Petak, 1. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21421 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
KOMENTAR
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
KNJIŽEVNI UDAR
Tek tri dana nakon što je stigla u knjižaru ,,Obodsko slovo“ bilo je moguće kupiti nagrađenu knjigu Bećira Vukovića
„Kuće beskućnika“
STR. 3.
Zanimljivo je da se čak ni Slobodan Milošević nije usuđivao da izjednačava četnike i partizane. To je učinjeno tri i po godine kasnije nakon njegovog izručenja Hagu – 13. decembra 2004. godine, kada su demokratske vlasti Srbije, koja je tad još bila u državnoj zajednici sa Crnom Gorom, zakonski izjednačile njihova boračka prava. Zakon je bio ustupak Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića, koji je tada bio dio vladajuće koalicije. Uslijedila je i pravna rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je 2015. pred beogradskim sudom zvanično postao „neosuđivan“ – iako je poslije rata bio osuđen na smrt zbog saradnje s okupatorom
Prijedlozi zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni sa dnevnog reda jučerašnje sjednice Skupštine Mandić: Potrudićemo se da bolje iskomuniciramo javnost i međunarodne partnere
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je juče da predložena zakonska rješenja aktuelna parlamentarna većina i dalje podržava. Na povlačenju prijedloga zakona o ANB-u do jesenjeg zasijedanja parlamenta prethodno je insistirala grupa NVO
Dragan Hajduković najavio nove tužbe, STEGA ukazala na ozbiljan propust u rješenju Upravnog suda Sudije povišicu „proslavile“ grubom greškom
STEGA ističe da bi, ukoliko se u ovom slučaju iskoristi vanredni pravni lijek pred Vrhovnim sudom, predmetno rješenje moralo biti poništeno zbog bitne povrede pravila postupka
STR. 10.
LAŽNA UZBUNA: Identi kovan muškarac koji je šetao po plažama u Rafailovićima, a za kojeg se sumnjalo da priprema teško krivično djelo
U knjižari „Obodsko slovo“ u Podgorici, koja je u vlasništvu Radomira Uljarevića, izdavača ovog djela, knjiga postoji u svega par primjeraka, ali se od ponedjeljka, kada je došla, nije mogla kupiti. Sistem posljednja tri dana nije prepoznavao šifru knjige, a ljubazne prodavačice su nam kazale da je možemo uzeti i da dođemo kasnije za račun. Juče nam je preporučeno da sačekamo pola sata, ako nam treba račun, dok kolege ne srede problem. Kako smo insistirali na računu, vratili smo se nakon sat i po i uspjeli da kupimo knjigu. Tada je sistem „prepoznao“ knjigu, dobili smo i račun i autorka teksta sada posjeduje primjerak
Analitičar Srđan Vukadinović o nedavnim potezima parlamentarne manjine
Inspektori su nedavno obavijestili potencijalnu žrtvu o sumnjama da mu je život u opasnosti i da se na lokacijama koje on posjećuje pojavljuje muškarac sa rukavicama i neprikladno obučen za plažu. Naknadno su utvrdili da osoba koju su priveli nema nikakve veze sa pripadnikom škaljarskog klana koji je više puta bio meta
INTERVJU: Reditelj Mladen Ivanović govori za Pobjedu o lmu ,,Spomenik Revolucije“ koji simbolično re ektuje odnos savremenog društva prema antifašističkom nasljeđu bivše Jugoslavije
Borba protiv
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna podignut je na najvišem vrhu Petrove gore 1982. godine. On je najimpozantniji od svih memorijalnih projekata Vojina Bakića, čijoj je zamisli i realizaciji bio posvećen čitavih deset godina. U trenutku nastanka bio je to jedan od najvećih spomenika na svijetu i smatra se najznačajnijim ikad podignutim modernističkim spomenikom na evropskom kontinentuistakao je Ivanović
STR. 10. i 11.
Ako međunarodna zajednica želi da reaguje na bilo kakvo pregrupisavanje unutar parlamenta ili na izborima, mora prvo da kreira određena tijela i instrumente kako bi se spriječilo eventualno nasilje sjutra u Crnoj Gori, kazao je sagovornik Pobjede STR. 2. i 3.
U parlamentu juče usvojeno više zakonskih rješenja Nakon neuspjele političke trgovine, propao plan za povećanje
Reakcije 33 NVO i PEN centra zbog toga što parlament nije imenovao dva člana Savjeta AMU, i pored upozorenja međunarodnih tijela
PODGORICA - Ukoliko
ste protiv parlamentarne većine, ne možete dozvoliti da se ona „kiti perjem“ kako ima čak dvije trećine podrške za svoje prijedloge, poput izmjena izbornog zakonodavstva. To je najmanje znak pomirenja i tolerancije vlasti, a mnogo više pokazivanje određene političke netaktičnosti i nestabilnosti opozicije.
To je za Pobjedu kazao politički analitičar Srđan Vukadinović, komentarišući priličnu ambivalentnost u djelovanju aktuelne parlamentarne manjine. Naime, početak sedmice obilježio je Premijerski sat, prvi u četiri mjeseca, na kome su se nizali skandali. Prvo je parlamentarna većina dogovorila da, liše Demokrata, odustaje od postavljanja pitanja premijeru. Nakon što je zasijedanje počelo sa sat i po zakašnjenja, premijer Spajić je saopštio kako tog dana neće odgovarati na pitanja poslanika, jer im je odgovore ionako dostavio u pisanoj formi.
I pored žustre polemike sa Spajićem, predstavnici opozicije nijesu napustili zasijedanje, dozvolivši tako da njihov glas postane samo niz procedura i replika.
Poslanici opozicije
Proteklih par dana, opozicija je imala priliku da „popravi utisak“ u plenumu, tokom nastavka više zasijedanja. Umjesto bilo kakvog protesta, oni su se odlučili za suprotnu takti-
ku. Naime, prisutni predstavnici najjače opozicione Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata iz političke platforme Evropski savez, digli su na zasijedanjima ru-
Ako se rekonstrukcija Vlade dogodi, ona će biti posljedica, prije svega, uticaja međunarodne zajednice, ambasada Kvinte, EU i SAD kao partnera Crne Gore. No, ti ambasadori vode nekakvu „salonsku politiku“, zamišljaju da se sve može riješiti pomjeranjem gura kao na šahovskoj tabli. To je vjerovatno moguće u nekim demokratskim sistemima u kojima nema nasilja. Međutim, mi ovdje imamo politiku čiji je rukopis prepoznat. To je rukopis nasilja, poput onoga koji smo mogli da vidimo nedavno u Budvi, i njime se ostvaruju ciljevi većine – ističe Vukadinović
ke „za“ one zakone koji su u proceduru stigli na prijedlog izvršne vlasti. Upravo takvo ponašanje može dodatno „podgrijati“ spekulacije o zajedničkom planu premijera i opozicije koji može uključivati i redefinisanje odnosa unutra vladajuće većine u Skupštini, odnosno Vladi.
POGREŠNE PORUKE
Sve što se proteklih dana vidjelo u parlamentu, za Vukadinovića predstavlja greške u opozicionom djelovanju, ko-
je mogu biti veoma opasne. Za njega, nastup Spajića u Skupštini nije ponižavanje onih koji nijesu u vlasti, već njega lično, prezentovano kroz „neobrazovanost, neznanje, nekulturu i nespremnost na dijalog“.
- U osnovi njegove vlasti i politike leži ono što je u osnovi kleronacionalizma koji je na djelu od 2020. godine. To su neznanje, manipulacija i strah. Spajić osjeća stravičan strah od nekadašnjeg Demokratskog fronta i struktura koje komanduju DF-
Prijedlozi zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni sa dnevnog reda jučerašnje sjednice Skupštine
PODGORICA – Prijedlozi zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima, o kojima je juče u Skupštini trebalo da se raspravlja, povučeni su sa dnevnog reda. O tome je poslanike i javnost, pred kraj jučerašnjeg zasijedanja, obavijestio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, objašnjavajući da predložena zakonska rješenja aktuelna parlamentarna većina i dalje podržava.
- Ali, cijeneći da nije dobro iskomunicirana javnost, mi ćemo se potruditi da, do novog stavljanja u proceduru, bolje iskomuniciramo javnost i naše međunarodne partnere –kazao je Mandić. Na povlačenju prijedloga zakona o ANB-u iz skupštinske procedure do jesenjeg zasijedanja parlamenta i organizovanje javne i stručne rasprave o njemu, prethodno je insistirala grupa nevladinih organizacija.
Ako međunarodna zajednica želi da reaguje na bilo kakvo pregrupisavanje unutar parlamenta ili na izborima, mora prvo da kreira određena tijela i instrumente kako bi se spriječilo eventualno nasilje sjutra u Crnoj Gori, kazao je sagovornik Pobjede
om. Pritom, upitni su i njegovo obrazovanje, mogućnosti i sposobnosti – smatra sagovornik Pobjede, te dodaje kako javnost još nije upoznata sa detaljima formalnog obrazovanja premijera, uključujući diplomu o visokom obrazovanju koje je stekao. Takođe, Vukadinović smatra pogrešnom percepciju opozicije da ih je Spajić ponizio svojim ponašanjem. - Ona nekako reaguje „na prvu“, suviše ostrašćeno, suviše emotivno. U ovoj situaciji nema emocija i ostrašćenosti, zato što ispred sebe imaju veoma rigidnog, radikalnog političkog protivnika kakav je veliki dio aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori – dodao je on. Komentarišući odluku opo-
Oni su upozorili da predložena rješenja Agenciji za nacionalnu bezbjednost daju neograničena prava i da se njima zadire u pravatnost i ljudska prava građana. Reagovali su i iz Evropske komisije upozoravajući da Evropska unija od Crne Gore očekuje da pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena i da Komisija, prije usvajanja zakona, omogući da
Za nedavne poteze opozicije, Vukadinović smatra da imaju veoma loš efekat na njene simpatizere i glasače. - Ako se protivite ponašanju premijera, a sjutra sa vlašću u istom paketu nešto izglasate, onda je to veoma zbunjujuće i razočaravajuće za glasače. Takav način ponašanja može da ih uruši i dovede do toga da njihove pristalice budu potpuno zbunjene – dodao je on. No, nijesu glasači jedini zbunjeni u cijeloj situaciji. - Opozicija je svoje stavove nedavno saopštila i ambasadorima Kvinte koji ili ne vide ili ne znaju o čemu se radi u Crnoj Gori. Lično smatram da je razlog tome nešto treće, da je ambasadorima Kvinte sasvim svejedno ko je u Crnoj Gori na vlasti, kleronacionalizam ili nekakva proevropska varijanta – naveo je Vukadinović.
zicije da glasa za određena zakonska rješenja, koja su u skupštinskoj proceduri bila na prijedlog izvršne vlasti, naš sagovornik smatra da je time napravljena „još veća greška“.
- Međutim, biće da je ona već bila procijenila kako će ti akti svakako proći i sa 41 glasom. A kada neki od tih zakona već imaju „mirise i obrise“ evropske agende, onda žele da su prisutni, da im sjutra ne bi bilo imputirano kako su glasali protiv evropskih zakona. Jer, opozicija je, takođe, u jednom velikom lutanju, u političkoj nesigurnosti i, slobodno se može reći, nestabilnosti – naveo je on.
Obrazlažući ovakav svoj stav,
đenim društveno-političkim snagama u našoj zemlji.
si mnogo štete Crnoj Gori i njenom društvu, ne možete dozvoliti da se ona „kiti perjem“ kako ima čak dvije trećine podrške za svoje prijed-
lja pobjedu demokratije, razumijevanja i tolerancije sa-
izbornih zakona – ukazuje on. No, po njemu, opozicija se mora otrgnuti iz tog zagrljaja i, ako misli da se izbori za svoje stavove, mora glasati i protiv određenih zakona koje nosi agenda Evropske unije.
OPASNO
PREGRUPISAVANJE
Na pitanje da li prikazivanje opozicije u ovakvom svjetlu može podgrijati spekulacije o približavanju njihovih stavova sa onim premijera Spajića, a kako bi se oslabio uticaj nekadašnjeg DF-a, Vukadinović kaže da to nije nemoguće. - Ako se rekonstrukcija Vlade dogodi, ona će biti posljedica, prije svega, uticaja međunarodne zajednice, ambasada
prikači „etiketa“ glasanja protiv
No, ti ambasadori vode nekakvu „salonsku politiku“, zamišljaju da se sve može riješiti pomjeranjem figura kao na šahovskoj tabli. To je vjerovatno moguće u nekim demokratskim sistemima u kojima nema nasilja. Međutim, mi ovdje imamo politiku čiji je rukopis prepoznat. To je rukopis nasilja, poput onoga koji smo mogli da vidimo nedavno u Budvi, i njime se ostvaruju ciljevi većine – ističe on. Takođe smatra da ambasadori Kvinte i međunarodna zajednica moraju shvatiti kako stvari zaista stoje u Crnoj Gori. - Ukoliko sjutra dođe do novih izbora na kojima dio aktuelne parlamentarne većine izgubi, oni neće dozvoliti mirni preti kleronacionalne elemente, prevođene Crkvom Srbije, i pokušati da na ulicama to, ako međunarodna aguje na bilo kakvo tar parlamenta ili na izborima, mora prvo da kreira određena tijela i instrumente kako bi se spriječilo
čuje sagovornik Pobjede. prijedloge
uradi temeljnu analizu. Prije nego što je zaključio jučerašnje zasijedanje, predsjednik Skupštine Andrija Mandić obavijestio je javnost da su on i lider DNP-a Milan Knežević juče imali „sjajne razgovore“ sa premijerom i predsjednikom PES-a Milojkom Spajićem - Radi se o jednom mladom, darovitom političaru i žao mi je što mnogi, čak i u njegovoj stranci i poslaničkom klubu, ne razumiju koliko se
Kvinte, EU i SAD kao partne- lazak vlasti. U sve će uključi-
napora ulaže da se ova parlamentarna većina unaprijedi u svom djelovanju. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine. Želim da zahvalim kolegi Spajiću. Mislim da se radi o korektnom čovjeku sa najboljim idejama kako da, zajedno sa ovom parlamentarnom većinom, Crnu
Goru uvede u EU – rekao je Andrija Mandić. Pozivajući se na poruke koje je, navodno, čuo tokom boravka u Ženevi, Mandić je naglasio da ćemo biti prva naredna članica EU i da će Crnu Goru tamo uvesti aktuelna parlamentarna većina. - Kolege iz Demokrata, da znate, borba protiv organizovanog kriminala je apsolutni prioritet i puna podrška vašim ministrima – zaključio je Mandić. Đ. Ć.
Kada je Srpska akademija nauka i umjetnosti 1993. objavila listu „100 najznamenitijih Srba“, usred mobilizacije i krvavog rata, među piscima, vladarima i naučnicima našlo se i ime Milana Nedića, predsjednika kvislinške vlade Srbije tokom nacističke okupacije.
Tada kontroverzan izbor, danas je opasan simbol. Njegovo mjesto na toj listi označilo je početak šireg revizionističkog trenda, koji je do danas dobio institucionalnu i političku legitimaciju.
Sve je, međutim, počelo ranije, Memorandumom SANU iz 1986, objavljenim u „Večernjim novostima“, koji je bio uvod u krvavi raspad SFRJ. Taj dokument, kojim se poziva na rušenje ustavnog poretka Jugoslavije i govori o navodnoj diskriminaciji Srba, kasnije je Karla del Ponte čitala i izvodila pred Haškim tribunalom tokom suđenja Slobodanu Miloševiću kao jedan od dokaza. Nakon toga, uslijedio je sistematski proces rehabilitacije, od Milana Nedića i SANU, preko Draže Mihailovića , pa sve do današnjih pokušaja crkve da rehabilituje Pavla Đurišića. Zanimljivo je da se čak ni Milošević nije usuđivao da izjednačava četnike i partizane. To je učinjeno tri i po godine kasnije, nakon njegovog izručenja Hagu 13. decembra 2004. godine, kada su demokratske vlasti Srbije koja je tada bila u državnoj zajednici sa Crnom Gorom, zakonski izjednačile njihova boračka prava. Zakon je bio ustupak Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića, koji je tada bio dio vladajuće koalicije. Uslijedila je i formalna pravna rehabilitacija, vođe Ravnogorskog pokreta Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je 2015. pred beogradskim sudom zvanično postao „neosuđivan“, iako je poslije rata bio osuđen na smrt zbog saradnje sa okupatorom.
Zanimljivo je da se čak ni Slobodan Milošević nije usuđivao da izjednačava četnike i partizane. To je učinjeno tri i po godine kasnije nakon njegovog izručenja Hagu - 13. decembra 2004. godine, kada su demokratske vlasti Srbije, koja je tad još bila u državnoj zajednici sa Crnom Gorom, zakonski izjednačile njihova boračka prava. Zakon je bio ustupak Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića, koji je tada bio dio vladajuće koalicije. Uslijedila je i pravna rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je 2015. pred beogradskim sudom zvanično postao „neosuđivan“ - iako je poslije rata bio osuđen na smrt zbog saradnje s okupatorom
Milan Nedić, predsjednik kvislinške vlade, koga su nacisti zvali „omiljenim Hitlerovim Srbinom“, stavio je gotovo sve segmente tadašnje srpske administracije u službu okupatora. Već u avgustu 1942, nacistički general Alexander Löhr proglasio je Srbiju „judenfrei“ - očišćenu od Jevreja, upravo djelovanjem Nedićeve vlade. Nedić i Đurišić, koji je prešao put od učešća u Trinaestojulskom ustanku do Hitlerovog odlikovanja, nijesu bili samo ideološki bliski, već i praktični saveznici u stvaranju nacističkog poretka. U septembru 1943, Nedić putuje u Istočnu Prusku, gdje se sastaje sa Adolfom Hitlerom. U četiri oka. Tema: Borba protiv partizana i jačanje domaćih kolaboracionističkih snaga. Ubrzo nakon tog sastanka, uz podršku Gestapoa i Vermahta, formira Srpsku državnu stražu (SDS), formaciju zaduženu za „eliminaciju neprijatelja Rajha“ u Srbiji. U praksi, to su bili Jevreji, komunisti, partizanske porodice i svi koji su odbijali fašistički poredak.
SDS je otvoreno sarađivala sa četnicima Pavla Đurišića. Beogradske vlasti su im obezbjeđivale logistiku, smještaj, oružje i političku zaštitu. Đurišić je redovno slao izvještaje o „čišćenju“ terena, što je bio eufemizam za masovne zločine nad muslimanima u Sandžaku i sjevernoj Crnoj Gori. U izvještaju iz februara 1943. navodi da je njegova jedinica „likvidirala 1.200 muslimana, a još 8.000 protjerala“.
Nažalost, Nedićevo ime i dalje stoji na listi „najznamenitijih Srba“, bez ikakve kritičke napomene, uz objašnjenje da je ,,saradnjom sa Vermarhtom spasio na stotine hiljada Srba“. Đurišić se, s druge strane, u narativima crkve predstavlja kao „mučenik komunizma“. Činjenice se brišu, a mitovi zauzimaju njihovo mjesto. Obojica se guraju u srpski nacionalni panteon, ne zbog zasluga, već zato što današnja političko-crkvena matrica traži simbole koji odgovaraju njenoj slici svijeta. To nije samo moralni sunovrat, to je kriza institucionalnog pamćenja.
Ako Beograd pod Nedićem –prvi „judenfrei“ grad Evrope – ne izaziva osudu, već simpatije, kakvu poruku to šalje? Ako neko odgovoran za masakre nad civilima postaje heroj, kako to tvrdi kler SPC, onda su vrata opravdavanju svakog zločina u istoriji širom otvorena.
U Crnoj Gori, inicijative za rehabilitaciju Đurišića dobijaju politički prostor. U Srbiji, revizionizam o Nediću ima akademsku i crkvenu podršku. U regionu, istina se relativizuje kao „komplikovana“, „složena“, „kontroverzna“. Ustaško nasljeđe Tompsona dobija veliku podršku.
U takvom regionalnom kontekstu, zločin prestaje da bude zločin. Postaje stvar tumačenja.
Zato danas, više nego ikada, treba jasno reći: Nedić i Đurišić su ratni zločinci. Oni su simboli pogrešnog izbora i tragičnih posljedica. KOMENTAR
Lider i predstavnici DPS-a razgovarali sa šefom Delegacije EU i ambasadorima Kvinte
PODGORICA – Demokratska partija socijalista neće dozvoliti urušavanje temeljnih vrijednosti Crne Gore, njenog građanskog, sekularnog i antifašističkog identiteta, niti promjenu njenog državnog karaktera, već će preduzeti konkretne političke mjere kako bi zaštitila te vrijednosti i odlučno se suprotstavila svakom pokušaju njihovog narušavanja.
To je poručio lider te stranke Danijel Živković na sastanku koji je juče održan sa šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Johanom Satlerom i ambasadorima SAD Džudi Rajzing Rajnke, Italije Andreinom Marselom, Francuske An Mari Maske, Njemačke Peterom Feltenom i zamjenicom ambasadorke Ujedinjenog Kraljevstva Sarom Pilbim Živković je sastanak ocijenio kao dobru priliku da se međunarodni partneri informišu o stavovima i djelovanju DPS-a, posebno u svjetlu aktuelne političke situacije u Crnoj Gori. Ponovio je posvećenost te stranke na očuvanju nezavisne, građanske i antifaši -
PODGORICA – Vlada Crne Gore razriješila je na jučerašnjoj sjednici savjetnika premijera za bezbjednost i odbranu Todora Goranovića i razmotrila niz drugih kadrovskih pitanja. Na sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, Milica Šljivančanin imenovana je za njegovu savjetnicu za vanjske i evropske poslove.
Vlada je, takođe, razriješila dva člana Biroa za operativnu koordinaciju Ivicu Janovića i brigadnog generala Zorana Lazarevića, a potom Janovića i brigadnog generala Miodraga Vuksanovića imenovala za nove članove Biroa.
Vlada je donijela rješenje o prestanku dužnosti vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih
stičke Crne Gore sa jasnim evropskim putem i podsjetio da je DPS imao konstruktivan pristup u ključnim društveno-političkim procesima, posebno kada se radi o pitanjima od suštinskog značaja za proces evropskih integracija. Živković je takođe, kako je saopšteno iz DPS-a, potvrdio spremnost na dijalog i doprinos konsenzusu u brojnim situacijama, od popisa stanovništva, preko usvajanja IBAR zakona i rješavanja ustavno-pravne krize, do najaktuelnijeg seta zakona proisteklih iz izborne reforme.
- Govoreći o djelovanju aktuelne parlamentarne većine, Živković je iskazao zabrinutost zbog stanja u društvu, naročito u sektoru bezbjednosti te ocijenio posebno problematičnim dva aspekta, koja se odnose na pokušaj revizije istorije i odnos Vlade prema Skupštini, kojim se narušava uloga najvišeg zakonodavnog tijela – navodi se u saopštenju. Sastanku su, osim Živkovića, prisustvovali i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, šef Kluba poslanika Andrija Nikolić i član Predsjedništva stranke i potpredsjednik Skupštine Nikola Rakočević
Ambasadori su apelovali na izbjegavanje retrogradnih narativa i svakog djelovanja koje je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima. Poručili su da međunarodna zajednica vidi partnere u svim akterima koji su iskreno posvećeni evropskim integracijama i koji se zalažu za demokratski razvoj i napredak Crne Gore
Vuković je na sastanku detaljnije predstavio konkretne inicijative i postupke aktera vlasti koji, prema njegovim riječima, negativno utiču na proces evropskih integracija, te urušavaju demokratske standarde, vladavinu prava i
odstupaju od usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Nikolić se osvrnuo na djelovanje parlamentarne većine u Skupštini, ističući da je sve izraženije nepoštovanje prema poslanicima i opoziciji.
Kao najslikovitiji primjer naveo je obesmišljavanje instituta Premijerskog sata, koji je prestao da funkcioniše kao ključni mehanizam parlamentarne kontrole nad radom izvršne vlasti. Šef Delegacije EU i ambasado-
Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici razmotrila niz kadrovskih pitanja
poslova Dejana Vukovića i za tu poziciju odredila Radovana Bogojevića. Za vršioca dužnosti generalnog
direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslo-
va određen je Denis Vukotić. Za vršioce dužnosti pomoćnika direktora Poreske uprave određena je Snežana Drobnjak, a Uprave carina Armin Čalakovića i Jelena Đukić Goran Idrizović određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Vlada je, takođe, za članove Upravnog odbora Društva sa ograničenom odgovornošću „Agencija za planiranje prostora Crne Gore“ imenovala Miroslava Đurišića, Draga-
Šef Delegacije EU Johan Satler juče je imao odvojen sastanak i sa ministrom pravde Bojanom Božovićem sa kojim je razgovarao o ustavnim izmjenama, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije i efikasnosti pravosuđa. - Reforma pravosuđa ostaje ključni prioritet Evropske unije u Poglavlju 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava – napisao je Satler nakon sastanka u objavi na platformi Iks. Istakao je, takođe, da cijene doprinos ministra Božovića i njegovog tima tom važnom poslu.
ri Kvinte su, sa druge strane, pozdravili doprinos DPS-a u procesu izborne reforme, ocijenivši ga kao važan korak na evropskom putu. Ukazali su i na značaj postizanja političkog konsenzusa o najvažnijim pitanjima za državu i istakli ulogu opozicije u tom procesu. - Ambasadori su, takođe, apelovali na izbjegavanje retrogradnih narativa i svakog djelovanja koje je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima. Poručili su da međunarodna zajednica vidi partnere u svim akterima koji su iskreno posvećeni evropskim integracijama i koji se zalažu za demokratski razvoj i napredak Crne Gore – navedeno je u saopštenju DPS-a. Dodaje se i da su predstavnici međunarodne zajednice još jednom potvrdili snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU, naglašavajući da je evropska perspektiva od strateške važnosti za stabilnost zemlje, regiona, ali i cijele Evrope. Đ.Ć.
nu Pantović-Nikčević, Jelenu Rmuš, Aleksandru Tošić-Jokić i Svetlanu Perović Damir Davidović određen je za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a Sanja Stevanović za v. d. generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Članica Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Dragana Vojvodić je razriješena, a za novu člani-
cu imenovana Anđela Ivanović. Vlada je, takođe, donijela rješenja o prestanku mandata pomoćnice direktora Uprave za statistiku Branke Šušić-Radovanović, pomoćnika sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo Nikole Markovića i sekretarke tog sekretarijata Slavice Bajić, a za v. d. novog sekretara ponovo odredila Markovića.
Slavica Knežević određena je za punomoćnicu, odnosno predstavnicu državnog kapitala na XX Skupštini akcionara Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica. Đ. Ć.
Rezultati poslovanja Rudnika uglja u prvih šest mjeseci
PODGORICA - Kompanija Rudnik uglja Pljevlja (RUP) je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 4,45 miliona eura , navodi se u finansijskom izvještaju za prva dva kvartala. U istom periodu prošle godine RUP je bio u minusu od 3,8 miliona eura. Od avgusta 2018. godine Elektroprivreda (EPCG) je jedini akcionar-vlasnik pljevaljske kompanije.
-Ukupni prihodi su iznosili 19,87 miliona eura, što je za 1,48 miliona eura ili sedam odsto manje od plana i za 3,3 miliona eura, odnosno 14,3 odsto manje nego za prvih šest mjeseci prošle godine – navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su ostvareni uporedni troškovi za prvih šest mjeseci ove godine iznosili 24,3 miliona eura i bili su za 3,14 miliona eura, odnosno 11,4 odsto manji od planiranih, a za 2,6 miliona eura ili 9,9 odsto manji nego u istom periodu prethodne godine.
- Poređenjem prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci
U prvih šest mjeseci ove godine je proizvedeno ukupno 469.602,8 tona uglja što je za 14,2 odsto manje od planiranih 547.500 tona, a za 92.744,54 tona ili za 16,5 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine
2025. godine, dolazi se do pokazatelja negativnog rezultata u iznosu od 4,45 miliona eura što je rezultat koji je za 1,65 miliona eura veći od planiranog, ili za 27,1 odsto uspješnije od plana – precizira se u izvještaju. Dodaje se da je poslovanje RUP-a u prvoj polovini 2025. godine je bio poseban izazov za ovu kompaniju.
- Planirana rekonstrukcija Termoelektrane (TE) „Pljevlja“ i izmještanje toka rijeke Ćehotine - dvije investicije od bitnog i presudnog značaja, ne samo za Rudnik uglja i EPCG, već, kompletno za elektroenergetski sistem države. Uzimajući u obzir navedeno, poslovna politika RUP-a, uz posebno zalaganje zaposlenih, sve svoje resurse usmje-
rila je na realizaciju dobro osmišljenih i planiranih aktivnosti, kako u prethodnom, tako i u planovima za naredni period. Tu se prvenstveno misli na aktivnosti koje je neophodno realizovati kako bi se blagovremeno iskoristio planirani zastoj Termoelektrane, sa jedne strane, a sa druge strane, realizacija aktivnosti za nesmetano izvođenje radova na izmještanju korita rijeke Ćehotine, uz napomenu da je posebna pažnja posvećena razvijanju novih i perspektivnih poslova – piše u izvještaju.
Saopšteno je da su se redovne aktivnosti na proizvodnji uglja i eksploataciji otkrivke odvijali shodno zahtjevima tržišta, odnosno, tehničko-tehnološkim uslovima u kopu.
- U prvih šest mjeseci ove godine je proizvedeno ukupno 469.602,8 tona uglja što je za 14,2 odsto manje od planiranih 547.500 tona, a za 92.744,54 tona ili za 16,5 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine – piše u izvještaju.
Podsjeća se da je planirani remont Termoelektrane počeo od 1. aprila ove godine, pa je, kako se navodi, isporuka uglja za potrebe Termoelektrane za prvih šest mjeseci, zadrža-
Podaci Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za prvih šest mjeseci ove godine
PODGORICA - Polugodišnji budžetski prihodi pokazuju stabilnost, rast ključnih poreskih kategorija i niži deficit od planiranog, saopštili su iz Ministarstva finansija i dodali da država redovno servisira sve obaveze.
- Ukupan polugodišnji budžetski deficit iznosi 107,3 miliona eura, ili 1,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP),
što je devet miliona bolje ostvarenje od plana i potvrđuje da se fiskalna politika vodi odgovorno i održivo – saopšteno je iz resora na čijem je čelu Novica Vuković Iz Ministarstva su kazali da su ukupni prihodi budžeta države ostvareni u iznosu od 1,32 milijarde eura što predstavlja 97,3 odsto plana i veći su jedan odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu.
- Ovaj rezultat je ostvaren uprkos manjim prilivima iz donacija, koje se očekuju do kraja godine - napomenuli su iz Ministarstva.
Kako su precizirali, ključne kategorije poreza su u porastu, pa je porez na dobit pravnih lica ostvaren u iznosu od 210,1 milion eura, što je 9,9 odsto više nego prošle godine i 5,9 odsto iznad plana.
- Prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica veći su 23,3 odsto u odnosu na prošlu godinu i iznose ukupno 46,6 miliona eura. Od poreza na dodatu vrijednost (PDV) naplaćeno je 602,1 milion eura, što je 66,1 milion više nego prošle godine, odnosno 12,3 odsto - dodaje se u saopštenju. Blagom odstupanju naplate od plana doprinosi i povraćaj PDV-a za više od 20 odsto veći nego u istom periodu prošle godine.
- Povećani povraćaj, prije svega, ukazuje na dinamičnu privrednu aktivnost, ali i na redovnost ispunjavanja obaveza prema privredi - rekli su iz Ministarstva.
Prihodi od akciza ostvareni su u iznosu od 172,9 miliona eura, što je 7,9 odsto više nego lani i 1,3 odsto iznad plana.
- Ostali prihodi iznosili su 23,7 miliona eura, što je čak 62,5 odsto iznad plana, uprkos tome što je tokom prošle godine bilo jednokratnih uplata koje sada nijesu prisutne - navodi se u saopštenju.
Budžetski prihodi za jun iznosili su 225,8 miliona eura, što je 2,1 odsto više nego prošle godine, dok je bruto naplata poreza u junu premašila plan, kao i prošlogodišnji rezultat za više od 12 miliona, uz snažnu proaktivnost u radu Poreske i Uprave carina.
Iz Ministarstva je saopšteno da su rashodi iznosili 1,43 milijarde eura, dok su kapitalni izdaci ostvareni u iznosu od 56,5 miliona, što je dvostruko više od plana.
Samo u junu, za kapitalne investicije izdvojeno je 23 miliona eura, čak 371 odsto iznad plana, dominantno za potrebe nabavke za Vojsku Crne Gore u okviru bilateralnog aranžmana sa Francuskom. Ministarstvo finansija, kako su zaključili njegovi predstavnici, nastavlja posvećen i odgovoran rad u cilju jačanja fiskalne stabilnosti države. S. P.
na na nivou iz prva tri mjeseca kada je iznosila 389.980,50 tona i realizovana u obimu 3,7 odsto manje od plana (405.000 tona), a 20,7 odsto ili 101.578,14 tona manje nego u istom periodu prethodne godine.
Navedeno je i da je isporučeni ugalj (10.418 kJ/kg) za 7,9 odsto veći u odnosu na ugovoreni kvalitet od 9.300 kJ/kg, a za 1,3 odsto iznad prosječnog kvaliteta u poređenju sa posmatranim periodom prethodne godine (10.289 kJ/kg).
- Ovi rezultati potvrđuju da je Rudnik uglja, uprkos složenim uslovima poslovanja, uspio da očuva kontinuitet osnovnih aktivnosti, realizuje prioritetne zadatke i istovremeno osigura kvalitet isporučenih proizvoda na nivou koji prevazilazi ugovorene standarde – ističe se u izvještaju.
Kompanija Rudnik uglja Pljevlja je prošlu poslovnu godinu završio sa profitom od 15,05 miliona eura. S. POPOVIĆ
Sastanak guvernerke i direktora Fonda za zaštitu depozita Deponentima
PODGORICA - Deponentima Atlas banke je do 30. juna isplaćen iznos od 67 miliona eura, a deponentima Invest banke 20,5 miliona eura, što je rezultiralo visokim procentom obeštećenja od 74,2 odsto, odnosno 91,4 odsto, respektivno, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG). Na sastanku guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović i direktora Fonda za zaštitu depozita Vojina Vlahovića, ocijenjeno je da ti podaci dodatno potvrđuju funkcionalnost i pouzdanost sistema zaštite depozita u Crnoj Gori.
Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim temama iz djelokruga rada Fonda, stabilnosti sistema zaštite depozita, kao i o rezultatima koje je Fond postigao u prethodnom periodu. Radović je rekla da je zadovoljna kvalitetnom i sadržajnom saradnjom između dvije institucije, ocijenivši da zajedničko djelovanje doprinosi očuvanju povjerenja u finansijski sistem Crne Gore. - Ukupna sredstva Fonda na kraju juna iznose 232,7 miliona eura, što potvrđuje sposobnost sistema da efikasno odgovori na eventualne rizike – navodi se u saopštenju. R. E.
U parlamentu juče usvojeno niz zakonskih rješenja
Poslanici DNP-a i NSD-a bili su iznenađeni što zakon o amnestiji koji su predložili nije dobio potrebnu većinu u parlamentu pa je Milan Knežević (DNP) optužio poslanike Bošnjačke stranke i pojedine poslanike PES-a da nijesu ispoštovali dogovor unutar parlamentarne većine zbog čega su, uz prethodnu otvorenu najavu, bili uzdržani prilikom glasanja za izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica odnosno rast poreske stope na 15 odsto
PODGORICA – Više nego očigledan plan Vlade da kroz amandman poslanika PES-a Dražena Petrića, Tonćija Janovića i Seida Hadžića poveća porez na dobit pravnih lica na iznose preko 100.000 eura sa 12 na 15 odsto je propao nakon neuspjele političke trgovine – to se jasno moglo zaključiti na osnovu jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja.
Naime, nakon iznenađenja poslanika DNP-a i NSD-a što zakon o amnestiji koji su predložili nije dobio potrebnu većinu u parlamentu, Milan Knežević (DNP) je optužio poslanike Bošnjačke stranke i pojedine poslanike PES-a da nijesu ispoštovali dogovor unutar parlamentarne većine zbog čega su, uz prethodnu otvorenu
najavu, bili uzdržani prilikom glasanja za izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica odnosno rast poreske stope na 15 odsto. Isti toliki procenat, ali umanjenja kazne, čekao je i one koji se nalaze u crnogorskim zatvorima. Deset odnosno pet odsto umanjenja kazne bilo je predviđeno za kriminalce koji još nijesu započeli izdržavanje zatvorske kazne, odnosno one koji su za krivična djela pravosnažno osuđeni u više navrata.
AmAndmAn PES-A
Inicijalno je izmjenama Zakona o porezu na dobit trebalo da bude samo odložena primjena u dijelu poreskih olakšica za ulaganje u poljoprivredu, ali je u javnosti tek primjećen nakon što je PES predložio ovaj amandman kojim se, bez kon-
sultacije s privredom, predlaže veće poresko opterećenje. To su pravdali time da najveći broj mikro i malih preduzeća u Crnoj Gori ima dobit do 100.000 eura za koje i dalje ostaje porez od devet odsto. Ukazali su i da je prosječna stopa na dobit u EU lani iznosila 21,5 odsto ocjenjujući da i sa 15 odsto Crna Gora ostaje konkurentna kao investiciona destinacija. Prethodno, ovaj amandman nije dobio zeleno svjetlo ni matičnog skupštinskog odbora za
ekonomiju, finansije i budžet, a ministar finansija Novica Vuković ga je prihvatio i time učinio sastavnim dijelom prijedloga zakona.
REAkcijE PoSlovnih udRužEnjA
Ovakav način povećanja poreza bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će budžetu donijeti 17 miliona eura, u poslovnim udruženjima smatraju izuzetno zabrinjavajućim.
Skupština je juče usvojila i Zakon o privrednim društvima sa preko 600 članova, za koji je, kako se čulo u Skupštini, malo vjerovatno da ga je iko od poslanika uspio i pročitati, imajući u vidu broj zakona koji im je Vlada posljednjih dana uputila na izglasavanje. Ipak, riječ je o zakonu na koji je Evropska komisija dala zeleno svjetlo
Dijelimo zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova u sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnološko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata – kazali su juče iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) naglašavajući da je riječ o neplaniranom nametu koji nije bio predviđen ni fiskalnom stategijom.
I za Uniju poslodavaca (UP) je neprihvatljivo da za ovakve zakonske prijedloge saznaju iz medija ili sa sajta Skupštine. - Regulatorni okvir za poslovanje, a posebno poreski propisi kao njegov ključni dio moraju biti stabilni i predvidivi kako bi domaćoj privredi i investitorima ponudili elementarnu sigurnost, a to se na ovaj način ne postiže – ukazali su iz UP.
PRivREdnA dRuštvA Skupština je juče usvojila i Zakon o privrednim društvima sa preko 600 članova, za koji je, kako se čulo u Skupštini, malo vjerovatno da ga je iko od poslanika uspio i pročitati, imajući u vidu broj zakona koji im je Vlada posljednjih dana uputila na izglasavanje. Ipak, riječ je o zakonu na koji je Evropska komisija dala zeleno svjetlo, za razliku od više dosadašnjih propisa, a kako je kazala Renata Milutinović iz Ministarstva ekonomskog razvoja, usaglašavanje je trajalo dugo, a mišljenje je stiglo prije desetak dana uz obavezujuće uputstvo da bude usvojen najkasnije juče. Novi propis, kako je navela Milutinović, postavlja pravila koja omogućavaju funkcionisanje tržišne ekonomije i garantuju zaštitu ekonomskih sloboda. Osim usklađivanja sa EU legislativom, potreba za ovim zakonom je proizišla i iz brojnih nejasnoća koje su se u praksi pokazale sa starim zakonom te nedovoljne normiranosti pojednih oblasti.
Na navode Nađe Laković (PES) da veliki problem u praksi stvaraju fiktivno regi-
strovane firme radi regulisanja prebivališta ili radnih dozvola, imajući u vidu da ih to košta euro. Milutinović je kazala da se uvodi novi mehanizam tzv. prinudna likvidacija kojim će se iz Centralnog registra privrednih subjekata brisati neaktivne firme koje nijesu predale završne račune dvije ili više godina. Laković je bila stava da je potrebno podići minimalni osnivački kapital na pet do sedam hiljada eura, ocjenjujući da to neće obeshrabriti ozbiljne investitore, ali bi moglo one koji su zloupotrebljavali sistem. Taj novac bi, kako je predložila, mogao biti garancija za eventualne poreske ili dugove prema radnicima. Tvrdi da je takvih, tzv. euro firmi preko 15.000. Amandmani poslanika NSD-a kojima se predlagalo da se ne isključuje mogućnost da preduzeća imaju ili izvršnog direktora ili odbor direktora, te Demokrata kojim se predviđalo produženje roka za početak primjene zakona, nijesu prošli plenum.
Opozicija je takve amandmane protumačila u kontekstu političkog zapošljavanja, odnosno obezbjeđivanja dovoljno pozicija za partijske kadrove. Miloš Konatar (GP URA) je podsjetio da su se protiv toga u vrijeme DPS-a zajedno borili, ali da su „kad su sjeli u fotelje rekli da to nije loše“. - Umjesto da pravimo nešto što je veća konkurentnost crnogorske privrede i umjesto da se borimo da državna preduzeća imaju profesionalne i stručne menadžmente, neko se dosjetio da je bolje da mi sačuvamo upravne odbore i da tu ostane stručni partijski kadar, a da zaboravimo na profesionalni menadžment – komentarisao je Konatar. Skupština je juče, osim ovog, usvojila i brojne druge zakone, među kojima i o registraciji privrednih subjekata, o legalizaciji bespravnih objekata, o izgradnji objekata, o šumama, o igrama na sreću, o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne, politike ruralnog razvoja i ribarstva, o kreditno-garantnom fondu, zanatstvu, maslinarstvu i vinu. m. lEkoviĆ
Vlada donijela odluku o godišnjem planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata
PODGORICA - Vlada je juče donijela odluku o godišnjem planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za ovu godinu, kao i godišnji plan.
- Formiranje obaveznih rezervi realizuje se postepeno, u skladu sa dinamikom definisanom Akcionim planom, koji je Vlada usvojila 26. decembra prošle godine. Članom 32 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisana je obaveza donošenja Godišnjeg plana kojim se detaljno planira količina rezervi koje Uprava treba da formira do kraja godine, kao i finansijska sredstva potrebna za realizaciju nabavki - navodi se u saopštenju.
Projekcije
Ovaj plan je, kako se dodaje, neophodan za usklađeno i transparentno djelovanje Uprave u ostvarivanju zakonskih obaveza. Godišnji plan za ovu godinu predstavlja temeljni dokument koji obuhvata projektovane količine rezervi, potrebna sredstva prikupljena putem naknada za finansiranje obaveznih rezervi, pregled dostupnih skladišnih kapaciteta, te politiku nabavki i ostale ključne aktivnosti Uprave.
- S obzirom na to da je zakon koji reguliše predmetnu oblast usvojen u decembru prošle godine, te da su i podzakonski akti usvojeni u februaru, bilo je neophodno prikupiti precizne podatke o prihodima i potrebama kako bi plan bio realan i izvediv - rekli su iz Vlade.
U skladu sa zakonskim okvirima, minimalna količina obaveznih rezervi definiše se na osnovu prosječnog dnevnog neto uvoza ili potrošnje naftnih derivata, dok Uprava formira i održava minimalno 50 odsto ukupnih rezervi, uvećano za rezerve uvoznike sa manjim obimom uvoza.
- Uprava djeluje kao tržišni subjekt, obavljajući kupovinu, skladištenje i kontrolu kvaliteta derivata, uz princip tran-
Vlada je utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, s izvještajem sa javne rasprave. Predmetnim izmjenama zakona obezbijediće se uslovi za poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika u cilju sprečavanja obavljanja neregistrovane djelatnosti ili osnivanja preduzeća suprotno zakonu
sparentnosti, tržišne neutralnosti i minimiziranja troškova - dodaje se u saopštenju.
Na osnovu podataka o uvozu, izvozu i potrošnji naftnih derivata i količini komercijalnih rezervi naftnih derivata u prošloj godini, utvrđena je obaveza formiranja rezervi za period od 1. jula ove godine do 30. juna naredne, u količini od ukupno 112.340 metričkih tona.
Ova količina je ekvivalentna količini od 90 dana neto uvoza i predstavlja ukupnu količinu, odnosno obavezu Crne Gore, koju treba da ispune Uprava i uvoznici naftnih derivata.
- Donošenjem godišnjeg plana Uprava obezbjeđuje pravovremenu i efikasnu realizaciju zakonskih obaveza, garantu-
jući da će obavezne rezerve biti formirane u propisanim rokovima i količinama, čime se doprinosi sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima u Crnoj Gori, i ispunjavanju obaveza iz pristupnih pregovora, budući da formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedno od tri ključna mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika - dodaje se u saopštenju.
Nelegal N o P oslova N je
Vlada je takođe utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, s izvještajem sa javne rasprave. - Predmetnim izmjenama za-
kona obezbijediće se uslovi za poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika u cilju sprečavanja obavljanja neregistrovane djelatnosti ili osnivanja preduzeća suprotno zakonu - dodaje se u saopštenju. Na ovaj način, kako su objasnili, doprinijeće se suzbijanju sive ekonomije i sprečavanju izbjegavanju plaćanja poreza, odnosno utaje poreza. Predloženim zakonskim rješenjem poreskom organu daje se mogućnost da blokira račun preduzećima i preduzetnicima koji nijesu izvršili registraciju, odnosno nijesu uskladili akte i organizaciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, kao i preduzećima koja su imala obavezu, a nijesu se registrovala u bilo kojem re-
Vrhovna monetarna institucija reagovala na tvrdnje ministarke Simonide Kordić
PODGORICA - Nakon što je ministarka turizma
Simonida Kordić pred skupštinskim odborom za turizam, ugostiteljstvo, ekologiju i prostorno planiranje problematizovala statističke podatke o broju turista, uključujući i način na koji te podatke obrađuje Centralna banka Crne Gore (CBCG) iz ove institucije su podsjetili da nijesu „zvanični proizvođač statistike turizma“, već da isključivo
u statističke svrhe procjenjuju prihod samo od stranih turista radi izrade Platnog bilansa Crne Gore. - Ovaj dokument prikazuje ukupne novčane tokove između naše zemlje i inostranstva, uključujući razmjenu roba, usluga, investicija, doznaka i ostalih transakcija. Prihodi od stranih turista predstavljaju samo jednu od stavki u okviru ovog pregleda – saopštila je direktorica sektora za finansijsku stabilnost, istra-
živanje i statistiku Marijana Mitrović-Mijatović Naglašava da CBCG ne daje ocjene o trendovima u turizmu niti analizira ukupnu turističku sezonu, već obrađuje podatke o ostvarenim prihodima od stranih turista. To, kako dodaje, rade po metodologiji uspostavljenoj u saradnji sa međunarodnim ekspertima, koja se konstantno unapređuje u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom u cilju jačanja obuhvata i kvaliteta podataka.
- Podaci koje koristi CBCG zasnovani su prvenstveno na broju noćenja nerezidenata, te zbog toga može doći do različitih rezultata u poređenju sa drugim analizama koje imaju drugačiju svrhu i stoga koriste drugi metodološki pristup i/ili obuhvataju rezidente i druge vidove domaće potrošnje u turizmu - objašnjava Mitrović-Mijatović. Dodaje da je Savjet za statistički sistem na inicijativu CBCG formirao međuinstitucionalnu radnu grupu kako bi
Gori imala je za cilj procjenu trenutnog stanja, identifikaciju izazova i razvoj koncepta jedinstvenog turističkog informacionog sistema koji će unaprijediti upravljanje podacima i digitalnu transformaciju sektora.
gistru u skladu sa zakonom. - Takođe, u cilju unapređenja i olakšanja načina poslovanja poreskih obveznika, navedenim izmjenama predlaže se rješenje koje će omogućiti poreskim obveznicima da transfer sredstava, osim preko računa otvorenog kod banke, vrše i preko platne institucije, odnosno institucije za elektronski novac koja ima odobrenje za pružanje platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet - rekli su iz Vlade. Kako je na sjednici istaknuto, predloženim izmjenama predviđeno je da priređivači igara na sreću mogu da visinu blagajničkog maksimuma odrede u višem iznosu u odnosu na propisani, samo uz prethodno odobrenje poreskog organa. Takođe, u cilju smanjenja broja poreskih obveznika koji izbjegavaju da izmire dospjela poreska potraživanja kroz pokretanje postupka stečaja ili likvidacije preduzeća, te dalje posluju kroz otvaranje drugog preduzeća, ovim izmjenama, kao poboljšanje postojećeg rješenja, propisuje se zabrana osnivanja novog preduzeća ili registrovanja kao preduzetnik licu nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, kao i licu koje ima učešće više od 25 odsto u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koje ne izmiruju poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. r egistracija turista
Usvojena je i Informacija o Analizi digitalnih tokova i alata u turizmu Crne Gore. Analiza postojećih digitalnih alata za registraciju turista u Crnoj
- U tom smislu, uvođenje Turističkog informacionog sistema (TIS) predstavlja strateški prioritet Vlade, u skladu sa ciljevima Reformske agende 2022–2026 i nacionalnim dokumentima digitalne transformacije.
Kao centralna digitalna platforma za evidenciju turista, smještajnih objekata, prijava i odjava, kao i upravljanje taksama, TIS će omogućiti tačne, ažurne i dostupne podatke u realnom vremenu za sve relevantne institucije – navodi se u saopštenju i dodaje da Vlada prepoznaje TIS kao jedan od ključnih instrumenata za povećanje efikasnosti javne uprave, borbu protiv sive ekonomije i jačanje konkurentnosti turističkog sektora, stoga je njegova hitna implementacija neophodna kako bi se uspostavio transparentan, održiv i efikasan sistem upravljanja turizmom.
Tim povodom, zadužuju se ministarstva turizma i javne uprave da nastave aktivnosti u pravcu uvođenja TIS-a koji će omogućiti automatsko praćenje, bolju evidenciju i transparentnost podataka, automatizaciju i ubrzanje procesa, smanjenje administracije i sive ekonomije, kao i bolje planiranje i povećanje prihoda od taksi.
Vlada je usvojila i Program gazdovanja šumama za ovu godinu. Sredstva za realizaciju Programa planirana su na iznos od 7,5 miliona eura. Usvajanje Programa i njegova implementacija imaju u smislu odredbi Zakona o šumama zadatak kvantifikovanja mjera na gazdovanju šumama, po obimu, vrsti i vremenu izvođenja na godišnjem nivou, shodno planskim dokumentima u šumarstvu, a sve sa ciljem obezbjeđivanja održivog gazdovanja i upravljanja šumskim resursima. s. P.
sagledala mogućnosti za unapređenje statistike turizma. - Cilj ove inicijative je uspostavljanje jedinstvenog institucionalnog okvira za produkciju, objedinjavanje i javnu prezentaciju podataka o tu-
rizmu i prihodima od turizma, kako bi se obezbijedila dosljedna i uporediva statistika, kao osnova za kvalitetno kreiranje politika u ovoj oblasti –saopštila je Mitrović-Mijatović. M.lk.
Reakcije 33 NVO i PEN centra zbog toga što parlament nije imenovao dva člana Savjeta AMU, i pored upozorenja međunarodnih tijela
PODGORICA – Parlament preksinoć nije izglasao članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), čime se produžava opstrukcija Skupštine, a ovo tijelo radi u krnjem sastavu još od decembra prošle godine.
Administrativni odbor je konačno 10. jula konstatovao da su kandidature Dragoljuba Vukovića i Nika Martinovića (CANU), koje su predložile NVO iz oblasti medija, blagovremene i potpune, i proslijedio ih plenumu.
Ipak, ostvarila su se upozorenja Neđeljka Rudovića , koji je nakon konsultativnog saslušanja kandidata podnio ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije pri Ministarstvu kulture i medija. On je tada kazao da vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom. Ukazao je da postoje najave da će se članovi upravljačkih tijela RTCG i AMU ponovo birati po mjeri političke podobnosti i poslušnosti.
Da skupštinska većina nastavlja da ugrožava nezavisnost medijskog regulatora i evropski put Crne Gore, poručili su juče NVO i PEN centar u odvojenim saopštenjima.
Iz 33 NVO naveli su da je glasanje u Skupštini Crne Gore, povodom imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ogolilo suštinu djelovanja aktuelne većine - sistemsko podrivanje evropskih integracija i partijska kontrola nad institucijama koje, po pravilima EU, moraju biti nezavisne i profesionalne.
- Vladajuća većina je Agenciju, planski i uz kršenje zakona, ostavila na ivici kvoruma da bi je držali zarobljenom, i to kada se Crna Gora suočava sa ozbiljnim stranim dezinformacionim kampanjama s ciljem da zaustave njen put ka EU i osnaživanje pozicije u okviru NATO. Nezavisni regulator, posebno u ovakvom kontekstu, ne smije biti talac partijskih kalkulacija – poručili su oni
Saopštenje su potpisali predstavnici organizacija Media centar, IMCG, CGO, CIN-CG, HRA, BIRN, Sindikat medija Crne Gore, NVO Prima, NVO „Ul Info“, Bjelopoljski demokratski centar, NVO Multimedijal Montenegro, NOVA – Centar za feminističku kulturu, NVO Ženska akcija, CEDEM, CeMI, Asocijacija SPEKTRA, Centar za ženska prava, Centar za romske inicijative, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica,
SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj, NVO Nada, NVO Pandora, Novi horizonti, Media tim, NVO Đakomo Adriatic, NVU Centar sjevera, NVU Sua Sponte Bar, CRNVO, CEGAS, Crnogorska LGBTIQ asocijacija – Kvir Montenegro, NVO Natura, Udruženje za razvoj civilnog društva Ističu da je umjesto poštovanja zakona i evropskih standarda, skupštinska većina ponovo demonstrirala otvorenu spremnost da uruši instituci-
onalni okvir zarad uskopartijskih interesa. Neizglasavanjem potvrđenih kandidata proces imenovanja članova Savjeta po treći put vraćen je na početak, a ignorisane su i jasne poruke institucija EU.
Od decembra, AMU funkcioniše sa samo tri člana od pet članova Savjeta, a iz ovih NVO upozoravaju da to ozbiljno ugrožava njen rad, posebno pri donošenju odluka u drugostepenom postupku, jer je
neophodno da sva tri člana budu prisutna i da istovjetno glasaju.
- Vladajuća većina je Agenciju, planski i uz kršenje zakona, ostavila na ivici kvoruma da bi je držali zarobljenom, i to kada se Crna Gora suočava sa ozbiljnim stranim dezinformacionim kampanjama s ciljem da zaustave njen put ka EU i osnaživanje pozicije u okviru NATO. Nezavisni regulator, posebno u ovakvom kontekstu, ne smije biti talac partijskih kalkulacija –poručili su oni. Potpunu odgovornost za opstrukciju primjene Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i rada medijskog regulatora snose lideri parlamentarne većine Milojko Spajić, Andrija Mandić, Milan Knežević, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đeljošaj i Vladimir Joković Oni su upozorili i da nepotvrđivanje kandidata, a isključivo zbog njihove profesionalne autonomije, direktno šteti kredibilitetu Crne Gore u pregovorima sa EU. - Naime, ovim se dovodi u pitanje privremeno zatvaranje Poglavlja 10 (Informaciono društvo i mediji) i aktuelizuje mogućnost njegovog ponovnog otvaranja. Podsjećamo i da je usvajanje i sprovođenje medijskih zakona, među kojima je osobito važan Zakona o AVM uslugama, bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a. Blokadom njegove primjene, skupštinska većina šalje poruku da evropska pravila važe samo kada to njima odgovara. Ovo nije pitanje jednog zakona, već ispit zrelosti donosilaca odluka na kojem padaju – upozoravaju iz 33 NVO. Poručili su liderima većine da ove metode nijesu ni nove ni originalne – sve je to prije njih radio DPS, protiv kojeg su se, navodno borili, jer je zloupotrebljavao moć.
- No, kad su zauzeli pozicije, vizura im se naglo promijenila i brzo su preuzeli sve loše prakse – istakli su oni.
Najavili su i da će kandidat na novom, četvrtom, javnom pozivu biti Dragoljub Duško Vuković, te da neće dozvoliti da političke partije biraju ko će predstavljati civilni sektor u institucijama koje moraju biti nezavisne.
Iz PEN centra su ukazali da u prvoj polovini naredne godine i ostalim članovima Savjeta ističe mandat, te da je jasno
da je plan vladajućih struktura da dotad održavaju Savjet u nefunkcionalnom stanju, kako bi u konačnome mogli postaviti svoje ljude, uspostaviti sopstveni uticaj i krojiti javnu scenu prema svojim aršinima i potrebama.
Ističu da je odluk om 44 poslanika da pri glasanju za legitimne kandidate zainteresovanih i zakonom prepoznatih strana ostanu uzdržani skupštinska većina demonstrirala grubo kršenje zakona, zloupotrebu parlamentarne procedure i otvoreno zanemarivanje preporuka Evropske unije, čime se urušavaju demokratski procesi i direktno ugrožava evropski put Crne Gore. I oni su upozorili da je upravo zahvaljujući usvajanju medijskih zakona, privremeno zatvoreno Poglavlje 10 te da je zbog toga Crna Gora dobila pozitivan IBAR, što je posljedično otvorilo mogućnosti pristupa Crne Gore evropskim pretpristupnim fondovima.
- Međutim, umjesto da, u skladu sa tada novousvojenim zakonom, odmah raspiše javni poziv za izbor dva člana Savjeta kojima je istekao mandat, predśednik Skupštine je to učinio s pola godine zakašnjenja, nakon čega je u dva navrata, što samostalno, što uz pomoć poslanika vlasti, nezakonito poništio raspisane javne pozive. Takve odluke nemaju pravno utemeljenje, ali imaju jasnu političku pozadinu s očiglednim ciljem - politizacijom regulatornog tijela, usljed čega će trenutnoj vlasti odani ljudi oblikovati crnogorsko javno mnjenje – navode iz PEN-a. Podsjetili su i da je Evropska komisija u non-pejperu u junu pozvala crnogorske institucije da hitno izaberu članove Savjeta i obezbijede nezavisnost rada toga tijela.
Poručili su da, ako Crna Gora želi da sačuva kredibilitet pred međunarodnim partnerima, i naročito ako želi imati zdravo društvo, kako ističu, ovakvo neodgovorno i politički motivisano ponašanje, pritisci i opstrukcije moraju hitno biti prekinuti. - Ovakvo ponašanje predstavlja ozbiljno urušavanje demokratskih principa i dodatno kompromituje napredak Crne Gore ka članstvu u EU, što je očito i cilj trenutnih crnogorskih vlasti – zaključuju iz PEN centra. J. MARTINOVIĆ
svih sektora - zdravstvenog, obrazovnog i civilnog - Crna Gora može postići ciljeve imunizacije koji će obezbijediti bolju zaštitu i kvalitet života za svoje građane – saopšteno je iz Vlade. Osim Programa mjera za imunizacije, usvojen je i Akcioni plan za period 2026-2028, a za njegovu implementaciju potrebno je izdvojiti 607 hiljada eura. U narednoj godini će se izdvojiti 222.000 eura, a u 2027. i 2028. godini po 192,35 hiljada eura, saopšteno je iz Vlade. J.M. Vlada usvojila Program mjera za imunizacije za period 2026-2028. godine
PODGORICA - Vlada je juče usvojila Program mjera za imunizacije za period 2026-2028, koji je, kako je saopšteno, usmjeren na poboljšanje obuhvata vakcinama i time prevenciju postojećih poznatih prijetnji. Iz Vlade su kazali da je taj dokument prvi put izrađen u Crnoj Gori, i da je posebna pažnja posvećena najranjivijim gru-
pama stanovništva, kao što su djeca, koji su najosjetljiviji na zarazne bolesti koje se preveniraju vakcinama kroz kalendar redovne vakcinacije. - Osim toga, program obuhvata i mjere za obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji povećano oklijevanje ili odbijanje vakcinacije ili ograničen pristup vakcinama i vakcinal-
nim servisima/uslugama - navodi se u saopštenju. U saopštenju je istaknuto da ovaj program nije samo odgovor na sadašnje izazove, već predstavlja srednjoročni plan koji će unaprijediti zdravlje i dobrobit svih građana, stvarajući temelje za sigurno i zdravo društvo u borbi protiv zaraznih bolesti. - Samo kroz zajednički rad
knjigu Bećira Vukovića
PODGORICA – Knjiga
Bećira Vukovića „Kuće beskućnika“, koja je nagrađena Trinaestojulskom nagradom, stigla je nakon brojnih peripetija u knjižaru ,,Obodsko slovo“ u Podgorici.
U toj knjižari, koja je u vlasništvu Radomira Uljarevića, izdavača ovog djela, knjiga postoji u svega par primjeraka, ali se od ponedjeljka, kada je došla, nije mogla kupiti. Sistem posljednja tri dana nije prepoznavao šifru knjige, a ljubazne prodavačice su nam kazale da je možemo uzeti i da dođemo kasnije za račun. Juče nam je preporučeno da sačekamo pola sata, ako nam treba račun, dok kolege ne srede problem. Kako smo insistirali na računu, vratili smo se nakon sat i po i uspjeli da kupimo knjigu. Tada je sistem „prepoznao“ knjigu, dobili smo i račun i autorka teksta sada posjeduje jedan primjerak.
izgubljena u administraciji
Knjiga „Kuće beskućnika“ od same objave odluke žirija 1. jula ima problem sa „sistemom“, brojevima i nomenklaturom.
Ovo pjesničko djelo je svojim postojanjem dokazalo kako je u poeziji suština, koja ne može da se pokori formi i administraciji.
Paradoksalno je da je knjiga, dok se trudila da ugleda svjetlost dana, mimo dokumentacije dostavljene žiriju, probijajući se kroz COBISS.SR sisteme nekoliko puta, bila zapravo obasjana svom pažnjom javnosti i svjetlostima reflektora.
Izgubljeno u hodnicima administracije, ovo djelo, koje je nekako zaslužilo Trinaestojulsku nagradu i 15.000 eura, zadalo je mnogo muke autoru i izdavaču, bibliotekarima i ad-
ministratorima COBISS.SR kako bi joj našli mjesto. A išlo je ovako. Prvoj julskog dana, javnost je saznala da je Vuković objavio knjigu koja je zaslužila nagradu. Knjige nije bilo u bibliotečkim registrima, domaćim ni stranim. Onda se ispostavilo da te knjige nema u Nacionalnoj biblioteci ,,Đurđe Crnojević“, iako je na primjerku, koji je dobio žiri, pisalo da je CIP dodijelila ta biblioteka. Nakon što je otkriveno da knjige „Kuće beskućnika“ nema u fizičkoj formi, da nije registrovana u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju, niti da je ima u drugim regionalnim registrima (COBISS), počele su mahinacije. Volšebno se pojavila u COBISS.SR sistemu, a bibliotekari Nacionalne biblioteke sa Cetinja ustanovili su da je zapis o zbirci „Kuće beskućnika“ 4. jula unešen na već prethodno postojeći zapis iz aprila ove
godine, za jedno drugo izdanje. Kako u registru nije moguće mijenjati ISBN brojeve, ostao je broj od izbrisanog izdanja. Pored opisa izdanja pisalo je da je „u štampi“ i da ga nema nijedna biblioteka u Srbiji. I tu nije kraj izmjenama u COBISS sistemu Srbije. Jutro nakon što je Vuković primio nagradu od Mandića, na COBISS -u je 9. jula objavljeno da je knjiga dostupna u jednom primjerku u Narodnoj biblioteci Srbije, ali sa potpuno drugačijom nomenklaturom od prvobitnog unosa, ali i od onoga koji se nalazi na knjizi koju je žiri dobio.
Inače, Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se za djela ostvarena u godini koja prethodi godini u kojoj se donosi odluka – dakle 2024. Knjiga je dakle objavljena ali nekako nije štampana, što za umjetnost možda nije ni važno, jer počiva na apstrakciji i pobjedi suštine nad formom.
Osim ovih volšebnih unosa, pojavljuju se i komplikacije, odnosno razlike sa ISBN i COBISS brojevima, ali i CIPom. Na jednom je pisalo da je CIP izdala Nacionalna biblioteke Cetinje.
Poezija za sdt
Jedan od članova žirija Dragan Koprivica, u emisiji „Načisto“, donio je knjigu koja nije imala iste podatke, kao ona koju je imao u rukama dok je odlučivao o njoj... U međuvremenu administrativnim i bibliotečkim unosima i odlukama žirija su počeli da se bave Specijalno državno tužilaštvo, ASK, Osnovno državno tužilaštvo... Njihove odluke se čekaju, dok je Upravni sud juče saopštio da je odbio tužbu jednog od 36 kandidata za ovu nagradu prof. dr Dragana Hajdukovića, jer odluka nije upravna stvar i smatraju da on nema pravni interes. Promocija ove knjige je bila
zakazana i prošle sedmice u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, ali je otkazana ,,zbog novonastalih obaveza autora“. U tom trenutku knjige još uvijek nije bilo u Crnoj Gori, a novonastale obaveze autora, koji je dobio vrijedno državno priznanje, premašile su očekivanja publike i javnosti da se upozna sa ovom poezijom.
Funkcionisanje trulog sistema dodjela nagrada u Crnoj Gori osvjetljava i činjenica da je Agencija za sprečavanje korupcije povodom ovog slučaja pokrenula upravni postupak, kako bi provjerila da li postoji konflikt interesa.
- Napominjemo da je izuzetno važno da svaki segment procesa dodjele najviših državnih priznanja bude oslobođen bilo kakvih sumnji u pristrasnost, sukob interesa ili politički uticaj – upozorili su iz ASK-a.
Pobjeda je objavila da je Vuković imenovan za člana Opštinskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) u Podgorici.
On je bio i dugogodišnji član Političkog savjeta NSD, ali to tijelo nije zahtijevalo striktnu stranačku pripadnost.
U tom tijelu se nalazi i Želidrag Nikčević, koji je bio član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, i koji je glasao za Vukovića. Želidrag Nikčević je i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je uručio nagrade Vukoviću i Velju Stanišiću, dok su građani, iza policijskih kordona, protestovali ispred Vile „Gorica“ i bili zasipani biber sprejom od strane policije.
Saga „Kuće beskućnika“ je počela da se raspetljava, samim
tim što je par primjeraka sistem za naplatu knjižare počeo da prepoznaje. Ostalo je samo da državni sistem prepozna malverzacije koje su se dešavale posljednjih mjesec dana, a eminentni književni kritičari konačno daju svoj sud, koji bi trebalo da je vredniji od suda žirija, čije članove biraju poslanici Skupštine. nastavak negiranja
U onome što smo juče mogli da pročitamo u ovoj knjizi vrijednosti nema, što autorka teksta, kao profesorica ruske književnosti i crnogorska pjesnikinja, može da problematizuje. Stiče se utisak da je Bećir Vuković ovim djelom nadmašio sebe u negiranju Crne Gore na svim instancama, kao da je poezija napisana namjerno loše, kako bi do kraja unizio državu koja ga je bogato nagradila. - Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namakao omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković 2021. za portal „Vidovdan“. Možda je Vuković mislio da je on taj koji Crnu Goru treba da cimne, strovari i pregrne lopatom zemlje, i da se tako upiše zlatnim slovima među svoje... Nego, da ne dužimo, da ne izazivamo antisrpsku histeriju, na koju on upozorava kada se govori o ovom djelu. Uostalom, kako je sam Vuković napisao u ovoj zbirci: „Samo nesrećnici idu na književne večeri“. j. martinoviĆ KNJIŽEVNI UDAR:
Dragan Hajduković najavio nove tužbe, STEGA ukazala na ozbiljan propust u rješenju Upravnog suda
PODGORICA - Upravni sud je juče odbio tužbu prof. dr Dragana Hajdukovića zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade, jer je nedozvoljena, a u objašnjenju ističu da on nije imao interes u ovoj pravnoj stvari.
Profesor Hajduković je bio jedan od 36 kandidata za ovo državno priznanje, te je, prema pravnoj logici, morao imati nekakvog interesa. Osim rješenja, koje je teško razumljivo laičkoj javnosti, a iz koga se razumije da osporena odluka žirija nije upravni akt niti druga upravna aktivnost u smislu Zakona o upravnom sporu, te da sud odlučuje isključivo o zakonitosti upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti koje neposredno utiču na prava, obaveze i pravne interese podnosioca, i ocijenio je da to u konkretnom slučaju nije ispunjeno. Međutim, nakon što je rješenje dostavljeno javnosti, uočava se jedna stvar koja je jasna i laicima.
Upravni sud navodi da je Ministarstvo prosvjete, tj. žiri donio spornu odluku o tome da se nagrada dodijeli Bećiru Vukoviću, Milošu Karadagliću i Velju Stanišiću Sve bi ovo imalo smisla da za administrativne poslove žirija nije zaduženo Ministarstvo kulture i medija, koje je već nekoliko puta pojasnilo da nema uticaj na odluke i rad tog tijela. Pun naziv Ministarstva na koje Upravni sud implicira je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, i tako bi trebalo da piše u ozbiljnim, zvaničnim dokumentima, kakva su i rješenja suda. Dakle, Upravni sud, koji odluke i presude donosi upravo tako što se hvata za detalje, nepreciznosti u rješenjima i odlukama, na primjer kada je nešto nejasno formulisano, nepotpuno i slično, u prvoj rečenici rješenja koje odbija kao nedozvoljeno pravi ovako krupnu grešku.
Na ovakvo sastavljanje rješenja juče je ukazala pravna redakcija STEGA, koja je ocijenila da je to sada pravno problematični akt, koji sadrži očigledno ,,neslaganje“ između uvodnog dijela i obrazloženja samog rješenja.
Ističu da, ukoliko se u ovom slučaju iskoristi vanredni pravni lijek pred Vrhovnim sudom, predmetno rješenje bi moralo biti poništeno zbog bitne povrede pravila postupka.
- Obrazloženje rješenja nije jasno jer nije razumljivo koje je ministarstvo donijelo odluku, što za posljedicu ima bitnu povredu postupka zbog kojeg rješenje mora biti poništeno od strane Vrhovnog suda - poručuju.
LAŽNA UZBUNA: Identi kovan muškarac koji je Rafailovićima, a za kojeg se sumnjalo da priprema
Dragan Hajduković
Ukazuju i što bi mogao biti razlog ovog ozbiljnog propusta. - Uzrok više nego očite greške i ,,nesaglasja“ moguće je da leži u ,,previdu“, ali istovremeno činjenica da su sudijama upravo juče odlukom Skupštine povećane linearno plate 30 odsto dodatno obavezuje da ,,sud sudi zakonito“, makar u mjeri da razlikuje dva ministarstva - ukazuje STEGA. A što se samog merituma pomenutog rješenja tiče, poručuju da će o njemu - drugom prilikom. Poništenje rješenja juče je tražio prof. dr Hajduković koji je pozvao vijeće Upravnog suda, koje čine Veljko Vujović, Lidija Novović i Svetlana Radošević da razmatraju njegovu tužbu protiv žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog protivzakonitog nagrađivanja tri kandidata iz iste oblasti - kulture i umjetnosti. Time je, kako je ustvrdio, i njemu i svim kandidatima van te oblasti protivno zakonu oduzeto pravo na žalbu.
On je, u otvorenom pismu, konstatovao da je sud u jučerašnjem rješenju dao obrazloženje da nema pravo na tužbu, jer ,,odlukom o dodjeli Trinaestojulske državne nagrade za 2025. godinu nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podnošenje tužbe.“ - Vaš stav da ni ja ni ostali kandidati nemamo pravo na podnošenje tužbe je, najblaže rečeno, pogrešan. Da podsjetim,
Zakon o državnim nagradama precizira šest oblasti u kojima se može dodijeliti Trinaestojulska nagrada i striktno propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna nagrada. Žiri je bio svjestan zakonske obaveze da tri nagrade mora dodijeliti u tri različite oblasti, ali je drsko i samovoljno dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je očigledno i nepobitno kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradamaistakao je Hajduković. Žiri je takvom odlukom, podvlači on, podijelio kandidate u dvije grupe: kandidate iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva koji su dobili dvije nagrade više nego što im pripada i na kandidate iz svih ostalih oblasti kojima su odlukom žirija otete dvije nagrade koje im po zakonu pripadaju.
Odluka žirija protivno obrazloženju suda, prema njegovim riječima, i te kako odlučuje o njegovom pravu i pravu svih ostalih kandidata van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva.
- Odluka žirija je suštinski odluka kojom se svim kandidatima van oblasti kulture i umjetnosti oduzima pravo da budu kandidati; ne možete biti kandidat za nagradu, ako je žiri prethodno protivzakonito odlučio da se nagrada ne dodjeljuje. Iako sam zvanično bio na listi kandidata za nagradu, u stvarnosti nijesam bio kandidat, zbog nezakonite odluke žirija - naveo je Hajduković. Njihovo ćutanje, poslije ukazivanja na grešku, bilo bi, cijeni on, skandal.
- Napominjem da sam predviđajući mogućnost ovakvih odluka uporedo sa Upravnim sudom pokrenuo i druge tužbe, i naravno, nastaviću borbu - zaključio je Hajduković. J.M.
Inspektori su nedavno obavijestili potencijalnu žrtvu o sumnjama da mu je život u opasnosti i da se na lokacijama koje on posjećuje pojavljuje muškarac sa rukavicama i neprikladno obučen za plažu. Naknadno su utvrdili da osoba koju su priveli nema nikakve veze sa pripadnikom škaljarskog klana koji je više puta bio meta
PODGORICA – Muškarac koji je protekli mjesec šetao maskiran po plažama u Rafailovićima, a kojeg su snimile nadzorne kamere sa više objekata, izazvao je sumnju istražitelja da je planirao likvidaciju visokopozicioniranog člana budvanske kriminalne organizacije, ali su, kako tvrde
PODGORICA – Jedan od vođa ćelije škaljarskog kriminalnog klana Ranko Radulović (65) iz Nikšića juče je iz Srbije izručen crnogorskim vlastima koje su ga potraživale radi izdržavanja ukupno dvije i po godine zatvorske kazne, ali i zbog sumnje da je počinio niz teških krivičnih djela – silovanje, zelenaštvo, teško ubistvo putem podstrekavanja i stvaranje kriminalne organizacije. Radulović je uhapšen 26. marta u beogradskom naselju Čukarica u iznajmljenom stanu nakon čega mu je određen ekstradicioni pritvor.
Pobjedini izvori, utvrdili da je riječ o stranom državljaninu iz Uzbekistana koji iz zdravstvenih raszloga nosi rukavice i štiti lice.
Prema saznanjima Pobjede, inspektori su nedavno obavijestili potencijalnu žrtvu o sumnjama da mu je život u opasnosti i da se na lokacijama koje on posjećuje pojavljuje muškarac sa rukavicama i neprikladno obučen za plažu, ali su naknadno utvrdili da osoba koju su priveli nema nikakve veze sa pripadnikom škaljarskog klana koji je više
puta bio meta. Izvori iz istrage navode da su identifikovali stranca, detaljno ga ispitali i otklonili sumnje o sumnjivim radnjama. Neposredno prije toga, policija je pronašla džip u blizini plaže Crvena glavica, o čemu je obavijestila javnost i saopštila da se vozilo dovodi se u vezu sa pripremanje izvršenja teškog krivičnog djela. Međutim, kako tvrde Pobjedini izvori iz policije, stranac koji je privukao pažnju građana zbog neobičnog odijevanja, nema nikakve veze sa tim događajem.
Visokorangirani član kriminalne grupe izručen
Iz policije su precizirali da je za Radulovićem potjernica raspisana radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od dvije godine i tri mjeseca, na koju je osuđen zbog napada na službeno lice, kao i dodatne kazne od tri mjeseca zbog ugrožavanja sigurnosti. Radulović se potraživao i po naredbama Višeg suda u Po-
dgorici zbog krivičnih postupaka koji se vode protiv njega. - Izručenje visokorangiranog pripadnika organizovane kriminalne grupe iz Republike Srbije u Crnu Goru predstavlja rezultat pažljivo koordinisane međunarodne operacije i potvrdu snažne policijske saradnje između dvije države -
šetao po plažama u priprema teško krivično djelo
M portal objavio je nedavno i nekoliko fotografija sa nadzornih kamera na kojima se vidi muškarac srednjih godina, sa obavijenim maramom, rukavicama i kačketom na glavi.
Na fotografijama koje je objavio M portal vidi se da nosi i ranac, a navodno je u prethodnom periodu obilazio parkinge budvanskih plaža od Maestrala do Rafailovića te posmatrao automobile koji su bili parkirani.
Iz Uprave policije saopštili su 11. jula da su pripadnici budvanskog Odjeljenja bezbjednosti pronašli parkirani automobil ,,MG“ sa međunarodne potjernice za koji se sumnja da je pripreman u cilju izvršenja krivičnog djela.
Policijski službenici su, kako se navodi, obišli nekoliko lokacija koje su zanimljive sa aspekta boravka operativno interesantnih lica i pronašli vozilo koje je bilo parkirano na nepristupačnom terenu, na kraju makadamskog puta u mjestu Crvena glavica.
Utvrđeno je da je za vozilom raspisana međunarodna potjernica od NCB Interpola Ljubljana, te da je vozilo na ilegalan način ušlo u Crnu Goru. Istakli su da je dodatnim provjerama utvrđeno da su na automobilu prikačene podgoričke registarske oznake koje su ukradene u Podgorici. Sa događajem je upoznat osnovni državni tužilac u Kotoru, po čijem nalogu budvanski policajci preduzimaju radnje na utvrđivanju svih činjenica i
okolnosti u odnosu na događaj. Crnu Goru posljednjih dana ponovo potresaju krvavi obračuni dvije suprotstavljene kriminalne grupe.
Nastavak rata obilježilo je ubistvo visokopozicioniranog člana kavačkog klana Filipa Kneževića u Barseloni, a tu tezu potvrdio je i v. d. direktora Uprave policije na konferenciji za medije.
- Inicijalna kapisla za dva ubistva u nekoliko dana u Podgorici krenula je iz Španije nakon ubistva Crnogorca, ali zvaničnog obavještenja o ubistvu tog mladića, za sada još nema, rekao je Šćepanović. Nakon likvidacije Kneževića, uslijedila su dva ubistva u Podgorici – Igor Nedović ubijen je 16. jula usred dana u Staroj varoši, a Ivan Milačić, 19. jula, desetak minuta prije ponoći u kafiću ,,Taormina“.
Za Arjanom Rečkovićem, ubicom Igora Nedovića, koji ga je dva mjeseca prije toga teško ranio, policija još uvijek bezuspješno traga, dok je egzekutor za kojeg se sumnja da je ubio Milačića Nikola Petrović uhapšen u Sutomoru. Dvije likvidacije za kratko vrijeme izazvale su bojazan za bezbjednost kod građana, a Šćepanović je na konferenciji priznao da se bezbjednosna situacija u zemlji usložnjava. - Stojim pred crnogorskom javnošću i kada se bezbjednosna situacija usložnjava. Obećavam da će službenici UP nastaviti da rade na razbijanju OKG. I zemlje EU se suočavaju sa sličnim izazovima. Uzimajući u obzir drskost, sreća je što nemamo slučajne žrtve, ukazao je on.
Do slučajne žrtve, koja je srećom izbjegla najteži scenario, umalo smo došli kada je rikošet iz pucnjave u ,,Taormini“ okrznuo slučajnu prolaznicu, dok je Podgoričanin Strahinja Raonić, koji je kobne večeri sjedio u društvu Milačića, lakše povrijeđen.
- Naložio sam pojačano angažovanje na svim nivoima i te aktivnosti svjedoče da smo rasvijetlili 15 pokušaja ubistva i pet ubistava, a u šest navrata smo spriječili izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela, poručio je tada v. d. direktora Uprave policije J. RAIČEVIĆ
Porodica ubijenog funkcionera Službe državne bezbjednosti
Darka Belog Raspopovića reagovala na tvrdnje ministra unutrašnjih poslova i optužbe vezane za likvidaciju Gorana Žugića
PODGORICA – Porodica nekadašnjeg visokog funkcionera Službe državne bezbjednosti (SDB) Darka Belog Raspopovića, koji je ubijen 7. januara 2001. godine pod nerazjašnjenim okolnostima, reagovala je povodom izjave ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji je nedavno izjavio da je bivšeg savjetnika šefa države Gorana Žugića likvidirao Budvanin Ivan Delić, po nalogu Raspopovića i Branislava-Brana Mićunovića.
Porodica Raspopović iskazala je duboku povrijeđenost i ogorčenost prema Šaranoviću koji je, kako su istakli, pred Crnom Gorom zloupotrijebio ministarsku funkciju.
- A sve kako bi, ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog, svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza „ministarskog autoriteta“ i ,,operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom, navodi se u reagovanju porodice pokojnog funkcionera Službe državne bezbjednosti. Poručuju da je ministar u staljinističkom maniru, koji polazi od teze da pokojnici ne mogu biti polemičari, saopštio građanima Crne Gore svoja „saznanja“ o nesreći koja je
„Svježe su naše rane, gospodine ministre –pustite ih da zacijele“
zadesila Gorana Žugića, na način da je kao direktnog nalogodavca njegovog pogubljenja označio Darka Belog Raspopovića. - Gospodine ministre, Beli je potekao iz porodice koja je na oltar otadžbine položila čitave generacije. Ne postoji nijedno koljeno u našoj porodici koja nije platila visoku cijenu zbog ljubavi prema svojoj zemlji (nadamo se da je Beli posljednji u tom nizu). Naš Beli je bio sin cijenjenog crnogorskog ljekara, njegova sestra posvetila je svoj život istom plemenitom pozivu. U mladosti je bio istaknuti sportista. Nakon što je stekao pravničko zvanje, profesionalnu karijeru posvetio je policijskom pozivu i borbi protiv kriminala – izgubio je život upravo obavljajući ovu dužnost, naglašavaju u reagovanju.
Podsjećaju da je u momentu ubistva, Raspopović bio sin, otac dvoje djece, suprug, brat, kum i prijatelj te da je ubijen ispred zgrade u kojoj je živio sa svojim roditeljima.
- Do današnjeg dana, njegovo ubistvo nije razriješeno, čak
ni do nivoa ,,operativnih saznanja“. Svježe su naše rane, gospodine ministre – pustite ih da zacijele. Umjesto što neljudski vršite promociju na račun tragedija koje su se desile prije četvrt vijeka, posvetite se rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru tokom trajanja Vašeg mandata, odnosno prevenciji da se slični masakri nikad više ne ponove, podvukla je porodica Belog Raspopovića. Dodaju da pokojni funkcioner Službe državne bezbjednosti odavno nije među živima i da ne može odgovarati na laži političara. - Međutim, živi članovi porodice Raspopović ukazuju ministru da će bilo kakve slične, buduće tvrdnje imati priliku da dokazuje pred sudovima Crne Gore, u postupcima koje propisuju zakoni Crne Gore, zaključuju u reagovanju. Šaranović je, odgovarajući na poslanička pitanja i pozivajući se na „neprovjerene operativne podatke bivše službe javne bezbjednosti“. optužio pokojnog Raspopovića da je nalogodavac ubistva Gorana Žugića.
- Prema informaciji zavedenoj u Službi javne bezbjednosti prije 20 godina, Goran Žugić je ostvario neposredan kontakt sa Naserom Orićem u Bratuncu. Prema toj informaciji, koju smo dobili, operativni podaci o djelovanju kriminalne grupe, pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića, rekao je, između ostalog, Šaranović. J. R.
Policija traga za osumnjičenim za krađu i preduzima operativne mjere i radnje
ukrao 300.000 eura
BUDVA – Radnik obezbjeđenja jednog kazina u Budvi navodno je iz tog objekta ukrao 300.000 eura, a policija intenzivno traga za njim, saopšteno je portalu Pobjeda iz Uprave policije (UP).
izručen iz Srbije u Crnu Goru zbog silovanja, učestvovanja ugrožavanja sigurnosti, zelenaštva...
poručuju iz Uprave policije. Za Radulovićem se traga od 24. juna prošle godine kada je pobjegao nikšićkim inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje. Krajem decembra prošle godine, tužilaštvo je protiv Radulovića okončalo istragu za ovo krivično djelo i protiv njega podiglo optužnica zbog silovanja. Radulović je godinama poznat javnosti i crnogorskim istražiteljima. Više puta je osuđivan za teška krivična djela, među kojima i za ubistvo i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – zatvorskog čuvara. Dovođen je u vezu sa švercom
cigareta, hapšen je zbog iznude, stvaranja kriminalne organizacije, zelenašenja, prenošenja oružja, prijetnji. U policijskim evidencijama označen je i kao osoba bliska škaljskom klanu, a pred Višim sudom mu se sudi zbog organizovanja kriminalne organizacije koja je planirala nekoliko likvidacija pripadnika
Kako su kazali, radi se na lociranju osumnjičenog u saradnji sa tužilaštvom.
- Policija postupa po prijavi Hotela „Maestral“. Preduzimaju se dalje operativne mjere i radnje, istakli su iz policije.
suprotstavljenog kavačkog klana, članova porodice Vilotijević sa kojima su Radulovići u dugogodišnjem ratu zbog krvne osvete, ali i nosioca tužilačkih i policijskih funkcija. Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, Radulović se tereti da je 2016. osnovao kriminalnu grupu koja je planirala ubistva bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina, braće Marka i Vladimira Vilotijevića iz Nikšića. Na spisku za odstrijel našli su se i bivši službenici ANB-a Zoran Lazović i Duško Go-
Podsjetimo, Hotel „Maestral“ i ranije je imao slične incidente sa zaposlenima. Tako je bivši blagajnik kazina tog hotela Miloš Cupara osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi da je iz kase ukrao 48.500 eura.
lubović, nekadašnji policijski funkcioner Duško Koprivica i njegov sin Strahinja Radulovićevu kriminalnu grupu SDT sumnjiči i za pokušaj ubistva Novljanina Duška Roganovića Tužilaštvo tvrdi da je Radulović ubistva dogovarao sa jednim od navodnih vođa škaljarskog klana Igorom Vukotićem, koji je u bjekstvu. Suđeno mu je i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata Srđana Lješkovića. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mjeseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu
Prema navodima presude, krivično djelo potvrđeno je video-snimkom dešavanja konkretne noći, gdje se vidi da se Cupara nekoliko puta nakon radnog vremena vraća u blagajnu, kao i da je tokom brojanja novca pravio manje zastoje.
Cupara, nakon što je prebrojao novac, 97 novčanica u apoenima od po 500 eura nije predao u sivu kasu koju je predao trezoristi Mateju, već ih je ostavio u ladici što se jasno vidi na snimku.
On je tada negirao djelo za koje se teretio. J. R.
2022. godine prošle godine izašao je iz zatvora. Pod istragom bosanskih istražitelja je bio zbog ratnih zločina, a naše vlasti su ga teretile za učešće u planiranju deset likvidacija. On je 1992. godine učestvovao u protivzakonitom zatvaranju civila i silovanju više žrtava bošnjačke nacionalnosti. Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine. B. ROBOVIĆ
N IK šIć : Vlada odobrila dodatna sredstva za festival na Krupačkom jezeru
BREND GRADA I DRŽAVE: Sa prošlogodišnjeg festivala
NIKŠIĆ – Ministarstvo turizma uplatiće 70.000 eura organizatorima festivala ,,Lake Fest“ koji se održava na Krupačkom jezeru u Nikšiću, od 8. do 10. avgusta. Saglasnost za to dala je Vlada na jučerašnjoj sjednici.
U obrazloženju se navodi da procijenjena sredstva, potrebna za realizaciju tog muzičkog događaja, iznose 350.000 eura, ali da prema navodima organizatora nijesu dovoljna da se pokriju cjelokupni troškovi. – Dodatna sredstva biće upotrijebljena za pokrivanje troškova marketinga, tehničke opreme, projektovanje i realizaciju turističke ponude, nepohodne za kvalitetnu or-
ganizaciju. Podrškom realizaciji ove manifestacije, kojom se upotpunjuje turistička ponuda opštine Nikšić, doprinosi se njenoj boljoj pozicioniranosti, a ujedno se daje i stimulans lokalnoj zajednici – navedeno je u odluci.
BROJNI BENEFITI
Konstatuje se da je „Lake fest“ postao brend Nikšića i Crne Gore, imajući na umu četrnaestogodišnju tradiciju održavanja.
– Centralni dio Crne Gore se može pohvaliti održivim festivalom koji znatno doprinosi promociji i povećanju vidljivosti grada, ali i Crne Gore. U turističkom smislu, ova manifestacija daje dodatan kvalitet ukupnoj ponudi Nikšića
i zemlje u cjelini. Očekivano povećanje broja ljudi koji će posjetiti festival garantuje znatne finansijske efekte kroz popunjenost smještajnih kapaciteta u hotelima i privatnom smještaju. Takođe, benefiti se ostvaruju i kroz prihode mikro i malih preduzeća koji kroz pružanje ugostiteljskih usluga, prodaju suvenira i hrane, ostvaruju prihode za sebe, ali u krajnjem prihode generiše i država po osnovu pripadajućih poreza – piše u odluci.
Prema podacima Uprave za statistiku – MONSTAT tokom jula i avgusta 2024. godine opštinu Nikšić je u kolektivnom sještaju posjetilo 4.138 turista i realizovano je 11.453 noćenja, što je rast od 11 odsto u
pogledu broja turista i 55 odsto u pogledu broja noćenja, u poređenju sa istim periodom 2023. godine.
,,Lake fest“ je jedan od najznačajnijih muzičkih festivala u Crnoj Gori, a Nikšić, poznat u Crnoj Gori, a i šire, kao grad koji baštini urbanu muziku i kulturu, naročito je u ljetnjim mjesecima tokom održavanja Festivala postao centar okupljanja publike, ne samo iz naše države već i šire. U prilog tome govori i činjenica da je Nikšić u procesu kandidature za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine.
Tradicija rokenrola, kao i ostalih srodnih muzičkih pravaca u Nikšiću je veoma velika i pruža dodatni razlog da publika zna da prepozna kvalitet, ali i da bude aktivni učesnik u samoj realizaciji programa Festivala.
„Lake Fest“ je povod i za organizovanje propratnih kulturno-zabavnih manifestacija u Nikšiću i okolini kroz promociju alternativnih sadržaja, prije svega filma i raznih umjetničkih performansa, a u saradnji sa poslenicima crnogorske kulturne scene. Mediji iz regiona proglasili su ga jednim od najboljih muzičkih festivala u okruženju i dobio je prestižne nagrade od kojih i najveća nagrada u turizmu u Crnoj Gori – Wild Beauty.
PROGRAM
Organizatori su najavili da će na ovogodišnjem Festivalu učestvovati 24 benda.
– Pored popularnih regionalnih muzičkih sastava posebna pažnja je posvećena mladim bendovima iz Crne Gore. Na glavnoj bini nastupiće 15 bendova, a još devet na bini u kampu. Izvođači „Lake Festa 2025“ između ostalih su: Dubioza kolektiv, Nele Karajlić, Nikola Vranjković, Kultur Shock, Bombaj štampa, Samostalni referenti, Savršeni marginalci, Sunshine, Aba tribute, Mort... itd. – piše u najavi. Prema procjeni organizatora, festival posjeti oko 20.000 ljudi. C.G.
Revolucionarni projekat za učenike svih osnovnih škola u Crnoj Gori
PODGORICA – Kompanija MTEL, lider u telekomunikacijama, organizuje veliko takmičenje u robotici učenika svih osnovnih škola u Crnoj Gori. Takmičenje ,,m:Robotika bez granica“ čije će finale biti u novembru u ,,MTEL Dvorani Morača“, organizuje se uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i u saradnji sa BIP TECH-om. Cilj revolucionarnog projekta, koji se održava prvi put u Crnoj Gori, jeste da se učenicima približi svijet nauke i tehnologije, podržavajući ih da zakorače u svijet inovacija i da pametno i bezbjedno koriste sve njegove benefite. Takmičenju će prethoditi serija radionica koje će se održavati u svim gradovima u Crnoj Gori, a učenici 162 škole će biti u prilici da budu dio ovog jako važnog projekta. Do sada su održane radionice, na kojima su djeca učila osnove robotike, u Podgorici u MTEL digitalnoj fabrici i u Nikšiću, dok će u avgustu radionice biti održavane
Takmičenje, čije će finale biti održano u novembru, održava se uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i u saradnji sa BIP Techom
u osnovnim školama u sjevernoj regiji. Za radionice učenici će moći da se prijave od ponedjeljka, 4. avgusta, putem sajta https://robotikabezgranica.me/ gdje se mogu informisati o svim detaljima vezanim za takmičenje.
U oktobru, nakon što se završi prva faza radionica, po regijama će biti održano prva faza takmičenja, gdje će učenici biti u prilici da primijene znanje stečeno na radionicama, i plasiraju se na državno takmičenje u novembru.
S ve radionice i takmičenja u robotici koja organizuje MTEL su besplatna za sve učenike i škole jer kompanija ima viziju i želi da svim građanima, u svim uzrastima, pruži kvalitetnu edukaciju o poslovima budućnosti. C.G.
KOLA šIN: Opština raspisala tender za ozelenjavanje šetalište pored Tare
KOLAŠIN – Šetalište pored Tare, kojim se sportska zona graniči sa „suzom Evrope“, biće ponovo ozelenjeno - Opština je raspisala tender za nabavku sadnog materijala u vrijednosti od 34.000 eura.
Prema dokumentaciji za javnu nabavku, precizirano je da na prostoru pored šetališta treba da se zasadi 160 sadnica smrče, 60 kleke i po 30 komada dvije vrste tuje i šimšira. Sadnice treba da budu kvalitetne, zdrave, pravilno formiranog stabla i krošnje. Neophodno je da se isporuče sa korijenom u saksiji ili u busenu pri čemu busen mora biti zaštićen u odgovarajućoj ambalaži. Šetalište pored Tare je otvoreno 2014. godine, a većinski dio investicione vrijednosti od 300.000 eura, finansiran je grantom EU, dok su izgrad-
nju pomogla i Vlada preko Direkcije javnih radova i Opština Kolašin. Od tada traju pokušaji da se i prostor ozeleni (sadnice su čupane, uništavane), ali i sačuva mobilijar koji je postavljen prilikom otvaranja šetališta. Tako se sada jedva mogu pronaći tragovi ozelenjavanja koje su organizovali lokalna uprava i civilni sektor. Uništen je i mobilijar duž pješačke i biciklističke staze pa ga je nedavno opština obnovila postavljanjem novih klupa i korpa za smeće. Od dječjeg igrališta koje je obnavljano nekoliko puta, skoro da i nema „traga“, a ukradena je jedna od tri nadstrešnice za odmor. Očigledno je da uz raspisani tender o sadnom materijalu za ozelenjavanje šetališta pored Tare – treba i osmisliti i pouzdani način da se zelenilo i mobiljar pored „suze Evrope“ sačuvaju. Dr. D.
PODGORICA – Predsjednik Vlade Milojko Spajić biće na čelu Nacionalne komisije za Unesko.
Kako je odlučeno na jučerašnjoj sjednici Vlade, Spajić će predsjedavati Komisiji, koja u narednih šest mjeseci ima zadatak da obezbijedi uslove da djelovi naše kulturne bastine sačuvaju Unesko status. – Kotor, Kotorska tvrđava, Nacionalni park Durmitor i stećci na Žabljaku i u Plužinama
Kotor, Kotorska tvrđava, Nacionalni park Durmitor i stećci na Žabljaku i u Plužinama – ostaće dio najvrednijeg prirodnog i kulturno-istorijskog blaga na planeti - poručio je premijer u objavi na društvenim mrežama
– ostaće dio najvrednijeg prirodnog i kulturno-istorijskog blaga na planeti - poručio je premijer u objavi na društvenim mrežama.
Dodao je da Unesko status tih lokaliteta neće biti doveden u pitanje. – On je naša prepoznatljivost, ali i velika razvojna šan-
sa. Uključio sam se u predsjedavanje Nacionalnoj komisiji za Unesko i zajedno sa stručnjacima učinićemo sve da posebne vrijednosti naše države ostanu očuvane i međunarodno prepoznate – poručio je premijer Milojko Spajić. Izmjenom odluke o obrazovanju Nacionalne komisije za Unesko premijer će biti predsjednik ovog tijela, a zamjenica ministarka kulture Tamara Vujović. Komisija ima ukupno 26 članova.
Unesko (UNESCO -United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) je Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. C.G.
Opštinski parlament jednoglasno usvojio Deklaraciju o očuvanju i razvoju grada kao baštine čovječanstva
KOTOR – Izražavamo
jedinstven stav da status Kotora kao dijela svjetske kulturne i prirodne baštine predstavlja zajedničku obavezu i trajno nasljeđe koje prevazilazi političke, ideološke i partijske razlike. Podržavamo izradu i sprovođenje Plana upravljanja područjem svjetske kulturne i prirodne baštine, usklađenog sa preporukama misija Unesco/ Icomos, uz puno učešće lokalnog stanovništva, stručne javnosti, resornih ministarstava i Vlade – to je navedeno u Deklaraciji o očuvanju i razvoju Kotora kao dijela svjetskog, kulturnog i prirodnog nasljeđa pod zaštitom Uneska koju su juče usvojili jednoglasno odbornici vlasti i opozicije.
Prirodno kulturno-istorijsko područje Kotora upisano je na Listu svjetske baštine Uneska 1979. godine zbog svoje izuzetne univerzalne vrijednosti. Odbornici su istakli da deklaraciju donose jer su zabrinuti zbog pritisaka urbanizacije, masovnog turizma, neadekvatnog prostornog planiranja i potencijalnih prijetnji statusu Kotora kao dijela svjetske baštine, te da su prepoznali potrebu za jedinstvenim i odlučnim djelovanjem svih aktera lokalne zajednice, uz aktivnu podršku države i međunarodnih institucija. Zabrinutost je pojačana nakon što je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao kako bi trebalo održati referendum – pitati građane da li su za to da Kotor ostane Uneskovoj listi. Usvajanje Deklaracije inicirao je i dostavio parlamentu na odlučivanje odbornik Kotorskog pokreta Boris Katurić
Deklaracijom se, kako se navodi, potvrđuje „puna i trajna posvećenost očuvanju, unapređenju i odgovornom upravljanju prirodnim i kulturnim vrijednostima Kotora, u skladu sa standardima Uneska i najboljim međunarodnim praksama.“
Odbornici podržavaju izradu plana upravljanja područjem svjetske kulturne i prirodne baštine, usklađenog sa preporukama Unesco/Icomos, uz puno učešće lokalnog stanovništva, stručne javnosti, resornih ministarstava i Vlade. Zahtijevaju da se svi razvojni i infrastrukturni projekti unutar granica i zaštitne zone realizuju isključivo u skladu s mjerama zaštite – navodi se u Deklaraciji
– Zahtijevamo da se svi razvojni i infrastrukturni projekti unutar granica i zaštitne zone svjetske kulturne i prirodne baštine realizuju isključivo u skladu s mjerama zaštite, uz prethodnu ocjenu uticaja na izuzetnu univerzalnu vrijednost dobara. Zalažemo se za održivi model razvoja grada, koji balansira potrebe stanovništva, očuvanje baštine i kvalitetan turizam, uz odlučno suzbijanje devastacije prostora i resursa – navodi se u Deklaraciji.
Momentom usvajanja Deklaracije, naloženo je da predsjednik opštine Kotor, zajedno sa potpredsjednicima, predsjednicom Skupštine opštine, predstavnicima parlamentarnih stranaka, predstavnicima stručne i kulturne javnosti Kotora, u saradnji sa Vladom s jedne strane, i sa Uneskom i relevantnim međunarodnim institucijama s druge strane, ,,na najodgovorniji način inicira proces lociranja problema, usaglašavanja prioriteta
i definisanja konkretnih mjera za očuvanje statusa svjetske baštine“. Deklar acijom je propisana obaveza uspostavljanja transparentnog sistema redovnog praćenja sprovođenja iste, uključujući javne izvještaje o stanju prostora, implementaciji mjera i poštovanju preporuka relevantnih domaćih i međunarodnih tijela. Propisano je i da će svi akti, odluke i strateški dokumenti koje usvaja Skupština opštine
Jokić: Menadžment plan do 1. februara
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je podsjetio na istorijat koji je prethodio današnjoj situaciji - prijetnja mogućnošću da Kotor bude izbrisan sa Liste Uneska. – Unesko nije ispostava države Crne Gore nego naddržavna institucija. Odluka Uneksa došla je kao iznenađenje. Potpuno opredjeljenje gradske uprave i mene kao gradonačelnika jeste da ispunimo sve ono što su zahtjevi Uneska. Od nas se traži da dostavimo reviziju Menadžment plana koja nije dostavljena do današnjeg dana i potpuno preuzimam odgovornost. Izrada kumulativne HIA studije je takođe ono što ćemo odraditi – kazao je Jokić.
On je istakao da su uradili ono što je bila njihova obaveza kao grada i kao države.
– Ovo je očigledno i sistemski problem. Grad Briž je 2022. godine imao
urađenu jednu HIA studiju, a Opština Kotor 100 i onda je jasno o tome koji je bio nivo upita od Kotora i Crne Gore prema Parizu, ali i pritisak sa ove strane. Ključ i suština koje od nas Unesko traži jeste izrada ova dva dokumenta i bolja saradnja među nama. Unesko traži da napravite bolji sistem odlučivanja, mi smo tu kao pomoć – precizirao je Jokić.
Odgovorno tvrdi, naglasio je, kao predsjednik opštine i kao Vladimir Jokić da Kotor kao univerzalna svjetska vrijednost nije ugrožen novom gradnjom.
– Slabosti sistema ima, ali su one rješive uz dobro angažovanje. Na putu smo da angažujemo lica i stručnjake koji su radili menadžment planove Dubrovnika i Splita i garantujem da ćemo menadžment plan isporučiti do 1. februara – kazao je Jokić.
Kotor i drugi lokalni organi, biti usklađeni sa principima očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti područja svjetske kulturne i prirodne baštine, te da se neće donositi odluke koje bi mogle ugroziti taj status. Deklaracijom se podstiču obrazovne, kulturne i komunikacione aktivnosti koje jačaju svijest o vrijednosti Kotora kao svjetske kulturne i prirodne baštine, posebno među mladima, te omogućavaju lokalnoj zajednici aktivno učešće u procesima odlučivanja i planiranja razvoja. I. KOMNENIĆ
INTERVJU: Reditelj Mladen Ivanović govori za Pobjedu o lmu ,,Spomenik Revolucije“ koji simbolično re ektuje odnos savremenog društva prema antifašističkom nasljeđu bivše Jugoslavije
NEBRIGA O NEČEMU ŠTO PRIPADA SAMOM VRHU SVJETSKE KULTURNE BAŠTINE: Kadar iz dokumentarnog lma ,,Spomenik Revolucije“
PODGORICA - Crnogorski reditelj Mladen Ivanović predstaviće dokumentarni film „Spomenik Revolucije“ (master rad nastao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu) u okviru „CineLink Industry Days“ na Sarajevo film festivalu koje će održati od 15. do 22. avgusta. Riječ je o selekciji najperspektivnijih dokumentarnih projekata iz Centralne i Istočne Evrope Docu Talents From the East, u organizaciji Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Ji.hlava. Spomenik ustanka naroda Banije i Korduna jedan je od naj-
značajnijih spomenika ikad izgrađenih na ovim prostorima. Snimajuću slučajne i manje slučajne posjetioce kroz sva godišnja doba, Ivanović prikazuje njegovo lagano propadanje koje ne znači samo fizički nestanak jednog spomenika, već simbolizuje odbacivanje vrijednosti u slavu kojih je podignut. U intervjuu za Pobjedu Ivanović govori o spomeničkom nasljeđu socijalističke Jugoslavije, akterima filma, antifašističkom nasljeđu i njegovom tretmanu u Crnoj Gori danas…
POBJEDA: U protekloj deceniji spomeničko nasljeđe socijalističke Jugoslavije
Spomenik je glavni lik
POBJEDA: Bakićevo monumentalno djelo u Vašem radu ima ulogu pasivnog protagoniste. Što nam možete reći o ljudima koji su akteri u Vašem dokumentarnom filmu?
IVANOVIĆ: Spomenik je glavni lik. On očima kamere posmatra što se sve na njemu dešava dok se godine smjenjuju i dok tiho propada. Protagonisti u filmu su kao sjenke koje magla pušta unutra - oni dolaze, nestaju,
često je bilo predmet akademskih i umjetničkih promišljanja. Zašto ste se baš odlučili za spomenik Vojina Bakića, Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna? IVANOVIĆ: Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna napravljen je na najvišem vrhu Petrove gore 1982. godine. On je najimpozantniji od svih Bakićevih memorijalnih projekata čijoj je zamisli i realizaciji bio posvećen čitavih deset godina. U trenutku nastanka bio je to jedan od najvećih spomenika na svijetu i smatra se najznačajnijim ikad podignutim modernističkim spomenikom na
ostavljaju trag. Tu su astronomi koji traže zvijezde sa vrhova betonskog diva; tiktokeri koji izvode koreografije u njegovim ranama; motociklisti koji krugovima režu tišinu; DJ-evi koji puštaju ploče dok sunce tone u šupljine spomenika; studenti koji slušaju o baštini dok
godine. On je najimpozantniji od svih
spomenikom na evropskom
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna podignut je na najvišem vrhu Petrove gore 1982. godine. On je najimpozantniji od svih memorijalnih projekata Vojina Bakića, čijoj je zamisli i realizaciji bio posvećen čitavih deset godina. U trenutku nastanka bio je to jedan od najvećih spomenika na svijetu i smatra se najznačajnijim ikad podignutim modernističkim spomenikom na evropskom kontinentu - istakao je Ivanović
evropskom kontinentu. Spomenik je od osamostaljenja Hrvatske žestoko izranjavan prirodnim (snažnim udarima vjetra i vremenskim neprilikama) i ljudskim faktorom. Grupe provalnika i sakupljači sekundarnih sirovina obijaju ogromna željezna vrata na ulazu u spomenik ili skidaju i odnose skupocjenu oplatu od nerđajućeg čelika. Dva faktora su me snažno motivisala ka stvaranju ovog filma. Nebriga o nečemu što pripada samom vrhu svjetske kulturne baštine, ne samo da govori o društvu koje je odnos prema kulturi izgubilo tokom tranzicije, već ga jasno secira i postavlja mu dijagnozu. To je vizuelna konceptualizacija stanja svijesti i duha na jednoj dubljoj ravni koja sugeriše da je vrijedno samo ono čemu je moguće naći upotrebnu vrijednost. Drugi faktor se tiče sudbine tog i takvih spomenika koji se danas, malo po malo, duž cijele bivše Jugoslavije, brišu iz kolektivne svijesti. NOB je bio pokret koji se bazirao na emancipaciji, a ne isključivosti. Vrijednosti antifastičke borbe su nas uzdigle kao društvo, a spomenici koji im svjedoče su naš doprinos svjetskoj kulturnoj baštni. Odnos svih država nastalih raspadom Jugoslavije prema spomenicima govori o našoj spremnosti da te vrijednosti živimo danas.
POBJEDA: Što nam možete reći o samom procesu nastanka filma? Kako ste birali i ko je činio Vaš saradnički tim?
se kroz zidove provlače pucnji airsoft muzičara; turisti, gljivari, političari s vijencima, lopovi s alatom. Svako od njih ga koristi, tumači, prisvaja. Dok svi oni dolaze i odlaze, jedino domar Čedo ostaje da za njima popravlja brave, skuplja boce, podiže oplatu…
IVANOVIĆ: Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, samo u jednom semestru na predmetu Osnove dokumentarne režije, radimo dvanaest vježbi. U jednoj od tih vježbi otišao sam na Petrovu goru i zanijemio. Stajao sam u magli i, ako se to tako može reći, zaljubio se na prvi pogled. Nijesam mogao vjerovati da je ljudska ruka mogla stvoriti nešto toliko uzvišeno na ovim prostorima. Ekspresivnost prostora spomenika ostavlja utisak stalne promjene boja, pod uticajem svjetlosti koja se prelama preko njegovih skupocjenih oplata. Kasnije sam utvrdio da, kada se posmatra iz daljine, pod određenim svjetlom, spomenik zaista mijenja boje! Oplata, beton i monumentalnost u suprotnosti su s rđom, ranama, rupama. Apstraktni prostori, spirale, obline i oštrice čine vizuelni ključ koji me naveo na dublje traganje. Uz izvanredno mentorstvo Gorana Devića, nesebičnu pomoć klasića, četrdeset dana snimanja i dvogodišnji proces montaže, mogu slobodno reći da ovaj film podjednako pripada montažerki Maji Predrijevac koliko i meni. Pripada i cijeloj ekipi filma: direktoru fotografije Matiji Petroviću, producentkinji Tamari Puizini, snimateljima Petru Krajačiću-Viloviću i Ivanu Čizminu, kao i našem lajtmotivu i Sizifu - domaru spomenika na Petrovoj gori - Čedomiru Studenu Film se privodi kraju.
POBJEDA: Spomeniku na Petrovoj gori pristupili ste kao svojevrsnom praznom označitelju. Naime, film tretira generacijski i kontekstualno uslovljene (re)interpretacije značenja same građevine. Da li je tako?
IVANOVIĆ: Logično je da svaka nova politička garnitura pokušava da projektuje značenje spomenicima, događajima i važnim istorijskim ličnostima. To je, na kra-
ju krajeva, radila i komunistička vlast. Ovaj spomenik se danas u Hrvatskoj često tretira kao srpski ili komunistički. S druge strane, ljudi koji mu se klanjaju na komemoraciji su najčešće jugonostalgičari koji pate za vremenima koja se neće vratiti. Taj spomenik istinski obilježava činjenicu da je partizansku borbu protiv fašista i njihovih domaćih saradnika na prostoru Hrvatske, i šire Jugoslavije, krasio nadnacionalni princip. Na tom mjestu se začela ta ideja. Zato je to mjesto važno i izvan naših malih prostora. Za mene, taj spomenik bi danas svoju ,,misiju“ ispunio kad bi se na nekom od protesta ispod njega vijorile zastave Palestine.
POBJEDA: Bavite se antifašističkim nasljeđem, odnosno, načinom na koji se ono - u zavisnosti od konteksta - potiskuje, reinterpretira ili njeguje u zemljama bivše Jugoslavije. Postoji li rizik od relativizacije fašizma u savremenim društvima na Balkanu, i kakvu ulogu antifašistička tradicija može igrati u tome?
IVANOVIĆ: Mi smo naš fašizam i podjele imali prije nego što je to postala norma trenutnog političkog momenta na planeti. Danas kad je cijela Evropa skrenula u desno, kao i svijet, ne mogu a da se ne sjetim Žižeka i njegove rečenice o tome kako je Balkan kolektivno nesvjesno Evrope. Dojmi mi se ideja o tome da je važno napadati ljevičare, jer ja desničare sve i da hoću, ne mogu promijeniti. Hajde da shvatimo gdje leži problem. Ljevičari u Hrvatskoj, ali i u ostalim jugoslovenskim republikama, pristali su na to da je antifašizam izgubio svoj jugoslovenski karakter. Za Hrvatsku se može reći da su ,,pohrvatili“ partizane. Čak je i dan ustanka promijenjen. Jugoslovenski antifašistički pokret je bio jedinstven. Nije ih bilo šest. Ne postoje hvratski,
Petak, 1. avgust 2025.
srpski ili crnogorski partizani. Tada su te različitosti bile zapravo snaga.
POBJEDA: Kako biste opisali dominantnu politiku sjećanja na antifašizam u savremenoj Hrvatskoj? Može li se reći da je antifašizam neka vrsta političkog tabua s obzirom na to kako mu pristupaju političke garniture na vlasti?
IVANOVIĆ: U Hrvatskoj, a to važi i za ostale republike bivše Jugoslavije, istorijski revizionizam je nacionalna politika. To najbolje možemo vidjeti u školskim udžbenicima. A zašto je to tako? Pa, kako drugačije objasniti nesposobnost, pljačku, korupciju, nepotizam, klijentelizam, u poređenju sa jednom zemljom koju su uništili i koja je, ako išta, sama upravljala svojim resursima. HDZ je relativizovao antifašizam, a SDP, zbog glasova, pristao na to kolo. Sve do pojave zeleno-lijeve koalicije ,,Možemo“ situacija je bila najblaže rečeno tužna. U Srbiji se veličaju četnici, o njima se prave državno dotirani filmovi, grade im se spomenici, a slično je i u Bosni, Makedoniji... Svi traže izgovor za opšte rasulo. Jer, zamislite da se istinski država pobrine o svim tim traumama koje su nam ratovi ostavili. Naravno da je lakše zavaditi pa vladati.
POBJEDA: Kako vidite tretman antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori danas?
IVANOVIĆ: Tretman antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori danas je, nažalost, ogledalo dubokih političkih i društvenih devijacija. DPS, koji se odnedavno počeo pozivati na antifašističke tekovine, istovremeno je razgrađivao ono što je to nasljeđe konkretno značilo, fabrike koje su partizani gradili svojim rukama, ideju društvene imovine, solidarnosti i socijalne pravde. Njihovo ,,antifašističko“ nasljeđe svelo se na retoričko oružje za dnevnopolitičke sukobe, a u praksi su osiromašili većinu stanovništva i obesmislili sve ono na čemu je antifašizam kao pokret počivao. S druge strane, taj diskurzivni vakuum su bez zadrške ispunile provučićevske partije i djelovi SPC-a, koji aktivno rade na rehabilitaciji ravnogorskog pokreta, predstavljajući četnike kao nevine žrtve ,,komunističke aždaje“. Tako je došlo do apsurdne situacije gdje se svi zaklinju u svoje verzije ,,istine“, dok istinska vrijednost borbe protiv fašizma nestaje u magli revizionizma. Posebno je tragično što su oni koji sebe danas predstavljaju kao istinske nasljednike antifašističkih vrijednosti - pojedini predstavnici građanske scene i liberali iz NVO sektora - nerijetko zatvoreni u elitističke krugove, daleko od principa solidarnosti i rada za opšte dobro, daleko od potlačenih za koje se navodno bore. Zaboravljaju da je fašizam i nastao na ideji isključivanja drugosti. U takvom ambijentu, antifašizam više nije društveni temelj, već je postao etiketa. Adrijana ĐOROJEVIĆ
Koncert jednog od najznačajnjih crnogorskih muzičara i gitariste svjetskog renomea održan u Porto Montenegru
Bilo je posebno jer sam nastupao sa ljudima koji su mi izuzetno dragi, sa kojima sam nedavno dijelio i veliku turneju u Kini. Kad su ljudi na sceni povezani i kad postoji međusobno povjerenje, muzika se dešava sama od sebe - i to je publika večeras mogla da osjeti, rekao je Miloš Karadaglić
PODGORICA – Koncert jednog od najznačajnjih crnogorskih muzičara i gitariste svjetskog renomea Miloša Karadaglića, pod nazivom ,,London Calling”, održan je u okviru festivala KotorArt i Tivat Music Festival, u auditorijumu Doma vojske Porto Montenegra u Tivtu.
U pitanju je nastavak serijala koji se organizuje u Porto Montenegru i podrazumijeva umjetnike iz različitih prijestonica Evrope. Publika je imala priliku da uživa u muzičkom događaju koji je spojio dinamično osmišljen program, žanrovsku i instrumentalnu raznolikost sa prijemčivošću odabira kompozicija i muzičkog izraza. Gosti koncerta bili su Alison Balsom (truba), Miljana Popović-Materni i Marija Đuranović (violina), Mirjana Jovanović (viola), Nemanja Stanković (violončelo) i Zoran Zakrajšek (kontrabas).
ZNAČAJ
Karadaglić je istakao koliko mu je ovaj koncert značio na ličnom i umjetničkom nivou. - Večeras sam zaista uživao u svakom tonu, u svakom po-
gledu iz publike. Bilo je posebno jer sam nastupao sa ljudima koji su mi izuzetno dragi, sa kojima sam nedavno dijelio i veliku turneju u Kini. Kad su ljudi na sceni povezani i kad postoji međusobno povjerenje, muzika se dešava sama od sebe –i to je publika večeras, mislim, mogla da osjeti - rekao je Karadaglić.
On je dodao i nekoliko riječi o samom programu i njegovoj raznolikosti.
- Izveli smo repertoar koji obuhvata muziku iz različitih epoha i različitih krajeva svijetaod renesanse do savremenih kompozicija. Ali, sve smo svirali s lakoćom i otvorenošću, kao da je u pitanju igra. Upravo ta sloboda i osjećaj igre u muzici je ono što najviše volim i što želim da podijelim sa publikomistakao je on.
Posebnu pažnju izazvao je nastup britanske trubačice Balsom, koja je prvi put nastupila u Crnoj Gori.
- Zaista sam oduševljena, i publikom, i prirodom, i toplinom koju osjećam na svakom koraku. Posebno mi je zadovoljstvo da nastupam sa Milošem. Svirati sa njim je za mene pravo muzičko putovanje. Zvuk trube i gitare zajedno ima nešto
gotovo filmsko, spoj nježnosti i snage, jednostavnosti i dubine. To je dijalog instrumenata koji se, i pored različitih karaktera, savršeno razumiju - kazala je Balsom.
PODRŠKA
Auditorijum Doma Vojske Porto Montenegra, u kojem je koncert upriličen, vjerovatno je najbolja i najakuističnija dvorani za održavanje koncerata i
umjetničkih programa u Crnoj Gori, na koji su Tivćani posebno i s razlogom ponosni.
- Sama dvorana predstavlja baštinu Tivta i privilegija je festivala da imamo priliku da u takvoj dvorani organizujemo događaje. Podsjećanja radi, na sceni ovog izuzetnog auditorijuma u proteklim godinama nastupili su i članovi Bečke, Berlinske kao i filharmonije Los Anđelesa, sa istaknutim
solistima, koji su isticali izuzetne akustičke, pa i estetske karakteristike ovog jedinstvenog prostora - saopštili su iz PR službe festivala. Koncert je realizovan uz pomoć dugogodišnjih prijatelja Festivala: Porto Montenegra, Montenegro Sotheby‘s International Realty, Regent Porto Montenegro kao i novog sponzora festivala MasterCard. An. R.
Večeras otvaranje 11. Green Montenegro International Film Fest pored Crnog jezera na Žabljaku
PODGORICA - Green Montenegro International Film Fest - GMIFF, međunarodni filmski festival na temu zaštite životne sredine, ekologije i održivog razvoja počinje danas, a trajaće do 3. avgusta, na Žabljaku, u bioskopu na otvorenom pored Crnog jezera, sa bežičnim slušalicama - u cilju zaštite biodiverziteta jedinstvenog jezera koje je pod UNESCO zaštitom.
Svečano otvaranje biće upriličeno večeras, u 20.20 sati, a 11. GMIFF otvoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, dok će publiku festivala pozdraviti ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler i ambasador Savezne Republike Njemačke Peter Felten. Potom će filmski program, u kojem je ove godine 40 ostvarenja, otvoriti ukrajinsko ostvarenje ,,Porcelain War“ u režiji Brendana Belamoa i Slava Leontijeva Trodnevni GMIFF na Žabljaku biće cjelodnevan i besplatan, a uz jedinstveno prikazivanje spektakularnih filmova u večernjim satima pod zvjezdanim nebom u mirisnoj borovoj šumi, projekcije od 8 do 20
časova biće organizovane u žabljačkom Centru za kulturu. Selektor ovogodišnjeg izdanja festivala je crnogorski reditelj Andro Martinović koji je od više stotina prijavljenih filmova iz cijelog svijeta izabrao njih 40, iz 21 zemlje, među kojima su ostvarenja – pobjedinici najznačajnijih evropskih filmskih festivala u Kanu, Roterdamu, Talinu... Martinović je na pres konferenciji povodom 11. GMIFF-a u KIC-u ,,Budo Tomović“ kazao da se vodio prije svega estetskim kriterijumima prilikom odabira filmova. - Trudio sam se da filmovi odgovaraju koncepciji festivala. S druge strane, da pronađemo i neke teme koje korespondiraju sa ovim trenutkom i problematikom koju imamo mi u Crnoj Gori pa i šire i regiji, u odnosu na određene ekološke probleme i izazove – rekao je Martinović. Dodao je da je prvenstveno napravio širi izbor, a onda je morao da pravi i drugi krug u kojem je teška srca odustajao od nekih filmova i uklanjao ih iz selekcije, jer je mo-
gao selektovati samo 40. Martinović je saopštio da su filmovi podijeljeni u četiri kategorije: Ekologija, Ekologija duše, Promo turistički filmovi i Studentski filmovi, te da su u selekcijama filmovi sa svih meridijana.
- Od Irana preko Francuske, Portugala, Španije, Konga, Amerike, Dalekog Istoka do filmova iz naše regije i zaista je program i u tom smislu raznovrstan – kazao je on. Žiri festivala, kako je na konferenciji saopštila PR menadžerka GMIFF-a Sneža-
na Burzan-Vuksanović, čine međunarodni i domaći stručnjaci iz oblasti kinematografije i ekologije: Aleksandra Drobac-Diagne (SAD), Branka Bešević-Gajić (Srbija), Katherine Bruce (Kanada), Dušan Kasalica, Nemanja Bečanović i Branislav Milatović (Crna Gora). Pored priznanja za prvo, drugo i treće mjesto, u pomenutim kategorijama, dodjeljuje se i „Grand Prix“ za najbolje filmsko ostvarenje, kao i prošle godine ustanovljena nagrada „Branko Lukovac“ koja se dodjeljuje pojed-
nicima i organizacijama koje su u godini iza nas na poseban način doprinijeli promociji ekologije kao šireg koncepta. Izvršni producent festivala Vladimir Perazić je na konferenciji najavio i mnoge prateće aktivnosti na ovogodiđnjem GMIFF-u.
- Imamo dječiji program - radionicu ,,Napravi svoju šumsku masku“... Takođe imamo pilates i disanje u prirodi, kajaking i jahanje konja, biciklizam, slikanje u prirodi, predavanje o zaštiti prirode. Dakle, osim filmskih projekcija, imamo i brojne druge aktivnosti – kazao je on, dodajući da aktivnosti kreću akcijom čišćenja oboda Crnog jezara, danas od 10.30 sati, uz učešće oko 120 volontera. Perazić je posebno akcentovao ,,jedno posebno iskustvo – Polinator Park“.
- To je jedna virtuelna stvarnost u organizaciji Delegacije Evropske unije. Svi koji budu bili na Crnom jezeru imaće priliku da stave VR naočare i da dožive tu virtuelnu stvarnost –kazao je on. An. R.
Podgorički influenser Lazar Krkeljić, poznatiji kao Krnja koji ispija kafe, savjetuje vršnjake da treba razlikovati edukativni od zabavnog sadržaja na društvenim mrežama
PODGORICA - Podgoričanin Lazar Krkeljić, na društvenim mrežama poznatiji kao Krnja, popularan je kao influenser koji na svojim profilima ispija kafe i komentariše razne situacije iz svakodnevnog života. Prepoznatljivim humorom i, naravno, podgoričkim akcentom postao je prava senzacija na Instagramu i TikToku.
Krkeljić, u razgovoru za Pobjedu, kaže da na sličan način zbija šale i u svom društvu. - Treniram brazilsku džiju-džicu posljednjih pola godine i trudim se da budem fizički aktivan. Volim da gledam filmove i serije, a imam i aspiracije za bavljenjem glumom. Uglavnom, nemam previše nekih dnevnih ili jutarnjih rituala. Trudim se da živim u momentu i da stvari radim po osjećaju. Na mrežama pokušavam ponešto da zadržim za sebe i sačuvam dio privatnosti. Generalno uživam u ispijanju kafa s društvom. Taj ritual smo nazvali „mudrovanje“ - ispričao je on.
Kada je tek počeo snimati sadržaj i objavljivati na Instagramu i TikToku, nastavlja on, dosta ljudi ga je savjetovalo da prati trendove koji već postoje i prilagodi se. - Htio sam da napravim nešto drugačije, da govorim o stvarima koje živim i osjećam. Ljudima se posebno dopalo kada sam govorio o tom klasičnom podgoričkom stilu života: ispijanju kafa, „kuliranju“, „završavanju nečega po gradu“ i „kunjanju“. Vremenom, korisnici društvenih mreža su počeli masovno da snimaju video-snimke uz moj glas i oponašaju to što i kako ja snimam. To mi je dalo vjetar u leđa, jer sam shvatio da ne moram da jurim trendove, već da na osnovu tema koje mene interesuju i svakodnevnih dešavanja iz života mogu da kreiram zanimljiv sadržaj na mrežama - iskren je Krkeljić.
TEME
Naglašava da ga najviše inspirišu teme koje su vezane za svakodnevna zbivanja u glavnom gradu i državi.
- Dosta ljudi me najprije povezuje s kafama, jer su to video-snimci koji su se publici najviše svidjeli, ali i sa onim koje tretiraju muško-ženske
odnose. Po mom mišljenju, sadržaj na mrežama mora biti zanimljiv da bi, prvenstveno, mogao da se plasira većem broju ljudi - smatra on. Kao influenseru, bitno mu je da publiku nasmije i zabavi, ali i da ima pozitivan uticaj na mlade.
- Na ovaj način pokušavam da im do/pokažem da živimo slične živote, bez glume i foliranja, da ne shvataju sve preozbiljno i da, u nekim momentima, samo treba odmoriti i popiti šoljicu kafe. Želim ljudima da stvorim osjećaj da nijesu sami, da ih nasmijem i zabavim, motivišem da rade stvari koje žele i da im ne predstavlja problem to što su drugačiji od ostalih, već da se time ponose. Moj cilj nije da nekome budem idol, već motivator i pokretač - pojašnjava Krkeljić.
NEGATIVNI
KOMENTARI
Ne krije da mu se dešavalo i da dobije negativne komentare.
- Ponekad ljudi pomisle da pričam stvari potpuno ozbiljno, a ne ironično, što mi je bilo naročito drago jer sam imao dojam da sam neshvaćeni umjetnik kojeg dio publike shvata površno - dodaje on. Njegove video-snimke većinom prate korisnici društvenih mreža uzrasta od 20 do 30 godina.
- Među njima se nalaze ljudi sa raznim interesovanjima i zanimanjima, koji mogu da se poistovjete s ovim.
Stvari o kojima pričam su dosta bliske velikom broju ljudi. Mene, recimo, kao tinejdžera nijesu previše interesovali ljudi sa društvenih mrežaizjavio je on. Posebno ga fascinira činjenica da i dalje veliki broj ljudi ovdje živi, kako kaže, „lažne živote i pokušava da se dopadne drugima samo kako bi dobilo aplauz, pohvalu ili lajk“.
- To često komentarišem, što uvijek izazove različite reakcije. Ne bih volio da se bilo ko nađe uvrijeđen zbog mojih video-snimaka. Moja namjera
nije da uperim prstom i rugam se nekom, već da na šaljiv način ukažem na neke stvari koje radimo. Tu, naravno, ne isključujem ni sebe. Dešava se ponekad i da prilikom nekog komentara, gdje opserviram neku aktuelnu društvenu situaciju, dobijem dosta loših komentara publike koja, zapravo, ne zna da sam ja zapravo taj koji je predmet sopstvenog ismijavanja - navodi Krkeljić.
ZABAVA
Ističe i da nikada nije imao problem s tim što ljudi o nje-
Htio sam da napravim nešto drugačije, da govorim o stvarima koje živim i osjećam. Ljudima se posebno dopalo kada sam govorio o tom klasičnom podgoričkom stilu života: ispijanju kafa, „kuliranju“, „završavanju nečega po gradu“ i „kunjanju“. Vremenom, korisnici društvenih mreža su počeli masovno da snimaju video-snimke uz moj glas i oponašaju to što i kako ja snimam. To mi je dalo vjetar u leđa, jer sam shvatio da ne moram da jurim trendove, već da na osnovu tema koje mene interesuju i svakodnevnih dešavanja iz života mogu da kreiram zanimljiv sadržaj na mrežama - iskren je Krkeljić
Novi singl mlade kantautorke i glumice Katarine Bogićević Kejt
beOGRAD - Mlada crnogorska kantautorka i glumica Katarina Bogićević, koja nastupa pod pseudonimom Kejt, sredinom prošle sedmice objavila je svoj novi singl „Koža ne grebe“ u izdanju Mascom rekordsa. Tekst i muziku radili su ona i Andrija Marić, aranžman potpisuje Novak Ašković, dok se za miks i master pobrinuo
Stefan Pantović Stega, frontmen benda „Parampaščad“. Pjesmu je napisala prije šest godina, zajedno sa prijateljem Andrijom, kao izraz emocija koje je tada proživljavala. - Od tada svaka pjesma koju sam napisala je zapravo bila otpuštanje i razumijevanje ličnih emocija i procesa. Napokon sam vidjela sebe - istakla je Kejt.
„Koža ne grebe“ donosi duboko ličnu priču o suočavanju sa gubitkom ljubavi, puštanju prošlosti i prihvatanju sebe. - Nastala iz ličnog bola, pjesma oslikava trenutke tišine, ranjivosti i unutrašnje borbe koje Kejt prepoznaje kao ključne za lično iscjeljenje i rast - dodala je ona. Kejt je, uz oca, čuvenog muzičara i producenta Veselina
Frenkija Bogićevića, muzikom počela da se bavi sa svega tri godine. Sa 12 godina nastupila je u takmičenju „Ja imam talenat“ na kojem je osvojila 4. mjesto, a ubrzo nakon toga dobila je glavnu ulogu u seriji „Folk“. Sa 16 godina učestvovala je u popularnom TV šou programu „Tvoje lice zvuči poznato“, gdje je u jednoj epizodi zauzela prvo mjesto. R. Z.
PODRŠKA
Ponavlja i da dobija ogroman broj poruka podrške i iz regiona. - Isto kao što moji video-snimci nekom poprave dan, tako pozitivne poruke podrške i lijepe riječi meni dobro dođu. Zaista mi budu od velikog značaja jer ima dana kad nemam volje da bilo što snimam. Međutim, kad vidim koliko ljudi me podržava i čeka moj video - osjetim neku vrstu dodatnog goriva i motivacije da nastavim. Koliko god prilika da mi se otvori vezano za ovaj posao, najveća satisfakcija će mi uvijek biti kad mi neko priđe na ulici da mi kaže kako mu uljepšam dan – navodi Krnja. Iako prati velik broj influensera, pogotovo onih koji promovišu zdrav život, Krkeljić nikog ne bi izdvojio. - Svako ko misli da ima nešto da kaže, a što bi pomoglo barem jednoj osobi, treba da se upusti u, da tako kažem, influensing. Nije bitan broj ljudi koji će to vidjeti, već poruka koju prenosimo - savjetuje Krkeljić.
OPREZ
mu misle, te da mu je to mnogo pomagalo kroz život. - Naravno da će, kroz ovu formu izražavanja, veći broj ljudi steći pogrešnu sliku o meni. Iskreno, najvažnije mi je da meni bliski ljudi, koji provode vrijeme sa mnom, odlično znaju kakav sam. To mi je jedino bitno! Kako vrijeme odmiče i raste popularnost, priznajem, sve više se susrijećem s raznim klevetama. To je i razumljivo. No, dokle god to meni ne pravi problem - kao da nijesam ni čuo. Mnogo je više ljudi koji shvataju da je ovo zabava, kojima se sviđa ono o čemu govorim, kako to radim i koji me podržavaju, tako da mislim da nema potrebe obazirati se na bilo kakve glasine. Nastaviću da onima koji uživaju u mojim video-snimcima pružam jos više zanimljivog i kvalitetnog sadržaja – poručuje.
Preporučuje svima da budu oprezni na društvenim mrežama, te da prave razliku između zabavnog i edukativnog sadržaja koji se tamo plasira. - Takođe, treba i da vode računa šta slušaju na dnevnom nivou jer, vremenom, sve to uđe u podsvijest i direktno utiče na naše ponašanje, navike i razmišljanja - jasan je on. Mada ne voli mnogo unaprijed da planira, obećava da će snimati i u narednom periodu. - Svakako da ću nastaviti da se bavim ovim sve dok budem imao što da prenesem svojim pratiocima i pružim kvalitetan sadržaj. Mislim da bih se dobro snašao kao glumac. To je nešto što ću definitivno i pokušati u narednom periodu. Osim toga, mislim da bih se pronašao i u još nekim vrstama javnog angažmana, pa ću vidjeti što to život sprema za mene. Da li je to gluma ili poziv voditelja neke zabavne emisije - trenutno nijesam siguran. U krajnjem, ne bih mnogo ni razmišljao na tu temu. Jednostavno ću, bez previše očekivanja, dozvoliti da vrijeme odradi svoje - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Krkeljić.
Milovan MARKOVIĆ
Tokom devete sjednice Skupštine glavnog grada, odbornici su juče raspravljali o programu uređenja prostora glavnog grada za 2025. godinu sa programom urbane sanacije, zatim o programu rada Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice za ovu godinu.
Pored toga, raspravljalo se i o polugodišnjem izvještaju o ukupno ostvarenim primicima i izvršenim izdacima, o prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine, o prijedlogu odluke o naknadi za rad predsjednika savjeta mjesnih zajednica, o odluci da se Vladi vrati zemljište na Starom aerodromu za gradnju diplomatsko-konzularnog predstavništva Svete Stolice u Crnoj Gori, osnivanju agencije za izradu planskih dokumenata, kao i o osnivanju centra za razvoj i pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite i inicijativi za izgradnju spomenika Borislavu Pekiću
PROSTOR
- Programom uređenja prostora predviđena su sredstva u iznosu od 49 miliona eura. Budžet glavnog grada od naknade za komunalno opremanje i naknade za urbanu sanaciju u tom pogledu iznosio je 16,65 miliona eura, a ostala budžetska sredstva su 15,34 miliona. Kreditna sredstva su 433.000, dok su donacije 16,59 miliona. Kada je riječ o raspoređivanju sredstava iz budžeta Glavnog grada za izradu planske i tehničke dokumentacije, opredijeljeno je 1,55 miliona, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa šest miliona eura, za uređivanje i opremanje lokacija 2,2 miliona, za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica i mostova 11,47 miliona, dok je za izgradnju hidrotehničke infrastrukture izdvojeno milion eura… - kazao je v. d. sekretara za planiranje prostora i održivi razvoj Gavrilo Vuković u raspravi o programu uređenja prostora. Odbornik Budimir Mugoša (Evropski savez) kazao je da u programu uređenja prostora postoje brojne nelogičnosti, a da je jedna od najvećih suma od šest miliona eura za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ukazujući da se
kasnije vidi da je za to potrebno čak 82 miliona.
- Jasno je da eksproprijacije neće biti završene u ovoj godini, jer za to ne postoje sredstva. Imamo zapadnu obilaznicu, gdje tender ne prolazi nekoliko puta, a gdje imamo veliki problem. Tu imamo, čini mi se, 300 parcela, odnosno oko 150 vlasnika. Šest miliona eura je malo i to je činjenicaocijenio je Mugoša.
Predsjednik Kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac kazao je da je nedopustivo da se program uređenja prostora usvaja u julu.
- Očigledno je da sredstva za eksproprijaciju neće biti dovoljna za sve ono što se planira. Građani neće dobiti projekte koji im se obećavaju, jer imamo haos. Imamo situaciju sa radovima na Bulevaru Vojislavljevića gdje se uveliko izvode radovi, a nije završena eksproprijacija - kazao je Klikovac, navodeći da Glavni grad ima veoma slabu realizaciju projekata u posljednje dvije godine.
I Stefan Ćulafić (DPS) imao je sličnu zamjerku.
- Plan je preambiciozan i nerealan, jer je do sada već trebalo da bude riješeno mnogo toga – rekao je Ćulafić.
Gradonačelnik Saša Mujović istakao je da je program uređenja prostora bio na javnoj raspravi u januaru ove godine, nakon čega je povučen zbog toga što Glavni grad nije imao budžet, a trebalo je da program bude usaglašen s njim. - Kada je riječ o izgradnji Bulevara Vojislavljevića, u direktnoj komunikaciji sa direktorom Uprave za saobraćaj saznao sam da nijedan kapitalni projekat u Podgorici nije počeo na način da je eksproprijacija 100 odsto završena, a možete uzeti bilo koji projekat. Dinamika radova je malo pomjerena jer se činjenično stanje nije poklapala sa katastrom instalacija - kazao je Mujović.
I v. d. sekretara za planiranje prostora i održivi razvoj kazao je da je procedura u potpunosti ispoštovana. - Ovo nije prva godina da program uređenja prostora kasni, jer se i ranije često dešavalo da se usvaja i u maju i u junu. Najvažnije je da je program uređenja prostora program kontinuiteta - u 2025. godini možete realizovati i projekte iz 2024. godine. U analizi dokumenta došli smo do podataka da imamo projekte koji su najavljivani i 2010, 2011, 2012. ili 2015. godine, a koji nijesu bili realizovani u 2024. ili 2025. godini. Dobili smo dokument sa kojim su građani bili izuzetno zadovoljni - kazao je Vuković.
AGENCIJA
V. d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević naveo je da je budžetom za 2025. godinu planiran prihod od 16 miliona eura od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i 650.000 eura od naknade za urbanu sanaciju.
- Na današnji datum smo već prevazišli planirani iznos i krajem jula ostvaren je pri-
O davanju naziva predškolskoj ustanovi po Sofiji Klikovac na posebnoj sjednici
Gradonačelnik Saša Mujović uputio je prije sjednice Skupštini inicijativu da se dnevni red dopuni tačkom namijenjenom podizanju spomen-obilježja. On je naglasio da je svjestan da to nije po Poslovniku, ali da je riječ o javnom interesu jer bi Skupština glavnog grada trebalo da donese odluku o davanju naziva predškolskoj ustanovi po Sofiji Klikovac - Ukoliko to ne uspijemo
uraditi do 1. septembra, ustanova ne može početi sa radom i imaćemo situaciju da imamo veći broj prijavljene djece, a manjak kapaciteta za njihov smještaj. Svjestan sam činjenice da nije po Poslovniku, ali tražim da se uvaži zbog javnog interesa. Alternativna opcija bi bila da imamo dvije sjednice u avgustu i da ova tačka dnevnog reda bude usvojena i izglasanakazao je Mujović.
Predsjednik Kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac kazao je da se Poslovnik mora poštovati, kao i da će ova partija podržati da se nova predškolska ustanova nazove po Sofiji Klikovac, ali na nekoj od narednih sjednica.
Predsjednik kluba odbornika ES-a Miloš Mašković takođe je kazao da se Poslovnik mora poštovati, te da se sjednica može zakazati i u avgustu. Predsjednik
hod od 18 miliona eura. Agencija koristi i održava 203 poslovna prostora, od čega su 176 data u zakup. Planirani prihodi budžetom za 2025. godinu iznose 1,1 milion - kazao je Vučićević.
Andrija Klikovac je ocijenio kako je dobro što se u programu rada Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice vidi kontinuitet. On je konstatovao kako to pokazuje da se radi slično kao i kada je direktor Agencije bio Srđa Raičević ili kasnije Dragan Senić, ali da je problem nedovoljna koordinacija sistema Glavnog grada kada je riječ o razvojnim projektima, ali i nedovoljna komunikacija sa ministarstvima i upravama. Odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić naveo je da je plan veoma ambiciozan, ali da nije siguran i koliko će toga biti realizovano u ovoj godini. - Još nemamo PUP i to je problem Podgorice, kao i izgradnja kolektora. Ogromna odgovornost je i to što Agencija vodi 300 sporova, a govori se o tako velikim investicijama. Agencija bi trebalo da svaki važan projekat prati i objavljuje u kojoj su fazi ti projekti. Moramo imati informacije o tome. Ukoliko neki izvođač
kluba odbornika ,,Za budućnost Podgorice – NSD, SNP, UCG“ Mitar Šušić istakao je da ne vidi problem da se ova dopuna uvrsti na dnevni red ukoliko su svi spremni da podrže odluku.
Predsjednica Skupštine konstatovala je da u ovoj situaciji nije došlo do propusta Skupštine, već da samo nije protekao propisani rok od 72 sata za podnošenje inicijative prije sjednice. Ona je navela da postoji mogućnost da se hitna sjednica ovim povodom bude održana već 4. avgusta i da je to najbolje rješenje.
ne radi u skladu sa rokovima, moraju se naplaćivati i penali - istakao je Krnić.
PRIHODI
Komentarišući polugodišnji izvještaj o ukupno ostvarenim primicima i izvršenim izdacima, v. d. sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Balša Špadijer kazao je da je dinamika ostvarenja prihoda veoma dobra.
- Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, ostvareni su ukupni primici u iznosu od 86,39 miliona eura, što predstavlja 56,46 odsto od planiranog godišnjeg budžeta. Pošto su prihodi realizovani iznad 50 odsto od godišnjeg plana, dinamika ostvarenja prihoda je takva da je njihova realizacija znatno veća u drugom dijelu godine, realizaciju prihoda možemo ocijeniti kao izuzetno dobru - naveo je Špadijer, navodeći da su na rashodnoj strani budžeta ukupni izdaci realizovani u iznosu od 47 miliona, tj. 30,72 odsto godišnjeg plana. Andrija Klikovac je ocijenio da su brojni prihodi trebalo da budu naplaćeni prethodne godine, te da je iz nje prenijeto oko 30 miliona eura.
- Definitivno imamo problema sa planom potrošnje Glavnog grada. Već u ovom trenutku znamo da je Glavnom gradu potreban rebalans budžeta ili će se prenijeti više od 50 miliona eura iz ove godine u 2026. godinu. Nije dobro da se prenosi novac. Građani su dali mnogo novca, ali nijesu dobili bolje uslove i infrastrukturu - kazao je Klikovac.
On je naglasio da je odgovornost u lošem planiranju, navodeći da je kapitalni budžet realizovan u nedopustivo maloj mjeri.
Odbornik Miloš Mašković (Evropski savez) konstatovao je kako je potvrđeno da je budžet potrošački i nerealan.
- U prvih šest mjeseci evidentirano je 86 miliona ukupnih prihoda, od čega je 30,8 miliona
prenesenih sredstava iz prošle godine, a to govori da su realni prihodi 53 miliona - ukazao je, između ostalog, Mašković. Odgovarajući na ove primjedbe, v. d. sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta rekao je da je dobro planiran i da njegova realizacija ide po planu. - Mi smo iznad plana i dinamike i zbog toga tu kritiku ne mogu da prihvatim. Prenešena sredstva moraju ići na kapitalne projekte, jer drugačije ne možete dobiti ni saglasnost Ministarstva finansija. Nijesu sve fakture stigle na naplatu i samim tim realizacija kapitalnog budžeta je dobrim djelom veća nego što je bila 30. juna ove godine - kazao je Špadijer.
Predsjednica gradskog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović najavila je da se u prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine najznačajnije izmjene odnose na preciznije definisanje prava i dužnosti predsjedavajućeg sjednicom Skupštine do izbora predsjednika Skupštine glavnog grada i preciziranje ovlašćenja potpredsjednika Skupštine. Takođe, izmjene se odnose i na ovlašćenja odbornika da može predlagati obrazovanje radne grupe radi obrade pojedinog pitanja, kao i izmjene kako bi se obavezom dostavljanja obavještenja i podataka pored organa i uprave Glavnog grada, obuhvatile i javne službe čiji je osnivač Glavni grad. Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić kazao je da su odbornici Preokreta, SEP-a i GP Ura praktično zanemareni u radu, te da bi morali da budu više uključeni u rad. On je naveo i da nije demokratski da vlast ne prihvati nijedan od 10 amandmana opozicije, te da je komisija izgubila vrijeme da bi sve ostalo isto. Predsjednik Odbora za statut i propise Mitar Šušić ocijenio je da je Perić praktično pisao novu odluku o izmjeni Poslovnika i da to nije bilo tehnički dobro napisano. Miloš Mašković je naveo da je urađen dobar posao kada je riječ o izmjenama i dopunama Poslovnika, ali i da ima dobrih amandmana odbornika Preokreta, naročito u dijelu da bi i oni trebalo da imaju pravo da postave pitanje gradonačelniku.
Odbornik SEP-a Ilija Mugoša saglasan je da je radna grupa postigla određene rezultate, ali i zamjerio zbog toga što ponovo nije usvojen prijedlog Pokreta Preokret za formiranje odborničkog kluba sa dva odbornika, jer bi to olakšalo komunikaciju. H. P.
Tužan kraj evropskog ljeta
Budućnosti, ljeta koje je moglo da donese istorijski iskorak na kontinentalnoj sceni.
Bolno, možda i zasluženo,,plavo-bijeli“ su eliminisani u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije golom Radua Ginsarija u 91. minutu. Milsami je u Orheju pobijedio 2:1, nakon što je u Podgorici bilo 0:0. Crnogorski prvak imao je savršen žrijeb – Milsami nije pokazao naročiti kvalitet, a sada će se za plej-of boriti s Virtusom iz San Marina. Takva prilika se rijetko ne ukazuje, a Budućnost ju je prokockala iako je vodila od 55. minuta, i to nakon što je u prvom poluvremenu promašila zicer i penal.
Budućnosti se vratilo za sve loše što joj se dogodilo ovog ljeta, za sve promašaje i ,,lomove“ u upravi, za sav amaterizam koji vlada u upravljačkim strukturama, zbog kojih je tim za Evropu bio slabiji od onog koji je osvojio titulu. U fudbalu sve to dođe na naplatu. Nema budućnosti za ovakvu Budućnost.
PROŠAO MANJE
LOŠ TIM
I u Orheju, kao i u Podgorici, igralo se slabo s obje strane, između šesnaesteraca, s tim da je Budućnost imala kolosalne prilike da povede u prvom poluvremenu.
Prva joj se ukazala u 19. minutu kada je Taki odigrao lošu povratnu, Ivan Bulatović presjekao pas, obišao golmana, ali nije odmah šutirao, što je morao da uradi iako mu je
ugao bio mali. Želio je da se namjesti za udarac, pa ga je Taki sustigao i uklizao.
Pri ,,produženom“ startu ga je i povrijedio, zbog čega je Budućnost prerano ostala bez jedinog napadača u timu.
Bulatovića je zamijenio Ivan Bojović i ništa zanimljivo se nije dešavalo do momenta kada je u finišu poluvremena upravo brzonogi ofanzivac umakao odbrani Milsamija, bio brži i od golmana Emila Timbura, koji ga je faulirao u šesnaestercu.
Švajcarski sudija Alesandro Dudić dosudio je jedanaesterac, a Budućnost dobila novu savršenu priliku za 0:1. Ni to nije bilo dovoljno: Dudić je odbranio udarac Marku Miličkoviću, ali je čuvar mreže domaćih prerano izašao s linije pa je udarac ponovljen, međutim, ni iz ponovljenog penala se nije promijenio rezultat. Miličković je šutirao identično kao prvi put, u donji desni golmanov ugao, a Timbur mu ponovo odbranio.
PREDNOST KRATKO
TRAJALA
Milsami je agresivnije počeo drugo poluvrijeme, ali je Budućnost pronašla lijek za rane iz prvih 45 minuta. Ognjen Gašević je sjajno prošao po lijevoj strani u 55. minutu, u šesnaestercu pronašao Bojovića, a napadač ,,plavo-bijelih“ imao dovoljno vremena da se namjesti i zatrese mrežu. Burno je proslavljen vodeći gol, Bojović je skinuo dres i dobio žuti karton, ali kratko je trajala prednost crnogorskog prvaka – samo 10 minuta. Gosti su izgubili loptu na protivničkoj polovini, Milsami napravio višak, Kali sa desne strane odigrao za Vasilea Žardana, koji je pogotkom probudio publiku na oronulom stadionu.
Lalatović: Ovo mnogo boli, kao da smo se uplašili
Nenad Lalatović na klupi
Budućnosti – dva remija, dva poraza. Još je naš prvak bez pobjede ovog ljeta, sinoć je ostao i bez Evrope.
- Mnogo boli ovaj poraz. Disciplina mora da bude prisutna svih 90 minuta, moramo da čuvamo igrača. Upozoravali smo da je Ginsari njihov najbolji igrač i da ne smije da ostane sam, uvukao se između dvije linije, šutirao i dao gol. Sami smo sebe pobijedili i izbacili. Mnogo mi je krivo i teško – rekao je trener Nenad Lalatović. Budućnost je možda mogla sve da riješi u prvom poluvremenu.
- Zaslužili smo da vodimo 2:0 u prvom poluvremenu.
Budućnost je bila u stanju šoka, kao da je prestala da igra, branila se, ali kad se malo oslobodila pritiska – stvorila je veliku šansu.
Bulatović je imao dva dodira više kad je imao prazan gol ispred sebe, potom smo promašili penal u dva navrata. Kad se takve dvije šanse ne iskoriste, onda ne može da se pobijedi. Ipak, poveli
Rezervista Petar Grbić je poslije duplog pasa gotovo ,,spojio“ Bojovića sa golom, ali se plavo-bijeli broj 77 spetljao kad je bio sam na golmana. Propala je sjajna prilika za 1:2, ali je Budućnost imala i sreće nekoliko minuta kasnije jer je Žardan lako mogao da donese preokret, ali i u 90. kada je Keita šutirao preko gola. Prethodno je Orahovac glavom pokušao u šesnaestercu domaćina.
smo iz prelijepe akcije, ali onda i primili gol iz našeg posjeda. Potom je i Bojović imao sjajnu šansu, da smo tada postigli pogodak za 1:2 mislim da bi utakmica bila gotova – naveo je Lalatović.
Njegov tim je u dva meča sa skromnim rivalom pokazao mnogo mana.
- Nijesmo znali da stanemo na loptu, kad smo poveli, kao da je ušao nemir u nas. Poslije vođstva nijesmo imali kontrolu, nego smo žurili u pasu, nijesmo stajali blizu igrača, kao da smo se uplašili da prođemo u treće kolo – naveo je srpski stručnjak. Lalatović je nedavno rekao da ne bi došao u Budućnost da je znao da je ,,ovakva situacija“, misleći na to što je tim oslabljen u odnosu na prošlu sezonu jer se nema novca za pojačanja. Kako dalje?
- Nećemo o upravi. Vruća je glava, sada je bitno da se koncentrišemo na Jezero. Moramo da se izdignemo iako je sve ovo mnogo bolno – rekao je Lalatović.
Produžeci su bili na vidiku, ali se timu Nenada Lalatovića, koji ne zna za pobjedu u četiri meča na klupi Budućnosti, sve pomračilo u 91. minutu. Radu Ginsari je primio loptu na oko 18 metara od gola i poslao je u golmanov donji desni ugao. Šok i nevjerica za ,,plavo-bijele“, kazna za sve što su propustili i pečat na katastrofalno evropsko ljeto. Na svim poljima, u svim strukturama kluba. Teren ništa ne prašta, zato sve ovo na kraju krajeva i ne treba da čudi.
Sutjeska ponovo, nakon preokreta, poražena od Beitara i eliminisana sa evropske scene
Sutjeska nije uspjela prvi put u istoriji da stigne do treće runde nekog evropskog takmičenja – Nikšićani su poraženi na neutralnom terenu u rumunskom Ploeštiju od Beitar Jerusalima (5:2) u okviru revanš meča 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija.
Tako je Sutjeska četvrti put nastup u najmlađem evropskom takmičenju završila u drugoj rundi, a do trećeg kola nije mogla ni u nekadašnjem Intertoto kupu, Ligi Evrope, a ni Ligi šampiona. Sutjeska ima za čim da žali –poražena je u prvoj utakmici (2:1), gdje je vodila i ostavila dobar utisak, a u revanšu imala vođstvo 2:0 nakon pola sata igre, ali je sve to brzo ,,prosula“, iskusni Izraelci do poluvremena stigli su do egala, a u nastavku lako ovjerili prolaz u treću rundu – 5:2. Meč je imao neobičan početak – nakon samo minut igre, utakmica je prekinuta. Velika bakljada navijača Beitara uslovila je prekid, jer se veliki broj pirotehničkih sredstava našao na terenu, što je stvorilo dosta problema, a sudija sa Malte Ismail Barbara bio je prinuđen da prekine duel. Inače, trener Sutjeske Milija Savović, za razliku od prethodna tri meča, ove sezone odlučio je da napravi dvije promjene - u startnoj postavi našli su se Juković i Vukčević, dok su na klupi ostali Kalezić i Pajović. I, prvu opasnost Sutjeska je pretvorila u gol. Čavor je proigrao Golubovića, koji je iz drugog pokušaja asistirao Toškoviću, koji je napravio dobru
Stadion: Ilie Oana. Sudija: Ismail Barbara. Golovi: 0:1 Tošković u 11. (pen), 0:2 Kopitović u 28, 1:2 Acili u 42, 2:2 Šua u 45+5, 3:2 Morozov u 51, 4:2 Kalu 83, 5:2 Muzi u 88. Žuti kartoni: Šua, Morozov (Beitar), Dedić (Sutjeska).
Silva Morozov (od 84. Hugi)
Karabali
Dahan Kohen (od 69. Mendi)
Miča (od 76. Jona) Tavareš
Levi Acili (od 76. Muzi)
Kalu (od 84. Zasno) Šua
Giljen (od 46. Vukčević)
Golubović
Dedić
Kopitović Đinović (od 75. Vlahović) Šimun Šćekić Čavor
Juković
Vukčević
(od 66. Pajović)
Tošković (od 56. Kalezić)
fintu, ušao u šesnaesterac, a na njegov dribling loše je reagovao Karabali, koji ga je srušio, zbog čega je sudija Barbara odmah pokazao na bijelu tačku. Iako je nad njim napravljen penal, Tošković je preuzeo odgovornost, a onda napravio majstoriju – smireno, hladnokrvno samo je ,,bocnuo“ loptu i prevario Portugalca Silvu i pogodio za 0:1, čime je naš tim već na startu anulirao prednost Izraelaca iz prvog duela. Pokušao je Beitar da odgovori, pravio pritisak, ali bez veće opasnosti po gol Giljena. Već u 28. minutu, Sutjeska je imala prednost 2:0. Brzonogi Juković, koji je pravio ve-
Fudbaleri
Kraj evropske priče za Dečić, dalje ide bečki Rapid koji je do 3. kola kvalifikacija za Ligu konferencija stigao duplom pobjedom – u Tuzima je bilo 2:0, a u revanšu 4:2. Ukupno 6:2 za Austrijance.
Prošao je skuplji, bolji, kvalitetniji, jači tim, koji je od utakmice pred svojim navijačima napravio rutinu, pa i zabavu za prepoznatljivi zeleni zid od kojeg dobija veliku podršku iza gola na stadionu ,,Alijanc arena“.
Crnogorska ekipa bila je kao na strelištu, izložena raspucavanju protivnika koji je u prvih pola sata čak četiri puta pogađao stativu. Od toga su dva odbitka završila iza leđa golmana Nikića
Momci Nebojše Jandrića bili su izloženi pritisku od samog početka. Domaćin je napadao u posljednjoj trećini terena sa svih strana, promašivao je šanse, ali i pogađao metu.
kraja Dečića koji više nije imao ni promil šansi da nešto uradi po pitanju ostanka na međunarodnoj sceni.
like probleme protivničkoj ekipi, izborio je prekid i karton Morzova, Šimun je odlično izveo, a nakon ,,odbitka“ loptu je u kazneni prostor vratio Čavor. Lopta je stigla do Toškovića, koji je glavom uposlio Vukčevića, koji je pogodio stativu, a odbitak dočekao Kopitović i zakucao za 0:2. Velika opasnost pred golom Giljena viđena je u 35. minutu, ali je na sreću nikšićkog tima, nakon asistencije Acilija, Kalu iz zicer situacije propustio priliku da postigne gol, jer mu je lopta prošla preko noge. Samo tri minuta kasnije, Giljen je spasio Sutjesku – Šua je uposlio Acilija, koji je pobjegao odbrani i šutirao sa sedam metara, ali je iskusni čuvar mreže bravurozno intervenisao. Ipak, pritisak Izraelaca donio je rezultat u 42. minutu – Šua je ubacio loptu iz kornera, a Acili je zakucao glavom za 1:2. U petom minutu nadoknade, Giljen je loše ispucao loptu, Kalu nakon prodora šutirao, golman Sutjeske odbranio, ali je odbitak iskoristio Šua i pogodio praznu mrežu za 2:2. Da peh bude veći, tada se povrijedio čuvar mreže Nikšićana, pa je u nastavku među stative morao Stojan Vukčević. Već tada je bilo jasno da je Sutjeska svoj san brzo raspršila – u 51. minutu Beitar je opet nakon prekida pogodio. Acili je izveo korner, Morozov ostao sam na tri metra i glavom pogodio za preokret – 3:2. U samom finišu Beitar je došao do ubjedljive pobjede – prvo je Kalu lijepo pogodio u 83. minutu, a odmah zatim i rezervista Muzi za konačnih 5:2… R. PEROVIĆ
Samo pet minuta su gosti upjeli da dođu do daha, na trenutak da odbiju atake protivnika, ali osjećalo se da otpor ne može dugo da traje. Razlika u klasi ogledala se u međusobnom omjeru, stilski, rezultatski i kompletnim utiskom. Rezultat je s pravom prevagnuo u korist čete trenera Štogera, s tim što su gosti u nastavku odgovorili i sa dvije egzekucije ublažili poraz.
Samo što je prešao na polovinu gostiju, Rapid je u prvom minutu stvorio situaciju iz koje je Antist glavom pogodio stativu. Bacio se reprezentativni golman Nikić, nije bio blizu lopte, ali je imao sreće da njegova mreža ne bude odmah proparana.
Sreća je bila na strani Tuzana i u 15. minutu kada je domaćin razvio polukontru nakon koje je Dal nogom naciljao okvir gola.
Serija stativi Bečlija nastavljena je i u 17. minutu, s tim što ovoga puta nije bilo spasa – lijepo su kombinovali fudbaleri austrijskog tima, razmijenili pasove na malom prostoru, a na koncu je Dal efektno pogodio za 1:0. Bio je to početak već viđenog
Nova, četvrta stativa u 27. minutu, a potom i lijepa egzekucija fudbalera naše najbolje državne selekcije Andrije Radulovića, koji je sa distance smjestio loptu pod prečku. Imao je Rapid dva gola viška do poluvremena, odavno završen posao oko prolaza, ali nije obarao ritam. Željeli su domaći igrači da se maksimalno izigraju, kružili su oko i unutar šesnasterca i šutirali iz svih pozicija. Samo manjak mirnoće i koncentracije u završnici uticao je da do odlaska na odmor ne deklasiraju Tuzane. Dečić – skroman, preskroman, nepovezan, nesnalažljiv na brzu i jednostavnu igru domaćina koji se za sve pitao.
Na startu drugog poluvremena Jadrić je ukazao povjerenje 16-godišnjem Mark Đokaju umjesto Camaja u špicu, a jednu promjenu napravio je strateg domaćeg sastava.
Rapid je nastavio da napada, a gosti da klizećim startovima i tijelima štite mrežu.
Nijesu Bečlije iskoristile veliki broj situacija, a onda su kažnjeni u 60. minutu. Odlično je korner izveo Sekulović, a najviši u skoku bio je Striković koji je glavom poentirao za 2:1. Bravuroznom intervencijom je Nikić spriječio saigrača iz reprezentacije Radulovića da ga savlada drugi put na meču, ali ne i njegovu asistenciju kod pogotka Mbuija u 71. minutu.
Bio je to munjevit odgovor ,,zeleno-bijelih“ na primljeni gol, jer su nakon toga uzvratili sa dvije lopte u mreži golmana Tuzana.
Precizan u 69. minutu bio je
Vejkselbraun koji je poslije prekida i boksovanja Nikića –majstorski, volejom iz poluokreta, iskosa sa desne strane, zatresao mrežu.
Nije to bilo sve, nijesu Tuzani odustali od borbe za častan oproštaj i u 82. su dali drugi gol.
Slobodan udarac sa dvadesetak metara izveo je Sekulović, lopta je od živog zida promijenila smjer i prevarila golmana Hedla
Dečić se okreće domaćim obavezama. U poneđeljak otvara prvenstvo duelom sa ekipom Mladosti iz Donje Gorice, a u Kupu će braniti trofej od prošle sezone. D. KAŽIĆ
Rijeka eliminisana od Ludogoreca u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona
PODGORICA - Rijeka nije uspjela - nepremostiva prepreka na putu ka grupnoj fazi Lige šampiona bio je bugarski Ludogorec.
Hrvatski tim, koji sa klupe predvodi crnogorski trener Radomir Đalović, imao je 0:0 sa Rujevice, a u Razgradu je poražen nakon produžetaka 3:1.
U regularnom dijelu meča bilo je 1:1, ali bilo je jasno da su šanse Rijeke minimalne sa dva igrača manje. Prvo je isključen Gabrijel Rukavina u 77. minutu, a potom i Toni Fruk u posljednjim trenucima sudijske nadoknade. Brojčanu prednost u ,,ekstra tajmu“ iskoristio je bugarski prvak koji u 3. kolu ide na Ferencvaroš, dok se Đalovićev sastav seli u kvalifikacije za Ligu Evrope, gdje će igrati
sa irskim Šelburnom. - Čestitam ekipi Ludogoreca na prolasku dalje, mislim da smo zaslužili puno više. Bilo bi u redu da smo mi prošli. Kao što sam kazao i nakon pr-
ve utakmice, Evropa ne prašta greške, a mi smo ih napravili previše. Dvije velike greške, dva crvena kartona. Taman kada smo izjednačili i vratili se, imali sve pod svojom kon-
Njemica Laura Dalmajer, skijašica i bijatlonka, stradala u planinama Pakistana
PODGORICA - Njemačka olimpijka, skijašica i bijatlonka Laura Dalmajer (31), preminula je u Pakistanu usljed incidenta koji se dogodio tokom planinarenja. Dalmajer je dvostruka olimpijska šampionka i sedmostruka svjetska prvakinja.
Teški vremenski uslovi i nepristupačan teren otežali su pokušaje spasilačkih službi da spasu bivšu olimpijsku šampionku koja je u poneđeljak ostala zaglavljena u odronu u planinama sjevernog Pakistana. Lokalni mediji potvrdili su da je Dalmajer nastradala nakon odrona stijene na visini od 5.700 metara nadmorske visine, dok se uspinjala ka 6,069 metara visokom Laila vrhu. Njena penjačka partnerka Marina Eva je brzo poslije nesreće pozvala spasilačke službe, u međuvremenu se ona bezbjedno vratila u kamp odakle su krenule, međutim potraga koja je uslijedila za nestalom Laurom, nije dala rezultata.
Nažalost, teški vremenski uslovi i nepristupačan teren onemogućili su spasilačke ekipe da pronađu tijelo nesrećne djevojke. Spasilački helikopteri nijesu učestvovali u akciji spašavanja jer nijesu dobili dozvolu za uzlijetanje usljed slabe vidljivosti na lokaciji gdje je trebalo da slete.
Konačno, u srijedu ujutru, dva tima koja su činila četiri međunarodna penjača - tri
Amerikanca i jedan Njemac - kao i dva lokalna penjača na velikim visinama, krenula su u spasilačku misiju. Na kraju, ni oni nijesu imali više sreće. U razgovoru za njemačke medije, Karar Hajderi, potpredsjednik Alpskog kluba Pakistana, procijenio je da su šanse Laure da preživi 50-50, ali je naglasio da je poznato da povrijeđeni penjači mogu danima da prežive uz kiseonik.
Međutim, kasnije u srijedu menadžment poznate sportistkinje potvrdio je nemačkim novinskim agencijama DPA i SID da je Laura preminula.
Dalmajerova je ostala upamćena kao jedna od najtrofejnijih njemačkih sportistkinja, bijatlonka, u ovom vijeku.
Ona je 2017. godina proglašena za najbolju njemačku sportistkinju, ali je iznenadila sve dvije godine kasnije odlukom da se penzioniše već u 25. godini.
Njena želja je bila da postane penjač. Na kraju, velika ljubav prema penjanju je odvela u smrt. R. A.
trolom, dogodio se pad. Uvjeren sam da bismo izdržali na terenu s jednim igračem manje, da bismo možda i prošli, ovako je bilo jako teško. Čestitam još jednom momcima,
dali su sve od sebe, posljednji atom snage, ali nije nas nagradilo. Nijesmo uspjeli. Okrećemo se narednim izazovima – rekao je Đalović poslije utakmice u Bugarskoj. Rijeka nastavlja evropsku priču, ali prije toga ima premijeru u domaćem prvenstvu. U neđelju, od 18 i 45 časova, pred svojim navijačima ugostiće Slaven Belupo. - Bila je velika potrošnja. Moramo dobro da odmorimo. Nijesmo ni ušli u utakmicu kako treba, taj jedanaesterac nas je presjekao, ali poslije smo se stabilizovali, dali gol, imali prilike i izvanrednu šansu preko Fruka. Držali smo sve u svojim rukama i nogama, ali nakon crvenih kartona bio je kraj. Šelburn je tek u srijedu, moramo izvući pouke i idemo dalje. Prije toga nas čeka duel sa Slavenom
na svom terenu u 1. kolu nacionalnog prvenstva – poručio je Đalović. Portuglaski strateg na klupi Ludogoreca Rui Mota, imao je više razloga za zadovoljstvo. - Jako smo srećni što je pred nama barem još jedno kolo. Mislim da smo zasluženo pobijedili Rijeku. Nije lako igrati utakmicu u kojoj protivnik ima jednog ili dva igrača manje, jer se pretvaraju u pravi zid. Pokušali smo da probijemo kroz sredinu, kroz bokove, ali oni su se sjajno branili. U drugom produžetku smo sve to radili brže i postigli smo zaslužene golove. Znamo da se čini kako je lako igrati protiv ekipe s manje igrača, ali to nije slučaj. Kod 1:0, pogodili smo stativu. Zatim smo postigli još jedan gol koji nam je poništen. Nakon toga, Rijeka se samo branila. Ove kvalifikacije su jako teške. Imamo hrabrosti i srca, moramo se zahvaliti našim navijačima na velikoj podršci. Ovaj uspjeh nam je jako važan. Imamo odlične igrače. Zadovoljan sam onim što imam u smislu potencijala. Nemamo puno vremena, utakmice dolaze jedna za drugom. Najvažnije je da smo u sljedećem kolu. Čeka nas vrlo težak protivnik kakav je Ferencvaroš. Čak i ako su oni favoriti, moramo da napravimo sve da se to ne vidi. Moramo ostaviti srce na terenu za ovaj klub i navijače - rekao je Mota za bugarske medije. D. KAŽIĆ
Crnogorski odbojkaši igraju danas prvi od dva vezana prijateljska meča u Kolašinu
PODGORICA - Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore odigraće dvije prijateljske utakmice sa selekcijom Austrije, u sklopu priprema za završnicu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Mečevi će se odigrati u Sportskoj dvorani „Kolašin“, a predviđena je jedna utakmica zatvorenog i jedna otvorenog tipa.
Prva utakmica, otvorena za publiku, biće odigrana večeras, sa početkom u 19 časova. Austrija je dobro poznat rival – Crna Gora je sa ovom selek-
cijom igrala i pripremne duele uoči CEV Zlatne evropske lige, u maju. - Pripreme protiču u najboljem redu, atmosfera u ekipi je fenomenalna i uliva vjeru za ono što nas očekuje, tako da sam optimističan, ako sagledamo širu sliku. Svi igrači su zdravi, bez povreda, i to je najbitnije u ovom trenutku. Odnos igrača sa novim selektorom postaje sve bolji i obećava izuzetnu saradnju u daljim reprezentativnim akcijama. Slijede nam dvije prijateljske utakmice sa reprezentacijom Austrije, koju dobro poznajemo i protiv koje ćemo na pra-
vi način testirati formu pred predstojeće kvalifikacije - kazao je kapiten reprezentacije, Đorđe Jovović. Trening meč zatvorenog tipa biće odigran sjutra, deset dana pred putovanje u Češku. Crna Gora će 13. avgusta u Taboru gostovati viceprvaku CEV Zlatne lige, a četiri dana kasnije zaključiće kvalifikacije duelom sa Norveškom u Kolašinu.
Inače, „crveni“ su prošlog ljeta poraženi u oba meča kvalifikacione grupe C – Norveška je slavila na svom terenu 3:0, dok je Češka pobijedila u Kolašinu 3:1. R.P.
Sa meča Crna Gora – Francuska
Prvi poraz naših kadetkinja na Evropskom prvenstvu za rukometašice do 17 godina
PODGORICA – Senzacija se nije dogodila – ženska rukometna kadetska reprezentacija Crne Gore u duelu protiv jednog od favorita za najviši plasman na Evropskom prvenstvu za igračice do 17 godina u Podgorici nije uspjela da napravi podvig, već je doživjela poraz od Francuske (30:25).
Crna Gora je dugo odlično parirala Francuskoj, na početku drugog poluvremena došla i do dva gola prednosti, još jednom zaprijetila i u finišu, ali je kvalitet velikog favorita došao do izražaja, pa je prvi poraz (30:25) nakon startne pobjede protiv Litvanije bio neizbježan.
Nakon dana pauze, generacija igračica koju predvode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović sjutra će protiv Češke igrati za plasman u glavnu rundu.
Duel u dvorani „Verde“ bio je pun preokreta, Crna Gora je u prvom poluvremenu pet puta imala minimalnu prednost, ali je Francuska na veliki odmor otišla sa „plus 1“ – 11:10. Sjajan početak drugog poluvremena, tri vezana gola i vođstvo 13:11 u 35. minutu nakon što je pogodila Maša Ulićević bili su nagovještaj da bi se moglo desiti veliko iznenađenje. Francuska je međutim, napravila seriju 10:3 i povela 22:17. Do kraja meča naša reprezentacija je uspjela samo jednom da priđe na dva gola zaostatka (25:23), pet minuta prije kraja, ali je Francuska odbila i taj nalet.
Maša Dubljević je bila igračica utakmice sa 15 odbrana.
Martina Knežević je bila najefikasnija sa sedam golova, dok su po četiri postigle Anđelina Orbović i Maša Ulićević. R.P.
Svjetsko prvenstvo u plivanju
PODGORICA - Crnogorska plivačica Jovana Kuljača završila je prvi nastup na Svjetskom prvenstvu u Singapuru. Jovana je 100 metara kraul isplivala u vremenu 1:00,49 i plasirala se na 55. mjesto od 84 takmičarke.
- Prvi nastup je uvijek najteži, ali treba iskoristiti dobre prolaze iz ove trke, jer je njena glavna disiciplina 50 metara kraulkazala je selektorka Danijela Franeta.
Jovana će na 50 metara kraul nastupiti 2. avgusta. Miloš Milenković će drugu trku u Singapuru imati danas, kada će plivati 100 metara delfin. Miloš je na 50 metara u istoj disciplini zauzeo 37. mjesto, s vremenom 23.88 sekundi. R.P.
PODGORICA – Budućnost Voli nastavlja sa formiranjem što jačeg tima za narednu sezonuSkajlar Mejs je novi igrač viceprvaka ABA lige.
Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, momak rođen u Luizijani dolazi iz NBA G lige, gdje je pri kraju prošle sezone nosio dres Ajova Vulvsa - razvojnog tima Minesote. Ranije tokom prošle sezone nastupao je i u Evroligi, kao član aktuelnog prvaka Evrope - Fenerbahčea. Visok je 191 cm, ima 27 godina i igra na poziciji kombo beka. Na NBA draftu 2020. godine izabrala ga je Atlanta, a u najjačoj ligi svijeta nosio je dresove Portlanda i Los Anđeles Lejkersa. Odigrao je ukupno 105 utakmica u NBA ligi, a najbolji utisak ostavio je u Trejlblejzersima, gdje je na šest mečeva bilježio pro-
sjek od 15,3 poena i 8,3 asistencije.
Iz podgoričkog kluba naglasili su da ga krasi dobar šut, visok košarkaški IQ, kao i solidan skok za igrača koji pokriva spoljne pozicije. - Karijeru je počeo u NCAA kao igrač LSU univerziteta. U početku igrač zadatka, a do seniorske godine postao je lider ekipe i napada. Kad smo već kod koledža – bio je jedan od najboljih studenata, diplomirao je na studijskom programu kineziologije, pa je imao i „rezervni plan“ – da se posveti medicini ako košarkaški put ne krene kako treba – naveli su iz Budućnosti. Mejs je četvrto pojačanje u redovima ,,plavih“, jer su prethodno paraf na vjernost stavili Aleksandar Kovliar, Aksel Butej i Džeri Frenk Butsijel. Prethodno su ugovore produžili Jogi Ferel i Džuvan Morgan. R. P. Podgorički tim
Crnogorski juniori večeras protiv Estonije na B prvenstvu Evrope za košarkaše do 18 godina
PODGORICA – Crnogorska muška juniorska košarkaška reprezentacija igraće večeras (19.30h) protiv Estonije četvrtfinale Evropskog prvenstva B divizije, koje se održava u rumunskom Piteštiju.
Izabranici Marka Sekulića osvojili su drugo mjesto u D grupi, sa učinkom 3-1, jer su savladali Norvešku (92:73), Hrvatsku (85:80) i Holandiju (80:76), dok su u meču odluke poraženi od Slovačke (75:68), ali su u trouglu bili bolji od Hr-
vatske za dva poena, čime su se domogli plasmana u osam najboljih.
Sada našoj reprezentaciji slijedi duel protiv Estonije, koja je bila prvoplasirana sa maksimalnim učinkom u C grupi, za plasman u polufinale. Ako bi Crna Gora stigla do polufinala sačuvala bi nadu da može stići do A divizije. U ostalim četvrtfinalnim mečevima sastaju se Poljska –Danska (12h), Slovačka – Mađarska (14.30h) i Rumunija – Bosna i Hercegovina (17h). R.P.
Četvorostruki šampion Formule 1 priznao da sa timom pravi planove za sljedeću sezonu
PODGORICA - Četvorostruki šampion Formule
1 Maks Festapen ostaće u Red Bulu i naredne sezone. Pominjano je već duže vrijeme da će Holanđanin preći u Mercedes, ali je uoči Hungaroringa on odbacio te špekulacije.
- Stvar je u tome što ljudi dosta pričaju tokom cijele sezone, dok jedini koji zapravo treba da govori, ne govori. To sam ja. Uvijek je bilo jasno, pa i za sljedeću godinu. Već razgovaram sa timom o planovima za sljedeću godinu. To znači da ostajem sa timom i sljedeće godine – poručio je Ferstapen. Špekulacije o prelasku u
Ferstapen ostaje u Red Bulu
Mercedes dostigle su vrhunac kada je objavljeno da su on i Toto Volf zajedno na odmoru na Sardiniji.
- Ako je moj brod pored Totovog, onda jeste. Možete imati lični odnos sa nekim čak i ako nemate poslovni - dodao je Maks. Ferstapen je prošlog vikenda bio četvrti na stazi Spa Frankošamp u Belgiji. Trenutno zauzima treće mjesto u generalnom plasmanu, sa 81 bodom manje od vodećeg Oskara Pjastrija i 65 manje od drugoplasiranog Landa Norisa R. A.
PODGORICA – Ne tako davno, 25-godišnji Miljan Kukuličić bio je rekreativac i veliki zaljubljenik u atletiku - trčanje. Nakon samo par godina, sve se promijenilo – atletičar Mornara apsolutni je vladar srednjih i dugih pruga u Crnoj Gori, te šampion u čak pet disciplina, a samim tim predstavlja ozbiljan potencijal u godinama koje dolaze za našu atletiku. Ubjedljivim pobjedama u svih pet disciplina dokazao je da je ekspresno postao nedodirljiv i bez prave konkurencije. Izuzetnu formu i sjajan niz rezultata Kukuličić je dokazao na nedavnom seniorskom prvenstvu Crne Gore u Pljevljima, gdje je u dva dana osvojio tri titule u tri jako zahtjevne discipline – 1.500 metara, 3.000 metara i 5.000 metara. - Vjerovao sam da ću opravdati očekivanja i odbraniti ti-
tule prvaka Crne Gore. Nije bilo lako, jer je vremenski razmak bio mali, ali uspio sam da ostvarim zacrtano, osvojim tri titule i imam razloga za zadovoljstvo – počinje priču za Pobjedu Miljan Kukuličić. Član barskog Mornara prvog takmičarskog dana je sa novim ličnim rekordom slavio u trci na 1.500 metara (4:06,67), da bi zatim sa samo dvije sekunde slabijim rezultatom od svog rekorda bio prvi i na 3.000 metara (9:16,05). Sljedeće dana kompletirao je tripletu titulom na 5.000 metara (16:30,25).
- Takmičenje sam otvorio stvarno dobrom trkom na 1.500 metara. Ostvario sam svoje najbolje vrijeme i bio srećan, ali samo sat kasnije imao sam nastup na 3.000 metara. Bio sam svjestan da me čeka težak posao, jer mali vremenski razmak između disciplina nije omogućio da
se odmorim i dodatno spremim. Odradio sam dobro trku, ubjedljivo slavio i ostvario vrijeme samo dvije sekunde slabije od ličnog rekorda. Drugog dana, iskren da budem, mislio sam da neću nastupati i da ću odustati od trke na 5.000 metara, jer sam zbog virusa mislio da ne mogu istrčati. Uz veliku pomoć i podršku uz stazu mog trenera Dragoljuba Koprivice, koji mi je rekao da mogu i da vjeruje u mene, odlučio sam da trčim i uz njegove savjete stigao do još jedne titule – naglasio je Kukuličić. Koliko voli atletiku i koliko je uporan, najbolje svjedoči Miljanov svakodnevni ritam. Živi u Zeti, studira u Bijelom Polju, a već gotovo četiri godine trenira u Baru. Uz sve to, ovaj momak uspijeva da stiže i ne baš lake poslovne zadatke, s obzirom na to da radi u preduzeću gdje obavlja fizičke poslove, ali i pored svega toga – prvak
Svjetsko prvenstvo u plivanju u Singapuru
PODGORICA – Novi buran dan viđen je juče na Svjetskom prvenstvu u plivanju u Singapuru.
Francuz Leon Maršan osvojio je zlatnu medalju u trci 200 metara mješovitim stilom na planetarnoj smotri. Leon je do zlata stigao rezultatom 1:53,68 minuta.
Francuski plivač je u srijedu u polufinalnoj trci postavio novi svjetski rekord koji sada iznosi 1:52,69 minuta, jer je za 1,31 sekundu popravio svjetski rekord koji je ostvario Amerikanac Rajan Lokti u Šangaju 2011. godine.
je Crne Gore u pet disciplina (pored pomenute tri, šampion je i u krosu i na 10.000 metara). - Nije lako uskladiti sve obaveze, ali želim da napredujem, a dobri rezultati dodatno me motivišu da svakog dana budem bolji i da se trudim još više. Veliku zahvalnost dugujem treneru Dragoljubu Koprivici, kao i firmi gdje sam zapošljen, jer često imam razumijevanje za odsustvo, ali i kompaniji ,,Bemaks“, koja je odnedavno moj sponzor, zbog čega imam mogućnost da sve što mi je potrebno lakše realizujem – objasnio je sjajni atletičar. Na ekipnom prvenstvu Evrope u Mariboru prošlog mjesta Miljan je bio član reprezentacije Crne Gore, gdje je nastupao u dvije discipline i tako nakon Poljske nastavio i reprezentativnu karijeru.
- U trkama na 1.500 metara i 3.000 metara stipl bio sam deseti i omogućio dodatne bodove našoj reprezentaciji. Iako 3.000 metara stipl nije moja disciplina, niti imam uslova za trening u Crnoj Gori, odlučio sam zbog ukupnog broja bodova da pomognem reprezentaciji i zadovoljan sam kako sam to odradio – skroman je Kukuličić, koji je tokom ove godine bio i učesnik Evropskog prvenstva u cestovnom trčanju.
- Osvojio sam 73. mjesto u trci na 10.000 metara u Briselu, uz najbolje vrijeme u Crnoj Gori, tako da je i to bilo jedno novo i lijepo iskustvo za mene. Miljan Kukuličić je već dokazao da stalno ruši rekorde, a njegovo vrijeme tek dolazi... R. PEROVIĆ Atletičar barskog
Rukovodstvo ASCG u radnoj posjeti Bijelom Polju nakon završene rekonstrukcije atletske staze
PODGORICA - Rukovodstvo Atletskog saveza Crne Gore, na čelu sa predsjednikom Miloradom Vuletićem, direktorom Danijelom Furtulom, generalnim sekretarom Milanom Madžgaljem, selektorom Osmanom Erovićem i predsjednikom trenerske organizacije ASCG Dragojem Rajkovićem boravila je u radnoj posjeti Bijelom Polju. Delegaciju ASCG dočekao je predsjednik opštine Petar Smolović i direktor JU Centar za sport i rekreaciju Marko Maslovarić.
Povod posjete bila je nedavno završena rekonstrukcija atletske staze u Bijelom Polju, a predstavnici ASCG izrazili su veliko zadovoljstvo tim povodom.
Vuletić je istakao da atletika u Bijelom Polju ima dugu tradiciju i da će izgradnja atletske staze doprinijeti daljem razvoju ovog sporta u Bijelom Polju i Crnoj Gori. Predsjednik ASCG se zahvalio rukovodstvu Opštine na povećenosti razvoju sporta i ulaganju u sportsku infrastrukturu, posebno u oblasti atletike da ovi
projekti značajno doprinesu razvoju sportskih rezultata i afirmaciju Bijelog Polja kao glavnog sportskog centra na sjeveru Crne Gore. Dogovorena je saradnja ASCG i Opštine Bijelo Polje na daljem organizovanju međunarodne atletske manifestacije ,,Istrči i pokreni se“ i bjelopoljskog polumaratona. Planirano je da se Bijelo Polje kandiduje za domaćinstvo prvenstva Balkana u polumaratonu, kao i razvoju školskog sporta na teritoriji opštine kroz projekat dječje atletike. Obilaskom atletske staze i teretane na gradskom stadionu konstatovano je da je urađen izvanredan sportski objekat koji je značajan ne samo za grad, već i za cjelokupnu crnogorsku atletiku. - Opština Bijelo Polje će i u narednom periodu nastaviti ulaganje u sportsku infrastrukturu uz intenzivni saradnju sa klubovima i nacionalnim sportskim savezima, posebno sa ASCG na daljem razvoju i popularizaciji sporta - naglasio je predsjednik opštine Petar Smolović u svom obraćanju. R. P.
Srebrna medalja pripala je Amerikancu Š ejnu Kazasu sa 0,62 sekunde zaostatka. Bronzu je osvojio Mađar Hubert Koš sa 1,66 sekundi zaostatka za pobjednikom.
Kanadska plivačica Samer Mekintoš osvojila je zlatnu medalju u trci 200 metara delfin. Ona je do zlata stigla rezultatom 2:01,99 minuta, što je ujedno novi rekord svjetskih prvenstava i drugi najbolji rezultat u istoriji.
Srebrnu medalju je osvojila Amerikanka Regan Smit sa tri sekunde zaostatka, a treća je bila Australijanka Elizabet
Dekers sa 4,13 sekundi plusa za pobjednicom. Međutim, uprkos pobjedi Kanađanka nije bila skroz zadovoljna nastupom u finalnoj trci.
- Cilj je bio da oborim svjetski rekord, ali sam očigledno negdje pogriješila u posljednjih 15 metara - izjavila je poslije trke 18-godišnja Samer. Američkoj plivačici Ketrin Berkof pripala je zlatna medalja u trci na 50 metara leđno na Svjetskom prvenstvu u Singapuru. Do zlata Ketrin je stigla rezultatom 27,08 sekundi. Inače, Amerikanki je ovo i prva zlatna medalja na svjetskim prvenstvima.
Srebrno odličje pripalo je njenoj sunarodnici Regan Smit sa 0,17 sekundi zaostatka, a bronza je otišla u ruke Kineskinje Letian Van koja je imala 0,25 sekundi zaostatka za pobjednicom. Rumunski plivač David Popovići na najbolji način potvrđuje svoje plivačke mogućnosti. David je sada osvojio zlatnu medalju u trci na 100 metara slobodnim stilom u Singapuru. Popovići je do svoje druge zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu stigao postigavši rezultat 46,51 sekunda, što je ujedno novi rekord svjetskih prvenstava, novi evropski rekord i drugi rezultat svih vremena.
Srebro je pripalo Amerikancu Džeku Aleksiju, koji je imao 0,41 sekundu zaostatka, a bronzu je osvojio Australijanac Kajl Kelmers sa 0,66 sekundi zaostatka za pobjednikom. R.A.
POLA VIJEKA OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
Stari gradovi imaju veliku privlačnu snagu. Za taj magnetizam postoje brojni razloziistorijski, kulturološki, vjerski, graditeljski, literarni. Dovoljna je i sama želja da se sa kakve stare utvrde osmotri krajolik iz dotad neviđene perspektive. Srednjovjekovne tvrđave po pravilu stoje na istaknutim mjestima sa kojih pogled puca nadaleko, podsjećajući tim položajem na razloge svog postojanja (raison d’etre), na pretpostavke koje su davno nestale. Jedna stvar je ista kao i u minulim stoljećima. Pogled sa drevnih zidina nudi višestruki užitak i privilegiju u kojoj su uživali nekadašnji žitelji. Ta vizuelna nadmoć oduvijek je nudila osobeno pročišćenje. Pogled sa Žabljaka, Obluna ili Sokograda bodri duh i bistri misli, budeći duševni sklad.
Povremeno se nailazi na putopise sa opisima starih gradskih utvrda. Pišu ih obično ljubitelji prirode i nesputanosti – od biciklista koji špartaju Crnom Gorom uzduž i poprijeko, do usamljenih bajkera. Najčešće su to usputni pomeni. Poneki su dopadljivi, ali malo je onih koji bi se mogli nazvati iscrpnim – katkad su u pitanju neoromantičarska i patriotska samonadmašivanja, koja u davne vjekove projektuju današnje ideje i emocije. Tu postoji jedan paradoks, jer nijesu svi stari gradovi, tvrđave i crkvene ruine u jednakom položaju ni kada su u pitanju romantičarsko-rekreativni obilasci. Nekim spomenici-
Donosimo pregled srednjovjekovnih utvrda i gradova u Crnoj Gori iz poznate studije Mirka Kovačevića i Pavla Mijovića „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori”, objavljene 1975. godine; priredio Slobodan Čukić
ma prošlosti jednostavno ide bolje od ruke, pa se o njima naširoko piše. Objavljuju se atraktivne fotografije, hvataju osobeni detalji, do krajnosti razrađuje etnološko-mitološki potencijal. Nekim starim gradovima se „posreće” arheolozi, neki i bez njih uspješno izmiču zaboravu. Ima međutim srednjovjekovnih naselja po Crnoj Gori koja su skoro potpuno nepoznata. Ili nauka ne haje za njih ili su predaleko od „razrađenih” turističkih tura, poput nepristupačnog Sokograda koji se teško uklapa u tajming sa pauzom za ručak u popularnom „eko-restoranu”. Doduše, nema tog mjesta do koga se ne može sti-
Mirko Kovačević o nekim značajnim srednjovjekovniim gradovima, poput Đuteze iznad Dinoše u Malesiji, nije napisao ni slova. Treba pomenuti i to da Rade Turov Plamenac u memoarima govori o „razvalinama grada Čermenice“ koji se nalazio na brdu Bescu više Mijela, na uzvišenju koje je poslije Prvog svjetskog rata uništeno miniranjem radi izgradnje puta
ći autom ili brodicom, makar na par kilometara udaljenosti. Nevolja je u tome što ima antičkih i srednjovjekovnih gradova koje rijetko obilaze čak i istoričari i arheolozi, bez obzira što su takve posjete bitan činilac njihove stručnosti i znavenosti. Koliko je samo „autoriteta” što naširoko pišu o ovim građevinama a da nikada nijesu iskusili uspon starim makadamskim putevima, ni prošli kroz masivne kapije, ni osmotrili okolinu sa moćnih bedema, niti pogledali niz strme zidine?
Koliko je samo tih „znalaca” koji nikada nijesu viđeli ostatke kaldrme, ni memljive lučne svodove, ni avetinjski prazne kule stražare, ni duboke zloslutne bistijerne, niti ostatke drevnih crkava? U kakvoj samo zabludi žive oni koji misle da se to ne mora i da im je kabinetska „osmatračnica” dovoljna.
Ovdje ćemo načiniti obilazak srednjovjekovnih gradova i naselja, u čemu će nam kao bazični oslonac poslužiti izvještaj arhitekte Mirka Kovačevića u knjizi „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori” iz 1975. godine. Kovačević je ovu studiju objavio skupa sa Pavlom Mijovićem - koji se u njenom prvom dijelu bavio antičkim naseljima. Kovačević o nekim značajnim srednjovjekovniim gradovima, poput Đuteze iznad Dinoše u Malesiji, nije napisao ni slova.
Ima još detalja koje treba pomenuti. Tako, na primjer, Rade Turov Plamenac govori o ostacima grada „Čermenice“ koji se nalazio na brdu Bescu poviše Mijela, na uzvišenju koje je poslije prvog svjetskog rata uništeno miniranjem radi izgradnje puta – Plamenac je čak mislio da se dukljanski
Na jednom manjem ostrvu između Bara i Ulcinja nalaze se ruševine koje se u literaturi srednjeg vijeka nazivaju Starim Ulcinjem. Danas tu postoje manji ostaci bedema koji su bili građeni od lomljenog i pritesanog kamena u malteru. Pored njih postoje i ostaci manjih kuća, kao i jedne jednobrodne crkve sa ozidanom podzemnom grobnicom
kralj Đorđe polovinom XII stoljeća, bježeći pred Grcima, sklonio upravo u taj grad „Čermenicu“ a ne u Oblun iznad Gornjeg blata.
„STARI ULCINJ“
Nalazi se na jednom manjem ostrvu pri obali između Bara i Ulcinja. J. Kovačević navodi da se ove ruševine prvi put nazivaju Stari Ulcinj 1376. godine („in mari Dulcinii veteris“). Javlja se kao naselje pod imenom Dolcigno Vecchio i na kasnijim venecijanskim kartama XVII vijeka (Coronelli). I po predanju tu se nalazio Stari Ulcinj. Danas na ostrvu postoje manji ostaci bedema koji su bili masivno građeni lomljenim i pritesanim kamenom u malteru. Ovi ostaci nalaze se na zapadnom i djelimično sjevernom dijelu ostrva. Istočna i južna obala su strme i stjenovite te i nije bi-
lo potrebe za građenjem odbrambenih zidova. Pored ovih djelova obimnih zidova postoje i ostaci unutrašnjih građevina - manjih kuća kao i jedne jednobrodne crkve sa ozidanom podzemnom grobnicom na zapadnom kraju. Po čitavoj površini ostrva nalaze se komadi keramičkih sudova koji pripadaju antičkom vremenu. Ostatke ove arhitekture opisuje i P. Rovinski koji je u obimnim zidovima našao očuvane otvore za ulazne kapije. S obzirom na pokretne nalaze - ostatke keramičkih sudova - može s zaključiti da je ostrvo korišćeno za život i prije srednjeg vijeka. Kao utvrđeno mjesto svakako je postojalo u srednjem vijeku no nije isključeno da su ostaci obimnih zidova i stariji.
Ima vrlo malo istorijskih podataka o Ulcinju iz njegovog najranijeg perioda. Pominju ga Tit Livije i Plinije Stariji, krajem stare i u I vijeku nove ere. Plinije govori da se Ulcinj prvobitno zvao Colchinium, a Livije govori o privilegijama koje gradu daje Lucije Anicije 168. godine prije nove ere. Kod Plinija se kao savremeno ime grada navodi Olcinium i kaže se da je oppidum civium Romanorum. Kod Ptolomeja, u II vijeku nove ere, grad se pominje kao Ούλίκινον. Nije sigurno da se naziv Vicinium na Pojtingerovoj tabli odnosi na Ulcinj, a takođe ni naziv Buccinium kod kasnijeg Ravenskog geografa. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Standard advertisement for local publication of local open tender procedures
Upgrading of IT infrastructure for IT systems in Phytosanitary Information System
Publication reference: EC-ENEST/TGD/2025/EALOP/0096
The Government of Montenegro, Ministry of Finance, Directorate for Finance, Contracting and Implementation of the EU Assistance Funds (CFCU) intends to award a supply contract for hardware equipment for Phytosanitary Information System in Podgorica, Montenegro, with financial assistance from the Instrument for Pre–Accession Assistance 2021-2027 (IPA III) The tender dossier is available from https://www.gov.me/mif and will also be published on the supplement to the Official Journal of the EU (Tenders Electronic Daily (TED)) and on the Funding & Tender Portal (F&T Portal): https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home.
The deadline for submission of tenders is 16th September 2025, 2:30 p.m.
Possible additional information or clarifications/questions shall be published on the F&T Portal and https://www.gov.me/mif.
Standard advertisement for local publication of local open tender procedures
Nadogradnja IT infrastrukture za IT sisteme u Fitosanitarnom informacionom sistemu
Publication reference: EC-ENEST/TGD/2025/EALOP/0096
Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija, Direktorat za finansiranje, ugovaranje i implementaciju sredstava EU pomoći (CFCU) namjerava da dodijeli ugovor o nabavci hardverske opreme za fitosanitarni informacioni sistem u Crnoj Gori uz finansijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu podršku IPA III (2021-2027). Tenderski dosije je dostupan na https://www.gov.me/mif, dodatku Službenog lista EU (Tenders Electronic Daily (TED)) ili na Funding & Tender Portal (F&T Portal): https://ec.europa.eu/info/fundingtenders/opportunities/portal/screen/home.
Rok za podnošenje ponuda je 16. septembar 2025 do 14.30 h. Eventualne dodatne informacije ili pojašnjena/pitanja biće objavljena na F&T portal i internet stranici https://www.gov.me/mif.
Petak, 1. avgust 2025.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeće ,,Luštica Development” AD iz Tivta podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za privremeni objekat (terasa restorana) u zoni morskog dobra na lokaciji 13.30, opština Tivat.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 07. 08. 2025. godine.
KOMPANIJA MONTPLAN DOO PODGORICA Na osnovu člana 136 Zakona o privrednim društvima Crne Gore (Sl.list CG 04/24) i odluke Izvršnog direktora o sazivanju Skupštine Privrednog društva, saziva se SKUPŠTINA PRIVREDNOG DRUŠTVA MONTPLAN DOO IZ PODGORICE
Sjednica će se održati 05.09.2025.g. u prostorijama društva u ulici Admirala Zmajevića 63 u Podgorici sa početkom u 11,00 časova, sa sljedećim dnevnim redom: 1.Usvajanje dnevnog reda, 2.Razmatranje i usvajanje Izmjena dopuna Statuta Društva, 3.Predlog odluke o članovima Društva, 4.Predlog odluke o razrješenju Izvršnog direktora Društva, 5.Predlog odluke o imenovanju novog Izvršnog direktora Društva, 6.Usvajanje informacije o spisku svih članova društva, 7.Razno. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih članova društva sa ukupnim pravom glasa i ulogom od preko 50% ukupnih prava glasa. Uvid u materijale pregled odluka članovi društva mogu izvršiti radnim danom u sjedištu društva u ulici Admirala Zmajevića 63 u Podgorici u vremenu od 10 do 15,00 časova. Dodatne informacije se mogu dobiti na tel. 020/651-155 069/015-379.
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
(1 slika)
do
riječi (1 slika) do
(2 slike)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
Petak, 1. avgust 2025.
не прилажу.
ОЖАЛОШЋЕНИ: Ћерка ЛИДИЈА, синови
СТАНИСЛАВА-ЋАРА и ВУКИЦА, снахе СТОЈАНКА и НАДА, ђевер ВЕСКО ВРАТНИЦА, унучад, праунучад,
Posljednji pozdrav dragoj strini
Draga strina, hvala na svemu što si učinila za nas. Vječno
ZORE
Njen nezaboravni osmijeh ostaje s nama. MIKA i NINO s porodicom
Dana 3. avgusta 2025. navršava se godina dana od smrti 35 godina od smrti naše voljene majke našeg voljenog oca
OLGE Borivoja BORIVOJA Lakića SIMONOVIĆ SIMONOVIĆA
Vrijeme nezaustavljivo teče, a na srcima nam leži bolna rana. Nedostaje vaša ljubav i toplina, da nas dočekujete sa osmijehom i da se zajedno radujemo i tugujemo. Počivajte u miru, a mi ćemo vas vječno čuvati od zaborava. Volimo vas.
U neđelju 3. avgusta u 10 časova posjetićemo njihovu vječnu kuću.
19
Vaši najmiliji: SLAVICA i SLAVENKO sa porodicama
Petak, 1. avgust 2025.
Navršava se godina od kada nije sa nama
Godina dana bez tebe, a bol i patnja su sve veći i veći. Neizmjerno nam nedostaješ, a tvoje prisustvo osjećamo u našim mislima i srcima. Prerano si otišao, dosta toga je ostalo da podijelimo, sine moj Luka.
Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da ćemo u neđelju 3. avgusta u 9 časova posjetiti Lukinu vječnu kuću.
OŽALOŠĆENI: otac NIKAC, braća JOVAN i DANILO i ANĐELKA
23
U subotu se navršava pola godine od smrti naše majke
MIRJANE TOMOVIĆ rođene ĐUKANOVIĆ 1952–2025.
Draga majko, hvala ti na beskrajnoj ljubavi, pažnji i nježnosti.
Iako te nema, prisutna si u svakom danu, u našim pričama i sjećanjima.
Tvoje blago srce, tople riječi i osmijeh, zauvijek će živjeti u našim srcima.
Ponosni smo što smo te imali.
Dana 2. avgusta 2025. porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Porodica je umjesto pomena dala prilog za izgradnju crkve u selu Novsici.
Tvoji: MLADEN, DALIBOR, STEVAN, MARITA, PETAR, PAVLE, ANĐELA, ASJA, TEO
Prošlo je 9 godina, 9 godina bola, tuge i vječne patnje... Svaka godina svoju tugu nosi, a kako godine prolaze bol je sve jača... Beskrajno nam nedostaješ.
Danas se navršavaju tri godine od kada nije sa nama naš brat, stric i đever
ČEDOMIR-ČEDO Markov KAPISODA 1. 8. 2022 - 1. 8. 2025.
Čeki, godine prolaze, a mi se sa puno ljubavi sjećamo vremena provedenog sa tobom. FALIŠ NAM.
Brat MIRKO-MIĆO, bratanić MARKO, bratanična JANE i snaha LJILJA
Dana 3. avgusta 2025. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog
pok. Nikole PERANOVIĆA
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo toga dana, nedjelja, u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću na Gradskom groblju u Škaljarima.
OŽALOŠĆENA PORODICA 13
Prošlo je četrdeset dana od kada nisi sa nama
VLADIMIR PERANOVIĆ
Voli te TVOJA PORODICA 18
Tvoja neizmjerna ljubav i pažnja, tokom našeg odrastanja, živjeće u našim životima vječno.
Vole te tvoja unučad: ELENA, SIMON, KRSMAN i MASSIMO
Danas se navršavaju tri godine od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed
ČEDOMIR Markov KAPISODA
Časnim životom, velikim srcem, plemenitom dušom, zaslužio si vječnu ljubav i doživotno sjećanje. Počivaj u miru.
Nedostaje nam tvoj osmijeh i tvoja dobrota. Hvala ti na svemu. U našim mislima i sjećanjima živjećeš zauvijek.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Tvoji: supruga MIRJANA, šćeri KATARINA, KAROLINA i KRISTINA sa porodicama
Tri godine je od smrti ČEDA KAPISODE
Druže, počivaj u miru, lijepa sjećanja ostaju.
MLADEN MAĐAR sa porodicom
Četrdeset je dana otkad nas je napustio naš voljeni muž, otac, đed i svekar
GOJKO JOVANOVIĆ 1942–2025.
Nedostaješ svakim danom, nedostaješ u svemu! Zahvalni za to što smo bili tvoji, zahvalni za tvoj časni životni put.
Nečujno, tiho napustio si nas jer si kroz život tako i išao. Neke riječi nikad nismo izgovorili, ali znao si da te svi volimo i poštujemo. Ostaješ sa nama u mislima i razgovorima.
Zahvaljujemo se Domu zdravlja Danilovgrad i hitnoj medicinskoj službi, zahvaljujemo svima koji dođoše da se poklone našem Gojku, zahvaljujemo se za telegrame putem kojih nam izjaviše saučešće. Posjetićemo Gojkovu vječnu kuću u subotu 2. avgusta u 10 časova u selu Kujava – Danilovgrad.
OŽALOŠĆENA PORODICA JOVANOVIĆ
Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda
Kažu da vrijeme liječi sve… Ali za neke rane vrijeme nije lijek. Nama je ostala rana poslije tvog odlaska, rana sa kojom ćemo živjeti zauvijek. Otkad te nema među nama, više ništa nije isto. Tvoje mjesto zauzela je praznina, a mi smo ostali siromašni bez tvoje dobrote i plemenitosti koja je krasila sve oko tebe. Filipovo i Miloševo djetinjstvo je ostalo uskraćeno velike đedove ljubavi i dobrodošlice raširenih ruku koje bi ih primile u zagrljaj. Jedino što im ostaje jesu priče kroz koje će deda Mirko uvijek živjeti. Počivaj u miru.
Tvoja porodica supruga SNEŽANA, sin ALEKSANDAR – SAŠA i ćerka SANJA sa porodicom
24
Dana 1. avgusta je 20 godina od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda
DRAGA ĆOSOVIĆA Nedostaješ... Živiš u našim srcima i mislima.
Vječno će te voljeti tvoja porodica.
Tvoji: LJEPE, BOĆA, LJUBO, MAJA, TIJANA, MAŠA, DRAGAN i SARA
Bol i tuga vječna, za tobom, majko. Kćerka DANIJELA
Petak, 1. avgust 2025.
Avgusta 4. je godina dana od kada nije sa
S ljubavlju i tugom te se sjećamo. Tvoj lik, osmijeh i ogromno srce živjeće zauvijek u našim sjećanjima. Neizmjerno nam nedostaješ.
Dana 6. avgusta 2025. godine Dana 20. avgusta 2025. godine navršiće se dvije godine od smrti navršiće se pet godina od smrti
akademika dr MILICE prof. dr BRANKA KOSTIĆ KOSTIĆA rođene PEJOVIĆ
Još jedan tužan avgust kada nam sunce slabije grije, jer smo već pet godina željne našeg oca, a dvije godine i naše majke. Uvijek ste nam u mislima i srcima.
Navršava se godina dana od prerane smrti naše voljene
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u nedjelju 3. avgusta 2025. godine u 9 časova održati pomen i posjetiti njenu vječnu kuću na Novom groblju u Podgorici
Ožalošćena porodica RADONJIĆ i PEJOVIĆ 2
1. 8. 2001 - 1. 8. 2025.
Dvadeset četiri godine od kada nije sa nama naša draga
Sa ljubavlju i poštovanjem, čuvamo je od zaborava.
Suprug LJUBO, kćerke BILJANA i ŽELJKA
Dana 6. avgusta navršava se godinu dana od smrti naše voljene
Vrijeme, taj najosjetljiviji sat naše duše neumorno otkucava. Prolazi godina bez tebe, Slađana, bez tvog toplog pogleda, zvonkog glasa i tebe kakva si samo ti bila - topla kao sunce, sa najljepšim ljudskim osobinama. Naš ponos i naša snaga. Tata je često znao da kaže: ,,Kad mene nema, ti budi kao ja“ Godinu dana otkad si sa njim u nebeskom zagrljaju, umrli na isti datum. Prolazi teška godina sa bolom koji pritiska kao kamen na grudima. U očima našim slike tvojih toplih očiju koje su uzimale želju za životom koji je tek započeo, da grliš svoju ćerku jedinicu Petru. Godinu dana otkad to malo biće ne izgovara: Mama, a Batkova djeca ono toplo: Dada. Bez tebe je preteško, ali vođeni tvojom snagom, koju si imala u najtežoj borbi, nalazimo snagu i u nama tvojom željom da Petra poraste u zdravu i srećnu djevojčicu. Oprosti što ti našim suzama remetimo mir.
U subotu 2. avgusta u 9 časova posjetićemo njenu vječnu kuću.
Tužno sjećanje na naše voljene godina od smrti trideset pet od pogibije
RAJKA Mirkova ALEKSANDRA-SAŠE Rajkovog
VUJAČIĆA
Zauvijek živite u našim mislima i srcima. Čuvamo vas od zaborava. Porodica KOSARE MARTINOVIĆ
Sjećanje na naše voljene godina od smrti trideset pet od pogibije
RAJKA Mirkova ALEKSANDRA-SAŠE Rajkovog
VUJAČIĆA
Godina je od smrti moje sestre od ujaka
Slađo moja, sumorna stvarnost, bol i praznina bez tebe. Živiš u mom srcu, gdje ćeš ostati vječno, kao najljepši dragulj. Najsjajnija zvijezdo na nebeskom svodu. Moj ponos. Tvoja sestra LJILJANA IVANOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali sjećanja za vašim dobrim dušama ostaju vječno. Porodica BATA VUJAČIĆA 26
S ljubavlju i tugom sjećanje na naše voljene godina od smrti trideset pet od pogibije
RAJKA Mirkova ALEKSANDRA-SAŠE Rajkovog VUJAČIĆA
Zauvijek ćete biti u našim srcima i mislima. Porodica VESKA i VINKE VUJAČIĆ
Bolan je rastanak, a bilo ih je više. Tuga u duši i srcu je velika , tvoja borba sa bolešću i trud tvoje porodice bili su uzaludni.
Pružila si nam svima nesebičnu pažnju i ljubav, ja ću te čuvati od zaborava i sjećati se provedenih dana sa tobom. Počivaj u miru.
Tvoja sestra OLIVERA sa porodicom
S ljubavlju i ponosom sjećanje na naše voljene
RAJKO VUJAČIĆ ALEKSANDAR-SAŠA VUJAČIĆ 1 godina od smrti 35 godina od smrti
Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju. Neka vaše plemenite duše počivaju u miru.
Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo u nedjelju 3. avgusta 2025 u 10 časova posjetiti njihovu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.
JANJA, MAJA i ALEKSANDRA sa porodicom
Prošlo je četrdeset dana od smrti naše drage
Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju. Vječno zahvalni, sin BORISLAV sa porodicom
U PRODAJI!
Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
