Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

KOMENTAR

Ko kvari odnose sa Hrvatskom

Piše:

Dodatnu težinu i jasniju političku poruku tom potezu daje način na koji su značke podijeljene u Vladi: svakog ministra su pred posljednju sjednicu Vlade na stolu dočekale te značke (!?). Neki ih nijesu željeli uzeti. Upravo ta simbolika, pokušaj da se čitava Vlada homogenizuje oko jednog spornog simbola – čini da ovo više nije stvar protokolarne nepažnje, već direktan politički čin

INTERVJU: Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva Aukcije za obnovljive izvore energije pokrenuće investicije vrijedne od 300 do 500 miliona

Bivši načelnik Generalštaba VCG o dvije milijarde duga Crne Gore od vojne sukcesije

Ovako složenim i osjetljivim pitanjem ne bavimo se sistemski i odgovorno, već ga prepuštamo pojedincima i nevladinim organizacijama, čije su namjere u pogledu održavanja i razvoja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom krajnje upitne, ističe sagovornik Pobjede

To su sredstva koja će direktno podstaći razvoj energetike, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće industrije, poručio je ministar Šahmanović STR. 4. i 5.

Tri decenije od „Oluje“, u kojoj je za tri dana iz Hrvatske protjerano 200.000 građana srpske nacionalnosti

Kolumna protojereja stavofora Gojka Perovića za Pobjedu

EU pozvala Crnu Goru da do kraja proljećnog zasijedanja izabere članove Savjeta AMU, poslanici bili uzdržani

Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava u CGO, rekao je da vrijeme, ali i činjenice nijesu učinili da žrtve ,,Oluje“ prestanu biti taoci političkog nadgornjavanja između Hrvatske i Srbije. Ističe da se institucije ovih država ne fokusiraju na uspostavljanju pravde, istine i dostojanstvene memorijalizacije, već da se njihov odnos prema ovoj tragediji svodi na simboličke akte, pa Hrvatska ovaj dan slavi, odbijajući da se suoči sa svim njenim činjenicama i posljedicama, a Srbija koristi za političku komemoraciju koja ne odgovara na potrebe žrtava i istinskog sjećanja STR. 6.

ISTRAGA O NAPADU U BARSELONI: Ranjen ,,škaljarac“ i bivši vođa kriminalne grupe ,,Pink Panter“, istražitelji sumnjaju na nastavak obračuna crnogorskih klanova

Nenad ZEČEVIĆ

Kopredsjedavajući skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu o dosadašnjem učinku i daljim aktivnostima tog parlamentarnog radnog tijela

Rakočević: Usvojene izmjene

obezbjeđuju

bolju poziciju opozicije u svakom vremenu

Dalje reforme se moraju fokusirati na direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, otvorene liste, legalan i čist birački spisak, punu zaštitu biračkog prava, zaštitu biračkih prava lica sa invaliditetom, zaštitu izbornih prava romske i drugih manjinskih zajednica, istakao je Rakočević

PODGORICA - Uspjeh u prvoj fazi izborne reforme može biti pokretač daljih aktivnosti i zavisiće od volje većine, jer je opozicija posebno zainteresovana da se reforme nastave.

To je za Pobjedu izjavio Nikola Rakočević, poslanik Demokratske partije socijalista i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu upitan da prokomentariše dosadašnji rad i učinke, kao i dalje aktivnosti tog skupštinskog tijela.

- Po prirodi stvari ove izmjene obezbjeđuju bolju poziciju opozicije u svakom vremenu, što znači da su nam usvojena rješenja kao i ona koja nas očekuju u drugoj fa-

Rakočević smatra da po prirodi stvari usvojene izmjene obezbjeđuju bolju poziciju opozicije u svakom vremenu, što znači da su im, kako objašnjava, usvojena rješenja kao i ona koja ih očekuju u drugoj fazi potrebna za ravnopravan i fer izborni proces

zi potrebna za ravnopravan i fer izborni proces - dodao je Rakočević.

Podsjećamo, 25. jula poslanici Skupštine Crne Gore, na-

PODGORICA – Sukob šefa države sa potpredsjednikom Vlade i ministrom ekonomskog razvoja, koji je izbio u petak, kada je Jakov Milatović Skupštini vratio Zakon o porezu na nepokretnosti i objavio prepisku između njih dvojice, u kojoj ga Nik Đeljošaj upozorava na oštru reakciju Albanaca, nastavljen je juče nakon što je iz kabineta predsjednika saopšteno da je Ministarstvo finansija dalo negativno mišljenje na prijedlog tog pravnog akta i upozorilo da ga ne treba prihvatiti, jer ugrožava poljoprivredne proizvođače, a poreske obveznike dovodi u nepovoljan položaj - Kada je predsjednik Milatović Skupštini na ponovno odlučivanje vratio zakon kojim se krši Ustav, uslijedile su prijetnje. Zna-

kon dužeg vremena, usvojili su više zakona koji su dio procesa sveobuhvatne izborne reforme. Čak 68 poslanika u crnogorskom parlamentu podržalo je izmjene izbornog zakonodavstva.

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Na pitanje kada će Odbor nastaviti rad i da li će zadati rokovi biti ispoštovani, Rakočević je kazao da „dalji posao mora krenuti već od jeseni“.

On je ponovio da članove Odbora, predstavnike nevladinog sektora i akademske zajednice koji su uključeni u proces sveobuhvatne izborne reforme čeka obiman i važan posao.

- Ključne dalje reforme se moraju fokusirati na direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, otvorene liste, legalan i čist birački spisak, punu zaštitu biračkog prava, zaštitu biračkih prava lica sa invaliditetom, zaštitu izbornih prava romske i drugih manjinskih zajednica - istakao je Rakočević. On smatra da su to samo neka od pitanja koja moraju biti prioritet dalje reforme. Prema njegovim riječima, posredovanje ambasadora Johana Satlera i Delegacije EU bilo je od presudne važnosti za uspjeh ovog procesa.

- Takođe, bez civilnog sektora i akademske zajednice, koji su jedan od najkvalitetnijih segmenata crnogorskog društva, ovaj uspjeh ne bi bio mogućporučio je Rakočević. Nakon usvajanja izmjena zakona oglasio se i predsjednik Crne Gor e Jakov Milatović porukom da Odbor treba još intenzivnije da nastavi da radi i učini „ključne korake kako bi izborna reforma, koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna, postala sveobuhvatna“.

Sa druge strane, iz Pokreta Evropa sad ranije su saopštili da postignuti dogovor između vlasti i opozicije, koji podrazumijeva održavanje lokalnih izbora u jednom danu i povećanje kvota za zastupljenost žena na izbornim listama, svjedoči o sposobnosti crnogorskog društva da u ključnim trenucima pronađe zajednički jezik, u interesu građana i evropske budućnosti države. I. MILOVIĆ

PODGORICA – Umjesto da se ovo pitanje rješava stručno, institucionalno i u tišini, ono se instrumentalizuje u dnevno-političke svrhe i izlaže ideološkoj manipulaciji, dovodeći u pitanje naše odnose sa Hrvatskom i put u Evropsku uniju, kazao je za Pobjedu admiral u penziji Dragan Samardžić.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore komentarisao je novu protestnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova naših susjeda, u čijem je centru ponovo školski brod „Jadran“. Novi povod je bila odluka Ministarstva odbrane Crne Gore da izradi značku sa siluetom broda čije je vlasništvo jedan od glavnih povoda višegodišnjih diplomatskih sporenja. Očekivano, zvanična Hrvatska i ovo vidi kao svjesno remećenje dobrosusjedskih odnosa, ali je ujedno prvi put pomenula da bi ovakvo ponašanje crnogorske strane moglo isprovocirati i finansijske kontramjere.

U pomenutom dokumentu, kako su pisale Vijesti, ističe se da je stav zvaničnog Zagreba da školski brod „Jadran“ predstavlja dio vojne imovine te države. Zbog toga su diplomatskom notom najavili „detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije“, prema kojoj Crna Gora Hrvatskoj „duguje više od dvije milijarde američkih dolara“. - Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i nastaviće da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza – rečeno je podgoričkom listu iz hrvatskog ministarstva.

„Jadran“ je ponovo došao u fokus kada je Ministarstvo odbrane Crne Gore krajem jula ozvaničilo izradu posebnih znački za posadu tog školskog broda, „u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru“, uz zvanične simbole naše države.

Nakon što je šira javnost saznala za nove razmirice zbog „Jadrana“, iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je „Jadran bio i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje“.

- Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad „Jadranom“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u

o vom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima - saopšteno je iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), podsjećajući na susret ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom početkom godine u Baru.

NAJGORI PRIMJER

Komentarišući za Pobjedu ovaj povod za pogoršanje odnosa Crne Gore i Hrvatske, Samardžić ističe kako već duže ukazuje na činjenicu da bi pogrešan način rješavanja pitanja „Jadrana“ mogao skupo koštati cijelu državu. Tu misli na insistiranje ministra Krapovića, prije svega, na „istorijskoj činjenici“ da „Jadran“ pripada crnogorskom pomorskom nasljeđu. Kako nam je kazao, već je upozoravao na to da je „pitanje sukcesije izuzetno složeno da bi se njima bavili paušalno i na amaterski način“. - Korišćenje pogrešnih argumenata koje su crnogorski zvaničnici plasirali u javnost može skupo koštati Crnu Goru. Izabrali smo najgori mogući argument, na šta sam i upozorio, jer pitanje ŠB „Jadran“ nije izolovano pitanje sukcesije vojne imovine, već ga treba holistički posmatrati i analizirati – ukazao je Samardžić. Sagovornik Pobjede takođe je podsjetio na to da je Hrvatska još u aprilu 2003. godine formirala svoj Savjet za sukcesiju vojne imovine, sa zadatkom da se izrade bilansi po republika-

Kabinet predsjednika podsjetio da je negativno mišljenje na prijedlog pravnog akta o porezu

li su da je zakon neustavan, znali su da šteti građanima, znali su da je na štetu poljoprivrednicima i opet su ga usvojili – zaključeno je u objavi Milatovićevog kabineta na platformi Iks. Ubrzo se oglasio Đeljošaj poručujući kako saopštenje kabineta predsjednika predstavlja po-

kušaj da se opravda odluka koja nije vođena ustavnim razlozima, već privatnim dogovorima i ličnim interesima pojedinaca iz njegovog kabineta. Istakao je i da Skupština, Vlada i Opština Tuzi partnerski učestvuju u projektu oporavka Plantaža, kako bi se ta kom-

panija izvukla iz višegodišnje krize i ponovo postala uspješna i održiva. - Pokušaji da se ovaj proces uspori zarad privatnih interesa neće uspjeti. Plantaže će se oporaviti nakon godina propadanja koje su obilježile uprave Verice Maraš i Nebojše Vuk-

sanovića i političke odluke Jakova Milatovića, koje su išle na štetu građana Tuzi, Plantaža i državne imovine - poručio je Đeljošaj. Naglasio je i da opština Tuzi nije poligon za privatne dogovore, a da od 2021. godine svjedočimo pokušajima da se budžet Tuzi

Nikola Rakočević

Generalštaba VCG o dvije milijarde duga Crne Gore od vojne sukcesije

Samardžić: Pogrešni argumenti crnogorskih zvaničnika mogu koštati državu

ma, odnosno državama nasljednicama, za svaki segment mase pojedinačno i za diobenu masu nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) u cjelini. Kao osnova obračuna, korišćena je procjena koja je 2006. godine objavljena u naučnom časopisu „Polemos“ (broj 17/2006). Prema tim nezvaničnim podacima, ukupna procijenjena vrijednost diobe-

ne mase, uključujući pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, iznosi oko 70 milijardi dolara. Ukupna vrijednost koju bi Hrvatska mogla da potražuje iznosi oko 2,3 milijarde, a Crna Gora oko 200 miliona dolara. Uz to, u te proračune nijesu još ušli finansijski pokazatelji o kapitalnim infrastrukturnim vojnim objektima i glavnim sredstvima naoružanja i

vojne opreme (avioni, brodovi, tenkovi, rakete...).

Kao što je i Samardžić više puta isticao, sve ovo ukazuje da bi se Crna Gora mogla naći pred krupnim potraživanjem samo zbog toga što olako shvata bilateralne odnose sa susjedima.

- Ne možemo izolovano, samo za ŠB „Jadran“ upotrijebiti argument da pripada Crnoj Gori zato što se u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske, 15. oktobra, nalazio na našoj teritoriji, a da pritom zanemarimo činjenicu da se u tom trenutku oko 85 odsto ukupnih efektiva Ratne Mornarice SFRJ, koje su kasnije većinom dopremljene u Crnu Goru, nalazilo na teritoriji Hrvatske – dodao je Samardžić. Zbog toga postavlja pitanje najodgovornijima iz Ministarstva odbrane.

- Gospodo, ako je taj vaš argument ispravan, a srećom nije, da li ste onda spremni da prihvatite i zahtjev Republike Hrvatske za naknadu vrijednosti cjelokupne imovine Jugoslovenske ratne mornarice (koju RH procjenjuje na oko dvije milijarde dolara), koja je sa teritorije Hrvatske premještena u Crnu Goru nakon 15. oktobra 1991. godine –kazao je sagovornik Pobjede. Takođe je ukazao da bi, po istoj logici, i taj zahtjev bio pravno osnovan.

- Zabrinjavajuće je što se ovako složenim i osjetljivim pitanjem ne bavimo sistemski i odgovorno, već ga prepušta-

nepokretnosti dalo i Ministarstvo nansija manipulacijama

kabineta Milatovića - naveo je Đeljošaj.

govoriti o prijetnjama koje, tvrdi, ne postoje.

Vojska i SPC zajedno

Admiral Samardžić je podsjetio i na okrugli sto koji je krajem februara održan u Tivtu, u organizaciji Savjeta NVO Boke Kotorske. Na tribini pod motom „Super omnia veritas – Istina iznad svega“, učestvovali su novinari Perica Đaković i Siniša Luković, zatim istoričar Dražen Jovanović, predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske Mašan Ercegović, te kontraadmiral Boško Antić. U publici su bili kapetan fregate Milan Jevtović, koji je na prijedlog Krapovića nedavno postao komandant Mornarice VCG, te kapetan korvete Ivan Laković kao komandant „Jadrana“, kao i sveštenici Srpske pravoslavne crkve na čelu sa tadašnjim tivatskim parohom Mijajlom Backovićem - Na tribini su svi govornici iznijeli isti argument - da brod „neupitno pripada Crnoj Gori“ jer se 15. oktobra 1991. godine nalazio na njenoj teritoriji. Posebno zabrinjava što su događaju legitimitet svojim prisustvom dali predstavnici Ministarstva odbrane. Tako smo svjedočili situaciji u kojoj, na događaju posvećenom pitanju ŠB „Jadran“, u prvom redu sjede sveštena lica i komandanti Mornarice VCG i samog broda –kazao je Samardžić.

mo pojedincima i nevladinim organizacijama, čije su namjere u pogledu održavanja i razvoja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom krajnje upitne. Umjesto da se ovo pitanje rješava stručno, institucionalno i u tišini, ono se instrumentalizuje u dnevno-političke svrhe i izlaže ideološkoj manipulaciji, dovodeći u pitanje naše odnose sa Hrvatskom i put u EU – zaključio je Samardžić. Kristina JERKOV

Komentar Ko kvari odnose sa Hrvatskom

Dodatnu težinu i jasniju političku poruku tom potezu daje način na koji su značke podijeljene u Vladi: svakog ministra su pred posljednju sjednicu Vlade na stolu dočekale te značke (!?). Neki ih nijesu željeli uzeti. Upravo ta simbolika, pokušaj da se čitava Vlada homogenizuje oko jednog spornog simbolačini da ovo više nije stvar protokolarne nepažnje, već direktan politički čin

oslabi kako bi pojedinci ostvarivali ličnu korist.

- Izmjena zakona koju je inicirao Nebojša Vuksanović 2021. godine za Milatovića nije problematična, jer je to bio zakon samo za jedan cilj: finansijski uništiti opštinu Tuzi i obezbijediti procenat za ekipu iz

Dodao je da novo rukovodstvo Plantaža, na čelu sa Nikolom Tripkovićem, ima znanje i integritet da kompaniju vrati na pravi put i da je Opština Tuzi spremna da pruži svu podršku, uključujući privremeno oslobađanje od poreza, kako bi se kompanija stabilizovala i poslovala pozitivno, u interesu svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca. On ističe i kako je nemoralno

- Sve što sam napisao u privatnoj komunikaciji sa predsjednikom već se desilo, reagovali su svi nivoi od Crne Gore do Sjedinjenih Američkih Država i reagovaće uvijek dok god bude pokušaja da se opština Tuzi finansijski ugrozi. To nijesu prijetnje, to je legitimna i demokratska reakcija na nepravdu – potcrtava Đeljošaj. Smatra i da objavljivanje privatne komunikacije sa njim samo

potvrđuje nivo političke kulture i odgovornosti aktuelnog predsjednika Crne Gore. - Nažalost, taj čin je slika i prilika stanja institucije predsjednika i onoga ko je trenutno obavlja. Zamislite da imam nivo porodičnog vaspitanja i kulture kao Milatović i objavim šta mi sve piše privatno o ljudima koji su ga doveli na mjesto predsjednika –naveo je on i dodao da se Milatović služi manipulacijama sa ciljem da pažnju skrene sa pravih razloga vraćanja zakona. Đ.Ć.

Nenad ZEČEVIĆ čitava Piše:

Crna Gora je, nakon godina zastoja, konačno došla nadomak zatvaranja Poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom. Taj uspjeh nije došao slučajno. Rezultat je kontinuiranih diplomatskih napora Vlade, a prije svega angažmana ministra vanjskih poslova, koji je uložio značajan trud da popravi odnose sa Hrvatskom, članicom EU i jedinim susjedom Crne Gore unutar Unije, koja ima pravo veta na svaki korak našeg evropskog napretka. Sve nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, koja je bila zaustavila naš evropski put.

Ti napori nijesu prošli nezapaženo. U javnim nastupima hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana u posljednje vrijeme sve češće su se mogli čuti konstruktivni tonovi, a isti su se prenijeli i u tamošnju javnost, što su bilježili i regionalni mediji poput Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista.

No, taman kada se činilo da odnosi Crne Gore i Hrvatske ulaze u stabilniju fazu, da je dogovor blizu, iz Ministarstva odbrane dolazi potez koji prijeti da ugrozi ono što je pažljivo i strpljivo građeno: izrađene su i distribuirane značke sa likom školskog broda „Jadran“, uz crnogorsku zastavu. Sama insignia možda ne bi izazvala pažnju, da nije riječ o brodu koji je predmet višedecenijskog sukcesijskog spora sa Hrvatskom, koja ga smatra svojim vlasništvom. Dodatnu težinu i jasniju političku poruku tom potezu daje način na koji su značke podijeljene u Vladi: svakog ministra su pred posljednju sjednicu Vlade na stolu dočekale te značke. Neki ih nijesu željeli uzeti. Upravo ta simbolika, pokušaj da se čitava Vlada homogenizuje oko jednog spornog simbola čini da ovo više nije stvar protokolarne nepažnje, već direktan politički čin. U očima susjeda i međunarodnih partnera, to nije bezazlena poruka, već svjesna provokacija ili u najmanju ruku diplomatski gaf. Ministarstvo vanjskih poslova, prema dostupnim informacijama, nije bilo ni konsultovano. Politička procjena? Potpuno izostala. Ili je u pitanju ,,kontra“ zbog slanja otpravnice poslova u Ambasadi Crne Gore na proslavu „Oluje“ nakon što je to odbijeno od ministra Krapovića. Programska opredjeljenja su jedna stvar, ali se mora voditi računa i o interesima države. Odgovor Hrvatske bio je brz i jasan, možda i prenaglašen: protestna nota, ali i ponovno otvaranje pitanja sukcesije vojne imovine, uz nove zahtjeve prema Crnoj Gori, uključujući i navode o vojnoj sukcesiji ili dugu koji dostiže čak dvije milijarde dolara (!?).

Niko razuman ne može ignorisati političku težinu takvih zahtjeva u trenutku kada Crna Gora nastoji da zatvori jedno od ključnih poglavlja u pristupnim pregovorima. Teško je ovaj razvoj tumačiti drugačije nego kao nepromišljenost. Tim više što Ministarstvo odbrane do sada nije na sličan način ovjekovječilo nijedan drugi objekat, ličnost ili događaj iz bogate vojne istorije. Zašto baš sada, i zašto baš „Jadran“? U ovom trenutku, kada je evropska perspektiva Crne Gore ponovo oživjela, država sebi ne može priuštiti luksuz gubljenja podrške Hrvatske. Svako ko od Hrvatske pravi neprijatelja crnogorskom članstvu u EU, sam opstruira to članstvo. Takvo ponašanje više se ne može tretirati kao nepažnja ili neznanje, već kao čin političke neodgovornosti. Vlada Crne Gore mora jasno i glasno staviti do znanja da ovakve solo akcije pojedinih Ministarstava nijesu dio državne politike.

Premijer Spajić mora reagovati odlučno, jasno i odmah pokazati da sitne provokacije sa potencijalno krupnim posljedicama nemaju i ne smiju imati njegovo odobrenje. U suprotnom, ne samo što će trpjeti međudržavni odnosi, već će i sami temelji evropskog puta biti poljuljani, zbog nepromišljenosti onih koji ne razumiju ni politički trenutak ni širi regionalni kontekst. Vrijeme je da se imenuju odgovorni. I još važnije, da se politika Vlade eksplicitno distancira od svega što vodi ka konfrontaciji, umjesto ka integraciji.

Dragan Samardžić

Intervju: Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva

Aukcije za obnovljive izvore energije pokrenuće investicije vrijedne od 300 do 500 miliona

To su sredstva koja će direktno podstaći razvoj energetike, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće industrije. Aukcije nijesu samo tehnički proces, one predstavljaju snažan investicioni signal i motor razvoja crnogorske energetike, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović

PODGORICA - Otvaranjem aukcija za obnovljive izvore energije (OIE) napravili smo istorijski iskorak i to je ključan korak ka energetskoj nezavisnosti, ali i ka regionalnom pozicioniranju Crne Gore kao lidera u zelenoj tranziciji, saopštio je u intervjuu Pobjedi ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović. Zahvaljujući ovom mehanizmu, on očekuje pokretanje investicija u vrijednosti od 300 do 500 miliona eura u narednim godinama.

POBJEDA: Kako ocjenjujete ostvarene rezultate Ministarstva energetike i rudarstva od kada ste Vi preuzeli ovaj Vladin resor? Da li je ono što je planirano i realizovano?

ŠAHMANOVIĆ: Preuzimanjem resora, prije četiri mjeseca, naslijedio sam sistem koji, bez sumnje, ima veliki potencijal, ali i značajne strukturne izazove. U relativno kratkom roku uspjeli smo da stavimo akcenat na ono što je najvažnije, a to su dugoročne reforme i strateški pravac.

U velikoj mjeri realizovali smo ono što smo planirali. Fokusirali smo se na jačanje zakonodavnog okvira, otvaranje tržišta, bolju koordinaciju sa državnim kompanijama i pokretanje infrastrukturnih projekata. Naš cilj nije da ostavimo privremeni trag, već da postavimo temelje sistema koji će biti održiv i funkcionalan i nakon ove vlade. Energetski sektor ne smije da zavisi od dnevne politike, već od jasne vizije i stabilnog upravljanja. Imam razloga da budem zadovoljan radom mog tima i svih zaposlenih u Ministarstvu, od aprila se radilo „punom parom“ i ubrzanom dinamikom. Rezultati tog rada su konkretni u prvom redu, uspješno su završene sve procedure i preduslovi za objavu prvog aukcijskog modela za obnovljive izvore energije.

POBJEDA: Koji su to najznačajniji zakoni koji su pripremljeni i usvojeni za vrijeme Vašeg mandata? U čemu je značaj tih zakonskih rješenja?

ŠAHMANOVIĆ: Usvojili smo tri važna zakona: Zakon

o energetici, Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju. Za Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je usvojen 2024. godine, pripremili smo 15 podzakonskih akata, koji su bili neophodni za njegovu primjenu i bez kojih je taj zakon samo slovo na papiru. Pored toga, pripremili smo i zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, koji je od posebnog značaja za dalju liberalizaciju tržišta, usklađivanje sa evropskim pravilima i jačanje uloge Crne Gore u regionalnoj energetskoj razmjeni. Zakon o energetici, kao krovni i reformski, uvodi mehanizme za razvoj energetskih zajednica i aktivnih kupaca, uvođenje dinamičkih cijena, agregatora i zaštitu građana kroz pojam energetskog siromaštva. Osim toga, jača institucionalni okvir za pravednu tranziciju i veća prava potrošača. Ovi zakoni nijesu puka forma, oni stvaraju sistemsku sigurnost, pružaju jasna pravila investitorima, jačaju ulogu države kao regulatora i obezbjeđuju usklađivanje sa evropskim normama. Prvi put imamo jasan zakonski osnov za strateške rezerve nafte, za konkurentne modele podrške OIE i za tran-

sparentno funkcionisanje elektroenergetskog sistema. Za mene lično, ovo je važan signal da Crna Gora zna šta hoće, da bude pouzdan partner u energetskom smislu, kako svojim građanima, tako i međunarodnim akterima. Podrška u reformi legislative nije izostala ni iz međunarodnih krugova, upravo je na nedavno održanom sastanku ministara Energetske zajednice u Atini Crna Gora potvrđena kao lider u regionu po stepenu usklađenosti sa zakonodavstvom EU i sprovođenju zelene tranzicije. Tokom bilateralnih susreta sa komesarom Džonom Jorgensenom i direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkowskim, Crna Gora je pohvaljena zbog brzih reformi, konkretnih rezultata i jasne političke volje da predvodi tranziciju.

POBJEDA: Ministarstvo je 11. jula otvorilo prvi aukcijski proces u istoriji energetskog sektora. Što to konkretno donosi?

ŠAHMANOVIĆ: Otvaranjem aukcija za obnovljive izvore energije (OIE) napravili smo istorijski iskorak. Prvi put Crna Gora nudi konkurentan, transparentan i predvidiv model koji omogućava tržištu da bira najpovoljnije projekte. To znači: bolju cijenu, bolje tehnologije i odgovornije partnere. Aukcijski model pokazuje

da država zna da se ponaša kao ozbiljan regulator, a ne kao pasivni posmatrač. I to investitori prepoznaju. Ovo je ključan korak ka energetskoj nezavisnosti, ali i ka regionalnom pozicioniranju Crne Gore kao lidera u zelenoj tranziciji.

Zahvaljujući ovom mehanizmu, očekujemo pokretanje investicija u vrijednosti između 300 i 500 miliona eura u narednim godinama. To su sredstva koja će direktno podstaći razvoj energetike, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće industrije. Aukcije nijesu samo tehnički proces, one predstavljaju snažan investicioni signal i motor razvoja crnogorske energetike.

POBJEDA: Državna kompanija Elektroprivreda i brojni drugi privatni investitori u narednom periodu najavljuju gradnju velikog broja novih obnovljivih izvora energije. Da li ste zadovoljni interesovanjem investitora

Za sada nema najave poskupljenja struje

POBJEDA: Termoelektrana je jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata u kojem se proizvodi gotovo 40 odsto električne energije. Usljed dugoročnog zastoja Termoelektrane ove godine je neophodna nabavka - kupovina znatne količine električne energije iz uvoza. Da li zbog te činjenice tokom ove godine može eventualno doći do poskupljenja električne energije u Crnoj Gori za građane? Da li ima takvih nagovještaja iz Elektroprivrede?

ŠAHMANOVIĆ: Za sada nema najava poskupljenja. Cijene su stabilne, a EPCG

za naš energetski sektor i za proizvodnju energije?

ŠAHMANOVIĆ: Zadovoljan sam, ali nijesam iznenađen. Interesovanje za ulaganja u Crnu Goru raste jer smo uspjeli da vratimo povjerenje u sistem. Investitori danas dolaze jer vide stabilno, pravno uređeno i perspektivno tržište, jasne procedure i partnere koji znaju da razgovaraju i isporuče. Posebno raduje što su investicije najaktivnije u sektoru solarne i vjetroenergije, jer to govori da smo na pravom putu, da gradimo energetiku 21. vijeka. Naš cilj nije samo da privučemo projekte, već da izgradimo mrežu vrijednosti, lokalnu industriju, domaće znanje i dugoročne benefite za društvo.

P OBJEDA: Kada se može očekivati postavljanje druge žile podmorskog elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije? Da li je i što urađeno da bi se to realizovalo? Da li ste tim po-

je preduzela sve mjere da obezbijedi uredno snabdijevanje i tokom faze uvoza. Ukoliko dođe do promjene tržišnih okolnosti, bićemo transparentni i pravovremeno informisati javnost. Moj prioritet je da građani ne budu ti koji plaćaju cijenu energetske tranzicije. Ona mora biti pravična, održiva i socijalno odgovorna. U tom pravcu, upravo smo novim Zakonom o energetici prvi put sistemski uveli pojam energetskog siromaštva, koji podrazumijeva jasno definisane mjere zaštite najranjivijih grupa u društvu. Time pokazujemo da energetska tranzicija ne smije i neće ostaviti nikoga po strani.

vodom u kontaktu sa italijanskom Ternom? U čemu je značaj energetskog povezivanja sa Italijom, a samim tim i sa Evropskom unijom?

ŠAHMANOVIĆ: Druga žila podmorskog kabla je projekat od strateškog značaja ne samo za Crnu Goru, već i za šire evropsko energetsko tržište. U kontaktu smo sa kompanijom Terna i pratećim partnerima. Pripreme traju, ali riječ je o tehnički i regulatorno kompleksnom poslu, tako da još ne možemo precizirati rokove. Ono što je sigurno, Crna Gora želi da ostane energetski most između Balkana i Evropske unije. Druga žila bi višestruko povećala naš izvozni kapacitet i obezbijedila punu valorizaciju potencijala iz OIE, ali i energetsku bezbjednost u kriznim vremenima. POBJEDA: Švajcarska kompanija „8B Capital“, sa kojom su predstavnici Elektroprivrede prošle godine potpisali ugovor o zakupu dva pogo-

Potrebno modernije upravljanje državnim energetskim preduzećima

POBJEDA: Da li ste zadovoljni načinom na koji se upravlja državnim elektroenergetskim kompanijama? Da li su ove kompanije racionalizo-

vale troškove? Kakva je generalna ocjena saradnje Ministarstva sa upravama ovih kompanija?

ŠAHMANOVIĆ: Vidljiv je određeni napredak,

posebno u pogledu transparentnosti i saradnje sa resornim ministarstvom. Međutim, da budem iskren, očekujem više. Potrebno je modernije

Admir Šahmanović

investicije miliona

na EPCG Željezare Čeličane i Kovačnice nije u prethodnom periodu ispunjavala svoje ugovorne obaveze i uplaćivala sredstva Elektroprivredi. Da li će prema Vašim informacijama i zvanično biti raskinut ugovor sa ovom švajcarskom kompanijom ili je u međuvremenu ipak bilo uplata od ove kompanije?

ŠAHMANOVIĆ: Ugovor se raskida jer finansijske obaveze nijesu ispoštovane. To je nedvosmisleno i u skladu sa ugovornim obavezama. Nijesmo bili zatvoreni za rješenja, tražili smo model koji bi očuvao radna mjesta i proizvodnju. Ali država ne može ostati nijema kada se imovina građana koristi bez pokrića i odgovornosti. Očekujem da EPCG preduzme sve zakonske korake radi zaštite imovine i sprečavanja daljih gubitaka. Željezara jeste simbol, ali ne smije postati talac loših poslovnih odluka. Država tu ostaje dosljedna, odgovorno, principijelno i u interesu svih građana.

POBJEDA: Ova godina je jedna od najizazovnijih za crnogorski energetski sektor zbog višemjesečnog prestanka rada Termoelektrane zbog ekološke rekonstrukcije počev od 31. marta do polovine novembra ove godine. Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom radova i očekujete li da radovi na rekonstrukciji Termoelektrane budu završeni u predviđenom roku?

ŠAHMANOVIĆ: Zadovoljan sam, jer vidim da se projekat vodi odgovorno i profesionalno i da je ubrzana dinamika. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja je dugogodišnji izazov koji smo konačno počeli rješavati na pravi način. Radovi teku planiranom dinamikom i očekujem da budu završeni do novembra, u skladu sa rokovima. Ovo nije samo ekološki, već i energetski projekat. Povezuje pitanje snabdijevanja, standarda i međunarodne reputacije Crne Gore.

upravljanje, veća odgovornost i efikasnija realizacija investicija. Državne kompanije moraju da budu nosioci razvoja, a ne administrativni aparat. Racionalizacija poslovanja je započeta, ali mora da bude praćena promjenom poslovne kulture.

POBJEDA: Možete li u ovom trenutku precizirati do koje bi godine nakon ekološke rekonstrukcije Termoelektrana mogla da radi? Da li tim povodom možemo očekivati dodatno razumijevanje Energetske zajednice?

ŠAHMANOVIĆ: Ukoliko se radovi završe kako je planirano, Termoelektrana bi mogla da funkcioniše najmanje do 2041. godine. Taj period je ključan za održavanje stabilnosti sistema dok gradimo nove kapacitete iz obnovljivih izvora. Naš pristup prema Energetskoj zajednici je otvoren i konstruktivan, tražimo razumijevanje, ali nudimo i konkretne rezultate. Crna Gora poštuje obaveze, ali i realnost tranzicionog perioda.

POBJEDA: U Skupštini je krajem prošle godine usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, na koji se dugo čekalo, a koji treba da omogući formiranje obaveznih naftnih rezervi. Kada će naftne rezerve biti formirane i koliko je formiranje rezervi značajno za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu?

ŠAHMANOVIĆ: Proces formiranja rezervi je u toku, a cilj nam je da sistem bude u potpunosti funkcionalan do kraja 2025. godine. To je pitanje nacionalne sigurnosti, ne samo energetskog sektora. U krizama, prvi resurs koji postane upitan je gorivo. Zato gradimo mehanizme koji će omogućiti da, i u slučaju globalnih šokova, Crna Gora ima zaštitni mehanizam za snabdijevanje. Usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima bio je prvi ključni korak ka sprovođenju svih ostalih aktivnosti.

POBJEDA: Vlada je 24. jula usvojila informaciju Ministarstva energetike i rudarstva o arbitražnom postupku koji je protiv Crne Gore pokrenula švajcarska kompanija Tara Resources (TR) nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju u Rudniku Brskovo kod Mojkovca. Postoji rizik od plaćanja odštete od najmanje 300 miliona dolara koliko TR traži za naknadu štete i izgubljenu dobit. Kakva su lično Vaša očekivanja od ovog arbitražnog postupka i da li je do njega moralo doći?

ŠAHMANOVIĆ: Arbitražni postupak je u ranoj fazi. Trenutno je u toku procedura izbora advokatske kancelarije koja će zastupati državu i taj proces će biti sproveden javno i u skladu sa zakonom. Ne bih ulazio u procjene ishoda. Ono što mogu da kažem je da su sve odluke države u vezi sa koncesijom donesene sa ciljem zaštite javnog interesa. Naš zadatak sada je da obezbijedimo kvalitetnu pravnu zastupljenost i da Crna Gora nastupi kao odgovoran i ozbiljan subjekt na međunarodnom nivou, kako dolikuje jednoj državi koja stoji iza svojih odluka. S.POPOVIĆ

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa investitorima iz Egipta i predstavnicima Opštine Zeta

Infrastruktura i ulaganje u turizam za dugoročni razvoj

PODgOrIcA - U Crnoj Gori postoji značajan potencijal za razvoj turizma kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, ocijenjeno je na sastanku ministarke saobraćaja Maje Vukićević, grupe investitora iz Egipta i predstavnika Opštine Zeta.

Na sastanku održanom u Podgorici saopšteno je i da je takva vrsta saradnje važan korak ka dugoročnom ekonomskom partnerstvu između Crne Gore i Egipta.

- Tema razgovora bila je saradnja između Crne Gore i Egipta, a poseban akcenat je stavljen na infrastrukturne projekte i mogućnosti ulaganja u oblasti saobraćaja i turizma - navodi se u saopštenju resornog ministarstva. Vukićević je kazala da Crna

Gora prepoznaje značaj međunarodnih partnerstava i da je spremna da otvori vrata ozbiljnim investitorima koji žele da doprinesu razvoju zemlje.

Na sastanku je razgovarano o konkretnim lokacijama i potencijalima koje nudi Opština Zeta, ali i drugim djelovima Crne Gore, kao i o modelima

saradnje koji bi omogućili realizaciju zajedničkih projekata u skladu sa važećim zakonodavstvom i planskim dokumentima.

Elektroprivreda Crne Gore

HE Perućica poslije 65 godina rada dobila upotrebnu dozvolu

PODgOrIcA - Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) saopštili su da sa posebnim zadovoljstvom obavještavaju javnost da je HE Perućica, jedan od temelja crnogorskog elektroenergetskog sistema, nakon punih 65 godina neprekidnog rada, i to na osnovu građevinske dozvole iz 1953. godine, konačno dobila upotrebnu dozvolu.

- Možda zvuči neobično, ali ova vijest svjedoči o tome da ponekad institucije rade sporo, ali ipak - stignu. Na kraju krajeva, što je šest i po decenija u životu jedne hidroelektrane? Zašto se toliko čekalo i zašto je do sada istorijski izostajala posvećenost ovom važnom dokumentu? U svakom slučaju, zahvalnost dugujemo brojnim akterima koji su, svako na svoj način, doprinijeli da ovaj postupak, uprkos brojnim administrativnim, tehničkim i istorijskim slojevima, bude uspješno priveden kraju. Posebno cijenimo razumijevanje koje su nadležne institucije pokazale prema činjenici da je dokumentacija nastajala još u vrijeme kada se crtalo tušem i lenjirom, a propisi datiraju iz 1952. godine -- naveli su iz EPCG. Kako dodaju, ogromna zahvalnost pripada i sadašnjoj upravljačkoj i menadžerskoj strukturi, čiji je sistematičan i posvećen rad omogućio da se ovaj važan korak konačno realizuje.

skog kadra, uz pomoć timova iz FC Proizvodnja i arhivsku posvećenost kolega iz pravne direkcije EPCG, uspjeli smo da zaokružimo jednu pravnu priču koja je, očigledno, imala više strpljenja od svih nas - saopšteno je. Navode da upotrebna dozvola za HE Perućica nije tek administrativna formalnost – to je ključan dokument koji obezbjeđuje pravnu sigurnost za budući rad postrojenja i sticanje licence za proizvodnju električne energije.

- Uz nesebičan trud inženjer-

Air Montenegro najavljuje mobilnu aplikaciju Putnicima

PODgOrIcA - Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro s ponosom najavljuje lansiranje svoje prve mobilne aplikacije, osmišljene kako bi unaprijedila korisničko iskustvo i putovanja učinila još praktičnijim i dostupnijim – saopšteno je

iz ove kompanije. Riječ je o aplikacija koja omogućava brzo i jednostavno pretraživanje i rezervaciju letova u samo nekoliko koraka, uz intuitivan dizajn prilagođen mobilnim uređajima. - Putnici sada mogu imati sve što im je potrebno – od pre-

gleda planiranih putovanja do istorije prethodnih rezervacija – nadohvat ruke, bilo kada i bilo gdje. Korisnici aplikacije imaće pristup i ekskluzivnim ponudama i promotivnim akcijama koje će biti dostupne isključivo putem aplikacije, kao i pravovremenim push

- Iako smo energiju proizvodili decenijama bez nje, sada to činimo i uz zvaničnu upotrebnu dozvolu – što je, svakako, vrijedno pomena. Zahvaljujemo svima koji su svojim radom, znanjem, iskustvom i strpljenjem doprinijeli da ovaj važan trenutak postane dio istorije naše kompanije - zaključuje se u saopštenju. R.E.

notifikacijama sa važnim informacijama i podsjetnicima uoči putovanja – navode iz Air Montenegra, dodajući da je aplikacija dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku te da se besplatno može preuzeti na Google Play Store i Apple Store. R.E.

R.E.

Sa jučerašnjeg sastanka

HE Perućica

Bez pravde za civilne žrtve

PODGORICA – Žrtve policijsko-vojne operacije „Oluja“ nikada nijesu dobile pravdu, ni 30 godina kasnije.

Centar za građansko obrazovanje je juče, zbog toga, izrazio duboku zabrinutost.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) istakli su da je operacija ,,Oluja“ preduzeta s legitimnim ciljem uspostavljanja kontrole na području Krajine i suvereniteta na cijeloj teritoriji Republike Hrvatske, te da su u operaciji hrvatskih jedinica izvršeni brojni zločini prema srpskom civilnom stanovništvu.

- Četvorodnevna akcija, koja je počela 4. avgusta 1995. godine, nije označila samo kraj postojanja Republike Srpske Krajine, već je rezultirala i masovnim iseljavanjem oko 200.000 civila srpske nacionalnosti, sistematskim zločinima, pljačkom i uništavanjem njihove imovine, ali i ubistvima stotina onih koji su odlučili da ostanu u svojim domovima –kazao je Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.

Po podacima Documente iz Zagreba, koja je objavila poimenični popis ljudskih gubitaka, uz lične podatke i podatke o stradanju, tokom i nakon operacija ,,Oluja“, identifikovane su 2.353 žrtve rata, pretežno srpske nacionalnosti (1.747) i civili (1.170), uglavnom starosne dobi od 36 do 64 godine (995), a po tipu stradanja prednjače ubistva (1.073), zatim nestanci, kao i ubistva tokom borbe.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) objavio je 2001. godine da je tokom

,,Oluje“ i neposredno nakon nje ubijeno oko 600 civila, a najmanje 22.000 kuća je zapaljeno i minirano.

Iz HRA su podsjetili da je za tri dana, od 4. do 7. avgusta 1995, protjerano više od 200.000 Srba.

Podsjećaju da su četiri grada granatirana, a da izvještaj HHO govori i o sistemskom paljenju, uništavanju i pljačkanju civilnih kuća. Pred Haškim tribunalom vođen je postupak protiv hrvatskih generala Anta Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka zbog zločina počinjenih tokom i nakon operacije ,,Oluja“, na osnovu komandne odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem etničkog čišćenja Srba iz Krajine. Ipak, završen je njihovim oslobađanjem. Prvostepeni sud je osudio Gotovinu i Markača, dok

je Čermak oslobođen. Žalbeno vijeće kasnije je oslobodilo i preostalu dvojicu, uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza za njihovu individualnu odgovornost.

Oslobađajuća presuda donijeta je sa tri glasa protiv dva, iako je prvostepena osuđujuća presuda bila jednoglasna.

- To znači da je pet od osam sudija smatralo da je zajednički zločinački poduhvat postojao i da su Gotovina i Markač učestvovali u njemu. Ni ovakva presuda nije osporila postojanje zločina. SENSE Centar iz

Pule označio je kao najkontroverzniju od svih presuda optuženima za zločine u Hrvatskoj – podsjećaju iz HRA.

Ipak, iako je tužilaštvo podbacilo u dokazivanju njihove krivične odgovornosti, nepobitno je utvrđeno da su zločini nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti počinje-

ni, zbog čega je i ova operacija u presudama okarakterisana kao ,,udruženi zločinački poduhvat“. - Vrijeme, ali i činjenice nijesu učinili da žrtve ,,Oluje“ prestanu biti taoci političkog nadgornjavanja između Hrvatske i Srbije. Umjesto da se institucije ovih država fokusiraju na uspostavljanju pravde, istine i dostojanstvene memorijalizacije, njihov odnos prema ovoj tragediji svodi se na simboličke akte, pa Hrvatska ovaj dan slavi, odbijajući da se suoči sa svim njenim činjenicama i posljedicama, a Srbija koristi za političku komemoraciju koja ne odgovara na potrebe žrtava i istinskog sjećanja – kazao je Suljević.

U prilog tome, ističu, govori i činjenica da u Srbiji nijedna žrtva ,,Oluje“ nema status civilne žrtve rata, jer zakonsko rješenje isključuje one koji su

stradali van teritorije Srbije, čime su izbjeglice iz Hrvatske sistematski lišene svake institucionalne podrške. Dodatno, veliki broj izbjeglica je tokom 1995. prisilno mobilisan od strane srpskih snaga i upućivan na ratišta u Bosni i Hercegovini, što je dovelo do novih ljudskih gubitaka i dodatne traumatizacije žrtava. - Umjesto da žrtve budu u centru javnog diskursa, one su svake godišnjice potisnute u drugi plan, dok političari iz obje države instrumentalizuju patnje nevinih ljudi za svoje unutrašnje, ali i međudržavne, političke obračune – istakao je Suljević.

Upozorava da neadekvatni krivični procesi, koji nijesu rezultirali osuđujućim presudama, uz izostanak institucionalnog priznanja žrtava, podrivaju povjerenje u pravosudni sistem i produbljuju podjele u društvu.

- Upravo zato i postoji potreba da se jasno i odgovorno adresiraju pitanja komandne odgovornosti, reparacija, sudbine nestalih, ali i memorijalizacije koja neće biti tačka sukoba, već prostor za empatiju i sjećanje – smatra on. CGO poziva nadležne institucije, političke aktere i međunarodne organizacije da preduzmu konkretne korake u cilju ostvarivanja prava žrtava i izgradnje pravednijeg društva.

- Samo kroz odgovornu politiku sjećanja, primjenu zakona i iskreno suočavanje s prošlošću možemo graditi regionalne odnose zasnovane na poštovanju žrtava, sprečavanju ponavljanja zločina i promociji pomirenja – kazao je Damir Suljević, koordinator progra-

ma Ljudska prava u CGO. Povodom 30. godišnjice, REKOM mreža pomirenja, Fond za humanitarno pravo, Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske, podsjetili su na sudski utvrđene činjenice o zločinima, čiji počinioci još uvijek nijesu kažnjeni.

HRA je juče objavila jednu od njih, pozivajući se na izvor ,,Presuda Raspravnog veća u predmetu Tužitelj protiv Ante Gotovine i Mladena Markača (IT-06-90-T)“.

- Dana 5. avgusta između 10:00 i 10:30 sati u selu Kovačić, grupa od dvadesetak uniformisanih ljudi otvorila je vatru sa udaljenosti od oko 20 metara na traktor s prikolicom koji je bio na čelu konvoja vozila. U traktoru je bilo otprilike 20 ljudi, uključujući žene i starije osobe, među njima i Nikola Dragičević, Sava Čeko i Mile Dragičević, koji je vozio traktor. Raspravno vijeće konstatuje da su ljudi u uniformama iz vatrenog oružja pogodili Nikolu Dragičevića i Savu Čeku i tako ih usmrtili. Raspravno vijeće konstatuje da su osobe koje su ubile Nikolu Dragičevića, Savu Čeku i Milu Dragičevića bile pripadnici 7. gardijske brigade HV – piše u toj presudi. Detaljnije informacije se mogu naći na sajtu Fonda za humanitarno pravo. Kako su se zločini dogodili, da li je egzodus građana srpske nacionalnosti bio ranije dogovoren između tadašnjeg hrvatskog i srpskog predsjednika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića – i danas su pitanja na koja dvije strane različito odgovaraju.

J. MARTINOVIĆ

PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije će ispitati postupanje policije tokom karnevala u Kotoru, kada je patrola prekinula karnevalsku povorku u trenutku kad se predstavljala grupa „Kraljevina Sveta Vrača“ sa maskom „Bokeški referendum“, koja je predstavljala rad i odnos ministra Slavena Radunovića prema Kotoru, koji je pod UNESCO zaštitom.

Savjet za građansku kontrolu rada policije tražio je od vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da ih informiše u vezi sa dešavanjima tokom Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala.

- Savjet za građansku kontrolu rada policije, postupajući po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo je postupak ocjene zakonitosti postupanja policije povodom događaja o kojem su prenijeli mediji da je Internacionalni ljetnji kotorski karneval završen prije planiranog vremena i da je prekinut – piše u dopisu Savjeta. Savjet je, piše u dokumentu, predmet uzeo u rad i njime zadužio, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, i svog člana. Ministar Radunović je nakon izjave da bi na referendumu trebalo preispitati da li je Kotoru potreban status na UNESCO listi naišao na oštre kritike i osude stručne i laičke javnosti. Zbog toga je zaslužio i da se nađe na ovogodišnjem karne-

valu, odnosno članovi grupe „Kraljevina Sveta Vrača“ bili su obučeni kao građevinari, noseći parole kao što je „Radunland“, uz poruke da će Kotor ostati na UNESCO listi.

Kada je „Kraljevina Sveta Vrača“ izašla pred publiku, došlo je do incidenta jer je policija prerano pustila saobraćaj. Članovi te grupe su se ipak predstavili i ispred glavnih gradskih vrata izveli performans. Organizatori su saopštili da je riječ o nesporazumu, a predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik NVO „Fešta“ Vasilija Bajrović uputili su kasnije javno izvinjenje članovima te grupe. Karnevalska grupa se oglasila nakon incidenta i ukazala da su najbrojnija kotorska karneval-

ska grupa, koja se organizovala da i ove godine uveliča karneval sa maskom „Bokeški referendum“.

- Kao i svih prethodnih godina, i danas smo htjeli ukazati na lokalne probleme i toksične anomalije u društvu, koje su sve manje anomalije, a sve više pravilo. Nažalost, upravo zato uopšte nijesmo imali problema u pronalaženju inspiracije – poručili su oni.

Kažu da su zbog „nesporazuma“, kako to nazivaju prvi čovjek opštine i organizator karnevala, bili onemogućeni da adekvatno predstave masku. - U trenutku naše najave, dok smo se nalazili poprilično udaljeni od bine, intervencijom policije i vatrogasne jedinice smo zaustavljeni i spriječeni

da predstavimo našu masku na mjestu koje je predviđeno za to. Koristimo ovu priliku da srdačno zahvalimo prvom čovjeku grada, šefu karnevala i Vatrogasnoj jedinici Kotora. Prije svega, naročitu zahvalnost dugujemo našoj policiji! Šaljemo im svima tople pozdrave! Sigurni smo, da nije bilo svih vas, da naša poruka ne bi toliko odjeknula i doprla do ljudi – poručili su članovi grupe. Grupa „Kraljevina Sveta Vrača“ nosila je maketu Katedrale Svetog Tripuna ispred koje se nalaze bazen i ležaljke. Uz to, nosili su transparent koji

predstavlja tablu sa gradilišta, na kojem se nalazi fotografija katedrale sa bazenom i na kojoj, između ostalog, piše: „Objekat kolektivnog stanovanja sa podzemnom garažom i bazenom; Stručni nadzor: Slaven Radunović“. U karnevalskom duhu, član ove grupe, dječak Luka, predao je ispred vrata Starog grada predsjedniku opštine Vladimiru Jokiću ključ grada sa porukom: „Imamo rezervni, nemo’ da ga mi zaključamo“, na što mu je Jokić odgovorio da će Kotor ostati na listi UNESCO-a. J.M.

Kolona izbjeglica koje napuštaju domove

PODGORICA – Evropska komisija je pozvala Skupštinu Crne Gore da što prije izabere dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Iz Evropske komisije je Pobjedi rečeno da EU izražava žaljenje zbog još jednog neuspjeha Skupštine Crne Gore da imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Pozvali su Crnu Goru da hitno pristupi ovim imenovanjima.

Podsjetili su i da je EU već pozvala Crnu Goru da imenuje preostale članove Savjeta AMU najkasnije do kraja proljećnog zasijedanja, ali to nije učinjeno.

- Efikasno funkcionisanje i nezavisnost Agencije direktno zavise od ovih imenovanja –kazali su Pobjedi iz Evropske komisije.

Ukazali su da su medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, te da su bili od ključnog značaja kako bi Crna Gora ispunila privremene mjerila u oblasti vladavine prava, i EU očekuje da zemlja zadrži pozitivan zamah.

- Njihova potpuna i efikasna primjena sada je presudna za ispunjavanje završnih mjerila u oblasti vladavine prava, uzimajući u obzir ambiciju Crne Gore da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine – poručili su iz EK. Poslanici većine u parlamentu bili su uzdržani tokom glasanja za Dragoljuba Vukovića, koga su kandidovale medijske NVO i akademika Nika Martinovića, kojeg je predložio CANU. Na ovaj način je Skupština Crne Gore nastavila opstrukciju izbora članova Savjeta, koji od decembra prošle godine radi u krnjem sastavu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sa više od pola godine zakašnjenja, početkom godine, raspisao je javni konkurs, a onda su uslijedila poništenja javnih konkursa. Administrativni odbor je tek 10. jula prihvatio kandidature koje su blagovremene i ispunjavaju uslove. Nakon toga, Administrativni odbor nije plenumu

EU pozvala Crnu Goru da do kraja proljećnog zasijedanja izabere članove

Savjeta AMU, poslanici bili uzdržani

Skupština predano opstruira IBAR zakone

dostavio kandidature, već se odlučio za konsultativno saslušanje, koje nije predviđeno zakonom. Skupština Crne Gore predano radi na opstrukciji sprovođenja IBAR zakona, uprkos brojnim upozorenjima. Još 2. aprila su kazali da su novi medijski zakoni bili ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Njihova puna i efikasna primjena je od suštinskog značaja za ispunjavanje završnih mjerila za vladavinu prava, saopšteno je Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u odgovoru na pitanje o punoj primjeni medijskih zakona.

- Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka

poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu prava, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama - saopštili su iz Delegacije EU. Oni napominju da, iako može postojati legitimna potreba za daljim unapređenjem bilo kojeg zakona, neophodno je da bilo kakve izmjene budu predmet konsultacija sa Evropskom komisijom, kao i da doprinesu daljem usklađivanju sa standardima i zahtjevima EU.

- U tom smislu, izmjene postojećeg medijskog zakonodavstva, ukoliko su potrebne, ne bi trebalo da ugroze političku nezavisnost upravljačkih tijela

javnog servisa RTCG i regulatorne agencije AMU - kazali su tada iz Delegacije EU Pobjedi. I direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović je nakon održavanja konsultativnog saslušanja podnio ostavku. Upozorio je da vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom. Ukazao je da postoje najave da će se članovi upravljačkih tijela RTCG i AMU ponovo birati po mjeri političke podobnosti i poslušnosti. Na opstrukcije parlamenta upozorili su i iz 33 NVO, ističući da je glasanje ogolilo suštinu djelovanja aktuelne većine - sistemsko podrivanje evropskih integracija i partijska kontrola nad institucijama koje, po pravilima EU, moraju biti nezavisne i profesionalne. Ističu da je umjesto poštovanja zakona i evropskih standarda, skupštinska većina po-

PRIPREME ZA ŠKOLU: Od ponedjeljka distribucija knjiga za učenike

novo demonstrirala otvorenu spremnost da uruši institucionalni okvir zarad uskopartijskih interesa. Istakli su da potpunu odgovornost za opstrukciju primjene Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i rada medijskog regulatora snose lideri parlamentarne većine Milojko Spajić, Andrija Mandić, Milan Knežević, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đeljošaj i Vladimir Joković Oni su upozorili i da nepotvrđivanje kandidata, a isključivo zbog njihove profesionalne autonomije, direktno šteti kredibilitetu Crne Gore u pregovorima sa EU te da se dovodi u pitanje privremeno zatvaranje Poglavlja 10 (Informaciono društvo i mediji) i aktuelizuje mogućnost njegovog ponovnog otvaranja. Reagovali su i iz PEN centra i ukazali da u prvoj polovini naredne godine i ostalim člano-

vima Savjeta ističe mandat, te da je jasno da je plan vladajućih struktura da do tada održavaju Savjet u nefunkcionalnom stanju, kako bi u konačnome mogli postaviti svoje ljude, uspostaviti sopstveni uticaj i krojiti javnu scenu prema svojim aršinima i potrebama. Ističu da je odlukom 44 poslanika - da pri glasanju za legitimne kandidate zainteresovanih i zakonom prepoznatih strana ostanu uzdržani, skupštinska većina demonstrirala grubo kršenje zakona, zloupotrebu parlamentarne procedure i otvoreno zanemarivanje preporuka Evropske unije, čime se urušavaju demokratski procesi i direktno ugrožava evropski put Crne Gore. E vropska komisija je u non-pejperu u junu pozvala crnogorske institucije da hitno izaberu članove Savjeta i obezbijede nezavisnost rada toga tijela. J. MARTINOVIĆ

PODGORICA - Distribucija besplatnih udžbenika za osnovce počeće u ponedjeljak, 11. avgusta, dok će srednjoškolci knjige moći da kupe u knjižarama u drugoj polovini avgusta, saopštili su iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS). Kako su naveli iz ZUNS-a, s obzirom na to da se radi o velikoj količini udžbenika, distribucija će biti realizovana kroz tri ciklusa, odnosno u različitim terminima vršiće se isporuke za po tri razreda.

Oni su kazali da će knjige za prva tri razreda osnovne škole biti distribuirane tokom druge nedjelje avgusta, za IV, V i VI razred tokom treće sedmice, a preostala tri razreda tokom četvrte sedmice avgusta.

- Ovakva šema distribucije je i prethodnih godina omogućavala lakšu provjeru isporučenih količina – piše u saopštenju. ZUNS komplete udžbenika raspoređuje i dostavlja osnovnim školama, a obaveza tih obrazovnih institucija je da preuzete knji-

ge razvrstaju dalje u okviru svoje škole, prema spiskovima odjeljenja i učenika.

Iz ZUNS-a su rekli da je u drugoj polovini avgusta planirana i distribucija udžbenika za srednje škole prema knjižarskoj mreži u Crnoj Gori, kako prema Zavodovim knjižarama, tako i prema privatnim, na osnovu njihovih potreba koje dostavljaju ZUNS-u u vidu narudžbenice. U saopštenju se navodi da je ove godine, na crnogorskom jeziku, za osnovce u štampi ukupno 116 udžbeni-

ka, dok se na albanskom jeziku štampaju 122 naslova. Za gimnazijalce ove godine na crnogorskom jeziku štampa se 51 udžbenik, a cijene su iste kao i prethodnih godina. Komplet za prvi razred iznosi 106,9 eura, a za drugi 90,4. Učenici trećeg razreda crnogorskih gimnazija moraće da plate 89,9 eura za svoje udžbenike, dok maturanti treba da izdvoje najmanje 83,8 eura za udžbenički komplet završnog razreda gimnazijskog obrazovanja.

Učenici srednjih stručnih škola, kao i do sada, moći će da pojedine stručne knjige preuzimaju u PDF formatu sa sajta Zavoda, dok udžbenike iz opšteobrazovnih predmeta mogu kupiti u knjižarama Zavoda i u ostalim privatnim knjižarama. Oni su istakli da imaju dugogodišnju saradnju sa jednim brojem sindikalnih organizacija kojima je omogućena kupovina udžbenika i školskog pribora na rate u knjižarama Zavoda. - Naša institucija je i za ovu školsku godinu potpisala ugo-

vor sa organizacijom Mensa Crne Gore čiji članovi mogu ostvariti kupovine u knjižarama Zavoda sa popustom od 15 odsto – saopšteno je iz ZUNS-a. Kako su dodali, svi korisnici Evropske omladinske kartice (European Youth Card – EYCA), jedine zvanične i besplatne benefit kartice u Crnoj Gori za sve mlade od 13 do 29 godina, mogu da ostvare kupovine sa popustom od deset odsto na ukupan asortiman knjižara ZUNS-a. R. D.

Andrija Mandić ignoriše poruke Brisela

Zgrada Evropske komisije

s. vasiljević

Pritvorenici Istražnog zatvora najavili štrajk, traže da im se advokati pridruže

Tvrde da su im skraćene šetnje, nemaju ljekove, spavaju na podu

U dopisu, koji je u ime pritvorenika dostavio advokat Nikola Tomković, kao glavne krivce za loše stanje u Istražnom zatvoru optužili su sudove, koji, kako navode, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu

PODGORICA - Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu tvrde da su im skraćene šetnje, da nemaju ljekova, posne hrane, da porodice čekaju više sati kako bi razgovarale sa njima, te da istovremeno bude više porodica u prostoriji, čime se krši privatnost, zbog čega će štrajkovati glađu.

U dopisu, koji je u njihovo ime dostavio advokat Nikola Tomković, kao glavne krivce za takvo stanje optužili su sudove, koji, kako navode, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Oni su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahtjeve i traže da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio na to da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročištima, naveli su u dopisu.

PODGORICA - Osnovni sud u Nikšiću postigao je zavidan rezultat u radu tokom prve polovine 2025. godine, riješivši više od 99 odsto predmeta u odnosu na novoprimljene predmete, i to uprkos kadrovskim izazovima i radu sa manjim brojem sudija od propisanog.

Ovaj procenat predstavlja i poboljšanje od oko pet odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Sud je u navedenom periodu radio sa predsjednicom i 11 sudija, što je troje manje od

Smatraju da je očito na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava.

- Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve, ali nije demokratska - kaže se u saopštenju pritvorenika.

Oni su naveli da sporazumi, koji su bili postignuti poslije najave generalnog štrajka od prije nekoliko mjeseci, koje je predvodio predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović sa predstavnicima Ministarstva pravde, nijesu sprovedeni u djelo.

- Naprotiv, situacija je još teža i gora nego ranije, tvrde pritvorenici spuškog zatvora koji su o štrajku obavijestili i Komitet za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT).

- Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje, koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat, sada traju dva puta po 30 minuta u toku da-

na. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava, piše u dopisu.

Dodaju da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri-četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.

- Dječje posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tih nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno.

Navode da advokati, zbog velikog broja pritvorenika i njihovog razdvajanja zbog sprečavanja sukoba, nekada čekaju po dva-tri sata da bi razgovarali sa klijentom, a nekada zbog prevelike gužve odustanu od posjete.

Kao još jedan od problema naveli su i da zdravstvena služba nema ljekove koji su prepisani pritvorenicima, nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti, pritvorenici su prepušteni sami sebi.

- U sobama se dešava da pritvorena lica spavaju i na podu zbog prenatrpanosti, a što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite

- kupite, ostaje samo krevet u sobi, naveli su.

Takođe, zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje pritvorenici u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnosti spremanja posne hrane u vrijeme posta.

- Umjesto toga se nude konzerve ribe i ništa više. U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase, piše u dopisu. A. R.

ISTRAGA O NAPADU U BARSELONI: grupe ,,Pink Panter“, istražitelji sumnjaju

BARSELONA – Nekadašnji vođa kriminalne grupe specijalizovane za pljačke luksuznih zlatara ,,Pink Panter“, srpski državljanin crnogorskog porijekla Predrag Peđa Vujošević, poznatiji kao Marko, ranjen je u subotu veče na terasi bara u ulici Comte d’Urgell u centru Barselone, prenijeli su španski mediji.

Španski istražitelji nijesu uspjeli da nađu napadača, ali vjeruju da je riječ o nastavku krvavog obračuna dvije crnogorske kriminalne grupe koji se sada ,,preselio“ na ulice Barselone. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Vujošević je izašao ,,na vikend“ iz zatvora, gdje služi kaznu zbog pokušaja šverca više od 400 kilograma kokaina na Kanarskim ostrvima.

Prema podacima bezbjednosnih službi, Vujošević je blizak škaljarskom klanu i srpskim kriminalnim grupama, među kojima je i zemunski klan, na čijem čelu je Luka Bojović Crnogorski istražitelji raspolažu operativnim podacima da se u Španiji nalazi više osoba iz Crne Gore koje su pripadnici ili saradnici oba kotorska klana, a sarađuju sa srpskim vođama zemunskog i vračarskog klana, Bojovićem i vođom ogranka kavačke grupe, srpskim državljaninom Nikolom Džonijem Vušovićem Španija je ključna zemlja za djelovanje balkanskih organizovanih kriminalnih grupa, posebno što se tiče trgovine narkoticima, zbog čega su sve češći obračuni u toj zemlji. Istražitelji su utvrdili da su bila dva napadača, od kojih je jedan ispalio četiri projektila, a jedan je pogodio Vujoševića u rame.

Španski portal El Debate piše da u barselonskom naselju strahuju da se radi o ratu između balkanskih klanova koji su se naselili u katalonskoj prijestonici.

Vujošević je ranjen u blizini mjesta gdje je ubijen Filip Knežević

Kao što je objavio El Debate 19. jula, u Barseloni su se smjestila dva suprotstavljena balkanska klana, kavački i škaljarski.

Kako prenosi španska Ara, policijski izvori navode da se in-

Rezultati Osnovnog suda u Nikšiću u prvoj polovini 2025.

predviđenog broja sudija za ovu instancu. Uprkos tome, zadržan je visok stepen efikasnosti, što se u velikoj mjeri pripisuje intenzivnom zalaganju svih zaposlenih, redovnoj analizi trajanja sudskih postupaka i sprovođenju konkretnih mjera u cilju efikasnijeg rada suda. Zaključno sa 30. junom 2025. godine, Osnovni sud u Nikšiću imao je u radu ukupno 5.312

predmeta svih vrsta, a riješeno je 2.690 predmeta, što čini 50,72 odsto.

U istom periodu 2024. godine u radu je bilo 4.973 predmeta, a riješeno je 2.451, odnosno 49,29 odsto, što znači da je ove godine riješeno 239 predmeta više, uz veći ukupni priliv od 339 predmeta. Poseban izazov zabilježen je u krivičnom referatu, gdje je evidentiran znatan porast

priliva predmeta u odnosu na prethodnu godinu. Tako je primljeno 49 više predmeta oznake ,,K“ – ukupno 211 u 2025. godini naspram 162 u istom periodu 2024. Procenat riješenih „K“ predmeta u odnosu na priliv iznosi 143,54 odsto, što je za 26,26 odsto više nego prethodne godine.

Porast je zabilježen i kod „Kri“ predmeta – 301 u 2025. na-

spram 176 u 2024. (+125), kao i kod „Kv“ predmeta – 286 u odnosu na prošlogodišnjih 232 (+54). Ukupno je u radu bilo 656 „K“ predmeta, od kojih je riješeno 300 (45,87 odsto), dok je od 310 „Kv“ predmeta riješeno 241 (77,74 odsto).

Za razliku od krivičnih, u parničnom referatu zabilježen je pad priliva – 809 „P“ predmeta u 2025. u poređenju sa 860 u istom periodu 2024. Ipak, pro-

Vujošević zatvora nepoznati ispalio

cident dogodio u subotu oko 23:30, kada je katalonska policija Mosos d’Eskuadra obaviještena da je muškarac upucan dok je hodao ulicom u kvartu Ešample. Po dolasku, policajci su konstatovali da muškarac ima prostrijelnu ranu te da se radi o Vujoševiću, poznatijem kao Marko.

Kako piše španska Ara, Vujošević, koji služi kaznu u otvorenom zatvoru u Trinidadu, upucan je veoma blizu svoje kuće. Nakon pucnjave, on je sam otišao u obližnju bolnicu na ukazivanje ljekarske pomoći gdje je i hospitalizovan. Mediji u Španiji pišu da je u stabilnom stanju i da se dobro oporavlja. Katalonska policija istražuje sve okolnosti događaja, ali u ovom trenutku nemaju deta-

cenat riješenosti je povećan sa 81,74 odsto na 92,44 odsto, što predstavlja napredak od 10,7 odsto. Broj „Mal“ predmeta ostao je gotovo isti – 51 u 2025. i 57 u 2024.

Sud je zabilježio i zavidan kvalitet u radu – od ukupno 394 riješena predmeta po žalbi, ukinuto je svega 73, odnosno 18,53 odsto, što je približno istom procentu kao i u prethodnoj godini.

Istražni zatvor u Spužu

Španska policija

BARSELONI: Ranjen ,,škaljarac“ i bivši vođa kriminalne sumnjaju na nastavak obračuna crnogorskih klanova

Vujošević izašao iz zatvora „na vikend“, nepoznati napadač

četiri projektila

lje o identitetu napadača niti zašto je pucao u Vujoševića. Predrag Vujošević rođen je i odrastao u Bijeloj. Smatra se jednim od glavnih organizatora čuvene pljačke u Graff Diamonds, London, iz maja 2003. godine, kada su članovi grupe ,,Pink Panter“ za nekoliko minuta odnijeli robu vrijednu više desetina miliona funti. Prema izvještajima Interpola, ali i brojnih svjetskih medija, Vujošević je poznat po preciznoj organizaciji i pljačkama visoke vrijednosti širom svijeta poput onih u Londonu, Tokiju, Parizu, Frankfurtu, Švajcarskoj. Nakon niza pljački, uhapšen je u Parizu, gdje je odslužio kaznu zbog jedne od njih. Istražitelji su Vujoševića označili kao glavnu osobu za izvođenje napada na velike prodavni-

ce nakita u petnaestak zemalja, uključujući četiri pljačke u Barseloni prije 10 godina. Za manje od mjesec, u Barseloni su se dogodile tri pucnjave. Napad na Vujoševića dogodio se samo dvadesetak dana nakon što je u tom gradu ubijen pripadnik kavačkog kriminalnog klana Filip Knežević, takođe u okrugu Ešample, i to usred bijela dana. Knežević je bio visokopozicionirani član kavačkog klana koga su istražitelji označili kao direktnog ubicu Alana Kožara i Damira Hodžića na Krfu 2020. godine. Prema pisanju španske Are, u stanu u kojem je Knežević živio pronađeni su pištolj i dva hrvatska pasoša, zbog čega u prvim satima nijesu mogli sa sigurnošću da utvrde identitet stradalog.

Takođe, prošlog vikenda se dogodio incident i to ponovo u okrugu Ešample. U nedjelju, poslije ponoći, čuli su se pucnji iz ulice Sicilija, oko raskrsnice sa ulicom Dijagonal. Kada je ekipa katalonske policije stigla, pronašla je čaure metaka na licu mjesta. Svjedoci su kazali da je nepoznata osoba pucala na jedan poslovni prostor, a zatim pobjegla automobilom francuskih registarskih tablica.

Kako piše El Caso, zbog niza incidenata, prisustvo policije na tom području je pojačano. Ubrzo nakon toga, policija je prestigla automobil i uhapsila muškarca kod kojeg su pretresom pronašli automatsku pušku, dva pištolja, prigušivače i municiju. Za sada nije poznato da li je ovaj slučaj povezan sa crnogorskim klanovima. Prije dvije sedmice u Podgorici je ubijen Ivan Milačić, za kojeg crnogorski istražitelji tvrde da je pripadnik škaljarskog klana. On je osuđen na tri godine zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja, dok je oslobođen optužbe da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić Policija je nakon nekoliko dana uhapsila Nikolu Petrovića zbog likvidacije Milačića. Samo nekoliko dana prije toga, ispred porodične kuće u Staroj varoši ubijen je Podgoričanin Igor Nedović. Za njegovo ubistvo policija sumnjiči Arijana Rečkovića koji je i prije dva mjeseca pokušao da ga ubije. Inspektori još nijesu uspjeli da mu uđu u trag. J. RAIČEVIĆ/A. RAIČKOVIĆ

Predsjednik Srbije pomilovao djevojku koja je automobilom udarila studentkinju na protestu u januaru u Beogradu

Vučić: Moram da ispravljam nepravde tužilaštva i sudova

Iako je Milica Stojanović prvobitno bila optužena za pokušaj ubistva, za što je mogla da dobije zatvorsku kaznu od 10 ili više godina, glavni tužilac Višeg tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović joj je ublažio krivično djelo na – teško djelo protiv opšte sigurnosti

BEOGRAD - Milica Stojanović, koja je na protestu u januaru u Beogradu automobilom udarila i teško povrijedila studentkinju, pomilovana je odlukom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, rečeno je za KRIK iz Trećeg osnovnog suda.

Vučić je donošenje te odluke najavio prošlog mjeseca i bila je to posljednja u nizu dobrih vijesti za Stojanović – pošto joj je najprije ublaženo krivično djelo, a potom i puštena iz pritvora.

- Ničim to (suđenje) nije zaslužila, a za mene je strašno što kao predsjednik koji do prije nekoliko nedjelja nije izdao nijedno pomilovanje u devet godina sada moram da ispravljam nepravdu koju nanose tužilaštva i sudovi - rekao je sredinom prošlog mjeseca predsjednik Aleksandar Vučić, komenta-

rišući postupak protiv Milice Stojanović, optužene zbog udaranja kolima studentkinje na protestu u Beogradu. Vučić je obećanje i održao –donio je odluku o pomilovanju Stojanović, nakon čega je 1. avgusta sud odbacio optužnicu protiv nje, piše KRIK.

Time je Stojanović potpuno oslobođena krivičnog djela koje je napravila. Ovaj potez i nije iznenađenje, s obzirom na to da su ranije donošene odluke koje su Stojanović išle naruku.

Tako, iako je prvobitno bila optužena za pokušaj ubistva, za što je mogla da dobije zatvorsku kaznu od 10 ili više godina, glavni tužilac Višeg tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović joj je ublažio krivično djelo na – teško djelo protiv opšte sigurnosti.

Time je mogla da bude osuđena na najviše pet godina za-

tvora i slučaj je prebačen u niži sud – Treći osnovni sud u Beogradu.

Promjeni krivičnog djela prethodila je promjena tužiteljke – Stefanović je predmet oduzeo od tužiteljke Jelene Belopavlović, koja je Stojanović prvobitno optužila za pokušaj ubistva. Ova tužiteljka je u to vrijeme bila na udaru tabloida koji su je, između ostalog, optuživali da je dio „srpskog pravosuđa koje je odmetnuto od države, zakona, prava i pravde“, piše KRIK.

Potom je Stojanović i puštena iz pritvora u kojem se nalazila od januara. Ovo nije jedini slučaj u kojem je predsjednik pomilovao napadače na studente koji od novembra prošle godine protestuju zbog pada nadstrešnice sa zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba. Nedavno je pomilovao četvoricu aktivista vladajuće Srpske napredne stranke kojima se sudilo da su u Novom Sadu krajem januara studentkinji dislocirali vilicu. Od 1. novembra prošle godine studenti organizuju blokade ulica širom Srbije na 16 minuta i tišinom odaju poštu za stradale u padu nadstrešnice. Ubrzo su započeli i blokade fakulteta tražeći odgovornost onih koji su bili nadležni za rekonstrukciju nadstrešnice, kao i procesuiranje napadača na njihove kolege tokom blokada. Njihovi zahtjevi do sada nijesu ispunjeni.

Bivši premijer Hrvatske juče pušten na uslovnu slobodu

Dodatni izazov predstavljao je i transfer predmeta iz Osnovnog suda u Herceg Novom –16. juna 2025. godine, po delegaciji Vrhovnog suda, Osnovni sud u Nikšiću preuzeo je 151 parnični i jedan maloljetnički predmet.

Poseban fokus stavljen je na rješavanje starih predmeta, starijih od tri godine. Na kraju juna 2024. godine bilo ih je 320, dok je u istom pe-

riodu ove godine broj smanjen na 274, što predstavlja napredak od 46 riješenih starih predmeta. Ovaj rezultat ostvaren je uz kontinuirane analize sudske prakse i tematske sjednice sudija po referatima.

Rezultati Osnovnog suda u Nikšiću potvrđuju da su predani rad, interna analiza i timski pristup ključni za efikasan pravosudni sistem.

Iako se i dalje osjeća teret neriješenih predmeta iz prethodnih godina – kada je sud

radio sa znatno manjim brojem sudija zbog penzionisanja, unapređenja ili bolovanja – aktuelni rezultati svjedoče o ozbiljnom pristupu i profesionalizmu svih zaposlenih. - S obzirom na procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv očigledno je da je i dalje problem u zaostalim predmetima iz ranijih perioda, što je opet posljedica perioda kada je u Osnovnom sudu u Nikšiću radio značajno manji broja sudija nego sada - pojašnjavaju iz suda. B. R.

ZAGREB - Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader (72), nakon odslužene dvije trećine kazne i boravka u dva zatvora, pušten je juče na uslovnu slobodu, javlja N1 Zagreb. On je pušten odlukom sisačkog Županijskog suda. Sanader je zbog više krivičnih djela osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, a tokom izdržavanja kazne koristio je pogodnosti propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora.

Na ročištu održanom 31. jula odlučeno je da Sanader ispunjava uslove za prijevremeni izlazak iz zatvora. Sanader je zbog izvlačenja novca iz javnih preduzeća u crni fond HDZ-a i neevidentirane donacije dobio sedam

godina zatvora, za primanje 17,5 miliona kuna od Stjepana Fiolića osuđen je na šest go dina, a za primanje mita od 10 miliona eura za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskoj naftnoj

kompaniji dobio je šest godina zatvora. Bivši premijer do sada je iza rešetaka, u pritvoru ili po presudama, proveo oko sedam i po godina.

Priredila: R. U.–I.

Ivo Sanader

Sa incidenta u januaru u Beogradu

Kolumna protojereja stavofora Gojka Perovića za Pobjedu

Brojni astronomi i slični zanesenjaci šalju u svemir sprave sa sadržajima naučnih i umjetničkih dometa sa Zemlje, kako bi neki nama sličan oblik života i inteligencije, ako u svemiru postoji i ako nađe našu „pošiljku“, poslao signal svoga postojanja ka nama. Šanse da će doći do nekog kontakta te vrste za sada nijesu izgledne, a ništa bolje ne stoji ni sa šansama da neko od ovdašnjih deklarisanih „antifašista“ čuje i razumije šta im se priča povodom istina o Drugom svjetskom ratu. Pa ipak, sljedujući pomenutim astronomima, znamo da nas ništa ne košta da pokušamo sa još jednom emisijom istine. Neka barem „svemir“ (ako egzaltirana braća i susjedi ne žele i ne mogu) „čuje nemir“ onih koji su pogođeni jednoumnom i ideološkom interpretacijom našeg bratoubistva od prije 80 godina: 1) Antifašizam nije i ne može biti vrijednost koja nas dijelijer ne postoji normalna osoba ni zdrava kolektivna svijest koja ljubi fašizam. Dijeli nas pristup antifašizmu kao „švedskom stolu“ po kom uzimamo iz istorije ono što nas čini protivnicima fašizma, a prećutkujemo i neubjedljivim opravdanjima „branimo“ momente kada su naši preci, i jedni i drugi, djelimično ili otvoreno, stajali na stranu tog istog fašizma. U tom smislu je monopolisati nad idejom „antifašizma“ jednako što i manipulisati istom.

Vojne snage i državni vrh Kraljevine Jugoslavije, kojima komunistička istoriografija pripisuje kolaboraciju sa okupatorom kao neizbrisiv žig, bili su nedvosmisleni protivnici fašizma i nacizma u momentu kada su im te ideologije nudile pakt. A moguće je da bi tim paktom kraljevske vojne i političke snage definitivno (biološki i politički) preživjele vjetrove rata, ili dočekale kraj sa manje materijalne štete. Pa ipak, po cijenu svoga nestanka i propasti, Kraljevina Jugoslavija je decidno i jasno odbila pakt sa Hitlerom u martu 1941. g. Razlozi za to su duboko moralni. Srpska Pravoslavna Crkva je, bez izuzetka, podržala a najvećim dijelom i podstakla takav antinacistički čin. Neki crkveni poglavari (kao i kraljevski oficiri), odmah su tokom Aprilskog rata deportovani u nacističke kazamate i tamo dočekali kraj rata. Preostali oficiri kraljevske vojske učestvovali su u organizaciji i osmišljavanju antifašističkog

Neka barem svemir čuje nemir…

Jedan broj kraljevskih o cira, pa i neki ugledni sveštenici daljim tokom rata na ovoj teritoriji nesumnjivo su stali na stranu okupatora. Mislim da treba revidirati pogled na tu okolnost i upitati se: šta im bi najednom? Isto tako SSSR poslije pakta sa Hitlerom (o nenapadanju i međusobnoj saradnji) stupa u žestoki rat protiv istog tog Hitlera

ustanka – tri mjeseca kasnije, a sveštenstvo Srpske Pravoslavne Crkve, na početku rata, mahom je postradalo od onih snaga koje su bile bliske Hitleru i Musoliniju. Paradoks savremenih (ideološki nametnutih) opservacija Drugog svjetskog rata postaje frapantan kada glasno izgovorimo sljedeću istinu: u momentu kada SPC inicira odbijanje pakta sa Hitlerom i uspijeva u tome, komunistička internacionala („proleteri svih zemalja“ sa nesumnjivim komandnim centrom u Moskvi) je već dvije godine u aktivnom paktu sa istim Hitlerom. Povodom toga, razumni argument, na koji bi se pozvali današnji simpatizeri ondašnjih komunista, kako „nije sve onako kako izgleda“, neće – sa njihove strane – važiti i za druge, ni pod kakvim okolnostima. Savjetu Evrope i Evropskom parlamentu, institucijama EU, tokom 20 godina suptilne istrage i traženja pravih definicija prošlosti, nije manjkalo riječi da izjednače nacizam i komunizam kao retrogradne pojave u evropskom 20. vijeku, koje su – pored bitnih razlika – imale dovoljno sličnosti (u odnosu prema demokratiji, u nasilnim metodama borbe za vlast) da njihov vojni savez uopšte ne čudi nikog pismenog. Konačno taj vojni savez je upravo bio preduslov za početak Drugog svjetskog rata, i od te činjenice treba da pođe svaki ovdašnji nominalni „antifašista“. A uz nju ide i sljedeća: Ovdašnjoj KPJ je nacistička okupacija otadžbine u Aprilskom ratu, nekako „antifašistički“ išla naruku, u pogledu planiranja boljševičke revolucije. 2) Crna Gora, SPC i fašizam? Ne postoji objektivna ni moralna perspektiva iz koje bi ideju vodilju i postupke sveštenika SPC, pa ni partizana ili četnika tokom rata, mogli da svedemo isključivo na granice današnje Crne Gore - a da se ne ogriješimo o istinu. Međutim, ako bismo i na trenutak krenuli tim putem, prva tema i prva ličnost ko-

ja nas susreće u vezi sa SPC u Crnoj Gori i njenog odnosa prama fašizmu i nacizmu nije mučenički lik mitropolita Joanikija, nego ličnost srpskog patrijarha dr Gavrila Dožića , prethodno mitropolita crnogorskog, a prije toga jednog od arhijereja Pravoslavne Crkve u Kraljevini Crnoj Gori. U smutnim danima Aprilskog rata, srpski patrijarh je odbio da zajedno sa kraljevskom svitom napusti Jugoslaviju sa nikšićkog aerodroma i dočekao je da ga Njemci uhapse u Manastiru Ostrogu. O tom hapšenju i daljem robijanju po nacističkim kazamatima postoje brojna svjedočanstva, a sva ona se svode na jedno: srpski patrijarh, Srbin iz Morače, ostao je nepokolebljiv protivnik nacističke okupacije, odbijajući da potpiše bilo kakav oblik saradnje sa okupatorom (pa čak i da javno osudi komuniste, partizane) što mu je sve nuđeno od strane Njemaca. 3) Jedan broj kraljevskih oficira, pa i neki ugledni sveštenici daljim tokom rata na ovoj teritoriji nesumnjivo su stali na stranu okupatora. Mislim da treba revidirati pogled na tu okolnost i upitati se: šta im bi najednom? Isto tako SSSR poslije pakta sa Hitlerom (o nenapadanju i međusobnoj saradnji) stupa u žestoki rat protiv istog tog Hitlera. Ali kada? Poslije dvije godine koordinisanog zajedničkog vojnog nastupa, tokom kojeg je njihov međusobni pakt, između ostalog, omogućio Hitlerovo širenje Evropom bez straha od „opasnosti“ sa Istoka. I tek onda kada je Hitler napao njih i zatekao ih toliko nespremne (slušali smo neosnovanu retroaktivnu priču o navodnom „kupovanju vremena“ od strane SSSR, a izgleda, istina je da se uopšte nijesu tome nadali) da je za pola godine stigao pred zidine Moskve, Staljingrada i Lenjingrada. O čemu se tu radi?

Pitaj dragog Boga. Ali ono što zasigurno možemo da znamo jeste jedna velika moralna dilema koja se postavljala kako

le pobio i unizio ljudsko dostojanstvo tamo, nego jednopartijska ideologija koja se obračunavala sa drugačijim mišljenjem. Ovo treba konstatovati bez obzira na činjenicu da su brojni „Golootočani“ očigledno bili zastupnici rigidnije varijante komunističke revolucije. A opet, šta može biti rigidnije od načina kako su se ovi „liberalniji drugovi“ sa njima obračunali? Elem, ne radi se o žrtvama Golog otoka, nego o žrtvama komunističke ideologije i partije. I nijesu jedine. 4) Šta ne piše u ovom tekstu?

pred četnike tako i pred partizane, a danas i pred one koji ih tumače, slave, kritikuju... Nju bih sveo na pitanje: može li se i treba li se, u uslovima okupacije zemlje, sprovoditi boljševička revolucija (1. borba za golu vlast apsolutno nedemokratskim sredstvima i 2. u svrhu uspostavljanja nedemokratskog režima)? I to revolucija protiv one vlasti i one vojske koje su do tada, dakle do početka revolucionarne borbe (a to je po komunističkom shvatanju upravo taj isti jul 1941) apsolutno i nedvosmisleno, i riječju i djelom, na strani antihitlerovske koalicije? I to protiv vlasti i vojske koje su, već do tada (od 6. aprila do 13. jula 1941) desetkovane i trpe fašističke i ustaške udare na sve strane? Kraljevina jeste kapitulirala i rasparčana od strane naci-fašista, ali u tom momentu ona ima svoj gerilski pokret za kojim Hitler raspisuje potjernicu i ima podršku saveznika da se bori za povratak pred-ratnog stanja. Naravno, nije teško objasniti i dokazati da je u dubinama te i takve revolucionarne ideologije snaga ustanka bila usmjerena ne samo protiv vlasti nego i protiv Crkve. Religije uopšte. (Tragični spisak na kraju teksta slikovito govori o tome.)

Zato mislim da je civilizovano zatražiti istorijsku reviziju teme: ko se istinski borio za „smrt fašizmu“, a ko je, nizom nezapamćenih zločina, želio da donese klasnu „slobodu narodu“ od predstavnika prethodnog društvenog uređenja? Dok ne odgovorimo na ovo duboko osjetljivo pitanje, imaćemo kao posljedicu jednoumnog ćutanja, ne samo opravdani spomen na zatamnjenu drugu stranu istorije, nego i preuveličavanje značaja određenih antikomunističkih ratnih dejstava. Jedna neistina rodiće brojne druge. S tim u vezi, ne mogu se načuditi insistiranju na frazi „golootočke žrtve“? Pa nije Goli otok nekakvom erupcijom vulkana ili cunamijem koji je zapljusnuo njegove oba-

U ovom tekstu ne piše da komunistički pokret, tako kako se pojavio i takav kakav je tokom rata bio, nije dao nezaboravne primjere herojstva i antifašističkog nastrojenja. Uprkos činjenici da su partijske vođe tih i takvih heroja tokom 1943. na teritoriji NDH pregovarale sa Njemcima i ustašama i o mogućoj varijanti međusobnog razumijevanja ako svjetska ratna zbivanja ne odu tokom kojim su otišla, i samim tim pokazale sklonost ka novom paktiranju sa Hitlerom.

U ovom tekstu takođe ne piše da je SPC kanonizovala mitropolita Joanikija Lipovca zbog njegove nesumnjive saradnje sa okupatorom, nego ga je kanonizovala zbog njegove brige o ugroženom i gladnom narodu tokom rata i zbog njegove mučeničke smrti i zločinačkog postupka nad njim, koji su sproveli isti oni koji su u životu ostavili (hvala Bogu, neka su) jednog kardinala Stepinca! I to baš u Zagrebu. Joanikija likvidiraj bez suda i groba, a Stepincu organizuj i suđenje i mirnu smrt u svojoj svešteničkoj službi. A danas nam moralne lekcije drže oni koji bi da kanonizuju upravo Stepinca, i gle naše bratske nesreće i jada: za njima, u svakom pogledu, pristaju oni koji se gnušaju svake Joanikijeve stope! Podsjetnik za početnike: kardinal Stepinac je crkveni velikodostojnik Rimokatoličke crkve koji je cijelim tokom Drugog svjetskog rata bio (ne)voljni saradnik ustaškog režima i nacista, izraziti antikomunista i čovjek koji je (baš onda kada je izgovorio poneku nemuštu riječ kritike prema ustaškim postupcima) pokazivao da NDH tvorevinu doživljava kao svoju državu (za razliku od čuvenog Vladimira Nazora, recimo). Molim, pronađite moralnu razliku između Stepinca i mitropolita Joanikija? Ogromna jeupravo u načinu kako su završili svoj život. U ovom tekstu takođe nećete naći niti jednu jedinu riječ opravdanja za kolaboraciju četnika sa Njemcima i Italijanima – poslije 1941. g, a hoćete fenomenološko razumijevanje dileme između borbe protiv okupatora i borbe protiv revolucije, koju, ni do dan danas (s obzirom na ocjenu komunističkog režima datu iz sadašnjih evropskih adresa) nije lako razriješiti, ni inte-

lektualno ni moralno. Sa druge strane, imam opravdanje i razumijevanje za sve koji su sarađivali sa istim tim Njemcima i Italijanima, da bi, na području NDH, spasili goloruki živalj od ustaške egzekucije. U ovom tekstu nećete naći nijedan negativni ton o onim ljevičarskim vrijednostima u politici i umjetnosti, koje su svijetu (pogotovo današnjem) potrebne, ali koje u svojoj agendi nemaju revolucionarno nasilje ni partijsko jednoumlje. Ako za takva jednoumlja iz prošlosti i nađemo poneko razumijevanje i ako ih danas možemo nazvati legitimnim antifašističkim pokretom, bilo bi pogrešno standarde tadašnjeg jednoumlja uzdizati danas kao kolektivne vrijednosti.

5) I konačno, zašto se baš Srpska Pravoslavna Crkva bavi revizijom nekih istorijskih nedorečenosti i dvosmislenosti? Ima li Crkva neke zadnje namjere i skrivene planove? Ili se radi o prostom, ljudskom i najjednostavnijem pitanju: zašto se nije sudilo - a ubijeni su bez groba i spomena u Sloveniji 1945. g, a ubijeni su kada je rat već bio završen - sljedećim ljudima:

1. Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije

2. Bogoslov Veselin Andrić iz Ravne Rijeke

3. Bogoslov Novak Andrić iz Ravne Rijeke

4 Svetozar Ašanin, nastavnik Cetinjske bogoslovije

5. Sveštenik Spasoje Begović, nastavnik Cetinjske bogoslovije

6 Vojo Bogdanović, crkvenjak iz Kolašina

7. Sveštenik Velimir Božović, paroh beranski

8. Sveštenik Radoje Božović, paroh Stijene Piperske

9. Sveštenik Mihailo Bušković, paroh kosijerevsko-bokovski

10. Sveštenik Miloš Vasiljević, paroh u Pragi kod Nikšića

11. Sveštenik Vladimir Vešović, paroh u Lijevoj Rijeci 12. Sveštenik dr Luka Vukmanović, profesor Cetinjske bogoslovije

13. Sveštenik Savo Vuksanović, paroh u Poljima i Rečanima kod Kolašina

14. Sveštenik Miroslav Vulanović, paroh ozrinićki

15. Jeromonah Visarion Vulićević, Manastir Vranjina

16. Sveštenik Luka Vučinić, vjeroučitelj sa Cetinja

17. Bogoslov Boško Guberinić, iz Police u Vasojevićima

18. Sveštenik Ilija Dedić, paroh u Lipovu kod Kolašina

19. Sveštenik Boško Dragović, paroh u Vukovcima, Zeta

20. Sveštenik Mihailo Dragović, paroh rogamsko-đurkovački

21. Sveštenik Dmitar Dubak, paroh šekularski

22. Sveštenik Aleksa Živković, paroh u Stijeni Piperskoj

Piše: Gojko PEROVIĆ

23 Sveštenik Đorđije Ivanović, paroh šavnički

24 Bogoslov Spasoje Ilinčić, iz Međuriječja, Morača

25 Bogoslov Đorđe Jovanović, iz Mekića Polja, kod Kolašina

26 Sveštenik Ljubomir Jovović, paroh podgorički

27 Sveštenik Nikica Jovović, paroh nikšićki

28 Sveštenik Luka Jukić, paroh konjuški

29 Sveštenik Radonja Jukić, paroh andrijevački

30 Sveštenik Milorad Kljajić, paroh nikšićki

31 Sveštenik Stojan Kostić, paroh u Donjoj Župi kod Nikšića

32 Sveštenik Savo Kustudić, paroh gornjopoljski kod Nikšića

33 Sveštenik Aleksandar Labović, paroh kraljski

34 Protosinđel Irinej Krstić, vjeroučitelj iz Nikšića

35 Sveštenik Andrija Laković, paroh lješkopoljski

36 Sveštenik Simo Lalatović, paroh trepačko-borački

37 Sveštenik Jovan Lukić, paroh gluhodoljski

38 Sveštenik Marjan Marsenić, paroh andrijevački

39. Sveštenik Dragomir Mijušković, paroh bogetićki

40 Sveštenik Nikola Milošević, paroh ljevoriječki

41 Sveštenik Branko Mustur, profesor Cetinjske bogoslovije

42 Sveštenik Tomaš Nikolić, paroh riđanski

43 Sveštenik Danilo Nišavić, paroh zaostro-štitarski

44 Sveštenik Krsto Pavićević, paroh spuški

45 Sveštenik Niko Pavićević, paroh martinićki

46. Jeromonah Pavle Pavićević, iguman Manastira Ždrebaonik

47 Sveštenik Spasoje Pavićević, nastavnik Cetinjske bogoslovije

48 Sveštenik Tomica Pantović, paroh polički

49 Sveštenik Blažo Popović, ekonom Cetinjske bogoslovije

50 Sveštenik Vuko Popović, arhijerejski namjesnik kolašinski

51 Bogoslov Mileta Popović, iz Kuča

52. Sveštenik Miloš Popović, paroh bjelopoljski

53 Jeromonah Nikodim Popović, iz Manastira Ostroga

54 Sveštenik Savić Popović, paroh štitarski

55 Sveštenik Filip Popović, crkveno-sudski tužilac Mitropolije

56 Sveštenik Đuro Radoman, paroh donjoljubotinski

57 Sveštenik Pavle Radoman, paroh dupiosko-trnovski

58 Sveštenik Stanko Radunović, paroh sotonićko-bukovički

59 Sveštenik Savo Rakočević, paroh štitarički

60 Bogoslov Vojislav Rašović, iz Zete

61. Sveštenik Vladimir Sekulović, paroh u Brskutu

62 Sekule Sekulović, profesor Cetinjske bogoslovije

63 Sveštenik Jovan Todorović, paroh pošćenski

64 Jeromonah Borivoje Tomović, nastojatelj Manastira Ćelija Piperska

65 Bogoslov Mihailo Tomović, iz Ravne Rijeke

66 Sveštenik Petar Uskoković, sekretar Mitropolije

67 Sveštenik Milomir Ćulafić, paroh u Lugu kod Andrijevice

68 Sveštenik Simo Šakota, paroh budvanski

69 Đakon Manojlo Šoškić, vjeroučitelj u Danilovgradu

70 Bogoslov Uroš Šoškić, vjeroučitelj

71 Đakon Mašan Šćepanović, pri hramu Svetog Luke u Međuriječju

72 Sveštenik Radule Šćepanović, pisar Crkvenog suda

73 Sveštenik Gavro Perović iz Martinića u Bjelopavlićima

74 Monah Veljo Pešić iz Frutka u Bjelopavlićima

Da li vam ovo liči na spisak ratnih zločinaca ili društvenih delinkvenata? Ovako, sa svim ovim imenima i crkvenim činovima postaje jasniji ljudski lik postradalih, pa i dubina ljudskog grijeha egzekutora. I naravno, postaje jasnija potreba za revizijom kvalifikacije te tragedije. Izrazom „završne operacije“ otpočinje gomila nejasnoća i laži. S tim što - spisak nije potpun. Nijesu pobrojani ni otkriveni svi pobijeni u Sloveniji, a veliki broj sveštenika je na isti način (bez suda i izrečene krivice) likvidiran, tokom rata, baš ovdje u Crnoj Gori. A uz njih idu svi oni prosvjetni radnici, pravnici i oficiri koji nijesu podržavali revoluciju u ratnim uslovima i koji su – strijeljani. Moguće je da je u opštem ratnom metežu jedan broj njih počinio neki grijeh. Ali ko je ikada sudio o tome? Prema svima nama vrišti nepravda zbog političke odmazde koja je učinjena nad njima, uglavnom iz istih onih razloga zbog kojih je likvidirano na stotine pravoslavnih sveštenika u carskoj Rusiji tokom boljševičke revolucije, kada nije bilo nikakvih okupatora, ni kolaboracije na ruskoj teritoriji. Šta su svi oni radili u Sloveniji? Pa pokušali su da izbjegnu sudbinu onih civila (uglednih građana) koji su bez suda i presude likvidirani po oslobođenju Cetinja od Njemaca 1944. g. Podsjećam, čak se i Geringu sudilo, a ljudima koji su ovdje etiketirani (u većini slučajeva - neosnovano) kao Geringovi saradnici – nije! Glas ovih ljudi dolazi do nas iz svemirskih dubina prošlosti i naše kolektivne narodne savjesti. Kao dokaz da je ovdje nekada bilo života sličnog našemu (ako ga i nema u ostatku svemira) i da je nasilno, iz ideoloških, jednoumnih razloga - prekinut.

(Stavovi kolumnista ne odražavaju nužno stavove redakcije Pobjede)

Odgovor na tekst objavljen 3. avgusta

Vučetić: Šćekić se pridružio

istoričarima koji pokušavaju da za genocid u Velici 28. jula

1944. aboliraju egzekutore

PODGORICA - Istoričar, mr Filip D. Vučetić, povodom teksta dr Milana Šćekića objavljenog u Pobjedi u neđelju 3. avgusta 2025. pod naslovom ,,Zloupotreba zločina“, uputio je odgovor koji objavljujemo u cjelosti. ,,Ustvrdivši, u autorskom tekstu „Zloupotreba zločina“ (objavljenom u „Pobjedi“ 3. avgusta 2025) da istorijski izvori ne mogu da potvrde izjavu zvaničnika vlasti da je stanovništvo sela Velika 28. jula 1944. stradalo zbog „vjerske i nacionalne“ pripadnosti, istoričar dr Milan Šćekić zaključuje: „Jer da je okupator sa kvislinškim formacijama uistinu želio da kazni stanovništvo ovog kraja samo zbog njegove vjerske i nacionalne pripadnosti, od 1941. godine imao je na raspolaganju sve vrijeme ovoga svijeta da to učini“. Takvom konstatacijom pridružio se istoričarima koji zlonamjerno pokušavaju da za taj genocid u Velici aboliraju egzekutore – pripadnike muslimanske milicije i drugih nacističkih formacija iz Plava, Gusinja, Petnjice i Kosmeta, koji su činili gro sastava zloglasnih SS divizija „Princ Eugen“ i „Skenderbeg“.

Nesuvisli zaključak da istorijski izvori „nedvosmisleno govore da je stanovništvo ovog kraja prevashodno stradalo zbog neafirmativnog odnosa prema okupatoru“, a ne „zbog vjerske i nacionalne pripadnosti“, jasno demantuju sljedeće činjenice: Odmah po kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije, kvislinške vlasti u Plavu i Gusinju otpočele su teror nad pravoslavnim življem. Među prvim žrtvama pao je Gavro Vučetić, nosilac tri Obilića medalje, učesnik Balkanskih ratova i borac na Solunskom frontu.

Ubistvo uglednog ratnika od strane muslimanskih kvislinga bila je jasna poruka Srbima da će uslijediti osveta za ratni poraz iz 1912. godine. Zločini su kulminirali nakon dolaska emigracije predvođene Rizom Ferovićem, koji je organizovao masovne zločine nad Pravoslavcima. Da su zločini nad njima tokom Drugog svjetskog rata bili vjerski i nacionalno motivisani, svjedoči i govor Tahira Hodže u Plavu jula 1941: „Duša će ući u Dženet svakom našem vjerniku, ako bude nemilosrdan u osveti prema Vasojevićima. Grijeh nećete napraviti ako im domove, kolibe i plotove oko kuće popalite, ako im mal plijeni-

te i usjeve pogazite. Đevojke i nevjeste im porobite i vodite sa sobom da vam žene budu, a muškarce, pa makar to bila i djeca u kolijevkama, ubijajte, samo da od naših starih krvnika – Vasojevića ne ostane ni traga“. (B. Otašević, 272, 2020) Braća Rizo, Šabo i Šemso Ferović organizovali su, krajem maja i početkom juna 1941, oružane kvislinške jedinice, koje su počinile masovne zločine u pravoslavnim selima: Velika, Brezojevice, Vojno Selo, Đurička Rijeka i Mašnica. Iz arhivske građe nedvosmisleno se može utvrditi da je kvislinška vlast u Plavu i Gusinju imala za cilj da u potpunosti uništi i protjera pravoslavno stanovništvo sa ovog područja. Za ostvarenje ovog plana Ferovići su iskoristili „vjerski fanatizovane bande“. (Arhiv Jugoslavije, fond 110, fascikla 147, br. 198). Pripadnici muslimanske milicije su jula 1941. godine u Plavu strijeljali 30 zarobljenika, o čemu je svjedočenje ostavio potomak Šemsa Ferovića, Zećo Feri, koji, između ostalog, bilježi da su „zatvorenici streljani u ime osvete za 1912. godinu“. Tog mjeseca je u Plavu (u kući Vukote Džudovića) formiran i logor, kroz koji je, prema nepotpunim podacima, prošlo oko 500 civila i stradalo 31 dijete. Na osnovu obimne arhivske građe možemo tvrditi da su zločini nad pravoslavnim življem u Andrijevičkom srezu sprovođeni u čitavom periodu 1941-1945. Po sadizmu se posebno istakao Sait Hodža Šahmanović. On i Avko Luković su jula 1941. ubili Draga Popovića i Marka Praščevića, kojima su, prema dostupnoj arhivskoj građi „žrtvama sjekli jedan po jedan dio tijela a onda su ih ubili i ostavili nepokopane da im psi raznose tijela“. ( AJ, fond. 110, f. 147, br. 198). Teške ratne zločine počinio je i predsjednik opštine Gornja Ržanica Avdo Avdić, koji je civile bez razloga zatvarao i mučio. ( DACG-AOP, OJTBP Vojni sud Berane , IV 3a -1). Zločini su nastavljeni i tokom 1942-1943. godine. Pripadnik muslimanske milicije Gaco Kandić je 1941. u Velici ubio Raduna Petrovića, a 1943. godine Miliju Jokića i opljačkao njegov imetak. (AJ, 110, 148-646). Takođe, kada su muslimanski vulnetari zarobili 20 civila iz Velike, Pepića i Gornje Ržanice, kod mjesta Vučetića krš, Čelić Redžo je tokom sprovođenja vezane žrtve tapkao po leđima uzvikujući „Evo dobre klanice za večeras!“. Tom prilikom strijeljano je devet civila. (DACG-AOP, OJTBP, IV 3-55). Teror u podčakorskim selima nastavljen je i tokom 1944. godine. Oko mjesec prije njemačke operacije Draufgenger, pripadnici muslimanske milicije došli su Gornju Ržanicu. Tada je Ibrahim Useinović na silu odveo trinaestogodišnju Stanu, ćerku Vučka Živaljevića, i na putu ka selu Hote tukao i po dolasku kući nad njom izvršio obljubu. Djevojčicu je narednih šest mjeseci držao zatvorenu, da bi po završetku rata sa njom pobjegao u Albaniju. Tek pošto je Useinović uhapšen uspjela je da se vrati kod roditelja. (DACG -AOP, OJTBP, IV 3- 31). Iz svega navedenog jasno je da su zločini u podčakorskim selima nad pravoslavnim življem sprovođeni u kontinuitetu i da je neosnovana tvrdnja da su pomenuti zločini izvršeni iz ideoloških razloga. Civili su stradali prije svega zbog vjerske i nacionalne pripadnosti.

Na kraju, osvrnućemo se na navode dr Šćekića u „Pobjedi“ da su zločin u Velici 28. jula 1944. izvršili pripadnici 21. SS divizije „Skenderbeg“ regrutovane pretežno od Albanaca, i da je u zločinu stradalo 428 ljudi. Zločin u Velici izvršili su vojnici mobilisani sa Kosova i Metohije i iz Plava, Gusinja i Petnjice. U pokolju su, pored ostalih, učestvovali: Šemso Ferović, Saljo Nikočević, Žuk Adžija i Sali Rama Abdulović. (AJ, fond 110, 147-79/ 732.). Da je zločin u Velici bio vjerski motivisan svjedoči i sljedeći citat: „U klanju stanovništva i uništavanju imovine naročito su se istakli vojnici SS legije „Skenderbeg“, fanatizovani mržnjom protivu pravoslavnih“. Kako stoji u citiranom dokumentu „Ovi divljaci su išli toliko daleko da su uništavali voćnjake oko kuća, rušili škole i crkve i spalili skoro čitavu varoš Andrijevicu“. (AJ, fond 110, 147-79/ 732). U optužnici javnog tužioca bjelopoljskog okruga protiv Sait Hodže Šahmanovića navedeno da su 28. jula 1944. godine u Velici stradala 564 civila. ( DACG – AOP, OJTBP IV 1 –14). Taj broj može se smatrati najpreciznijim, budući da je utvrđen u vremenskom intervalu najbližem danu zločina – godinu i po nakon pokolja u Velici. Za nepuna dva sata stradalo je 11 nerođene djece, 23 djece do jedne godine, 48 do pet godina, 58 djece do 10 godina, 34 djece do 15 godina, 23 djece do 18 godina i 20 stradalih do 21 godinu. Nesporna je činjenica da je sadizam koji su u tome pokazali muslimanski i albanski kvislinzi mogao doći samo iz vjerske i nacionalne mržnje. Pokolj u Velici bio je samo kulminacija zločinačke politike koju je kvislinška vlast u Plavu i Gusinju sprovodila od 1941. godine nad pravoslavnim življem, sve sa ciljem stvaranja etnički čiste Velike Albanije – kaže se u odgovoru mr Vučetića.

Filip Vučetić

Pljevlja: Nije uspio prvi javni poziv za zakup ribnjaka i mrestilišta u gradskom parku Vodice, drugi otvoren do 11. avgusta

„Lipljen“: Propašće svaka licitacija jer cijena nije realna

Pobjedi iz lokalne uprave kojom rukovodi Dario Vraneš nijesu odgovorili zašto prvi poziv nije uspio. Iz SRK ,,Lipljen“, čije istoimeno preduzeće upravlja ribnjakom, kažu da je cijena zakupa - 828,55 eura mjesečno previsoka te zbog toga neće učestvovati u licitaciji. Smatraju da je Opština početnu cijenu trebalo da odredi nakon što ispita zainteresovane strane

PLJEVLJA – Direkcija za imovinu opštine Pljevlja je raspisala drugi javni poziv za zakup ribnjaka – uzgajališta u gradskom parku Vodice na pet godina. Ponude se mogu dostaviti do 11. avgusta, a početna cijena je kao i na prvom pozivu –828,55 eura.

Kako je navedeno, u zakup se daju zgrada ribnjaka površine 82 metra kvadratna, dvorište od 500 metara kvadratnih i livada površine 336 kvadratna, koji su upisani kao svojina Crne Gore sa pravom raspolaganja Opštine.

OPŠTINA

Pobjedi iz lokalne uprave kojom rukovodi Dario Vraneš nijesu odgovorili na pitanje zašto prvi poziv nije bio uspješan. Sportsko-ribolovni klub ,,Lipljen“ koji upravlja ribnjakom i mrestilištem nije se prijavio na prvi javni poziv. Pobjedi su saopštili da to nijesu uradili jer je cijena zakupa previsoka.

– Na samom početku smo se izjasnili da je određena minimalna mjesečna cijena od 830 eura previsoka, što se i potvrdilo na osnovu neuspješne prve licitacije, na koju se niko nije javio. Tako isto će proći i ova druga i svaka sljedeća licitacija, jer nije prethodno izvršeno

ispitivanje zainteresovanih od strane Opštine, te u skladu s tim da se odredi eventualna početna cijena zakupa. Osim toga, u Pljevljima ne postoji nijedno pravno lice registrovano za obavljanje akvakulture izuzev DOO ,,Lipljen“, koje je SRK ,,Lipljen“ osnovao – kazali su iz ,,Lipljena“. Podsjećaju da su SRK ,,Lipljen“ ribnjak i mrestilište bili devastirani i neupotrebljivi prostor koji su oni revitalizovali.

– Napravili smo pogon za mrestilište autohtone potočne pastrmke, što je jedinstveno u Crnoj Gori, uredili taj dio gradskog parka koji je najprepoznatljiviji simbol grada, i zaposlili nezaposlena lica u mrestilištu. Iz mrestilišta se vrši poribljavanje pljevaljskih rijeka, kojima vraćamo život usljed konstantnih pomora ribe i zagađenja. Sve iznešeno je dovoljan razlog da Opština Pljevlja treba da uvaži naš rad i trud, a ne da ga minimizira i da od nas pravi ,,tajkune i milionere“, kako je jednom prilikom izjavio predsjednik

opštine Pljevlja – kazali su iz ,,Lipljena“.

Skreću pažnju da oblast akvakulture pripada poljoprivrednoj proizvodnji i kao takva treba da dobija podršku.

– Zato treba da imamo pomoć kroz subvencije, a ne odmaganje u smislu određivanja nerealne kirije koja, uzgred rečeno, Opštini ne predstavlja ništa, a nama oduzima jednog zaposlenog na godišnjem nivou –kažu iz ,,Lipljena“.

Ribnjak je od 2019. godine za potrebe mrestilišta bez naknade koristio Sportsko-ribolovni klub „Lipljen“ na osnovu odluke predsjednika opštine Mirka Đačića. Skupština opštine Pljevlja je ukinula Ugovor o korišćenju nepokretnosti od 31. decembra na inicijativu aktuelnog predsjednika opštine Darija Vraneša ,,radi ostvarivanja pretežnijeg javnog interesa lokalne zajednice“.

– SRK ,,Lipljen“ sa sv ojim osnovanim preduzećem d.o.o. ,,Lipljen“ i dalje funkcioniše u objektu mrestilišta na rijeci Breznici, iako je Ugovor uki-

Po zakonu o državnoj imovini davanje u zakup stvari i drugih dobara u državnoj imovini vrši se neposrednom pogodbom u slučaju kada ne uspije ni nakon tri uzastopna objavljivanja javnog poziva za javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda

CeTINje: Rekonstrukcija Dvora kralja Nikole

Bakarni krov prodaće za oko

nut. Razlog zašto smo i dalje u objektu jeste veći javni interes, mrestilište je državni projekat od javnog interesa, jer je jedino mjesto u Crnoj Gori gdje se proizvodi autohtona mlađ potočne pastrmke Crnomorskog sliva, koja je namijenjena za poribljavanje prvenstveno pljevaljskih rijeka, kao i ostalih rijeka sliva (Tara, Piva, Lim). Taj veći javni interes je potvrdilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao relevantna državna institucija nadležna za ribarstvo i akvakulturu, kao i naučna institucija Prirodno-matematički fakultet iz Podgorice, ali i Agencija za zaštitu životne sredine kao državna institucija nadležna za zaštitu životne sredine i očuvanje biodiverziteta. Sve to nas obavezuje da i dalje istrajavamo u aktivnostima na mrijestu riba i poribljavanju naših rijeka, sve do perioda do kada i naša opština Pljevlja ne prepozna taj javni interes našeg rada – kažu u ,,Lipljenu“.

STATUS

Neriješen status im, kažu, stvara probleme u radu, ali imaju razumijevanje nadležnih državnih institucija relevantnih za njihove aktivnosti. Te se nadaju skorijem rješavanju statusa u objektu mrestilišta na opšte zadovoljstvo. Do tada, ribnjak i mrestilište rade po ustaljenom ritmu. – Od 15. juna do 15. jula smo imali akciju poribljavanja pljevaljskih vodotokova upravo iz našeg mrestilišta. Trenutno se uzgaja ovogodišnja riblja mlađ, koju spremamo za poribljavanje za sljedeću godinu. Takođe, redovno se održava objekat mrestilišta, hrane matični primjerci, čisti bazen, kao i drugi poslovi – kazali su iz ,,Lipljena“. Po Zakonu o državnoj imovini, davanje u zakup stvari i drugih dobara u državnoj imovini vrši se neposrednom pogodbom u slučaju kada ne uspije ni nakon tri uzastopna objavljivanja javnog poziva za javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda. D. ŠAKOVIĆ

CETINJE – Vlada je na prijedlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dala saglasnost Upravi za državnu imovine za prodaju starog bakarnog krova sa objekta Dvora kralja Nikole na Cetinju. Kako se navodi u obrazloženju, Uprava za državnu imovinu angažovala je sudskog vještaka koji je utvrdio da vrijednost krova iznosi 6,50 eura po kilogramu, a konačna vrijednost će se znati nakon utvrđivanja debljine lima odnosno nakon mjerenja težine. Ukupna vrijednost, u zavisnosti od debljine lima, može iznositi iz-

među 41.652 eura i 56.160 eura bez PDV-a.

– Imajući u vidu da rekonstrucija krova još nije realizovana, Uprava za državnu imovinu cijeni opravdanim da se prodaja krova sprovede odmah nakon demontaže na licu mjesta tj. nakon obavještenja Narodnog muzeja da je krov skinut, kako bi se izbjegli troškovi transporta i čuvanja – navedeno je u informaciji. Zamjena krova je dio projekta rekonstrukcije odnosno sanacije koji je počeo 3. jula. Predviđeno je da radovi vrijedni 275.000 eura traju 90 dana, izvođač radova je firma Bombeton. C.G.

MOj kOvaC: Skupština opštine usvojila nove socijalne mjere podrške

MOJKOVAC – Skupština opštine na jučerašnjoj sjednici jednoglasno je usvojila dvije odluke iz oblasti socijalne politike, s fokusom na podršku porodici i mladima. Prva se odnosi na mjesečnu podršku u iznosu od 450 eura za sve nezaposlene porodilje sa prebivalištem na teritoriji opštine. Pravo na tu pomoć ostvaruju sve majke koje nijesu u radnom odnosu u trenutku porođaja, a podrška se isplaćuje za cijeli period trajanja porodiljskog odsustva, u skladu sa zakonskim regulativama. Posebna pažnja biće posvećena porodiljama koje u jednoj trudnoći rode blizance, trojke ili više djece – njima će mjesečna podrška biti dodatno uvećana za 150 eura. – Ovom mjerom, lokalna uprava želi da pruži konkretnu i kontinuiranu pomoć porodicama koje se nalaze u osjetljivoj socio-ekonomskoj situaciji, ali i da pošalje jasnu poruku da majčinstvo i roditeljstvo zaslužuju

posebnu pažnju i podršku zajednice – kazali su iz opštine. Druga odluka koja je dobila jednoglasnu podršku odbornika odnosi se na finansijsku podršku matur antima za troškove maturskih ekskurzija. Opština će od ove školske godine svakom učeniku omogući da učestvuje u maturskoj ekskurziji, bez obzira na finansijske mogućnosti njegove porodice. – Na ovaj način, lokalna samouprava nastoji da doprinese većoj jednakosti među mladima, da podrži njihov obrazovni i društveni razvoj, ali i da afirmiše značaj zajedničkih školskih iskustava koja ostaju u trajnom sjećanju. Ove mjere svjedoče o odlučnosti opštine Mojkovac da nastavi da kreira ambijent koji podstiče natalitet, jača porodicu i omogućava svim građanima, a posebno djeci i mladima, jednake šanse za zdrav i dostojanstven razvoj – navedeno je u obrazloženju. C.G.

SIMBOl GRaDa: Park Vodice

POBJEDA

RaDOvI POČelI 3. jUla: Dvor kralja Nikole

Prvacima po 40 eura za ranac

PLJEVLJA - Opština je za školsku 2025/26. godinu obezbijedila subvencije za kupovinu školskih rančeva u iznosu od 40 eura za sve učenike prvog razreda na teritoriji opštine. Roditelji ostvaruju pravo na subvenciju uz dostavljanje sljedeće dokumentacije: fiskalni račun za kupljeni ranac, kopiju lične karte i kopiju žiro računa. Prijave se podnose od 1. do 29. avgusta. c.G

DANILOVGRAD: Završene 27. Katunske sportske igre

Ćafe bez premca u osam disciplina

KOLAŠIN – „Bjelasica trejl“, koji će se održati 9. i 10. avgusta imaće, ove godine i dodatni izazov. Biće organizovana trka od Mojkovca do Kolašina u dužini od 42 kilometra u saradnji sa TO Mojkovac i PSK Brskovo. Start je iz centra Mojkovca, preko katuna Bjelasice, kroz srce Biogradske prašume do Trga boraca u Kolašinu. Tako „Bjelasica trejl“ počinje saradnju sa susjednim gradovima, a konačni cilj je organizovanje „100 milja Bjelasice“ koja bi povezala sve gradove oko planine i još kvalitetnije pozicionirala Crnu Goru na mapi trejl događaja. Šesti Bjelasica trejl će okupiti više od 500 ljubitelja prirode i planinskog trčanja iz 25 država. Na pet kvalitetno i sadržajno osmišljenih staza će takmičiti i trkači iz SAD, Rusije, Velike Britanije, Njemačke, Holandije, Italije, Španije, Češke, Litvanije kao i iz država regiona – Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Glavni događaj manifestacije je trka na 62 kilometra za iskusne trkače željne planinskih izazova. Trka će startovati sa kolašinskog Trga boraca, 9. avgusta u pet sati, staza vodi livadama, strminama i pored jezera Bjelasice, a takmičari imaju 15 sati vremena da je istrče. Trka na 23 kilometra startuje iz centra grada 9. avgusta u 7 sati i maršrutom prolazi kroz atraktivne djelove planine. Trčanje na 12 kilometara će startovati 10. avgusta, u 11 sati i idealna je za one koji žele da se upoznaju sa planinom i da se svojim prvim koracima osjete sve draži Bjelasice. Takođe će se uz podršku kompanije Sava osiguranje održati i „Kids trejl“ (dječja trka) za djecu od 6 do 12 godina na uličnoj stazi od 250 metara. Prihodi od prijava biće u saradnji sa Crvenim krstom usmjereni u humanitarne svrhe.

Dr. D.

DANILOVGRAD – Pobjedom ekipe Ćafe u ukupnom plasmanu završeno je 27. izdanje Katunskih sportskih igara, koje su se od 13. jula održavale u Bandićima. Njima je ovo deseta pobjeda zaredom, u ukupnom plasmanu.

Drugo mjesto zauzela je ekipa Zagarača, dok je treće mjesto pripalo ekipi Lastve Čevske. Ekipa Lastve Čevske osvojila je prvo mjesto u odbojci, a iza njih je ekipa Bandića, dok je treće mjesto pripalo ekipi Baloča.

atletika

Kada je riječ o atletici, prvaci su takmičari ekipe Ćafe, drugoplasirana je Lastva Čevska, dok je treće mjesto zauzela ekipa Zagarača. U fudbalu je prvoplasirana ekipa Gornjih Komana, drugi su bili takmičari Zagarača, dok su trećeplasirani fudbaleri koji su branili boje Baloča.

Svoje mjesto na ovom takmičenju našla je i igra ,,plojkanje“ u kojoj su pobijedili Milenko i Zdravko Radulović iz ekipe Ćafa. Ekipa Ćafe zauzela je prvo mjesto i u bacanju kamena s ramena, dok su drugi Zagarčani, a treće mjesto pri-

palo je ekipi Lastve Čevske. U pikadu i gađanju iz vazdušne puške su takmičari Gornjih Komana - Zoran Radulović i Filip Radulović. U navlačenju konopa ekipa Ćafe osvojila je zlatnu medalju, dok je ekipa iz Novog Sela zauzela drugo, a takmičari iz Zagarača treće mjesto. Ekipa Ćafe bila je najbolja i u šahu. Drugo mjesto pripalo je takmičarima ekipe Livade, a treće Pješivcima. U trci na 100 metara najbrži je bio Luka Radulović iz Ćafe,

CETINJE: Mještani šest sela odustali od blokade puta Cetinje - Budva

CETINJE - Mještani Vrela, Uganja, Obzovice, Očinića, Brajića i Paštrovića neće u utorak ujutru blokirati saobraćaj na putu CetinjeBudva, kao što su to ranije najavili, a zbog problema sa tzv. lutajućom stokom.

To je saopšteno nakon sastanka koji su predstavnici tih sela imali sa predstavnicima lokalnih uprava Prijestonice i

Budve, kao i Uprave policije, Komunalne policije i Veterinarske inspekcije. Od blokade se odustalo jer su se svi nadležni obavezali da će pristupiti rješavanju ovog problema, u skladu sa nadležnostima. – Novi sastanak održaće se u ponedjeljak. Očekujemo od nadležnih da počnu rješevanje. Odustalo se od blokade, za sada, ali to ne znači da, ako

Organizatori Katunskih sportskih igara su zahvalili Opštini Danilovgrad i Turističkoj organizaciji tog grada, ali i brojnim sponzorima na podršci. Ljubitelje tradicije, sporta i druženja pozvali su da prate Viteške sportske igre četiri nahije Stare Crne Gore, domaćin je Riječka nahija, a biće organizovane ovog mjeseca

drugi Miloš Ćupić iz Zagarača dok je treće mjesto pripalo Danilu Boškoviću iz Lastve. Kada je riječ o trci na 1.000 metara Luka Radulović zauzeo je treće, Miladin Velimiirović iz Zagarača drugo, dok je najbrži bio takmičar ekipe Velestovo - Barjamovica Matija Mrđenović U skoku u dalj najbolji je bio Krsto Radulović iz ekipe Ćafa, drugi Ilija Bošković iz Lastve ,,dok je treće mjesto zauzeo Stojanović Pavle iz Zagarača. U disciplini skok u vis prvo mjesto zauzeo je Dražen Radulović, a drugo Marko Radulović, dok je treći bio Dražen Begović

Djeca

Ove godine mjesto u takmičarskom dijelu dobili su i najmlađi. U fudbalu su se nadmetali dječaci uzrasta do 12 godina, pa je publika bila u prilici da vidi neke poteze kojih se ne bi postidjela ni Prva liga. Najbolji u igri sa „bubamarom“ bili su dječaci iz ekipe Livade, koji su u finalu pobijedili ekipu Novog Sela. Trećeplasirani su mališani Markovine. Za najboljeg igrača proglašen je Lazar Milošević iz prvoplasirane ekipe

izostanu vidljiva i konkretna rješenja, ipak nećemo ići i na takvu radikalizaciju naših protesta - kazali su mještani. Mještani skoro mjesec najavljuju blokadu saobraćajnice Cetinje - Budva zbog problema, koje im pričinjava lutajuća stoka. Zbog toga što je izostala reakcija nadležnih o problemu su informisali Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori. Ivo Drecun u ime mještana je podnio krivičnu prijavu protiv sugrađanina Steva Kape jer mu njegova stoka koja se kreće bez nadzora pričinjava materijalnu štetu i ugrožava bezbjednost. j.Đ. - P.

Tim Livade

Ekipa Ćafe

Ekipa Lastva Čevska

Članovi Janoška ansambla oduševljeni našom zemljom i prijemom na prvom koncertu u Tivtu

Upili energiju Crne Gore i izvanredne publike

PODGORICA - Kad improvizacija susretne tradiciju, nastaje čista magija – a baš to se dogodilo u nedjelju veče u Tivtu, u okviru Tivatskog muzičkog festivala. Ansambl Janoška, jedan od najuzbudljivijih savremenih kamernih sastava, ostavio je jak utisak na publiku na Luštica Bayu, donoseći novu dimenziju Vivaldijevog djela „Četiri godišnja doba“ uz zvuke džeza, tanga i čak – Cesarice.

Publika na lukobranu Luštica Baya pjevala je, aplaudirala i ovacijama pozdravljala majstore koji su klasik pretočili u nezaboravan muzički doživljaj, spojivši bečku školu s balkanskom dušom. Virtuoznim umijećem na svojim instrumentima, neočekivanim improvizacijama, puni dobre energije, pijanista

František Janoška, njegova braća - violinisti Ondrej i Roman - kao i njihov zet, kontrabasista Julius Darvas, osvojili su srca publike. Tri brata dolaze iz Bratislave i pripadaju sedmoj generaciji muzičara svoje porodice, dok je Darvas iz Njemačke i pripada trećoj generaciji muzičara. Na početku su odsvirali uvertiru „Slijepog miša“ Johana Štrausa Mlađeg, a potom i predstavili svoj najnoviji projekat, album „The Four Seasons in Janoska Style“, koji je objavljen prošlog oktobra u izdanju Dojče gramofona. Odabrane stavove različitih godišnjih doba sa šarmom je najavljivao Darvas, a publici se obratio i pijanista František. Mogli su se čuti stavovi poput „Groovy Birds“ iz Ljeta, „The Dreaming Soul“ iz Proljeća, „7/8 (Oro)“ iz Jeseni, kao i „Dancing in the Snow“ i „Sweet Home“

iz Zime, a za kraj je odabran „Storm“, poput ljetnje oluje.

Uz aplauze i ovacije, ansambl je na bis odsvirao Montijev „Čardaš“, začinjen iznenađenjima – „Cesaricom“, koju je proslavio Oliver i „Hay, Jude“ od Bitlsa, koje je publika sa entuzijazmom pjevala.

František Janoška izjavio je da su svi članovi ansambla izuzetno srećni što su prvi put posjetili ovako lijepu zemlju kao što je Crna Gora.

- Publika i ambijent na Tivat Music Festivalu, u Luštica Bayu, bili su izvanredni. I festivalsko osoblje, i svjetla, i zvuk - sve je bilo savršeno. Puno improvizujemo na koncertu i važna nam je energija od publike, koju smo primili u potpunosti, kao i energiju ljepote ove zemlje. Ljudi su ovdje divni, hrana takođe, i mislim da je zbog svega toga i koncert bio fantastičan. Zahvalni

smo na pozivu da nastupimo ovdje i siguran sam da ćemo doći opet - rekao je pijanista. Julius Darvas takođe je zadovoljan reakcijama publike na koncertu, kao i prilikom da ansambl predstavi svoje novo djelo.

- Osjećam odličnu energiju večeras. Ovo je prelijepa zemlja, a od publike smo zaista dobili sjajne reakcije. Najljepša stvar koja može da se dogodi muzičaru je da ovakav aplauz. Bili smo raspoloženi i puno improvizovali, a publika nam je uzvratila, pa je i zapjevala –rekao je Darvas. Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“ su, kako je rekao, jedno od najpoznatijih klasičnih djela, a pored toga je imalo i jubilej 300 godina od objavljivanja.

- Željeli smo da ga prenesemo u 21. vijek, u svom stilu. Veliko je zadovoljstvo svirati ovo djelo. Siguran sam, kad bi ga Vivaldi čuo danas, da bi rekao da postoji evolucija u muzici i možda bi mu se dopalo. Mnogo se toga desilo u muzici za 300 godina i mi smo ga napravili sa malo džeza, malo argentinskog tanga, uz američke ritmove, balkanske takođe. Muzika je toliko veliki univerzum, da sve staje u njega, i nikad se ne završava, otvoren je i evolucija je beskonačna - naglasio je Darvas. Ansambal je nastupio u koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Tivatskog muzičkog festivala, uz podršku partnera Luštica Bay. Njihovi koncerti u Boki su dio svjetske turneje, a nakon Tivta sinoć su nastupili na KotorArtu u Crkvi Svetog Duha.An. R.

Fotografije izložbe „Nasmijana Topolica“ na Trgu Vladimira i Kosare u Baru do kraja avgusta

Nastup jedne od najpoznatijih izvođačica fada

PODGORICA – Na gradskom trgu u Baru, u okviru bARS segmenta 38. „Barskog ljetopisa“, otvorena je izložba „Nasmijana Topolica“, koja je već na otvaranju izazvala ogromno interesovanje publike. Porodične i lične fotografije pedesetak porodica, nastale između 1960. i 1979. godine, prikazuju svakodnevicu nekadašnjeg naselja uz more – onakvu kakvu su je živjeli njegovi stanovnici: vedru, blisku, nasmijanu. Koncept potpisuje Željko Milović, selektor bARS-a, uz dizajnersku obradu Semira Karastanovića, a fotografije su prikupljene iz porodičnih arhiva, restaurirane i prvi put objedinjene u javnoj postav-

ci koja istovremeno slavi duh zajednice i čuva uspomene od zaborava. Predzemljotresni kompleks (staro)topoličkih zgrada podignutih oko tri ulice, oivičenih morem i magistralom (danas Ulica Jovana Tomaševića), te zgradom Carine i Trudbeničkim barakama kod Madžarice, na izložbi je prikazan na sasvim nesvakidašnji način –porodičnim i ličnim fotografijama stanovnika koji su se u periodu od 1960. do 1979. godine slikali na ulicama i na taj način postali svjedoci vremena. Željko Milović je, otvarajući izložbu, kazao da je sakupljanje fotografija počelo još oko Nove godine i da se brzo pročulo kako se sprema zanimljiva postavka, pa su ljudi poste-

peno otvarali stare kutije od cipela i škrinje i donosili svoje foto-uspomene kod njegove sestre koja je bila „baza“ i uz čiju su pomoć skenirane. Tako se došlo do broja od 107 odabranih fotografija i 39 porodica koje su ih ustupile. Selektor bARS-a je izrazio zadovoljstvo što publika ima priliku da uroni u vrijeme od prije 50-60 godina, kada je na Staroj Topolici bilo više osmijeha i života.

- Ogromna većina ljudi na fotografijama se smije. Danas to nije tako čest prizor. Ali tada, iako nijesu imali mnogo, imali su ono iznutra, neku radost, lakoću koja ih je činila srećnim - kazao je Milović, pojašnjavajući ujedno i naslov izložbe „Nasmijana Topolica“. Postavka će krasiti Trg Vladimira i Kosare do kraja avgusta. R. K.

PODGORICA - Jedna od najpoznatijih svjetskih izvođačica fada Mariza nastupiće 24. avgusta u Tivtu, na Trgu Pine, donoseći publici čaroliju portugalske tradicije i savremenog zvuka.

- Pripremite se za veče ispunjeno emocijama, strastvenim melodijama i izuzetnim glasom – najavljuju organizatori. Prvi koncert Marize u Crnoj Gori organizuje Stars and more events i kompanija MTEL. Mariza je umjetnica čije ime već dvije decenije blista na svjetskoj muzičkoj sceni. Njena interpretacija fada - duboko emotivna i snažna - nadmašuje jezičke i kulturne barijere, osvajajući publiku širom planete. Sa brojnim priznanjima, nastupima u najprestižnijim koncertnim dvoranama svijeta i saradnjama sa velikanima različitih žanrova, Mariza je sinonim za umjetničku izvrsnost i autentičnost. - Ovaj jedinstveni koncert pruža priliku da uživate u virtuo-

znom spoju muzike, kulture i senzibiliteta koji ostavljaju neizbrisiv trag. Ne propustite priliku da budete dio magične večeri koja obećava nezaboravno iskustvo. Ulaz je besplatan, a zbog ograničenog broja mjesta, rezervacije su neophodne i mogu se izvršiti na društvenim mrežama kompanije MTEL https://www.facebook.com/mtelCrnaGora https://www.instagram.com/ mtelcg?igsh=NXFhaXRvYWRlMXU2 ili pozivom na broj telefona 068100600 – saopštili su organizatori. R. K.

Predstavljanje Udruženja likovnih umjetnika Tivta

Izložba u

Muzeju

PODGORICA - Godišnja izložba Udruženja likovnih umjetnika Tivta biće otvorena večeras, u 20.30 sati, u JU Muzej i galerija Tivat.

Postavku radova, na prizemlju galerijskog prostora ustanove, čine likovna ostvarenja stvaralaca različitih poetika i individualnih stilova izražavanja. Radove će predstaviti: Ivan

Knežević, Ljubomir Popadić, Ivica Aranđus, Mile Albijanić , Dr agana Mladenović, Zoran Kruta, Hana Mirkov, Andrijana Ivanda Rocheux, Monika Marku, Iva Gopčević-Čelanović , Ana Bulatović Lili, Vladimir Knežević i Anđela Alić Izložbu će otvoriti teoretičarka umjetnosti Nina Milićević, a publici će se obratiti i predsjednik Udruženja Ivica Aranđus. Posjetioci će moći da pogledaju izložbu do 4. septembra. R. K.

Studentska izložba u Centru za kulturu Prijestonice „Zidovi“

PODGORICA - Kolektivna izložba djela pod nazivom „Zidovi“ biće otvorena večeras, u 20 sati, u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje. Izložbu će otvoriti akademski likovni umjetnik i slikar Ognjen Vujović.

Predstaviće se troje studenata Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju – Ana Radulović, Vukašin Tanjević i Danilo Tripković. Projekat je realizovan u okviru javnog poziva Centra za kulturu, koji ima za cilj pružanje podrške mladim umjetnicima i studentima. Izložba „Zidovi“ okuplja radove koji, kroz različite vizuelne jezike i medije, istražuju unutrašnje svjetove, savremene društvene tokove i odnos čovjeka prema prostoru.

Ana Radulović (Nikšić, 2000) je vizuelna umjetnica i master

studentkinja slikarstva, koja je osnovne studije završila na Odsjeku za vajarstvo. U svom radu kombinuje slikarstvo, scenografiju i eksperimentalni izraz, a učestvovala je u brojnim izložbama, filmskim i pozorišnim projektima. Vukašin Tanjević (Pljevlja, 2000) je master student slikarstva koji se bavi istraživanjem odnosa između slikarstva, prostora i scenskog izraza. Diplomirao je na Odsjeku za vajarstvo, a iza sebe ima bogato iskustvo u učešću na kolektivnim izložbama, umjetničkim kampovima i projektima ulične umjetnosti. Danilo Tripković (Nikšić, 2001) je student vajarstva čiji rad obuhvata skulpturu, crtež, grafiku, slikarstvo i fotografiju. Izlagao je na više grupnih izložbi, a učestvovao je i na „Mural festu“ u Nikšiću. Aktivno se bavi i muzikom. R. K.

Sa nastupa Janoška ansambla u Tivtu

Publika na otvaranju izložbe u Baru

PODGORICA – Tema ovogodišnjeg 10. Međunarodnog festivala karikature u Kolašinu je portret nedavno preminulog Voja Stanića, doajena jugoslovenskog i crnogorskog slikarstva, a prva nagrada pripala je Petru Pismestroviću iz Austrije, druga Olegu Dergačovu iz Francuske, dok treća odlazi u ruke Antonija Santosa iz Portugala. Svečano otvaranje festivala, izložbe i dodjela nagrada zakazani su za 20. avgust u kolašinskom Centru za kulturu.

O nagradama je odlučivao žiri u sastavu: predsjednik Luka

Lagator i članovi Darko Drljević, Dragan M. Đurović i Radojica Bulatović. U kategoriji „Moja najbolja karikatura“ prva nagrada pripala je Damiru Novaku iz Hrvatske. Pored glavnih priznanja, dodijeljene su i specijalne nagrade.

ODZIV

Drljević je za Pobjedu istakao da je koncept festivala da jedan autor može da šalje samo jedan rad na zadatu temu, jer im je važan kvalitet, a ne kvantitet.

- Radovi su bili dosta dobri, naročito na slobodnu temu. Na zadatu temu, kao što je i poznato, dosta je manje karikaturista koji su dobri portretisti tako da se ne mogu odazvati mnogi na tu temu – istakao je Drljević. Prema njegovim riječima, izuzetno su zadovoljni odzivom i kvalitetom radova.

Žiri Festivala karikature u Kolašinu donio odluku o nagradama

Najbolji portret Voja Stanića uradio umjetnik iz Austrije

- Petar Pismestrović je naš čovjek, porijeklom Jugoslovenm ali živi u Austriji. On je poznati portretista i politički karikaturista širom svijeta, tako da nije bilo teško odabrati njegov rad kao

PODGORICA – Dodjelom nagrada i projekcijom filma ,,Drvo autentičnosti“ Samija Baložija iz Konga, ovogodišnjeg dobitnika Gran prija, okončan je 11. međunarodni filmski festival na temu zaštite životne sredine Green Montenegro International Film fest – GMIFF. Nakon odgledanih 40 filmova iz 21 zemlje svijeta, na dvije lokacije, pored Crnog jezera i u bioskopu Centra za kulturu Žabljak, članovi žirija - Aleksandra Drobac Diagne (Filadelfija, SAD), Branka Bešević-Gajić (Srbija), Katherine Bruce (Kanada), Dušan Ka-

salica, Nemanja Bečanović i Branislav Milatović (Crna Gora) dodijelili su nagrade u četiri kategorije: „Ekologija“, „Ekologija duše“, „Promo turistički filmovi“ i „Studentski filmovi“. Sve nagrade koje su uručene najboljima napravljene od recikliranih materijala. U kategoriji „Ekologija“, uz Gran pri koji je pripao Baložiju, žiri je odlučio da nagradu za drugo mjesto dodijeli

pobjednički – kazao je on. Što se tiče drugog i trećeg mjesta, kako je kazao, takođe su poznati umjetnici.

- Posebno Oleg Dergačov, Ukrajinac koji sada živi u Francuskoj, a doskoro je živio u Torontu u Kanadi. Treći nagrađeni je veoma poznat karikaturista Antonio Santos iz Portugala – rekao je on,+. Dodao je da će dobitnici biti pozvani na svečanu dodjelu nagrada 20. avgusta.

- Uz to, kao prateći program festivala bitno je navesti da će biti otvorena izložba belgijske karikature koja nosi naziv ,,Bel-

gijska umjetnost kroz karikaturu“. Oni su se tom izložbom osvrnuli na opštepoznatu belgijsku umjetnost – slikarstvo, i to pretočili u karikaturu. Na toj izložbi biće oko 60 radova, a biće prisutni dvojica organizatora Evropskog centra karikature (ECC) iz belgijskog Kruishoutema – rekao je Drljević.

POPULARIZACIJA

Lagator je za Pobjedu kazao da u posljednje vrijeme imaju vrlo interesantne teme.

- Zato što direktno popularizujemo naše ljude, naše stvaraoce. Prije dvije godine je bio

Nagrađeno ismijavanje Palestinca na Zidu plača

Darko Drljević je za Pobjedu istakao da je žiri u kategoriji slobodne teme „Moja najbolja karikatura“ imao jako težak zadatak, a nagrada je pripala Damiru Novaku iz Hrvatske.

- Bili su zaista mnogo dobri radovi, ali ipak se istakao prvonagrađeni rad koji je prije svega aktuelan i veoma bolan, iako se radi o karikaturi. U pitanju je crni humor, radi se o aktu-

Uroš Tošković, prošle godine kao tema takođe Vito Nikolić, naš pjesnik, lirik, i ove godine imamo nedavno preminulog, našeg poznatog stvaraoca, slikara, vajara Voja Stanića – kazao je on. Odziv je, prema njegovim riječima, bio velik, s obzirom na to da moramo računati da Crna Gora nije velika zemlja.

- Ovo je bila izvanredna prilika da prezentujemo stvaralaštvo i ličnosti naših ljudi, ja ne znam bolji način da neko čuje za ove stvaraoce u svijetu nego što je ovaj festival. Karika-

elnoj situaciji u Palestini, o Zidu plača gdje Jevreji – to je poznato – plaču, a na ovoj karikaturi je jedan Palestinac na koga je pao jedan kamen sa tog zida i raskrvario mu nogu... Jevreji umjesto da plaču, oni se smiju. I zaista je tako u stvarnosti – kazao je Drljević.

turisti iz svijeta su prepoznali i na vrlo duhovit i inspirativan način predstavili sve ove autore – rekao je Lagator. Vojo Stanić, kako je istakao, ima „taj lik koji je lagan za slikanje, crtanje...“

- Mnogi su Voja vrlo dobro pogodili, ,,u sridu“, što bi se reklo, ne samo njegov lik, nego su i njegovo stvaralaštvo upotrijebili, njegove slike, i u tom ambijentu ga prikazali kao stvaraoca – rekao je Lagator. Specijalne nagrade na temu Voja Stanića dobili su: Jalil Saberi iz Irana, Oleh Smal iz Ukrajine, Zoran Tovirac iz Srbije, Dušan Gađanski iz Srbije, Paraskevi Magkavetsos iz Grčke, Amin Montazeri iz Irana i Salidjon Mamatkulov iz Uzbekistana. Dobitnici specijalne nagrade na slobodnu temu su: Slobodan Dušan Smiljanić iz Srbije, Serhi Fedko iz Ukrajine, Josif Kovačević – Enzo iz Hrvatske, Dragomir Đukić Čarli iz Crne Gore, Amir Dekhan iz Irana i Ilja Bereznickas iz Litvanije. An. R.

filmu ,,Markh“ reditelja Hosseina Firoozea iz Irana, dok je treće mjesto pripalo portugalskom filmu ,,Savana i planina“ Pauloa Carneiroa Filmu ,,Ova dobra zemlja“ crnogorskog reditelja Vladimira Perovića pripalo je prvo mjesto u kategoriji ,,Ekologija duše“. Drugo mjesto pripalo je iranskom filmu ,,Nasljedstvo vjetra“ Nasima Soheilija, a treće filmu Katarine Stanković ,,Neptunova nevjera“.

Specijalnu nagradu u kategoriji „Ekologija duše“ osvojio je crnogorski reditelj Gojko Berkuljan sa filmom „Planeta 7693“. „Green Earth Award“ prema odluci žirija XI GMIFF-a dobio je film reditelja i oskarovca Danisa Tanovića „Nakon ljeta“. Prvu nagradu u kategoriji „Promo turistički film“ dobio njemački film „Skandinavija – povratak tame“ rediteljki Mi-Yong Brehma i Verena

Feigea. Drugo mjesto pripalo je filmu „Tamo gdje trče kozorozi“ slovenačkog reditelja Aliaša Tepina, dok je treće mjesto pripalo filmu „Staze Peabirua“ Juliana de Paula Santosa i Bruna Steudela iz Brazila. U četvrtoj kategoriji, „Studentski film“, prvo mjesto osvojilo je hrvatsko ostvarenje „Stranac“ crnogorskog reditelja Milorada Milatovića, drugo – „Šapat koji čujem“

Alekse Bujišića iz Crne Gore, dok je treću nagradu osvojio film „Mačke“, reditelja Danila Stanimirovića iz Srbije. Nagradu „Branko Lukovac“, ustanovljenu prošle godine, svojim predanim istraživačkim i naučnim radom zaslužile su i dobile dr Snežana D ragićević i dr Snežana Vuksanović, za izvanredno otkriće nove biljke Petrolamium crnojeviciii na području Štitara. An. R.

Prva, druga i treća nagrada za portret-karikature Voja Stanića

POLA VIJEKA OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U CRNOJ GORI“

Gradić sa po kućom za svako paštrovsko pleme

Priredio:

SVETI STEFAN

Postoji jedno mišljenje da je

Sveti Stefan Porfirogenetov Novigrad jer se nalazi naspram Starog Grada – Budve. Međutim, ne postoji za sada nikakva ozbiljnija indicija koja bi opravdala ovakvo mišljenje o starosti Svetog Stefana. Čak ni njegov prvi pomen u XV vijeku nije sasvim jasan. Ovo mjesto – piše M. Luketić, misleći na Sveti Stefan – se prvi put pominje 1442. godine. Stefan Vukčić, bosanski veliki vojvoda nastavlja dalje Luketić, po Jirečeku, pridobio je Crnojeviće i ovladao Gornjom Zetom, a u proljeće 1442. godine opsijedao Bar i Budvu. Paštrovići se tada razdijeliše: jedni mu priđoše, a drugi pod vođstvom Radiča Paštrovića i njegove braće, iz tvrđave blizu morske obale pružiše mu junački otpor.

Zaista se ovi istorijski podaci po Jirečeku mogu odnositi jedino na Sveti Stefan, ali ipak ostaje pitanje zašto to Jireček nije rekao?

I po predanju je središte Paštrovića Sveti Stefan podignut krajem XV ili početkom XVI vijeka. „Dvanajest Paštrov-

Na jednoj Koronelijevoj graviri koja je označena kao Pastrovicchi ima dva kamenita ostrva ispred kopna na kojima se vidi po jedna kuća. Mora se priznati da predstava ne odgovara izgledu Svetog Stefana ali sama činjenica da su prikazana ostrva sa kućama nešto nagovještava

skih plemena su prvobitno u gradiću sagradili po jednu kuću u koju bi se sklanjali žene i djeca u slučaju neprijateljskog napada“, piše J. Vukmanović. Legenda kaže da je poslije jedne bitke sa Turcima od plije-

na napravljena tvrđava. Sudeći po zidovima utvrđenja na kojima nema ostataka građenja iz perioda prije upotrebe vatrenog oružja, može se zaključiti da je nastalo najranije u XV vijeku. Turci su kasnije razrušili utvrđenje u doba Kiparskog rata, pa Paštrovići zatražiše od Venecije 1575. godine da im ga podigne, jer je ono za njih od životne važnosti. Dalje traže deset arkebuzona i sto pedeset arkebuza i mačeva za njegovu odbranu. Svoje zahtjeve ponavljaju 1580. i 1645. godine. Prema nekim izvještajima iz 1580. godine Mlečići su dali nešto novca za obnovu gradića. Na jednoj Koronelijevoj graviri koja je označena kao Pa-

strovicchi ima dva kamenita ostrva ispred kopna na kojima se vidi po jedna kuća. Mora se priznati da predstava ne odgovara izgledu Svetog Stefana ali sama činjenica da su prikazana ostrva sa kućama nešto nagovještava. To bi vjerovatno bila predstava Svetog Stefana iz XVII vijeka napravljena prema nečijim podacima,

te zbog toga ne sasvim odgovarajuća njegovom izgledu. U gradu kod ulaza postoji mala crkvica sv. Preobraženja i na njoj natpis koji datira iz 1693. godine.

Samim tim što se nalazilo praktično na ostrvu (nasip koji ga spaja sa obalom je vrlo uzan i nije u vrijeme bure ili juga bio prohodan) naselje je bilo vrlo pogodno za odbranu. Prema kopnu su zidovi bili nešto bolje uređeni, tvrđi i imali su čak i neku vrstu manje kule odakle je mogao da se gađa neprijatelj koji je došao do vrata.

Osim još prema istoku na drugim stranama i nije bilo potrebe za zidovima.

Naselje se vjerovatno formiralo oko stare crkve sv. Stefana koja se nalazi na vrhu ostrva. Osim nje postojala je jedna, već pomenuta do ulaznih vrata i jedna manja na zapadnom kraju ostrva.

Vremenom su ovdje, piše J. Vukmanović, dalje Paštrovići podizali magazine, kuće i crkvice. Skoro svaka kuća ima u prizemlju magazin, u kojima su vlasnici držali razni mrs, najviše ulje, koje su sa rujem, kupljenim od Crnogoraca izvozili u Mletke. U Svetom Stefanu je bilo sjedište paštrovske bankade dvije-tri stotine godina.

Ulice su izlomljene i krivudave kao i u svim primorskim mjestima ali ipak najveći broj ima

Prema predanju dvanaest paštrovskih plemena su prvobitno u Svetom Stefanu sagradili po jednu kuću u koju bi se sklanjali žene i djeca u slučaju neprijateljskog napada. Legenda kaže da je poslije jedne bitke sa Turcima od plijena napravljena tvrđava. Vremenom su tu Paštrovići podizali magazine, kuće i crkvice. Tu je bilo i sjedište paštrovske bankade dvije-tri stotine godina

pravac istok-zapad zbog konfiguracije terena. Grad je iseljavanjem preostalog stanovništva pretvoren u hotel i tom prilikom je izgubio najljepše što je imao kao spomenik kulture – stalne stanovnike – svoje žive ljude, prvobitne oblike pojedinih objekata i njihovu patinu.

ĐURĐEVAC

Nalazi se na teritoriji Pobora više Budve. Utvrđenje Stefanica ili Đurđevac pominje se prvi put 1424. godine povodom izvršenja ugovora o miru između Despotovine i Mlečana. Godine 1426. u Vučitrnu potpisan je ugovor između Đurđa Brankovića i Mlečana u kome se kaže da je tvrđavu Đurđevac podigao Stefanica, sin Đurđa Đuraša. Po ovim ugovorima tvrđava treba da se sruši jer je na terenu Mlečana. Kaže se da je treba srušiti tako da se u njoj više neće moći stanovati. Đurđevac je izgleda srušen tek 1435. godine. M. Luketić navodi S. Nakićenovića koji, ne navodeći izvor, iznosi da se u XVI vijeku pominje crkva na Đurđevcu i zaključuje da je već u XV vijeku morala tu da postoji zajedno sa zamkom i utvrdama. I Jireček piše da Stefanica Crnojević „podigao beše utvrđen zamak Đurđevac“. Kako izgleda Đurđevac je pored vojnog imao i naglašen stambeni karakter, a kao takav morao je imati i crkvu. Temelji Đurđevca i crkva kojoj bezmalo nedostaje samo svod nalaze se na brdu Đurđevac između Gornjih i Donjih Pobora. Pristup je sa sjeverne strane od Stanjevića nekom vrstom staze uz vrlo strmu liticu. Položaj je dominantan u odnosu na dio Grblja i budvansko područje. Po ostacima na terenu može se zaključiti da je Đurđevac zaista bio samo manji utvrđen zamak na vrhu brda iznad skoro vertikalne litice.

BUDVA

Prvi pomen Budve nalazi se kod Sofokla u petom vijeku prije nove ere, a grad je poznat i Pseudo-Skilaksu. Kod Plinija se grad pominje kao „oppidium civium Romanorum ... Butuanum“, dok iz doba velike seobe naroda nema istorijskih podataka o njegovoj prošlosti. Ipak se može reći da je Budva jedan od rijetkih antičkih gradova koji nije propao početkom VII vijeka. Car Konstantnin Porfirogenet bilježi da su u vrijeme vizantijske vlasti u Budvi, Arabljani 840841. godine napali i opustošili grad. (Nastavlja se)

Slobodan ČUKIĆ

Sveti Stefan krajem 19. stoljeća

Crkva na Đurđevcu prije obnove

Paštrovići na staroj graviri

Crkva na Đurđevcu prije obnove

Skupština glavnog grada podržala inicijativu da se nova predškolska ustanova nazove po Sofiji Klikovac

Na 10. sjednici Skupštine glavnog grada juče je glasovima svih 37 prisutnih odbornika usvojena inicijativa da nova javna predškolska ustanova dobije ime po Sofiji Klikovac.

Pomoćnica sekretarke za kulturu Seada Krnić objasnila je da je zbog početka godine u vrtićima u septembru bilo neophodno što prije započeti tu proceduru. Ona je upoznala odbornike sa redosljedom poteza koje je bilo potrebno sprovesti, ističući da za davanje naziva novoj JPU treba sačekati i saglasnost Ministarstva kulture i medija, čime bi bila okončana ova zakonska procedura. Odbornica PES-a Valentina Kažić kazala je da je Sofija Klikovac otvorila prve jaslice, uvela pedijatrijske sestre i logopede, te da je otvorila 17 vrtićkih i jaslenih objekata.

- Klikovac je stvarala promjene, tiho bez isticanja sebe. Dijete nije bilo samo učenik, već glavni akter svog učenja, a vrtić postaje produžena ruka porodice. Još 1997. godine pokreće projekat integracija djece sa posebnim potrebama u redovne grupe vrtića. Danas se to zove inkluzija, a tada je bilo vizionarstvo. Sofija ni -

Vraćen dio duga ženi koja je stvarala promjene

je pratila promjene, već ih je stvarala. Bila je Crna Gora u svom najboljem obliku - kazala je Kažić.

Vozači još nijesu navikli na promjene u režimu saobraćaja u centru grada

Nova pravila, stare navike

Nakon što je proširen kapacitet privremenog zatvorenog parkirališta u krugu bivše kasarne ,,Morača“, krajem prethodne sedmice izmijenjen je režim saobraćaja u dijelu Njegoševe ulice (na potezu od Bulevara Ivana Crnojevića do kružnog toka kod Zavoda za hitnu medicinsku pomoć) na način što je ta saobraćajnica od jednosmjerne postala dvosmjerna. Izgradnjom privremenog parkinga kod bivše kasarne stekli su se uslovi za uklanjanje obilježenih parking mjesta na kolovoznoj površini na pomenutoj saobraćajnici, ali i na Bulevaru Ivana Crnojevića, s namjerom obezbjeđivanja kvalitetnijeg odvijanja saobraćaja. To je praćeno i postavljanjem i obilježavanjem nove, adekvatne vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije. No, realizacija namjere da dio ulice između Gradskog stadiona i Vojno-medicinskog centra funkcioniše kao dvosmjerna, a da Bulevaru Ivana Crnojevića bude obezbijeđen puni saobraćajni kapacitet, izgleda će morati da sačeka. Juče je i dalje bilo desetak parkiranih automobila na krajnjoj desnoj traci Bulevara Ivana Crnojevića, čak i u dijelu gdje su postavljeni zaštitni PVC stubići između kolovoznih traka. Najviše automobila bilo je parkirano na saobraćajnim trakama iz kojih se sa Bulevara Ivana Crnojevića skreće u Njegoševu ulicu ili polukružno okreće u drugi smjer bulevara. S obzirom na to da je na snagu stupio novi režim saobraćaja, bilo bi korisno pojačati kontrole, makar dok se građani ne naviknu na ovu promjenu – kad već ne obraćaju pažnju na saobraćajnu signalizaciju. I. M.

Odbornica SEP-a Jelena Knežević naglasila je da ljudi poput Sofije Klikovac moraju dobiti na značaju.

Ponovo prekinuta deveta sjednica

Nastavak devete sjednice Skupštine glavnog grada, koja je prekinuta 31. jula, a trebalo je da bude nastavljena juče, nije održan zbog nedostatka kvoruma. Iz Skupštine je saopšteno kako je nasta-

- Klikovac je još davno pokazala koliko je značajan rad i razvoj naše djece. Pokazala je koliko je važan pristup i psihološki razvoj djece. Posebno bih stavila akcenat na to da ćemo kao odgovorno društvo pokazati da cijenimo one koji su dostojni toga - navela je Knežević.

Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić naveo da je poseban značaj Sofije Klikovac

vak sjednice zakazan za 13. avgust. Odbornici su u četvrtak, 31. jula završili raspravu o svim tačkama dnevnog reda, ali je sjednica prekinuta uoči glasanja zbog nedostatka kvoruma.

u tome da se razumjela uloga i značaj predškolskog obrazovanja u ukupnom obrazovnom sistemu.

- Sofija Klikovac i ljudi koji su radili sa njom zaslužuju poštovanje i ova vrsta pijeteta je na mjestu i naravno da ćemo podržati ovaj prijedlog - kazao je Perić.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac kazao je da je dobro da

Veliko interesovanje za programe podrške Glavnog grada

se govori o ovome i da je ova tačka objedinila vlast i opoziciju.

- Ovo je dokaz da neka imena mogu biti prihvaćena i od vlasti i od opozicije, dok postoje imena, kao Pavla Bulatovića , koja izazivaju tenzije u našem društvu, negativne konotacije i neke ljude podsjećaju na zla vremena. Sa druge strane, imamo ljude poput Sofije koji su obilježili značajan vremenski period i koji podsjećaju na lijepe trenutke - naveo je Klikovac.

Ocjenjujući da je motiv svih da Podgoricu bude bolje mjesto za život, gradonačelnik Saša Mujović kazao je između ostalog da je Ministarstvu kulture upućena inicijativa da olimpijski bazen u Podgorici dobije ime po našem proslavljenom vaterpolo stručnjaku Petru Porobiću H. P.

Zbog velikog interesovanja korisnika za mjere podrške poljoprivredi, Služba Glavnog grada za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju saopštila je da su zatvoreni određeni javni pozivi namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima, privrednim društvima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom ili preradom, kao i nevladinim organizacijama koje djeluju u oblastima agro-turizma, ekologije, ruralnog razvoja i poljoprivrede.

Do zatvaranja poziva došlo je po osnovu utroška sredstava u okviru Programa podsticajnih mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2025. godinu. Do sada je na javne pozive apliciralo više od 470 aplikanata, a podršku u ukupnom iznosu od 410.000 eura, od ukupno planiranih 805.000, dobilo ih je više od 450. Tako je npr. za mjeru „Biznis ideje u poljoprivredi“ podršku dobilo 14 korisnika u ukupnom iznosu od 93.000 eura, za mjeru „Direktna podrška prerađivačima poljopri-

vrednih proizvoda“ 11 korisnika sa ukupno 48.500, dok je za mjeru „Ostali programi u poljoprivredi“ podržano 12 korisnika sa ukupnim iznosom od 26.500 eura... Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju pozvala je sve registrovane proizvođače i prerađivače po-

Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju pozivom na brojeve telefona 020 625 393 i 020 625 205 ili putem

imejla: mjerepodrskepoljoprivredi@podgorica.me

ljoprivrednih proizvoda da apliciraju na sve mjere za koje su javni pozivi i dalje aktivni: za mjere podrška vinogradarstvu i živinarstvu do 1. septembra, za premije po stablu masline, nara, smokve do 1. novembra, za mjere podrške voćarstvu, maslinarstvu, ribarstvu, ratarstvu i mehanizovanu berbu kukuruza, te za premije u živinarstvu do 1. oktobra, a za premije za kupovinu junica u čistoj rasi do 15. avgusta. Podsjećaju da je Program podsticajnih mjera za 2025. godinu objavljen 15. aprila,

kao i da su svi javni pozivi, obrasci za apliciranje, kriterijumi i rokovi dostupni na zvaničnom sajtu Glavnog grada (https://podgorica.me/ sluzba-za-podrsku-poljoprivredi-i-ruralnom-razvoju/javni-pozivi/javni-pozivi-za-2025-godinu/), a da se za sve dodatne informacije zainteresovani mogu obratiti Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju pozivom na brojeve telefona 020 625 393 i 020 625 205 ili putem imejla: mjerepodrskepoljoprivredi@podgorica.me I. M.

Sofija Klikovac

Već ima oborenih stubića

Do sada podijeljena podrška od 410.000 eura

Južnokorejac će karijeru nastaviti u američkoj ligi

Son ide u Los Anđeles za rekordan transfer u MLS-u

PODGORICA – Hjun Min

Son poslije 17 godina napušta Evropu, a karijeru će, izvjesno je, nastaviti u američkoj MLS ligi. Kako prenosi BBC, legendarni Južnokorejac će preći u FK Los Anđeles (LAFC) za oko 25 miliona dolara (bez bonusa).

Napadač je u subotu na konferenciji za novinare otkrio da će ovog ljeta napustiti Totenhem, nakon deset godina provedenih u klubu. I čini se da je 33-godišnjak na korak od prelaska u američku MLS ligu, u transferu koji bi mogao postati rekordan – potencijalno premašujući 22 miliona dolara (bez bonusa), koliko je Atlanta junajted platila za Emanu-

ela Late Lata iz Midlzbroa u februaru

Konačni detalji transfera su još uvijek u fazi pregovora, ali se njegov prelazak u LAFC sada

Češki napadač ostao vjeran ,,farmaceutima“

Bajer ,,blindirao“ Šika do 2030.

PODGORICA - Fudbaler

Bajer Leverkuzena Patrik Šik produžio je ugovor sa njemačkim klubom do 2030. godine.

- Jako sam zahvalan što je klub pokazao da vjeruje u mene. Ovim produženjem ugovora dali su mi i novu odgovornost. Ne želim nikoga da razočaram, već želim da se odužim svima za povjerenje svojim partijama na terenu - naveo je Šik.

Šik (29) je u Bajer stigao 2020 godine iz Rome, i od tada je

odigrao ukupno 168 utakmica i postigao 81 gol za klub iz Leverkuzena. Češki napadač je sa Bajerom prošle godine osvojio titule u Bundesligi, nacionalnom kupu i Superkupu Njemačke.

- Sviđa mi se fokus koji je na budućnosti. Bajer vrijedno radi na izgradnji vrhunskog tima za godine koje dolaze. Čvrsto vjerujem da ćemo nastaviti da igramo značajnu ulogu u Bundesligi i u Evropi – zaključio je Patrik Šik. R. A.

smatra formalno završenim, čekaju se samo ljekarski pregledi i papirologija. Son, koji ima ugovor sa Spursima do 2026. godine, odigrao je ono

Barselona ne može da registruje čak petoricu igrača

Flik na mukama

PODGORICA - Barselona i dalje ima problema sa finansijskim fer-plejom, što dodatno otežava situaciju.

Stavili su Katalonci nekoliko igrača na transfer listu, ali, dok čekaju njihove prodaje, suočavaju se sa istom situacijom kao

što se smatra njegovim posljednjim nastupom za Totenhem u prijateljskoj utakmici protiv Njukasla (1:1) u Seulu u neđelju.

Saigrači iz Totenhema i protivnici iz Njukasla su ga zagrlili, a izveli su i počasni špalir kada je zamijenjen u 65. minutu. Dok pripreme fudbaleri Totenhema za novu sezonu nastavljaju putovanjem u Njemačku, gdje u četvrtak igraju protiv Bajern Minhena – i bivšeg kapitena Harija Kejna – očekuje se da će Son neko vrijeme provesti u rodnoj Južnoj Koreji. Son je u London stigao iz Bajer Leverkuzena 2015. godine za 30 miliona eura, a postigao je 173 gola uz 101 asistenciju u 454 nastupa za Totenhem. Bio je kapiten kada je Totenhem u maju pobijedio Mančester junajted u finalu Lige Evrope, osvojivši svoj prvi trofej u karijeri.

I bez dileme, jedan od najboljih azijskih fudbalera svih vremena je sa Spursima izgubio finale Lige šampiona 2019. R. A.

i prošle sezone. Radi se o registraciji igrača za novu sezonu. Kako piše Mundo deportivo, za sada Barselona ne može da računa na Rašforda, Đoana Garsiju, Đerarda Martina i Runija Bardžija Pa čak ni na Vojčeha Ščensnog, koji je potpisao novi ugovor nedavno, i mora ponovo da bude registrovan, jer je zvanično od prvog jula bio slobodan igrač. Vidjećemo kako će u Barseloni riješiti situaciju, ali sigurno da dvije neđelje pred početak prvenstva Hansi Flik ne spava baš spokojno. R. A.

MERIDIANBET 1. CFL (1. KOLO): protiv Jezera, pobjede Dečića, Sutjeske,

Ni sjajno, od šampiona, pamti se

Budućnost je pobjedom započela odbranu trona na domaćoj sceni – nije sve bilo ni sjajno ni bajno na premijeri u Beranama protiv Jezera, ali je došla pobjeda nakon preokreta i ,,blickriga“ u finišu utakmice. Od 1:0 na poluvremenu za domaćina, do 2:1 u korist ,,plavih“.

U 1. kolu Meridianbet 1. CFL, fudbaleri Dečića savladali su Mladost DG sa 3:2, Petrovac je bio bolji od Bokelja u jadranskom derbiju 2:0, a istim ishodom završen je meč između Arsenala i Jedinstva.

U posljednjem duelu noćnog programa Sutjeska je sa 3:0 ispratila Mornar iz Nikšića i time na pravi načim najavila šampionske ambicije ove sezone

PRVI TRIJUMF I CRVENI

KARTON ZA LALATOVIĆA

Trener ,,plavih“ Nenad Lalatović debitovao je u crnogorskom fudbalu, a na domaćoj premijeri napravio je niz promjena u odnosu na razočaravajuće izdanje u Evropi.

Srpski stručnjak vratio je formaciju sa četiri igrača u posljednjoj liniji. U startnoj postavi našli su se Ivanović i Mijović koji su obično kon-

D. MIJATOVIĆ

kurenti, lijevo je djelovao kapiten Grbić, u špicu Bojović, a od bonusa na terenu su bili

sjajno, ni bajno šampiona, ali se rezultat

Vukanić, Dakić i golman Domazetović

Duel u Beranama otvoren je lijepom akcijom Budućnosti koja je mogla da povede već u četvrtom minutu. Pasove su razmijenili Ivanović i Mijović, a potom se u šansi našao Bojović čiji je udarac sa ivice peterca Kojić odbio u korner. Ivanović se uhvatio za zadnju ložu i ostao je da leži van granica igrališta, a dok je bila sa čovjekom manje u polju – Budućnost je primila gol.

Iskosa sa lijeve strane, sa linije šesnaesterca, opalio je Kojić – snažna i precizna dijagonala prošla je pored, ne baš najbolje postavljenog, Domazetovića, te završila u mreži gostiju u 21. minutu.

Malo je falilo da Plavljani ubrzo dupliraju prednost da loptu ispred gol linije nije izbio Orahovac. Nastavilo je Jezero da prijeti – sljedeći put pre-

ko Harade koji se oprobao iz daljine, iznad mete. Izgubili su gosti inicijativu iz uvodnih petnaestak minuta, a tek su imali prazan hod nakon kapitulacije. Nekoliko pogrešnih pasova u prostor, sporo, bez kontrole, bez ideje prema naprijed, klimovo, tanko pozadi... – zasluženo su gubili Grbić i društvo u prvom poluvremenu.

Minus od 1:0 na odmoru još je bio i dobar rezultat za Budućnost koju je u 37. minutu spasila stativa poslije prizemnog šuta Boričića. Šezdeset sekundi kasnije zicer je promašio Đoljaj za 2:0. ,,Jezero, Jezero“... – orilo se na momente sa tribine, dok su ,,plavi“ bili bez podrške svojih ultrasa – varvara – koji su odslužili tek prvu od šest kaznenih utakmica bez prisustva na stadionu.

Prvi dio meča završen je ne-

Dečić 3 2

Mladost DG 0

preciznim pokušajem rezerviste Miličkovića koji je ušao umjesto Ivanovića, a prije toga je sa distance tukao Gašević Lalatović je na početku nastavka gurnuo sa klupe Camaja i Vušurovića, a u svlačionicu su ostali Grbić, odnosno Vukanić. Igra se popravljala, a kao plod toga stigla je kolosalna šansa koju je prokockao Bojović –ofanzivac ,,plavih“ snašao se za reakciju na malom prostoru, ali je u nogu pogodio golmana Asanovića sa par metara od mreže. Bojović je i u 67. minutu bio u obećavajućoj poziciji nakon dodavanja Camaja na strani, ali ni ovoga puta nije imao valjanu završnicu. Poraznu odbranu Podgoričana mogao je da kazni Raičević koji je primio loptu i šutirao snažno iz kaznenog prostora, ali je Domazetović bio na mjestu u 70.

Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 600.

Sudija: Savo Vujović. Golovi: 1:0 Camaj u 40, 2:0 Radusinović u 43, 2:1 Knežević u 54, 3:1 Radusinović u 60, 3:2 Mrvaljević u 70. Žuti kartoni: Radusinović, Božović, Bajović (Dečić), Kordoba, Knežević (Mladost DG).

DečićMladostDG 2

Nikić

Tomašević

Camaj (od 61. Božović)

Bajović

Ujkaj

Maraš

Sekulović (od 87.

Ljuljđuraj)

Drešaj

Radusinović (od 83. Kajević)

Pavlićević (od 61. Ndiaj)

Striković (od 83. Đokaj)

Radulović

Badnjar (od 83. Vukčević)

Vujisić

Knežević

Kontić (od 83. Radusinović)

Pavlićević (od 68. Jovanović)

Mrvaljević

Kordoba (od 89. Krstović)

Rodrigez

Ukšanović

Vuković (od 68. Roganović)

Jezero 1 1

Budućnost 0

Stadion: u Beranama. Gledalaca: 700.

Sudija: Miloš Savović.

Golovi: 1:0 Kojić u 21, 1:1 Piščević u 80, 1:2

Camaj u 81. Žuti kartoni: Harada (Jezero), Dakić, Gašević, Piščević (Budućnost).

Crveni karton: Nenad Lalatović (šef stručnog štaba Budućnosti).

JezeroBudućnost

Asanović

Kojić (od 87. Bulatović)

Jovićević

Bogdanović

Harada (od 87. Tučević)

Đolaj (od 76. Krivokapić)

Jovičić

Bojović

Maksimović

Raičević (od 87. Julević)

Boričić (od 62. Adžović)

Domazetović

Dakić

Đuričković

Orahovac

Gašević

Vukanić (od 46. Camaj)

Piščević

Ivanović (od 23. Miličković)

Mijović (od 73. Savović)

Grbić (od 46. Vušurović)

Bojović (od 90. Serikov)

Arsenal

2 1

Jedinstvo 0

Jedan prekid i jedna kontra okrenuli su utakmicu u korist Budućnosti. Bio je to ,,blickrig“, za tili čas se sve promijenilo.

Gašević je u 80. minutu izveo korner, a Piščević sa dalje stative glavom smjestio loptu u mrežu. Stvari se njesu ni slegle poslije izjednačenja, a već u 81. je džoker Camaj pokazao klasu – bijeg, dribling i neodbranjiv, razoran udarac za vođstvo prošlogodišnjeg šampiona. Prvi trijumf Lalatovića na klupi Budućnosti – očigledno nije moglo ni bez prvog crvenog kartona jer je isključen nakon prigovora.

Podgoričani se njesu proslavili igrom, ali su uradili ono što je jedino važno – pobjeda je sve što im je trebalo nakon evropskog razočarenja.

GOLEADA U TUZIMA

Dečić se u subotu vratio sa evropskog meča iz Beča, ali kratak period za pripremu domaće utakmice nije sputao

Tuzane u namjeri da pobijede Mladost DG.

Duel je riješen u finišu prvog poluvremena kada je domaćin na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ postigao dva gola. Prvi je potpisao Camaj u 40. minutu, a drugi Radusinović u 43. Vraćao se rezultatski povratnik u elitni rang, u dva navrata prilazio na gol zaostatka, ali nije uspio da izbjegne poraz protiv rivala koji je na vrijeme otvorio i zatvorio utakmicu.

Sastav Marka Šćepanovića unio je neizvjesnost kada je Knežević smanjio u 54. minutu, ali su Tuzani povećali vođstvo na 3:1 već u 60. nakon drugog pogotka Radusinovića

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 600.

Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 1:0 Tošković u 55, 2:0 Čavor u 63, Kalezić

Giljen

Stadion: u tivatskom Parku.

Gledalaca: 500. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 1:0 Obradović (autogol) u 45, 2:0 Bojanić u 75. Žuti kartoni: Ćetković, Ražnatović, Pecelj (Arsenal), Cvijović (Jedinstvo).

ArsenalJedinstvo 0

Aković

2 1

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 1000.

Zogović Ćuković

Petović

Bošnjak (od 60. Montenegro)

Šahman (od 92. Macanović)

Ražnatović (od 60. Bojanić)

Pecelj (od 69. Nikolić)

Mikijelj

Vučićević

Ćetković

Mandić

Dulović

Obradović

Radojević (od 64. Idrizović)

Korać Čepić

Dacić (od 64. Škrijelj)

Kolić (od 72. Mušović)

Šekularac (od 79. Pavićević)

Komija Cvijović

Žilavi i borbeni su bili igrači Mladosti, napadali su, trudili se i prišli na 3:2 preko Mrvaljevića u 70. Bio je to limit, sve što su mogli na premijeri.

SLAVLJE TIMOVA SA JADRANA

Jadranski derbi između Petrovca i Bokelja pripao je domaćinu pod Malim brdom. ,,Nebo-plavi“ su poveli egzekucijom napadača Arambašića u 19. minutu, a tačku na meč stavio je Carević u 84.

Sa 2:0 trijumfovao je i Arsenal koji je bio bolji od Jedinstva u tivatskom parku. Autogol Obradovića u 45. minutu dao je prednost primorskom prvoligašu, a sve nade Bjelopoljaca ugašene su u 75. kada je Bojanić postavio konačan epilog.

MOĆNA SUTJESKA

Sutjeska je na premijeri najavila da bi ove godine mogla da ima značajniju ulogu

PetrovacBokelj 0

Kordić

Popović (od 86. Merdović) Kapisoda Zvrko (od 61. Kordić) Bakić Vuković Franeta

Arambašić (od 72. Pešukić) Stoisavljević (od 61. Bašić) Boljević Živojinović (od 72. Carević)

Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Arambašić u 19, 2:0 Carević u 83. Žuti kartoni: Bakić, (Petrovac), Radunović, Vilotijević, Janketić (Bokelj).

Spasojević Đurović Janketić Maraš Radunović Baba Musa Vico (od 77. Kordić) Ćuković Radević (od 77. Mugoša) Čavor Vilotijević (od 66. Poček) Petrovac

na domaćoj sceni. Kakav su tim napravili, kako izgledaju na početku sezone, čini se da su Nikšićani u najužem krugu kandidata za titulu.

Tim Milije Savovića otvorio je ligašku trku ubjedljivim trijumfom nad Mornarom – 3:0. Nije bilo pogodaka u prvom poluvremenu, a u nastavku je domaćin kraj Bistrice dao dva gola. Tošković je u 55. minutu načeo Barane, a rivala je dokrajčio Čavor majstorijom u 63. Slavlje Giljena i društva zaokružio je Kalezić u 4. minutu nadoknade.

Bolji, brži, opasniji i konkretniji su bili fudbaleri Sutjeske koji u dobrom raspoloženju dočekuju najveći crnogorski derbi – narednog vikenda protiv Budućnosti pod Goricom. Prvo kolo nagovijestilo je otvorenu borbu za titulu ovogodišnjih evroligaša - Budućnosti, Dečića i Sutjeske.Davor KAŽIĆ

POBJEDA NA STARTU: Tuzani slave trijumf nad Baranima

Al Hilal, koji želi Darvina Nunjesa, i ,,svrake“ imaju istog vlasnika

Da li vlasnici Njukasla pomažu Liverpulu da kupi Isaka?

PODGORICA - Liverpul

je uporan u namjeri da iz

Njukasla dovede napadača Aleksandera Isaka, a u tome bi (in)direktno mogli da mu pomognu vlasnici kluba sa ,,Sent Džejms parka“.

O čemu se radi?

Saudijska Pro liga moguća je nova destinacija za napadača Liverpula Darvina Nunjesa, piše BBC Sport, i dodaje da posrednici aktivno rade da dođe do dogovora.

Al Hilal, kojim upravlja Saudijski javni investicijski fond (PIF) i koji trenira bivši šef Intera Simone Inzagi, zainteresovan je za Nunjesa, a prodaja Urugvajca pomogla bi Liverpulu da ovog ljeta dovede Aleksandera Isaka iz Njukasla, još jednog kluba u vlasništvu PIF-a.

Dakle, da li bi PIF dozvolio jednom od njihovih klubova da profitira na štetu drugog ako Al-Hilal dovede Nunjesa, piše BBC.

Dilema je i da li je Nunjes sa 26 godina zainteresovan da napusti evropski fudbal – u ovom prelaznom roku bio je na meti i italijanskog šampiona Napolija, dok su interesovanje pokazali i drugi klubovi sa Starog kontinenta.

PIF posjeduje 75% vlasničkog udjela u četiri vodeća saudijska kluba, uključujući Al-Hilal, kao i 80 odsto vlasništva u Njukaslu.

,,Svrake“ su u petak odbile ponudu Liverpula od 110 miliona funti za Isaka. Njukasl za švedskog reprezentativca navodno traži oko 150 miliona funti.

- To me tjera na razmišljanje o tome koji je prioritet za PIF –prenio je BBC Sport izjavu jednog navijača Njukasla.

- U posljednje vrijeme sve je više nezadovoljstva među navijačima zbog toga gdje se Njukasl nalazi na listi prioriteta PIF-a, a dopuštanje drugom njihovom klubu da potencijalno profitira na naš račun još više

Luka Modrić predstavljen

kao novi fudbaler Milana

Uvijek biram teži put i zato sam došao ovdje

PODGORICA - Milan je juče ozvaničio dolazak najuspješnijeg fudbalera s naših prostora svih vremena – Luka Modrić (39) se prvi put kao član ,,rosonera“ obratio javnosti. Legendarni Hrvat stigao je u Milan poslije 13 godina u Real Madridu, s kojim je osvojio šest trofeja Lige šampiona, četiri španske La Lige...

doprinosi utisku da smo zanemareni. Možda je to njihov pametan način da ulože novac u Njukasl, ali mislim da bi većina navijača rekla da bismo radije da se Isaku da poboljšan ugovor, da se ljetnja prašina slegne i da ostane kod nas još malo –kazao je taj navijač. Ipak, stručnjak za fudbalske finansije Kiran Megvajer kaže da Liverpul ima novca za transfer Isaka bez obzira na to hoće li Nunjes ostati ili otići.

- Iako su bili vrlo aktivni u prelaznom roku, da su zaista htjeli, mogli su potrošiti još 200-250 miliona funti, a i dalje bi bili unutar granica PSR-a (pravila o profitu i održivosti) - rekao je Megvajer za BBC Sport. Liverpul je ovog ljeta već doveo Florijana Virca, Uga Ekitikea, Miloša Kerkeza, Žeremija Frimponga, Giorgija Mamardašvilija i Armina Pečija za ukupno 265 miliona funti bez potencijalnih bonusa. S druge strane, odlaskom Luisa Dijasa, Džerela Kvanse, Kaomina Kelehera i Trenta Aleksander-Arnolda prihodovali su 115 miliona funti.

- Sumnjam da će Liverpul imati najviše koristi od ovoga, a ne neki PIF klub. Njukasl ne želi da proda Isaka. Što se tiče Al Hilala, ima mnogo napadača koje su mogli da kupe. Slučajno se dogodilo da je Nunjes praktično dostupan, pa su zbog toga odlučili da to razmotre kao opciju – dodao je Megvajer. Isak je 2022. godine za 60 miliona funti došao u Njukasl iz Real Sosijedada. Bio je najbolji strijelac tima prošle sezone, u kojoj je Njukasl osvojio Liga kup, svoj prvi domaći trofej nakon 70 godina. Isak (25) nije bio s ekipom na predsezonskoj turneji po Aziji, a klub je saopštio da je razlog lakša povreda butine. Šveđanin je prošle sedmice sam trenirao u svom bivšem klubu Real Sosijedadu, ali od ove je ponovo u Njukaslu. Ne. K.

- Uvijek govorim da volim da igram fudbal i uživam svakog dana. To je razlog zašto i dalje igram. Mogao sam da izaberem lakši put, neku drugu ligu gdje prvenstvo nije toliko zahtjevno, ali to nije moj karakter. Uvijek biram teži put i zato sam htio da dođem u Milan. Ovdje su očekivanja visoka, konkurencija je velika. Ovo je velika liga i to je razlog zašto sam ovdje - rekao je Modrić. Luka je prokomentarisao fotografiju iz djetinjstva na kojoj je u dresu Milana.

- Ovo je jedan od najvećih klubova na svijetu. Ta fotografija je lijepa uspomena, a Milan je bio veoma popularan u Hrvatskoj. Posebno zbog Zvonimira Bobana koji je bio moj dječački idol - ispričao je Modrić.

Uvijek govorim da volim da igram fudbal i uživam svakog dana. To je razlog zašto i dalje igram. Mogao sam da izaberem lakši put, neku drugu ligu gdje prvenstvo nije toliko zahtjevno, ali to nije moj karakter - rekao je Luka Modrić na predstavljanju

- Kada sam prvi put došao ovdje, odmah se vidjelo koliko je ovo veliki klub. Organizaciono je na vrhunskom nivou: ljudi, navijači, stadion. Sve je vrhunsko. Može se osjetiti veličina, kao i kod drugih velikih klubova. Ima sedam titula prvaka Evrope, drugi su odmah nakon Reala, to mnogo govori - podvukao je Modrić. ,,Rosoneri“ su bili tek osmi u Seriji A prošle sezone i neće igrati u Evropi.

Nevjerovatna vijest stiže iz Superlige Danske

- Nijesu imali najbolju prošlu sezonu, ali moramo se boriti i vratiti u Ligu šampiona, to je minimum. Ali Milan je mnogo više od toga, moramo se boriti za trofeje. Neko sam ko želi stalno da pobjeđuje i zbog toga se nadam da ću to ovdje uspjeti - rekao je Modrić.

Prvi gradski derbi s Interom na rasporedu je 23. novembra. - To je veliki derbi, mnogo sam ih gledao. Jedva čekam da zaigram u jednom od njih jer za to živim - naveo je Modrić. Hrvatski velemajstor i u 40. godini igra odlično. Kaže da ne postoji tajna tolikog trajanja na visokom nivou. - Svi me to pitaju, ali nema tajne. Jednostavno volim fudbal. Sve radim u dogovoru s porodicom i oni su mi na prvom mjestu kad god donosim odluke. Uvijek su mi bili podrška - zaključio je Modrić. N. KOSTIĆ

PODGORICA - Pomalo nevjerovatna vijest stiže iz

Superlige Danske. Fudbaleri Senderjiskea su na svom terenu savladali favorita Nordsjeland, a po završetku meča je uručena nagrada za igrača utakmice. Ona je pripala Maksimu Suli, a dobio je 55 kilograma krompira u građevinskim kolicima. Razlog je taj što je nagradu dodjeljivala kompanija ,,Groundhoppingtours“ koja je poznata po promociji fudbala i dodjeli ovakvih priznanja na neobičan način. Inače, Sula je na ovom meču postigao pogodak, a igra na mjestu štopera. R. A.

Reinijera - Realov promašaj od

PODGORICA - Pogodio je Real sa Vinisijusom i Rodrigom, Endrik tek treba da se pokaže, ali je omanuo sa jednim Brazilcem. Riječ je o Reinijeru, koji je stigao u madridski klub 2020. go-

Crnogorski juniori drugu godinu zaredom osvojili peto mjesto na Evropskom prvenstvu u košarci

Sekulić: Ostavili smo pozitivan utisak

PODGORICA - Crnogorska muška juniorska košarkaška reprezentacija nastup na B prvenstvu Evrope u rumunskom Piteštiju završila je na petom mjestu, baš kao i prošle godine u Skoplju.

Do petog mjesta Crna Gora je stigla nakon pobjede u neizvjesnom finišu protiv Mađarske 85:82, čime je prvenstvo završila sa pet pobjeda i dva poraza (od Slovačke na kraju grupne faze i Estonije u okviru četvrtfinala).

Prije odlaska na put, selektor Marko Sekulić istakao je da će osnovni cilj biti ostaviti što bolji utisak, a s obzirom na to da su dva poraza upisali u mečevima neizvjesne završnice i velike borbe, jasno je da su naši juniori opravdali očekivanja. - Činjenica je da je za nama izuzetno zahtjevan šampionat i zaista veliki broj kvalitetnih ekipa. Imali smo zahtjevnu grupu, vodila se do kraja velika borba za prolaz u četvrtfinale. Ipak, uspjeli smo da se izborimo za prolaz – istakao je za Pobjedu Marko Sekulić, mladi stručnjak, koji je osim uloge trenera u ekipi Podgorice Bemaks, drugo ljeto zaredom na klupi juniorske reprezentacije.

Našoj selekciji na kraju je presudio poraz od Estonije, koja je na kraju osvojila drugo mjesto i domogla se A divizije. - Osjeća se možda mali žal, jer smo protiv izuzetno neugodne Estonije uspjeli da napravimo reakciju. Odigrali smo sjajno drugo poluvrijeme, potpuno ih zatvorili, vratili se sa ,,minus 19“ došli do egala, ali nijesmo imali sreće u finišu. Na kraju smo doživjeli dva poraza na cijelom šampionatu i to od Estonije, koja je osvojila drugo mjesto i Slovačke, koja je završila nastup kao trećeplasirana – objasnio je Sekulić. Ipak, još jedna generacija ostavila je pozitivan utisak. - Žao mi je što zbog izostanka nekoliko igrača nijesmo bili u najjačem sas tavu, ali to su stvari koje se dešavaju u sportu. Činjenica je da su se momci maksimalno borili na svakoj utakmici, vidjela se želja, iako je bilo uspona i padova tokom utakmica, sigurno je da moramo biti na kraju zadovoljni, a sada slijedi nova sezona, u kojoj će svi oni morati da nastave da rade u svojim klubovima da imaju još veće uloge i samim tim budu na još većem nivou za naredne reprezentativne akcije – podvukao je Sekulić. R. P.

Crnogorske

Veliki korak ka četvrtfinalu

PODGORICA - Crnogorske kadetkinje napravile su veliki korak ka plasmanu u četvrtfinale Evropskog prvenstva za rukometašice u Podgorici.

,,Lavice“ su u prvom kolu glavne runde pobijedile Poljsku (30:27) i upisale prve bodove u grupi I.

U četvrtfinale idu po dvije prvoplasirane, kao i dvije najbolje trećeplasirane selekcije iz tri grupe glavne runde.

Poljakinje su u ,,MTEL Dvorani Morača“ vodile 3:1, a nakon izjednačenja 6:6, crnogorska selekcija vezala je pet pogoda-

ka, od kojih je tri postigla najbolja igračica utakmice Martina Knežević

Na poluvremenu je bilo 13:11, da bi izabranice Miloša Perovića i Bobane Krstović nastavile s dobrom igrom, pa su u 40. minutu preko kapitenke Anđeline Orbović povele 19:15. Knežević je u 47. povisila na 22:17 i velika pobjeda bila je osigurana.

Knežević je s 11 pogodaka bila najefikasnija u našem timu, dok je Orbović sedam puta zatresla mrežu protivnika.

Na golu je standardno odlična bila Maša Dubljević – zausta-

vila je 10 šuteva.

- Dale smo sve od sebe i presrećne smo što smo uspjele da savladamo snažnu reprezentaciju Poljske. Bila je to velika borba od početka do kraja – nijednog trenutka nijesmo posustale. Vjerovale smo jedna u drugu, igrale kao pravi tim i svaka igračica je ostavila srce na terenu. Ponosna sam na način na koji smo se borile i na to kako smo predstavile Crnu Goru – kazala je kapitenka Orbović.

Naša reprezentacija će danas, takođe u „Morači“ od 17 sati, igrati protiv Hrvatske u dru-

gom kolu glavne runde.

- Ispred nas je još jedan važan korak –meč protiv Hrvatske. Znamo da nas čeka ozbiljan protivnik, ali vjerujemo u svoj rad, u tim i u ono što možemo da postignemo. Važno je da se dobro oporavimo, pripremimo i ponovo damo maksimum, jer bi nam ta pobjeda mnogo značila u pogledu plasmana i nastavka takmičenja. Ova pobjeda nam je veliki podstrek, a svaka podrška sa tribina i ispred malih ekrana dodatno nas motiviše da budemo još bolje u nastavku prvenstva –istakla je Orbović. N. KOSTIĆ

dine za 30.000.000 eura iz Flamenga, ali nikada nije pokazao potencijal zbog kojeg je i doveden na „Santijago Bernabeu“. Slao ga je Real na pozajmice kako bi se adaptirao na evropski fudbal, međutim, sve je bilo uza-

lud. Poslije pet godina su u Madridu izgubili strpljenje i završili su saradnju sa ofanzivnim vezistom, koji će pojačati Atletiko Mineiro kao slobodan igrač, s tim da će kraljevskom klubu pripasti 50 odsto od naredne prodaje. Reinijer nije debitovao za prvi tim Reala, a išao je na pozajmice u Borusiju Dortmund, Đironu, Frozinone i Granadu. R. A.

PODGORICA - U organizaciji ,,3×3 Montenegro“, Žabljak je proteklog vikenda bio domaćin turnira ,,3×3 Žabljak Open 2k25“. Turnir je okupio 28 ekipa iz različitih krajeva Crne Gore. Dvodnevni košarkaški spektakl, održan u prelijepom ambijentu pod Durmitorom, privukao je brojnu publiku koja je sa velikim entuzijazmom ispratila svaku utakmicu, uz sjajnu atmosferu i navijanje. Turnir je započeo kvalifikacionim dijelom na kojem je nastupilo 18 ekipa, a tri najbolje su izborile mjesto u glavnom turniru, koji je brojao ukupno 12 timova. Prije početka kvalifikacija, održan je i turnir za djecu uzrasta od 10 do 16 godina, koji je okupio čak 18 ekipa. U konkurenciji mladih talenata, drugo mjesto pripalo je eki-

pi 3×3 Junior u sastavu Vasilije Knežević, Nikola Mitrović i Vasja Mrvaljević. Titulu pobjednika zasluženo je odnijela ekipa Splash Bross, za koju su igrali Danilo Marković, Dani-

lo Popović, Đorđe Knežević i Danilo Krivokapić. Finalni dan turnira obilježila je uzbudljiva završnica glavnog turnira. Neposredno prije početka velikog finala, turnir

je svečano otvorila direktorica Sportskog centra Žabljak Zagorka Šljivančanin. Uoči finalnog meča, publika je uživala u revijalnoj utakmici dječjih ekipa sa Žabljaka: Čeznem da te zeznem (Marko Bogavac, Uroš Bojanić, Luka Pavlović i Andrija Novaković) i Durmitor 3×3 (Vasilije Zeković, Mihailo Vojinović, Igor Janković i Nemanja Šipčić), koji su priredili atraktivne poteze i pokazali da Žabljak ima sjajnu košarkašku budućnost.

U finalu glavnog turnira, nakon izuzetno borbenih i neizvjesnih mečeva, slavila je ekipa Buckets (Filip Maraš, Luka Rakočević, Novo Rašović i Đorđije Tatar), koja je osvojila prvo mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 1.500 eura. Drugo mjesto pripalo je ekipi Termosistem, koju su činili Miljan Marunović, Dražen Otašević, Dejan Posuka i Krsto Šućur, uz nagradu od 500 eura. R. P.

NAJBOLJA IGRAČICA UTAKMICE: Martina Knežević

Crnogorske odbojkašice otputovale u Goražde, gdje u srijedu igraju protiv BiH

Prva meč lopta za EP

PODGORICA - Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore otputovala je u Goražde, gdje je u srijedu (19.30 h) u sportskoj dvorani „Mirsad Hurić“ očekuje meč sa Bosnom i Hercegovinom u trećem kolu kvalifikacija grupe D, za Evropsko prvenstvo 2026.

Nakon mjesec intenzivnih priprema u Kolašinu i odigranih test utakmica sa reprezentacijom Mađarske, naš tim s ambicijom ulazi u završnicu kvalifikacionog ciklusa. Selektor Jovo Caković naglašava da očekuje izazovan meč, ali vjeruje u disciplinu, strpljenje i timsku igru svojih odbojkašica. - Očekujem težak meč i od svoje ekipe tražim maksimalnu disciplinu na terenu, da se svaki poen gradi strpljivo i timski. Gledali smo utakmicu Bosne i Letonije, gdje je selekcija Bosne i Hercegovine pokazala da je ozbiljna i kvalitetna ekipa. Utakmicu protiv njih pripremali smo upravo analizirajući video tog meča, jer znamo da nas ne čeka nimalo lak zadatak. Iza nas je ozbiljan pripremni period i vjerujem da će sve igračice dati maksimum - kazao je Caković. Kapitenka Nikoleta Perović ističe da ekipu očekuje težak zadatak.

- Očekuje nas važna utakmica protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine. Nadamo se pobjedi, ali smo svjesne da protivnice nikako ne smijemo potcijeniti – to je ekipa koja zna

da igra i koja može iznenaditi. Atmosfera u timu je dobra, osjećamo se spremno i idemo u susret s puno entuzijazma. Pripreme smo odradili kvalitetno, a test utakmice pro -

,,Beskorisni“ Hamilton istakao da se u Ferariju suočava sa velikim problemima

Mnogo se toga dešava u pozadini...

PODGORICA - Dan nakon

što je samog sebe nazvao ,,beskorisnim“, vozač Ferarija Luis Hamilton izjavio je da se suočava sa proble-

mima ,,u pozadini“, nakon još jedne razočaravajuće trke u Formuli 1. Sedmostruki svjetski šampion zauzeo je tek 12. mjesto u ne-

đelju na Velikoj nagradi Mađarske, identičan rezultat kao i u kvalifikacijama dan ranije, nakon kojih je iznio oštre kritike na sopstveni račun i poručio da bi Ferari možda trebalo da razmotri promjenu vozača. Za razliku od Hamiltona, njegov timski kolega Šarl Lekler trku je započeo sa pol-pozicije, ali je završio četvrti, što je za njega bilo razočaravajuće. - Kada imate osjećaj, onda ga jednostavno imate. Mnogo se toga dešava u pozadini i nije dobro - rekao je Hamilton za britanski Skaj sport, objašnjavajući svoje izjave od prethodnog dana.

Na pitanje da li je izgubio ljubav prema trkanju, kratko je odgovorio:

- Ne.

Britanac je prvi dio sezone završio sa 109 bodova, pa je šesti u generalnom poretku vozača nakon 14 odvoženih trka.

U Formuli 1 slijedi ljetnja pauza, a sezona se nastavlja posljednjeg dana avgusta Velikom nagradom Holandije u Zandvortu. R. A.

tiv Mađarske su nam mnogo značile – pomogle su nam da se dodatno uigramo i uočimo gdje možemo još napredovati. Vjerujemo u sebe i idemo hrabro napraviti korak dalje - ka-

zala je Perović. Zbog povrede na posljednjem treningu pred put, u Goražde nije otputovala jedna od najiskusnijih Danijela Džaković, koja nažalost neće moći

da pomogne saigračicama u mečevima kvalifikacija, pa je sa ekipom za Bosnu i Hercegovinu otputovala Gordana Madžgalj.

U sastavu naše reprezentacije biće: tehničarke Marija Šušić, Tijana Tvrdišić, primači servisa Simona Petranović, Teodora Čavić, Gordana Madžgalj i Darja Popović, korektorke Nikoleta Perović i Nevena Vukčević, srednje blokerke Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak i Lana Rakočević, libera: Melisa Cenović i Ksenija Krunić. Crna Gora će drugi duel ovog ljeta u borbi za plasman na EP igrati 10. avgusta, u Kolašinu, gdje će ugostiti selekciju Letonije od 19 sati.

U grupi D, odbojkašice Bosne i Hercegovine su u subotu u Rigi savladale Letonije rezultatom 3:2.

Na Evropsko prvenstvo 2026, koje će se igrati u Azerbejdžanu, Češkoj, Turskoj i Švedskoj, plasiraće se pobjednici sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. Uz domaćine, već su plasman obezbijedile i najuspješnije selekcije sa prethodnog Evropskog prvenstva – Srbija, Italija, Holandija, Poljska, Francuska, Bugarska, Ukrajina i Slovačka. R. PEROVIĆ

PODGORICA – Proteklog vikenda u Skoplju je održan Evropski juniorski kup u džudou, a crnogorski takmičari osvojili su tri medalje. Srebrna odličja osvojili su Jovana Mrvaljević i Stefan Kovinić, dok se bronzom okitio Stevan Nikčević.

Prvog takmičarskog dana, do finala u kategoriji preko 78 kilograma, stigla je Jovana Mrvaljević, koja je nakon poraza u finalnom meču od Turkinje Jilmaz, osvojila drugo mjesto. U finalu je zaustavljen i Stefan Kovinić, koji je drugog takmičarskog dana u kategoriji pre-

ko 100 kilograma zaustavljen od Azerbejdžanca Ahmadova. U kategoriji do 90 kilograma treće mjesto je, nakon pobjede nad Izraelcem Mekaitonom, osvojio Stevan Nikčević. Bez medalje ostala je Andrea Turčinović, u kategoriji do 78 kilograma, koja je, nakon poraza u borbi za treće mjesto, osvojila peto mjesto.

- Odličan nastup naših juniora pred Balkansko juniorsko prvenstvo, koje će biti održano narednog vikenda u Edirnu, kao i Evropsko juniorsko prvenstvo, koje je na programu od 4. do 7. septembra u Bratislavi - kazali su iz Saveza. R. P.

U Skoplju održan Evropski juniorski džudo kup

Crnogorski džudisti u Skoplju

Na osnovu člana 134,135,136, 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (''Sl.list CG'' br 65/20, 146/21 i 4/24), člana 66 i člana 88 stav 1 tačka 19 Statuta Društva, Odbor direktora Akcionarskog društva ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica daje :

OBAVJEŠTENJE

o sazivanju Vanredne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica

Saziva se Vanredna Skupština akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica. Skupština akcionara će se održati dana 05.09.2025.godine (petak) u sali za sastanke Društva, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica, sa početkom u 10:00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sledeći: DNEVNI RED

1. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

2. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.

Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića. Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.

Statutom Društva je utvrđeno da Odbor direktora ima pet (5) članova, od kojih su dva (2) člana nezavisna.

Materijal za Skupštinu akcionara stavće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 08:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću.

Identifikacija akcionara na Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.

Informacije vezane za Vanrednu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva www.ozvs.me Kontakt tel : 020 / 634-353

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKORA mr Predrag Burzanović, s.r.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je preduzeću „NTC LOGISTICS“ d.o.o. iz Nikšića donijeto rješenje broj: 03-UPI-431/22 od 24. 07. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovno-skladišnog objekta, na katastarskim parcelama broj 1411/1, 1411/6, 1411/7, 1411/8, 1411/9, 1411/10, 1411/11, 1412, 1413, 1414 KO Kočani, opština Nikšić.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovno-skladišnog objekta urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju poslovno-skladišnog objekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i

•Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA Br. 3170 Andrijevica, 04.08.2025. godine

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 021/09, 040/11 i 023/25), člana 4 stav 1, člana 5 i 24 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 044/10), Odluke o pokretanju postupka prodaje osnovnih sredstava broj 2184 od 16.06.2025. godine i Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 9-427/24-2558/4 od 08.07.2025. godine, Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Andrijevica (u daljem tekstu: Dom zdravlja Andrijevica) objavljuje

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU OSNOVNIH SREDSTAVA KAO SEKUNDARNE SIROVINE – RECIKLAŽNOG MATERIJALA

I Predmet prodaje i minimalna početna cijena

Predmet prodaje su osnovna sredstva: dva RTG aparata koji se prodaju kao sekundarna sirovina –reciklažni materijal, a koji se nalaze u prostoriji RTG kabineta Doma zdravlja Andrijevica u ul. Branka Deletića b.b. u Andrijevici i to:

1. RENDGEN DIASTATIX CAWO (proizvođač EI Niš, godina proizvodnje 1977.) - inv. broj 220218 i 2. Stomatološki rendgen aparat – ortopan Elektro Industrija TRT1S - inv. broj 220219. Početna cijena je: 280,00 EUR sa PDV – om.

Napomena: Sve rendgenske cijevi koje su bile integrisane u navedene RTG aparate su demontirane i uklonjene iz istih, te stoga preostali dio navedenih aparata koji se putem javnog poziva prodaje kao sekundarna sirovina ne sadrži izvore jonizujućeg zračenja.

II Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponude

Pravo učešća na nadmetanju imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica sa teritorije Crne Gore, koja su dužna da dostave sledeće dokaze: -naziv, sjedište, matični broj i kontakt telefon (za pravna lica i predutzetnike);

-lične podatke: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte, kontakt telefon (za fizička lica);

-fotokopiju rješenja o registraciji iz Centralnog registra Privrednih subjekata (za pravna lica i preduzetnike);

-dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom “učešće na javnom nadmetanju”, na žiro račun broj 53511453-58 Prva banka Crne Gore i -broj žiro računa za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt.

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: naziv aparata, ponuđenu cijenu izraženu u eurima sa PDV-om, tačan naziv i adresu ponuđača (forma ponude može se preuzeti na linku: www.dom zdravljaandrijevica. com ili zatražiti putem e-maila: jzudza@t-com.me). Uz ponudu i dostavljene podatke o podnosiocu ponude, potrebno je priložiti dokaz o uplati depozita i ostalu potrebnu dokumentaciju. Zainteresovani kupci svoje ponude mogu dostaviti preporučenom pošiljkom, putem pošte (ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude) ili neposredno iste predati na arhivu Doma zdravlja Andrijevica, od 05.08.2025. godine zaključno sa 12.08.2025. godine, u zatvorenoj koverti sa naznakom: “PONUDA ZA UČEŠĆE NA JAVNOM POZIVU ZA

PRODAJU OSNOVNIH SREDSTAVA - NE OTVARAJ PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA”. Učesnici na javnom nadmetanju dužni su da uz Ponudu uplate depozit, u iznosu od 10 % od početne cijene na žiro račun Doma zdravlja Andrijevica broj 535-11453-58 kod Prve banke Crne Gore, sa naznakom “Učešće na javnom nadmetanju” (napomena: uplaćeni depozit se vraća ponuđačima – učenicima na javnom pozivu sa kojima nije zaključen ugovor o kupoprodaji predmetnih osnobnih sredstava).

Javno otvaranje ponuda biće održano dana 12.08.2025. godine sa početkom u 13,00 časova u kancelariji pravno kadrovskih poslova na prvom spratu. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači ili ovlašćeni predstavnici ponuđača. Prodaju će sprovesti Komisija određena rješenjem direktorice Doma zdravlja Andrijevica. Lica koja prisustvuju javnom otvaranju ponuda u ime ponuđača, moraju prije navedenog termina dostaviti Punomoćje.

Predmetna osnovna sredstva se prodaju u viđenom stanju, a izabrani kupac nema pravo na reklamaciju. Razgledanje istih omogućiće se svakog radnog dana, dok javni poziv traje u vremenu od 11,00 do 14,00 časova.

Kriterijum za prodaju osnovnih sredstava: dva RTG aparata kao sekundarne sirovine – reciklažnog materijala je najveća ponuđena cijena izražena u eurima, koja ne može biti manja od najniže procijenjene vrijednosti. Troškovi prenosa predmetnih pokretnih stvari (porez, takse i ostalo), kao i troškovi prevoza, padaju u cjelosti na kupca.

Odluka će biti donesena u roku od 7 dana od dana otvaranja ponuda.

Sa najpovoljnijim ponuđačem, biće zaključen ugovor o kupoprodaji osnovnih sredstava i isti će biti obavezan da iznos uplati u roku od 15 dana od dana zaključenja Ugovora. Rok preuzimanja osnovnih sredstava, koja su predmet prodaje je 7 dana od dana uplate iznosa na žiro račun. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od zaključenja ugovora, uplaćeni depozit se ne vraća. U slučaju da 2 (dva) ili više ponuđača dostave istu cijenu, prednost će imati onaj ponuđač koji je prvi predao ponudu, odnosno onaj ponuđač čija je ponuda prva zavedena na arhivi Doma zdravlja Andrijevica.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.

Dokumentaciju za javni poziv ponuđači mogu preuzeti na linku www.domzdravljaandrijevica.com ili zatražiti na e-mail: jzudza@t-com.me. Kontakt telefon je: 051-243-407.

Ponude sa dokumentacijom se šalju na adresu: Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Andrijevica, ul. Branka Deletića bb, 84320 Andrijevica.

KOMISIJA ZA PRODAJU

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta »ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD - PODGORICA« podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat modernizacije željezničke rute 2 „MEDITERANSKI ŽELJEZNIČKI KORIDOR ( RUTA 2 ): DIONICA PODGORICA – GRANICA SA ALBANIJOM“ u ukupnoj dužini od 25 km.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, na I sprat, kancelarija broj 10, radnim danima od 9 do 12 časova i Sekretarijatu za urbanizam, Opštine Tuzi. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 13.08.2025. godine. dr Milan Gazdić DIREKTOR

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

REQUEST FOR EXPRESSION OF INTEREST

TENDER FOR THE SELECTION OF THE CONTRACTOR FOR PROVISION OF PHOTOVOLTAIC SYSTEMS AT 7 (SEVEN) PETROL STATIONS OF JUGOPETROL AD

JUGOPETROL AD, member of HELLENiQ ENERGY Group, Stanka Dragojevica bb, 81000 Podgorica, Montenegro

I N V I T E S

Competent bidders interested in participating in the tender to submit a Letter of Expression of Interest.

Companies interested in participating in the tender should send a Letter of Expression of Interest to the e-mail address: procurement@jugopetrol.co.me no later than 8 A 2025 until 14:00h. The said letter should also include:

• Basic information about the company, including company name, headquarters address, number of fulltime employees

• Information about the company's resources (personnel and technical) and the corresponding valid licenses

• Company references for projects of a similar nature

• Name, position and contact information of the person who will be the contact person of the interested company in the tender

After the evaluation of the received letters of interest, the companies selected by JUGOPETROL will be contacted and invited to participate in the procedure A detailed specification of requested services will be provided in the tender documents that will be circulated only to the companies selected.

All submitted Letters of Expression of Interest shall remain confidential.

JUGOPETROL AD reserves the right to cancel this Request for Expressions of Interest and the right not to proceed with the tender at any moment and for any reason without incurring any liability, not to take into consideration any or all Letters of Expression of Interest and to disregard any deficiencies in submitted Letters of Expression of Interest and invite to the tender only the companies that it deems q ualified at its own discretion

POZIV ZA IZRAŽAVANJE INTERESA

TENDER ZA IZBOR DOBAVLJAČA ZA IMPLEMENTACIJU SOLARNIH

ELEKTRANA NA KROVOVIMA 7 (SEDAM) BENZINSKIH STANICA

JUGOPETROLA AD

JUGOPETROL AD član HELLENiQ ENERGY Grupe Stanka Dragojevića bb, 81000 Podgorica, Crna Gora

Kompetentne ponuđače koji su zainteresovani za učestvovanje na tenderu da dostave Pismo izražavanja interesa.

Kompanije koje su zainteresovane da učestvuju na tenderu treba da pošalju Pismo izražavanja interesa na adresu elektronske pošte: procurement@jugopetrol co me zaključno sa 0 2025. godine do 14:00 časova. Navedeno pismo takođe treba da sadrži:

• Osnovne podatke o kompaniji, uključujući naziv kompanije, adresu sjedišta, broj stalno zaposlenih

• Informacije o resursima kompanije (kadrovski i tehnički) odgovarajuće važeće licence

• Reference kompanije za projekte slične prirode

• Ime, poziciju i kontakt podatke osobe koja će biti kontakt osoba zainteresovane kompanije na tenderu

Odabrane kompanije će nakon evaluacije prispjelih pisama izražavanja interesa biti kontaktirane i pozvane da učestvuju u postupku. Detaljna specifikacija će biti navedena u tenderskoj dokumentaciji koja će biti poslata samo odabranim kompanijama

Sva dostavljena Pisma izražavanja interesa se smatraju poverljivim dokumentima.

JUGOPETROL AD, zadržava diskreciono pravo otkazivanja ovog Poziva, kao i pravo odustajanja od tendera, u bilo kom trenutku, iz bilo kog razloga i bez odgovornosti s tim u vezi, pravo da ne uzme u razmatranje bilo koje ili sva Pisma izražavanja interesa, kao i pravo da zanemari nedostatke u dostavljenim Pismima izražavanja interesa pozove na tender samo kompanije za koje, po sopstvenom nahođenju smatra da su kvalifikovane.

Utorak, 5. avgust 2025.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18) Sekretarijat za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta Društvo za telekomunikacije “MTEL“ doo, Kralja Nikole 27A- Podgorica, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Radio bazna stanica BA38- Ibarac “ u opštini Rožaje, koja se planira postaviti na izgrađenom antenskom stubu na katastarskoj parceli br 878/1 KO Ibarac I- opština Rožaje.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana obavještavanja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje, ulica „M.Tita“ br 1, kancelarija broj 11, svakog radnog dana u terminu od 09 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Opštine Rožaje www.rozaje.me . Rok trajanja javne rasprave dostavljanja primjedbi mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje, kao i na e-mail urbanizamrozaje@t-com.me , je do 05.09.2025.godine.

JUGOPETROL AD

Dana 2. avgusta 2025. godine preminuo je

MILADIN - MIKO Milošev IVANOVIĆ

Porodica će primati saučešće na gradskom groblju Čepurci 6. avgusta od 10 do 13 časova i u kapeli na Donjem Medunu od 14 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: supruga JELENA - LELA, sinovi RADOMIR i MILOŠ, brat MILAN, sestra DRAGICA, snahe PETRUŠKA i MARIJA, unučad PETRA, ANDRIJA, ĐURĐA i BOGDAN, bratanične i bratanići i ostala porodica IVANOVIĆ

Cjenovnik čitulja

Formati Cijene

1/9

1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 4. avgusta 2025 preminuo je naš voljeni

NENAD - NADO Petrov BELADA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 5. avgusta od 11 do 15 časova, kada krećemo za selo Vrela gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ZORICA, sin ĐURO, ćerka MARIJA, sestre NEVENKA i BORKA sa porodicama, snaha LJILJA, unuci ANDREJ i PAVLE i ostala rodbina BELADA i ujčevina KALUĐEROVIĆ

Dana 4. avgusta 2025. u 91. godini preminuo je naš dragi i voljeni

DIMITRIJE - DILJO Krstov MUGOŠA arhitekta u penziji

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 5. avgusta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u porodičnoj grobnici na groblju Donja Gorica u 14 30 časova. Kuća žalosti: Pilota Cvetkovića i Milojevića 16, Podgorica.

OŽALOŠĆENI:

supruga NEDICA, sinovi ALEKSANDAR i BORIS, kćerka VERA, brat ĐORĐIJE, unuke TAMARA i ALEKSANDRA, unuci PAVLE, STEFAN i NIKOLA, snahe SNEŽANA, ANA, DOBRILA i MILKA, zet RATKO, bratanična KAROLINA i ostala rodbina

Dana 4. avgusta 2025. u 77. godini preminuo je naš dragi

НАТА, унуци ДРАГАН, ДАНИЛО, ЈОВАН и ИЛИЈА, снаха АНА, братанићи, братанична, сестрићи, сестричне и остала родбина ГОЈКОВИЋ и ПЕРОВИЋ

MIHAILO Petrov DMITROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 4. avgusta od 10 do 15 časova i 5. avgusta od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 5. avgusta u 14 30 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

OŽALOŠĆENI: supruga LIDIJA, sinovi NIŠA i BRANKO - KIKI, snaha NEDA, unučad NIKOLA, DUŠAN, JANJA i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav

Utorak, 5. avgust 2025.

Posljednji pozdrav našem voljenom

BANU

Ujak VENJO sa porodicom

207

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu

IVU KOKOTOVIĆU

LOVAČKO DRUŠTVO CETINJE

228

Tužan je ovaj oproštaj

229

BANE Slobov MARTINOVIĆ

238

Posljednji pozdrav Majinom ocu

IVU KOKOTOVIĆU

od njenih komšija NATAŠE DAMJANOVIĆ sa djecom

BRANISLAV - BRANO MALOVIĆ

Čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitost, pažnju i dobrotu.

SANJA i NEBOJŠA sa djecom

Posljednji pozdrav

213

BRANISLAVU - BRANU MALOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva pored tvoga oca. Počivajte u miru.

Tetka JAGODA, RATKO i NATAŠA sa porodicama

Posljednji pozdrav

BRANU MALOVIĆU

od VELJKA ĐUKANOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenom i nikad prežaljenom

BANU

Neprihvatljiva je ova vijest o Tebi. Koliko sam ti puta došao u kuću i koliko sam puta čuo ono tvoje unikatno ,,Stiga nam je ĐURANOLI“

Uvijek sam te volio i zauvijek ću te voljeti i rado te se sjećati, jer ljudi poput

Tebe se ne zaboravljaju.

BAKA moj, počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Porodici najiskrenije saučešće.

ĐURAN sa porodicom

BRANISLAV MALOVIĆ

Počivaj u miru.

SLAVKO MALOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

Velikom čovjeku, čestitom i plemenitom

BRANU MALOVIĆU

posljednji pozdrav. Počivaj u miru, spokoj tvojoj duši, iskreni prijatelju naše porodice.

RANKO, NIKOLA i TANJA BJELETIĆ

Velikom čovjeku i iskrenom prijatelju kuće naše. DUJO, OLGA i ŽELJKO 219

BRANISLAVU MALOVIĆU

Bio si čovjek dobrote, poštenja i topline. Tvoja riječ je imala težinu, ali i utjehu. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima. Tvoji: DRAGA, PETAR, OLJA i NATAŠA sa porodicom

Posljednji tužni pozdrav dragoj

ĐINI BRACANOVIĆ

Vječno sjećanje na decenijsko prijateljstvo sa našim roditeljima…

ĐINI BRACANOVIĆ

Bila si veoma omiljena, stručna, časna. Žao nam je što nijesmo bili u prilici da ti više pomognemo. Svojim ljudskim ponašanjem i dobrotom koju si iskazivala zaslužila si od nas sjećanje i poštovanje.

Porodici saučešće.

Porodica pok. RADMILE i BATA PEŠIĆA

KOLEKTIV IN VITRO LABORATORIJE

Posljednji pozdrav voljenom tati, tastu i najboljem dedi

DIMITRIJU - DILJU

Kćerka VERA, unuke TAMARA i ALEKSANDRA, zetovi RATKO i SRĐAN

204

203

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DIMITRIJU - DILJU

Tvoje poštenje i plamenito srce ostaju zauvijek u našem sjećanju. Bila je čast imati te za prijatelja. STANIŠA, RADA i SINIŠA GORANOVIĆ

Dragoj našoj

Sa tugom i poštovanjem se opraštam od mog brata

DIMITRIJE - DILJO MUGOŠA

Brat ĐORĐIJE, snaha MILKA, sinovična KAROLINA, unuka MILA, zet ŽAN PJER

Preselio se u vječnost. Ostala je velika praznina, ali i predivno sjećanje na zajedničko provedeno vrijeme, koje ćemo zauvijek nositi u srcu.

Sestra MIRA ŠPADIJER sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom tati, dedi i svekru

DIMITRIJU - DILJU

Tvoj odlazak ostavlja neizmjernu tugu u našim srcima. Hvala ti za svu ljubav, dobrotu i podršku koje si nam bezrezervno pružao. Bio si naša snaga i oslonac. Zauvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima, a uspomenu na tebe čuvaćemo sa ponosom.

Tvoji: BORIS, STEFAN, NIKOLA i ANA

Posljednji pozdrav mom đedu

DIMITRIJU - DILJU

Hvala ti na svemu što si bio — oslonac, primjer i tiha snaga u mom životu. Ostaćeš zauvijek u mom sjećanju. Trudiću se da budem vrijedan tvog imena, da budem tvoj ponos… kao što si ti bio moj.

Tvoj PAVLE

Posljednji pozdrav našem dragom stricu i đedu

DIMITRIJU - DILJU

Hvala ti za dobrotu, za pažnju i za sve što si učinio za moju porodicu. Tvoja plemenitost i toplina ostaju u našem sjećanju i srcima. Počivaj u miru, s ljubavlju i poštovanjem. Tvoji: DOBRILA, MILENA, MLADEN i MILOŠ

Sa posebnim pijetetom opraštamo se od

DIMITRIJA - DILJA MUGOŠE

Sa tugom i poštovanjem.

SAŠINI DRUGOVI IZ STARE ZGRADE

Posljednji pozdrav voljenom tati, svekru i đedu

DIMITRIJU - DILJU

Tiho si živio, a za sobom ostavio neizbrisiv trag – snagu, mudrost i ljubav koju ćemo nositi kroz cijeli život. Odlaziš, a ostaješ – u nama, u našim djelima, u Pavlu. Zauvijek ćemo biti ponosni što smo tvoji.

SAŠA, SNEŽANA i PAVLE 200

Posljednji pozdrav mom voljenom

DIMITRIJU - DILJU

Šezdeset godina dijelili smo život, brige i radosti. Stvorili smo dom, podigli djecu, dočekali unučad. Bio si moj oslonac, moje rame, moj mir. Tvoja dobrota, tvoje poštenje i tvoja ljubav živjeće kroz sve nas. Hvala ti za život koji smo podijelili. Tvoja NEDICA

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

DIMITRIJU - DILJU

Dragi naš Diljo, teško prihvatamo tvoj iznenadni odlazak, tvoj topao i nježan glas, ozareno lice prilikom naših susreta. Dobri ljudi nikada ne umiru, oni žive vječno, kao što ćeš i ti, dragi naš Diljo.

Tvoji prijatelji: MILICA, VLADAN i ŽARKO MARJANOVIĆ i TANJA VUJADINOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

MUGOŠI

199

201

198

Mnogo je zajedničkih uspomena zbog kojih ćeš zauvijek živjeti u našim srcima. Porodica tvog pokojnog brata VLADA MUGOŠE 214 Posljednji pozdrav

DILJO MUGOŠA

DILJU

GORANU

Hvala ti za tvoju saradnju, iskrenost i pažnju.

MILICA JOVOVIĆ sa porodicom

S tugom se opraštamo od dugogodišnjeg kolege, dragog

MIRKA ĐURAŠKOVIĆA

Pamtićemo poštovanog kolegu Mirka kao vrhunskog profesionalca, stručnog i spremnog da odgovori svim zadacima.

Pozitivnom energijom, dobronamjernim stavom i ljudskom podrškom činio je radne dane i noći boljim i ljepšim.

Saučešće porodici Đurašković.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

Devetnaest godina od smrti voljene

MILENE Batove PAVIĆEVIĆ

Nižu se godine, a tuga ostaje kao prvog dana. Tvoja podrška je oduvijek bila naš oslonac, a tvoja bezuslovna ljubav naša najveća snaga. Ponosni što smo imali tebe. Tvoja PORODICA

Tri godine tuge, ponosa i zahvalnosti

ILIJA MARKOVIĆ

Ljudi poput tebe ne odlaze zauvijek, ostaju sa nama kroz uspomene i ljubav koju si vječno ostavio iza sebe.

Posljednji pozdrav bivšem kolegi

MIRKU ĐURAŠKOVIĆU

Tvoji najmiliji: VUKAŠIN, MILENA, MILICA i RAĐA

Navršava se osam godina od smrti

MILANA Đokova LATKOVIĆA Dragi naš Milane, tuga ne poznaje vrijeme, uvijek će boljeti tvoj odlazak. Vole te tvoji najmiliji: supruga DUBRAVKA, sinovi MARKO, MLADEN i MILOŠ, snaha IVONA, unuk BALŠA, unuka ĐORĐA 227

ŠTAMPARIJA POBJEDE

Četrnaest je godina od smrti

BRANKA Mihailova SJEKLOĆE

Bez obzira što tvoje srce ne kuca više mi koji živimo vječno ćemo te voljeti kao najdražu uspomenu svoga života.

Otišao si bez riječi, a nama ostavio bol i tugu.

Sve ove godine smo patili za tvojim ranim i iznenadnim odlaskom, a sada kada nas je i naša Tamara napustila, kažemo da si srećan čovjek kad nijesi to doživio.

Gledati je u najvećim mukama i neopisivom borbom za život koju je na našu žalost izgubila to tvoje srce ne bi izdržalo.

Ona je bila tvoja mezimica, uvijek ste imali posebne priče, a sada kada ste zajedno, znam da ćete biti srećni.

Pomoći ćeš joj da lakše podnese bol za Anđelom i Sarom koje je prerano ostavila, to je bio pretužan rastanak.

Počivajte u miru, dobre duše, neka ništa ne remeti vaš mir, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. Naša srca će uvijek kucati i za vas.

VAŠA PRETUŽNA PORODICA

Danas se navršavaju tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

Lukin ÐURAŠEVIĆ

Godine se samo nižu bez tebe, tužne godine nedostajanja, ali ispunjene svakodnevnim sjećanjima i lijepim i dragim uspomenama koje griju naša srca i daju snagu da sa ponosom koračamo kroz život. Otišao si nam iznenada, ali si ostavio snažan i neizbrisivi trag pun ljubavi, ljudskosti i poštovanja. Ponosni i zahvalni što smo te takvog imali, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, mislima i pričama. Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA

Markov PETAR Boškov 8. 1971 – 8. 2025. 3. 2014 – 8. 2025.

Ljubav i sjećanje na vaše drage likove nikad ne umiru.

- MILO DAJKOVIĆ

Trinaest godina je prošlo, a sjećanje na tebe ne prolazi Čuvamo te od zaborava.

Tvoja PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

BOŠKO

VUJOVIĆ

MILORAD

RATKO

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje. Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.