dio članstva ne bude zadovoljan radom 10. kongresa SNP-a, moglo bi se desiti formiranje nove stranke - čak pete političke grupacije koja je potekla iz nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori. K.J.

Dragoslav Šćekić i Vladimir Joković

Radinka Ćinćur

Reagovanje na tekst objavljen u Pobjedi pod naslovom „Sindikalna borba se (ne) isplati?“

PODGORICA - U tekstu pod naslovom „Sindikalna borba se (ne) isplati?“, objavljenom u dnevnom listu Pobjeda, 12. 8. 2025. godine, iznose se netačni podaci vezani za rad i djelovanje Sindikata prosvjetetvrdi predsjednik ove organizacija Radomir Božović

Kako on navodi, tema teksta je imovina u vlasništvu Sindikata prosvjete, za koju se kaže da „sindikat posjeduje poslovne prostore i zemljište na najatraktivnijim lokacijama u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, čija ukupna tržišna vrijednost dostiže i milion eura“. - Istina je da posjedujemo poslovni prostor u Siti kvartu u Podgorici, površine 102 kvadrata. Prostor je kupljen 2009. godine, i u njemu su smještene kancelarije predsjednika SPCG, tri potpredsjednika, pravne i finansijske službe, kancelarije za međunarodnu saradnju, kao i kancelarija Gradskog odbora Sindikata prosvjete Podgorica. Posjedujemo i poslovni prostor ispod Ljubovića, površine 97 kvadrata, kupljen, po odluci Glavnog odbora SPCG, 2024. godine, sa namjenom za održavanje sastanaka Izvršnog i Glavnog odbora, kao i za održavanje seminara namijenjenih za edukaciju našeg članstva. Kancelarije u Nikšiću i Bijelom Polju su kancelarije opštinskih odbora, kupljene po veoma povoljnim cijenama prije više od 10 godina. Ukupna vrijednost nije ni približno milion eura, kako se u tekstu netačno i tendenciozno navodi, a Sindikat prosvjete nikad nije te prostorije izdavao ili na drugi način unovčio (valorizovao), niti to mo-

že po našem Statutu - navodi Božović.

Reaguje i na dio teksta u kojem se kaže da imovina „uglavnom ostaje neiskorišćen kapital“, ali i da „ovakva situacija otvara pitanje: da li je misija sindikata istinski altruizam ili dobro organizovan biznis pod plaštom borbe za prava radnika?“.

- Sindikalne organizacije imaju pravo da posjeduju svoje prostorije za rad, koje su kupljene legalnim putem, uz poštovanje svih propisa države Crne Gore - kaže Božović koji navodi i tvrdnje vezane za plate u prosvjeti.

- Ministarstvo finansija je jednostrano odlučilo da kroz nezakonit obračun zarada, kršeći Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete (član 22) umanji zarade za više od 75 odsto nastavnog kadra. Umanjenje primanja iznosi do 50, pa i više eura. Takođe, Ministarstvo finansija je, jednostrano i suprotno zakonu, prestalo da primjenjuje odluku o sindikalnim dodacima, koju je država primjenjivala više od 17 godina. Ministarstvo finansija se jednostrano i bez objašnjenja povuklo iz pregovora, kršeći vlastito obećanje da neće biti umanjenja naših zarada i da ćemo kompromisom doći do rješenja prihvatljivog za sve - navodi Božović. On dalje naglašava da će rukovodstvo Sindikata prosvjete nastaviti da upravlja vlastitim prostorima isključivo u skladu sa Statutom SPCG i interesima njihovog članstva. - Sindikat prosvjete će nastaviti, kao i do sada, da se bori za prava radnika, i za ostvarenje našeg sna „kvalitetan obrazovni sistem i motivisan i zadovoljan nastavnik“ - poručuje Božović. n k

Više prevezenih putnika u drumskom saobraćaju

PODGORICA – Prevoz putnika u drugom kvartalu, u odnosu na isti period prošle godine, bilježi rast u drumskom i aerodromskom, a pad u željezničkom i lokalnom drumskom saobraćaju.

Podaci Monstata pokazuju da je rast prevezenih putnika u drumskom saobraćaju iznosio 4,6 odsto, a u aerodromskom 11 odsto, dok je pad u željezničkom iznosio 5,8 odsto, a u lokalnom drumskom 21,9 odsto. - Prevoz robe u drugom kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast u željezničkom saobraćaju i

Armend Mila, izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“, o petogodišnjoj

Ova sezona rekordna, renoviranje stare Ade nije u funkciji od 1995.

ULCINJ - Turističko naselje Ada Bojana ove godine bilježi jednu od najboljih sezona sa 26 odsto većim prihodima i 15 odsto više noćenja zaključno sa 8. avgustom. Očekuju da će ta brojka ostati stabilna do kraja sezone. Ovi rezultati, kako poručuje izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ Armend Mila, potvrda su dobre pripreme, unaprijeđene ponude i sve većeg interesovanja domaćih i stranih gostiju. Takođe, nestabilna situacija u Srbiji, koja je glavno tržište, dosta se osjetila, ali, kako je kazao, uspjeli su da turiste kompenzuju sa drugih tržišta.

No, prava transformacija ovog jedinstvenog dragulja na ušću Bojane tek predstoji – jer počinje realizacija petogodišnje strategije - renoviranje osam smještajnih objekata stare Ade koji nijesu u funkciji od 1995. godine.

- Stara Ada, koja nije u funkciji od 1995. godine, imala je 36 objekata i uskoro počinje renoviranje prvih osam sa 16 smještajnih kapaciteta, tj. luks apartmana - kazao je Mila u razgovoru za Pobjedu.

On je istakao da Ada Bojana mora postati „oaza hedonizma“ i brend koji će privlačiti najzahtjevnije goste iz cijelog svijeta.

- Ada Bojana je jedan od najvrednijih turističkih resursa Crne Gore, ne smije biti prepuštena propadanju. Vjerujem da ovaj dragulj Jadrana može postati jedinstvena destinacija u Evropi – ali samo uz jasnu strategiju, ulaganja i novu energiju - kazao je Mila.

Ada Bojana je jedan od najvrednijih turističkih resursa Crne Gore, ne smije biti prepuštena propadanju i vjerujem da ovaj dragulj Jadrana može postati jedinstvena destinacija u Evropi, ali samo uz jasnu strategiju, ulaganja i novu energiju. Stara Ada, koja nije u funkciji od 1995. godine, imala je 36 objekata i uskoro počinje renoviranje prvih osam sa 16 smještajnih kapaciteta, tj. luks apartmana - kazao je Mila

Ovaj rođeni Ulcinjanin kaže da je svoj život posvetio turizmu.

– Studirao sam turizam u Dubrovniku, magistrirao u Londonu, odradio pripravnički staž u „Splendidu“, radio osam godina u Turističkoj organizaciji, pa onda prešao na funkciju pomoćnika ministra u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma. Nakon toga bio sam državni sekretar, a paralelno sam gradio i privatni biznis od kada sam se vratio iz Londona. Turizmom se bavim cijeli život, di-

rektno ili indirektno, i dobro poznajem kako funkcioniše sistem – kazao je Mila.

Teško nasljeđe

Kako je istakao, kada je 15. januara preuzeo funkciju izvršnog direktora, stanje u HTP „Ulcinjska rivijera“ bilo je alarmantno. Stari menadžment je dobro radio posao, međutim, posljednjih 15 godina to nije bio slučaj. – Radnici nijesu primili dvije zarade, žiro račun bio je blokiran sa 600.00 eura, dugovi prema dobavljačima

iznosili su 150.000, a sudski sporovi 300.000 eura. Do sredine marta bili smo potpuno blokirani – podsjetio je on. Dodao je da je prekretnica nastupila kada je uprava uspjela da od države dobije 600.000 eura na osnovu zaključka Vlade iz 2019. godine.

– To nam je dalo šansu da krenemo u obnovu Ade Bojane, u skladu sa mogućnostima koje smo tada imali – naglasio je. Mila je kazao da je jedan od prvih poteza nove uprave bilo postavljanje digitalne rampe i video-nadzora. – Postavili smo pet kamera koje registruju tablice vozila. Ovo je nudističko naselje i bezbjednost gostiju mora biti prioritet. U prethodnim godinama bilo je više incidenata i morali smo da uvedemo dodatnu kontrolu – istakao je. Paralelno je izgrađen novi be-

ukupnom prometu robe u lukama od 30,8 odsto, odnosno 0,6 odsto, dok se u drumskom i kod prevoza robe na aerodromima bilježi pad od dva odnosno tri odsto - navodi se u saopštenju.

Broj pretovarenih tona u lukama u drugom tromjesečju, u odnosu na uporedni period, manji je 7,3 odsto, dok je izmanipulisanih veći 4,1 odsto. Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosio 84.300, što je 7,9 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. R.e.

Armend Mila

s. milović

Trenutni kapaciteti Ade Bojane

s. milović

Šetnja obalom Ade

Kućice Ade Bojane

Podaci Monstata

počinje Ade koja 1995. godine

ach-bar „Merito“ na tekstilnoj plaži, na dijelu prema ušću.

– Ogradili smo prostor i jasno odvojili nudističku zonu od tekstilne. Time smo dobili uređen prostor za one koji vole Adu, ali nijesu nudisti – pojasnio je Mila.

Izvršni direktor je naglasio da je uveden i centralizovani sistem rezervacija kako bi se spriječile ranije zloupotrebe.

– Ranije je bilo zloupotreba.

Sada imamo cijenu po sobi, uz popust za samce. Na taj način čuvamo ekonomiju poslovanja – objasnio je.

Uvedena je i kartična evidencija radnog vremena.

– Sezonski rad zahtijeva maksimalnu disciplinu. Ako već tokom zime imamo period kada se ne radi, onda je tokom četiri mjeseca sezone obaveza da radnici budu prisutni i organizovani. To je elementar-

Za ulaganje, a ne privatizaciju

Mila kategorički odbacuje mogućnost privatizacije Ade Bojane. – Ovo je granično područje i crnogorski dragulj. Mora ostati u državnom vlasništvu. Javno-privatna partnerstva kod nas teško funkcionišu, pa planiram da razvoj ide sopstvenim snagama i kroz kreditna zaduženja. Da bi se napredovalo, mora se investirati, a investicije se vraćaju dobrim poslovnim planom –pojasnio je Mila. Zaključio je da vjeruje u uspjeh.

– Ako date ovakav resurs ozbiljnom privredniku, od njega može da napravi bajku. Moj cilj je da Ada Bojana bude upravo to – zaključio je Armend Mila.

Vrhovni sud odbio reviziju Morskog dobra

Potvrđena presuda u korist Pomorskog saobraćaja

PODGORICA – Vijeće sudija Vrhovnog suda Radojke Nikolić, dr Ranka Vukića, Katarine Đurđić, mr Tatjane Ljujić i Nevenke Popović odbilo je kao neosnovanu reviziju Morskog dobra i potvrdilo presude nižih sudova kojima je utvrđeno da kompanija Pomorski saobraćaj, koja je nekada gazdovala trajektnom linijom na relaciji Kamenari - Lepetane, nije dužna da isplati 50.700 eura po osnovu dijela naknade za korišćenje morskog dobra od 1. jula 2020. do 1. juna 2021. godine.

bro nije imalo pravo da fakturiše kompletan iznos mjesečne naknade imajući u vidu odluku Vlade.

na odgovornost – naglasio je. Mila je podsjetio da su od prošle godine urađene nove betonske staze, djelimično obnovljena javna rasvjeta, te da je izrađena petogodišnja strategija razvoja Ade Bojane i HTP „Ulcinjska rivijera“.

– Dokument predstavlja presjek stanja kompanije –finansijski, infrastrukturni, ekonomski – i daje jasne smjernice kuda treba ići. Ovaj kompleks je već isplivao iz najteže situacije – ocijenio je. Prema njegovim riječima, renoviranjem će se dobiti otvorena luksuzna zona „ADA Private Collection“ sa 16 vila, privatnom plažom, baldahinima, zasebnim ulazom i električnim vozilima za dostavu hrane i doručka.

– Biće to prava oaza hedonizma, luksuzni naturistički koncept namijenjen gostima koji žele mir i privatnost. Takvi gosti će imati potpuno odvojen pristup i nesmetan boravak – kazao je. Planirana je i glamping ponuda u kampu.

– To je opcija za one koji nemaju kampere, ali žele luksuzni boravak u prirodi. Sve će biti ekološkog karaktera, jer Ada zaslužuje da postane potpuno ekološko naselje sa sertifikatima poput „Ecolabela“ – naglasio je Mila.

AdA kAo brend

Mila smatra da Ada Bojana ima potencijal kakav nema nijedna destinacija na Jadranu.

– Imamo proizvod koji ne postoji od Rovinja do Grčke. Na Jadranu trenutno postoje sa-

mo tri nudistička naselja. Ako znamo da u Evropi živi oko 800 miliona ljudi, od čega je procjena da je 20 do 30 miliona nudista, jasno je koliki je to tržišni potencijal. Holanđani, na primjer, imaju 30 odsto nudista u populaciji – naveo je Mila podsjećajući da je 90 odsto plaže nudističko, dok je 10 odsto tekstilno. Dodao je da do sada ti gosti nijesu dolazili u većem broju isključivo zato što ponuda nije bila na nivou.

– Priroda nam je data, ali smještajni kapaciteti su godinama bili zapušteni. Moj cilj je da to promijenimo – naglasio je Mila.

Govoreći o strukturi gostiju, Mila je rekao da Ada godinama ima stabilno tržište Srbije, ali dolaze i turisti iz Poljske, Češke i drugih zemalja.

– Otvoreni smo za sve goste, ali želimo da privučemo i one iz sjeverne Evrope koji traže specifičan, kvalitetan proizvod. Poštovanje se dobija samo ako ga dajete. Ja sam uvijek dostupan radnicima i gostima. Ako se javiš svakome, saslušaš ga, on se osjeća važnim, a to je osnova turizma –kazao je Mila.

Ispričao je i anegdotu koja mu je ostala u sjećanju. – Jedna gospođa, koja već 35 godina redovno dolazi na Adu, prišla mi je sa osmijehom i rekla: „Ovo je prvi put da vidim prave promjene. Smijem li da vas poljubim?“ Taj trenutak, ispunjen iskrenom zahvalnošću i emocijom, za mene je najveća nagrada i potvrda da sve što radimo ima smisla –istakao je, dodajući da to nije samo njegova zasluga, već rezultat zajedničkog truda, predanosti i rada cijelog kolektiva koji svakodnevno ulaže napore da Ada bude još ljepša i prijatnija za sve posjetioce. S.Milović

Sutkinja Privrednog suda Radmila Perović je u prvostepenoj presudi utvrdila da je Morsko dobro, kao javno preduzeće, bilo dužno da realizuje zaključke Vlade prema svim korisnicima morskog dobra u cilju umanjenja negativnih efekata pandemije na privredu. Ne postupajući na taj način u odnosu na Pomorski saobraćaj, Morsko dobro je, po ocjeni suda, postupalo suprotno načelima savjesnosti, poštenja i dužne pažnje.

Iz Morskog dobra su u tužbi tvrdili da je Pomorski saobraćaj samoinicijativno smanjivao mjesečne naknade na pola, ocjenjujući da na to nijesu imali pravo, imajući u vidu da nijesu potpisali aneks Ugovora o korišćenju morskog dobra, odnosno pristaništa u Kamenarima i Lepetanima. Sudije Apelacionog i Vrhovnog suda bile su saglasne sa stavom sutkinje Perović da Morsko do-

- Činjenica da među parničnim strankama nije zaključen aneks ugovora kojim bi se umanjila naknada za korišćenje morskog dobra u skladu sa odlukama Vlade i Upravnog odbora Morskog dobra, nije od uticaja na drugačiju odluku suda. Pomorski saobraćaj, kao privrednik koji je imao zaključen ugovor, imao je legitimno očekivanje da će Morsko dobro, kao javno preduzeće u većinskom vlasništvu države, sprovesti svoju i odluku Vlade i naknadu umanjiti za 50 odsto od ugovorene naknade - navodi se u prvostepenoj presudi. Sud ukazuje da je Morsko dobro od jula do decembra 2020. godine fakturisalo Pomorskom saobraćaju polovinu naknade, što je ova kompanija izmirivala, a da je naknadno, krajem januara 2021. godine za iste te mjesece fakturisalo drugu polovinu. Nakon toga, preostalih pola godine, Morsko dobro je nastavilo da fakturiše naknade u punom iznosu, a Pomorski nastavio da plaća, ali polovinu. - Iz toga proizilazi da je Morsko dobro do kraja 2020. godine realizovalo mjere Vlade iako se Pomorskim saobraćajem nije zaključilo aneks, zbog čega ova kompanija nije imala razloga da podnosi bilo kakvu inicijativu za zaključenje aneksa kojim bi se naknada umanjila – stavovi su svih sudskih organa.

Vrhovni sud je takođe ukazao da su nižestepeni sudovi, nasuprot navodima revizije, primijenili materijalno pravo, dali jasne, valjane i potpune razloge koje u potpunosti prihvata. Naglašavaju da zaključak Vlade predstavlja akt koji odmah proizvodi posljedice, te da je odredba ugovora o visini naknade bila derogirana dok su mjere Vlade bile na snazi, pa je Pomorski saobraćaj morao da plati samo polovinu, što je i uradio.

- Revidentu (Morskom dobru) je i te kako bilo poznato da su zaključci Vlade obavezujući u pogledu visine naknade, o čemu svjedoči i samo postupanje tužioca kada je račune za period od jula do decembra 2020. godine dostavljao tuženom sa umanjenjem, shodno zaključcima Vlade, kada je u skladu sa tim zaključcima Upravni odbor tužioca, donio odluke 28. jula 2020. i 28. februara 2021. godine, i visinu naknade obračunavao sa umanjenjem od 50 odsto od ugovorenog iznosa – ukazuju sudije odbacujući navode Morskog dobra da zaključci Vlade nijesu bili obavezujući.

Vlada je prvobitno u julu 2020, a onda i krajem januara 2021. godine u cilju podrške privredi i građanima, na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, donijela mjere kojima je, između ostalog, zadužila Morsko dobro da umanji godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je potvrdilo i Morsko dobro kroz zaključke Upravnog odbora. M. lk.

Pozitivan rezultat Instituta „Dr Simo Milošević“

Ostvareno 70.500 noćenja

što je 31 odsto više nego lani

PODGORICA – Institut

„Dr Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od milion i po eura.

Na ostvareni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900.000 eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i više cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječjeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.

Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodi-

štu ostvareno 70.500 noćenja, što je rast od 31 odsto. - Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62.180, a strano 18 odsto na 8.320. Najveće učešće u broju noćenja imaju pacijenti Fonda 51.140, što je 32 odsto više nego u uporednom periodu - rekao je Kovačević za Novski portal.

On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i zbog dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.

U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim

rezultatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 miliona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona. - Ukupan prihod je nešto više od 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječjeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević. n. k.

Crna Gora u borbi s vatrenom stihijom: Međunarodna pomoć, humanitarne akcije i Dan žalosti zbog

Ruka podrške spasa vrijedna

U dramatičnim i teškim danima za našu državu, direktna pomoć za gašenje požara stigla je sa velikog broja regionalnih i ostalih evropskih adresa. Otvoreni su i žiro-računi solidarnosti

PODGORICA - Službenici policije u svim opštinama Crne Gore nadgledaju teren i čuvaju kritične tačke, te dronovima kontrolišu više lokacija. Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović formirao je krizne policijske štabove.

Vatrogasci na terenu pomoć dobijaju od kolega iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Češke, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije. Vazduhoplovi tih zemalja koji su od prekjuče uključeni u spašavanje života, domova i prirode uspjeli su da zaustave ili lokalizuju požare, te je njihova pomoć dragocjena i nemjerljiva.

Načelnik PJ Direktorata za zaštitu i spašavanje Podgorice Vojin Vojinović na vanrednoj konferenciji za novinare kazao je da je Austrija poslala kopneni tim koji će biti operativan od danas. Istakao je da su u gašenju požara učestvovali vatrogasci iz cijele Crne Gore, dodajući da su logističku pomoć pružili određeni preduzetnici.

Međunarodna poMoć

Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić, odgovarajući na Pobjedino

pitanje koliko nam je potrebno vozila kao i ljudskog kadra da bismo mogli funcionisati optimalno u kriznim situacijama, kazao je da nije sramota tražiti pomoć i da to rade i druge države kada su vatrene stihije u pitanju. - Ne postoji nijedan sistem u svijetu koji ima sve neophodne kapacitete da odgovori na ovakvu situaciju. Mi imamo oko 700 vatrogasaca, 200 dobrovoljnih vatrogasaca, 170 vatrogasnih vozila. Je li dovoljno? Ja ću uvijek reći - ne. Kao država imamo mehanizme za traženje međunarodne pomoći - to nije sramota, to je legitimno i to rade svi - kazao je Tmušić. On je ispričao da je Crna Gora 11. avgusta tražila pomoć od Srbije, kao i Centra pri Evropskoj komisiji i od NATO. Međunarodna pomoć je tražena i od SAD, Japana, Njemačke. - Ovo je četvrti put da Crna Gora traži međunarodnu pomoć kada je riječ o prirodnim nepogodama - rekao je Tmušić. On je pojasnio kako se traži međunarodna pomoć. Prvo Vlada donese odluku da je potrebna pomoć pa Ministarstvo unutrašnjih poslova šalje zahtjeve.

-To se obavlja preko operativno komunikativnog centra 112 koji je sastavni dio Direktora-

ta za zaštitu i spašavanje. Šalje se na dvije adrese, nakon toga dobijamo informacije iz Brisela koja država može da pomogne – kazao je on.

Tako je prekjuče letio kanader iz Hrvatske, kao i onaj iz Italije. Sva ta komunikacija sa Briselom se odvija 24 sata.

- Sva pomoć koja je do sada došla u Crnu Goru, došla je preko mehanizama civilne zaštite. Postoji pravilo u sklopu mehanizma, da se preko 75 odsto troškova za vazduhoplovne jedinice pokriva od strane Evropske komisije - objasnio je Tmušić.

Naglasio je da su se kolege iz

Srbije, koje su prve pritekle u pomoć, već zvanično evidenti-

rale u sistemu mehanizma civilne zaštite, kako bi mogli da pokriju svoje troškove.

- Kada krenu da lete ka Crnoj Gori, timovi za zaštitu imaju komunikaciju za našim timovima. Ovo ističem da bih objasnio jer su se u pojedinim medijima pojavljivale informacije da se pomoć traži na ovaj ili onaj način iz različitih kanala. A pojasnio sam sada kako po zakonu funkcioniše međunarodna pomoć - naglasio je Tmušić.

On je apelovao na javnost da sve informacije koje se tiču međunarodne saradnje i pomoći zatraže od centra 112. Tmušić je, odgovarajući na pitanje o opremljenosti vatro -

Eko-fond i MERS izdvajaju 400.000 eura

Eko-fond je, u partnerstvu sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), opredijelio 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova oštećenih u požarima širom zemlje. Sredstva su namijenjena porodicama koje su u trenutku ostale bez krova nad glavom, kako bi se što prije vratile normalnom životu.

- Naš cilj je da pomoć stigne tamo gdje je najpotrebnija, što brže i efikasnije. Ovim potezom želimo pokazati da porodice pogođene požarima nijesu same i da Crna Gora ima snage i solidarnosti da odgovori na ovakve izazove - poručili su iz Eko-fonda.

Ističu da je u požarima izgubljen i jedan ljudski život, što predstavlja najveći gubitak za našu zemlju. Upravo zato, Eko-fond i MERS pokreću hitne procedure kako bi se sanacija započela bez odlaganja, a odluka o dodjeli sredstava biće dostavljena Vladi na saglasnost.

- Kada strada priroda, strada i zajednica. Zato je ova inicijativa usmjerena ne samo na obnovu domova, već i na jačanje otpornosti zajednica na klimatske i prirodne katastrofe – kazali su iz Eko-fonda.

Eko-fond je izrazio zahvalnost svim vatrogascima, službama zaštite i spašavanja, vojnicima i građanima koji su nesebično pomagali tokom gašenja požara.

- Crna Gora je mala zemlja, ali je čine veliki ljudi - poručuju iz Eko-fonda.

gasaca kazao da stanje može da bude bolje, dodajući da tu opremu treba obnavljati svake godine. Kazao je i da se teritorija države aktivno nadlijeće te da su uključeni i dronovi kako bi počinioci bili identifikovani. račun za poMoć

Vlada Crne Gore otvoriće račun za prikupljanje pomoći kako bi se sanirale posljedice štete nastale tokom požara.

- Imajući u vidu da je prema prvim informacijama nastupila veća materijalna šteta, potrebno je pomoći građanima u sanaciji posljedica od strašne vatrene stihije koja je uništila imovinu naših građana. Vlada će otvoriti račun za pomoć građanima, imajući u vidu veliko interesovanje pojedinaca, kompanija i država koje nude pomoć i podršku za obnovu i sanaciju uništene imovine – navedeno je u saopštenju. Naglašeno je da je cijeli proces transparentan te da će Generalni sekretarijat Vlade formirati posebnu komisiju koja će baviti ovim pitanjima i o stanju na računu petnaestodnevno informisati Vladu.

dan žalosti

Povodom tragično izgubljenog života mlađeg vodnika Dejana Božovića u naporima da se pobijedi vatrena stihija koja je zahvatila Crnu Go-

ru, danas je Dan žalosti. -Povodom Dana žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanovasaopšteno je iz Vlade. Nesreća se dogodila kada se cistijerna za vodu, kojom su upravljali, prevrnula i skliznula niz strmu padinu pored puta ka mjestu Kupusci u Kučima. Mlađi vodnik Božović bio je pripadnik 1. pješadijskog bataljona, oženjen i otac četvoro djece. U službi u Vojsci je bio od 2006. godine, a vršio je dužnost nišandžije na minobacaču 120 mm. Pokrenute su brojne humanitarne akcije za pomoć njegovoj porodici, a porodica iz Berlina je odlučila da stipendira njegocu djecu tokom cijelog školovanja, uključujući i visoko obrazovanje. Božović će, prema najavama premijera Spajića, biti posthumno odlikovan.

povrijeđeni vojnik iković je stabilno Povrijeđeni vojnik Vojske Crne Gore Marko Iković, koji je juče zadobio teške tjelesne povrede tokom gašenja požara u Kučima, stabilnog je zdravstvenog stanja i predstoji mu oporavak, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. On je bio zajedno sa preminulim Božovićem.

Iković se nalazi na liječenju u Jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziju i reanimaciju Kliničkog centra Crne Gore. - Svjestan je, komunikativan i sa stabilnim vitalnim parametrima. S obzirom na težinu povreda, liječenje se nastavlja uz intenzivan monitoring, uz nadu u pozitivan ishod – kazao je medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore Đorđije Krnjević Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, Ikovića su danas obišli Krnjević i generalna di-

Gašenje požara u Rogamima 11. avgusta

Ljuban Tmušić

Vojin Vojinović

rektorica u tom resoru Irena Šubarić.

Tokom jučerašnjeg dana urađene su ortopedske i hirurške intervencije, i on se nalazi van životne opasnosti.

Humanitarne akcije i donacije Fondacija „Ima ljudi“ pokrenula je hitnu humanitarnu akciju „Za novi početak - Pomoć porodicama pogođenim požarima“. Sva prikupljena sredstva biće transparentno usmjerena na obnovu domova i pružanje potpore onima koji su ostali bez ičega. Na sajtu humanost.com možete naći uputstva kako da uplatite novac karticom. Može se uplatiti i putem žiro račun 52044419-96, te deviznog računa 520004200000317734 IBAN: ME25520004200000317734

SWIFT: HBBAMEPGXXX. SMS pomoć u vrijednosti od jednog eura može se poslati na broj 14565, tako što ćete upisati 58.

Luštica Development izdvojila je 10.000 eura za nabavku opreme vatrogascima i ponudila pomoć na terenu. Oni su izrazili zahvalnost pripadnicima službe zaštite i spašavanja, koji ovih dana ulažu nadljudske napore u gašenju požara širom Crne Gore.

- Pored korporativne donacije, zaposleni kompanije pokrenuli su i internu akciju prikupljanja finansijske pomoći za djecu poginulog vojnika, želeći da pruže podršku porodici koja je ostala bez svog člana i da im pokažu da nijesu sami u teškim trenucima –piše u saopštenju.

montefarmova

donacija za spasioce i građane Montefarm je donirao zaštitne naočare, maske i elektrolitne suplemente vatrogascima. Od danas u državnim apotekama, besplatne su maske za sve građane, zbog zagađenosti vazduha, saopštili su iz Montefarma.

- Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm donirala je juče Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada zaštitne naočare, elektrolitne suplemente za brzu rehidraciju i podizanje energije u uslovima iscrpljenosti, kao i maske sa filterima. Svjedoci smo enormnih požara koji proteklih dana pogađaju Crnu Goru i ogromnog napora koji ulažu vatrogasci i sve službe zaštite i spašavanja u borbi sa vatrenom stihijom. Njihova hrabrost, posvećenost i nesebičnost zaslužuju iskreno divljenje i zahvalnost cijele zajednice - istakli su iz Montefarma. Istakli su da ostaju na raspolaganju vatrogascima, službama zaštite i spašavanja, kao i svim građanima Crne Gore, sa željom da zajedno damo doprinos zaštiti zdravlja i bezbjednosti. Još jednom izražavamo duboku zahvalnost svima koji svakodnevno, svojim radom i požrtvovanošću, štite ljude, imovinu i prirodu naše zemlje - zaključuju u saopštenju. h janKoviĆ

j. martinoviĆ

Prema navodima komandira Bojanovića, deset maskiranih osoba juče u podne pokušalo da podmetne požar na Gorici, profesor Rakočević smatra da se radi o organizovanom kriminalu

Subverzija i udar na sve vitalne vrijednosti države

Rakočević kaže da nije moguće objasniti da gori gotovo čitava Crna Gora, jer jedan požar ne uzrokuje drugi, već se rasplamsavaju na različitim lokacijama. Ističe da sve to ukazuje da se to radi na krajnje podmukao prikriven način

PODGORICA - U samom srcu Podgorice, desetak maskiranih osoba juče je pokušalo da podmetne požar na brdu Gorica, koje danima čuvaju vatrogasci i rendžeri. Komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović potvrdio je da su osumnjičeni pobjegli, dok profesor Velimir Rakočević upozorava da se ne radi o slučajnim piromanima, već o udruženom kriminalnom poduhvatu sa elementima subverzije i organizovanog kriminaliteta, čiji je cilj ugrožavanje države, građana i vitalnih prirodnih resursa.

Jedan od njih je imao bijelu majicu navučenu preko glave i kačket, a jedan od rendžera ga je jurio ali nije uspio da ga uhvati. To je juče kazao komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović. Iz Uprave policije nema odgovora da li su te osobe uhvaćene ili identifikovane. Pobjedi je iz UP nezvanično rečeno da provjeravaju navode. Park šuma Gorica i brdo Ljubović od prekjuče su zatvoreni za posjetioce do daljnjeg, a ta odluka je donijeta nakon sastanka gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića sa načelnikom CB Podgorica Goranom Jokićem. Ipak, s obzirom na položaj brda, veoma mu je lako prići i gotovo ga je nemoguće obezbijediti u potpunosti.

Kriminalni poduhvat

Za profesora Velimira Rakočevića ovaj pokušaj paljenja Gorice je udruženi kriminalni poduhvat, djelo subverzije, te da sve indicije postoje da je sve manje požara koji su iza-

zvani višom silom, recimo visokim temperaturama, a da je sve više paljevina, što znači namjerno prouzrokovanih požara.

- Nije moguće objasniti da gori gotovo čitava Crna Gora, jer kako vidimo jedan požar ne uzrokuje drugi, već se rasplamsavaju na različitim lokacijama. Sve to ukazuje da se to radi na jedan način koji je krajnje podmukao, prikriven – rekao je on Pobjedi. Na pitanje Pobjede da li se možda radi o subverziji ili nekom čak terorističkom aktu, s obzirom da je službenik kazao da je bilo deset osoba, Rakočević je kazao da bi se moglo reći da se radi o jednoj vrsti subverzivne djelatnosti. - Ovako besomučno i nemilosrdno paljenje šume ili ugrožavanje zdravlja, života i imovine ima sve elemente takvog djelovanja. I to nije izazivanje opšte opasnosti. To je udar na vitalne vrijednosti, udar i na državu, na živote ljudi, na zdravlje ljudi – rekao je Rakočević.

d ugotrajni zatvor

On ističe da sve ovo što se događa prethodnih dana upućuje na to da Crna Gora mora mnogo bolje normativno da reguliše kazne, da izdvoji krivično djelo paljevine, odnosno namjerno izazivanje požara, jer je očigledno da se u većem dijelu slučajeva radi o ljudskom faktoru. Poručuje da se tome mora stati na kraj jer se upravo koristi ranjivost Crne Gore u tom dijelu.

- Nažalost, pogotovo što nemamo neophodne resurse za vazdušno gašenje požara, pa smo oslonjeni na pomoć partnera i tome slično. Mora se munjevito reagovati, i pokazuje se sada da uz nadljudske napore, mi za to još nijesmo

spremni. Treba vrlo ozbiljno shvatiti ovu situaciju, povesti detaljnu istragu i promijeniti zakonska rješenja – ističe Rakočević.

On smatra da onaj, za koga se dokaže da uništava ove ključne prirodne resurse, treba da bude u zatvoru jako dugo, da bi to djelovalo i na ostale potencijalne počinioce, sve one koji misle da mogu da prođu u nekažnjeno.

Kaže da se mora brže reagovati jer ukoliko bi jedno lice koje je podmetnulo požar završilo u zatvoru sa - ne višegodišnjom, nego višedecenijskom kaznom, to bi bio odvraćajući element.

Na pitanje Pobjede, da li se u slučaju Gorice, kada je uočeno desetak maskiranih ljudi, može zapravo govoriti o piromanima, koji to najčešće rade sami, Rakočević odgovara da je piromanija jedna vrsta socijalne patologije, te da je to vezano za neke, individualne delinkventne akte.

- Ovdje imamo više od tri lica, te se u ovom slučaju radi o kriminalnoj organizaciji. Iza ovoga stoji, po definiciji, organizovani kriminalitet –ističe on.

Pojašnjava da to možda i ne može trenutno da se dokaže, ali čim postoji ciljana grupa od 10 osoba, koja nije došla da razgleda ljepote Gorice, nego sa krajnje kriminalnim motivima, znači da je to ipak udruženo, zločinačko djelovanje, i to na cijeloj teritoriji. S obzirom na to da je Gorica park šuma i da je zaštićeno prirodno dobro, na noj nije dozvoljena gradnja. Crna Gora je prije dvije godine, nakon sezone požara ugasila takozvane investicijske požare, jer je zabranjena gradnja 30 godina na mjestu na kome je izbio požar. To je umnogo-

me redukovalo broj požara i djelovanja vatrogasnih jedinica, posebno na primamljivim lokalitetima.

Velimir Rakočević komentariše da se radi o ugrožavanju države i građana, i zdravlja, i ekologije, jer ova kriviča dijela, a očito da se radi po teškim krivičim dijelima, ugrožavaju sve vitalne vrijednosti države i društva.

i nteresi Koji ugrožavaju društvo

- I naravno, ovdje su uvijek u pitanju određeni interesi. Dakle, ovdje je potpuno jasno da su oni koji ovo smišljaju i koji ovo izvršavaju, duboko moralno posrnule osobe, prije svega bez sistema vrijednosti, prosocijalnih stavova, dakle, radi se o jednoj ozbiljnoj delinkventnoj aktivnosti – decidan je on. Naglašava i da je veoma opasno to što djeluju u najvećem broju slučajeva udruženo, te da je zbog toga ova kriminalna aktivnost opasnija.

Pobjedi je kazao da počinioci i inspiratori uvijek idu sa zastrašivanjem, kao i kod svih najtežih krivičnih djela.

- Da se stvori taj osjećaj nesigurnosti kod građana, da se uruše institucije, da se dovedu u jedno stanje neravnoteže. Jer krajnji cilj ovih aktivnosti je urušavanje prije svega bezbjednosti, a onda i svih ostalih vrijednosti. Tako da, kroz različite motive, svako od njih očigledno pristupa ovim nečasnim i nemoralnim aktivnostima, ali i kriminalnim, iz nekog svog interesa – poručio je Rakočević.

On ističe da je najopasnije to što je očigledno da su vrlo homogeni i kompaktni i da na taj način predstavljaju vrlo

ozbiljnu opasnost za društvo. - To su klasični zakoni zločina ili kriminalnih aktivnosti. Oni koriste te za njih povoljne prilike da ostvare svoje kriminalne naume. U svakom slučaju, kada govorimo o subjektivnoj strani kriminalnih aktivnosti, radi se o vrlo perfidnim i vrlo opasnim delinkventima – rekao je Rakočević. Ovo nije, kaže on, nehat ili delinkvencija, već vrlo svjesno izazivanje takvog stepena opasnosti, jer znaju da ne stradaju samo objekti ili domovi, već i ljudi. - A sv e da bi se situacija učinila složenom, a naročito u jeku turističke sezone, kada se pokušava da se spasi ova sezona u špicu. Ovi požari, zagađenje vazduha i opasnosti automatski će odvraćati turiste, što će imati i uticaja na ekonomski sistem – rekao je on.

Zbog svega nabrojanog, Rakočević ovo definiše kao subverzivne djelatnosti u namjeri ugrožavanja i države i građana. Na pitanje Pobjede da li će nakon požara ovakvih razmjera država konačno smoći snage, nakon višedecenijskog nemara, da sljedeće ljeto dočeka spremnije, Rakočević odgovara da misli da je došao krajnji trenutak da se obezbijede sredstva kroz sve moguće mehanizme, te da se naredna sezona ne smije dočekati nespremno kada su materijalno-tehnička sredstva u pitanju.

Smatra da je država konačno udarila u zid, jer smo vidjeli što znači deficit vazduhoplova i opreme i zašto je važno brzo reagovati. - Za to se sredstava mora imati. Mi svakako izdvajamo ono što su zahtjevi, prije svega NATO alijanse i u tom smislu je vrlo važno da ovo bude prioritet svih prioriteta – poručio je profesor Rakočević. j. martinoviĆ

Velimir Rakočević

Gorica i prošle godine bila meta podmenutih požara

VDT izviđa slučaj i nije pokrenulo optužni prijedlog protiv mitropolita SPC, kako tvrde advokati NSD

Metodije između oltara i optužnicefašisti kao junaci

Formiranje predmeta u bjelopoljskom tužilaštvu povodom izjava mitropolita Metodija na otkrivanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvalo je oštre reakcije iz Srpske pravoslavne crkve i Nove srpske demokratije, koje postupak vide kao politički motivisan napad na crkvu. Iz VDT-a poručuju da krivični postupak nije pokrenut, već se prikupljaju dokazi radi utvrđivanja postoji li osnov za gonjenje

PODGORICA – Velimir Đoković i Mitar Šušić su juče saopštili da je pokretanje optužnog prijedloga protiv mitropolita Metodija politički motivisan postupak i direktan napad na Srpsku pravoslavnu crkvu.

Pobjeda je prekjuče objavila da je formiran predmet u kome se ispituju izjave Metodija prilikom otkrivanja i osveštanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, prilikom čega je intonirana i himna Srbije. Metodije je izjavio da će spo-

menik Đurišiću lično unijeti u crkvu, „pa neka sruše crkvu“. - Ne bojimo se sile njihove, koja ne može ni red na ulicama ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi, ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla su sve veći - rekao je on, između ostalog, u petak u Gornjem Zaostru.

Zbog ovoga je reagovalo VDT Bijelo Polje formiranjem predmeta, ali je poslanik Nove srpske demokratije izrazio za-

prepašćenje i iznenađenje povodom pokretanja optužnog prijedloga bjelopoljskog tužilaštva.

Na pitanje Pobjede da li je promijenjen status predmeta, u odnosu na izjavu Đokovića, odgovorili da je predmet formiran te da se radi na ocjeni ima li elemenata krivičnog djela.

Protiv Metodija nije pokrenut krivični postupak i nije podnijet optužni prijedlog, već se prikupljaju dokazi radi ocjene ima li osnova za pokretanje postupka – pojašnjeno je Pobjedi iz VDT Bijelo Polje.

Zastrašivanje novinara i nasilje nad medijima u Gornjem Zaostru

U tom tužilaštvu se nalazi još jedan predmet u izviđaju, formiran prije dva mjeseca, nakon što je Metodije u Manastiru Podmalinsko kod Šavnika, glorifikovao ratne zločince. Uprkos tome što nema pokrenutih krivičnih postupaka, iz NSD, koju predvodi Andrija Mandić, reaguju na postupke tužilaštava.

Tako je advokat Mitar Sušić, koji je i odbornik NSD u Skupštini Glavnog grada, istakao da postupci pravosudnih organa u vezi sa dešavanjima u Beranama pokazuju da sistem i dalje nosi naslijeđe ideološke isključivosti, smatra da se svako odstupanje od tog modela i danas posmatra kroz prizmu krivične odgovornosti.

- Dosadašnje reakcije pravosudnih organa na događaj u Beranama nam svjedoče da zapravo crnogorsko pravosuđe nije izašlo iz tih ideoloških jednoumnih okvira i da sve ono što se razilazi sa nekom matricom u kojoj su oni i kao individue i kao sistem ponikli, a to je, komunistička matrica, dakle da sve što nadilazi ili izlazi iz te matrice oni smatraju krivičnim djelom - rekao je Šušić za TV Prva.

On je kazao da crnogorski sudovi sada progone zbog neke aktivnosti koja bi trebalo da bude ostavljena svakom činiocu društva na sopstveno slobodno uvjerenje.

Glorifikacija ratnih zločinaca u crnogorskom pravosuđu nije ostavljena na individualno slobodno uvjerenje, niti je tačno da tužilaštva reaguju na izjave crkvenih velikodostojnika u kojima četničke vojvode nazivaju „junacima nepobjedivog karaktera“. Sudeći po dosadašnjim reakcijama policije i tužilaštva, država nije spremna

da se efikasno suoči sa ovakvim djelovanjem.

Kada je mitropolit Joanikije izrazio divljenje Đurišiću, Više državno tužilaštvo je odlučilo da u njegovim izjavama nema elemenata krivičnog djela, kao ni u tekstu „Svi smo mi Pavle Đurišić“ sveštenika Ognjena Femića

To je odgovor države na pitanje NVO koje su podnijele prijave, i tražile jasan stav o tome da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje i treba li da bude sankcionisano.

Ustav Crne Gore izričito zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kojem osnovu, dok Krivični zakonik sankcioniše javno podsticanje na mržnju prema grupama ili pojedincima zbog religije, porijekla i drugih ličnih svojstava. Prema Zakonu o zabrani diskriminacije, govor mržnje predstavlja svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje ili opravdava diskriminaciju, mržnju ili nasilje prema pojedincima ili grupama, uključujući ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam i druge oblike netolerancije, kao što su nacionalizam, neprijateljstvo i diskriminacija manjina. VDT je i nakon veličanja četničkih vojvoda na humanitarnom koncertu „Za naše Kosovo i Metohiju“ na kome su razvijene zastave i transparenti sa natpisom „Đurišiću, mlad majore, ti si ponos Crne Gore...“, a okupljeni poručivali „Neka dođu sve da nas hapse“ Pobjedi odgovorilo da u okviru svoje nadležnosti prate i ocjenjuju da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da, ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena. Iako tužilaštvo ne preduzima ništa, dugo izviđa ili odbacuje predmete u kojima su involvirani crkveni velikodostojnici, SPC smatra da su žrtve progona.

Nijesu se oglašavali ni nakon napada na novinare Pobjede i Vijesti, koji su pokušali da izvještavaju o trenutku uklanjanja spomenika Pavla Đurišića, koji je unešen u crkvu. Nakon informacije da je pred-

met formiran, oglasili su se saopštenjem da je mitropolit Metodije meta „nekih centara moći koji prate svaki njegov korak“. - Očekujemo da će organi krivičnog gonjenja učiniti sve da, u što kraćem roku, procesuiraju i utvrde odgovornost svih onih koji su proteklih dana posredstvom medijskih platformi i drugih sredstava javnog oglašavanja, stigmatizovali mitropolita Metodija i sveštenstvo i vjerni narod SPC i podsticali i izazivali vjersku i nacionalnu netrepeljivost i mržnju - saopšteno iz Eparhije budimljansko-nikšićke. Ukoliko državna tužilaštva nastave sa dosadašnjom praksom dugotrajnog izviđanja i odbacivanja krivičnih prijava, mitropolitu ne prijeti nikakvo uznemiravanje od strane pravosudnih organa. U saopštenju navode da je „neshvatljivo da u trenutku kada doznajemo da je nastupila zastarjelost u brojnim predmetima za najteža krivična djela“, tužilaštvo drugi put u mjesec dana poziva mitropolita Metodija „na isljeđivanje po policijskim stanicama, privodi sveštenstvo“. Dodaju da su i dva vjernika te eparhije pritvorena na trideset dana, te da se u javnosti stvara atmosfera „političkog progona i zastrašivanja“.

Ta dva vjernika su bila u grupi onih koji su više od sat vremena maltretirali, vrijeđali, čupali i prijetili smrću fotoreporterima i novinarima Pobjede i Vijesti. Ipak, iz Eparhije navode da najglasniji kritičari Metodija nijesu nikada uzeli učešća u molitvenim sabranjima u kojima je suština djelovanja mitropolita Metodija, a da jesu, sami bi se uvjerili da, na svim bogosluženjima, poziva na mir, ljubav, zajedništvo, solidarnost, jednom riječju, na istinu. Fotoreporteri Pobjede i Vijesti su kazali da sveštenici, kada je došlo do maltretiranja i ugrožavanja bezbjednosti, nijesu htjeli da reaguju i odgovore na molbe da pokušaju da smire situaciju.

Iz Eparhije su istakli da se Metodiju, a posredno, sveštenstvu i monaštvu, „uskraćuju i ugrožavaju osnovna ljudska i građanska prava zajamčena Ustavom Crne Gore“. J. MARTINOVIĆ

PODGORICA – Predstavnici

OEBS-a sastali su se juče sa fotoreporterom Pobjede Stevom Vasiljevićem i fotoreporterom Vijesti Borisom Pejovićem i razgovarali o nasilju nad medijskim profesionalcima.

Evan Eberle, rukovodilac medijskog programa Misije, kazao je da se zalaže za uslove koji novinarima omogućavaju rad bez

zastrašivanja, uznemiravanja i klime nekažnjivosti.

Istakao je da pozdravljaju brzu početnu reakciju vlasti u ovom slučaju i da se raduju temeljnoj istrazi i odgovarajućim daljim mjerama u skladu s vladavinom prava. - Misija podržava crnogorske učesnike u razvoju nacionalnog mehanizma za sigurnost medija, inspirisanog holandskim modelom PersVeilig, prilago-

đenog rješavanju specifičnih izazova u Crnoj Gori, u odgovoru na prijetnje i osiguravanju sigurnosti medijskih profesionalaca – saopšteno je iz OEBS-a. Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) juče su zatražili od nadležnih institucija da saopšte da li su identifikovali propuste i sankcionisali policijske službenike koji u Gornjem Zaostru nijesu reagovali blagovremeno kada su napadnuti

fotoreporteri Vijesti i Pobjede Boris Pejović i Stevo Vasiljević. U SMCG su saopštili da su se, u dopisu ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama Jadranki Mićović, pozvali na član 417, stav 1 Krivičnog zakona – nesavjestan rad u službi. Taj član, kako su pojasnili, ek-

splicitno propisuje da je krivično djelo počinilo službeno lice „koje kršenjem zakona ili drugih propisa ili opštih akata, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta“. - SMCG je i ranije iskazao duboku zabrinutost što policija ni-

je reagovala blagovremeno kako bi spriječila incident, iako je bilo jasno da bi tenzije na takvom događaju mogle eskalirati - piše u saopštenju. U Sindikatu smatraju da bi nespremnost nadležnih da utvrde odgovornost policije narušila povjerenje u javne institucije, oslabila sistem zaštite medijskih radnika i ohrabrila one koji nasiljem pokušavaju da uguše kritičko izvještavanje. J. MARTINOVIĆ

Metodije na okupljanju sa pripadnicima četničkog pokreta u Gornjem Zaostru

Povratnik, kojem se osam godina sudi po prijavi maloljetnice, saslušan zbog istovjetnog krivičnog djela, a po prijavi druge oštećene

Bukilić uhapšen zbog prijetnji i uhođenja bivše djevojke

PODGORICA – Miloš Bukilić (25) iz Podgorice uhapšen je po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je prijetio bivšoj emotivnoj partnerki da će na društvenim mrežama objaviti eksplicitni sadržaj koji je, kako je navela u prijavi, sačinio mimo njenog znanja, ukoliko ona ne pristane da nastavi vezu s njim i ne bude radila ono što joj on kaže.

Prema saznanjima Pobjede, djevojka je prijavila Bukilića u ponedjeljak, da bi on nakon saznanja da je ona to učinila, mimo njene volje, i zloupotrijebivši njenog maloljetnog brata, ušao u njen stan i tražio od nje potvrdu da ga nije prijavila policiji. U njenom stanu proveo je nekih dvadesetak minuta. Za to vrijeme, dodirivao je po intimnim djelovima tijela, a nakon što ga je odgurnula i kazala da nije išla u policiju, napustio je stan. Kako je navela u prijavi, prije nekoliko dana je takođe ušao u njen stan i polomio vrata kupatila gdje se zaključala.

Ona je policiji uz prijavu priložila poruke koje joj je osumnjičeni Bukilić slao, a koje potvrđuju da je prisilno pokušavao da stupi u kontakt s njom i prijetio joj da će objaviti eksplicitni sadržaj. U prijavi, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Bukilić oštećenu proganjao i zlostavljao, a sve to uz prijetnje da će nanijeti psihičku bol njoj i članovima njene porodice. Kako nam je saopšteno, Bukilić je poznat istražiteljima. Njemu je nedavno u Višem sudu okončan osmogodišnji postupak po prijavi tada maloljetnice kojoj je takođe prijetio objavom eksplicitnog sadržaja. Bukilić ima i zabrane prilaska po prijavi druge oštećene. Podgorička policija je, prema objavljenim podacima, za osam mjeseci prošle godine podnijela 136 krivičnih prijava zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je Sud za prekršaje izrekao 470 zaštitnih mjera zabrane približavanja.

Ove godine broj prijava za porodično nasilje je u porastu, na što je više puta ukazivano od nadležnih.

Pobjeda je u junu objavila da je zbog konstantnog rasta broja prijava za porodično nasilje, neophodno obezbijediti dodatnu specijalizaciju i broj obučenih i specijalizovanih policijskih službenika kako bi se osigurala zaštita žrtava. To je bila jedna od preporuka Operativnog tima za borbu

protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Samo tokom prva četiri mjeseca 2025. godine, izvršena su 332 krivična djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.

Uprava policije podnijela je

Suđenje optuženom za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u mjestu Sokolac kod Bijelog Polja zakazano za 1. oktobar

Advokat Vlahović tražio

da ne brani Balijagića

BIJELO POLJE - Advokat

Milorad Vlahović, branilac po službenoj dužnosti

Alije Balijagića (65), koji je optužen za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, uputio je predsjednici vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Bojani Radović, koja sudi u tom predmetu, zahtjev za razrješenje, saznaje Pobjeda. Nakon saznanja da je okrivljeni pismenim otpravkom sudu tražio da mu se postavi drugi branilac, advokat Vlahović je dopisom otkazao punomoćje sa zahtjevom za razrješenje te predložio da sud donese rješenje o njegovom razrješenju i angažuje novog advokata. Balijagiću je zakazano suđenje za 1. oktobar. Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine oko 21.10 časova u mjestu Sokolac sa umišljajem na podmukao način ubio Jovana i Milenku Madžgalj dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući.

On je došao do njihove kuće i ispod prozora ih posmatrao, polomio prozorsko staklo i sa udaljenosti ne veće od pet metara iz lovačke puške ispalio jedan projektil u Jovana Madžgalja. U momentu kada je Milenka Madžgalj telefonom pozvala dežurnu službu OB Bijelo Polje i prijavila ubistvo brata, iz istog oružja

i sa iste udaljenosti Balijagić je ispalio dva projektila u nju. U optužnici se navodi da je nakon toga ušao kroz prozor i ispremetao stvari i pobjegao. Okrivljeni je prigovorio da nije vršio premetačinu u sobama, jedino je, kako je rekao, tražio nešto da bi zamotao ruku jer se posjekao na polomljeno staklo prozora.

Nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.

Balijagić se suočava sa krivičnim djelom za koje je zaprijećena kazna od 10 do 40 godina zatvora za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja. Inače, prilikom saslušanja kod VDT, a prije podizanja optužnice, okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao izvršenje krivičnih djela stavljenih mu na teret zbog kojih se duboko kaje.

Tvrdio je da brata i sestru ranije nije poznavao. Okrivljeni nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca. Balijagiću će se u odvojenom postupku suditi u Osnovnom sudu u Bijelom Polju za krivična djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i teška krađa koja su izvršena na teritoriji Srbije. B. Č.

182 prekršajne prijave zbog izvršenih 206 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

- Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti posebno ranjivih žrtava nasilja, poput žena s invaliditetom i Romkinja, bez diskriminacije, a u skladu sa njihovim autonomnim izbori-

ma – piše u polugodišnjem izvještaju Operativnog tima koji se odnosi na period od 1. oktobra 2024. godine do 1. aprila ove godine.

U Izvještaju je navedeno da je na prijedlog Operativnog tima, svim osnovnim sudovima, Vrhovni sud uputio inicijativu za unapređenje postupanja sudova u vezi sa uspostavljanjem neprekidnog pružanja besplatne pravne pomoći. Ove službe sada nijesu dostupne 24 časa, što predstavlja ozbiljan problem za žrtve koje se nađu u hitnim situacijama.

- To direktno utiče na njihovo pravo na pristup pravdi i pravnu sigurnost, naročito u slučajevima kada je neophodno hitno reagovanje – naglašeno je u Izvještaju. Standardi Istanbulske konvencije zahtijevaju od država članica da obezbijede podršku za svaku ženu ili djevojku koja je iskusila bilo koji od oblika nasilja obuhvaćenih Konvencijom, opšte i specijalističke usluge podrške, dostupne svima i koje uveliko olakšavaju oporavak nudeći zaštitu i pomoć u prevazilaženju posljedica takvog nasilja. J. RAIČEVIĆ

Podnijete krivične prijave protiv trojice Beranaca , među njima i operativno interesantno lice

Terete ih za nanošenje tjelesnih povreda

BERANE – Beranska policija podnijela je krivične prijave protiv M. O. (26), S. V. (24) i V. M. (38), koji je označen kao operativno interesantno lice, zbog nanošenja lakih i teških tjelesnih povreda, u dva odvojena slučaja.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnja se da su M. O. i S. V. nanijeli tešku tjelesnu povredu jednoj osobi, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa njom,

zadavši joj udarce u predjelu glave.

- Oni su, dok su se nalazili u Ulici Mojsija Zečevića u Beranama, istom zadali udarce u predjelu glave, nakon čega je oštećeni pao na tlo, kada su nastavili da mu zadaju udarce u predjelu tijela. Ovom prilikom oštećeni je zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu preloma podlaktice koja je konstatovana u izvještaju ljekara specijaliste - kazali su iz policije.

Beranska policija podnijela je krivične prijave protiv M. O. (26), S. V. (24) i V. M. (38), koji je označen kao operativno interesantno lice, zbog nanošenja lakih i teških tjelesnih povreda, u dva odvojena slučaja

Pored toga, beranska policija je Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu podnijela i krivičnu prijavu protiv operativno interesantnog lica V. M. (38) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda. Kako se sumnja, on je u Ulici 13. jula u Beranama oštećenom zadao udarce predmetom u predjelu glave i tijela, usljed čega su nastupile lake tjelesne povrede kod oštećenog, koje su konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste. J.R.

Privođenje osumnjičenog Miloša Bukilića

Privođenje Alije Balijagića

TivaT: NVO Pravi put, uz podršku opštine, realizuje projekat za nezaposlene mlade

Učiće poslovni engleski i stažirati u Portu i Ridžentu

TIVAT – Nevladina organizacija Pravi put – 2006 pozvala je mlade Tivćene da se prijave za projekat ,,Unaprijedi vještine i budi konkurentniji na tržištu rada“ koji je podržala lokalna uprava.

Ciljne grupe su mladi od 18 do 30 godina koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje – biro rada Tivat kao i ostali mladi nezaposleni koji se suočavaju sa izazovima u pronalaženju posla.

KONKURENTNOST

Predsjednik te NVO Đorđe

Trajčevski kaže da cilj projekta ima poseban značaj za zajednicu, jer se bavi problemom nezapošljivosti mladih i njihove nedovoljne konkurentnosi na tržištu rada, koja proizilazi iz nedostatka savremenih kompetencija i vještina traženih u aktuelnim uslovima zapošljavanja.

A na taj problem ukazali su mladi Tivćani kroz anketu koja je sprovedena krajem prošle godine za potrebe izrade lokalnog akcionog plana. Po njihovim riječima najveći problem predstavljaju im nezaposlenost, nedovoljna informisanost o edukacijama i zapošljavanju, manjak sadržaja za ispunjenje slobodnog vremena i nedovoljna angažovanost u lokalnoj društvenoj zajednici.

Analiza rezultata ankete je pokazala i da većina mladih ne vjeruje da za njih postoji prilika za zaposlenje. Njih 38,27 odsto nije dovoljno informisano o vještinama i znanjima koja se traže na lokalnom tržištu rada. Većina studenata, zaposlenih i nezaposlenih (49,59 odsto) smatra da je nedovoljna organizacija kurseva stranih jezika jedna od glavnih

Anketa je pokazala da tivatski studenti smatraju da je nedovoljna organizacija

kurseva stranih jezika jedna od glavnih prepreka kod zapošljavanja u toj opštini. Upravo njima je namijenjen projekat ,,Unaprijedi vještine i budi konkurentniji na tržištu rada“

NeZaPoSleNoST veliKi PRoBleM MlaDiMa: Tivat

prepreka kod zapošljavanja u Tivtu, njih 41,32 odsto smatra da je to nedovoljna informisanost o slobodnim radnim mjestima, a 9,09 odsto smatra da je to opšti nedostatak poslova. Trajčevski kaže da će projekat realizovati kroz tri aktivnosti. Prva je onlajn obuka, poslovnog naprednog engleskog jezika koji će Oxford Centar u Podgorici organizovati za osam polaznika. – Obuka obuhvata skoro sve oblasti privrednog života, uz raznovrstan vokabular potreban tokom zapošljava -

nja; dobro pripremljen CV i propratno pismo; razgovor o poslovnim pozicijama; pisanje mejlova na poslovnom engleskom; učestale fraze tokom razgovora na sastancima; komunikacija tokom službenog putovanja. Nastava obuhvata izučavanje sve četiri jezičke vještine uporedo (pisanje, čitanje, slušanje i govor - konverzaciju) – kaže Trajčevski.

INSTITUCIJE

U okviru druge aktivnosti obezbijeđeno je stažiranje

polaznika u prestižnim privrednim organizacijama u opštini Tivat - Adriatic Marinas Porto Montenegro i Regent Porto Montenegro. –Planirano je, kao treća aktivnost, održavanje okruglog stola na temu ,,Mjesto i uloga institucija, organizacija i lokalne samouprve u jačanju vještina mladih u cilju njihove konkuretnosti na tržištu rada“ u kojem će učestvovati predstavnici lokalne samouprave, Skupštine opštine, Zavoda za zapošljava-

nje, Centra za socijalni rad, predstavnici NVO sektora, privrednih organizacija, Oxford centar... – kaže Trajčevski. Prijave se mogu obaviti na sajtu https://oxfordcentar. com/prijava/ do 25. avgusta. Prema podacima Monstata (popis iz 2023. godine), Tivat ima 16.338 stanovnika. Mladih uzrasta od 15 do 19 godina ima 800, od 20 do 24 godine ima 704, a uzrasta od 25 do 29 godina 932. D. Š.

Bijelo Polje

BIJELO POLJE – Opština

Bijelo Polje donijela je odluku da Petnjici, na njen zahtjev, ustupi specijalno vatrogasno vozilo jer je jedino koje je imala van funkcije zbog kvara.

Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović naglasio je da je solidarnost među opštinama od ključnog značaja u kriznim situacijama. – Ova odluka donesena je s ciljem da se, u periodu povećanog rizika od požara, obezbijedi pravovremena zaštita stanovnika i njihove imovine na teritoriji Petnjice. Vozilo će biti odmah isporučeno, a pripadnici Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje obučiće kadar na licu mjesta – kazao je Smolović. B. Č.

Predsjednica Skupštine opštine pokrenula ekološku akciju

NIKŠIĆ – Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović-Žižić pokrenula je ekološku akciju u okviru koje će biti posađeno pedeset stabala lipe u Trebješkoj ulici i Ulici Novice Cerovića, kao i na Šetalištu Alekse Backovića. Lalatović-Žižić je istakla da je podizanje nivoa ekološke svijesti jedan od osnovnih preduslova unapređenja kvaliteta života u Nikšiću, te da svakodnevno moramo raditi kako bi grad pod Trebjesom zaista postao zelena oaza. – Kao odgovorna lokalna samouprava nastavićemo da gradimo našu ‘zelenu’ buduć-

nost, stvarajući nove i revitalizujući postojeće zelene površine. Tako ujedno snažimo ‘pluća’ našeg grada i opleme-

njujemo prostor na izabranim lokacijama u užem gradskom jezgru. Svako zasađeno stablo ukrasiće poruke kojima pozi-

BIJELO POLJE – Lokalna uprava u saradnji sa opštinskim Crvenim krstom, nastavlja sprovođenje programa ,,Njega starijih lica“ koji ima za cilj unapređenje kvaliteta života starijih i bolesnih lica u Bijelom Polju. Za realizaciju programa u trajanju od 12 mjeseci, iz budžeta Opštine opredijeljeno je 75.000 eura, a sprovešće ga Crveni krst. U okviru programa zaposleno je osam gerontodomaćica i jedna medicinska sestra, koje će biti angažovane na terenu i pružati usluge pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i održavanju higijene korisnika i njihovih domaćinstava, nabavku hrane, ljekova i drugih potrepština pružanje osnovne zdravstvene njege, nadzor nad opštim zdravstvenim stanjem korisnika, psihosocijalnu podršku kroz redovne kućne posjete i razgovore. – Realizacija programa ,,Njega starijih lica“ predstavlja važan segment opredjeljenja Opštine Bijelo Polje i Crvenog krsta ka unapređenju sistema socijalne zaštite i izgradnji zajednice solidarnosti i brige o starijima i najugroženijima. Posebno se ističe značaj dugogodišnje i kvalitetne saradnje Opštine i opštinskog Crvenog krsta, koja je ključni partner u sprovođenju humanitarnih i socijalnih programa. Crveni krst, kao organizacija sa dugom tradicijom, pokazao se kao pouzdan i odgovoran nosilac aktivnosti koje dopiru do najranjivijih slojeva društva –saopštili su iz te humanitarne organizacije. Dodaju da se zahvaljujući ovoj partnerskoj saradnji, program sprovodi na efikasan, profesionalan i human način, uz visok stepen povjerenja korisnika i zajednice. B. Č.

vamo sve naše sugrađane da, njegujući univerzalne ljudske vrijednosti, zajednički gradimo pravedno, odgovorno i prosperitetno društvo – ocijenila je.

Predsjednica lokalnog parlamenta je naglasila i da će uvijek afirmisati održivi razvoj koji, između ostalog, podrazumijeva sistemski i efikasan odgovor na trendove betonizacije i devastacije prirode i zelenih površina. Takođe, apelovala je na sve institucije i društveno odgovorne pojedince da daju podršku eko-akcijama, te da sadnjom novih stabala grad učine boljim mjestom. C. G.

PODGORICA – Juče je, osim u Podgorici, aktivnih požara bilo u Danilovgradu, Nikšiću, Šavniku i Bijelom Polju, ali su manjih razmjera i, prema informacijama od 18 sati, ne ugrožavaju objekte. Neki su tokom dana ugašeni.

U danilovgradskoj opštini treći dan gori na lokaciji Topolovo – Jablan.

VIKEND NASELJE

Pobjedi je iz Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad saopšteno da je situacija nakon burne noći stabilna.

– Vatrogasci su konstantno na terenu, a u gašenju im pomažu vojni helikopteri. Uspijevamo da vatru držimo dalje od kuća pa, za sada, nema ugroženih objekata. Može se reći da je situacija stabilna – kazali su iz Službe zaštite.

Topolovo-Jablan je uglavnom vikend naselje udaljeno od grada oko 20 kilometara od Danilovgrada, nalazi se na granici sa kolašinskom opštinom.

U Nikšiću je gorjelo u mjestima Velimlje i Golija, a prema riječima komandira nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavka Tadića, požar na Goliji je ugašen.

Aktivan je juče popodne u Šavniku bio požar na u mjestu Lojanik – Durmitor, ali ne prijeti kućama.

Požar u mjestu Žuber u Bijelom Polju koji gori danima je pod kontrolom.

Požar na Buljarici, u Budvi, koji je buknuo tokom vikenda je ugašen. Komandir Službe zaštite i spašavanja Dragan Božović kaže da je situacija stabilna, ali da opuštanja nema. – Požar u Buljarici nije aktivan, nema otvorene vatre, čisto je sve pored Jadranske magistrale. Ipak, ima dima na vrhu Dubovice što znači da opasnost nije stopostotono prošla. Iskustvo nam govori da pri ovakvim temperaturama i uz malo vjetra požar može da se rasplamsa. Konstantno smo na terenu i pripravni – kaže Božović, te dodaje da je riječ

Vatrogasci u više opština i dalje na terenu, ali nema ugroženih objekata

U Danilovgradu aktivan požar na Topalovu, u Budvi dimi Dubovica

Iz danilovgradske Službe zaštite i spašavanja kažu da su neprekidno na terenu i uspijevaju da vatru

drže daleko do kuća. Budvanski vatrogasci ništa ne prepuštaju slučaju. Iako nema otvorene vatre, poučeni iskustvom, znaju da je na plus 40 stepeni i slabiji vjetar može raspiriti pa Dubovicu drže na oku

o za vatrogasce nepristupačnom terenu.

PREDAH U BARU

Nakon nekoliko veoma napornih dana predahnuli su vatrogasci spasioci u Baru. Komandir Službe zaštite i spašavanja Bar Aco Vulević kaže da je situacija stabilna. Požari u Kufinu i Čanju su ugašeni. – Kad sam jutros vidio vozila u garaži, a na poslu samo one kolege kojima je smjena, odahnuo sam. Takva slika rijetka je otkad je počela požarna sezona. Nadamo se da će potrajati – kazao je Vulević.

MEGAPROMET

Budvanska kompanija „Megapromet“ u vlasništvu porodice Mitrović, uručila je juče donaciju u vrijednosti od 45.000 eura budvanskoj Službi zaštite i spašavanja, odnosno, svakom od ukupno 90 vatrogasaca je dodijeljeno po od 500 eura. U ime firme vatrogascima je

TIVAT – Naš je cilj i obaveza da sačuvamo bezbjednost tokom požarne sezone, jačanjem preventivnog djelovanja i sistema nadzora.

Na to nas opominje i alarmantno stanje sa požarima u cijeloj Crnoj Gori, u uslovima toplotnog talasa, bez naznaka kiše, u jeku turističke sezone i gužvi u saobraćaju koji dodatno

otežavaju situaciju. Neophodno je da građani budu svjesni opasnosti u trenutnim meteorološkim uslovima i da reaguju i prijave svaku sumnjivu situaciju – poručio je predsjednik opštine i predsjedavajući Tima za zaštitu i spašavanje Željko Komnenović na jučerašnjoj sjednici tog tijela. Komnenović je naveo konkretne mjere koje će Opština Tivat preduzeti.

naporima koje ulažu zahvalio izvršni direktor kompanije „Megapromet“ B alša Mitrović. – Dragi naši momci, budvanski heroji! Skromno stojim danas pred vama i vašom hrabrosti, pred nadljudskim naporima koje proteklih dana 24 sata ulažete braneći tuđe domove i živote, pritom sve vrijeme svoje lične izlažući opasnosti i ogromnom riziku. U svoje lično i porodično ime, u ime kompanije koju predstavljam želim vam reći samo ovo: hvala što postojite, hvala što nas štitite, hvala na svemu – istakao je pored ostalog Mitrović. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Budve Dragan Božović je zahvalio Mitroviću ističući kako je prethodnih dana upravo „Megapromet“ svakodnevno obezbjeđivao hranu i vodu svim vatrogascima na terenu. D.Š.

– Opština će ubrzati nabavku sistema softverske detekcije požara koja se pokazala kao efikasno rješenje. Uputili smo Nacionalnom timu za vanredne situacije i preporuku da Vlada pokrene procedure nabavke protivpožarnog helikoptera za narednu protivpožarnu sezonu, koji bi efikasno mogao da se nosi sa vatrom na nepristupačnim terenima –saopštio je Komnenović. On je istakao i da je požar na Luštici krajem juna još jednom pokazao značaj rada dobrovoljnih vatrogasnih druš-

tva Tivat, Krtoli i Boka, koja su godinama unazad uključena u ljetnja dežurstva, u saradnji sa opštinskom Službom zaštite i spašavanja. Komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Milorad Giljača kazao je da je taj požar izazvan nevremenom, a višednevna intervencija na terenu zahtijevala je velike resurse i angažman svih raspoloživih jedinica. – Nekoliko ekipa Službe zaštite i spašavanja i DVD iz Tivta učestvovalo je u gašenju požara u Budvi, Baru i Podgori-

ci i uspješno su obavili zadatke. SZS Tivat spremno čeka pozive iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a i opština koje su zahvatili požari. S tim u vezi, veliki problem prilikom ispomoći predstavljaju komplikovane i spore procedure za angažovanje jedinica u ovim aktivnostima, a odgovornost i rizici su veliki – istakao je Giljača. On je naglasio neophodnost adekvatne sistemske podrške sa nivoa države tokom požarne sezone i pooštravanja kaznenih mjera.

Volonteri Crvenog krsta Tivat intervenisali su u postpožarnim situacijama i za potrebe pružanja prve pomoći, a na raspolaganju su i za svaku drugu vrstu pomoći na terenu. Iz Doma zdravlja Tivat saopštili su da će nakon završetka svih intervencija, za tivatske vatrogasce biti organizovani preventivni ambulantni pregledi. Vlada je 14. avgust, proglasila Danom žalosti u državi zbog tragičnog stradanja pripadnika Vojske Crne Gore, prilikom pružanja pomoći u gašenju požara u Podgorici. C.G.

TivaT: Lokalni tim o unapređenju sistema zaštite i spašavanja

PREvENCiJa NaJvaŽNiJa: Sa sjednice tima

DRaGOCJENa POMOĆ iZ vaZDUHa: Intervencija u Danilovgradu

vaTRa PROGUTaLa DRvEĆE i RaSTiNJE: Jadranska magistrala nakon požara

U Pomorskom muzeju Crne Gore otvorena izložba „More u oku umjetnika“

Sa otvaranja

Zapisi emocija sjećanja i unutrašnjih putovanja

PODGORICA - Morski pejzaži sedmorice velikana 20. vijeka – od Lubarde i Milunovića do Dobrovića i Konjovića – oživjeli su u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, na otvaranju izložbe „More u oku umjetnika“ iz kolekcije Muzeja grada Beograda, koja spaja umjetnost, emociju i dijalog dviju obala.

Postavku čine likovna ostvarenja sa temom morskih pejzaža koja su naslikali neki od najvažnijih umjetnika 20. vijeka sa naših prostora. Kako prenosi Radio Kotor, izložene slike su mali dio bogate umjetničke kolekcije Muzeja grada Beograda. Publika je imala priliku da se upozna sa impresivnim prikazima mora, obale, morskog svijeta i specifičnog morskog ambijenta, kroz radove Petra Dobrovića, Milana Konjovića, Ivana Radovića, Marka Čelebonovića, Mila Milunovića, Petra Lubarde i Vojislava Stanića „More u oku umjetnika“ nije samo izložba, to je, kako je na početku kazala moderatorka programa Dijana Đurašković, poetsko putovanje kroz emocije, sjećanje i snove koje su na platno prenijeli naši istaknuti umjetnici 20. vijeka. Obraćajući se u ime Ministarstva kulture i medija, direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović poručila je da Pomorski muzej Crne Gore otvara vrata jednog posebnog dijaloga – dijaloga umjetnika i mora prošlih

epoha i današnjeg trenutka, dva grada - Beograda i Kotora i dvije države. Izložba, kazala je, obuhvata djela sedmorice izuzetnih umjetnika čije vizije mora nijesu samo pejzaži. To su, kako je istakla, zapisi emocija sjećanja i unutrašnjih putovanja.

Direktorica Muzeja grada Beograda Jelena Medaković naglasila je značaj početka saradnje dvije muzejske institucije, navodeći da je Pomorski muzej Crne Gore jedinstvena ustanova u regionu. Stručni uvid u izložbu pružila je autorka, istoričarka umjetnosti Marija Stošić, napomenuvši da Muzej grada Beograda baštini nekoliko hiljada umjetničkih slika, ali da morski pejzaž nije baš toliko zastupljen, te da postavka predstavlja „odabir onog najboljeg“.

Direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Maja Uskoković, otvarajući izložbu, potencirala je da postavka ima višestruku „dragocjenost“. - Prije svega čast nam je da ugostimo jednu od najvažnijih beogradskih institucija kulture – Muzej grada Beograda, koja nam večeras donosi izbor iz svoje dragocjene umjetničke kolekcije. Još veća vrijednost leži u tematskom okviru izložbe – more i masline, kao vječna inspiracija, kao prostor emocije, simbolike i umjetničke slobode. Raduje nas što ćemo u septembru imati priliku da uzvratimo gostoprimstvo i budemo gosti Muzeja grada Beograda sa našom izložbom - kazala je Uskoković. R. K.

Promocija knjige Bojana Kovačevića u Herceg Novom

PODGORICA - Knjiga „U Makijavelijevom teatru - Priče sa pozornice političkog“, autora Bojana Kovačevića, biće predstavljena u subotu, 16. avgusta, u 20.30 sati u Kući nobelovca Iva Andrića, u Herceg Novom.

Ova knjiga predstavlja slikovitu i analitičku rekonstrukciju političkih drama kroz prizmu jednog od najkontroverznijih teoretičara – Nikole Makijavelija. Autor nudi

Selektori ovogodišnjeg Filmskog festivala u Herceg Novom za Pobjedu održano od 23. do 29. avgusta

PODGORICA – Filmski festival u Herceg Novom –Montenegro Film Festival biće održan od 23. do 29. avgusta na više lokacija, pod sloganom ,,Sve boje filma“. Najznačajnija filmska manifestacija u Crnoj Gori publici će donijeti više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije i dva revijalna programa, a u glavnoj konkurenciji za Gran pri Zlatna mimoza i ostale nagrade biće prikazano 11 filmova.

Festival će, 23. avgusta u 21.30 sati na Kanli kuli, otvoriti crnogorska premijera filma ,,Vidra“ reditelja Srđana Vuletića, koji će par večeri ranije imati svjetsku premijeru na 31. Sarajevo Film Festivalu. U pitanju je produkcija crnogorske kuće ,,Artikulacija film“, producent je Ivan Đurović, a scenarista naš poznati pisac Stefan Bošković Selektor takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma – novinar i filmski kritičar Vuk Perović, selektor takmičarske selekcije dokumentarnog filma – naš reditelj Vladimir Perović i selektorka takmičarske selekcije studentskog filma –mlada crnogorska rediteljka Sara Stijović, govorili su za Pobjedu o ovogodišnjem izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom i karakteristikama festivalskih selekcija.

DOMAĆI FILMOVI

Prema riječima Vuka Perovića, posebno ponosnim ga čini činjenica da će nekim od ostvarenja odmah poslije svjetske premijere, Crna Gora i Herceg Novi biti druga stanica u dugom filmskom i festivalskom životu.

- Publika na Kanli kuli tako će moći da vidi filmove tek koji dan poslije njihovog prvog predstavljanja svjetskoj publici. Takođe, imamo i jednu svjet-

Sve to je život, ne drugih ljudi, nego i naš

Festival će, 23. avgusta u 21.30 sati na Kanli kuli, otvoriti crnogorska premijera filma ,,Vidra“ reditelja Srđana Vuletića, koji će par večeri ranije imati svjetsku premijeru na 31. Sarajevo Film Festivalu

sku premijeru. Dakle, u takmičarskoj selekciji su filmovi sa najvećih svjetskih festivala –Berlina, Roterdama, Sandensa, Karlovih Vari, Sarajeva –kazao je on. Karakteristika ovogodišnje selekcije, kako je istakao, svakako je to što je na festivalu pristuno pet crnogorskih produkcija i tri koprodukcije.

- To govori o tome da crnogorska kinematografija i te kako ima svoje mjesto ne samo na regionalnoj mapi. Sad već govorimo o autorima koji pripadaju različitim generacijama i imaju sasvim drugačiji pristup filmu,

koriste drugačiji filmski jezik da kažu ono što žele. Mislim da je to u jednoj maloj kinematografiji prilična osobenost. Ovo govori i o posvećenom radu institucija u Crnoj Gori zaduženim za razvoj kinematografije. Za nepunu deceniju funkcionisanja krovne institucije dobili smo ozbiljne rezultate – kazao je Perović.

NASILJE I OKRUTNOST

Vladimir Perović je kazao da je prošle godine dokumentarce grupisao tematski, a da ove ,,nudi kaleidoskop tema i pristupa“.

Počela onlajn prodaja karata

Za projekcije u okviru Filmskog festivala u Herceg Novom počela je onlajn kupovina karata, putem sajta www.hercegfest.me Karte se mogu kupiti i

u Dvorani Park, suvenirnici Forte Mare i Kanli kuli – od 9 do 21 sat, kao i na tvrđavi Forte Mare – 9 do 22 sata. Filmovi u okviru festivala biće prikazivani na Kanli

kuli, tvrđavi Forte Mare, Dvorani Park (igrana selekcija i Program Kino Evropa, kao i filmovi Mreže festivala Jadranske regije), bašti Kuće nobelovca Iva

- Na jednoj strani su nasilje i okrutnost ljudskog roda, bilo kroz rat, kroz odnos jedinke prema jedinki, bilo kroz tradicionalne norme koje zajednica nameće. Odmah uz to vezana je i tema otpora i pobune. Osmadesetogodišnji neprekinuti genocid izraelske države nad palestinskim stanovništvom ima fine, bolne, poetske reflekse u dva filma, bez samog okupatorskog horora u kadru; nasilje nad ženama čak u tri, i istovremeno veličina i hrabrost tih žena; tradicija i njena rigidnost u dva, od kojih u jednom, gruzijskom, postoji i žestoka

Andrića (dokumentarna selekcija), na Trgu Mića Pavlovića u Starom gradu (studentska selekcija). Projekcije u Kući nobelovca Ive Andrića i na Trgu Mića Pavlovića su besplatne.

Organizatori, mentori i učesnici zadovoljni Ljetnjim kampom za kamernu muziku na Lovćenu

oštru i inovativnu perspektivu na spletke moći, demokratski antagonizam i ulogu drame u oblikovanju političkog diskursa. Autor Bojan Kovačević je redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Na Fakultetu političkih nauka predaje Politički sistem Evropske unije, Evropski regionalizam i Političko u evropskoj drami. Osim njega, na promociji će govoriti prof. Ilija Vujačić i prof. Slobodan Samardžić R. K.

PODGORICA - Završnim koncertom u Muzičkom centru Crne Gore, mladi talenti iz zemlje i inostranstva krunisali su 14. Ljetnji kamp za kamernu muziku, jedini u regionu posvećen ovom žanru, koji je deset dana na Lovćenu spajao edukaciju, vrhunske mentore i ljubav prema muzici. Koncert je održan u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta“ i Nedjelje mladih u Muzičkom

centru Crne Gore. Četrnaesto izdanje Ljetnjeg kampa za kamernu muziku organizovano je i ove godine u Nacionalnom parku Lovćen na Ivanovim koritima od 30. jula do 8. avgusta. Kamp je bio prostor za edukaciju mladih muzičara, a završni koncerti mogućnost za njihovu afirmaciju. Urednica muzičkog programa KIC-a Maja Popović kazala je, u ime organizatora, da je Ljetnji kamp za kamernu muziku

jedini muzički kamp posvećen kamernoj muzici u regionu, te da je ove godine okupio 40 polaznika, mladih talentovanih muzičara iz Crne Gore i inostranstva. Ona navodi da su spojili muzičare i ansamble ko-

ji nikada nijesu svirali zajedno. - Samo su jedan, ili dva ansambla već bila spremna, svi ostali su formirani u saradnji sa mentorima tokom kampa. Velika prednost ovog kampa je to što poštujemo želje mladih mu-

Među polaznicima su bili većinom srednjoškolci i studenti, ali bilo je i iskusnijih muzičara koji su završili svoje formalno obrazovanje, ali su i dalje željni znanja

izložbe u Kotoru Radio Koto

R / B. M.

Vuk Perović

Vladimir Perović Sara Stijović

pobuna i otpor; tu je i rat u koji jedan čovjek biva utjeran bez svoje volje, uz njegova očajnička domišljanja kako da se iz te ludnice izvuče; pa politika, njena nakaznost kroz monstruozna zlodjela ili groteskne manifestacije u dva filma – kazao je Perović.

Dodao je da je ostalo prostora i za lično, intimno...

- I na samom kraju, divni iranski film o ostarjelom paru koji razgovara sve pjevajući... – istakao je Perović.

Zbog svega pobrojanog, kako je kazao, publika bi trebala da dođe i pogleda filmove na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Herceg Novom.

- Sve to je život, ne nekih drugih ljudi, nego i naš, veoma naš! – kazao je on, pozivajući gledaoce da dođu i zbog tri domaća filma.

- Na otvaranju imamo, van konkurencije, omaž gigantu mediteranskog duha, slikaru Voju Staniću, a druga dva nam stižu od dvoje sjajnih mladih reditelja... – istakao je Perović.

AUTORSKI PEČAT

Ovogodišnja takmičarska selekcija studentskog filma, prema riječima Sare Stijović, broji dvadeset tri kratkometražna igrana i dokumentarna ostva-

zičara, da sviraju ono što vole. Među polaznicima su bili većinom srednjoškolci i studenti, ali bilo je i iskusnijih muzičara koji su završili svoje formalno obrazovanje, ali su i dalje željni znanja i cijene rad sa renomiranim mentorima - kazala je Popović.

Učesnici su radili sa violinistima Sretenom Krstićem i Andrejem Kurtijem Ðurovićem, violistkinjom Sofiko Čečelašvili, violončelistom Dmitrijem Prokofjevim , oboistkinjom Ivanom Dakić i klarinetistom Veljkom Klenkovskim

Mentor Andrej Kurti Đurović kazao je da je prezadovo-

Velikani stripa uskoro

dolaze u Herceg Novi

PODGORICA - Devetnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala, od 5. do 10. septembra, donosi šest dana izložbi, radionica, susreta sa autorima iz 25 zemalja i vrhunskih koncerata – od Lolobriđide i Artan Lilija, preko Pips, Chips & Videoclips i TBF-a, do jedinstvenih muzičko-scenskih projekata.

renja.

- Snažan autorski pečat je ono što ovogodišnje filmove čini posebno vrijednima - ono što ih čini međusobno drugačijima, divnim, bolnim, dramski lijepim. Filmovi koji su svoje mjesto našli u selekciji su stameni, a u potrazi za životomnjegovim svjetlostima i tamama; nesigurni su a snažni; sirovi a mekani na dodir. Željni su razumijevanja i prihvatanja - života, vremena, promjena, ljudi. U svojoj potrazi, oni traju, obezbjeđujući slike i zvukove koji kao komadi obojenog stakla zajedno grade vitraž koji uspijeva da omađija svakog ko stane pred njim – istakla ona, dodajući da je jedno zanimljivo opažanje imala tokom priprema materijala za štampu i plana rasporeda programa studentske selekcije. - Shvatila sam koliko imena djevojaka se nalazi na ovim stranicama - imena mladih autorki. Možda nijedne godine do sada nije studentska selekcija imala ovaj postotak ženskih autora. Nijesu se one ovdje zadesile zbog postojanja pozitivne diskriminacije ili neke druge simpatične sintagme koja je uspješno ušla u krvotok savremenog društva, već talenta i rada – rekla je Stijović. A. RADOVIĆ

ljan radom sa mladim generacijama i njihovim napretkom. - Impozantno je da smo mogli da radimo svi zajedno, da govorimo jednim univerzalnim jezikom, a to je muzika. Suština nam je bila ista, napredak polaznika nezavisno od njihovog uzrasta - kazao je on. Jedan od polaznika kampa Vladimir Stanišić navodi da je iskustvo i znanje koje je stekao na kampu nemjerljivo. - Malo je reći da smo srećni, jer uraditi tako nešto za sedam, odnosno deset dana jeste izuzetan uspjeh. Radili smo od jutra do večeri, a mentori su bili posvećeni i predani - naveo je Stanišić. R. K.

Festival će biti održan na više lokacija u Herceg Novom i širiom zaliva, ali i na Lovćenu jer se nastavlja saradnja sa kompleksom Žičara Kotor –Lovćen. Izuzetno bogat šestodnevni program, pored tipično likovnih i stripovskih sadržaja, kao što su izložbe radova specijalnih gostiju, crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, prezentacije i predavanja, podrazumijeva i veoma kvalitetan, pažljivo odabran, muzički repertoar svakog dana.

- Hercegnovski strip festival i ove godine potvrđuje činjenicu da, osim najboljih sadržaja posvećenih devetoj umjetnosti, ima i jedan od najboljih muzičkih programa. Tokom trajanja festivala svih šest večeri HSF organizuje i vrhunske koncerte za koje je ulaz besplatan, pa tako na veče otvaranja, u petak 5. septembra, od 22 sata na tvrđavi Forte Mare nastupiće poznati sastav Lolobriđida koji predvodi sjajna Ida Prester, a kao predgrupa će nastupiti mladi beogradski sastav Paks pobjednik

PODGORICA – Koncert

„Muzika trenutka“ jedne od najistaknutijih pijanistkinja današnjice – Venecuelanke Gabrijele Montero – upriličen je u Crkvi Sv. Duha, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. Montero je poznata po virtuoznoj tehnici, snažnom izrazu i jedinstvenoj sposobnosti improvizacije kojom osvaja publiku širom svijeta. U Kotoru je izvela Šopenovu ,,Sonatu za klavir u b-molu br. 2“ i Šumanov ,,Karneval“, dok je drugi dio koncerta posvetila svojim improvizacijama. - Šopenovu ,,Sonatu“ nijesam svirala skoro 30 godina, sve donedavno, ali sam odlučila da je vratim u repertoar jer mislim da sam u momentu kada mnogo bolje razumijem ovo djelo. Šopenov i Šumanov prijateljski odnos je opštepoznat, bili su poštovaoci jedan drugog, tako da je bilo lijepo spojiti dva njihova djela u repertoaru - ispričala je Montero. U drugom dijelu koncerta Montero je, na osnovu prijedloga pjesama iz publike i melodija koje su okupljeni u

Bunt Rock festivala sa kojim HSF sarađuje skoro punu deceniju – saopštili su organizatori.

Na istoj lokaciji za sljedeće veče, subotu 6. septembra, zakazan je koncert grupe 16-OSAM-23, a zvijezda večeri je izuzetan por-rock sastav „Artan Lili“. Nedjelja, 7. septembar, je rezervisana za još jednu kvalitetnu svir-

ku koju će donijeti legendarni sastav Pips, chips & videoclips iz Zagreba, dok će publiku zagrijati danski DJ MadraZ. Muzičko-scenski spektakl devetnaestog izdanja HSF-a se nastavlja u ponedjeljak, 8. septembra na People’s beach klubu, multumedijalnim projektom italijanskog dvojca Mioreli-Bekini - Comics Beyond: Moby Dick City Blues, a noć na istoj lokaciji zatvara sjajna DJ Andrea Nox iz Podgorice. Utorak veče, 9. septembar je rezervisan kao i svake godine za nastup u kultnom Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta i za domaće snage – bend Chenova iz Đenovića, ali i ekipu vrhunskih muzičara nazvanu Boka all star, a koju čine Marko Vlahović, Dragan Ivanović , Martin Đorđević, Goran Milojević, Miodrag Šule Jovović, Sara Jovović i Antonije Pušić Muzički program 19. HSF-a zaokružuje koncert splitske hip-hop senzacije TBF koji će na People’s beach klubu u srijedu 10. septembra i zatvoriti festival.

Specijalni gosti su Eduardo Riso (Argentina), Fransoa Buk, Tristan Lagranž Triston, Žan Šarl Pupar (Francuska), Hari Randolf (SAD), Mark Simpson Džok (Velika Britanija), Alehandro Gonzales Ćermaniko (Španija), Juri Landman (Holandija), Maria Laura Sanapo, Marko Santući, Valeria Burzo, Luka Strati (Italije), kojima će društvo u Herceg Novom na devetnaestom izdanju HSF-a, praviti još 130 ne manje specijalnih umjetnika iz ukupno 25 zemalja svijeta. - Takav impresivan spisak svih onih autora koji dolaze i vraćaju se na Hercegnovski strip festival još jednom potvrđuju izuzetnu reputaciju koju ova manifestacija ima u evropskim i svjetskim okvirima –navode organizatori. R. K.

Jedna od najistaknutijih pijanistkinja današnjice

Gabrijela Montero održala resital u Crkvi Sv. Duha

Crkvi Sv. Duha otpjevali, odsvirala jedinstvene improvizacije koje su donijele novi zvuk „Kolu“ Bokeljske mornarice, narodnoj pjesmi ,,Još ne sviće rujna zora“ i čuvenoj numeri ,,Bokeljska noć“. - Publika je zaista bila divna. Svidjele su mi se tradicionalne pjesme koje su mi preporučili za improvizaciju. Drago mi je što sam naučila o lokalnim tradicijama i lokalnom nasljeđu o kojem nijesam znala puno. S druge strane, improvizacija je za mene najličniji i najmaštovitiji način da pravim muziku. Nikada nijesam učila teoriju i harmoniju, tako da mi improvizacija nije rezultat intelektualnog procesa, već nešto što prolazi kroz mene kao potpuna sloboda – kazala je ona. Ovogodišnje, 24. izdanje Me-

đunarodnog festivala KotorArt svečano je zatvoreno sinoć u Crkvi Sv. Duha koncertnim izvođenjem savre-

Glavni poster festivala koji je uradio Oskar Skalko

mene opere „Gospa od Škrpjela“ kompozitorke Irene Popović, na libreto Jelene Novak An. R.

Gabrijela Montero tokom koncerta u Crkvi Sv. Duha

KotorArt

Plakat filma „Vidra“ koji će otvoriti festival

INTERVJU: Režiser Srđan Vuletić o svjetskoj premijeri „Vidre“ u Sarajevu i crnogorskoj u Herceg Novom

Naši klinci ohrabriće da se suoče sa problemima

Klinci nijesu dobro, kaže dobra stara i uvijek aktuelna pjesma benda The Offspring, ali možda bi mogli biti kada bismo ih istinski čuli i vidjeli, kad bismo na njihove damare zaista obratili pažnju. I ne samo što bismo tako mogli da im odvežemo krila svakojakim problemima podvezana, nego bismo i mi stariji, navodno zreliji i iskusniji, uz njih – mogli da porastemo.

Sudeći po sinopsisu, taj scenario čeka nas u coming of age filmu „Vidra“ Srđana Vuletića, čija će svjetska premijera 16. avgusta otvoriti takmičarski program Sarajevo film festivala. Crnogorska publika moći će da ga pogleda već 23. avgusta u 21 30 sati na Kanli-kuli, gdje će otvoriti i glavni takmičarski program Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festivala. Uoči svjetske premijere sa Vuletićem razgovaramo o filmu koji je režirao po skriptu našeg pisca i scenariste Stefana Boškovića; koji je sniman u Crnoj Gori i većinska je crnogorska produkcija (koproducenti su Bosna i Hercegovina, Italija, Hrvatska i Kosovo), te kojem su važan doprinos dali mnogi kako mladi, tako i prekaljeni crnogorski glumci.

Premijeru u Sarajevu Vuletić najavljuje kao „prvu dominu u nizu festivala“ koji „Vidru“ čekaju, a kada za to dođe vrijeme –

„Vidra“ je prvenstveno priča o samopouzdanju i samoprihvatanju. Kao takva je univerzalna i više je poziv na introspekciju nego što je društveno angažovana. Nestrpljiv sam da je napokon prikažemo publici jer vjerujem da smo napravili jako zanimljiv, uzbudljiv i drugačiji film. To što je ovogodišnji takmičarski program u Sarajevu izuzetno jak samo čini moju nestrpljivost većom

crnogorska i regionalna publika mogu da je očekuju i u bioskopima. Do tada, hajde da saznamo što nas čeka i zašto bi film „Vidra“ i njegovi klinci – morali da nam budu važni.

OBJEKTIV: „Vidra“ konačno stiže pred sarajevsku publiku, ni manje ni više nego na najvažniji regionalni i jedan od najbitnijih evropskih festivala. Kako se osjećate uoči premijere? Umorno? Radosno? Nervozno? Uzbuđeno? Sve od navedenog?

VULETIĆ: Moje osnovno osjećanje je nestrpljivost. Nestrpljiv sam da „Vidru“ napokon prikažemo publici jer vjerujem da smo napravili jako zanimljiv, uzbudljiv i drugačiji film. To što je ovogodišnji takmičarski program izuzetno jak samo čini moju i našu nestrpljivost većom.

OBJEKTIV: Što biste voljeli da SFF publika ponese sa sobom nakon gledanja filma?

VULETIĆ: Volio bih da gledaoci izađu sa naše projekcije ohrabreni. Ohrabreni da, ako imaju neki problem, ne bježe od njega, već da razumiju da ga imaju, jer je to prvi korak u njegovom rješavanju. Dalje, da razumiju da su oni sami najodgovorniji za svoj život, te da im niko drugi ne može pomoći koliko oni mogu sami sebi.

OBJEKTIV: Očekujete li iste, slične ili možda još bolje reakcije u Herceg Novom?

VULETIĆ: Svaka publika je drugačija, s tim što će publika u Herceg Novom najvjerovatnije bolje čitati neke nijanse u priči. U tom smislu, obje će projekcije, i Sarajevo i Herceg Novi, biti podjednako uzbudljive i sa jednakom željom ih iščekujem.

OBJEKTIV: „Vidra“ dotiče univerzalne teme poput ljubavi i smrti, za koje je, recimo, Danilo Kiš tvrdio da su jedine važne teme u književnosti i da se cijela umjetnost oko njih okreće. Možemo li reći da su glavna junakinja

Hana i djeca oko koje se priča vrti – ogledalo odraslih i društva, pa i cijele globalne konfuzije koju trenutno živimo? Što će nam ti klinci reći o nama samima?

VULETIĆ: „Vidra“ je prvenstveno priča o samopouzdanju i samoprihvatanju. Kao takva je univerzalna i ona je više poziv na introspekciju nego što je društveno angažovana. A klinci će nam reći da nikad nije kasno da postanemo hrabri i suočimo se sa traumama i problemima.

SRđaN VUlETIć: Balkanska društva i dalje tjeraju žene da se istrajno bore za svoja prava

Razgovarala: Marija

IVanOVIĆ-nIKIčEVIĆ

Na filmskom setu sa scenaristom Stefanom Boškovićem

Maša Drašler u glavnoj ulozi za koju režiser tvrdi da ju je savršeno razumjela

gledaoce problemima

OBJEKTIV: Ko je Vaša Hana? Zbog čega treba da nam bude važna?

VULETIĆ: Ovdje bih iskoristio priliku da pohvalim fenomenalnu Mašu Drašler koja tumači lik Hane. Ona nam je svojim talentom doslovno

Stefan Bošković, pored toga što je sjajan pisac i scenarista, ima rijetku osobinu za scenariste, a to je da nije zaljubljen u svoje, inače jako dobre, dijaloge, već me je čak i tjerao da režem neke stvari. To je pravo osvježenje s obzirom na to da se scenaristi obično bore za svaki zarez i slovo

omogućila da snimimo ovaj film upravo onako kako smo htjeli, bez ikakvih modifikacija, a koje se često rade jer mladi glumci neke stvari ne mogu iznijeti.

Možda je najbolje da, kao odgovor na pitanje, parafraziram Mašu i način na koji je ona vidjela lik: Hana je djevojka na koju na početku utiče sve oko nje, da bi na kraju ona postala ta koja utiče na sve oko sebe.

OBJEKTIV: Sudeći prema sinopsisu, važan dio priče biće zaljubljenost u pogrešnu osobu, društvene mreže i njihov pogubni uticaj na mlade, predatorstvo, gubitak roditelja, sukob sa tradicionalnim obrascima i očekivanjima društva, te potreba da se patrijarhat slomi na putu ka samoprihvatanju. Da li je to uopšte moguće – prihvatiti i svijet i svoje mjesto u njemu - dok desnica polako guta sve pred sobom, ne samo na Balkanu?

VULETIĆ: Kompleksno pitanje traži kompleksan odgovor, ali ja ću pokušati da ga pojedno-

stavim. Naime, najmanja ali ujedno i centralna tačka svih procesa koje pominjete ipak je čovjek - i ipak od njega sve zavisi. Ako on pristane da bude vođen umjesto da osluškuje sebe, onda smo u problemu, a ako smo već u problemu, onda je dobar prvi korak razumjeti da imamo problem - pa ćemo ga riješiti. Pretpostavljam da osjećate na šta ciljam: svaki proces je reverzibilan. I dobri i loši ishodi uvijek su u igri, na nama je u kom pravcu krenuti.

OBJEKTIV: I u „Vidri“ se bavite nasiljem nad ženama koje ste dotakli i u prethodnom filmu „Gym“. Što mislite da naša društva danas poručuju ženama, naročito mladim?

VULETIĆ: U ova dva filma bavio sam se tom temom, ali na drugačiji način i tretirajući potpuno različite aspekte tog sveprisutnog problema. Dok je u filmu „Gym“ fokus bio na nečinjenju u odnosu na nasilje nad ženama za koje znamo da se dešava, u „Vidri“ se bavimo mnogo suptilnijim aspektom tog istog nasilja. To je spektar očekivanja šta žena, djevojka treba da bude i da radi, dakle, tog prisilnog ulaska u rodno zasnovane uloge. Mislim da naša društva i društvena dešavanja poručuju ženama da moraju i dalje da se istrajno bore za svoja prava, kao i protiv normalizacije šutnje u odnosu na nasilje nad ženama.

OBJEKTIV: Hana se zaljubljuje u Balšu koji je zaštitno lice popularne onlajn stranice „Street Self Defence“. Internet je toksično mjesto za publiku od „sedam do 107“, toga je barem svjesna većina nas. No, u čemu mislite da najviše griješimo kada su u pitanju društvene mreže i mladi?

VULETIĆ: Ne mogu vam dati pametan odgovor na ovo pitanje. Jednostavno, to je mnogo veći proces i niko ne može da predvidi kako će stvari izgledati za deset godina. Jedno je izvjesno, makar se meni tako čini: povratka na staro više nema. Svijet bez društvenih mreža je nemo -

guć, tako da mislim da nema ništa od restriktivnih mjera, već bi se trebalo usmjeriti na poboljšanje obrazovnog sistema, učiniti ga istovremeno i kvalitetnim, ali i zanimljivim i dinamičnim za mlade.

OBJEKTIV: Kakve utiske nosite o radu sa Stefanom Boškovićem i snimanju u Crnoj Gori?

VULETIĆ: Stefan, pored toga što je sjajan pisac i scenarista, ima rijetku osobinu za scenariste, a to je da nije zaljubljen u svoje, inače jako dobre, dijaloge, već me je čak i tjerao da režem neke stvari. To je pravo osvježenje s obzirom na to da se scenaristi obično bore za svaki zarez i slovo, a kamoli repliku. Stefan pisac i Stefan scenarista su dva različita čovjeka koja razumiju razliku u medijima. To je našu saradnju učinilo nevjerovatno lakom.

OBJEKTIV: Što ste na osnovu stvaranja „Vidre“ mogli da zaključite o našoj kinematografiji?

VULETIĆ: Crnogorska kinematografija je u usponu. Javno govorim da je trenutno zdravija od BH kinematografije, prije svega jer ima funkcionalan državni Filmski centar koji razumije svoju ulogu u pravljenju i vođenju domaće produkcije. Filmski centar Crne Gore dobro je vođen u posljednjih desetak godina, a rezultati tek treba da dođu. Crnogorski dio ekipe bio je jako dobar, glumci su sjajni, pogotovo mlada ekipa, tako da

Glavna junakinja Hana je djevojka na koju na početku utiče sve oko nje, da bi na kraju ona postala ta koja utiče na sve oko sebe

mislim da crnogorsku kinematografiju i na tom planu čeka svijetla budućnost.

Dodao bih i samu činjenicu da sam, kao režiser stranac, ipak dobio angažman u ovom filmu, što doživljavam kao vitalnost crnogorske kinematografije, te osim Stefanu, dugujem zahvalnost i producentu Ivanu Đuroviću, koji je kreirao uslove da mogu do kraja da pokažem što znam i umijem.

OBJEKTIV: Radili ste većinom sa mladim glumcima, a mnogi režiseri tvrde da ne postoji ništa teže od snimanja sa djecom i životinjama. Kakvo je Vaše iskustvo?

OBJEKTIV: Možete li nam otkriti neka „uskršnja jaja“, reference, filmove ili režisere čiji bismo autorski DNK mogli da osjetimo u „Vidri“? Sa kojim biste coming of age filmovima mogli da je uporedite?

VULETIĆ: Sve što je ovaj najnoviji Holivud, koji se trudi imati autorski pečat čak i kada se film radi unutar studio sistema, ono je što volim, i to su mi uzori. Nejtan Filder, braća Safdi, Šon Bejker… Volim evropsku i azijsku kinematografiju, ali ti autori mi nikad nisu bili uzori u pristupu kadriranju, oblikovanju filmskog vremena, likova… Dakle, naš film nalazi se u tim koordinatama.

OBJEKTIV: Na koncu, što biste uoči premijere, bez ulaska u spoiler zonu, mogli da otkrijete o simbolici zalaska Sunca i skafanderu Haninog oca u „Vidri“?

VULETIĆ: Elemente koje spominjete više smo tretirali kao katalizatore motivacije i uporišne dramaturške tačke nego kao simbole. U našem filmu postoje neki drugi motivi koji funkcionišu na simboličkom nivou, ali o svemu tome ćemo pričati nakon što publika pogleda „Vidru“.

VULETIĆ: Pa, ja sam jedan od onih koji vole da rade sa mladim glumcima. Rad sa njima ne pada mi teško, tako da sam uživao na setu „Vidre“. Pritom, kao što sam već rekao, mladi glumci koje smo imali u ovom projektu zaista su fenomenalni i nose naš projekat na leđima, pa bih volio i da, pored Maše Drašler, pomenem i Savina Perišića, Laru Velimirović, Maru Rakčević i Pavla Markovića. Oni su sjajno odigrali svoje role i parirali prekaljenim glumcima i glumicama poput Nade Vukčević, Marka Janketića, Davora Dragojevića, Julije Milačić, Jelene Laban, Fatmira Spahiua, Stefana Vukovića, Aleksandra Gavranića i drugih.

Mladi glumci parirali i mnogo iskusnijim kolegama poput Nade Vukčević i Marka Janketića

U fokusu filma i prisilni ulazak u rodno zasnovane uloge

POLA VIJEKA OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U CRNOJ GORI“

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

PREČISTA KRAJINSKAKRAJINA

Nalazi se kod sela Ostrosa na jugozapadnoj obali Skadarskog jezera. Prvi put se crkva u Krajini izgleda pominje krajem 10. vijeka u Ljetopisu Popa Dukljanina, kada je u njoj sahranjen Petrislav, otac kneza Vladimira. U XI vijeku navodi se Krajina kao mjesto – sjedište, dvor – kneza Vladimira sa crkvom sv. Marije u koju je prenijeto njegovo tijelo iz Prespe. Kasnije 1417. godine pominje se u jednoj povelji Balše III „Gospodin mitropolit zetski Arsenije s vsem zborom i klirosom Prečiste Krajinske“, a 1696. još je živa tradicija da je Krajina bila nekada kraljevski grad u kome je stolovao kralj Vladimir i da se tu nalazi crkva posvećena uspenju presvete Bogorodice i jedan manastir koji je podigla Kosara, udovica ovog vladara. Ostaci manastirskog kompleksa danas su u ruševinama. Više se sačuvala jedino kula zv onik na zapadnom kraju crkvene građevine, odnosno, tačnije, na zapadnom kraju jedne veće prostorije sazidane u produžetku zapadnog dijela crkve, za koju Đ. Bošković pretpostavlja da je mogla biti namijenjena bilo stanovanju, bilo za trpezariju. Kula je imala pet spratova sa drvenim međuspratnim tavanicama. Na četvrtom spratu nalazila se mala kapela sa apsidom koja je spolja ispadala iz zidne mase.

Vrijeme nastanka vidljivih ostataka crkvene građevine nije tačno utvrđeno. Izgleda prihvatljivo mišljenje po kome oni ne potiču iz 10-11. vijeka kada se prvi put crkva pominje, već iz 15. vijeka kada je u njoj stolovao mitropolit zetski.

Od obimnih zidova kompleksa, nešto vidljivih ostataka sačuvalo se izgleda jedino na sjevernoj strani, ali ne dovoljno da se može pretpostaviti osnovni oblik i površina nekadašnjeg manastira. Nekoliko ostataka zidova, koji su očigledno kasnije prizidani, nalazi se uz samu crkvenu građevinu, međutim, bez detaljnijih arheoloških istraživanja nije moguće odrediti funkciju prostorija kojima su pripadali, a takođe ni vrijeme njihovog nastanka.

Sam položaj manastira nije bio naročito pogodan za odbranu u slučaju potrebe, ali ako je tačno da je Krajina ime mjesta u kome je stolovao knez Vladimir i da se ono odnosi na bližu okolinu kompleksa (za šta ima indicija i na samom tere-

Živa tradicija o Krajini kao kraljevskom gradu

Sačuvala se jedino kula zvonik na zapadnom kraju Prečiste Krajinske, odnosno na zapadnom kraju jedne veće prostorije sazidane u produžetku zapadnog dijela crkve. Kula je imala pet spratova sa drvenim međuspratnim tavanicama. Na četvrtom spratu nalazila se mala kapela sa apsidom koja je spolja ispadala iz zidne mase

nu) onda se može pretpostaviti da su za odbranu služile i okolne kamenite glavice prema jezeru koje su prirodno pogodne za ovu svrhu.

KOM

Nalazi se na ostrvu na Skadarskom jezeru. To je mali manastirski kompleks sa jednobrodnom živopisanom crkvicom. U manastiru postoji nadgrobna ploča Lješa Crnojevića koji je umro 1422. godine Ivan Crnojević daruje 4. januara 1485. godine novoj zadužbini na Cetinju imanja opustjelih manastira Koma i Gorice. Najvjerovatnije da je podignut početkom XV vijeka i to od Đurđa i Lješa Crnojevića. Crkva je posvećena Bogorodici. Mjesto na kome se manastir nalazi zaklonjeno je od sjevernih vjetrova, i nešto je iznad vode jezera. Ostrvo je krševito i nepogodno za život. Manastir je postavljen na jedan mali plato i opasan je jačim zidovima, te se može reći da je unekoliko utvrđen, iako izgleda da je to trebalo da bude samo ogradni zid, jer nema ostataka ni zubaca ni puškarnica a ni kula. Sa jugozapadne strane nalaze se ostaci konaka sa cisternom za vodu koji su vrlo solidno zidani. Sve je još relativno dobro očuvano

Na isteku sedamnaestog vijeka, još je bila živa tradicija da je u Krajini stolovao kralj Vladimir i da se tu nalazi crkva posvećena uspenju presvete Bogorodice i jedan manastir koji je podigla Kosara, Vladimirova udovica

iako živopisanu crkvu koristi stoka kao sklonište od nevremena (podatak iz 1975. godine, prim. prim.).

STABNA

Nalazi se u Pivskoj župi oko 7 kilometara zapadno od Plužina. U izvorima se izgleda ne pominje ako to nije Novi u Pivi (župi) koji se javlja u poznatoj povelji iz 1444. godine. U svakom slučaju pripadao je Hercegu Stjepanu jer se nalazi nedaleko od Hercegovog glavnog grada Sokola, u centru njegovih zemalja. I preda-

nje vezuje grad, kao i druga neka mjesta u okolini (vinogradi, crkvište), za Hercega. Ostaci grada leže na vrhu vrlo strmog srednjeg vrha troroge kamenite gromade iznad rječice Vrbnice. Najvećim dijelom obrasli su u gustu kržljavu šumu. Zidovi su dosta ruinirani, na nekim djelovima i potpuno nestali. Južna strana grada, na kojoj su strane vrlo strme, skoro vertikalne, izgleda da nije imala zidove, jer nijesu bili potrebni. Sama stijena je djelimično prirodno, a djelimično ljudskom rukom

tako oblikovana da posluži kao zaklon, odnosno kao ograda prema ponoru, jer je malo vjerovatno da je iko mogao sa te strane da napada grad. Oblik utvrđenja je proizašao dobrim dijelom iz oblika terena, nešto razvučenog vrha brda, blago nagnutog prema sjeverozapadu. Baš taj sjeverozapadni, odnosno sjeverni, dio grada koji je i najniži, jedini je dobio pravilan oblik iako za to terenski uslovi nijesu bili sasvim pogodni. Jugoistočni, najviši dio, imao je izgleda kulu na najisturenijem mjestu,

a pod njom jednu prostoriju, djelimično uklesanu u stijenu, a djelimično ozidanu kamenom u malteru. Nije jasno da li je ova prostorija ili jedna od dvije niže, bila cisterna za vodu, koja je ovdje svakako morala postojati. Najveći dio unutrašnjosti grada je stjenovit i nepogodan za gradnju, te su stambene prostorije svakako bile bar dvije, od posljednje tri pomenute. Ulaz vjerovatno nije bio na sjeverozapadnom, odnosno sjevernom, nižem, dijelu, jer su tu zidovi dovoljno očuvani (na izvjesnim mjestima i do 3 metra visine) te se to može sa sigurnošću konstatovati (osim ako nije bio nešto više iznad nivoa terena pa se ulazilo preko pokretnih drvenih stepenica). I logično je da se ulaz traži na onom dijelu grada koji se lakše brani, a to je svakako jugoistočni kraj. Svi zidovi su zidani od lomljenog i nešto malo pritesanog kamena – u malteru – a debljina spoljnih je 1, do 1,20 metara. Izvanredan položaj sa koga se kontrolišu dvije doline i nepristupačnost stjenovite gromade, činili su ovaj grad vrlo dobrim, skoro neosvojivim uporištem, kako u vrijeme hladnog, tako i prvog vatrenog oružja. (Nastavlja se)

Manastir Kom prije jednog stoljeća

Crkva na Komu

Zvonik u Prečistoj Krajinskoj poslije obnove

Zvonik u Prečistoj Krajimskoj prije obnove

Četvrtak, 14. avgust 2025.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, uz pomoć kolega iz drugih opština, pripadnika Vojske Crne Gore, gradskih preduzeća i mještana tokom cijele noći i juče borili su se sa požarima na teritoriji okoline Podgorice.

Najkritičnije je bilo u reonu Kuča (dio Doljana, Fundina, Medun, Ubli, Vrbica, Bezjovo, Kupusci, Oravo, Kakaricka gora...), kao i na Smokovcu, a veoma zahtjevne akcije gašenja otežavao je jak sjeverni vjetar. Prije podne situacija je najkritičnija bila u kučkim selima Fundina, Śenice i Građen, gdje su se požari velikom brzinom širili prema kućama. Tokom dana ponovo su se razbuktali požari na Smokovcu i Bioču, kao i novi u piperskim selima Mrke i Blizne. Na svim ovim područjima bile su ugrožene kuće, a u gašenju vatrene stihije u Kučima i dijelu Pipera cijelog dana učestvovali su avion Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore, helikopteri Vojske Crne Gore i MUP Srbije, a poslije podne i kanader iz Republike Hrvatske.

BESANA NOĆ

Komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović izjavio je za Pobjedu juče ujutro da su imali veoma tešku noć (utorak na srijedu), kada su gasili požare ogromnih razmjera u Kučima i na Smokovcu.

Vatrogasci se i juče borili s vatrenom stihijom, u gašenju učestvovali i helikopteri i avioni Crne Gore i Srbije, kao i kanader iz Hrvatske

Najkritičnije u Kučima i Piperima

Prije podne najteža situacija bila je u kučkim selima Fundina, Śenice i Građen, gdje su se požari širili velikom brzinom. Tokom dana ponovo su se razbuktali požari na Smokovcu i Bioču, kao i novi u piperskim selima Mrke i Blizne. Na svim ovim područjima bile su ugrožene kuće

Vatrogasci na Fundini

- U Kuče je bio haos tokom čitave noći, od Kakaricke gore, dio Doljana, Fundina, Medun, Ubli, Vrbica, Bezjovo, Kupusci, Oravo... Kompletan taj dio Kuča, to je bila katastrofa, požari ogromnih razmjera. Jutros oko jedan i po izbio je veliki požar i na Smokovcu. Ali, uspjeli smo nekako sve kuće na tim područjima da odbranimo od požara – kazao je Bojanović, uz napomenu da im je jak sjeverni vjetar otežavao gašenje. Ekipe podgoričkih vatrogasaca – spasilaca i njihove kolege iz drugih opština, kao i pripadnici Vojske gasili su požare većih razmjera u Fundini, Śenicama, Građenu... U Fundini se vatrena stihija širila prema kućama Glavatovića i Vujoševića, i dalje prema Rašovićima Podgoričkim vatrogascima u

gašenju su pomagale kolege iz Pljevalja i mještani, dok su iz vazduha djelovali helikopter iz Srbije i avion MUP-a Crne Gore. Kompletan pojas obezbjeđivale su patrole Vojske i policije, a oko 14 časova predstavnici MUP-a podijelili su stanovnici-

Povrijeđena dva vatrogasca

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković saopštio je kako su tokom gašenja požara na teritoriji Podgorice juče povrijeđena dva vatrogasca.

- Jedan je imao povredu oka i on je prebačen u Urgentni blok, dok je drugi vatrogasac zadobio opekotine drugog stepena i on je zbrinut u

Hitnoj pomoći - kazao je Niković, uz napomenu da nije bilo drugih građana koji su se javljali zbog povreda nastalih usljed požara.

ma 50 naprtnjača namijenjenih za gašenje požara. Mještanin Fundine Milovan Glavatović, koji je sa rođacima i komšijama pomagao u gašenju vatre, kazao nam je da ne pamti požar ovolikih razmjera u njihovom selu. Požar većih razmjera širio se i u selu Śenice, prema kućama, kao i gornjim selima Cvilinu i Bezjovu. Dok su ekipe vatrogasaca dežurale i branile kuće od požara, iz vazduha je dejstvovao avion MUP-a Crne Gore. Željko Ivanović sa Śenica, koji je pritekao u pomoć rođaku Srećku Ivanoviću da odbrane njegovu kuću od požara, kazao je da u selu nije bilo

I. MITROVIĆ

Maloljetnik osumnjičen za izazivanje

požara u Kučima

Uprava policije saopštila je da su njeni službenici identifikovali maloljetno lice za koje postoji osnov sumnje da je izazvalo požar u mjestu Bezjovo u Kučima. - Operativnim angažovanjem službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljene su informacije i saznanja koja upućuju na sumnju da je maloljetnik, star 14 godina, iz sela Bezjovo izazvao požar na imanju svojih roditelja, koji se kasnije proširio, prenio i zahvatio šire područje – saopšteno je iz Uprave policije. Od maloljetnog lica i njegovih roditelja su, kako je rečeno, u prisustvu službenika Centra za socijalni rad, prikupljena obavještenja, nakon čega je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji izvršenog krivičnog djela.

- Uprava policije još jednom apeluje na građane da pokažu maksimalnu odgovornost i oprez i time sačuvaju svoje i živote sugrađana, imovinu i životnu sredinu, da kontrolišu maloljetnike i ukažu im na rizike i posljedice neodgovornog ponašanja – poručili su iz Uprave policije i pozvali građane da pruže podršku nadležnim institucijama te da Upravi policije dostave informacije o svakom sumnjivom ponašanju lica ili aktivnostima koje mogu ukazivati na pokušaj izazivanja požara, kako prije, tako i nakon njegovog izbijanja.

Novac

od kotizacija za

učešće

na ,,Trofeju Podgorice“ ide porodici nastradalog vojnika Dejana Božovića

Iz organizacionog tima turnira u malom fudbalu ,,Trofej Podgorice“ saopštili su da će novac od kotizacija za učešće na turniru uplatiti porodici nastradalog vojnika Dejana Božovića

- Organizacioni tim ,,Trofeja Podgorice“, na inicijativu Sekretarijata za sport i u saradnji sa tehničkim organizatorom FK Centar, donio je odluku da kompletan iznos od kotizacija ekipa koje su učestvovale na „Trofeju Podgorice“ (ukupno 10.000 eura) bude uplaćen porodici Dejana Božovića, vojnika heroja, koji je tragično nastradao juče u Kučima – saopštili su organizatori, uz napomenu da je Božović bio najsvjetliji primjer čojstva i junaštva, čovjek koji je život dao braneći svoju zemlju od vatrene stihije.

struje ni vode jer su prethodne noći gorjeli elektro-stubovi, pa su im jedini spas od vatrene stihije pružali vatrogasci i njihovi pomagači iz vazduha.

RUKA SPASA

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je juče da je situacija na teritoriji glavnog grada složena. - Najgore je u Piperima, u zaseoku Markovići, zatim u Kučima i na Fundini, ali i na Staroj Zlatici i Kučkim Koritima... Upravo su djelovi Kuča zahvaćeni požarom prilično nepristupačni, što vatrogascima otežava posao. Daleko smo od toga da možemo reći da su požari ugašeni, da je situacija relaksiranija

nego u prethodna dva dana. I dalje smo ugroženi – kazao je Mujović. Ističe da su svi raspoloživi kapaciteti Glavnog grada u funkciji podrške naporima za gašenje aktivnih požara i sprečavanju izbijanja novih, ali da je situacija do te mjere ozbiljna da zahtijeva uključenost svakog pojedinca. - Saradnja i sa Upravom policije je na izuzetnom nivou. U kontaktu sa načelnikom Centra bezbjednosti Pod-

gorica Goranom Jokićem dobio sam uvjeravanje da će policija učiniti sve što je u njihovoj moći da nam budu na raspolaganju i da spriječe sve pokušaje podmetanja požara. Ali treba razumjeti da je Podgorica jako rasprostranjen grad i da ima dosta tih izazovnih tačaka koje treba štititi. Znamo da su kapaciteti policije ograničeni. Jedino uz sinhronizovanu i jedinstvenu akciju gradskih službi i Uprave policije možemo se nadati

nekom dobrom rezultatu –rekao je gradonačelnik. Mujović je potvrdio autentičnost jučerašnje objave jednog mještanina Pipera koji je na društvenoj mreži objavio njegovu komunikaciju sa gradonačelnikom. Naime, na molbu tog čovjeka da gradonačelnik pomogne kako bi Donji Crnci u Piperima dobili dvije cistijerne pijaće vode jer su ostali bez nje, Mujović je odgovorio da se za to obrate Vodovodu, te da njega ne opterećuju takvim stvarima. - Bio sam na terenu, kon-

kretno u Piperima, ne da bih doprinio gašenju, već da bi vatrogasci vidjeli da smo uz njih. A ovom gospodinu sam htio da odgovorim najbrže moguće. Mogao sam da tu poruku preskočim, da ne odgovorim, ali sam iz ljudskih razloga odgovorio. Uputio sam ga na Vodovod, koji je to trebalo da isporuči. Mislim da je vrlo nekorektno što je ovo gospodin plasirao u medije, ali sam spreman i na ovakve stvari. Ja ću nastaviti da radim svoj posao najbolje što mogu – rekao je Mujović.

U poslijepodnevnim časovim situacija u selima Fundina, Śenice i Građen bila je pod kontrolom, ali su se razbuktali požari na Smokovcu, Bioču, Mrkama, Bliznama, kao i na Kosoru. Vatrogasci-spasioci imali su pomoć iz vazduha, a oko 17 časova u pomoć im je stigao i kanader Republike Hrvatske. - Najkritičnije je u Mrkama i Bliznama, pa je hrvatski kanader upućen da dejstvuje u tom reonu. U gašenju učestvuje i helikopter Vojske Crne Gore, a ranije je dejstvovao i helikopter iz Srbije, koji sada djeluje u Kučima. Stabilna je situacija u Fundini, Śenici i Građenu, ali je veliki požar na Kosoru, kao i na Smokovcu i Bioču, gdje su se ponovo aktivirali požari koji se šire prema kućama. I na ostalim lokacijama su ugrožene kuće, ali smo do sada uspjeli sve da odbranimo – kazao je oko 18 časova komandir SZS Nikola Bojanović.

I. MITROVIĆ

Crna Gora i matematički ostala bez šansi za EP

Češka 3

Crna Gora 0

TABOR – Dvorana: „Mir“. Gledalaca: 1.010. Sudije: Đula Tilman (Mađarska) i Benone Visan (Rumunija). Rezultat po setovima: 25:16, 25:22, 25:18. Poeni iz napada: Češka 36, Crna Gora 23. Poeni iz bloka: Češka 11, Crna Gora 5. Poeni iz servisa: Češka 8, Crna Gora 5. Greške: Češka 23, Crna Gora 20.

ČEŠKA: Galabov 7, Drahonovski, Zajiček 5, Monik (libero), Bartunek 3, Vašina 14, Liček, Sotola 6, Kovarik (libero), Briknar 1, Indra 3, Kli-

meš 10, Klajmon 3, Benda 3. CRNA GORA: Ćinćur 4, Peruničić 5, Cimbaljević 6, M. Joksimović 1, A. Joksimović (libero), V. Milenković 3, Lečić, Lojić 1, Jovović 6, Rovčanin (libero), Đurović 2, Pavićevć 2, Stanojević 3. Do meča u Taboru imali su makar matematičke šanse, ali nakon maksimalnog poraza od Češke, odbojkaši Crne Gore više ne mogu da budu nijedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija u sedam kvalifikacionih grupa koje će da izbore vizu za Evropsko prvenstvo. Posljednje kolo i meč sa Norveškom u Kolašinu (neđelja) za izabra-

nike Ivice Jevtića, dakle, nema rezultatski značaj, ali će, svakako, biti prilika da naši odbojkaši završe kvalifikacije makar sa jednom pobjedom. Češka je petom pobjedom samo potvrdila kvalitet i prvo mjesto u grupi C. Podsjećanja radi, „crveni“ su prošle godine izgubili u gostima od Norveške 3:0 i kod kuće od Češke sa 3:1, kada su praktično ostali bez realnih šansi da se ovog ljeta, u preostala dva kola kvalifikacija, bore za vizu za EP. Posebno što je nastavljen proces podmlađivanja reprezentacije, koji je započeo Veljko Bašić, u većoj mjeri nastavio Ivan Joksimo-

vić, a na Jevtiću je ostao zadatak da od mladosti u budućnosti pokuša da izvuče što je više moguće. Ovogodišnja Zlatna liga, kao i meč sa Česima, pokazali su da predstoji veliki posao i rad kako bi muška reprezentativna odbojka pokušala da se vrati na staze od prije nekoliko godina, kada je naša selekcija tri puta uzastopno igrala na EP... Što se meča sa Češkom tiče, svi igrači su ulazili u igru, a počela je postava – tehničar Marko Joksimović, korektor Đorđe Jovović, primači servisa Nemanja Peruničić i Vukašin Cimbaljević, srednji blokeri Matija Ćinćur i Nikola Đu-

rović, te libero Andrija Joksimović. Od početka trećeg seta su zaigrali korektor Milutin Pavićević i primač servisa Vuk Stanojević (ulazili su u igru i u drugom setu), umjesto Jovovića i Peruničića. Sa 16 godina, sedam mjeseci i četiri dana, Stanojević je postao najmlađi debitant u istoriji muške seniorske reprezentacije. U drugom i trećem setu su ulazili Luka Lojić i Milan Rovčanin, a u trećem Vasilije Milenković i Dalibor Lečić. Zbog problema sa stomačnim virusom, Jevtić u ovom meču nije mogao da računa na drugog tehničara Rastka Milenkovića

Češka je dominirala u prvom setu, u kojem nijednom nije ispuštala vođstvo, a već sredinom seta je stigla do nedostižnih 15:9 , pa je rutinski privela set kraju, jer je naša selekcija imala slabih 44 odsto realizacije napada i kontranapada, uz očajan prijem servisa. U drugom setu Crna Gora je odgovorila boljom igrom, a do 18:18 su se timovi smjenjivali u vođstvu, ne većem od tri poena. Češka je tada osvojila tri poena u nizu za 21:18 i tu prednost sačuvala do kraja. U trećem setu je domaćin sve dileme otklonio vođstvom od 11:5 i rutinski priveo meč kraju. S. JONČIĆ

Brat i sestra Lana i Lazar Rakočević blizanci rođenjem, ali i načinom života koji pripada samo sportu - razlika u loptama

Sport za njih nije ,,tamo neka igra“ nego život

KOLAŠIN - Istih 17 godina.

Isti osmijeh i ljepota na licu. Isto samopouzdanje i stav da sport za njih nije ,,tamo neka igra“ nego život. Ista ambicija da se ostvari karijera za pamćenje. Isti datum rođenja – 16. novembar 2007. godine. Brat i sestra blizanci rođenjem ali i načinom života koji pripada samo sportu. Samo jedna razlika. Razlika u loptama. Njena lopta je odbojkaška -njegova košarkaška… Ovo ljeto je definitivno potvrdilo da sportska scena ne samo u Crnoj Gori i regionu, nego i šire, dobija dva imena i jedno prezime koji će se i dokazivati i pamtiti - Lana i Lazar Rakočević Ona je juniorska i seniorska odbojkaška reprezentativka Crne Gore. On je juniorski košarkaški reprezentativac Crne Gore. On je bio na pripremama svoje reprezentacije u Beranama. Ona je na pripremama seniorske reprezentacije u Kolašinu koja je prvi put izborila plasman na Evropsko prvenstvo. Lana visoka 193 cm. Učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Odbojku je počela da trenira sa 10 godina u

Lana o Lazaru, Lazar o Lani

- Nekad mu u šali kažem da bi mogao da proba odbojku, čisto da ga izazovem. Naravno to je dio našeg rivaliteta ali oboje poštujemo sport kojim se onaj drugi bavi. Često se ,,peckamo“ ali znamo koliko truda i posvećenosti stoji iza svakog treninga u oba sporta kojima se bavimo. Rijetko uspijem da gledam Lazareve utakmice uživo jer su mi obaveze i treninzi često u isto vrijeme, ali pratim sve što mogu – rezultate, snimke, komentare. Kada ga ugledam u publici, to mi mnogo znači. Njegova podrška mi uvijek daje dodatni motiv. Iako nije uvijek glasna, ona je posebna - kaže Lana - Ponekad iz šale kažem Lani da je trebala da se bavi košarkom zbog njene visine ali i stvarno mislim da je bila talentovana za košarku. Zbog obaveza koje imamo rijetko stižemo da gledamo utakmice jedno drugog ali kada uspijem uživam u navijanju i podršci. Takođe je lijep osjećaj kada sa tribina čujem njen glas koji mi daje dodatnu snagu i motivaciju - priča Lazar

odbojkaškom klubu Top Voley. -Trener Srđa Popović mi je od starta unio i da kažem ,,uselio“ u mene tu želju za odbojkom. Prvi trening pamtim po tremi i uzbuđenju. Nijesam znala što me čeka ali sam odmah osjetila da pripadam terenu. Odluka da se kompletno posvetim odbojci je došla prirodno. Treninzi i utakmice su postajali najvažniji dio moga dana, znala sam de je to moj put. Kada sam prvi put

pozvana u reprezentaciju, postala sam svjesna da želim ozbiljno da se bavim odbojkom. Već niz godina igram za ŽOK Budućnost na poziciji srednjeg blokera. Trener mi je Luka Bogojević koji mi je pokazao pravi put, ohrabrio i sa njim sam u protekloj sezoni imala dosta uspjeha. Trenutno sam dio juniorske i seniorske reprezentacije i radimo punom snagom da dostignem vrhunski nivo - pri-

Kako objašnjavaju svoje uzore

Lana i Lazar su posebni i u tome kako objašnjavaju svoje uzore. Lani je najveći uzor Tijana Bošković - Njena odgovorost, energija, dominacija u najvažnijim momentima su prava inspiracija. Kao srednji bloker izuzetno cijenim Milenu Rašić, težim njenoj smirenosti i vođstvu. Takođe pratim i Henu Kurtagić mladu, brzu, eksplozivnu. Lazar je ovako istakao i obrazložio svoje uzore: Kobi Brajant zbog svoga

ča Lana Rakočević. Lazar je visok 205 cm. Kao i bliznakinja Lana, učenik je Gimnazije u Podgorici. Sa devet godina je počeo da trenira košarku u KK Budućnost Voli. Otac Slavenko je košarkaš pa se košarka gledala i ,,slušala“. - Košarka je za mene bila ljubav na prvi pogled. Prvog treniga se sjećam po neizmjernom uzbuđenju da odmah počnem da učim taj predivni sport. Za to pr-

vo moje košarkaško učenje zaslužan je moj prvi trener Dile Jovanović koga ću uvijek pamtiti. Trenutno sam u SC Derbiju, imam velike ambicije. Igram krilo ali razumijem i znam sve što je košarka, njeni zadaci i izazovi. Trener mi je Bojan Bakić kome sam izuzetno zahvalanpriča Lazar Rakočević. Sestra i brat Rakočević imaju tihog i nenametljivog porodičnog lidera. Otac Slavenko sa

neprikosnovenog mentaliteta, Nikola Jokić zbog košarkaške inteligencije. Novak Đoković je izabran na osnovu mentaliteta i posvećenosti sportu, a Kevin Djurant zbog stila igre.

respektabilnom košarkaškom karijerom i sa aktuelnim umjetničkim, slikarskim i vajarskim učincima je neko od koga se uči. Oboje priznaju da imaju i slikarskog talenta i da ga neće zaboraviti. Za razliku od nekih drugih roditelja, kod Slavenka nema ni pritiska, ni imperativa. Samo blaga roditeljska rečenica koja se pamti. I iskreni pogled koji uči i hrabrost daje. Dražen DRAŠKOVIĆ

Lana Rakočević

Lazar Rakočević

Dukić u zlatnoj grupi

PODGORICA – Treći takmičarski dan na Šampionatu Evrope u klasama ILCA 7 i ILCA 6 u seniorskoj konkurenciji donio je žestoke okršaje na regatnom polju. Odjedrene su po dvije regate, a Milivoj Dukić je izborio plasman u finalnu, odnosno zlatnu grupu, u koju ulazi sa 18. mjesta i ambicijom da se bori za ulazak u TOP 10 i medalju.

Ilija Marković ostao je daleko od završnice, zauzevši 106. mjesto, pa će se do kraja prvenstva boriti za što bolji plasman. U klasi ILCA 6, Nikola Golubović je na izuzetno dobrom 15. mjestu, a u toj konkurenciji preostaju još tri dana takmičenja.

Dukić je drugi kvalifikacioni dan dočekao na devetom mjestu (10, 1), a i pored solidnog jedrenja (13, 8) pao je za osam pozicija. Na kraju kvalifikacija zauzeo je 18. mjesto, dok je posljednjeg dana zabilježio plasmane 23. i 13. Od Evropljana je 14. na listi, a bodovna razlika do vrha nije velika. Slijedi borba za ulazak u TOP 10, uz san o medalji, iako je konkurencija izuzetno jaka – 52 najbolja jedriličara

Evrope imaju isti cilj. Trenutni TOP 10 u ILCA 7 čine: Finli Dikson (Velika Britanija), Lorenco Kijevarini (Italija), Duko Bos (Holandija), Džordž Getri (Novi Zeland), Majkl Beket (Velika Britanija), Rem Magen (Izrael), Omer Vered (Izrael), Džastin Bart (Njemačka), Karl Taper (Finska) i Nikolas Holidej (Hong Kong). Ilija Marković je takmičenje počeo sa 76. mjesta (21, 31) i

Rijeka, našeg Radomira Đalovića, velikom pobjedom u Dablinu zimuje u Evropi

Imamo

kvalitet

za Ligu Evrope

PODGORICA - Rijeka na-

bio je u igri za prolaz, ali drugi dan nije donio željeni iskorak (37, 47). Posljednji kvalifikacioni dan dočekao je na 103. mjestu, a nakon plasmana 38. i 24. završio je kvalifikacije na 106. mjestu. Od hrvatskih predstavnika, Bruno Gašpić i Filip Jurišić stigli su do finalne grupe (23. i 48. mjesto), dok slovenački jedriličari Luka Zakubovec i Žan Luka Zelko nijesu uspjeli da se plasiraju.

se Ligom konferencije, mislim da možemo do Lige Evropenaglasio je Đalović.

Sve zasluge za trijumf nad Šelburnom u Dablinu prepustio je igračima.

Crnu Goru u ILCA 6, olimpijskoj klasi za jedriličarke i predolimpijskoj za jedriličare, predstavljaju Nikola Golubović, Petar Klakor i Andrija Marković. Golubović je nakon tri dana na 15. mjestu (14, 13, 24, 11, 18), Klakor je 29. (34, 15, 31, 22, 38), a Marković 35. (23, 36, 38, 26, 25).

Šampionat Evrope se nastavlja danas, a ostaje da jedriličarima poželimo dobar vjetar i dosta sportske sreće. R. A. U

Pobjeda rukometašica OTP Group Budućnost u prvoj provjeri uoči početka nove sezone

lako sa Lokomotivom

PODGORICA - Rukometašice OTP Group Budućnost savladale su Lokomotivu iz Zagreba 30:26 u prvom kontrolnom meču koji je sinoć odigran u Prelogu. Hrvatski vicešampion poveo je samo dva puta na startu, ali je tim Bojane Popović postigao četiri vezana gola i preokrenuo na 5:2 u 7. minutu. U 27. minutu bilo je 16:9, a na poluvremenu 17:12. I u nastavku su Itana Grbić i

saigračice kontrolisale igru i održavale prednost, pa je domaćin uspio samo u nekoliko navrata da smanji zaostatak na tri gola. Grbić je bila najefikasnija sa sedam golova, Ivana Godeč i Elena Mitrović postigle su po pet. Po tri puta u strijelce su se upisale Nina Bulatović i Nađa Kadović Isti rivali odigraće i drugi kontrolni meč danas od 17.30 sati. A. M.

šeg Radomira Đalovića je u srijedu veče u revanšu nakon drame eliminisala irski Šelburnom - slavili su u Dablinu 3:1, (prvi meč tim sa ,,Rujevice“ pripao je gostima 2:1) i tako prošli u plej-of drugo po rangu evropsko takmičenje.

Lige Evrope.

Đalović vjeruje da se njegov tim neće zadovoljiti plasmanom u Ligu konferencija.

Rijeka će za ulazak u Ligu Evrope igrati protiv boljeg iz duela Volfsberger - PAOK, prvi meč u Solunu završen je 0:0. - Rekao sam nakon duple krune, da je važno da za-

držimo kontinuitet, igraćemo Evropu, ali ne zadovoljavam

- Veliki je ovo uspjeh, imali smo dosta pehova u prošlim utakmicama, crvenih kartona i penala. Momci su pokazali kakva su ekipa, kakva su klasa… Kada smo kompletni možemo da igramo sa svakim. Odlična utakmica, bili smo pravi, kontrolisali smo cijelu utakmicu i osigurali Evropu – ističe Đalović. Navijači nijesu mogli da pomognu ekipi zbog kazne.

jesu mogli da budu s nama zbog kazne. Obećao sam da ćemo

im omogućiti gostovanja i na-

dam se da će to biti četiri, a ne tri utakmice - zaključio je

Đalović.

PODGORICA - Mladi crnogorski vaterpolisti, članovi U18 selekcije, otputovali su juče u Novi Sad, gdje će imati završne treninge pred Evropsko prvenstvo koje se od 18. do 24. avgusta održava u rumunskoj Oradei. Trener Nebojša Milić izabrao je igrače koji će nastupiti na EP. Crnu Goru će predstavljati: Marko Pejović, Luka Ivanović, Nikola Petrović, Andrija Roganović, Marko Milinić, Đorđe Pejović, Ljubomir Kovačić, Todor Vukčević, Strahinja Gojković, Luka Todorović, Ognjen Moračanin,

Miljan Bošković, Relja Vukanić, Petar Brnović i Danilo Stupar U stručnom štabu su, pored Milića, treneri Marko Franeta i Uglješa Brguljan, video-analitičar Vasko Vučković, fizioterapeut Vladislav Mlađen, psihološkinja Vanja Đurović, kao i Nenad Vukanić, koordinator VPSCG za mlađe selekcije. Našu selekciju su ispratili i sreću poželjeli predsjednik VPSCG Nikola Milić i potpredsjednik Miloš Mračević Mlade ,,ajkule“ će na šampionatu igrati u grupi B u kojoj su još Španija, Srbija i Hrvatska.

Crna Gora će prvog dana (18. avgust) igrati protiv Srbije od 17.30 sati. Dan kasnije (13.30h) rival je Hrvatska, dok će se 20. avgusta, od 16 sati, sastati sa Španijom.

U grupi A su Grčka, Mađarska, Italija i Holandija.

U grupi C takmičiće se Turska, Francuska, Rumunija i Poljska, a u grupi D Njemačka, Malta, Gruzija i Ukrajina.

Sva četiri tima i A i B grupa prolaze u eliminacionu fazu, a od plasmana u grupi zavisi sa kojim selekcijama iz grupa C i D će ukrštati u prvoj nokaut rundi. A. M.

RASPUCANE: Nina Bulatović i Ivana Godeč

Milić izabrao za Evropsko prvenstvo (U18) u vaterpolu

Đalović i Oreč slave trijumf u Dablinu

Ne

znam gdje

je

moj limit

PODGORICA - Armand

Duplantis, švedski skakač s motkom, oborio je u srijedu veče svjetski rekord - preskočivši 6,29 metara na mitingu u Budimpešti.

Ovo je njegov 13. planetarni rekord u karijeri, a ostvario ga je nakon što je prethodni, od 6,28 metara postavio 15. juna u Stokholmu pred domaćom publikom a izdržao je manje od dva mjeseca.

Mogao je potrajati i kraće, jer je Duplantis već u julu opasno napao 6,29 u Monaku. Daleko su ostali 6,17 m iz februara 2020. u Torunju (Poljska), ka-

da je prvi put pomjerio svjetsku granicu.

- Ne znam gdje je moj limit, i ne želim da znam, radije ću ga otkrivati - rekao je Duplantis, sumirajući sezonu 2025. u kojoj je već tri puta pomjerao svjetski rekord. Od prvog rekorda do danas, Duplantis je u pet godina čak 13 puta ispisivao istoriju skoka s motkom, a novi rezultat iz

Budimpešte potvrdio je ono što je odavno jasno – da se u njegovom slučaju granice ne mjere samo u metrima, već i u upornosti, talentu i želji da uvijek ide dalje. R. A.

Zahvaljujući klauzuli u ugovoru Britanac ima kontrolu nad svojom budućnošću u Ferariju

Hamilton sam odlučuje hoće li nastaviti saradnju

PODGORICA - Luis Hamilton će odlučivati o sopstvenoj sudbini u ekipi Ferarija, pišu italijanski mediji.

Britanac ima potpunu kontrolu nad svojom budućnošću u Ferariju, zahvaljujući klauzuli u ugovoru koja mu omogućava da sam odluči o trećoj godini saradnje.

Prema F1-Insideru i navodima italijanskog lista „Gazzetta dello Sport“, Hamiltonov ugovor traje do kraja 2026. godine, uz mogućnost produženja na 2027. godinu, ali je ta opcija u potpunosti u rukama britanskog vozača, a ne Ferarija.

To znači da tim iz Maranela ima ograničenu kontrolu nad svojom vozačkom postavom u narednim sezonama, jer Hamilton sam odlučuje da li će

PODGORICA – Nije bilo puno vremena za odmor i trening u Baru nakon utakmice u Sarajevu protiv Bosne i Hercegovine, jer košarkaši Crne Gore već večeras u Solunu (19 časova) protiv Grčke igraju treći kontrolni meč u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo.

- Igramo protiv još jedne ozbiljne reprezentaciuje, a prvi put ćemo biti u punom sastavu, biće i Olmen – kazao je selektor košarkaša Boško Radović

Crna Gora će, tako, konačno da bude kompletna, iako je to trebalo da bude još na prethodnom meču protiv Bosne i Hercegovine, ali je Kajl Olmen, novi naturalizovani Amerikanac, stigao nešto kasnije u odnosu na drugu najavu, pošto se, neočekivano, pojavio na okupljanju u Baru. S obzirom na to da je tek počeo da trenira sa ekipom, njegov pravi doprinos teško će se vidjeti proitv Grka, već je to realnije da bude u preostala dva kontrolna meča sa Izraelom i Turskom, a naročito na Eurobasketu.

Crna Gora je u prethodna dva kontrolna meča, oba u gostima, izgubila od Francuske (81:75) a pobijedila je Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu (102:90).

Selektor je zadovoljan viđenim za početak pripremnih mečeva.

- S obzirom na to da još nijesmo odigrali utakmicu u punom sastavu, jer Olmen nije bio u ekipi, imali smo prilično dvije dobre utakmice, jake provjere, protiv Francuske koja jedan od favorita za medalju, dok je Bosna i Hercegovina selekcija sa ozbiljnim rosterom. To su bile značajne i jake provjere, pobjeda u Sarajevu značajna za psihološki momenat, iako smo zakazali prilično jake provjere. Ali, igramo svaku utakmicu najbolje što možemo, sa željom da pobijedimo, i značajno je kroz pripremni period imati pobjede - ističe Radović. Selektor je zadovoljan kako ekipa radi.

Košarkaši Crne Gore večeras u Solunu protiv mečeva za Eurobasket, selektor Boško Radović

Igramo svaku najbolje što možemo, željom da pobijedimo

nastaviti saradnju. Ovakav tip ugovora, navodno, rezultat je komercijalnih benefita koje on donosi: 105 pobjeda i globalni marketinški uticaj koji privlače veliku pažnju proizvođaču. „Gazzetta“ prenosi da je stav tima jasan: ,,Ferari će ga zadržati bez obzira na sve“. Ipak, početak Hamiltonove ere u Ferariju bio je težak. Najslabiji trenutak došao je u Mađarskoj, gdje je eliminisan u Q2 na stazi Hungaroring, koju posebno voli. Poslije kvalifikacija samokritično se nazvao ,,beskorisnim“ i poručio da Ferariju treba novi vozač.

Poslije 14 trka ove sezone, još nema podijum, dok je njegov timski kolega Šarl Lekler već pet puta bio među prvom trojicom. R. A.

- Fali nam malo širine u rosteru, igrača koji mogu da igraju ovaj nivo košarke. Za sada ih imamo osam-devet, a gledaćemo da nam se još neko priključi. Igrajući ove kontrolne utakmice je jedan sistem, jer imamo dane pauze između mečeva, a na Evropskom prvenstvu nas čeka drugi sistem, sa dvije utakmice u dva dana. Zato će nam trebati svaki igrač. Nadam se da ćemo imati što više spremnih igrača za Evropsko prvenstvo, da imamo širu rotaciju za utakmice koje predstoje. U prethodna dva meča je šansu dobio manji broj igrača, a to neće biti dovoljno za takmičenje kakvo je Eurobasket. - Odigrali smo dvije utakmice sa kraćom rotacijom, probali smo u nekim momentima sa nekim igračima koji su imali manju ulogu da im damo neke minute. U naredne tri utakmice malo ćemo proširiti taj

Vasilis Spanulis, selektor Grčke, za meč sa Crnom Gorom neće moći da računa na prvu zvijezdu Janisa Adetokumba. Kako su objavili grčki mediji NBA as i jedan od najboljih košarkaša planete doputovao je sa ekipom u Solun, ali neće igrati. Kako prenosi grčki SDNA, Košarkaški savez Grčke i dalje nije platio osiguranje Milvokiju za njegove nastupe

broj igrača koji će igrati. Važno je da dobijemo nekog od ovih mlađih koji će biti spreman za EP. Radimo dobro, sve je veoma brzo, brzo i prvenstvo stiže, a moramo biti spremni za utakmice koje nam dolaze.

U odsustvu Olmena, najveću minutažu je imao Igor Drobnjak, koji je imao ulogu startnog plejmejkera i dobro se u tome snašao.

- Igor je ove dvije utakmice imao puno minuta, možda i više nego što bi trebalo, ali silom prilika bio je jedini igrač na poziciji jedan. Odigrao je dvije prilično zrele, dobre utakmice. Sad je došao Olmen, donijeće ekstra kvalitet, još jednog igrača u rotaciji. Mislim da ćemo biti sasvim dobri na poziciji plejmejkera na Evropsko prvenstvo – zaključio je Radović.

Boško Radović, selektor košarkaša Crne Gore

Armand Duplantis 13. put srušio svjetski rekord

protiv Grčke nastavljaju seriju kontrolnih

Radović poručio

svaku utakmicu možemo, sa pobijedimo

BOKAN:

Hvala

na

Pred put u Solun, predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore Dragan Bokan posjetio je seniorske reprezentativce u Baru, gdje se „crveni“, između kontrolnih utakmica, pripremaju za predstojeće Evropsko prvenstvo.

Kako je saopšteno iz KSCG, Bokan je zahvalio reprezentativcima „na trudu i posvećenosti i istakao spremnost da se budući odnosi u našoj kući košarke grade na međusobnom povjerenju i otvorenoj komunikaciji“. - Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje sa vama i što sam u prilici da vam se obratim prvi put u svojstvu predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore. Prije svega, želim da vam zahvalim na svemu što radite za našu Crnu Goru i za najljepši dres na svijetu koji s ponosom nosite. Znam da je iza vašeg uspjeha ogromna posvećenost, rad i odricanja, i zbog svega navedenog imate moje iskreno poštovanje – kazao je Bokan.

radite

Predsjednik KSCG je dodao da je, „u ovom kratkom periodu otkako je preuzeo ovu funkciju, imao priliku da se upozna sa izazovima sa kojima se reprezentacija suočava i kao tim, i pojedinačno“. - Svjestan sam da postoji prostor za unapređenje, i želim da znate da će Savez, uz moju punu podršku, uložiti sav raspoloživ trud i resurse kako bismo vam obezbijedili što bolje uslove za rad, pripreme i takmičenja. Danas vam se ne obraćam iz puke formalnosti, već iz odgovornosti i

emocije koju osjećam prema vama, prema našoj reprezentaciji i prema crnogorskoj košarci. Želim da gradimo međusobno povjerenje i otvorenu komunikaciju za dobrobit našeg crnogorskog tima, ponosa nacije. Spreman sam da vas saslušam, da učim od vas i da, zajedno sa svima u Savezu, omogućim što bolje uslove za našu reprezentaciju. Hvala vam još jednom na vašoj posvećenosti i patriotizmu. Idemo zajedno u nove dane i nove pobjede, sa vjerom u uspjeh, zajedno! - saopštio je Bokan.

Kadeti protiv Poljske za mjesto u polufinalu

PODGORICA - Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore večeras protiv Poljske (18.30 časova), u meču četvrtfinala Evropskog prvenstva B divizije u Skoplju, nastavlja borbu za plasman u A diviziju.

Izabranici Marka Prorokovića su mjesto u četvrtfinalu izborili kao drugoplasirana selekcija u grupi C, sa skorom od tri pobjede i porazom. „Cr-

veni“ su posljednju pobjedu upisali protiv posljednjeplasirane Austrije (89:51), i izborili mjesto među osam najboljih timova na šampionatu. Crna Gora je u grupnoj fazi imala isti skor kao Portugal i Švedska, te po pobjedu i poraz na mini tabeli tri tima, ali je imala bolju međusobnu koš-razliku od Švedske, a slabiju od prvoplasiranog Portugala. Naša selekcija je u prethodna četiri kola pobijedila i Portugal i Veliku Britaniju, a izgubila je od Švedske. Večerašnji rival naše selekcije, Poljska, u grupnoj fazi je upisala svih pet pobjeda, protiv Bosne i Hercegovine (takođe prošla u četvrtfinale), Irske, Sjeverne Makedonije, Kipra i Slovačke. U ostalim mečevima četvrtfinala danas se sastaju Portugal – Bosna i Hercegovina (13.30), Belgija – Ukrajina (16) i Hrvatska – Češka (21). Ostali timovi razigravaju za plasman od 9. do 22. mjesta. S. J.

Bura u redovima selekcije koju predvodi Luka Dončić

Zoran Dragić izbačen iz reprezentacije Slovenije

Pred put za Grčku, Vladimir Mihailović je kazao da je još rano da iznosi konkretne utiske o dosadašnjem dijelu priprema i kontrolnim utakmicama. - Ali mislim da trenutno možemo da budemo zadovoljni ovom fazom. Treniramo dobro, iza nas su dvije dobre provjere, sada je na redu Grčka. Kao i u svakoj dosadašnjoj prijateljskoj utakmici, trudićemo se da izvučemo najbolje od sebe. Da gradimo našu igru i napredujemo u svakom pogledu. Grčka je odlična ekipa. Igramo na njihovom terenu, tako da sigurno neće biti lako –

kaže bek „crvenih“. Mihailović je jedan od igrača koji su bili opterećeni najvećom minutažom, s obzirom na skraćenu rotaciju, pošto je tim podmlađen u odnosu na prethodne akcije, zbog izostanka Bojana Dubljevića Nikole Ivanovića Petra Popovića, Nemanje Radovića, Dina Radončića, ali i onih mlađih koji su trebali da „preuzmu palicu“, kao što su Luka Bogavac, David Mirković, Andrija Grbović, Fedor Žugić

- Kada dođe prvenstvo biće puno utakmica u vrlo kratkom periodu. Za sada je to relativno lako jer igramo po

jednu utakmicu, s pauzom po par dana između, i imamo dovoljno vremena za oporavak. Nadam se da ćemo biti dovoljno spremni i da ćemo, prije svega, fizički moći da izdržimo te napore – dodaje Mihailović.

I bek Zadra ističe da će ekipa tek da se upozna sa novim naturalizovanim Amerikancem Kajlom Olmenom

- On je tek stigao, tako da još nijesmo, maltene, ni odradili trening kako treba. Period koji slijedi biće prilika da se što bolje uklopi i pripremi kako bi nam pomogao na najbolji mogući način – zaključio je Mihailović.

PODGORICA – Iako je mislio da će se od reprezentativnog dresa oprostiti nakon Evropskog prvenstva, Zoran Dragić je prije početka šampionata, po svemu sudeći, završio misiju u košarkaškoj reprezentaciji Slovenije. Odlukom selektora Aleksan-

dra Sekulića, Dragić neće putovati na Eurobasket, kao ni Žiga Daneu U međuvremenu javila se Dragićeva supruga Svetlana koja je kazala da je Zoran sam napustio reprezentaciju. - Zoki je sam napustio reprezentaciju i time je vjerovatno olakšao stvari dotičnom gos-

podinu, koji nije znao kako da ga izbaci iz reprezentacije - napisala je Svetlana. Navodno je do sukoba između selektora i Dragića došlo poslije poraza Slovenije u Njemačkoj, kada je Dragić odigrao samo tri minuta.

Kako navode slovenački mediji, Sekulić smatra da Dragić ne može da pomogne timu, a uporedo se spekuliše da je Savez u sukobu sa njegovim bratom Goranom - U svakom slučaju, mladi zaslužuju šansu i priliku da igraju, a ostalim dugogodišnjim članovima želim da svoj reprezentativni put završe na dostojanstven način, uz bar malo zahvalnosti rukovodstva Saveza - dodala je Svetlana.

Slovenija će na Evrobasketu (27. avgust – 14. septembar) igrati u Grupi D u Katovicama sa selekcijama domaćina Poljske, Francuske, Belgije, Islanda i Izraela. S. J.

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkaše

Trijumf škole Budućnosti ŠAH

U Podgorici održano pojedinačno pionirsko i omladinsko prvenstvo Crne Gore

PODGORICA - U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici održano je pojedinačno pionirsko i omladinsko prvenstvo Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji u kategorijama do 14 i 20 godina.

Poslije devet odigranih kola po švajcarskom sistemu, u mlađoj grupi dječaka prvo mjesto osvojio je David Pavlović (Budućnost) sa sedam poena, koliko je na drugom mjestu sakupio i Damjan Pešić (Rumija 1998) ali se okitio srebrnom medaljom zbog slabijeg buholc koeficijenta. Bronzano odličje pripalo je Tomanu Periću (Budućnost) sa 6,5 poena. Od đevojčica slavila je Sofi-

ja Milović (Elektroprivreda) sa šest, a po pola poena manje na drugom i trećem mjestu uknjižile su Dušica Petrušić (Budućnost) i Dorotea Andrijašević (Dijagonale). U konkurenciji omladinaca takođe su odlučivali dodatni kriterijumi o konačnom poretku na tabeli, pa je ovoga puta Đorđije Žižić (Budućnost) bio za nijansu bolji od klupskog druga

Dina Grbovića. Oni su takmičenje završili bez poraza sa sedam pobjeda i po dva remija odnosno sa po osam osvojenih poena. Njima se na pobjedničkom postolju pridružio Ilija Milović (Elektroprivreda) sa 6,5 poena.

Ulogu favoritkinje kod omladinki opravdala je talento-

vana Milena Mosurović (Budućnost) sa pet, dok su Kira Popova (Dama) i Jana Tadić (Nikšić) sa 4,5, odnosno 2,5 poena turnir završile na drugoj odnosno trećoj poziciji.

- Prvo, rezultate Pionirskog i Omladinskog prvenstva Crne Gore mogli bismo nazvati trijumfom škole Budućnosti, budući da su naši članovi osvojili tri od četiri prva mjesta i polovinu od ukupnog broja medalja – kaže analizirajući prvenstvo u Podgorici, velemajstor i trener Nikola Đukić i nastavlja. - To svakako potvrđuje kvalitet rada u klupskoj školi šaha i daje nam podstrek da u narednom periodu još više ulažemo u rad sa mladim šahistima. Posebno ohrabruje to što su titule u konku-

Simultanka Milana Draška u Spužu

U okviru tradicionalne kulturno-zabavne i sportske manifestacije ,,Spuško ljeto 2025“ velemajstor Milan Draško odigrao je simultanku na obali Zete sa 19 ljubitelja drevne igre, tačnije sa mladim i perspektivnim polaznicima šahovskih sekcija OŠ ,,Njegoš“ i ŠK ,,Budućnosti“ i članovima ŠK ,,Danilovgrad-Talj“. Skoro četiri sata oni su pružali žestok otpor prvotimcu Tivatske Mimoze da bi se na kraju najviše radovali Zoran Radulović, Dušan Jovović, Mirko Marinović, Slavko Radulović, Milena Roganović, Mijomir Bojović, Dragiša Keković Vuko Kalezić i Miodrag Ćupić jer su uspjeli da remiziraju, dok su ostali čestitali na pobjedi jednom od najboljih matado-

ra ondašnje Jugoslavije. Po završetku simultanke, Draško je nastavio druženje sa protivnicima uz komentar. - Rijetko viđen ambijent! Ljepota, svježina, opuštajući šum bjelopavlićke ljepotice među rijekama. Moji suparnici su bili raspoloženi za igru. Naspram mene radoznala djeca, seniori i prekaljeni veterani i krepki čiča od 92 godine Neđo Mrvaljević, gospodstven, dostojanstven, pun života. Naša partija je dugo trajala. Brzo sam shvatio da mnogi učesnici simultanke igraju logičan, zdrav šah. Bilo je jakih poteza, dosjetki, smijeha. Volim kad simultanka, uz šahovsku dimenziju, preraste u druženje koje će se pamtiti – sumira simultanku u Spužu Milan Draško On ističe, da su učesnici

pokazali iznenađujuće interesovanje za njegovu knjigu ,,Putujući sa figurama 2“.

- Događaj koji definitivno potvrđuje moju izvanrednu saradnju sa Spužem i lokalnom upravom. Iskrena zahvalnost predsjedniku opštine Aleksandru Grguroviću (mlađem kolegi šahisti) i naravno, mojim prijateljima, Andriji Raduloviću, Branu Kadiću, Goranu Begoviću i Marku Lakiću Posebno mi je drago što se i danas nadahnuto priča o dolascima Mihaila Talja u Spuž, njegovoj čudesnoj energiji i duhu. Čast mi je što postajem dio šahovske tradicije u ovoj simpatičnoj varošici - nije krio zadovoljstvo nekadašnji selektor crnogorske reprezentacije.

renciji pionira i omladinaca osvojili znatno mlađi igrači, četrnaestogodišnji Đorđe Žižić i jedanaestogodišnji David Pavlović. Desetostruki šampion Crne Gore je zatim naglasio: - Ako malo ozbiljnije proanaliziramo partije sa ovih takmičenja, neizbježno ćemo doći do zaključka da bi ukupan kvalitet igre naših mladih šahista trebalo da bude na višem nivou, pogotovo ako želimo neke značajnije rezultate i u

međunarodnoj konkurenciji. Zbog toga smatram da je veoma važno da se ne zadovoljavamo uspjesima na domaćem terenu, već da svi zajedno još više i predanije radimo, kako na omasovljavanju prvenstava mlađih kategorija, tako i na podizanju opšteg nivoa igre naših mladih nada, jer samo iz jake konkurencije možemo dobiti potreban kvalitet – smatra Nikola. Naše talente krajem oktobra očekuje ozbiljan ispit na

Završen šampionat Velike Britanije

Prvenstvu Evrope za mlade, koje će se odigrati u Budvi. - To svakako nije dovoljno vremena za neke drastične promjene, ali jeste dodatan motiv za mlade igrače i njihove trenere da pojačaju rad, kako bismo ostavili što bolji utisak na smotri najboljih poletaraca Starog kontinenta – zaključio je Đukić. Šampioni takmičenja u Podgorici stekli su pravo nastupa na svjetskom kadetskom prvenstvu koje će se održati u Draču - Albanija.

Deveta titula Adamsa

PODGORICA - Majkl

Adams je deveti put osvojio seniorski šampionat Velike Britanije nakon što je u taj-breku pobijedio Stjuarta Konkvista i sada je na korak od rekorda koji drži Džonatan Penrose sa deset titula. Bronza je pripala Peteru Robersonu.

Konkvist i Roberson su, poslije posljednjeg kola, imali isti broj poena kao i Adams, pa je odluka o konačnom poretku na tabeli pala u doigravanju. Čestitke takođe zaslužuju

Lan Jao i Elmiri Mirzoevoj, koje su podijelile prvo mjesto u ženskoj konkurenciji, zatim Kejtu Arkelu i Džonu Merimanu, najbolji u kategoriji 50+, te Andreju Luisu i Nigelu Povahu u grupi 65+.

Davies 0–1 Adams

1.d4 Nf6 2.Nf3 e6 3.Bf4 d5 4.e3 c5 5.c3 Nc6 6.Nbd2 Be7 7.Ne5 Nd7 8.h4 Qb6 9.Rb1 cxd4 10.exd4 0–0 11.Bd3 Ncxe5 12.dxe5 f5 13.Nb3 Nc5 14.Nxc5 Bxc5 15.Qe2 Bd7

16.0–0 a6 17.g3 Bb5 18.Rfd1 Bxd3 19.Rxd3 Rac8 20.Re1 Rf7 21.Kg2 Qc6 22.f3 b5 23.a3 Qb7 24.Be3 Be7 25.Bf2 Rc4

26.Rd4 Rc6 27.Rd3 Rf8 28.Kh3 a5 29.Ra1 Rfc8 30.Bd4 Qd7 31.f4 Bc5 32.Bxc5 Rxc5 33.Rd4 Rc4 34.Rad1 Qa7

35.Rxc4 bxc4 36.Kh2 h6 37.Rg1 Rf8 38.Rg2 Rf7 39.Qf2 Qxf2 40.Rxf2 g5 (dijagram) 41.h5 gxf4 42.gxf4 Rg7 43.a4 Kf8 44.b3 cxb3 45.Rb2 Rb7 46.Kg3 Ke7 47.Kf3 Kd7 48.Ke3 Kc6 49.Kd4 Rb6 0:1

Priredio: B. KADIĆ

Predsjednik ŠSCG Jovan Milović sa najboljim pionirima i omladincima

14. avgust 2025.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18, 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta „AUTO SERVIS LBM“ d.o.o. iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za projekat „montažni objekat za servisiranje i popravku vozila i objekat za lakiranje vozila“ koji se nalazi na katastarskim parcelama 1522/2 1523/2 KO Tološi, opština Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o navedenom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 9, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail milanka.baljevic@podgorica.me, u navedenom roku.

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu («Službeni list Crne Gore», br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću ,,NOBLEWOOD ADRIATIC“ D.O.O. NIKŠIĆ, Ulica Vuka Karadžića bb, Nikšić, kao nosiocu projekta doneseno Rješenje UP/Io Br 07-353-49/18 od 17.07.2025. godine za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Izgradnja kotlarnice snage 350 kw za potrebe proizodnje džina drugih alkoholnih pića i proizvodnje džina, na katastarskoj parceli 3062/2 KO NIkšić u zahvatu PUP- a Opštine Nikšić – KO Nikšić“.

U provedenom postupku utvrđeno je da je predmetni Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu izrađen u skladu sa važećim propisima standardima koji se odnose na ovu vrstu objekata te da su istim Elaboratom o procjeni uticaja identifikovani i vrednovani mogući značajni uticaji navedenog projekta i da isti sadrži odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućih štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti Nosiocu projekta je naloženo da realizuje sve predviđene mjere u cilju sprečavanja, smanjenja ili otklanjanja štetnog uticaja na životnu sredinu u svemu kako je predviđeno u poglavlju 8.0. i 9.0 Elaborata o procjeni uticaja te da obezbijedi, na zakonom propisan način, sprovođenje Programa praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring), kako je to predviđeno u poglavlju 9.0 Elaborata o procjeni uticaja.

Uvid u navedeno Rješenje o saglasnosti se može izvršiti u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine-Sektora za zaštitu životne sredine u zgradi d.o.o. Komunalno Nikšić, kancelarija br.3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), radnim danima od 10 do 13 časova, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog Obavještenja. Protiv ovih rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Nikšić u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja. Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom ovom Sekretarijatu.

Poslovni broj: Iv 3058//25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika I reda MAXIMOVICH IRINA, V. LEKOVIĆA BR.3/19, ILINO 283, Bar i izvršnog dužnika II reda MAXIMOVICH ALEXEY, V. LEKOVIĆA BR.3/19, ILINO 283, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 301,10 eura, dana 13.08.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda MAXIMOVICH IRINA iz Bara izvršni dužnik II reda MAXIMOVICH ALEXEY iz Bata, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3058/25 od 24.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 13.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv 3061/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika VUČIĆ VUK, RISTA LEKIĆA A-6, UL.III/28, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 376,42 eura, dana 13.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik VUČIĆ VUK iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3061/25 od 24.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 13.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „UNIPROM BENTONITI” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-356/31 od 04. 08. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju mineralne sirovine bentonita iz ležišta „Bijelo Polje” na katastarskim parcelama br. 1952, 1953, 1954, 1955, 1956, 1957, 1958, 1959, 1960, 1961, 1962, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1968, 1969, 1970, 1973, 1974, 1975, 1976, 1977, 1978 5829 KO Gluhi do, Opština Bar U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju mineralne sirovine bentonita iz ležišta „Bijelo Polje” na katastarskim parcelama br. 1952, 1953, 1954, 1955, 1956, 1957, 1958, 1959, 1960, 1961, 1962, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1968, 1969, 1970, 1973, 1974, 1975, 1976, 1977, 1978 i 5829 KO Gluhi do, Opština Bar, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za površinsku eksploataciju mineralne sirovine bentonita iz ležišta „Bijelo Polje” na katastarskim parcelama br. 1952, 1953, 1954, 1955, 1956, 1957, 1958, 1959, 1960, 1961, 1962, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1968, 1969, 1970, 1973, 1974, 1975, 1976, 1977, 1978 5829 KO Gluhi do, Opština Bar, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Poslovni broj: Iv 1999/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika STIJEPOVIĆ OGNJEN, CARA LAZARA BR.45 ,SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 179,26 eura, dana 13.08.2025. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik STIJEPOVIĆ OGNJEN iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1999/25 od 16.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 13.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1374/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika ĆETKOVIĆ MIRJANA, MILA BOŠKOVIĆA H-6 UL.1/23, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 151,92 eura, dana 13.08.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ĆETKOVIĆ MIRJANA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1374/25 od 07.04.2025. godine i rješenje o troškovima od 13.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 2563/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika OEDEKOVEN MEMOVIĆ HEDIJA, PARTIZANSKI PUT BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 170,36 eura, dana 13.08.2025. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik OEDEKOVEN MEMOVIĆ HEDIJA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2563/25 od 27.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 13.08.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 2006/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika BOGIĆ MITROVIĆ, BJELIŠI BB.-IZNAD POLJOP ŠKOLE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 202,87 eura, dana 13.08.2025. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BOGIĆ MITROVIĆ iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2006/25 od 16.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 13.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Cjenovnik čitulja

(1

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 13. avgusta 2025. godine ostali smo bez naše drage i voljene

MILEVE

pok. Novaka JOVANOVIĆ 1952–2025.

Beskrajna je ljubav i pažnja koju je svima nama darivala. Njenu dobrotu i plemenitost čuvaćemo u našim srcima i sjećanjima.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 14. avgusta od 9 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na mjesnom groblju u Tološima

TUGUJU ZA NJOM NJENI NAJMILIJI: sinovi PREDRAG, RADOJICA i SRETEN, snahe ŽELJKA, VANJA i INA, unučad, praunučad i ostala rodbina JOVANOVIĆ i ĐURIŠIĆ

Dana 12. avgusta 2025. godine preminula je naša draga majka i baba

EMILIJA LAKIĆ rođena RADONJIĆ

Sahrana je obavljena 13. avgusta u krugu porodice i prijatelja na gradskom groblju Čepurci. Adresa za telegrame: Belvederska br. 95, Podgorica.

ОŽALOŠĆENI: sinovi IGOR i SLOBODAN - SAŠA, unuk PETAR i ostala mnogobrojna rodbina LAKIĆ i RADONJIĆ

Preminula je naša voljena

TATJANA Milenkova ŽUGIĆ

Sahrana je obavljena 9. avgusta 2025. godine u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: majka JELISAVETA - JELA, otac MILENKO i sestra LJILJANA

Posljednji pozdrav voljenom bratu, šuri i ujaku

ŽARKU GOPČEVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra OLGA, zet BRANISLAV, sestrić ŽELJKO sa porodicom i sestričina OLIVERA sa porodicom

Posljednji pozdrav mojoj strini

EMILIJI LAKIĆ

Ostaješ u našim srcima, čuvaćemo te od zaborava. MIRA, ŽELJKO, IVA i VUK ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav našem voljenom

posljednji pozdrav

SIN DINO

ŽIKIJU

Tvoji: BISERKA, GORAN, ANA, DANILO i PETAR

587

588

Dragi ujače

DŽERI 593

ŽIKI

Teško je zamisliti Oravac bez tebe, naučio si me da je ribanje razgovor sa morem, strpljenje i tišina koja liječi dušu. Svaki put kad osjetim miris mora, znaću da si tu negdje i da me i dalje učiš. Počivaj u miru.

Mama,

DESANKA STANIĆ

RADOJKA PEROVIĆ

Počivajte u miru, plemenita teta Rajo, Vaša dobrota i srdačnost koju ste mi pružili ostaće zauvijek u mom sjećanju.

Hvala na svemu.

Sa poštovanjem,

ANJA BOJOVIĆ sa porodicom

Opraštamo se od naše drage rođake i velikog prijatelja naše porodice

RAJE PEROVIĆ

S velikim poštovanjem,

MILO i DRAGAN GRUJIČIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragoj

RADOJKI PEROVIĆ

LJILJANA NIKČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj snahi

RAJA Žarkova PEROVIĆ rođena NIKOLIĆ

Draga Rajo, odlaziš zauvijek od nas, ali tvoja dobrota, srdačnost, tople i ljudske riječi zauvijek ćemo čuvati u našim sjećanjima.

Odlaziš u zagrljaj tvom Žarku, kojeg si pri svakom našem susretu uvijek pominjala.

Ništa te ne može izbrisati iz naših sjećanja, počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

RADOJKA Žarkova PEROVIĆ

MILIVOJE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj teta

RAJI PEROVIĆ

Hvala na ljudskosti i pažnji koju si iskazivala prema meni i mojoj porodici. Počivaj u miru kako si i zaslužila.

OD KOMŠIJA IZ ULAZA 38, ULICA NOVAKA MILOŠEVA

Dragom rođaku

DEJANU BOŽOVIĆU

Časno i pošteno si obavljao svoju dužnost. Sada kada si najviše trebao porodici, otišao si bez pozdrava. Naš dobri bratstveniče, laka ti zemlja.

OMLADINA ZAGORE

MAJA KEKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom rođaku

DEJANU BOŽOVIĆU

Tvoja dobrota, hrabrost, požrtvovanost i odanost svojoj državi ostaju vječno da se pamte. Počivaj u miru, naš dobri, voljeni rođo.

VELIMIR i SLAVKO BOŽOVIĆ

Posljednji pozdrav sinu

DEJU

Sine, ostavi nas neutješne, nijeme od bola i tuge. Nek' te anđeli čuvaju.

Neutješni OTAC i MAJKA 585

Posljednji pozdrav pripadniku Vojske Crne Gore

DEJANU BOŽOVIĆU

mlađem vodniku

Posljednji pozdrav našem tati i mužu

DEJU

Prerano nas napusti i ostavi nam doživotnu ranu. Zbogom, naš vojniče!

Tvoji: VLADICA, BOJAN, BOJANA, BOGDAN i NAĐA

Dragi

Počivaj u miru i hvala za predano, časno i dostojanstveno služenje svom narodu, državi i vojsci. Tvoj prerani odlazak nenadoknadiv je gubitak za porodicu i sve pripadnike Vojske Crne Gore.

Neka ti je vječna slava i hvala.

Posljednji pozdrav bratu i đeveru

VOJSKA CRNE GORE

14. avgust

DEJO BOŽOVIĆ

Zatečeni tvojim iznenadnim odlaskom sa poštovanjem se opraštamo od dobrog čovjeka i dragog kuma. Kumovi DRAGAN, ĐINA i SAVO KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav stricu

DEJANU BOŽOVIĆU

Sa dubokim bolom i tugom opraštamo se od našeg cijenjenog kolege i uzornog vojnika

DEJANA BOŽOVIĆA

mlađeg vodnika Vojske Crne Gore

Krasila te je dobrota, plemenitost i skromnost.

Ponosni smo što smo te imali za kolegu i druga i vječno zahvalni za dostojanstveno vršenje vojničke dužnosti.

Počivaj u miru i neka ti je vječna slava.

Posljednji pozdrav stricu

DEJANU BOŽOVIĆU

Pogođeni tvojim ranim odlaskom, brate moj, bez tebe je teško dan zamisliti. Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično pružao. Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i pričama. Tvoji: SRĐA i SANDRA

1. PJEŠADIJSKI BATALJON

Deša moj, snago moja najjača, kako bez tebe dalje, kako dan započeti bez tvog poziva, tvojih šala. Bio si mi više od strica, velika podrška u svemu. Počivaj u miru, heroju moj. Voli te tvoj ILIJA 582

DEJANU BOŽOVIĆU

Dragi moj Deša, bolan je i tužan ovaj rastanak sa tobom. Bio si stric kakav se samo poželjeti mogao, pažljiv, brižan, a prije svega čovjek velikog srca. Počivaj u miru. Voli te tvoj FILIP

i ALEKSE

DEJAN BOŽOVIĆ

14. avgust 2025.

SJEĆANJE na voljenog đeda

ANDRIJU BANOVIĆA

569

ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA

Dragi pašo, zete i tetku

Sa neizmjernom tugom i nevjericom smo primili vijest da te više nema.

Život si dao za Crnu Goru, koju si toliko volio. Ponosni smo na tebe, nedostajaćeš nam. Neka ti je laka crnogorska zemlja, vječna ti slava i hvala.

BORKO, JELENA i KATARINA SIMONOVIĆ

Posljednji pozdrav poštovanom

DEJANU BOŽOVIĆU

570

SJEĆANJE

ANDRIJA BANOVIĆ 2005–2025.

14. 8. 2022 – 14. 8. 2025.

VELIMIR Velišin RADULOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo sjećanje na tvoju plemenitost i nesebičnu ljubav, koju si poklanjao svojoj porodici i rodbini.

Supruga SLOBODANKA i đeca SNEŽANA, MLADEN i MOMČILO sa porodicama

IVANA VUJOVIĆ i KOLEKTIV TURISTIČKE ORGANIZACIJE DANILOVGRAD 575

LIDIJA, DEJAN, NEBOJŠA i NADA

Ugasio si mnoge požare, ali ne i plamen poštovanja i zahvalnosti u nama. Vječna ti slava.

583

Posljednji pozdrav

DEJANU BOŽOVIĆU

Dejo, počivaj u miru. MIDO ĐUROVIĆ sa porodicom

Dragoj

Tvoja sestra VESNA i NEBOJŠA sa porodicom 599

Otišla si tiho, ali svjetlost tvoje duše zauvijek će grijati naša sjećanja. RADE, DRAGICA, IVANA, IGOR JOVOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

LJUBOMIR JOVANKA GAGOVIĆ GAGOVIĆ 2006–2025. 2014–2025.

ARSENIJE -AKO GAGOVIĆ 14. 8. 2016 – 14. 8. 2025.

Godine prolaze, sjećanja ne blijede. NEVENKA, MAJA, MIA, LJUBO i DUŠAN 578

592

Danas se navršava godina od smrti naše voljene

STANE - ĆAKE CEROVIĆ

Bila si nam sve... majka, svekrva i baba. Tvoja neizmjerna dobrota kojom si obasipala svakoga bila je rijetkost u ovome svijetu, a tvoja nesebična ljubav i snaga ostaće naša inspiracija i najveća uspomena. Počivaj u miru, mi ćemo te čuvati od zaborava. Neka ti je vječna slava i hvala.

TVOJA PORODICA

DEKI

Posljednji pozdrav dragoj sestri

NADI PEJOVIĆ

NADI PEJOVIĆ

Tam O g D je zabava OD lazi D a umre

Džena Ortega nastavlja da kida u Netfliksovoj gotičarskoj tinejdž-bombonici „Wednesday“, čija druga sezona i dalje pati od neiskorišćenog potencijala

str. 4. i 5.

Zagledani u antihrista

Najteži i najveći antiratni film svih vremena – to je „Idi i gledaj“ (1985). Sovjetski ep u režiji Elema Klimova jedno je od onih rijetkih remek-djela filmske umjetnosti za koje biste mogli da se zakunete da ga nikad više nećete pogledati, jer je taj pogled skoro neizdrživ.

Ta dva sata i 22 minuta stradanja bjeloruskog naroda pod čizmom fašizma, ipak, nijesu izvor čistog užasa samo zbog toga što je ta silna patnja prikazana kroz oči djeteta. Neizdrživ je „Idi i gledaj“ najviše zbog toga što se sav taj egzistencijalni horor prebačen preko pleća nevinih, u genijalnom finalu filma, ispostavlja sasvim uzaludnim.

Pri kraju filma i svih ratnih užasa u „Idi i gledaj“, dok partizani odlaze - glavni lik, dječak Fljora, u jednoj lokvi primjećuje portret Adolfa Hitlera. I puca u njega nekoliko puta.

Dok to čini, Klimov vrti montažu klipova iz Hitlerovog života u obrnutom smjeru, prikazujući ga od trenutka kada je postao firer i okrenuo točak ka jednoj od najsramnijih ulica ljudske istorije, sve do momenta kada ga vidimo kao bebu u krilu majke Klare Tada Fljora prestaje da puca i počinje da plače. Dijete ne može da ustrijeli, da ubije dijete.

U tome i počiva sva snaga filma, u toj simboličnoj i gorkoj završnici koja nam kaže da je fašizam možda izgubio bitku, ali ne i rat. Da je preživio, pritajio se i sklonio da sačeka neko „bolje“ vrijeme. A zbog čega – jer ga dobar čovjek nije mogao upucati. Žrtva nije mogla da učini isto što i dželat. Čim mržnja, čim netrpeljivost, čim fašizam u otvorenoj ili pritajenoj formi pomoli svoje lice u našem ili dvorištu cijelog svijeta – sjetim se filma „Idi i gledaj“. I ne, ne pitam se tada jesu li ga gledali oni koji, po bilo kojoj osnovi, razdvajaju i narode i cijeli rod ljudski. Ne pitam se jer, i da jesu, znam da su Klimova provukli kroz svoje filtere i snili ono što je njima milo. Ono što se tada pitam tiče se, pak, ljudi kojima su ti i takvi izvori – autoritet. Što oni misle o svemu tome?

Recimo, o duhovniku koji spomenik osvjedočenog ubice cjeliva kao ikonu? Vide li oni u mitropolitu Metodiju zai-

Toliko smo se razjedinili, da ni Sveti Petar Cetinjski ne bi znao što da nam radi. No, izgleda da znaju duhovnici, znaju i vjernici i nevjernici, svi najbolje znaju sve –osim da se zagledaju u sebe. Ili, ne daj Bože, u zakone ove zemlje

sta raba božjeg i čovjeka zagledanog u Hrista? Misle li da je bilo kojem kipu, a kamoli Pavla Đurišića, u crkvi mjesto?

Osjećaju li nemir ili nezadovoljstvo zbog toga što se mjesto njihovog sabiranja i zborenja sa Bogom pretvara u još jednu scenu za politička prepucavanja? Ili, pak, misle da je to što Metodije čini – za njih i njihovu vjeru dušekorisno, pa čak i žale što mu se priključili nijesu na beranskom skupu?

Kažu da, ako osjećate nezadovoljstvo ili strepnju, ako i na tren posumnjate u svog duhovnika, treba da se molite za njega. Da bude pravedan, neporočan, pun ljubavi, da um u srce spusti, da ostane vjeran svome stadu i vjeri. Ako se popravi, ako postane bolji, to je divno. No, divno je i ako sve osta-

ne isto – jer biće da je Bog već uslišio vaše molitve.

Što o Metodiju, Joanikiju i cijeloj Srpskoj pravoslavnoj crkvi misle građani drugih vjeroispovijesti – odavno je jasno. I nema tog komunističkog i „titoističkog“ zločina, niti de-pe-esovske višedecenijske politike „zavadi, pa vladaj“ koja u njihovim očima može da opravda fašizam, idolopoklonstvo i mitomaniju s adrese SPC.

No, ono što mene zanima jeste da li je Bog zaista uslišio molitve pravoslavaca u Crnoj Gori? Mole li se vjernici SPC da im mitropoliti ostanu na „pravom putu“ - ili da se poprave, da postanu bolji? Jesu li do te mjere uvjereni da više od 80 godina prolaze Golgotu u ovoj državi, da je konačno došlo vrijeme da „antihristu“ odgovore? Vjeruju li da se zaista baš ovako, okretanjem brata protiv brata, dolazi do spasenja? Ili očajavaju, svjesni da Hrist nije smrću smrt pobijedio samo da bi ih do carstva nebeskog uznio, nego da bi im pokazao da se ljubavlju i praštanjem, svakog dana, može tvoriti raj i na zemlji?

Sudeći prema svemu što se događa, slabo se pitamo i preispitujemo; nijesmo odmakli daleko od plemenske svijesti. Toliko smo se razjedinili, da ni Sveti Petar Cetinjski ne bi znao što da nam radi. No, izgleda da znamo mi, znaju duhovnici, znaju i vjernici i nevjernici, svi najbolje znaju sve –osim da se zagledaju u sebe. Ili, ne daj Bože, u zakone ove zemlje.

Da to učinimo, da um u srce spustimo, da se u svog (unutrašnjeg) boga i savjest zagledamo, da makar Ustav jednom pročitamo, da ukapiramo da je moć u našim rukama i da su i svjetovni i duhovni autoriteti tu da ih preispitujemo - eto, možda bi se nešto i promijenilo. Možda bismo našli način. Ovako, u zemlji u kojoj i zakon i institucije svakodnevno kapituliraju, u kojoj gori na sve strane dok se političari češljaju, u kojoj se ljudi (čak i tokom nikad strašnije požarne sezone) prepucavaju oko toga odakle nam je stigla pomoć, ne može nam biti bolje. I sve što nam ostaje jeste da ponavljamo „Idi i gledaj“. Dok konačno ne raščerečimo jedni druge, zagledani u antihrista.

piše: marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Tresla se gora, rodila se serijica. Za Netfliksovu najgledaniju seriju na engleskom jeziku, „Wednesday“ je ipak ispala malo precijenjena. Nije da se tu, u prvoj sezoni emitovanoj 2022. godine, nije imalo što voljeti, naprotiv. Atmosferični gotičarski dizajn i sjajni glumci i jesu učinili „Wednesday“ prilično zabavnim iskustvom. Opet, za pripovijest o tako neobičnoj tinejdžerki i najčudnijoj familiji svih vremena, priča je ispala previše obična. Lijepe slike i simpatični likovi nijesu mogli da sakriju neiskorišćeni potencijal, tj. činjenicu da kreatori Alfred Gof i Majls Milar igraju hvatalice sa narativom.

Sličan utisak važi i za drugu sezonu ili barem za njenu prvu polovinu koja je, poslije trogodišnjeg čekanja stigla na Netfliks.

Džena Ortega možda nastavlja da kida kao Srijeda Adams, ali malo što može da isprati nivo njene igre osim, recimo, Ketrin Zite Džons ili istinski raskošne produkcije.

ČudaČki ples

Sočne gotičarske slike, nažalost, još tragaju za mnogo mesnatijom pričom, ali i za skladnijim miksom mračnog, uvrnutog i smiješnog po kojem Adamsove prepoznajemo. I ostaju daleko ispod nivoa filma „The Addams Family“ (Bari Sonenfeld, 1991), i dalje najdražesnije ekranizacije obožavanih likova Čarlsa Adamsa.

Kada je bila najbolja, prva sezona zaista je podsjećala na kultni film sa Kristinom Riči i neza-

WEDNESDAY Džena Ortega kiDa i u DrugOj sezOni gOtičarske

Tamo gdje zabava

Sočne gotičarske slike još tragaju za mnogo mesnatijom pričom, ali i za boljim miksom mračnog, uvrnutog i smiješnog po kojem

Adamsove prepoznajemo

boravnom furijom Anđelikom

Hjuston. Jedan od najboljih dokaza jeste ona scena Srijedinog plesa uz „Goo Goo Muck“ benda

The Cramps, a koja je postala viralna nakon što su je fanovi serije pretvorili u senzaciju miksajući je sa Gaginim hitom „Bloody Mary“.

Ta scena ispala je i najblistaviji dio njene tanke romanse sa Tajlerom (Hanter Duhan), na kojoj se pretjerano insistiralo i koja je zaista krala glavnoj junakinji prostor za rast. No, ples je u ovom slučaju obavio glavni posao, pokazujući da je Srijeda toliko uvrnuta i osobena, da je čak i najčudniji vršnjaci posmatraju kao gigantsku čudakinju. Odatle i poređenje te i njoj sličnih scena sa „The Addams Family“, gdje je naša ljubav prema glavnim junacima najviše i rasla u momentima kada se sudaraju sa „normalcima“ i prkose njihovim očekivanjima.

Moglo bi se naslutiti da su kreatori serije željeli da krenu tim tragom u drugoj sezoni, u kojoj pratimo povratak gospodične na Akademiju Nevermore nakon

što je prethodne godine riješila slučaj misterioznih ubistava. E, to rješenje misterije našoj Srijedi – osobi koja prezire slavu, socijalizovanje i sve potencijalne prijatelje tjera opaskama poput „I’m where fun goes to die“ – donijelo je neočekivanu popularnost. Do te mjere, da je čak nabacila i stalkerku!

kontrola gavrana

Srijeda, naravno, nema ni živaca za tu nametljivu Agnes (simpatična Ivi Templton): trebalo bi završiti roman, pohađati nastavu, raditi na usavršavanju vidovnjačkih sposobnosti… I, naravno, riješiti novu zavjeru ubistva u srcu Nevermora.

S obzirom na to da Agnes ima moć da postane nevidljiva, Srijeda joj ipak brzo pronalazi korisna zaduženja. Nažalost, ta odluka joj kvari odnos sa najboljom prijateljicom Enid (Ema Majers) koja joj je, s onim jednorozima i dugama što joj vječito iz stražnjice vire, i dalje savršena suprotnost.

Ono što Enid ne zna jeste da Srijeda tako pokušava da je zaštiti. Agnes i stari dobri pomoćnik

Stvar (Viktor Dorobantu) pomažu joj da razotkrije osobu koja ima moć da kontroliše gavrane i već ju je iskoristila da ubije dvije osobe. Naredna žrtva joj je, ako naša glavna junakinja svojim vizijama vjerovati može, upravo Enid.

Situaciju dodatno komplikuju neke potpuno nove, ali i stare face sa pojačanim prisustvom u drugoj sezoni. Recimo, novi direktor Bari Dort (Stiv Bušemi ), koji ima moć pirokineze i vrlo mutnu agendu. Ili činjenica da sa Srijedom ovog puta u školu kreće mlađi brat Pagzli (Isak

Ordonez), uvijek raspoložen za nevolju i užinu od insekata. I ne samo on, nego čak i roditelji! Bila bi to noćna mora za svakog tinejdžera, a kamoli za malu morbidušu alergičnu na bilo čiji autoritet. Stoga, Gomez (Luiz Guzman) i Mortiša (Ketrin Zita Džons), koja postaje zadužena za sakupljanje donacija za Nevermore, moraju da nauče kako da joj se sklone sa puta, ali ipak ostanu dovoljno blizu da bi mogli da je sačuvaju od impulsivnih odluka.

neodoljiva stvar Najbolja od nove četiri epizode jeste prva u režiji Tima Bartona , koji je „pospremio“ i finale međusezone. Premijera je sjajna, te za kratko vrijeme uspije da podsjeti zbog čega se cijeli svijet zapalio za Srijedine morbidne one-liner petarde. Novo narativno klupko ubrzano se odmotava, a vizuelna raskoš, ovog puta čak ojačana stop-ani-

Članovi familije Adams dobijaju više prostora da porastu

u fOKusu

tičarske bOmbOnice,

kOja i Dalje pati OD neiskOrišćenOg pOtencijala

zabava odlazi da umre

macijom od koje može da ubrza srce svakog fana Bartonovih starih filmova, ponovo budi želju za dubljim istraživanjem ovog svijeta. I jednog odnosa koji bi, prema svemu sudeći, trebalo da obilježi cijelu sezonu, a tiče se majke i kćerke, Srijede i Mortiše, ali i Mortiše i njene mame, zloglasne bake Hester (Džoana Lamli), jedne od najboljih gošći druge sezone.

Džena Ortega nastavlja da blista u glavnoj ulozi, pronalazeći pravu mjeru između komične morbidnosti i unutrašnje drame introvertkinje koja se fura na čemer, smrt i jad ne bi li sakrila sopstvenu ranjivost. No, pošteno je reći da ni Ketrin Zita Džons nimalo ne zaostaje, te da je ponajbolje od svih članova porodice Adams, koji u drugoj sezoni dobijaju mnogo više prostora, iskoristila priliku da pokaže najranjiviju verziju Mortiše. Nove epizode najbolje su kada su majka i kćerka u fokusu, razmje-

Džena Ortega ostaje izvor najsuvljeg i najmorbidnijeg humora

njivale Srijeda i Mortiša verbalne ping-pong loptice, ili praktikovale staru tradiciju porodice, da nerazrešivi sukob razriješe mačevanjem sa povezima preko očiju. prigušeno ludilo

Zbog toga je i šteta što ni glavna misterija ubistva, ni karakterizacija ostalih likova nijesu na iole sličnom nivou. Mimo Stvari, koja i dalje važi za jednog od najvrednijih sporednih igrača (epizoda u kojoj mu zaborave rođendan –najslađe nešto), malo je tu faca koje obaraju s nogu. Prebacivanjem svih Adamsovih na teritoriju Akademije Nevermore izgubio se onaj pomenuti momenat koji je film iz 1991. učinio kultnim – teško da u drugoj sezoni ima govora o tome da Srijeda i Srijedini djeluju totalno drugačije od drugih. Njena škola puca od neobičnjaka i njihovih moći na svakom koraku, pa su morbidluci i ludila njene familije nekako prigušeni.

Pritom, dok se likovi iz škole prelijeću i daju im se vještački podzapleti da se „zabave“ dok Srijeda ukapira što je s ubistvima posrijedi, Nevermore vam sve više liči na neku osrednju gotičarsku verziju Hogvortsa ili Egzavijerove škole za mutante. Svi su tu drugačiji, ali na isti način – a ni većina likova nema dovoljno šarma da vas za sebe veže.

U tome se i ogledaju sve manjkavosti u karakterizaciji i zato likovima poput novajlije Pagzlija ni zombi-ljubimac ne pomaže da postane poseban, a nešto slično važi i za stare likove i njihove tanko konstruisane nove neprilike. Recimo, za sirenu Bjanku (Džoj Sandej) ili Enid, kojoj su prikačili nekakav nebitan ljubavni trougao da se sa njim bakće ne bi li u seriji zadržali romansu, a udaljili romantične motive od Srijede. Problem je i zamor materijala, pa cjelokupni morbidni humor na kojem je šou utemeljen brzo postane usiljen. Naravno da ima

ubitačnih fora, ali Srijedine dosjetke poslije izvjesnog vremena izgube oštrinu. Njene igre riječi vrte se bez prestanka, a suštinski su jedne te iste, pa počnu da dosađuju.

gandalfov šou

Zamor važi i za važne likove iz prve sezone, koji su u drugoj prešli na zadnje sjedište poput Tajlera ili Merilin Tornhil u izvedbi inspirisane Kristine Riči, nekadašnje Srijede Adams. Ni novi se, pritom, nijesu pretjerano proslavili: jedina pamtljiva scena sa Bušemijem tj. novim direktorom škole ispala je ona sa lomačom koja, opet, kao da je maznuta od Gandalfa sa Bilbovog rođendana u „LOTR“. O „Westworld“ zvijezdi Tandi Njuton, šarmerki Bili Pajper ili legendarnom Kristoferu Lojdu da i ne govorimo: njihovi likovi praktično su se samo promuvali kroz seriju. Pajper je, da budemo kranje pošteni, sa Ketrin Zitom Džons dobila priliku da otpjeva Creedence Clearwater klasik „Bad Moon Rising“, darujući fanovima još jedan muzički momenat za pamćenje. Nije i neće ta verzija pjesme odjeknuti Tik-tokom i bespućima internetima, ali dobro – to svakako više govori o današnjoj publici nego o seriji.

Ono čemu se nadamo uoči 3. septembra i prikazivanja druge polovine sezone jeste da će ostatak mnogo više biti usmjeren na produbljivanje odnosa majke i kćerke. Prvi dio ispao je sasvim gledljiv, ali sa dubljom pričom može se izvući više. Jer, dok kreatori uporno forsiraju ironiju i trude se da zabave dogodovštinama osobe koja se zaklinje da je ona neko „gdje zabava odlazi da umre“ – zaista i uspijevaju da razonode, ali ne i da nas dodirnu.

U tome je cijeli štos sa „Wednesday“… Zabava nije dovoljna. Samo u kombinaciji s istinski vrijednom dramom ovaj tip serije može da postane više od mjesta na kojem se Tik-tok senzacije rađaju i umiru.

Naši kliNci ohrabriće da se suoče sa problemima

razgovarala: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Klinci nijesu dobro, kaže dobra stara i uvijek aktuelna pjesma benda The Offspring, ali možda bi mogli biti kada bismo ih istinski čuli i vidjeli, kad bismo na njihove damare zaista obratili pažnju. I ne samo što bismo tako mogli da im odvežemo krila svakojakim problemima podvezana, nego bismo i mi stariji, navodno zreliji i iskusniji,

„Vidra“ je prvenstveno priča o samopouzdanju i samoprihvatanju. Kao takva je univerzalna i više je poziv na introspekciju nego što je društveno-angažovana

uz njih – mogli da porastemo. Sudeći po sinopsisu, taj scenario čeka nas u coming of age filmu „Vidra“ Srđana Vuletića , čija će svjetska premijera 16. avgusta otvoriti takmičarski program Sarajevo film festiva -

la. Crnogorska publika moći će da ga pogleda već 23. avgusta u 21:30 sati na Kanli kuli, gdje će otvoriti i glavni takmičarski program Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festivala.

Uoči svjetske premijere sa Vuletićem razgovaramo o filmu koji je režirao po skriptu našeg pisca i scenariste Stefana Boškovića; koji je sniman u Crnoj Gori i većinska je crnogorska produkcija (koproducenti su Bosna i Hercegovina, Italija, Hrvatska i Kosovo), te kojem su važan doprinos dali mnogi kako mladi, tako i prekaljeni crnogorski glumci. Premijeru u Sarajevu Vuletić najavljuje kao „prvu dominu u nizu festivala“ koji „Vidru“ čekaju, a

Srđan Vuletić: Balkanska društva i dalje tjeraju žene da se istrajno bore za svoja prava

intervju

crnOgOrskOj u Herceg nOVOm

gledaoce problemima

kada za to dođe vrijeme – crnogorska i regionalna publika mogu da je očekuju i u bioskopima. Do tada, hajde da saznamo što nas čeka i zašto bi film „Vidra“ i njegovi klinci – morali da nam budu važni.

OBJEKTIV: „Vidra“ konačno stiže pred sarajevsku publiku, ni manje ni više nego na najvažniji regionalni i jedan od najbitnijih evropskih festivala. Kako se osjećate uoči premijere? Umorno? Radosno? Nervozno? Uzbuđeno? Sve od navedenog?

VULETIĆ: Moje osnovno osjećanje je nestrpljivost. Nestrpljiv sam da „Vidru“ napokon prikažemo publici jer vjerujem da smo napravili jako zanimljiv, uzbudljiv i drugačiji film. To što je ovogodišnji takmičarski program izuzetno jak samo čini moju i našu nestrpljivost većom.

OBJEKTIV: Što biste voljeli da SFF publika ponese sa sobom nakon gledanja filma?

VULETIĆ: Volio bih da gledaoci izađu sa naše projekcije ohrabreni. Ohrabreni da, ako imaju neki problem, ne bježe od njega, već da razumiju da ga imaju, jer je to prvi korak u njegovom rješavanju. Dalje, da razumiju da su oni sami najodgovorniji za svoj život, te da im niko drugi ne može pomoći koliko oni mogu sami sebi.

OBJEKTIV: Očekujete li iste, slične ili možda još bolje reakcije u Herceg Novom?

VULETIĆ: Svaka publika je drugačija, s tim što će publika u Herceg Novom najvjerovatnije bolje čitati neke nijanse u priči. U tom smislu, obje će projekcije, i Sarajevo i Herceg Novi, biti podjednako uzbudljive i sa jednakom željom ih iščekujem.

OBJEKTIV: „Vidra“ dotiče univerzalne teme poput ljubavi i smrti, za koje je, recimo, Danilo Kiš tvrdio da su jedine važne teme u književnosti i da se cijela umjetnost oko njih okreće. Možemo li reći da su glavna junakinja Hana i djeca oko koje se priča vrti –i ogledalo odraslih i društva, pa i cijele globalne konfuzije koju trenutno živimo? Što će nam ti klinci reći o nama samima?

VULETIĆ: „Vidra“ je prvenstveno priča o samopouzdanju i samoprihvatanju. Kao takva je univerzalna i ona je više poziv na introspekciju nego što je društveno-angažovana. A klinci će nam reći da nikad nije kasno da postanemo hrabri i suočimo se sa traumama i problemima.

OBJEKTIV: Ko je Vaša Hana? Zbog čega treba da nam bude važna?

VULETIĆ: Ovdje bih iskoristio priliku da pohvalim fenomenalnu Mašu Drašler koja tumači lik Hane. Ona nam je svojim talentom doslovno omogućila da

snimimo ovaj film upravo onako kako smo htjeli, bez ikakvih modifikacija, a koje se često rade jer mladi glumci neke stvari ne mogu iznijeti.

Možda je najbolje da, kao odgovor na pitanje, parafraziram Mašu i način na koji je ona vidjela lik: Hana je djevojka na koju na početku utiče sve oko nje, da bi na kraju ona postala ta koja utiče na sve oko sebe.

OBJEKTIV: Sudeći prema sinopsisu, važan dio priče biće zaljubljenost u pogrešnu osobu, društvene mreže i njihov pogubni uticaj na mlade, predatorstvo, gubitak roditelja, sukob sa tradicionalnim obrascima i očekivanjima društva, te potreba da se patrijarhat slomi na putu ka samoprihvatanju. Da li je to uopšte moguće – prihvatiti i svijet i svoje mjesto u njemu - dok desnica polako guta sve pred sobom, ne samo na Balkanu?

VULETIĆ: Kompleksno pitanje traži kompleksan odgovor, ali ja ću pokušati da ga pojednostavim. Naime, najmanja ali ujedno i centralna tačka svih procesa koje pominjete ipak je čovjek - i ipak od njega sve zavisi. Ako on pristane da bude vođen umjesto da osluškuje sebe, onda smo u problemu, a ako smo već u problemu, onda je dobar prvi korak razumjeti da imamo problempa ćemo ga riješiti. Pretpostavljam da osjećate na šta ciljam: svaki proces je reverzibilan. I dobri i loši ishodi uvijek su u igri, na nama je u kom pravcu krenuti.

OBJEKTIV: I u „Vidri“ se bavite nasiljem nad ženama koje ste dotakli i u prethodnom filmu

„Gym“. Što mislite da naša društva danas poručuju ženama, naročito mladim?

VULETIĆ: U ova dva filma bavio sam se tom temom, ali na drugačiji način i tretirajući potpuno različite aspekte tog sveprisutnog problema. Dok je u filmu „Gym“ fokus bio na nečinjenju u odnosu na nasilje nad ženama za koje znamo da se dešava, u „Vidri“ se bavimo mnogo suptilnijim aspektom tog istog nasilja. To je spektar očekivanja šta žena, djevojka treba da bude i da radi, dakle, tog prisilnog ulaska u rodno zasnovane uloge. Mislim da naša društva i društvena dešavanja poručuju ženama da moraju i dalje da se istrajno bore za svoja prava, kao i protiv normalizacije šutnje u odnosu na nasilje nad ženama.

OBJEKTIV: Hana se zaljubljuje u Balšu koji je zaštitno lice popularne onlajn stranice „Street Self Defence“. Internet je toksično mjesto za publiku od „sedam do 107“, toga je barem svjesna većina nas. No, u čemu mislite da najviše griješimo kada su u pitanju društvene mreže i mladi?

VULETIĆ: Ne mogu vam dati pametan odgovor na ovo pitanje. Jednostavno, to je mnogo veći proces i niko ne može da predvidi kako će stvari izgledati za deset godina. Jedno je izvjesno, makar se meni tako čini: povratka na staro više nema. Svijet bez društvenih mreža je nemoguć, tako da mislim da nema ništa od restriktivnih mjera, već bi se trebalo usmjeriti na poboljšanje obrazovnog sistema, učiniti ga istovremeno i kvalitetnim, ali i zanimljivim i dinamičnim za mlade.

OBJEKTIV: Kakve utiske nosite o radu sa Stefanom Boškovićem i snimanju u Crnoj Gori? VULETIĆ: Stefan, pored toga što je sjajan pisac i scenarista, ima rijetku osobinu za scenariste a to je da nije zaljubljen u svoje, inače jako dobre, dijaloge, već me je čak i tjerao da režem neke stvari. To je pravo osvježenje s obzirom na to da se scenaristi obično bore za svaki zarez i slovo, a kamoli repliku. Stefan pisac i Stefan scenarista su dva različita čovjeka koja razumiju razliku u medijima. To je našu saradnju učinilo nevjerovatno lakom.

Maša Drašler u glavnoj ulozi za koju režiser tvrdi da ju je savršeno iznijela i razumjela

Anton Azev / Artikulacija

OBJEKTIV: Što ste na osnovu stvaranja „Vidre“ mogli da zaključite o našoj kinematografiji?

VULETIĆ: Crnogorska kinematografija je u usponu. Javno govorim da je trenutno zdravija od BH kinematografije, prije svega jer ima funkcionalan državni Filmski centar koji razumije svoju ulogu u pravljenju i vođenju domaće produkcije. Filmski centar Crne Gore dobro je vođen u posljednjih desetak godina, a rezultati tek treba da dođu. Crnogorski dio ekipe bio je jako dobar, glumci su sjajni, pogotovo mlada ekipa, tako da mislim da crnogorsku kinematografiju i na tom planu čeka svijetla budućnost.

Dodao bih i samu činjenicu da sam, kao režiser stranac, ipak dobio angažman u ovom filmu, što doživljavam kao vitalnost crnogorske kinematografije, te osim Stefanu dugujem zahvalnost i producentu Ivanu Đuroviću , koji je kreirao uslove da mogu do kraja da pokažem što znam i umijem.

OBJEKTIV: Radili ste većinom sa mladim glumcima, a mnogi režiseri tvrde da ne postoji ništa teže od snimanja sa djecom i životinjama.

Kakvo je Vaše iskustvo?

VULETIĆ: Pa, ja sam jedan od onih koji vole da rade sa mladim glumcima. Rad sa njima ne pada mi teško, tako da sam uživao na setu „Vidre“. Pritom, kao što sam već rekao, mladi glumci koje smo imali u ovom projektu zaista su fenomenalni i nose naš projekat na leđima, pa bih volio i da, pored Maše Drašler, pomenem i Savina Perišića ,

Laru Velimirović, Maru Rakčević i Pavla Markovića . Oni su sjajno odigrali svoje role i parirali prekaljenim glumcima i glumicama poput Nade Vukčević , Marka Janketića , Davora Dragojevića , Julije Milačić , Jelene Laban , Fatmira Spahiua , Stefana Vukovića , Aleksandra Gavranića i drugih.

OBJEKTIV: Možete li nam otkriti neka „uskršnja jaja“, reference, filmove ili režisere čiji bismo autorski DNK mogli da osjetimo u „Vidri“? Sa kojim biste coming of age filmovima mogli da je uporedite?

VULETIĆ: Sve što je ovaj najnoviji Holivud, koji se trudi imati autorski pečat čak i kada se film radi unutar studio sistema, ono je što volim, i to su mi uzori. Nejtan Filder, braća Safdi, Šon Bejker … Volim evropsku i azijsku kinematografiju, ali ti autori mi nikad nisu bili uzori u pristupu kadriranju, oblikovanju filmskog vremena, likova… Dakle, naš film nalazi se u tim koordinatama.

OBJEKTIV: Na koncu, što biste uoči premijere, bez ulaska u spoiler zonu, mogli da otkrijete o simbolici zalaska Sunca i skafanderu Haninog oca u „Vidri“?

VULETIĆ: Elemente koje spominjete više smo tretirali kao katalizatore motivacije i uporišne dramaturške tačke nego kao simbole. U našem filmu postoje neki drugi motivi koji funkcionišu na simboličkom nivou, ali o svemu tome ćemo pričati nakon što publika pogleda „Vidru“. 

UNFORGIVABLE kOntrOVerzna liVerpulska

briljan anaTomija pedofilije

piše: Stojan StamenIć

Koliko petlje treba da imaš, pa da snimiš film koji će ljude da natjera da osjete saosjećanje prema pedofilu? I to o ujaku koji je seksualno napastvovao sestrića na pragu puberteta? Sestrića koji je godinama nakon toga pokušao i suicid? Jedno dijete koje na sva pitanja ovog svijeta, godinama nakon što je postalo žrtva, ima samo odgovore ,,da“ i ,,ne“ - i više nijednu riječ spremnu da izgovori pred majkom, bratom, pred bilo kim?

Zar je uopšte moguće probuditi empatiju prema pedofilu koji je ostavio tako duboke ožiljke?

sistemska ironija

Džimi Makgovern uvijek je bio tip od prča i petlje; pokazao ih je još sredinom devedesetih, kada se proslavio kao kreator sjajne serije ,,Cracker“ o poročnom psihologu koji pomaže da se razriješe najteži krimi-slučajevi u najsivljem Mančesteru. Ili kao scenarista strašnog i dirljivog TV filma ,,Hillsborough“ (Čarls Makdagal, 1996), u kojem je jasno ukazao kako su sistemski i policijski propusti izazvali tragediju na šefildskom stadionu, kada je u stampedu stradalo 97 navijača Liverpula.

Uglavnom, stari liverpulski lisac uvijek je i bez greške gađao sistemske i društvene anomalije. To i priliči jednom od sinova liverpulske radničke klase, tamo na dokovima: da dekonstruiše klasna trenja i razlike u drami „Dockers“ (Bil Anderson, 1999); sistemska prikrivanja korupcije u „Reg“ (Dejvid Bler, 2016); ironičnu i tragičnu promašenost birokratije, onda kada je u obavezi da pomogne najranjivijima u drami „Care“ (Bler, 2018)… I naravno, dehumanizirajući britanski zatvorski sistem kroz dvije sezone izvanredne serije „Time“, u kojoj su jedne od najboljih rola karijere ostvarili Šon Bin i Stiven Grejem

Fora sa Makgovernom uvijek se ogledala u tome što je sve te priče (uglavnom za TV filmove na javnim BBC ili ITV mrežama) uklapao direktno u ideološki okvir. Pa je to, ta njegova privrženost ljevičarskim ubjeđenjima (što je, opet, jedna tako tipično liverpulska crta) znala da mu umnogome sputa autorstvo. Da zasijeni umjetnost.

U BBC drami „Unforgivable“ ovog ljeta ipak nema ni mrve ideologije. Ima tu mnogo sistemske kritike i još više pravih pitanja koje bi svako od nas trebalo da postavi na bilo kom birokratskom šalteru… Ipak, ideoloških

Na filmskom setu sa scenaristom Stefanom Boškovićem

Anton Azev / Artikulacija

ZErKAlO

riljanTna omija pedofilije

učitavanja nema. ,,Unforgivable“ režiserke Džulije Ford, koja ne odskače mnogo od tipičnog BBC filma), Džimijev je najbolje napisan scenario, ali ne zbog toga što je Makgovern (naizgled) politički „primirio“. O, daleko od toga. iznuđena ćutnja

Džimi Makgovern bio je svjestan, da će njegov film ovog ljeta gledati i mnoge maloljetne žrtve pedofilije i njihove porodice. I znate li kako ga je spakovao? Tako, da ne unizi ničiju žrtvu ili tragediju. Tako da ne pravda nikoga. Pružio mu je pošten pristup postavljajući jednu ranjenu porodicu Mičel - spram hladnog, kalkulantskog sistema. U žižnim tačkama scenarija dvoje je glumaca. Sa jedne strane briljantna Ana Fril - savršena mje-

Džimi Makgovern bio je svjestan, da će njegov film ovog ljeta gledati i mnoge maloljetne žrtve pedofilije i njihove porodice. I znate li kako ga je spakovao? Tako da ne unizi ničiju žrtvu ili tragediju

ra ranjivosti i bijesa u isti mah. Kao Ana, radnica u samoposluzi, sa propalim brakom i bivšim mužem u akutnoj besparici… I dvojicom sinova o kojima bi trebalo brinuti. Mlađi Tom (Ostin Hejns , savršen u vrlo prigušenoj roli iznuđene ćutljivosti) bio je žrtva ujakovog napastvovanja i godinama kasnije ima velike probleme u školi.

Direktori i pedagozi traže Ani da sina prebaci na nastavu za djecu sa specijalnim potrebama. Majka, eto, nema vremena da brine o djeci na pravi način. Istovremeno, zna i da svi ti direktori samo žele da „problem“ iz svoje škole prebace negdje… bilo gdje dru-

go. Psiholog, terapija…? Može, ali čeka se mjesecima. Jer, znate, „ima i mnogo težih slučajeva“. O, ironijo sistema i čovjeka: onaj ujak, u zatvoru, ima svu podršku psihologa, u svakom momentu. Što više taj Džo Mičel (Bobi Skofild) djelovao uljudnije, posramljenije, jadnije u beskrajnoj mržnji sebe i požude koju sebi ne može da objasni - to vam postaje i ogavniji.

Skofild ga tumači raskošno: to je i stidljivi momak iz predgrađa, i lik u očaju jer je porodicu zauvijek izgubio… I samosažaljivi mizeraš i manipulator. ,,Obično govno“, kako za sebe, ne jednom, kaže.

spirala grijeha

Momenat kada Džo izađe iz zatvora, pa Makgovern izvuče iz rukava narativno skretanje, da je možda i sam pedofil bio žrtva nekog pedofila dok je bio dijete – najtanji je u filmu. Opet, uspijeva da ga opravda do vrlo moćnog kraja: ne kroz moralne igre, već opet - kroz sistemsko ogledalo. Sistema i društva koje ćuti i okreće glavu.

I da: taj neki, koji je dvije decenije ranije Džoa napastvovao – imao

je i drugu žrtvu. Ipak, ta druga žrtva nije postala pedofil. Makgovern tu jasno podvlači da ne želi opravdanja i da ne želi da nameće bilo kakve odgovore. A Skofildov performans, do kraja, ne zaostaje ni centimetar za onim Ane Fril.

Šta Makgovern želi, sa 75 godina? Želi da članove jedne ranjene porodice postavi tako, da jedni druge pogledaju oči u oči. Da jedni druge razumiju, ne tražeći ništa za sebe. Spram svojih krivica i grijeha i povreda. Svi. A od države, sistema i društva – Makgovern ne očekuje više ništa. Na kraju ispada da pravo pitanje nije ono sa početka. Prije će biti da treba da glasi ovako: koliko moraš da vjeruješ u umjetnost i da voliš film, pa da snimiš nešto što bi moglo da natjera ljude da osjete saosjećanje prema pedofilu?

Džimi Makgovern sa 75 godina može, vjeruje i voli. I zbog toga njegov film „Unforgivable“ može da stoji rame uz rame sa hit-serijom „Adolescence“… Kao jedna prigušenija, ali po mnogo čemu i istančanija mjera kajanja i praštanja filmske 2025. godine.

Bobi Skofild uspijeva da iznese kompleksan portret pedofila

Ana Fril briljantno balansira između

DRACULA raDu žuDe pretVOriO najslaVnijeg sVjetskOg Vampira

kome se Ne sviđa, može

Iz lokarna:

Marko StojIljkovIć

Ja sam Drakula, a svi vi možete da mi popušite k***c. Ovom rečenicom, koju kasnije 15-20 puta ponavljaju različite verzije najpoznatijeg rumunskog i svetskog vampira, Radu Žude započinje film „Dracula“, verovatno najzvučniju svetsku premijeru na festivalu u Lokarnu. Te verzije, međutim, nisu glumci, nego likovi koje je generisala veštačka inteligencija.

Ciljana glupost

Drakula kao filmski lik ne mora se posebno predstavljati, posebno ne ove godine, tokom koje se Žude smestio između Roberta Egersa i njegove književne kritike/disertacije maskirane u film („Nosferatu“) i Lika Besona i

njegovog predstojećeg, verovatno preskupog treša „Dracula: A Love Tale“.

Štos je, međutim, u tome što Vlad

Cepeš, poznatiji kao grof Drakula, ne liči na nekoga ko bi mogao da bude predmet interesovanja internacionalno najuspešnijeg rumunskog režisera. Naprotiv, kruži priča da mu je projekat „Dracula“ bio nametnut, te da je Žude činio sve što je bilo u njegovoj mogućnosti ne bi li ga sabotirao. Čak je i autor sam izjavio, upravo na premijeri u Lokarnu, da je sebi postavio zadatak da napravi glup, neozbiljan, totalno treš film.

Uostalom, ako ste pratili Žudeov rad u poslednje vreme, a i inače, mora vam biti jasno da je u pitanju autor koji se nikada nije držao konvencija i koji uvek sam sebi postavlja pravila igre. Nije

on tip koji će, kao njegove kolege i ispisnici, servisirati festivale servirajući im mizerabilizam, niti će ići niz dlaku nacionalnoj mitomaniji, niti će se držati pravila dobrog ukusa. Žude ima svoju poetiku i politiku, a kome se ne sviđa može da mu… ma znate već. Uglavnom, nije da niste upozoreni odmah na početku. To upozorenje, međutim, ne znači da ćete moći da se pripremite za ono što ćete dobiti pod maskom Drakule. U pitanju je zapravo „Frankenštajn od filma“ sačinjen od možda dve glavne priče i gomile digresija koje, sa Drakulom i adaptacijama koje se njega tiču, možda imaju veze, a možda i ne. Usput će Žude gledati da koliko god može potkači domaću i svetsku politiku, nacionalnu istoriju i klasike nacionalne književnosti, kapitalizam

kao takav i njegovu primenu u Rumuniji i, zapravo, sve što mu padne na pamet.

urnebesni rezultat

Prvi, glavni okvir je priča o režiseru ( Adonis Tanca ) koji je ostao bez inspiracije, pa u pomoć mora da priziva AI program „Žudeks2000 verzija 0.0“ koji ga onda hrani idejama i pomaže mu da svoju ekranizaciju „Drakule“ učini primamljivom za globalno tržište. Potrebni su mu, dakle, seks, melodrama, spektakl, emocije, komercijalna isplativost i šta sve ne. Ali jedno je kada na tome rade ljudi, a drugo kada to čini veštačka inteligencija. Rezultati potonje su, hm, urnebesni. Drugi okvir je njegov film koji zapravo počinje kao kabaretska predstava za domaće i strane posetioce, sa sve pevanjem (Tanca

Jedna od najluđih verzija Vlada Cepeša

ampira u preDmet sprDnje

može da mu…

Režiser izjavljuje i radi ono što mu padne na pamet, bez mogućnosti da ga bilo ko zaustavi ili makar moderira. Ni sa Drakulom se ne drži konvencija, i ovdje sam sebi postavlja pravila igre

je ovde voditelj), simuliranim seksom Drakule (Gabriel Spahiu ) i Vampire koja igra Minu (Oana Maria Zaharia), te njihovom aukcijskom prostitucijom u pauzi i simuliranim lovom u koji, na njih dvoje, kreću pose-

tioci ulicama Drakulinog rodnog grada Sigišoare. Jednom kada dvoje propalih glumaca shvate da su zapravo eksploatisani, pokušavaju da pobegnu. No, tada lov na njih postaje stvaran i –predmet aukcije.

Mala digresija: u ovoj priči zanimljivo je videti i kolegu iz poslednjih redova bioskopskih dvorana koji se ovom prilikom oprobao i ispred kamere. U pitanju je britanski filmski kritičar Nil Jang kao jedan od turista i posetilaca kabarea uvek spreman da baci neku filmsku ili literarnu referencu, od Serđa Leonea , preko Vernera Hercoga, do Agate Kristi.

gomila digresija

Između ta dva narativna okvira su, dakle, digresije i umeci, i to tona, tako da „Dracula“ traje približno tri sata. Kroz njih ćemo videti adaptaciju socrealističke romanse; adaptaciju rumunske vampirske novele iz tridesetih kroz koju se čuju odjeci fašizma; Drakulu kao nacionalnog heroja u spektaklu iz socijalističkih vremena; Drakulu danas u poseti rodnoj kući pretvorenoj u muzej; parafrazu klasične pripovetke u kojoj su seljaku-psovaču rodili falusi umesto kukuruza; priču o klinici stvarne gerontološkinje Ane Aslan koja je sada pretvorena u poprište prevarantske sheme koja bogatašima nudi besmrtnost…

Tu su i: AI orgija na temu Kopolinog filma „Bram Stoker‘s Dracula“ (1992); Murnauov „Nosferatu“ (1922) prerađen u reklame za pornografiju i fašističke skupove; Drakula kao kapitalista koji sisa krv modernim radnicima i na njih, ako se pobune, pošalje zombije; Tik-tok verzija Drakule kao populističkog političara; lažni nemi film - i verovatno još ponešto.

Usput, čujemo i citate i parafraze od Marksa do Vitgenštajna; saznajem za verovatno najbezobrazniju koruptivnu shemu u

Rumuniji gde je država namenski opljačkala građane nudeći im obveznice za nikada dovršeni „Drakula Park“ koji je zamišljen kao „Diznilend Istočne Evrope“, a sve uz obilje psovki.

Glumci i glumice, među kojima su Ilinka Manolaće (zvezda Žudeovog filma „Don‘t Expect Too Much from the End of the World“, 2023), Alina Šerban , Šerban Pavlu, Ester Tompa, Ana Dumitrasku i drugi, uglavnom igraju više uloga u različitim pričama i digresijama. Sve to izgleda ružno i „trešerski“; direktor fotografije Marius Panduru snimao je „ajfonom“, i to bez posebnih objektiva, a CGI efekti su jeftiniji od najjeftinijih i stalno „pucaju“, dok je „upliv“ veštačke inteligencije vidljiv na svim poljima, i to ne na dobar način. Zapravo, Žude i montažer Katalin Kristutiju to čak i namerno potenciraju.

nade i strahovi

Rezultat je, dakle, „Žude bez filtera“, onaj koji izjavljuje i radi ono što mu padne na pamet, bez ičije mogućnosti da ga zaustavi ili makar moderira. Opet, ako želite da tražite nekakve potporne tačke, naći ćete ih – tu su svakako američki treš-filmadžija Ed Vud (Žude ga je u intervjuima citirao kao inspiraciju), te apsurd-

no-humorni skečevi grupe Monti Pajton sa dodatkom „slepstika“ iz humorističkih emisija Benija Hila. Razlika je, međutim, u tome što navedeni nisu radili sve od toga u isto vreme i što su, zapravo, marili za granice gledalačke percepcije. Niko od njih nije se usuđivao da publiku „zatrpava“ onako kako to čini Žude. Nego, za razliku od „Don‘t Expect Too Much from the End of the World“, prethodnog „Žudea bez filtera“, kojeg je bilo teško uhvatiti i za glavu i za rep, ovde ipak postoje neki aspekti koji služe kao kičma filma i provlače se kroz sva tri sata trajanja. Na narativnom planu, tu su svakako okviri kojima se vraćamo, a na izvedbenom – veštačka inteligencija, tj. nade lenjih i strahovi opreznih u vezi sa tim šta bi dotična mogla da nam napravi od filmova, umetnosti, kulture i života. Ništa od toga, međutim, nije Drakula koji Žudea definitivno zanima isključivo kao predmet sprdnje. I taj nedostatak fokusa jeste jedan od problema „Žudea bez filtera“ i filmova koje rumunski režiser na taj način radi. Drugi je, pak, upravo nedostatak tog „filtera“. Jer, da je „Dracula“ upola kraći, a njegove digresije pročišćenije ili veštije poturene, bio bi to mnogo, mnogo bolji film.

Urnebesni plakat filma koji je Žude koncipirao kao treš

MiX TaPe slatka rOmantična kOmeDija

Kao da nijedna pjesma više ne zvuči potpuno - dok je ti ne čuješ. Ova rečenica i scena u kojoj je izgovorena u trenutku kada se upoznajemo sa freško zaljubljenim parom, Alison (Florens Hant) i Denom (Rori Valton Smit), reći će vam sve što treba da znate o novoj romantičnoj drami „Mix Tape“, kao i o tome da li je ovo mini-serija za vas.

Bilješke osjećanja

Kada se dvoje mladih ljudi zaljubi, to povlači za sobom i tendenciju da sve oko njih, ma koliko ono zvučalo nebitno i daleko od romantičnog, učine bitnim dijelom svoje ljubavne priče. Tako tu zaluta i prepirka oko toga ko je najbolja sestra iz serije „Charmed“ ili sjećanje na konduktera koji je uvijek bacao loše fore, ali i ono jednom kad su zamalo umrli od štucanja za doček Nove ili se otrovali hranom za Dan zaljubljenih.

podsjetNik uvijek os

Priča o ljubavi iz mladosti, koja se decenijama kasnije vraća u život glavnih likova, zapravo je pažljivo konstruisana emocionalna tapiserija. Kroz osam epizoda, autorke uspijevaju da izgrade romansu koja je i jednostavna, i slojevita

Ipak, najviše od svega - tu je muzika. Ona je tu da sve što radimo poveže, da doda boju i kontekst svim tim zajedničkim trenucima. Kada smo zaljubljeni, pjesme postaju bilješke osjećanja, refreni se pamte kao djelovi razgovora, a muzika postaje zajednički jezik koji se lako ne zaboravlja.

U ovoj priči, muzika igra vrlo bitnu ulogu. Glavni pokretač serije „Mix Tape“ nije drama, već emocija, a muzika je narativni alat koji pomaže da se premosti jaz između tada i sada, bez

mnogo riječi. Soundtrack je vrlo pažljivo biran (Nik Drejke, The Cure, New Order, Joy Division…) i ne koristi se da samo zbog toga da bi impresionirao publiku, već da bi podsjetio kako ljubav, baš kao i dobra pjesma, uvijek ostavi trag. Seriju potpisuju scenaristkinja Džo Spejn i režiserka Lusi Gafi, a sama priča je zapravo adaptacija romana Džejn Anderson izdatog 2020. godine. I premda ova ekranizacija nosi sve zamke tipične drame o „drugoj šansi“,

Tereza Palmer i Džim Sturdžis u mini-seriji o propuštenim prilikama i novim šansama

Florens Hant i Rori Valton Smit sjajno dočaravaju

ija sa prstOHVatOm nika HOrnbija i ričarDa linklejtera

ik da muzika osTavi Trag

kreatorke većinom uspijevaju da ih zaobiđu.

Naizgled poznata priča o ljubavi iz mladosti, koja se decenijama kasnije vraća u život glavnih likova, zapravo je pažljivo konstruisana emocionalna tapiserija. Kroz osam polučasovnih epizoda, autorke uspijevaju da izgrade romansu koja je istovremeno i jednostavna i slojevita - o prvoj ljubavi, o vremenu koje ne može da se vrati, o tome kako se životi često odvijaju mimo

naših očekivanja, ali ne nužno i bez smisla.

Radnja je podijeljena na dvije vremenske linije: prva prati tinejdžerske dane Alison i Dena u Šefildu kasnih osamdesetih, a u drugoj ih vidimo u sadašnjosti, kao odrasle ljude koji su se razdvojili i osnovali sopstvene porodice, ali jedno drugo nijesu zaboravili. Njihovo ponovno povezivanje, decenijama kasnije, ne počinje porukom – već pjesmom. Link do stare numere, poslat preko

društvenih mreža, postaje tiha zamjena za sve ono što nije moglo da se kaže riječima. I, kako to već sa muzikom biva, pokreće vremeplov i bujicu emocija. Mlađe verzije Alison i Dena (odlični Florens i Rori) govore nam štošta o onoj naivnoj ozbiljnosti prve zaljubljenosti, kada misliš da je to-to i da ćeš tog nekog svog voljeti zauvijek. Njihova hemija je nježna, dijalozi uvjerljivi, sve djeluje iskreno, bez previše ušećerene nostalgije.

U sadašnjosti, Tereza Palmer i Džim Sturdžis donose tiše, zrelije emocije glavnim likovima - pogledima, mimikom, nekim promrmljanim ili rečenicama prekinutim napola. Iako su životi koje sada vode različiti, tišina između njih još je trudna i ima značenje i težinu. I to se vidi.

snažna hemija

„Mix Tape“ je nježna ljubavna priča o propuštenim prilikama, davno potisnutim tajnama i šansama koje dolaze onda kada ih najmanje očekujemo. Iako bi i bez muzičkog motiva bila sasvim funkcionalna i emocionalno snažna, upravo muzika pojačava dubinu i autentičnost priče. Ona je jezik kojim se Alison i Dan u mladosti sporazumijevaju bez potrebe za pretjeranim objašnjenjima… I ona je ta, naravno, koja ih ponovo povezuje godinama kasnije.

Kreatorke serije u pojedinim segmentima oslanjaju se na neke vrlo prepoznatljive elemente. U dahu mladalačke zaljubljenosti i kasnijem razoča -

ranju odraslih, recimo, osjeća se uticaj Linklejterove čuvene trilogije „Before“. Kroz način na koji koriste reference na pop-kulturu, u „Mix Tape“ uvlače i duh Nika Hornbija , a u vizuelnoj poetičnosti može se na trenutke naslutiti i dašak inspiracije filmovima Vesa Andersona. Priča je istovremeno i univerzalna i lična, i jednostavna i slojevita, a zahvaljujući dobro uklopljenim vremenskim skokovima, prošlost i sadašnjost prepliću se lagano i pitko, bez napora. Priča je većinom oslonjena na hemiju mlađih verzija Alison i Dena, pa upravo zahvaljujući uvjerljivom odnosu i hemiji koju grade Florens i Rori, taj dio djeluje iskreno, ranjivo i potpuno prirodno. Toliko je jak da, kada se godinama kasnije Alison i Den ponovo sretnu, već pri prvom susretu novih glumaca postoji osjećaj da ti ljudi, jednostavno, pripadaju jedno drugom. Nije to ona klasična hemija koja puca od strasti već nešto tiše, poznato. Gotovo zasluženo. Na kraju, koliko će vam se dopasti mini-serija „Mix Tape“ umnogome zavisi i od vas samih. Da li ste se ikada pitali gdje je vaša osoba iz prošlosti danas? Da li vam muzika (i dalje) pokreće sjećanja snažnije nego bilo što drugo? Možete li da tolerišete priče o mladalačkoj ljubavi, ako ste sada daleko od tog doba - ili vam one i dalje govore istinu o nečemu što nijeste zaboravili?

Ako je odgovor potvrdan, bićete dotaknuti ovom serijom. Neće vas „Mix Tape“ preplaviti dramom, niti izmamiti suze, iako stvarno postoji jedan kritični momenat kada je moguće da će vam nešto upasti u oko. Ali, ostaće sa vama kao pjesma koju čuvate, ne zato što je savršena, nego jer vas podsjeća na jedan lijepi trenutak u vremenu.

Ko zna, možda vas „Mix Tape“ podsjeti i na tog nekog ko vam odavno nije pao na pamet, a ko je zaslužan baš za tu prvu snimljenu kasetu, narezan CD ili napravljenu plejlistu. Ipak se ta osoba, kako piše i na posteru ove preslatke serije, nikad ne zaboravlja.

OD sigurne luke DO kOšmarne riznice pODsVijesti – sVjeti

Luča ISTIne na P

sa svakim novim gledanjem. U hororu „The Fog“ (1980) glavna- koja jeonika, i heroina, i naratorka, i… Džejmi Liu perfektnoj roli

O čemu se radi? Pa, o cijelom brodskom tovaru duhova nekih starih pirata… Koji u izolovani gradić u sjenci svjetionika stižu-

že stići sa svjetionika (tamo će se mrtvi pirati prvi put i oglasiti o nekoj strašnoj i vječitoj „šest za šest“ osveti), ali pitanje je ko će biti spreman da posluša, ili uopšte čuje. Posljednja poruka svjetioničarke o spirali nasilja je

Pomalo zaboravljeni, uglavnom potcijenjeni Diznijev klasik sa, 1977) divna je kombinacija igrane i animirane forme. Svjetlo radosti za jedno siroče iz Mejna, malog Pita, kojidoljivog svjetioničara i njegove kćerke Nore… I ne samo on, većot, zeleni zmaj koji, kada to želi,noj vjerenici koja je već davno nestala na moru, pa zmajeva pećina, pa mali grad pred kojimdtekstu mnogo ozbiljnih tema o odrastanju - ali suštinski vedar,la Diznijeva fantazija baš iz tog

piše: Stojan StamenIć

Slojeviti horor klasik „The Fog“

KAlENdAr

PuTu ka SLoBoDI

the light at the edge of the World (1971)

Kako su samo, prije šest ili sedam decenija, bile popularne adaptacije avanturističkih romana i fantazija Žila Verna… Kakvu su filmsku radost otkrića donosile!

I bile mamac za holivudske kapitalce garantujući pune bioskope.

„The Light at the Edge of the World“ (Kevin Bilington, 1971), posljednja u nizu takvih adaptacija, na svom svjetioničarskom poprištu sučeljava, ni manje ni više nego glumačke ikone Kirka Daglasa i Jula Brinera. Daglas igra Dentona, razočaranog glumca, prevarenog u ljubavi, ubicu novog muža stare ljubavi u samoodbrani, koji se sklanja na sami kraj svijeta. Sredina je 19. vijeka, a tada „kraj svijeta“ samo i jedino može značiti - Ognjena Zemlja, krajnji jug Argentine i Amerike.

Tamo naš Denton brine o svjetioniku koji navodi brodove kroz najljuće tjesnace Magelanovog moreuza… Dok ga i tamo ne pronađu neko zlo i sudbina - Jul Briner sa cijelom bandom strašnih pirata. Na kraju i sam svjetionik mora sagorjeti na putu do slobode. Spektakl!

thunder roCk (1942)

Jedna britanska ratna priča, za koju je teško povjerovati da je snimljena prije više od osam decenija. Majkl Redgrejv (zvijezda filma „The Lady Vanishes“ [1938] Alfreda Hičkoka ) u „Thunder Rock“ (1942) Roja Boultinga glumi engleskog novinara duboko razočaranog odbijanjem vlasti i kompletnog društva - da se odlučno bore protiv fašizma. Zbog toga se i seli u Ameriku i mir pronalazi u usamljenom svjetioniku kraj jezera Mičigen.

Samo što, naravno, za njega mira nema. Svjetionik je uklet; pun je duhova svakojakih nagomilanih

Svjetioničarske priče nalik su nekoj većoj, izoštrenijoj i pojačanoj stvarnosti; gdje sunce miluje pitomije, gdje su sve sjenke i tišine duže… I takve su savršene za film

brodoloma naše istorije. Predvodi ih stari i gorki kapetan, kojeg igra Finli Kari, još jedna važna faca klasičnog Holivuda. Pa naš odbjegli novinar konačno shvata, da se od borbe protiv fašizma, duhova istorije i prošlosti, ne može pobjeći. I to je samo početak…

dead of night (1999)

Horor triler, ali s obrtom krimi-glavolomke, suštinski inspi risan romanima Agate sa Herkulom Poaroom. U filmu „Dead of Night“ (1999) na Hantera jedan se brod pun zatvorenika u oluji lomi i nasuče na svjetioničarsko ostrvo… Pa se tu, kao nevoljni sapatnici, nađu i svjetioničari i mornari, i robijaši i čuvari.

I sve je naizgled okej, do mo menta kada neko, ko zna ko od njih, neki teški psihopata - kre ne da ubija jednog po jednog. Sa sve sjajnom rolom Pjurfoja, koji se potom prosla vio kao Marko Antonije zaboravnoj HBO seriji „Rome“ - i slučajem koji se raspetljava i razrješava kao Agatin krimina listički roman „Deset malih cr naca“. Preludo zabavno!

forever Young (1992)

Mel Gibson na vrhuncu karije re - i fantazijska romansa Majnera o pilotu slomljenog srca koji pristaje da bude za mrznut zbog naučnog ekspe rimenta.

Suštinski, „Forever Young“ (1992), čija se radnja odvija na stijenama i u sjenci prelije pog kalifornijskog Point Arena svjetionika, priča je o nezara

slim ranama. Potom i o pružanju druge šanse, prvenstveno samom sebi - onda kada misliš da je prekasno za sve. Film šarma i nevinosti kakve moderna ostvarenja nemaju, ali su tada, početkom devedesetih, bez greške imala. Sve da bi jedan kapetan Makormak uspio da pronađe svoju davno izgubljenu Helen, tamo na svjetioničkoj obali. Klasik.

kaciji čuvenog „incidenta“ na ostrvu Smols, još 1801. godine. Tada je jedan od dvojice svjetioničara preminuo, a drugi nije imao hrabrosti da tijelo, već u žestokom stanju raspadanja, baci u more - u strahu da ga vlasti ne optuže za ubistvo. I tako je mjesecima živio i obavljao svjetioničarsku rabotu u društvu jednog leša… Mornari su ga na kraju pronašli u stanju nepopravljive psihoze. Istorijski epilog: odluka da se, od tog trenutka, na svim britanskim svjetionicima moraju naći tročlane posade.

the lighthouse (2019)

Nego, prethodna priča zvuči poznato? Naravno da zvuči: Robert Egers, maestro modernih sumornih priča, svoj mračnjački biser „The Lighthouse“ Viljemom Dafoom i Patinsonom – naslonio je na ideju i priču tri godine starijeg istoimenog filma. I ne samo tog, nego i ostvarenja „Edgar Allan Poe’s Lighthouse Bendžamina Kupe, takođe iz 2016! U njemu izuzetni australijski glumac Vermora da se, kao čuvar svjetionika, u noćima duboke osame suoči sa svakojakim avetima podsvijesti.

Naravno da je Egersov film mnogo više, ne samo estetski - od proste sume ideja dva filma… U opominjuću studiju ljudske prirode, kroz snoviti a opet sumorni stil majstora njemačkog ekspresionizma –spakovao je i mnogo sumnje, nepovjerenja, potrebe za izolacijom i pripadnosti u isti mah. I mnogo suptilne homoerotike.

Najjače od svega? Egersov „The Lighthouse“ nalik je bunovnoj noćnoj mori, a djeluje sasvim stvarno. Poput one jasne istine, ka kojoj svjetlost bacaju neuništivi svjetionici.

piše: Stojan StamenIć

Jedna od najljepših konekcija

Crne Gore i Irske? Najviša tačka Dablina; jedan tvrdi bedem iz 18. vijeka, nad njim nebo prošarano golfskim paperjem, ispod savršen zeleni tepih i vrt… Dablin kasl - i u njemu knjiga. Kako su Irci proslavljali novi milenijum: tako što su u dvorac koji je jedan od ključnih centara vlade ponosne republike, u kom se i inauguracije predsjednika uvijek održavaju – smjestili biblioteku i muzej. I to je riznica svijeta. Skoro sve u njoj je zavještanje i san jednog stranca. Biblioteka „Čester Biti“ i jedan neprocjenjivi dio našeg nasljeđa u njoj.

Ono što podgorička djeca uče: da je Božidar Vuković Podgoričanin , od Đurića, u Veneciji nosio ime Dionizio dela Vekija… I tamo, nakon izbjeglištva od turske najezde, štampao knjige na našem jeziku. Jedan od najslavnijih štampara Evrope, tamo u prvoj polovini 16 . vijeka. Te njegove knjige bile su i zalog vjere, u tuđini i izbjeglištvu, da će njegovom narodu i zemlji doći sloboda.

Jedna od tih knjiga bio je i „Praznični minej“. Sada je u biblioteci „Čester Biti“, a kako je i kuda došla do Dablina? To je ono što, skoro izvjesno, nikad nećemo saznati.

Ono što znamo jeste da je do Prvog svjetskog rata bila u Narodnoj biblioteci u Beogradu. Neprocjenjivo vrijedan dokument. I da je uz nju bilo i još jedno, još divnije i starije „Nikoljsko jevanđelje“ - na pergamentu pisano i ilustrovano krajem 14. vijeka.

knjiga stara pet VjekOVa sačuVana u bibliO

naš DjeLIć Da

Neprocjenjivi

,,Praznični minej“

Božidara Vukovića

Podgoričanina čuva se u zdanju „čester Biti“. ovo je priča o snu jednog Amerikanca, u čijoj je kolekciji završio i jedan od dragulja našeg kulturnog nasljeđa

Tokom austrougarskih okupacija, oba dokumenta su nestala. Decenijama im se traga nije znalo. Da bi se, debelo nakon Drugog svjetskog rata, početkom šezdesetih, oba neprocjenjivo vrijedna spisa - pojavila! U biblioteci „Čester Biti“…

Šta se još tamo može pronaći: recimo, „Papirus 45“ i „Papirus 46“ - neki od najstarijih pronađenih fragmenata jevanđelja – i najstarijih sačuvanih hrišćanskih artefakta uopšte! Na papirusu, iz trećeg vijeka, iz vremena najvećih progona hrišćana. Čak 30 sačuvanih strana, fragmenti iz sva četiri jevanđelja i „Djela

apostolskih“; važan dokaz da je „Novi zavjet“ imao formu poput sadašnje i mnogo prije nego što je hrišćanstvo postalo državna religija u Rimu.

Pa još: originalni manuskripti velikih persijskih pjesnika iz 10. i 11. vijeka. Jedan od najstarijih sačuvanih Kur’ana. Gnostička jevanđelja. Prelijepe i ilustrovane drevne knjige hrišćana Etiopije i Jermenije. Muslimana sa Jave i Bornea. Oslikani radovi japanskih umjetnika 17. vijeka. I da, najdivnije: kolekcije ljubavnih pjesama drevnih Egipćana, u hijeroglifima, pola milenijuma prije Hrista…

Jasno vam je onda zbog čega „Čester Biti“ biblioteku i muzej, sa približno 25.000 eksponata, godišnje posjeti više od pola miliona ljudi? A sve je to počelo samo kao san jednog njujorškog djete-

ta… I glavnog junaka naše priče. Formalnog obrazovanja u umjetnosti nije imao, ali bio je sjajan trgovac taj Alfred Čester Biti . Kažu da je kao desetogodišnjak išao sa tatom na aukcije i tamo razmjenjivao lične kolekcije sakupljenih insekata - za kamenčiće minerala koji su ga interesovali. Prvi, jedan rozi kalcit, kupio je za deset centi koje je sam zaradio. Odrastao je u domu srednje njujorške klase na Menhetnu, u posljednje tri decenije 19. vijeka - na mjestu na kojem se sada nalazi Rokfeler centar. Završio je rudarstvo, tu izgurao do doktorata - i od prve plate docenta kupio kartu u jednom pravcu. Za Denver, Kolorado. Tamo su rudnici, tamo je njegova sreća. Prva plata - dva dolara dnevno, da raščišćava put za nove rudarske tunele! Do 1908. radio je za Gugenhajme. Već 1914. osnovao kompaniju „Selekšn trast“ u Londonu. I tek tu

Dablin kasl, ponos irske prijestonice

Ulaz u biblioteku ,,Čester Biti“

pOdgOrIČArENjE

Oteci u irskOj prijestOnici

DaBLIna

kreće avantura: rudnicima Zlatne Obale (sadašnja Gana), Sijera Leone, Sjeverne Rodezije (sada Zambija), Belgijskog Konga (DR Kongo), Sovjetskog Saveza već dvadesetih… U kolonijama, u novim i tek slobodnim zemljama, u prašumi i planini i pustinji. Svuda je nudio i prodavao san: o sreći i bogatstvu koje čeka ispod zemlje. I ovako ga je svijet prepoznao – kao „Kralja bakra“. U rudnicima je i zaradio silikozu, tu strašnu boljku koja je rudarima pluća nagrizala. Odatle i dugi odmori u Egiptu 1914, na Mediteranu, Bliskom istoku… Baš tamo je, početkom Prvog svjetskog rata, prvi put vidio i kupio drevne papiruse. I tu kreće pasija mnogo jača od kolekcionarske.

Čester Biti tada je odlučio da sve što mnogo vrijedi otkupljuje od sumnjivaca koji su ko zna ka -

ko i kojim kanalima do toga došli. Plaćao je i više od cijene; samo zbog toga već 1917. godine mjesecima bio u Japanu i Kini. Pa na Sumatri, pa u Tajlandu, pa na Tibetu…! Bez problema plaćao je veliki oglas u londonskom „Tajmsu“, u svakom broju: tu sam da platim, zovite, recite cijenu.

Daleko od toga da je ovaj industrijalac bio nesavjesni kapitalista i interesdžija. U Drugom svjetskom ratu, rođeni Amerikanac, tada već britanski državljanin, davao je ispod svake cijene sirove materijale za savezničke brodove i avione. Mlada kraljica Elizabeta Druga odlikovala ga je viteškom titulom 1954. godine. Ali, već je tada njegov razlaz sa Britanijom bio suštinski pečatiran. Knap 1950. Čester Biti, sa 75 godina, odlučio je da se preseli u Dablin. Sa cijelom kolekcijom i bogatstvom. Izmatufio starac, govorili su jedni. Ogorčeni bogatun, pričali su drugi. Razlog? Pa, prvo razočaranost što je Čerčilova politika izgubila neke bitne izbore nakon rata. Šok zbog pobjede laburista. A oni su njegovoj industriji nametnuli žestoke poreze. Još jedan razlog: njegovi đed i

baba rođeni su u Irskoj. I onaj najbitniji: želja, sa 75 godina, da doživi novu, posljednju avanturu.

Biblioteku, u tada siromašnom, skromnom Dablinu, pred očima i pred nevjericom toliko potcjenjivanih, siromašnih Iraca - otvorio je 1953. godine. I 1957. postao prvi počasni državljanin Republike Irske! Tu je i dočekao duboku starost; preminuo je u 93. godi -

ni… Amerikanac, Njujorčanin, kralj bakra, avanturista, ratni heroj iz sjenke. Konačno i svojim izborom - Irac.

Skoro cijela kolekcija (neke eksponate poklonio je Britanskom muzeju u Londonu) zavještana je gradu Dablinu. I sada se nalazi u žili kucavici irske države. Dablin kasl, najtvrđi bedem i najviša tačka irske prijestonice. Nad njim nebo okeanskog plavetnila, ispod savršen gospodski vrt i biblioteka. Pergament i papirus. Dokazi vjere i ljubavi, vrijedni trajanja od hiljada godina. I „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina. Jedna od najljepših irskih i crnogorskih konekcija. Pa će i evropske godine pred nama, izvjesno, više primaći Dablin i Podgoricu, Irce i Crnogorce… Pa se, možda, nađete i na tim ulicama. Ne možete promašiti: na horizontu čeka Dablin kasl. Pa tu, možda, pronađete i nešto sasvim svoje. 

,,Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina

ThE bLAcK KEys

Lijepo li je bubnjar Patrik Karni prošlog ljeta opisivao stanje u glasovitom bendu The Black Keys: „We got fucked“. Otkazana velika turneja, pičvajz sa menadžerom i na kraju raskinut ugovor sa menadžerskom kompanijom…I sad bi ta Karnijeva lakonska doskočica, koja se u muzičkoj zajednici vrtjela poput mima - komotno mogla da opiše njihovu 13. ploču.

„No Rain, No Flowers“ odraz je benda bez glave i repa. Karnijeva ekipa ne zna đe udara, ali bi, eto, da sebe malo rokerski priguši i bude mnogo više pop nego što umije, ili što joj pripada. Den Oerbah i Patrik Karni, najpoznatiji muzički sinovi modernog Ohaja - u pop zalutali.

Nije da tu nema dobrih momenata. Recimo, kada se Oerbah drži iskričavog soula i fanka, sve to u „All My Life“ djeluje neumorno, svježe… Ili, kada se hvata sedamdesetih i gotovo pa stadionskog roka u svim slojevitim harmonijama „A Little Too High“.

Nažalost, falilo mu je vizije, jasnog kursa i strpljenja da se isporuče manje predvidljive pjesme. Kod klavirske „Babygirl“ već shvatate u kojoj mjeri je The Black Keys već izanđao i izgubio damar da žestoko radi i autorski poentira.

„On Repeat“ je pokušaj da se odigra na staru slavu, ali mnogo mekše i razvodnjenije… Tu ćete ih već gledati kao bend kojeg je, jednostavno, vrijeme pregazilo, a nakon „I like the things you wear/ I like the way you stare“ čak biti spremni i da batalite album.

Ako je nešto The Black Keys činilo posebnim - to je ta sposobnost da od bluz roka učini nešto sasvim moderno indie, pa da ta rok mašinerija savršeno brunda i prede svim drumovima Ohaja. Sad, dok u „Make You Mine“ Oerbah drobi „I see the fire in your eyes“ - ne ostaje vam ništa nego da svjedočite o skupoj šklopociji koja je usput ostala bez goriva.

Žali bože. I malo je vjerovatno da će produkcijski genijalac Danger Mouse nakon ovog muzičkog sutlijaša, koji je dvojac iz Erkona sam sebi priredio, biti spreman da ih ponovo spašava, kao nekad na nezaboravnoj ploči „Turn Blue“ (2014). S. S. No RaiN, No FloweRs

IgOR bOžAnIć

Kakav put: od malog indi-folkera, koji je pod imenom Sir Croissant bljesnuo (još kao tinejdžer) briljantnim i posve jedinstvenim EP izdanjem „If I Was a Fish I Would Fly“ (2018), kantautorskim izrazom na engleskom jeziku… Do sevdaha.

Sa jedne strane, Banjalučanin Igor Božanić pandemijskim albumom „Runo“ (2021) demonstrirao je u kojoj mjeri je promišljena, maštovita, pjesnički raskošna i posebna - autorčina. Sa druge, polako je skretao u melanholičan etno, poput delikatnog i tihog eskapizma ka teritoriji djetinjstva, odrastanja, sna.

I šta je Igorov naredni potez: sasvim logično, sevdah. I to baš onaj sevdah koji bi se formom, melodikom, ritmom, ali i tematikom, rimom, dertom, samoćom - najprije mogao svidjeti nekom modernom alternativcu ili alternativki. Sve to je „Žega“ - ploča koju je pod etiketom „Pop depresije“ spakovao sa Pavlom i Srđanom Popovim… Na nju je stalo osam pjesama, od kojih su neke njegova čitanja sevdah klasika, a dvije, na ploči ključne, njegovo autorstvo. Nakon preslušanog albuma, na prvu i svaku narednu loptu (a „Žegi“ ćete se, ako joj se prepustite, zasigurno vraćati), ključni utisak je da je šteta što Igor nije iskrvario još autorskih stihova i pjesama. Jer, te njegove „Umij me, more“ i „Bosna“ efektnije su čak i od vanvremenskih „Snijeg pade

na behar, na voće“ ili „Moj behare“, sa kojima se junački lomi i đevojački miluje. A zašto? Zato što Igor uspijeva da, već od uvodne „Lijepe Meleće“ i jednog mračnog sna - oslika skoro borhesovsku atmosferu. Poput bunovnog putovanja i igre skrivalice između svih bosanskih i ličnih ogledala i lavirinata. I, dok preuzima različita ruha i kostime, mijenjajući obrise i likove – ostavlja vas zatečenim pred tim „Izdangubih ruže trgajući“ ili „Djevojka se Suncu zamjerila“… Odatle, u tom silnom postmodernom sevdahu od sumraka do svitanja, bljesne, na primjer, „Oj Bosno, zemljo/ Kol’ko zora snoćilo se teb’ na dlanove“… Da bi Igor Božanić jednim jednostavnim: „Ja ih sklopih/ Pa pomolih se“ - pobjednički poentirao. Jer „Žega“ je trijumf osobenog autorstva; jer bolji etno izraz djece Balkana sigurno nećete pronaći 2025. godine. S. S.

lONdON cAllINg

aLheMIčaR u kaMDenu

Koncertna hala „Koko“ pokazala se kao idealno akustično mjesto da čuveni alchemist ispraši neke od svojih najvećih hitova uz neočekivanog muzičkog gosta koji je oduševio Londonce

Muzičar Alan Maman , poznatiji kao Alchemist, stekao je slavu već devedesetih godina prošlog vijeka zahvaljujući produkciji vanvremenskih

Cypress Hill i Mobb Deep hitova, kasnije i radeći za Eriku Badu. No, fakat je da je ispisao muzičku istoriju i nizom solo albuma. S punim pravom smatraju ga jednim od najuticajnijih producenata hip-hop scene, a Alchemist nastupima uživo takođe pokazuje o kakvoj se tu di-džej veličini radi.

Proteklog vikenda to je potvrdio nastupom u koncertnoj hali „Koko“, koja se nalazi u Kamdenu, jednom od najpopularnijih djelova britanske metropole. Hala, smještena u zgradi koja je pod specijalnom zaštitom zbog svog nasljeđa, početkom 20. vijeka postala je centralno mjesto za sve događaje koji su povezani sa teatrom, operom i projekci -

jama nijemih filmova u Londonu. Najsvježiji zadatak obavila je besprekorno: pokazala se kao idealno akustično mjesto da Alchemist ispraši svoj repertoar. Između ostalog, neke od popularnih numera poput „Hold You Down“ (singl iz 2004. na kojem mu društvo prave Mobb Deep i Nina Skaj) i „We Gonna Make It“ (Jadakiss singl iz 2001. godine). Na iznenađenje i zadovoljstvo fanova hip-hopa, Alchemist je na podijum, praktično iz publike, dovukao iznenađenje večeri – muzičkog saradnika Fredija Gibsa . Nakon što su kreirali nekoliko albuma i singlova, Gibs se vratio u zagrljaj svog producentskog miljenika, pa je ovo bila dobra prilika da predstave zajednički projekat „Alfredo 2“, odličan nastavak istoimenog studijskog albuma iz 2020. godine.

leilamUrSeljevIć

direktor i glavni i odgovorni urednik Nenad Zečević urednica Marija Ivanović-Nikičević zamjenik urednice Stojan Stamenić

saradnici Leila Murseljević Biljana Martinić

Tijana Todorović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter

Detalj sa nastupa u hali „Koko“

Gostovanje Fredija Gibsa najveće iznenađenje večeri

Alan Maman pred oduševljenom londonskom publikom

Alexander Bowden

Alexander Bowden