Poneđeljak, 10. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21522 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović kaže da je zdravstveni sistem održiv, da je pacijenata sve više, te da je zadržavanje stručnog kadra jedan od prioriteta
Klinički centar, kao najistaknutija ustanova zdravstvenog sistema, opslužuje oko 70 odsto ukupnih potreba građana Crne Gore i to radi u kontinuitetu, dvadeset četiri sata, svakog dana. Naša ustanova nije imala slučajeva lažnih diploma – rekao je Radović
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
INTERVJU: Ambasador Bosne i Hercegovine u Podgorici Branimir Jukić
Iskustvo Crne Gore biće dragocjeno jer možemo reći da se država integriše u EU prema obje metodologije pristupanja. Takođe, za 12 godina od posljednjeg proširenja EU je donijela nove politike i novu pravnu tekovinu koja ranije nije bila prisutna, tako da nove države kandidati imaju sve veći broj zadataka koje treba implementirati. I naravno, posljednje, ali ne manje važno, ulaskom Crne Gore u EU BiH sasvim sigurno dobija još jednog zagovornika i saveznika na njenom putu evropskih integracija
RAZGOVOR: Duško Lopandić, potpredsjednik stranke Srbija Centar i nekadašnji ambasador Srbije u EU Vaša država
NAŠA TEMA: Koliko je tradicionalno izdavaštvo danas ugroženo pred izazovima koje donose digitalizacija, nove tehnologije i društvene mreže
Vještačka inteligencija prijeti da bude provalija bez povratka
Nevolje mještana naselja Zelenika zbog izgradnje pristupnog puta za magistralu
Ranije se nazadovanje Srbije odnosilo na spoljnu politiku zbog njenog odnosa prema Rusiji, a sada je Srbija nazadovala i u slobodi izražavanja. Riječ nazadovanje EK rijetko koristi i do sada je jedino Turska dobila takvu ocjenu. Vlast u Srbiji se potrudila da blokira medije, vrši presiju i na razne negativne načine se odnosi prema slobodi izražavanja, uvela je brutalnu propagandu - kaže Lopandić
RAZGOVOR: Duško Lopandić, potpredsjednik stranke Srbija Centar i nekadašnji ambasador Srbije u EU
BEOGRAD - Na Vučiću će, nažalost, ostati istorijska odgovornost da je vratio Srbiju sa puta u EU i proizveo duboku društvenu krizu. Čak iako se promijeni vlast, ne zna se koliko će trebati vremena da se iz krize izađe, kaže Duško Lopandić, potpredsjednik stranke Srbija Centar i nekadašnji ambasador Srbije u EU.
POBJEDA: Da li je realan oštar Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije?
LOPANDIĆ: Realan je i odražava stanje u Srbiji, ali i političku dilemu Brisela što će raditi sa ovakvim vlastima u Srbiji i koliko će još vremena voditi dijalog. Očekivao sam kritičan Izveštaj. EK za klaster 3 kaže da je samo spreman za otvaranje, ali ne pominju preporuku za otvaranje pregovora. Pominje se nazadovanje u slobodi izražavanja i obrazovanje. Piše da dolazi do erozije obrazovanja, što je suprotnost stavu da je klaster spreman za otvaranje. Ranije se nazadovanje Srbije odnosilo na spoljnu politiku zbog njenog odnosa prema Rusiji, a sada je Srbija nazadovala i u slobodi izražavanja. Reč nazadovanje EK retko koristi i do sada je jedino Turska dobila takvu ocenu. Vlast u Srbiji se potrudila da blokira medije, vrši presiju i na razne negativne načine se odnosi prema slobodi izražavanja, uvela je brutalnu propagandu.
P OB JEDA: Da li će Vlada usvojiti preporuke EK?
LOPANDIĆ: Na političkom nivou teško je očekivati da će se nešto bitnije promeniti dok je SNS na vlasti. Ni prošli izveštaji nisu bili dobri, ali su pozitivno ocenjeni oblasti ekonomije, fiskalna politika, finansije i onda vlast kaže vidite kako smo dobro prošli i zabašure kritike.
P OB JEDA: Srbija već tri godine stagnira u tom procesu, a duboka politička kriza traje godinu dana?
LOPANDIĆ: Tri godine Srbija nije otvorila nijedno poglavlje, a urušavanju slobode medija, vladavine prava i korupcija je počelo mnogo ranije. Vlast je 2015. godine ozbiljno digla ruke od EU. Ali i EU nije bila ozbiljna kada se radi o proširenju: Crna Gora je otvorila sva poglavlja, ali nije mogla nijedno da zatvori i invazija na Ukrajinu je geopolitički delovala i na ponašanje EU. Vlast u Srbiji sve to namerno nije primetila jer nemaju nameru da uđu u EU, pošto ulazak u EU zna-
Ranije se nazadovanje Srbije odnosilo na spoljnu politiku zbog njenog odnosa prema Rusiji, a sada je Srbija nazadovala i u slobodi izražavanja. Riječ nazadovanje EK rijetko koristi i do sada je jedino Turska dobila takvu ocjenu. Vlast u Srbiji se potrudila da blokira medije, vrši presiju i na razne negativne načine se odnosi prema slobodi izražavanja, uvela je brutalnu propagandu - kaže Lopandić
či ozbiljnu demokratizaciju i stvaranje nezavisnog pravosuđa.
Međutim, i sa ovakvim pravosuđem dolazi do sukoba izvršne vlasti sa Tužilaštvom za organizovani kriminal (TOK) koje je direktno napao predsednik Srbije jer se bave pitanjem korupcije oko pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici. Izvršna vlast je učinila sve da spreči dalju istragu, povukli su udarnu grupu policije koja je radila sa tužilaštvom i smenili poresku inspektorku zaduženu za finansijski deo. Vučić je direktno u nekoliko navrata oštro napadao TOK koje je još oštrije odgovorilo, što pokazuje pucanja temelja vlasti i gubitka poverenja unutar institucionalnog sistema. Vlast je potpuno izgubila legitimitet i još se delimično oslanja na međunarodni legitimitet i veze i kontakte koji se takođe raspadaju. Pre kritike Izveštaja EK Švedska je uvela sankcije Vladi Srbije (obustavljen deo pomoći institucijama zbog korupcije...), što je znak u kojem pravcu idu stvari.
POBJEDA: Predsjednik Srbije kaže da dok je on na vlasti idemo ka EU, da li je to istina?
LOPANDIĆ : On govori retorički jer mu je neophodno a ima problema sa SAD zbog sankcija NIS-u i odnosi sa Rusijom nisu blistavi. Urušila se njegova politika četiri stolice, ali on će nastaviti da govori da je Srbija na putu ka EU jer prima novac iz fondova EU. Ako taj novac ne bi stizao, ugrozila bi se ekonomska situacija u Srbiji koja je u sve lošijem stanju jer se fabrike zatvaraju i radnici se masovno otpuštaju i nema perspektive da se taj trend brzo preokrene. Vučićeva politika je povezana sa opstankom na vlasti, korupcionim poslovima i nastavkom projekta EXPO koji je, bez sumnje, najveći korupcioni posao na Balkanu poslednjih godina. Vučić ne prihvata nikakve kritike, pokazao je izuzetnu aroganciju i konfu-
zije u izlaganju na pres konferenciji sa ambasadorom EU u Srbiji Andreasom fon Bekeratom. Rekao je da je Srbija na putu za EU, ali ne prihvata ocene EK.
P OB JEDA: Iz EU stalno govore da Srbija mora upodobiti spoljnu politiku sa EU, odnosno da uvede sankcije Rusiji. Ako bi uvela sankcije Rusiji, koji dio problema bi riješila sa EU?
LOPANDIĆ: To je interesantno pitanje – Srbija je 2014. godine na početku pregovora sa EU trebalo da reši strateško pitanje normalizaciju odnosa sa Kosovom, a ne priznanje. Ova vlast je nasledila to pitanje, ono je rešavano, ali je u međuvremenu napravila dva nova problema: vodili su svesno i jasno politiku suprotnu EU u spoljnoj politici
i nisu izveli reforme unutar sistema već su napravili institucionalni i društveni haos u kojem živimo svaki dan. Ova vlast nije sposobna da reši društvenu i državnu krizu. Mislim da gube podršku u raznim sektorima društva i samo je pitanje kada će zub koji se klati biti iščupan.
P OB JEDA: Da li je realan jak ruski sentiment u Srbiji ili je prividan zbog ogromne medijske propagande da su nam Rusi braća....?
LOPANDIĆ: Već godinama prstom nisu mrdnuli da se oslobodimo ruske energetske zavisnosti, ali imamo i sećanje na bombardovanje i priznanje Kosova koje je izazvalo poremećaj u spoljnoj i unutrašnjoj politici Srbije. Zato se jedan deo društva okreće Rusiji kao velikom bratu iako konkretnu pomoć od Rusije ne vidimo. Ima i propagande režima koji šalje duplu poruku: na putu smo za EU a već deset godina kritikujemo Zapad i njihovu spoljnu politiku.
P OB JEDA : Često čujemo da je EU štitila Vučića jer nema sa kim drugim da pregovara. Opozicija je, prije mjesec dana, u Briselu imala odličan nastup. Ima li pregovarača osim Vučića? LOPANDIĆ: U međunarodnim odnosima uvek sarađujete sa onima koji su na vlasti. Vučić je bio na vlasti kada su počeli pregovori i ta inercija je trajala. EU je kasno reagovala. Ovu situaciju zovem „talačkom krizom“ - vlast je zarobila državu, ali ovi spolja moraju sa njim da nastave da pregovaraju bar dok se taoci ne oslobode. EU bi morala da bude daleko aktivnija u posredničkom smislu i da preduzima neke kazne, a ne samo da obećava šargarepu Vučiću i njegovoj kliki. Opozicija je imala dobar nastup i jako je bitno što je SNS pod pr ocedurom u vezi sa članstvom u EPP.
P OB JEDA: Da li je realno da Crna Gora bude sljedeća članica EU?
LOPANDIĆ: Crna Gora je dobila veliko ubrzanje iako ima i svoje probleme. Istovremeno imamo i proces reforme EU i velike su dileme koliko će on
Vučić je prije godinu počeo da priča kako će Srbija svoje reforme zaokružiti do kraja 2026. godine, ali to je nemoguće jer na primjer Srbija je i dalje kandidat za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (što je jedan od uslova za završetak pregovora u Poglavlju 30), stanje u poljoprivredi je još gore, a sličnih primjera ima još puno. Vučić priča populistički o 2026. baš zbog pregovora Crne Gore i Albanije sa EU. Napredak Albanije se nigdje ne pominje u njegovim medijima. Nažalost, na Vučiću će ostati istorijska odgovornost da je vratio Srbiju sa puta u EU i proizveo duboku društvenu krizu. Čak iako se promijeni vlast, ne zna se koliko će trebati vremena da se iz krize izađe
trajati ako znamo da Zapadni Balkan nije na vrhu agende EU od rata u Ukrajini do bitke EU oko budžeta za narednih sedam godina. Želeo bih da Crna Gora ne bude zaustavljena u tom procesu jer nema tako ozbiljne međunarodne i domaće probleme kao Srbija.
P OB JEDA: Da li bi Crna Gora mogla da povuče Srbiju u tom procesu?
LOPANDIĆ: Vučić je pre godinu počeo da priča kako će Srbija svoje reforme zaokružiti do kraja 2026. godine, ali to je nemoguće jer na primer Srbija je i dalje kandidat za članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (što je jedan od uslova za završetak pregovora u Poglavlju 30), stanje u poljoprivredi je još gore, a sličnih primera ima još puno. Vučić priča populistički oko 2026. baš zbog pregovora Crne Gore i Albanije sa EU. Napredak Albanije se nigde ne pominje u njegovim medijima. Nažalost, na Vučiću će ostati istorijska odgovornost da je vratio Srbiju sa puta u EU i proizveo duboku društvenu krizu. Čak iako se promeni vlast, ne zna se koliko će trebati vremena da se iz krize izađe.
P OB JEDA: Da li će se kriza riješiti na izborima ili na ulici?
LOPANDIĆ: Vlast se potpuno nerazumno ponaša primenjuje nasilje, prekomernu upotrebu sile... Srbija više nije ni zemlja od pre deset godina, ona je sada labava diktatura jer vlast nema dovoljno jake temelje. Izbori u sadašnjoj situaciji bi predstavljali dolivanje ulja na vatru. Opozicija traži poštene i pravedne izbore, ali treba stvoriti situaciju elementarnog poverenja, a jedini način za to je da se direktno uključi EU kao aktivan medijator.
P OB JEDA: Što predstavlja „Ćacilend“ za vlast?
LOPANDIĆ: Skretanje pažnje javnosti sa zgrade predsedništva i branu prema predsedniku jer on je uplašen čovek iako voli da pokazuje da je hrabar. Izgurao je svoje lojaliste da blokiraju centar grada, a među njima ima opasnih ljudi sa kojima nije lako izaći na kraj. Oni se nadvikuju sa masom ljudi sa druge strane, među kojima su i srednjoškolci, i sramno odnose prema ženi koja je izgubila sina. Stvara se potpuno nenormalna atmosfera na pragu narodne skupštine koja zaseda. U centru Beograda imamo nadrealnu situaciju koja odražava stanje dokle je radikalska vlast dovela Srbiju. Violeta CVejić
INTERVJU: Ambasador Bosne i Hercegovine u Podgorici Branimir Jukić
PODGORICA - Crna Gora sve više uspijeva da pošalje sliku o sebi kao dinamičnoj, prosperitetnoj državi na obali Mediterana sa otvorenom ekonomijom i standardima koji podrazumijevaju institucionalni paket koje vežemo sa EU, a to su ljudska prava, slobodno tržište, individualne slobode, vladavina prava, demokratija i inkluzivne institucije. I ne treba zaboraviti, Crna Gora je i krajem 19. stoljeća bila jedna od jako malog broja nezavisnih država na čitavom svijetu, i u 21. stoljeću moja poruka za građane Crne Gore je jednaka kao i za građane Bosne i Hercegovine, volite i razvijajte svoju državu, kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Bosne i Hercegovine u Podgorici Branimir Jukić. Ističe da Crna Gora može biti ponosna na rezultate u manje od dvadeset godina od obnove državnosti.
POBJEDA: Odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine su otvoreni i prijateljski. Da li dobre političke prate i dobri ekonomski odnosi?
JUKIĆ: Dozvolite mi da na početku zahvalim Crnoj Gori na solidarnosti povodom tragedije u Tuzli, kada je Vlada Crne Gore proglasila Dan žalosti i izrazila saučešće na svim razinama od predsjednika, premijera, ministara pa do građana Crne Gore, koji su slali svoje izraze sućuti i solidarnosti.
Mislim da se ponekad i ne naglašava dovoljno koliko su snažne ekonomske veze između BiH i Crne Gore, naravno imajući u vidu objektivnu veličinu obje ekonomije. Prema podacima Monstata, robna razmjena u prvih devet mjeseci ove godine je iznosila više od 220 miliona eura, BiH je sa iznosom od nešto preko 41 milion eura drugo po veličini izvozno tržište za Crnu Goru. Premda je Bosna i Hercegovina u suficitu u vanjskotrgovinskoj razmjeni, sa druge strane imate sve veći broj BiH turista koji posjećuju Crnu Goru, koji su u 2024. godini bili među prva tri emitivna tržišta za Crnu Goru, kao i investicije ne samo pojedinaca u nekretnine, već i kompanija iz Bosne i Hercegovine, naročito u sektoru turizma, distribucije goriva, proizvodnje energije, a
Iskustvo Crne Gore biće dragocjeno jer možemo reći da se država integriše u EU prema obje metodologije pristupanja. Takođe, za 12 godina od posljednjeg proširenja EU je donijela nove politike i novu pravnu tekovinu koja ranije nije bila prisutna, tako da nove države kandidati imaju sve veći broj zadataka koje treba implementirati. I naravno, posljednje, ali ne manje važno, ulaskom
Crne Gore u EU BiH sasvim sigurno dobija još jednog zagovornika i saveznika na njenom putu evropskih integracija
prema najavama koje su bile u medijima očekuju se i određene akvizicije u sektoru telekomunikacija.
POBJEDA: Ovo Vam je drugi mandat u Crnoj Gori. Koliko se Crna Gora promijenila u ovih gotovo dvadeset godina od nezavisnosti. Jesmo li mogli bolje i više?
JUKIĆ: Crna Gora može biti ponosna na rezultate u manje od dvadeset godina od obnove državnosti. Ekonomska održivost, gdje ostvaruje permanentan privredni rast kako u apsolutnim brojevima, tako i u podizanju standarda svojih građana. Predvodnik je puta u EU, sa izvjesnom perspektivom i, što je najvažnije, okvirnim datumom punopravnog članstva i ukoliko sve bude kako treba, a za što zaista iskreno navijam, u jednoj generaciji ćete preći put od obnove državnosti i suverenih institucija do pouzdanog i punopravnog člana euroatlantske zajednice najprosperitetnijih država na svijetu. Također, Crna Gora sve više uspijeva poslati sliku o sebi kao dinamičnoj, prosperitetnoj državi na obali Mediterana sa otvorenom ekonomijom i standardima koji podrazumijevaju institucionalni paket koje vežemo sa EU, a to su ljudska prava, slobodno tržište, individualne slobode, vladavina prava, de-
mokracija i inkluzivne institucije. I ne treba zaboraviti, Crna Gora je i krajem 19. stoljeća bila jedna od jako malog broja nezavisnih država na čitavom svijetu, i u 21. stoljeću moja poruka za građane Crne Gore je jednaka kao i za građane Bosne i Hercegovine - volite i razvijajte svoju državu.
POBJEDA: Crna Gora je bila primjer dobrosusjedske saradnje. Odnosi sa Hrvat-
skom su sada prilično narušeni, a ostalo je puno neriješenih pitanja između dvije države. Može li nas ova situacija usporiti na putu EU integracija?
JUKIĆ: Kao ambasador BiH u Crnoj Gori mogu govoriti o odnosima između naše dvije države i tu želim izraziti zadovoljstvo jer su odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine dobrosusjedski, sadržajni
Zasijeda skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu povodom incidenta na Zabjelu
PODGORICA - Skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće sjutra ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića povodom incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo.
Saslušanje na temu „Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u k ojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada ukinula bezvizni režim sa Turskom“ zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Soci-
jaldemokrata Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović. Oni su tražili da bude saslušan i premijer Milojko Spajić, ali na sjednici Odbora, na kojoj je razmatrana inicijativa opozicije, taj zahtjev nije prihvaćen. U zahtjevu za saslušanje navodi se da je zbog incidenta na Zabjelu, u kojem je napadnut crnogorski državljanin i zva-
ničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, nastupila atmosfera tenzija. Poslanici opozicije podsjetili su da su grupe ljudi marširale ulicama i prijetile migrantima i da je Spajićeva vlada donijela hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom. Kako su rekli, iako je naknad-
kružuje u jedinstveni geopolitički subjekt. Time se postiže stabilnost regije, učvršćuje, ako smijem tako reći, armatura geopolitičke sigurnosti Europe i najbolja je prevencija protiv bilo kakvih nepoželjenih utjecaja.
Treća beneficija je za samu regiju Zapadnog Balkana, ali i aspirante sa istoka Europe, jer će se ulaskom Crne Gore u EU pokazati kako je proces proširenja EU i dalje živ i dinamičan i kako reforme znače poboljšanje ukupnog života i standarda u državi koja pristupa. Bosna i Hercegovina je sporija na tom putu zbog objektivnih, ali i subjektivnih razloga unutar same Bosne i Hercegovine, ali smatram kako je EU konačna destinacija svih država Zapadnog Balkana.
POBJEDA: Izrazili ste uvjerenost da će Crna Gora biti prva nova članica EU. Mislite li da je uz sve unutrašnje probleme i ovako heterogenu Vladu to stvarno realno?
i otvoreni, što je naposlijetku prepoznato i u nedavno predstavljenom Izvještaju Europske komisije o napretku. Smatram kako ubrzani pristup Crne Gore donosi tri beneficije, naravno prvenstveno za Crnu Goru iz razloga koje sam naveo u ranijim odgovorima, zatim za samu EU, jer je proširenje još najbolja zajednička politika Europske unije i integracijom se Europa zao-
JUKIĆ : Pošto je integracija u EU zvanično proklamirani cilj Crne Gore, mi je u tome podržavamo i jasno je kako je Izvještaj o napretku Europske komisije veliko ohrabrenje i pravi poticaj za ubrzavanje reformi i što brže dostizanje toga cilja. Sama Europska komisija je u izjavama svojih zvaničnika istakla kako je Crna Gora najnapredniji kandidat i kako je ovo do sada najpozitivniji izvještaj o napretku Crne Gore ka EU. Također, vidimo visoki postotak podrške građana Crne Gore za ulazak u EU i široki konsenzus političkih partija i pozicije i opozicije oko ovog strateškog cilja. Za nas u Bosni i Hercegovini, pošto je posljednji ciklus proširenja bio prije 12 godina, iskustvo Crne Gore će biti dragocjeno, jer možemo reći kako se Crna Gora integrira u EU prema obje metodologije pristupanja. Također za 12 godina od posljednjeg proširenja EU je donijela nove politike i novu pravnu stečevinu koja ranije nije bila prisutna, tako da nove države kandidati imaju sve veći broj zadataka koje treba implementirati. I naravno, posljednje, ali ne manje važno, sa ulaskom Crne Gore u EU, BiH sasvim sigurno dobija još jednog zagovornika i saveznika na njenom putu europskih integracija. Mr.J.
na istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Turske, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile. - Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade koja je donijeta na teme-
lju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića - naveli su u zahtjevu opozicioni poslanici. R. P.
U neprestanom nasrtanju na državu Crnu Goru, njenu naciju i građanski karakter, nedavni obračun sa „Turcima“ je, do sada, najžešći udar. Jer, nakon „sječe dahija“, logično po velikosrpskoj ideologiji, slijedi obračun sa „komitama“. Odnosno sa Crnogorcima, a time i sa Crnom Gorom. I to bi bila najpreciznija dijagnoza nedavnih događanja na ulicama crnogorskih gradova. Fašizam je pokazao pravo lice kroz užasavajuće divljanje rulje. A sve se desilo, nakon kliktaja „bolesnika u Beogradu“, o „povratku Osmanlija na Balkan“ i jasnih instrukcija prvaka bivšeg DF, Demokrata i ostalih Danilović/Dobričanin radikalnih sljedbenika, kroz preuveličavanje broja državljana Turske u Crnoj Gori. Osim otvorene i zastrašujuće agresije prema svemu nepravoslavnom, u porukama agresivne gomile sublimirana je i patološka mržnja prema državi Crnoj Gori, građanskoj ali i svakoj koja postoji kao međunarodni subjekat. Mržnja prema crnogorskoj nezavisnosti, naciji, crkvi i svakom obilježju našeg identiteta. Još jednom je potvrđeno da se ne odustaje od hiljadugodišnjeg sna o izlasku Srbije (i naravno Rusije) na toplo more. Ili, govoreći brojkama, 75 odsto bivše Jugoslavije je srpsko („srpski svet“). Što podrazumijeva nestanak Crne Gore sa svjetske mape i uništenje crnogorske nacije!
JASNA PORUKA
Nikad jasnije nije upućena poruka beogradskog velikodržavnog, nacionalističkog režima koju stalno ponavljaju njegovi glasnogovornici, fašisti Vulin i Raković – „kad Crnogorci, nevjerni otpadnici, padnu ispod sto hiljada, onda ćemo sa njima onako kako zaslužuju“! A zna se nakon iskustva sa Bošnjacima/Muslimanima, „ljudima lažne vjere“, kako ta fela postupa sa „odnarođenima“ i „nevjernicima“. Pogotovo u svjetlu stava
Prokleta crnogorska pizma, ta nikad zatomljena potreba da se nadgornjava, ujeda, blati i na sve tradicionalno prljave načine obračunavamo međusobno dok nam kuća gori, mora prestati. Ne pozivamo na jednoumlje, naprotiv, borba ideja je uvijek korisna i poželjna, govorimo o, makar oročenom, susprezanju od nanošenja kolektivne štete ličnim sujetama
crnogorskog pravosuđa da je tek prekršaj skandiranje „nož, žica, Podgorica“! Najvažnije za jedno društvo, time i za državu je da shvati vrijeme koje živi, još viševrijeme koje dolazi. Ukoliko je društvo razvijeno, njegova intelektualna elita je u toku savremenih svjetskih zbivanja, prati, posmatra, analizira, ukazuje na štetne pojave i sugeriše smjernice nosiocima vlasti. A da li je crnogorsko društvo i u naznakama takvo? Ili je posrijedi „skupina etničkih i vjerskih zajednica, često ambivalentnih i još češće međusobno konfrontiranih“? Zacijelo je ovo drugo bliže istini. I za takvo stanje ne treba nikoga posebno kriviti. Ili treba sve, od Petra I do danas. Savremena crnogorska država (2006) nije izvedena iz oformljenog crnogorskog društva. Već od naslijeđenog socijalističkog, a ono od plemenskog, vojvodsko/serdarskog. Od početka prošlog vijeka i uvezene i pospješivane podjele, Crna Gora je ostala podijeljena. Danas, zahvaljujući spoljnjem pritisku i domaćoj kolaboraciji, više nego ikad.
Ozbiljna prepreka izgradnji modernog crnogorskog društva je aktuelno stanje. Građanska država u pokušaju se beskrupulozno ruši, jer je rušiteljima jasno da bez modernog društva neće biti ni opstanka, a kamoli istinskog napretka crnogorske države.
Zato bismo uskoro mogli ostati i bez države. Na radost njenih neprijatelja, Crna Gora je na putu da se utopi u mutnoj vodi rastakanja po rukavcima etničkih i religijskih zajednica. Zato se sa toliko žara i agresivnosti ruši svaki trag građanske svijesti. Koja jedina suštinski obezbjeđuje afirmaciju državnosti i suverenosti Crne Gore. Hiljaditi put treba ponoviti, nije srpski nacionalizam došao da prođe, nego da ostane. A sada, u svojoj terminalnoj fazi, kada „Srbija vri“, neće prezati ni od čega! Naprotiv, ideolozi velike Srbije i radikalska vlast učiniće sve da tenzije iz probuđene i pobunjene Srbije prenese u Crnu Goru! U najvažniju kariku „srpskog sveta“. Što je Crna Gora bliža članstvu u EU, beskrupuloznost će biti veća. A sredstva se neće birati, uključujući
i ona jedina preostala - nasilna! Uostalom, generalna proba nad državljanima Turske već je viđena.
Velika opasnost koja se nadvila nad Crnom Gorom traži i veliki, promišljen i odlučan, politički odgovor. U prošlom tekstu afirmisali smo ideju okupljanja svih snaga kojima je na srcu istinski nezavisna Crna Gora u Evropskoj uniji. Da pojasnimo, esenciju i primarni cilj: Evropska koalicija nije nikakva nadstranka. Već podrazumijeva mobilizaciju svih građana Crne Gore, bez obzira na naciju i vjeru, za odbranu svoje zemlje Crne Gore od pukog nestanka.
DRŽAVA LJUŠTURA
Ona počiva na osvješćivanju onoga što sa Crnom Gorom čine stranke pobjednice na izborima 30. avgusta (DF, DCG, URA) i ona dominantno proizašla iz te ideološko-političke matrice (PES) i onoga što je konačni cilj njihovih vanjskih sponzora Beograda i Moskve. A cilj je, u najkraćem: ili Crna Gora u „srpskom svetu“ ili srpska Crna Gora kao „trojanski konj“ u EU! Ili, disfunkcional-
na država ljuštura, pocijepana po etničko-vjerskim šavovima, ekonomski i politički zavisna od susjeda.
Tom scenariju sa tri moguća, jednako katastrofalna ishoda može se, dakle, suprotstaviti samo okupljanjem patriotskih snaga u zajednički front odbrane nezavisne Crne Gore. Istovremeno, osovina toga okupljanja moraju biti vrijednosti na kojima je naša država obnovljena: građanska, prozapadna, članica NATO i EU. Ali i ponosna na svoju istoriju, na vjekovni status oaze slobode koju je opsesivno branio i odbranio crnogorski narod. Moderne Crne Gore ne bi bilo bez pripadnika manje brojnih naroda. Bez njih je, zapravo, Crna Gora nezamisliva i nije država za koju se vrijedi boriti. Postojanja je vrijedna samo Crna Gora u kojoj Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Hrvati žive skupa i kao jedno, ne zato što ih na to obavezuje neki dekret ili strani faktor, nego zbog zajedničkog osjećaja pripadnosti svojoj Crnoj Gori. Naši manje brojni narodi moraju vidjeti očigledno - političkom trgovinom sa eksponentima tuđih interesa oni mogu kupiti trenutni mir i privid zadovoljenja interesa. Ali, sigurnu budućnost i dostojanstven život može im garantovati samo građanska, evropska Crna Gora, država bez feuda, ograničenih vjerskim i nacionalnim identitetima. Izbori ne smiju biti repriza popisa, nego odraz svijesti o prijetnji i zrelom odgovoru na nju. Svakako, u mjesecima koji dolaze treba temeljno analizirati model izlaska na izbore. Evropska koalicija ne znači nužnost jedinstvenog nastupa. Neke stvari treba naučiti od protivnika, pa u tom smislu i podsjećanje da su oni koji danas razaraju državnu supstancu Crne Gore nijesu izašli na
izbore 30. avgusta u jednoj koloni, nego u tri. Poenta je da se pronađe model koji će najšire zahvatiti sve birače koji dijele vrijednosti o kojima govorimo.
OBRAČUN
Još nešto je jako važno. Prokleta crnogorska pizma, ta nikad zatomljena potreba da se nadgornjava, ujeda, blati i na sve tradicionalno prljave načine obračunavamo međusobno dok nam kuća gori, mora prestati. Ne pozivamo na jednoumlje, naprotiv, borba ideja je uvijek korisna i poželjna, govorimo o, makar oročenom, susprezanju od nanošenja kolektivne štete ličnim sujetama. Za kraj, vazno je ukazati na globalni ambijent, u kojem nam malo što ide naruku i o kojem moramo voditi računa. Postaje već notorno da se urušava poredak stvoren nakon Drugog svjetskog rata. Sa njim i multilateralizam kao model uređenja odnosa i načina rješavanja problema. Najveći igrači i ne skrivaju namjeru da podijele svijet na sfere interesa i uticaja. Ionako premala, Crna Gora svoje mjesto kakve-takve sigurnosti mora tražiti unutar Evropske unije. Evropa je, uostalom, i geografski i civilizacijski naše odredište. Apsurd je da ovakva Crna Gora dobija pozitivne ocjene Brisela za reforme koje su nam zadate kao uslov priključenja. No, na nama je da i tu okolnost iskoristimo i da na sljedećim izborima vlast preuzmu istinski prozapadne snage. A, koliko god danas nekome izgledalo da EU ne razumije što se u Crnoj Gori stvarno dešava, ne treba sumnjati - i Brisel će znati da prepozna i cijeni, da se obraduje što više ne mora da timari Putinovog „trojanskog konja“, nego državu i vlast koja istinski dijeli evropske vrijednosti.
A Crna Gora jedino jeste neupitna!
Istoričar, pravnik i predsjednik CEP-a poručuje da nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije, te da je tu nikad nije ni bilo Adžić: Režim iz
PODGORICA- Ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića hoće da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji i to radi iz političkih, a ne pravnih razloga - poručio
je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i
državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostor-
no-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji be-
spravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
- Taj objekat je, kako je 2005. rekao prof. dr Novak Kilibar-
da, glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati. Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti. - I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić. R. P.
Podgorica - Predrag Radunović povukao je kandidaturu za člana Senata Državne revizorske institucije, saznaje portal RTCG. Kako je saopštio u pismu koje je uputio članovima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, povlači kandidaturu iako smatra da u potpunosti ispunjava sve zakonske uslove za izbor. - Ne želim da u instituciju koja treba da bude čuvar zakonitosti i transparentnosti u radu drugih ulazim pod bilo kakvom sjenkom sumnje. Zahvaljujem svima koji su u meni prepoznali odgovornog i kompetentnog kandidata za ovu važnu i prestižnu funkciju. Ostalim kandidatima želim uspjeh u daljem postupku izbora. Ostajem
Pismo članovima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet
otvoren za saradnju u oblastima u kojima mogu doprinijeti javnom interesu, vjerujući da će neke buduće prilike biti lišene političkih tenzija koje su, nažalost, pratile ovaj proceskazao je Radunović. Vladajuća većina predložila je Skupštini prije dva dana da za petog člana Senata Državne revizorske institucije izabere Predraga Radunovića ko-
ji, kako tvrdi opozicija, ne ispunjava uslove konkursa. Na Odboru za ekonomiju, Predrag Radunović je dobio podršku sedam članova iz redova vladajuće koalicije. Poslanici vlasti glasali su za Radunovića, uprkos tome, što su iz opozicije ukazivali da Radunović, koji je šef unutrašnje revizije u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, nema potreb-
nih 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama, što je uslov prema Zakonu o DRI za izbor u Senat. Naprotiv, on, kako tvrdi opozicija, sa stručnim osposobljavanjem ima ukupno 10 godina i devet mjeseci radnog iskustva. Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci, a računa se kao 12 mjeseci radnog staža. r P.
Podgorica - Crna Gora u zimsku turističku sezonu 2025/26. ulazi sa sveobuhvatnim planom koji povezuje državne institucije, lokalne samouprave, energetiku i turističku privredu. Fokus je na kvalitetu ponude, stabilnom funkcionisanju skijališta, boljoj dostupnosti, intenzivnoj međunarodnoj promociji i jačoj koordinaciji „na terenu“. Ministarstvo turizma je Planom priprema zimske turističke sezone koji je usvojila Vlada jasno definisalo ciljeve: podizanje konkurentnosti zimskih centara, blagovremenu tehničku, organizacionu i promotivnu pripremu, produženje boravka i povećanje dolazaka, te pozicioniranje Crne Gore kao bezbjedne, održive i atraktivne zimske destinacije. Istovremeno, Plan eksplicitno upozorava na klimatske promjene i potrebu diverzifikacije ponude kako bi i u periodima bez snijega skijališta i ugostitelji mogli da ostvaruju prihode.
Plan pokazuje da Crna Gora sezoni pristupa sistemski: tehničke pripreme skijališta, energetska i mrežna stabilnost, prioritetni putevi, bezbjednost i nadzor, te agresivna, ciljano vođena međunarodna promocija. Diverzifikovana zimska ponuda i događaji na sjeveru, uz digitalnu i MICE komponentu, treba da umanje rizike klimatskih promjena i očuvaju prihode. Ministarstvo turizma najavljuje da će, zajedno sa partnerima, pratiti realizaciju i nakon završetka sezone izraditi informaciju o sprovođenju plana i preprekama koje su ga pratile. Uoči sezone formirano je koordinaciono tijelo koje mje-
sečno zasijeda (posljednja sjednica održana 6. oktobra) sa zadatkom da stvara preduslove i prati tok sezone. Paralelno, donijet je Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2025. godinu - set od sedam linija podrške, od manifestacija i ruralnog turizma, preko digitalizacije i MICE-a, do zajedničkih kampanja sa turoperatorima i avionskih dolazaka. Sredstva se dodjeljuju kroz javne pozive koje sprovode Ministarstvo i NTO CG.
ključne žičare, osnježavanje i rasvjeta
Na Bjelasici je prioritet sanacija stuba broj 4 šestosjedne žičare K7 „Klisura“ koja povezuje zone Kolašin 1450 i 1600; nakon destabilizacije stuba usljed klizišta krajem 2024, Ministarstvo je 2025. vodilo koordinaciju sa investitorom i Skijalištima Crne Gore, uz najavu obezbjeđivanja sredstava i sprovođenja hitne nabavke za sanaciju kako bi sezona protekla nesmetano. Kapacitet žičare je 2.600 skijaša na sat.
Planom priprema zimske turističke uporedo se radi na alternativnim rješenjima vodosnabdijevanja za vještačko osnježavanje Kolašina 1600 i projektima osvjetljavanja staza (noćno skijanje) uz liftove tipa „tanjir“ i „sidro“. Na skijalištu Savin kuk planirana je inicijalna faza vještačkog osnježavanja (zemljani, vodovodni i elektro radovi) sa ciljem otvaranja zimske turističke sezone 1. decembra i skijaške 15. decembra.
Za same operativne pripreme, Kolašin 1600 do novembra završava sanaciju 10,5 kilometara staza, remont žičara i liftova, servis tabača, agregata i dr., uz napomenu da Skija-
lišta Crne Gore za ove radove računaju na finansijsku podršku države. Kolašin 1450 prijavljuje da su čišćenje staza, servis mašina i snimanje sajli već sprovedeni. Ski-centar Hajla prolazi ateste sajle, servis mehanizacije i čišćenje staze. Na Ski-centru Vučje radi se na pripremi staza, servisu liftova, škole skijanja/snowboarda, krpljanja i kontinuiranog kulturno-zabavnog programa. Planom pripreme sezone za period novembar 2025 – mart 2026. EPCG planira se suficit od oko 170 GWh (bilans 2026. je u izradi), što treba da obezbijedi kontinuirano snabdijevanje. TE Pljevlja je u ekološkoj rekonstrukciji, ali povratak na mrežu planiran je od 15. novembra. HE „Perućica“ raspolaže sa sedam, a HE „Piva“ sa tri agregata. U isto vrijeme CEDIS izvodi obiman remont prenosne i distributivne mreže (obilasci i radovi na DV 35 kV u više sjevernih opština, zamjene provodnika, revizije i remonti u TS 10/35 kV,
ispitivanja zaštite i baterija, pripreme za SCADA u TS Vilusi, te revitalizacije i sekcioniranja na desetine 10 kV vodova od Žabljaka i Kolašina do Berana, Mojkovca i Pljevalja). kontrole i obuke za visokorizične situacije
U zimskom prioritetu se obezbjeđuju prilazi skijalištima Bablja greda – Kolašin 1450/1600; Žabljak – Savin kuk; Nikšić – Vučje; Lubnice – Jezerine. Nabavka soli, kamene sitneži i priprema mehanizacije su u toku. Turistička inspekcija pojačava kontrole ugostiteljskih objekata, evidencija gostiju i skijališta, a dodatno se kontrolišu lokali tokom praznika u centralnim i primorskim opštinama. Policija planira niz mjera: od akcije „Petarda“ i graničnih provjera, do obuke Specijalne jedinice u zimskim uslovima i zajedničkih vježbi sa VCG iz zimskog alpinizma kako bi se podigao kapacitet prvog od-
govora u situacijama visokog rizika (npr. aktivni napadač). Nacionalna turistička organizacija planira širok spektar B2B i B2C aktivnosti: WTM London, kampanje sa Jet2holidays i easyJet, oglašavanje kroz Expedia na tržištu UK, saradnje sa TUI UK i Secret Escapes, promocije u magazinu Wanderlust, PR kroz londonsku agenciju
Black Diamond, te studijske posjete novinara i influensera. Najavljeni su i nastupi na CMT Štutgart, IBTM Barcelona, kampanje na njemačkom tržištu sa Schauinsland
Reisen, Trendtours i Reisen
Aktuell, TUI kampanje u Austriji, GDN kampanje u Austriji i Švajcarskoj, regionalne PR aktivnosti, kao i programi za Francusku, Španiju, Italiju, Skandinaviju, SAD i Kanadu (uključujući Expedia kampanje i NY Travel Show). Na sajtu montenegro.travel biće posebno akcentovane informacije vezane za zimsku sezonu, dočeke i događaje.
Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore održao je tematske sjednice o pripremama, okupivši Ministarstvo turizma, NTO CG, skijališta, nacionalne parkove, CEDIS i lokalne samouprave. Za decembar je najavljena nova sjednica fokusirana na realizaciju sezone i sugestije privrede za bolje rezultate, uz kontinuirano praćenje sprovođenja zaključaka. Kolašin planira božićni bazar, „Kolašin Winter Art“, Sinjavinski i Bjelasički maraton, „ski-bus“ liniju Kolašin–Kolašin 1600 i promotivne ture (krpljanje, turno skijanje i pješačenja na Bjelasici, Sinjavini, Komovima i Moračkim planinama). Žabljak počinje zimsku sezonu svečanim otvaranjem u centru grada, uz kompletan zimski ambijent i animaciju. Mojkovac priprema planinarske pohode, krpljanje, vožnju sanki, bazar i virtuelnu turu grada. Pljevlja organizuju niz događaja od jesenjeg bazara do škole skijanja i zimskih auto-trka, a Bijelo Polje najavljuje novogodišnje programe na otvorenom, pješačke ture na Bjelasicu (krplje/hiking) i punu saradnju sa graničnom policijom na prijavi gostiju. Ski-centar Kolašin 1600 saniraće i pripremiti 10,5 kilometara staza, remont K8, lifta „sidro“ i „tanjir“, servis tabača, dizel agregata i dr. Dok je Kolašin 1450 pripremio staze, servis mašina i topova, snimanje sajle. Na Savinom kuku planirano je otvaranje sezone 1. decembra i skijaške 15. decembra. Odrađen je redovan servis žičara i liftova, snimanje sajli, ravnanje i krčenje staza, faza I vještačkog osnježavanja (zemljani, vodovodni, elektro radovi). n. k.
PODGORICA – Gužve u hodnicima, dugi redovi i mjeseci čekanja na preglede postali su svakodnevica pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Broj i oboljelih i zahvata stalno raste, medicinsko osoblje radi pod sve većim opterećenjem, a pojedine klinike ostaju bez dovoljno specijalista. KCCG i dalje nosi najveći teret crnogorskog zdravstva, iako postoje domovi zdravlja i opšte bolnice u kojima bi se mogao riješiti veliki broj problema s kojima se pacijenti svakodnevno suočavaju.
Pola vijeka nakon osnivanja, Klinički centar Crne Gore i dalje liječi većinu pacijenata u zemlji, i nosi najveći teret sistema. Svaki porast broja operacija, dijagnoza i pregleda znači i veći pritisak na ljude koji rade na granici izdržljivosti, dok pacijenti čekaju na pregled. Ako država ne ojača javno zdravstvo i ne obezbijedi dovoljno specijalista, ni najmoderniji aparati neće biti dovoljni da građani dobiju liječenje na koje imaju pravo. Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović u razgovoru za Pobjedu govori o tome kako se sistem nosi s rastućim pritiskom, zašto nedostaju pojedini profili ljekara i što je potrebno da javno zdravstvo ostane oslonac za sve pacijente.
Rastu bRojke, ali i pRitisak
Prema zvaničnim podacima, porastao je broj ljekara u KCCG u zadnjih pet godina. Prije pet godina bilo je zaposleno 568 ljekara, a danas ih je 640. Broj medicinskih sestara porastao je sa 1.396 na 1.581, ali i pored toga, nedostatak kadra u pojedinim oblastima i dalje se osjeća.
Tokom 2024. godine 41.717 pacijenata ispisano je iz bolničkog liječenja, u odnosu na 37.830 iz 2018. godine. Urađena su 19.832 operativna zahvata, što je rast od 47 odsto u odnosu na prije pet godina. Ukupan broj zdravstvenih usluga 2024. iznosio je 1.786.000, dok je dijagnostičkih procedura 2024. bilo 3.610.614, što je za 50 odsto više nego 2018. godine. Najveće opterećenje trpe Klinika za ortopediju i traumatologiju, Interna klinika, Klinika za nefrologiju i Institut za bolesti djece, kao i Urgentni centar, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za očne bolesti, endokrinološka i reumatološka ambulanta. Ljekari između sistema i privatnog sektora Sve češće iskazivanje nezadovoljstva zaposlenih u javnom zdravstvu i informacije o odlascima ljekara, sestara i tehničara iz KCCG izazivaju zabrinutost među pacijentima. Svaki odlazak iskusnog ljekara iz državne ustanove u privatni sektor dodatno potresa povjerenje građana u sistem koji bi trebalo da im bude prvi oslonac. Radović smatra da ljekari u
Dr Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, za Pobjedu kaže da je zdravstveni da je pacijenata sve više, te da je zadržavanje stručnog kadra jedan od prioriteta
Dr Aleksandar Radović smatra da ljekari u najboljim godinama, kada imaju najviše radne energije i profesionalnog uspona, gube odlaskom u privatne zdravstvene ustanove. Ističe da ustanova poput Kliničkog centra omogućava izvođenje najkompleksnijih medicinskih zahvata, koji su istovremeno i profesionalni izazovi i prilike za napredovanje. Smatra da su upravo ti izazovi pravi motivatori, a ne novac. Naspram toga, kaže da ima potpuno razumijevanje za ljekare koji u poznim godinama i s manje radnog elana biraju mirniji rad u privatnim ambulantama
najboljim godinama, kada imaju najviše radne energije i profesionalnog uspona, gube odlaskom u privatne zdravstvene ustanove. – Ustanova poput Kliničkog centra omogućava izvođenje najkompleksnijih medicinskih zahvata, koji su istovremeno i profesionalni izazovi i prilike za napredovanje. Smatram da su upravo ti izazovi pravi motivatori, a ne novac. Naspram toga, imam potpuno razumijevanje za ljekare koji, u poznim godinama i s manje radnog elana, biraju mirniji rad u privatnim ambulantama – rekao je on. Iz ličnog iskustva, Radović dodaje da uspjeh u medicini ne dolazi bez javnog sistema. - Prije nego što sam postao direktor KCCG, sve svoje školovanje i znanje sam stekao u Kliničkom centru Crne Gore i JZU za kardiovaskularne bolesti na Dedinju, nakon čega se već više od 15 godina uspješno bavim kardiohirurgijom. Kardiohirurgija je odličan primjer kako se razvijaju moderne i savremene medicinske grane. Sve to ne bi bilo moguće bez školovanja i rada u Kliničkom centru Crne Gore – kazao je on.
Rast pRivatnog sektoRa i pRitisak na javni sistem
Ljekari i medicinske sestre, i pored činjenice da KCCG pruža ogromne mogućnosti za usavršavanje, učenje i sticanje neophodnog iskustva, sve češće razmišljaju o prelasku u privatne ustanove koje nude mirniji tempo rada i višestruko veće zarade. Radović smatra da bi ljekar trebalo da iskoristi svaku priliku da uči i da se usavršava, jer samo kontinuirana edukacija donosi kvalitet zdravstvenog sistema. – Jasno je da je obim radnih aktivnosti ljekara i drugog me-
dicinskog osoblja u privatnom sektoru manji u odnosu na zahtjeve liječenja pacijenata u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da su nadoknade za rad veće u privatnom sektoru. Takva praksa postoji širom svijeta – kazao je on.
Dodaje da su i u evropskim državama ljekari bolje plaćeni u privatnim ustanovama, što se može posmatrati kao oblik nelojalne konkurencije, ali i kao posljedica rasta ekonomskog standarda i veće platežne moći pacijenata koji žele brže da dođu do termina. – Ipak, u idealnim uslovima privatni sektor ne treba posmatrati kao konkurentan, već kao komplementaran javnom zdravstvenom sistemu – navodi Radović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih mehanizama za sprečavanje odliva kadra jeste činjenica da sektor javnog zdravstva pruža mnogo više mogućnosti kao i sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu, što ljekari i sestre biraju kao svoje životno opredjeljenje. Govoreći o specijalizacijama, Radović napominje da visoki troškovi školovanja ljekara zahtijevaju i obavezu njihovog daljeg angažmana u javnom zdravstvu.
– Ta obaveza je ujedno i vid zaštitnog mehanizma, ali i ulaganje u budućnost sistema – ističe Radović.
On navodi da privatni sektor ne može da parira javnom sektoru po pitanju pružanja sveobuhvatnih i najklompleksnijih medicinskih usluga, samim tim se ne dovodi u pitanje važnosti KCCG. Pored toga, ostaje obaveza da unapređujemo
uslove rada, osavremenjujemo opremu i sprovodimo stalnu medicinsku edukaciju.
medicinske sestRe –okosnica sistema
Dr Aleksandar Radović je nedavno kazao da u KCCG jedna medicinska sestra pruža usluge za deset pacijenata, dok je u privatnim ustanovama taj odnos znatno manji. Na pitanje Pobjede da li postoje standardi, objašnjava da oni zavise od oblasti medicine i tipa procedura koje se sprovode.
S obzirom na rast obima posla, hroničan je nedostatak srednjeg medicinskog kadra, sestre i tehničari se često dodatno radno angažuju kroz dopunski rad i prekovremeni rad.
– Na taj način se nadoknađuje nedostatak srednje medicinskog osoblja u pojedinim organizacionim jedinicama. Svakako, i ovakvom organizacijom rada opterećuje se rad zaposlenog u ustanovi do čega dolazi usljed prethodno navedenog rasta broja pacijenata. Nedostatak srednje medicinskog kadra, ipak nije fenomen koji se dešava samo kod nas, to je karakteristika velikog broja zdravstvenih sistema, kako u regionu tako i u najrazvijenijim zemljama svijeta, pa i u Njemačkoj na primjer – istakao je on.
Medicinske sestre i tehničari KCCG su proteklih mjeseci više puta izražavali nezadovoljstvo uslovima rada i platama. Njihovi zahtjevi za povećanjem zarada nijesu neosnovani, imajući u vidu da Klinički centar realizuje oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u zemlji. – Svakom poslodavcu i svakoj
radnoj organizaciji u interesu je zadovoljan radnik. Situacija nije drugačija ni u našoj zdravstvenoj ustanovi. Kategorija zarada nije u domenu menadžmenta već zavisi od pregovora između granskih sindikata i resornih ministarstava Vlade Crne Gore. Za očekivati je da do novih pregovora dođe u skorom vremenskom periodu. Ipak, važno je istaći da nije zarada jedini opredjeljujući faktor zadovoljstva zaposlenih, pored osjećaja pripadnosti organizaciji i stepena zadovoljstva u izvršenju radnih obaveza, važno je isticati značaj uslova rada i mogućnosti usavršavanja i napredovanja – naglasio je Radović.
kadaR i zapošljavanje
U posljednjih godinu dana Klinički centar je zaposlio 140 medicinskih sestara i tehničara dok je njih 73 napustilo KCCG.
Radović smatra da je, uprkos pozitivnom bilansu, i dalje ključno jačati kadar i obezbijediti uslove za dugoročno zadržavanje stručnjaka.
– I pored toga što na nivou države imamo porast broja privatnih zdravstvenih ustanova,
Radović najavljuje brzi početak radova na izgradnji nove Klinike za hematologiju sa PET CT uređajem, izgradnju čekaonice i proširenje Urgentnog centra, rekonstrukciju Odjeljenja intenzivne njege, adaptaciju Ortopedskog odjeljenja s operacionom salom. Takođe, radi se na projektu rekonstrukcije Klinike za urologiju čime će se dobiti dvije savremene operacione sale za ovu kliniku
podaci ukazuju na činjenicu da to ne utiče na kadrovsku strukturu KCCG, već se, naprotiv, ispostavlja da postoji veliko interesovanje svih profila za zapošljavanje u našoj ustanovi – kazao je on. Od januara 2022. do danas, Klinički centar je zaposlio 108 ljekara dok su tu ustanovu napustila 33 ljekara, što ukazuje na pozitivan bilans ljudstva. – Zadržavanje stručnog kadra, naročito onog sa iskustvom, jedan je od prioriteta – poručuje on.
Ove godine je raspisano 40 specijalizacija za sve oblasti medicine. Do kraja godine se raspisuje još 14 specijalizacija za oblasti u kojima postoji potreba za više ljekara. Objavljivanje konkursa je planirano za ovaj mjesec. Takođe, za iduću godinu se priprema novi paket specijalizacija koje će KCCG raspisati uz saglasnost Ministarstva zdravlja. - Ovakvom dinamikom prijema ljekara očekujemo da u narednim godinama nećemo imati nedostatak ljekarskog kadra čime ćemo potvrditi spremnost za sve izazove – smatra Radović. Ističe, sa ponosom, da se zahvaljujući posvećenosti zaposlenih, i pored svih izazova sa kojima se suočava društvo, kvalitet zdravstvenih usluga u KCCG kontinuirano unapređuje. Jedna od tema koja zabrinjava javnost su lažne diplome
zdravstveni sistem održiv,
i sumnjiva dokumentacija u zdravstvu. Dr Aleksandar Radović pojašnjava da Klinički centar Crne Gore takve slučajeve nije imao.
– Od 1.581 medicinske sestre i tehničara, njih oko 400 ima diplomu visokog obrazovanja, mahom sa višedecenijskim iskustvom. Svi konkursi za zapošljavanje u KCCG su javni i transparentni – naglasio je on.
Prilikom sprovođenja postupka zapošljavanja, Klinički centar dobija na uvid doplome, koje se u slučaju sticanja u inostranstvu, izjednačavaju sa našim obrazovnim sistemom, što je u nadležnosti potvrđivanja od strane Medicinskog fakulteta u Podgorici.
Takođe, Ministartvo prosvjete vrši postupak nostrifikacije i provjere diploma i samo se kao takve uzimaju u obzir prolikom sprovođenja konkursa za zapošljavanje.
Naglašava da i Ministarstvo zdravlja takođe vrši provjeru znanja, sprovođenjem polaganja stručnog ispita.
- Na ovaj način svi kandidati prolaze trostruku provjeru –decidan je Radović.
Liste čekanja i prostorni kapaciteti
Problemi koji najviše pogađaju pacijente – dugi redovi, liste čekanja i preopterećenost osoblja – mogu se, prema riječima direktora KCCG, riješiti jačanjem koordinacije svih
segmenata zdravstvenog sistema, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i modernizacijom infrastrukture. – Smatram da idemo u korak sa svjetskim standardima po pitanju tehnološke opremljenosti. Završen je i verifikovan medicinski program za izgradnju nove zgrade Univerzitetsko kliničkog centra – kaže Radović. Ističe da ono što trenutno može da se uradi jeste da konstantnim adaptacijama, rekonstrukcijama i izgradnjom novih prostora, u okviru postojećih površina, stvaraju nove kapacitete za rad sa pacijentima.
Najavljuje i brzi početak radova na izgradnji nove Klinike za hematologiju sa PET CT uređajem, izgradnju čekaonice i proširenje Urgentnog centra, rekonstrukciju odjeljenja intenzivne njege, adaptaciju ortopedskog odjeljenja s operacionom salom. Takođe, radi se na projektu rekonstrukcije Klinike za urologiju čime će se dobiti dvije savremene operacione sale za ovu kliniku. kako ojačati sistem
Ono što naglašava, s aspekta ukupnog zdravstvenog sistema, jeste presudna koordinacija između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvenog sistema. - Nakon više decenija, uskoro se očekuje početak izgradnje novog Doma zdravlja u Podgorici, čime će se ojačati primarna zdravstvena zaštita u Podgorici i dodatno obučiti kadar. Država ulaže mnogo napora da se kvalitetnom raspodjelom pacijenata smanji pritisak na Klinički centar. Dokaz tome je da naših 110 ljekara obavlja rad i u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Dobri primjeri uspješne koordinacije su i funkcionisanje angio sale u Opštoj bolnici u Beranama i Opšoj bolnici u Bijelom Polju koja svakodnevno podiže nivo kvaliteta rada.
ZadovoL jstvo pacijenata i borba protiv korupcije
Na pitanje da li su pacijenti zadovoljni uslugama i da li KCCG prati povratne informacije, direktor odgovara da se evaluacija sprovodi kontinuirano i anonimno.
– Od velike je važnosti za uspostavljanje kontrole rada, a zaista se lično trudim da reagujem na svaki opravdani kritički stav ili neželjeno isku-
Agencija za
Prema riječima Radovića, jedan od ključnih mehanizama za sprečavanje odliva kadra jeste činjenica da sektor javnog zdravstva pruža mnogo više mogućnosti kao i sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu, što ljekari i sestre biraju kao svoje životno opredjeljenje. Govoreći o specijalizacijama, Radović napominje da visoki troškovi školovanja ljekara zahtijevaju i obavezu njihovog daljeg angažmana u javnom zdravstvu
stvo pacijenata. Pored toga, vjerujem da ćemo po pitanju mjerenja iskustva pacijenata napredovati, proširiti mrežu ispitanika upotrebom savremenih digitalnih alata. Upravo je u toku kampanja „Stop korupciji“ koju sprovodimo sa Agencijom za sprečavanje korupcije, pa koristim i ovu priliku da obnovim poziv da se nepravilnosti prijavljuju kako bi na temelju osnovanih pritužbi mogli da djelujemo –rekao je on.
Moram da istaknem da posljednje istraživanje javnog mnjenja, koje je radio CEDEM, pokazuje značajan rast povjerenja javnosti u zdravstvene institucije, što me jako raduje.
kccG ostaje stub ZdravstvenoG sistema
Građani, reaguju na probleme u zdravstvu – na duge liste čekanja, sumnje u kvalitet usluga, odlaske ljekara u privatne ustanove. KCCG ostaje adresa na koju se sliva najveći broj pacijenata, često u najtežim stanjima. Dr Aleksandar Radović je u razgovoru ta Pobjedu kazao da javni zdravstveni sistemi svih država u svijetu trpe opterećenost i dijele problema koji su veoma slični onima koji postoje kod nas.
- To je prosto rezultat povećanog broja pacijenata, povećanog broja dijagnostičkih procedura i savremenih terapija.
Govoreći u ime Kliničkog centra Crne Gore kao najistaknutije ustanove zdravstvenog sistema, opslužujemo oko 70 odsto ukupnih potreba građana Crne Gore i to radimo u kontinuitetu, dvadeset četiri časa, sedam dana u sedmici –rekao je on.
Ističe da kadrovska baza i tehnološka opremljenost KCCG omogućavaju liječenje najšireg spektra oboljenja.
- Edukujemo postojeći kadar i nastavna smo baza Medicinskog fakulteta. Klinički centar je uvijek bio stožer crnogorskog zdravstvenog sistema i to će biti i ubuduće – poručio je Radović. j. martinoviĆ
Pogled na Prokletije
PODGORICA - Planinski masivi Crne Gore uskoro će dobiti novu atrakciju koja će oduševiti ljubitelje adrenalina, prirode i penjanja – „Via ferrata Prokletije“. Ovaj projekat donosi jedinstvenu priliku da se otkriju divlje ljepote Grebaje i stijene Volušnice kroz „gvozdene puteve“ koji povezuju stijene, vrhove i ljude.
Inicijativa potekla iz Međunarodne fondacije „Prokletije naša odgovornost“ predstavlja korak naprijed u razvoju održivog turizma u ovom dijelu Crne Gore. Osim što će doprinijeti popularizaciji Prokletija kao destinacije za avanturiste, projekat će dodatno ojačati outdoor ponudu zemlje. „Via ferrata Prokletije“ zvanično je dobila dozvolu za izgradnju. Agencija za zaštitu životne sredine izdala je rješenje u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, čime je zvanično otvoren put ka realizaciji ovog značajnog projekta.
Odobrenje označava više od administrativnog koraka - ono potvrđuje višegodišnji rad, entuzijazam i predanost Međunarodne fondacije „Prokletije naša odgovornost“. Kako ističe njen predstavnik Ruždija Radončić, ovo je rezultat zajedničkog zalaganja volontera, partnera i prijatelja koji dijele istu viziju: oživjeti duh planina i otvoriti vrata parkovima prirode kroz sigurnu i modernu feratu.
Ruždija Adžović, dugogodišnji član Bošnjačkog saveza u Njujorku i jedan od osnivača Međunarodne fondacije „Prokletije“, poslije skoro četiri decenije života u Njujorku vratio se 2016. godine – da, kako voli reći, „odmori dušu“. - Ipak, nijesam mogao samo da sjedim i posmatram. Prokletije su me ponovo zvale, taj kraj, te planine – to je nešto što te ne pušta. Na inicijativu naše dijaspore, 2022. godine pokrenuli smo ideju o osnivanju fondacije koja bi spojila zna-
nje i resurse naših ljudi iz svijeta sa prirodnim potencijalima Crne Gore. Godinu kasnije, 2023, osnovali smo Međunarodnu fondaciju „Prokletije“ sa sjedištem u Crnoj Gori. Fondacija broji 54 člana, većinom uspješnih ljudi iz dijaspore – iz Amerike, Evrope i regiona. Meni je ukazano povjerenje da budem izvršni direktor, jer sam često u Crnoj Gori i mogu da vodim aktivnosti na terenu. Naš cilj je jasan –razvoj planinskog i sportskog turizma u oblasti Plava i Gusinja, uz očuvanje prirodne sredine i tradicije - kazao je Adžović za Pobjedu.
Njihov glavni projekat jeste „Via ferrata Volušnica“. - Radi se o jedinstvenoj planinskoj ruti za penjanje, poznatoj u svijetu kao „via ferrata“ (željezni put), što predstavlja jedan od najatraktivnijih oblika avanturističkog turizma u Evropi. Dobili smo dozvolu od Ministarstva ekologije i Agencije za zaštitu životne sredine da gradimo u okviru Nacionalnog parka „Prokletije“. Projekat je izradio inženjer Budo Bečković iz Nikšića, a izvođenje radova vodi njegova ekipa. Vjerujem da će ovaj projekat Crnu Goru pozicionirati kao novu destinaciju za planinski i adrenalinski turizam. Naš cilj je da svake godine privučemo između 100.000 i 200.000 posjetilaca, a procjene pokazuju da će ovaj projekat donijeti ogroman ekonomski i razvojni impuls za sjever zemlje. Kad se penješ na Volušnicu ili pogledaš s vrha na Karanfile, shvatiš koliki je to dar prirode. Prokletije su naš dragulj – planinski masiv koji nudi ljepotu, snagu i energiju koju malo koje mjesto na svijetu ima - kaže Radončić. U posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući zajedničkom trudu lokalnih ljudi, turističkih organizacija i dijaspore, broj turista u Plavu i Gusinju porastao je sa nekoliko hiljada na više od 150.000 godišnje. – Za nas, Plavljane i Gusinjane,
gdje god da smo, važi da smo vrijedni, čestiti i uspješni. Elita smo svugdje i zato smo odlučili da to pokažemo i kroz konkretne projekte u rodnom kraju. Živio sam u Njujorku 37 godina. Djeca su mi tamo, imaju svoje živote, ali moje srce i duša su u Crnoj Gori. Kad sam se vratio, shvatio sam koliko smo bogati prirodom, a koliko to ne cijenimo. Nama su često važnije pogrešne stvari. Mi ne vidimo istinsko bogatstvo koje imamo. Prokletije su dar od Boga i vrijeme je da ih pokažemo svijetu. Naša fondacija ne gradi samo planinsku stazu – mi gradimo budućnost - kaže Radončić. On vjeruje da će „Via ferrata Volušnica“ postati broj jedan u regionu, možda i u svijetu. Projekat je već izazvao interesovanje međunarodnih turističkih agencija, a planiraju da ga završe do ljeta naredne godine. – Ovo nije samo turistički, nego razvojni i identitetski projekat. Crna Gora će ovim putem konačno prepoznati svoj sjever, a Gusinje i Plav postaće sinonim za održivi turizam i prirodnu ljepotu. Prokletije su naš dragulj, a ovaj projekat je dokaz da i mi iz dijaspore možemo da damo konkretan doprinos razvoju zemlje. Kad je ideja zdrava i čista – istina uvijek pobjeđuje. Planirana ferata prostiraće se od lokaliteta Treća livada pa sve do vrha Maja can, koji se uzdiže na 2.240 metara nadmorske visine. Trasa duga oko 1.100 metara biće koncipirana tako da pruži sigurno penjanje i nezaboravno iskustvo svima - od porodica koje žele avanturu do iskusnih alpinista. Zanimljivo je da su projektom predviđene čak četiri vrste staza: dječja ferata – prilagođena najmlađima, poput zabavnog parka u prirodi; porodična ferata – namijenjena rekreativcima i početnicima; ekstremna staza – za one koji traže adrenalin i izazov; staza za spust – za bezbjedan povratak u dolinu. n. k.
Centar za građansko obrazovanje na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, koji se obilježava 9. novembra, podsjeća da ona nikada nije završena
CGO: Borba
PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, koji se obilježava 9. novembra, ocijenio je da ta borba nikada nije završena. Iz ove NVO poručuju da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.
- Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja. Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja,
KOLAŠIN – U borbama za ovaj grad 4. oktobra 1943. godine IV Proleterska i II Dalmatinska brigada razbiše brojnije snage Italijana i četnika i time omogućiše konačno oslobođenje većeg dijela Crne Gore. Ovu ploču podigoše u spomen palim drugovima narod Dalmacije i ovoga kraja...
Pored ovih riječi u centru grada prolazile su i prolaze generacije i generacije Kolašinaca. Skoro sedam decenija ova spomen-ploča je jedna od mnogih adresa kojima Kolašin potpisuje svoje zvanje – ratne prijestonice Crne Gore. U malom gradu se živjelo sa zgradom Doma kulture. Bioskop, koncerti, probe foklora, priredbe povodom dana škole, književne promocije, pozorišne predstave. Zid najvećeg objekta u centru grada služio je da se na njega nasloni, da se ispod njegove nadstrešnice sakrije od kiše, da se sačeka prijatelj ili prijateljica...
U subotu su se ispred spomen-ploče okupili nasljednici onih koji su je podigli i onih koji su za tu ploču život dali. Zajednica udruga antifašista splitsko-dalmatinske županije bila je nekoliko dana gost SUBNOR-a Crne Gore i UNBOR-a Cetinja sa kojima odavno i dobro sarađuju. Posjeta Kolašinu bila je obavezna jer su partizanski heroji iz Dalmacije na ovom prostoru posebno uspješno razbijali okupatore i domaće izdajnike na putu do crnogorske i jugoslovenske slobode. Davne 1943. i 1944. godine. Iz Dalmacije je ovim povo -
deportovali oko 30.000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili više od 1.400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili više od 7.000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope - podsjećaju iz CGO. Precizirali su da je prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori živjelo oko 30 Jevreja, dok je samo dvoje njih preživjelo. - Ipak, Crna Gora tada je bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Pod-
goricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora. Ovaj dan nas podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret - navode u saopštenju. Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, njih u CGO zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracionistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi, smatraju u ovoj NVO, ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva.
- Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam. „Kristalna noć“ opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao. Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnje prema grupama ljudi - zaključuje se u saopštenju CGO, koje potpisuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo. R. P.
PODGORICA - Podgorička policija preksinoć je uhapsila 42-godišnjeg vozača koji je vozio suprotnim smjerom kroz Zlaticu, ugrožavajući druge učesnike u saobraćaju, a što su građani snimili i objavili na društvenim mrežama. Patrola ga je ubrzo pronašla i zaustavila, a utvrđeno je da je vozio potpuno pijan, sa čak 2,65 promila alkohola u krvi. - Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć, postupajući po prijavi građana, identifikovali i zaustavili vozača sa snimaka i fotografija objavljenih na društvenim mrežama, na kojima je zabilježeno kršenje Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i ugrožavanje ostalih učesnika u saobraćaju od strane ovog lica. Upravi policije je sinoć, oko 21.50 časova, prijavljeno da se Bulevarom Vilija Branta u naselju Zlatica u Podgorici, suprotnim smjerom, gdje su trake fizički odvojene, kreće vozilo marke
Vozio pijan suprotnim smjerom kroz Zlaticu, osuđen na 15 dana zatvora i 300 eura kazne Policija reagovala nakon što su građani objavili video-snimke na društvenim mrežama
„sitroen“, podgoričkih registarskih oznaka, što je i zabilježeno fotografijama i snimcima ostalih učesnika u saobraćaju. Policijski službenici su, postupajući po prijavi, locirali i zaustavili pomenuto vozilo, nakon čega je utvrđeno da je istim upravljao M. D. (42) iz Kolašina, koji je vozio pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,65 g/kg - navodi se u saopštenju.
Vozač iz Kolašina odmah je priveden i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 300 eura. - M. D. je lišen slobode i priveden Sudu za prekršaje u Pod-
Požar u porodičnoj kući u Andrijevici
ANDRIJEVICA – Osamdeset šestogodišnji Drago Lalić iz sela Cecuni u Andrijevici izgubio je tragično život juče u požaru u porodičnoj kući.
Portalu RTCG je iz policije rečeno da se požar dogodio prekjuče u jutarnjim satima i da je u trenutku nesreće starac bio sam u kući.
- Starac je bio slabo pokretan
SLOBODA JE ZAVJET ŠTO SE ČUVA: Zajednica antifašista splitsko-dalmatinske županije u posjeti Crnoj Gori
Na brojim mjestima Crne Gore postoje spomen-obilježja posvećena Drugoj dalmatinskoj brigadi. Njeni borci - oslobodioci bili su posebno omiljeni zbog hrabrosti i junaštva, ali i zbog pomoći stanovništvu. Antifašisti Dalmacije ponosno obilaze staze slobode đedova svojih
dom stiglo 55 poštovalaca vremena koje je donijelo slobodu i dostojanstvo. Ali i tražilo hrabrost i žrtvu na svakom koraku Jugoslavije za koju se borilo i koja se voljela. Obišli su spomenike iz NOR-a na području kolašinske opštine, položili cvijeće na Spomenika palim borcima u centru grada, slikali se pored spomen-ploče onih koji „razbiše brojnije snage Italijana i četnika i time omogućiše konačno oslobođenje većeg dijela Crne Gore“. Goste iz Dalmacije je pozdravio i Nikola Lakićević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina. Zajednički su se podsjetili da je Druga dalmatinska brigada formirana 3. oktobra 1942. godine kod Bosanskog Grahova. U njen sastav su prema istorijskim podacima ušla četiri dalmatinska bataljona. Na dan formiranja imala je više od 800 boraca. Kuda god je u Drugom svjetskom ratu prošla, patriotama je bilo lakše i sigurni-
je. Livno, Tomislav, Imotski, herojski prelasci Neretve i Drine, u bici na Sutjesci imala je jednu od najvažnijih uloga ali i velike gubitke. Borila se za slobodu Kolašina ali i „razbijala“ Njemce, Italija-
ne, četnike na velikom dijelu Crne Gore i Hercegovine. Sa njom je sloboda stigla u Dubrovnik, Široki Brijeg, Mostar, Istru, Rijeku, Trst. Druga dalmatinska je imala 5.548 boraca od kojih je 1.829 poginulo a
23 borca su dobila orden Narodnog heroja. Delegacija antifašista splitsko-dalmatinske županije posjetila je i Ulotinu, gdje su poginula dva borca Druge dalmatinske brigade, Milan
gorici, gdje je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana i novčanom kaznom u iznosu od 300 eura. Uprava policije zahvaljuje građanima na saradnji i pravovremenom ukazivanju na neodgovorne i opasne vozače, potvrđujući da zajedničkim djelovanjem doprinosimo većoj bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i podižemo nivo saobraćajne kulture. Uprava policije će nastaviti da preduzima odlučne mjere protiv svih koji svojim ponašanjem ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju. R. P.
i nije uspio da se izvuče prije nego su do udaljenog sela stigli vatrogasci, a sin mu je u to vrijeme bio u gradu - rečeno je iz policije. Uzrok požara je, kako je ustanovljeno, električni radijator koji je bio improvizovano povezan na struju i izazvao kratki spoj. R. P.
Kurtić i Jurij Pašalić Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore, novinar i publicista, koji je sa dalmatinskim antifašistima, takođe bio u Kolašinu, kaže da Druga dalmatinska brigada ima spomen-ploče i spomen-obilježja na brojnim mjestima u Crnoj Gori. – Pored spomen-ploče u centru Kolašina, obilježja posvećena ovoj brigadi nalaze se u Kotoru, Risnu, Perastu, Herceg Novom, Zagorku kod Danilovgrada, Bogetićima kod Nikšića. Borci Druge dalmatinske brigade bili su baš omiljeni i zapamćeni u Crnoj Gori. Najprije, bili su izuzetno hrabri, pravi junaci koji ne štede sebe jer protiv značajno brojnijeg okupatora i domaćih izdajnika nije se moglo drugačije. A znamo da je u Crnoj Gori hrabrost potreba sa kojom se živi. Drugi razlog je što su kao vojska bili izuzetno solidarni prema stanovništvu. I komunikacijom i pomoći i ukupnim odnosom. Dalmatinci su se posebno voljeli – objašnjava Dragan Mitov Đurović. Zajednica udruga antifašista splitsko-dalmatinske županije bila je i na Cetinju gdje su im domaćini organizovali druženje u Hotelu Grand. Takođe su obišli i dio gradova na Primorju da zastanu kod svakog slova i kamena na kojem piše – Druga dalmatinska. Da prođu prostorom gdje je sloboda dolazila sa njihovim hrabrim precima – Dalmatincima. Da se uvjere kako su Crnogorci i Dalmatinci slični i kako imaju iste životne navike –hrabrost i slobodu.
Dr. DRAŠKOVIĆ
Hrvatski analitičar o incidentu u Splitu
PODGORICA – Analitičar i novinar Davor Đenero za Pobjedu je kazao da su nedavni incidenti u Splitu koji su se dogodili tokom obilježavanja Dana srpske kulture izuzetno neugodna situacija, koja je očigledno iznenadila i policiju i manjinske organizacije. - Sad se pokazuje koliko je štetno bilo to što je prije više od godinu dana uspio pritisak desnih radikala, da se Srpska manjinska stranka, SDSS, isključi iz vladajuće koalicije u Hrvatskoj - dodao je Đenero u komentaru za naš list. On podsjeća da, za razliku od nekih susjednih zemalja, ni SDSS ni Srpsko narodno vijeće (SNV) ne učestvuju u projektu „srpskog sveta“ koji promoviše režim u Beogradu, već dosljedno zastupaju koncept konstitucionalnog patriotizma, nastojeći da interese srpske zajednice rješavaju u okviru hrvatske države i kroz saradnju s institucijama.
- Ipak, uprkos tome, nacionalistički radikali se prema tim organizacijama i dalje odnose kao da su one neka „Vučićeva agentura“ u Hrvatskoj, dok centristička i proevropska Hrvatska nije dovoljno snažno podržala politike koje sprovode srpske političke, kulturne i socijalne organizacije oko SNV-a - dodao je Đenero.
On podsjeća da je saradnja HDZ-a i SDSS-a tokom prva dva mandata vlade Andreja Plenkovića bila korisna i za manjinsku zajednicu i za hrvatsko društvo u cjelini. Međutim, kako navodi, prekid te saradnje otvorio je prostor društvenoj regresiji i rastu netrpeljivosti desnim radikalima. On dodaje da je u zadnjih deset godina očita ta društvena regresija.
Prema riječima Đenera, dio vlasti sada očigledno shvata ozbiljnost situacije i da v ođstvo srpske zajednice, predvođeno Miloradom Pupovcem, ne želi dodatno zaoštravati odnose.
- Najbolji put ka smirivanju tenzija bio bi obnova političke saradnje između vladajuće koalicije i najveće stranke
Srpske nacionalne zajednice SDSS-a - ocijenio je Đenero. Podsjećamo, juče je u Splitu u organizaciji navijačke grupe Fudbalskog kluba Hajduk – Torcida održan protestni skup pod nazivom „Što se krvlju brani, ne pušta se lako“, zbog hapšenja nekoliko građana koji su nekoliko dana ranije prekinuli program Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine. Prema navodima tamošnje policije, prekjučerašnji skup je protekao mirno, bez incidenata.
Ovim povodom oglasio se predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, koji je izjavio da su svi događaji i institucije srpske zajednice u Hrvatskoj trenutno pod policijskom zaštitom uz ocje-
Ukrajinski udari na energetski sistem u Rusiji
KIJEV - U ukrajinskim napadima na energetsku infrastrukturu u dvije ruske oblasti koje se graniče sa Ukrajinom došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom, što pogađa oko 20.000 ljudi, saopštile su lokalne vlasti, dan nakon masovnog ruskog bombardovanja energetskih instalacija u Ukrajini.
U oblasti Belgorod, koja je često meta ukrajinskih napada, guverner Vjačeslav Gladkov objavio je putem Telegrama da su mreža za snabdijevanje strujom i postrojenja za daljinsko grijanje pretrpjeli ozbiljna oštećenja u istoimenom glavnom gradu te oblasti. - Više ulica ima problema sa strujom... Više od 20.000 stanovnika je bez električ-
ne energije - dodao je on. U Kurskoj oblasti, koja se takođe graniči sa Ukrajinom, izbio je požar u jednoj energetskoj instalaciji u selu Korenovo, kada je deset naselja ostalo bez struje, rekao je putem Telegrama guverner Aleksandar Kinštajn - I u oblasti Voronjež izbio je požar u postrojenju koje obezbjeđuje grijanje, naveo je gu-
Predsjednik Njemačke rekao da populisti i ekstremisti ismijavaju institucije, truju javnu debatu i iskorišćavaju strah Štajnmajer:
BERLIN – Predsjednik
nu da su incidenti u Zagrebu i Splitu napad na ustavni poredak i kulturnu autonomiju srpske zajednice u Hrvatskoj, prenio je Jutarnji list. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osudio je incident ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu ističući da poruke koje su poslane takvim okupljanjem nijesu prihvatljive u demokratskom društvu.
- Koliko je meni poznato, skupina se razišla bez upotrebe sile. No, nije dobro da mladi ljudi u fantomkama i maskama na taj način šalju poruku koja nije dobra, koja nije prihvatljiva. Mi smo demokratska država, svako ima pravo izraziti svoj stav, ali bez nasilja i prijetnji. Na tome insistiramo - rekao je Božinović, prenijela je HRT. Premijer Hrvatske Andrej Plenković takođe je osudio incident u Splitu i poručio da „isključivosti ili bilo kojem obliku netolerancije prema nacionalnim manjinama nema mjesta u hrvatskom društvu“. „Najoštrije osuđujemo incident u Splitu tokom kulturne manifestacije predstavnika srpske nacionalne manjine. Očekujemo da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne“, napisao je Plenković u objavi na mreži Iks. Ir. M.
Njemačke Frank Valter Štajnmajer upozorio je juče na „rastuće prijetnje demokratiji“ te zemlje, tokom svog govora o usponu krajnje desnice i antisemitizma.
- Sto sedam godina nakon 1918, datuma proglašenja prve njemačke republike, naša liberalna demokratija je pod pritiskom - rekao je on u palati Belvi, svojoj zvaničnoj rezidenciji.
Štajnmajer je rekao da „populisti i ekstremisti ismijavaju naše institucije, truju javnu debatu i iskorišćavaju strah“ na dan proglašenja prve njemačke republike 1918, pogroma nad Jevrejima 1938. i pada Berlinskog zida 1989. godine. On je naveo da je u Njemačkoj zabilježen porast rasne mržnje i širenje nacističkih slogana, kao i nasilni pokušaji rušenja us tavnog poretka, „bilo da su sa krajnje desnice, krajnje ljevice ili islamista“. Štajnmajer je govorio i o porastu uticaja krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je osvojila drugo mjesto sa 20,5 odsto glasova na saveznim izborima prošlog februara. Rastom popularnosti AfD formirana je koalicija konzervativaca i socijaldemokrata, koju predvodi kancelar Fridrih Merc, a koji vremenom, prema procjenama, pooštrava svoju
Stoltenberg: Zelenski je tražio da NATO preduzme mjere kao u BiH, odbili smo ga
Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da ga je u februaru 2022. godine predsjednik Ukrajine iz bunkera u Kijevu molio da NATO uvede zonu zabrane letjenja nad Ukrajinom. - Zvao me je iz bunkera u Kijevu, pored kojeg su bile raspoređene ruske tenkovske jedinice. Rekao je: „Prihvatam da ne pošaljete
kopnene snage NATO-a, iako se s tim ne slažem, ali, molim vas, zatvorite vazdušni prostor“ - prisjetio se Stoltenberg za The Times. Ispričao je da se Zelenski na taj način htio pozvati na iskustvo NATO kontrole vazdušnog prostora nad Bosnom i Hercegovinom. Pojasnio je i razloge zašto su morali odbiti zahtjev.
retoriku o imigraciji. Mercova stranka CDU sada stoji blizu AfD u anketama, a Štajnmajer je rekao da „ne smije biti političke saradnje sa ekstremistima, ni u vladi ni u parlamentima“.
Štajnmajer se osvrnuo i na „porast antisemitizma od 7. oktobra 2023. godine“, kada je počeo rat u Pojasu Gaze. - Antisemitizam se nije vratio, jer je uvijek postojao - rekao je on i dodao da ta vrsta mržnje dolazi „sa desnice, ljevice i centra i postoji među muslimanskim imigrantima“.
U Njemačkoj je 2024. godine zabilježen rekordan broj od 6.236 antisemitskih zločina i prestupa, skoro tri puta više nego 2022. godine, a oko 48 odsto njih je pripisano krajnjoj desnici.
- Razumijem zašto to želite. Ali to se neće desiti, jer, ako bi NATO zatvorio ukrajinski vazdušni prostor, prvo bi bilo potrebno onesposobiti ruske sisteme protivvazdušne odbrane u Bjelorusiji i Rusiji, jer ne možemo letjeti nad ukrajinskim prostorom dok su ruske rakete uperene u avione NATO. A ako bi se ruski avion ili helikopter našao u vazduhu, morali bismo ga oboriti, i tada bismo se našli u stvarnom ratu između NATO-a i Rusije. A to ne namjeravamo učiniti - kazao je Stoltenberg, prepričavajući dio razgovora sa Zelenskim.
verner Aleksandar Gusev Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo 44 drona iznad oblasti Brijansk, još jedne pogranične teritorije. Dan ranije Rusija je izvela masovne udare na elektroenergetsku, gasnu i željezničku mrežu Ukrajine. Ti napadi izazvali su veliku štetu na ukrajinskim elektranama, a prema navodima ukrajinskih vlasti, u njima je poginulo najmanje četvoro ljudi. Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su tokom noći, između subote i nedjelje, ruske snage ispalile 69 dronova na Ukrajinu, od kojih je 34 oboreno.
NAŠA TEMA: Koliko je tradicionalno izdavaštvo danas ugroženo pred izazovima koje donose digitalizacija,
PODGORICA – Knjiga je savršen izum koji se ne može učiniti boljim nego što jeste. U tom pogledu ona je slična točku - knjiga je i poput kašike, čekića ili makaza. Kada ste ih jednom izmislili, ne možete ih više učiniti boljim – riječi su proslavljenog italijanskog književnika, esejiste, teoretičara književnosti, semiologa i profesora Umberta Eka.
Ipak, čini se da je 21. vijek, prvi put u istoriji, doveo izum knjige do potencijalne kompromitacije – pojavom elektronskih knjiga, društvenih mreža, vještačke inteligencije... U eri kada su ekrani preuzeli primat primarnog medija, a digitalni formati nameću novu logiku čitanja, knjiga se bori da zadrži svoje mjesto u svijetu koji neprekidno ubrzava. Iako se čini da je sve postalo dostupno, vidljivost književnosti i izdavaštva, naročito u malim sredinama poput Crne Gore, sve je upitnija. Izdavači se suočavaju s tržištem koje gotovo da ne postoji i publikom čiju pažnju sve više okupiraju društvene mreže, algoritmi i brzi sadržaji. O novim okolnostima kojima izdavaštvo neminovno mora da se prilagođava za Pobjedu su govorile urednice u podgoričkoj Platformi knjiga Jelena Knežević i Valentina Knežević, glavni urednik Meander Media iz Zagreba Branko Čegec i urednik u Raštan izdavaštvu iz Beograda Srđan Gagić
NEPREKIDNE PROMJENE
Jelena Knežević kazala je da je Platforma knjiga, koja se iz onlajn knjižare polagano transformiše u izdavačku kuću, nastala iz potrebe da knjige iz Crne Gore postanu vidljive i dostupne, ali i da se domaćem čitaocu približe kvalitetna izdanja iz regiona.
- Na tom temelju sada gradimo i izdavačku djelatnost, kao logičan nastavak posla kojim želimo da popunimo prazninu između ideje i čitaoca, između autora koji imaju šta da kažu i publike koja to želi da čuje. Naš cilj je da u prvi plan stavimo stručan urednički rad i kriterijum kvaliteta rukopisa. U vremenu kada digitalni formati preuzimaju pažnju, a tempo objavljivanja se stalno ubrzava, mi vjerujemo da knjiga i dalje zahtijeva strpljenje, posvećenost i odgovornost. To znači pažljiv izbor rukopisa, ozbiljan i kompetentan urednički i lektorski rad, promišlje-
J. KNEŽEVIĆ: Vrijednosti tradicionalnog izdavaštva ne smiju biti zanemarene u digitalnoj eri
no grafičko oblikovanje i jasno definisan identitet svakog izdanja – kazala je ona. Knežević smatra da vrijednosti tradicionalnog izdavaštva ne smiju biti zanemarene u digitalnoj eri.
- Posljednjih godina se stiče utisak da su one zapostavljene, prije svega kada je riječ o ozbiljnom pristupu tekstu i o opremi izdanja. Takav pristup podrazumijeva prolazak kroz sve ključne faze koje počinju s piscem, a završavaju sa čitaocem: od pažljivog izbora rukopisa, posvećenog uredničkog rada u više faza, predgovora, redakture, lekture i korekture, do grafičkog oblikovanja i konačnog izgleda knjige. Kada je riječ o plasmanu i promociji, tradicionalni izdavači svakako treba da iskoriste prednosti digitalnih medija, čime se, osim njihove vidljivosti, povećava i kvalitet ponude na digitalnim platformama, kao i vrijednosti koje oni žele da promovišu – rekla je ona.
Prema riječima Knežević, resursi malih izdavača su entuzijazam da se uloži rad, upornost i znanje da se prepozna kvalitet.
- Mislim da iz te sprege idealizma i profesionalizma izrasta mogućnost da knjiga i u papirnoj i u digitalnoj formi ima budućnost – rekla je Knežević. Samoodrživost u izdavaštvu danas, kako je kazala, podrazumijeva stalno balansiranje između entuzijazma i realnosti tržišta.
- Naročito u malim sredinama kao što je Crna Gora, opstanak i razvoj nijesu pitanje tržišne logike, već upornosti i uvjerenja da knjiga i dalje ima kulturnu, obrazovnu i simbo-
Srđan Gagić
GAGIĆ: Savremeni čovjek pronalazi u digitalnom formatu odgovarajući medij koji odgovara njegovim potrebama
ličku vrijednost. Biti izdavač danas znači raditi iz entuzijazma, ali i sa jasnom sviješću o složenosti posla koji podrazumijeva i uredničko znanje, i logistiku, i komunikaciju sa čitaocima u prostoru koji se neprekidno mijenja – kazala je Knežević, dodajući da je ,,u Crnoj Gori prije svega izazovno to što je knjižarsko tržište malo“.
ODSUSTVO FILTERA
Raštan izdavaštvo je, prema riječima Gagića, specifično po tome što su u izdavački poduhvat ušli sa idejom da naprave prostor u kojem će se baviti uredničkim i izdavačkim poslom po svojim principima i pravilima, praveći pomalo i sami sebi prostor za igru i kreaciju.
- Finansijski aspekt nam nije bio presudan, a taj se stav održao do danas, jer sa načinom na koji radimo ne uspijevamo da budemo profitabilan izdavač. Važno je ipak da naglasim da nikako ne afirmišem ovakav pristup i on je samo pitanje ličnog izbora. Ali treba reći da naš sistem ne prepoznaje značaj nezavisnog izdavaštva i neprofitnih i marginalizovani književnih i književnonaučnih vrsta, pitanje njihovog opstanka ne vidi kao kulturno pitanje od javnog značaja i to su zajednički izazovi malih izdavača u Srbiji – istakao je on. Gagić je kazao da je internet demokratizovao književno polje, te da smo posljednjih dvadesetak godina svjesni svih prednosti, ali i nedostataka čestog odsustva filtera i kriterijuma koji bi pored plasiranja podrazumijevali i vrednovanje.
- Izdavačka kuća trebalo bi da bude baš to – jedan od prvih filtera između onih koji žele da ,,uđu“ u književnost i same književnosti. Trebalo bi da izdavač bude u stanju da ponudi autorima i autorkama prije svega detaljan i pouzdan urednički rad na tekstu, a zatim i distribuciju. To danas sve više zavisi od ekonomskih prilika i odnosa koji svi akteri u kulturi imaju prema samoj kulturi, čija se percepcija i logika često u potpunosti pomjerila ka tržišnom – rekao je on. Digitalni formati knjiga, kako je kazao, novi su način na koji
Branko Čegec
ČEGEC: AI kao kompenzacija, što sve više uzima maha, ne samo da je opasnost, nego i posve suicidalna projekcija
književni tekst ostvaruje komunikaciju sa čitaocem, samim tim digitalnim formatima se proširuje i fenomen teksta. - Karakteristike i kvalitet komunikacije teksta i čitaoca uslovljene su i medijem – ne može se na isti način percipirati tekst posredovan digitalnom, audio ili štampanom knjigom. Savremeni čovjek određenih životnih navika pronalazi u digitalnom formatu odgovarajući medij koji odgovara njegovim potrebama. Kako se tehnologije budu razvijale, u digitalnom prostoru će se vjerovatno otvarati još mnoge op-
V. KNEŽEVIĆ: Ne sumnjam da će štampana knjiga opstati i u doba dominacije digitalnih formata
cije za istraživanje mogućnosti i nove forme. Ali vjerujem da štampana knjiga ima određenu stabilnost, status koji vjerovatno nije upitan. Opet, mislim da se ishodište ovog pitanja treba tražiti u polju ekonomije i tržišne logike – rekao je Gagić. On je istakao da smo svjedoci kako su se neke figure u književnom životu i neki književni fenomeni oblikovali upravo zahvaljujući spretnoj upotrebi digitalnih platformi i društvenih mreža i koliko, u najekstremnijim slučajevima, to nema baš nikakve veze sa književnim vrijednostima. - Društvene mreže mogu se sasvim efikasno i pošteno koristiti u svrhu prezentovanja književnog i izdavačkog rada. Jutjub još pruža najviše zadovoljstva ljubiteljima književnosti iako i ova forma u velikoj mjeri zavisi od tržišnih zahtjeva. Ima entuzijastičnih projekata kakvi su Bookvalisti, To the lighthouse, Knjigoložnica koji zaslužuju pažnju, a tu su i mejnstrim književni podkasti koji su se pokazali kao veoma potrebni – istakao je on.
AI
Meander media je, prema riječima Čegeca, manji izdavač dominantno nekomercijalnih naslova koji se trudi da izbjegne robovanje imperativu komercijalnog uspjeha u zemlji bez realnog tržišta knjige. - Mi kao izdavačka kuća koja djeluje trideset dvije godine i
dalje se borimo za malo svjetla u urušenom tunelu s nepostojanjem knjižara koje nijesu odustale od svoje kulturološke misije i pretvorile se u dućane s bižuterijom, snalazimo se kako znamo s distribucijom, internetska prodaja malo se pokrenula tokom pandemije, pa onda opet pala nekoliko stepenica itd. – rekao je on. Čegec je kazao da demokratizacija izdavaštva – mogućnost da gotovo svako objavljuje i promoviše svoje stvaralaštvo danas – „vrlo često znači krah profesionalizma i stručnosti i prevlast diletantizma, jer u temeljima izdavaštva valjda je prije svega filtriranje dostupnih sadržaja i posredovanje onoga što prođe kroz sito stručnih kriterijuma, a sve je to danas pod velikim upitnikom“.
- Pa i izdavačke kuće vrlo često, zbog racionalizacije troškova, preskaču pojedine faze u procesu nastanka knjige, čineći neprocjenjivu štetu tekstu, autoru, potencijalnom čitaocu i cijeloj branši, jer odustajanjem od elementarnih kriterijuma uloga izdavača se nužno omalovažava i obesmišljava –istakao je Čegec.
Na pitanje smatra li da je knjiga u fizičkom obliku ugrožena i da li će digitalni formati (e-knjige, audio knjige...) u potpunosti nadmašiti klasične štampane knjige, Čegec je kazao da ,,stvarnost i dalje uveliko demantuje takve projekcije“.
Vitalno i okrepljujuće
književnoj sceni
Beogradsko Raštan izdavaštvo objavilo je do sada četiri knjige crnogorskih autorki i autora: pjesničke zbirke Rebeke Čilović, Ilije Đurovića, Damira Damira, te roman prvijenac crnogorske autorke Anđele Bulajić. - Objavljivanje crnogorskih autora uklapa se u našu osnovnu ideju da objavljujemo književnost onoga što bismo mogli nazvati postjugoslovenskim kulturnim prostorom. Na tom prostoru posebno mjesto trenutno zauzima najmlađa crnogorska književna scena, na kojoj se dešava nešto vitalno i okrepljujuće. Pa ako svi ti književni tekstovi u godišnjoj produkciji i nijesu uvijek najviše književne vrijednosti, oni su dio jednog mladog i živog organizma koji se u crnogorskoj književnoj tradiciji upravo ovih godina gradi i razvija. Ja sve to sa zadovoljstvom pratim. Drago mi je da su neki od najboljih autora te generacije crnogorskih autora dio Raštan izdavaštva –istakao je urednik u toj izdavačkoj kući Srđan Gagić
vlasti digitalnih formata i potpunom istiskivanju klasične, štampane knjige, ja sam tvrdio da je ta marketinška smicalica, proizvedena u IT sektoru, potpuno besmislena i da jedino o čemu možemo govoriti jest supostojanje digitalnih i tiskanih izdanja, i-i umjesto ili-ili. Mediji, kao najodaniji robovi marketinga, uporno su nastavili pisati o kraju štampane knjige, a jedna me novinarka doslovno izvrijeđala kao konzervu koja nije spremna suočiti se s novim realitetom. Veliki sajmovi knjiga tih su godina, najviše početkom novoga milenijuma, bili preplavljeni sadržajima koji su promovisali digitalne formate i tzv. čitače, uređaje poput Kindlea npr. Danas i to postoji, ali su se veliki sajmovi knjiga vratili klasičnoj knjizi i razvijanju mogućnosti njene dostupnosti na različitim razinama – ističe on. Čegec smatra da AI kao alat, kad već postoji, sigurno treba koristiti onoliko koliko nam on može ,,služiti“. - AI kao kompenzacija, što sve više uzima maha, ne samo da je opasnost, nego i posve suicidalna projekcija, ali ni to nije ništa novo u ovoj suicidalnoj civilizaciji. Kakvi su nam izgledi kad pristajemo na sve privide ,,prednosti“ koje poništavaju naše sposobnosti. Koristeći štake pristajemo na status invalidnosti iza koje je provalija bez povratka. Znam da zvučim kao katastrofičar, ali mi već živimo katastrofu i ništa ne preduzimamo da bismo je zaustavili. To najvjerovatnije više nije ni moguće. Ponavljam: koristićemo sve raspoložive alate koji nas neće pretvoriti u nepotrebne idiote. Ja, međutim, sve teže mogu znati što čine autori sa svojim tekstovima prije nego li završe u mojem inboksu –rekao je Čegec.
KNJIŠKI INFLUENSERI
Valentina Knežević ne sumnja da će štampana knjiga opstati i u doba dominacije digitalnih formata.
Crnogorski sastav gostuje u inostranstvu u okviru projekta „E
Viva Contrabassi“
PODGORICA - Ansambl kontrabasa Bassonegro, koji čine Veljko Belević, Ljubinko Lazić, Aleksandra Trifunović, Slaven Turusković i Predrag Vujović, uz klavirsku saradnju Vide Belević, predstaviće se publici u Italiji i to na dva koncerta – 12. novembra u Firenci (sala Crkve Santa Monaca) i 13. novembra u gradu Pistoia (koncertna sala Villa Magni), u okviru projekta ,,E Viva Contrabassi“.
pridaju veliku pažnju ne samo vizuelnim rješenjima štampanih izdanja, već i izboru papira, posebno u vrijeme sve veće ekološke osviješćenosti. Takvi trendovi, čini mi se, idu ukorak s razvojem i popularizacijom elektronskih i audio-izdanja – kazala je Knežević.
Ona je istakla da u bilo kojoj oblasti u kojoj se pišu i objavljuju knjige, dakle one u kojima se prenosi znanje ili estetske vrijednosti, izdavači moraju biti oprezni sa upotrebom vještačke inteligencije, naročito po pitanju autorstva teksta i njegove originalnosti, što ne bi smjelo da se dovede u pitanje u bilo kom trenutku. - S druge strane, legitimno je koristiti različite alate koje nam danas pruža internet i svakovrsna tehnologija, uključujući i vještačku inteligenciju, kako bismo brže i efikasnije došli do potrebnih podataka, napravili istraživanja, pa i unaprijedili marketing nakon objavljivanja knjige. U Platformi knjiga AI koristimo u tehničkom i marketinškom poslu (opisi knjiga za webshop, SEO, reklamni tekstovi i ideje), ali odluke o izboru rukopisa i cjelokupan proces uređivanja ostaje u domenu ljudskog znanja i uredničke odgovornosti – rekla je ona. Prema njenim riječima, jasno je da bez prisustva na društvenim mrežama danas nije moguće opstati u izdavaštvu, jer su one ,,prostor dijaloga i promocije knjige i to prije svega kao kulturne vrijednosti, originalnijeg i trajnijeg sadržaja, a ne samo kao tržišnog proizvoda“. - BookTok i Bookstagram su dobri pokazatelji potrebe za izgradnjom čitalačke zajednice, kao i da to nije moguće uraditi kroz bezlične marketinške kampanje, već samo kroz autentične preporuke i neposredan dijalog sa publikom. Knjiški influenseri vraćaju knjigu u središte živog dijaloga, gdje o njoj ne govore marketinški algoritmi, već stvarni čitaoci. Takve oblike komunikacije treba prepoznati i podržati, jer su bliži stvarnim čitaocima od klasičnog marketinga velikih sistema –istakla je Knežević. A. RADOVIĆ digitalizacija, nove tehnologije i društvene mreže
- Kada je krenula priča o pre-
- Osim duboko ukorijenjene tradicije „čitanja sa papira“ i „mirisa knjige“, sve je više mladih dizajnera i autora koji
U okviru festivalskog programa biće promovisana knjiga „Ubavoj nam Crnoj Gori“ autora prof. Senada Gačevića, u kojoj se nalaze pjesme, igre i plesovi naroda Crne Gore priređeni za kvartet kontrabasa. Na programu koncerata će se naći djela B. Alta, F Lista , F Rabatha , S Garsia, A. Piazzole, V. Vačkara, T. Osbourna, kao i veliki broj djela domaćih autora D. Golemovića, Š. Ognjenovića i S. Gačevića.
- Ideja projekta je da putem navedenih aktivnosti visokog profesionalnog nivoa prezentujemo italijanskoj publici crnogorsku umjetničku muziku. Projekat ,,E Viva Contrabassi“ ima za cilj upoznavanje internacionalne publike sa dostignućima na polju crnogorske umjetničke muzike i scene, međusobnu razmjena iskustva, regionalnu komunikaciju i saradnju sa umjetnicima iz okruženja. Ovi na-
U Zavičajnom muzeju u Danilovgradu danas premijera predstave „Osvijet“
Priča o dječaku koji traži svijet svog brata
DANILOVGRAD - Centar za kulturu u Danilovgradu, u partnerstvu sa JU „Dnevni boravak“, predstavom „Osvijet“ obilježiće danas u 11 sati realizaciju projekta „Naš je plan – ljubav i tolerancija svaki dan“, koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore kroz konkurs „Rastimo zajedno“ za prošlu godinu.
„Osvijet“ je priča o dječaku u potrazi za svijetom svog brata. U tom svijetu žive Osjeti –ljudi velikog i toplog srca, sa pomalo neobičnim, ali plemenitim pogledom na život. Predstavu je režirala Marija Backović, a dramaturgiju uradio Ilija Gajević. Igraju: Mirjana Spaić, Jovan Dabović, Aleksa Burić, Petar Radulović, Đorđe Žarić, Viktorija
stupi još jednom potvrđuju da je ansambl Bassonegro jedan od najzanimljivijih i najoriginalnijih sastava na regionalnoj sceni, koji uspijeva da poveže tradiciju i savremeni izraz na jedinstven način – saopštio je Veljko Belević. Projekat su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Sekretarijat za kulturu –Podgorica, PAM Crne Gore i CKB banke AD Podgorica. R. K.
Đuričković, Jan Bent Hovelbrings, Lazar - Lasko Jovanović, Radosav Vučeljić, Mirko Roganović i Sandra Omerović Predstava je rezultat zajedničkog rada korisnika i saradnika „Dnevnog boravka“ iz Danilovgrada i Centra za kulturu, a nastala je sa ciljem da promoviše vrijednosti ljubavi, razumijevanja i inkluzije kroz kreativni izraz i zajedničko stvaralaštvo. Projekat „Naš je plan – ljubav i tolerancija svaki dan“ doprinosi jačanju društvene povezanosti i razumijevanja i podsjeća da su umjetnost i kultura najljepši mostovi među ljudima. B. K.
Narodni muzej od danas obilježava Njegošev dan
PODGORICA - Narodni muzej Crne Gore četvorodnevnim programom obilježiće državni praznik „Njegošev dan – crnogorski praznik kulture“, u spomen na dan rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti u istoriji Crne Gore – Petra II Petrovića Njegoša.
Predavanje kustoskinje Maje Latković „Ženski likovi u Gorskom vijencu“ biće upriličeno danas u 11 časova, u Njegoševoj Biljardi. Narednog dana u 11 sati, na guvnu ispred Cetinjskog manastira, biće održana literarno-dramska radionica „Draško u Mlecima“, u saradnji sa Osnovnom školom „Mirko Srzentić“ iz Petrovca.
Izložba radova sa likovnog konkursa za djecu u tri kategorije na temu „Svijet mi se
Program počinje predavanjem u Biljardi
oko glave vrti“ biće otvorena u srijedu, 12. novembra, u 11 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, kada će biti dodijeljene i nagrade. U četvrtak, 13. novembra u 11 časova, biće održano kustosko vođenje kroz postavku Njegoševog muzeja – Biljarda, uz umjetnički program u kojem će učestvovati Aleksej Molčanov (klavir) i Ljubica Tomašević (violina). Ulaz u sve jedinice Narodnog muzeja Crne Gore biće besplatan za individualne posjete od 10. do 17. novembra u terminu od 9 do 16 časova, u čast „Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture“. R. K.
Spektakularno peto izdanje NLB Podgorica Millennium run okupilo trkače iz 50 zemalja svijeta
Spektakularno peto izdanje NLB Podgorica Millennium run završeno je juče uz atmosferu za pamćenje.
Učesnici iz čak 50 zemalja svijeta (oko dvije hiljade učesnika) pretvorili su naš glavni grad u pravu sportsku pozornicu. Od rekreativnih trka do polumaratonske i maratonske distance, svaki kilometar pratili su sjajna energija i sportski duh, što je dodatno potvrdilo status događaja kao najznačajnijeg trkačkog praznika u našoj zemlji.
POBJEDNICI
Pobjednik ovogodišnje Coca-Cola HBC maratonske trke (42,2 kilometara) je Stanley Kipruto iz Kenije koji je stazu pretrčao za 2:21:19. Drugoplasirani je Silviu Stoica iz Rumunije (2:24:32), a treće mjesto zauzeo je Mate Vasarhelyi iz Mađarske (2:26:40). U konkurenciji dama najbrža je bila Tunde Szabo iz Mađarske (2:53:28), drugo mjesto zauzela je Biljana Kiradjieva iz Srbije (3:12:20), a treće Luca Gazisty iz Mađarske (3:17:45).
Na distanci Telekom polumaratona (21,1 km) najbolji rezultat ostvario je Bogdan Semenovych iz Ukrajine (1:09:52), drugi je bio Kirill Yakovlev iz Rusije (1:12:23), dok je treće mjesto zauzeo Arany Attila iz Mađarske (1:13:23). U konkurenciji dama na polumaratonu trijumfovala je Teodora Simović iz Srbije (1:17:43). Ona je istrčala ispred
Nataie Semenovych iz Ukrajine (1:18:05) i Nore Trkalja Boca iz Srbije (1:19:41).
U trci na 10 kilometara (Elko Tim desetka) pobijedio je Sergej Demčuk iz Rusije. Drugo i treće mjesto zauzeli su Dmitrij Krainov takođe iz Rusije i Edis Dautović iz Crne Gore. Najbrža dama na 10 kilometra bila je Andrea Saitaj iz Crne Gore, koja je iza sebe ostavila Amelu Dizdarević Bulja iz Bosne i Hercegovine i Kseniju Ražnatović iz Crne Gore. Trka zadovoljstva na pet kilometara protekla je u znaku prvoplasiranog Miljana Kukuličića iz Crne Gore. Drugoplasirani je bio Ivan Popović takođe iz Crne Gore, a treći Marin Sutalo iz Bosne i Hercegovine. U konkurenciji dama na pet kilometara pobijedila je Slađana Pejović, druga je bila Sandra Glušica, a treća Darija Rakočević – sve tri iz Crne Gore. U sada već tradicionalnoj trci vatrogasaca prvoplasirani je bio Dušan Šušić iz Službe zaštite i spašavanja Tivat. Drugoplasirani je Nikolaj Dragović iz Službe zaštite i spašava-
Nevolje mještana naselja Zelenika zbog izgradnje pristupnog puta za magistralu
Ovo je prava slika, ovo je Podgorica koja je otvoren grad, srdačan domaćin, grad sporta, grad mladosti i dobre energije. Nije važno ko će koliko pretrčati i u kojoj trci će učestvovati. Važno je da svi zajedno promovišemo ljepote našeg grada - kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, koji je u trci na pet kilometara pokazao zavidnu zičku formu
nja Podgorica, a trećeplasirani
Marko Kasom iz Službe zaštite i spašavanja Cetinje.
UŽIVANJE
Igor Majer, organizator trke i osnivač Multisport akademije Mayer, saopštio je da je ovogodišnje izdanje NLB Podgorica Millennium Run prošlo u znaku rekordnog broja učesnika i odlične atmosfere, što je najbolja potvrda kvaliteta. - Podgorica je i ove godine položila ispit velikog sportskog domaćina - ekipe iz 50 zemalja i uredna realizacija u svim segmentima. Hvala trkačima na
Zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća d.o.o. Podgorica tokom prethodne sedmice održali su pet edukativnih radionica u saradnji sa vaspitno-obrazovnim ustanovama u našem glavnom gradu. Radionice su, kako navode iz Čistoće, održane u osnovnim školama „Maksim Gorki“ i „Oktoih“ i u vrtiću „Leptirić“, dok su mališani iz Internacionalne škole „Maša“ posjetili reciklažno dvorište u Tološima.
- Predstavnice Odjeljenja za upravljanje otpadom su, kroz priču, igru i zanimljive rekvizite, objasnile kako funkcioni-
fer nadmetanju, volonterima i tehničkom timu na preciznoj organizaciji, kao i institucijama i partnerima na kontinuiranoj podršci. Ovakvi brojevi i ovakva disciplina na stazi, kao i energija pored staze, potvrđuju da NLB Podgorica Millennium Run ima standard koji raste iz izdanja u izdanje. Čestitam pobjednicima i svima koji su završili svoje trke. Naš plan je jasan – vidimo se i naredne godine, još jači i još bolji - poručio je Majer. Glavni pokrovitelj događaja i ove godine bio je Glavni grad, čiji su predstavnici bodrili takmičare, a neki od njih okušali su se i na trkačkoj stazi. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović zahvalio je svim učesnicima koji, kako je naveo, učestvuju u kreiranju najljepše slike Podgorice.
Aktivnosti Čistoće
- Ovo je prava slika, ovo je Podgorica koja je otvoren grad, srdačan domaćin, grad sporta, grad mladosti i dobre energije. Nije važno ko će danas koliko pretrčati i u kojoj trci će učestvovati. Važno je da svi zajed-
zašto je važno pravilno odlagati otpad
še sistem odvoza otpada, kako se čiste ulice našeg grada, zašto je važno pravilno odlagati otpad i kako da čuvamo naše okruženje. Mališani su pokazali zavidno znanje, uz mnogo interesantnih odgovora i ideja – navode iz Čistoće, uz napomenu da su djecu upoznali i sa radom azila za životinje i mogućnostima udomljavanja pasa. I. M.
Već dva mjeseca traje izgradnja druge priključne saobraćajnice za dio mještana naselja Zelenika, ali radovi napreduju sporo. Kišno vrijeme i česte pauze u radu gradskog preduzeća Putevi d.o.o. Podgorica dodatno su zakomplikovali svakodnevicu stanovnika ovog naselja.
Prije nego što su počeli konkretne radove, radnici su skinuli sloj asfalta sa paralelnog puta uz magistralu M2, a zatim su čitav mjesec na toj dionici obustavili sve aktivnosti. Takvi zastoji brzo su doveli do propadanja kolovoza i pojave brojnih rupa, što je postalo posebno izraženo sa prvim jesenjim kišama. Posljednjih desetak dana radi se na kopanju kanala za postavljanje ivičnjaka, što je izazvalo nove poteškoće zbog suženja puta. Mimoilaženje vozila sada je izuzetno otežano, a juče se jedan automobil, zetskih registarskih oznaka, čak zaglavio u iskopanom kanalu.
Aktivnosti Zelenila
Povremeno kiša, do 16 stepeni
U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno vrijeme sa uslovima za slabu povremenu kišu. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 a najviša dnevna oko 16 stepeni. H. P.
Inicijativa Puteva da se izgradi priključna saobraćajnica i za preostale mještane Zelenike svakako je za pohvalu, ali je neophodno da se radovi odvijaju kontinuirano, bez višenedjeljnih zastoja. Samo tako će se život u ovom dijelu grada moći što prije vratiti u normalne tokove.
J. N.
Ekipe radnika gradskog preduzeća Zelenilo d.o.o. Podgorica prethodne sedmice počele su sadnju novih sadnica na otvorenom polju u rasadniku u Donjoj Gorici.
- Na površini od pet hiljada kvadratnih metara zasadiće se autohtone četinarske i listopadne vrste namijenjene za ozelenjavanje i kultivaciju površina širom grada. Vri-
jednim radom naših kolega odškolovaće se autohtoni biljni fond adaptiran za klimatske uslove Podgorice –poručuju iz gradskog Zelenila. I. M.
no promovišemo ljepote našeg grada. Imamo umješnog organizatora gospodina Majera, imamo pouzdanog partnera ove manifestacije u vidu NLB Banke, imamo Glavni grad kome je glavni cilj da sport bude
Uskoković-Ivanović, Pustahija, Zdravkov i Blagojević
Kvartet Pobjedinih dama uspješno završio još jednu trku na pet hiljada metara
Redakciju Pobjede na ovoj manifestaciji predstavljale su četiri sjajne dame, na koje je ponosna cijela redakcija: Radmila Uskoković-Ivanović Vanja Pustahija, Milena Blagojević i Kristina Zdravkov. One su uspješno završile još jednu trku na pet kilometara. Kažu da je organizacija bila odlična, kao i da su „novembarski oblaci položili ispit solidarnosti“. Dodatni izazov, kako navode, predstavljala je i malo izmijenjena trasa zbog radova u Ulici slobode. Iskazuju veliko zadovoljstvo zbog pozitivne energije tokom trke i ponos zbog predstavljanja Pobjede.
pozicioniran kao znak za raspoznavanje Podgorice. Imamo i sve vas, tako da uspjeh ne
može izostati - kazao je Mujović koji je i učestvovao na trci na pet kilometara i poka-
zao zavidnu fizičku formu. Uz gradonačelnika Podgorice, na stazi se našao i sekretar Sekretarijata za sport Glavnog grada Darko Nikčević - Posebno me je obradovao odnos naših sugrađana. Osim učesnika, bilo je dosta građana koji su izašli da prošetaju i daju podršku takmičarima, kako bi ponijeli najljepšu sliku našeg grada i potvrdili ono što Podgorica i jeste – istinski grad sporta - poručio je Nikčević. Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, koja je ujedno i generalni sponzor NLB Podgorica Millennium Run, takođe je pozdravio učesnike. - Veoma smo ponosni što sve vas vidimo ovdje. Želimo vam sreću na trci i ne zaboravite da uživate - kazao je Leberle. Organizatori su takođe poručili da će velika dječja trka, koja je prije dva dana odgođena zbog kiše, biti održana naknadno. Učesnici će o mjestu i terminu biti blagovremeno obaviješteni. Posebnu zahvalnost organizatori su uputili medijskim partnerima, koji su i ove godine svojim izvještavanjem poslali u etar najljepšu sliku iz Podgorice - RTCG, Vijesti, CdM, RTV Podgorica, Pobjeda, Antena M, Portal Analitika, Volim PG, Share Montenegro, Roditelji.me, Nova M TV, Metropolis bilbordi i DRS. Spisak svih učesnika petog NLB Podgorica Millennium Run-a, kao i ostvarene rezultate u svim kategorijama možete pronaći na linku: https:// live.3hercegnovi.me/PMR25 I. M.
Budžet Glavnog grada za narednu godinu, sa početnim depozitom, iznosi 160.500.000 eura
Gradonačelnik Podgorice utvrdio je Nacrt odluke o budžetu Glavnog grada Podgorica za 2026. godinu.
Tim povodom organizuje se javna rasprava, u trajanju od 15 dana, počev od 3. novembra.
ULAGANJE
Budžet za narednu godinu, sa početnim depozitom, iznosi 160.500.000 eura. Za kapitalne izdatke planirano je 89,9 miliona eura, od kojih 53,2 miliona za lokalnu infrastrukturu. Za tekuću budžetsku potrošnju planirano je 65,99 miliona, za otplatu duga 3,03 miliona, a za otplatu obaveza iz prethodnog perioda 1,58 miliona.
Iz prethodne godine prenešena su sredstva u iznosu od 28,6 miliona eura. Od prodaje nepokretnosti planirano je pet miliona eura.
Za tekuće izdatke planirano je da se potroši 34,2 miliona eura, od čega za bruto zarade i doprinose na teret poslodavaca 20,3 miliona eura. Izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu iznose 1,3 miliona eura. Za naknade skupštinskim odbornicima predviđeno je 288.000 eura, dok su transferi političkim partijama, strankama i udruženjima 925.700 eura. Transferi za jednokratne socijalne pomoći iznosiće
150.000 eura. Za administrativni materijal planirano je 591.600 eura, rashode za gorivo 228.600 eura, za tekuće održavanje vozila 196.000 eura, a za konsultantske usluge, projekte i studije 713.900 eura. Za transfere institucijama kulture i sporta planirano je 4,9 miliona eura, a nevladinim organizacijama 236.000 eura. Glavni grad će se 2026. godine kreditno zadužiti do osam miliona eura za izgradnju nadzemne garaže. Preduzeće dio duga koji se odnosi na glavnicu po osnovu kredita preduze-
ća Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica kod Investiciono razvojnog fonda Crne Gore, investiran u izgradnju sekundarne kanalizacione mreže i proširenje sistema vodosnabdijevanja za područje Tuzi i Zete, u iznosu od 437.340 eura.
PLANOVI
Centralna javna rasprava održaće se u zgradi parlamenta – sala na drugom spratu, 11. novembra ove godine, sa početkom u 11 časova. Primjedbe, prijedlozi i sugestije dostavljaju se u pisanoj formi na
G rad Pod G o rica
adresu: Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorice, Ulica Njegoševa br. 13, Podgorica ili na mejl: finansije@ podgorica.me, do isteka roka za javnu raspravu. Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorice razmotriće primjedbe, prijedloge i sugestije učesnika javne rasprave i sačiniti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi. Nacrt odluke objavljen je: na internet sajtu Glavnog grada Podgorica http://www.podgorica.me (Ankete i javne rasprave), na stranici Sekretarijata za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorice (Javne rasprave) i dostavljen odbornicima Skupštine glavnog grada – Podgorice, potrošačkim jedinicama budžeta, privrednim društvima čiji je osnivač Glavni grad i nevladinom sektoru preko CRNVO. Izvod iz Nacrta odluke objavljen je kao podlistak u dnevnom listu Pobjeda. I. M.
Piše: Mladen GAZVODA
Ono što se može primijetiti na ulici glavnog grada je iz stiha Đoletove pjesme „nađubreni trotoari“ gdje vlasnici za svojim ljubimcima ostavljaju tragove svuda, umjesto da, kako je propisano, pokupe u kesu i bace u kantu za otpatke. Kako bi trebalo i kako rade u drugim civilizovanim zemljama. Ni zelene površine nijesu predviđene za to, jer često čujem opravdanje „đubri se zemlja“ i nema veze što se širi neprijatan miris ili što radnici Gradskog zelenila treba da održavaju i kose tu istu zelenu površinu
Kako se čini, sve više je ljudi na ulicama u šetnji sa kućnim ljubimcima, naročito pasa svih mogućih rasa. Da ne bude nesporazuma, nema nikakvog animoziteta sa moje strane prema životinjama, naprotiv. Mada, to baš ne bih mogao reći za, hajde da ih nazovemo, „vlasnike“ drugih živih bića koji bi u toj ulozi trebalo da brinu o njima. Naročito o vlasnicima egzotičnih životinja, nekad i vrlo opasnih. Ali o ukusima se ne raspravlja.... Ono što se može primijetiti na ulici glavnog grada je iz stiha Đoletove pjesme „nađubreni trotoari“ gdje vlasnici za svojim ljubimcima ostavljaju tragove svuda, umjesto da, kako je propisano, pokupe u kesu i bace u kantu za otpatke. Kako bi trebalo i kako rade u drugim civilizovanim zemljama. Ni zelene površine nijesu predviđene za to, jer često čujem opravdanje „đubri se zemlja“ i nema veze što se širi neprijatan miris ili što radnici Gradskog zelenila treba da održavaju i kose tu istu zelenu površinu.
A onda, kako shvatiti želju za prikazivanjem životinja na nekim takmičenjima i osvajanja nagrada za vlasnike ili životinje? Ne znam kako ko na to gleda? Pa kinološke i druge sudije koje se bave ocjenjivanjem izgleda i ponašanja kućnih ljubimaca na tim takmičenjima gdje te iste ljubimce tjeraju da se ponašaju onako kako je to propisao čovjek! Zar mislite da „kupirane“ uši, skraćen rep i sređivanje krzna, skakanje ili ležanje po komandi odražavaju pravu svijest i želju te životinje? Ako je čovjek propisao ta pravila, kako je došao do njih? Možda je pitao sirote životinje za mišljenje? Po mom mišljenju, prvo što bi trebalo da promijene vlasnici pasa je da nauče sebe, da poštuju svog kućnog ljubimca, ali i ljude oko sebe. Nekada je u Podgorici bilo puno više male djece po parkićima, a rijetko i vrlo malo pasa. Danas je obrnuto. Nemam nikakav problem sa tim, svako ima pravo na svoje želje i interese, ali definitivno vidim spornu situaciju u najavi. Skoro sam u prolazu čuo raspravu između roditelja koji je doveo svoje dijete u dječji park sa toboganom i pijeskom i vlasnice psa koji je vršio nuždu u istom parku... Sukob bez pobjednika. Ko ima više ili manje prava? I gdje smo tu mi koji smo samo posmatrači, ali ne i direktni učesnici? Kad ne možeš slobodno prošetati ulicom ili sjesti na klupu ili na kraju u svom stanu, jer sve odliježe od kakofonije životinjskih glasanja po danu i noći. Naročito ako imaju, a sve češće imaju, po više životinja. Pa vlasnici koji svoje ljubimce ostavljaju po stanovima ili izbace na balkon, kada se zbog obaveza moraju pojaviti negdje gdje prisustvo nije poželjno ili smeta samom vlasniku ili jednostavno žele odmoriti. Jadne životinje koje cvile, mjauču ili laju po nekoliko sati iza ulaznih vrata ili sa balkona. A ne treba zaboraviti ni kako su poslije Covid pandemije ljudi ostavljali svoje ljubimce na ulici, koji su im služili samo da mogu da ih izvedu u šetnju za vrijeme zabrane izlaska. Sad svi moramo trpjeti tu neodgovornost kao pojedinci i kao društvo. Azil za napuštene životinje postoji, ali lutalica ima po čitavom gradu, uglavnom pasa i mačaka. U dvorištu stambene zgrade gdje stanujem postoji kućica za pse, gdje se ponekad pojavi pas, ali u zadnje vrijeme su je „okupirale“ mačke. Njih nekoliko, ne mogu utvrditi precizan broj. Stanari u prolazu pomaze i nahrane napuštene životinje, što je gest za pohvalu. Ali životinja je svaki dan sve više i pitanje je do kada će ovakav gest biti dovoljan. A ptice takođe imaju „pristup“, naročito ostacima hrane kada se mačke udalje? I one imaju pravo da borave i dijele prostor sa nama i kućnim ljubimcima, zar ne? Ili smo mislili da smo ih otjerali betonom i bukom? U nekim djelovima glavnog grada problem sa pticama je postao baš izražen. Ptice su se toliko odomaćile na balkonima stanova da se uopšte ne plaše ljudi. Traže mjesto da naprave gnijezdo i da se hrane, a ima ih sve više... Ali to možda nije toliko strašno, kao što je u gradovima i selima na sjeveru, gdje je sve uočljiviji problem sa divljim životinjama koje bez straha prilaze naseljima i, osim otpada, poharaju domaćinima štale i imanja. Očigledno smo im ugrozili staništa ili možda postoji još neki razlog? Time bi se morali pozabaviti stručni ljudi.... Čovječe, ne ponosi se svojom „superiornošću“ nad životinjama, jer one su bez grijeha, dok ti svojom veličinom oskrvnjuješ zemlju. - F. M. Dostojevski
Nema tog čarobnog napitka koji bi najvještiji vještac mogao da smućka, a koji bi Lijama Hemsvorta učinio dostojnim mača Geralta od Rivije. I znate šta, četvrta sezona serijala „The Witcher“ živi je dokaz da su Netfliksovi producenti toga bili svjesni i prije snimanja.
Iznuđeno rješenje
Sve što je producentski tim radio nakon što je Henri Kavil digao ruke od role Geralta i odjahao odatle ka DC univerzumu – svelo se na klasični pokušaj kontrole štete. U Netfliksovom svijetu, to se najprije tiče novca. Dakle, stezanja kaiša i rezanja potencijalnih gubitaka.
Rezultat je bljutava supica od adaptacije najbolje i najpotentnije knjige iz slavnog serijala epske fantastike Andžeja Sapkovskog. I nešto što više pripada vikend TV programu u prijepodnevnom terminu za klince nego prvoklasnoj, masnoj, sočnoj fantastici.
Ruku na srce, Hemsvort - Australijanac, mlađi brat onog Krisa što glumi Tora i marvelovski razvaljuje odavde do Valhale - čini sve što je do njega da pokaže da nije „daj šta daš“. Ma, golo, iznuđeno rješenje za ulogu obožavanog Vješca. Lijam izgleda kao Geralt, kreće se kao Geralt, vitla mačevima i mačugama po svakakvim karakondžulama kao Geralt… I onda, kukavac, progovori.
E, to je taj momenat, kada vas jedna mekota u glasu prvo zasmije. Pa vam bude jasno u kojoj mjeri je Henri Kavil bio sila, ma planinčina, ta vrsta prisutnosti koja je na leđima mogla da ponese čak tri mušičave sezone.
Tu i u tom sedlu gdje je nekad bio Kavil sada je Hemsvorttip koji je sebe bukvalno sveo na pokušaj oponašanja. Pa onda, grešnik, djeluje i kao neko ko je toliko impresioniran i
Ni kap prvoklasne fantastike u četvrtoj sezoni epa „The Witcher“
Izgleda kao Vještac, kreće se kao Vještac, vitla mačevima i mačugama po svakakvim karakondžulama kao Vještac… I onda, kukavac, progovori
isprepadan sjenkom prethodnika da nema petlje da iskaže ili odigra bilo šta svoje i iole drugačije. E, taj i takav lik bukvalno ne može biti Geralt od Rivije; Vještac je u svom univerzumu sve suprotno od toga.
Muka I bruka
Tu i valja podvući crtu o Hemsvortu - jer, grdne li ironije, novi glumac u ulozi Geralta čak nije ključni problem četvrte sezone. Glavna muka je ipak sveopšti utisak jeftinoće. I ne, ne radi se tu samo o specijalnim efektima ranga projekata sa mnogo manje publike, ili kostima, šminke i frizure, izbora mjesta setova… Nego prije svega toga, kako je jeftino konfekcijski rađena i pakovana adaptacija briljantne „Lastavičje kule“, tj. većeg dijela pretposljednje knjige iz serijala Sapkovskog. Muka i bruka. Nešto što je na stranicama poljskog majstora fantastike
mračno i duboko egzistencijalno putovanje Vješca i njegove družine u potrazi za njegovom usvojenom kćerkom Siri (Freja Alan), duboko na neprijateljskoj teritoriji zlog čarobnjaka Vilgeforca… Ovdje je tumaranje nikome i ničemu. A Siri? Njena velika igra skrivalice od cijelog jednog svijeta koji je pošao po zlu, pod kapuljačom neugledne lopovske družine - ovdje je zdrobljena u potpuno izlišnu i izlizanu priču o odrastanju male buntovnice. Sa sve netfliksovskim sutlijašom od rodnih identiteta i njenih seksualnih preferenci što, opet, Sapkovski nije ni dotakao… Tako da su ovdje producenti stvarno zaslužili isključivo kolutanje očima zbog patetičnosti i generičnosti. zbogoM, žoharI Neke pozitivne tačke? Pa, recimo to kako u nekom udaljenom svijetu čarobnica Jenefer
(Anja Čalotra) traži način za novi početak, uz svijest da su za trijumf nad zlom potrebna potpuno nova „pravila igre“ protiv tog zlog Vilgeforca. Opet, znatno joj pomaže to što se praktično i ne nađe oči u oči sa našim novim i vrlim Geraltom, pa na testu nema one lude hemije, koju je na ovom terenu epske fantastike dijelila sa Kavilom. I da, znatno joj pomaže sami originalni tekst Sapkovskog.
Još jedan „dobro je, ali je moglo bolje“ element je novajlija - slavni Lorens Fišburn u roli Regisa, mističnog i neobičnog novog člana Geraltove družine. Što nije čudo, budući da je riječ, uz Siri, o najkompleksnijem liku kompletnog književnog opusa Sapkovskog. A kada vam jednom bude otkriveno šta jeste tačno Regis i kakve su mu namjere… Pa, biće vam lako da shvatite šta je tu moglo mnogo bolje.
Suština priče, opet, svedena je na taj (sada sa kraja na kraj kontinenta) razvučeni trougao Siri-Geralt-Jenefer… I onu tezu o divnim gubitnicima koji su, u sveopštem kolapsu svijeta, spremni da se prije svega bore za svoju malu porodicu. Problem? Pa zna to publika, znaju to svi fanovi serijala „The Witcher“. I sve su to temeljno izgustirali, ponajviše u drugoj sezoni. Klasično recikliranje. Posljednja od osam epizoda (kompletna sezona, za razliku od prethodne, skliznula je na Netfliksov striming servis prethodne sedmice) služi da potpuno nekoherentan narativ donekle uveže… I pripremi teren za izvjestan i najavljen kraj serijala, zaokruženu priču u petoj sezoni.
S ovakvom papazjanijom od televizijskih sedam sati epske fantastike lako je unaprijed reći da neće biti bolje od ovoga. Henri Kavil osjetio je to negdje pred kraj snimanja treće sezone, pa nije teško ukačiti o kakvim se „kreativnim razlikama“ tu tada radilo, kada je odlučio da definitivno uhvati šturu i poruči: „Zbogom, žohari!“ cijeloj „The Witcher“ produkciji.
PrebIjeno Magare Naravno, dio multimilionske „The Witcher“ publike, prije svega iz gejmerske zajednice, ostaće uz seriju, potrčaće da vi-
di kako je stavljena tačka na ovu televizijsku priču… Pa će Netfliksove glavešine naći računicu da opravdaju to što, nakon razlaza sa Kavilom, projekat prosto nije otkazan, nego se vuče kao prebijeno magare niz fantazijsku džadu. A znate li zbog čega je to šteta? Što je, prosto, nakon onog izdušenog balona od „Game of Thrones“ finala na proljeće 2019. godine „The Witcher“ na manjem i skučenijem produkcijskom prostoru makar uspijevao da pruži dah svježine na terenu epske fantastike na modernoj televiziji. To je bila ona serija koja je, za razliku od svih tih „The Rings of Power“, „The Wheel of Time“ ili „House of the Dragon“ - ipak pričala nešto svoje i tematski blisko osobi našeg vremena. Koja je tu ponudila i neke duhovite likove koji su nam se činili stvarnim. I našim. Ova sezona je stoga dovoljna za presudu: da je, spram uloženih stotina miliona u sve te nabrojane projekte - epska fantastika na televiziji, trenutno, potentna otprilike u rangu lorda Varisa u seriji „Game of Thrones“. Taman koliko potentno djeluje i Hemsvortov Geralt kada prvi put ovdje progovori… I za milisekund potpiše konačnu presudu velikom Netfliksovom projektu.
Poneđeljak, 10. novembar 2025.
Edvard Berger žestoko prosipa Kolina Farela u Netfliksovom predrečavom psihološkom trileru „Ballad of a Small Player“
Kao totalna sigurica – tako je u najavi izgledao Netfliksov kockarski psiho-triler „Ballad of a Small Player“. Kako i ne bi, sa Edvardom Bergerom koji dijeli čipove Kolinu Farelu i Tildi Svinton poslije gigantskog uspjeha filmova „All Quiet on the Western Front“ (2022) i „Conclave“ (2024)… I to u Makau, azijskom Vegasu, svjetskoj prijestonici kocke, neonskoj Nedođiji u kojoj kockarski turizam čini 50 odsto ekonomije.
Upravo veliki igrači ispred i iza kamere, te vibrantno mjesto rasplitanja priče o zavisnosti, grijehu i iskupljenju - krivi su za početni utisak da „Balada o malom igraču“ ni u ludilu ne bi mogla da bude iole rizična opklada.
Nažalost, sada kada je film stigao na Netfliks jasno je da je Bergerov predrečavi psiho-triler ispao kocka koja se nije isplatila. I ne samo to, nego je umalo ugušila i uništila Farelovu glumačku Olimpijadu.
Dobra Duša
Sitni igrač iz naslova filma zapravo izgleda kao velika aristokratska zvjerka i kočoperni paun. Lord Fredi Dojl (Farel) obavijen je aurom bogatstva, prefinjenog ukusa, rojalnosti… Ipak, to je samo projekcija. Niti je lord, niti je Dojl njegovo pravo prezime, niti se pravo gospoče skriva ispod tih tankih brčića, svilenih žutih rukavica i svih tih drečavih odijela. Ako je išta u vezi sa lordom Dojlom prvoklasno, to je njegova sposobnost da gubi novac za kockarskim stolom. Dok neurotično ispija šampanjac, gubi, paniči, znoji se u litrima i laže sve oko sebe, postaje vam jasno da je luzer. I to od sorte „ne kune ga majka što se kocka, no što se vadi“.
U trenutku kada ga upoznajemo, lažni lord ima tri dana da iskešira novac hotelu u kojem se pritajio i sakrio od sopstvenih grehova. No, prošlost ga ubrzano stiže, pa u trenutku kada je ostao bez prebijene pare mora da smisli ne samo kako da isplati trenutne dugove i izbjegne zatvor, nego i kako da pobjegne od privatne istražiteljke Sintije Blajt (Svinton). Iako je lažirao sopstvenu smrt ne bi li se sakrio od njenih klijenata, uspjela je da ga pronađe. I sad mora da stvori basnoslovnu lovu i za nju, ne bi li izbjegao deportaciju u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Za razliku od Adama Sendlera u filmu „Uncut Gems“, Farel je ovdje ostao neobrađeni dragulj, maestralni i duboko intuitivni kockar kojem su, pak, udijelili baš „lošu ruku“
Kao i svaki zavisnik, Dojl ili kakogod se zvao, rješenje traži u cimanju bilo koga za tih nekakvih 500 dolara, za tu nekakvu „srećnu ruku“ koja bi mogla da promijeni sve. Dok ga za pomoć ispaljuju Edrijen Lipet (šarmantno otrovni Aleks Dženings) i rijetki zemljaci koje je imao (ne)sreću da upozna u dalekoj zemlji; dok ga od posljednje pare rastavljaju sumanuto bogati igrači „bakarata“ poput legendarne Babe (Dini Ip); dok kontemplira o bacanju sa nebodera i konačnom okončanju mizerije od tog i takvog života - slučajno nailazi na jednu zaista dobronamjernu dušu. Dao Ming (Fala Čen) želi da mu pomogne.
Želja je, pak, jedno, a mogućnosti sasvim druga stvar. Dao
Ming je možda puna dobrih namjera, ali i ona ima neke toksične tajne i grijehe iz prošlosti takođe oblikovane kockanjem. Dok realnost grize i nju i Dojla, zidovi se polako približavaju… Hoće li uspjeti da se izvuku?
bijeli Duh
U „Ballad of a Small Player“ Berger ide all-in, ponajviše sa Farelom i vizualima. I oboje vas zaista „radi“ na početku. Neonske boje i drečavi detalji prelivaju se kroz scenografiju i kostime postavljajući znak jednakosti između glavnog glumca i mjesta odvijanja radnje. Makao tako postaje jedan od protagonista, važan taman koliko i Farelov zlosrećni lord, kojeg u kockarskoj prijestonici svijeta nazivaju gweilo. „Bije-
li duh“. Ili, jednostavno, „stranac“. A taj se naziv koristi za sve izvanjce bijele kože koji dođu gladni kockarskih uzbuđenja, pa ih Makao samo proguta, sažvaće i ispljune. Pod uslovom da imaju dovoljno sreće (ili nesreće?) da iz utrobe grada uopšte izađu, da sopstvenu zavisnost i neonsko grotlo kocke nekako prežive.
Nažalost, film je taj koji ne uspijeva da preživi u ovom slučaju. Sve te zanosne neonske čarolije koje hvata direktor fotografije Džejms Frend; koje vibriraju iz holova, soba i kazina luksuznih hotela; koje vrše atak na čula čak i kada je riječ o papagajskoj garderobi protagonista i koje smještaju Dojla negdje između dendija, gangstera i pimpa – brzo se istroše, brzo iz-
gube zamah. I ne samo što postanu dosadne i repetitivne, nego u jednom trenutku počinju i da nerviraju, da smetaju oku. Džaba paleta boja kao pozajmljena iz filmova maestra poput Vong Kar-vaja i trulež dekadencije po mjeri Paola Sorentina, pa i pakovanje priče o paklu zavisnosti u neonsku dramu i glumački tour de force po receptu mini-serije „Patrick Melrose“ (2018) sa Benediktom Kamberbačom
Džaba – jer ispod sve te Bergerove drečave raskoši valja se veliko ništa.
Kar-vaj i Sorentino neizbježne su asocijacije; prepoznali su njihov duh i boje i mnogi svjetski kritičari analizirajući fatalne mane Bergerovog neočekivano neuspjelog filma. Ipak, niko od njih nije uočio estetske i narativne veze između „Ballad of a Small Player“ i serije „Patrick Melrose“. A ko je režirao svih pet epizoda genijalne i neshvatljivo potcijenjene storije o čovjeku kojeg je u duboku zavisnost gurnula trauma? Pa – Edvard Berger.
ZDravi raZum
Sve jake karte i moćne elemente Bergerove režije, te scenografije, kostima i cijelog vizuelnog identiteta, a koji su tako moćni i nezaboravni u „Patrick Melrose“, u filmu nadigrava njegova najslabija tačka – scenario Rovana Džofeja Njegova tanka adaptacija istoimene knjige Lorensa Ozborna glavni je krivac za to što za Farelov lik uopšte ne marite. A oni koji su gledali Kamber-
bača u mini-seriji ili, recimo, Adama Sendlera kod braće Safdi u remek-djelu neuroze „Uncut Gems“ (2019) odlično znaju što znači navijati za totalnog luzera. I čovjeka koji bi trebalo da vam bude antipatičan po svim mjerilima zdravog razuma. Kao što svi koji Dojla okružuju brzo provaljuju njegove laži i buržujsku fasadu, tako i vi, gledajući „Ballad of a Small Player“, kapirate da vas Berger sve vrijeme zavlači i skreće pažnju sa činjenice da je njegov glavni lik mnogo bliže karikaturi nego osobi od krvi i mesa. Farel jeste magnetičan, ali to njegovog očajnog lorda ne čini tragičnim i srceslamajućim. Dok ga gledate kako demonstrira srčani udar, bindžuje jastoge, znoji se i na oči vam umire izvodeći piruete u olimpijskom maniru koji se zaista odavno očekuje od njega, naročito nakon mini-serije „The Penguin“ i filma „The Banshees of Inisherin“ (Martin Makdona, 2020), ostajete ravna linija. Ni Farel ne može da uradi ništa sa skriptom koji zjapi od praznine, niti sa likom čija nam priča ne govori ništa iole bitno o zavisnosti.
KratKa slamKa Za razliku od Sendlera u „Uncut Gems“, Farel je ovdje ostao neobrađeni dragulj, maestralni i duboko intuitivni kockar kojem su, pak, udijelili baš „lošu ruku“. Iako i njegov performans i vizuali izgledaju kao pobjednici, „Ballad of a Small Player“ nije pobjednički film. Berger je ušao u priču o zavisnosti, stidu i moralnoj propasti naoružan stilom, ali ne i suštinom. Sa drečavim bojama – ali bez dubinskog poniranja u prirodu i tragediju ljudskih sudbina koje kroje čipovi, bolesna nada i preskupo uvjerenje da će naredna ruka biti drugačija, da će ih izbaviti iz bespuća. Rezultat je film koji se kocka i svađa sam sa sobom; koji djeluje duže i mnogo razvučenije od 101 minuta; koji spotiče glumce na svakom koraku. Za Farela i ajde, probalo se i megalomanski propalo u traganju za simpatijom prema njegovom đavolje izmučenom i krivom liku – ali Svinton? Ili Fala Čen? Nije stvar samo u tome što je Tilda zaslužila više, nego što je narativ mogao da prođe i bez njenog nefunkcionalnog, pritom i karikiranog lika. I to malo minutaže što joj je data moglo se preusmjeriti na Fala Čen, pa makar da njena Dao Min ne ostane nedorečena dama u nevolji. Ovako su obje izvukle kratku, a film najkraću slamčicu iz snopa koji je od starta bio osmišljen tako da najduža zapadne Farela. Ništa se, dakle, nije isplatilo od svih tih drečavih trikova slivenih u „Ballad of a Small Player“. Berger ovog puta nije isporučio. I zaista je šteta što se cijeli film urušio pod kockarski tankim skriptom i ogromnom režiserskom ambicijom da mu moćnim vizualima pokrpi rupe. Posebno zbog Farela – jedine karte zbog koje ova predrečava kockarijada i zaslužuje prelaznu ocjenu.
PODGORICA – Crna Gora utakmicama sa Gibraltarom i Hrvatskom završava neuspješne kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, u kojima je do sada iz šest utakmica sakupila isto toliko bodova. ,,Sokoli“ i ovog puta imaju problema sa povredama – za novembarske duele otpali su Stefan Savić, Igor Vujačić i Marko Bakić, a iz istog razloga na spisku se nije našao Andrija Vukčević Od igrača iz domaće lige pozvan je Marko Šimun, vezista Sutjeske, koji je debitovao u oktobru.
- Prošli put nam je nedostajalo sedam, sad četiri igrača. Dakle, bolja je situacija i veći sam optimista sada jer su se vratili mnogo važni igrači za ovu reprezentaciju. Nadam se da neće biti još povreda – rekao je selektor crnogorskih fudbalera Mirko Vučinić uoči jučerašnjeg treninga. U reprezentaciju se nakon povreda vraćaju Stevan Jovetić, Adam Marušić i Marko Janković, s tim da će kapiten igrati samo protiv Hrvatske 17. novembra pod Goricom.
- Jovetić će nedostajati u prvoj utakmici. Pridružiće nam se pred meč sa Hrvatskom jer ima problema i ne može da igra na vještačkoj podlozi. Mnogo će nam nedostajati u Gibraltaru jer znamo o kakvom igraču je riječ. Od Jankovića mnogo očekujem jer u Karabagu iz meča u meč pokazuje koliko je bitan. Nadam se da će to pokazati i u reprezentaciji – istakao je Vučinić. Duel sa Gibraltarom igraće se 14. novembra na stadionu ,,Evropa point“. U britanskoj prekomorskoj teritoriji
Rijeka u meču Lige konferencija i suočila se sa lošim uslovima za igru. Isto bi moglo da sačeka i ,,sokole“... - Kako njima, tako i nama. Važno je da budu prisutni želja, volja i trka. Bez te tri stvari ne mo-
nego nijedna ekipa na svijetu – kazao je selektor.
Crna Gora će biti favorit protiv apsolutnog autsajdera grupe, ali nakon oktobarskog debakla na Farskim Ostrvima (poraz 4:0) i tijesne pobjede nad Lihtenštajnom (2:1) pitanje je
da li protiv ikoga može da bude sigurna u pobjedu.
- Otkad sam na ovoj poziciji težim prije svega tome da momci daju sve od sebe. Dešava se i boljim reprezentacijama da izgube meč, ali važno je kad se pogledamo u ogledalo da zna-
mo da smo pružili maksimum – istakao je Vučinić.
MISLIO SAM DA JE BILO DOBRO, ALI... Legendarni Nikšićanin je nakon detaljne analize promijenio mišljenje o prikazanom
u prethodna dva meča, prije svega u prijateljskom duelu sa Lihtenštajnom.
Na konferenciji za medije poslije tog duela bio je zadovoljan, više nije...
- Mnogo sam zadovoljan prvim poluvremenom na Farskim Ostrvima. Drugo je bilo mnogo ružno, posebno prvih 10–15 minuta. Što se tiče meča sa Lihtenštajnom, sa terena mi je djelovalo mnogo bolje, ali kad sam odgledao snimak, nije mi se svidjelo kako smo igrali. Jedino je bio dobar rezultat i nadamo se da ćemo nastaviti s pobjedama – kazao je Vučinić.
NE RAZMIŠLJAM O SVOM STATUSU
Prvi kapiten Crne Gore ima dogovor sa FSCG da na poziciji selektora bude do kraja godine, a o eventualnom nastavku saradnje razgovaraće se po završetku kvalifikacija. Dueli sa Gibraltarom i Hrvatskom odrediće sudbinu proslavljenog napadača Sutjeske, Lećea, Rome i Juventusa. - Ne razmišljam o tome. U mislima mi je samo Gibraltar, kad se završi taj meč, onda ćemo razmišljati o Hrvatima. Idem od meča do meča, ne razmišljam o svom statusu – izjavio je Mirko Vučinić. Ne. K.
PREMIJER (11. KOLO): ,,Redsi“ deklasirani na ,,Etihadu“
PODGORICA - Goran Perišić, selektor mlade fudbalske reprezentacije Crne Gore, objavio je spisak igrača za utakmice protiv Jermenije i Italije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
,,Sokoli“ će 14. novembra gostovati Jermeniji, dok će četiri dana kasnije u Nikšiću dočekati Italiju.
- Sav naš fokus trenutno je na utakmici sa Jermenijom. Radi se o kvalitetnoj ekipi, broj bodova koji su osvojili ne pokazuju pravo stanje. Analizirali smo
ih i vidjeli da se radi o disciplinovanoj ekipi, ujedno i veoma agresivnoj, znamo da nas očekuje težak posao. Ipak, nadamo se povoljnom rezultatu, za koji je bitno da budemo u ritmu u kojem smo bili i na prethodnim mečevima - rekao je Perišić. Za ove utakmice Perišić je pozvao 23 igrača: (golmani) Benjamin Krijestarac (Bokelj SBbet), Balša Radanović (Rudar), Vasilije Stojanović (Mornar), (odbrana) Velimir Ljutica (Mornar), Stefan Melentijević (Primorje, Sloveni-
ja), Milan Roganović (Partizan, Srbija), Damjan Dakić (Budućnost), Marko Franeta, Nikola Vuković (Petrovac), Bojan Damjanović (Sutjeska), Balša Vukotić (Grafičar, Srbija), (vezni red) Nemanja Carević, Dragan Miranović (Petrovac), Kristijan Radunović (Bokelj SBbet), Lazar Savović, Danilo Vukanić (Budućnost), Medo Juković (Sutjeska), Nenad Krivokapić (Jezero), Balša Radusinović (Dečić), Lazar Knežević, Balša Mrvaljević (Mladost Lob.bet) (napad) Filip Perović (LASK, Austija), Vladimir Perišić (Košice, Slovačka). R. A.
PODGORICA – Nije ni polovina sezone, a već je prilično jasno da Liverpul neće odbraniti titulu u Premijer ligi. Pobjede nad Aston Vilom u prvenstvu i Real Madridom u Ligi šampiona samo su ,,zamaskirale“ pravo stanje stvari u ekipi Arnea Slota – ,,redsima“ je juče u Mančesteru očitana lekcija od Sitija, koji je u 1.000. utakmici u trenerskoj karijeri Pepa Gvardiole slavio s 3:0 i postao najozbiljniji konkurent prvoplasiranom Arsenalu. ,,Građani“ imaju četiri boda manje od ,,tobdžija“, dok Liverpul zaostaje čak osam...
Siti je na početku meča imao dvije velike šanse, a potom dobio jedanaesterac nakon grešaka IbrahimeKonatea i Konora Bredlija Očajnu reakciju odbrane domaćih iskoristio je Žeremi Doku, kojeg je faulirao golman GiorgiMamardašvili, da bi Gruzin odbranio jedanaeste-
Žeremi Doku odigrao sjajan meč
rac Erlingu Halandu Norvežanin se, ipak, iskupio u 29, kada je zatresao mrežu udarcem glavom na centaršut MateusaNunjesa i postigao 28. gol ove sezone u 18 utakmica. Ukupno svoj 99. premijerligaški.
Nemoćni Liverpul do tada nije znao gdje udara, ali je uspio da izjednači – ipak, samo nakratko, jer je pogodak Virdžila van Dajka poništen jer je Endi Robertson iz ofsajda ometao ĐanluiđijaDonarumu Pitanje je da li je Škot ometao Donarumu u toj mjeri da gol bude poništen, a onda je Van Dajk postao jedan od tragičara jer ga je u nadoknadi prvog poluvremena lopta okrznula poslije šuta Nika Gonsalesa i završila iza leđa Mamardašvilija. ,,Redsi“ su u nastavku imali veliku šansu preko Gakpa za 2:1, a onda je stigla nova kazna –razigrani Žeremi Dokuje maestralnim udarcem sa distance postavio konačan rezultat. Siti će u narednom kolu, nakon pauze zbog obaveza zbog termina za reprezentacije, gostovati Njukaslu, dok će Liverpul dočekati Notingem forest. Ko zna, možda s novim trenerom... Ne. K.
MERIDIANBET 1. CFL (15. KOLO): Sutjeska bodom protiv Arsenala sačuvala ulogu lidera pred pauzu, Mornar remizirao sa Bokeljom, Budućnost slavila u Bijelom Polju
PODGORICA - Nije bilo promjene ne vrhu tabele, iako su se za to stekli uslovi –remi vodeće Sutjeske sa Arsenalom (0:0) nije iskoristio drugoplasirani Mornar koji je ostvario identičan epilog u duelu sa Bokeljom (0:0).
Budućnost je pobijedila Jedinstvo u Bijelom Polju (1:0), a istim rezultatom slavili su OFK Mladost i Dečić protiv Petrovca na DG Areni (1:0) odnosno Jezera na Besa Areni (1:0).
Kolo broj 15 u Meridianbet 1. CFL bilo je golgeterski najsiromašnije od početka sezone – svega tri gola na pet mečeva.
LIDER ZAUSTAVLJEN
Bez golova, sa malim brojem šansi, uz po jednu prečku na obje strane, završen je duel Arsenala i Sutjeske na Jadranu. Nikšićani nijesu opravdali ulogu favorita, ali su na reprezentativnu pauzu otišli kao vodeći tim na tabeli, sa bodom prednosti u odnosu na najbliže Barane.
Od kada je sudija Luka Pejović dao znak da se krene sa centra, nije mnogo prošlo – uslijedio je prekid od nekoliko minuta.
Izazvali su ga navijači Sutjeske, a potom je kapiten Vladan Giljen razgovorom smirio strasti. Nikšićani su prvi zaprijetili nakon akcije po lijevoj strani, odakle je stigao udarac Šimuna sa distance. Golman Zogović odbranio je loptu koja je išla uz stativu.
Očajan je bio teren pokraj Porto Montenegra – mek i grbav, a posebno je bio naružen jedan dio koji su igrači, utisak je, svjesno izbjegavali.
Gosti su imali inicijativu, ali teško je bilo razviti dopadljivu, tečnu i pâs igru. Donekle su izabranici Dejana Jelenića uspijevali da se približe golu domaćih, ali svi pokušaji da se uradi nešto konkrentno završavali su se bez opasnosti po domaćina.
Arsenal je bio rezervisan u prvih pola sata, a onda je do pauze bio bolji. Kao plod ofanzivnijeg pristupa uslijedila je prilika u 31. minutu - nije je najbolje iskoristio Vučićević koji je sa sredine šesnaesterca reagovao nespretno i neprecizno.
Još nekoliko viših izlazaka do odmora, Tivćani su završili bez pravog udarca, a jednom su priprijetili iz kornera kada je takođe Vučićević bio u gro planu –ovoga puta glavom pored mete. Četiri minuta trajao je sudijski dodatak, a upravo je u tom periodu sreća bila na strani Sutjeske – najljepši momenat meča priredio je Pecelj koji je topovski opalio iz daljine, ali je prečka sprije-
čila spektakularan gol. Arsenal je i u nastavku pritiskao rivala koji nije mogao da se poveže, pa maltene ni da izađe sa loptom na polovini domaćina.
Uvidio je Jelenić da je njegov tim pao, da nema spoja od sredine prema naprijed, te da nešto mora da se mijenja. Zato je u 66. minutu potegao za trostrukom promjenom – izveo je Toškovića, Desančića i Aničića, a uveo Furtulu, Kamaru i Jukovića
Na drugoj strani, Radisav Dragićević je u 71. zamijenio Vučićevića, a ubacio Macanovića, napadača za veznog, pa je Arsenal djelovao bez klasičnog špica.
Slika nije bila mnogo drugačija. Vrijeme je curilo bez produkcije. Nije bilo naznaka da nešto može da promijeni početni rezultat.
Nije se to naslutilo ni nakon osrednjeg pokušaja Jukovića iz daljine, ali se Zogović neočekivano našao u problemu kada je ispustio loptu, a ona udarila u prečku.
Finiš je protekao bez uzbuđenja. Svakome po bod. Arsenal je izašao iz zone baraža, a Sutjeska prošlo nekažnjena za ,,kiks“ na primorju.
Mornar je imao zlatnu priliku da bude lider. Baranima je bila potrebna pobjede nad Bokeljom, ali nijesu se dali Kotorani na Topolici.
Meč je bio otvoren, oba tima stvorila su nekoliko obećavajućih situacija, ali niko nije iskoristio svoju.
Mornar je upisao prvi remi pod vođstvom Veska Steševića, doksu Kotorani na ,,minus tri“ od pozicije koja nudi spas.
PLAVI PO TRADICIJI
Jedinstvo nikada nije pobijedilo Budućnost u samostalnoj
Crnoj Gori, a u većini međusobnih duela doživljavalo je poraz. Takvu sudbinu Bjelopoljci nijesu izbjegli ni u posljednjem sudaru sa ,,plavima“ – utakmicu u Nikoljcu riješio je Lazar Savović u 66. minutu (1:0).
Budućnost je otputovala na sjever poslije velike čistke kojom se trener Dejan Vukićević odrekao cijele postave, precrtavši čak pet kapitena.
Protiv Jedinstva je izašao sastav sa četiri bonus igrača, među njima i debitant, tinejdžer Matija Rakčević, koji je zauzeo mjesto u srednjoj liniji. Neki ,,novi“ tim ,,plavih“ bio je miljenik fortune u prvom poluvremenu kada je malo falilo da Raspopović glavom postigne autogol – saveznik golmana Mijatovića bila je stativa. Odgovorili su Podgoričani lijepom akcijom – Savović je vertikalom u prazan prostor pocijepao odbranu domaćina i lansirao Vušurovića u gol šansi. Mogao je fudbaler gostiju da se približi mreži, ali je šutirao ishitreno, van kaznenog prostora, spetljano i totalno bezopasno.
Precizniji je bio Bulatović glavom nakon kornera, s tim što je Džafić iskontrolisao udarac. Radojević je iz daljine pokušao da uradi nešto za Jedinstvo. Lopta je promijenila smjer pošto je pogodila defanzivca Budućnosti, samo pogledom je Mijatović pratio putanju, ali ponovo je imao sreće – rival je umjesto vođstva dobio korner.
Nije utakmica imala naročiti ritam u nastavku, ali su ,,plavi“ preuzimali ulogu ekipe koja se više pita.
Vušurović je iskosa sa lijeve strane uputio prizeman šut koji je Džafić zaustavio, ali u sljedećem napadu golman Bjelo-
poljaca nije imao što da traži. Raspopović je suptilno, sa mnogo osjećaja, kao da je ,,desetka“, a ne bek, odigrao za slobodnog Savovića koji je sa sedam-osam metara pospremio loptu pod prečku.
Poveli su Podgoričani od 66. minuta, pa se Jedinstvu smiješio još jedan epilog koji ga obično slijedi kada naspram sebe ima aktuelnog šampiona. Momci Seada Babače ušli su u minus fazu poslije kapitulacije, a nijesu se izvukli ni u kada je u finišu rezervista Pavićević sve uradio fudbalski – napao je sa desnog boka, šutirao majstorski, prebacio Mijatovića, ali je pogodio prečku.
U sudijskoj nadoknadi Šćepanović je bio kratak kada je poturio nogu da poentira iz peterca.
Jedinstvo je ostalo u opasnoj zoni, dok je Budućnost sada na ,,minus pet“ od lidera, s tim što ima nastup manje.
DEČIĆ VOLI
NADOKNADU
Dečić je u nadoknadi slavio protiv Bjelopoljaca, a istu stvar, isti ishod, ponovio je protiv Plavljana – takođe na svojoj Besa areni.
Utakmica je išla na 0:0, ali da se tako završi nije dozvolio Striković, napadač Tuzana koji je ušao sa klupe i u 92. minutu presudio Jezeru.
Kajević i društvo revanširali su se rivalu za ubjedljiv poraz u Beranama (4:0) i četu Miodraga Džudovića gurnuli ispod crvene linije.
Petom pobjedom u posljednjih šest mečeva u oba takmičenja, OFK Mladost je potvrdila dobru formu uoči pauze. Donjogoričani su na DG areni bili bolji od Petrovca, a trenutak odluke dogodio se u 35.
Arsenal 0
Stadion:
Sutjeska
Arsenal Sutjeska 0
Giljen Golubović
(od 86. Bojanić) Šahman
Ražnatović
Pecelj Mikijelj (od 33. Petović) Vučićević (od 71. Macanović) Živanović Mandić Ćetković
Mladost 1
Desančić (od 66. Kamara) Dedić Aničić (od 66. Juković) Tošković (od 66. Furtula) Šimun Ražnatović Šćekić Kalezić (od 82. Čavor) Damjanović
Stadion: DG Arena. Gledalaca: 150 Sudija: Nikola Dabanović Golovi: 1:0 Kontić u 35. Žuti kartoni: Ceklić, Knežević, Almeida, Ukšanović (OFK Mladost), Kordić, Franeta, Boljević, Carević (Petrovac).
Mladost Petrovac 0 Petrovac 01
Zvrko (od 57. Zvrko)
Bašić
Vuković (od 85. Krnić)
Franeta
Arambašić Fićović (od 71. Stoisavljević) Divanović
Boljević (od 71. Carević) Merdović
Radulović Uskoković Ceklić Knežević (od 65. Mrvaljević) Kontić Jovanović (od 74. Ukšanović) Radusinović Almeida Kordoba Rodrigez Vuković (od 79. Vukčević) M. Kordić Popović (od 71. Pupović)
Tabela
1. Sutjeska 15 8 3 4 24:16 27
2. Mornar 15 7 5 3 21:17 26
3. Dečić 14 7 3 4 17:18 24
4. Budućnost 14 6 4 4 18:13 22
5. Mladost 15 7 1 7 24:23 22
6. Petrovac 15 4 7 4 20:15 19
7. Arsenal 15 4 6 5 15:19 18
8. Jezero 15 4 5 6 20:21 17
9. Jedinstvo 15 3 5 7 10:18 14
10. Bokelj 15 2 5 8 19:28 11 U narednom kolu (22. novembra) sastaće se: Bokelj – Arsenal, Sutjeska –Dečić, Jezero – Mladost, Petrovac – Jedinstvo, Budućnost – Mornar.
minutu kada je Kontić matirao Kordića. Puleni Marka Šćepanovi-
Stadion: Topolica Gledalaca: 200
Sudija: Miloš Bešović Žuti kartoni: Radević (Bokelj)
Stojanović
Malešević
Kaluđerović
Denković
Đurišić
Sekulić
Škrijelj (od 61. Dašić)
Jao Martinović
Ljutica
Stijepović (od 61. Rovčanin)
Spasojević
SJAJNI KATA TIM: Lana Stanković, Kristina Bokovac, Biserka Radulović (selektorka), Nađa Knežević i Teodora Medojević
Naši karatisti osvojili 26 medalja na prvenstvu Balkana za kadete juniore i mlađe seniore
PODGORICA - Crnogorski karatisti sa 26 medalja završili su nastup na Balkanskom prvenstvu za kadete juniore i mlađe seniore, koje je održano u Rijeci.
Crnogorska reprezentacija, nakon tri takmičarska dana, sakupila je šest zlatnih, pet srebrnih i 15 bronzanih medalja.
Posljednji takmičarski dan bio je rezervisan za ekipna nadmetanjima u katama i borbama, a sjajan nastup Crne Gore na ovom šampionatu krunisao je ženski kadetski kata tim, koji je radio u sastavu Lana Stanković, Kristina Bokovac, Nađa Knežević i Teodora Medojević. Izuzetan kata tim, predvođen selektorkom Biserkom Radulović, osvojio je srebro, nakon što je zaustavljen u finalu od Srbije, ali je prethodno napravio podvig, kada je eliminisana Turska.
Posljednjeg takmičarskog dana bronzane medalje osvojili su: ženski kadetski tim u borbama (Zoja Seba, Petra Marković, Jovana Janković, Gorana Đorđević, Dejana Blečić), muški juniorski tim u borbama (Anes Arifaj, Balša Danilović, Nemanja Gecaj, Rajan Jovanović, Branko Lazović, Jusuf Saljiu, Aleksa Šćekić, Vuk Vučinić), ženski U21 tim u borbama (Itana Raonić, Anja Nikolić, Jova-
na Damjanović, Helena Backović, Mariam Zahrane) Prethodno, prvaci Balkana postali su kadet Arijan Aljošević (do 52), junior Vuk Vučinić (preko 76) i mlađi seniori Balša Vojinović (do 60), Lazar Đurčević (do 67), juniorka Una Raković (preko 66) i mlađi senior Lazar Potpara (preko 84).
Srebrni su bili kadeti Marko Konatar (do 52) i Neda Beljkaš u katama i junior Anes Arifaj (do 76) u borbama, te juniorka Lara Šakotić (do 66).
PODGORICA - Rukometašice Budućnosti su u porazu od Esbjerga (36:24) bile identično dvocifrene (12) u tehničkim greškama i neiskorišćenim zicer situacijama. I primile su dvocifren broj lakih (brzih) golova11, od danskog predstavnika u 7. kolu Lige šampiona.
,,Plave“ ni iz sedmog pokušaja nijesu uspjele da dođu do bodova u grupi A, nije se to moglo danas ni očekivati od njih jer su naspram sebe imale velike zvijezde Skandinavije. Loš početak prvog (promašile tri zicera u prva tri minuta, a do prvog gola stigle u četvrtom minutu - 3:1) kao i uvodni minuti drugog poluvremena (dvije tehničke greške i neiskorišćen zicer, domaće su povele 21:11) nagovijestili su epilog koji je mogao biti rezultatski bolniji da u posljednjih 60 sekundi naše šampionke nijesu dale tri gola. I to, prije svega, zahvaljujući Nađi Kadović koja je odigrala najbolji meč od starta sezone, a dobrim dijelom i zbog Andree Škerović jer je branila neke ključne lopte kada je domaćin mogao da ode i na veću gol razliku.
,,Plave“ nijesu ni zaprijetile, napadački su ponovo većim dijelom bile nesigurne, a sa druge strane gdje je napadao Esbjerg vidio se brzi, moderni rukomet. I rukometna, sportska jav-
nost je mogla da vidi kako napada drugi desni bek danskog tima - Nina Kopang (dala četiri gola iz pet pokušaja) i na koji način krila daju doprinos u pobjedama (četiri krila ukupno su postigla 11 golova).
Bez gola za Esbjerg bile su pivotkinje, ali zato su sa ostalih pozicija igračice bile ubjedljive. Pokušavao je naš tim da na neki način uspori napade, faulovima poremeti koncepciju, ali slabo je to izgledalo na terenu. Brzi pâsovi, konstan-
tna opasnost od Heni Rejštad i drugarica uticali su na sve veći pad koncentracije, a samim tim i ofanzivno nije bilo sigurnost i spremnost da se zaprijeti u prvom poluvremenu odličnoj golmanki Katarin Filter (10 odbrana - 47,6 odsto). A kada je došlo do promjene na golu, Ana Kristensen je nastavila na sličan način da brani. Pomogle su joj naše rukometašice, koje su, između ostalog tri puta bile nesigurne iz situacija sa sedam metara.
medalja
Sa bronzanim odličjima nastup su završili kadet Uroš Stevović i juniorka Katarina Vlahović u katama, kadet Lazar Rakočević (do 70), juniori Katarina Đukić (do 59), Balša Danilović (do 61), mlađi seniori Đorđe Durutović (do 84) i Mihailo Gojaković (do 84) u borbama, kadetkinja Petra Marković (do 54), juniori Lana Vukčević (do 54) i Benjamin Aljošević u katama i mlađi seniori Itana Raonić (do 68) i Jovana Damjanović (preko 68). R. P.
PODGORICA - Nema neporaženih ekipa u SBbet Prvoj ligi za rukometašice.
Da tako bude, postarale su se igračice OTP Group Budućnost I koje su slavile u Nikšiću protiv Levalee 2010 (25:21). ,,Plave“ su stigle do pete pobjede (imaju poraz na premijeri od Trebjese Bemaks) serijom 6:0, nakon što je domaćin u 35. minutu vodio 13:12... U završnici meča gošće su vodile šest golova razlike... Maša Ulićević sa devet go-
lova bila je najraspoloženija u podgoričkoj ekipi, a kod domaćina Sanja Andrijašević sa šest.
Tivćanke su upisale drugu pobjedu i to protiv Komova (39:32) uz 10 golova Andrijane Ivanović i devet Božidarke Delibašić. U ekipi iz
Andrijevice Kristina Ivanović je brojala do 14. Komovi su na učinku od pobjede i pet poraza.
Stars je sa četiri pobjede najprijatnije iznenađenje najjače lige. Rukometašice sa Cetinja
su do bodova stigle trijumfom protiv Zete - 26:24. Po šest golova u domaćem timu dale su Ana i Iva Božović, a kod gošći sa 10 golova je najefikasnija Maja Ceklić. Zeta još nema pobjedu. U posljednjem meču 6. kolakola Trebjesa Bemaks je u gostima gost trijumfovala u Ulcinju (29:24).
Najefikasnija sa devet golova (bez promašaja) bila je Andrea Jovanović, a u redovima domaćeg tima odskočila je Sara Škrelja sa 10 pogodaka. Nikšićanke su do sada ostvarile četiri pobjede, imaju remi i poraz, a Ulcinjanke su na polovičnom učinku od tri pobjede i tri poraza. A. M.
PODGORICA – Lovćen je i dalje nepogrešiv u Prvoj crnogorskoj ligi za rukometaše. Tim Filipa Popovića rutinski je u sedmom kolu pobijedio Partizan 1949 u gostima (36:25) i upisao petu pobjedu u prvenstvu. Aktuelni šampion ima isti broj
bodova kao Rudar, ali i dva meča manje od ekipe iz Pljevalja. Najefikasniji u redovima Lovćena bio je osmostruki strijelac Danilo Pajović, dok je Aleksa Milošević dao šest... Vasilije Vujović imao je 16 odbrana. U timu Partizana, koji je upisao
treći poraz, a ima i dvije pobjede i remi, po sedam pogodaka dali su Darko Đurković i Slobodan Anđelić Mornar 7 je lako izašao na kraj sa Brskovom u Baru – bilo je 42:22. Mario Maljević dao je devet golova za domaćina, po šest puta su se u listu strijelaca
upisali Enes Mulić, Petar Kovačević, Ognjen Mašanović i Luka Mrdak Filip Junković upisao je 11 odbrana, Kod gostiju, koji kao i Jedinstvo imaju svih sedam poraza, najbolji je bio Vasilije Radović sa osam golova. Mornar 7 iz šest utakmica ima devet bodova i treći je na tabeli. Budvanska rivijera je u subotu u gostima savladala Rudar (32:29), Zabjelo je bilo ubjedljivo protiv Jedinstvo Bemaksa (36:27), dok su Berane 1949 i Sutjeska remizirali 26:26. Ne. K.
Naša ekipa je u prethodna dva kola protiv Borusije i Glorije uradila neke dobre stvari za samopouzdanje, što i nije bilo od neke velike koristi u Danskoj. Konkretno je samo dva, od ukupno 24 gola, postignuto iz brze igre, a i pokvaren je utisak iz kolone - tehničke greške... - Zaslužena pobjeda Esbjerga. Pokušavali smo da im pariramo brzom igrom i da iskoristimo u napadu njihovo mijenjanje igrača u odbrani. Stvarali
Prvi kvali kacioni turnir Kup konferencije
PODGORICA – Budva se oprostila od Evrope na prvom kvalifikacionom turniru Kup konferencije.
Crnogorski vaterpolo predstavnik, u trećem po kvalitetu klupskom takmičenju, u Atini je završio nastup sa pobjedom (Hanover) i porazom od Terase nakon peteraca, koji je bio koban, kao i od domaćina Panioniosa. U posljednjem meču Budvani su poraženi od grčkog tima 16:13, a bila im je potrebna pobjeda kako bi izborili prolaz u narednu kvalifikacionu rundu.
Šansu da odu dalje ispustili su na premijeri protiv španskog predstavnika koji je danas bez problema savladao njemačku ekipu 22:11
U posljednjoj utakmici u Atini po tri gola postigli su Nebojša Vušković, Neđo Baštrica i Giorgios Kalaitzis, a u strijelce su se upisali Marko Milić, Agh Đorđi, Luka Dragović i Vladan Vukićević A. M.
Dvorana: ,,Sidbank arena“ Gledalaca: oko 2.000.
Sudije: Bocakova i Janisokova (Slovačka)
Budućnost
Sedmerci: Esbjerg 4-3, Budućnost 7-4 Isključenja: Esbjerg 6, Budućnost 8 minuta 18 11
(10 odbrana)
(šest odbrana
Trener: Tomas Aksner
smo dobre šanse, zicere na taj način, ali smo definitivno puno promašili i respektovali njihovog golmana. Pored toga, promašili smo i tri sedmerca. S tim promašajima protiv ekipe kakav je Esbjerg, jedan od favorita za osvajanje Lige šampiona, teško je ostvariti bolji rezultat. Iskoristili smo priliku da šansu damo svim igračicama – kazao je trener ,,plavih“ Zoran Abramović Isti rivali će odmjeriti snage u Podgorici 16. novembra, nakon
PODGORICA - Malo je nedostajalo da Ulcinj napravi iznenađenje i pobijedi Jedinstvo, ali su Bjelopoljci uspjeli da se vrate iz minusa od dva izgubljena seta i na kraju slave 3:2 (25:22, 25:22, 21:25, 17:25, 15:7) i tako zabilježe treću pobjedu u sezoni. U taj-brejku je bilo neizvjesno do 3:3, a onda je Jedinstvo napravilo seriju 7:0 i dileme nije bilo. U utakmici koja je trajala skoro dva sata, na obje strane kapi-
Atingre (dvije odbrane) Škerović (sedam odbrana)
(jedna odbrana + jedan sedmerac)
Trener: Zoran Abramović
PODGORICA - Lando Noris osvojio je prvo mjesto na Velikoj nagradi Brazila i sjajan vikend je krunisao i trijumfom u sprintu. Britanac je na stazi „Interlagos“ dominirao, a na posto-
lju je završio Andrea Kimi Antoneli sa zaostatkom od 10 sekundi i aktuelni šampion Maks Ferstapen. U drugom Mercedesu kao četvrti završio je Džordž Rasel i to ispred Oskara Pjastrija u Meklarenu. Oli Berman zauzeo je šestu poziciju, a do bodova su došli Lijam Loson, Isak Hađar, Niko Hulkenberg i Pjer Gasli Noris u generalnom plasmanu ima 24 bodova više od Pjastrija, treći je Ferstapen… Novo okupljanje najbržeg karavana na svijetu je 20. novembra u Las Vegasu. R. A.
Sjajan nastup plivača podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom u Novom Sadu
čega će uslijediti pauza zbog Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Plivači podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Mako sa 24 medalje i 16 ličnih rekorda završili su nastup na međunarodnom paraplivačkom takmičenju Serbia Open u Novom Sadu. Iskra Dedivanović (S9), koja je osvojila deset zlatnih medalja proglašena je za najbolju plivačicu takmičenja. Miljan
EPCG Superliga za odbojkaše (6. kolo)
teni su imali po 19 poena – kod
Jedinstva Stefan Bugarin, kod Ulcinja Nikola Ražnatović. U redovima Jedinstva 17 poena osvojio je Vukašin Tuzlančić, 16 Sergej Čukić, dok su u redovima domaćeg sastava dvocifreni bili Petar Živković sa 14 i Luka Gavrilović sa 11.
EPCG Superliga za odbojkašice (7. kolo)
Lončar osvojio je četiri zlatne medalje, dok je Đurđa Borović nastup završila sa jednom srebrnom i dvije bronzane medalje u apsolutnoj kategoriji, a sa dvije zlatne i tri srebrne u klasi S14. Po jednu bronzanu medalju u apsolutnoj kategoriji i klasi S14 osvojio je Ognjen Rončević. R. P.
PODGORICA - Mark Beceki slavio je u Portugalu, u pretposljednjoj trci Moto GP šampionata. Vozač Aprilije ostravio je iza sebe Aleksa Markesa (najbolji u sprintu) i Pedra Akostu Frančesko Banjaja nije završio trku, što je poguralo slavljenika do trećeg mjesta u generalnom plasmanu. Italijan je bio sjajan u Portugalu, od starta je vodio, tako da je zanimljivije bilo pratiti borbu Španaca oko drugog mjesta. Još jedan Španac stigao je do pred sam podijum - Fermin Aldeger završio je kao četvrti ispred Breda Bindera i Fabija Kvartarara. Sedmi je bio Aij Oguri, a među deset završili su Fabio di Đanantonio, Žoan Zarko i Pol Espargar Posljednja trka je u Valensiji od 14. do 16. novembra. Titulu je odavno osigurao Mark Markes koji pauzira nakon operacije. A. M.
Ulcinj je tako ostao na samo jednoj pobjedi, koju je ostvario protiv Lovćena, a Jedinstvo je nakon prvog kruga ligaškog dijela šampionata izgubilo samo od prošlosezonskih finalista –Budve i Budućnosti. U šestom kolu EPCG Superlige odbojkaša slavila je i Sutjeska i prvi put vezala dvije pobjede u sezoni. Nikšićani su pobijedili na Cetinju ekipu Lovćena sa 3:0 (25:18, 25:22, 25:19), nakon što su u prošlom kolu savladali Ulcinj. Vladan Stojanović bio je jedini dvocifreni odbojkaš sa 20 poena, a sa po osam su pobjedi doprinijeli njegov brat Dra-
gan i Stevan Crnogorac Kod Lovćena Strahinja Martinović utakmicu je završio sa devet poena. Derbi između Budve i Budućnosti je odložen, jer oba tima naredne sedmice igraju mečeve prvog kola Čelendž kupa. Budva će ugostiti luksemburški Štrusen, kome će gostovati osam dana kasnije, dok će Budućnost u Podgorici igrati dvomeč sa slovenačkim Mariborom, 12. i 13. novembra. S. J.
PODGORICA – Od timova koji se nalaze u gornjoj polovini tabele EPCG Superlige za odbojkašice samo je Albatros poražen u 7. kolu, i to zato što je igrao gradski derbi protiv šampiona i neporaženog lidera, Herceg Novog.
Tatjana Bokan je predvodila Herceg Novi sa 14 poena, Gordana Madžgalj je dodala 12, dok su u Albatrosu, koji je doživio drugi poraz, najviše poena osvojile Đurđa Nedeljković (8) i Amina Musić (7).
I drugoplasirana Luka Bar bila je sigurna u gostima protiv Mediterana (3:0) za šesti trijumf u sezoni, dok su Budvanke upisale peti poraz, četvrti u nizu. Po 11 poena su upisale Natalija Vlaović za Luku Bar, odnosno Anastasija Kovačević za Mediteran, u meču u kojem je trener Baranki Vladimir Milačić šansu dao svim igračicama iz rostera. Budućnost je izgubila prvi set u Kotoru, mogla je i drugi, ali je onda opravdala ulogu favorita protiv Gimnazijalaca sa 3:1,
stigla do pete pobjede i trećeg mjesta na tabeli (pretekla je Albatros), iza Herceg Novog i Luke Bar. Mileva Magdelinić je osvojila najviše poena u podgoričkom timu – 10, ali je još pet igračica bilo blizu dvocifrenog učinka, dok su se u domaćem timu, koji je doživio peti poraz, istakle Matea Kovačec (22) i Jelena Ćorović (16). Jedinstvo je bilo sigurno kod kuće protiv Rudara (3:0), za drugu pobjedu u prvenstvu, dok su mlađane Pljevljakinje i dalje bez osvojenog seta. An-
drijana Merdović sa 18 i Marija Tuševljak sa 15 poena predvodile su Jedinstvo, dok je Zana Čakar bila najbolja u ekipi Rudara sa 10. Najzad, Morača je prepustila set Budvi, ali je odnijela sva tri boda (3:1) i stigla do četvrtog trijumfa. Lara Jovović sa 25 i Darja Popović sa 24 poena bile su ubjedljivo najbolje u pobjedničkom timu, dok su dvocifren
broj poena kod Budvanki imale Đina Lekić (16), Elena Čolaković (14) i Jana Mrdak (10). Rezultati 7. kola: Gimnazijalac – Budućnost volej 0:3 (25:19, 26:28, 14:25, 16:25), Budva –Morača 1:3 (26:24, 21:25, 18:25, 16:25), Mediteran – Luka Bar 0:3 (13:25, 16:25, 13:25), Jedinstvo – Rudar 3:0 (25:15, 25:20, 25:16), Albatros – Herceg Novi 0:3 (23:25, 11:25, 16:25). S. J.
Košarkaši Sutjeske večeras (18 h) gostuju Radničkom iz Kragujevca, u 3. kolu ABA2 lige Nikšićani žele
PODGORICA – Dan ili dva prije nego što je to uobičajeno, košarkaši Sutjeske Elektroprivrede će ponovo na teren u ABA2 ligi – Nikšićani večeras (18 časova) gostuju Radničkom iz Kragujevca, u 3. kolu drugog ranga regionalnog takmičenja. Radnički je pred početak sezone postao član ABA2 lige, nakon što je od istog odustala Cibona. - Radnički je iznenada ušao u ABA2 ligu. Spremali su se za jedno takmičenje, gdje se igra jedna utakmica sedmično. Onda im je odjednom ispalo da igraju dva takmičenja, gdje imate i putovanja i dosta je zahtjevnije. Ne smijemo da se opustimo. Siguran sam da će oni u utakmicu ući maksimalno, sa željom da pobijede. Međutim, i mi ćemo u utakmicu ući maksimalno, jer i mi želimo da pobijedimo - kazao je u najavi meča Marko Simonović, trener Nikšićana.
Sutjeska je nakon dva kola
ABA2 lige bez poraza, savladala je Široki i MZT, dok je Radnički oba puta poražen, od TFT-a i Primorja.
- Svi mečevi u gostima u ABA2 ligi su teški i veoma zahtjevni, jer svaka ekipa ima kvalitet. Ali, mislim da ćemo mi biti pravi i pokušaćemo da dođemo do pobjede - kazao je Miloš Vujović, centar Sutjeske. Pred meč u Kragujevcu, Sutjeska je u petak poražena u Rožajama od Ibra u Prvoj crnogorskoj košarkaškoj ligi, što je prvi poraz ekipe u novoj sezoni nakon šest vezanih pobjeda u svim takmičenjima.
- Primarno mi je da mi iz dana u dan dižemo nivo naše igre, da budemo zdravi, da se polako, ali sigurno penjemo gore što se tiče igračkog potencijala, koji ova ekipa ima. I da, kada bude najpotrebnije, budemo na vrhuncu, a želim da to pobjede prate - zaključio je Simonović. S. J.
Budućnost Voli protiv Zvezde prekinula niz od šest pobjeda na dva fronta, Andrija
PODGORICA – Budućnost Voli je protiv Crvene zvezde prekinula niz od šest pobjeda na dva fronta. Poraz od evroligaša, i to u Beogradu, ne spada u kategoriju iznenađenja, pa u podgoričkom timu vjeruju da ih ovaj neuspjeh neće skrenuti sa željenog puta… - Mislim da smo i dalje u dobrom ritmu i ovaj poraz neće nas poremetiti u bilo kom smislu. Vjerujem u ekipu i stručni štab i siguran sam da još nijesmo ni blizu maksimuma. Još se pronalazimo, što je i potpuno normalno za ovaj dio sezone – kaže za Pobjedu Andrija Slavković, krilni košarkaš Budućnost Volija. Budućnost je odigrala dobro prvo poluvrijeme (41:41) u dvorani „Aleksandar Nikolić“, posebno prvu četvrtinu (24:19), u kojoj je imala do sedam poena prednosti (24:17), a domaćinu je parirala zahvaljujući šutu za tri poena (12-6). Kada je Slavković pogodio trojku, sedmu timsku, na početku drugog poluvremena za 44:41, malo ko je očekivao da će to biti posljednje vođstvo „plavih“ na ovom meču. Podgoričani su imali veliki pad u trećoj četvrtini, u oba pravca, pa su primili 33 poena, a postigli samo 17 (kao u drugoj dionici), pa je Zvezda na kraju ovog kvartala imala nedostižnih 16 poena prednosti (74:58). - Trebalo je tokom cijele utakmice da zadržimo nivo igre iz prvog poluvremena, u kojem smo pružili dobar otpor, čak u većem dijeli imali prednost – dodaje Slavković. Budućnost je protiv Zvezde igrala bez prvog plejmejkera Jogija Ferela i centra Džejmsa Tompsona. Obojica su se povrijedili protiv Bešiktaša, Ferelu, čiji se izostanak posebno osjetio, napukla je jagodič-
Andrija Slavković je u posljednja dva meča, protiv Bešiktaša i Crvene zvezde, bio starter, prvi put u sezoni,
sa skoro identičnom minutažom (nešto preko 13 minuta), a nakon što je skoro cijele prošle sezone bio u toj ulozi.
na kost (čeka se posebna maska), dok je Tompson zaradio povredu mišića. Trener „plavih“ Andrej Žakelj je nakon meča sa Zvezdom kazao da će Ferel „biti malo duže odsutan“. - Igrali smo bez dva bitna igrača, ali mislim da nam to nije alibi s obzirom na to da imamo širok roster. Svaki igrač je bitan, ali povrede su normalne stvari u sportu, tako da moramo da budemo spremni i na ovakve situacije – ističe Slavković.
Šesti tripl-dabl Nikole Jokića u pobjedi Denvera
PODGORICA - Nikola Vučević je protiv Klivlenda odigrao najslabiji meč ove sezone, a Čikago je izgubio 128:122 i upisao treći poraz u devet mečeva. Crnogorski košarkaš je imao devet poena (11-4 iz igre), pet skokova, četiri asistencije i dvije ukradene lopte.
Isak Okoro je bio najefikasniji kod Bulsa sa 19 poena. Džejlen Smit ga je ispratio sa 18 poena i 11 skokova. Kod Kavalirsa najefikasniji su bili
Diandre Hanter sa 29 poena, Donovan Mičel sa, takođe, 29, uz po šest asistencija i skokova, te Ivan Mobli sa 24 poena, osam skokova i pet asistencija. Klivlend je drugi na Istoku sa skorom 7-3, dok je Čikago peti sa učinkom 6-3. Denver je pobijedio Indijanu 117:100, „na krilima“ Nikole
Jokića. Trostruki MVP je postigao tripl dabl sa 32 poena, 14 skokova i 14 asistencija, što mu je šesti tripl-dabl u sezoni. Iako je imao čak osam izgubljenih lopti, Jokić je iz igre šutirao nevjerovatnih 14-10, a pogodio je 11 od 12 slobodnih bacanja.
Kod Nagetsa, koji su igrali bez dvojice od petorice najvažnijih igrača, Džamala Mareja i Erona Gordona, istakao se i Tim Hardavej junior sa 17 poena, dok je 16 poena i sedam skokova bio učinak Pejtona Votsona, a po 12 poena imali su Kem Džonson i Džulijan Stroter. Na drugoj strani, istakao se Eron Nesmit sa 25 poena, dok je Endru Nembhard dodao 22 poena i šest asistencija, a Paskal Sijakam 14 poena, šest skokova i pet asistencija.
Sjajno veče imao je još jedan
srpski košarkaš, u pobjedi Majamija nad Portlandom –136:131. Zablistao je sa 29 poena, devet skokova, šest asistencija, dvije ukradene lopte i blokadom. Adekvatno su ga ispratili Norman Pauel sa 22 poena, Pele Larson je ubacio 16, uz pet asistencija, a Endru Vigins 15. Haime Hakez je imao 14 poena, 12 skokova i sedam asistencija. Deni Avdija iz Portlanda je bio najbolji pojedinac na meču sa 33 poena, 11 skokova i osam asistencija. Šedon Šarp je dodao 21 poena i devet skokova, Džeremi Grent 18 poena, baš kao i Džru Holidej, koji je imao još 13 asistencija i devet skokova. Majami je sedmi na Istoku sa skorom 6-4, dok je Portland sedmi na Zapadu sa učinkom 5-4. Košarkaši Finiksa bili su bolji od Los Anđeles Klipersa u
Prije toga, Andrej Žakelj nije uopšte uvodio u igru Slavkvoića u tri abaligaška i četiri meča u Evrokupu.
- Bilo je malo teško, ali to su odluke trenera koje morate da prihvatite. Drago mi je što sam bio starter u posljednje dvije utakmice,
Interesantno je da je utakmica u Beogradu odigrana u mirnoj, pomalo neuobičajenoj atmosferi, u polupraznoj dvorani, bez organizovanog navijanja i nemilih scena koje su posljednjih godina obilježili duele ova dva tima.
gostima (114:103). Devin Buker je predvodio Sanse sa 21 poenom, 10 skokova i devet asistencija. Mark Vilijams je ubacio 19 poena, uz to imao i šest skokova, dok je Dilon Bruks postigao 16 poena. Kod Klipersa najbolji su bili Ivica Zubac sa 21 poenom, 15 skokova i četiri asistencije. Džon Kolins je dodao 19, a Džejms Harden 13, uz isto toliko asistencija. Finiks je osmi na Zapadu sa skorom 5-5, dok su Klipersi 11. sa učinkom 3-6. Rezultati: Vašington - Dalas 105:111, Filadelfija - Toronto 130:120, Atlanta - Los Anđeles Lejkers 122:102, Klivlend - Čikago 128:122, MajamiPortland 136:131, San Antonio - Nju Orleans 126:119, Denver - Indijana 117:100, Los Anđeles Klipers - Finiks 103:114. S. J.
Andrija Slavković poručio
možda i najvažnija do sada u Evrokupu
Za Budućnost je meč sa Zvezdom već prošlost, Podgoričani su okrenuti narednoj utakmici u Evrokupu, i gostovanju Kemnicu (srijeda). „Plavi“ trenutno imaju skor 4-2 i na diobi su drugog mjesta sa još tri tima (Bešiktaš, Turk Telekom, Ulm).
- Ta utakmica je, možda, i najvažnija do sada u Evrokupu. Mislim da nam je pobjeda imperativ ako želimo da budemo na samom vrhu Evrokupa. Mi smo već počeli da spremamo tu utakmicu. Nemamo mnogo vremena, s obzirom na pakleni ritam utakmica, ali šta je, tu je, ne sumnjam da ćemo biti 100 odsto spremni fizički i psihički za tu utakmicu – kaže Andrija Slavković
PODGORICA – SC Derbi je upisao četvrti poraz u šestom abaligaškom meču, ali prvi u kojem, realno, i nije imao šansi da ugrabi pobjedu – tim Petra Mijovića je izgubio u gostima od Dubaija sa 77:69, ali bi mnogo veća šteta mogla da bude povreda Alekse Ilića, najboljeg igrača „studenata“ na početku ove sezone, koji je hramljući napustio teren na šest minuta i 27 sekundi do kraja, pri rezultatu 63:57 za domaćina.
Dubai je zabilježio i šestu pobjedu, i trenutno je, uz Spartak, jedini neporaženi tim u regionalnom takmičenju. Prvo poluvrijeme duela u Dubaiju obilježio je mali broj poena, ali, prije svega, veliki broj promašaja u šutu sa perimetra. Oba tima su, naime, pogodila samo po jednu trojku, s tim da je domaćin šutirao čak 18 puta, a SC Derbi šest. Dubai je do pet poena prednosti na poluvremenu (37:32) došao uz bolji šut za dva poena (72,7 – 61,1 odsto), više skokova (1815), posebno ofanzivnih (8-3), nakon kojih je domaćin imao dvostruko više poena iz drugog napada (8-4), a imao i više asistencija (10-7), te manje izgubljenih lopti (4-9).
Košarkaši SC Derbija izgubili u Dubaiju u 6. kolu grupe A ABA lige
MIJOVIĆ: U određenim momentima smo igrali dobru košarku
- Atmosfera jeste bila malo drugačija od prethodnih naših duela, poprilično mirna, ali to su stvari koje nas ne zanimaju. Nas zanima parket i naši navijači – zaključio je Slavković. S. JONČIĆ
U prvoj četvrtini su visoki igrači Dubaija, Filip Petrušev (devet poena) i Kenan Kamenjaš (osam) imali poen više od cijelog podgoričkog tima (17-16). Nakon trojke Zorana Vučeljića i poena sa linije bacanja Darijusa Džonsona, SC Derbi je nakon tri i po minuta igre jedini put vodio na meču (5:4). Dubai je nakon toga vrlo brzo preokrenuo na 8:5, a u prvoj dionici je u nekoliko navrata imao do pet poena prednosti, koliko je bilo i na kraju (21:16).
Još manje efikasna je bila druga četvrtina, zbog Dubaija, koji je postigao isti broj poena kao gosti (po 16), što je domaćinu omogućilo da na poluvremenu (37:32) zadrži istu razliku
koju je imao nakon prve dionice. Imao je tim iz Ujedinjenih Arapskih Emirata nekoliko pokušaja da se odlijepi, najveću prednost je imao nakon koša Kamenjaša za 37:30, ali su „studenti“ uspijevali da ostanu u igri.
I nakon treće četvrtine ista meta, isto odstojanje. Nakon trojke Emira Hadžibegovića, gosti su izjednačili na 37:37, nakon minuta i 34 sekunde igre u drugom poluvremenu, ali ponovo nijesu uspjeli da povedu. Parcijalom 10:2, koji je zaključio Kamenjaš, Dubai je dva minuta i 39 sekundi kasnije poveo osam razlike (47:39), ali je SC Derbi odgovorio serijom 7:0 (trojka Matica Rebeca, po koš Alekse Ilića i Filipa Anđušića) i prišao na pola koša minusa (47:46), na četiri minuta i 18
Dragana Živković
Dangubić 6
Bejkon 8
Avramović 2
Abas 10
PrepeličElis 10 Kondić 2
ŠanliArmstrongRajt 6 Petrušev 13 Kamenjaš 20
Dvorana: ,,Kola Kola arena“ Gledalaca: 1.903.
Obrknežević,
(21:16, 16:16, 18:18, 22:19)
Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi
Rebec 11 Vučeljić 6 Ilić 14
Džonson 10
Pavlićević 8
Anđušić 2 Živanović 2
Hadžibegović 3
BogdanovićDejvisDrežnjak 9 Boaći 4
sekundi do kraja. Dubai je ponovo pokušavao da se odlijepi, ali je SC Derbi uspijevao da drži priključak na dva posjeda zaostatka, koliko je bilo na kraju trećeg kvartala (55:50), nakon koje su se „studenti“ izjednačili po broju skokova (po 24), ali su imali mnogo više izgubljenih lopti (12-4).
ali najbitnije od svega je da ekipa dobro igra i bilježi pobjede - kaže Slavković. Naše košarkašice za dva dana dočekuju Ukrajinu, Dragana Živković nakon devet mjeseci ponovo u nacionalnom timu
Trener SC Derbija Petar Mijović čestitao je Dubaiju „na joj jednoj pobjedi u ABA ligi“. - U određenim momentima smo igrali dobru košarku ovdje, što je jako teško, jer je naš protivnik jedan od najboljih timova ne samo u ABA ligi, već je i u Evroligi težak rival svakoj ekipi. Mi imamo mlad tim, sa dosta rukija, koji nijesu igrali puno prošle sezone. Još smo u procesu napretka, ali svakog dana smo sve bolji i nadam se da će naše najbolje doći. Još jednom, čestitke Dubaiju, ozbiljna su organizacija i ekipa. Čestitke i mojim igračima, borili su se, zaista su pokazali karakter u trenucima kada smo imali probleme, posebno za zaštitom našeg koša, pa smo dozvolili Dubaiju puno ofanzivnih skokova i poena iz drugog napada – rekao je Mijović.
Posljednju četvrtinu je SC Derbi otvorio trojkom Džonsona za 55:53, ali je onda Dubai napravio dvije ključne serije od po 7:0 - prvu za dvocifrenu prednost (63:53), a drugu, u kojoj je Abas pogodio trojku nakon 19 uzastopnih timskih promašaja na meču, za nedostižnih 72:59, na tri minuta i 33 sekunde do kraja... S. JONČIĆ
PODGORICA - Crnogorske košarkašice ulaze u novi kvalifikacioni ciklus sa ambicijama istim kao i prethodnih godina – da se plasiraju na Evropsko prvenstvo deveti put zaredom.
I dosadašnjih osam vezanih plasmana su gotovo bez presedana, imajući u vidu malu bazu igračica iz kojih se crpe reprezentativke za seniorsku selekciju, odnosno bolje reći postoji jedan seniorski klub. Nakon posljednjeg Eurobasketa od dresa sa državnim grbom oprostile su se Milica Jovanović, Jovana Pašić i Jelena Vučetić, pa će predstojeće utakmice koju očekuju Crnu Goru, sa Ukrajinom, Azerbejdžanom i Bugarskom, makar nagovijestiti jesu li mlađe igračice spre-
mne za mnogo ozbiljniju ulogu koja ih očekuje. Ono što raduje jeste da će za dva dana, kada Crna Gora bude igrala protiv Ukrajine (Bemaks arena – 19 časova), taj meč označiti povratak Dragane Živković (posljednji meč igrala 9. februara u Baru), a koja će za ovaj tim značiti mnogo. - Čeka nas novi ciklus, koji će biti zahtjevniji i teži, jer se igra iz dva dijela. Sada, na startu imamo grupu u kojoj moramo biti među prva dva tima, a ,,prozori“ su sada komplikovaniji, jer u malom vremenskom intervalu igraju se tri meča. Ali, vjerujem u ovaj tim i sigurna sam da možemo opet napraviti lijepe stvari. Neće biti lako, ali optimista sam – kazala je za Pobjedu Dragana Živković, koja nije nastupala na Eurobasketu
ljetos, ali je sada ponovio dio nacionalnog tima.
- Iz ličnih razloga nijesam mogla biti u reprezentaciji i nastupiti na šampionatu Evrope. Ali, sada sam tu i drago mi je da smo na okupu. Za Crnu Goru se uvijek igra srcem i jedva čekam da ponovo u najljepšem dresu dam doprinos što boljem rezultatu.
Crna Gora će u prvom kvalifikacionom „prozoru“ odigrati tri meča, prvi protiv Ukrajine u Podgorici, dok su rivali u grupi još Azerbejdžan i Bugarska i njima će naša selekcija gostovati u drugom i trećem kolu.
- Očekivanja su uvijek ista kada je riječ o reprezentaciji, želimo borbenost, želimo da budemo tim i naravno u svakoj utakmici da idemo na pobjedu. Što se tiče ovog kvalifika-
cionog ciklusa, želimo da završimo na jednom od prva dva mjesta – naglasila je Živković, koja je od nedavno članica Rapida iz Bukurešta. Ukrajina, na čijem je čelu svojevremeno bio Podgoričanin Goran Bošković, prvi je tim koji je u sagrađenoj ,,Bemaks areni“ 20. maja 2019. godine odradio trening. Sad, šest godina kasnije, Ukrajina baš u ,,Bemaks areni“ kreće u novi ciklus, željna da se polako vrati na staze uspjeha, jer od odlaska Boškovića Ukrajina čeka da se kvalifikuje na Eurobasket. - Nema mnogo vremena, ali vrijedno treniramo, spremamo se, sada maksimalno fokusirane na prvog rivala. Znamo da Ukrajina ima kvalitet, posebno sjajna Jakupova, ali nadam se da ćemo pred našim navijačima moći da napravimo dobar rezultat i na pravi način otvorimo novi ciklus –jasna je Živković. R. P.
CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA
Autor:
Dr Srđa MARTINOVIĆ
JOVO VUKOVIĆ
SANITETSKI PUKOVNIK
ITALIJANSKE VOJSKE
Jovo Vuković rođen je 1888. godine u Paštrovićima. Gimnaziju je završio u Kotoru, a Medicinski fakultet je studirao u Beču. Kao dobrovoljac vratio se i učestvovao u crnogorskoj vojsci u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. i Prvom svjetskom ratu 19141916. godine. Nalazio se u sastavu Lovćenskog odreda u štabu crnogorskog princa Petra Petrovića sa kojim je imao prijateljske odnose. Prilikom okupacije Austrougarske, kako kao vojni obveznik ne bi pao u ruke, sa braćom i rođacima povukao se preko Albanije. Na ostrvu Vidu spasio je brata Iva koji se razbolio od tifusa. Prilikom suđenja pukovniku Apisu nije želio da oda jednog njegovog saradnika pa mu je zabranjen povratak u domovinu. Priključio se crnogorskoj emigraciji u Italiji, a u Bolonji je 1917/1918. godine završio posljednju godinu medicine. Tokom 1919. godine za vojnog ljekara u Štabu crnogorske vojske u Gaeti postavljen je za kapetana crnogorske vojske. Njegov pomoćnik je bio Dimitrije Lazović. Nakon rasformiranja crnogorske vojske u Italiji 1922. godine ostao je u Italiji. Ubrzo je počeo da radi kao vojni hirurg i između dva svjetska rata promovisan je u sanitetskog pukovnika italijanske vojske sa kojom je učestvovao u intervenciji protiv Španske republikanske armije u Španiji 1937-1939. godine kao i u pohodu u Abisiniji. Poznat je kao strastveni lovac, a lovio je sa više poznatih italijanskih oficira. Tokom Dru-
Kad su 1943. našli kapetana Melisa, grupa od 60 crnogorskih logoraša mu se priključila, a za komandanta grupe odabran je Svetozar Laković Tozo. Ali, Melis nije bio za napadanje njemačkih jedinica, pa je pokušao da rasformira odred Svetozara Lakovića. Došlo je do sukoba u kome su Crnogorci reagovali energično
gog svjetskog rata 1941. godine jedno vrijeme nalazio se kao pukovnik u Crnoj Gori kada je posjećivao svoju porodicu, međutim ubrzo se vratio u Italiju. Radio je kao hirurg čitavo vrijeme i bio je omiljen kao ljekar i humanista. Preminuo je 1961. godine i sahranjen u italijanskom gradu Netuno, iako mu je bila želja da se sahrani u Crnoj Gori, što je jasno iskazivao u svojim pismima. Nosilac je bio više odlikovanja.
ĐORĐO POČEK, SIN
PERA POČEKA –
VAZDUHOPLOVNI
GENERAL ITALIJANSKE
VOJSKE
Đorđo Poček rođen je 1917. godine u Italiji, kao najmlađe dijete poznatog crnogorskog slikara Pera Počeka. Nakon završene škole za vojnog pilota postao je pilot oficir italijanske vojske. Prve godine rata služio je kao pilot poručnik. Tokom rata njegova baza nalazila se na Siciliji. Tokom jedne borbe iznad Sredozemnog mora 14. avgusta 1942. godine pogođen je od strane Spitfigther na udaljenosti 10 milja od Malte i 20 km jugoistočno od Linosa. Kao mladi poručnik 2. lovačke grupe uspio je da se katapultiura i padobranom spusti u more i jedini preživi, dok su njegova
dva saborca poginula. Satima je morem plutao sam. Nakon ovoga unaprijeđen je u čin kapetana. Letio je na avionima MC. 200, re. 2001 (4/42); MC. 205V , Fiat G.55 i Bf 109G. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je teško ranjen i liječio se u bolnici u Palermu, a zahvaljujući akciji svoje starije sestre Jelene premješten je na liječenje u vojnu bolnicu u Rimu. Sredinom 1944. godine kao vazduhoplovni kapetan jedno vrijeme je bio komandant vazduhoplovne baze u Vićenci. Nalazi se na listi pilota lovaca koji su tokom službe uspjeli da obore pet protivničkih aviona. O njegovim podvizima na nebu izvještavao je i „Glas Crnogorca“ na italijanskom jeziku. Tokom rata je pripadao italijanskoj vojsci koja se borila na strani Sila osovine. Radio je na spašavanju mnogih nepunoljetnih mladića kako ih njemačke vlasti ne bi odvele u koncentracione logore. Među njima su bila i tri brata iz porodice Casali iz regije Emilije Romanja. Kad se rat završio smatrao je da ne treba ponovo da polaže zakletvu novom italijanskom rukovodstvu jer je već to uradio. Vjerujući u ispravnost svojih principa pokreno je sudski spor zbog čega je deset
godina bio udaljen iz vojne službe. Potom je nastavio karijeru vazduhoplovnog oficira. U avgustu 1963. godine kao pukovnik postavljen je za zamjenika komandanta 1. vazduhoplovne brigade. U toku 1964/1965. godine promovisan je u brigadnog generala aeronautike da bi ubrzo bio upućen na mjesto vazduhoplovnog atašea Republike Italije u SAD-u sa službom u Vašingtonu. Karakteristično je da je bio izrazito visok i elegantan. Preminuo je 1980ih godina u Italiji. Odlikovan je većim brojem odlikovanja među kojima: tri Krsta za ratne zasluge, viteški Orden za zasluge Republike Italije, Krst za 25 godina vojne službe, američki Orden za zasluge itd.
CRNOGORCI U ITALIJANSKIM
PARTIZANIMA
Crnogorski logoraši u italijanskim logorima tokom 1943. uspijevala su samostalno ili u grupama da pobjegnu iz logora i priključe se italijinaskim partizanima i organizuju borbu protiv fašista. Od sredine 1943, a naročito od kapitulacije Italije u septembru 1943. ova pojava postaje masovnija. Najmasovnije učešće crnogorskih logoraša je u srednjoj Italiji u provincijama Umbrija i Marke jer je na toj teritoriji bilo najviše logora. U početku su organizovali samostalne gerilske grupe jačine po nekoliko ili više desetina boraca, koje su izvodile diverzije i napade
na patrole. Ubrzo su došli u kontakt sa italijanskim partizanima i organizovali zajedničke odrede i veće i složenije aktivnosti. Mnogi Crnogorci borili su se u italijanskim jedinicama i zauzimali su komandne i rukovodeće dužnosti – komandiri gerilskih grupa, komandiri četa, kasnije komandanti odreda, a potom komandanti i komesari bataljona pa i brigade. Uglavnom su imali svoje jedinice koje su bile poznate kao odredi Crnogoraca, koje su kasnije ušle u sastav većih italijanskih jedinica. Učestvovali su u svim borbama italijanskih partizana protiv njemačkih i fašističkih jedinica, isticali se hrabrošću i komandovanjem. Jedan dio njih poginuo je u ovim borbama. Najveće komande dužnosti imali su: Đorđije Vukov Vujačić iz Crmnice, politički komesar brigade „Tribuno” na sjeveru Italije, Svetozar Laković Tozo iz Berana komandant bataljona „Tito” i Božidar Vladov Martinović , „komandant Boze”, komandant bataljona italijanske brigade „Monte Grata”. Martinović je u početku bio komandant odreda „Fioreze”, a poginuo je prilikom oslobađanja Čizan de Valmarina u provinciji Trevizo 26. februara 1945. Jedna od prvih oružanih jedinica organizovana je od logoraša iz zatvora Roka di Spoleto, nakon uspješnog bjekstva 13. oktobra 1943. Nakon čekanja od mjesec da ih komandant
logora oslobodi jer je Italija kapitulirala, logoraši od kojih većina iz Crne Gore, razoružali su stražu, oteli oružje i pobjegli u selo Monteluko (Monteluco). U Monteluku odlučili su da se podijele u četiri manje grupe kako bi lakše izbjegavali potjere i dolazili do hrane i sigurnijeg smještaja. Grupe su se odmah susrele sa mnogim teškoćama od nedovoljnog znanja italijanskog jezika do nepoznavanja terena i najbezbjednijih pravaca kretanja. Iznemogli, gladni, u robijaškim odijelima i cokulama morali su pješačiti planinskim stazama podalje od puteva i naselja. Odlučili su da potraže italijanskog kapetana Melisa koji se sa svojom grupom od sto ljudi već se bio odmetnuo u šumu. Kad su ga pronašli, grupa od 60 logoraša ušla je kao odvojena jednica u njenov sastav, a za komandanta ove grupe odabran je Svetozar Laković Tozo. Kapetan Melis nije bio za napadanje njemačkih jedinica, pa je 3. novembra pokušao da rasformira odred Svetozara Lakovića. Došlo je do sukoba u kome je odred kapetana Melisa energičnom akcijom bio razoružan bez žrtava. Zaplijenjeno je preko 100 pušaka, 15 automatskih oruđa i vise bombi i municije. Formirana je jaka, relativno dobro naoružana jedinica spremna za vojne akcije. Odred se preselio u mesto Mućafore (Muciafore) i tamo uspostavio štab. (Nastavlja se)
Poneđeljak, 10. novembar 2025.
I. br. 1144/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Mrazik Marian, državljanin Slovačke, protiv izvršnog dužnika Božić Dubravka, državljanka Republike Srbije, na osnovu izvršne isprave – notarski zapis UZZ br. 369/2019 od 19.06.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 07.11.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se II prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Božić Dubravke, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, upisane u LN 108 KO Dobra Voda, kat. parcela broj 3220, Marin ploča, pašnjak 4.klase, površine 184m2. II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 05.12.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.
III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 1144/25 od 01.07.2025. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 108. KO Dobra Voda, i to: Hipoteka na iznos od 50.000,00 e, UZZ br. 369/2019 od 19.06.2019. godine i ugovor o zajmu
UOIP-II: 493-2019 od 17.06.2019. godine rok vraćanja do 07.06.2020. godine u korist Marian Mrazik iz Slovačke; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca. UZZ br. 369/2019 od 19.06.2019. godine; Zabilježba rješenja o izvršenju I. br. 1144/25 od 01.07.2025. godine javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara, u korist izvršnog povjerioca Mrazik Mariana. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 1144/25. od 27.08.2025. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 56.500,00 €. VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.650,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.
Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 07.11.2025. godine
JAVNI IZVRŠITELJ
Veselin Šćepanović s.r.
Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77 Tiraž: 3.500
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
Дана 8. новембра 2025. умрла је наша драга
ВЕСЕЛИНКА - БЕБА НЕДОВИЋ ПЕКОВИЋ 1941–2025.
Саучешће примамо у капели Чепурци 9. новембра од 11 до 15 часова и 10. новембра од 9 до 12 30, након чега ће се обавити сахрана.
ОЖАЛОШЋЕНИ: кћер ИРЕНА, син ВЛАДАН – БЕЛИ, зет ДРАГАН, снаха СОЊА, унучад НЕМАЊА, НИКОЛА, ДИМИТРИЈЕ и ДАВИД, братаничне ВЕСНА, ЗДЕНКА и БИСЕРКА, сестричићи
2025. до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу, село Јаблан.
ОЖАЛОШЋЕНИ: син НЕБОЈША, унук СТЕФАН, унука ЈЕЛЕНА, ћерке НАТАША, РАЈКА и МИКА са породицама, породица покојног брата ТОМИСЛАВА
Dana 9. novembra 2025. poslije duže bolesti u 65. godini preminuo je naš dragi
NEBOJŠA - BOŽO Mila PRLJA
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 10. novembra od 12 do 16 časova i 11. novembra od 11 do 13 časova kada krećemo za Čukojeviće, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.
OŽALOŠĆENI:
majka ANKA, supruga RADMILA, šćerka IVANA, sinovi FILIP i NIKOLA, unuk NIKŠA, brat SVETO, snaha TANJA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka sa porodicama i ostala rodbina PRLJA i LEKIĆ
Dana 9. novembra 2025. poslije kraće i teške bolesti preminuo je naš dragi
MILJAN – MIŠKO Ljubov POPOVIĆ 4. 1. 1951 – 9. 11. 2025.
Saučešće primamo u kapeli Doljani - Mosor 10. novembra od 9 do 14 časova, gdje će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: kćer MILENA, sin MARKO, snaha VERA, zet SLOBO, unučad VUK, ALEKSA, RELJA, KALINA i ostala rodbina POPOVIĆ
часова на гробљу у Ријеци Марсенића.
ОЖАЛОШЋЕНИ:
Posljednji, tužni pozdrav
MILOŠU POPOVIĆU
Bogomi sam mislio da ćemo se još čašćavati i nazdravljati… Zabolio me je tvoj odlazak….
RADOVAN V. RADULOVIĆ
снахе
НАТАША, ДАНИЦА, КРСТИЊА, ВОЈИСЛАВА, МИЛАНКА и МИЛИЦА, унучад НИКОЛА, ЈЕЛЕНА, ФИЛИП, МАРИЈА, МИРКО, ДАНИЦА, МИЉАН и ИВАНА, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ЦЕРОВИЋ и
Opraštam se od dragog i pouzdanog prijatelja
MILOŠA POPOVIĆA
Dragi druže, počivaj u miru. VLADO RASPOPOVIĆ sa porodicom
Tvoja pažnja i nježnost prema nama je uvijek ukazivala na najdublje emocije i onu krhku stranu tvoje ličnosti koju si vješto krio. Ono što nisi želio da sakriješ nikad bio je ponos i sreća što smo baš nas dvije tvoje snahe.
Hvala ti što si nas volio kao svoje, što si nas štitio i uvažavao.
Čuvaćemo uspomenu na tebe. Znaće tvoji Petrašin, Teofilo, Deja i Mimi ko im je bio djed i biće vječno ponosni.
Zauvijek ćeš nam biti u srcu.
Ponosni smo i dostojanstveni, kako si nas i učio, ali bol je sve jača i jača...
Fališ nam...
Volimo te!
Tvoje snahe
SAKI i BEKI
Posljednji pozdrav svom voljenom suprugu
MILOŠU POPOVIĆU
U lijepim i teškim trenucima ove polovine vijeka koju smo proveli zajedno, u tišini i borbama dijelili smo sve što život donosi. Hvala ti za čestitost i ljubav koju si nosio i davao. Počivaj u miru i neka ti je laka crnogorska zemlja.
Supruga NADA POPOVIĆ
MILOŠU POPOVIĆU
Dragi moj druže, prijatelju. Nisam znao da možeš otići tako nenadano. Dan prije nego si pošao ulivao si mi nadu da ćemo opet piti kafu. Al sudbina te povede kod tvojih najbližih. Nek ti je laka crnogorska zemlja.
BORO i NATAŠA RADOVIĆ sa porodicom
Dragi kume
MILOŠ POPOVIĆ
Tvoja hrabrost, privrženost rodbini i prijateljima i tvoj veseli duh ostaće u sjećanju svih koji su te poznavali.
Posljednji pozdrav.
VESO POPOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu i đedu
DRAGOJU KNEŽEVIĆU
Počivaj u miru, neka ti je laka zemlja.
Supruga MILKA, sin DUŠAN, kćerka DIJANA i unuka
Posljednji pozdrav babi
Čuvaćemo te od zaborava.
Prošlo je godinu dana otkako nisi sa nama
Godina je prošla a ti si i dalje dio našeg svakog dana, u mislima i u svakom našem koraku.
Hvala ti za ljubav koja nas i dalje vodi kroz život.
SLOBODAN - MEŠA, ANA i BLAŽO
S poštovanjem opraštamo se od našeg dragog i iskrenog prijatelja
DRAGANA KNEŽEVIĆA
Hvala ti za mnoge lijepe trenutke i pažnju koju si nam pružao.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Porodica RATKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
BRANKU MANDRAPI
Hvala ti za sve lijepe trenutke i za iskreno prijateljstvo koje nas je povezivalo.
Na današnji dan, kada bi slavio svoj rođendan, s tugom, ponosom i beskrajnom ljubavlju sjećam se tebe, dragi tata. Vrijeme prolazi, ali bol i praznina ostaju.
Hvala ti za sve što si bio i što i dalje značiš u mom životu.
Zauvijek voljen, nikad zaboravljen.
Tvoj sin IVAN
Dana 10. novembra 2025. navršava se 10. godina od smrti našeg dragog i voljenog
450
Živiš u našim mislima, pričama, snovima. Nosimo te u srcima s ponosom i vječnom zahvalnošću.
Tvoji: supruga MIRJANA, djeca NEMANJA i GORICA, tetka LJUBA, braća GORAN i SRĐAN sa porodicama
MIKO i ŽELJKA BEGOVIĆ sa porodicom
