Dnevni list POBJEDA 07.08.2025

Četvrtak, 7. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21427 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

POBJEDA SAZNAJE: Nakon više od godinu aktiviran predmet protiv predsjednika opštine Nikšić

Marko Kovačević konačno pred VDT zbog sumnje na govor mržnje

Do danas nijesmo dobili zvanično obavještenje od Skupštine o prestanku poslaničkog mandata M. K., rečeno je Pobjedi iz tužilaštva, uz preciziranje da će mu biti „upućen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog“

Crnogorska elektroenergetska kompanija jednostrano raskinula ugovor sa zakupcem Željezare - kompanijom 8B Capital Švajcarski

investitor platio dvije kirije – EPCG sada gasi požar koji je sama zapalila

Reagovanje Antifašista Cetinja na kolumnu Gojka Perovića Četnički pokret je bio fašistički – ideološki, politički i u praksi

Vojni analitičar o odnosima dvije države i najnovijoj protestnoj noti koju je zvanični Zagreb uputio Crnoj Gori

Radić: Hrvatskoj „Jadran“ treba kao simbol pobjede u ratu i to je sva priča

Predstavnici političkih partija i ženski klub

Skupštine pozivaju nadležne da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena u slučaju Nikšićanke, žrtve femicida

Za potraživanje broda „Jadran“ na strani Hrvatske ne postoji ni jedan relevantan pravni osnov, osim navoda da joj taj brod treba, navodi Radić. On osporava tezu da Crna Gora nema prava u odnosu na to plovilo i objašnjava da nijedan ratni brod nema matičnu luku

INTERVJU: Nikkhil Manshramani, predsjednik ABC International Placement Services FZCO Crna Gora može biti novo tržište za radnike iz Azije

PODGORICA: Sedam mjeseci rada nove gradske uprave

Proklamacija organizacije STEGA povodom 229 godina od usvajanja istorijskog akta „Stega“

Šef države i potpredsjednik Vlade saslušani u ODT-u po prijavi zbog navodnih prijetnji

Milatović tvrdi da su mu prijetile i Đeljošaju bliske osobe, a Đeljošaj da je riječ o komunikaciji dvojice političara

Milatović je novinarima rekao da mu je prijećeno, jer je obavljao svoju Ustavom zagarantovanu dužnost i da su prijetnje koje su mu upućene prećutali i Vlada i premijer Milojko Spajić, kao Đeljošajev nadređeni. Đeljošaj je, sa druge strane, za prijavu koju je Milatović podnio protiv njega, optužio saradnika u kabinetu predsjednika

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saslušani su juče u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po prijavi koju je šef države, zbog navodnih prijetnji, nedavno podnio protiv ovog visokog funkcionera Vlade. Navodne prijetnje uslijedile su nakon što je predsjednik Skupštini u petak, na ponovno odlučivanje, vratio Zakon o porezu na nepokretnosti.

Nakon što je u prostorijama ODT-a dao izjavu, Milatović je novinarima rekao da mu je

prijećeno, jer je obavljao svoju Ustavom zagarantovanu dužnost, te da su u prijetnjama, osim Đeljošaja, učestvovale i njemu bliske osobe. - Nedopustivo je da se predsjedniku prijeti dok vrši svoju dužnost. Šta treba da očekuje sudija dok donosi presudu ili tužilac kad podiže optužnicu?

To je neprihvatljivo i ne predstavlja Crnu Goru koju treba da gradimo. Ovo je izbor između Crne Gore u kojoj se odluke donose prijetnjama ili u skladu sa Ustavom i zakonom – kazao je Milatović.

nina. Dok je saslušavan, ispred ODT-a je bio i Đeljošajev partijski kolega i ministar javne uprave Maraš Dukaj Komentarišući prepisku sa predsjednikom koju je Milatović, kao dokaz da mu je prijećeno, dostavio ODT-u, Đeljošaj je novinarima, nakon saslušanja, kazao da je riječ o komunikaciji dvojice političara čiji je samo dio Milatović objelodanio. - Komunikacija nije bila samo tog dana. Samo dio je objavljen, ne i cijela komunikacija –rekao je Đeljošaj. Istakao je i da je Milatovićeva odluka da ga zbog toga prijavi pogrešna i da je na nju uticao saradnik u Milatovićevom kabinetu.

Nepotpisivanjem Zakona o porezu na nepokretnost, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt, već je stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu svojim resursima i da ne zaslužuju

Istakao je kako je riječ o opasnom ponašanju potpredsjednika Vlade, zbog čega je nadležne institucije pozvao da rade svoj posao.

- Danas odlučujemo hoćemo li da živimo u Crnoj Gori u kojoj se odluke donose putem prijetnji ili u zemlji u kojoj vladaju pravo i pravda – naveo je Milatović.

Đeljaj optužio Milatovića da je stao na stranu onih koji misle da Tuzi ne treba da raspolažu svojim resursima

fiskalnu samostalnost, poručio je juče predsjednik te opštine Lindon Đeljaj

On je istakao i da Milatovićeva odluka da Skupštini vrati Zakon o porezu na nepokretnosti, predstavlja jasnu poruku da opštini Tuzi prihod po tom osnovu ne

treba da pripadne.

- Ovaj zakon, koji danas osporava predsjednik, u Crnoj Gori je bio na snazi više od 30 godina. Tri decenije se isti poreski mehanizam primjenjivao širom države. Tada, naravno, opštine Tuzi nije bilo. I

On ističe da su prijetnje koje su mu upućene prećutali i Vlada i premijer Milojko Spajić kao Đeljošajev nadređeni. - Ako je ovo način, nije dobar put. Želim da Crna Gora bude zemlja vladavine prava i neću odustati - poručio je on. Milatović je ponovio da je Za-

upravo tada, tvrdilo se da Tuzi ne može da opstane kao opština – saopštio je Đeljaj.

Milatovića je potom pitao zašto se taj isti zakon, koji danas osporava, promijenio 30. decembra 2021. godine.

- Ako on ne zna, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će rasvijetliti razloge zašto je sada ovaj zakon problematičan i zašto se stvara buka oko zakona koji je više od

kon o porezu na nepokretnosti Skupštini vratio jer je neustavan, protivan drugim zakonskim aktima, štetan za poljoprivredne proizvođače i pisan po mjeri jednog čovjeka. Izjavi koju je Milatović dao u ODT-u prethodilo je saslušanje Đeljošaja u svojstvu građa-

30 godina bio potpuno prihvaćen i primjenjivan, sve dok nije došlo vrijeme da od njega koristi ima i opština Tuzi – naveo je Đeljaj.

Zaključio je i kako je to što je predsjednik odbio da potpiše zakon možda dobro, jer može biti prilika da SDT konačno uđe u Plantaže i provjeri procjene zemljišta, promjene u vlasničkoj strukturi, raspolaganje državnim resursima i odnose zbog privatnih interesa.

PES revoltiran odlukom SDT-a da, zbog zastare, odbaci krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika Urošević

PODGORICA – Poslanik pokreta Evropa sad Uglješa Urošević, koji je ujedno i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, najavio je formiranje novog anketnog odbora koji će se baviti rasvjetljavanjem svih činjenica u vezi sa slučajem „Telekom“, ali i drugim slučajevima privatizacije, poput „Nikšićke banke“, „Primorke“ i „Metalca“. Ova inicijativa PES-a uslijedila je nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u slučaju

„Telekom“, zbog zastare, odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đu-

kanovića i njegove sestre Ane Đukanović Objašnjavajući inicijativu za formiranje anketnog odbora, Urošević naglašava kako ne-

maju namjeru da, kako je rekao, Đukanovića mire sa samim sobom niti da utvrđuju koji kraj njegove kontradiktorne izjave ima veću težinu.

- Međutim, kao odgovorna vlast, želimo i hoćemo da do kraja razjasnimo okolnosti pod kojima je tužba za korupciju u poslu privatizacije nacionalne telekomunikacione kompanije neslavno završila birokratskom notom o zastari – saopštio je Urošević. On pojašnjava da će anketni

Popović: Recikliraju inicijative od prije 15 godina

Najava formiranja anketnog odbora povodom slučaja „Telekom“, jeftin je medijski spin i nastavak pokušaja da se PES i parlamentarna većina konsoliduju nakon debakla koji su doživjeli na posljednjoj sjed-

nici u julu, ocijenila je poslanica

DPS-a Sonja Popović

Ističući kako im ta to fali ideja, Popović naglašava kako pokušavaju da recikliraju inicijative koje su već realizovane prije gotovo 15 godina kada

je Anketni odbor povodom ove teme vodio sadašnji šef parlamentarne većine Andrija Mandić

- Ne bi bilo loše da, prije nego što i zvanično u PES-u lansiraju neku inicijativu, provjere

podršku u svojim redovima, jer su posjlednja dešavanja u Skupštini jasno pokazala potpuni raspad sistema koji ova politička grupacija doživljava –poručila je Popović u objavi na platformi Iks.

- Žao mi je što nas je Milatović uveo u ovaj cirkus, zbog građana i političke strukture koju predstavljam – kazao je on. Kabinet predsjednika je optužio i za vršenje pritiska na institucije, poručujući da se on time neće služiti.

- Neću vršiti nikakav uticaj na odluke institucija. Naše tužilaštvo ima svoju nezavisnost i treba da radi na osnovu Ustava i zakona – poručio je Đeljošaj. Komentarišući Milatovićevu tvrdnju da je sporni Zakon o porezu na nepokretnosti pisan za jednog čovjeka, Đeljošaj je poručio da je riječ o zamjeni teza.

- Siguran sam u razlog koji sam naveo i u poruci. Bivši predsjednik Odbora direktora Plantaža je izmijenio ovaj zakon prije tri i po godine, kada je ministar ekonomskog razvija bio Milatović. Mi kao Vlada, Skupština i opština Tuzi želimo oporavak Plantaža. Opština je spremna da se odrekne poreza dok se ne oporave Plantaže. Opština i Plantaže su partneri - zaključio je Đeljošaj. Đ.Ć.

odbor, u sklopu svog rada, od ministra pravde zatražiti informacije o svim slučajevima spornih privatizacija za koje se ne vode procesi pred redovnim sudovima. - Najmanje toliko dugujemo generacijama koje su gradile velika državna preduzeća, a koja su tokom prethodne tri decenije beskrupulozno pojeli Đukanović i njegovi skakavci. Takvih primjera je nebrojeno, a upravo je svrha i našeg političkog djelovanja da se o takvim i sličnim nepočinstvima ne ćuti - poručio je Urošević. Ocijenio je i kako je stručna i laička javnost sa priličnim zaprepašćenjem dočekala vijest da je zastara razlog odbacivanja krivične prijave u slučaju „Telekom“ protiv bivšeg predsjednika i njegove sestre. Đ. Ć.

Nik Đeljošaj i Jakov Milatović

PODGORICA – Secesija vojne imovine kao takva i ne postoji, jer su sve zemlje bivše Jugoslavije regulisale tu problematiku, kazao je za Pobjedu vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić, komentarišući nedavno najavljeno aktuelizovanje tvrdnji iz Hrvatske da joj Crna Gora po osnovu sukcesije vojne imovine duguje skoro dvije milijarde dolara.

- Hrvatska to sada koristi i to joj je sada sredstvo za pritisak na Crnu Goru. Hrvatska koristi svaki politički, diplomatski i propagandni mehanizam koji joj stoji na raspolaganju da bi došla do svog cilja, a to je vraćanje u posjed školskog broda „Jadran“ - smatra Radić. Upitan da prokomentariše iznos od dvije milijarde dolara koji se pominje u eventualnom slučaju „plaćanja odštete“ Hrvatskoj, Radić kaže da je riječ o potpunoj proizvoljnosti.

- Popis imovine je napravljen i svojevremeno je angažovan jedan francuski institut čiji je tim procjenitelja radio taj posao i ta tema je stavljena po strani, jer nije bilo rješenja za posljedice turbulentnog stanja koje su proizvele devedesete godine - kazao je Radić. Prema njegovim riječima, „na snazi je u stvari osporavanje prava Crne Gore da zadrži školski brod ’Jadran’“.

Vojni analitičar o odnosima dvije države i najnovijoj protestnoj noti koju je zvanični Zagreb uputio Crnoj Gori

Popis imovine je napravljen i svojevremeno je angažovan jedan francuski institut čiji je tim procjenitelja radio taj posao i ta tema je stavljena po strani, jer nije bilo rješenja za posljedice turbulentnog stanja koje su proizvele devedesete godine, kazao je Radić naglašavajući i kako je „na snazi osporavanje prava Crne Gore da zadrži školski brod ’Jadran’“

Radić: Hrvatskoj je brod „Jadran“ potreban kao simbol pobjede u ratu i to je sva priča

On navodi da „sada postoje razni aktuelni prijedlozi ili ideje za predstavnike crnogorskih vladajućih struktura da bi u stvari kroz ovaj slučaj trebalo da pokažu dobru volju i naprave ustupak koji bi vodio do pomirenja“. Ovo što se sada događa je, prema njegovoj ocjeni, u do-

Za potraživanje broda „Jadran“ na strani Hrvatske ne postoji ni jedan relevantan pravni osnov, osim navoda da joj taj brod treba, navodi Radić, koji osporava tezu da Crna Gora nema prava u odnosu na to plovilo i objašnjava da nijedan ratni brod nema matičnu luku

menu politike i političkog pritiska. - Hrvatska je u takvoj pozi-

ciji da može da kaže da želi da otvori temu vojne secesije, da se o njoj raspravlja ako

Školski brod „Jadran“

Zagreb će nastaviti pritiske, a međudržavni faktor je

jedini izlaz za Crnu Goru

Za očekivati je da Hrvatska nastavi pritiske na Crnu Goru, kao što je to već uradila blokirajući njeno napredovanje ka Evrop-

skoj uniji i sprečavajući zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 – smatra vojni analitičar Aleksandar Radić

PODGORICA - Skupština Crne Gore naručila je novu govornicu koja će

uskoro biti izložena u holu koji od novembra prošle godine krasi i novi logo, izrađen na inicijativu šefa parlamenta Andrije Mandića.

Govornica koja će se naći u najvišem zakonodavnom domu neće biti ni nalik sadašnjoj koja ima ugraviran grb Crne Gore.

- Jedini izlaz iz te situacije za Crnu Goru je međunarodni faktor, odnosno obraćanje saveznicima koji su jaki uz jasnu prezentaciju problema, jer se do sada pokazalo da je sa njima teško pregovarati zbog stava Zagreba koji je jednostran - poručio je Radić.

Crna Gora ne želi da se na elegantan i miran način riješi problem školskog broda „Jadran“ - kazao je Radić, uz ocjenu da za hrvatsku stranu ovaj brod ima jako simbolično značenje. Takav stav potkrepljuje riječima „da za potraživanje broda ’Jadran’ na strani Hrvatske ne postoji nijedan relevantan pravni osnov, osim navoda da im taj brod treba“.

Radić je ovom prilikom osporio i tezu o tome da Crna Gora nema prava u odnosu na ovaj brod.

- Nijedan ratni brod nema matičnu luku. Riječ je o pokretnoj imovini. „Jadran“ je u ratno vrijeme bio usidren u Tivtu kao i na početku svoje plovidbe - kazao je Radić.

On ključnim smatra problem u komunikaciji sa predstavnicima hrvatskih državnih organa koji, kako navodi, insistiraju samo na onim elementima koji njima odgovaraju, a druge negiraju.

- Negiraju ko ga je kupio, kada ga je kupio i gdje je bio porinut, ali insistiraju da je 1991. godine, kad je počeo rat, brod trebalo da bude kod njih - kazao je Radić i podsjetio da se brod „Jadran“ zatekao na remontu u Tivtu i da zbog te či-

njenice na taj dio treba staviti tačku.

Naš sagovornik zaključuje da je Hrvatskoj brod „Jadran“ potreban kao simbol pobjede u ratnom sukobu i to je cijela priča. Podsjećamo, nedavno je na adresu zvanične Crne Gore stigla nova protestna nota hrvatskog ministarstva vanjskih i evropskih poslova, a povod je bila odluka Ministarstva odbrane Crne Gore da izradi značku sa siluetom broda čije je vlasništvo jedan od glavnih povoda višegodišnjih diplomatskih sporenja. Ovaj potez Hrvatska je protumačila kao svjesno remećenje dobrosusjedskih odnosa, zbog čega je prvi put pomenula da bi ovakvo ponašanje crnogorske strane moglo isprovocirati i finansijske kontramjere. Hrvatska je diplomatskom notom najavila „detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije“, prema kojoj Crna Gora Hrvatskoj „duguje više od dvije milijarde američkih dolara“. Nakon što je šira javnost saznala za nove razmirice zbog Jadrana, iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je „’Jadran’ bio i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje“. Irena MILOVIĆ

Naime, najnovije rješenje predviđa da se na prednjem dijelu nalazi novi logo Skupštine Crne Gore koji je u upotrebi od prošle godine.

Na sajtu Skupštine, u dijelu koji se tiče plana javnih nabavki za 2025. godinu, nije moguće naći stavku govornica među predmetima nabavke.

Nova govornica, kao i novi logo nijesu jedini kontroverzni potezi šefa parlamenta u kon-

tekstu narušavanja integriteta državnih simbola.

Obrazlažući ideju o novom vizuelnom rješenju, Mandić je u oktobru prošle godine kazao da je logo oličen u „reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“.

Osim toga, Mandić je odmah po preuzimanju funkcije prvog čovjeka Skupštine u ka-

binet stavio trobojku, rekavši kako mu je ta zastava ukrasila radni prostor. Krajem prošle godine, lider koalicije „Za budućnost Crne Gore“ uklonio je i crnogorsku zastavu iz skupštinskog hola i na njeno mjesto postavio umjetničku sliku Petra Lubarde - To nije zastava koja je zakonom propisana. Ona ima potpis Ranka Krivokapića i sada se nalazi u mom kabinetu - rekao je svojevremeno Mandić. Ovakav potez izazvao je revolt dijela crnogorske javnosti, pa je Mandić zastavu vratio iz svoje kancelarije u hol Skupštine, međutim ne na isto mjesto. R.P.

Skupština Crne Gore, na čelu sa Andrijom

Nova skupštinska govornica

POBJEDA SAZNAJE: Slučaj predsjednika opštine Nikšić konačno se pokreće sa mrtve tačke

PODGORICA – U Više državno tužilaštvo u Podgorici do juče nije stiglo zvanično obavještenje Skupštine Crne Gore o prestanku poslaničkog mandata, ali će reizabrani predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević biti pozvan na saslušanje kao osumnjičeni u predmetu pokrenutog zbog govora mržnje sredinom juna 2024. godine, rečeno je Pobjedi iz te sudske instance.

- VDT ukazuje da do danas nije dobilo zvanično obavještenje od Skupštine Crne Gore o prestanku poslaničkog mandata M. K. Međutim, s obzirom na informacije dostupne u medijima, navedenom licu će biti upućen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog, nakon ćega će se preduzeti i druge radnje u skladu sa zakonom ukoliko se ukaže potreba za istim – rečeno je našem listu iz te institucije.

Tek nakon toga, kako dodaju, biće donijeta odluka u Kovačevićevom predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno upoznata. Iz VDT-a takođe podsjećaju da se „svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom Suda“. Kovačević je prije dva dana uputio otvoreno pismo

VDT-u u kome je naveo kako više nema poslanički imunitet. Ujedno je pokušao da opravda skoro godinu izbjegavanja Skupštine Crne Gore i njenog predsjednika Andrije Mandića da ga učini dostupnim za saslušanje. U obraćanju je precizirao kako je parlament na kolektivnom godišnjem odmoru, što znači da iz najvišeg zakonodavnog doma barem do kraja avgusta ne može biti upućena zvanična nota o prestanku mandata čelnom čovjeku Nikšića. - Više državno tužilaštvo može slobodno da mi se obrati, a ja ću im rado potvrditi ovu opšte poznatu informaciju i odgovoriti na sve druge njihove pozive. Svjestan sam da određeni medijski lobi hoće da prikaže izjavu poslanika kao neko kriminalno djelo i da imaju očekivanja i želje u skladu sa svojim interesima u vezi s tim. Takođe sam svjestan i da je to potpuno neosnovano i da će te konstrukcije pasti pred nadležnim organima, koji će potom biti meta njihovog medijskog napada. Zbog toga ti organi i žele da odgovornost i njihovu medijsku pažnju usmjere ponovo na Skupštinu Crne Gore i njenog predsjednika. Nema potrebe za tim – naveo je Kovačević i dodao kako više nije poslanik, pa je „spreman i čeka poziv za izjavu“. Objava predsjednika opštine

Kovačević uskoro na saslušanju u VDT kao osumnjičeni za govor mržnje

Do danas nijesmo dobili zvanično obavještenje od Skupštine o prestanku poslaničkog mandata M. K., rečeno je Pobjedi iz tužilaštva, uz preciziranje da će mu biti „upućen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog“

Nikšić stiže više od dva mjeseca nakon što je ponovo došao na čelo te crnogorske opštine, odnosno više od mjesec nakon što je dao ostavku na mjesto poslanika Nove srpske demokratije – stranke koja pripada heterogenoj vladajućoj većini, a čiji je lider upravo Mandić.

PREDMET

Kako je ranije rečeno Pobjedi, VDT u Podgorici formiralo je predmet protiv Kovačevića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Nakon što se tadašnji poslanik pozvao na imunitet, tužilaštvo je 17. septembra 2024. godine od Skupštine Crne Gore i Administrativnog odbora – na čijem je čelu Jelena Nedović (Pokret Evropa sad) zatražilo odobrenje za krivično gonjenje. Iz VDT-a su podsjetili i kako su, na zahtjev Administrativnog od-

Kovačeviću će biti upućen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog, nakon ćega će se preduzeti i druge radnje u skladu sa zakonom ukoliko se ukaže potreba za istim, kažu iz VDT-a i dodaju da će nakon toga biti donijeta odluka u tom predmetu

bora, 7. oktobra prošle godine dostavili kopije spisa o ovom slučaju koje su im zatražene. - Kako po navedenom dopisu tužilaštva nije postupljeno, to je od strane tužilaštva upućeno više urgencija i to od 17. decembra 2024, i 6. maja 2025. godine, kojim je zatraženo da se postupi po navedenom, po kom zahtjevu još nije postupljeno, tako da će od strane tužilaštva biti ponovo upućena urgencija – rečeno nam je tada iz VDT.

Prema saznanjima našeg lista, zahtjev VDT-a nikada nije napustio kabinet Mandića. Samim tim, Nedović nije ni mogla da pokrene raspravu o ovom slučaju, jer se ukidanje imuniteta može razmatrati tek nakon što zahtjev tužilaštva stigne na Administrativni odbor.

Kovačevićev govor mržnje snimljen je prije skoro 14 mjeseci, tokom obilježavanja 166 godina od bitke na Grahovu, koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva (SPC) uz prisustvo tadašnjeg ruskog ambasadora u Crnoj Gori Vladislava Maslenikova. Tom prilikom se čelni čovjek Nikšića posebno obratio „bivšim

vlastodršcima i njihovim pulenima“.

- Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima –kazao je čelni čovjek druge po veličini opštine u Crnoj Gori. Kako je riječ o bici iz 1858. godine, odigrane tokom Hercegovačkog ustanka, i u kojoj je mnogobrojniju tursku vojsku porazila crnogorska pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, Kovačević je tadašnje crnogorske trupe nazvao „hrišćanskim ratnicima srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca“.

REAKCIJE

Reakcije na izjave prvog čovjeka Nikšića počele su da stižu tek kada je video-zapis cijele proslave dospio u javnost, nekoliko dana kasnije.

Tako je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović osudio „neodgovoran i zabrinjavajući narativ“ Kovačevića. Premijer i predsjednik PES-a Milojko Spajić je pozvao nadležne or-

organizacije i javni djelatnici. Od stranaka iz vladajuće većine, osim PES-a se oglasila jedino NSD, upućujući izvinjenje „svima onima koji su u riječima Kovačevića pronašli ono čega nema, na što on nije mislio“. Oglasio se onda i Kovačević, istakavši kako je na Grahovcu „govorio o pomirenju“ i da „nije pominjao nijedan narod“.

- Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom –napisao je na društvenoj mreži Fejsbuk.

POSTUPAK

VDT je 16. jula 2024. godine formiralo predmet protiv predsjednika nikišićke opštine zbog krivičnog djela „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“.

- Tužilaštvu je dat nalog Upravi policije da od Kovačevića prikupi potrebna obavještenja, a po potrebi preduzeće se i druge mjere i radnje, te nakon dostavljanja svih prikupljenih dokaza i podataka, izvršiće se svestrana analiza istih, u cilju ocjene da li se u konkretnom govoru stiču elementi bića krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, nakon čega će biti donijeta odluka u predmetu - saopšteno je tada iz VDT-a. Hrabar javni nastup na Grahovcu, Kovačević je tokom saslušanja zamijenio pozivanjem na imunitet koji uživa kao poslanik crnogorske Skupštine, a zatim je pred novinarima izjavio da „nije nikoga vrijeđao, niti je kome prijetio“.

gane „da utvrde činjenice koje se odnose na izjavu Kovačevića“, nazivajući je „užasnom“ i „bez opravdanja“.

Reis Islamske zajednice Rifat

Fejzić je na cijeli slučaj odgovorio riječima da je „gradonačelnik Nikšića završio sa Turcima (čitaj: Turci, Bošnjaci, Albanci...), a sada su na red došli Crnogorci“. Takođe su reagovale opozicione partije. GP Ura je „najoštrije osudila skandalozan i fašistički“ govor Kovačevića. Demokratska partija socijalista (DPS) smatra da je to „novi sramni javni nastup istaknutog člana NSD u kojem Crnogorcima prijeti da će se s njima obračunavati kao sa Turcima“. Socijaldemokratska partija, koja je dio Evropskog saveza navela je kako je „prilično jasno ko su današnji Turci u Markovoj glavi“, dok su Socijaldemokrate iz iste političke platforme konstatovale da će od takvih šovinističkih izjava „jedino biti gore ukoliko kolege Kovačevića iz parlamentarne većine prećute skandaloznu izjavu“. Oni su zatražili hitnu reakciju tužilaštva, čemu su se pridružile pojedine nevladine

Pobjeda je od 27. septembra prošle godine više puta zatražila zvaničnu informaciju Skupštine da li su i kada dobili zahtjeve i urgencije VDT-a, ali odgovora nije bilo. Od Nedović smo, pak, nekoliko puta dobili kratku izjavu kako u službu Administrativnog odbora „nije stigao nikakav zahtjev koji se odnosi na skidanje imuniteta poslaniku Kovačeviću“. Poslanik NSD-a je 3. juna reizabran na mjesto predsjednika opštine Nikšić, te najavio da će se – u skladu s novim Zakonom o sprečavanju korupcije - u roku od 30 dana odreći mjesta u državnom parlamentu i imuniteta koji je na taj način stekao. Ostavku je podnio posljednjeg dana tog roka, ali zvanična informacija o tome, očigledno, nikada nije stigla u VDT.

S obzirom na to da je Kovačević u svom obraćanju prije nekoliko dana ne samo abolirao Skupštinu i njenog predsjednika Mandića, već i pokušao da svoje sporne izjave opravda slobodom stava poslanika, jasna je njegova namjera da cijeli slučaj bude kvalifikovan kao „neosnovana konstrukcija koja će pasti pred nadležnim organima“ – onako kako je on sam to već „presudio“. Kristina JERKOV

Kovačević tokom spornog govora na Grahovcu

PODGORICA – Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je i zvanično obavijestila švajcarsku kompaniju 8B Capital o jednostranom raskidu ugovora o zakupu Željezare Nikšić koji su prošle godine potpisali na 50 godina – kazali su Pobjedi iz EPCG.

Ova odluka je, kako navode, rezultat pažljive analize ugovornih odnosa i niza prekršaja ugovornih obaveza od strane zakupca. Bili su, kako dodaju, prinuđeni da aktiviraju zakonske mehanizme kako bi zaštitili i interese kompanije i šire ekonomske i energetske stabilnosti.

NepoštovaNje odredbi

7. avgust 2025.

Crnogorska elektroenergetska kompanija jednostrano raskinula ugovor sa zakupcem Željezare - kompanijom 8B Capital

Švajcarski investitor platio dvije kirije – EPCG sada gasi požar koji je sama zapalila

Raskid ugovora sa 8B Capitalom razotkriva neozbiljan pristup državnim investicijama i odsustvo elementarne kontrole nad strateškim resursima

- Konkretno, do raskida ugovora došlo je usljed višestrukog nepoštovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepoštovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih. Uprkos više puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nijesu ispunjeni, što je i dovelo do pokretanja postupka raskida –objašnjavaju iz EPCG. Prioritet je da, kako dodaju, zaštite svoja ugovorna i imovinska prava uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, posebno Čeličane i Kovačnice. Dodaju da EPCG, zajedno sa ćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nikšić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije. -Time potvrđujemo stratešku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore – navode iz EPCG. Da Željezara stabilno posluje, tvrdi i predsjednik sindikata Ivan Vujović. Dodaje da od vlasnika 8B Capital Igora Šamiza od starta nijesu mnogo ni očekivali, pa ovakav razvoj situacije za njih nije iznenađenje. Dodatno ih ne remeti imajući u vidu da su svi rad-

Anđušić:

nici u potpunosti angažovani. - Prvih pola godine pozitivno poslujemo, vraćaju se dugovi i prema Poreskoj upravi i prema matičnoj kompaniji, vraća se dug za struju i izmiruju zarade. Imamo dovoljno posla, tako da nas ova situacija ne remeti, jer radimo sve za EPCG u vezi izrade konstrukcija i pot-

konstrukcija za solarne panele. Od prvog dana smo govorili da Šamiz i 8B Capital nijesu strateški partner i to se dokazalo, jer ništa nije ispoštovano – naveo je Vujović.

EPCG će, kako su kazali, nastaviti intenzivno da traži održiv i strateški opravdani model za revitalizaciju proizvodnje.

Investicija nema, radnici na ulici – tako izgleda jedini investicioni projekat nakon 2020.

Nakon 2020. godine je ipak bio investitor – recimo Igor Šamiz (8B Capital), pored više kontroverzne poslovne istorije ovog investitora, tadašnji premijer je ipak odlučio da za minut slave pojede pasulj i dobije ova-

cije zaposlenih u Željezari, saopštio je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na društvenoj mreži Iks.

- Kakav god posao da je, upisaćemo makar jednog investitora. Danas, nakon zaključenog ugovora o

zakupu na 50 godina i obaveza preuzimanja 150 radnika, EPCG je raskinula ugovor i podnijela zahtjev za naplatu duga u iznosu od 870.000 eura - dodaje

Anđušić.

Kako ističe – investicija

nema, novac od zakupa nema, radnici praktično na ulici.

- Tako izgleda jedini investicioni projekat nakon 2020. godine u Crnoj Gori - zaključuje Anđušić.

- Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmišljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa – kazali su iz EPCG. Vujović ukazuje da radnici žele da nastave ovaj posao za EPCG. ukazujući da im je u narednom periodu zagarantovan.

Ugovor potpisaN prošlog ljeta

- Ne znam da li će EPCG odmah tražiti novog investitora, ali ne vidimo da bi neko poput Šamiza mogao da poboljša radni ambijent u Željezari. Sigurno je da takvi investitori kao oni, ali i svi prethodni, ni radnicima, ni Željezari, a ni državi ne mogu donijeti ništa dobro – navodi Vujović dodajući da je veliko pitanje da li bi

se mogao naći ozbiljan partner na tržištu proizvodnje čelika. Do sada je bilo više pokušaja da se Šamiz privoli da poštuje ugovorne obaveze, a nedavno je prilikom sastanka sa predstavnicima EPCG i ministrom energetike Admirom Šahmanovićem bilo i obećanja da će se dio duga izmiriti. Međutim, kako se to nije desilo, EPCG je konačno prelomila i jednostrano raskinula ugovor. Ugovor je potpisan prošlog ljeta na 50 godina, a obaveze su na snazi od oktobra prošle godine. Od tada je Šamiz platio samo dvije kirije od po 31.000 eura, a iako je bio u obavezi da mjesečno preuzima po 25 radnika Željezare, ukupno 150 za šest mjeseci, to se nije desilo. Ugovor predviđa ulaganje od 7,75 miliona eura i uspostavljanje proizvodnje u roku od godinu od potpisivanja, uz dodatno ulaganje od 36,85 miliona u narednih pet godina. EPCG Željezara je osnovana početkom 2023. godine, nakon što je vlada Dritana Abazovića dala zeleno svjetlo da ECPG od prethodnog vlasnika turskog Toščelika kupi imovinu Željezare za 20 miliona eura. Taj posao je Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila nezakonitom državnom pomoći, oko čega se pred Upravnim sudom vodi postupak po žalbi EPCG, koji tvrde da je kupovina bila odličan posao te da su se vodili tržišnim principima, a da je imovina višestruko vrednija od plaćene cijene. Tome je prethodio višemjesečni štrajk radnika Željezare koji su blokirali fabriku. M. leKoviĆ

PODGORICA – Nečistoća na brodu, muve, korozija, neisplaćena zarada posadi za jul, samo su neki od razloga zbog kojih je brod „Kotor“, vlasništvo Crnogorske plovidbe, ponovo zadržan, ali ovog puta u luci u Velikoj Britaniji, proizilazi iz dokumenta u koji je Pobjeda imala uvid. Ovo je drugo zadržavanje u nepuna dva mjeseca, imajući u vidu da je „Kotor“ prethodno proveo mjesec u Americi čekajući da se otklone neispravnosti da bi mogao da krene dalje. Taj boravak nagomilao je dugove koje ova kompanija

nije u mogućnosti da plati, a ne može ni država zbog ograničenja Zakona o kontroli državne pomoći.

Iako o ovom slučaju nijesmo uspjeli da dobijemo zvaničnu potvrdu iz Crnogorske plovidbe, nezvanično saznajemo

da je menadžment ogorčen na posadu jer smatra da je brod zadržan upravo zbog njihove nemarnosti.

Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore oglasio se ovim povodom navodeći da je očigledno da politika Ministarstva pomorstva ne daje rezultate, imajući u vidu da se stanje u državnim pomorskim kompanijama pogoršava.

- Pozivamo Vladu Crne Gore da hitno pronađe održiv model za sanaciju i oporavak sektora pomorstva. Potrebno je spasiti ne samo brod „Kotor“, već i ostatak flote i same kompanije koje su očigledno pre-

puštene same sebi - saopštili su iz Sindikata zahtijevajući odgovornost i jasan plan Vlade u cilju opstanka crnogorskog pomorstva. Crnogorska plovidba je posljednjih mjeseci u žiži javnosti otkada je brod inicijalno zadržan u Americi, a onda je ministar pomorstva Filip Radulović saopštio da ugovorom sa Barskom plovidbom spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja. Ipak, iako je na osnovu tog ugovora kotorskoj kompaniji isplaćeno 300.000 eura, kako bi riješila dugove, nedavno je sporazum raskinut nakon što je

Vlada i zvanično odlučila da proda brodove Crnogorske plovidbe. Kako Pobjeda saznaje, za sada već ima nekoliko zainteresovanih, ali još nije poznato s kojim od ponuđača će se stupiti u pregovore. Radulović je ranije najavio da će podnijeti krivične prijave protiv NN lica koja su „zaslužna“ za takvo katastrofalno stanje brodova. Smijenjen je i stari bord direktora, a novi bord je od početka jula preuzeo ove funkcije. Bivši bord direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević u otvorenom pismu optužio je Radulovića da zlonamjerno plasira informacije problematizujući to što je, kako tvrde, zacrtano da se dvije brodarske kompanije spoje u jednu. M. lk.

EPCG Željezara

INTERVJU: Nikkhil Manshramani, predsjednik ABC International Placement Services FZCO

Crna Gora može biti novo tržište za radnike iz Azije

PODGORICA - Dok Crna Gora sve više ulaže u turizam, infrastrukturu i stambenu izgradnju, sve izraženiji nedostatak radne snage postaje izazov ne samo za domaće firme, već i za cjelokupni region. Ovaj problem nije specifičan samo za Balkan – Evropa već godinama bilježi hronični deficit radne snage u sektorima poput građevinarstva, ugostiteljstva, logistike, zdravstva i uslužnih djelatnosti.

U tom kontekstu raste uloga međunarodnih regrutacionih agencija koje spajaju potrebe evropskog tržišta sa radnicima iz Azije i drugih djelova svijeta. Jedna od najiskusnijih među njima je ABC International Placement Services FZCO, sa sjedištem u Dubaiju i operativnim centrima u Indiji, koja već više od dvije decenije uspješno posreduje u zapošljavanju radnika za tržišta Rumunije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske i Grčke. U razgovoru za Pobjedu,

Podaci Monteputa

Naši klijenti dolaze iz Rumunije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske i Grčke. Radimo i na stalnim i na sezonskim poslovima. Radnu snagu regrutujemo iz Indije, Nepala, Šri Lanke, Tajlanda, Bangladeša i Pakistana. Svaka zemlja ima svoje speci čne potrebe – bilo da je riječ o poljoprivredi, turizmu, brodogradnji ili proizvodnji - poručuje Manshramani

predsjednik kompanije Nikkhil Manshramani govori o tome u kojim sektorima je potražnja najveća, kako se mijenja globalna struktura radne migracije, ali i zašto Crnu Goru i cijeli region Zapadnog Balkana vidi kao prioritetnu destinaciju za saradnju u narednom periodu.

POBJEDA: Koji su ključni sektori i industrije u kojima najčešće posredujete pri zapošljavanju radnika?

MANSHRAMANI: Najviše radimo u oblastima građevine, brodogradilišta, upravljanja objektima, turizma, proizvodnje, zdravstva i u sektoru dostave. Ove djelatnosti imaju konstantnu potrebu za radnom snagom, posebno kada je riječ o stabilnim i dugoročnim poslovima.

POBJEDA: Na koliko tržišta trenutno radite i koja su najzahtjevnija?

MANSHRAMANI: Naši klijenti dolaze iz Rumunije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske i Grčke. Radimo i na stalnim i na sezonskim po-

Auto-put od početka godine opslužio 1,81 milion vozila

PODGORICA - Auto-putem „Princeza Ksenija“ od početka ove godine prošlo je 1,81 milion vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona. Prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5

eura, a za kamione i autobuse 17 eura.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojima se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. R. E.

slovima. Radnu snagu regrutujemo iz Indije, Nepala, Šri Lanke, Tajlanda, Bangladeša i Pakistana. Svaka zemlja ima svoje specifične potrebe – bilo da je riječ o poljoprivredi, turizmu, brodogradnji ili proizvodnji. Takođe, specijalni događaji, poput Expo sajma u Srbiji 2027. godine, značajno utiču na povećanje potražnje. EU fondovi često podstiču velike infrastrukturne projekte, što dodatno povećava potrebu za radnicima.

POBJEDA: Kako promjene u globalnoj ekonomiji utiču na vaš posao?

MANSHRAMANI: Globalna ekonomija je vrlo promjenljiva. Međutim, dok neki sektori trpe, drugi doživljavaju procvat. Generalno gledano, potražnja ostaje stabilna, ali se mijenja raspodjela među sektorima. U kriznim vremenima fokus se prebacuje sa luksuza na osnovne potrebe – što znači da nastavljamo zapošljavanje u sektorima poput pristupačnog stanovanja, logistike, FMCG industrije i

dostave hrane. Takođe, radimo isključivo sa stabilnim firmama koje su spremne da ulože dugoročno u kadar.

POBJEDA: Kako se nosite sa rizicima kao što su promjene u viznim režimima ili geopolitičke tenzije?

MANSHRAMANI: Imamo iskusne pravne i međunarodne timove koji konstantno prate migracione zakone i zahtjeve u zemljama u kojima poslujemo. Kod velikih infrastrukturnih projekata ponekad dođe do zastoja usljed političkih odluka, ali FMCG i slični sektori su obično stabilni. U takvim situacijama, proces se može produžiti za mjesec ili dva, ali na kraju se realizuje.

POBJEDA: Koliko je složena administracija i birokratija u zemljama u kojima poslujete?

MANSHRAMANI: Radimo isključivo sa zemljama koje imaju jasan stav o radnoj migraciji i spremne su da uvoze stranu radnu snagu. Veoma je važno da zemlje imaju dovoljno administrativnog kadra u nadležnim ministarstvima kako bi se obrada dokumenata odvijala efikasno. Za svaku zemlju razvili smo detaljne kontrolne liste koje garantuju da nijedan korak ne bude preskočen.

POBJEDA: Da li pružate podršku radnicima nakon što stignu na radno mjesto?

MANSHRAMANI: Apsolutno. Na svakih 75 radnika postavljamo koordinatora tokom prvih šest mjeseci, koji pomaže radnicima da se adaptiraju. Rješavamo probleme

kao što su nostalgija, klima, radni učinak, i drugi početni izazovi. Kasnije, kada se radnici uklope, upućeni su na sve relevantne institucije – zdravstvene, migracione i druge. Takođe, imamo lokalne timove koji u saradnji sa poslodavcem reaguju na sve vanredne situacije.

POBJEDA: Imate li saradnju sa Crnom Gorom i koliko je vidite kao poslovno interesantnu destinaciju?

MANSHRAMANI: Do sada nijesmo angažovali radnike za Crnu Goru, ali sam posjetio vašu zemlju i razgovarao sa nekoliko poslodavaca. Neki od njih već imaju iskustva sa radnicima iz Azije i vrlo su zadovoljni. Turizam je ogroman sektor, dok se građevina usporava tokom turističke sezone, ali infrastrukturni projekti se realizuju tokom cijele godine. Zbog našeg već snažnog prisustva u Srbiji i BiH, Crna Gora i cijeli Balkan su među našim prioritetima. Dodatna prednost je to što Ambasada Srbije u Indiji rukovodi viznim procedurama za Crnu Goru, što jako dobro poznajemo.

POBJEDA: Kako vidite budućnost vaše agencije u regionu?

MANSHRAMANI: Region Zapadnog Balkana ima ogroman potencijal – kako za zapošljavanje tako i za razvoj partnerstava. Fokusirani smo na stabilne sektore, a Crna Gora je prirodan nastavak naše ekspanzije. Vjerujemo da će u narednom periodu doći do značajnog povećanja saradnje. N. KOVAČEVIĆ

Potpredsjednik Vlade Zogović razgovarao sa egipatskim investitorima

Crna Gora ostaje otvorena za ozbiljne strane partnere

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović sastao se sa predstavnicima investitora iz Egipta, uz prisustvo delegacije Opštine Zeta, i tom prilikom je ocijenjeno da Crna Gora ostaje otvorena za ozbiljne strane partnere.

Kako su saopštili iz Zogovićevog kabineta, sastanak je održan u zgradi Vlade, glavna tema razgovora bila je unapređenje saradnje u oblastima infrastrukture i turizma, sa fokusom na potencijale Zete i drugih razvojno važnih područja. Zogović je, dodao je, izrazio dobrodošlicu investitorima i istakao da Crna Gora ostaje otvore-

na za ozbiljne strane partnere koji žele da dugoročno doprinesu razvoju lokalnih zajednica i ukupnoj ekonomskoj stabilnosti države. - Regionalni razvoj je prioritet Vlade Crne Gore. Ulaganja u infrastrukturu i turizam ne samo da jačaju ekonomiju, već i direktno doprinose kvalitetu

života građana. Otvoreni smo za ozbiljne partnere koji žele dugoročno da grade zajedno sa nama - poručio je Zogović. Kako su zaključili, obje strane saglasile su se da postoji širok prostor za unapređenje saradnje, posebno u dijelu razvoja turističke ponude i bolje povezanosti regiona. R. E.

PODGORICA - Davanje u koncesiju Aerodroma Crne Gore, kao jednog od ključnih državnih resursa, štetno je po nacionalne interese, ekonomsku nezavisnost i budući razvoj zemlje, smatraju u Sindikalnoj organizaciji Aerodroma Crne Gore.

- Naš stav ima apsolutno utemeljenje kako u ekonomskom i finansijskom, tako i u strateškom smislu imajući uticaj aerodroma na turizam u Crnoj Gori kao strateške grane razvoja naše zemlje - navodi se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Sindikata Slobodan Martinović

On je ocijenio da i ekonomskom laiku mora biti jasno da su Aerodromi Crne Gore profitabilna državna kompanija, sa stabilnim poslovanjem i značajnim potencijalom za dalji rast i modernizaciju.

- Smatramo da su upravo finansijski rezultati poslovanja koji su egzaktni i lako provjerljivi, a koji su posljedica zalaganja zaposlenih i dobrog upravljanja menadžmenta, dokaz da je naša kompanija sposobna da se razvija bez bilo kakve promjene statusa, uredno vraćajući prethodno kreditna obezbijeđena sredstva što i jeste preduslov za modernizaciju i proširivanje kapaciteta - rekao je Martinović.

On je naveo da u prilog tome govore i rezultati poslovanja u prošloj godini. Od 1. januara do 31. jula Aerodromi Crne Gore opslužili su čak 1,7 miliona putnika, što prestavlja istorijski maksimum za taj period. - U poređenju sa istim periodom prošle godine, riječ je o rastu od sedam odsto, dok je u odnosu na rekordnu 2019. godinu zabilježen rast od 20 odsto - kazao je Martinović. Istovremeno, Aerodromi su zabilježili i 16.810 avio-operacija, što je pet odsto više nego prošle godine i tri odsto više nego u rekordnoj 2019. godini. - Tokom ljetnje sezone imamo i do 50 aktivnih linija iz Tivta, te 45 iz Podgorice, a izvjesno je da će Aerodromi Crne Gore prvi put od osnivanja premašiti tri miliona putnika na godišnjem nivou - rekao je Martinović. Prethodno navedene rezultate zaposleni na aerodromima Podgorica i Tivat ostvarili su u, kako je kazao, gotovo nemogućim uslovima budući da su administrativni i infrastrukturni kapaciteti odavno dostigli svoj maksimum i upravo su svojim predanim radom u operativnim službama i administraciji, dokazali da mogu efikasno i odgovorno upravljati ovim složenim sistemom. N. K.

Sa jučerašnjeg sastanka

Prosvjetarima umanjene julske plate, očekuje se odluka Upravnog odbora o narednim koracima

Sindikat tvrdi da nema dijaloga, Ministarstvo ih optužuje za dezinformacije

Dok prosvjetni sindikat tvrdi da su zarade mnogim nastavnicima u avgustu smanjene zbog izmjena u obračunu koeficijenata, iz Ministarstva poručuju da su svi dodaci očuvani i da novi sistem uvodi više pravde i transparentnosti

PODGORICA – Veliki

broj prosvjetnih radnika u Crnoj Gori tokom jula je primio umanjene plate, a iz Sindikata prosvjete tvrde da su posebno pogođeni oni sa dužim stažom i višim koeficijentima složenosti posla. Dok iz Sindikata ukazuju na ćutanje nadležnih i jednostrano tumačenje Granskog kolektivnog ugovora, iz Ministarstva prosvjete poručuju da su tvrdnje Sindikata neosnovane i da centralizovani obračun zarada ne ugrožava dodatke zaposlenima.

Potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković, kazao je Pobjedi da su umanjenja veća što nastavnik u osnovnoj školi ima više radnog staža i više elemenata za uvećanje koeficijenta složenosti posla. Taj koeficijent složenosti podrazumijeva razredno starješinstvo, stečena zvanja, stečena naučna zvanja, rad u kombinovanim odjeljenjima… Drašković pojašnjava da se za one koji imaju više staža i više ovih elemenata za uvećanje, umanjenje zarade kreće i više od 50 eura.

Sporna tumačenja

Zbog godišnjih odmora trenutno nemaju tačnu evidenciju o broju onih kojima je umanjena zarada, ali, kako je kazao, znaju da ih je mnogo, s obzirom da veliki broj nastavnika ima neko od ovih uvećanja koeficijenta.

Drašković je napomenuo i da postoje sporna umanjenja i kod onih koji su na bolovanju, zbog tumačenja Ministarstva finansija šta čini osnovnu zaradu zaposlenih u prosvjeti. – Neko je u Ministarstvu finansija odlučio da prekroji naš Granski kolektivni ugovor i pocijepa na dva dijela član 22, koji definiše koeficijente za zarade, a specifične, bitne elemente koji su sastavni dio koeficijenta „izvuče“ iz samog koeficijenta, a time i iz osnovne zarade. Suprotno članovima 21 i 22 Granskog kolektivnog ugovora, kojem je i Zakonom o radu i Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru prepušteno utvrđivanje koeficijenata za zarade – rekao je Drašković.

Sindikat prosvjete nema zvaničnu komunikaciju sa ministarstvima prosvjete i finansija još od 24. juna, kada im je rečeno da pregovora, odnosno socijalnog dijaloga, po ovom pitanju neće biti.

– U međuvremenu smo uputili više zahtjeva prema resornom Ministarstvu prosvjete, nauka i inovacija, kao i prema drugim institucijama koje bi mogle pomoći da se dijalogom i dogovorom dođe do rješenja. Praktično smo naišli na zid ćutanja – rekao je on.

Zid ćutanja

Na pitanje Pobjede, kakav im je plan ukoliko se ćutanje nastavi, Drašković je odgovorio da je plan Sindikata da nasta-

vi da se svim pravnim sredstvima i svim vidovima sindikalnog djelovanja, koja su im na raspolaganju, bore za očuvanje garantovanih prava zaposlenih u prosvjeti. Podsjetio je da su ta prava garantovana Ustavom, zakonima i Granskim kolektivnim ugovorom. Glavni odbor Sindikata prosvjete Crne Gore će na sjednici, predviđenoj za 15. avgust, odlučiti koji su dalji koraci. Drašković je kazao da se nadaju da će se naći neko dovoljno razuman da spriječi štetu po budžet Crne Gore i tenzije, za koje su, kako je istakao, duboko uvjereni da nikome nijesu potrebne.

– Kao i od prvog dana, Sindikat prosvjete je spreman za otvoreni i argumentovani dijalog –poručio je on.

dopiS miniStarStva Dok u Sindikatu prosvjete tvrde da nailaze na zid ćutanja i da nijesu od juna komunicirali sa ministarstvima, iz resora kojim upravlja Anđela Jakšić-Stojanović juče je direktorima osnovnih škola upućen dopis o primjeni centralizovanog obračuna zarada. U pismu koje potpisuje sekretar Ministarstva Marko Šljukić, navedeno je da predstavnici Sindikata prosvjete iznose neosnovane tvrdnje i dezinformacije, što je upotpunjeno i, kako se navodi, „naredbodavnim mejlom“ koje je Sindikat uputio dan ranije direktorima i računovođama.

Ukazali su da je Ministarstvo finansija tokom aprila i maja organizovalo stručne obuke za računovođe svih osnovnih škola. Obuka je podrazumijevala upoznavanje sa softverskim rješenjem, koje je u potpunosti prilagođeno zakonskoj regulativi kojom se propisuje način obračuna zarada u javnom sektoru i koji se, kao takav, primjenjuje u 160 državnih institucija. Kao jednu od prednosti COZ-a ističu platne liste, prvi put dostavljene svakom zaposlenom elektronskim putem, a koje su najbolji dokaz da apsolutno svi dodaci na zaradu svakog zaposlenog ostaju netaknuti i bez ikakvih izmjena.

dodaci oStaju Navodi se da je time dokazana tvrdnja da niti je postojala, niti postoji namjera ili interesovanje za ukidanje bilo kog dodatka. – Naprotiv, dodaci poput onog za rad u dvije škole, za angažman na više od četiri predmeta, kao i drugi predviđeni Zakonom i Granskim kolektivnim ugovorom (GKU), ostaju u obračunu, čak i tokom ljetnjeg perioda. Tokom ljetnjih mjeseci, u skladu sa uobičajenom praksom, ne obračunavaju se jedino časovi koji prelaze normu, što treba uzeti u obzir kada je riječ o visini razlike u zaradama za jul – piše u ovom dopisu koje je Ministarstvo uputilo školama. Navode da je zbog proizvoljnog tumačenja propisa došlo do situacije da su ustanove neujednačeno vršile obračune, čime se vršila diskriminacija određenog broja zaposlenih. – Kategoriju zaposlenih kojima je najveća razlika u zaradi, a čiji primjeri se najčešće navode i koriste kao pravilo, a u stvari su izuzeci, čine predsjednici sindikalnih organizacija kojima je bez pravnog osnova isplaćivan dodatak na zaradu za obavljanje sindikalnih aktivnosti – poručeno je iz Ministarstva prosvjete školama. Istakli su i da je COZ prepoznao i mnoge anomalije poput dodataka za odjeljenjskog starješinu, za zaposlenog kome po opisu radnog mjesta to ne može pripadati i druge slične primjere.

– Sigurni smo da nema zaposlenog u prosvjeti koji ne misli, primjera radi, da dodatak za obavljanje dužnosti odjeljenskog starješine svima treba da bude jednako plaćen, a ne, kao što je to bilo u dosadašnjoj praksi, da za isti posao razlika u odnosu na minuli radni staž iznosi i po nekoliko desetina eura – piše u ovom dopisu. Ministarstvo prosvjete je školama poručilo da nikada neće donositi odluke koje bi štetile interesima prosvjetnih radnika, te da im je prioritet jačanje profesionalnog i materijalnog položaja zaposlenih, stvaranje uslova za stabilan i dostojanstven rad, kao i kontinuirano unapređenje obrazovnog sistema u cjelini. Ministarstvo je u dopisu pobrojalo aktivnosti kojima su doprinijeli boljem položaju prosvjetara, kao što je dodjela višeg zvanja, uvedeni su putni troškovi koji su ukinuti 2016. godine, mentorski dodaci, obuke, te da MPNI godišnje izdvaja i 700.000 eura za rješavanje stambenih pitanja... Iz tog resora je poručeno da sa žaljenjem konstatuju da se iz pojedinih sindikalnih poruka pokušava stvoriti pogrešan utisak da Vlada, Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija izbjegavaju dijalog. Šljukić je napisao da to nije tačno, da su otvoreni za razgovor i dogovor – ali samo i isključivo u zakonskim okvirima.

uključen i uStavni Sud Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Ustavnom sudu podnio je inicijativnu da se ocije-

ni zakonitost i ustavnost članova 16, 17, 18, 21, 22, 23, 24. i 31. Božović kaže da je to učinjeno dan nakon što su organizovali protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kada su zatražili da nastave dijalog, dođu do kompromisa, kako se ne bi nastavnicima smanjivale plate. Sindikalci su poručivali da je apsurdno da Vlada traži ocjenu ustavnosti za ono što je sama donijela. Podsjećaju da je o Granskom kolektivnom ugovoru ranije prvo pregovarano između Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete. Potom je upućen Ministarstvu finansija na odobravanje, pa proslijeđen na odobravanje Sekretarijatu za zakonodavstvo pri Vladi, da bi ga, kao takvog, Vlada prihvatila i ovlastila ministra prosvjete da ga potpiše. Ministarstva finansija i prosvjete od 1. avgusta ove godine, primjenuju COZ. Iz ministarstava je do sada saopštavano da su svi potezi koje povlače u skladu sa propisima, te da prosvjetni radnici do sada nijesu primali zarade u skladu sa propisima. Ministarstvo finansija saopštavalo je da Zakon o zaradama u propisuje jasnu s trukturu, koja se ne može proizvoljno mijenjati. U praksi, međutim, kako tvrde, u brojnim obrazovnim ustanovama je minuli rad obračunavan i na dodatke poput zvanja, razrednog starješinstva i rada u više ustanova –što zakon izričito zabranjuje. j. martinović

Jovan Drašković

Sa jednog od ranijih protesta Sindikata prosvjete

Reagovanje Antifašista Cetinja na kolumnu Gojka Perovića

Četnički pokret je bio

fašistički – ideološki, politički i u praksi

PODGORICA - Nevladina organizacija Antifašisti Cetinja juče je saopštila da kolumna Gojka Perovića „Neka barem svemir čuje nemir…“, koja je objavljena u Pobjedi, predstavlja još jedan pokušaj vjerskog i ideološkog zamagljivanja stvarnosti pod plaštom duhovnosti.

- Iza poetskog naslova i kvazifilozofskih lamentacija krije se politički pamflet, duboko ideološki intoniran, čija je suština rehabilitacija četničkog pokreta i zatiranje temeljnih vrijednosti antifašističke borbe. U maniru sofisticirane manipulacije, Perović pokušava predstaviti Srpsku pravoslavnu crkvu kao univerzalni moralni autoritet, a sve one koji joj se suprotstavljaju – kao nemoralne, izgubljene i, naravno, „protivnike mira“. Takva retorika je davno pročitana, i podsjeća na narative iz devedesetih, kada je sveštenstvo iste te crkve blagosiljalo ratne pohode – smatraju Antifašisti Cetinja. Oni upozoravaju na sve učestalije pokušaje krivotvorenja istorijskih činjenica i navode da u tome veoma sofisticirano i maštovito prednjače kolumne Gojka Perovića.

- Dužni smo podsjetiti da četnički pokret nije bio samo kolaboracionistički, već i formalno i suštinski fašistički pokret. Četnici Draže Mihailovića nijesu bili „drugi antifašisti“. Njihova zvanična ideologija, jasno definisana u poznatom dokumentu Stevana Moljevića „Homogena Srbija“ iz 1941. godine, zagovara etničko čišćenje, stvaranje „čiste“ srpske teritorije i uništenje nesrpskog stanovništva, čime se direktno poklapa sa nacističkim i fašističkim projektima iz tog vremena – ukazali su Antifašisti Cetinja.

Ističu da taj dokument poziva na „premještanje i eliminaciju“ miliona ljudi, a četnički masakri u Foči, Goraždu, Sandžaku, Pljevljima i drugim mjestima pokazali su kako se ta ideologija sprovodila u praksi.

- Ne govorimo o „izolovanim incidentima“, već o planskom, sistemskom nasilju nad nesrbima, antifašistima i svima onima koji nijesu odgovarali velikosrpskom projektu. Ta politika nije bila otpor fašizmu, već njegova regionalna verzija, ostvarivana u saradnji sa italijanskim i njemačkim okupacionim snagama, a u NDH u saradnji sa ustašama. To nije borba protiv fašizma –to je suština fašizma – napisali su u reagovanju. Podsjećaju i da Gojko Perović u svojoj kolumni postavlja retoričko pitanje: „Ko se istinski

borio za ’smrt fašizmu’, a ko je, nizom nezapamćenih zločina, želio da donese klasnu ’slobodu narodu’?“

- Odgovor je jednostavan: za smrt fašizmu istinski su se borili oni koji su nosili petokraku na kapama, a ne krstove iznad pušaka. Borili su se partizani – žene i muškarci, radnici i seljaci, učenici i studenti, komunisti i antifašisti – koji su pod zastavom bratstva i jedinstva ustali protiv fašističkih okupatora i njihovih domaćih pomagača – piše u njihovom reagovanju na tvrdnje sveštenika SPC. Antifašisti Cetinja daju i odgovor na pitanje ko su bili ti „drugi“.

- To su oni koji su fašistima nudili svoje usluge, borili se protiv narodnooslobodilačkog pokreta i predano radili na fizičkom uništenju svojih komšija. To su oni koje danas vaša crkva i ideološki bliski politički krugovi pokušavaju rehabilitovati – četnici Draže Mihailovića, Pavla Đurišića i slični saradnici italijanskih i njemačkih okupatora. A klasna sloboda za kojom su težili komunisti nije bila osveta, već otpor ropstvu. I ako je bilo zločina – isti su ih komunisti priznali i analizirali. A što ćemo sa zločinima svetih vojski i popova sa kamama? Kada ćete njih priznati? Vi ne priznajete četničke zločine ne zato što ne znate istinu – nego zato što vam istina ne odgovara. Jer bi istina značila da se jasno kaže: četnici nijesu bili oslobodioci. Bili su saradnici okupatora, nosioci fašističke ideologije i izvršioci masovnih zločina nad civilima. Priznati te zločine značilo bi priznati da je crkva stajala – i još uvijek stoji – uz zločinačku ideologiju –istakli su Antifašisti Cetinja. Oni smatraju da Gojko Perović i njemu slični koriste istorijski revizionizam da bi stvorili novi narativ: da su partizani „ubijali zbog ideologije“, dok su četnici „branili narod i vjeru“. Ističu i da se time antifašizam kriminalizuje, a kleronacionalizam pere.

- To nije neznanje – to je svjesna politička strategija – navode oni.

Upozoravaju da Gojko Perović ne govori kao istoričar, nego kao ideološki glasnogovornik crkve koja želi potpun uticaj u društvu i politici.

- A priznanje zločina značilo bi prihvatanje sramotne uloge u istoriji – ističu.

Antifašisti Cetinja podsjećaju: fašizam nema dvije strane i da su se protiv njega borili partizani.

- A četnici, kako u ideji, tako i u djelu, nijesu bili ništa drugo do njegov domaći odraz – poručili su oni.

J. MARTINOVIĆ

„Stega“ je osnov za izgradnju i snaženje crnogorske države

Ključni značaj ovog dokumenta sadržan je u odluci da se ostvari jedinstvo crnogorskih i brdskih plemena u zajedničkoj borbi za slobodu i nezavisnost

PODGORICA – Strategija za građansku i evropsku Crnu Goru (STEGA), koja okuplja veliki broj intelektualaca iz različitih oblasti, juče je podsjetila da je 6. avgusta 1796. godine Zbor crnogorskih glavara na čelu sa vladikom Petrom I usvojio pravni zakonodavni akt Crnogoraca, u pravnoj istoriji poznat kao „Stega“. Donošenje ovog pravnog akta (zakona), koji je brojao samo šest članova, uslijedilo je nakon Bitke kod Martinića, a prethodio je Bici na Krusima, kojima su zaustavljena nastojanja skadarskih vezira da vojnički pokore Crnu Goru. Crnogorska plemena su ovim vojničkim pobjedama uspostavili nacionalno i vojno jedinstvo i započet je proces stvaranja nezavisne države i njeno širenja van okvira četiri „nepokorne i vazda slobodne“ nahije. Inspirisani istorijskom „Stegom“ iz 1796. godine, 65 crnogorskih akademika, profesora, advokata, privrednika i istaknutih intelektalaca aprila 2024. godine potpisalo je De-

klaraciju o Strategiji za evropsku i građansku Crnu Goru, kojom je započeta misija nove STEGA-e kao neformalne građanske inicijative sa ciljem izgradnje Crne Gore kao zajednice evropskog, građanskog i prosvećenog društva i prve buduće 28. članice EU. - „Stega“ je ozvaničila državotvornu misao Crnogoraca predvođenih dinastijom Petrović Njegoš - jedinstvo u borbi protiv Otomanskog carstva, u cilju sticanja pune državne nezavisnosti koja će biti ostvarena na Berlinskom kongresu 1878. godine – podsjetili su iz udruženja STEGA.

Ukazuju da je ovaj zakonski tekst kasnije je integrisan u Zakonik Petra I iz 1798. (dopunjen 1803), koji predstavlja prvi novovjekovni zakonik Crnogoraca, a ujedno je i prvi državotvorni program, koji jasno ukazuje na sazrijevanje političke svijesti crnogorskih plemena.

Uprkos tome, navodi se u saopštenju, što „Stega“ nije u potpunosti zaživjela kao pravni akt, njen ključni značaj sadr-

žan je u odluci da se ostvari jedinstvo crnogorskih i brdskih plemena u zajedničkoj borbi za slobodu i nezavisnost i kao takva predstavlja osnov izgradnje i snaženja crnogorske države. - Prizivajući presvjatoe imja Gospoda Boga vsedržitelja u pomoć i našu, drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji tvrdu i čistu vjeru i riječ od česti i poštenja dadosmo da se izdati i prevariti među sobom nećemo - jedna je od ključnih poruka „Stege“, podsjeća se u saopštenju. Iz tog neformalnog udruženja su poručili da, kao što je Crna Gora imala snagu i jedinstvo da se prije 229 godina integriše u borbi za opstanak i državni identitet, tako danas ova generacija crnogorskih građana ima volju, znanje i moć da se izvuče ispod šinjela etnofederalizma, kleronacionalizma, primitivizma i stranačke uskogrudosti i ujedinjena u ostvarenju evropskog cilja Crnu Goru učini boljom i pravednijom i mjestom poželjnim za život svih njenih građana. J. MARTINOVIĆ

STEGA (Zakletva)

Vo imja presvjatija jedinosuščnija i jedinoslavnija prisnopoklanjaemija i nerazdjelnija vtrijeh ipostasjeh životvorjaščija Troici, otca i sina i sv. duha - Amin.

Mi glavari i starješine i ves zbor Crnogorskoga obščestva, budući dnes sobrani na jedino misto, videći što Turci vazdašnji hristijanskoga roda neprijatelji sobirajut vojsku i čine sve vojničke priprave radeći den i noć javnijem i tajnijem načinom kako bi nas i našu braću Brđane razurili i pod svoju vlast i tiranstvo podložili i djecu našu u vječnu nevolju i robstvo zatvorili i pod žestoki jaram poraboščenija postavili; toga radi svi jedinokupno i dogovorno rekosmo i temeljito stabilismo i utvrdismo kako niže sego izgovara:

PRVO

Prizivajući presvjatoe imja Gospoda Boga vsedržitelja u pomoć i našu, drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji tvrdu i čistu vjeru i riječ od česti i poštenja dadosmo da se izdati i prevariti među sobom nećemo.

Lažni profili regrutuju i maloljetnike

PODGORICA – Za prvih sedam mjeseci ove godine je identifikovana 31 žrtva trgovine ljudima, rečeno je Pobjedi iz Uprave policije. Podnijeto je 17 krivičnih prijava protiv 19 lica, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima. U tim akcijama registrovani su svi oblici trgovine ljudima ko-

ji su zastupljeni u Crnoj Gori –seksualna eksploatacija, radna eksploatacija, prinudni rad, prosjačenje i sklapanje nedozvoljenog braka. Žrtve trgovine ljudima su u saradnji sa Centrom za socijalni rad su smještene u skloništa. Te akcije je sproveo Odsjek za suzbijanje krivičnih djela trgovine ljudima, krijumčarenja ljudi i ilegalnih migraci-

ja, u saradnji sa Regionalnim centrima bezbjednosti i Višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju.

O PR ez NO sA d RušT V e NIM

MR ež AMA Tokom istražnih radnji, u Upravi policije su primijetili da trgovci ljudima često vrbuju djecu preko društvenih mreža.

- Tokom posljednjeg EMPACT sastanka koji se odnosi na operativnu aktivnost - eksploatacija djece/maloljetnika, gdje je, pored evropskih zemalja učestvovala i Crna Gora, donijeta je odluka da se neodložno preduzmu sve preventivne i represivne mjere, shodno zakonskim rješenjima država članica, u cilju suzbijanja trgovine ljudima (prvenstveno faza regrutacije) koja je sve više prisutna u digitalnom svijetu, naročito na društvenim mrežama i

drugim internet aplikacijama za upoznavanje – upozorili su iz Uprave policije. Istakli su da društvene mreže (Facebook, Instagram, Tik Tok, Snapchat) omogućavaju trafikantima da stupe u kontakt sa potencijalnim žrtvama, da se najčešće predstavljaju lažno (model agenti, potencijalni partneri, lažni oglasi za posao, online igrice i chat sobe, online seksualna eksploatacija, digitalna ucjena itd.).

Apelovali su na roditelje i prosvjetne radnike da preduzmu sve preventivne mjere u cilju pravilnog korišćenja interneta i upoznavanja sa potencijalnim opasnostima korišćenja interneta. Srećom, prema odgovorima iz Uprave policije, u Crnoj Gori od početka godine nije identifikovan nijedan slučaj slučaj trgovine ljudima (faza regrutacije) maloljetnika putem interneta. Ipak, upozora-

Uprava policije apelovala na roditelje da kontrolišu djecu kada koriste društvene mreže

Policija primijetila često vrbovanje djece putem interneta unicef / facebook

istorijskog akta

Drugo

Rekosmo i zakletvom utvrdismo da đe gođ bi neprijatelj okrenuo i na koju bi stranu na nas i na našu braću Brđane udario da hoćemo jedan drugome biti u pomoć i za blagočestivu vjeru našu hristijansku vojevati i svoju krv proliti i ljubezno otečestvo i dražajšuju voljnost i slobodu zaščiščati; crkvi svjatija i monastiri i dome naše, žene i djecu našu s pomoščiu vsesilango vtroicje slavimago Boga oružjem našim braniti.

Treće

Ot dnevi današnjega i unapried ako bi se naša koji Crnogorac, oli koje selo, ali pleme, ili koja nahija, da bude izdajnik javnijem ili potajnijem načinom, takvoga svi jedinoglasno predaemo vječnome prokletstvu kako Judu predatelja Gospodnja i kako zločestivago Vuka Brankovića, koji izdade Srblje na Kosovo i vječnu mrzost i prokletstvo ot naroda na sebe privleče i ot milosti božje otpade, i takvoga brackoga i hristijanskoga krvnika i izdajnika, koji bi se naša, ne samo što vječnome prokletstvu predasmo i rekosmo da ga bude anatema i da jest pred Bogom sigo svjeta i buduščago odgovornik za sve što bi zla i prievarom i izdajom učinio, nego i krv naša na njega i na čada njegova ot zemlji na nebo, jako že Avala da vo pijet i da ostanet kako krov Hrista spasitelja našego narod Jevrejski.

ČeT vrTo Takvoga izdajnika uvijek ot sabora i obščestva našega otlučismo da česti i poščenja nema nego on i rod njegov da ostanet vo vjek u sramotu i bezčest, kako izdajnik vjere i zakona i hulitelj imena Božija i krvnik sve-

Dokument „Stega“ iz 1796. godine

ga našega naroda, i ako bi Bog u naše vrijeme uzdignuo i poslao koga gođ ovom zemljom upravljati i vladati, ali poslije nas u vrijeme naše djece i nasljednika; to mi takvomu gospodinu i djeci našoj ostavljamo ovo pismo za izgled, da i u to vrijeme i vo vjek ovi izdajnik i njegov rod da nemaju česti ni poščenja ni ostale milosti nikakve, nego da budet kako rod kletvoprestupni i prijevarni, u nenavist svakomu i merzost.

PeTo Sve ovo višepisano dogovorno rekosmo i našom zakletvom utvrdismo, cjelujući čestni i životvorjašči krest i svjetoe Evangelie i svojeručno pod-

pisasmo i kreste koji pisat ne umjesmo našijema rukama učinismo.

ŠesTo

I svaka nahija da primi i uzme pojedno pismo, koje hoće držati u svoje ruke, da se nahodi ot roda u rod, a u Mitropoliji jedno ostavismo, koje ima bit sahranjeno među Gramate i hrisovulje carske i svakomu carskomu, kraljevskomu ali princiskomu dvoru i poslaniku prikazano.

Jovan Radonjić, crnogorski gubernator, serdar Jovo Petrović, knez Vuko Bogdanović i ostali svi glavari od sve Crne Gore

Kontrolisana optužnica za ubistvo Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića u novembru prošle godine

Tužilaštvo tražilo suđenje, odbrana tvrdi da nema dokaza

PODGORICA – Tužiteljka

Ana Marinović zatražila je juče u Višem sudu u Podgorici sa se potvrdi optužnica protiv više optuženih za teško ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, koji su 6. novembra 2024. godine oko 15.20 sati brutalno likvidirani u Podgorici, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više 38 metaka na njihov „BMW“.

Sa druge strane, odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka navodeći da je optužnica nezakonita i bez osnova, te da je tužilaštvo umjesto dokaza ponudilo samo pretpostavke i indicije.

Sudija Višeg suda u Podgorici Zoran Radović u naredne dvije nedjelje donijeće odluku da li će prihvatiti dokaze i potvrditi optužnicu ili obustaviti postupak.

Za direktne izvršioce policija i tužilaštvo sumnjiče Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, ranije poznatog pod imenom Nikola

Za obojicom je raspisana potjernica, kao i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.

Pored njih na optužnici su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin Tomi Ra Frost (41), nastanjen u Andrijevici.

Sa privođenja jednog od optuženih

usmrtivši ih na licu mjesta. Branilac Save Kaluđerovića, advokat Vaso Bečanović, kazao je da sadržina optužnice, kako zbog načina pribavljanja, tako i kvaliteta, ne opravdavaju postojanje stepena osnovane sumnje da se ona potvrdi. Advokat Branko Anđelić, koji zastupa Lalatovića, Dacića i Ra Frosta zatražio je da se iz spisa predmeta izuzmu policijski izvještaji o snimcima video nadzora na kojima se navodno vidi kretanje automobila „mercedes“.

vić u vrijeme zločina nalazila u svojoj porodičnoj kući, te da je o ubistvu saznala iz medija. – Predlažem da se postupak protiv Nikolete Uskoković obustavi – poručio je.

Branilac Artura Cimermana, advokat Vladimir Đurković, ocijenio je da optužbe protiv njegovog klijenta nemaju uporište u dokazima.

vaju da će dalji razvoj digitalne tehnologije i sve veći broj korisnika interneta među djecom, predstavljati veliki izazov u prevenciji potencijalne opasnosti i zaštite potencijalnih žrtava trgovine ljudima. - Uprava policije će u narednom periodu raditi na jačanju kapaciteta (adekvatna obuka, angažovanje međunarodnih eksperata i ostalo), a sa ciljem identifikacije i procesuiranja svih lica koja koriste digitalni svijet-internet i tako eksploatišu žrtve, naročito djecu, kroz sve oblike trgovine ljudima i drugih srodnih krivičnih djela - najavili su iz Uprave policije.

Blok za P romovisanje

P rosT i T ucije

Iz Uprave policije su istakli da su, kako bi spriječili takva krivična djela, onemogućili i blokirali više od 20 internet stranica za promociju pro -

stitucije, koje su bile dostupne korisnicima u Crnoj Gori. - Analizom internet prostora i analizom prikupljenih podataka i informacija nijesu identifikovana maloljetna lica na blokiranim internet sajtovima, a koja mogu biti ili su zloupotrebljavana - naveli su iz Uprave policije. Aktivnosti koje se odnose na blokiranje više internet stranica, putem kojih se promovisala prostitucija, nijesu preduzimane u okviru „GLOBAL CHAIN“, već su dio šire međunarodne aktivnosti na suzbijanju prostitucije i trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije djevojaka sa prostora Latinske Amerike.

c rnogorska P olicija među To P T ri zemlje

Crnogorska policija je učestvovala u zajedničkoj akciji „GLOBAL CHAIN 2025“, od 1. do 6. juna ove godine, koja se odnosila na suzbijanje svih oblika krivičnog djela trgovina ljudima, sa akcentom na eksploataciju djece-maloljetnika. Ti dani su realizovani kroz EMPACT aktivnosti,

pod pokroviteljstvom međunarodnih partnera (EUROPOL, INTERPOL i dr). Crnogorska policija je, prema tim izvještajima, svrstana među tri najuspješnije zemlje, od pedesetak država koje su učestvovale u toj međunarodnoj akciji.

Iz Uprave policije su kazali da su tokom te akcije podnijete tri krivične prijave iz oblasti trgovine ljudima, te četiri zbog drugih krivičnih djela koja ne pripadaju oblasti trgovine ljudima. - Identifikovano je 13 žrtava/ potencijalnih žrtava trgovine ljudima (šest maloljetnih lica i sedam punoljetnih lica). Inicirane su dvije istrage na nacionalnom nivou koje se odnose na trgovinu ljudima – seksualna eksploatacija. Kontrolisano je šest lica za kojima je raspisana „Plava“ notifikacija Interpola – rečeno je Pobjedi. Za vrijeme akcije su pronađena i tri putnička motorna vozila za kojima traga Interpol. Privremeno je oduzeta roba u vrijednosti od 91.500.00 eura, koja je krijumčarena na teritoriji Crne Gore. H. janković

Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, Dacić, Marijanović i Uskoković su „stvorili uslove i uklonili prepreke za izvršenje teškog ubistva“.

U dokumentu se navodi da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe dovezao izvršioce vozilom „mercedes“ do lokala „Amfora“ u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „reno senik“ i odvezli se na Bulevar 21. maj. Tamo su sačekali žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila,

– Obaveza tužioca je bila da angažuje vještaka koji će utvrditi koji se automobil vidi na snimku video nadzora – naglasio je on, dodajući da bi i vještak medicinske struke trebalo da analizira da li su optuženi boravili u štek-stanu mjesec prije zločina. Sa njim je bio saglasan i advokat Marko Knežević Branilac Nikolete Uskoković, advokat Nikola Strugar, osporio je bilo kakvu povezanost njegove branjenice sa zločinom. – Najbolji pokazatelj da moja branjenica nije imala veze sa ovim krivičnim djelom su njene telefonske komunikacije. Analizom sadržaja izuzetog iz njenog telefona jasno je da nije učestvovala u zločinu, niti se ijedna poruka može vezati da je znala što će se desiti – rekao je Strugar.

On je naglasio da se Uskoko-

Ra Frost: Žrtva sam ishitrene istrage

Optuženi Tomi Ra Frost ustvrdio je pred sudom da nema veze sa ubistvom Žarka Pejakovića i Petra

Lipovine - Nijesam kriv ni za jedno od ovih zvjerskih djela. Žrtva sam ishitrene istrage. Nepotrebno mi je određen pritvor – kazao je on.

Podsjetio je da se dobrovoljno javio na poziv policije gdje je dao obavještenje u svojstvu građanina da bi nakon 11 dana prilikom dopune izjave bio uhapšen, ne znajući zašto.

- U pritvoru sam devet mjeseci. Iscrpljen sam, ali vjerujem da će pravda na kraju pobijediti – kazao je on. Aleksandar Dacić, Sava Kaluđerović, Miljan Marjanović i Nikoleta Uskoković ostali su pri stavu svojih branilaca.

– U optužnici se opisuju sastanci optuženih, promjene telefona, a moj branjenik Cimerman se pominje površno. Njega nema u komunikacijama – naveo je Đurković, tražeći od tužilaštva da pojasni na kojim predmetima je pronađen DNK trag i kada je Cimermanov biološki materijal mogao doći u kontakt s tim predmetima. Advokat Slobodan Đurović, koji zastupa Lazića, kazao je da tužilaštvo nema ni jedan konkretan dokaz protiv njegovog klijenta.

– Nije ponuđen nijedan dokaz, već samo indicije o njegovoj krivično-pravnoj involviranosti u ovaj nesrećni događaj – istakao je Đurović. Tužiteljka Ana Marinović navela je da je analizom dokaza nesumnjivo utvrđeno da su optuženi kao organizovana kriminalna grupa djelovali s ciljem realizacije plana ubistva. – Svi su imali određene zadatke. Unaprijed su planirali boravak u stanu mjesec prije izvršenja krivičnog djela. U stanu je boravio i Lalatović, iako se za njim tada tragalo – kazala je tužiteljka. Dodala je da je likvidacija bila precizno organizovana i sinhronizovana.

– Video nadzor je potvrdio kretanje optuženih. Ubistvo je izvršeno sa tolikom preciznošću da su optuženi istovremeno stigli na mjesto gdje su planirali susret i obračun sa oštećenima – navela je. Marinović je podsjetila da je ispaljeno 38 metaka. - Djelovanje optuženih pokazuje visok stepen kriminalne profesionalnosti jer je ubistvo izvršeno u vrijeme najveće frekventnosti – zaključila je tužiteljka Marinović. B. r.

Predstavnici političkih partija i ženski klub Skupštine pozivaju nadležne da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena u slučaju Nikšićanke, žrtve femicida

Traže najstrožu kaznu za svirepo ubistvo Ćosović

PODGORICA – Ženski

klub Skupštine, poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) te poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jovana Dragović pozvali su nadležne organe da sprovedu temeljnu istragu i najstrože kazne osumnjičenog za svirepo ubistvo Nikšićanke Alme Ćosović, koju je sredinom juna na smrt pretukao partner, državljanin Srbije Dušan Ramić

- Ovaj gnusni čin nasilja, u kojem je počinilac pokazao ekstremnu brutalnost, nije samo krivično djelo - to je i društveni šamar vrijednostima ljudskog dostojanstva i rodne ravnopravnosti – saopšteno je juče iz Ženskog kluba Skupštine.

zabRinut zbog kazne

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Ramić koji se već nalazi u Istražnom zatvoru zbog ovog zločina, vijest o smrti Ćosović čuo je putem medija što ga je veoma uznemirilo, jer mu prijeti visoka za-

tvorska kazna zbog ovog užasnog čina. Iz Ženskog kluba Skupštine oštro su osudili svaki vid rodno zasnovanog nasilja i poručili da nasilje nad ženama predstavlja najgrublje kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.

- Ni jedan društveni ni privatni razlog ne može opravdati fizički napad koji je doveo do smrti Alme Ćosović - dodaju u saopštenju.

Pozivaju nadležne da sprovedu temeljnu i hitnu istragu svih okolnosti ovog zločina, te da garantuju da će pravda biti zadovoljena i da će kazna biti primjerena težini djela.

- Zalažemo se za sistemski odgovor: potrebno je ojačati kapacitete policije, tužilaštva i sudstva za prepoznavanje i blagovremeno reagovanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja - od preventivnog djelovanja do adekvatne zaštite žrtava - naglašavaju iz Ženskog kluba Skupštine.

One su izrazile duboko saučešće porodici i prijateljima Alme Ćosović, uz obećanje da će Klub ostati posvećen borbi protiv rodno zasnovanog

nasilja i zalaganju za sistem u kojem ovakve tragedije više neće biti moguće.

- Želimo da ovo saopštenje bude jasna i odlučna poruka: nijedan čin nasilja prema ženama neće biti ignorisan, opravdan ili tolerisan. Pravda mora biti zadovoljena, a društveni sistem obavezno reformisan kako bi zaštitio svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz Ženskog kluba Skupštine.

alaRm za buđenJe

Poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) ukazale su da je još jedna žena u Crnoj Gori umrla od posljedica teških tjelesnih povreda koje su nastale usljed brutalnog prebijanja, a da država uporno ne daje adekvatan odgovor na polju zaštite žena od nasilnika. - Smrt Alme Ćosović je alarm za buđenje cijelog društva koje treba da primora državu da konačno počne da djeluje, jer niko ne zna koliko je Almi još u Crnoj Gori, koliko žena se budi i zaspi sa strahom za sopstveni život, koliko je muškaraca – nasilnika koji su uzrok tog straha, navodi se u saopštenju. Kako naglašavaju poslanice

Supruga visokorangiranog člana OKG, kod koje je pronađeno hladno oružje prilikom zatvorske posjete, neće krivično odgovarati

Mitrović-Delić tvrdi da je nožem gulila voće i zaboravila da ga skloni

Prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, sporni kuhinjski nož pronađen je na dnu kese, ispod hrane. Nož je detektovan pri ulasku u UIKS. Kako saznajemo, Andrijana Mitrović-Delić je zatvorskim policajcima kazala da je to kuhinjski nož kojim je suprugu gulila voće

PODGORICA – Supruga visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe Ivana Delića, Andrijana Mitrović-Delić, neće krivično odgovarati zbog noža koji su kod nje pronašli službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) prilikom zatvorske posjete, saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Kako nam je zvanično potvrđeno iz ODT, službenici UIKS su na ulazu u tu ustanovu, u kesi sa hranom koju je Mitrović-Delić nosila za svog supruga, pronašli i kuhinjski nož, a

slučaj je odmah prijavljen Tužilaštvu.

- Državni tužilac je nakon datih naloga za prikupljanje potrebnih obavještenja i pregleda motornog vozila, kojim je upravljala A.M.D., našao da se u njenim radnjama ne ostvaruju elementi bilo kog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti - kazali su Pobjedi iz ODT. Prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, sporni kuhinjski nož pronađen je na dnu kese, ispod hrane, ali ga je pri ulasku u UIKS detektovao aparat. Kako saznajemo, Mitrović-Delić je zatvorskim policajcima kazala da je to ku-

hinjski nož kojim je suprugu gulila voće, koji je zaboravila da izvadi iz kese. Sa druge strane, Pobjedin izvor iz UIKS-a tvrdi da na nožu koji je pronađen, nije bilo tragova da je korišćen. Podsjećamo, Budvanin Ivan Delić nedavno je, zajedno sa Podgoričaninom Aleksandrom Kekovićem , Crnoj Gori izručen iz Ujedinjenih arapskih emirata, a u bezbjednosnim službama su obojica označeni kao visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa.

Deliću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se te-

DPS, postavlja se pitanje zašto uporno izostaje reakcija sistema koji bi ženama trebalo da pošalje poruku da nijesu same, da uživaju apsolutnu podršku i zaštitu. - Umjesto toga – žrtve nasilja, usljed svega što se dešava, često osjećaju da su prepuštene same sebi, a to je nedopustivo, istakle su poslanice DPS-a. Pozvale su pravosudne organe da daju odgovor na ovaj zločin koji će biti ekvivalentan težini počinjenog krivičnog djela i koji će značiti adekvatnu kaznu za počinioca koji je monstruozno, brutalno, nemilosrdno, do smrti prebio ženu u prisustvu njenog maloljetnog djeteta, a državu da se pobrine da uspostavi sistem zaštite i brige o djeci žrtava femicida. - Zaključno, sramotno je oko čega se sve diže prašina u javnosti, dok se ćuti o ovakvoj strašnoj, prestrašnoj stvarnosti žena u Crnoj Gori. Ne smijemo ćutati i ne smije da nas se ne tiče dok god ijedna žena u ovoj državi brine hoće li sljedeće jutro dočekati živa, jer se sama ne može zaštiti od monstruma s kojima se, a da ni ne znamo, vjerovatno svi svakod-

reti. Specijalno državno tužilaštvo Delića tereti da je član kriminalne organizacije koja je krijumčarila narkotike. On se na međunarodnoj potjernici našao nakon što je prošle godine u avgustu izbjegao hapšenje u tužilačko-policijskoj akciji ,,General“. Prema navodima optužnice, koja je podignuta u januaru ove godine, Delić se tereti da je pripadnik 20-člane kriminalne organizacije na čijem čelu su bili Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan i kanadski državljanin rođen u Podgorici

Vaso Ulić i da je bio uključen u šverc velikih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.

Delić je bio više puta meta. Najpoznatiji incident dogodio se 2008. godine kada je napadač, greškom, usmrtio Nikšićanina Gorana Pejovića, misleći da je Delić.

Dvije godine prije ovog događaja, na njegov ,,audi“, kojim se iz Kotora vraćao u Budvu ispaljeno je oko 50 metaka, ali je on ostao nepovrijeđen.

Delić je imao sreće i 6. juna 2004, kada ga je okrznuo projektil.

Toga dana bilo mu je zakazano vjenčanje sa Budvankom Marijom Šurinom, koja je tri mjeseca kasnije poginula sa bratom Darijom, u eksploziji bombe u porodičnoj kući. J. R.

nevno susrećemo - zaključile su u saopštenju. I poslanica Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednica Asocijacije žena PES Jovana Dragović ukazala je da je Alma Ćosović, majka troje maloljetne djece, preminula 3. avgusta nakon više od mjesec dana provedenih u komi, usljed teških povreda zadobijenih u porodičnom domu. - Ovo nije izolovan slučaj. Ovo je femicid, zločin koji obavezuje institucije, društvo i svakog od nas da reagujemo odlučno i bez odlaganja. Asocijacija žena Pokreta Evropa sad izražava najdublje saučešće porodici preminule i upućuje riječi podrške djeci koja su ostala bez majke. Njihova budućnost mora biti prioritet sistema koji je zakazao da zaštiti njihovu majku - istakla je Dragović. sistem da odgovoRi Ona je takođe pozvala na hitno i potpuno procesuiranje počinioca i najstrožu kaznu u skladu sa zakonom, obezbjeđivanje sveobuhvatne institucionalne, psihološke i socijalne podrške djeci te dosljednu primjenu zakona u svakom slučaju pri-

javljenog nasilja, bez izuzetka. - Kao partija koja snosi odgovornost vlasti, svjesne smo da borba protiv rodno zasnovanog nasilja mora biti sistemski prioritet. Posvećene smo jačanju zakonskog i institucionalnog okvira, unapređenju međuresorne saradnje i donošenju konkretnih mjera koje ženama u Crnoj Gori garantuju sigurnost, pravdu i dostojanstvo. Nijedna prijava nasilja ne smije ostati bez odgovora. Nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena. Za Almu. Za svaku ženu. Za budućnost bez nasilja koju svi moramo graditi – odgovorno i odlučno - zaključila je Dragović. Podsjećamo, Više državno tužilaštvo u Podgorici istraživaće slučaj prebijanja Alme Ćosović, koja je od posljedica povreda koje joj je sredinom juna nanio Dušan Ramić, preminula 3. avgusta u Kliničkom centru Crne Gore, a naložena je i obdukcija tijela. Ćosović je iza sebe ostavila troje maloljetne djece. J. R.

Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje osumnjičenom za porodično nasilje

Nanio teške povrede supruzi pred maloljetnim djetetom

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata osumnjičenom V. G. iz Danilovgrada zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Osumnjičeni je 5. avgusta 2025. godine, u porodičnoj kući u Danilovgradu, nakon svađe, udario vanbračnu suprugu A. K., stisnutom šakom - pesnicom, u prisustvu njihovog maloljetnog djeteta i nanio joj teške tjelesne povrede. a. R

Na Dračenovcu uhapšen bjegunac iz Srbije

ROŽAJE - Državljanin Srbije Bojan Milenković, kojeg potražuju pripadnici bečkog Interpola zbog sumnje da je ukrao 5.705 mobilnih telefona vrijednih više od 1,6 miliona eura, uhapšen je juče na Graničnom prelazu Dračenovac, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Kako su kazali iz policije, Milenković je uhapšen prilikom ulaska u Crnu Goru, a međunarodna potjernica za njim je bila raspisana zbog teške oružane pljačke na štetu jedne austrijske telekomunikacione kompanije. - Lice se sumnjiči da je mobilne telefone otuđilo na nasilan način, uz prijetnju oružjem - navodi se u saopštenju UP. Službenici podgoričkog i bečkog Interpola utvrdili su da Milenković ima više lažnih pasoša i koristi različite identitete. - Nakon razmjene informacija, njegov stvarni identitet je potvrđen, te će u zakonskom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju radi odlučivanja o ekstradicionom pritvoru - zaključili su iz policije. J. R.

Alma Ćosović

Dodiku oduzet mandat, slijede prijevremeni izbori

SARAJEVO - Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) na jučerašnjoj sjednici usvojila je odluku o oduzimanju mandata predsjedniku bosanskohercegovačkog

entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, nakon potvrđene pravosnažne presude Suda BiH. Ta odluka je usvojena jednoglasno, javlja N1 Sarajevo.

Na sjednici je član CIK-a Suad Arnautović kazao da je riječ o deklarativnoj odluci budući da će ona postati pravosnažna tek nakon što prođe rok žalbe, a što može potrajati mjesec ili dva zbog papirologije. Dakle, nakon odluke Apelacionog suda ako se potvrdi ova odluka, onda se očekuje raspisivanje prijevremenih izbora u periodu od 90 dana. CIK je prethodno formalnim putem zatražio dostavu presude Sudu BiH, jer bez zvaničnog dokumenta ne može validno pokrenuti postupak oduzimanja mandata. Nakon prijema presude, Komisija ima zakonski rok od najviše 15 dana da postupi, dok su za prijevremene izbore propisani rokovi do 90

dana od prestanka mandata. Vehid Šehić, bivši član CIK-a, potvrdio je da je procedura pokrenuta odmah po potvrdi presude i naglasio da ukoliko Dodik bude kandidovan na izbornoj listi to neće biti dozvoljeno, a CIK BiH će je odbiti. Šehić je upozorio da, čak i ako

Dodik odbije da prihvati odluku i sprovede zahtjeve Suda BiH, moguć je i pritvor zbog nepoštovanja pravnih posljedica presude. S obzirom na to da je Dodik u nekoliko navrata nagovještavao da neće odstupiti sa pozicije predsjednika RS-a uprkos pravosnažnoj presudi, a to je potvrdio i zagonetnom porukom na mreži X koju je napisao sat uoči odluke CIK-a.

Kakva je procedura?

- CIK mora donijeti odluku o prestanku mandata u zakonskom roku;

- Nakon toga, biće raspisani prijevremeni izbori za predsjednika RS-a, koji se moraju održati u roku od najviše 90 dana;

- Dodik više neće imati pravo da se kandiduje za bilo koju političku funkciju do isteka zabrane od šest godina.

Putin i Trampov izaslanik razgovarali tri sata u Kremlju

Bijela kuća: Dobar sastanak, ipak nove sankcije Rusiji od petka

MOSKVA – VAŠINGTONSastanak američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošao je dobro, ali Vašington i dalje planira da Moskvi uvede sankcije u petak - saopšteno je juče iz Bijele kuće.

- Rusi žele da nastave razgovor sa Sjedinjenim Američkim Državama. Očekujemo da nove sankcije budu uvedene u petak - rekao je zvaničnik

jama između ruskih i američkih zvaničnika. Pregovori tada nijesu postigli napredak ka okončanju rata.

Najavio raspisivanje referenduma o - sebi

Milorad Dodik, kojem je odlukom Centralne izborne komisije, nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska obratio se novinarima zajedno sa koalicionim parterima sa kojima se prethodno sastao.

Iako ima pravo na žalbu protiv odluke, Dodik je najavio da je neće poštovati. - Zaklinjem se da ću duž-

nosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, Ustava i zakona BiH i Republike Srpske časno se držati. Ovdje nema nikakvog CIK-a - naveo je Dodik ranije na društvenim mrežama. U obraćanju novinarima kazao je da je koalicija odlučna da brani ,,dejtonsku poziciju Republike Srpske.“

Dodik je zatim ponovio da visoki predstavnik nije legitiman.

- Mandat mi je dao narod, zato ćemo ga poslušati na referendumu o meni i funkciji koje obavljam, koje će se, vjerujem kako smo dogovorili, na bazi odluke Skupštine održati u narodnom periodu. Bošnjačka politika je potrošila sve svoje želje, mi cijenimo uzalud. Nisu željeli za sebe, već su željeli protiv nas. Sve što rade ovo vrijeme bilo je usmjereno protiv Republike Srpske - kazao je Dodik.

Jučerašnja odluka CIK-a označava početak službenog sprovođenja pravosnažne presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog angažmana. Izborni i pravni mehanizmi pokrenuti su u skladu sa Izbornim zakonom BiH i očekuje se da će CIK narednih dana zvanično prekinuti njegov mandat, te organizovati prijevremene izbore u RS-u. Podsjetimo, Dodik je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te mu je izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Ali, Dodik više ne može obavljati niti jednu pravnu funkciju.

Bijele kuće, prenosi Rojters. Vitkof je u Kremlju s Putinom razgovarao oko tri sata, dva dana prije isteka roka koji je američki predsjednik Donald Tramp dao Moskvi da postigne dogovor s Ukrajinom ili se suoči s novim američkim sankcijama.

Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov je za medije rekao da su dvije strane razgovarale o ratu u Ukrajini i mogućnostima poboljšanja američko-ruskih odnosa.

Dodao je da je Moskva primila određene „signale“ od Trampa na koje je i odgovorila.

Kremlj nije odmah pružio više detalja o sastanku. Vitkof je rano ujutru prošetao parkom Zarjadje, nedaleko od Kremlja, sa Kirilom Dmitrijevim , izaslanikom ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju.

Dmitrijev je igrao ključnu ulogu u tri runde direktnih razgovora između delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu posljednjih mjeseci, kao i u diskusi-

Osamdeset godina od bacanja atomske bombe na Hirošimu Sjećanje

HIROŠIMA - Prije osam decenija dogodio se američki nuklearni napad na Hirošimu - prvi takav u istoriji čovječanstva, sa neviđenim razarajućim dejstvom i nesagledivim posljedicama. Od udarnog talasa je, prema procjenama, neposredno poginulo oko 78.000 osoba, a prema zvaničnom zaključku japanskih vlasti četvrt vijeka potom, od posljedica je umrlo 250.000 stanovnika Hirošime, zaključno sa 1950. godinom. Bomba je nad Hirošimom ispuštena u 8.15 sati po lokalnom vremenu, a ukupan broj žrtava nije moguće precizno odrediti zbog brojnih smrti uzrokovanih radijacijom i decenijama kasnije. Razornost novog oružja bila je takva da je dalji otpor Japana postao besmislen i neposredna posljedica upotrebe A

bombe u Hirošimi, i Nagasakiju tri dana potom, bila je kapitulacija Japana, objelodanjena 15. avgusta, a konačno potpisana 2. septembra, čime je Drugi svjetski rat konačno završen. Takozvana crna kiša počela je da pada 20 minuta nakon eksplozije. Od vodene pare, koja se formirala oko radioaktivnih čestica u vazduhu, nastala je masna, uljana kiša. Lijepila se za kožu i odjeću ljudi. Padala je satima.

Ma koliko moralno problematična, čega su bili savršeno svjesni u Vašingtonu, upotreba A oružja, prema procjeni stratega SAD, poslije četiri godine strahovitog rata na Pacifiku, bila je najbrži način da se Japan prinudi na obustavu rata, kapitulaciju, prenio je Tanjug. Tragedije Hirošime i Nagasakija, upotreba novog oružja, i to na način koji je nedvosmi-

sleno pokazivao kakve bi bile posljedice nastavka rata, prinudile su i najtvrđe zagovornike nastavka borbe u Japanu na uzmak.

Amerikanci su, uz Britance, uveliko planirali invaziju Japana u završnoj fazi rata, čemu su prethodila strahovita bombradavanja konvencionalnim naoružanjem. Posljedice su recimo u Tokiju, tokom noći 9/10. marta 1945. bile teže nego u slučaju često pominjanog njemačkog Drezdena, već i zbog načina gradnje i stanovanja Japanaca, drvenih lako zapaljivih, a pritom zbijenih kuća. Procijenjeno je da je tada bilo približno 100.000 mrtvih. U američkim bombarderskim naletima prethodno su već uništene desetine japanskih gradova, prema pojedinim navodima njih 64. Do jula 1945. projekat Men-

Trampov rok dat Putinu ističe u petak. Vašington prijeti dodatnim ,,oštrim carinama“ i drugim ekonomskim kaznama ako se rat ne zaustavi. Tramp je u utorak rekao ,,još ćemo vidjeti što će se desiti“ u vezi sa njegovom prijetnjom da će uvesti carine zemljama koje kupuju rusku naftu, što bi moglo pogoditi Kinu i Indiju. T ramp je prvobitno dao Moskvi rok od 50 dana, ali je kasnije to skratio. Međutim, i on sam sumnja u efikasnost mjera, rekavši da se Rusija pokazala ,,prilično dobrom u izbjegavanju sankcija“. Zapadni analitičari i ukrajinski zvaničnici kažu da Putin odugovlači kako bi dobio na vremenu i izbjegava ozbiljne pregovore dok ruske snage nastoje da zauzmu što više ukrajinske teritorije. Ruska ofanziva je počela u proljeće i očekuje se da će se nastaviti do jeseni, a trupe napreduju brže nego tokom prošlogodišnjeg napada, mada nijesu uspjele da zauzmu nijedan veći grad. Situacija na liniji fronta je kritična za ukrajinske snage, ali cjelokupna odbrana nije pred kolapsom, kažu analitičari. Centar za analizu evropske politike upozorio je u procjeni ove sedmice da postoje ,,jasni znaci da se Kremlj sprema za širu konfrontaciju sa NATO“.

hetn, program razvoja atomskog naoružanja SAD, na kom je godinama rađeno, bio je zaokružen.

Specijalne verzije „boinga B-29“, predviđene za upotrebu novog superoružja, smještene su potom na ostrvo Tinian u sjevernom dijelu Marijanskog arhipelaga. Paralelno, Potsdamskom deklaracijom 26. jula 1945. Amerikanci i Britanci, uz Kinu, pozvali su Japan na bezuslovnu predaju.

U Tokiju međutim, iako je postojala svijest da je Japan pred porazom, ideja predaje bila je uglavnom nepojmljiva. Do upotrebe A oružja došlo je uz saglasnost Britanije. Sporazum iz Kvebeka, 19. avgusta 1943. između Čerčila i Ruzvelta, podrazumijevao je koordinaciju u razvoju novog atomskog superoružja. Naređenje za upotrebu izdao je 25. jula 1945. general Tomas Hendi, načelnik štaba vojske SAD.

Milorad Dodik

N1

Prvi nuklearni napad u istoriji čovječanstva

Sastanak o nastavku jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u zemlji

Tender za bulevar kroz Tivat ovog mjeseca, iduće jeseni početak radova

TIVAT – Tender za izgradnju bulevara kroz Tivat biće raspisan tokom ovog mjeseca a radovi bi trebalo da počnu u septembru naredne godine. To je najavljeno na sastanku predstavnika svih institucija i preduzeća koji će biti uključeni u proces.

Sastanak je održan na inicijativu predsjednika opštine Tivat Željka Komnenovića.

USKLADITI ZAHTJEVE

Cilj susreta bio je, saopšteno je iz lokalne uprave, upoznati se sa dinamikom planiranih administrativnih aktivnosti te uskladiti zahtjeve kako bi bili implementirani u projekat i obuhvaćeni tenderskom dokumentacijom.

– Nema daljeg razvoj Tivta bez ovog projekta – istakao je predsjednik opštine i podsjetio da su sredstva za izgradnju bulevara predviđena kapitalnim budžetom Vlade te da će postupak izgradnje voditi Vladina Uprava za saobraćaj, uz punu podršku Opštine Tivat. Komnenović je posebno naglasio potrebu da se u trup bulevara ugradi elektro-energetska mreža, kanalizacioni sistem ali i telekomunikacioni vodovi.

Sastanku je prisustvovao direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. On je kazao da je intencija Uprave da se tender pripremi u formi ,,ključ u ruke“, da radovi da teku fazno uz stalno obezbjeđivanje dvosmjernog saobraćaja na asfaltnoj podlozi. Založio se da se unaprijed definišu zahtjevi svih zainteresovanih strana: Uprave za nekretnine, CEDIS-a, telekomunikacionih provajdera, Regionalnog vodovoda, lokalnih preduze-

Predsjednik opštine Željko Komnenović istakao je da nema daljeg razvoj Tivta bez tog projekta, za koji su sredstva predviđena kapitalnim budžetom Vlade. Naglašena je potreba da se u trup bulevara ugradi elektro-energetska mreža, kanalizacioni sistem ali i telekomunikacioni vodovi te da se unaprijed definišu zahtjevi Uprave za nekretnine, CEDIS-a, telekomunikacionih provajdera, Regionalnog vodovoda...

ća Vodovod i kanalizacija i Komunalno, uprave projekta Porto Montenegro i drugih.

Bulevar Tivat – Jaz dugačak je ukupno16 kilometara. Radovi su počeli u januaru prošle godine i do sada je asfaltirano oko osam kilometara. U sklopu izgradnje savremene saobraćajnice gradi se novi cjevovod Regionalnog vodovoda čime će se omogućiti isporuka znatno većih količina vode za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Takođe, izvode se dodatni radovi na elektro i drugim instalacijama.

Izgradnja bulevara, realizuje se u okviru kredita EBRD-a, u vrijednosti od preko 54 mi-

liona eura bez PDV-a. Ukupna vrijednost ugovorenih radova za izgradnju novog cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema iznosi 8,81 milion eura bez PDV-a.

Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong, a po ugovoru treba da bude završen za dvije godine. Podizvođač na dionici od 9,7 kilometara je podgorička kompanija Bemax.

Izgradnja bulevara je jedan od najznačajnih infrastrukturih projekata u zemlji koji ima za cilj da rastereti saobraćaj i smanji gužve na tom putnom pravcu – kojim tokom sezone dnevno prođe 20.000 vozila.

UGOVOR, ROKOVI

Ugovor o izgradnji, odnosno rekonstrukciji magistralnog puta Tivat – Jaz potpisao je u martu 2023. godine premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. Početak radova, ozvaničio je 1. avgusta 2023. godine, ali je nakon okončanja pripremnih radova posao stopiran jer nije dobijena građevinska dozvola zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćaj-

MTEL u susret državnom takmičenju za osnovce

Robotika u Beranama, Bijelom

Polju i Pljevljima

PODGORICA - Pripreme za državno takmičenje u robotici, koje organizuje kompanija MTEL, u jeku su, a otvorene su prijave za radionice robotike koje će biti održane 22. i 23. avgusta u Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima. Svi osnovci koji žele da budu dio takmičenja u robotici koje pomjera granice i koje otvara vrata velikim prilikama, dovoljno je da se prijave putem sajta https://robotikabezgranica.me/ i popune formular ili putem društvenih mreža kompanije MTEL i Digitalne fabrike. Radionica robotike biće održana u Beranama 22. avgusta u Osnovnoj školi ,,Radomir Mitrović“ od 10.30 do 12.30 časova. Istog dana biće održana radionica u Bijelom Polju u OŠ

„Dušan Korać“ od 17 do 19 časova. Dan kasnije, 23. avgusta, pripremna radionica biće održana u Pljevljima u OŠ ,,Salko Aljković“ od 11 do 13 časova. – Radionice robotike predstavljaju pripreme za državno takmičenje „m:Robotika bez granica“ koje će biti održano u novembru u „MTEL Dvora-

ni Morača“ i na njemu će učestvovati učenici svih osnovnih škola u Crnoj Gori (162). Velikom državnom prethodiće takmičenje po regijama u oktobru. Sve radionice kao i takmičenje besplatni su jer je cilj kompanije MTEL da omogući svim učenicima, bez izuzetka, priliku da se kvalitetno i pravovremeno edukuju o poslovima budućnosti – kazali su iz kompanije MTEL. Podsjećaju da MTEL takmičenje u robotici održava uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i u saradnji sa BIP TECH, a do sada su održane radionice u Pogorici i Nikšiću koje je pohađalo 300 učenika. C. G.

nice, koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor, Tivat. Posao su usporavali i protesti mještana naselja Radanovići, Lastva Grbaljska, Gornji Grbalj, Savina i Vranovići koji su zahtijevali izmještanje trase bulevara kako ne bi prolazio kroz njihova imanja. Građevinska dozvola je izdata u oktobru 2023. godine, ali su radovi nastavljeni tek u januaru 2024. godine. Tadašnji ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović najavio je da bi trebalo da budu završeni za dvije godine – januar 2026. godine. Prema elaboratu koji je urađen 2020. godine trasa bulevara prolazi kroz 20 katastarskih opština u opštinama Budva, Kotor i Tivat. Predviđena je eksproprijacija 661 parcele od kojih su 424 u privatnom vlasništvu, a 112 privrednih subjekata. Pored toga, 125 parcela se nalazi u državnom ili vlasništvu lokalnih samouprava. Rekonstrukcija dionice podrazumijeva izgradnju saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije kolovozne trake u pravcu kretanja, obostrane trotoare i razdjelni pojas. D. Š.

KOTOR - Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a donirao je vrijednu opremu za pet dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) sa područja Boke Kotorske –Tivat, Boka, Krtoli, Perast i Luštica – ukupne vrijednosti više od 30.000 eura. Primopredaja opreme izvršena je u sjedištu DVD Krtoli, a donacija obuhvata 25 kompleta za gašenje požara na otvorenom prostoru (šlemove, potkape, rukavice, kombinezone i radne cipele), 75 vatrogasnih crijeva, 50 naprtnjača, 50 mlatarica, te potopnu pumpu i dva agregata koja će društva zajedno koristiti. Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović iskazao je zadovoljstvo što je MUP u prilici da pomogne vatrogascima koji na dobrovoljnoj osnovi stavljaju svoje kapacitete na raspolaganje i predstavljaju veliki oslonac sistemu zaštite i spašava-

nja na Crnogorskom primorju. – Nadamo se da će ova donacija pokrenuti i druge subjekte i motivisati ih da pruže pomoć jačanju kapaciteta ovih društava, a pomoć Ministarstva unutrašnjih poslova se ovdje ne završava. Mi smo već pokazali spremnost da kroz dijalog radimo na unapređenju zakonskih rješenja koja će imati za cilj da unaprijede njihov status – kazao je Bešović.

U ime DVD Krtoli Ivan Starčević je zahvalio na doniranoj opremi i kazao da je Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a jedan od rijetkih subjekata u sistemu koji prepoznaje koliko je važno da vatrogasci imaju kvalitetnu opremu i da budu adekvatno pripremljeni za vanredne situacije. U okviru posjete, generalni direktor Miodrag Bešović obišao je i Igora Nikolića pripadnika DVD Krtoli koji je nedavno povrijeđen prilikom gašenja požara na Luštici. C. G.

Sa sastanka u Tivtu

POD ASFALTOM OKO OSAM KILOMETARA: Sa gradilišta bulevara

OPREMA VRIJEDNA 30.000 EURA: Juče u Kotoru

MUP

Berane: Skupština opštine usvojila aneks ugovora sa njemačkom trgovačkom kompanijom

BERANE – Uklanjanje privremenih objekata sa zemljišta koje je kupila njemačka kompanija Lidl u Beranama za izgradnju megamarketa počeće u septembru, a kupcu će imovina biti predata u posjed do 1. decembra.

To je predviđeno aneksom ugovora na koji je saglasnost dala Skupština opštine Berane juče na sjednici koja je zakazana po hitnom postupku. Za odluku je glasao 21 odbornik, protiv je bilo osam a jedan uzdržan.

POPULIZAM

Predsjednik opštine Đole Lutovac saopštio je da odlaganja neće biti.

– Privremeni objekti biće srušeni, a rušenje će početi 1. septembra. To je vlasnicima jasno rečeno. U stalnoj smo komunikaciji sa njima. Ponudili smo im određena rješenja, koja nijesu prihvatljiva nekima zbog djelatnosti kojima se bave, tako da im ne odgovara tržnica koja treba da se gradi, niti druga ponuđena rješenja. Opština i dalje pokušava da pomogne tim građanima. Nekima je, zbog prirode njihovih djelatnosti, potrebna blizina škole i drugih ustanova, te stoga vjerujem da je teško pronaći rješenje koje bi zadovoljilo sve. Što se tiče naše uloge, mi smo uložili maksimalne napore da im izađemo u susret i ponudimo alternativna rješenja koja bi im odgovarala. Definitivno je da je Opština vodila brigu o tim ljudima – kazao je Lutovac.

Dodao je da će Opština preuzeti uklanjanje objekat, iako je to prema ugovoru bila obaveza vlasnika privremenih objekata.

Odbornicima koji imaju drugačije mišljenje o uklanjanju objekata je poručio da se ne bave populizmom već da svi zajedno prionu na posao i donose odluke u interesu Berana. Ugovorom o prodaji nepokretnosti koji je 2. septembra 2024.

Lutovac: Nema više odlaganja, rušenje objekata na Lidlovom zemljištu počeće 1. septembra

Kroz aneks ugovora izbjegli smo plaćanje penala zbog probijanja rokova za predaju zemljišta vlasniku – kompaniji Lidl. Sa vlasnicima privremenih objekata smo u kontaktu, teško je naći rješenje koje svima odgovara jer se bave različitim djelatnostima, ali opština vodi brigu o tim ljudima. Preuzeli smo njihovu obavezu i uklonićemo objekte – rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

PrOLOnGIran rOK Za rUŠenJe: Objekti koji će biti uklonjeni

godine zaključen između Opštine Berane i DOO Lidl Crna Gora, prodavac (opština Berane) obavezala se da kupcu preda u posjed građevinsko zemljište do 31. januara naredne godine. – Kako do uvođenja u posjed kupca nije došlo u roku koji je predviđen ugovorom, aneksom se produžava rok za ispunjenje ugovorne obaveze Opštine Berane do 1. decembra 2025. godine godine. Razlozi hitnosti za stupanje na snagu

ove odluke danom objavljivanja, ogledaju se u saglasnosti kupca sa pomjeranjem roka za uklanjanje objekata i pripremama Opštine Berane da u što kraćem roku započne rušenje objekata – navedeno je u obrazloženju odluke.

PRVI MILION

Lutovac je objasnio da je sa Lidlom dogovoreno produženje roka, što je predviđeno kroz aneks, te da nema prostora za tužbe zbog odlaganja ro-

ka predviđenog ugovorom za predaju zemljišta.

Lidl je parcelu od oko 9.000 kvadratnih metara u centru Berana kupio za nešto manje od dva miliona eura. Prva uplata od milion eura već je legla na račun Opštine. Preostali novac biće uplaćen kada se poruše privremeni objekti i zemljište privede namjeni. Predsjednik Opštine Đole Lutovac juče je na sjednici Skupštine opštine kazao da je novac koji je uplatio Lidl uložen

T I vaT: Opština dobila priznanje Zajednice opština Crne Gore

Od prve Lidlove uplate, milion eura, Opština je na licitaciji kupila autobusku stanicu. Od naredne je planirana obnova infrastrukture dva gradska preduzeća - Vodovod i Komunalno, koja je u veoma lošem stanju, najavio je predsjednik opštine Đole Lutovac

u veoma važnu investiciju za grad – kupljena je, na licitaciji u martu. autobuska stanica za 971.110 eura.

– Ta investicija je dodatna vrijednost za grad. Kad stigne

ostatak novca iskoristićemo ga u skladu sa strateškim pravcima razvoja Berana, uložićemo ga u komunalnu djelatnost, odnosno preduzeća Vodovod i Komunalno. Infrastruktura tih preduzeća je u veoma lošem stanju, vozila su, na primjer, stara 30 -40 godina i svakodnevno se popravljaju što je veliki izdatak. Nakon što investiramo u ta preduzeća. bićemo, makar što se njihove infrastrukture tiče, mirni 15-20 godina – rekao je Lutovac. Na jučerašnjoj sjednici Skupština je konstatovala prestanak mandata odbornicama Mirosavi Bojović i Evgeniji Simonović. Za nove odbornice su, na osnovu izvještaja Opštinske izborne komisije, izabrane Tatjana Matović i Jovana Lalić D. ŠAKOVIĆ

TIVAT - Zajednica opština Crne Gore dodijelila je priznanje Opštini Tivat za najbolju praksu u oblasti „Učešće građana u procesu donošenja odluka na lokalnom nivou“.

U obrazloženju se navodi da je nagrada dodijeljena u jako konkurentnoj kategoriji, jer se istakla kao primjer aktivne saradnje lokalne uprave sa građanima, koja je rezultirala uspješnom reorganizacijom mjesnih zajednica. Komisija je ocijenila da praksa Opštine Tivat ispunjava sve ključne kriterijume – uspješnost, primjenljivost u drugim sredinama, održivost i transparentnost – i predstavlja model koji se može prenijeti

i prilagoditi u drugim lokalnim samoupravama. – Ovaj proces nije bio samo administrativna promjena, već konkretan primjer kako lokalna samouprava može prepoznati i odgovoriti na potrebe zajednice uz direktno uključivanje građana. Na inicijativu samih građana, a uz potpunu podršku lokalne uprave, sprovedena je reorganizacija jedne dotadašnje, nefunkcionalne mjesne zajednice, kojom su formirane dvije nove, aktivne i efikasne mjesne zajednice. Ovaj proces pratio je inkluzivan pristup – kroz javne rasprave, institucionalnu koordinaciju i otvorenu komunikaciju omogućeno je da građani neposredno učestvuju u definisanju strukture i nači-

na funkcionisanja novih mjesnih zajednica – kazali su iz

Zajednice opština. Praksa pokazuje visok stepen demokratske kulture i institucionalne zrelosti. – Građani su, nakon dobijanja većeg prostora za učešće, aktivno preuzeli odgovornost i postali partneri lokalnoj upravi. U okviru novih mjesnih zajednica formirani su mehanizmi koji omogućavaju brže rješavanje lokalnih pitanja, veći stepen participacije i bolju povezanost zajednice sa opštinskom administracijom. Takav pristup je dodatno unaprijedio i unutrašnju organizaciju lokalne uprave. Kroz međuresornu saradnju, bolju koordinaciju i uključivanje više opštinskih službi, sprovedena reorgani-

zacija rezultirala je efikasnijim djelovanjem, uz jačanje povjerenja građana u institucije i podsticanje dodatnih inicijativa iz zajednice – pojasnili su iz Zajednice opština. Ističu da nagrađena praksa

ima i multiplikativni efekat –reorganizacija mjesnih zajednica motivisala je građane da nastave sa podnošenjem novih inicijativa, a lokalna uprava je time dodatno ojačala kulturu otvorenosti i dostupnosti.

Sekretarki za lokalnu upravu u Opštini Tivat Jeleni Šćekić priznanje je uručila generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović na svečanosti povodom dana te asocijacije. Pored Opštine Tivat, priznanja za najbolje prakse u okviru javnog poziva za 2025. godinu dobile su: Opština Šavnik – za razvoj mobilne aplikacije za informisanje građana, posebno u kriznim situacijama, Budva – za unapređenje saradnje sa preduzećem Otpadne vode u cilju sprečavanja ekoloških incidenata i Pljevlja – za uspješan set mjera koje su dovele do konsolidacije poslovanja preduzeća Vodovod i unapređenja usluga. C. G.

Lutovac na sjednici Skupštine opštine

Sedam mjeseci rada nove gradske uprave

Umjesto obećanja, vidljive promjene

U prethodnih sedam mjeseci pokazali smo da riječi mogu postati djela kada postoji odgovornost, rad i jasna vizija. Naš cilj je da opravdamo i nadmašimo očekivanja - poručio je gradonačelnik Saša Mujović

Povodom sedam mjeseci rada nove gradske uprave, Glavni grad se javnosti obratio saopštenjem gradonačelnika Saše Mujovića

Ističući da je ova uprava glavnog grada sprovela niz konkretnih mjera koje su unaprijedile svakodnevni život građana, u saopštenju se naglašavaju izgradnja bulevara, uvođenje besplatnog autobuskog prevoza za pojedine kategorije stanovništva i podrška najugroženijima.

- Umjesto obećanja, postignute su vidljive promjene. U prethodnih sedam mjeseci pokazali smo da riječi mogu postati djela kada postoji odgovornost, rad i jasna vizija. Naš cilj je da opravdamo i nadmašimo očekivanja - naveo je gradonačelnik Mujović na početku.

On je istakao kako su u svim djelovima grada realizovani projekti koji su ostavili vidljiv trag.

PROJEKTI

- Rekonstruisane su ključne saobraćajnice, uređeni parkovi, otvoreni novi sadržaji, a istovremeno je pokrenut set društvenih mjera usmjerenih na najranjivije kategorije stanovništva. Unaprijeđena je putna infrastruktura kroz izgradnju i sanaciju 43 kilometra saobraćajnica u gradskim i prigradskim naseljima: od Farmaka, Brskuta, Kakaricke gore i Zagoriča, do ulica na Koniku, Gornjoj i Donjoj Gorici. Završene su rekonstrukcije Kozaračke, Ulice Miloša Obilića, Špira Mugoše i Husinskih rudara, kao i izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu i nastavka Bulevara Pera Ćetkovića –podsjetio je Mujović. Kao rezultat planskog djelova-

nja u oblasti saobraćaja i prostornog uređenja, ističe se u obraćanju gradonačelnika, Podgorica je dobila više od 900 novih parking mjesta na nekoliko lokacija: u Bloku pet pored TC Bazar, na prostoru u blizini Hrama Hristovog vaskrsenja, kod Manastira Dajbabe, na Bulevaru revolucije, u bivšoj kasarni ,,Morača“, uz obalu Ribnice, na Zabjelu itd. - Istovremeno, značajno je ulagano u uređenje javnih po-

vršina i zelenih zona. Uređeni su i rekonstruisani: Karađorđev park, park kod OŠ ,,Oktoih“, „Mikro 020“ na Pobrežju, park na Bulevaru Ivana Crnojevića, kao i dio u Ulici 13. jula i kod Dvorca Petrovića. Postavljeni su drvoredi i hidrosistem kod vrtića ,,Simba“ u Bloku šest, a u Njegoševom parku otvoren je galerijski prostor koji spaja umjetnost i prirodu – nabrojao je gradonačelnik.

Esad Dingo Lukačević: Mnogo toga mi se ne sviđa u radu nove gradske uprave. Prvo, još se ne zna na koju lokaciju će biti izmješteno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Ne sviđa mi se ni ovo što šarene zgrade po Podgorici. Živim u zgradi ,,Lepa Kata“, tu su samo na dvije trećine zgrade uradili novu fasadu. U našem kvartu toliko smrada ima od komunalnog otpada, a oko 200 kvadratnih metara betonirane površine oko kontejnera nije oprano duže vrijeme. S druge strane, sviđa mi se što su se sjetili nas penzionera da nam obezbijede besplatan javni prevoz - kapa dolje za to.

kilometra saobraćajnica izgrađeno je ili sanirano od početka mandata ove gradske uprave

SOCIJALA, SPORT...

Kada je riječ o društvenim politikama, naglasio je Mujović, nova uprava pokrenula je set mjera koje direktno olakšavaju život građana.

prevoz – pun pogodak

Riječ građana

Olga Pavićević: Pod broj jedan, treba obezbijediti više prostora za parkiranje, to ide veoma sporo. Saobraćajna kultura je na vrlo niskom nivou. Nebezbjedni smo. Parkiraju se auta na saobraćajnicama, trotoarima, pješačkim prelazima, travnjacima... ama, gdje stignu. Fali zelenila. Neka formiraju nove parkove u svim kvartovima i da održavaju ove postojeće. Redovno posjećujem park na Pobrežju, ne zalivaju ga kako treba. Sviđa mi se što su pokrenuli besplatan gradski prevoz za penzionere, valjalo bi da tako bude i za željeznički.

- Besplatan gradski prevoz obezbijeđen je za penzionere, osobe starije od 63 godine, lica sa invaliditetom, socijalno ugrožene i sve učenike osnovnih i srednjih škola. Naknada za novorođenčad povećana je sa 50 na 100 eura, uz dodatni paketić, a od januara 2026. iznosiće 150 eura bez paketa. Povećana je i podrška za podstanare – sa 50 na 100 eura mjesečno. Usluga prevoza za osobe sa invaliditetom od vrata do vrata prebačena je na Puteve d.o.o, čime je dodatno unaprijeđena, a ostvarena je godišnja ušteda od 50.000 eura. Donirana su i dva oftalmološka aparata Domu zdravlja Podgorica, a višegodišnji problem stanovnika tzv. Bosanskog naselja konačno je riješen. Posebna pažnja posvećena je mladima – otvoren je omladinski klub „Zona mladih“, završena je sanacija objekta mjesne zajednice Ubli uz izgradnju košarkaškog igrališta, a trenutno je u toku adaptacija pasarele Duga na Zlatici – naveo je gradonačelnik. Posebno je istakao da se u sport i tradiciju ulaže snažno i planski.

Hazbo Hodžić: Nikakve promjene ne primjećujem u gradu od kada je došla nova gradska uprava. Ove stubiće što postavljaju duž ulica, to nema nikakvoga smisla. Za nas vozače to je samo otežavajuća okolnost u saobraćaju. Umjesto tih barijera, treba da pojačaju kontrole, da inspekcije bolje rade svoj posao. Fali prostora za parkiranje, treba graditi nove parkinge. Vidim da i zelenila fali u glavnom gradu, neka formiraju nove parkove u svim naseljima. I javni prevoz za Zetu ili Tuzi je nikakav, trebalo bi poboljšati te linije i da i na njima budu novi autobusi kao što su u gradu.

Goran Radulović: Treba više parking prostora. Taj problem treba što brže rješavati. Mislim da je neophodno graditi nove javne parkinge i garaže. Radnici gradskog Zelenila rade dobro svoj posao, ali treba formirati nove parkove gdje god ima mjesta, u svim naseljima, to nam svima treba, i djeci i odraslima. Saobraćajna kultura je na vrlo niskom nivou, kontrole treba da budu jače i da se sankcionišu oni koji ne poštuju propise, posebno ovi koji se parkiraju đe god im odgovara. Sviđa mi se što je uveden besplatan prevoz za penzionere – na tome svaka čast.

- Postavljena je nova travnata podloga na stadionu pod Goricom, ponovo pokrenuta tradicionalna manifestacija „Skokovi sa Vezirovog mosta“, a uz podršku privrede zaključeni su sponzorski ugovori u ukupnoj vrijednosti od 1.435.000 eura za FK, ŽRK i PVK ,,Budućnost“. Realizacija ovako širokog spektra aktivnosti u kratkom periodu potvrđuje funkcionalnost upravljačkog sistema Glavnog grada i dosljednost u sprovođenju definisanih razvojnih politika. Postignuti rezultati predstavljaju osnov za nastavak odgovornog rada, a fokus je stavljen na održivost, ravnomjernost i konkretna unapređenja u svim oblastima života u gradu. Ovo je samo početak. Želimo da pokažemo da Podgorica može bolje, brže i pravednije. Nastavićemo da ulažemo u svaki dio grada, s istom posvećenošću kojom smo i započeli ovaj mandatporučio je gradonačelnik Saša Mujović. I.MITROVIĆ

Bulevar Veljka Vlahovića

Besplatni

GLAVNI

Umjetnost se ne stvara protiv prirode, već u saradnji sa njom

Tvrda, otporna planinska trava pokazala se neadekvatnom za valjanje, te smo umjesto toga u saradnji sa lokalnim koscem formu piktograma postigli košenjem –preciznim, ritmičnim sječenjem trave prema unaprijed zacrtanom planu –kazao je Miloš Vujanović

PODGORICA - Na festivalu Wild Beauty Art je prošle godine pokrenut land art program u okviru kojeg je na više lokacija urađeno pet piktograma u travi koji su izazvali interesovanje javnosti. Ove godine otišlo se korak dalje – u blizini Vražijeg jezera urađen je najveći piktogram na travi u svijetu.

Taj piktogram, na kojem je prikazan crtež sa stećka, koji

je pod zaštitom UNESCO-a, veličine je 400 metara i može se vidjeti sa više panoramskih stanica u okolini. Riječ je o drevnom crtežu lovca koji je luk i strijelu uperio u divokozu.

KOŠENJE

Ovaj poduhvat izveo je tim umjetnika iz Novog Sada potpomognut lokalnom zajednicom. U njegovoj izradi su učestvovali profesor s novosadske Akademije umjetnosti Miloš

Vujanović, doktorand na ovoj akademiji Milena Cvetković, novinar i pisac Vuko Martinović i mladi Aleksandar Šarović, koji je jedan od najboljih kosaca na Žabljaku.

Vođa tima Miloš Vujanović

Uradili i crtež crnog daždevnjaka

Novi segment projekta koji je započet ove godine je posvećen predstavljanju kulturne baštine i prirodnih ljepota putem crteža na stijenama i na velikom kamenju. Na stijeni na putu do vidikovca Momčilov grad urađen je

crtež crnog daždevnjaka. To predivno biće je u prirodi veliko 15 centimetara, a na stijeni je veličine četiri metra. Nacrtan je posebnim ekološkim bojama. Umjetnički tim je u saradnji sa stručnjacima sa Departmana za

hemiju PMF-a iz Novog Sada napravio paletu boja koje su po sastavu slične onima koje su se koristile u Altamiri i drugim pećinama neolitske umjetnosti. Neki od sastojaka ovih prirodnih boja su koštana srž i mineralni pigmenti.

kaže da je ovo bila izuzetno zahtjevna umjetnička intervencija, prije svega zbog dimenzija rada, terena i ćudljivih prirodnih uslova.

- Za razliku od klasičnih crop circle piktograma koji se izrađuju u ravnim žitnim poljima valjanjem usjeva pomoću daske, rad u planinskim uslovima Žabljaka zahtijevao je drugačiji pristup. Tvrda, otporna planinska trava pokazala se neadekvatnom za valjanje, te smo umjesto toga u saradnji sa lokalnim koscem formu piktograma postigli košenjem – preciznim, ritmičnim sječenjem tr ave prema unaprijed zacrtanom planu. Ova meto -

da dala je specifičan vizuelni efekat: pokošene površine su pod dejstvom sunca postajale znatno svjetlije, a time i vidljivije izdaleka – rekao je on. Pronalaženje idealne lokacije za određeni piktogram, kako je kazao, zahtijeva kombinaciju pažljivog planiranja, fizičkog napora i lokalnog znanja. - Piktogram je izrađen ručno, pomoću klasične kose, u saradnji sa lokalnim koscem. Priprema je podrazumijevala crtanje nacrta na papiru, određivanje orijentacije na terenu pomoću štapova i kanapa i višednevni fizički rad. Proces je bio nepredvidljiiv koliko i uzbudljiv i u toj borbi sa

elementima otkriva se prava vrijednost land arta – umjetnost se ne pravi protiv prirode, već u saradnji sa njom -navodi Vujanović, dodajući da su osim piktograma sa motivom lovca uradili i lavirint kao oblik univerzalnog puta.

PRIRODNA PLATNA

Cvetković je kazala da su pod sjenkama brzih oblaka, otkidajući komade sadašnjice, oblikovali crteže u travi, osluškujući drevnost i razumijevajući je.

- Pripremali smo boje, one iste, kojima su stvaraoci iz neolita ispisivali lice misaonoj uzvišenosti, dotičući istim rukama vječnost. Čin stvaranja u predjelima u kojima je čovjek premalen da sagleda beskrajno prostranstvo, prikiva za sebe i odgovornost o vrijednosti i djelovanju vizuelno označenog za poglede drugih ljudi –rekla je ona.

Urednik land art programa ovog festivala Vuko Martinović kazao je da su ga tokom šetnje panoramskim putevima padine podsjetile na džinovska prirodna platna.

- Tako smo došli do ideje da kulturnu baštinu i prirodne ljepote približimo posjetiocima uz pomoć ove neobične tehnike - kazao je Martinović. Sedmi festival Wild Beauty Art počeo je 5. jula, a trajaće do 11. avgusta. An. R.

Episkop, književnik i kritičar režima u Srbiji Grigorije Durić predstavio novo djelo u Herceg Novom

HERCEG NOVI - U prepunoj bašti Kuće nobelovca Iva Andrića na Toploj, preksinoć je promovisana knjiga episkopa diseldorfsko-njemačkog SPC Grigorija (Durića) „Stranac u šumi“. O djelu autora, koji je poznat i po vatrenoj podršci protestima u Srbiji i oštroj kritici Aleksandra Vučića, govorili su srpski dramaturg, scenarista i pisac Siniša Kovačević i hrvatski književnik i novinar Ante Tomić.

Ovo je treća Durićeva zbirka autobiografskih priča, za koju je Kovačević rekao da se ne može žanrovski odrediti, te da je ta mikstura i njena konstrukcija čine posebnom.

KNJIGA PRAŠTANJA

Ova knjiga, kako je rekao Kovačević, između ostalog otkriva sklonosti jednog pravoslavnog episkopa.

- Ovo je knjiga koja je, u jednom bokserskom maniru, konstruisana u 12 poglavlja, odnosno - rundi. U pitanju je romaneskna autobiografska bilješka jednog mladog kalu-

Čitajte knjige, nemojte da gledate Pink i Informer

đera, Grigorija, koji se čudnim spletom okolnosti obreo u tom misterioznom svijetu monaštva, a gdje u jednom momentu srijeće jednog stranca, osobenjaka, koji će mu umnogome promijeniti život - rekao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, ovo je knjiga blagoslova, milosrđa i praštanja u kojoj autor, kao na srebrnom poslužavniku, izno-

si djelove svoje duše koju čitaoci kao puzle treba da sakupe. Tomić je istakao da je autor ispoštovao jedno nepisano pravilo u književnosti, koje važi i za život, a to je da čovjek bude iskren.

- Zato što ako nijeste, čitaoci će to prepoznati i neće vas čitati. Morate se ogoliti i dati sve svoje od sebe. U krajnjem - rizikovati. Tu morate ići do kra-

ja, kao što je vladika Grigorije uradio – naglasio je on. Prema njegovim riječima, od sveštenika, jer je to njihov poziv, očekujete savjete za dobar život, utjehu... - Ljudi danas čitaju knjige o samopomoći ili slušaju neke lajfkoučeve. Biblija je prva knjiga, to smatram kao neko ko je ateista, o samopomoći. Biblija je knjiga o tome kako treba živjeti pravedan život. I sveštenici su ti, što bi danas savremeno rekli, lajfkoučevi koji trebaju pomoć kad imate neko nevaljalo dijete, muža pijanicu, uopšteno neke muke...

To je izvorni posao sveštenika, meni se čini, čak i važniji od liturgije i/ili mise - pojasnio je on i dodao da mu je u knjizi najviše privukao pažnju dio u kojem autor piše da „pokajanje je najvažnije djelo naših života“.

ČOVJEK I BOL

Durić je, odmah na početku, ukazao na to da je čovjek u ovaj svijet pozvan kako bi, prije i iznad svega, bio čovjek.

- Sve vrijeme mislim samo na jednu stvar, a to je da čovjek ne smije da laže. Ima jedan čovjek, da mu ne pominjem ime, ali baš je istaknut, ja kad god kažem „ljudi, on laže“, većina mi odgovori „pa normalno da laže, što je tu sporno“?! Moj problem je što sam tako vaspitan, ili sam takav poželio da budem, ne iskren, koliko sam se plašio da lažem - rekao je Durić. On tvrdi da bez bola, koji čovjek osjeti u životu, ništa veliko ne može da se izrodi.

- Zato sam ja ovdje govorio o tome da mi stalno bježimo od bola. Jedan doktor, moj prijatelj, inače profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, naučio me je da je bol najveći prijatelj i ljekarima

i pacijentima, kao i da nema opasnijih bolesti od onih koje ne uzrokuju bol. Kad nam je bol prijatelj, ne treba da bježimo od njega. Ja sam to shvatio i prihvatio - dodao je on. Ocijenio je i da je ono za čim svijet i ljudi žude oduvijek bila autentičnost.

- Mislim da zbog toga pričamo, pišemo... Mi zato i čitamo knjige, jer čeznemo za tom autentičnošću, istinom... - konstatuje Durić. Izjavio je i da „danas imamo predsjednika najmoćnije svjetske sile koji nenormalno laže“.

- Imate našeg predsjednika (Srbije, Aleksandra Vučića, prim. aut.), imali smo do juče, prekjuče i sjutra ćemo imati opet tako nekog predsjednika, vladiku ili popa koji lažu. Hristos je u tome moćan, što on ne laže. On je potvrdio svoje riječi svojim stradanjem - rekao je Durić. Dodao je da voli književnost, da je se ne plaši jer voli i tu knjigu koja se zove Biblija. - Svi treba da volimo knjigu! Čitajte knjige, nemojte da gledate Pink i Informer - zaključio je Durić. Mi. M.

Drevni crtež lovca koji je luk i strijelu uperio u divokozu

Sa predstavljanja knjige „Stranac u šumi“ Grigorija Durića

Promocija nove knjige Branke Bogavac

„Umjetnici svijeta“ večeras u sali Dodest

PODGORICA - Nova knjiga

Branke Bogavac „Umjetnici svijeta“, objavljena u izdanju Narodne knjige, biće predstavljena večeras u 20 časova, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Na promociji će, pored autorke, govoriti prof. dr Sofija Kalezić i profesorica i književna kritičarka Zorica Joksimović. Knjiga donosi ekskluziv-

ne razgovore sa sedamnaest najuticajnijih savremenih stvaralaca iz svijeta umjetnosti, književnosti i filozofije, koje je Bogavac vodila s prepoznatljivom elegancijom, dubinom i poštovanjem prema sagovornicima. Kao i njena prethodna izdanja, i ova knjiga predstavlja dragocjen dokument o duhu vremena, u formi dijaloga lišenog senzacionalizma, ali bogatog suštinskim uvidima u proces stvaranja. Novinarka Branka Bogavac, publicistkinja, kulturna radnica i višedecenijska saradnica najuglednijih evropskih časopisa i medija, godinama je bila dopisnica iz Pariza za brojne jugoslovenske i crnogorske publikacije. Autorka je više knjiga razgovora koje su postale dragocjena svjedočanstva vremena. Među njima se ističu „U sazvježđu velikana“, „Žene svijeta“, „Pariški razgovori“, „Priče iz Pariza“. R. K.

Koncert Omladinskog orkestra Zapadnog Balkana

Popularna

djela u Kotoru

PODGORICA - Koncert

Omladinskog orkestra Zapadnog Balkana, pod dirigentskom palicom

Desara Sulejmanija, biće održan večeras, u 21.30 sati, na Pjaci od Kina u Kotoru, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. Ulaz je besplatan.

Prvi dio koncerta donosi po-

pularna orkestarska djela iz različitih opera: od uvertira za Verdijevu „Moć sudbine“ i Mocartovu „Čarobnu frulu“, preko muzike prožete strastima i španskim temperamentom iz Bizeove „Karmen“, sve do Sen-Sansove opere „Samson i Dalila“. U drugom dijelu koncerta publika će uživati u strastvenom „Španskom kapriču“ Rimskog-Korsakova, uzbudljivoj priči „Čarobnjakovog pomoćnika“ Pola Dikea i ritmičnoj meksičkoj kompoziciji „Huapango“ Hosea Pabla Monkaja Garsije R. K.

Završni koncerti Ljetnjeg kampa za kamernu muziku

Četrdeset

muzičara u

Podgorici i na Cetinju

PODGORICA - Završni koncerti XIV Ljetnjeg kampa za kamernu muziku biće održani večeras u 20 sati u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, u okviru manifestacije „Ljeto u prijestonici“. Ansambl će nastupiti i sjutra, takođe u 20 sati, u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“. Kamp, koji se tradicionalno organizuje na Ivanovim Koritima u Nacionalnom parku Lovćen, ove godine je okupio 40 talentovanih mladih muzičara iz Crne Gore, regiona i inostranstva, koji su tokom intenzivnih sedmodnevnih radionica sarađivali sa renomiranim mentorima na izvođenju zahtjevnog i raznovrsnog kamernog repertoara. Učesnici su tokom kampa radi-

li sa uglednim mentorima - violinistima Sretenom Krstićem i Andrejem Kurtijem Đurovićem, violistkinjom Sofiko Čečelašvili, violončelistom Dmitrijem Prokofjevim , oboistkinjom Ivanom Dakić i klarinetistom Veljkom Klenkovskim, u inspirativnom ambijentu turističko-edukativnog kompleksa ,,Lovćen“. Na programu završnih koncerata naći će se popularna djela klasične literature kao i muzika savremenih kompozitora. Ove godine polaznici Kampa su imali jedinstvenu priliku da sarađuju sa bosanskohercegovačkim kompozitorom Dražanom Kosorićem u pripremi izvedbe njegovog djela „Balkan Tango“. Kamerni ansambli predstaviće se, kao i do sada, na dva koncerta sa različitim programima. R. K.

Davor Sedlarević povodom trijumfa KUD-a „Mijat Mašković“

Raskoš ostalih pobijedili čaktarom, ogledalom

KOLAŠIN - Izvodeći arhaične igre, plesove i pjesme Crne Gore, kvalitetno prezentujući sve ono što je u ovoj oblasti nematerijalno kulturno dobro, KUD „Mijat Maškovič“ je postao sveukupni pobjednik jednog od najpriznatijih festivala folklora koji je održan u Poljskoj.

Festival se organizovao u okviru 64. „Beskidske nedjelje kulture“, a Kolašinci su osvojili Gran pri kao i nagradu d 5.000 zlota. U okviru festivalskog programa, izveli su 19 tradicionalnih plesova, dvije zabavne igre sa sjednika, devet tradicionalnih pjesma i jednu bajalicu.

PODVIG

Davor Sedlarević, specijalista vaspitač za tradicionalne igre i rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ ocijenio je da se radi o „nevjerovatnom podvigu na jednom od najjačih festivala folklora“. - Zbog izuzetno zahtjevnog pravilnika, ovaj festival predstavlja vrhunski izazov za sve učesnike. I sam poziv da se učestvuje na njemu je veliki uspjeh. Međunarodni stručni žiri festivala bio je sastavljen od osam eksperata iz etnomuzikologije, etnokoreologije i antropologije. Posebno je cijenio autohtonost plesne prakse i upotrebu takozvanog izvornog repertoara. Prevagu je donijelo izvođenje plesova i igara samo uz pratnju pjesme ili zvuka koraka, a to je jedna od glavnih karakteristika crnogorskog naslje-

u Poljskoj Zbog izuzetno zahtjevnog pravilnika, ovaj festival predstavlja vrhunski izazov za sve učesnike. I sam poziv da se učestvuje na njemu je veliki uspjeh. Međunarodni stručni žiri festivala bio je sastavljen od osam eksperata iz etnomuzikologije, etnokoreologije i antropologije – kazao je Sedlarević

đa. Takođe je i nastup ženske pjevačke grupe „Đude“, koja je sastavni dio KUD-a, pokazao bogatstvo dvoglasnog seoskog pjevanja kao svojevrsni fenomen ne samo na prostoru Crne Gore - istakao je Sedlarević.

On je objasnio da je svake večeri izvođen program u trajanju od 45 minuta, što je izuzet-

no zahtjevno čak i za ansamble koji imaju velike orkestre. Značajan je bio i nastup u suknenoj nošnji koju je pripremila Jovana Bulatović - Kako naše starije nasljeđe ne poznaje igranje uz svirku, odlučili smo se da prikažemo ono što najbolje znamo i zbog čega smo nosioci nematerijalnog kulturnog dobra u Crnoj Go-

ri. Samo igranje uz a cappella pjesmu i ritam koraka, uz neke dopunske segmente, upečatljivo su primljeni od publike. Imali smo i zabavne igre sa sjednika, igre nadmetanja, magijske elemente. Uz sve to imali smo i jedan nov, kratak i efektan sadržaj. To je igranje novije seoske plesne prakse koja ima povremenu pratnju na svirali ili usnoj harmonici. Taj segment programa je izvođen u suknenoj nošnji koju je fantastično rekonstruisala Jovana Bulatović – rekao je Sedlarević.

NA SVOM TERENU Uspješan nastup KUD-a „Mijat Mašković“ imao je i značajnu podršku profesora Bojana Minića. Uz svirku na usnoj harmonici, kao dobar pozna-

Ministarstvo kulture i medija pozvalo producente da prijave filmove do 4. septembra

Crna Gora bira kandidata za Oskara

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija uputilo je poziv domaćim filmskim producentima da do 4. septembra prijave film (igrani, dokumentarni, ani-

mirani - preko 40 minuta) za izbor crnogorskog kandidata za 98. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke – Oskar, u kategoriji za najbolji me-

đunarodni film (International Feature Film Award) za 2025. godinu. Pravo učešća imaju registrovani crnogorski filmski producenti, pod uslovom da je film prvo javno prikazan u Crnoj Gori u periodu između 1. oktobra 2024. i 30. septembra 2025. godine, kao i da je prvi put javno prikazan u domaćem komercijalnom bioskopu (zarad profita producenta i prikazivača) sedam dana u kontinuitetu, da je tokom prikazivanja film reklamiran i medijski eksploatisan na uobičajen način, da je snimljen na crnogorskom ili nekom od jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori i da je producent u potpunosti podmirio sve finansijske obaveze prema autorima, ekipi i glumcima (ho-

norari, porezi, doprinosi itd), što se odnosi i na regulisanje autorskih prava za korišćenje muzike, inserata… Film koji u bilo kojoj verziji bude imao javno prikazivanje ili distribuciju u nebioskopskom kontekstu, prije prvog bioskopskog prikazivanja, neće biti prihvatljiv za učešće. Kompletna dokumentacija podnosi se do 4. septembra neposredno Arhivu Ministarstva kulture i medija ili poštom na adresu: Ministarstvo kulture i medija, Njegoševa ulica 83, 81250 Cetinje – s naznakom: Selekcionoj komisiji za nagradu Oskar u kategoriji Najbolji međunarodni film u 2025. godini. Više o uslovima prijavljivanja može se pročitati na sajtu Ministarstva kulture i medija. An. R.

Sa jednog od nastupa KUD-a „Mijat Mašković“

Plakat javnog poziva

Plakat promocije

svjetskom festivalu folklora u Poljskoj

pobijedili

i granom

valac poljskog jezika, bio je i narator. Tokom svake večeri tražena su detaljna objašnjenja svake igre i pjesme koje se izvode na sceni. Ponekad su tražili i prevode pjesama kao i objašnjenja o stilu plesa i nošnji. U tom dijelu je uloga profesora Bojana Minića bila nastavak autoriteta koji su na sceni nudili članovi KUD-a „Mijat Mašković“.

- U takmičarskom dijelu smo nastupali u programu gdje je nastup ograničen na 35 do 40 minuta i svako odstupanje donosi momentalnu diskvalifikaciju. Upotreba savremenih instrumenata takođe nije dozvoljena. Prihvatili smo savjet koji smo dobili da igramo kao da smo sami, kao da nema publike a to je zapravo „naš teren“. Nijesmo „robovali“ scenama, pokazali smo svoju autentičnost i originalnost koji su nas približavali apsolutnoj pobjedi. Bili smo bolji od orkestara čije su scenografije u

Prevagu je donijelo izvođenje plesova i igara samo uz pratnju pjesme ili zvuka koraka, a to je jedna od glavnih karakteristika crnogorskog nasljeđa

rekonstrukciji običaja ličile na pozorišne predstave. Mi smo od rekvizita imali mali čaktar, ogledalo i granu koju nam je bilo dozvoljeno da uberemo sa drveta u blizini hotela - kazao je Sedlarević. Od 1964. godine, festival se održava u više gradova južne Poljske i okuplja blizu 100 grupa. Ove godine su učesnici stigli sa četiri kontinenta, iz 15 država, od kojih se 13 država takmičilo u finalnoj noći. Dr. DRAŠKOVIĆ

Nastup crnogorskog kantautora

Savremena tehnologija omogućila istraživanje, dokumentovanje i predstavljanje „SS Carlotte“ i „SS Marie Pompei“, potonulih 1942. godine

Digitalizovane olupine ratnih brodova kod Budve

PODGORICA – Olupine ratnih brodova „SS Maria Pompei“ i „SS Carlotta“, potopljene u Drugom svjetskom ratu, kao i dva za sada neidentifikovana plovila, digitalno su dokumentovane u okviru projekta ,,Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, koji od 2023. realizuju Centar za arheologiju, Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Goresektor za hidrografiju.

U okolini Budve, na dubinama većim od 70 metara, nalaze se ostaci četiri broda sa burnom istorijom, čije su sudbine povezane sa minskim poljem iz 1942. godine. „SS Carlotta“, izgrađena 1914. godine u Škotskoj, potonula je 19. juna 1942. godine nakon što je, tokom plovidbe na liniji Bar – Dubrovnik, udarila o minu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 23. oktobra 1942. godine, u istom minskom polju stradala je i „SS Maria Pompei“, teretni parobrod izgrađen 1909. u Engleskoj, koji je tokom svoje duge službe promijenio više vlasnika i imena („Quickstep“, „Most“, „Aboran“).

Obje olupine je otkrio, prvi istražio i opisao ih u knjizi

,,Podmorje Crne Gore“ pisac, istraživač i tehnički ronilac Dragan Gačević iz Herceg Novog. Pored dvije olupine dobro očuvane strukture, snimljeni su ostaci dva plovila u istom regionu za koja se pretpostavlja da predstavljaju italijanske brodove „Antonio Landi“ i „Maria Asunsata“, iako ta identifikacija još nije potvrđena. Digitalno snimanje sprovedeno je uz pomoć savremenog multibeam echosounder (MBES) sistema NORBIT iWBMS, montiranog na istraživačkom plovilu Sejong, kojim upravlja Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Ovaj si-

stem omogućio je visokorezolucijsko trodimenzionalno prikazivanje i precizno mapiranje brodskih olupina. U dokumentovanju i obradi podataka su učestvovali hidrografi Luka Ćalić i Radovan Kandić, i podvodni arheolozi Filip Popović i Darko Kovačević. Svi rezultati istraživanja postaju dio GIS baze podataka lokaliteta podvodne kulturne baštine Crne Gore, koju je razvio Centar za arheologiju, Univerziteta Crne Gore, sa ciljem informisanja nadležnih institucija i ubrzanja procesa uspostavljanja zaštite, a u skladu sa preporukama UNESCO Konvencije

o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine. Inicijativa za zaštitu lokaliteta „Maria Pompei“ i „Carlotta“ je zvanično prihvaćena od Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Projekat ,,Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“ ima za cilj da savremenim tehnologijama i multidisciplinarnim pristupom istraži, dokumentuje i predstavi javnosti bogato nasljeđe crnogorskog podmorja. Projekat je podržao UNESCO Sekretarijat za podvodnu kulturnu baštinu, a Centar za arheologiju Univerziteta Crne Gore je član UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju. An. R.

Nastupom internacionalnog trija SeptNoir na novoj festivalskoj sceni nastavljen muzički program 39. festivala Grad teatar

Džez magija na tvrđavi Mogren

PODGORICA – Nastupom internacionalnog džez trija SeptNoir na novoj festivalskoj sceni, tvrđavi Mogren, nastavljen je muzički program 39. festivala Grad teatar. Trio čine Jonas Horman (klavir), Damijan de Muink (bubnjevi) i Matija Mitrović (bas), porijeklom iz Budve.

Mitrović je nakon koncerta izjavio da je prezadovoljan reakcijom publike.

- Zadovoljan sam i kako smo mi svirali, bilo je nekih novih momenata koje nijesmo na probama našli, tako da je bilo zabavno i za nas – kazao je Mitrović i dodao da je scena na tvrđavi Mogren odlična.

prvog albuma koji je objavljen prošle godine. Svirali smo svuda, od Holandije preko Letonije, Češke, Njemačke i drago mi je što na tu listu možemo da dodamo i Crnu Goru, tj. Budvu - kazao je De Muink. On je naglasio i koliko mu se dopadaju ljudi u Crnoj Gori i scena na tvrđavi Mogren.

PODGORICA - Koncert crnogorskog kantautora

Nikole Boškovića, poznatijeg kao Groovasheen, i njegovog benda biće održan večeras, u 21 sat, u dvorištu Kuslevove kuće. Zagrijavanje počinje u 20 časova, uz specijalno odabranu warmup plejlistu koju priprema Groovasheen.

Njihov repertoar je eksplozivna mješavina funky, dance i rock&roll hitova koji garantuje dobru energiju. Nastupaju kao devetočlani bend sastavljen od vrhunskih muzičara, a

ovom prilikom im se pridružuje i Doria Nedović – izuzetni ženski vokal crnogorske scene koji tek treba da osvoji publiku.

Uz Groovasheena nastupaju: Ivan Ivanović (električna gitara/prateći vokali); Vladan Jestrović (bas gitara/prateći vokali); Stefan Čelanović (klavijature); Milutin Barbul (saksofon); Tiho Biskupović (truba/prateći vokali); Meša Kerović (trombon/tarabuke); Jovan Redžić (bubnjevi); Doria Nedović (vokal); Stefan Pantović (ton majstor). Ulaz je besplatan. R. K.

Na budvanskom koncertu trio je izveo osam kompozicija: ,,Entrée“, ,,1916“, ,,Vivianite“, ,,What’s Next?“, ,,Sly“, ,,Minimalistic Etude“, ,,Agateophobia“ i ,,Calm & Dangerous“. Nakon završetka programa, publika ih je pozvala na bis, kada su odsvirali numeru ,,Spilosoma“, koju je komponovao Jonas Horman. Koncert je održan na novoj festivalskoj sceni unutar tvrđave Mogren, ambijentu koji se pokazao kao izuzetno pogodan za izvođenje savremene džez muzike. Prirodna akustika, pogled na more i intimna atmosfera scene doprinijeli su posebnom doživljaju koncerta.

Prema riječima De Muinka, ovaj program izvode već neko vrijeme.

- Većina pjesama je sa našeg

- Ljudi su jako prijatni, zemlja je jako lijepa. Volio bih da se vratim i da uživam, a ne samo da sviram. Jako sam iznenađen

jer nikada ranije nijesam ništa čuo o Crnoj Gori, znao sam samo da postoji i da je na Balkanu, tako da mi je jako drago što sam upoznao ovu zemlju malo bolje – rekao je De Muink. Horman je takođe oduševljen nastupom i reakcijom publike. - Stigli smo prije dva dana, već sam ranije bio ovdje tako da sam znao ponešto o Budvi i unaprijed sam se radovao budvanskim plažama. Imali smo probu i nakon nekih tehničkih problema koje su nam vrlo brzo riješili ljudi iz Grada teatra, sve se spojilo u ovu predivnu noć i dobili smo sjajnu povratnu reakciju od publike – istakao je on.

SeptNoir je formiran tokom studija na Konzervatorijumu u Utrehtu, u Holandiji, a prvi značajniji nastupi uslijedili su na festivalima Le Guess Who, ZeelandJazz i Ujazz Festival, kao i u brojnim džez klubovima širom Holandije. Potom su uslijedili koncerti u Belgiji, Češkoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji. Kombinuju uticaje savremenih džez autora i izvođača. An. R.

Jedan od potopljenih brodova

Sa koncerta na Gradu teatru

Davor Sedlarević

Nadležni organi da procesuiraju počinioce nečasnog djela

PODGORICA - Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović pozvao je tužilaštvo i pravosudne organe u Crnoj Gori da ,,što prije procesuiraju počinoce nečasnog i kriminalnog djela koji je nanio nesagledivu štetu reputaciji Arsenala“.

Fudbalski klub Arsenal moraće da plati 500.000 eura i na 10 godina je izbačen iz Evrope zbog namještanja utakmice s Alaškertom u kvalifikacijama za Ligu konferencije prije dvije godine (1:6 u Podgorici).

Uefa je doživotnom zabranom rada u fudbalu kaznila igrača Nikolu Čelebića i predstavnika kluba Ranka Krgovića, a po 10 godina će van sporta morati da provedu kapiten Ćetko Manojlović, Radule Živković i Dušan Puletić Komnenović je govorio nakon utakmice Arsenal – Jedinstvo, prvoj koja je odigrana pod reflektorima na stadionu u Tivtu. - Nažalost, ono što obilježava i ovaj lijepi događaj i ovu utakmicu sa Jedinstvom jeste čitava ta priča vezana za korupciju u

Tivćani dobili još jedno pojačanje

iz FSCG

PODGORICA - Fudbalski savez Crne Gore saopštio je juče da je počelo trebovanje ulaznica za utakmicu kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo sa selekcijom Hrvatske.

Rok za prihvatanje prijava ističe u ponedjeljak, 25. avgusta 2025. godine u podne. Cijene ulaznice za utakmicu u Zagrebu iznosi 30 eura. Zahtjev za nabavku ulaznica, koji mora sadržati kontakt podatke naručioca, kao i podatke (ime i prezime, broj pasoša, mail adresu) za svakog gledaoca treba poslati na e-mail

D. MIJATOVIĆ

ski klub iz Prve lige koji nije imao reflektore. Ovo je 15. stadion u Crnoj Gori koji je osvijetljen pod reflektorima. To nam pruža mogućnost da gledamo utakmice u optimalnim vremenskim uslivima. Nije isto da li se igra uveče ili na 35 stepeni po danu. Nadam se da će ovo biti podstrek Arsenalu i upravi kluba da krenu u novom pravcu, da im ovo bude vjetar u jedra ka dobrim rezultatima. Kompletna investicija je Fudbalskog saveza Crne Gore i iznosi oko 800.000 eurarekao je Đurđevac. R. A. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović o Uefinoj kazni za Arsenal

fudbalu. Ovim putem pozivam tužilaštvo i pravosudne organe u Crnoj Gori da što prije procesuiraju počinoce ovog nečasnog i kriminalnog djela koji je nanio nesagledivu štetu reputaciji Arsenala. Ovo sve nekako dolazi pomiješano s obzirom na to da mladi fudbaleri Arsenala potpisuju prve profesionalne ugovore sa španskim klubovima. Ima još najava. Omladinska škola fudbala pokazuje sjajne uspjehe, imamo i reprezentativce u selekcijama FSCG – rekao je Komnenović. - Zaista Arsenal ima sjajnu per-

spektivu i nadam se da ćemo ove ružne dane brzo ostaviti za sobom i da gledamo bolje dane pod reflektorima. Sad ih imamo i na glavnom i na pomoćnom terenu. Nadam se da će ljubitelji fudbala narednih mjeseci i godina vidjeti dosta golova pod ovim reflektorima – kazao je predsjednik opštine Tivat. Komnenović se zahvalio Fudbalskom savezu Crne Gore. - Veliki događaj za Arsenal, veliki događaj za Tivat, veliki događaj za sve ljubitelje fudbala. Jedan od najstarijih fudbalskih klubova u Crnoj Gori konačno

ima sve uslove za normalan i nesmetan rad i proizvodnju novih fudbalera. Drago nam je da se ova investicija FSCG pokazala kao uspješna. Želim prije svega da se zahvalim predsjedniku Saveza Dejanu Savićeviću na svemu što je učinio za tivatski klub. Uvijek je bio uz Arsenal – naveo je Komnenović, a prenosi Radio Tivat. Generalni sekertar FSCG Momir Đurđevac rekao je da je Savez obećao reflektore Tivtu i obećanje ispunio.

- Arsenal je bio jedini fudbal-

PODGORICA – Marko Živanović novi je član Arsenala, potvrđeno je iz tivatskog fudbalskog prvoligaša.

U pitanju je 28-godišnji srpski internacionalac, koji je minule sezone nosio dres Mladog Radnika. Živanović može da pokriva nekoliko pozicija u odbrani i veznom redu, a ovo mu neće biti prvo iskustvo u Meridianbet Prvoj ligi Crne Gore, s obzirom da je u sezoni 2021/22. branio boje Petrov-

ca, za koji je na 32 nastupa postigao dva gola. Prošao je fudbalsku školu beogradskog Partizana, a tokom karijere je nastupao i za Teleoptik, Šapine, Smederevo, Zlatibor, Budućnost iz Dobanovaca, Napredak i Loznicu. Prethodno, tokom ljetnjeg prelaznog roka, u Arsenal su stigli Izraelci Ron Rozin, Viktor Lesjak, Ljubiša Pecelj, Zoran Mikijelj, Mitar Ćuković, Vanja Vučićević i Armin Bošnjak. R. P.

Omladinci savladali Gruziju u prvom od dva kontrolna meča

Roganović donio trijumf

Crna Gora 2

Gruzija 1

adresu: ulaznice@fscg.me, saopšteno je iz FSCG. Utakmica Hrvatska – Crna Gora igra se 8. septem -

bra 2025. godine na stadionu ,,Maksimir“ sa početkom u 20.45 sati. Obje selekcija imaju po šest

bodova, ali su ,,vatreni“ odigrali meč manje. Lider je Češka sa devet bodova iz četiri utakmice. R. A.

BERANE - Gradski stadion. Gledalaca: 100. Golovi: 1:0 Roganović u 31, 2:0 Roganović u 39, 2:1 Gvazava u 80.minutu. CRNA GORA: Đurović, Đukić, Jokić, Popović (od 88. Šćekić), Mugoša (od 88. Redžepagić), Savović, Balević (od 88. Brajović), Jauković (od 75. Šaranović), Vukoje (od 60. Jašović), Jovanović (od 75. Raičević), Roganović (od 60. Krajina). GRUZIJA: Tartarašvili, Bočorišvili (od 79. Tatišvili), Gogoli, Gvazava, Kuprava, Rotiani (od 60. Carsidze), Murvanidze, Hucišvili, Danelia (od 71. Šalikani), Gogilašvili, Doltmurzijev. Omladinska reprezentacija Crne Gore savladala je Gruziju u prvom od dva prijateljska meča. ,,Sokoli“ su prikazali dobru

igru na Gradskom stadionu u Beranama i zasluženo slavili rezultatom 2:1. Oba gola za naš tim postigao je Jagoš Roganović, dok je na drugoj strani precizan bio Nikoloz Gvazava. - Zadovoljni smo sa onim što su naši igrači prikazali. Potrudili su se da odgovore na sve zahtjeve i u tome su prilično uspjeli. Odigrali su jako disciplinovano u taktičkom smislu, pogotovo u fazi odbrane. Treba nam još vremena da se uigramo i naviknemo na mnogo bržu igru u fazi napada, ali nadam se da ćemo i taj segment dovesti do zadovoljavajućeg nivoa. Postigli smo dva gola, imali još nekoliko dobrih situacija gdje smo morali da reagujemo bolje i damo još neki gol. Protivnik nije imao puno šansi, ali je imao veći posjed lopte i u završnici utakmice postigao gol iz kornera, što je greška koju ne smijemo više da ponovimo - istakao je selektor Nenad Vukčević R. P.

Momir Đurđevac i Željko Komnenović

Saopšteno

Andrej Camaj potpisao preokret Budućnosti u Beranama

Pogodak s posvetom

PODGORICA - Teška i važna pobjeda pobjeda fudbalera Budućnosti na startu crnogorske lige, četiri dana nakon eliminacije iz kvalifikacija za Ligu konferencija u 91. minutu revanša sa slabašnim moldavskim Milsamijem.

Evropske rane je teško zaliječiti, posebno kada se zna da je propuštena istorijska šansa za iskorak na kontinentalnoj sceni, ali ,,plavo-bijeli“ moraju da pobjeđuju na domaćoj sceni jer je titula – kao i uvijek – imperativ.

Protiv Jezera u Beranama je to bilo ,,na mišiće“, preokretom u roku od minut (1:2). Domaćin je vodio na poluvremenu, Budućnost do trijumfa došla golovima Nedeljka Piščevića u 79. i Andreja Camaja u 80. minutu.

- Gol mi mnogo znači, uvijek je lijepo kada pomogneš ekipi i kada možeš da joj se odužiš na konkretan način. Vjerovao sam da ću postići gol, srećan sam, ne samo jer sam odlučio meč, već zbog cjelokupnog samopouzdanja na početku sezone, i ličnog i ekipnog – rekao je Camaj za klupski sajt.

Talentovanom krilnom fudbaleru nije prvi put da po ulasku s klupe pogađa protiv Jezera –bio je strijelac za 3:3 u 25. kolu

prethodne sezone. Sada je zatresao mrežu i donio tri boda.

- Jezero je kompaktan tim godinama unazad, tradicionalno dobro igra protiv nas, znali smo da će da bude teško. Generalno, Jezero će svima da bude nezgodan rival i u sezoni koja je počela - poručio je Camaj.

Legenda Bajerna se seli u Vankuver

zvanično u MLS ligi

PODGORICA - Njemački fudbaler Tomas Miler novi je član Vankuvera, saopštio je kanadski klub koji igra u američkoj MLS ligi. Legenda Bajerna, kako je saopšteno, 35-godišnji fudbaler je sa čelnicima Vankuvera potpisao ugovor do kraja 2026. godine. - Čuo sam sjajne stvari o gradu, ali prije svega dolazim da pobijedim. Vodio sam sjajne razgovore sa Akselom Šusterom i Jesperom Sorensenom, i sad jedva čekam da igram pred navijačima i da vidim ih na stadionu dok zajedno koračamo ka plej-ofurekao je Miler za klupski sajt poslije potpisa ugovora. Miler je cjelokupnu karijeru proveo u Bajernu za koji je dao 250 golova na 756 utakmica u svim takmičenjima. Sa njemačkim klubom je, između ostalog, osvojio dvije Lige šampiona i 13 titula prvaka Njemačke. Sa reprezentacijom Njemačke bio je svjetski prvak 2014. godine. R. A.

- Igrao sam i ranije dobro protiv njih, nije da imam neku posebnu motivaciju protiv Jezera, nego se jednostavno neke stvari poklope. Motivaciju crpim iz igre za Budućnost i iz želje da Budućnost ostvari što bolji rezultat – naveo je doskorašnji omladinski reprezentativac.

Pogodak u Beranama imao je posvetu.

- Posvetio sam ga ujaku koji, nažalost, više nije među nama. Mnogo mi je značio u životu, a gol je bio jedan od načina da mu odam počast. Bio je uvijek uz mene i znam da bi bio ponosan – naveo je Camaj. Andrej bi trebalo da bude jedan od mladih igrača koji će dobiti više prostora ove sezone.

- Lično, zadovoljan sam kako sam otvorio sezonu, ali i ja i svi mi znamo da je tek početak. Moj cilj je da budem konstantan i da pokušam da pomognem timu golom, asistencijom i radom bez lopte... Što se tiče kolektivnih očekivanja, vjerujem da možemo do duple krune. Imamo dobar tim, zdravu atmosferu i jasne ciljeve – naglasio je Camaj.

U nedjelju od 20 sati igra se prvi derbi sezone – u Podgoricu stiže Sutjeska.

- Sutjeska je naš najveći rival, a derbi je posebna utakmica. To je utakmica u kojoj odlučuju nijanse, a Sutjeska ima znanje i iskustvo. Zbog toga moramo da budemo maksimalno koncentrisani. Vjerujemo jedan u drugog ko god bude igrao, nadam se da ćemo se držati plana i da ćemo upisati pozitivan rezultat – poručio je Andrej Camaj. N. KOSTIĆ

Srpski stručnjak dobio jednu utakmicu suspenzije

Lalatović ne vodi Budućnost u derbiju

PODGORICA - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore kaznila je trenera Budućnosti Nenada Lalatovića jednom utakmicom zabrane obavljanja funkcije zbog isključenja na meču s Jezerom na startu Meridianbet Prve crnogorske lige. - Disciplinska mjera zabrana obavljanja funkcija obuhvata zabranu obavljanja funkcija na zvaničnim utakmicama (ulazak u svlačionice tokom utakmice i pristup restriktivnom prostoru za vrijeme utakmice,

a shodno odredbi člana 31 Disciplinskog pravilnika FSCG). FK Budućnost je odgovoran za sprovođenje izrečene disciplinske mjere zabrana obavljanja funkcija – navodi se u odluci Disciplinske komisije FSCG. Srpski stručnjak tako neće moći da vodi ekipu u prvom derbiju sezone, protiv Sutjeske u Podgorici 10. avgusta. Oba tima su pobjedom počela prvenstvo – Budućnost je nakon preokreta savladala Jezero u Beranama (2:1), dok je Sutjeska bila ubjedljiva protiv Mornara (3:0). Ne. K

Murinjova najtužnija konferencija za medije koju je posvetio preminulom prijatelju Žoržu Košti

Otišao je dio moje istorije

PODGORICA - Portugal-

ski fudbal doživio je u utorak novu tragediju - u 54. godini života preminuo je legendarni kapiten Porta Žorž Košta.

Košta je preminuo nakon što je doživio srčani udar poslije gostovanja u jednoj emisiji, a ljekari ga nijesu uspjeli spasiti nakon hospitalizacije. Portugalac je bio legendarni štoper i kapiten Porta, koji ih je kao vođa tima predvodio do titule u Ligi šampiona 2004. godine, kada su ,,Zmajevi“ senzacionalno stigli na krov Evrope. Bio je Košta i reprezentativac Portugala, za koji je nastupio 50 puta, a za Porto je skupio skoro 400 nastupa. Vijest o njegovoj smrti posebno je teško pala Žozeu Murinju, portugalskom stručnjaku koji je dugo sarađivao s Koštom i bio trener Porta pomenute 2004. godine. Murinjo je zbog toga održao svoju najtužniju konferenciju za medije ikada, na kojoj je plakao zbog vijesti o Košti. Bio je to susret sa novinarima pred meč Fenerbahčea s Fejenordom u Roterdamu, koji je odigran sinoć. Dobar dio obraćanja Murinjo je posvetio preminulom prijatelju.

- Otišao je dio moje istorijepočeo je Murinjo, koji je brisao suze sa lica, na kojem se viđelo da je plakao i prije samog izlaska pred novinare. Nastavio Žoze da veliča svog prijatelja, sa kojim je dugo sarađivao tokom karijere. - Imate kapitene i lidere. Nekada nije riječ o traci, već o tome šta predstavljate. Žorže je bio jedan od momaka za koje sam volio da kažem da

,,počiste smeće“ i puštaju trenere da rade svoj posao kao treneri, a ne kao lideri svlačionice. To je savršenstvo za trenera, kada njegov kapiten radi taj posao. Veoma sam tužan, ali zaboravimo fudbal, fokusirajmo se na njega, momka, njegovu djecu koja su bila mala kada sam ih upoznao. Naravno da sam tužan, ali sam ovdje, jer da može da priča sa mnom, sada

bi mi rekao ,,Hajde, obavi svoju konferenciju i igraj utakmicu, pobijedi, i zaboravi na mene“. To bi bio Žorže. To ću pokušati da uradim, da uradim svoj posao, a da plačem poslije. Imam posao, za koji bi mi Žorže rekao da ga uradim - poručio je Murinjo, koji je i na Instagramu objavio njihovu zajedničku fotografiju i ponovio istu rečenicu i šta bi mu Žorže rekao. R. A.

Tomas Miler

Evropsko prvenstvo u rukometu za kadetkinje

,,Lavice“ se bore za polufinale – šansa za osvetu Francuskoj

PODGORICA - Crnogorske

kadetkinje su rapsodijom u duelu sa Hrvatskom (31:20) obezbijedile i četvrtfinale i prvo mjesto u grupi I glavne runde Evropskog prvenstva, a danas od 17 sati u ,,Bemaks areni“ imaju šansu da se revanširaju za jedini poraz u pet dosadašnjih mečeva na šampionatu koji se igra u Podgorici.

Rival naših rukometašica u četvrtfinalu je Francuska, selekcija koja je bila bolja od naše reprezentacije u drugom kolu preliminarne runde - ,,trikolorke“ su prije sedam dana slavile 30:25.

Crnogorke su potom trijumfom nad Češkom (26:19) izborile plasman u glavnu rundu, gdje su upisale pobjede u oba meča – nad Poljskom (30:27) i Hrvatskom.

,,Lavice“ su zauzele prvo mjesto u grupi I, ispred Hrvatske i Francuske, koja se u četvrtfinalu našla kao jedna od dvije trećeplasirane selekcije iz tri grupe. - Protiv Hrvatske smo pokazale lavlje srce i borbenost od prvog do posljednjeg minuta. Svaka igračica je ostavila srce na terenu i dala maksimum za ekipu. Znale smo da nas očekuje snažan protivnik, ali smo

Akcija britanske policije

vjerovale jedna u drugu i bile spremne da se borimo do kraja. Ponosne smo na ono što smo postigle – ulazak u četvrtfinale je nagrada za sav trud, rad i vjeru koju smo imale tokom cijelog takmičenja. Idemo dalje još jače. Vjerujem u ovu ekipu – poručila je Andrea Jovanović, desno krilo Crne Gore. Trener Miloš Perović vjeruje da njegov tim nije rekao po-

sljednju riječ na EP.

- S ovakvom Crnom Gorom nikome nije lako da igra. Ko god nam dođe, maksimalno ćemo se pripremiti. Uz ovakvu publiku, navijanje i ovakav odnos djevojaka, možemo da igramo protiv svih. Ovim putem pozivam sve navijače da ispune dvoranu i da uživaju u vrhunskom rukometu. To je ono što smo željeli godinama - da Cr-

na Gora ima ovakvu generaciju kojom može da se ponosi na svaki način – kazao je Perović. Od 17 sati u ,,MTEL dvorani Morača“ igraće Danska i Slovačka, dok su dva preostala četvrtfinalna duela na programu od 19.30 sati – Švajcarska i Španija sastaće se u ,,Bemaks areni“, dok će Hrvatska i Mađarska odmjeriti snage u ,,Morači“. N. KOSTIĆ

Iskusno lijevo krilo u redovima crnogorskog šampiona

PODGORICA - Policijske snage na sjeverozapadu Engleske koristiće sprej za DNK obilježavanje, u namjeri da suzbiju nerede fudbalskih navijača ove sezone.

Policija Češira saopštila je da će opremiti policajce sprejom za sve utakmice četvrte lige u regionu, počevši od subote. Sprej obilježava opremu, odjeću i kožu nevidljivim jedinstveno kodiranim sintetičkim DNK rastvorom, koji se može koristiti za forenzičke dokaze.

- Mjesecima se drži za kožu i odjeću - navodi se u saopštenju, a prenosi Beta. Sprej je vidljiv pod ultraljubičastim svjetlom.

- Znamo da velika većina fudbalskih navijača poštuje zakon, ali nažalost ponekad postoje neki koji namjeravaju da izazovu nered, zbog čega je ja-

ka policijska operacija neophodna – istakao je načelnik policije Mark Roberts

- Uvjeren sam da će ovaj novi alat napraviti pravu razli-

ku, pomažući u identifikovanju i odvraćanju kriminalaca koji prisustvuju fudbalskim utakmicama ovdje u Češiru –podvukao je Roberts. R. A.

PODGORICA - Everton je poslao ponudu Mančester sitiju da do kraja sezone pozajmi Džeka Griliša

PODGORICA - Poslije četiri godine u Steaui, a ukupno 10 u inostranstvu, Milan Popović se vratio kući –iskusno lijevo krilo potpisalo je ugovor s Lovćenom. Trideset četvorogodišnji Cetinjanin četvrto je pojačanje rukometnog šampiona Crne Gore ovog ljeta. Lovćen je p rethodno doveo golmana Berzada Demirovića, srednjeg beka Igora Mrvaljevića i pivota Nikolu Andrića. Popović je nekadašnji reprezentativac Crne Gore, a u ino-

stranoj karijeri osim za Steauu iz Bukurešta igrao je za mađarski Vaci, te sjevernomakedonske klubove Pelister i Metalurg. Lovćen je prošle sezone 12. put postao prvak Crne Gore, a najveći konkurenti naredne sezone na domaćoj sceni trebalo bi da mu budu Budućnost Podgorica i Budvanska rivijera. ,,Crveni“ će u oktobru igrati u drugom kolu EHF Evropskog kupa, gdje će im rival biti grčki predstavnik Bjanko Monte Drama. Ne. K

Mančester siti šalje na pozajmicu svog ofanzivca Džek Griliš ide u Everton?

Griliš navodno nema ništa protiv odlaska s ,,Etihada“ jer želi veću minutažu kako bi se izborio za mjesto na Svjetskom prvenstvu 2026.

Dvadeset devetogodišnji ofanzivac je 2021. godine stigao u Siti za 100 miliona funti iz Aston Vile, ali u posljednje vrijeme nije u planovima Pepa Gvardiole Prošle sezone je samo jednom bio starter u Premijer ligi, dok u finalu FA kupa protiv Kristal Palasa nije ni ulazio u igru iako je Siti poražen.

Griliš je jedan od najplaćenijih igrača Sitija, što otežava mogućnost bilo kakvog transfera. Everton će to pokušati da riješi pozajmicom pod uslovom da Griliš pristane na smanjenje zarade ili da Siti preuzme na sebe dio njegove plate. Ne. K.

X/JACK GREALISH

Sa prvog meča Crne Gore i Francuske na EP u Podgorici

maksimalnim rezultatom slavila u gostima protiv Bosne i Hercegovine

Odbojkašice Crne Gore prvi put na Evropskom prvenstvu!

BiH 0

Crna Gora 3

GORAŽDE – SC „Mirsad Hurić“. Gledalaca: 1.550. Sudije: Nurper Orzbar (Turska) i Alen Mateizer (Rumunija). Rezultat po setovima: 24:26, 16:25, 24:26. Poeni iz napada: BiH 37, Crna Gora 33. Poeni iz bloka: BiH 4, Crna Gora 10. Poeni iz servisa: BiH 5, Crna Gora 1. Greške: BiH 33, Crna Gora 18. BOSNA I HERCEGOVINA: Paradžik 6, Zekić, Isanović 12, Marković, Brašnić (libero), Glibić, Stevanović 1, Lasić 8, Musić (libero), Biberdžić 13, Đukić, Vukoje, Starhonić, Ambulija 6. CRNA GORA: Đurović 8, Tvrdišić, Perović 24, Cenović (libero), Šušić 1, Čavić 2, Madžgalj, Petranović 5, Vukčević, Rakočević, Popović, Budrak, Krunić (libero), Dragović 4.

Nakon tri uzastopna plasmana muške selekcije, i ženska seniorska odbojkaška reprezentacija je, konačno, dočekala prvi plasman na Evropsko prvenstvo. Maksimalnom pobjedom u Goraždu protiv Bosne i Hercegovine, uz sjajnu Nikoletu Perović (24 poena), odbojkašice Crne Gore imaju u džepu vizu za EP barem kao jedna od pet najboljeplasiranih selekcija iz sedam grupa.

Kolo prije kraja kvalifikacija, Crna Gora je, međutim, prva u grupi D sa sedam bodova, i ima bod više od drugoplasi-

rane Letonije, koja u neđelju stiže u Kolašin, kada izabranice Jova Cakovića pobjedom (bilo kojim rezultatom) mogu da ovjere prvo mjesto i na najbolji način proslave vizu za prvo veliko takmičenje kada je u pitanju naša ženska odbojkaška selekcija… Caković je odlučio da starter za Crnu Goru budu tehničar Marija Šušić, korektor Nikoleta Perović, primači servisa Teodora Čavić i Simona Petranović, srednji blokeri Saška Đuković i Mina Dragović, korektor Nikoleta Perović, te libero Melisa Cenović. Od finiša drugog seta je na

poziciji tehničara igrala Tijana Tvrdišić, a tokom meča su, kao taktičke izmjene, ulazile i Gordana Madžgalj (primač servisa), Nevena Vukčević (korektor) i Darja Popović (primač servisa). Crna Gora je dobila prvi set koji je u većem dijelu izgledao izgubljen, prije svega zbog velikih problema na prijemu servisa. Nakon početnog vođstva od 4:1, naša selekcija je pala u igri, što je Bosna i Hercegovina iskoristila da serijom 4:0 preokrene i povede 5:4, a novom serijom od 6:0 stigne i do velikih „plus šest“ na 13:7. Domaće odbojkašice su sigurnu pred-

Danas u Tampereu počinje juniorsko prvenstvo Evrope u atletici

nost čuvale do 21:16, a preokret je počeo poen kasnije, kada je Caković na servis uveo Tijanu Tvrdišić (umjesto Marije Šušić), na čiji servis je Crna Gora osvojila četiri poena, od čega Nikoleta Perović dva iz kontri, a posljednji upravo Tvrdišić, i to „kuvanjem“, za 21:20. Nova tri poena u nizu, od kojih je posljednji osvojila Perović u kontri, donijela su našoj selekciji vođstvo od 23:22, a onda je Perović (10 poena u prvom setu) donijela i prvu set loptu na 24:23, nakon još jedne uspješno realizovane kontre. Nakon što je domaćin spasao prvu set loptu rivala, a

onda servis greškom omogućio drugu, Perović je imala dobar „flot“ servis, a nakon lošeg prijema servisa domaćih, Saška Đurović je na mrežu samo spustila loptu i donijela Crnoj Gori vođstvo od 1:0. Tehničarka Tijana Tvrdišić je počela drugi set, u kojem je Crna Gora bila bolja u svim elementima, posebno na bloku (4-2), a imala je i dvostruko manje grešaka (6-12). Neizvjesno je bilo do 7:7, kada je Crna Gora napravila prvu solidnu prednost na 10:7, a onda je serijom 4:0 stigla do nedostižnih 15:9. Bosna i Hercegovina u nastavku seta nije uspjela da

uradi ono što je postigla naša selekcija u prvom, pa prednost Crne Gore nije padala ispod pet poena, a na kraju su „crvene“ i ubjedljivo dobile drugi set (25:16) za vođstvo od 2:0. Crna Gora je u trećem setu povela 12:9, ali se domaća selekcija nije predavala, prekrenula je i povela 15:13, imala i 22:20, a posljednji put je vodila na 24:23, ali nije realizovala set loptu. Naša selekcija više nije dala šansu BiH, prvo je Simona Petranović donijela meč loptu, a tačku na ovaj duel stavila je Nikoleta Perović uspješnom kontrom… S. JONČIĆ

Nakon jedne sezone hrvatski košarkaš napustio Budućnost Voli Drežnjak

PODGORICA - Atletičar

Mornara Mihailo Roćenović jedini je predstavnik Crne Gore na Evropskom prvenstvu za juniore u Tampereu, koje će se održati od danas do 10. avgusta. Baranin je normu za disciplinu 400 metara - 48,15 sekundi ispunio na Ekipnom prvenstvu Starog kontineta u Mariboru kada je ostvario rezultat 47,74 sekunde. Crnogorski juniorski rekorder je seriju odličnih rezultata nastavio na Prvenstvu Balkana za juniore u Krajovi, 13. jula kada je osvojio bronzanu medalju na 400 m sa rezultatom 47,59. Roćenović je na seniorskom prvenstvu Crne Gore u Pljevljima 20. jula oborio rekord Crne Gore na 200 metara za

Roćenović i Vojinović

juniore, sa rezultatom 21,77 sekundi. Vlasnik je i državnog rekorda u dvorani na 800 i 1500 metara. Mihailov nastup u kvalifikacijama po satnici takmičenja planiran je danas u 10.50 časova. Sa Roćenovićem u Finsku je otputovala i njegov trener Danijela Vojinović, aktuelna

rekorderka Crne Gore u disciplini 400 metara. Na Evropskom šampionatu u Tampereu nastupiće 48 država sa 1.295 sportista, plus 38 rezervi koji su ispunili norme Evropske atletske federacije. Od toga 650 atletičara, plus 19 rezervi i 645 atletičarki, plus 19 rezervi. R. P.

PODGORICA – Nakon sezone u Budućnost Voliju u kojoj nije ispunio svoja, ali ni očekivanja podgoričkog kluba, Mateo Drežnjak se vraća u SC Derbi, čiji je dres nosio dvije sezone, od 2022. do 2024. godine, prije nego je prošlog ljeta stigao u redove crnogorskog šampiona.

Sa „studentima“ je pretprošle sezone osvojio ABA Superkup i Kup Crne Gore, a bio je MVP završnice domaćeg Kupa. Hrvatski košarkaš, koji pokriva pozicije beka i krila, u prošloj sezoni je za Budućnost u ABA ligi prosječno bilježio 3,6 poena, te po 1,3 skoka i asistencije za 13,4 minuta po meču, dok je u posljednjoj sezoni za SC Derbi imao prosjek od 12,5 poena, 2,9 asistencija i 2,5 skoka.

Prije dolaska u Podgoricu, rođeni Mostarac je nastupao za Široki Brijeg i Cibonu, a prethodnih godina je redovan reprezentativac Hrvatske.

Prije Drežnjaka, u SC Derbi

su stigli Amerikanci Džastin Tarner, Darijus Džonson i Džir Dejvis, crnogorski reprezentativac Balša Živano-

vić, hrvatski talenat Zvonimir Dujaković, a među „studente“ se vratio i Aleksa Ilić, takođe iz Budućnosti. S. J.

GOST: FIDE majstor Armin Mušović, amaterski prvak Crne Gore

Pet pehara sa pet turnira

PODGORICA - Amatersko prvenstvo Crne Gore, koje je minulog vikenda održano u Petnjici, proteklo je u znaku FIDE majstora iz Bijelog Polja Armina Mušovića koji se popeo na najviši stepenik pobjedničkog postolja sa 7,5 osvojenih poena pri čemu je šest partija riješio u svoju korist i tri remizirao.

Njemu uz rame bili su sugrađanin Veljko Šćekić i predsjednik ŠSCG Jovan Milović i zasluženo se okitili srebrnom odnosno bronzanom medaljom sa poenom manje.

Mušović 1– 0 Podlesnik

1. e4 c5 2. Sf3 Sc6 3. b4 Sxb4 4. c3 Sc6 5. d4 cxd4 6. cxd4 e6 7. d5 Df6 8. dxc6 Dxa1 9. Db3 bxc6 10. e5 a5 11. Lc4 a4 12. Db6 Se7 13. O-O Sd5 14. Lxd5 cxd5 15. Lg5 La6? (dijagram)16. Tc1! Lc4 17. Sc3 Dxc1+ 18. Lxc1 Le7 19. h4 O-O 20. h5 Tfc8 21. Dd4 h6 22. Dg4 Kh7 23. Ld2 a3 24. Df4 Kg8 25. g4 Ld3 26. g5 hxg5 27. Sxg5 Lf5 28. Sxd5 Lxg5 29. Dxg5 exd5 30. Dxf5 Ta6 31. Dxd7 Tc2

32. Dd8+ Kh7 33. Dxd5 Tac6 34. h6 gxh6 35. Dxf7+ Kh8

e6 Txd2 37. De8+ 1:0

Među nagrađenima su još i Miloš Vlatković, Igor Vujačić, Sreten Đukanović, Ilija Milović, Mitar Đukanović i Dragan Popadić sa po 6, te Huso Dedeić sa 5,5 poena. Specijalna priznanja pripala su Dorotei Andrijašević i Draženu Dragojeviću u kategoriji do 1700 ELO, zatim Iliji Ivanoviću i Slavku Dediću u grupi do 2000 ELO, te najboljoj dami Mileni Mosurović i najuspješnijem predstavniku grada domaćina Selimu Rastoderu Mušović, prvotimac ŠK ,,Herceg Novi 1949“ na najbolji mogući način je nastavio sjajne nastupe

u tekućoj godini i svrstao se u red onih vrhunskih igrača, doduše rijetkih, koji se mogu pohvaliti sa tako ostvarenim rezultatima u relativno kratkom periodu. Naime, on je prije ovog rapid turnira svoju riznicu vrijednih nagrada i priznanja sa domaće i međunarodne scene ukrasio sa četiri pehara osvojena u Dugoj Poljani, Ulcinju, Gusinju i Plavu, sa impresivnim skorom od 31 pobjede, deset remija i samo dva poraza. Po svemu sudeći, s obzirom na odličnu formu i ambicije na polju drevne igre na ovome neće stati, naprotiv uveliko se priprema za naredna iskušenja. - U svijetu, pa i kod nas, sve

su popularnija i učestalija nadmetanja sa skraćenim vremenom za razmišljanje.

To privlači i amatere i profesionalce iz više razloga. Jedan od njih je, svakako, što se mnogima pruža prilika da ukrste koplja sa renomiranim matadorima i amazonkama sa svih meridijana, a drugi je što su i troškovi takmičenja znatno niži. Imam u planu da u narednih nekoliko mjeseci odigram još nekoliko turnira tim tempom kako bih bio potpuno spreman za moj najveći izazov i učešće na planetarnom blic šampionatu koje će se sredinom decembra održati u Kataru.

To pravo sam stekao kao brzopotezni prvak države

- rekao je Mušović, naglasivši da će se fokusirati i na Evropsko rapid i blic prvenstvo u Prištini, mjesec prije odlaska u Dohu.

U međuvremenu, on će slobodno vrijeme provoditi sa svojim miljenicima iz šahovske sekcije koja je formirana prije dvije godine, a trenutno broji 25 marljivih i talentovanih polaznika koji iz dana u dan usavršavaju znanja za tablom i stiču dragocjena iskustva za zvanične nastupe.

- Imamo veliku podršku i razumijevanje od opštinskog Centra za sport i rekreaciju gdje smo i počeli sa nastavom da bi se kasnije preselili u novu prostoriju ŠK ,,Rokada“ koja raspolaže optimalnim uslovima za realizaciju obimnog plana i programa, kao i neophodnim didaktičkim materijalom i šahovskim rekvizitima - zaključio je Mušović. Armin je, prije pristupnice za Novljane, branio boje uzornih šahovskih kolektiva iz rodnog mjesta ,,Veselin Bošković“, ,,Ljubomir Đurđić“ i ,,Rokada“ i dao nemjerljiv doprinos njihovoj afirmaciji u bilo kom pogledu, i takmičarskom i organizacionom. NAŠ

- U Bijelom Polju je vazda bilo talentovane djece koja su željela da svoje intelektualne vrline i sposobnosti ispolje kroz ovu misaonu disciplinu. Međutim, tehnološka revolucija polako

uzima ,,danak“ i mnogi od njih se okreću drugim oblastima. No, i pored toga raduje činjenica da se broj članova uvećava i da će sa početkom nove školske godine udvostručiti - uvjeren je Mušović. On ne štedi komplimente na račun ozbiljnosti i pedantnog odnosa osnovaca i srednjoškolaca prema šahu, a među kojima prednjače Stefan Fatić, Jovan Veličković, Ahmed Kolić, Pavle Fatić Dunja Konatar i Omer Trubljanin Možda će upravo neko od njih u skorijoj budućnosti i nadmašiti učitelja po broju titula, a to bi mu, kako kaže, bila najljepša satisfakcija za uloženi trud.

PODGORICA - U okviru tradicionalne kulturno-zabavne i sportske manifestacije ,,Spuško ljeto 2025“ velemajstor Milan Draško odigraće simultanku na obali Zete u subotu, 9. avgusta sa početkom u 19.30 časova. Očekuje se učešće više od 20 ljubitelja drevne igre, prije svega mladih polaznika šahovske sekcije OŠ ,,Njegoš“, ŠK ,,Budućnosti“ i ŠK ,,Danilovgrad-Talj“. Prema riječima predsjednika organizacionog odbora Bojana Pavićevića na ovaj način se nastavlja odlična saradnja sa proslavljenim matadorom

koji je svojevremeno branio boje i bio selektor naše reprezentacije. - Ponovo ćemo, na radost velikog broja šahovskih poklonika, ugostiti čovjeka koji je svoje intelektualne vrijednosti ispoljio ne samo za tablom nego i mimo crno-bijelih polja. Promocija njegove nove knjige ,,Putujući sa figurama 2“ u Centru za kulturu bila je lijepa uvertira za novo

druženje kojem se on rado odazvao. Uvjeren sam da će tako biti i ubuduće jer ova sredina ima značajnu šahovsku reputaciju na domaćoj i međunarodnoj sceni još od kraja 80-ih prošlog vijeka kada su u Spužu u prijateljskom meču snage odmjerili gusar iz Rige i naš legendarni velemajstor Božidar Bonja Ivanović - podsjetio je Pavićević.

Magnus Karlsen osvojio prvi Chess Esports World Cup 2025

Najbolji igrač svijeta, Norvežanin Magnus Karlsen trijumfovao je u oba seta finala protiv naturalizovanog Francuza Alireze Firouzje i tako osvojio premijerno izdanje Chess Esports World Cup-a 2025. Finale se igralo po principu „najbolji od tri seta“, slično kao u tenisu, a Karlsen je oba dobio rezultatom 3:1. Jedini poraz doživio je u prvoj partiji drugog seta. Ovom pobjedom ovjerio je titulu broja jedan na planet i po ko zna koji put upisao ime u istoriju drevne igre, pri čemu je zaradio 250.000 dolara i 1.000 poena za svoj tim. Amerikanac Hikaru Nakamura savladao je Indijca

Arjuna Erigaisija sa 3.5:2.5 u meču za treće mjesto. -Mislim da su stvari kulminirale već u polufinalu. To je bio izuzetno težak meč koji se odlučivao u par poteza tokom Armagedona. Osim prve partije drugog seta,

osjećao sam da imam dosta više kontrole. Vjerovatno sam tu prvu partiju izgubio jer sam malo požurio, ali radije bih ponekad požurio nego da previše oklijevam. Tako da nijesam previše nezadovoljan zbog toga. U cjelini, bio sam brži i bolji i zbog toga sam srećan - izjavio je Karlsen na svom tviteru Nakon osvajanja jednog od najprestižnijih takmičenja ovog formata, postavlja se pitanje, hoće li se Karlsen ove godine vratiti u Indiju i braniti krunu FIDE Svjetskog kupa, sa ciljem da izjednači rekord Levona Aroniana i drugi put osvoji ovaj iscrpljujući jednomjesečni turnir?

Priredio: B. KADIĆ

FM Armin Mušović

POLA VIJEKA OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U CRNOJ GORI“

Uz zidine Budve postojao

je odbrambeni jarak

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

BUDVA (NASTAVAK)

U cjelini gledano, obimni zidovi Budve imaju uglavnom iste karakteristike vezane za srednji vijek. Dobrim dijelom su relativno tanki, a svi su (osim onih iz mletačkog vremena) vertikalni i bez eskarpi. Prema sjeveru i istoku imali su zupce i strelnice dosta nisko postavljene, kasnije zatvorene i prilično nadzidane. Zupci su bili široki isto koliko i otvori između njih – 105 do 110 cm – a visina im se kretala u ovim okvirima, što, pored već rečenog, vodi zaključku da potiču sigurno sa početka srednjeg vijeka, a možda su i iz još ranijeg vremena. Vrlo je vjerovatno da je zid sa ovako nisko postavljenim zupcima i strelnicama činio prvobitno prvu odbrambenu liniju, iza koje se tek na jednom manjem odstojanju nalazio glavni bedem, i da je kasnije, usljed potrebe proširenja gradskog prostora, nadziđivanjem ovaj zid postao glavni odbrambeni objekat.

Istočni i djelimično sjeverni zid imaju šetnicu na konzolama, koja je nešto kasnija, ali još uvijek iz vremena srednjeg vijeka. Kod obije veće gradske kapije prema sjeveru i zapadu postoje mašikule, a ostaci od ovih i nad starim vratima za kastel sv. Marije. Iako su djelimično na antičkim temeljima, a ponegdje možda i iznad temelja antički,

Prema sjeveru i istoku budvanski bedemi imali su zupce i strelnice, kasnije zatvorene i nadzidane. Zupci su bili široki isto koliko i otvori između njih –105 do 110 cm – a visina im se kretala u ovim okvirima, što vodi zaključku da potiču sigurno s početka srednjeg vijeka, a možda su i iz još ranijeg vremena

ovi zidovi predstavljaju najbolje očuvanu srednjovjekovnu cjelinu, jer su u kasnije vrijeme jedino kula Gradenigo i sjeverna strana kastela pretrpjeli veće izmjene. Sve crkve u gradu koncentrisane su kod Kastela. Sv. Ivan, po predanju najstarija crkva u Budvi (sjeverno), sv. Marija de puncta, sv. Sava koji se pominje u vrijeme Nemanjića i Balšića (istočno) i u samom Kaštelu sv. Marija po kojoj je on i dobio ime.

Grad Budva je malen po opsegu zidina koje ga okružuju ali velik po ugledu koji uživa zbog svojih vrlina i hrabrosti. Smješten je na obali morskoj, po položaju jednako plemenitom kao što je i njegova klima koja godi ljudskom zdravlju, zapisao je 1650. godine don Krsto Ivanović

Iz svega naprijed rečenog vrijedan je zaključak da je Budva ovakva kakva danas izgleda – bezmalo izgledala i u srednjem vijeku. Zato svakako možemo koristiti opis grada don Krsta Ivanovića iz 1650. godine da bismo stvorili još jasniju sliku o njegovom izgledu nekoliko vjekova ranije. „Grad Budva, malen po opsegu zidina koje ga okružuju ali velik po ugledu koji uživa zbog svojih vrlina i hrabrosti, smješten je na obali morskoj po položaju jednako plemenitom kao što je i njegova klima koja godi ljudskom zdravlju. More ga okružuje sa svih strana

osim sa zapadne, gdje postoji prilaz s kopna širok oko 100 koraka. Grad je od svud opasan zidovima koji su na nekim mjestima veoma slabi usljed laguma i požara kao što će to izbiti iz detalja opisanih u ovoj hronici. Prema kopnu ima dvije kule, jednu zvanu Gradenigo prema sjeveru, a drugu više klanice prema zapadu, koje brane ne samo zidine prema kopnu, koje imaju zaštitni jarak, već i suprotno polje. Zidine su sa svake strane zaštićene te imaju prema istoku kulu zvanu Repeno, koja brani luku i zidine s jedne i s druge strane. Bedemi nemaju svuda pro-

laz za pješake, jer svuda nijesu dvostruki. Kaštel Budve, sagrađen u staro vrijeme na južnoj strani jednog otočića s visokim zidovima i ravnim površinama, ima potrebna skladišta za municiju, bunare, peći i stambene zgrade, kako za predstavnike državne vlasti tako i za vojnike. Na Kaštel se nadovezuje sa sjevera ograđen prostor, zvan Barbakano, koji služi za smiono povlačenje i sigurno sklonište u slučaju ako padne grad. Ovaj prostor ima prema jugu jednu kulu koja, i pored toga što štiti zidine prema istoku, uspješno brani kopno i luku. Grad ima dovoljno topova i bacača da se brani. Međutim, ovu odbranu u slučaju napada mnogo otežavaju jedan brežuljak zvani sv. Đorđe i brdo sv. Spas koji mu stoje nasuprot sa sjeverozapada iako su od grada i njegovog kaštela dosta udaljeni. Kuće su u gradu dobro građene jer su često bile izložene požarima. U početku Budva je imala četvoro vrata; jedna od strane kopna prema zapadu, druga sa sjeverne strane prema moru zvana Pizana, treća zvana Pizanela prema istoku, četvrta prema jugu zvana Murava. Ova dvoja posljednjih vrata zazidana su u posljednjem ratu.

U gradu postoji skladište žita, kojim upravljaju načelnik i opštinski agenti. Iz ovog skladišta se snabdijeva prodaja hljeba na malo za siromahe, vojsku i strance. U gradu ima nekoliko cisterni kišnice i nekoliko bunara žive vode, koji

bi u slučaju potrebe mogli poslužiti za piće, iako se mješaju sa slanom morskom vodom“.

ROSE

Nalaze se na Luštici pri ulazu u Boku Kotorsku. Pominju se kod cara Konstantina Porfirogeneta kao grad zajedno sa Budvom i Donjim Kotorom kada su ih 841. godine opustošili i opljačkali Saraceni. Međutim, prihvati li se tvrđenje S. Mijuškovića da je rimski put kroz Boku išao preko Rosa i Luštice za Budvu, Rose se nalaze u Pojtingerovoj tabli još u IV vijeku kao Resinium i u Ptolomejevoj karti kao Ρίσινον. Isto tako može se onda uzeti kao tačno da je od 1271. godine sigurno u Rosama bila episkopija.

Na samom terenu, osim ostataka jedne crkvene građevine, u današnjim Rosama nema neke druge arhitekture koja bi mogla pripadati srednjem vijeku.

PERAST

Izgleda da Perast nije ni u zrelom srednjem vijeku, ni kasnije, bio utvrđen. Bio je samo naselje poput Dobrote, Mula i Prčnja. Nigdje se ne pominju zidine, kapije i kule. Ovakvu konstataciju donekle potvrđuju, istina, kasnije ali ne mnogo, gravire s početka XVII vijeka (Rosacio) i iz druge polovine XVII vijeka (Coronelli)

Smatra se da je ime Perast došlo od ilirskog plemena Piruste. Perast je pripadao opštini Kotorskoj. Pominje se u Kotorskom arhivu više puta: 21. jula 1336. godine, 23. marta 1366. godine, 7. aprila 1399. itd. Zajedno sa Kotorom dolazi pod vlast Mletaka 1420. godine. Kasnije se jako razvija. Izgleda da Perast nije ni u zrelom srednjem vijeku, ni kasnije, kada se dosta pominje u kotorskom arhivu, bio utvrđen. Bio je samo naselje poput Dobrote, Mula i Prčnja. Nigdje se ne pominju zidine, kapije i kule. Ovakvu konstataciju donekle potvrđuju, istina, kasnije ali ne mnogo, gravire s početka XVII vijeka (Rosacio) i iz druge polovine XVII vijeka (Coronelli). Ima izgleda nekih indicija da su izvjesni djelovi malog kastela sv. Križa i stariji od XVII vijeka. Prvobitno naselje vjerovatno je niklo na dijelu pored mora ispod kaštela. Danas je vrlo teško utvrditi koliko je ono obuhvatalo. (Nastavlja se)

Srebrna grivna u obliku zmije - arheološka zbirka Budve Keramička posuda, helenistički period - arheološka zbirka u Budvi

Perast na staroj gravuri

Zlatni broš iz helenističkog perioda - arheološka zbirka u Budvi

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 07.09.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XLIX prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Četrdeset deveto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 22.08.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.

VI Na četrdeset devetom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četrdeset devetom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 07.08.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Poslovni broj: Ivm 1989/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, PIB 02011395, protiv izvršnog dužnika Luka Babić iz Bara, Bjeliši bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 2.828,96 eura, dana 06.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Luka Babić iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br 1989/25 od 14.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 06.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četvrtak, 7. avgust 2025.

I. br. 1134/20. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mitrović Petar iz Bara, Virpazar bb, na osnovu izvršne isprave –pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 674/09 od 14.10.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.07.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se VIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Mitrović Petra iz Bara, upisane u LN broj 391. KO Gluhi do, kao katastarska parcela br. 4666, potes - Reljići, po kulturi – livada 6. klase, površine 298 m2; kat.parcela 4666, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 90 m2; kat.parcela 4668, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 209 m2; kat.parcela 4669, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 239 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi –ruševina, površine 42 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 495 m2; kat. parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 320 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 7. klase, površine 1110 m2; kat.parcela 5596, potes - Reljići, po kulturi – šume 4. klase, površine 4452 m2. ikat.parcela 5597, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 697 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; 258. KO Limljani, kao katastarska parcela br. 4201, broj zgrade 1, potes - Ćereteš, po kulturi – pomoćna zgrada, površine 30 m2; kat.parcela br. 4201, potes – Ćereteš, po kulturi –livada 7. klase, površine 220 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3892 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – krš, kamenjar, površine 1668 m2; kat.parcela br. 4212, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3654 m2; kat.parcela br. 4213, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 639 m2; kat.parcela br. 4214, potes – Ćereteš, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 249 m2; kat.parcela br. 4215, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 1308 m2; kat. parcela br. 4216, potes – Ćereteš, po kulturi – njiva 6. klase, površine 1679 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/2.

II Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 22.08.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 391 KO Gluhi Do i to: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine; nepokretnosti upisane u LN 258 KO Limljani imaju upisanih tereta: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 1134/20 od 05.12.2024. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 59.109,50 €. VI Na osmom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.910,95 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 07.08.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do

do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

NIKO Lazov STRAHINJA kapetan duge plovidbe

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: sin LAZO, ćerka IRENA sa porodicom i ostala porodica STRAHINJA

Dana 5. avgusta 2025. u 78. godini preminuo je naš dragi

Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je naša draga majka

STANUŠA

Luke ŽUGIĆ rođena ŠLJIVANČANIN

preminula 6. avgusta 2025. u 93. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Zagorič 6. avgusta od 12 do 15 časova i 7. avgusta od 10 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Ulica Vaka Đurovića b.b.

OŽALOŠĆENI: sin RADOJE - DUŠKO, ćerke RADMILA, RADOJKA - GARA i MARA, brat NOVICA, snahe MIRA, SLAVKA i VIDOSAVA, jetrva LJERKA, unučad, praunučad i ostala brojna rodbina

ANKA RAIČEVIĆ rođ. VUKČEVIĆ

Zahvalni smo što si nas s ljubavlju vodila kroz život i obogatila isti. Darujemo ti vječnu ljubav, a uspomene na tebe da nikada ne izblijede Sahrana je obavljena 6. avgusta u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI:

ŽELJKO i SINIŠA RAIČEVIĆ sa porodicama

Sa bolom u srcu opraštam se od moje voljene tetke

7. avgust 2025.

naša voljena majka, sestra i baka

VUKICA Ilije (Milog) KNEŽEVIĆ

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice, 6. avgusta. Kuća žalosti: Bulevar Ivana Crnojevića 34, Podgorica.

OŽALOŠĆENI: sinovi NENAD i MIRKO, sestre VENKA i VESNA, unuke KSENIJA, ANDREA i MIA, snahe RADA, TATJANA i EMINA, sestrići SINIŠA, BOŠKO, VASKO i LUKA i ostala mnogobrojna rodbina KNEŽEVIĆ, SERATLIĆ, JANJUŠEVIĆ i BALETIĆ

Tvoj osmijeh, tvoj glas i tvoje prisustvo nedostajaće mi zauvijek. Hvala ti za svaki trenutak, za sve što si bila i ostala u mom srcu. Zauvijek ćeš biti dio mene.

Tvoj VASKO sa porodicom

Dana 5. avgusta 2025 nakon kraće i teške bolesti u 77. godini, napustila nas je

Dana 5. avgusta 2025. u 90. godini preminula je

VUKICE

Voljena VUKICA Ilije (Miloga) KNEŽEVIĆ

Otišla si tiho, ali ostavila ljubav koju ništa ne može izbrisati. Zauvijek si u našim srcima.

Tvoji: NENAD, TATJANA, KSENIJA i ANDREA

Voljena naša

VUKICE

Zahvalni smo što smo te imali, tvoju ljubav, snagu i dobrotu nosićemo sa sobom kroz život.

Tvoji: MIA, EMINA i MIRKO

Sa tugom se opraštamo od naše mile sestre, svastike i tetke

VUKICE

Uvijek sa nama u mislima.

Tvoji: VESNA, MIĆO, LUKA i NAĐA

Posljednji pozdrav dragoj

VUKICI

Tvoja snaha RADA SERATLIĆ 315

Posljednji pozdrav

VUKICI

Sa tugom se opraštamo od drage sestre i tetke.

Tvoji: VENKA, SINIŠA i BOŠKO sa porodicama 309

Umro je naš dragi MIRKO

Posljednji pozdrav dragoj

VUKICI KNEŽEVIĆ

Od brata SAVA i snahe BOŽANE sa porodicom

325

308

320

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. MIKA, ANA i RADE ĐUKANOVIĆ 323

Tužne zbog njegove smrti sestre od strica STANKA i BISERKA

Posljednji pozdrav svojoj sestri i zaovi

ANĐI Pavla JANKOVIĆ

Sa poštovanjem i tugom opraštam se od

MILA PEROVIĆA

Hvala ti na dugogodišnjem iskrenom prijateljstvu.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav

BOŠKO JOKSIMOVI

Dragi Bole, hvala za iskreno prijateljstvo i kumstvo. Bio si sa nama i kad smo slavili i kad smo gubili. Počivaj u miru.

BOKAN

Porodica DOLA RADOVANOVIĆA

Posljednji pozdrav za našeg dragog prijatelja

MILA PEROVIĆA

Bio si istinski prijatelj naše kompanije. Pamtićemo te po plemenitosti, dostojanstvu i toplini.

NIKO Lazov STRAHINJA

Dostojanstveno si živio

Dostojanstveno si otišao

Voli te tvoja NENA

NIKO Lazov STRAHINJA

Mirno more na posljednje putovanje

Tvoj LAZO

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

KOMPANIJA VOLI

KRISTINA LATINOVIĆ

Tiho si otišla, a toliko toga je ostalo neizrečeno. Tvoja toplina, osmijeh i dobra riječ zauvijek će živjeti u mom srcu. Nijesi bila samo kuma, bila si prijatelj, oslonac i dio porodice.

Hvala ti za svaku uspomenu. Neka te anđeli čuvaju.

Kuma ENESA, JASMINA i ANJA sa porodicom 318

KRISTINA LATINOVIĆ

Otišla si tiho, ali si ostavila trag koji se ne briše. Zauvijek u srcu

Tvoja drugarica JOVANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

LJUBU BOJOVIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. S poštovanjem, RADA, VUK i MILOŠ BOJOVIĆ

297

Posljednje zbogom

NADO BELADA

Od DRAGANA BOŽOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

NADU BELADI

Mnogo je lijepih uspomena kojih ću se sjećati. Tvoj osmijeh i plemenita duša ostaće zauvijek u sjećanju. Počivaj u miru. VESKO LAGATOR sa porodicom

MIDU VELJOVIĆU

Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju.

Tvoji kumovi ŽELJKO i TATJANA MEDENICA sa porodicom

312

DRAGAN

7.8.2004 – 7.8.2025.

MILORAD ČAĐENOVIĆ

Sa ponosom čuvamo sjećanje na tvoju skromnost, dostojanstvo i plemenitost.

Tvoji: supruga VESNA, sinovi ANDRIJA i PREDRAG

Šest godina je od smrti dragog

VLADA RAŠOVIĆA

Vrijeme ne liječi ništa, samo se tuga sakrije i stoji u uglu vječnosti. Ponekad u oku… ali uvijek u srcu i duši.

Supruga NATA

Danas se navršava 40 dana od odlaska našeg dragog

BOŠKA PRELEVIĆA

Hvala mu za svu ljubav, podršku, za pažnju i nježnost koju nam je nesebično pružao.

Vole ga zauvijek njegove NADA, MAJA, BOJANA i STELA

Mala moja, jedanaest godina te nemam

DANICA RADULOVIĆ rođ. ZEČEVIĆ 1974–2014.

Kad tuga zavlada, kao da sve stane, i tišina postaje jača i glasnija od bilo koje izgovorene riječi. Ostao je samo u srcu urezan taj pogled, i tvojim odlaskom promijenio sve… Volim te… Jako mi fališ, srca te naša traže i vole.

Tvoji najmiliji: sin NIKŠA, majka SNEŠKA, sestra MILICA, sestrić PETAR

6. 8. 2005–6. 8. 2025. Voljeni naš

VLADAN MRKIĆ

I poslije dvadeset godina, ne boli samo tvoja smrt, već boli sve ono što je došlo poslije.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena.

Boli nemogućnost da još nešto uradimo za tebe.

Bole riječi koje nijesmo izgovorili, a mogli smo.

Bole suze, uspomene.

Bole ćutanja.

Tvojim odlaskom zaustavio se jedan život koji je još mogao da traje. Ali ugasio se. Upravo tog kobnog 6. avgusta tako smo htjeli da te zagrlimo, da čujemo otkucaje tvog srca. Ali uzalud, u trenutku je sve zauvijek nestalo. Zajedno smo sanjali najljepše snove, a danas kada su oni postali stvarnost, nema te da se radujemo zajedno. Zauvijek ćeš biti u našim srcima, a mi nastavljamo dalje, ponosni što smo tvoji.

BRANKA, LUKA, LAZAR i TIJANA

296

Tužnih dvadeset godina

Nedostaje onaj najbolji dio mene, Ti. Učim se da živim bez tebe…

Volim te

Tvoja supruga LJILJA 304

Danas je četrdeset dana od kada si otišao zauvijek… Četrdeset dana od kada je svijet za mene postao tiši, prazniji i hladniji

VLADAN MRKIĆ

Zauvijek ćeš biti dio nas, u našim srcima i mislima.

Tvoje SENJA i RADA

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SJEĆANJE 7. 8. 1982 – 7. 8. 2025. STANE ĐUKANOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem, tvoja JULIJA sa MARTOM

Moj GOCI

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija

7.

NOVO IZDANJE

U PRODAJI Cijena

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

7€

Veselinov

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E DO Ć I NE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU

Džejson Momoa

obara s nogu šaljući ljubavno pismo rodnim Havajima i fascinantnoj domorodačkoj kulturi u Eplovoj istorijskoj drami „Chief of War“

STR. 4. i 5.

BRUTALNO ZANIMLJIV SPEKTAKL

Da pukneš od smijeha

Logično je što nijedna vlast ne podnosi satiru. Smijeh boli – jer razotkriva. Maska koja ismijava najopasnije je oruđe. To najbolje kod nas znaju Kotorani, sa karnevalom koji je vjekovima služio kao narodni ventil – kao dan kada narod caru kaže da je go (da ne pomislimo da je ovđe neko car, a i lud). I kada se vlast ruši smijehom. Što se Kotorana tiče, tako je i sada –i ove godine na karnevalu našli su se oni spremni da caru kažu da je go i da mu se nasmiju u lice. I što se dogodilo? Policajci, umjesto da čuvaju red, došli su da zaustave porugu, instalaciju, masku. Zašto ne uhapsiti cijeli karneval? Probali bi vjerovatno, da mogu. Ridikul nije klovn, nego posljednji razumni čovjek u dvorani punoj klimoglavih. Onaj što se usudi reći: „Ovo je suludo“. I zato je prvi na listi za ućutkivanje.

Policija, koja bi trebalo da štiti zakon, obračunava se sa smijehom. Institucije ne čuvaju javni poredak, već privatne sujetice. Ne zna se ni đe su kada dođe do ugrožavanja života, ali zato ekspresno reaguju čim se povrijedi čast funkcije. Da umreš od smijeha. U Kotoru, gradu starijih zidova nego što je iko u Vladi pročitao knjiga, policija se obračunava sa maketom katedrale sa baznom, ležaljkama i prasetom na ražnju. Ne zbog ugroženosti, već zbog sujete. Zbog jedne slike. Jednog rendera. I jednog natpisa „Radunland“. Redari, ovaj ministri, ne znaju šta je UNESCO, niti ih zanima. Ne zanima ih ni što nam prijeti brisanje sa liste svjetske baštine. Ali neka što neće da znaju, nego u znanju nije „moć“. U današnoj Crnoj Gori, maska postaje opasnost. Smijeh – zločin. Stvarno da umreš od smijeha.

I dok se kulturno nasljeđe pretvara u parking, dok se stari gradovi betoniraju pod firmom „razvoja“, policija čuva „ugled“ ministra… Ne znaju što imaju; znaju samo što hoće da uzmu. Vjeruju više u zagrobni život nego u ovaj zemaljski koji svakodnevno uništavaju. Ali zaboravljaju, tamo niko ništa nije ponio. Ma, da umreš od smijeha.

Smrt žene nije razlog za hitnu śednicu. Komentar o papuči jeste. Maska katedrale sa bazenom na karnevalu u Kotoru jeste. Ulica Pavla Bulatovića jeste. To je ta država. To su te vrijednosti

No, kada muškarac ubije dijete - policije niđe. Kad pretuče partnerku pred đecom, nema ni policije, ni „komšija što ništa nijesu slutile“. Kada se prijavi nasilje – sistem ćuti. Kada žena provede dva mjeseca u komi, pa umre – to nije naslov. Nije tema. Nije ništa. Kada četrnaestogodišnja đevojčica ostane trudna – niko se ne pita kako, zašto, da nije to malo… Kada dijete rodi dijete, sve je okej, familija će to srediti. Kada muškarac ubije svoje dijete da bi kaznio partnerku – to se zove tragedija. Kada žena premine od batina koje su se mogle spriječiti – to se zove nesre-

ća. A nije ni tragedija ni nesreća. To je zločin. Femicid. Filicid. I svako ko je ćutao – dio je tog zločina. No, eto, kad se komentariše papuča – dolaze. Kada se ismije skupa suknja – stižu saopštenja. Policija zove novinarku na saslušanje zbog komentara. Jer ne vrijeđa nasiljevrijeđa smijeh. Ne vrijeđa batina, vrijeđa ironija. Ma da umreš… al ne od smijeha.

Redari ne gone zločince. Gone ruganje. Gone smijeh. A ženska tijela nestaju. Đeca ostaju bez majki. Žene prebijaju do smrti pred sopstvenom đecom – ali ćutimo. Ženski klub u Skupštini Crne Gore ćuti. Dok ne zatrese nečiji ego. Tada se budi. Tada imamo hitna saopštenja. Tada imamo konferencije. Tada imamo osude. Ali kada žena umre – ništa. Kada đeca ostanu sama –tišina.

Dostojanstvo postaje roba za kamere. Smrt žene nije razlog za hitnu śednicu. Komentar o papuči jeste. Maketa katedrale sa bazenom jeste. Ulica Pavla Bulatovića jeste. To je ta država. To su te vrijednosti. Smijeh postaje prijetnja, smrt postaje navika.

Ovo nije kritika vlasti. Ovo je dijagnoza društva. Društva koje se boji smijeha, a ne zločina. Koje hapsi maske, a ne nasilnike. Koje reaguje kada se ismije ministar, a ćuti kada se ubija. Društva koje odgovornost nasilnika „prećutkuje“ u čituljama, a žrtvu pretvara u „anđela“. Koje ubicu prikazuje kao „nježnu dušu“.

Đe mrtvi ne dobijaju pravdu, jer živi nemaju hrabrosti.

Ko je ovđe ridikul, a ko vlast? Kome smeta karikatura, a ne stradanja? Koliko još mrtvih da bi se shvatilo da tišina ubija više od smijeha?

Ako vam maketa sa prasetom na ražnju smeta više od batine, komentar o suknji više od nasilja, papuča od smrti bilo koje žene i đeteta – vi ste dio problema.

A na dan žalosti, premijer da umre od smijeha. Pa to ti je.

Piše: Tijana TODOROVIĆ

CHIEF OF WAR DŽEJSON MOMOA OTKRIVA FASCINANTNU

BRUTALNO ZANIMLJIV

Kada je na snimanje mini-serije „Chief of War“ doveo jednu od velikih zvjerki „Game of Thrones“ produkcije, priča Džejson Momoa za GQ magazin, taj neko koga nije želio da imenuje – ostao je zabezeknut. Poslije kraćeg lunjanja po setu vratio se kod njega ne prestajući da zapitkuje o Havajima, njihovoj istoriji, kulturi, vjerovanjima, običajima.

Znaš li ovo, znaš li ono, kako ovo, kako ono – pitao ga je. I Momoa je bio u fazonu: „Kako ne znam, druže. Pa ovo je moje nasljeđe.“

No, taj neko samo mu je odmahnuo glavom. „Ne, ne, ne - ne kapiraš ti ništa uopšte… Ovo je veće od svega što je ‘Game of Thrones’ ikada bio i mogao biti. Jebeš zmajeve, prijatelju – ovo je preludo!“

LASO

I AJKULA

Poslije emitovanja dvije od devet epizoda Momoinog najličnijeg projekta na servisu Apple TV+, velike su šanse da ćete i vi biti u tom fazonu. „Chief of War“ previše je luda priča, da bi mogla biti izmišljena. Baš kao i ona anegdota sa snimanja o vulkanu Mauna Loa koji je eruptirao tokom snimanja. Bez ikakve najave, prvi put nakon 38 godina, kao da pozdravlja priču o Havajima koja se baš na Havajima i sa Havajcima snima!

Momoina serija otključava prelijepu i prebrutalnu istorijsku lekciju koja, pritom, budi želju za još dubljim istraživanjem kulture o kojoj ranije ništa nijeste znali. I koja, opet, mnogo govori i o stvarima koje vrlo dobro poznajemo. Recimo, o ljudskoj pohlepi, brutalnosti rata i borbi malih naroda da sačuvaju identitet i dušu dok ih oni „veliki“ kao gumicom brišu – zarad kapitala.

Momoa ne igra samo glavnu ulogu, već je seriju, koja je premijerno prikazana 1. avgusta, na njegov 46. rođendan, kokreirao i

Vulkan Mauna Loa eruptirao je tokom snimanja. Bez najave, prvi put nakon 38 godina, kao da pozdravlja priču o Havajima koja se baš na Havajima i sa Havajcima snima

koproducirao sa Tomasom Pa’a Sibetom, a pritom je bio koscenarista svih epizoda i režirao je finale. Utisak je da nimalo ne pretjeruje dok govori da se kući ne smije vratiti ako se Havajcima tu nešto ne svidi. Babe i tetke sa prangijama će ga dočekati nađu li mane seriji „Chief of War“. O kakvoj posebnosti je riječ postaje jasno već u uvodnoj sceni. Priča nije ni počela, a Momoa je već uspio da zabaci laso – i zajaše ajkulu. I ne, nije to jedna od onih praznoglavki od akcija, koje Holivud pretrpava natčovječnim potezima klišeiziranih (super) heroja. To jahanje ajkule usko je povezano sa kulturom havajskih domorodaca i mnogo govori o njihovoj lovačkoj vještini i povezanosti sa prirodom. Već tu, u trenutku kada Ka’iana (Momoa) pojaše, posebnim biljem uspava i izroni ajkulu, pa joj pomiluje kožu i šapne, kao da traži oprost, da će njena smrt produžiti krug života – „Chief of War“ ima vas u šaci. I odatle sve postaje samo još luđe, dok polako otkrivate beskrajno raskošan i na televiziji nikad do sada prikazan svijet u kojem savršeno lako plešu brutalnost i ljepota. Radnja mini-serije, za koju Momoa već govori da bi mogla dobiti i drugu i treću sezonu, pokriva jedan od najturbulentnijih perioda u istoriji Havaja. Odvija se krajem 18. vijeka, kada je osam ostrva bilo podijeljeno na četiri

velika kraljevstva. Hava’i, Maui, O’ahu i Kaua’i bili su u ratu dok se nije pojavio Kamehameha Prvi. Najlegendarnija figura u havajskoj istoriji izborila se za ujedinjenje ostrva, i to baš nakon što su američki i britanski moreplovci kročili na njegovu zemlju.

Kreatori serije, ipak, odabrali su perspektivu jedne još interesantnije istorijske figure. Riječ je o Momoinom Ka’iani, prvom Havajcu koji je napustio ostrva i putovao svijetom. Potom se, s ogromnim znanjem o zapadnjačkom oružju, brodovima i tehnikama ratovanja – vratio kući. I postao „ali’i“, naslovni ratni komandant – i neprocjenjiv saveznik Kamehamehi, čovjeku koji će preokrenuti točak havajske istorije.

Bijeli ljudi donijeli su muskete i topove, ali i velike trgovač-

ke planove, i bolesti od kojih su stradala cijela sela… Sklapajući ugovore sa lokalcima, porobili su zemlju na „mala vrata“. I uspjeli da joj sistematski potru jezik, kulturu, identitet, pa da i dan-danas, što kaže Momoa, o njenoj bogatoj istoriji ne znaju skoro ništa ni stranci ni lokalci. A Havaji vrijede. I mnogo su više od šarenih košulja i ogrlica od cvijeća…

OPAKI MEDA

Momoin Ka’iana već djeluje kao odličan izbor za glavnu tačku gledišta u priči o žestokim bitkama, nestabilnim savezima i ljudskoj ambiciji koja prijeti da pojede zemlju. Od početka serije postavljen je kao heroj koji to ne želi da bude, ali ipak ne može da sjedi skršenih ruku dok mu rasturaju zemlju - i spolja i iznutra.

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Džejson Momoa obara s nogu u najličnijem projektu karijere

U FOKUSU

DOMORODAČKU KULTURU RODNIH HAVAJA U EPLOVOM ISTORIJSKOM EPU

ZANIMLJIV SPEKTAKL

Momoa nije glumac širokog raspona i fakat je da mu većinom nude uloge „opasnog momka ubitačnog pogleda“ – bio to Baba Vos u Eplovoj seriji „See“ ili Kal Drogo u „Game of Thrones“. To je većinom zahtijevao i od samog sebe u „Chief of War“, gdje ogromnu ulogu u portretisanju glavnog lika ima njegova impresivna, kao od brda odvaljena fizička pojava.

No, to je žestoka ironija, jer u stvarnom životu Momoa je mnogo više nalik onoj budalici koju je razbudalesao sa Džekom Blekom u filmu „Minecraft“ (Džared Hes, 2025). Fizički zastrašujući? Svakako – ali istovremeno i totalno šašav, topao i mio. Opasni momak ubitačnog pogleda, ali sa srcem Mece dobrića – to je Džejson Momoa.

Ipak, činjenica je da je Ka’iana znatno ozbiljniji i kompleksni-

ji od svega što je do sada igrao i već se na početku osjeća da Momoa nema dovoljno širine da nijansira njegove konfliktne emocije. No, fakat je i još nešto – da se svojom posvećenošću apsolutno iskupljuje. Odveć je lako navijati za Ka’ianu dok iz Momoinih očiju sijevaju briga i ljubav da se sve podesi kako valja i trebuje. Kako to njegovi divni i raskošni Havaji – stvarno zaslužuju.

RIZIČAN IZBOR

Štošta je tu trebalo podesiti da bismo na malim ekranima dobili Havaje kakve nikad ranije nijesmo vidjeli. Za to, kapa dolje – jer vrlo je rizično u doba besprizorne holivudske kulturne aproprijacije raditi projekat „od Havajaca za Havajce“. Najrizičniji izbor bez sumnje je bilo forsiranje maternjeg jezika „olelo hawai’i“, koji su na ostrvima potisnuli kolonisti i koji je tek sedamdesetih godina prošlog vijeka revitalizovan. Da, to znači da su čak i Momoa i Sibet i svi rođeni Havajci koji su radili na seriji – morali da ga nauče da bi projekat izgurali. Nažalost, s američkom publikom koja se vječito „bije“ sa titlovima „Chief of War“ u startu je osuđena na mnogo užu publiku.

Oni koji, pak, nemaju problem sa nepoznatim jezikom – biće nagrađeni pravim bogatstvom. Uz „olelo hawai’i“ i jahanje ajkule, tu su i: „heiau“ – sveti hramovi i religija Havaja; „kapu ku’ialua“ – hipnotišuće precizna drevna tehnika borilačkih vještina; „he’e holua“ – ni manje ni više nego sportsko sankanje na lavi (!)… O pejzažima, autentičnoj nošnji, muzičkim instrumentima, oružju i brodovima – da ne govorimo. „Lei o mano“ (nož od ajkulinih zuba), „wa’as“ (dvotrupni kanu), sve te udaraljke i doboše, kacige, perjane ogrtače i tange ispod kojih sijevaju visokokvalitetni domorodački guzovi – morate da vidite. Momoini su impresivni i epski taman koliko i vulkani i scene bitke, eto, taman toliko da se iskreno zabrinete za zdravlje interneta – jer ga još nijesu preplavili!

TRAG VIKINGA

Šalu na stranu: zaista, sve navedeno odmah će vam kazati i pokazati da jedan od najvećih junaka ove serije nijesu samo havajski ratnici i žene-borkinje u kadru, nego i scenografkinja Kerolajn Eselin-Šafer, i kompozitor Hans Cimer (!), i direktor fotografije Metju Čuang Nevjerovatno je što su zajedno

postigli, kakav su most između prošlosti i sadašnjosti, između istorije i fikcije, između domorodačkih i modernih Havaja napravili. Sudeći prema početku serije, Momoa i njegov tim ciljali su na ep na maestralnom „Shogun“ nivou, samo sa više akcije. Taj nivo za sada nijesu dosegnuli, a i pitanje je da li će uspjeti. Scenario je, ipak, daleko ispod nivoa FX hita koji je sa razlogom pokorio svijet, a utisak na momente kvare i drveni izgovori pojedinih glumaca, te tanak CGI koji, doduše, možda ne bi toliko ranjavao oči da nije smiksan sa prelijepim pejzažima Novog Zelanda i Havaja. Prije će biti, pak, da će se „Chief of War“ kvalitetom najviše približiti istorijskoj drami „Vikings“. Tek treba da se u Momoinoj seriji rasplamsaju nagomilani, zbrda-zdola uvedeni likovi; tek treba da upoznamo Kamehamehu ( Kaina Makua ), ali i „bljedolike“ koji će pomrsiti konce cijelim Havajima… I tek treba da vidimo kako će nam na duže staze djelovati likovi koji našeg ratnog komandanta okružuju: voljeni kao što su braća Nahi ( Siua Ikale’o ) i Namake (Te Kohe Tuhaka), vjerna ljuba Kupuohi (Te Ao o Hinepehinga) i saveznica u egzilu Ka’ahumanu (Lusijen Bukanan iz „The Night Agent“)), ili krvnici poput kralja Kahekilija (Temuera Morison iz „The Mandalorian“).

Jedno je sigurno: „Chief of War“ ima mana, ali kada uzmete u obzir svu ambiciju i ljubav sa kojom je napravljena – fakat je da zaslužuje da ne skrenete pogled. Intimna a epska, autentična a univerzalna, prelijepa a prebrutalna – ova je serija beskrajno zanimljiva. I najljepše što joj se poželjeti može jeste da otključa Pandorinu kutiju… pa da malim ekranima poteče rijeka još moćnijih priča o Havajima.

Raskošna produkcija na tragu epskih hitova „Shogun“ i „Vikings“ apple.com

BRING HER BACK BRAĆA FILIPOU LANSIRALA JOŠ JEDAN UBJEDLJIV

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Nakon što je film „Talk to Me“ (2022) pokorio publiku, kritiku i kino-blagajne širom svijeta, zaljubljenici u stravu prozvali su braću Filipou novim kraljevima modernog horora. Iako pored Arija Astera i Roberta Egersa, pak, Dani i Majkl ipak prije djeluju kao prinčevi, fakat je da su debitanskim ostvarenjem zaista zaslužili pažnju i radoznalost filmofila.

Sa „Talk to Me“ pokazali su ne samo da odlično barataju jezikom specifičnog žanra, nego i da su u stanju da koristeći njegove konvencije otključaju vrlo urgentne i zahtjevne teme. Konkretno – priču o traumi i mentalnom zdravlju, u kojoj od svih užasa i visceralnosti ipak mnogo strašnije vibriraju duboka tuga i melanholija njihovih junaka. Nastavak „Talk 2 Me“ potvrđen je nedugo nakon što su australijska braća, do tada najpoznatija po Jutjub kanalu „RackaRacka“, privukla pažnju sinefila. No, Dani i Majkl već tada izrazili su želju da se pozabave drugim žanrovima. Ipak, iako su obećali akciju u fazonu japanske video-igre „Street Fighter“, pa čak i romantičnu komediju (!), poslije hororističnog debija uslijedio je - još jedan horor.

PORODIČNI

KOŠMAR

Sada kada je „Bring Her Back“ konačno sletio na repertoar Sinepleksa možemo reći da su braća Filipou samo potvrdila onaj status sa početka priče. Dani i Majkl možda nijesu kraljevi, ali zasigurno jesu prinčevi modernog horora.

Najbolje od svega ipak nije to što su obećavajući režiseri izdržali test „drugog filma“, nego što su otvorili prostor jednom izvanrednom i dobro poznatom licu da briljira u njihovom žanru –baš kao što je to Aster uradio za jednu i jedinu Toni Kolet u „Hereditary“ (2018). Dame i gospodo, pred vama je Sali Hokins –nova kraljica horora!

Kakve veze sa Hokins i glavnim junacima ima VHS snimak rituala jedne ruske sekte, koji film otvara? Saznaćemo to kasnije, nakon što upoznamo Endija (Bi-

PSIHOLOŠKI

MAJČINSKA STRAŠNIJA OD

li Barat) i Pajper (Sora Vong).

On ima 17 godina i očigledno u sebi nosi duboku anksioznost, a ona je malo mlađa i osoba je s oštećenjem vida - vidi samo mutne siluete i svjetlost oko njih. Upoznajemo ih u trenutku najvećeg porodičnog košmara, nakon što ispod tuša pronađu mrtvog oca i socijalna služba ih, s obzirom na to da su živjeli samo sa njim, dodijeli novoj starateljki.

Njeno ime je Laura (Hokins), a njen široki osmijeh i predusretljivost ne mogu da prevare slutnju da sa njom i njenim domom – nešto nije u redu. Prvi trag je upravo ta izvještačena radost sa kojom Laura dočekuje Endija i Pajper. Drugi je njen preparirani ljubimac u dnevnoj sobi koji diskretno poručuje da njegova vlasnica ima problema sa smrću i opraštanjem. Treći se,

pak, nameće kao potvrda navedenog, nakon što u razgovoru saznaju da je izgubila dijete, da se njena kćerka udavila u bazenu u dvorištu doma, te da je takođe bila slabovida, kao i Pajper. Četvrti trag je, naravno, vizuelno najhororističniji. Tiče se Olivera (fenomenalni Džona Vren Filips) , nijemog dječaka kojeg je navodno usvojila nakon što je prošao traumu i potpuno prestao da govori. Laura ga većinu vremena drži zaključanog, a iza zatvorenih vrata, kroz pažljivo dozirane momente koje dijele, otkrivamo do koje je mjere poremećen. I, dok smiruje njegovu glad masirajući mu čelo kružnim pokretima prsta i puštajući mu one VHS snimke sekte iz uvodnog dijela filma, kapiramo da Laura za njega ima neki uznemirujući plan. Onaj koji, između ostalog, uključuje vraćanje njene kćerke iz mrtvih.

POKRETAČKI MOTOR

Trauma je snažan pokretački motor horora; koliko moćno mogu da budu obrađeni i u celofan strave uvijeni vidjeli smo u mnogim klasicima poput „Don’t Look Now“ (Nikolas Roug, 1973), ali i modernim obračunima na tu temu kao što su „Hereditary“, „The Babadook“ ( Dženifer Kent , 2014) ili „Relic“ ( Natali Erika Džejms, 2020). Depresija (ne samo postporođajna), strah od nasljeđivanja bolesti, gubitak djeteta, tuga, žaljenje – sve su to teme koje se, uz korišćenje hororističnih motiva, još jače tetoviraju u umove gledalaca. Takav je slučaj i sa filmom braće

Džona Vren Filips jeziviji od tipičnog zaposjednutog djeteta

Odlično usmjerene mlade nade Bili Barat i Sora Vong

Piše:

ZERKALO

PSIHOLOŠKI HOROR NAKON HITA „TALK TO ME“

LJUBAV OD DEMONA

Sali Hokins briljantno dočarava dubinu patnje, ali i manijakalnosti koja izvire iz neprocesuirane traume gubitka djeteta. Kroz Lauru, kanalisala je slatkoću po kojoj je pamtimo iz „Padingtona“ – i pretvorila ju je u nešto totalno poremećeno i uznemirujuće

Filipou, naročito zbog toga što se horor crpi iz užasavajućih događaja i postupaka koji su, zapravo, motivisani dubokom patnjom. I ljubavlju, ni manje ni više nego majčinskom – bezuslovnom, bezgraničnom, većom od života. Onom koja bi svoj život dala da sačuva dijete… I koja je, kao takva, prelijepa, postaje problem – jer je spremna da i život uzme. Bilo čiji, čitavog svijeta ako treba, samo da zaštiti svoje čedo. U „Bring Her Back“, testiranje granice one dobro poznate tvrdnje da je majka u stanju da za dijete učini sve – izvorište je najvećeg užasa. Jer, nije Laura spremna da žrtvuje i ubije nekoga sebi ravnog ili jačeg od sebe, nego djecu koju bi trebalo da čuva i štiti. I to najranjiviju koju možete da zamislite… Tinejdžera koji krije da je bio zlostavljan, dječaka osnovnoškolskog uzrasta – i djevojčicu s invaliditetom. Hokins briljantno dočarava dubinu kako majčinske patnje, tako i manijakalnosti koja izvire iz neprocesuirane traume gubitka djeteta. Kroz Lauru, kanalisala je onu slatkoću i lepršavost mjehurića po kojoj joj pamtimo uloge u „Happy-Go-Lucky“ (Majkl Li , 2008) ili medenoj franšizi „Paddington“ – i pretvorila ih

Sali Hokins u ulozi koja zaslužuje nominaciju za Oskara

je u nešto poremećeno i totalno uznemirujuće. Ispod fasade od najšireg osmijeha, Hokins je sakrila gaslajterku, zlobnicu, sociopatu, osobu koja je spremna da smrzne i sami pakao ako je to potrebno da bi ostvarila željeni naum.

SIMBOLIKA VODE

Hokins je ostvarila performans koji i te kako zaslužuje nominaciju za Oskara (a neće je gledati, jer svi znamo da članovi Američke akademije gledaju horor kao jeftinu robu) i koji su, da stvar postane još bolja, na istom nivou ispratili i mnogo mlađi i neiskusniji članovi glumačke ekipe. Braća Filipou odlično su usmjerila Barata i Vong, koja zaista ima oštećenje vida i pritom se prvi put pojavljuje na filmu. No, najbolji posao uradili su sa Džonom Vrenom Filipsom, čiji je Oliver ispao mnogo strašniji nego tipična zaposjednuta djeca koja obično gledamo u hororima. Svi klinci dali su sve od sebe da vas ponajviše preplaše ranjivošću svojih likova, pa tek onda visceralnim forama koje pršte na ekranu.

Braća Filipou i kroz režijske postupke i kroz skript, koji je Dani pisao sa „Talk to Me“ koscenari-

stom Bilom Hincmanom , pametno koriste ranjivost protagonista, pretvarajući je u jak adut filma. Pajperina slabovidost, recimo, iskorišćena je u pogonsko gorivo pasivno-agresivne igre mačke i miša u koju predatorka Laura uvlači duboko traumatizovanog Bilija, ne bi li ga odstranila i spriječila da pomogne sestri. I simbolika vode odlično je „izbunarena“ iz skripta, te pretočena u jedan od najključnijih sastojaka u atomsferičnoj, proganjajućoj fotografiji Arona Mekliskog Svaki kadar kao da vas podsjeća na dubinu ambisa u kojem su zaglavljeni glavni junaci. I da u engleskom jeziku (pa ni u našem) ne postoji riječ kojom se može opisati roditelj koji je dijete izgubio. Toliko je strašna ta bol, da se ne može ni imenovati.

BEZ KATARZE

Gaslajting prve klase – to je „Bring Her Back“ onda kada je najbolji. No, fakat je da ima i slabijih momenata, te da mu fali emocionalna jačina koja tematski slične horore i čini velikim. Najveći problem tu nijesu logičke rupe (sile nema, recimo, da bi neko na Laurinom mjestu mogao tek tako da „zaboravi“ i da sve vrijeme ne pazi što radi demonsko dijete), niti ciljano neobjašnjene stvari, poput porijekla one famozne VHS kasete. Iako

je fakat da se i bez tih snimaka moglo, nekad je legitimno ostaviti gledaoce u „neznanju“ i time pojačati jezu. Mnogo veći problem filma o nečemu tako strašnom kao što je to majčinska ljubav koja se otima kontroli i postaje strašnija od demona - jeste to što gledaoce čak ni bravurozna Hokins neće smjestiti u Laurine cipele. Publika je hoće razumijeti i sa njom saosjetiti, ali vjerovatno neće moći da zamisli da bi isto to mogla da uradi, da je u njenoj koži.

Za tu vrstu jeze, pak, potrebni su baš kraljevi horora, režiseri spremni da pređu granicu „pristojnog“ i iznezdrave vas od emocija za koje nijeste bili ni svjesni da ih možete osjetiti. Lars fon Trir ili Roman Polanski, nebitno, ali to je taj profil o kojem govorimo. Braća Filipou mnogo su manje mračna, duboka i, što da ne, i mizantropski orjentisana.

„Grejpfrut“ je sigurna riječ koju Bili i Pajper koriste kada zahtijevaju kompletnu iskrenost jedno od drugog. Da je braća Filipou izgovore pred publikom, tražeći golu istinu o sopstvenom filmu, odgovor bi mogao da glasi ovako: „I ovaj vam je film sjajan, vješto skockan i duboko uznemirujući. Ipak, mogao je da bude mnogo bolniji i dublji. Mogao je da nam donese katarzu.“

TWO PROSECUTORS BRAVUROZNA POLITIČKA DRAMA SERGEJA LOZNICE

ŠAMAR REALNOSTI

Ovaj film dokazuje da je Nagrada za životno djelo „Aleksandar Lifka“ na Paliću otišla u prave ruke. Loznica zaista jeste jedan od najvećih modernih filmskih autora

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

Iako je najpoznatiji kao dokumentarista, ukrajinski filmski autor Sergej Loznica snima i igrane filmove. Njegov izbor tema se najčešće, ali ne ekskluzivno, vrti oko sovjetskih nepočinstava i nasleđa koje se ogleda i u sadašnjem trenutku, posebno u svetlu rusko-ukrajinskih odnosa, ali i unutrašnjih relacija u obe zemlje.

Njegov novi igrani film „Two Prosecutors“, nastao u koprodukciji šest evropskih zemalja, premijerno je prikazan u glavnom takmičarskom programu Kana, da bi se posle uputio na turneju koja je uključivala i Karlove Vari i Palić. Brajansk, Rusija, Sovjetski Savez, 1937. godine. Staljinističke čistke su na vrhuncu; zatvori su pretrpani političkim zatvorenicima. Kako se praktično sve odvija u tajnosti i mimo zakona, njihova pisma, makar i samom Staljinu, spaljuju se po nalogu upravnika zatvora. Film i počinje sekvencom u kojoj jedan stariji zatvorenik spaljuje pisma. Jedno od tih pisama iz punog teškog džaka preživljava i postaje nepokretni pokretač radnje. Njega je napisao Stepanjak (Aleksandar Filipenko), politički zatvorenik iz „specijalnog“ bloka, krvlju i na tvrdom kartonu. Pismo će prizvati mladog inspektora u tužilaštvu, Kornjeva (Aleksandar Kuznjecov), zaduženog da procesi protiču po

zakonu, da ga poseti i ispita na šta bi mogao da se požali. Da bi do njega došao, mora da prođe preko nekoliko instanci. Pripadnici tajne policije NKVD tretiraju ga kao naivca i pokušavaju da ga spreče da ostvari naum. Međutim, Stepanjak - sada izmučen i gotovo na samrti - bio je tužilac u Brajansku i profesor mladom tužiocu tokom studija i inspirisao ga da bude pošten boljševik. Zatvorenik ima prilično validnu teoriju da su NKVD karijeristi preuzeli „revolucionarnu pravdu“ i da trenutno „čiste“ stare partijce vodeći se lažnim optužnicama.

Gotovo naivno, stari tužilac koji više nema šta da izgubi, šalje mladog u Moskvu da dospe do nekog visoko pozicioniranog u Centralnom komitetu. Međutim, verujući u pravdu i institucije, Kornjev želi da dobije vanrednu audijenciju kod glavnog državnog tužioca Višinskog (Anatolij Belij ). Koliko tako nešto može uticati u državi kojom vlada paranoja, a komanduju razbojnici?

Režiserski postupak Sergeja Loznice rigidan je kao što je to bio period vremena u kojem se radnja odvija: slika je u Akademijinom 4:3 formatu, a boje su isprane i gravitiraju ka memljivim smeđe-sivim nijansama. Kadrovi su dugi i statični, te fantastično komponovani: direktor fotografije Oleg Mutu kroz njih plastično prikazuje svu „neveselost“ sovjetskog života, od zatvora, preko vagona treće klase, do čekaonica u partijskim zgradama.

U tim dugim scenama i sekvencama, gde mnogo vremena otpada na čekanje (sasvim logično, takav je bio tretman ljudi koji su hteli nešto pošteno i po zakonu, a nisu imali formalnu moć u svojim rukama), glavna stvar su dijalozi. Oni su mračni i cinični, ali čak mogu biti duhoviti kada se slušaju sa razumevanjem, tj. sa poznavanjem i shvatanjem govora u pasivno-agresivnim ili otvoreno pretećim šiframa. Već kroz način obraćanja mogu se osetiti odnosi moći, što formalni, što

stvarni, kao i generalni sovjetski način života i tamošnji proklamovani ideali primenjeni u svakodnevnoj praksi.

Lako se mogu prepoznati uticaji iz literature, od ruskih (i ukrajinskih) klasika kao što su Gogolj sa satiričnim realizmom ili Dostojevski sa psihologizacijom, preko Kafke, do „samizdat“ disidentske literature. Potonje nikako ne treba da čudi, budući da je autor izvornog predloška disidentski pisac Georgi Demidov koji je prošao politički progon, logore i gulage.

„Two Prosecutors“ ni u kojem slučaju nije lagan i prijatan film. Nijedan koji je Loznica režirao, uostalom, takav nikada nije bio. Opet, takav šamar realnosti koji nas mori dok ga gledamo, a i kasnije kada ga se setimo - ponekad nam je potreban. Ovaj film dokazuje da je Nagrada za životno delo „Aleksandar Lifka“ na Paliću otišla u prave ruke, jer Loznica zaista jeste jedan od najvećih modernih filmskih autora.

Efektan prikaz „neveselog“ sovjetskog života

CELULOID

MIRRORS NO 3 SVRŠETAK PECOLDOVE „ELEMENTARNE“ TETRALOGIJE

Kada je o filmografiji Kristijana Pecolda reč, „Transit“ (2018) je svakako bio „tranzitni“ film u kojem je autor zamenio svoju staru muzu Ninu Hos novom, Paulom Ber, pa još uparenom sa Francom Rogovskim . Tema je ostala na liniji onoga što je režiser do tada radio – nastavio je da se bavi prošlošću koja nikako da umre i koja se ponavlja u sadašnjosti. Nakon toga Pecold je postao više filozofičan, posebno u svetlu života, prilika i neprilika uglavnom mladih ljudi, ali sa dozom ezoterije. Navodno, on novije filmove slaže ciklički, na temu elemenata. „Undine“ (2020), opet sa Ber i Rogovskim u glavnim ulogama, očito je bila o vodi koja svugde prodire, a „Afire“ (2023), ovog puta sa Ber bez Rogovskog, o vatri spremnoj da proguta sve pred sobom.

Pred nama je novi Pecoldov film „Mirrors No. 3“ u kojem Ber igra protagonistkinju koja nam je i fokalna tačka i jedini POV, iako se tu verovatno radi o nepouzdanoj osobi. Nakon premijere u Kanu, šaka nam je pao na Paliću. Naslov dolazi od Debisijeve klavirske kompozicije, čućemo i nju i još druge klavirske klasike. Upravo taj tip muzike prožima ceo film i smešta ga u planiranu „elementarnu“ tetralogiju. Jer – šta je muzika i uopšte zvuk? Vazduh koji na određeni način vibrira. Ovo je, dakle, film o vazduhu, ponekad o muzici, a ponekad i o kovitlacu emocija. „Vazdušasta“ je i naša protagonistkinja koju upoznajemo u kolima sa dečkom Jakobom (Filip Froason) i njegovim prijateljima na putu prema moru. Iako niko prema njoj nije neprijateljski nastrojen, Laura je nekomunikativna, neodređeno tužna i isključena. Jednom kad stignu na odredište, nešto u njoj se prelomi tako da ne želi dalje, pa je Jakob vodi do obližnje stanice javnog prevoza kako bi se vratila nazad u Berlin.

Na putu, međutim, čim vide tužnu i naoko čudnu ženu srednjih godina, njih dvoje doživljavaju nesreću u kojoj Jakob gine, a Laura prolazi samo sa jednom posekotinom. Nije slučaj za bolnicu, a ta žena po imenu Beti ( Barbara Auer ) nudi joj

KOVITLAC EMOCIJA

Pitanje svih pitanja ovdje glasi: „Mogu li oštećeni ljudi jedni drugima poslužiti kao terapija ili neka vrsta zamjene za gubitak?“ Ako poznajete režiserov opus, znate da će odgovor biti neodređen, sa tendencijom ka negativnom

smeštaj dok se ne oporavi. Iz razloga koji možemo pretpostaviti, naročito kada Beti Lauru pogrešno oslovi imenom Jelena, ona ima sve što joj je potrebno: odeću, bicikl (koji, doduše, treba malo popraviti), čak i praznu mladalačku sobu na tavanu kuće. Njihovo druženje poprima dimenzije terapije za obe, jer i Laura pati zbog toga što nije tužna na onaj način na koji bi to od sebe očekivala. Ali nečiji, verovat-

no Jelenin, duh lebdi nad njima, pa će stvari postati još komplikovanije kada se u priču uključe Betin muž Rihard ( Matijas Brant) i sin Maks (Eno Trebs) koji se čine kao ogrubeli, nekomunikativni, „majstorski“ tipovi, ali im je to možda i maska… Pitanje svih pitanja ovde glasi: „Mogu li oštećeni ljudi jedni drugima poslužiti kao terapija ili neka vrsta surogata, zamene za gubitak?“ Znajući Pecolda i njegov opus, odgovor će biti

neodređen, sa tendencijom ka negativnom. Jesu li onda makar njihovi gubici kompatibilni, da bi se mogli sabirati ili poništavati? To je pitanje koje režiser postavlja i svojim likovima, ali i publici.

Kao i likovi, kako oni živi, tako i oni koji kao duhovi lebde nad događajima ili kao sablasti posmatraju izdaleka, i „Mirrors No. 3“ je pomalo „vazdušast“ film. Možda u njemu nije teško locirati zaplet, ali je zato teško zamisliti da bi se od tog „kostura“, koji se pritom pomalo lenjo vuče kao letnje popodne, mogao složiti dugometražni umesto kratkometražnog filma. No, Pecold nam u poslednje vreme sa lakoćom ipak „prodaje“ taj „filozofski“ fazon.

Ne samo da nam neće mnogo smetati u formatu od ispod 90 minuta, već će nas režiser uljuljkati muzikom i vedutama u fotografiji Hansa Froma. Pažnju će nam držati i Paula Ber, jedna od izuzetnih glumica mlađe generacije kojoj skoro savršeno stoje uloge ranjivih i ranjenih mladih žena. Na kraju, Pecold i kada je po formatu manji i iznutra „vazdušastiji“ nego što je sa njim obično slučaj, poseduje tu neku magiju kojom uspeva da veže za svoje filmove.

Paula Ber - savršena kao ranjena i ranjiva mlada žena

THE ASSASSIN AMAZONOV ŠTOSNI ODGOVOR

DISKRETNI ŠARM

Miks ozbiljnosti i akcije prožet je nizom humorističkih doskočica zbog kojih

Mnogo je plaćenih ubica prošetalo velikim i malim ekranima. Neki su osvojili srca gledalaca kao antiheroji, neki kao tipične akcione junačine, a većina se, ma koliko profesionalno izgledala, spotakla o najljudskiju stvar - emociju. Odličan primjer je Rivsov Džon Vik, koji bira put osvete nakon što mu ubiju štene pokojne supruge, pa i Fasbenderov pedantni neimenovani ubica u Finčerovom filmu „Killer“ koji stupa u akciju nakon što mu napadnu voljenu, ali i naslovni junak mini-serije „The Day of the Jackal“ s

serija često djeluje prilično neozbiljno. No, to ne da nije loše, nego bi bez te vrste opuštenosti u sopstvenoj koži - priča zasigurno izgubila dobar dio draži

Edijem Redmejnom, kojem jedina slaba tačka biva porodica… Sada je došlo vrijeme da se svijet ubica malo odmakne od tih i takvih likova, poput hladnih muškarca ili junakinja sa nadljudskim sposobnostima - i da dobije novu heroinu.

PIŠTOLJ I MENOPAUZA

U Amazonovoj šestodjelnoj krimi-poslastici „The Assassin“ Harija i Džeka Vilijamsa, po-

znatih po ubjedljivoj seriji „The Tourist“, glavnu ulogu ima žena srednjih godina, umorna od posla, iscrpljena hormonima, sjećanjima i kompromisima, koja samo želi da ostatak života provede u miru.

Njeno ime je Džuli Grin ( Kili Hoz) i ona je ubica u penziji. Sve što želi jeste da se uklopi u društvo i da nimalo ne odskače dok otpočinje novo poglavlje života u Grčkoj. Taj plan ruši joj dolazak

sina Edvarda (Fredi Hajmor), kojeg odavno nije vidjela, a sa njim i neočekivani poziv bivšeg nadređenog, koji joj nudi sočan ugovor za ubistvo mlade žene na obližnjoj jahti.

Ponuda joj od starta ne zvuči kako bi trebalo, pa Džuli ubrzo i otkriva da ju je kontaktirala varalica ne bi li je vratila starim navikama. Iako odbija posao, povratak na „fabrička“ je neminovan nakon što je na seo-

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Kili Hoz i Fredi Hajmor u novom projektu autora serije „The Tourist“

ODGOVOR NA ITANA HANTA I DŽEJMSA BONDA

AKCIONE LUDOSTI

skom vjenčanju narednog dana, na kojem su Edvard i ona gosti, napadnu naoružani ljudi. I ubiju sve zvanice osim njih dvoje i lokalnog mesara Luku (Džerald Kid).

Stvar dodatno komplikuju Edvardova vjerenica Kajla (Šalom Brun-Frenklin) i njen brat Ezra (Devon Terel) koji su na jahti, a čiji je otac Aron Kros ( Alan Dejl ), vrlo sumnjivi rudarski milijarder. Uz njih se u radnju uključuju i IT stručnjak Džasper ( Dejvid Dencik ) i neobična Mari ( Džina Geršon ), koja se snalazi dobro s umjetničkim priborom. Preokreti potom stižu sa svih strana i prilično su izne-

nađujući, a svi zajedno upleteni su u vrlo haotičnu igru punu akcije, humora i prelijepih lokacija. Mnogo toga nema smisla u „The Assassin“, ali to je ne čini manje zabavnom. Serija nerijetko pada u običnu ludost, kako sa radnjom, tako i sa likovima, ali to nikako ne odbija od nje, naprotiv. Glavna junakinja u srednjim godinama, recimo, u akcionim scenama ima sposobnost dostojnu superheroja, redovno savladava mišićave muškarce bez imalo truda (da bi nakon toga pogledala u test za trudnoću), pa i tečno govori desetak stranih jezika, uključujući i albanski.

Džuli je bačena u muški svijet, u kojem mora da pobijedi, a pritom nije moralno dobra osoba, kao što su neki od najboljih likova u ovom žanru, zbog čega je za nju mnogo teže navijati. Sa druge strane, kako se klupko odmotava i polako otkriva pozadina priče, ova žestoka, složena i dominantna osoba polako zadobija naklonost gledalaca.

SUDAR SVJETOVA

Glavna junakinja odlično radi svoj posao i to vrlo dobro zna, ali kada joj se sin pojavi na vratima, tada gubi samopouzdanje. Tu promjenu i specifičnu vrstu nesigurnosti odlično iznosi Kili Hoz, glumica koju ranije nijesmo imali prilike da gledamo u ovakvim ulogama. Nasuprot Džuli stoji Edvard u ne tako impresivnoj, pa čak i pomalo iritantnoj izvedbi Fredija Hajmora. Sin naše glavne junakinje je novinar, uvjeren da se sve može riješiti razgovorom, dok je njegova majka direktna, nepotpuna i nasilna kada je potrebno, a često i kada nije. Njihov odnos je stalni sudar dva svijeta, dvije generacije, dva načina suočavanja sa stvarnošću, a njihovi verbalni sparinzi fino su napisani i zabavni za gledanje.

Usput, ako postoji neko ko se u seriji može nazvati „šlagom na vrhu torte“, to je Džina Geršon koja

uplovljava u svijet majke i sina sa „holivudskom galijom“, kao enigmatična negativka koja obožava anime. Još mnogo likova gravitira oko glavnog dvojca, obogaćujući njihov svemir, ali često na štetu jasnoće. Između tajanstvenog milijardera, brata idiota, kolega sa posla - galerija je ogromna, ali uglavnom škodi priči. Neki likovi uvedeni su više kako bi generisali priču nego da bi joj pružili dubinu. Njihova funkcija ponekad je isključivo mehanička, te služi samo da bi se malo rasplamsala napetost ili da bi se sceni dodao prstohvat humora ili misterije. To funkcioniše u tom trenutku, dok kadar ne ispari, ali sveobuhvatno i ne baš.

BRZO PUTOVANJE

Priča vodi nevjerovatnom brzinom od jedne do druge tačke radnje i lokacije, izmjenjujući fino koreografisane akcione scene na pomalo užurban način. Međutim, iza uzbudljive potjere za istinom i pravdom, u srži serije krije se napeti odnos majke i sina koji se, dok epizode odmiču, sve više raskravljuje. No, iako ga postavljaju zanimljivo, autori ipak ne uspijevaju da odole da ubace i nepotrebnu, dobro izlizanu floskulu o tajanstvenom, davno izgubljenom ocu.

Miks ozbiljnosti i akcije u „The Assassin“ prožet je nizom humorističkih doskočica zbog kojih se-

rija često djeluje prilično neozbiljno. No, to ne da nije loše, nego bi bez te vrste opuštenosti u sopstvenoj koži - priča zasigurno izgubila dobar dio draži. U svakom slučaju, ne bi je trebalo shvatiti preozbiljno, niti očekivati da sve u njoj bude urađeno u okvirima zakona nauke.

Gledajući „The Assassin“, moramo da prihvatimo pravila igre koja nudi, a koja smo ranije viđali kod Džejmsa Bonda ili Itana Hanta. Ako to učinimo, pružiće nam mnogo zabave, s tim da valja naglasiti kako prva polovina posjeduje više energije i živosti, te da priča polako gubi zamah dok se približava kraju. U svakom slučaju, draž koja se tiče vizuelnog spektakla i šaranja zapanjujućim lokacijama ne jenjava od početka do kraja. I fakat je da autori serije odlično koriste to što radnja šeta kroz niz različitih zemalja i mjesta.

„The Assassin“ nije jedna od onih akcija čiji su kreatori imali namjeru da unesu revoluciju u žanr, niti da prenesu neku duboku poruku o ljudskim emocijama i stanjima. Ono što su nam ponudili jeste kratka, brza i vizuelno upečatljiva serija, koju nose simpatična glavna glumica i pomalo antipatičan glavni glumac. Kada na sve to dodate i pregršt humora, nije tako teško prihvatiti i nelogičnosti kojima je prožeta - i istinski uživati u vožnji.

Verbalni sparinzi majke i sina najzabavniji dio priče

STEFAN STRUGAR, reper i novinar

RAFIKI JE PROVALIO

TFilm koji Vas čini srećnim/ srećnom?

– „Seven Psychopaths“ ( Martin Makdona, 2012). Ako neki film korespondira sa mojom ličnošću, mislim da je to taj – autoironičan, mračno komičan, pomalo filozofski i podosta budalast.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– Nedavno sam baš pričao sa nekim o tome – Žoze Padilja i njegov „Elite Squad“ („Tropa de Elite“, 2007). Vrhunski akcioni film i… ultradesničarski pamflet. Dok sam ga gledao, u isto vrijeme sam uživao u adrenalinskoj akciji i gadio se zbog podteksta. Drugi dio (da, gledao sam ga) još je gori po tom pitanju.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– „The Beach Bum“ (Harmoni Korin, 2019). Metju Mekonahej na vrhuncu karijere u glavnoj ulozi, Snup Dog je isto tu neđe… Veze nemam što sam gledao. Taman kad bih pomislio da film ide u nekom smjeru, sve bi izgubilo smisao. Možda je to i bila poenta?

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/ priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Borbu Vladislava Dajkovića za očuvanje tradicionalne porodice po blagoslovu Vladimira Putina

Omiljeni filmski rivali?

– Luk Skajvoker i Dart Vejder. Ne razumijem ljude koji apsolutno ne obožavaju prvu „Star Wars“ trilogiju. Nisam siguran da li su to

eško je sve i apsurdno je često, ali „ovaj Sizif bira da svoj kamen gura nasmijan“. I zaista, iz ličnih haosa i kontradikcija svijeta koji ga okružuje, Stefan Strugar/ Poetik godinama pokušava da čupa lijepe stvari i uči da, poslije grmljavine teških i tamnih noći, posebno cijeni zrake sunca. Stvarao muziku ili pisao o njoj u različitim novinarskim formama – to osjećate. I baš vas raduje što i dalje uspijeva, sam ili sa Markom Lubardom/ Randomom u rep dvojcu Džej Džej Okoča - da pronađe damar da sa svima nama podijeli svoje fascinacije.

Svakakvo kreativno kamenje Strugar gura ovih dana – pakuje solo album, radi na novoj „Knowhere2Run“ kompilaciji, čak se sprema i za prvo plivanje u glumačkim vodama… I, dok sve te stvari čekamo sa velikim neizdržom, svoju dozu Poetika imaćemo priliku da dobijemo 29. avgusta, kada će Džej Džej

ljudska bića uopšte. Moram pomenuti, mada nije u pitanju film nego serija, da su mi omiljeni rivali i Rejlan Givens i Bojd Krauder iz „Justified“.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Sjećam se kada sam gledao „The Lion King“ (1994) kao klinac da mi je omiljeni lik bio Rafiki. Htio sam da budem kao on, djelovao mi je kao neko ko je provalio misteriju života. Eto, opet neki filozof budala. To su vam moji afiniteti iz nekog razloga.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– Svaki put kad se neko požali kako nam je školstvo loše, kako zdravstvo propada, kako niko ne obraća pažnju na kulturu, kako je skupo stanovanje, kako ga gaze na poslu, meni se uvijek ista traka iz „Balkanskog špijuna“ ( Dušan Kovačević , Božidar Nikolić , 1984) upali u glavi: „Nije vam odgovaralo da svi budemo

Okoča isprašiti sve apsurde naše stvarnosti na koncertu u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta. Čuti „Ubistvo kod Karvera“ na licu mjesta, na platou ispred objekta „Banja“, pored „Itake“ – pa može li preko? Budite tamo i lično se uvjerite da nema bolje karte od Okočine za ludo spuštanje niz tobogan naše apsurdne svakodnevice i, makar privremeno, lansirno bjekstvo iz Šošenka nam od stvarnosti. Kroz riječi i rime kojima je razgalio i zadužio kako fanove repa, tako i dobar dio crnogorske muzičke scene (naročito alternativne, o kojoj neumorno slovozbori godinama), Strugar non-stop fura štosne reference. Između ostalog, i na serije, muziku i filmove. Stoga, ni manje ni više nego kidalicu – nijesmo ni očekivali od njegovih Obrtaja. I njih je zavrtio baš onako kako bi trebalo, iako je sve prečesto teško i nepodnošljivo apsurdno – kao nasmijani Sizif.

jednaki i da nema ovakvih razlika među ljudima. Nije se rat ni završio, a ti si se vratio sa pošteno zarađenim kapitalom. Pre tebe njih 1.000. Posle tebe još 1.000! Da ponovo zidate dvorce i zamkove! Da ponovo tlačite i uništavate ljude… Pa jesu mene zatvarali samo zato što sam vikao: ‘Živeo Staljin i svetska revolucija!’? Pa šta je trebalo da vičem, živeo kapitalizam?!“

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Možda Kornjačin vrač („Dragon Ball Z“).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– „Batman & Robin“ (Džoel Šumaher, 1997).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– Mogao bi saundtrek za „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996), priča je slična.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– Poslije „The Matrix“ poželio sam da izađem iz mašine. Poslije nekog vremena uvidio sam da je istina ono što su prikazali – stvarnost je spržena pustinja, ostala je samo simulacija.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Vong Kar-vaj, jer mi odgovara njegov vajb. Verner Hercog da nam priča najluđe priče. I Sem Rokvel. Možda Sem Rokvel ne spada u filmske autore? Baš me briga, želim da se družim sa Semom Rokvelom. U nekom „smooth jazz“ klubu. Ne pijem alkohol već neko vrijeme, tako da neka gosti piju po želji, ja rokam samo kiselu kao Coa Lukas

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? – Ne znam kakav bi bio proces, ali znam da bi to morao biti mjuzikl koji bi ponovo oživio i podigao na nove nivoe karijere zvijezda crnogorskog, kako ga neko jednom savršeno opisa, referendumskog popa.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Tonem u san“, Vizelj. Znaće ko treba da zna.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– „I Ain’t Goin’ Out Like That“, Cypress Hill.

33 OBRTAJA

MISTERIJU ŽIVOTA

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– „Good Life“, Inner City.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Komandant Sava“.

Vaša pjesma za karaoke?

– „Ja poklanjam zlatnu burmu“, Sinan Sakić . Ako je u paru onda „Ima li nade za nas“, Dražen

i Anđela

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Vjerovatno Morphine.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

– Rambo Amadeus

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Kita Flinta . Bio sam u bolnici kad se to desilo. Odmah sam otvorio svesku koju sam imao pri ruci, napisao tekst o njemu, fotografisao strane i poslao kolegama da prekucaju i objave.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

– „Podgorica Moj Grad“, Dado Be Real. Obožavam iz svih pogrešnih razloga.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

– U mojoj srednjoj školi na zidu nismo držali okačene postere muzičkih zvijezda.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Normalno.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

– „Utopia“ – nema ničeg sličnog. I „Community“, najjači sitkom svih vremena što se mene tiče.

Serija koju nikada nijeste završili?

Serija idealna za kišni vikend?

– „Exterminate All the Brutes“. Da, tako ja zamišljam zabavu, ništa mi ne diži obrvu… Ako te ovaj dokumentarni mini-serijal ne ispuni srdžbom i ako te ne natjera da shvatiš da naša, evropocentrična perspektiva istorije nije kanon, onda si, prijatelju, loš čovjek.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

– „Outer Limits“. Vjerovatno jedan od razloga zbog kojih sam postao ljubitelj saj-faja.

– „The Walking Dead“. Poslije ONE epizode sa Niganom kao da su ostali bez municije. Nastavilo se mlako, bez ideje i energije i shvatio sam da je sa mukom gledam, pa sam prekinuo. „Game of Thrones“ isto. Bitku za Zimovrel doživio sam kao uvredu, odustao sam od serije i nikad se više nisam osvrnuo. Kasnije sam, po reakcijama na ostatak sezone, shvatio da sam uradio pravu stvar.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– Ne mogu se sjetiti za užasan, ali recimo „The Expanse“, kao jedna od najboljih SF serija ikad, imala je

prilično mlak kraj. Nisam imao onaj osjećaj zadovoljstva kad se priča lijepo zaokruži. Još ne mogu da prežalim što se „The Knick“ i „The OA“ nisu nastavili.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

– Portal-pištolj Rika Sančeza svaki put kada želim da izbjegnem socijalizovanje.

Najdraži par iz serije?

– Mandalorijanac i beba Joda.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

– „Adventure Time“. Sve navedeno: i okruženje, i tim, i posao.

Za koga ste navijali –za Toma ili Džerija?

– A za Toma mrčenog. Uvijek na strani autsajdera. M. I.-N.

Stefan Strugar: Volio bi da pogleda film o Dajkovoj borbi da očuva tradicionalnu porodicu

privatna arhiva

Piše: Stojan STAMENIĆ

Nekada davno, dok se svijet mrvio između najgore od svih ekonomskih kriza i početka najvećeg od svih ratova, Beti Bup bila je u burnom i kratkom braku sa Popajem.

Ili - bile su to Oliva i Beti Bup u isti mah. U stvarnom svijetu. Zvuči logično?

Logično zvuči ovo: nekada davno, Beti Bup - na optuženičkoj klupi. Pravoj, opet - u stvarnom svijetu.

Između ostalog, u gomili tužilačkih papira kalifornijskog suda te 1934. pisalo je ovako: „Kombinacija je izgleda koji je djetinjast i sofisticiran u isti mah. Uokvirena nekom specifično brižnom frizurom. Sa veoma malenim tijelom, čija je glavna karakteristika - najsamouvjerenije malo poprsje koje možete da zamislite ”

VRTOGLAVI BRAK

Nekada davno, Beti Bup iz animiranog svijeta našla se na optužnicama svijeta naše stvarnosti - samo zato jer je bila seksi. Od prvog pojavljivanja na plesnom podijumu noćnog kluba jedne animacije, prije knap 95 godina, do totalnog i dugog zalaska njene popularnosti - prošlo je samo devet godina. Trajala je do pred zoru onog strašnog rata.

U međuvremenu, stigli su da je zakopčaju i do vrata i preko usta; lišili su je sjaja i bilo čega maznog, provokativnog, rasplesanog, slobodnog… Jer to je tako tražila stvarna Amerika. Da se vratimo časkom Popaju. Mardži Hajns bila je glumica koja joj je glas pozajmila. I toliko je bila dobra u tome, da je dobila ponudu da, mnogo kasnije, učini isto i za Olivu u mnogo popularnijem „Popaju“ („Popeye the Sailor ”). Bila je i Beti, i Oliva istovremeno. Pa je u animatorskom studiju Maksa Flajšera bljesnula strast. Mardži je uletjela u kovitlac lude veze sa Vinfildom Merserom , istim onim koji je podario glas Popaju. Vjenčali su se 1939, razveli 1950. godine. Za tih deceniju i kusur bili su - najslavniji par animacije. I brak im je bio tako vrtoglav i lud, da je postao jedna od glavnih meta

BETI BUP VJEČITO MLADA ZVIJEZDA ANIMACIJE SLAVI 95.

OD PUDLICE DO SEKS SIMBOLA

Prva animirana junakinja koja je seksualizovana, prva u miniću, prva na visokim potpeticama i s istaknutim grudima… Beti je iznad svega čuvala nevinu i maznu radost djevojke za koju nikad ništa ne može poći po zlu

žute štampe. Knap onako, kako bismo to od Beti i Popaja očekivali.

Od pudlice do seks simbola. Kada se Beti prvi put, 9. avgusta 1930. pojavila u crtaću „Dizzy Dishes“ – izgledala je skoro kao ružnjikava klupska plesačica. Nešto kao čovjekolika francu-

lefifa.com

ska pudla, sa kučećim nosem i ušima, pred očima njenog dečka Bimba… a ni on nije bio onakav kakvog ga pamtimo iz kasnijih Flajšnerovih „Talkartoon“ animacija.

Već godinu kasnije, onaj pseći zamijenio je ljudski nosić, skoro poput dugmeta; a umjesto ušiju

nabacila je velike alke… I eto je, đevojče Beti, već onakva kakvu je prepoznajemo.

E sad, kakva je to era bila, za crtaće iz vremena najljuće Velike depresije: eto je u jednoj sceni u krevetu s istim onim Bimbom, sa sve golom nogicom sa koje sijeva halter… I već kontate, zbog

KALENDAR

ROĐENDAN

DO SIMBOLA

čega je jedna takva junakinja kratkih animacija postala meta svakakvih kalifornijskih cenzora i sudova?

Nego, zbog čega je morala biti baš takva? Pa zbog toga što je jednostavno predstavljala sve mlade „flaperke“, Amerikanke iz ere džeza. Sve one, koje su dvadesetih besramno skraćivale i kosu i suknje, pile javno, vozile bijesno i rušile društvene norme sa savršenom radošću.

Onda je došla Velika depresija, stilovi su se polako mijenjali, a

„flaperke“ za čovjeka sa početka tridesetih ostale prosto i prije svega (i prije priče o seksepilu) - kao sjećanje na jednu bezbrižniju i veseliju eru. E takvu Beti, takav arhetip moderne cure bilo je lako zavoljeti. Zbog toga joj i nije bilo teško da postane megapopularna junakinja crtaća. Ko je uopšte poslužio kao inspiracija za Beti Bup? Najočiglednija asocijacija je Klara Bau , Njujorčanka koja je postala superstarka nijemog filma, pa krajem dvadesetih bila i jedna od rijetkih koji su uspjeli da „premoste“ prelaz na zvučni…

TUŽBE I CENZORI

Pogledate nekoliko fotki - i sve vam bude jasno. Klara je Beti. I mali kontekst vremena: u periodu najveće popularnosti u Sjedinjenim Državama bila je bitnija nego i sama Greta Garbo. Jednostavno, bila je seks simbol; godine 1929. primala je i do 45.000 pisama mjesečno (!)… Nešto kao Sidni Svini svoje ere. Ipak, Flajšner je insistirao da njegova Beti, suštinski, nije Klara - nego prije svega pjevačica Helen Kejn. Pa mu se ta priča vratila kao bumerang; Kejnova ga je ekspresno tužila za „povredu autorskog identiteta“, prije svega za Betino čuveno „boopoop-a-doop“ po kom je Helen mnogo ranije bila poznata na koncertima… Muzička zvijezda od animatora, srećom, nije uspjela da naplati ni cent. Onda su Beti na vrata pokucale mnogo opasnije cenzorske njuške: famozni Hejsov biro i Nacionalna liga pristojnosti sa striktnim sprovođenjem „Produkcijskog koda“. Ne pretjerano opširan dokument od 1934. koristili su kao izgovor za zabranjivanje svega i svačega. U suštini, bilo je to uputstvo za sve produkcijske studije, kako da se ponašaju i kako da pripovijedaju svoje vizuelne priče - da bi izbjegli eventualne tužbe. Prvim članom, recimo, bilo je strogo zabranjeno bilo kakvo bogohuljenje ili psovke na račun boga i vjere, a drugim - bilo kakva lascivnost, nagost ili aluzija na golotinju, čak i kao silueta. Pa priče o ilegalnoj trgovini drogama, perverzijama, brakovima između pripadnika različitih rasa (!), veneričnim bolestima (!), pa čak i scene porođaja (!),

gurneyjourney.blogspot.com

ismijavanje sveštenika, ciljano ruganje bilo kojoj naciji… Sa sve potpisom Vila Hejsa, predsjednika Producenata i distributera filma Amerike (MPPDA), i tako do kraja pedesetih - za cijeli Holivud.

Tako je tog ljeta 1934, ekspresno, Beti i dobila novo ruho. Nije se samo radilo o haljinama koje su se preko noći spustile ispod koljena; ili o tome što se svaka naznaka sasvim nevine i naivne seksualnosti, poput onog malog poprsja, polako gubila. Jednostavno: Beti je preko noći prestala da u crtaćima posjećuje noćne klubove, da se druži sa klovnovima ili junacima-životinjama… O vezi s onim Bimbom više nije bilo ni govora.

ZAKON SRCA

Što je od stare Beti, na koncu, ostalo? Iskričava radost i karakter; prelijepi glas koji sluti na bezbrižnija vremena. Dobila je i štene Padžija, neki ozbiljan kancelarijski posao, dom, putovanja… Sredinom tridesetih, Beti se, jednostavno, po mjerilima tadašnje Amerike - uozbiljila. Ali, na tome nijesu stali: već 1938. postala je i „realno ljudskija“, sa manjom glavom i konvencionalnijim proporcijama (u jednoj od epizoda tada čak batinama disciplinuje jedno majmunče!)… I tako je, prosto, postala dosadna. Kraj, pred rat 1939, bio je realno tužan: epizoda „Rhythm on the

Reservation“ bila je (realno, i po mjerilima ovog i svakog vremena) rasistička prema američkim domorocima. Studio je na kraju „natjerao“ svoju junakinju da u jednom od crtaća sama predstavi sopstvenu nasljednicu, plavokosu Sali Sving… I da se tada pojavi svega u nekoliko kadrova i frejmova - čisto da bi se ispunile odredbe studijskog ugovora o broju crtaća sa njom. Naravno da je bilo potrebno da se dogode šezdesete da bi Beti ponovo dočekala zamah i svojih pet minuta; skoro kao animirana ikona kontrakulture, oslobođenja… Ali i emancipacije. Ista ona koja je tridesetih u svakom od tih crtaća imala mnogo više zlatnog srca nego razuma i trezvenosti… I koja je i iz roditeljskog doma bježala u neku pećinu tog dečka Bimba, jer je uvijek i prije svega pratila srce. Pa je ta animirana junakinja, prva seksualizovana, prva u miniću, prva na visokim potpeticama i s istaknutim grudima - ostala mnogo slavnija od zaboravljene Sali Sving. Jer je Beti, vrlo jednostavno, iznad svega čuvala onu nevinu i maznu radost djevojke za koju nikad ništa ne može poći po zlu.

Nakon 95 godina i svih cenzura, sudova, decenija zaboravljenosti, loših i skandaloznih scenarija - Beti Bup je pred nama vječito mlada. I ništa joj od njenih nježnih godina nijesmo uspjeli

„Zakopčavanje“ nakon besmislene cenzure 1934. godine

NESVAKIDAŠNJI SLUČAJ PUCNJAVE U BIOSKOPU

BRATONOŽIĆ BRANI

Kauboj se zvao Ejs Endrus, vjerni i neumorni dorat bio je Smouk… A Podgoričani spremni, da usred bioskopa, prije 90 godina, na njihove neprijatelje - zapucaju.

Ozbiljno, izrešetano platno Kina „Luksor”, bilo je savršen corpus delicti da se u predratnoj Podgorici, zbog filmova i njihovih junaka, u bioskopima oružje potezalo.

Samo što je priča u godinama koje su slijedile dobijala nove rukavce, verzije… Kako i dolikuje vijeku u kom su prolazile i silne države i velike ideologije i ideje - a ostajao grad. I ona širina poput kaubojske prerije, koju su Podgoričani, na filmu, tako lako znali zavoljeti.

Ali, prvo pitanje, gdje: „Luksor”, prvi zvučni bioskop u gradu, nalazio se otprilike na raskrsnici

Ulice Vuka Karadžića s Ulicom slobode - pored zgrade Rogošića i preko puta sadašnjeg zdanja Državnog tužilaštva. Radio je od sredine tridesetih, a tonski film za lokalce - bio je apsolutna

ekskluziva. Nekih deceniju i po nakon prvog bioskopa u gradu Miloša Garzičića - proradio je taj „Luksor“ Mića Stijovića , u zgradi posebno priređenoj samo za bioskopske projekcije. Malo okno ka dalekim svjetovima. Budući da je cijeli slučaj dobro zabilježen, znamo odlično o kom se filmu radi. Domaće hronike pominju i domaći prevod naslova „Krv prerije“. U suštini,

U ključnom trenutku vesterna, uz dramatičnu muziku i paljbu u potjeri, neki zli odmetnici u galopu vijaju glavnog junaka. I tu jedan iz publike skače - i poteže džeferdar

radi se o „Mjesečini nad prerijom“ („Moonlight on the Prairie ” , D. Ros Lederman , 1935), velikom hitu koji je u Americi prikazan prvi put nekoliko mje-

seci prije nego što je „Luksor“ otvoren.

Film je sada zvanično zaštićen kao američko kulturno nasljeđe. U suštini, bio je to prvi projekat slavnog „Warner Bros“ studija u podžanru „singing cowboy“ vesterna - jednoj vrsti mjuzikla u kojoj bi glavni junak pjevao o avanturama i životu pionira, tamo na krajnjoj zapadnoj granici… A glumac Dik Foran bio je pravi tip za to: upravo će ga „Mjesečina nad prerijom“ proslaviti, prije nego što će, recimo, godinu kasnije glumiti sa Hemfrijem Bogartom i Beti Dejvis u „The Petrified Forest“ Arčija Meja . Ili, pored Erola Flina i te iste Beti u „The Sisters“ (1938) Anatola Litvaka Dik Foran gurao je karijeru u Holivudu s izuzetnom posvećenošću; riđokosi grmalj iz Džerzija bio je sin republikanskog senatora; na Prinstonu završio je i izuzetno teške i cijenjene

Lokacija Kina „Luksor“ na ćošku Ulice slobode i Ulice Vuka Karadžića

Piše: Stojan STAMENIĆ

Dik Foran u sceni revolveraškog obračuna na Divljem zapadu

PODGORIČARENJE

„LUKSOR“ PRIJE DEVET DECENIJA KAUBOJA

studije geologije… Onda je prosto uletio u teatar, pa počeo da pjeva za radijski bend, pa stigao do prilike da glumi na filmu. Vrhunac Foranove karijere - bile su komedije-vesterni sa Mej Vest početkom četrdesetih, koje je radio za studio „Universal“. Zaljubljenicima u malo više umjetnički film - možda najinteresantniju rolu spakovao je pred sami kraj karijere. „Donovan’s Reef“ legendarni Džon Ford snimao je 1963. godine - i tu je glumio pored jednog od najboljih prijatelja, titana vesterna Džona Vejna , kao i uz još jednog velikana Lija Marvina. Nego, taman se „Luksor“ otvarao. Jedna od prvih projekcija, tamo na uglu ulica Slobode i Vuka Karadžića, sredinom tridesetih, bila je „Mjesečina nad prerijom“… A u ključnom trenutku, uz dramatičnu muziku i paljbu u potjeri, neki mnogo zli odmetnici u galopu vijaju našeg kauboja. Pa jedan Bratonožić tu na licu mjesta skače - i poteže džeferdar na onog koji mu se, na filmskom platnu, čini kao najveći dušmanin!

Malo je reći da je vijest o izrešetanom filmskom platnu u prvom tonskom bioskopu u gradu te 1936. odjeknula i van Podgorice. Srećom, sačuvana je u gradskim hronikama i publikacijama poput „Podgoričkog vremeplova“ (1998) Vlatka Ivanovića

U tom tekstu Ivanović ističe da je priča vremenom dobila i drugačiji oblik. Recimo, da je u prvim posljeratnim godinama, tokom prikazivanja jednog od prvih partizanskih filmovaneko iz publike zapucao na njemačkog okupatora na filmskom platnu… E sad, da li je sjećanje na onaj slučaj iz Luksora prosto dobilo novi ideološki okvir - ili se istorija ponovila kao presimpatična komedija - nećemo saznati.

Ali ono što apsolutno znamo, recimo, jeste to - u kojoj mjeri je film bio važan Podgoričanima. Tako ostaje zapamćena scena iz razrušenog grada, sa kraja Drugog svjetskog rata i u prvim mjesecima nakon oslobođenja. Rat još nije bio završen, opsada Berlina i dalje je trajala, proljeće 1945. polako se pružalo i nagovještavalo mir… A bioskopske projekcije, u gradu najdubljih rana koji je tražio novi početak - održavane su kod Dvorca na Kruševcu.

Pitate se zašto na Kruševcu, preko Morače - a ne u centru ili u Staroj varoši? Razlog je bio jednostavan: putujući bioskop sa Cetinja, zbog porušenih mostova na Morači (gradnja Blažovog mosta još nije počinjala, Vezirov još nije bio opravljen), nije mogao da prebaci opremu za projekcije preko rijeke. Ali, mogli su gledaoci da se iz grada prebace na drugu stranu, put Kruševca: preko žičane sajle, pa vagonetima, kerepom…

Nakon što je Vezirov most osposobljen za prelaz, u gradu su prvi filmovi prikazivani na trgu, na Žutoj zgradi. Pa kada je novi stambeni objekat tu u blizini podignut, prešlo se u komšiluk - umjesto platna, filmovi su na listri zgrade prikazivani. Sasvim dovoljno za zeru filmske magije.

Nego, znamo i to, da su one prve projekcije u oslobođenom gradu bile pod otvorenim nebom, tu u šumi na Kruševcu. I da su prvi prikazivani filmovi tada bili sovjetski ratni i propagandni „Ona brani otadžbinu“ (1943) Fridriha Ermlera i „Sekretar Rajkoma“ (1942) Ivana Pirjeva

U prvom, tokom opsade Moskve, jedna mlada Ruskinja svjedoči kako joj neprijatelji ubijaju muža i dijete. I iz tog očaja okuplja prvu, osvetničku gerilu - koja će potom činiti nešto mnogo plemenitije od osvete. U drugom, jedan mladi komunista

Plakat vesterna iz 1935. godine

na okupiranom području organizuje prvi partizanski odred; a pravi izazov počinje kada nacisti u njegove redove ubace špijuna…

Sad se sjetite svih onih fotografija i kadrova skoro sasvim razrušene Podgorice. I zamislite

tu neku tihu, proljećnu i zvjezdanu noć, sa druge strane rijeke, otprilike tamo gdje je sada Američka ambasada, ili malo iza. I tu - film i filmsku projekciju. U gradu u kom je prije mostova, bioskop stigao, kao dokaz - da je stigla sloboda.

ALICE COOPER

THE REVENGE OF ALICE COOPER

J

oš

jedan prilog iz rok mitologije: tamo krajem šezdesetih bend Alice Cooper žario je i palio sa sedam ploča spektakularno bizarnog rokenrola… I tako postavio temelje onog što prepoznajemo kao shock rok, i prije solo karijere Alisa Kupera

Lijepih je pola vijeka od kada se ekipa razišla, a osim nekoliko zajedničkih nastupa četvorice preživjelih - grupa se suštinski nikad nije na pravi način sastavila. Ovog ljeta, Alisov čak 30. studijski album „The Revenge of Alice Cooper“ idealno je poprište za okupljanje starih drugova.

Saspens i progoniteljska atmosfera idealna za soundtrack filmskog horora - takva je uvodna „Black Mamba”. Čisto da odmah postanete svjesni, na kom ste terenu, dok rif gitare slavnog Robija Krigera (velika faca iz The Doors, u Alice Cooper zamijenio Glena Bakstona koji je preminuo još 1997) otvara put za Alisov

MADONNA

VERONICA ELECTRONICA

Dvadeset sedam godina čekanja - ploče koju su Madonini fanovi nazivali Svetim gralom - okončano je ovog ljeta. Tamo 1998. Madona sa sedmim albumom „Ray of Light“ nije samo pronašla novo usmjerenje za sopstvenu karijeru - već i za cijeli horizont modernog popa. Ploča sa koje najviše pamtimo „Frozen“, „Power of Goodbye“ i, naravno, naslovnu pjesmu donijela je i neočekivan stilski zaokret i autorsku svježinu: umnogome inspirisana elektronikom, trip-hopom i britpopom. Takva, više „evropska“ Madona, zaslužila je tada, krajem devedesetih, konačno priznanje da je promišljena i smjela autorka. Te visine u karijeri sada neće dostići.

„Veronica Electronica“ trebalo je da bude album remiksa objavljen svega nekoliko mjeseci nakon „Ray of Light“. Sticajem svakakvih okolnosti, koje su se ticale pravnih ujdurmi ali prije svega Madoninog osjećaja - da nije dozrelo, da nije još pravi momenat za to - ploča je čamila četvrt vijeka i kusur.

Sada se čak može reći da je ljeto 2025. idealan vakat za ovakvu dozu pop nostalgije. Veronika je, naravno, onaj Madonin alter-ego koji se ticao kontradiktornosti karaktera mlade žene: za nju je prirodno okruženje i mračni podijum za ples elektronske muzike pred zoru, ali i blistava dvorana srednjovjekovnog zamka… Sada možemo svjedočiti, da iz tih sta-

čvrst, prijeteći, i dalje moćni glas. Ubistveno! I dobra uvertira za vratolomnu „Wild Ones”. Alis je odabrao no-nonsense pristup na ovoj ploči: dvije najbolje pjesme isporučio je odmah na početku i držao se kao pijan plota zvuka, atmosfere i melodike koja bi perfektno pila vodu tamo, početkom sedamdesetih. Naravno, to putovanje kroz 14 pjesama jeste svojevrsni rolerkoster, vožnja gore-dolje kada su u pitanju sadržaj i kvalitet… Ali, kroz sve te „What Happened to You”, „Famous Face”, „Kill the Flies”, „Up All Night“ ili „See You On the Other Side“ - nećete moći da kažete da je Alis dosadan. Naprotiv, ovo je pristojna zabava iz arsenala starog mračnjaka, za kojeg ćete brat-bratu svjedočiti i da je revitalizovan.

Sveukupan utisak: bilo bi bolje da je „The Revenge of Alice Cooper“ sveden na EP najboljih momenata albuma. Ipak, jasno je i da je starim momcima bio merak da što duže zajednički rade na projektu… I naravno, da pokažu da i dalje imaju damara za to nešto. Uostalom, kao i na gomili povratničkih albuma nekih starih bendova i zvijezda… A ovi su uvijek bili u direktni, ogoljeni i, što je najbitnije, nasmijani u svemu tome da im se stvarno nema šta zamjeriti. S. S.

rih remiksa isijava prije svega frontalni, iskreni optimizam. Recimo, natmurenost trip-hopa u „Drowned World/ Substitute for Love“ (koja otvara „Ray of Light“) - sa petominutne oluje svedena je na tri minuta iskričave direktnosti, onda kada to pakuju BT i Sasha Viktor Kalderone u „Sky Fits Heaven“ pruža hipnotički vrtlog, a Vilijam Orbit (koji je i producirao čuveni album prije 27 godina) u centralnoj „Frozen“ pruža neke duge muzičke sjenke koje su sasvim filmske i ritualno, plemenski prapotopske - u isti mah. Za mlađu publiku, čak ne pretjerano vičnu pop muzici devedesetih, idealan momenat je „Gone Gone Gone“ - urgentna, introspektivna… Da lako shvatite, u kojoj mjeri i kako je Madona ostala uzor velikih mladih zvijezda poput FKA twigs i Kerolajn Polaček. Za fanove - apsolutna gozba. Za one druge - sasvim interesantna ljetnja zakuska. S. S.

LONDON CALLING

Oduševljeni lokalci i

turisti okupirali su

Hejvard galeriju, a fotografije crteža, skulptura i instalacija

popularnog Jošimoto

Nare preplavile su socijalne mreže

Najvažniji ljetnji događaj za londonske ljubitelje umjetnosti? Bez sumnje – izložba radova Jošimoto Nare, jednog od najpoznatijih modernih japanskih umjetnika. Oduševljeni lokalci i turisti preplavili su Hejvard galeriju u Sautbanku kraj Temze, a fotografije manga-lica preplavile su socijalne mreže. Tematska izložba, koja uključuje više od 150 crteža, slika, skulptura, instalacija i vajarskih radova od keramike, otkrila je zaintrigiranoj publici neke od tajnih uticaja na umjetnikovo stvaralaštvo, posebno prirodu, mitologiju i to kako je mjesto iz kojeg dolazi promijenilo smjer popularne kulture.

Opus Jošimoto Nare predstavlja specifičan spoj pop kulture, pank estetike i duboke emotivnosti kroz djela na kojima su najčešće predstavljena djeca i životinje sa velikim glavama i izražajnim očima.

Dok akteri njegovih kawai djela na prvi pogled izgledaju izgubljeno i tužno, pa čak i pomalo bezobrazno i demonizirajuće, na drugoj strani imamo i one čije su ekspresije izrazito „bučne“. Posebno su zanimljive njegove odluke da nekim naizgled „umirijućim“ djelima pripiše „teške“ nazive (i obrnuto), perfektno kombinujući japansku kulturu „slatkoće“ s elementima bijesa i duboke introspekcije. U to su mogli da se uvjere i posjetioci izložbe u Hejvardu, naročito gledajući ekspresije koje na prvi pogled djeluju nevino, ali nose slojevite poruke o individualnosti, otporu i unutrašnjem nemiru.

Minimalistička pozadina njegovih radova, u kojima su likovi če-

SLATKO OD BIJESA

I INTROSPEKCIJE

sto prikazani bez konteksta, što dodatno pojačava emocionalni naboj, uz buntovnički duh kao

DIREKTOR I GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Nenad Zečević

UREDNICA Marija Ivanović-Nikičević ZAMJENIK UREDNICE Stojan Stamenić

proizvod snažnog uticaja muzike (naročito panka) - jedan je od najvažnijih razloga zbog

kojih Nara i uživa globalnu popularnost. Leila MURSELJEVIĆ

SARADNICI Leila Murseljević, Biljana Martinić, Tijana Todorović Marko Stojiljković Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter

„Fire“ (2009)

„Miss Moonlight“ (2020)

Jedna od instalacija u Hejvard galeriji