Poneđeljak, 4. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21424 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Poslanik Bošnjačke stranke kaže da će, ako ulica u Podgorici bude nazvana po Pavlu Bulatoviću, to biti jasan signal da su institucije spremne na reviziju istorije zarad dnevno-političkih interesa
Temeljne vrijednosti Crne Gore, multietničkog sklada, građanske ravnopravnosti i evropskog pravca, ozbiljno su ugrožene ako se dozvoli da istorijski revizionizam postane zvanična politika – kazao je Admir Adrović, ističući da nazivanje ulice po ličnosti koja je naredila da se civili bošnjačke nacionalnosti deportuju u BiH, doživljava kao institucionalizaciju politike zaborava i negiranja patnje žrtava
SLUČAJNOST ILI NE: Karnevalska grupa „Kraljevina Sveta Vrača“ spriječena da predstavi masku na mjestu koje je predviđeno za to Policija zaustavila kolonu kad je
Ministar Radunović se našao „ na meti“ kotorskih karnevalista zbog izjave da bi na referendumu trebalo preispitati da li je Kotoru potreban status na listi Uneska. Članovi ove grupe bili obučeni kao građevinari, sa nizom parola među kojima i parola „ Radunland“, a poruka je bila da će Kotor ostati na listi UNESCO
IZ VLADE TVRDE DA SEZONA NIJE PROPALA: Iz Ministarstva turizma se pravdaju da globalni izazovi mijenjaju trendove i da je ove godine sjever aktuelniji od Primorja
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
INTERVJU: Arsim Zekoli, ambasador, nekadašnji šef makedonske misije OSCE-a u Austriji i Turkmenistanu Manje gledajte u zastave, više u (ne)časne ruke koje ih vezuju
Politički Srbi svjesni su da, nakon učlanjenja u EU, postaju građani Crne Gore, crnogorski državljani, što definiše međunarodno pravo. Ova promjena predstavlja kraj „srpskog crnogorstva“, definisanog usljed postojanja federacije ili beogrado-centrizma. U tom smislu, riječ je, čini mi se, o još jednom pokušaju da se zaustavi neminovnost evolucije; da se postave klipovi u mehanizam slični prošlogodišnjem izazivanju tenzija sa Hrvatskom. Štaviše, rekao bih da se ovakvi pokušaji mogu okrenuti kao bumerang protiv političkih Srba, i to od strane samih Srba
RAZGOVOR: Nikola Gegaj, bivši poslanik DPS-a i bivši predsjednik opštine Tuzi, o vanrednim izborima, međuetničkim tenzijama i budućnosti građanske Crne Gore Aktuelna vlast ne
cilju - članstvu u Uniji
Po mom mišljenju, ako želimo da učvrstimo svoj kredibilitet u NATO savezu, a time bismo nastavili svoj put prema članstvu u EU, neophodno je da u najskorije vrijeme organizujemo vanredne parlamentarne izbore i nakon njih formiramo prozapadnu vladu koja bi Crnu Goru, ubrzanim tempom, učlanila u EU, kaže Gegaj
KOMENTAR
Crna Gora je u dubokoj krizi, koja udara na same temelje opstanka kao nezavisne države i na suštinu strateških interesa, pozicija i ciljeva - koji su teškom mukom ostvareni i odbranjeni prije 2020. godine Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Monstata za prvu polovinu godine pokazuju da uvoz nastavlja da raste, dok izvoz pada
na strana tržišta taj spoljnotrgovinski deficit smanji, naveo je ekonomski analitičar Davor Dokić STR. 8.
INTERVJU: Arsim Zekoli, ambasador, nekadašnji šef makedonske misije OSCE-a u Austriji i Turkmenistanu
PODGORICA - U Sjevernoj Makedoniji, uoči pada Nikole Gruevskog, čim je počelo vezivanje makedonskih i albanskih zastava i glumatanje bratstva-jedinstva, bilo je jasno da je politički koncentrisana moć istisnula spontanu društvenu energiju. Erozija moći protesta u Srbiji počela je vezivanjem „bošnjačke i srpske zastave“ u Novom Pazaru, rekao je nedavno bivši šef makedonske misije OSCE-a u Austriji i Turkmenistanu, ambasador Arsim Zekoli.
Kako je Novi Pazar, u kome su bošnjački i srpski studenti, koliko juče, svoje vezane zastave isticali kao dokaz multietničkog sklada, postao poprište fizičkog i verbalnog nasilja Bošnjaka i Srba? Je li nedavno simboličko vezivanje srpske i albanske zastave u Crnoj Gori samo loše režirana predstava ili korak u pravcu normalizacije i crnogorskog društva i regiona?
„Uvrede koje smo čuli u Novom Pazaru ovoga su puta bile na religijskoj, ne na etničkoj osnovi, što je suptilna, ali veoma indikativna dimenzija incidenta. Doduše očekivana, budući da je priroda sličnih lokalnih „incidenata“ da uvek pokušavaju da slede trendove; u datom slučaju - branu globalnog desnog konzervativizma i religijskih tenzija“, kaže za Pobjedu ambasador Zekoli.
Prema njegovim riječima, vokabular aktera pokazuje da se isti koji su devedesetih pozivali na osvetu „jedan za sto“, pa onda postali omiljeni „reformisti“ Angele Merkel, na kraju „jahali na ramenima Soroša“, sada pokušavaju uklopiti u novi trend.
„Pritom, ne iznenađuje me što su predvodnici „svađe“ akteri iz iste političke matrice, iz vlasti, koalicioni partneri. Tradicionalni partneri iz vremena „etničkih odnosa“, oni poput Rasima Ljajića, sada su izlišni i potrebno ih je zameniti novim političarima sa religioznim bekgraundom, poput Zukorlića. Isti stil tika-taka dodavanja lopte, sa uvek istim „selektorima“; menjaju se samo igrači i dresovi“.
POBJEDA: Da se poslužim Vašom metaforom: zašto se danas u Crnoj Gori naprasno vezuju srpska i albanska zastava, što mislite?
ZEKOLI: Te su manifestacije puka emotivna manipulacija i eksploatacija mentaliteta nasleđenog iz SFRJ i bratstva-jedinstva. Iskustvo iz Skoplja upozorava: manje gledajte u zastave, više u ruke i političare koji ih uvezuju. U makedonskom slučaju, vezivanje zastava bio je deo dekora Zorana Zaeva, koji je, samo nekoliko meseci kasnije, kazao da „Albanci ne vrede pet para“. Setite se, uostalom, da su zastave vezivane i uoči ratova devedesetih, ma-
Politički Srbi svjesni su da, nakon učlanjenja u EU, postaju građani Crne Gore, crnogorski državljani, što definiše međunarodno pravo. Ova promjena predstavlja kraj „srpskog crnogorstva“, definisanog usljed postojanja federacije ili beogrado-centrizma. U tom smislu, riječ je, čini mi se, o još jednom pokušaju da se zaustavi neminovnost evolucije; da se postave klipovi u mehanizam slični prošlogodišnjem izazivanju tenzija sa Hrvatskom. Štaviše, rekao bih da se ovakvi pokušaji mogu okrenuti kao bumerang protiv političkih Srba, i to od strane samih Srba
da tada iz straha i očajanja. Čast zastavama, ali one sebe ne mogu odbraniti od nečasnih ruku koje ih koriste kako bi njima pokrile kriminal, korupciju, beščašće. Recite mi, dakle, koje ruke vezuju te zastave, pa ću Vam kazati ko se i šta se to „švercuje“ iza njih. S druge strane, mislim da je pitanje vezivanja srpske i albanska zastave u Crnoj Gori ili bošnjačke i srpske u Novom Pazaru sekundarno, jer, kažem, služi za potpaljivanje emocija ili prikrivanje tragova.
POBJEDA: Što je ključno pitanje?
ZEKOLI: Zašto se te zastave ne vezuju za zastavu EU,
pojedinačno ili grupno? Zašto je u Novom Pazaru, i uopšte u Srbiji, lakše vezati bošnjačku i srpsku zastavu, nego istaknuti onu EU? Zašto je Albancima, koji sada svoju zastavu vezuju sa srpskom, lakše to nego je - suštinski, a ne deklarativno - uvezati sa onom Evrope ili NATO?
POBJEDA: Povodom nedavnog „istorijskog susreta“ Srba i Albanaca u Crnoj Gori, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, zaboravljajući, na primjer, sramni „pohod na Tuzi“ iz 1998. godine, kaže da „Srbi i Albanci u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju suživota, međusobnog poštova-
nja“. Zvuči li Vam ovo kao sarkazam?
ZEKOLI: Petrit Imami kaže da je ta tradicija nekada davno odista postojala. No, postojala je i ona druga i nikad prekinuta tradicija „saradnji“ po nekim žandarmerijskim ili udbaškim, špijunskim, kriminalnim i manipulatorskim formama „poštovanja“: šačica izabranih, a na nesreću ogromne većine. U konkretnom slučaju, reč je očito o ovom drugom.
U najmanju ruku je paradoksalno, da ne kažem da je oksimoron, govoriti o „međusobnom poštovanju“ dva naroda, a ne pominjati Cr-
blišmenta; takođe, razumeju zahteve bugarske zajednice glede njihovih prava, ali ne prihvataju status saučesnika u antimakedonskoj kampanji. Albanci to ne čine iz nekih visokomoralnih razloga i motiva.
POBJEDA: Nego?
ZEKOLI: To je lekcija iz prošlosti, koja se još pamti i koristi za koliko-toliko umeren, korektan i balansiran odnos. Mislim da bi taj model trebalo slediti.
POBJEDA: Zašto ga ne slijede, to sam Vas pitala? Kakav je interes dijela albanskih stranaka da učestvuju u toj, kako kažete, skarednoj predstavi?
Z EKOLI: Interes je sličan onome prijašnjem, u slučaju Dritana Abazovića.
P
OBJEDA: Koji tačno?
ZEKOLI: Interes je bio da se pod zakriljem „Soroševog građanskog pokreta reformi“ privuče i dobar deo etničkih Crnogoraca željnih reformi i sa naivnom verom u čoveka koji im je govorio ono što su želeli da čuju, ali sa sasvim drugačijim idejama. Sada je to u interesu šačice koja razume da se njihov bekgraund baš i ne slaže sa evropskim integracijama, pa se novi partner traži kod Srba, a na štetu Crnogoraca. Ipak, čini mi se da je takva „neprincipijelna koalicija“ rezultat približavanja EU, tj. straha da ne dođe do neke nove društvene energije, koja neće biti zasnovana na crnogorstvu, srpstvu, albanstvu, ali ni na Soroševim birokratama i zamlatama, već na antikorupciji i antikriminalu. To je lakmus test kvalitete svakog političara, partije i koalicija.
POBJEDA: Kakav interes politički Srbi u Crnoj Gori imaju od ovog „istorijskog“ susreta? Što biste rekli?
ZEKOLI: Rekao bih da ne znam šta očekuju sistemski ili politički Srbi, ali mislim da znam šta priželjkuju „obični“ Srbi.
P
OBJEDA: Što?
nogorce kao najbrojniji narod u Crnoj Gori. Jasna je želja Mandića da tom „tolerancijom“ nanese štetu i pakost Crnogorcima…
P OBJEDA: Da, ali zašto dio albanskih lidera u tome učestvuje?
ZEKOLI: Neprihvatljiva je spremnost tih Albanaca da učestvuju u ovoj skaradnoj predstavi. Znate, u Severnoj Makedoniji veoma važno pitanje je odnos Makedonaca prema politici Bugarske. Albanci imaju razumevanja za makedonske stavove vezane za njihov identitet, jezik i slično, ali ne prihvataju da budu deo antibugarske kampanje vođene od strane esta-
ZEKOLI: Da čas prije dobiju crnogorski pasoš sa zastavom EU na njemu. Upravo kao i hiljade Srba sa juga Srbije koji, prema beogradskim medijima, već apliciraju za pasoš i državljanstvo Bugarske. Ono se, inače, može dobiti isključivo ako priznajete „bugarsko etno-identitetski proishod (poreklo)“.
POBJEDA: Čekajte…
ZEKOLI: Nema „čekajte“! Odnos identiteta svugde je predmet proračuna: da li je isplativije biti patriotski uhljebljen ili egzistencijalno ucenjen i prinuđen. Zašto bi Srbi u tom smislu bili izuzetak?
Politički Srbi svesni su da, nakon učlanjenja u EU, postaju građani Crne Gore, crnogorski državljani, što definiše međunarodno pravo. Ov a promena predstavlja kraj „srpskog crnogorstva“, definisanog usled postojanja federacije ili beogrado-cen-
POBJEDA: Nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore, ambasador Miodrag Vlahović kaže da je na Balkanu nesporazum SAD sa EU intenzivniji od onoga sa Rusijom. Jeste li saglasni sa ovom tezom?
ZEKOLI: Apsolutno! Taj sukob je žešći nego onaj sa Rusijom, Turskom i Kinom.
POBJEDA: Zašto?
ZEKOLI: S jedne strane, EU prešutno odobrava politiku stavljanja muslimana u regionu „pod tepih“ kako bi udovoljila etnofiletističkim
trizma. U tom smislu, reč je, čini mi se, o još jednom pokušaju da se zaustavi neminovnost evolucije; da se postave klipovi u mehanizam slični prošlogodišnjem izazivanju tenzija sa Hrvatskom. Štaviše, rekao bih da se ovakvi pokušaji mogu okrenuti kao bumerang protiv političkih Srba, i to od strane samih Srba.
POBJEDA: Hoćete da kažete da se „istorijski susret“ Nika Đeljišaja i Andrije Mandića, koji su jedan drugoga naziv ali „albanofobom“, odnosno „šovinistom“, ne može tumačiti kao dobar korak u pravcu pomirenja u regionu?
Z EKOLI: Na unutarcrnogorskom planu to može biti korak ka novoj rundi planskog „ljubljenja i pljuvanja“, ka novoj epizodi tenzija, verolomstva i „neprincipijelnih koalicija“ različitih vrsta. Ipak, govorimo o stanju statičnosti u smislu nepostojanja unutrašnje energije koja bi Crnu Goru gurala prema EU. To je delimično posledica lakovernosti samih crnogorskih glasača zasićenih nedostatkom reformi, a delimično uplitanja Aleksandra Vučića, Edija Rame i Aleksandra Soroša.
S druge strane, nedostatak unutrašnje, samogenerirajuće energije odavno je substituiran gravitacionom energijom EU da privuče „objekat“ Crne Gore, da usisa Podgoricu, ma koliko se sama Podgorica jogunila i opirala. Aktuelni pokušaji da se politikantskim sredstvima nametnu „igrači-spavači“, koji će se aktivirati nakon prijema Crne Gore EU, predstavljaju naivno i banalno nepoznavanje realnosti Brisela.
P OBJEDA: Što je sa porukom regionu?
ZEKOLI: Svedočimo trendu sveukupne kompartentalizacije država regiona, nametnutom kao deo strategije pacifikacije i stabilokratije radi sprečavanja konflikta. Nusproizvod kompartmentalizacije - svaka država gleda u sebe i sprečava građane da uspoređuju svoj život sa drugima - dovelo je do toga da ljudi ne prepoznaju iden-
desničarima. Cilj je ublažavanje religijskog faktora u sprečavanju integracije regiona u EU. S druge strane, SAD taj odnos posmatra kroz prizmu globalnih geostrategija, obezbeđivanja zaleđine u odnosu prema Rusiji, posebno prema Kini, ali i kao treći paralelni krug događaja na Bliskom istoku. U tom sučeljavanju, državama sa muslimanskom većinom - Bosna i Hercegovina i Kosovo, nije dozvoljeno da se profiliraju kao sekularne države, u kojima većina ne samo da
tične trendove koji dominiraju u svim državama. Konkretan primer je dominacija unutrašnjih socijalnih tenzija, koje su već dramatičnije - ili to postaju - nego tradicionalne međudržavne, međunacionalne, međuetničke tenzije. Što je jača svest građana da je zasićenost kriminalom i korupcijom identična i sveopšta - i širom regiona i kod suseda, to je veći strah od povezivanja i od predeksploizivne akumulacije nekog „balkanskog proleća“. Još veća je namera vladajućih elita da spreče bilo kakva poređenja i eventualne kohezije.
POBJEDA: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama su, nakon „istorijskog pomirenja“ koje je rezultiralo pokušajem realizacije ideje Otvorenog Balkana, naglo zahladili odnose. Barem je to tako izgledalo. Je li se definitivno odustalo od te ideje?
ZEKOLI: Ne verujem da su Vučić i Rama zahladili odnose; pre bih rekao da su se, r uku pod ruku, povukli sa scene, otrgnuli od svetala reflektora i da deluju iz pozadine. U ovakvoj Srbiji, javno prijateljstvo sa Ramom Vučiću ne donosi nikakvu korist, samo gubitak. S druge strane, Rami je teško da lije krokodilske suze nad „zlom sudbinom“ Hašima Tačija, a da se ujedno kikoće i kucka čaše sa čovekom čije institucije u Beogradu sud u Hagu „pumpaju“ materijalima koji će Tačija koštati godina zatvora. Reč je, ukratko, samo o promeni taktike, ne i strategije. Prva verzija Otvorenog Balkana, ona Aleksandra Soroša, postavljena je bila na temelju imitacije liberalizma.
P OBJEDA: Što to znači?
ZEKOLI: Znači – surađujemo uprkos nacional-etničkim razlikama. Sadašnja verzija zapravo je želja da se nekako prikače na lokomotivu Donalda Trampa, koja prebacuje sa etničkog na religiozno, sa liberalnog na iliberalno. Problem u toj strategiji su sami akteri, u koje Evropa nema poverenja, i to uprkos svim tim „galebanskim švalerajima“ Rame ili
Poslanik Bošnjačke stranke kaže da, ako ulica u Podgorici bude nazvana po Pavlu Bulatoviću, to će biti jasan signal da su institucije spremne na reviziju istorije zarad dnevno-političkih interesa
ima formalan odnos prema religiji, već i izraženo jaču prozapadnu orijentaciju u poređenju sa susedima. U tom smislu, i Lompar i Konaković nastupaju sa naoko različitim, ali suštinski bliskim konceptima, koji su samo religijski prefarbana ranija etno-stabilokratska politika. Ona je namenjena stranim ušima, a može poslužiti i za odmicanje od ključnih problema korupcije, kriminala, bezvlašća kao istinskih razloga blokiranih EU integracija ili domaćih reformi.
patetici Aleksandra Vučića. Podsećam na poslednju Rezoluciju Europskog parlamenta o Severnoj Makedoniji, u kojoj se izričito insistira na otvaranju arhiva UDB-e u Beogradu i Skoplju - zanimljivo, ne i ostalim nekadašnjim jugoslovenskim republikama - te jasno osuđuje politika Skoplja zbog naklonosti prema „srpskom svetu“. Ukoliko se takve dosad neviđeno brutalne poruke šalju javno i putem službenog dokumenta, možete zamisliti šta se onda govori iza zatvorenih vrata.
POBJEDA: Što bi se moglo govoriti?
ZEKOLI: Koliko se može načuti, imena Rame, Vučića, Mandića, Kristijana Mickoskog, Alija Ahmetija, Milorada Dodika pominju se u paketu i sa ne baš pohvalnim epitetima. U sličnom kontekstu se pominju i neka imena iz Sarajeva i Prištine. Taj kontekst, dakle, nije kredibilian i prihvatljiv za Evropu, ma koliko se zvao Open Balkan iliintegralizam.
POBJEDA: Koja imena iz Sarajeva? Ni šefu diplomatije Bosne i Hercegovine Elmedinu Konakoviću nije mrska ideja Otvorenog Balkana, naprotiv.
ZEKOLI: Zanimljivo je da je nedavna izjava Mila Lompara o „srpskom integralizmu“ dočekana na gotovo isti način kao i ona ministra Konakovića da bi u „Otvorenom Balkanu živelo više od pet miliona muslimana“. Podudarnost ovih izjava na temelju „muslimanskog bratstva“ ili „suverenizma manastirskog teritorijalizma“ možda zvuci čudno, ali, ukoliko poglednemo bliskost stavova Erdoana i Orbana, i to uprkos svakodnevnim žalopojkama turskog predsednika o „islamofobiji“ Francuske i Nemačke i uprkos Orbanovim stavovima o islamu i emigrantima, onda nas ne može čuditi taj čudni „frenemy“ odnos u trokutu Konaković, Dodik, Vučić. Iako ih razlikuje vera, otklon prema liberalnom, naklonjenost iliberalnom i historijska pravoslavno-islamistička spona antikatolicizma ostaje konstanta. Tamara NIKČEVIĆ
PODGORICA – Bošnjačka stranka očekuje da prijedlog odluke da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću bude odbijen u Skupštini glavnog grada. Ako, ipak, bude usvojen, kako za Pobjedu kaže poslanik BS Admir Adrović, oni neće ostati nijemi, već će koristiti sva demokratska sredstva kako bi se spriječilo ovakvo suštinsko urušavanje građanskih temelja države. Adrović kaže da, ako odluka bude usvojena, to će biti jasan signal da institucije odbijaju da prepoznaju patnju građana i da su spremne na reviziju istorije zarad dnevno-političkih interesa.
On je kazao da je prijedlog da se ulica u Podgorici imenuje po Pavlu Bulatoviću izazvao s razlogom zabrinutost, posebno među predstavnicima manjinskih naroda, a generalno i šire javnosti koja baštini vrijednosti evropske, građanske i multietničke Crne Gore. - Pavle Bulatović bio je političar čije je djelovanje obilježilo turbulentno i teško razdoblje za manjinske narode u Crnoj Gori. Njegova uloga u strukturama vlasti tokom devedesetih, uključujući i period rata u Bosni i Hercegovini, ostaje predmet raznih kontroverzi. Davanje imena ulice po takvoj ličnosti, za kojeg se zna da je izdao naređenje da se civili bošnjačke nacionalnosti deportuju u tada ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu, koji su kasnije svi do jednog na svirep način izgubili živote, doživljavam kao institucionalizaciju politike zaborava i negiranja patnje žrtava – kazao je Adrović.
Istakao je da ovakve inicijative šalju poruku dezavuisanja evropskog puta Crne Gore i predstavljaju ozbiljan korak unazad u multietničkim odnosima.
- Nećemo ostati nijemi i koristićemo sva demokratska sredstva kako bi se spriječilo ovakvo suštinsko urušavanje građanskih temelja države. Ako ovakva odluka ipak bude usvojena, to će biti jasan signal da institucije odbijaju da
Admir Adrović
Temeljne vrijednosti države Crne Gore, multietničkog sklada, građanske ravnopravnosti i evropskog pravca, ozbiljno su ugrožene ukoliko se dozvoli da istorijski revizionizam postane zvanična politika – kazao je Admir Adrović
prepoznaju patnju svojih građana i da su spremne na reviziju istorije zarad dnevno-političkih interesa – poručio je Adrović.
On, međutim, kaže da očekuju da će ovakav prijedlog biti odbijen u Skupštini Glavnog grada i da će gradonačelnik Mujović stati uz vrijednosti koje su uvijek bile dominantne kako u Podgorici tako i u cijeloj Crnoj Gori. - Nažalost, uporedo sa ovakvim inicijativama, svjedočimo svakodnevnoj reviziji istorijskih činjenica. Evropska komisija je u svojim izvještajima više puta upozoravala da veličanje ratnih zločinaca, pokušaji rehabilitacije kvislinga i propagiranje mitova o „nepobjedivim junacima“ poput Pavla Đurišića, produbljuju podjele i direktno ugrožavaju proces pomirenja i izgradnje demokratskog društva. Takvi narativi dovode do relativizacije zločina, marginalizuju žrtve i podstiču nove generacije na netoleranciju, umjesto na kritički odnos prema prošlosti i međusobno poštovanje –ocijenio je Adrović.
Poručio je da su temeljne vrijednosti države Crne Gore, multietničkog sklada, građanske ravnopravnosti i evropskog pravca, ozbiljno ugrožene ukoliko se dozvoli da istorijski revizionizam postane zvanična politika.
Ovakve inicijative šalju poruku dezavuisanja evropskog puta Crne Gore i predstavljaju ozbiljan korak unazad u multietničkim odnosima - kazao je Adrović
- Bošnjačka stranka će nastaviti da se bori za društvo u kojem se poštuje dignitet svake žrtve i u kojem su evropske vrijednosti – suočavanje s prošlošću, istina, pravda i solidarnost – iznad populističkih i retrogradnih narativa – rekao je Adrović. Nevladin sektor i građanski aktivisti u subotu su poruči-
li da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice u Podgorici po Pavlu Bulatoviću bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. U saopštenju koje potpisuju 24 organizacije civilnog društva i troje građanskih aktivista, navodi se da se „oštro protive“ mogućnosti da jedna ulica u glavnom gradu bude imenovana po Bulatoviću, „osobi koja je neposredno odgovorna za ratni zločin deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica“. - Upozoravamo da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. Time bi se potkopala vladavina prava i podrilo povjerenje u institucije. Na taj način se vrijeđaju žrtve, produbljuju podjele, otežava pomirenje i uništava izgradnja društva zasnovanog na pravdi i istini. Umjesto da se imenovanjem ulica njeguje kultura sjećanja, insistira se na legitimisanju ratne prošlosti i ideologije koja je iza sebe ostavila nepotrebna stradanja i masovne zločine – piše, između ostalog, u saopštenju. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić ranije je kazao da „ako je to nagrada za deportacije Bošnjaka 1992. godine i njihovo klanje, onda je to opasna poruka“. - Ubijte, protjerajte Bošnjake i bićete nagrađeni - objavio je Fejzić na mreži Iks, uz pitanje da li ova odluka pomaže evropskom putu Crne Gore i izgradnji građanskog društva. Prijedlog da se jedna ulica u Podgorici zove po Pavlu Bulatoviću podnijeli su 30. oktobra 2023. godine članovi Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović. I. KOPRIVICA
INTERVJU: Nikola Gegaj, bivši poslanik DPS-a i bivši predsjednik opštine Tuzi, o vanrednim izborima, međuetničkim tenzijama i budućnosti građanske Crne Gore
PODGORICA- Bivši poslanik Demokratske partije socijalista i bivši predsjednik opštine Tuzi Nikola Gegaj ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da aktuelna vlast ne može približiti Crnu Goru Evropskoj uniji.
- Crna Gora mora ostati građanska, multinacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna država. To što neki političari posljednjih godina šuruju sa onima koji destabilizuju Crnu Goru nije većinski stav građanske Crne Gore. Naši preci su živjeli zajedno u Crnoj Gori i njihov je amanet da tako bude i ubuduće, uprkos destruktivnom djelovanju pojedinih političara, ocijenio je Nikola Gegaj.
POBJEDA: Kako gledate na sve češće navode o podizanju međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori?
GEGAJ: Uvrede, provokacije i nacionalistički izlivi kojima je Crna Gora izložena, pogotovo od 30. avgusta 2020. godine, a izraženiji su posljednjih dana, imaju za cilj dugoročno urušavanje društva. Suprotno onima koji stvaraju nesiguran ambijent za život i rad manjinskih naroda, DPS, sa svojim tradicionalnim partnerima, i u najtežim vremenima, sačuvao je mir i sigurnost svih njenih građana, a i multietnički sklad i toleranciju, koji su najveće vrijednosti multietničke, multivjerske i multikulturne građanske Crne Gore. Dakle, siguran sam da će Demokratska partija socijalista, koja je u fazi osvježenja, i dalje biti lokomotiva razvoja Crne Gore, u pravcu eurointegracija
i realnog poboljšanja standarda života njenih građana. Važno je da podsjetimo da su manjinski narodi u Crnoj Gori uvijek bili faktor stabilnosti i nikada u istoriji nijesu naudili državi, a to njihovo djelovanje potvrđuje se činjenicom da su bili uz Crnu Goru kada joj je bilo najteže. Svi znamo da su, kada se odlučivalo o obnavljanju crnogorske samobitnosti i nezavisnosti, oni plebiscitarno bili za Crnu Goru kao državu ravnopravnih građana i naroda, i u istoriji je ostalo zapisano da su na referendumu 21. maja 2006. godine rekli DA nezavisnoj državi Crnoj Gori. Da li neko u ovoj vladi smatra da je to grijeh manjinskih naroda?! Oni moraju da znaju da nema Crne Gore bez njenih manjina. Demokratija u državi se, između ostalog, mjeri i pravima manjinskih naroda i odnosom prema njima.
POBJEDA: Tvrdite da pojedini mediji prednjače u tome…
GEGAJ: Stvaranje ambijenta u kojem se o manjinskim narodima pežorativno govori i piše dovelo je cijelo društvo u situaciju da je etnička distanca u porastu, a to je poraz građanske Crne Gore, a istovremeno i poraz demokratije. Mene zabrinjava činjenica da to rade pojedini novinari, iako je u Kodeksu novinara jasno zapisano: „Novinari moraju voditi računa da ničim ne doprinose širenju etničke mržnje.“ Mislim da i nadležne institucije ne smiju da budu nijeme kada su u pitanju ovakve pojave, nego treba pod hitno da sankcionišu svakoga ko raspiruje nacionalnu i vjersku netrpeljivost.
Po mom mišljenju, ako želimo da učvrstimo svoj kredibilitet u NATO savezu, a time bismo nastavili svoj put prema članstvu u EU, neophodno je da u najskorije vrijeme organizujemo vanredne parlamentarne izbore i nakon njih formiramo prozapadnu vladu koja bi Crnu Goru, ubrzanim tempom, učlanila u EU, kaže Gegaj
Ovo što, pogotovo u zadnje vrijeme, rade pojedini portali zaslužuje osudu političkih partija, civilnog sektora i međunarodne zajednice. Mada, iskreno govoreći, nijesam posebno iznenađen njihovim izlivima mržnje. Oni u kontinuitetu targetiraju sve što su vrijednosti savremene Crne Gore i sve one koji se protive velikodržavnim projektima srpskog nacionalizma.
POBJEDA: Da li ova vlast, koja je veoma heterogena i po strukturi i programima, može da izgura do kraja svoj četvorogodišnji mandat?
GEGAJ: Po mom mišljenju, ako želimo da učvrstimo svoj kredibilitet u NATO savezu, a time bismo nastavili svoj put prema članstvu u EU, neophodno je da u najskorije vrijeme organizujemo vanredne parlamentarne izbore i nakon njih formiramo prozapadnu vladu koja bi Crnu Goru ubrzanim tempom učlanila u EU.
Mandić je iskusan političar, cilj sastanka sa Đeljošajem bio da se predstavi kao kosmopolitski političar
POBJEDA: Da li ste iznenađeni sastankom dijela albanskih i srpskih političara u Crnoj Gori?
GEGAJ: Nijesam iznenađen sastankom, jer se radi o susretu ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori, zajedno sjede u Vladi i parlamentu. E sad, drugo je pitanje da li imaju podršku njihovih
glasača da bi uradili tako nešto. Što se tiče Mandića, njega smatram iskusnim političarem koji, na ovaj način, želi da se prikaže u javnosti kao evropski i kosmopolitski političar, i da – kao lider Srba – želi saradnju sa Albancima u Crnoj Gori. Po meni, cilj i ishod ovog sastanka su
pod velikim znakom pitanja. Na fonu, gore pomenutog, sastanka imali smo mogućnost da u medijima pročitamo zlonamjerne izjave pojedinih analitičara u Srbiji, koji već dijele Crnu Goru na autonomne jedinice, te joj predviđaju federalni oblik državnog uređenja.
Siguran sam da ovakva neprirodna i heterogena skupina ne može doprinijeti ni ekonomskom razvoju Crne Gore, a ni približavanju članstvu EU, koji nam je i cilj.
POBJEDA: Navodite da Crna Gora prolazi kroz jedan težak period. Da li ste optimista da će država sačuvati svoju građansku profilaciju?
GEGAJ: Crna Gora mora ostati građanska, multinacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna država. To što neki političari posljednjih godina šuruju sa onima koji destabilizuju Crnu Goru nije većinski stav građanske Crne Gore. Naši preci su živjeli zajedno u Crnoj Gori i njihov je amanet da tako bude i ubuduće, uprkos destruktivnom djelovanju pojedinih političara. Crna Gora je u treći milenijum ušla kao dio krnje Jugoslavije, u zajednici sa Srbijom. Takva asimetrična zajednica je morala da ima kratak vijek, zbog želje crnogorskih građana da imaju svoju nezavisnu državu. Konačna dezintegracija SFRJ se završila referendumom 2006. u Crnoj Gori i proglašenjem nezavisnosti Kosova 2008. godine. Međutim, time se nije desio i kraj velikosrpskog nacionalizma. Kada se na to multiplikovano doda i interes „ruskog sveta“ na Balkanu, onda je jasno zašto su počeli pritisci da se Crna Gora terorizmom i kontinuiranim subverzijama, odnosno hibridnim ratom, destabilizuje i zaustavi na njenim integracionim putevima –evropskim i evroatlantskim.
POBJEDA: Kako vidite stanje u DPS-u u ovom momentu?
GEGAJ: Prije svega, dužan sam reći da su DPS i tradicionalni koalicioni partneri, predvođeni Milom Đukanovićem, uradili mnogo za Crnu Goru. Obnovili smo nezavisnost, postali članica NATO alijanse i time otklonili sve prijetnje po teritorijalni integritet naše države. Trasirali smo evropski put i stvorili sve pretpostavke za zatvaranje svih poglavlja. Možda smo mogli više uraditi u vezi sa poboljšanjem životnog standarda građana. Ipak, ideja vodilja je bila da to poboljšanje standarda bude zasnovano na realnim izvorima finansija, a ne na bazi enormnog zaduživanja, pri čemu je evidentno da je kupovna moć građana bila veća dok smo mi vršili vlast. Primanja su uvećana, ali zato su se cijene životnih namirnica višestruko povećale, što samo stvara iluziju poboljšanja standarda!
POBJEDA: Da se vratimo na tezu oko povratka u devedesete. Možete li je dodatno objasniti?
GEGAJ: Nažalost, vraćaju nam se događaji iz devedesetih godina. U tim teškim godinama za Crnu Goru i okruženje bilo je, kao što postoje i sada, političkih snaga i pojedinaca koji su vodili politiku razaranja multietničkog sklada građanstva naše zemlje. Pojedini se na čudan način otrgnu od svoje tradicionalne crnogorske porodice i izjasne se da su postali Srbi. Iako su njihovi preci – a većina njih su bili učesnici Narodnooslobodilačke borbe i
nosioci Partizanske spomenice – oslobodili Crnu Goru od okupatora. Danas imamo takvu situaciju da se pojedini njihovi potomci priključuju okupatorima kao 1998. godine traže oružje da napadaju građane Crne Gore albanske nacionalnosti. Njihovo djelovanje dobro pamte građani Malesije i svi vide da su oni i danas nastavljači iste te politike koja je razarala ovu našu divnu zemlju. Što se tiče politike njihovih mentora prema Crnoj Gori – ništa se nije promijenilo. Isti su izvođači radova, ista matrica djelovanja, samo se mijenjaju akteri koji glume protagoniste. Pojedini od njih zagovaraju danas pomirenje i miroljubivost, ali to ostaje samo na nivou neozbiljnih i nekonkretnih izjava. Kada su u pitanju djela u tom pravcu, vidi se da ista ne prate to što tvrde, nego ostaju uvijek u okvirima provokacije i razaranja. Crna Gora može da opstaje, da se odbrani i prosperira samo kao građanska država. U njoj ne treba da postoji prebrojavanje po nacionalnoj osnovi. Ona može da bude srećna i bogata država samo ako će građanin biti na prvom mjestu. Sjećam se da je tadašnji predsjednik Albanije Sali Beriša, prilikom susreta sa predsjednikom gradske opštine Tuzi – tada sam imao čast da ja budem – i predstavnicima političkih partija u SO Tuzi 2011. godine, rekao da je Milo Đukanović arhitekta mira na Zapadnom Balkanu i najčvršći stub građanske i evropske Crne Gore.
POBJEDA: Formirana je nova vlast u Budvi i Ulcinju, u kojoj značajnu ulogu ima DPS. Da li to znači da se DPS polako, ali sigurno, vraća na vlast imajući u vidu da se približava ciframa koje je nekada imao? GEGAJ: Mi smo i ranije pokazali da nemamo problem da se dogovaramo u svim pravcima djelovanja za koje procijenimo da bi mogli biti od koristi za užu, pa i širu društvenu zajednicu! Vlast u Ulcinju i Budvi je napravljena da zajednički doprinesemo poboljšanju kvaliteta života građana ovih prelijepih gradova. Građanima se pružila prilika i na državnom i lokalnom nivou da osjete što je alternativa. Sigurni smo da sve više uviđaju zabludu o vjerovanju da se do boljeg života dolazi preko gašenja kapitalnih crnogorskih firmi, tjeranja investitora i zaduživanja, koje premašuje kompletan dug zadnjih 30 godina – a ne zaboravimo da je u taj dug bio uključen i onaj iz perioda SFRJ. Prisustvujemo takođe enormnom bogaćenju novih političkih struktura, ne samo u zemlji, već i u inostranstvu. Kupuju se vile i stanovi na ekskluzivnim lokacijama, ne samo u Crnoj Gori i okruženju, već i na Zapadu, pa čak i u SAD! Tome se mora stati na kraj! Nenad ZEČEVIĆ
NASTAVLJENA SPORENJA: Iz Kabineta predsjednika Crne Gore saopšteno da je Zakon o porezu na nepokretnosti usvojen „uz puno znanje da je suprotan Ustavu“
PODGORICA – Zakon o porezu na nepokretnosti, koji je predsjednik vratio na ponovno odlučivanje, donijet je uz puno znanje da je u suprotnosti sa Ustavom i principima pravne sigurnosti i ekonomske jednakosti – navodi se u reagovanju iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića i dodaje da je „bilo jasno da Zakon krši Ustav, ali nije bilo poznato da je pisan da bi zaštitio lične interese jednog političara“, te da su to razotkrile prijetnje koje je dobio. Milatović je, međutim, i juče dobio kritike albanskih predstavnika zbog nepotpisivanja zakona, ali uz oštre poruke – da je to antialbanski čin, usmjeren protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom, prije svega Tuzi i Ulcinj. - Parlamentarna većina, premijer i Vlada znali su da je ovaj zakon protivustavan. Znali su da ruši jedinstveni poreski sistem. Znali su da podrazumijeva Ustavom zabranjenu retroaktivnost. Znali su da omogućava selektivnu primjenu prava. I uprkos tome, usvojili su ga –navodi se u saopštenju Kabineta Milatovića.
MOTIV
Kako su istakli, u trenutku kada je predsjednik države odlučio da Zakon vrati Skupštini, bilo je jasno da Zakon krši Ustav, ali nije bilo poznato da je pisan da bi zaštitio lične interese jednog političara.
- Taj motiv postao je vidljiv tek nakon što su uslijedile prijetnje predsjedniku države, koje su razotkrile sve ono što je dotad bilo skriveno - dodaju iz kabineta Milatovića.
Vuksanović:
Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore Nebojša Vuksanović kazao je da je Jakov Milatović vratio izmjene Zakona jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan za jednog političara.
- Tek nakon što su uslijedile prijetnje, a potom i lični napadi na predsjednika države, postalo je jasno o čijim se interesima zapravo radilo. Zato više nije u pitanju samo zakon, već način na koji se danas u Crnoj Gori štiti Ustav i pravni poredak - naveo je Vuksanović u saopštenju.
Istakao je da je Nik Đeljošaj koji ne prihvata Ustav, ne priznaje sudske odluke i koji se ne libi da uputi prijetnje predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, postao prvi koji je javno, „bez stida saopštio da je državu sta-
Milatović i juče kritikovan zbog nepotpisivanja Zakona. Predsjednik opštine Tuzi Fadil
Kajošaj kazao da je nepotpisivanje Zakona udar na Tuzi, dok su albanske organizacije iz dijaspore u SAD, u pismu institucijama i međunarodnoj javnosti, navele da je odluka predsjednika ocijenjena kao „antialbanski čin“, koji je direktno usmjeren protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom, prije svega Tuzi i Ulcinj
Zato, ističu, više nije u pitanju samo Zakon.
- U pitanju je način na koji se danas pokušava vršiti politički pritisak na institucije, kroz prijetnje, spin i pokušaje diskreditacije - naglašavaju u saopštenju.
Predsjednik Crne Gore je, dodaju, kao neposredno izabrani čuvar Ustava, imao obavezu da reaguje.
- To nije bio politički potez, to je bila ustavna dužnost. I upravo zato što nije pristao da zaštiti interese jednog čovjeka, već je izabrao da štiti Ustav i državu Crnu Goru, postao je meta –navodi se u saopštenju.
Prijetnje su upućene, mediji su ih prenijeli, a, ističu, niko od odgovornih nije reagovao.
- Umjesto institucionalne reakcije, pokrenuta je politička kampanja u kojoj se prijetnje relativizuju. Ovo nije pitanje partije. Ovo nije sukob sa bilo kojom zajednicom. Ovo je pitanje slobode i pravne sigurnosti svakog čovjeka u Crnoj Gori. Ako je dozvoljeno prijetiti predsjedniku države zato što nije pristao da proglasi neustavni Zakon pisan za jednog čovjeka, sjutra se može prijetiti svakome ko odbije poslušnost – navodi se u saopštenju. Zamislimo, dodaje se, kako bi izgledalo kada bi ovih 22.000 poljoprivrednika kojima je ugrožena Ustavom garantovana jednakost zbog većih po-
reza, krenulo pješke putevima Crne Gore da pitaju potpredsjednika Vlade zašto im je ugrožena egzistencija. Vjerovatno je zato i predložen Zakon o zabrani javnih okupljanja. Da bi štitio političare koji ne rade u javnom interesu od slobodnih građana Crne Gore - navode iz kabineta Milatovića.
Ističe se da je u demokratskoj i pravnoj državi nezamislivo da institucije ostanu nijeme pred prijetnjama koje su javno izrečene najvišem državnom funkcioneru i to kao reakcija na njegovo ustavno djelovanje. Zahtijevaju da svi nadležni organi djeluju odmah, u skladu sa svojom obavezom, ne pre-
Ne postoje „kumovske veze“
vio u funkciju zaštite svojih ličnih interesa“.
- Prvo su mu meta bili novinari i sudije, a danas predsjednik države. A sjutra? – kazao je Vuksanović.
Rekao je da ima obavezu da reaguje kao saradnik u kabinetu predsjednika, i kao bivši predsjednik Odbora direktora kompanije Plantaže koja se, kako tvrdi, godinama suočavala sa nezakonitim postupanjem Đeljošaja. - Problem nije ličan, već principijelan i sa jasnom pravnom argumentacijom. Oporezivanje koje je godinama sprovodila administracija Opštine Tuzi na čijem je čelu do skoro bio potpredsjednik Vlade bilo je suprotno zakonima Crne Gore. Upravni sud je to više puta potvrdio. Umjesto da se postupi po presudama, prešlo se na blokade računa, ignori-
sanje institucija i na kraju, krivične prijave koje je kompanija bila prinuđena da podnese - naglasio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, predloženi Zakon pokušava da to nezakonito djelovanje jednog političara retroaktivno abolira.
- Ako se to dozvoli, Plantaže će izgubiti pravni osnov na kojem su zasnovani svi sudski procesi koje je kompanija pokrenula, a koji će se izvjesno riješiti u njenu korist. A još opasnije, svi drugi registrovani poljoprivredni proizvođači izgubiće pravo na jednak tretman i poreske olakšice - rekao je Vuksanović. Zato, kako kaže, predsjednik države nije mogao, ali prije svega nije smio potpisati takav zakon.
- I zato su prijetnje kojima je izložen dokaz koliko je ta odluka bila ispravna - naglasio je Vuksanović.
ma politici, već prema zakonu i Ustavu.
- Isto kao što je reagovao predsjednik države odbacujući neustavan Zakon pisan za jednog političara, jer tim državnim organima sigurno poslije toga niko neće prijetiti. I na kraju, da ne zaboravimo što je neophodna i hitna odluka Vlade Crne Gore: smjena potpredsjednika Vlade - zaključuju u saopštenju.
KRITIKE
Milatović je, međutim, juče kritike dobio od predsjednika opštine Tuzi Fadila Kajošaja, koji je saopštio da odluka da se vrati Zakon zabrinjavaju-
Prema njegovim riječima, ovo nije nikakvo nacionalno ili partijsko pitanje kako to potpredsjednik Vlade u svom maniru želi predstaviti, ali ni različitih političkih stavova. Ovo je, ističe on, pitanje vladavine prava i zaštite države Crne Gore oko kojeg bi svi građani trebalo da budu jedinstveni. - Ako danas potpredsjednik Vlade može nekažnjeno da prijeti predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, onda nijedan građanin više nije siguran da se može pozvati na zakon. Zato odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve „kumovske veze“, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - dodao je Vuksanović.
ći korak unazad u pogledu decentralizacije i demokratskog upravljanja. Prema njegovim riječima, još jednom se direktno udara na prava opštine Tuzi koja je, kako kaže, zajednica sa većinski albanskim stanovništvom „i koja se već decenijama suočava sa institucionalnom marginalizacijom“. Poručio je da neće ćutati dok se opštini Tuzi uskraćuju osnovna prava, „posebno kada su one nastanjene pretežno manjinama“.
Albanske organizacije iz dijaspore u SAD – „Malesia e Madhe NY“, „Malesia e Madhe MI“, „Malesia Kaliforni“ i „Jehona e Malesisë“ – u otvorenom pismu institucijama, međunarodnim partnerima i domaćoj javnosti, oštro su osudile odluku Milatovića da ne potpiše Zakon. Ta odluka ocijenjena kao „antialbanski čin“, koji je, kako navode, direktno usmjeren protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom, prije svega Tuzi i Ulcinj.
- Odluka predstavlja nastavak stare politike koju Albanci dobro poznaju: sistemska nepravda, uskraćivanje osnovnih prava i namjerni pokušaji da se uspori razvoj naše zajednice - navodi se.
Organizacije ističu ekonomski značaj zakona, tvrdeći da bi njegovo usvajanje omogućilo Tuzima i Ulcinju da obezbijede stabilne prihode kroz pravedniju poresku osnovicu. - Više od 70 odsto teritorije državne kompanije Plantaže nalazi se u opštini Tuzi, a ta kompanija godinama posluje sa gubicima, netransparentno i bez odgovornosti. Opštini se uskraćuju prihodi koji joj
Jovanović: Milatović ima pravo na slobodno izražavanje
Milatović, kao i svaki građanin Crne Gore, ima ustavno i zakonsko pravo na slobodno izražavanje mišljenja i političko djelovanje. Neslaganje sa nečijim stavom nikada ne smije prerasti u govor mržnje ili prijetnje - poručio je predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović - Posebno zabrinjavaju sve učestalije prijetnje i napadi na nosioce javnih funkcija, jer takva ponašanja predstavljaju direktan udar na demokratski poredak i osnovna ljudska prava. Prijetnje su opasna i neprihvatljiva pojava koja podriva demokratske institucije i klimu političkog dijaloga. Zahtijevaju jasnu osudu i hitnu reakciju nadležnih državnih organa - naveo je Jovanović na Fejsbuku i dodao da ćutanje institucija u ovakvim situacijama nije neutralnost već je oblik prećutnog odobravanja.
po zakonu pripadaju – navodi se u pismu. Izjavu Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio, ocijenili su kao „jeftinu i providnu taktiku skretanja pažnje“.
- To je pokušaj da se prikaže kao žrtva i diskredituje jedan albanski predstavnik koji snažno i beskompromisno zastupa prava građana koje predstavlja. Javnost više ne pada na te šeme - navodi se. Naglašavaju da su u stalnom kontaktu sa relevantnim strukturama u američkom kongresu, Senatu i Stejt departmentu i poručuju da će ovaj slučaj biti „sastavni dio međunarodnog diskursa o pravima manjina i vladavini prava u Crnoj Gori“. Zahtijevaju ponovno usvajanje Zakona u skladu sa voljom parlamentarne većine, te nezavisna istraga o razlozima predsjednikovog odbijanja i mogućim političko-ekonomskim vezama sa državnim. - Naše opštine nijesu plijen za političko cjenkanje, niti prostori za izbornu upotrebu. One su dom zajednice koja doprinosi, poštuje i zahtijeva jednakost i dostojanstvo. I taj dom neće biti diran bez reakcije – dodaje se u pismu. I. K.
Saopštenje Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske
PODGORICA - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ponovo ističe potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda „Jadran“, a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja - navodi se u protestnoj noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore u koju je Portal ETV imao uvid.
Podsjećamo, nota je, kako je prenio M portal juče, upućena zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog broda „Jadran“. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene „u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za našu državu“, te da je „dizajn značke osmišljen kako bi vizuelno izrazio identitet ‘Jadrana’ i njegove posade“. U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore.
Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom“.
U protestnoj noti Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da ovakve poteze smatraju neprihvatljivim.
- Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremnost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. Spremni su, kako dodaju, crnogorskoj strani dostaviti analizu i procjenu vrijednosti sukcesijske
mase vojne imovine, koja uključuje ne samo školski brod „Jadran“, već sva potraživanja Republike Hrvatske prema Crnoj Gori u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. Republika Hrvatska potražuje „Jadran“ već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Ministar odbrane je saopštio za TVCG da nije bilo potrebe za reakcijom i protestnom notom Hrvatske, te da će brod „Jadran“ ostati trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje. - Školski brod „Jadran“ bio je i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje. Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom - saopšteno je iz Ministarstva odbrane. R.P.
Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske rekli su Vijestima da su notom najavili „detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije“, prema kojoj, tvrde iz tog resora, Crna Gora Hrvatskoj duguje više od dvije milijarde američkih dolara. Ne postoji zvanična informacija koja bi mogla da potvrdi tvrdnju da Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara po pitanju vojne sukcesije, rekao je Vijestima ministar odbrane Dragan Krapović Krapović je saopštio listu da, do sada u okviru regionalnih i međunarodnih mehanizama sukcesije, nije bilo zvanične validacije tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore „u iznosima koji se pominju u medijima“.
Prištinski medij Gazeta Metro se obrušio na Nika Đeljošaja zbog sastanka sa Andrijom Mandićem Tvrde da
PODGORICA - Prištinski portal na albanskom jeziku je izvijestio da su se u Podgorici sastali političari iz Crne Gore, albanski i srpski predstavnici, da bi usaglasili stav da u Crnoj Gori ne bi smio niko da se diskriminiše. Sastanku su prisustvovali Nik Đeljošaj i Nikola Camaj iz Albanskog foruma, te Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije, Milan Kneževic iz Demokratske narodne partije i Vladimir Joković iz Socijalističke narodne partije. Tekst je naslovljen „Stidi se Malesija zbog ovog
sastanka“. Gazeta Metro piše da je Mandićeva partija objavila da su na početku sastanka konstatovana različita viđenja u odnosu na neke regionalne probleme - kao što je priznavanje državnosti Kosova od strane države Crne Gore, a potom su akcentirali zajednički stav o spoljnoj politici Crne Gore, ne dovodeći u pitanje evropski put. Iz Mandićeve partije su dodali da navodno „Albanci i Srbi u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju zajedničkog mirnog suživota...“. Sastanak su ocijenili kao važan korak ka jačanju međusobnog
povjerenja i kao podsticajan za njihove dalje aktivnosti na planu razvijanja Crne Gore kao moderne, evropske i multietničke države, piše Gazeta Metro. Poručuju da Mandić i Knežević ne propuštaju priliku da pokazuju prezir prema Crnoj Gori i miniraju njenu državnost. Gazeta Metro piše da su bili upleteni i u pokušaj državnog udara i javno zastupaju srpske imperijane stavove u regionu, ne samo prema Kosovu već i BiH i Hrvatskoj. Mandić se čak, kako piše Gazeta Metro, ponosi titulom četničkog vojvode. R. P.
Crna Gora se raspada. Među mnogobrojnim znacima ciljanog i željenog rastakanja i razvaljivanja našeg društva je i intervencija Policije u Kotoru, kojom je prekinut međunarodni karneval. Avgustovska vlast je još jednom potvrdila da je proces talibanizacije crnogorskog društva neumoljiv: samo je primitivna svetosavska interpretacija pravoslavlja poželjna. Druge kulturne i vjerske tradicije treba marginalizovati.
Državni službenici koji kleče pred popovima Crkve Srbije - ili zajedno sa njima - je slika avgustovske Crne Gore. Isto se dešava na političkoj ravni. Vladajuća koalicija je skupina ostrašćenih i primitivnih, nekompetentnih i bezobzirnih naturščika sa sumnjivim diplomama i nabijeđenih „eksperata“, koji svoje role igraju sa zadrtom sektaškom samouvjerenošću da mogu da rade što žele - bez posljedica i odgovornosti.
Avgustovske vlasti se i na ekonomskom planu ponašaju, prividno, bez plana i reda. Ipak, svi njihovi kapitalni potezi „po poretku nekome sljeduju“: odmah postaju skandali i/ili se kandiduju za buduće istrage Tužilaštva, koje još uvijek spava vrlo tvrdim snom.
Postoji, dakle, „crvena nit“ koja daje određeni smisao svemu čemu smo svjedočili u posljednje četiri i po godine: neprijatelji crnogorske državnosti žele Crnu Goru koja bi bila sa Srbijom zato što zavisi od Srbije i koja bi se, umjesto, za njih mučnog članstva u NATO, „neutralno“ vratila majci Rusiji. Dan kada Crna Gora bude zatražila hitnu bratsku pomoć Beograda i Moskve je njihov krajnji cilj, veliko istorijsko finale.
U međuvremenu, vladajuća struktura koristi evropski narativ kao bogomdano opravdanje za sve destruktivne i nacionalističke politike i odluke - jer su uvidjeli da tzv. identitetska pitanja ne zanimaju previše naše partnere i prijatelje na zapadnim stranama. Mantra o „pomirenju naroda“ je sveprisutna. I licemjerna, naravno. Ona, u prevodu na svakodnevni jezik, glasi: pustite nas da slavimo naše heroje i idole. Ko ne prihvata naše oduševljenje Pavlom Đurišićem i Pavlom Bulatovićem - taj unosi razdor u narod i ugrožava evropsku agendu! Revizija istorije se lakše guta ukoliko se obesmisle iskustva i poruke ratnih devedesetih. Nesuglasice i neslaganja - čak i u takvoj koaliciji, u kojoj, „iza scene“, ali i vrlo bjelodano Crkva i službe Srbije vuku
KOMENTAR
Crna Gora je u dubokoj krizi, koja udara na same temelje opstanka kao nezavisne države i na suštinu strateških interesa, pozicija i ciljeva - koji su teškom mukom ostvareni i odbranjeni prije 2020. godine
konce - su, ipak neizbježna. Slučajni predsjednik Milatović - koji ne može biti kriv za sticaj okolnosti koji ga je katapultirao na funkciju - snosi odgovornost zbog očigledne nespremnosti i neznanja da bude šef države. Njegove konfrontacije i disputi sa predstavnicima izvršne vlasti (kao ovaj posljednji, sa potpredsjednikom Vlade Gjeloshajem) pokazuju da je nedorastao obavezi koju nosi ta pozicija. Uzaludne su njegovi blijedi i mlaki protesti: kada je trebalo da napravi odlučni potez - u Podgorici - on za to nije imao ni snage, ni kuraži. S druge strane, Vlada Crne Gore i njeni članovi potvrđuju, iz dana u dan, sve češće i sve vidljive, svoja ograničenja i limitiranosti - i profesionalne, i političke - pa i ljudske. Provincijalizam i nedostatak kulture i obrazovanja. Spajićev PES je u silaznoj liniji, koja se više ne može sakriti. Četnički vojvoda Mandić je učvrstio svoju vlast, ali nije u potpunosti ovladao situacijom. Neki od zakonskih projekata, kao što smo vidjeli, ipak nemaju podršku skupštinske većine. Za potpunu vlast je potrebno vrijeme. Zato je Mandiću vanredno značajno da ostane u sjedlu do projektovanih izbora 2027. Ako uspije da održi svoje pozicije u Vladi - ili da ih ojača, čak - do regularnih izbora, on će u njih ući kao favorit za mjesto premijera. Ono što ne odgovara četničkom vojvodi je razvoj situacije u Srbiji („buđenje tužilaca“, hapšenje ministara, krajnje napeta politička i bezbjednosna situacija), kao i u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska (pravosnažna presuda za Dodika). Nesuglasice koalicionih partnera nisu mogle ostati neprimijećene od strane ambasada zemalja EU i Velike Britanije. (Što i kako od toga vidi Ambasada SAD postaje, nažalost, svakim danom sve manje značajno. Ili predstavlja opstrukciju, po nekim svjedočenjima.) Podrška Kvinte i Delegacije EU „evropskoj Vladi“ je na najnižim granama - ali to, još uvijek, ne (mora da) znači najavu nekih njihovih radikalnijih poteza.
Stvar je, još uvijek, u rukama crnogorske opozicije, koja, s jedne strane, shvata potrebu i neophodnost odlučnijeg političkog nastupa, ali, s druge, još uvijek živi u uvjerenju da će Spajićev PES, na kraju, optirati za koaliciju sa DPS i ES.
To je vrlo optimistično očekivanje, koje - da iskoristimo taj stari izraz - tupi oštricu poli-
tičkog djelovanja opozicije. Ne samo što je intonacija opozicionih poruka prema javnosti i prema partijama vlasti bar za oktavu niža/slabija od potrebne - već je ta sračunata obazrivost posebno vidljiva u opozicionoj komunikaciji sa URA, ali i sa albanskim partijama i Bošnjačkom strankom. Abazovićev veleizdajnički tzv. Temeljni ugovor nije prepreka za saradnju. Mogu (im) valjati ti glasovi u Skupštini, valjda. Samim tim - ni nezakonita i neustavna pozicija Crkve Srbije u Crnoj Gori nije tema. Na čiju korist?
Saradnja sa pomenutim Gjeloshajem takođe nije za odbaciti, čak ni poslije njegovog privatnog puta u SAD i „istorijskog“ sastanka sa Mandićem, Kneževićem i Jokovićem? Reakcije iz drugih albanskih stranaka pokazuju da njegov nacionalizam nije dominantna albanska opcija u Crnoj Gori. Bošnjačka stranka je posebna priča. S one strane „crvenih linija“, Ibrahimović se sprema da, uz podršku DPS, piše (novu) Strategiju vanjske politike Crne Gore - ma što to značilo. Rezon je, vjerovatno, da vanjskoj politici Crne Gore, o kojoj više odlučuju tri osobe nepoželjne u Hrvatskoj, nego Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova (Nota bene: upravo je stigla još jedna protestna nota iz Zagreba!), nedostaje samo ta Strategija - pa će srpski i ruski eksponenti u Vladi početi da misle i da se ponašaju evropski… Crna Gora se, dakle, raspada. Oporost ove rečenice ne može biti predmet rasprave. Čak i ako procesima kojima prisustvujemo, ili smo njihovi (ne) voljni učesnici, damo drugo ime - suština će ostati ista. Crna Gora je u dubokoj krizi, koja udara na same temelje opstanka kao nezavisne države i na suštinu strateških interesa, pozicija i ciljeva - koji su teškom mukom ostvareni i odbranjeni prije 2020. godine. Bilo bi zaista najljepše i najlakše da je rješenje u pukoj prekompoziciji političke scene i u vladi koju bi, volens-nolens, napustili favoriti srpskih službi i Crkve Srbije. Problem s takvim razvojem situacije je prost: Crna Gora bi morala, prethodno, da bude finansijski/ekonomski, politički i bezbjednosno ugrožena na način koji bi bio vidljiv svima Zato je taj scenario i najopasniji. Istina, on ne zahtijeva da naša opozicija bude aktivnija i odlučnija. Idealno za Crnogorce!
IZ VLADE TVRDE DA SEZONA NIJE PROPALA: Iz Ministarstva turizma se pravdaju da globalni izazovi mijenjaju trendove i da je ove godine sjever aktuelniji od Primorja
PODGORICA - Uprkos brojnim kritikama hotelijera, turističkih radnika i stručnjaka da je turistička sezona u Crnoj Gori lošija od očekivane, iz Ministarstva turizma su kazali Pobjedi da imaju podatke koji ukazuju na stabilan rast i ohrabrujuće rezultate, posebno na sjeveru zemlje. Tvrde da se ljetnja sezona, i pored brojnih globalnih izazova poput geopolitičkih tenzija, inflacije i kompleksne situacije u regionu, odvija na veoma dobrom nivou.
Sve više turista bira sjever Crne Gore tokom ljetnjih mjeseci, interesujući se za aktivni odmor, boravak u prirodi i autentičnu ponudu organske hrane, što potvrđuju i rezultati iz opština poput Žabljaka. Direktor lokalne Turističke organizacije Stojan Abazović kazao je Pobjedi da je ova sezona u njegovom gradu, prema dosadašnjim podacima, bolja od prošlogodišnje, uz rast broja gostiju u aprilu, maju i junu. Durmitor, kako kaže, postaje prepoznat na svim meridijanima.
Podaci
Ministarstvo turizma ocjenjuje da je ljetnja sezona (uprkos izazovima poput geopolitičkih dešavanja, inflacije, situacije u regionu) do sada na veoma dobrom nivou, što potvrđuju brojni pozitivni pokazatelji, međutim o konačnoj ocjeni ne mogu sada govoriti dok ona ne bude završena. - Svakako, i podaci kojima raspolažemo pokazuju da, zaključno sa 20. julom, bilježimo povećanje prometa na aerodromima u odnosu na isti period prethodne godine. Naime, evidentiran je rast prometa aviona pet odsto, kao i rast broja putnika sedam odsto za isti uporedni period. U prvih šest mjeseci, bilježimo rast ulaznog prometa na svim graničnim prelazima – drumskim, pomorskim i vazdušnim, što jasno ukazuje na povećano interesovanje turista i posjetilaca za našu destinaciju - kazali su Pobjedi iz ovog resora. Prema podacima Uprave policije, tokom prvih šest mjeseci na drumskim graničnim prelazima registrovano je ukupno 4.207.856 ulazaka domaćih i stranih putnika, što je 6,21 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Ono što sada vidimo je vrlo organizovana politička kampanja, koja je usmjerena protiv turizma u Crnoj Gori, a samim tim i protiv domaće ekonomije i sopstvene države. Moramo voditi računa o tome da je turizam najvažnija privredna grana u Crnoj Gori i da od njega živimo svi. Tako da manipulacije, lažne vijesti i slika koju tu proizvodi i koju šaljemo dalje, utiče veoma štetno na sve nas - kazali su iz Ministarstva turizma ne iznoseći nijedan podatak kojim bi demantovali brojne kritike struke kako je ovo jedna od najlošijih sezona
- Na pomorskim graničnim prelazima zabilježeno je povećanje od 28,82 odsto ulazaka putnika u odnosu na isti period 2024. godine. Znatan porast zabilježen je i u posjeti nacionalnim parkovima, gdje je tokom prvih šest mjeseci ove godine registrovano povećanje 38 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Takođe, prihod od boravišne takse porastao je za gotovo dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 26 odsto u poređenju sa rekordnom 2019. godinom - tvrde iz Ministarstva turizma.
Oni su kazali da su, što se tiče strukture inoturista, najviše noćenja ostvarili turisti iz Rusije (25,03%), Srbije (14,53%), Turske (7,96%), Velike Britanije (4,63%), Njemačke (4,47%). - U svim vidovima smještaja tokom prvih pet mjeseci zapažen je i rast broja turista iz Kine - 61,36 odsto više turista i 50,28 odsto više noćenja, Izraela - 112,03 odsto više turista i 85,13 odsto više noćenja, Azerbejdžana – 124,64 odsto više turista i 157,99 odsto više noćenja - ističu iz Ministarstva turizma.
Najuspješnija godina do sada u ulcinjskom rizortu „Azul Beach“
Pored sve većeg broja turista koji biraju sjever Crne Gore i aktivni odmor u prirodi, uočava se i izvanredna popunjenost hotela visoke kategorije, sa četiri i pet zvjezdica, širom zemlje. Posebno se izdva-
jaju objekti sa dosljedno visokim standardom usluge i raznovrsnom ponudom. Jedan od takvih primjera je i „Azul Beach Resort Montenegro by Karisma“ u Ulcinju, koji je, prema riječima menadžmenta, tokom cijele sezone u potpunosti popunjen, a kapaciteti su gotovo u cjelosti rezervisani do njenog završetka. - Iza nas je izuzetno uspješan period, a trenutni pokazatelji ukazuju na nastavak tog trenda. Zadovoljni smo posti-
Takođe, navode da je prema izvještaju UN barometra Svjetske turističke organizacije za prvi kvartal 2025. godine, Crna Gora zauzela šesto mjesto u svijetu po rastu prihoda od turizma u odnosu na 2019. godinu, sa impresivnim rastom od 87 odsto. Kada je riječ o turističkoj potrošnji globalno, naša zemlja je rangirana na devetom mjestu. U odnosu na prošlogodišnju sezonu, međutim, postoje ključne razlike, a to se, kako ističu, ogleda u više važnih segmenata.
gnutim rezultatima i interesovanjem gostiju, naročito stranih. Tokom ove sezone potražnja je bila kontinuirana, što potvrđuje da gosti prepoznaju i cijene kvalitet. Po svim pokazateljima, ovo bi trebalo da bude naša najuspješnija godina od početka poslovanja u Crnoj Gori - poručili su iz menadžmenta „Azul Beach“-a za Pobjedu.
- Prije svega, Crna Gora je postala znatno vidljivija na međunarodnoj sceni, što je rezultat brojnih sastanaka sa ministrima turizma iz različitih djelova svijeta, učešća na značajnim samitima, kao i prestižnog imenovanja za predsjedavanje Komisijom za Evropu u okviru Svjetske turističke organizacije. Otvaranje ka dalekim tržištima donijelo je rast broja turista iz zemalja poput SAD, Kine, Izraela i Azerbejdžana, što je direktno povezano i sa povećanjem avio-povezanosti - kazali su iz Ministarstva turizma. Iz ovog resora pominju i još jednu promjenu u odnosu na prošlu godinu, a to je u turističkim preferencijama - sve veći broj turista bira sjever Crne Gore tokom ljetnjih mjeseci, sve više se interesuju za aktivni turizam, boravak u prirodi i organsku hranu. - Takođe, skraćuje se dužina boravka turista u jednom mjestu, trend koji nije karakterističan samo za Crnu Goru već i za globalni turizam. Upravo zbog ovih promjena, inicira-
li smo regionalnu saradnju u pristupu prema dalekim tržištima, što je izazvalo veliko interesovanje, uključujući zemlje poput Italije i Grčke. Ova saradnja rezultirala je i organizacijom prvog regionalnog ministarskog samita u Rimu, na kojem su razmatrani zajednički nastupi i promocija prema važnim inostranim tržištima - kazali su iz Ministarstva turizma.
Slijedi analiza
Oni poručuju da će rezultati turističke sezone biti vidljivi nakon što se ona završi nakon čega će pristupiti odgovornoj i pažljivoj analizi.
- Ono što sada vidimo je vrlo organizovana politička kampanja, koja je usmjerena protiv turizma u Crnoj Gori, a samim tim i protiv domaće ekonomije i sopstvene države. Moramo voditi računa o tome da je turizam najvažnija privredna grana u Crnoj Gori i da od njega živimo svi. Tako da manipulacije, lažne vijesti i slika koju tu proizvodi i koju šaljemo dalje, utiče veoma štetno na sve nas - kazali su iz Ministarstva turizma apelujući na sve da se drže činjenica i da svi doprinesu da Crna Gora bude predstavljena na najljepši mogući način. Rezultati, svakako, zavise od svih nas pojedinačno. Da su bolji rezultati sezone na sjeveru potvrđuju tvrdnje direktora Turističke organizacije Žabljak Stojana Abazovića. On tvrdi da je sezona u njegovom gradu do sada bolja nego prošle godine te da bilježe rast tokom aprila, maja i juna. - U aprilu smo imali 10 odsto više gostiju, u maju 30 odsto, a u junu 20 odsto. Moramo napomenuti da su se i smještajni kapaciteti drastično uvećali tokom posljednjih nekoliko godina. Trenutna popunjenost je na zadovoljavajućem nivou i imamo dobre najave i za avgust. U razgovoru s turističkom privredom smo dobili informaciju da je vanpansionska potrošnja manja nego prošle godine, mada su generalno zadovoljni popunjenošću i prometom - kazao je Abazović Pobjedi. Struktura gostiju je, kako tvrdi, slična kao i prethodnih godina. n. Kovačević
Podaci Monstata za prvu polovinu godine pokazuju da uvoz nastavlja da raste, dok izvoz pada
PODGORICA – Podaci
Monstata koji pokazuju da je pokrivenost izvoza uvozom u prvoj polovini ove godine pala na 13,6 odsto u odnosu na prošlogodišnji isti period kada je iznosila 14,9 odsto, zabrinjavajući su i hitno nam je potrebna strategija kako da se smanji spoljnotrgovinski deficit – ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić
Preliminarni podaci Monstata ukazuju da je ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena za period do 30. juna iznosila 2,36 milijarde eura što je rast u odnosu na isti period prošle godine za 5,8 odsto.
STRUKTURA IZVOZA
I UVOZA
Izvoz robe imao je vrijednost od 282,3 miliona eura, a uvoz 2,07 milijardi eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je bio manji za 2,2 odsto, a uvoz veći za sedam odsto.
Podaci Monstata ukazuju da je u strukturi izvoza dominantno zastupljena električna energija sa 64,3 miliona. Strukturu uvoza najviše nose mašine i transporni uređaji vrijednosti 522,4 miliona eura, od čega automobili 212,8 miliona.
Dokić ukazuje da osim struje, praktično ne izvozimo ništa. - Naša ekonomija je u dosta lošem stanju i jedino što bi nas moglo izvući je investicioni ciklus. Ne možete da ispravljate ovakve deficite osim kroz investicije i to u neke privredne grane koje bi u
bliskoj budućnosti mogle dovesti do toga da se izvozom na strana tržišta taj deficit smanji – navodi Dokić. Smatra da je upravo turizam naša izvozna grana, ali da je neophodno diverzifikovati privredu na način da se u tolikoj mjeri ne oslanjamo na turizam koji ove godine nije pokazao zavidne rezultate.
- Iako taj krevet ne mrda npr. iz Budve, kada dođu stranci, to je de facto naš izvoz i tako se spašavamo da ne ostanemo bez novca, jer sa ovim što mi radimo, bez ulaganja u druge grane i generalne diverzifikacije privrede, potpuno bismo ostali bez novca – kaže Dokić.
ULAZAK U CRVENO
Ipak, kako ukazuje, sezona je očigledno slabija od očekivane i to nije samo slučaj kod nas, već i u regionu i Evropi. Zato očekuje da će i deficit budžeta i spoljnotrgovinski deficit, biti još i veći.
- Ulazimo u crveno i, nažalost, ne očekujem ništa dobro. Građani moraju shvatiti da ne postoji čarobni štapić,
već samo pametna ulaganja i investicije. Na priče da ćemo svi biti milioneri, neka zaborave. Tako se samo stvara pogrešna slika u glavama građana i od toga nema ništa – ukazuje Dokić. Iznenađen je time što takve prednosti kakve su činjenica da imamo najviše obradivog zemljišta i pijaće vode po glavi stanovnika u Evropi,
uspijevamo da pretvorimo u nedostatke. Za to je, kako dodaje Dokić, potreban talenat. - To se ne koristi, već samo stoji tako. Nema pokušaja da se oživi poljoprivreda, to što se radi, više je na nivou statističke greške. Ne rješava problem to što ministar podijeli po Crnoj Gori određen broj grla – kazao je Dokić. Na pitanje Pobjede da pro-
Imamo sve preduslove da budemo izvoznik hrane, ali mi ne želimo da radimo, već smo svi u nekim mislima da ćemo brzo zaraditi novac, a dobrim dijelom tome doprinosi i Vlada pričajući da ćemo kroz program „Evropa sad 2“ imati ogromna primanja, navodi ekonomski analitičar Davor Dokić
PREDUSLOVI
Neophodna je strategija razvoja koju moraju raditi ozbiljni ljudi kako bi se utvrdilo gdje škripimo, iako je jasno da je to u proizvodnji hrane koja je pred nama.
komentariše to što je za pola godine uvezeno hrane vrijednosti 388,6 miliona eura, a izvezeno vrijednosti 23,3 miliona, Dokić navodi da se moramo ozbiljno posvetiti izvozu hrane.
- Imamo sve preduslove da budemo izvoznik hrane, ali mi ne želimo da radimo, već smo svi u nekim mislima da ćemo brzo zaraditi novac, a dobrim dijelom tome doprinosi i Vlada pričajući da ćemo kroz program „Evropa sad 2“ imati ogromna primanja – navodi Dokić.
Naša ekonomija je u dosta lošem stanju i jedino što bi nas moglo izvući je investicioni ciklus. Ne možete da ispravljate ovakve de cite osim kroz investicije i to u neke privredne grane koje bi u bliskoj budućnosti mogle dovesti do toga da se izvozom na strana tržišta taj spoljnotrgovinski de cit smanji, naveo je ekonomski analitičar Davor Dokić Za šest mjeseci uvezena hrana vrijedna 388,6 miliona
Ulazimo u crveno i, nažalost, ne očekujem ništa dobro. Građani moraju shvatiti da ne postoji čarobni štapić, već samo pametna ulaganja i investicije. Na priče da ćemo svi biti milioneri, neka zaborave. Tako se samo stvara pogrešna slika u glavama građana i od toga nema ništa, upozorava ekonomski analitičar Davor Dokić ciklus. možete da ispravljate ovakve
- Kao da ne želimo da shvatimo neke stvari. Ali kad dobijemo šamar kao što je loša sezona, to onda može biti i dobro da se neko ozbiljnije pozabavi strukturom ekonomije koja je veoma problematična. Ugasili ste pomorstvo, prodajete brodove, poljoprivredu ne razvijamo, ostalo je sve samo na turizmu i energetici – kaže Dokić. Zadovoljan je što se radi na izgradnji novih izvora energije, ukazujući da bi barem u toj oblasti mogli dodatno da podignemo energetski suficit, imajući u vidu da svi u Evropi imaju problem sa zelenom energijom, te da ne bi bilo problema sa plasmanom. Smatra da su za nedovoljnu zainteresovanost u poljoprivrednu proizvodnju podjednako zaslužni faktor našeg mentaliteta, ali i nedovoljna podrška. - Vi morate da garantujete poljoprivrednicima koji moraju uložiti ogroman rad, da će neko to da otkupi. Zećani su nekada proizvodili paradajz i lubenicu koju su prodavali širom bivše Jugoslavije. Nijesu oni zaboravili to da rade, nego je poenta što im niko ne garantuje otkup. Zašto se ne bi napravila fabrika za preradu tržišnih viškova, pa da se taj paradajz otkupi i preradi u drugi proizvod koji će biti skuplji – pita Dokić. Pohvaljuje zakonsko rješenje kojim je privrednicima data mogućnost da dobit do 300.000 eura uloži u poljoprivredu.
- To je konkretan podsticaj i to je dobro, ali nedovoljno. Mora se raditi ozbiljna strategija i jasno utvrditi šta može pomoći našoj privredi - zaključuje Dokić.
Prema podacima Monstata, najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija u iznosu od 76,4 miliona, Bosna i Hercegovina sa 26,3 miliona i Švajcarska sa 26 miliona eura. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 356 miliona, Kina sa 258,9 miliona i Njemačka sa 208,5 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom. M. LEKOVIĆ
KOTOR – „Kraljevina Sveta Vrača“, kao najbrojnija kotorska karnevalska grupa, juče je saopštila da su na Kotorskom karnevalu intervencijom policije i vatrogasne jedinice zaustavljeni i spriječeni da predstave masku na mjestu koje je predviđeno za to.
Njihova maska aludira na lik i djelo ministra uređenja prostora Slavena Radunovića
To je obilježilo 23. Internacionalni ljetnji karneval koji je preksinoć održan u Kotoru i do sada se nikada nije desio zastoj karnevalske povorke na ovakav način. Dio javnosti je ovaj incident doživio kao prekid karnevala, dok organizatori tvrde da se nesporazum desio zbog pogrešne koordinacije policije i organizatora karnevala, a u vezi sa terminom zabrane saobraćaja glavnom gradskom ulicom. Policijski službenik vozilom je krenuo da prođe u trenutku kada je iz suprotnog pravca dolazila karnevalska grupa „Kraljevina Sveta Vrača“. Nakon toga uslijedilo je koškanje između službenika policije i članova ove karnevalske grupe. Nakon kraćeg zastoja, karnevalska grupa je nastavila defile i predstavila se performansom publici. Organizatori su saopštili da je riječ o nesporazumu, te da je karnevalska grupa pretrpjela neprijatnost zbog pogrešne koordinacije policije i organizatora. Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik NVO Fešta Vasilije Bajrović uputili su javno izvinjenje članovima grupe „Kraljevina Sveta Vrača“. Povodom incidenta oglasila se ova karnevalska grupa, ponukani, kako su saopštili, određenim izjavama koje su imali priliku pročitati ili čuti na raznim portalima. -„Kraljevina Sveta Vrača“, kao najbrojnija kotorska karnevalska grupa, organizovala se da i ove godine uveliča Ljetnji karneval sa maskom „Bokeški referendum“. Kao i svih prethodnih godina, i danas smo htjeli ukazati na lokalne probleme i toksične anomalije u društvu, koje su sve manje anomalije, a sve više pravilo. Nažalost, upravo zato uopšte nijesmo imali problema u pronalaženju inspiracije. Zbog „nesporazuma“, kako to nazivaju prvi čovjek opštine i organizator karnevala, one-
SLUČAJNOST ILI NE: Karnevalska grupa „Kraljevina Sveta Vrača“ spriječena da predstavi masku na mjestu koje je predviđeno za to
Ministar Radunović se našao „ na meti“ kotorskih karnevalista zbog izjave da bi na referendumu trebalo preispitati da li je Kotoru potreban status na listi Uneska. Članovi ove grupe bili obučeni kao građevinari, sa nizom parola među kojima i parola „ Radunland“, a poruka je bila da će Kotor ostati na listi UNESCO
Čelanović: MUP narušio kotorsku karnevalsku tradiciju
MUP je sinoć narušio kotorsku karnevalsku tradiciju, ocijenio je generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović - Na čelu MUP-a je partijski
mogućeni smo da adekvatno predstavimo našu masku. U trenutku naše najave, dok smo se nalazili poprilično udaljeni od bine, intervencijom policije i vatrogasne jedinice smo zaustavljeni i spriječeni da pred-
kolega predsjednika opštine. Sigurno će sada predsjednik opštine „zategnuti“ i zatražiti odgovornost svojih partijskih kolega - istakao je Čelanović u objavi na Iksu.
stavimo našu masku na mjestu koje je predviđeno za to. Koristimo ovu priliku da se srdačno zahvalimo prvom čovjeku grada, šefu karnevala i Vatrogasnoj jedinici Kotora. Prije svega, naročitu zahval-
Prema njegovim riječima, sve se ovo dešava jer vladajuća većina u kontinuitetu pokušava ugušiti građanske slobode. - Sramno - zaključio je Čelanović.
nost dugujemo našoj policiji! Šaljemo im svima tople pozdrave! Sigurni smo, da nije bilo svih vas, da naša poruka ne bi toliko odjeknula i doprla do ljudi.
Vidimo se sljedeće godine! P.
odaje priznanje Kotoranima: Feštađuni i ovog puta na visini…
Veče karnevala u Kotoru bila je velika fešta mediteranskog duha, ali i snažna poruka koju su građani ovog drevnog grada, na samo sebi svojstven način, poslali crnogorskoj javnosti - kultura i grad Uneska nijesu i ne mogu biti „ražanj“ u rukama pohlepnih i neobrazovanih, saopšteno je iz STEGE. Prema njihovim riječima, kotorski feštađuni su i ovog puta pokazali da su na visini zadatka. - Sinoć je na kotorskom karnevalu poslat veliki SOS za ovaj grad koji ne smije ostati sam u svojoj namjeri da se kulturom i duhom građanstva odbrani od najezde primitivizma, kojem je i Unesko smetnja za ostvarenje provincijalne strategije - „uništi vrijedno zarad trenutnog šićara“ i „sagradi starije“ od postojećeg. STEGA, stoga, izražava divljenje i zahvalnost građanima Kotora koji čuvaju duh nesalomljivih i koji kroz svoj specifični kreativni izraz čuvaju ovaj grad od „najezde skakavaca“ - ističu u saopštenju. Posebno je, dodaju, važna poruka da duh drevnog Kotora nije moguće u „lance vezati“, čak ni (još jednom) nespretnom intervencijom policije, koja je i ovog puta, kako kažu, bila u „službi“ nekulture, kao i nedavno pod Goricom. STEGA očekuje od nadležnih da objasne zašto je karnevalska povorka prekinuta i zašto je policija imala svoju (nepotrebnu i neuspjelu) tačku na sinoćnim kotorskim feštama. - STEGA još jednom odaje priznanje Gradu Kotoru i njegovim građanima koji su ponovo na svojim ulicama i Trgu od oružja koji je svjedok „trajanja i postojanja“, pokazali kako kultura pobjeđuje nekulturu. Ne sumnjamo da će, na sebi svojstven način, sinoćna karnevalska dešavanja „zabilježit“ i kotorska Karampana - zaključuju u saopštenju.
S. Stara kotorska kaže: „Nemo’ se što ljutit, poliću te vodom“. „Kraljevina Sveta Vrača“ – KSV- saopšteno je iz ove karnevalske grupe. Da li je sve zaista bio samo nesporazum ili je policija pokušala zaustaviti predstavljanje maske koja aludira na lik i djelo ministra uređenja prostora Slavena Radunovića, ostaje da javnost procijeni, svako ponaosob po svom ličnom nahođenju.
Ministar Radunović se našao „na meti“ kotorskih karneva-
Nezapamćen skandal dogodio se sinoć na Kotorskom karnevalu kada je Uprava policije prekinula događaj u trenutku kada je trebalo da se predstavi maskenbalska grupa koja je nosila maske koje su aludirale na lik i djelo ministra Slavena Radunovića, zbog njegove sramotne izjave da bi na referendumu trebalo preispitati da li
je Kotoru potreban Unesko status, saopštili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor. U toj partiji kažu da je to prvi put u istoriji da je karnevalska povorka prekinuta a razlozi su, kažu, i više nego očigledni.
- Oni koji danas upravljaju državom ne razumiju duh karnevala, baš kao što ne
razumiju ni važnost postojanja i trajanja Kotora na Uneskovoj listi. Vlastodršci, u svojoj bahatosti, teško podnose to što Kotorani kroz duh karnevala prikazuju svoj odnos prema vlasti, što na najkreativniji način izražavaju mišljenje o onome što donosioci odluka (u) ovoj državi rade i što se kritički odnose prema njihovom
liku i djelu. U državi u kojoj vlast pokušava da zabrani pravo na protest, da uguši svaki vid građanskog bunta, da zastraši svakoga ko se usudi iznijeti svoje mišljenje o njenim nepočinstvima, pa i kroz stvaranje i djelovanje partijske policije, ne može iznenaditi ni to, što vlastodršci očigledno uplašeni od kotorske pjesme i igre, prekidaju karnevalske povorke, nespremni da podnesu kritičku misao građana Kotora i Crne Gore - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a. Ne može se, kažu, od onih
koji ne shvataju karnevale, maskenbale, fašinade očekivati da pojme vrijednost kotorskih vjekova istorije i kulture. - No, ipak im poručujemo –kotorski karnevalski duh ne možete ugušiti, živjeće ovaj karneval, baš kao i Kotor na Unesko listi, koliko god vama to smetalo. Preživio je Kotor mnogo veće sile nego što ste vi. Preživjeće i vas iz aktuelne vlasti nedostojne funkcija koje su vas zapale sa kojih pokušavate da ojadite i ovaj grad, i ovu državu - zaključeno je u saopštenju.
lista zbog izjave da bi na referendumu trebalo preispitati da li je Kotoru potreban status na listi Uneska. Članovi ove grupe bili su obučeni kao građevinari, sa nizom parola među kojima i parola „ Radunland“, a poruka je bila da će Kotor ostati na listi Uneska. U karnevalskom duhu, član ove karnevalske grupe, dječak Luka predao je ispred vrata Starog grada predsjedniku opštine Vladimiru Jokiću ključ grada sa porukom: „Imamo rezervni, nemo’ da ga mi zaključamo“, na što mu je Jokić odgovorio, da će Kotor ostati na listi Uneska. Na 23. Internacionalnom ljetnjem kotorskom karnevalu 2025. učestvovalo je oko dvadeset karnevalskih grupa iz Crne Gore i regiona. Karnevalska povorka je krenula u 21 sat od Ljetnjeg bazena glavnom gradskom saobraćajnicom. Karnevalske grupe su se predstavile na dijelu puta ispred Starog grada. Nakon defilea karnevalskih grupa, fešta je nastavljena na trgovima i pjacama Starog grada. Na Trgu od oružja nastupile su grupa „Cubalcanica“ i ansambl „Toć“. Mr. J./Iv. K.
Generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske kaže da je započeta međunarodna istraga o seksualnom zlostavljanju djece u crkvi i da tužilaštva Srbije i Crne Gore neće moći više da ćute
Dok SPC uporno pokušava da se predstavi kao čuvar tradicije i morala, u njenom srcu obitava tišina nad zločinom. A država koja to zna i ne reaguje – više nije država prava, već saučesnik u nepravdi. Nećemo stati. Nećemo ćutati. Jer borba protiv zlostavljanja djece nije pitanje „imena i ugleda crkve“, već pitanje časti jednog naroda. I ako crkva, država i društvo ne znaju da zaštite dijete – onda Bog nije ubijen u knjizi. Onda smo ga mi sami ubili – u stvarnosti - kaže Jovanović
PODGORICA - Po nalogu tužilaštva iz jedne druge zemlje, u saradnji sa Interpolom, započeta je međunarodna istraga o ubistvu djeteta u manastiru SPC, kao i o organizovanoj pedofiliji unutar crkvene hijerarhije.
I ta istraga dolazi – u Crnu Goru, u Srbiju, u svaki kutak gdje su se zločini čuvali pod tepihom. I doći će i pitanja. Neprijatna. Teška. I više neće biti dovoljno reći „to su napadi na crkvu“. Ovo nisu napadi. Ovo su dokazi o djeci koja su silovana i ubijena dok su vjerovala da su pod zaštitom Boga. I na tim pitanjima padaju sve maske - otkriva u intervjuu za Pobjedu generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, bivši sveštenik SPC koji je široj javnosti postao poznat po svjedočenju o pedofiliji, seksualnom i svakom drugom nasilju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Tvrdi da godinama unazad upozorava da iza mantija i svetih simbola djeluju pojedinci koji su sistematski zlostavljali djecu, a da su crkvene, bezbjednosne i političke strukture činile sve kako bi te zločine zataškale.
POBJEDA: Već nekoliko godina predano radite na objelodanjivanju ovih teških krivičnih djela. Uz podršku NVO Montenegro
International ste objavili knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“. Knjiga je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika SPC, čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri. Država Srbija, ali i Crna Gora i dalje ćute. Kako ovo objašnjavate?
JOVANOVIĆ: To ćutanje je sramota. To nije politička neutralnost – to je aktivno prikrivanje zločina. Godinama unazad upozoravamo da iza mantija i svetih simbola deluju pojedinci koji su sistematski zlostavljali decu, a da su crkvene, bezbednosne i političke strukture činile sve kako bi te zločine zataškale. I umesto da zaštite žrtve – zaštitili su zlostavljače. Knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, nastala uz podršku organizacije Montenegro International, nije fikcija, niti senzacionalizam. To je svedočenje žrtava. Svedočenje dece kojoj je uništen život. Svedočenje o sveštenicima koji su, umesto da budu duhovni vodiči, postali predatori – zaštićeni autoritetom, moći i ćutanjem. Ćutanje države Srbije nije iznenađenje – to je nastavak dugogodišnje prakse. Ali zabrinjava i ćutanje Crne Gore, koja je, uprkos znanju o tim slučajevima, ostala pasivna. Postavlja se pitanje: kome ove države duguju
lojalnost – građanima, zakonu i istini, ili institucijama koje su izgubile svaki moralni kompas?
Svako ko ćuti, svako ko premešta zlostavljače iz parohije u parohiju, svako ko se
POBJEDA: Ubrzo ćete govoriti u Evropskom parlamentu. Očekujete li podršku Brisela u Vašoj borbi za pravednije društvo i crkvu, s obzirom na to da tu podršku u Srbiji nemate?
JOVANOVIĆ: Kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske već sam imao sastanke sa predstavnicima Evropskog parlamenta u Hrvatskoj, a uskoro očekujemo i formalni prijem u samom sedištu EU parlamenta u Briselu. Tamo ćemo detaljno izložiti sadržaj Ekspozea i predstaviti sve relevantne podatke koji ukazuju na ozbiljna kršenja ljudskih prava i sistemsku zaštitu počinilaca seksualnog zlostavljanja – konkretno i u okviru Srpske pravoslavne
crkve.
Ovaj trenutak vidimo kao ključnu prekretnicu – ne samo za borbu protiv nekažnjenosti, već i za uspostavljanje univerzalnog standarda odgovornosti. Očekujemo od Evropske unije ne samo deklarativnu podršku, već konkretne predloge, institucionalne reakcije i jasan politički pritisak na vlasti Republike
izgovara da „nema dokaza“ dok ignoriše ispovesti žrtava – saučesnik je. Ovo nije versko pitanje. Ovo je pitanje osnovne ljudskosti. Pitanje: da li ćemo, kao društvo, stati na stranu de-
Srbije da se izjasne: zašto se godinama unazad štite pojedinci unutar SPC koji su osumnjičeni za pedofiliju i seksualno zlostavljanje dece?
Jer ćutanje institucija – bilo verskih, bilo državnih – u ovom slučaju nije neutralnost. To je saučesništvo. Ako Srbija zaista teži evropskim vrednostima, onda mora da odgovori: da li smatra da je zaštita verskog autoriteta važnija od zaštite
ce ili na stranu zveri koje su ih uništile?
Dok SPC uporno pokušava da se predstavi kao čuvar tradicije i morala, u njenom srcu obitava tišina nad zločinom. A država koja to zna i ne re-
deteta? Da li državne institucije priznaju odgovornost za zataškavanje zločina?
Gde su javne istrage, gde su smene, gde su presude? Evropska unija ima mehanizme i moralni autoritet da postavi ta pitanja – i da insistira na odgovorima. Mi to ne tražimo zbog političke osvetoljubivosti, već zbog dece i žrtava koje su do danas ostale bez pravde. I u toj borbi, očekujemo da Evropa ne ostane nema.
aguje – više nije država prava, već saučesnik u nepravdi. Nećemo stati. Nećemo ćutati. Jer borba protiv zlostavljanja dece nije pitanje „imena i ugleda crkve“, već pitanje časti jednog naroda. I ako crkva, i ako država, i ako društvo ne znaju da zaštite dete –onda Bog nije ubijen u knjizi. Onda smo ga mi sami ubili – u stvarnosti.
POBJEDA: Prema Vašim tvrdnjama, dokumentacija dokazuje da je i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović učestvovao u prikrivanju pedofilije, kao i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. Kako komentarišete takve optužbe i ćutanje državnih institucija?
JOVANOVIĆ: Ne samo da ih komentarišem – ja ih potvrđujem. Ne na osnovu ličnog utiska ili ideološke borbe, već na osnovu dokumentovanih činjenica, uključujući i unutrašnju dokumentaciju same SPC. Pokojni mitropolit Amfilohije Radović i tadašnji vladika budimljansko-nikšićki, danas mitropolit Joanikije Mićović, godinama su prikrivali zlostavljače u mantijama, svesno štiteći sveštenike i monahe optužene za seksualna nedela nad decom. Iza tih zidova manastira, gde su deca tražila utehu, mir i spas, dešavali su se zločini koji paraju dušu svakom razumnom čoveku. Ne tvrdim to ja – to su rekli crkveni dosijei. Tu su izjave preživelih. Tu su ispovesti koje nijedna institucija nije smela da ignoriše. A najgore od svega – SPC je išla toliko daleko da je fabrikovala lažnu tvrdnju da su zvaničnici crkve razgovarali sa porodicom silovanog i ubijenog bogoslova Milića Blažanovića. Istina? Niko iz SPC nikada nije otišao da pogleda tu porodicu u oči. Niko nije pitao za oproštaj. Niko nije ni pokušao da čuje njihovu bol.
POBJEDA: Zar to nije dovoljan razlog za zvaničnu istragu?
JOVANOVIĆ: I više od toga – o ovome sam lično dopisom obavestio predsednika Crne Gore, obavestivši ga da sam, preko ovlašćenog predstavnika, učestvovao na Samitu u Rimu, UN u Ženevi i Hagu (27.
Govorimo
POBJEDA: Pomenuli
ste da se priprema globalni registar osoba povezanih sa slučajevima pedofilije i seksualnog zlostavljanja u vjerskim organizacijama pravoslavne orijentacije. Možete li nam reći konkretno o čemu se radi?
JOVANOVIĆ: Da, reč je o ozbiljnom, međunarodnom i dugoročnom projektu koji prevazilazi sve dosadašnje pokušaje razotkrivanja zlostavljanja u crkvenim strukturama. Poziv za učešće sam prošle godine dobio iz Sjedinjenih Američkih Država, od više uglednih organizacija za ljudska prava i zaštitu dece. Cilj: formiranje međunarodnog registra pedofilije i seksualnog zlostavljanja u pravoslavnim verskim zajednicama – u mom slučaju, sa posebnim fokusom na Srpsku pravoslavnu crkvu. Brojevi koje imamo su porazni. Još gore – oni su tek vrh ledenog brega. Prijavljuje se svega oko 5% slučajeva. Dakle, govorimo o stravičnoj tišini koja traje decenijama, iza koje stoji moćna organizacija sa dubokim vezama u politici, bezbednosnim službama i institucijama.
Prema dosad prikupljenim podacima, Srpska
septembar – 6. oktobar 2023), koji je organizovala američka NVO ECAGLOBAL, uz učešće više od 25 organizacija sa svih kontinenata. Tema je bila jasna: pravda za preživele žrtve seksualnog nasilja u verskim institucijama. A znate li šta sam dobio kao odgovor? Ništa. Ćutanje.
To je taj muk institucija koje nemaju hrabrosti da se suoče sa sopstvenom senkom. A dok oni ćute, mi nećemo stati. Srpska pravoslavna crkva je, nažalost, postala institucija koja je od duhovnog vođstva prešla na sistematsku zloupotrebu vere u političke i kriminalne svrhe. Od organizovane pedofilije, preko sakrivanja ratnih zločinaca, do širenja verske i nacionalne mržnje. I sve to, pod krinkom svetosti.
Upravo zbog toga, uputio sam molbu da dobijem adresu na koju možemo zvanično dostaviti ovjereni Exposé, izrađen u saradnji sa građanima Crne Gore, kako bi bio zvanično zaveden. Jer ako već ne postoji politička volja da se zaštite deca – neka ostane trag. Neka ostane dokument koji će neko, jednog dana, kada bude imao savesti i hrabrosti, pročitati. Mi nećemo ćutati. Jer kada država ćuti pred zlostavljanjem dece – onda građani mo-
pravoslavna crkva se nalazi na drugom mestu u svetu po broju prijavljenih slučajeva seksualnog zlostavljanja dece, odmah iza Ruske pravoslavne crkve – sa udelom od 21,3% svih analiziranih prijava.
To nije sramota samo SPC. To je zločin protiv čitavog društva. A da ne bude zabune: seksualno zlostavljanje dece nije greh – to je KRIVIČNO DELO. I to teško. I domaće zakonodavstvo i međunarodni pravni akti – Konvencija o pravima deteta (UN), Lanzarote konvencija Saveta Evrope, rezolucije UN – obavezuju države da identifikuju, procesuiraju i osude ne samo zlostavljače, već i sve one koji su ih štitili. A u SPC – mnogi su ih štitili.
- Oni koji su ćutali, prikrivali, premeštali sveštenike zlostavljače – saučesnici su. - Oni koji su uništavali dokaze i pretili žrtvama –kriminalci su.
- Oni koji su danas na vrhu SPC i i dalje šire mantru „napada na crkvu“ – saučesnici su u organizovanom zločinu.
Zato ovaj registar nije samo dokument. On je udarac u samo srce jednog sistema tišine, laži i straha.
Registar će imati višestruku funkciju: Za pravosuđe
raju da viču. I to ćemo i dalje činiti.
POBJEDA: Na osnovu vašeg materijala Specijalno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet. Dali ste iskaz u Beogradu, ali dokumenti su nestali iz tužilaštva. Kako to objašnjavate i šta se sada dešava?
JOVANOVIĆ: Da, tačno je. Na osnovu mog materijala, Specijalno tužilaštvo Crne Gore je zvanično otvorilo predmet koji se tiče najtežih krivičnih dela: seksualnog zlostavljanja dece i ubistva unutar verske institucije. Po zamolnici crnogorskog tužilaštva, dao sam detaljan iskaz u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu – preko tri sata, pred zamenikom tužioca. Snimano je i audio i video – znači, postoji konkretan dokaz da sam zvanično predao dokumentaciju. I šta se onda dešava? Nestanak. Krađa. Ućutkavanje. Dokumenti koji su predati –nisu stigli u Crnu Goru. Neko ih je, vrlo svesno i smišljeno, uklonio iz Tužilaštva u Beogradu. Neko je odlučio da zaštiti zločince, a ne žrtve. Da spali trag, da produži tišinu. I tu dolazimo do suštine problema: nije SPC ta koja sve radi sama – to je sinhronizovana mreža moći, politike i tužilačko-policijskih struktura koje tapšu sveštenike po ramenu i
i policiju: da više niko ne može reći „nismo znali“ ili „nema dokaza“. Imenski deo, delimično javan, obezbeđuje da zločini ne mogu biti zataškani. Za žrtve i terapeute: da se konačno imenuju odgovorni. Da se prekine začarani krug ćutanja. Da se obnovi makar delić poverenja u pravdu. Za društvo: da se raskrinka mit o nepogrešivoj svetosti institucije koja je decenijama uništavala decu. Da se jasno kaže – Bog nema nikakve veze sa zverima koje nose mantiju. Za međunarodne mehanizme: da se stvori pritisak na državne organe, posebno u Srbiji, koji i dalje odbijaju da postupe po zakonu. U drugoj fazi, registar će sadržati detaljnu šemu odgovornosti, sa imenima i funkcijama odgovornih – od sveštenstva do političkog vrha Srbije. Jer prikrivanje pedofilije je krivično delo, i nema tog patrijarha, vladike, političara ili tužioca koji će moći da kaže da „nije znao“. Pozivanje na Boga neće im pomoći. Mantija ih neće zaštititi. I neka im bude jasno – nećemo stati dok i poslednji zlostavljač, kao i svi njegovi zaštitnici, ne završe pred sudom. Jer ako država neće da zaštiti decu – mi hoćemo. I nećemo tražiti dozvolu da to učinimo.
šapuću: „Ne brini, ništa ti neće biti.“ Ali hoće. Jer istina uvek pronađe put. Kada je tužiteljka iz Crne Gore lično došla u Srbiju, predao sam joj deo dokumentacije – pod jakim pritiscima, uz otvorene opstrukcije. I danas, iskreno, više i nije ključno šta se dešava u Beogradu, ali i u Podgorici, jer su karte već bačene na sto. Zašto? Jer je po nalogu tužilaštva iz jedne druge zemlje, u saradnji sa Interpolom, započeta međunarodna istraga o ubistvu deteta u manastiru SPC, kao i o organizovanoj pedofiliji unutar crkvene hijerarhije. I ta istraga dolazi – u Crnu Goru, u Srbiju, u svaki kutak gde su se zločini čuvali pod tepihom. I doći će i pitanja. Neprijatna. Teška. I više neće biti dovoljno reći „to su napadi na crkvu“. Ovo nisu napadi. Ovo su dokazi o deci koja su silovana i ubijena dok su verovala da su pod zaštitom Boga. I na tim pitanjima padaju sve maske. Neka znaju – ova borba više nije lokalna. Nije ni samo pravna. Ovo je borba protiv zla koje je nosilo krst dok je činilo najmonstruoznije moguće zločine. Zato neka se ne zavaravaju – ni mantija, ni politička zaštita, ni ćutanje neće ih zauvek sakriti od istine. A pogotovo – ne od pravde. M.JOVIĆEVIĆ
NIKŠIĆ - Kod Spomen-kompleksa na Grahovu juče je održano antifašističko druženje u organizaciji grupe građana. Okupljenima su se obratili predsjednik Mjesne zajednice Grahovo Aćim Daković, predstavnik organizatora Sveto Baković i istoričar Dragutin Papović
- Druga polovina jula je uvijek bila u Crnoj Gori u znaku Trinaestojulskog ustanka. To je bilo sve do prije nekolike godine kada, znate i iz kojih razloga, država odnosno oni koji upravljaju njome ovaj praznik ne proslavljaju kako bi trebalo kao Dan državnosti i ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma. S druge strane to je prilika da dokažemo da antifašizam nije stvar birokratije i političkih elita nego da je on živ u građanstvu i da bez obzira na teške momente njegove vrijednosti su neprolaznekazao je Papović. On je podsjetio prisutne na govor tadašnjeg jugoslovenskog premijera Veselina Đuranovića sa otvaranja Spomen-kompleksa u Grahovu, 13. jula 1978. godine.
- Otvaramo ovaj spomenik na 13. jul, na veliki praznik kada se crnogorski narod na poziv KPJ podigao u oružanu borbu protiv italijanskih fašističkih okupatora i zajedno sa ostalim narodima naše zemlje na-
kon četiri godine krvavih borbi, velikih stradanja i golemih žrtava izvojevao konačnu pobjedu, izborio slobodu i na ruševinama starog društva otvorio novo poglavlje istorije. Ovaj veličanstveni spomenik otkrivamo na 120. godišnjicu čuvene Grahovačke bitke 1858. i isto tako stogodišnjicu završetka oslobodilačkih ratova Crne Gore protiv turskih zavojevača 1878. kada su Crnogorci nakon velikih oslobodilačkih borbi i ogromnih žrtava, objektivno govoreći, prisilili velike evropske sile da priznaju nezavisnost, samostalnost i suverenitet Crne Gore. Istorijska činjenica je da je oružana borba crnogorskog naroda protiv fašističkog okupatora 1941. počela svenarodnim oružanim ustankom, ne bi mogla potpuno i do kraja da se objasni ako se ne bi imalo u vidu vjekovna borba Crnogoraca za slobodu, ako se ne bi imalo u vidu sve ono što je decenijama prethodilo sudbonosnim i slavnim zbivanjima jula 1941. Samo u kontinuitetu istorijskog razvitka možemo do kraja i potpuno istinito sagledati kako smo došlo do slobode i nezavisnosti koju danas imamo, kako smo postali svoji na svome sopstvenim snagama, zalivajući svaku stopu naše zemlje krvlju njenih sinova i kćeri, podnoseći ogromnu žrtvu i nečuvene patnje i stradanja - kazao je tada Đuranović.
Tako je, kaže Papović, 1978. objašnjeno što znači Trinaestojulski ustanak i tako je „generacija koja je u socijalizmu razvijala Crnu Goru tumačila Ustanak, NOB i socijalističku revoluciju“.
- Ono što je važnije, upravo istorijski dokazi potvrđuju da je to tako, da je Ustanak podignut i da je cijeli rat protiv fašizma vođen u sklopu vjekovne borbe Crnogoraca da imaju slobodnu Crnu Goru. Vojni cilj Ustanka je bio oslobođenje od fašističke okupacije, a politički obnova crnogorske državnosti i emancipacija crnogorske nacije u okviru socijalističke Jugoslavije - istakao je on. Okupljene građane je zatim podsjetio i na riječi člana Politbiroa Centralnog komiteta KPJ-u i člana Glavnog štaba NOVJ Ivana Milutinovića od 15. novembra 1943. godine. - U bivšoj Jugoslaviji vi nijeste imali da kažete što ste htjeli, a vaši najbolji sinovi držani su po logorima i tamnicama. To je došlo zato što Crnogorci nijesu bili složni i danas se nalazimo u takvoj situaciji da ponovo konstatujemo da ima izdajnika u Crnoj Gori. Oni će učiniti sve što mogu ali ja mislim da smo se dovoljno pročistili i da se dovoljno znamo, te ne smijemo dozvoliti da nas prevare. Ne dozvolite da se ponovi 1918. godina - kazao je tada Milutinović. R. P.
KOLAŠIN - Diploma o završenoj srednjoj školi u Gimnaziji „Braća Selić“, „stara“ pola vijeka. Pedeset godina na njihovim licima i osmijesima, u njihovim sjećanjima koja se vraćaju tim vremenima. I kao da počinje takmičenje ko će se prije sjetiti neke zanimljivije priče i događaja koji su se desili njima –osamnaestogodišnjacima.
Onda kada su tako samouvjereno kretali da crteži snova budu i koraci snova i drugih života od kojih se toliko očekivalo...
Daleko je taj maj 1975. godine. Oni su ga prije nekoliko dana približili i vratili sebi. Pružili ruke, poljubili se i pozdravili, priznali da su uspjeli, da vrijede. Da njihove maturantske priče iz maja 1975. godine, imaju svoje nastavke. Žive, traju, prenose se...
Okupili su se prošlog utorka u zgradi SMŠ „Braća Selić“ koja je izgrađena i otvorena četiri godine nakon što su oni napustili klupe „stare gimnazije“. Prozvao ih je profesor Dragan Vulević koji je jedini sa Grujom Čogurićem od njihovih kolašinskih gimnazijskih predavača još živ...
Spasa Vlahović, Boško Vlahović, Veselin Vlahović, Veselinka Bulatović, Bećir Vuković, Mira Ilinčić, Vera Kovijanić, Ljiljana Puletić, Perunika
KOLAŠIN - Karnevalska atmosfera igre i plesa obilježila je i ovogodišnje turističko ljeto. Devetnaest dana sa preko 800 učesnika iz 53 države prevazišlo je i očekivanja organizatora. Ono što je posebno zanimljivo jeste da samo trećina učesnika „pripada“ Crnoj Gori i regionu, dok su ostali stizali sa udaljenih svjetskih destinacija među kojima su Tajvan, Kanada, Argentina...
K ako je istakao Nemanja Stojković, koordinator ovog projekta, plesalo se svuda, na ulicama, trgovima, baštana restorana i kafića, u NP Biogradska gora, na Ski-centru Kolašin 1600....
Karnevale obično povezujemo sa Primorjem, ali se ovaj najduži ljetošnji karneval desio na planini. Potvrdilo se da su gosti Tango kampa, turisti koji su potrebni Kolaši-
Pajović,S onja Sekulić, Jovan Vuković, Miodrag Šćepanović, Vladimir Lazović, Branko
Rakočević, Radoš Radović... Imena i prezimena kao u školskom dnevniku te maturant-
ske školske 1974/75. godine. I riječi sjećanja na one kojih nema, koje je život prije po-
tanGo kamP obilježio ljeto ispod Bjelasice, ali i na Bjelasici
la vijeka mature, poslao nekim nebeskim adresama. A školsko drugarstvo je uvijek
Davno je bio maj 1975. Drugarstvo iz školskih klupa ima uvijek najduži rok trajanja. Ajmo da refrene i pjevamo i živimo....
posebno. Nastaje kada iskrenost caruje i kada se prijateljstvu najviše vjeruje. Kada su životna razočarenja koja čekaju, još daleko... Da školske klupe i školska sjećanja ne budu bez knjiga, pobrinuo se „poluvjekovni maturant“ Vladimir Lazović. On je prijateljima poklonio po dvije svoje knjige kojima je potpisao prethodne novinarske i pjesničke decenije... Stiglo se iz Novog Sada, Beograda, drugih adresa koje nijesu bile daleko kada – pola vijeka mature zove. Prošetali su glavnom kolašinskom ulicom i uvjerili se koliko je njihova „sibirska“ prije pola vijeka bila drugačija. Onda kafana. a sada i restoran „Planinar“ u kojem su i kao maturanti „kafenisali“ kada niko od profesora ne bi bio u njemu. Muzičari Mićo i Suza Popović da ih „svirkom“ podignu za igru i da ih pjesmom podsjete kako se refren „Kako je dobro vidjeti te opet“, samo ne pjeva... Nego se živi...
Dr. DRAŠKOVIĆ
nu. Bilo je i onih koji su bili gosti Kolašina i duže od 19 dana koliko je trajao kamp. Uz brojne sadržaje na prirodnim adresama, ovo su gosti koji ipak najviše vremena provode u gradu za razliku od ostalih tranzitnih gostiju, istakao je Stojković. Organizatori kažu da je teško izmjeriti turistički značaj ovih 19 „tango dana“ u Kolašinu. Toliko je pravih i atraktivnih poruka „otišlo“ iz našeg grada, smatra Duško Raketić, jedan od organizatora. Atraktivni materijali koji spajaju ples sa crnogorskim prirodnim ljepotama, postaju viralni na društvenim mrežama, promovišući Kolašin i Crnu Goru. Plesači i plesaice su gosti, ali i nesvakidašnja turistička ponuda. Tango
kamp sa sobom donosi i znatan broj pratećih događaja u kojim uživaju svi gosti koji se u tom trenutku nalaze u Kolašinu, ističe Duško Raketić. Devetnaest dana i noći. Časovi tanga, argentinski folklorni plesovi, radionice pjevanja i gitare, sportsko penjanje, biciklizam, streličarstvo, golf, planinarenje, joga, relaks programi, jahanje, kreativni programi za djecu... Ovogodišnje izdanje Tango kampa napravilo je još jedan veliki korak ka etabliranju Kolašina kao mjesta kreativnog odmora, različitog u odnosu na ostala turistička mjesta u Crnoj Gori. Ovo je primjer kako se Kolašin i druga mjesta na sjeveru mogu turistički razvijati. Potrebna je saradnja da bismo sve što ima-
mo u ponudi stavili u jedan paket ukupnog turističkog iskustva koje se ne zaboravlja. Kada „tangeros“ posjeti NP Biogradska gora, pa se popne do katuna Goleš gdje ruča tradicionalnu trpezu, onda otpleše na obali jezera, dođe u grad i posjeti izložbu kolašinskih slikarki i dan završi plesnom večeri u holu kolašinske gimnazije – on ne može vjerovati da mu se sve to desilo za jedan dan, objasnio je Darko Dožić, osnivač i pokretač Tango kampa, ističući da je događaj organizovan uz pomoć Opštine Kolašin i lokalnih institucija i najavljujući dalji rast manifestacije uz uključenje Ministarstva turizma i ostalih koji će na taj način pomoći da svijet „bude“ u Kolašinu. Dr. DRAŠKOVIĆ
atmosfere sa ovogodišnjeg Tango
Majkl Votson, internacionalni instruktor iz Berlina, prvi put je bio na kampu i priznao je da sve bilo iznenađenje za iznenađenjem. Tako su se stvorile neponovljive impresije uz sjajnu organizaciju i sjajne ideje sa toliko aktivnosti van samog tanga. Kazao je da će doći i naredne godine uz zahvalnost što
je bio dio programa držeći časove korejske manipulacije.
puta joj se ispunila želja. Ističe da je sa svojim prijateljima doživjela najorganizovanije, najgostoprimljivije, najprijatnije okruženje za odmor za koje nije mogla ni da zamisli da postoji. Darko i njegov tim su nas iznenadili organizacijom i srdačnošću. Doživjeli smo jedinstveno iskustvo i naravno da smo i naredne godine u Kolašinu, oduševljeno kaže Olga. Događaj koji
Mahmadali Ismailov je stigao Azerbejdžana da drugi put učestvuje na Tango kampu u Kolašinu. Došao je s velikim očekivanjima koja su ispunjena i ostao sve vrijeme trajanja kampa. Kaže da je atmosfera u Kolašinu drugačija u odnosu na osta-
le tango događaje. Ovdje je sve u znaku prijateljstva, zajedničkih aktivnosti, opuštanja u srcu prirode. Nema žurbe, samo radost postojanja u tom tango trenutku. Za mene je to pravi tango odmor, kazao je Ismailov.
Olga iz Grčke je godinama planirala da dođe na Tango kamp u Kolašinu, a ovoga
Pijanista František Janoška za Pobjedu povodom nastupa Janoška ansambla u Crnoj Gori
PODGORICA – Koncert jednog od najuzbudljivijih i najinovativnijih sastava današnjice, Janoška ansambla, održan je sinoć u rizortu Luštica Bay, dok će muzičari večeras, u 21.30 sati, u Crkvi Svetog Duha održati drugi koncert, u okviru KotorArt Don Brankovih dana muzike. Ansambl čine trojica braće iz Bratislave: violinisti Ondrej i Roman Janoška, pijanista František Janoška i njihov zet iz Njemačke, kontrabasista Julius Darvas U okviru ovogodišnje svjetske turneje, Janoška ansambl u Crnoj Gori predstavlja svoj najnoviji projekat, album „The Four Seasons in Janoska Style“ koji je objavljen u oktobru 2024. godine za najprestižniju izdavačku kuću klasične muzike Deutsche Grammophon. Ovim albumom ansambl na originalan način obilježava 300 godina od objavljivanja Vivaldijevog remek-djela „Četiri godišnja doba“, donoseći ga u savremenom, improvizatorskom i prepoznatljivom Janoška stilu.
Iz KotorArta podsjećaju da specifičan i neponovljiv Janoška stil već godinama intrigira svjetsku muzičku scenu, a u intervjuu za Pobjedu, pijanista František Janoška govori o procesu stvaranja, ulozi tradicije, značaju improvizacije i o tome kako publika, prostor i trenutak oblikuju svaki njihov nastup.
POBJEDA: Kreirali ste sopstvenu verziju Vivaldijevog djela „Četiri godišnja doba“ u Janoška stilu. Kakav je bio rad na tako poznatom djelu i koji su bili najveći izazovi i izvori inspiracije?
JANOŠKA: Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“ su bez sumnje jedno od najikoničnijih djela klasične muzike. Za nas je to bio i izazov i zadovoljstvo –dati ovom remek-djelu savremeni glas. Cilj nam je bio da ga donesemo u 21. vijek, a da pritom ostanemo vjerni njegovom izvornom duhu. Htjeli smo da sačuvamo emocije i živopisne slike koje je Vivaldi uhvatio, ali da ih ponovo osmislimo kroz našu umjetničku prizmu – Janoška stil. Jedan od osnovnih elemenata našeg stila jeste improvizacija – uključujemo spontane, slobodno improvizovane djelove u svaki koncert. To čini svako izvođenje jedinstvenim; nijedno veče nije isto. Pored aranžiranja i reinterpretacije djela, komponovao sam potpuno nove pasaže za svaku stavku, unoseći svježe harmonije, neočekivane ritmove i muzičke ideje koje se savršeno stapaju s Vivaldijevim materijalom. Posebno je uzbudljivo to što smo svakom godišnjem dobu dali novi naziv
Za nas publika nije samo prisutna –ona je dio nastupa. Energija koncerta je živi dijalog: s djelom, međusobno na sceni i sa slušaocima. U Beču osjećamo težinu tradicije i očekivanja. U Tokiju vlada nevjerovatna fokusiranost i pažnja. U Crnoj Gori osjetimo toplu otvorenost i emocionalnu neposrednost
– u skladu s njegovom modernom energijom i našim narativnim pristupom. Naslovi poput
„The Groovy Birds“, „The Irish Wedding“, „The Hunter and The Jazzy Fox“, „7/8 Balkan Journey“, „Dancing in the Snow“ i „Peace and Love Forever“ nude novu perspektivu i emocionalnu boju svakom dobu. Za one koji žele da dožive našu verziju „Četiri godišnja doba“ u bogatijem zvučnom ambijentu, kreirali smo i verziju za kamerni orkestar – koja širi zvučnu paletu, ali zadržava suštinski duh improvizacije.
POBJEDA: Vaša muzika kombinuje klasičnu tradiciju sa džezom, improvizacijom i drugim stilovima. Kako pronalazite ravnotežu između poštovanja originala i želje da stvorite nešto novo i lično?
JANOŠKA: To je upravo suština svega što radimo. Poštovanje tradicije nam je od izuzetnog značaja – svi dolazimo iz klasičnog obrazovanja i dugih muzičkih porodičnih loza. Ali sloboda da eksperimentišemo, improvizujemo i unosimo nove impulse – to je isto tako dio našeg DNK. Naši aranžmani često potiču iz mojih kreativnih ideja, ali svi članovi ansambla doprinose. Svako od nas unosi svoju muzičku ličnost, a ta kolektivna energija definiše
Janoška stil. Takođe, svjesno ostavljamo prostor za spontanost – čak i tokom koncerta. Za nas, improvizacija nije samo osobina – već oblik izražavanja.
POBJEDA: Svaki član ansambla je aranžirao jedno godišnje doba – kako ste podijelili posao i može li publika prepoznati vaše različite ličnosti u muzici?
JANOŠKA: Umjesto da svako od nas aranžira po jedno godišnje doba, odlučili smo da svako godišnje doba posvetimo po jednom članu ansambla – kako bismo istakli naše individualne muzičke identitete. Ja predstavljam proljeće –puno energije, domišljatosti i mašte. Roman donosi toplinu ljeta kroz svoju lirsku izražajnost i virtuoznost. Julius oslikava boje i tihu melanholiju jeseni. Ondrej, sa svojom briljantnom tehnikom i preciznošću, predstavlja kristalnu jasnoću zime. Svako godišnje doba nudi prostor za ličnu interpretaciju –naročito u solima, koja su ne samo pojedinačno oblikova-
na, već često produžena spontanom improvizacijom. Dakle, kada publika sluša, ne čuje samo muziku – već i nas.
P
OBJEDA: Vaši koncerti se često opisuju kao izuzetno energični i povezani s publikom. Kako nastaje ta posebna atmosfera i da li se mijenja u zavisnosti od prostora – recimo u Beču, Tokiju ili Crnoj Gori?
JANOŠKA: Za nas publika nije samo prisutna – ona je dio nastupa. Energija koncerta je živi dijalog: s djelom, međusobno na sceni i sa slušaocima. U Beču osjećamo težinu tradicije i očekivanja. U Tokiju vlada nevjerovatna fokusiranost i pažnja. U Crnoj Gori osjetimo toplu otvorenost i emocionalnu neposrednost.
Na te energije odgovaramo u realnom vremenu – kroz muziku, posebno kroz improvizaciju. Ono što sviramo jedne večeri u Kotoru može potpuno drugačije zvučati narednog dana u Beču. Naši koncerti nikada nijesu isti – jer publika mijenja muziku.
P OBJEDA: Svi potičete iz muzičkih porodica. Koju ulogu igra tradicija u vašem radu i kada se osjećate slobodnim da eksperimentišete i isprobavate nove stvari?
ma i festivalima širom svijeta – od Evrope do Azije i Amerike. Podučavanje je još jedan način da tradiciju održimo živom i u razvoju.
POBJEDA: Vaš album je objavljen za Deutsche Grammophon, jednu od najprestižnijih etiketa klasične muzike. Kako su reagovali na vašu reinterpretaciju Vivaldija i što za vas znači ta podrška?
JANOŠKA: Velika nam je čast što radimo sa Deutsche Grammophon – to je snažna potvrda našeg umjetničkog puta. Do sada smo izdali četiri albuma za tu etiketu – od kojih su dva već dostigla zlatni status. To što je tako legendarna izdavačka kuća otvorena za nove ideje – i za našu verziju „Četiri godišnja doba“ – pokazuje da je naša vizija prepoznata i razumljena. Njihova podrška nam daje dodatni zamah za dalji rad –naročito na projektima gdje se improvizacija, emocija i inovacija susreću.
POBJEDA: Koliko je vaša izvedba unaprijed planirana, a koliko nastaje spontano? Da li pripremate strukturu ili donosite mnogo odluka na samoj bini? Kako međusobno komunicirate?
JANOŠKA: Naši koncerti se zasnivaju na jasnoj strukturi –ali unutar te strukture postoji puno prostora za spontanost. Improvizacija se dešava u realnom vremenu, vođena osjećajem, raspoloženjem i energijom publike. Na sceni nam ne trebaju riječi – komuniciramo pogledima, gestovima, povjerenjem. To je ono što svaki koncert čini živim. Nikada nije rutina. Nijedna izvedba nije ista – i baš to nas uzbuđuje.
POBJEDA: Na festivalu KotorArt publika ima priliku da čuje i originalno djelo Vivaldija i vašu verziju. Zašto vam je važno da predstavite i tradiciju i modernu interpretaciju?
JANOŠKA: Upravo u tom kontrastu može se čuti naša filozofija. Želimo da gradimo mostove između epoha. Neko ko čuje našu verziju može drugačije razumjeti original – i obrnuto. Sve je to način da pokažemo koliko je Vivaldijeva muzika bezvremenska – i koliko relevantno zvuči kada se s poštovanjem i kreativnošću ponovo osmisli. Naše improvizacije nijesu odstupanje od tradicije – već povratak njoj. I Vivaldi je bio improvizator.
POBJEDA: Vašu muziku često opisuju kao „bez granica“. Koja ste ograničenja – muzička ili emocionalna –morali prevazići da biste postigli tu slobodu?
omogućava da odgovorimo svakom prostoru u realnom vremenu – na zvuk, raspoloženje, ljude. Svaki koncert postaje muzički razgovor s trenutkom. Svaki koncert postaje muzički razgovor s trenutkom
POBJEDA: Nastupate na dva veoma različita mjesta – velikoj otvorenoj sceni u Luštica Bayu i maloj crkvi u Kotoru. Da li prostor u kojem svirate mijenja vašu izvedbu ili osjećaj muzike? JANOŠKA: Apsolutno. Prostor je dio nastupa. U crkvi, akustika je topla i duhovna, pa svira-
mo intimnije, s više nijansi. Na otvorenom, muzika postaje fizičkija, direktnija – možemo ići „šire“, biti ritmičniji i izražajniji. I opet, improvizacija nam
JANOŠKA: Tradicija je tlo iz kojeg rastemo. U našim porodicama muzika se prenosi već osam generacija. Ti duboki korijeni nam daju snagu i stabilnost da kreativno „poletimo“. Istovremeno, za nas je potpuno prirodno da prelazimo između žanrova, miješamo uticaje i stvaramo nešto novo. Naša muzička sloboda dolazi iz dubokog poznavanja muzičkog jezika – i međusobnog povjerenja u ansamblu. To nam daje sigurnost da rušimo granice, stapamo stilove i istražujemo nove zvučne pejzaže – uvijek s jednom nogom u klasičnoj tradiciji, a drugom čvrsto u sadašnjosti. Takođe, kroz odrastanje smo učili tehnike i stilske nijanse u našim porodicama koje se više ne podučavaju na konzervatorijumima. I one su danas dio Janoška stila. A ono što nas posebno raduje jeste da nova generacija – naša djeca – već pokazuje nevjerovatan talenat. Odrastaju okruženi ovim muzičkim duhom i u njima zaista vidimo budućnost Janoška stila. Strastveni smo i kada je dijeljenje znanja u pitanju. Zato redovno držimo masterklasove i radionice na univerziteti-
JANOŠKA: Najviša ograničenja su unutrašnja – postoje u umu. Vrlo rano smo odlučili da nas žanrovi i konvencije neće definisati. Naravno, trebalo je vremena, hrabrosti i povjerenja – u sebe i jedni u druge – da pronađemo svoj glas. Danas je to naš zaštitni znak: muzika bez etiketa, ali puna dubine. Ne bojimo se trenutka – jer upravo tada se dešava magija improvizacije. J. NIKITOVIĆ
Korak bliže ka rekonstrukciji bivše robne kuće u centru grada
Otvaranje ponuda zakazano je za 25. avgust, a rok za izradu projekta je 150 kalendarskih dana od dana zaključivanja ugovora. Po dobijanju pozitivno revidovanog Glavnog projekta pristupiće se pribavljanju građevinske dozvole, što je još jedan preduslov za početak rekonstrukcije robne kuće čija je ukupna bruto površina 3.970 kvadratnih metara
Nakon što je završen Javni konkurs i odabrano idejno arhitektonsko rješenje za rekonstrukciju bivše robne kuće u centru, 22. jula ove godine objavljen je Javni poziv za odabir projektanta radi izrade Glavnog projekta i projekta enterijera.
Otvaranje ponuda je zakazano za 25. avgust, a rok za izradu projekta je 150 kalendarskih dana od dana zaključivanja ugovora. Po dobijanju pozitivno revidovanog Glavnog projekta pristupiće se pribavljanju građevinske dozvole, što je
još jedan preduslov za početak rekonstrukcije robne kuće čija je ukupna bruto površina 3.970 kvadratnih metara.
ULAGANJA
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Glavnog grada su saopštili da je sproveden Javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje za rekonstrukciju robne kuće NAMA i odabrano je rješenje pod nazivom ,,Spirala susreta“.
- Dana 22. jula 2025. godine objavljen je Javni poziv za odabir projektanta radi izra-
de Glavnog projekta i projekta enterijera a otvaranje ponuda je zakazano za 25. avgust ove godine – naveli su iz Glavnog grada, uz napomenu da su za izradu tehničke dokumentacije izdvojili sredstva u iznosu od 250.000 eura (sa PDV-om). Za realizaciju projekta, odnosno početak rekonstrukcije, kako pojašnjavaju, neophodno je najprije pribaviti pozitivno revidovan Glavni projekat.
- Rok za izradu projekta je 150 kalendarskih dana od dana zaključivanja ugovora i isti je definisan Javnim pozivom. Po
NVU Biciklo.me organizovalo 91. „kritičnu masu“
,,kritična masa“, koju
je Nevladino udruženje Biciklo.me u petak veče organizovalo u noćnom izdanju,
sa početkom u 23 časa. Navodeći da su prvi put organizovali vožnju u ovom termi-
Tuzanin Evald Krnič pobjednik skokova u Miljacku ,,Bentbaša Cliff Diving“
Tuzanin Evald Krnič treću godinu zaredom pobjednik je tradicionalnih skokova ,,Bentbaša Cliff Diving“.
dobijanju pozitivno revidovanog Glavnog projekta pristupiće se aktivnostima na pribavljanju građevinske dozvole, što je još jedan preduslov za početak radova – poručuju iz gradske uprave.
SADRŽAJI
Ukupna bruto površina objekta je 3.970 kvadratnih metara, dok je spratnost objekta P+VP+3.
- Objekat će se rekonstruisati u postojećem gabaritu. U podrumu objekta su planirani teretana sa pratećim sadržajima, studio za muzičku produkciju, radio emitovanje i slično. Prizemlje objekta je planirano za povezivanje sa gradskim trgom. Ostale etaže su predviđene za komercijalne sadržaje dok je na krovu objekta planirana izgradnja montažne nadstrešnice koja će biti u funkciji kafea (roof top-a) – zaključuju iz Glavnog grada. I. MITROVIĆ
nu, u susret ponoći, iz Udruženja Biciklo.me poručuju da su to uradili kako bi ljetnje večeri iskoristili na najbolji mogući način i zajedno doživjeli grad u drugačijem svjetlu. Vožnja je krenula sa Trga nezavisnosti, a bila je namijenjena svim građanima koji žele da podrže održivu mobilnost, provedu kvalitetno vrijeme na otvorenom.
- Ideja ove vožnje je i praktična – ljetnje temperature su prijatnije kasno uveče, a istovremeno želimo da pokažemo da se grad može doživjeti drugačije i van uobičajenog dnevnog ritma – poručili su iz NVU Biciklo.me.
Kao i uvijek kada voze uveče, podsjetili su učesnike na obaveznu upotrebu prednjih i zadnjih svjetala (bijelo svjetlo naprijed i crveno pozadi), kao i na preporuku da se nosi svjetloodbojna odjeća radi bolje vidljivosti.
I. M.
Skokovi u Miljacku održani su juče 11. put na popularnom kupalištu Bentbaša, a na ovogodišnjem takmičenju učestvovalo je 25 skakača iz regiona i Evrope. Krnić je odbranio titulu prvaka na takmičenju na kojem je slavio i prethodne dvije godine. Glavni rival i ove godine bio mu je Igor Arsenić iz Banjaluke, koji je i ovoga puta osvojio drugo mjesto, dok je treći bio Vedad Dedić iz Zenice. Kako prenosi N1 BiH, skakači su izvodili atraktivne i tehnički zahtjevne skokove sa platforme visoke 19 metara, dok je publika, okupljena na obalama Miljacke, uživala u adrenalinskom spektaklu.
-Takmičenje je počelo u 16 sati, a sarajevska Bentbaša još
jednom se pokazala kao idealna kulisa za događaj koji spaja sport, kulturu i turizam. Impozantne akrobacije, precizni skokovi i veliki broj posjetilaca učinili su ovogodišnje izdanje jednim od najuspješnijih dosad – navode iz N1. Podsjećamo, najbolji crnogorski skakač svih vremena nedavno je, takođe po treći put, osvojio prethodnog vikenda takmičenje u Mostaru, a nedavno i u Podgorici. Hrabri i talentovani Tuzanin sa skakaonice visoke 23 metra na Vezirovom mostu prvi put je skočio prije pet godina, kako bi se kvalifikovao za takmičenje sa čuvenog Mostarca. Od 2020. godine osvaja medalje na svim takmičenjima u regionu, gdje god se pojavio. U proteklih pet godina našao se na podijumu više od 35 puta, a prvi je Crnogorac u istoriji koji je osvojio zlato sa čuvenog Mostarca. I.M.
Preduzeće Putevi d. o. o. nastavlja da ulaže u mehanizaciju
tri kamiona i valjak
Nova mehanizacija Puteva d. o. o.
Gradsko preduzeće Putevi d. o. o. nastavlja da ulaže u mehanizaciju, a za nabavku tri kamiona i valjka izdvojeno je 684.860 eura.
- U cilju modernizacije opreme i sredstava za rad, Putevi d. o. o. su izvršili nabavku tri teretna kipera sa četiri osovine marke MANGTS, kao i tamponskog vibracionog valjka XCMG model XS123. Cilj ove investicije je unapređenje tehničke osposobljenosti za svakodnevni rad na terenu, čime se omogućava efikasnije, brže i kvalitetnije obavljanje povjerenih poslova –poručuju iz Puteva, uz napomenu da je ukupna vrijednost investicije 684.860 eura, sa PDV- om. I. M.
Poneđeljak, 4. avgust 2025.
Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice urediće dvije lokacije u okviru Nacionalnog parka Skadarsko jezero - dio sela Grbavci koji izlazi na Malo blato u blizini izvorišta Bolje sestre i sela Sinjac na riječni rukavac koji se uliva u Malo blato.
Na ovim lokacijama, koje teritorijalno pripadaju glavnom gradu, planirana je izrada ponte za turističke brodove, postavljanje osmatračnice za nacionalne parkove, platforme za posmatranje ptica, klupa za odmor... U narednom periodu se planira i uređenje izletišta Kaluđerovo oko, u selu Goljemadi.
PLANIRANJE
- S Obzirom na neprocjenljivu važnost koju Skadarsko jezero ima za Podgoricu i sela koja se nalaze na njegovim obalama, uvjerenja smo da je turistička valorizacija jezera od strateške važnosti za dalji razvoj turizma u Podgorici – poručili su iz Turističke organizacije Podgorice, odgovarajući na pitanja Pobjede.
S tim u vezi, Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice imaju u planu da urede dvije lokacije u okviru Nacionalnog parka Skadarsko jezero koje teritorijalno pripadaju glavnom gradu.
-To su selo Grbavci, odnosno dio sela koji izlazi na Malo blato u blizini izvorišta Bolje sestre koje leži na kamenitom rtu i nalazi se na državnom zemljištu površine preko 27.000 kvadratnih metara, kao i selo Sinjac, odnosno dio sela koji izlazi na riječni rukavac koji se uliva u Malo blato i nalazi se na državnom zemljištu površine 20.000 kvadrata – poručuju iz Turističke organizacije. Na navedenim lokacijama, kako dodaju, planirana je izrada ponte za turističke brodove u skladu sa standardima iz-
Glavni grad i Turistička organizacija urediće dvije lokacije u okviru Nacionalnog parka Skadarsko jezero – dio Grbavaca i Sinjac
Na ovim lokacijama, koje teritorijalno pripadaju glavnom gradu, planirana je izrada ponte za turističke brodove, postavljanje osmatračnice za nacionalne parkove, platforme za posmatranje ptica, klupa za odmor... U narednom periodu se planira i uređenje izletišta
Kaluđerovo oko, u selu Goljemadi, gdje je planirano šetalište oko izvorišta, kao i postavljanje klupa, ljuljaški i ostalog pratećeg sadržaja
gradnje u Nacionalnom parku, plato koji bi služio za prilaz ponti, kao i pristupni put za nesmetan dolazak svih zainteresovanih posjetilaca. Pored navedenog u planu je i postav-
ljanje osmatračnice za nacionalne parkove, platforme za posmatranje ptica, kao i klupa za odmor.
-Takođe, u narednom periodu se planira i uređenje izle-
Aktivnosti Vodovoda i kanalizacije u naselju Zelenika
Radnici preduzeća Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica postavili su novu javnu česmu u sportsko-rekreativnoj zoni u naselju Zelenika. Podsjetivši da je ovaj prostor u ranijem periodu uređen zelenilom, klupama za odmor, kao i sadržajima za igru, iz ovog gradskog preduzeća poručuju da ovaj mali infrastrukturni projekat ima važan uticaj na zajednicu, odnosno da podstiče zdrav način života, uljepšava okruženje i pokazuje posvećenost unapređenju kvaliteta života građana. - U okviru redovnih aktivnosti, Društvo kontinuirano održava javne česme na teritoriji glavnog grada, kako bi tokom cijele godine građanima bila dostupna kvalitetna voda za piće, a naročito tokom ljetnjih mje-
seci kada su potrebe za istom pojačane. Održavanje obuhvata redovne kontrole, kao i br-
zu reakciju u slučaju kvarova i popravki – zaključuju iz Vodovoda i kanalizacije. I. M.
tišta Kaluđerovo oko, u selu Goljemadi. Na ovoj lokaciji je planirano šetalište oko izvorišta, kao i postavljanje klupa, ljuljaški i ostalog pratećeg sadržaja – najavljuju iz TOP-a.
Za prvih pet mjeseci Podgoricu posjetilo devet odsto više turista nego lani
Podgoricu je za prvih pet mjeseci ove godine posjetilo 67.390 turista, što je devet odsto više u odnosu na isti period prošle godine – potvrdili su za Pobjedu iz Turističke organizacije Podgorice.
Kako dodaju, ostvareno je 127.920 noćenja, što je osam odsto više u odnosu na uporedni period.
Direktor Turističke organizacije Podgorice Dragan Grnović ocijenio je da je ljetnja turistička sezona po svim pokazateljima krenula dobro.
- Prema podacima turističke privrede, jun je krenuo dobro, sa rastom od sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, u drugoj polovina juna i prvoj sedmici jula imamo osjetni pad, zbog otkazanih letova iz Izraela koji je naše snažno tržište u toku ljetnje sezone - rekao je Grnović, uz napomenu da komunikacija koju ostvaruju sa turističkom privredom pokazuje da se avio-saobraćaj vratio u normalu u drugoj sedmici jula, te da očekuju da će se tako nastaviti do kraja ljetnje turističke sezone i kalendarske godine.
ULAGANJE
Kako se navedene lokacije nalaze u vlasništvu države, iz Turističke organizacije kažu da je upućena inicijativa Vladi Crne Gore na odlučivanje i dobijanje svih neophodnih saglasnosti i smjernica za realizaciju ove značajne investicije. -Takođe, u toku je je izrada plana privremenih objekata u zoni nacionalnih parkova koji bi trebao da prepozna ove
dvije lokacije. Nakon usvajanja plana i dobijanja smjernica pristupićemo izradi idejnih rješenja za uređenje terena na obali jezera. Smatramo da bi uređenjem ovih lokacija obogatili turističku ponudu grada i stvorili nova mjesta i pravu prirodnu oazu za sve građane i posjetioce Podgorice –zaključuju iz Turističke organizacije.
I. MITROVIĆ
Sekretarijat za sport, u saradnji sa Kancelarijom za mlade, obilježava Međunarodni dan mladih
Sekretarijat za sport Glavnog grada, u saradnji sa Kancelarijom za mlade, obilježava Međunarodni dan mladih kroz sportske aktivnosti u okviru tradicionalne programske manifestacije ,,Školski sportski raspust“. Na teritoriji Podgorice, od 4. do 12. avgusta, biće organizovan niz događaja u okviru Nedjelje mladih, a sve sa ciljem obilježavanja ovog važnog datuma.
U srijedu, 6. avgusta, sa početkom u 19 časova, na odbojkaškom i fudbalskom terenu (,,Wembley“) ispred SC ,,Morača“ biće organizovane sportske aktivnosti: aktivacija, takmičenja u fudbalu i odbojci, igre spretnosti, razni timski izazovi…
- Jedan od centralnih događaja je sportsko veče koje će se održati na otvorenim terenima u okviru SC ,,Morača“ – jednoj od lokacija na kojoj se od 16. jula do 31. avgusta realizuje deveti ,,Školski sportski raspust“. U srijedu, 6. avgusta, s početkom u 19 časova, na odbojkaškom i fudbalskom terenu (,,Wembley”) ispred ,,Morače“, biće organizovane sportske aktivnosti: aktivacija, takmičenja u fudbalu i odbojci, igre spretnosti i razni timski izazovi – saopštavaju iz Sekretarijata za sport. Za najvještije učesnike predviđene su nagrade – smart satovi, power bank baterije, kao i drugi prigodni pokloni. - Pozivamo mlade da uzmu aktivno učešće, a starije sugrađane da podrže i isprate ovaj, kao i druge događaje u okviru Nedjelje mladih – poručuju iz Sekretarijata, uz napomenu da je cjelokupan i raznovrstan program, koji osim sportskih sadržaja uključuje i filmske projekcije, izložbe, koncerte, radionice i panel diskusije, dostupan je na priloženoj slici. I. M.
Piše: Stojan STAMENIĆ ,,Clueless“: Neodoljivi filmski ples Ališe Silverston na trapezu tinejdžerskih dana, slavi 30. rođendan
Biće to jedna heroina koja se nikom tu neće dopadati, osim meni - tako je, ima dva vijeka i kusur, Džejn Ostin najavljivala roman ,,Emma“ Ovako je tražio studio ,,20th Century Fox“, tamo sredinom devedesetih: jedan film o tinejdžerima - ali nikako da ne budu štreberi. Nego film o kul klincima. Onda se scenaristkinja i režiserka Ejmi Hekerling sjetila jednog Džefa u njenoj komediji odrastanja ,,Fast Times“ (1982): ta kalifornijska blesa od Džefa nije bio kul zato što je bio surfer ili poslovično naduvan, nego… Što je, prosto, bio uvijek nasmijan i pozitivan. Jednu takvu tinejdžerku je prije tri decenije željela za svoj film: ona mora biti bogatunska nasljednica sa Beverli Hilsa. Zvaće se ,,Clueless“, a ona Šer… i to mora biti karakter nalik jednom liku iz knjige ,,Emma“ Džejn Ostin.
BANDOGLAVA VEDRINA
Ema Džejn Ostin je bogatunska kći koju ništa u životu nije zaboljelo; beskrajno vedra i bandoglavo uvjerena da umije da plete konekcije između ljudi. I da im se petlja u živote. I šta tu može poći po zlu? A Šer je uloga koju, u taj vakat, nijesu mogle dobiti ni Anđelina Džoli ni Keri Rasel ni Gvinet Paltrou… Gvinet je bila baš uporna, pa će godinu kasnije glumiti u komediji, direktnoj ,,Emma“ (1996) adaptaciji Daglasa Makgrata… Razlog? Jedan spot benda Aerosmith - i tu jedno plavokoso đevojče, u cvjetnoj haljini i na širokom drumu američke pustinje. Tu Ališu Silverston Hekerling je imala na umu za ulogu, praktično od prvih napisanih stranica scenarija. Umjesto „Clueless“, prvi naslov trebalo je da bude ,,No Worries“. To je i ključni karakterni momenat te tinejdžerke i toliko njenih vršnjakinja: to uvjerenje, taj postulat postavljen u svakodnevici iznad svega - da ništa ne može poći po zlu. Za svijet uvijek posmatran kroz ruzičaste naočare. E, to je ono što u filmu definiše našu Šer; njene supermoć i njen kriptonit. A taj svijet i ta dinamika šljokičavih konekcija bogatih i ulickanih nasljednica Beverli Hilsa niti je bezbrižan, niti jednostavan za svakodnevno kormilarenje. O, daleko od toga. Znate šta je, od svega, bila zamjerka glavešina ,,Fox“ studija na scenario? Da je u njemu, zamislite, premalo dječaka, pa da bude bilo kome interesantan. Plašili su se onoga čega niko nije skoro dva vijeka ranije - kada je u pitanju publika romana Džejn Ostin. Da priča bude centrirana oko mlade žene.
Na kraju je projekat objeručke prihvatio studio ,,Paramount“; računajući na sasvim tržišnu računicu, da će film za mlade u najgoru ruku dobro proći za ,,sestrinske“ (u okviru iste mreže i vlasništva) programe ,,MTV“ i ,,Nickelodeon“.
Velika je sreća za autorku Hekerling bila to, što je studio ni-
Za Šer je lako navijati, jer su joj svi motivi i pokretači stvarno iskreni i čisti. Kad to provalite, znaćete da je ovo daleko i od toga da bude samo film za tinejdžere; već film za sve one koji vole tu iskričavu, vedru duhovitost sa malo lagane ironije
je pritiskao da angažuje neku veliku, afirmisanu mladu zvijezdu. Tako je Silverston lagano upala u jednačinu, iako je do tada imala samo rolu u narativno baš klimavom, ali estetski vrlo pikantnom psiho-trileru ,,The Crash“ (1993) Alana Šapira. Za svakakve manje role odbijane su, recimo, i Sara Mišel Želar, Ben Aflek, Zoi Dešanel i Lorin Hil; čisto da se zna, kakva je u Holivudu među mlađim facama vladala pomama za rolu u labavoj adaptaciji Džejn
Ostin. Britani Marfi imala je samo 17 godina kada je tu glumila Tai: svakog od 40 dana snimanja bilo je potrebno, da na filmskom setu budu prisutni i njeni roditelji.
SAVRŠENA LAKOĆA
I cijelo to kalifornijsko putovanje (kao fol) banalnog sazrijevanja, od školskih učionica do uhvaćenog bidermajera i poljupca sa jednim Džošom kojeg još glumi Pol Rad - poput je bioskopskog katapulta u svijet najsunčanijeg MTV
spota devedesetih… Ali je, sve to i ispod površine, mnogo pametno i iskreno zabavno. Jer ta Šer i sve to što se njoj i oko nje dešava - nije na bilo koji način zamazivanje očiju ili pakovanje oblandi ili šećerlema publici. Jer u svakom momentu imaćete osjećaj, da se tu u krajnjoj liniji dešava nešto stvarno. Pogotovo tinejdžeri; pa i onda, kad film sklizne i u blagu satiru njihovog svijeta. I ništa to ne bi funkcionisalo, da opet - Ališa Silverston ne kormilari barkom tog svijeta jedne Šer sa savršenom lakoćom i sigurnošću. Pa uz to, kao da neće, ispaljuje male tinejdžerske i bogatunske vradžbine poput ,,Why learn to park when every place you go has a valet?“. I koliko god ona takva bila, na neki način, i karikaturalna skica same sebe i svojih malih deluzija - u bilo kom momentu nećete imati osjećaj da je žrtva ovog svijeta. Već da će, sasvim izvjesno, izrasti u čvrstu, žestoku, promišljenu osobu. Baš kao što je njen tata, krupna riba i ajkula među kalifornijskim advokatima. A taj tata je tek dobro spakovan lik, onako kako ga glumi
Den Hedaja; knap promišljeno zaštitnički i brižan prema svojoj gospodični šćeruni, da znate da je to neusiljeno i istinito. Pa još kad, pred klincem koji treba da je izvede na dejt, ispali provalu poput ,,If anything happens to her, I got a 45 and a shovel. I don’t think you’ll be missed“…
Nego, kakve sve konekcije gradi Šer u toj školi Beverli Hilsa? Ubijeđena je, recimo, da sretniji i zadovoljniji nastavnici daju i bolje ocjene. Pa se potrudi da skoro svakog od njih ubijedi - da imaju nekog tajnog obožavaoca među kolegama. Njen tata se skoro pa zagrcne od smijeha (i ponosa!) kad čuje za to: ,,You negotiated your way from a C to an A“! Pa se, zatim, ona uveliko bavi detaljnom i sasvim slatkom mrežom, kako da lika koji joj se sviđa lansira pravo u svoju orbitu; pa kako da jednu Tai koju glumi Britani Marfi učini popularnijom (kako? Tako što će dobro da se zabavlja, pleše, tu i tamo sijevne nogicom ili bikinijem pred momcima - i da nikako, nikako ne primjećuje momke kojima se očigledno sviđa!)… I otprilike
baš u tom momentu, budete svjesni da je Ališa Silverston rođena da bude velika zvijezda. I da to nikako nije samo film o vrcavim tinejdžerkama Los Anđelesa.
ANTOLOGIJSKE
CRTICE
I za tu i takvu Šer je stvarno lako navijati - jer su joj svi motivi i pokretači stvarno iskreni i čisti. Kad to provalite, znaćete da je ovo daleko i od toga da bude samo film za tinejdžere; već film za sve one koji vole tu iskričavu, vedru duhovitost sa malo lagane ironije. Pa će na kraju biti i to, da su se dvije generacijski udaljene žene, tu savršeno skontale: Ališa Silverston i autorka Ejmi Hekerling. Pa je Ališu režiserka i scenaristkinja savršeno pripremila, za taj fini i sasvim komotan balans, spektakl na trapezu tinejdžerskih dana. I pružila joj gomilu dijaloških linija i crtica, koje su za te, posljednje istinski bezbrižne američke godine sredine devedesetih - antologijske. I uvijek kao da neće: ,,Searching for high grades in high school is like… Searching for meaning in a Pauly Shore movie“! Ma daj… Opet, taj i takav film na kraju mora letjeti na autopilot kursu romanse; pa kalifornijska vožnja od filma, poput one iz Aerosmith filma, na kraju i malo ostane tanka sa narativnim gorivom. Ali, ništa se to ne pamti spram razoružavajuće vedrine i optimizma Ališe Silverston. Za posvetu svijetu, u kom stvarno ništa ne može poći po zlu, onda kad ga po svom meraku i mjeri posloži jedno takvo pametno đevojče. •
Poneđeljak, 4. avgust 2025.
Ako pogledate moje likove, tu ćete mene naći. Nebitno, gdje god i kakav god lik napišete ili osmislite, dio vas će ostati tu -tako je Džek Kirbi, uz nezaboravnog Stena Lija, autor velikog Marvelovog stripa šezdesetih ,,Fantastic Four“, opisivao svoju rabotu. Taj mali citat, kao omaž Kirbiju, režiser Met Šakman pakuje na samom kraju ,,The Fantastic Four: First Steps“. I tu negdje je razlog, što je Marvel uspio da isporuči ljetnji hit za ,,početak šeste“ faze svog filmskog univerzuma. Diznijeve glavešine mogu da odahnu, konačno su uboli film koji će da osvježi i pruži fejslifting za umornu, publici sve više zamornu franšizu…
BEBA SA MOĆIMA
A evo zašto: jer se Šakman odlučio da se malo više bavi svojim likovima, njihovom karakterizacijom, slojevitim motivima - u odnosu na ono kako ,,zapovijeda“ šablon tipične i još jedne u nizu Marvelove superherojske priče. Žali bože što se nije mogao osmjeliti preko tvrdih kapija i zidina nekih drugih šablona. Narativnih, prije svega. ,,The Fantastic Four: First Steps“ je žrtva žešće ironije: film je koji ne živi istinu koju propovijeda. Sva poenta ,,Četvorke“ leži u spremnosti - da se zakorači u nepoznato. Koliko god to djelovalo strašno ili čak prijeteće, u ovoj i ovakvoj svakodnevici. Konkretno, za jedan par superherojato znači iskorak u roditeljstvo (o, kako savršena tema spram nove Diznijeve politike, već blago prilagođene mjerilima Trampovog svijeta!). Jer, kakve će superherojske i strašne moći naslijediti njihova beba? Može li ona, takva, već od prvog dana biti prijetnja? Ne za grad, ne za Ameriku, nego za planetu i cijeli univerzum? I kakvi su to kosmički ulozi posrijedi - kad znate da u krajnjoj liniji nikad i nikako ne možete postrojiti karakter i odluke svog djeteta, koliko god posvećeni i dobronamjerni bili?
Svim tim bavi se Šakman u ,,Fantastičnoj četvorci“, jasno fokusirajući narativ na par koji, uz Vanesu Kirbi, od svih glumaca - čini i globalno voljeni i željeni Pedro Paskal. I sasvim dobro se vozika kroz to kosmičko asteroidno polje od narativa… Do momenta, kad u drugoj polovini upali vožnju na Marvelov superherojski autopilot. Do momenta - kad sve to postane ,,još jedna tipična Marvelova priča“. A zašto? Jer Šakman i oni iznad njega, prosto, nijesu imali petlje da snime nešto smjelije i stvarno drugačije. I jer je, da se ne lažemo, produkcija imala i jasnu računicu: da je ovo, ovoliko i u ovoj mjeri drugačije, dovoljno za debelu ljetnju zaradu.
Nego: početak je šezdesetih, nuklearna era Hladnog rata, pa je i neka radijacija od jedne četvorke učinila i superheroje sa prilično ćudljivim i nepredvidivim moćima. Paskalov Rid (u superherojskom odijelu -
„The Fantastic Four: First steps“: Donekle smjelija superherojska priča ipak nedovoljan iskorak za početak Marvelove šeste faze
Mister Fantastik!) ima moć da produžava udove koliko i kako želi; ali i realan strah - da će jednog dana u svoj toj elastičnosti i sopstvenog tijela iščupati srce.
OPENHAJMER I STARK
Još je i sjajna očinska figura i tihi lider, uz to i genijalan naučnik, neki miks Openhajmera ( jer, nuklearni je vakat! Ali i sa mnogo manje spremnosti da stvano preuzima rizik i djeluje) i Tonija Starka. Njegova voljena gospodična je Suzan Storm (Kirbi) - još poznatija kao Nevidljiva Žena. Samo što joj nevidljivost nije jedina supermoć, već i sposobnost da manipuliše energetskim poljima.
Uz njih dvoje, tu su i dobro poznata i obožavana faca iz ,,The Bear“ serije Emon Mos Bakrak kao Ben - Ridov najbolji drug, koji po potrebi postaje ,,Stvar“ (eng. ,,The Thing“) - kao neka okamenjena verzija savršeno čvrstog i stjenovitog čovjeka… Pa je usput negdje nesretno izgubio sposobnost da se vrati u normalno obličje - i ostao osuđen da za vazda bude taj Kamenko. Uz to, i beskrajno stidljivo zaljubljen u nastavnicu koju glumi mnogo voljeno i karakterno televizijsko spadalo Nataša Lion (genijalna prije svega u serijama ,,Poker Face“ i ,,Russian Doll“). Četvrta bitna faca u superherojskom ansamblu je Džozef Kvin u roli Džonija StormaČovjeka Buktinje… Tipa koji, pored sposobnosti da manipuliše vatrom i bez posljedica se zapali - može i da leti. E sad, šta tu funkcioniše, a šta ne štima. Paskal, recimo, perfektno balansira rolu tipa koji je tihi, čak nenametljivi i vrlo brižan lider. Ono, očinska figura po meraku ove i bilo koje prošle Amerike. I njegova hemija sa Vanesinom Sju Storm je knap skockana: čak i blago komično, a opet da ne pređe granicu parodije. Sve u stilu laganog tona televizije šezdesetih; stilski, narativno i vizuelno, igranje tim starim formama je autor Šakman već dobro izbirikao radom na odličnoj Marvelovoj miniseriji ,,WandaVision“ (2011) - tako da poslovično temeljna Marvelova publika tu knap zna, šta može da očekuje. S druge strane - Kvinov Džoni Storm je lik čije motive i kočnice nije lako dokučiti, niti Šakman stiže da se time bavi. Plus je žešće propuštena prilika taj neiskorišćeni momenat uvida - kakve fizičke i emotivne ožiljke i posljedice na njemu ostavlja ta silna vatra. A hemija između Bakraka i Lion, nažalost, niti štima - niti ima dovoljno prostora za razradu.
Žešća ironija: ovo je film koji ne živi istinu koju propovijeda. Jer sva poenta ,,Četvorke“ leži u spremnosti da se zakorači unepoznato. Koliko god to djelovalo strašno ili čak prijeteće, u ovoj i ovakvoj svakodnevici
Ono što je dobro je, na primjer, detaljno i raskošno oslikano okruženje daleke planete ,,Earth-828“ na kojoj se dešava dobar dio radnje - i gdje su naši heroji i dobili svoje moći… Ono, da prvi put od Vakande i Crnog pantera, u jednoj Marvelovoj priči imate jedan svijet koji ne samo da dobro izgledaveć i da djeluje živ. Da ima onaj famozni lore iz rječnika mlađih generacija i gejmera; da je, prosto, raskošno uvjerljiv.
Sve to bi bilo super da je, recimo, Galaktus - najveći (i bukvalno, fizički, kosmički velik!) negativac od svih do sada u Marvelovim filmovima - iole strašan. A nije, prosto je nekakva komična slika vaseljenskog vampira koji se milijardama godina hrani planetama i svjetovima. I da je, recimo, (stvarno kosmički velik!) glumački talenat Džulije Garner iskorišćen kako treba - a ne sakriven iza maske Galaktusove kćerke… Koja će, ne lezi vraže, postati - prva superherojska Silver Surfer u Marvelovom filmskom univerzumu! Žali bože što su je, u svoj blještavoj vizuelnoj raskoši tog lika - scenaristi karakterno udrvenili. I šteta, jer je za ovu četvorku superherojskih musketara njen Silver Sulfer poput idealnog D’Artanjana.
Jedna uvertira i scena kosmičkog porođaja tu stvarno pije vodu; Pedro Paskal zaista umije da iznese lika koji je ogoljeno i prosto preplašen roditeljstvom. Pedro se u svom tom glumačkom performansu ne plaši da iskorači u taj strah - pa je to, suštinski, i najjači momenat koji ćete najviše pamtiti sa početka Marvelove šeste faze. To da se radi o ulozima stvarnih i jednostavnih ljudskih života. Ovako filmski voženo kosmičko roditeljstvo, do kraja ipak i samo u bezbjednoj drugoj brzini - ima i još nekoliko momenata kada je jasno odlučeno da se priča ne gradi po superherojskim šablonima. Recimo, da se odustane od toliko puta potrošene origin story varijante. Nezaobilazan je, opet, utisak i da su producenti servirali knap onoliko uzbuđenja i podigli onoliko uloga koliko su minimalno morali za bioskopski uspjeh; jasno igrajući na kartu i pripremajući teren za nastavak sa jednim mnogo opakijim negativcem… Ali to, opet - tek za koju godinu i u nekoj realno dalekoj budućoj rundi Diznijeve bioskopske računice. Opet, i ovo ovakvo sad je za komad više od onog što smo očekivali…
Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Pisao je Stiven King i još mnogo piše o djeci i odrastanju u svijetu u kojem odrasli najčešće ne mare za njihova osjećanja, niti razumiju njihove uskomešane strahove, želje i nadanja. Da te i takve klince, pak, duboko osjeća i razumije, horor maestro pokazao je mnogo puta, naročito u ranim pričama i romanima. U njima, i ta djeca i njihove borbe uvijek su pucale od jeze i mraka, ali i od neke pritajene nade, zajedništva i radosti koju ipak ne može da obuzda niko, ponajmanje ti životom unesrećeni i osedlani odrasli.
UMRTVLJENE IDEJE
Pošteno je reći i da je Kingov ogromastični opus prilično neujednačen, te da iz godine u godinu pokazuje sve manje kreativnosti i originalnosti baveći se temama koje ga gone od početka višedecenijske karijere. No, kakav god bio, opet je mnogo kvalitetniji u odnosu na gomilu adaptacija njegovih djela.
Naplastili su ih i još ih plaste filmski i TV autori – opus Stivena Kinga i dalje je jedna od najvećih muzara moderne produkcije. Ipak, kvalitet uporno izostaje, pa mimo rijetkih izuzetaka najčešće dobijamo filmove i serije u kojima obožavana kingovština djeluje totalno razvodnjeno… Baš kao da su se cijeli kreativni timovi okupili da iz originalnih predložaka – ciljano istjeraju piščevu esenciju. I umrtve njegove najintrigantnije ideje. „The Institute“, natprirodni horor u MGM+ produkciji, najsvježiji je primjer te vrste kasapljenja, a u koje je pisac bio direktno uključen kao jedan od producenata. Sa četiri od osam emitovanih epizoda, jasno je da adaptaciji istoimenog romana iz 2019. spasa nema i da se ni od druge polovine sezone nemamo što nadati. Umjesto istinski potentne priče o naučnoj zloupotrebi nadarene djece dobili smo - još jedan živi smor.
TELEPATIJA I TELEKINEZA
Smaranje počinje sa dvije narativne linije i dva tipična kingovska junaka čiji će se putevi u jednom trenutku sresti. Prva se tiče Luka Elisa (Džo, sin sjajnog Martina Frimana), hiperinteligentnog četrnaestogodišnjaka koji sanja o odlasku iz male učmale sredine, a druga Tima Džejmisona (Ben Barns iz serija „Westworld“ i „The Punisher“ i filmskog serijala „The Chronicles of Narnia“), bivšeg policajca koji bježi od traumatičnog događaja iz prošlosti. I pokušava da okrene novi list i pronađe dugo traženi mir radeći kao noćni redar u naizgled „nedogađajnom“ gradiću.
Na Timovu veliku žalost, događaji počinju i zakopane tajne mještana izbijaju na površinu baš nakon njegovog dolaska, a jedna od najvećih tiče se darovite djece kojoj se odjednom, praktično preko noći, gubi svaki trag. Luk Elis
jedan je od takvih klinaca, a da nije poseban samo po natprosječnom kvocijentu inteligencije saznajemo nakon što ga otmu i odvedu u Institut. U prostorijama megagigaultratajne organizacije, direktorica Sigsbi (Meri-Luis Parker) obavještava Luisa da ga čeka vrlo važan zadatak, da će biti obučen za „spašavanje svijeta“, da je tu doveden da bi dobio pomoć da usavrši i otključa svoje sposobnosti. Jedna od njih je telekineza, a druga – telepatija. Prvu je osjetio, ali njome još nije ovladao, a za drugu nije ni znao da je ima. Telepatiju tek treba da otključa. Isto važi za svu djecu koju Luis upoznaje u Institutu. Kališa (Sajmon Miler), Džordž (Arlen So), Niki (Fion Lerd), Ejveri (Vigo Hanvelt) - svi prolaze gomilu „invazivnih testova“ ne bi li naučili da ovladaju i telepatijom i telekinezom. Neki od njih pomireni su sa sudbinom, neki planiraju bjekstvo… ali svi su, bez izuzetka, do koske preplašeni. I, pored mentalne, trpe i ogromnu fizičku torturu dok se nad njima sprovode misteriozna laboratorijska ispitivanja.
GRMLJE PROBLEMA
Da se odmah razumijemo: to mučenje djece, koje je izvor najveće jeze i horora u Kingovom romanu, ne proizvodi ni iole sličan efekat u seriji. Umjesto da naježe, uplaše i probude duboku empatiju prema žrtvama, laboratorijska ispitivanja
Za priču o natprosječnim i neobičnim klincima, MGM+ produkcija previše je obična. Za utisak da je ista kao i 1.001 serija o bilo kojoj djeci koja mogu da pomjeraju stvari umom. I da si, ako si vidio barem jednu od njih, vidio sve
samo mogu da vas deprimiraju, pa čak i smore. Razloga je mnogo, pa idemo redom. Manjak autorske hrabrosti –to je najčešći problem adaptacija Kingovih djela. Veći dio „adaptera“ samo uzme piščeve prepoznatljive elemente i prospe ih na ekran, očekujući da ožive sami od sebe, bez pretjeranih intervencija ili bilo kakvih odskoka od prethodnih adaptacija koje se smatraju uspjelima.
Iz tog „grma“ onda izlaze i drugi problemi (i supstanci-
jalni i elementarni) i pogrešni izbori (narativni, vizuelni, glumački). Rezultat je u najboljem slučaju „lajt“ verzija Stivena Kinga, a u najgorem nešto što uopšte ne odslikava ni stravu, ni srce i dušu njegovih knjiga.
Sve to važi i za „The Institute“: od odabira i usmjeravanja glumaca, preko suve režije i pisanja, do neuglednog vizuelnog identiteta. Za priču o natprosječnim i neobičnim klincima, MGM+ produkcija previše je obična. Za utisak da je ista kao
koja ima sposobnost da doda „mesa“ i najmršavijem liku i skriptu. Glumci se, dakle, trude i iz petnih žila ubijaju da pojačaju misteriju, da probude radoznalost, da vežu za likove. Jednolična naracija sapliće ih na svakom koraku, isto koliko i predosadni vizuelni identitet koji se davi u toliko puta viđenim zagasitim nijansama zelene i sive. I to malo obrta pakuje se bez mnogo mozga, tako da sve što se događa djeluje vještački i operisano od stvarnog života. Odatle i utisak da se radnja ne odvija u mjestu u kojem su djeca pretvorena u laboratorijske pacove, nego u nekom ljetnjem kampu u kojem, eto, važe neka malo striktnija pravila.
i 1.001 serija o bilo kojoj djeci koja mogu da pomjeraju stvari umom. I da si, ako si vidio barem jednu od njih, vidio sve. To, naravno, apsolutno nije tačno – i malo je što lijepo kao vidjeti kako filmski i TV autori uzimaju dobro poznate elemente i uspijevaju da im udahnu novi život različitim kreativnim izborima. Ne moramo da idemo dalje od „Stranger Things“ i braće Dafer koja su 2016. zaludjela cijeli svijet svojom saj-faj varijacijom na temu „The Kids Aren’t Alright“.
Što bi dali scenarista Bendžamin Kavel i režiser Džek Bender da su na njihovom mjestu i da njihova „The Institute“ ima barem upola simpatične klince… Nažalost, nema ih – i tu se, prije nego je i počela, završila sva priča o mogućnosti da njihov natprirodni horor postane iole gledljiv, a kamoli planetarni hit.
LJETNJI KAMP
Telekineza i telepatija ne garantuju dobru televiziju sa „ravnim“ glumcima koji kao da su usmjereni da na svakom koraku signaliziraju umjesto da iznose emocije likova. Nijedan član mlade ekipe ne može da se istakne, naročito ne Džo Friman u ulozi „najglavnijeg“ Luisa. No, tek kada ih pogledate u kompletu s odraslima, kapirate da tu možda nije problem manjak talenta, koliko pogrešno usmjeravanje i manevarski prostor žestoko sužen površnim skriptom.
Kao što ni mladi glumci ne mogu da mrdnu od „second screen“ dijaloga, tako ni Barns i Parker nemaju mnogo materijala da dočaraju „kompleksnosti“ svojih karaktera. Ben izgleda kao da mjesečari igrajući tipičnog kingovskog otpadnika sa zlatnim srcem, a Meri-Luis nema previše prostora da iznijansira junakinju koja bi, prema svakom pravilu, morala da djeluje dijaboličnije. Njena gospođa Sigsbi bi svakako mnogo bolje legla osobi većih glumačkih gabarita. Recimo, Melani Linski
Što su uopšte željeli Kavel i Bender? Kingovski odgovor na „Stranger Things“? Natprirodnu i mnogo mračniju varijaciju na temu „The Breakfast Club“? Nijesu valjda tipovali na „Severance“ klaustrofobiju ili pripremili teren da se druga polovina sezone pretvori u „The X-Men“ akcijadu? Na osnovu četiri epizode, teško je reći što im je uopšte bila zamisao, mimo još jedne muže „svete krave“ horora. Pritom, glavu na panj polažemo da misteriju namjerno neće raspetljati do kraja, ne bi li ostavili prostor za drugu sezonu… Da se razumijemo: daleko je roman „The Institute“ od najboljih Kingovih djela, ali čak i ako to uzmemo u obzir, adaptacija jedva zaslužuje prelaznu ocjenu. I naravno da poslije svih tih serija i filmova koje se bave kingovštinom, a veze nemaju sa kingovskom suštinom, možda ne bi trebalo biti smoren, ali… Džek Bender ipak je radio „From“ i „Mr. Mercedes“. Prva serija, takođe MGM+ produkcija, nije direktna adaptacija, ali je žestoko inspirisana Kingom i jedna je od zanimljivijih kada je riječ o modernom natprirodnom hororu. „Mr. Mercedes“, pak, ekranizacija je njegove čuvene trilogije i nikad prežalili nijesmo što je sa nepopularne američke kablovske mreže Audience nije pokupila neka veća strimerska zvjerka. Jer, Brendan Glison i Hari Tredavej praćeni muzikom Ti Boun Barneta i Boba Dilana - kidali su u igri mačke i miša kroz tri sezone. Zbog toga se od Bendera i očekivao promišljeniji projekat, ako ne kingovski hit, onda barem opskurna poslastica u kojoj će, kao u „Mr. Mercedes“, uživati tvrdokorniji fanovi. Nažalost, sa novim hororom uopšte nije isporučio. Ćoravi posao – to je „The Institute“. Pa bože moj, ako vam je do „The Kids Aren’t Alright“ tema, obnovite „Stranger Things“ ili ludačku „Gen V“, knap uoči emitovanja novih sezona…
PODGORICA - Vozači
Meklarena Lando Noris i Oskar Pjastri donijeli su Meklarenu duplu pobjedu na trci za Veliku nagradu Mađarske, koji je pratilo 300.000 gledalaca.
Još jedna taktički disciplinovana i izuzetno napeta trka je iza nas, a na najviše postolje popeo se Lando Noris iz ekipe Meklarena. Drugo mjesto u 14 trci ovosezonskog šampionata Formule 1 pripalo je njegovom klupskom kolegi Australijanca Oskaru Pjastriju, dok je kao treći završio Mercedesov Džordž Rasel
Dakle, trka za Veliku nagradu Mađarske praktično je bila u ,,narandžastim“ bojama jer su dvojica Meklarenovih vozača u međusobnoj bici odlučila o pobjedniku. Britanac u redovima Meklarena je nešto lošije startovao, s trećeg mjesta je pao na peto, no, vrlo brzo je došao na četvrto mjesto. Šarl Lekler je krenuo sa pol pozicije i zadržao ju je ispred Pjastrija i tada se činilo da je sve u redu za vozača Ferarija. Pjastri je ušao u boks u 18. krugu i dobrom taktikom pokušao proći Leklera, koji je braneći se, već u narednom krugu otišao u boks, ali bezuspješno.
Ključni momenat trke na Hungaroringu je da je Noris ostao na stazi sve do 31. kruga kada je otišao u boks na promjenu guma. Bilo je jasno da je njegova strategija samo jedan odlazak u pit-lejn, dok su Lekler i Pjastri morali još jednom mijenjati gume. Vozač Ferarija tad se počeo žaliti na radio-vezi timu, da nešto nije u redu s bolidom i strategijom te da će izgubiti trku. Lekler je otišao po nove gume u 40. krugu, a Pjastri u 46. Australijanac u Meklarenu izašao je s pet sekundi zaostatka za Leklerom, ali ga je vrlo brzo sustigao i prestigao u 51. krugu. Dva kruga kasnije Lekler se ponovno obrušio na svoj tim jer
PODGORICA – Osam finala, izuzetna uzbuđenja i spektakularna trka dama mješovite štafete na 4x100 metara obilježili su posljednji takmičarski dan na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Posljednja trka donijela je i svjetski rekord, a postavile su ga Regan Smit, Kejt Daglas, Grejčen Volš i Tori Huske iz Sjedinjenih Američkih Država sa rezultatom 3:49,34. Na taj način dosadašnja granica je pomjerena za čak 29 stotinki (a taj rekord bio je aktivan
su mu upropastili trku, rekavši im preko radio-veze da ga je trebalo slušati vezano za strategije i postavke bolida, naglasivši tada da će biti čudo ako završi na postolju. U 62. krugu Rasel ga je prestigao, a šlag na tortu je bila i kazna za Ferarijevog vozača, jer je opasno kočio u tom duelu. Pjastri je, jasno, bio na svježijim gumama od Norisa i smanjivao je zaostatak kako se
Kada je riječ o pretvaranju pol pozicija u pobjede, kiks Šarla Leklera na Hungaroringu je samo nastavak razočaravajućeg niza. Vozaču Ferarija ovo je bio čak 14. put u posljednjih 15 trka koje je započeo s prvog mjesta da nije uspio doći do pobjede. Poslije trke Britanac nije skrivao nezadovoljstvo prema Ferarijevom timu otkrivši što bi mogao biti uzrok problema.
od Olimpijskih igara u Parizu), a kakva dominacija je viđena, najbolje svjedoči podatak da je Australija kasnila nešto više od tri sekunde, dok je bronza pripala štafeti iz Kine. Na taj način američki tim šampionat je završio sa devet zlatnih, dok je Australija ostala na osam. U istoj disciplini u muškoj konkurenciji zlato je pripalo neutralnim sportistima, tj. takmičarima iz Rusije(Miron Lifincev, Kiril Prigoda, Andrej Minjakov, Jegor Kornjov), koji su postavili novi rekord svjetskih prvenstava
nezadovoljstvo infor-
- Nijesam imao sve infor-
bližio kraj trke, a četiri kruga prije kraja ga je počeo i napadati. Bio je jako blizu dva puta kad je kočio kasno u prvom zavoju, ali ga nije uspio prestići do kraja i Noris je zasluženo slavio. Izdržao je na tim gumama i isplatila mu se strategija da samo jednom ide u boks.
- Mrtav sam. Mrtav sam. Bilo je teško. Nijesmo planirali jedno zaustavljanje u boksu, ali poslije prvog kruga to je
macije u bolidu, ali imali smo problem sa šasijom. Od tog trenutka bio sam samo putnik. Toliko je frustracije, imamo jednu priliku godišnje da pobijedimo, a ovo je vjerojatno bila ta. Imali smo brzinu, stvarno sam razočaran. Trenutno iz ove sezone ne mogu izvući ništa pozitivno – bio je Leklerov komentar trke. Nakon povratka na stazu, poslije 20 kruga kada je mijenjao gume, počeo se žaliti na performanse
na neki način bila jedina opcija da se vratim. U završnici me je Oskar sustigao i vozio sam iz sve snage, bez zadrške. Zbog toga je ovo i veća nagrada. Ostvario sam savršen rezultat, rekao je Noris poslije trke.
Trijumfom na Hungaroringu Noris je ostvario peti trijumf u sezoni.
- Nijesam mislio da će nam to donijeti pobjedu, mislio sam da će nam donijeti možda drugo
bolida, a nezadovoljstvo je kulminiralo kada je počeo vikati na svog inžinjera jer tim nije poslušao njegove prijedloge.
- Ovo je tako nevjerovatno frustrirajuće. Više nijesmo konkurentni. Samo me morate slušati. Pronašao bih drugačiji način rješavanja tih problema. Sada se njime jednostavno ne može upravljati. Čudo je ako završimo na postolju - poručio je tada timu nezadovoljni Lekler. Na kraju, trku je završio kao četvrti zbog loše strategije i očitih problema s bolidom.
mjesto. Znao sam da ako imam čist vazduh ispred sebe, da bih mogao da promijenim stvari u svoju korist i to sam uradio. Ovakve stvari su uvijek kocka, ali takođe zahtijevaju i da ne pravite greške, dobre krugove, dobru strategiju, a to smo danas imali - naveo je Noris i nastavio: - Toliko smo se tijesno borili da je teško reći ko je u prednosti. Teško je, ali zabavno boriti se protiv Oskara. Čestitam
Spektakularnom trkom dana mješovite štafete na 4x100 završeno Svjetsko prvenstvo u Singapuru
- 3:26,93, Druga je bila Francuska (+ 1,03), a treća SAD (+ 1,69), koja je u samom finišu ,,preotela“ bronzu Italiji. Leon Maršan u polufinalu na 200 mješovito oborio je svjetski rekord, a posljednjeg dana dominirao je i u trci na 400 mješovito - 4:04,73. Da je bio bez prave konkurencije, potvrđuju brojke - Tomojuki Macušita je kasnio preko tri i po, dok je Ilja Baradin sa skoro četiri i po sekunde zaostatka stigao do bronze. Samer Mekintoš šampionat je krunisala četvrtim zlatom
– ovog puta trijumfovala je na 400 mješovito. Kanađanka je slavila u vremenu 4.25,78, a opet je viđena podjela drugog mjesta Džene Forester (SAD)
i Japanke Mio Narite - 4.33,26. Ahmed Džauadi iz Tunisa osvojio je drugo zlato – nakon što je slavio u trci na 800 metara slobodno, šampionat je
mu, dobro je vozio i napao, ali uspio sam da izdržim – zaključio je Noris. Oskar Pjastri je u završnici uspio da stigne i napadne Norisa, ali je kroz cilj prošao sa 0,698 sekundi zaostatka. - Pokušavao sam najjače što mogu. Kada sam vidio da Lando ide na jedno zaustavljanje u boksu, znao sam da ću morati na stazi da ga preteknem, što je mnogo lakše reći nego uraditi ovdje. To je bilo kockanje. Danas sam, nažalost, bio na pogrešnoj strani toga - rekao je Pjastri, a zatim se obratio timu. - Ekipa je obavila sjajan posao, bolid je oživio u drugom dijelu trke. Bio je sjajan čitavog vikenda, hvala ekipi - dodao je australijski vozač u timu Meklarena. Na pitanje, da li je bio iznenađen odlukom Norisa za strategiju jednog zaustavljanja u boksu Pjastri je odgovorio: - I da i ne. U tom trenutku nije imao šta da izgubi, pa nije bilo veliko iznenađenje. Ne znam da li je pokušavao da izbije ispred Leklera po izlasku iz boksa, ali je na kraju to bila dobra odluka. To možemo kasnije da analiziramo -rekao je Pjastri. Peti na Hungaroringu je bio Fernando Alonso iz Aston Martina, a šesti Gabrijel Bortoleto iz Zaubera. Vozač Aston Martina Lens Strol zauzeo je sedmo mjesto, osmi je bio Lijam Loson iz Rejsing Bulsa, deveti Maks Ferstapen iz Red Bula u trci za zaborav za aktuelnog šampiona svijeta koji je sve dalje od odbrane titule. Deseto mjesto zauzeo je Kimi Antoneli iz Mercedesa. Noris je pobjedom smanjio prednost u ukupnom poretku za Pjastrijem, Australijanac je sada na 284 boda, a Britanac na 275. Zatim slijede: Ferstapen sa 187 bodova, Rasel 172, Lekler 151...
U šampionatu Formule 1 slijedi četvoroneđeljna pauza, a naredna trka vozi se 31. avgusta u Holandiji. J. TERZIĆ
krunisao pobjedom u trci na 1.500 metara slobodnim stilom sa rezultatom 14:34,41, čime je dokazao dominaciju na dugim prugama. Drugi je bio Sven Švarc iz Njemačke (kasnio 1,28 sekunde), iako je bio u prednosti do pretposljednjeg okreta. Američki plivač Bobi Fink bio je treći sa 2,19 sekundi zaostatka.
Kliment Kaljesnjikov postao je svjetski rekorder na 50 leđno (23,68), dok je RutaMeilutite potvrdila primat na 50 prsno (29,55), a u trci na 50 slobodno slavila je Australijanka Meg Heris (24,02).
Svojevrsnu priliku da ispiše istoriju propustila je Kineskinja Zidi Ju, koja je sa svega 12 godina, treći put bila četvrta, čime je propustila priliku da postane najmlađa osvajačica medalje u istoriji. R. P.
PODGORICA - Domaći fudbalski karavan kreće u punom izdanju nakon što su sva tri crnogorska kluba u istom danu eliminisana sa evropske scene. Ne vikendom kako je obično praksa, već prvim radnim danom u sedmici – poneđeljak je dan kada će biti odigrano 1. kolo nove sezone u Meridianbet 1. CFL.
Titulu brani Budućnost koja na premijeri gostuje Jezeru u Beranama (20 h). Najveći rival ,,plavih“ trebalo bi da bude Sutjeska, koja je sklopila ekipu za visoke domete. Nikšićani na startu dočekuju Mornar kraj Bistrice (21h). U terminu od 20 sati Arsenal će igrati sa Jedinstvom, Dečić sa timom Mladosti DG, dok će pod Malim brdom prve bodove u šampionatu tražiti rivali sa Jadrana, Petrovac i Bokelj.
,,PLAVI“ UVIJEK MISLE
NA MAKSIMUM
Budućnost je imala rijetko dobru priliku da napravi krupan iskorak na kontinentalnom ringu, ali je pokazala toliku količinu neznanja, neozbiljnosti, pogrešnih rezona i odluka – da je prosto za nevjerovati što je propustila.
Malo je trebalo Podgoričanima da se prvi put u klupskoj istoriji nađu u predvorje grupne faze Lige konferencija, a dozvolila je samouništenje protiv slabašnog Milsamija. Umjesto da razmišlja o pobjedi protiv Vitusa iz San Marina, potom i da čeka rivala u ,,plejofu“ – sastav Nenada Lalatovića vratio se u surovu realnost. Toliko puta već viđeno. Predstoji duga borba u državnim okvirima za još jedan šampionski trofej, koji sam po sebi ne vrijedi mnogo kada nema učinka u Evropi.
Nova priča, za neku novu šansu na ino sceni, počinje večeras u Beranama – od Jezera. - Za mene je veliki izazov što sam trener Budućnosti i što radim u Crnoj Gori. Nov sam u prvenstvu, ali sam srećan što živim u Podgorici, što radim u najvećem klubu u Crnoj Gori, a nadam se isto tako da ćemo svi biti srećni na kraju sezone – i navijači i igrači - rekao je šef stručnog štaba Ne-
BERANE: Jezero – Budućnost (20h)
TIVAT: Arsenal – Jedinstvo (20h)
PETROVAC: Petrovac – Bokelj (20h)
TUZI: Dečić – Mladost DG (20h)
NIKŠIĆ: Sutjeska – Mornar (21h)
Danas počinje jubilarno 20. fudbalsko prvenstvo
Crne Gore. Titulu brani
Budućnost, koja je ujedno i najtrofejniji domaći klub sa sedam šampionskih pehara
nad Lalatović, koji je dodao: - Sve više se upoznajem sa protivničkim igračima i ekipama, respektujem ih maksimalno, a ukoliko bilo ko misli da kvalitet ne postoji u Crnoj Gori, neka samo pogleda gdje i kako igraju momci koji su otišli iz Budućnosti i ostalih klubova. Igrači iz Podgorice su ili vodeći igrači ili na pragu startnih 11 Partizana, Lensa, Juventusa –poručio je Lalatović.
Prvi domaći izazov za 47-godišnjeg energičnog stručnjaka je plavsko Jezero – ekipa koja je prvoligaški status obezbijedila kroz baraž, ali koja je godinama unazad crna beštija Budućnosti.
- Pričao sam sa kolegama, upoznali su me da nam Jezero godinama ne leži, a prva utakmica u prvenstvu je uvijek najteža. Imamo jednu zahtjevnu utakmicu, ali Budućnost s kim god da igra ide na pobjedu - jasan je Lalatović.
- Jezero je disciplinovana ekipa, klub koji je organizovan na pravi način, a ima i odličnog trenera koji je sa ekipom Budućnosti bio šampion države. Protivnik i protivnički trener zaslužuju maksimalno poštovanje sa naše strane.
Lalatović ne može da računa na najjaču postavu, ali cilj ,,plavih“ je više nego jasan.
- Treba nam dobra utakmica protiv Jezera i tri boda ka-
Budućnost je odigrala Evropu bez klasičnog napadača, a u međuvremenu se povrijedio Ivan Bulatović, momak koji je bio improvizovano rješenje u vrhu ofanzive.
Prazninu bi mogao da popuni korpulentni Milan Makarić, 29-godišnji golgeter iz Srbije, koji je trenutno slobodan na tržištu. ,,Plavi“ su kontaktirali iskusnog fudbalera za čiji
ko bismo ušli u derbi sa Sutjeskom narednog vikenda. Naravno, opet ponavljam da izuzetno poštujem Jezero i kolegu Džudovića i bićemo maksimalno oprezni – kazao je Lalatović.
dolazak je trener Nenad Lalatović digao ruku. Ukoliko dvije strane dogovore uslove saradnje – posao će biti realizovan.
Makarić je rođen 4. oktobra 1995. u Novom Sadu. Visok je 183 santimetra.
Seniorsku karijeru počeo je u Vojvodini, potom je bio u Proleteru, subotičkom Spartaku, niškom Radničkom i Radniku iz Surdulice. Nastupao je i za banjalučki
Još jednom se osvrnuo na Evropu:
- Igrači su svjesni šta su propustili, svi smo ispražnjeni, ali na meni je da ih motivišem kako bi vratili samopouzdanje. Logično je da su ga malo iz-
Borac sa kojim je osvojio titulu. Nosio je dres Hapoela iz Tel Aviva, da bi posljednji angažman imao u Vijetna-
gubili, ali ne bi trebalo, jer smo odigrali dvije sjajne utakmice protiv Noe, bili bolji od Milsamija, a u Evropi i dalje nismo samo zbog pada koncentracije. Moramo da budemo psihički stabilni, izdignemo se iz
situacije i pobijedimo Jezero – rekao je Lalatović.
VISOKE AMBICIJE
SUTJESKE
Sutjeska je prošle godine imala sumornu jesen, ali se
Pred početak sezone u Meridianbet 1. CFL, Dečić je angažovao pojačanje – Tuzani su potpisali ugovor s Nikolom Brauovićem Dvadeset osmogodišnji štoper ponikao je u Bokelju, a fudbalsko ime je gradio na Malti, gdje je nastupao za Sengleu, Mostu i Balzan.
Iskusni Kotoranin je prošle sezone branio boje Sileksa sa kojim je Dečić igrao u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.
Tuzani su bili uspješniji, a Braunović nije imao učešća u pomenutom dvomeču.
Posljednje dvije godine bile su uspješne za Dečić koji je osvojio titulu, potom i Kup. Visoke ambicije Tuzani imaju i u novoj sezoni koju otvaraju duelom sa ekipom Mladosti iz Donje Gorice.
Utakmica se igra večeras u Tuzima (20h). - U subotu smo se vratili iz Beča, a već večeras imamo novu utakmicu. Prekratak je period za odmor, ali daćemo sve od sebe da trijumfom uđemo u prvenstvo. Svaki početak je bitan i bilo bi lijepo da upišemo tri boda na startu. Neće biti lako. Mladost se vratila u elitni rang, dovela je nekoliko dobrih pojačanja i biće motivisana na našem stadionu. Vjerujem, ipak, da ćemo opravdati ulogu favorita – rekao je za Pobjedu vezista Petar Sekulović
podigla tokom proljeća. Ovog ljeta dovela je respektabilna pojačanja i na međunarodnoj sceni pokazala da ima kvalitet. Čini se da se Nikšićani vraćaju u najuži krug kandidata za tron, a za uspješan zalet trebaće im pobjeda nad Mornarom.
- Igrali smo u četvrtak, a evropske utakmice iziskuju više napora od domaćih. Kratak period za odmor, ali ne možemo da biramo. Nastojaćemo da odgovorimo izazovu na najbolji način i pobjedom otvorimo nacionalni šampionat. Vjerujem da smo na pravom putu i da ćemo se ove sezone boriti za najviše ciljeve – za Pobjedu je rekao trener Milija Savović Strateg ,,plavo-bijelih“ najavljuje određene promjene u ekipi. - Mora da ih bude. Imamo obavezu da na terenu budu dva bonusa, dok za Evropu to ne važi. Tražimo rješenja. Nije-
PODGORICA - Očajna sezona je iza Mančester junajteda - završio je na 15. mjestu u Premijer ligi, što mu je najslabiji plasman od 1989/90.
- Išao sam na utakmice znajući da ćemo se mučiti – rekao je trener Ruben Amorim, koji je u novembru 2024. zamijenio otpuštenog ErikatenHaga Na pitanje engleskih novinara koji prate ekipu na pripremama u SAD kako se osjećao po povratku kući nakon brojnih poraza – a u jednom trenutku njegov tim je izgubio četiri utakmice zaredom, kasnije pobijedio samo tri puta u 11 mečeva – Amorim je rekao da je najstresnije bilo pred mečeve.
- Da vam kažem istinu, nije bitno kako sam se vraćao kući nakon utakmica, bitno je kako sam odlazio na utakmice jer sam osjećao da ćemo se ponekad mučiti – ponovio je Amorim.
- Sve te muke koje smo imali na utakmicama, osjetio sam i prije. To je bio najteži dio. Ići na utakmice i znati da nećemo biti konkurentni - bio sam zaista frustriran – naveo je Portugalac.
Naveo je da se sada osjeća drugačije i da vjeruje da će Junajted ponovo osvajati trofeje. Odgovorio je i na kritike da je prošle sezone odbijao da taktiku prilagodi timu.
- Ponekad, kada gubite, možda pomislite: hajde da promijenimo malo standarde za igrače da bi bili uz mene. Nijesam to uradio i njima je to bilo jasno. Sada razumiju da kada nešto kažem, ja ću to i učiniti. Ne tretiram igrače kao bebe. Ali sada imaju pravila i to može promijeniti način na koji se trenira – objasnio je Amorim.
Priznao je da je prošle sezone bilo trenutaka kada je oklijevao i pitao se da li je uradio pravu stvar kada je usred sezone napustio portugalski Sporting, gdje je imao odlične rezultate.
Ali to što je ostao u Junajtedu za njega je bio dovoljan signal.
- Pokušajte se sjetiti jednog tima, jednog velikog tima koji je izgubio toliko utakmica, a trener je zadržao posao - rekao je Amorim.
- Nećete ga naći. To pokazuje više od riječi da me podržavaju – istakao je Portugalac, prenosi BBC.
Poručio je i da nema problem s pritiskom koji nosi posao u Junajtedu.
- Ovo nije trenutak kada os-
Nigerijski napadač želi da promijeni klub
jećam najveći pritisak u životu. Zbog povreda sam morao brzo da završim igračku karijeru. Sjećam se da smo supruga i ja imali Eksel tabelu sa svim novcem koji imamo i svim stvarima koje mi trebaju. Sve vrijeme želim da pomognem svojoj porodici. U to vrijeme sam osjećao pritisak. Danas je to više stvar ega. Želim da budem menadžer Mančester junajteda neko vrijeme. Možda 20 godina. To je moj cilj i zaista vjerujem u to.
Suvlasnik Junajteda Džim Retklif rekao je u martu da Amorim radi ,,odličan posao“ i opisao ga kao ,,izvanrednog mladog trenera“. - Razgovaramo telefonom, šalje mi poruke. Šalje mi i gifove – našalio se Amorim.
- Zaista je lako raditi s njim. Ako znaš svoj posao i kako da objasniš bilo koju odluku, biće sve u redu. Znam da je on vlasnik kluba, znam svoje mjesto. Ali kada treba nešto da kažem, zaista sam direktan. Mislim da je to nešto što mu se mnogo dopada – istakao je Amorim. Za narednu sezonu ne računa na Alehandra Garnaća , Džejdona Sanča, Entonija i Tajrela Malasiju
- Garnaćo je zaista talentovan momak. Ali ponekad stvari ne idu kako treba - objasnio je Amorim.
- Ne možete konkretno objasniti što je to. Jasno je da želi nešto drugačije. Svi oni žele nove izazove, tržište je otvoreno, a samo radim s igračima za koje mislim da će ostati. Prvi cilj za novu sezonu glasi:
- Moramo da se vratimo u Evropu – kazao je Amorim. Novinari su ga pitali - može li Junajted osvojiti Premijer ligu i Ligu šampiona?
- Ne sumnjam. Postoje neke stvari koje ne možete kupiti, a koje ovaj klub ima: pedigre, istorija, navijači. Imamo novca i bez Lige šampiona. Sa svim tim stvarima možemo se vratiti na svoje mjesto – podvukao je Amorim. N. KOSTIĆ
smo to uigravali, već ćemo taj proces sprovoditi kroz ligaško takmičenje. Trebaće vremena da nađemo najbolje opcije – dodao je Savović. Što možete da kažete o Baranima?
- Interesantan tim. Neki igrači su otišli, dosta nosilaca ekipe je ostalo. I dalje je tu osovina Kaluđerović – Đurišić – Škrijelj. U špicu je Sekulić, vratio se Zorić. Mornar ima kvalitet i smatram da će se boriti za Evropu. Ovo je tek početak. Dosta je nepoznanica, pitanje je kako će ko krenuti. Nadam se da ćemo mi uhvatiti pozitivan zamah – odgovorio je Savović. Sutjeska je bila aktuelna u ljetnjem ,,mercatu“, ali moguće je da nije završila prelazni rok. - Čekamo odgovor jednog stranca. Još nekoliko imena je u opticaju. Nije nemoguće da pred zatvaranje berze angažujemo još nekog igrača – kazao je šef stručnog štaba Nikšićana. Davor KAŽIĆ
PODGORICA - Atalanta je negativno odgovorila na ultimatum Intera da joj do petka odgovori na ponudu za Ademolu Lukmana (27), ali time nije stavljena tačka na eventualni dolazak Nigerijca među ,,nerazure“.
Oglasio se 27-godišnji napadač i preko društvenih mreža poručio da želi da napusti klub, nakon što je već dogovorio lične uslove s milanskim velikanom. - Imali smo dogovor da me puste u slučaju ponude. Ona je stigla i ne znam u čemu je sada problem. Dao sam sve ovom klubu u prethodne tri sezone, a Atalanta me sada ne poštuje
- ni kao osobu ni kao profesionalca - napisao je Lukman na društvenim mrežama. Lukman je prošlog ljeta bio na meti Pari Sen Žermena, ali ga klub nije pustio, navodno uz obećanje da će godinu kasnije moći da ide ukoliko neko ponudi 40 miliona eura. Inter je to uradio, čak uvećao ponudu za pet miliona, ali Atalanta i dalje ne želi da proda sjajnog ofanzivca. - S ponosom sam nosio dres Atalante, pomogao klubu da napreduje i osvoji evropski trofej... Volim Atalantu, volim navijače i sve što sam ovdje postigao. Zato mi nije lako dok sve ovo pišem, ali osjećam da je vrijeme za promjenu. Zvanično sam tražio transfer i nadam se da me navijači razumiju. Nijesam želio da dođe do ovoga, ali klub je taj koji me je doveo u situaciju da moram da reagujem - istakao je reprezentativac Nigerije rođen u Engleskoj. Lukman je ušao u istoriju Ata-
lante kada je u maju 2024. postigao het-trik u finalu Lige Evrope protiv Bajera iz Leverkuzena i donio ,,boginji“ i prvi međunarodni trofej. Profesionalnu karijeru počeo je u Čarltonu, a potom bio u Evertonu, RB Lajpcigu, Fulamu i Lesteru. Ne. K.
PODGORICA - Drugu godinu zaredom crnogorska muška juniorska košarkaška reprezentacija osvojila je peto mjesto na B prvenstvu Evrope.
Nakon što su naši juniori bili peti prošlog ljeta u Skoplju, identičan rezultat ostvarili su i ovog puta na šampionatu, koji je održan u rumunskom Piteštiju.
Do petog mjesta Crna Gora je
stigla nakon pobjede u dramatičnom finišu protiv Mađarske 85:82, čime je prvenstvo završila sa pet pobjeda i dva poraza (od Slovačke na kraju grupne faze i Estonije u okviru četvrfinala).
Crna Gora vodila je nakon prve dionice 21:15, dok je na poluvremenu bilo 43:35. Ipak, pogotkom Vereša Mađarska je u 27. minutu preokrenula - 52:51,
Rijeka triler pobjedom
PODGORICA - Rijeka je duelima sa Slavenom Belupom završila prošlu sezonu i pobjedama nad timom iz Koprivnice senzacionalno osvojila duplu krunu. Protiv istog rivala tim crnogorskog trenera Radomira Đalovića počeo je novu misiju na domaćoj sceni. Uspješno, iako teško, jer je otpor gostiju na ,,Rujevici“ slomljen tek u nadoknadi – Rijeka je u prvom kolu prvenstva slavila 2:0 pogocima u 93. i 96. minutu.
Domaći su imali nekoliko odličnih šansi u prvom poluvremenu, na početku drugog pritiskao je Slaven Belupo, da bi finiš pripao aktuelnom šampionu. Rijeka je prvi korner imala tek u nadoknadi. Janković je prenio loptu do Gojaka čiji je udarac golman Slavena izvadio iz gola, ali je loptu preko linije ugurao Šimun Butić Pobjedu je u 96. ovjerio još jedan rezervista. Butić je ovog puta bio asistent, a strijelac Ante Jurić Ne. K.
a u finišu treće dionice imala i +7 (60:53).
Najveću prednost Mađari su imali u 33. minutu (70:61), ali su izabranici Marka Sekulića topili zaostatak, a nakon trojke Vladimira Komnenovića u 36. minutu i preokrenuli - 73:72. U posljednjih dvadesatk sekundi ušlo se sa egalom (80:80), ali je tada Denil Krnić pogodio bitnu trojku, a nakon
poena Mezofija na devet sekundi prije kraja, Crna Gora je imala napad, Mađari se odlučili za faul, a siguran sa bacanja bio je Mugoša koji je zapečatio trijumf.
Blistao je Denil Krnić sa 28 poena, uz šest skokova i četiri asistencije, Đorđe Gulić dodao je 13, a imao je i sedam skokova, a dvocifren je bio još Pavle Mugoša (10). R. PEROVIĆ
David Luiz u Pafosu, čekaju ga dueli s Jovetićem i Erakovićem
,,Lavice“ u napadu
PODGORICA - Crnogorske rukometašice danas protiv Poljske u ,,MTEL dvorani Morača“ igraju prvi meč glavne runde Evropskog prvenstva za kadetkinje. Duel selekcija koje takmičenje u grupi I počinju bez bodova na programu je u 17 sati. Dva i po sata kasnije na istom mjestu sastaće se Hrvatska i Francuska, koje su u glavnu rundu prenijele po dva boda. ,,Lavice“ su na startu šampi-
onata Evrope u Podgorici savladale Litvaniju (36:25), potom su izgubile od Francuske (30:25), da bi do plasmana među 12 selekcija na Starom kontinentu stigle trijumfom nad Češkom (26:19).
Anđelina Orbović i drugarice sjutra od 17 sati sastaće se sa Hrvatskom, a plasman u četvrtfinale izboriće po dvije najbolje plasirane selekcije iz tri grupe, kao i dvije trećeplasirane ekipe. Ne. K
PODGORICA - Euforija na Kipru – proslavljeni brazilski defanzivac David Luiz (38) potpisao je ugovor sa šampionom te države, Pafosom.
Luiz je nedavno raskinuo ugovor sa Fortalezom samo sedam mjeseci nakon dolaska u taj klub. Zbog povreda je upisao samo 17 nastupa. Sa Pafosom je dogovorio saradnju do 2027. godine. Navijači kiparskog prvaka euforično su dočekali novog igrača, jedno od zvučnijih pojačanja u klupskoj istoriji.
Luiz je u karijeri igrao i za Vitoriju, Benfiku, Čelzi, Pari Sen Žermen, Čelzi, Arsenal i Flamengo. U Evropu se vraća prvi put
X/PAFOS FC
nakon 2021, a u kiparskom prvenstvu čekaju ga okršaji sa Stevanom Jovetićem i Novicom Erakovićem, koji nastupaju za Omoniju. Pafos će 5. i 12. avgusta igrati s Dinamom iz Kijeva mečeve trećeg kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Ne. K.
Crnogorska odbojkaška reprezentativka iz Akademije stigla u redove „plavih“
Veličković
PODGORICA - Nova odbojkašica Budućnost voleja je Milica Veličković, potvrđeno je iz podgoričkog kluba. Reprezentativka Crne Gore u redove „plavih“ stiže iz Akademije. Za Milicu je dolazak u Podgoricu korak naprijed u karijeri.
- Velika mi je čast i zadovoljstvo što ću u predstojećim sezonama nositi dres Odbojkaškog kluba Budućnost. Dolazak u klub koji se nalazi u samom vrhu crnogorske odbojke za
mene predstavlja novi izazov i priliku za dalji napredak. Posebno me privukla posvećenost u radu, kao i jasna vizija kluba da ulaže u razvoj mladih igračica - rekla je Milica. Mlada odbojkašica raduje se nastupima na međunarodnoj sceni. - Učešće u MEVZA ligi i CEV Čelendž kupu za nas je veliki korak naprijed i dodatna motivacija za rast i napredak - zaključila je Milica Veličković. R. P.
STARI BAR (NASTAVAK)
Mreža saobraćajnjica u gradu je uglavnom nepravilna, iako može da se nazre izvjesna pravilnost u najstarijem dijelu na jugoistoku. Ova pravilnost je ostatak eventualnog antičkog ili nešto kasnijeg sistema ortogonalnih ulica, bilo da je grad postojao na ovome mjestu (što je malo vjerovatno), bilo da je samo iz starog antičkog naselja prenijet sistem u ranom srednjem vijeku. Nešto veći trgovi postojali su izgleda jedino ispred crkve sv. Teodora, odnosno sv. Đorđa, i crkve sv. Petra, odnosno sv. Jovana Vladimira. Za ovaj drugi se uz veliku rezervu možda može reći da je na mjestu nekadašnjeg antičkog foruma. U gradu je bilo više sakralnih objekata, a najveći su bili crkva sv. Teodora (IX do XI vijeka) odnosno sv. Đorđa (XII do XIII vijeka), crkva sv. Nikole, odnosno sv. Marka (XIII vijek) i crkva sv. Venerande (XIV do XV vijeka). Pošto je prostor u gradu bio veoma dragocjen, to je jedna crkva, sv. Katarina (XIV vijek) podignuta na svodu iznad ulice.
U Starom Baru je bilo više sakralnih objekata, a najveći su bili crkva sv. Teodora (IX do XI v.) odnosno sv. Đorđa (XII do XIII v.), crkva sv. Nikole, odnosno sv. Marka (XIII v.) i crkva sv. Venerande (XIV do XV v.). Pošto je prostor u gradu bio veoma dragocjen, to je jedna crkva, sv. Katarina (XIV v.) podignuta na svodu iznad ulice
Stambena arhitektura u gradu bila je veoma raznolika. Postoje ostaci od malih jednoodajnih objekata do vrlo velikih i razuđenih. Osim četiri spoljna zida koji su od kamena, rijetko je i poneki unutrašnji od istog materijala, osim kod velikih objekata. Zgrade
su obično imale sprat, pa i više spratova. U prizemlju je bila konoba u koju se ulazilo sa nivoa ulice. Ako u zgradi postoji cisterna za vodu, onda je ona obično ispod poda konobe na kome se nalazi njen otvor. Za gornje spratove je postojao poseban ulaz sa stepeništem. Ove prostorije na spratovima služile su za život preko dana, spavanje, objedovanje i spremanje hrane. Za razliku od otvora u prizemlju na ovim prostorijama oni su obično nešto veći, a i sami spratovi – prostorije na spratovima – bile su veće od donjih, jer su bile izbačene upolje.
Krovovi, odnosno, krovne konstrukcije, nijesu sačuvali cigle ali se može zaključiti da ih je bilo jednovodnih do vrlo razuđenih. Objekti su bili pokriveni šindrom, klisom, škriljcem i ćeramidom. Između kuća su ostavljani vrlo uski
prostori za oticanje vode u koje su bili bacani razni otpaci i otpadne vode, pa i fekalije. Vodovoda i kanalizacije prije turskog vremena nije bilo. U gradu su postojala dva veća rezervoara za vodu pored više manjih. Jedan od većih je u citadeli, a drugi u Londži. Barutana i amam nastali su u turskom periodu. Danas je grad u ruševinama.
RATAC
Ostaci utvrđenog manastirskog kompleksa nalaze se na morskoj obali, na jednom rtu između Bara i Sutomora. Prvi put se pominje 1247. godine ali je skoro sigurno da je i ranije postojao. Početkom XIV vijeka kralj Milutin potvrđuje poveljom darove manastiru svoje majke, kraljice Jelene. Tokom XIV vijeka, u svom značajnom periodu, manastir se češće pominje u Dubrovač-
kom arhivu. U ovo vrijeme na Ratcu se najviše gradilo. Između ostalog sačuvali su se i podaci u dubrovačkom arhivu da je Ratac nabavljao kupe (ćeramidu) u Dubrovniku 1366, 1388. i 1396. godine. U XV i XVI vijeku Ratac se mnogo pominje. Izgleda da je manastir napušten poslije jedne turske pljačke 1532. godine. Manastir je razoren 4. avgusta 1571. godine. Najstarija građevina na Ratcu je crkva na jugu grebena. Ona vjerovatno nije podignuta prije početka XI vijeka a graditelj sv. Luke u Kotoru je nju imao izgleda kao uzor (koji je do tada već duže postojao). Obližnja kapela je romanička građevina nastala u drugoj polovini XII ili prvoj polovini XIII vijeka. Velika nedovršena bazilika na jugu grebena, trebalo je da bude najveća crkvena građevina u kompleksu pa i bližoj okolini, uključujući srednjovjekovni Bar. Sa njenim zidanjem započeto je sredinom XIV vijeka. Središnji kom-
Donosimo pregled srednjovjekovnih utvrda i gradova u Crnoj Gori iz poznate studije Mirka Kovačevića i Pavla Mijovića „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori”, objavljene 1975. godine; priredio Slobodan Čukić
pleks sa klaustrom, podignut je možda još u XII a najkasnije u XIII vijeku. Sjeveroistočna kula koja je u odbrani manastira igrala značajnu ulogu prizidana je uz kompleks. Kasnije je dosta prepravljana. Vrlo malo je sačuvano od ostalih odbrambenih građevina, a njihova starost se teško mođe tačno utvrditi. To su manja kula sa sjeverozapadne strane, dio zida na sjeveroistočnoj, odbrambena terasa na zapadnoj, zid na jugoistočnoj. Smatra se da je većina ostataka odbrambenih zidova mlađa od središnjeg kompleksa, iako se misli da je kompleks morao biti utvrđen ranije. Žive vode je bilo nedaleko od manastira idući prema Baru, a svakako je postojala i cisterna vjerovatno u klaustru (ali nije nađena).
LASTVA
Lastva je današnji Petrovac. Pominje se u Ljetopisu Popa Dukljanina kao mjesto „Lastua“ u glavi XXII. Navodno je kasnije ovdje bilo podignuto jedno utvrđenje od koga danas nema traga. Ivan Božić navodi „dvadeset pet domova u Lastovi (Kastel Lastvi, utvrđenju pored mora – današnjem Petrovcu) služilo je samom Balši III“. Osim ostataka iz rimskog vremena u Petrovcu postoji dobro očuvan lazaret iz XVI vijeka iznad koga su Mlečići podigli i jedno malo utvrđenje piše J. Vukmanović. To utvrđenje je sada već u ruševinama. Na brdu južno od današnjeg Petrovca ima ostataka utvrđenja ali reklo bi se da su iz kasnijeg mletačkog perioda. Osim ovih ostataka nije nađeno ništa drugo što bi moglo da se identifikuje kao ostatak srednjovjekovnog građenja.
Na Ratcu je vrlo malo sačuvano od odbrambenih građevina, a njihovu starost je teško tačno utvrditi. To su manja kula sa sjeverozapadne strane, dio zida na sjeveroistočnoj, odbrambena terasa na zapadnoj i zid na jugoistočnoj
Nalazi se na malom kamenom ostrvu kod rta Mirište na Luštici. Jednobrodna crkvica opasana zidovima sa jednom okruglom kulom. Svakako predstavlja manje manastirsko zdanje. Nije poznato vrijeme nastanka ali prema arhitekturi crkve i obimnih zidova kao i prema plastici okruglog prozora nad crkvenim ulaznim vratima, može se zaključiti da potiče iz XV – XVI vijeka. (Nastavlja se)
Poneđeljak, 4. avgust 2025.
Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (Sl.list CG br.21/09, 40/11 i 23/25), člana 29, 30 i 31 Uredbe o prodaju i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG br.44/10), Odluke direktora JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar br.5242 od 18.06.2025.godine, Zaključka Vlade Crne Gore br.11-011/25-2510/3 od 24.07.2025.godine i saglasnosti saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br.9-427/25-2744 od 28.07.2025. godine,oglašava se
JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA
Za davanje u zakup nepokretnih stvari, jedan poslovni prostor za obavljanje trgovinske djelatnosti-trafika, koja se nalazi u zgradi JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar to:
Poslovni prostor površine 7 m2 na kat.parceli br.1687,upisan u listu nepokretnosti br.735 KO Stari Bar, čija je početna cijena 140,00 evra mjesečno.
Poslovni prostor se izdaje na period od 5 godina. U cijenu nijesu uračunati troškovi vode,struje i komunalija. Zakupljeni prostor zakupac preuzima u viđenom stanju,bez prava prigovora. Zakupljeni prostor zakupac ne može dati u podzakup. Zakupac je dužan da privede namjeni zakupljeni poslovni prostor u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora,za šta je dužan da pribavi neophodne saglasnosti nadležnih organa. Detaljni uslovi zakupa biće definisani ugovorom koji zakupodavac potpiše sa učesnikom koji je u skladu sa ovim pozivom ponudio najveći iznos mjesečne zakupnine.
Prijave za javno nadmetanje dostavljaju se u zatvorenoj koverti mogu podnijeti sva pravna i fizička lica od dana objavljivanja ovog poziva u dnevnim novinama, zaključno sa 14.08.2025.godine do 9 časova sa naznakom“Javni poziv-aukcija“ JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar.
Ponuđači su dužni da dostave Pravna lica
1.naziv i sjedište ;
2.potvrdu o registraciji iz CRPS-a
3.rješenje o PIB-u
Fizička lica:
1.Ime prezime;
2.Adresa stanovanja;
3.(JMBG, br. lične karte ili pasoša ( fotokopiju lične karte ili pasoša).
Javna aukcija će se održati dana 14.08.2025.godine u 10 časova u biblioteci JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar.
Cjenovnik čitulja
Formati Cijene
1/9
1/8
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Poneđeljak, 4. avgust 2025.
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije da je 3. avgusta 2025 u 87. godini preminuo naš voljeni
Porodica će primati saučešće u kapeli pod TrebjesomNikšić, 4. avgusta od 11 do 16 časova i 5. avgusta od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Novom groblju pod Trebjesom.
CVIJEĆE SE NE PRILAŽE. Kuća žalosti Bistrička IV, br. 13 Nikšić.
OŽALOŠĆENI: supruga DRAGICA, ćerke BUDIMIRKA, LJUBINKA i BRANKA, unuka ANĐELA, unuci IVAN, ALEKSANDAR, ĐORĐE i LUKA, praunuci, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina ĐIKANOVIĆ i ujčevina VUKOTIĆ
Sa velikom tugom i žaljenjem opraštamo se od dragog kolege
GORANA ŠALETIĆA
Teško je oprostiti se od tebe sa kojim smo proveli decenije radnog vijeka. Danas nam riječi ne znače ništa i ne bi mogle izrazit naš osjećaj gubitka. Goran će nastaviti da živi kroz naša sjećanja i zahvalnost za sve što je za života uradio.
Posljednji pozdrav dragom kumu
KOLEKTIV OSNOVNOG SUDA DANILOVGRAD
Vijest o tvojoj iznenadnoj smrti duboko nas je potresla, ostavila u nevjerici. Hvala na svemu! Tvoj lik ostaće trajno u našim srcima čuvan od zaborava. Počivaj u miru.
Kumovi: VOJA, MIKAN i GORAN sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
SANJA i IVA
Dragom kumu
Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Vaše iskreno drugarstvo i veliko poštovanje. Porodica pok. KOSTE POPOVIĆA
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog prijatelja
IVA KOKOTOVIĆA
Počivaj u miru. VESKO, TANJA, LUKA i JELENA MILOŠEVIĆ
155
U vječni mir ispraćamo našeg voljenog muža, oca, djeda i svekra
Tiho i dostojanstveno kao što si živio, otišao si sa ovoga svijeta, ostavivši za sobom prazninu, koju riječi ne mogu ispuniti.
Pamtićemo te po toplim riječima, po šalama koje su nam mamile osmijeh i po načinu na koji si nas volio.
Tiho, snažno i cijelim srcem. Počivaj u miru, dragi naš Ivo, tvoja dobrota i ljubav žive i dalje kroz nas. S ljubavlju i poštovanjem tvoji:
Supruga GARA, ćerka MAJA, sinovi MILOŠ i IGOR, snahe RINA i JOVANA, unučad HELENA i LUKA
Posljednji pozdrav
192
SLOBO KAŠĆELAN sa porodicom
Posljednji pozdrav
157
IVU
Počivaj u miru. JOVO, SANJA, MITAR, MARIJA i GAŠO sa porodicama
184
Posljednji pozdrav bratu
Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu IVU
Otišao si tiho, kao što si i živio, dostojanstveno, s mjerom, bez mnogo riječi. Ne postoji riječ koja može opisati koliko ćeš nam faliti. Bio si oslonac, primjer poštenja i tihe dobrote. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i pričama koje ćemo prenositi.
Ćerka MAJA, unučad STEFAN, JELENA i MARIJA, zet RADIVOJE
Posljednji pozdrav bratu
Posljednji pozdrav prijatelju IVU
Počivaj u miru.
DESE i BISERKA
195
Posljednji pozdrav stricu
177
Posljednji pozdrav dragom BRANISLAVU
Ujak MINJO JABLAN sa porodicom
BANE
Sinovična DUBRAVKA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Zauvijek zahvalni na iskrenom prijateljstvu.
DEJAN, VLADAN i MILOŠ RADUNOVIĆ sa svojim porodicama
Posljednji pozdrav našem
Otišao si tiho, ali uspomene ostaju vječno. Pamtićemo tvoj osmijeh, dobrotu i sve što si bio. Počivaj u miru.
Brat GOJKO, sinovična DUBRAVKA, sinovci VIDO i NIKOLA, snaha OKSANA
152
185
Iako te više nema ostavio si iza sebe trag dobrote, djela i tihe snage. Tvoje odsustvo boli, ali prisustvo u našim sjećanjima ostaje živo, jasno i vječno. Brat BAJO, snaha STANE, VJERA sa đecom, BAĆKO sa porodicom 178
Posljednji pozdrav voljenom
KOKOTOVIĆU
Od tetke ĆANE, GOJKA i ŽARKA sa porodicama
JELENA BOROZAN 144
Fala ti na iskrenom prijateljstvu mene i moje porodice. Nikada te nećemo zaboraviti. MIŠO ČELEBIĆ sa porodicom 167 Dragi
Beskrajno sam zahvalna na tvom prijateljstvu i podršci, smijehu i zajedničkim trenucima koje smo imali. Čuvaću ih od zaborava. Pokoj ti duši dobroj.
Posljednji pozdrav
174
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra RADMILA, zet SVETO i sestrić ŽELJKO
176
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Sestrična VJERA VUKADINOVIĆ sa porodicom
175 Posljednji pozdrav dragom ujaku
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružao. Počivaj u miru. Sestrična MILENA sa porodicom
4.
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Otišao si s osmijehom, kao što si i živio - hrabar, nasmijan, vedar i pun duha.
Tvoje šale i srce pamtićemo zauvijek.
Tvoje MILEVA, TANJA, ZORE i MELA
Zauvijek zbogom
Do nekog drugog druženja nedostajaćeš nam. Tvoj vedar duh i osmijeh ostaće nam duboko u sjećanju. Zbogom, druže.
Od NENA i ĐOLA MUDREŠE
Posljednji pozdrav dobrom drugu
Od GORANA JABLANA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom
Posljednji pozdrav našem BANU Falićeš nam.
163
Počivaj u miru, dragi Bane.
Sestra SANJA BATLJAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Pamtićemo te kroz najljepša sjećanja.
Volimo te: MARKO, ANA, DIJANA, VLADO, MILENA i JELENA
171
BRANISLAV-BANE Slobodanov MARTINOVIĆ
Neizmjerna tuga i žalost zbog tvog preranog odlaska. Tvoj topao osmijeh i vedar duh zauvijek će ostati u našim sjećanjima.
VASKO-LAZO BEĆIR sa porodicom
S tugom u srcu opraštamo se od Nikšinog tate
Čovjeka toplog osmijeha i dobrog srca.
Posljednji pozdrav mom
169
ALEKSA, BILJANA, GORAN i MAŠA 170
Posljednji pozdrav
BRANISLAV-BANE Slobodanov MARTINOVIĆ
Živiš sa nama i u nama.
Ovim putem izjavljujemo saučešće porodici Martinović. SVETO Vida Vasova MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu našeg dragog kolege
BANU MARTINOVIĆU
Odlazak boli, ali tvoja ljubav mi daje snagu. Zaspao si tiho, a ostao zauvijek u svakom dahu i svakom otkucaju mog srca.
Posljednji pozdrav dragom bratu
Brat DRAGUTIN - GANI, snaha DIJANA, bratanić ANDRIJA, bratanične JOVANA i SAŠKA
165
Počivaj u miru.
DIREKCIJA ZA IMOVINU I ZAŠTITU IMOVINSKO PRAVNIH INTERESA PRIJESTONICE CETINJE
Bio si oslonac svojoj porodici, Nikši primjer i ponos, prijatelj svima koji su te poznavali. Počivaj u miru.
Nikad te neće zaboraviti Nikšini DRUGARI, NJIHOVI RODITELJI, učiteljica PERSA, BUBA i IVANA 188 Nesvakidašnje hrabrom prijatelju, bratu i kolegi BRANČILU
Posljednji pozdrav dragom
Za našu familiju bio si poseban. Takav ćeš nam uvijek i ostati.
STEVO KASOM sa familijom
Posljednje zbogom mom drugu
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav
BRANISLAV
Slobodanov
MARTINOVIĆ
Počivaj u miru.
NIKOLA BEĆIR
Posljednji pozdrav dragom i poštovanom rođaku
Slobovu MARTINOVIĆU
ZORAN JABUČANIN
Bane, naš uvaženi rođače, puno ćeš nam nedostajati, jer si bio ponos naše porodice.
Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu, na tvoj plemeniti lik i dobrotu. Počivaj u miru, kod tvojih časnih predaka.
168
MARTINOVIĆA - OGRANAK
Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju
BRANISLAV MARTINOVIĆ
Bane, čuvamo te u svakoj našoj priči. U njima živiš.
NOVAK, GARA, VANJA i MATO
Dobri druže naš, BANE
Kako se oprostiti od tebe... Uvijek nasmijan, veseo, spreman za šalu. I tako od školskih klupa, pa kroz život... Toliko je sjećanja kroz koja ćeš živjeti dok dišemo. Nije smjelo i trebalo ovako. Putuj s anđelima.
Tvoje školske ANA, KSENIJA i MARIJA
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
Tvoj vedri duh i dobrota ostaće vječno u mom sjećanju. Počivaj u crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio. POPOVIĆ NENAD MEŠTRA
Posljednji pozdrav našem kumu i drugu
Nedostajaćeš nam...
Posljednji pozdrav bratu
Otišao si u lov na ribu, odnio sa sobom štapove i odabrao hridi, ali talasi idu put mene, samo da znaš. ZORAN VUJOVIĆ 143
Posljednji pozdrav dragom BANETU Slobovom MARTINOVIĆU
Počivaj u miru. MIĆO PRLJA sa porodicom
Čuvaćemo tvoju dobrotu i neizmjernu ljubav od zaborava.
Tvoja tetka DANKA, tetak ZARO, braća MARKO i NIKOLA sa porodicama
DEJO, GOGA i GORAN
Posljednji pozdrav bratu
Vječno ću pamtiti druženja sa tobom. Počivaj u miru. MIRKO BOŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kolegi
S neizmjernom tugom, dubokim poštovanjem, opraštamo se od našeg dragog kolege i prijatelja Bana Martinovića. Bio je čovjek vedrog duha, s osmijehom koji je mogao obasjati i najteži dan.
Humor mu je bio u krvi - i kada je bilo najteže, ostajao je nasmijan, bodreći druge čak i dok se sam borio sa bolešću.
Njegova hrabrost, istrajnost, nesebičnost i odanost ostaju urezani u našim srcima.
Dolazio je u njegovu i našu vatrogasnu i onda kad mu je bilo teško hodati, ne propuštajući priliku za šalu da nas sve još jednom podsjeti što znači biti čovjek.
Zauvijek ćemo pamtiti njegovu dobrotu, snagu i toplo srce.
Počivaj u miru, dragi Bane.
Tvoja i naša VATROGASNA JEDINICA Cetinje
Posljednji pozdrav našem BANU
Imati tebe za prijatelja bila je privilegija.
NEBOJŠA MARKOVIĆ i KATARINA PADALICA
Posljednji pozdrav našem dragom
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima. MILOŠ ĆEĆANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav brate
Tvoj prerani odlazak odnio je sa sobom jedan veliki dio mene. Počivaj u miru. Čuvaću te od zaborava. MARKO MARTINOVIĆ sa porodicom
Ovo nije oproštaj, to je samo pozdrav.
Ono što je lijepo nikad ne prođe jer u srcu nam ostaju sjećanja. PEĐA BRACANOVIĆ sa porodicom
Zbogom druže moj
Neka ti je laka zemlja i vječni mir.
Tvoj drug SRĐAN – RUS
Posljednji pozdrav
Tvoj prerani odlazak slomio je naša srca u kojima si imao posebno mjesto. Počivaj u miru druže.
PEĐA MUDREŠA sa porodicom
Sa neizmjernim bolom i tugom u srcu opraštamo se od tebe naš najvoljeniji
Riječi ne mogu opisati ono što si ti bio, tvoju ljubav, dobrotu i pažnju, koju si nam uvijek i nesebično od srca poklanjao. Tvoja čista i bezgrešna duša i najveće srce na svijetu su bili dar i blagoslov za svakoga ko te znao i volio.
Sa tobom danas odnosiš i veliki komad naših srca, ali ljubav koju si nam ostavio, živjeće vječno kroz našeg Nikšu i uspomenu na tebe.
Volimo te do beskraja SAŠA, MARINA, UROŠ i VUKAN 126
Posljednji pozdrav našem
Teško je pronaći riječi kad srce ne može da prihvati. Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može popuniti.
Bio si brat, ujak, šura, ali prije svega čovjek velikog srca.
Nijesi otišao, samo si prešao u priče koje ćemo zauvijek pričati, u sjećanja koja ne blijede i ljubav koju si ostavio u nama.
Tvoji: SANDRA, BORIS, BALŠA i ANJA
Posljednji pozdrav dragom
BOROZAN sa porodicom
Bane, mislio sam da ćemo barem još jednom biti skupa, ali ti mi pođe da te ne ugrabih viđet! Počivaj u miru, prijatelju.
Njoj jednoj jedinoj
Kako napisati oproštaj od tebe, Dada? Kako napisati par riječi kada si ti bila sastavni dio našeg odrastanja, od prvog koraka, prve izgovorene riječi, prvog zajedničkog ljetovanja? Ti si uvijek bila tu, da slavimo male uspjehe, ali i da nam daš vjetar u leđa kada nije sve išlo po planu. Već nam nedostaju tvoji svakodnevni pozivi i razgovori koji su trajali satima. Zato će ostati jedna velika praznina koju nikad niko neće moći da nadomjesti. Znamo da ćeš i odatle paziti na nas i da ćemo uvijek biti tvoja najveća ljubav i ponos.
Vole te TARA i UNA
Tužan je i težak ovaj rastanak i oproštaj. Naša dežurstva, razni razgovori, šaljive, pozitivne doskočice, činjele su da nam je neuporedivo lakše padao stres i umor. Kroz naše svakodnevne priče i sjećanje na sjajne, zajedničke trenutke, nećeš nikada biti zaboravljen. Bila nam je čast što si bio dio naše smjene. Počivaj u miru, Brančilo naš!
Tvoji: ACKO, STEVO, ŠOLE, SURI, MOMO, MITAR, VUKAN i LAZAR
Posljednji pozdrav dragom
Od kolega iz treće smjene
PEĐA, IGOR, MIŠO, MIRKO, DANIJEL, VLADAN, IVAN
Mojoj sestri
Draga moja sestro, napustila si nas prerano i neočekivano, ti koja si hrabro koračala kroz život, a da nikog nisi povrijedila.
Uvijek si bila svoja i odlučna, a prije svega hrabra i djelovala nesalomljivo.
Još uvijek ne mogu da vjerujem da ti pišem oproštajno pismo, ali ipak znam i vjerujem da ćeš uvijek biti uz mene.
Volim te, jedina moja!
Sestra TANJA i zet VLADO
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Ostaće praznina i bol, nijesmo ovako planirali, do nekog drugog mjesta, druženja, zbogom.
Od četvrte smjene
NENO, MIKAC, MIJO, FILIP, GOJKO, MARKO K., ĐOLE i MARKO M.
Naša voljena
Moja tuga i bol su jači od bilo koje riječi.
Posljednji pozdrav dragom
Pamtićemo sve lijepe trenutke provedene zajedno.
Tvoji drugovi: NIKOLA, BAJICA, RADE, FILIP, DARKO, MILOVAN, PRKS i MEŠTRA
S tugom i poštovanjem, opraštamo se od našeg dragog
Ostavio si trag koji se ne briše, u riječima i tišini koju sada osjećamo. Tvoje prisustvo oplemenilo je živote svih koji su te poznavali, a tvoj odlazak ostavlja prazninu koju je teško izraziti riječima. Počivaj u miru.
Sestra MAJA SAVELJIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mom velikom drugu BANU
Otišao si brzo, a sa sobom odnio dio našeg djetinjstva. Zajedničkih uspomena, doživljaja i lijepih sjećanja. Hvala ti za smijeh, nestašluke i prijateljstvo koje ne blijedi i uvijek ću te čuvati u mom srcu.
Neka ti je laka zemlja. Počivaj u miru, dobri druže.
NIKOLA ČAVOR - ČAKI
Kažu moram da napišem čitulju… ali srce ne može da izdrži da nađe prave riječi, jer riječi tuge i bola nijesu dovoljne da opišu ono što osjećam.
Tvoja neprestana briga, i tvoja neprimjetna sjenka je uvijek motrila na mene od kada postojim. Još jača bol je kad vidim Zoricu koja ne može da nađe utjehu jer te više nema. Voljela si je i osjećala isto kao i mene i Tanju. Viktoru si bila tetka, drug i roditelj. I kako sad?
Stalno si tu a nema te…
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoj neutješni brat BOĆKO, snaha ZORICA i tvoj „netjak“ VIKTOR
Šest je godina od smrti moje sestre
ZORICE BOJOVIĆ
Vrijeme je prošlo, ali nije umanjilo tugu i bol za tobom. Tvoju dobrotu, ljubav i pažnju koju si mi nesebično poklanjala nikada neću zaboraviti.
Vječno ću te čuvati od zaborava i biti ponosan na tebe.
ZORAN
Navršava se šest godina od smrti naše voljene
ZORICE BOJOVIĆ
Čuvamo sjećanja na tebe, tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružala, a utjehu tražimo u najljepšim uspomenama. MIĆA, MIRKO, MARKO i IVANA
191
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
