Dnevni list Pobjeda 17.11.2019.

неђељом Nedjelja, 17. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19399 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Kontrolno tijelo rada Javnog servisa nikome ne odgovara za smjene u toj medijskoj kući koje su bile nezakonite

Nezavisnost Savjeta RTCG plaćaju građani

EKSKLUZIVNO: Albin Kurti, budući mandatar za sastav Vlade Kosova

Vučić je Milošević drugim sredstvima

STR. 6. i 7.

Hrvatski politički analitičar Davor Gjenero o novim pravilima pristupanja EU

Makronov prijedlog se ne može odnositi na Crnu Goru

» ŠUNDIĆ: Za činjenje Savjet mora da odgovara Skupštini kao organu koji ga bira » VUJOVIĆ: Poslije ovoliko odluka koje su sve pale na sudu, pravnici Savjeta nijesu dobro radili svoj posao » RADOVIĆ: Potreban je oprez, lakša smjena bi se mogla zloupotrijebiti da se Savjet može mijenjati kada njegov rad ne odgovara vlastima

STR. 2.

STR. 9.

Član Odbora za izborno zakonodavstvo optimista da će za mjesec biti završen posao

Sekulić: Očekujem dvotrećinsku podršku

Prijedlogom budžeta za narednu godinu većini potrošačkih jedinica biće punija kasa

NOVITETI

DR.M.

NISSAN JUKE

LOVAC NA POGLEDE

STR. 16. i 17.

STR. 3.

POVODI: Zimska sezona počinje za manje od mjesec

Bogat sadržaj na snijegu, manifestacije na Primorju

Fondu zdravstva 34 miliona više

STR. 5.

Akcenti sa naučne konferencije – Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida: Od AB revolucije do NATO-a

Propuštene šanse, nacionalizam i rađanje moderne Crne Gore STR. 4. i 5.

STR. 10. i 11.

2

Politika

Nedjelja, 17. novembar 2019.

INTERVJU: Hrvatski politički analitičar Davor Gjenero

Makronov prijedlog se ne može odnositi na Crnu Goru

Mogućnost zaustavljanja pregovora u slučaju reverzibilnih procesa u nekoj zemlji postojala je i do sada. Ideja o tome da se promijeni sistem pregovaračkih poglavlja i da se osmisle novi blokovi javnih politika koje bi se sukcesivno usklađivale nije prihvatljiva, pogotovo s pozicije Crne Gore, koja je otvorila praktički sva pregovaračka poglavlja, a sada bi se sav taj rad zapravo preko noći poništio - poručuje Gjenero PODGORICA - Inicijativa ,,Mali Šengen“ jasno pokazuje razliku između crnogorskog pristupa pregovorima o članstvu u EU i pristupa Republici Srbiji. Beograd stalno traži izgovor da bi odustao od pregovora, jer nije sposoban sprovoditi demokratske reforme, ne želi učestvovati u zajedničkim evropskim politikama i traži kratkoročne lake dobiti za sebe - kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Gjenero.

Objašnjava da je skepsa crnogorskih javnih vlasti prema inicijativi vrlo racionalna.

Sjedište Evropske komisije u Briselu

POBJEDA: Kako komentarišete novi prijedlog Francuske o pristupanju EU gdje se traži suspenzija pregovora ukoliko se ne ispunjavaju kriterijumi. Uz to proces integracije više se ne bi zasnivao na otvaranju velikog broja tematskih poglavlja, već na nekoliko uzastopnih faza, koje bi formirale koherentne blokove politika i šemu koju je EU uspostavila, imajući u obzir specifične karakteristike svakog kandidata, gdje je to prikladno?

GJENERO: Markonov non pejper nastao je nakon loših reakcija na francusko zaustavljanje otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom. On predstavlja izvjestan korak natrag francuske politike, odnosno stvaranje utiska kao da na stolu nije bila francuska ponuda zemljama Zapadnog Balkana da odustanu od punopravnog članstva u zamjenu za ne baš razrađene finansijske kompenzacije.

Problem non pejpera nije njegova loša namjera, nego, ponovno, nerazrađenost.

Istina je da se nikad prije u istoriji pristupnih pregovora nije događalo ono što se događa trenutno u pregovorima EU i Srbije, naime da država u pristupnom procesu u manjoj mjeri ispunjava kriterije za članstvo, i to od stanja demokratskih institucija, poštivanja načela vladavine prava, slobode medija, pa do usklađenosti svoje vanjske politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, nego što ih je ispunjavala u trenutku otvaranja pregovora. Ta regresija posebno brine u kombinaciji sa dominantnim uvjerenjem politike u Srbiji, da ako Srbija riješi pitanje odnosa s Kosovom, ona ima pravo na praktički direktan pristup Uniji.

Mogućnost za-

ustavljanja pregovora u slučaju reverzibilnih procesa u nekoj zemlji postojala je i do sada.

Ideja o tome da se promijeni sistem pregovaračkih poglavlja i da se osmisle novi blokovi javnih politika koje bi se sukcesivno usklađivale nije prihvatljivo, pogotovo s pozicije Crne Gore, koja je otvorila praktički sva pregovaračka poglavlja, a sada bi se sav taj rad zapravo preko noći, ako ne poništio, ali onda sigurno devalvirao. Novi kriteriji mogu biti dio pregovaračkog okvira za države koje tek ulaze u proces, ali valja upozoriti da EU vrlo polako donosi odluke, a da je neprihvatljivo odlagati pregovore sa Sjevernom Makedonijom, pa i s Albanijom, tako dugo dok se ovakav dogovor ne bi postigao, tim više što nije tačno da postojeći pregovarački okvir ne osigurava sankcionisanje reverzibilnih procesa u zemljama u pristupnim pregovorima.

Crna Gora je ispunila sve obaveze za otvaranje pristupnih pregovora, uskladila je svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU, i već zbog toga mora imati drugačiji status nego ostale zemlje kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u Uniji. Crnogorska politika jednostavno ne smije rezignirati i dopustiti da Unija zaustavi pristupne pregovore, nego u njima mora ustrajati. Ako ponovno uspostavi pregovarački momentum, ako zatvori sva pregovaračka poglavlja, Unija neće moći odbiti njeno pristupanje.

Problem sličan crnogorskome od početka pregovora imala je i Hrvatska. Niti je inicijalno bilo političke volje za daljnje proširenje nakon onoga 2004, niti je Unija vidjela Hrvatsku kao članicu. Iako su Račanovoj vladi mnogi savjetovali da ne pokušava podnositi zahtjev za članstvo, hrvatski premijer je poslušao dobar savjet češke diplomatije koja mu je poručila: budite uporni, sprovodite reforme, tražite evropsku perspektivu. Cijeli hrvatski put tokom pristupnih pregovora bio je provlačenje kroz iglene uši, sve do zadnjeg dana juna 2011, kad je Hrvatska uspjela zatvoriti zadnja pregovaračka poglavlja. Isti bi savjet danas vrijedilo ponoviti crnogorskom vođstvu: koliko god vam staju na put, blokiraju, ustrajte u reformama i sprovođenju evropske politike, i završite pregovore poglavlje po poglavlje. Niko vam neće gledati kroz prste, ali kad sve obavite, neće vas ni odbaciti.

POBJEDA: Da li je EU svjesna da svako udaljavanje Zapadnog Balkana od Brisela otvara vrata Rusiji, Kini i Turskoj, kao i da daje vjetar u leđa nacionalizmu i nestabilnosti?

GJENERO: Bojim se da ovim pitanjem precjenjujete kapacitete današnje evropske političke klase. Naime, svojevrsna negativna selekcija u evropskim demokratskim državama dovela je do toga da procesima u Uniji danas upravljaju činovnici, oslonjeni na propisane procedure, a bez imalo socijalne imaginacije i političari koji nemaju državničkih kapaciteta, koji nisu sposobni donositi dugoročne odluke, niti razmišljati izvan okvira svoga četvorogodišnjeg mandata.

POBJEDA: Može li se činjenica da Albanija i Sjeverna

Makedonija nijesu dobile zeleno svjetlo za pregovore protumačiti i kao poruka zemljama regiona da se okrenu jedna drugoj, povežu se i jačaju saradnju i učine više da same riješe otvorena pitanja?

GJENERO: Iz Brisela će možda doći koji glas koji će tako nešto govoriti, ali ni francuska, ni holandska politika, koje su blokirale saglasnost Sjevernoj Makedoniji za otvaranje pregovora, nisu tu opciju imale pred očima, kad su blokirale pregovarački proces. Ipak, Makronov veto u ovom slučaju neće izdržati kao apsolutni, kao veto kojim se zatvara mogućnost budućih pregovora s Sjevernom Makedonijom, a nakon toga i Albanijom, nego kao odložni veto. Kad shvate konsekvence, Francuzi i Holanđani će ublažiti svoje stavove, i Sjeverna Makedonija će otvoriti pristupne pregovore.

POBJEDA: Da li je ovo kraj jedne od najuspješnijih politika EU, politike proširenja?

GJENERO: Ne bi smjela biti, jer ako politika proširenja ne zaživi ponovno, Evropskoj će se uniji na njenu rubu otvoriti opasni problemi i prijeteći meki trbuh.

POBJEDA: Kako gledate na incijativu predsjednika Srbije pod nazivom ,,Mali Šengen“?

GJENERO: Ova inicijativa jasno pokazuje razliku između crnogorskog pristupa pregovorima o članstvu u EU i pristupa Republici Srbiji. Beograd stalno traži izgovor da bi odustao od pregovora, jer nije sposoban sprovoditi demokratske reforme, ne želi učestvovati u zajedničkim evropskom politikama i traži kratkoročne lake dobiti za sebe. ,,Mali Šengen“ tipičan je takav projekt, koji bi Srbiji trebalo da omogući asimetričnu poziciju, status najvećeg gospodarstva na Balkanu i dominantnu poziciju na balkanskom prostoru.

Zemlje koje imaju kapacitete za pristupanje Uniji morale bi biti skeptične prema ovakvim „dopadljivim“ rješenjima koja dolaze iz Beograda i skepsa crnogorskih javnih vlasti prema inicijativi vrlo je racionalna.

Marija JOVIĆEVIĆ

Politika

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Član Odbora za izborno zakonodavstvo iz DPS-a Predrag Sekulić optimista da će u narednih mjesec biti završen posao PODGORICA – Vjerujem da ćemo imati dvotrećinsku većinu za usvajanje izbornog zakona, bez obzira na to što zahtjev za formiranje tehničke vlade nije prihvaćen – kazao je za Pobjedu Predrag Sekulić, poslanik DPS-a i član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Očekuje dvotrećinsku podršku iako su odbili tehničku vladu

Činjenica da su Demokrate bile protiv produženja roka za rad Odbora samo ide u prilog tezi da ni oni sami ne vjeruju u kvalitet zakonskih rješenja koje predlažu – kazao je Predrag Sekulić cu da su izmjenu Odluke podržala dva opoziciona poslanika?

SEKULIĆ: Tačno je da je inicijativa za produženje roka rada Odbora došla od opozicionih poslanika. Činjenica da su Demokrate bile protiv roka samo ide u prilog tezi da ni oni sami ne vjeruju u kvalitet zakonskih rješenja koje predlažu.

D.M.

- Vjerijem da su i naše kolege iz opozicije, koje su insistirale na tom zahtjevu, svjesne da je on nerealan – poručio je Sekulić.

POBJEDA: Produžen je rok za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva do 18. decembra. Da li je to realan rok? Može li se završiti reforma svih zakona do tada?

SEKULIĆ: U dosadašnji rad ovog odbora uloženo je puno vremena i energije i prije dolaska kolega iz Demokratske Crne Gore. Optimista sam i vjerujem da ćemo ovaj zahtjevni posao dovesti do kraja.

POBJEDA: Demokrate su poručile da ne podržavaju produženje roka i da je to opstrukcija od DPS-a. Kako to komentarišete, kao i činjeni-

POBJEDA: Jeste li zadovoljni dinamikom i kvalitetom rada radnih odbora?

SEKULIĆ: Sada ne vodim nijedan odbor, a ranije sam radio na zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i medijskim zakonima. Svi ovi zakoni su u finalnoj fazi.

POBJEDA: Vjerujete li u iskrenu namjeru opozicije koja učestvuje u radu Odbora da se reforma izbornih zakona dovede do kraja?

SEKULIĆ: Vjerujem u dobru namjeru svih kolega, iako sam, iskreno, očekivao da predlože kvalitetnija i modernija zakonska rješenja.

POBJEDA: Mislite li da bi trebalo uključiti konsultan-



te iz međunarodnih organizacija, što predlažu pojedini pridruženi članovi?

SEKULIĆ: Ekspertske analize dijela zakonskih rješenja od stručnih lica iz OEBS-a i Savjeta Evrope su u toku. Vjerujem da nikome nije u interesu da usvajamo zakone koji nijesu u skladu sa dobrom evropskom praksom.

POBJEDA: Kakva je saradnja u Odboru sa npredstavnicima nevladinih organizacija i akademske zajednice?

SEKULIĆ: Iskreno, i predstavnici nevladinih organizacija i akademske zajednice zaista su dali veliki doprinos u

Ekspertske analize dijela zakonskih rješenja od stručnih lica iz OEBS-a i Savjeta Evrope su u toku. Vjerujem da nikome nije u interesu da usvajamo zakone koji nijesu u skladu sa dobrom evropskom praksom

Skupština Crne Gore

Skupštini iz budžeta za narednu godinu skoro deset miliona eura

Parlamentu pola miliona više nego prošle godine PODGORICA - Skupština Crne Gore naredne godine iz državnog budžeta dobiće skoro 9,6 miliona eura, što je za više od pola miliona u odnosu na ovu godinu.

Budžet za narednu godinu projektovan je na 2,58 milijardi, a za Skupštinu je predviđeno 9.581.510 eura.

Za Program unapređenja

zakonodavne strukture, naredne godine biće izdvojeno 4,5 miliona, dok će, kako prenosi Mina, za skupštinsku administraciju biti opredijeljeno 4,94 miliona eura.

Na bruto zarade i doprinose za poslanike biće izdvojeno 3,26 miliona, što je više u odnosu na ovu godinu u kojoj je bilo opredijeljeno 3,06 miliona eura.

Novim budžetom predviđeno je da poslanicima u narednoj godini bude isplaćeno 1,9 miliona za neto zarade.

Za službena putovanja poslanika za sljedeću godinu opredijeljeno je 450 hiljada eura, što je na istom nivou kao ove godine.

Za konsultantske usluge, projekte i studije predviđeno

je izdvajanje od 420 hiljada, za naknade za stanovanje i odvojeni život 20 hiljada, a za gorivo 38 hiljada eura.

Za funkcionisanje skupštinske administracije biće izdvojeno 4.940.324, od čega će na bruto plate i doprinose službenika otići 3,1 milion, a na službena putovanja 60 hiljada eura.

Od skupštinskog budžeta, 100 hiljada eura biće izdvojeno za objavljivanje nedjeljnika na albanskom jeziku Koha Javore, a za rad Cetinjskog parlamentarnog foruma 34,5 hiljada eura.

I. K.

Nezavisni odbornik SO Budva odbornicima i predsjedniku opštine uputio prijedlog

Džaković traži referendum o DUP-u „Budva - centar“ i DUP-u „Bečići“ BUDVA – Nezavisni odbornik u Skupštini opštine Budva Stevan Džaković uputio je predsjedniku opštine Marku Careviću i odbornicima u lokalnom parlamentu Prijedlog za raspisivanje opštinskog referenduma na kome bi se građani Budve izjasnili žele li da se detaljni urbanistički planovi „Budva Centar“ i „Bečići“ stave van snage, kao i da se raspiše međunarodni javni po-

3

ziv za izradu idejnog rješenja za ta dva DUP-a.

U obrazloženju ovog Prijedloga, u koji je Pobjeda imala uvid, Džaković je naveo kako Zakon o lokalnoj samoupravi, kao i Statut opštine Budva omogućavaju učešće lokalnog stanovništva u ostvarivanju lokalne samouprave putem referenduma.

Džaković objašnjava i kako prijedlog za raspisivanje referenduma može podnijeti predsjednik opštine, najma-

nje jedna trećina odbornika i 20 odsto birača upisanih u birački spisak.

- Referendumom se građani mogu izjasniti o pitanjima iz nadležnosti opštine. Skupština opštine je usvojila predmetne planove i samim tim građani se mogu na referendumu izjasniti o pitanjima iz nadležnosti opštine odgovorom na pitanje koje je navedeno u Prijedlogu – objasnio je Džaković.

Džaković podsjeća i kako je

jedan od osnovnih poslova lokalnog parlamenta da brine o strateškom razvoju opštine.

- Ne treba posebno isticati značaj prostora u obuhvatu ovih planova za ukupni strateški i održivi razvoj opštine Budva – zaključio je Džaković u obrazloženju ovog Prijedloga.

Predviđeno je i da predsjednik opštine i odbornici SO Budva, ukoliko odluče da podrže ovaj prijedlog, potpise podrške dostave službi Skupštine. Đ. Ć.

dosadašnjem radu. Vjerujem da će tako biti i u narednih mjesec. Njihovo iskustvo i znanje, pa i drugačiji pogled na neka zakonska rješenja, bili su odlučujući u kreiranju pravnih normi koje čuvaju prava građana u samom izbornom procesu.

I. KOPRIVICA

Ambasador Slovenije razgovarao sa predsjednikom Demokrata

Presker: Reforma izbornih zakona da bude završena PODGOROCA - Reforma izbornog zakonodavstva veoma je važno pitanje za sve u Crnoj Gori - ocijenio je ambasador Slovenije Gregor Presker i poručio da se nada da će taj proces biti završen na dobrobit svih građana.

Presker je u Podgorici razgovarao sa predsjednikom Demokratske Crne Gore, Aleksom Bečićem. Kako su Demokrate saopštile, Presker je u razgovoru sa Bečićem izrazio podršku Slovenije u odnosu na spoljnopolitičke prioritete Crne Gore.

- Pasker je zaključio da međunarodna zajednica aktivno prati proces reformi izbornog zakonodavstva i rad Odbora i da on i međunarodna zajednica, pogotovo zemlje članice Evropske unije, očekuju dalji konstruktivni pristup Demokratske Crne Gore - saopšteno je.

Dodaje se da je Bečić upoznao Preskera o načinu organizovanja i funkcionisanja Demokrata, strukturom članova organa partije, kao i sa strukturom ukupnog članstva. I. K.

PRESKER I BEČIĆ: Sa sastanka

4

Ekonomija

Nedjelja, 17. novembar 2019.

POVODI: Zimska sezona počinje za mjesec - da li je sve spremno

Bogat sadržaj na snijegu, manifestacije na Primorju

PODGORICA – Poboljšani turistički kapaciteti na sjeveru, kao i intenzivne aktivnosti na promociji turističkog proizvoda Crne Gore, doprinose očekivanju da će zimska sezona biti uspješnija od prošle, uz rast prometa i prihoda. Kako su najavili iz Nacionalne turističke organizacije otvaranje skijaške sezone planirano je 14. decembra i uz povoljne vremenske prilike očekuje se da će trajati do polovine aprila.

Skijališta Crne Gore dobro su pripremljena i cjelokupnom organizacijom i u saradnji sa poslovnim partnerima kako su najavili pomjeriće granice dosadašnje turističke ponude. Iz Privredne komore Pobjedi su kazali da očekuju da će turistički promet i prihodi biti veći od prošlogodišnjih.

- S obzirom na odnos cijene i kvaliteta, ponuda crnogorskih zimskih centara je regionalno konkurentna, a hotelijeri i ugostitelji pripremaju niz programski i cjenovno atraktivnih aranžmana, posebno tokom novogodišnjih praznika – kazao je Jovović

Iz Skijališta Crne Gore su najavili da će pored ski centra Kolašin 1600 biti aktivni i Kolašin 1450, Javorovača i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Turjak u Rožajama i Lokve u Beranama koji raspolažu sa više od 40 kilometara skijaških staza od čega se oko 25 kilometara nalazi na teritoriji opštine Kolašin.

Crnoj Gori i regionu, a do kraja godine biće realizovane studijske posjete medija i turoperatora iz regiona – kazala je Maksimović.

Naredne sedmice nastupiće na sajmu specijalizovanom za kongresni turizam u Barseloni, kao i na sajmu u Varšavi.

Iz Privredne komore najavljuju da će ova zimska turistička sezona donijeti poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma.

Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Ranko

U ovom periodu održava se veliki broj manifestacija kako na skijalištima, tako i na Primorju i u centralnim krajevima zemlje koje doprinose atraktivnosti zimske turističke ponude i nastojanjima da Crna Gora preraste u cjelogodišnju turističku destinaciju. Kako je za Pobjedu najavila PR menadžerka NTO Aleksandra Maksimović kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali, grudvijade, zabavni programi za djecu.

- Skijališta su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima, a posebna povoljnost je što se uz sezonski ski pas kupljen u Crnoj Gori dobija mogućnost korišćenja tri dana besplatnog ski pasa na skijalištima u Srbiji (Kopaonik, Stara planina i Zlatibor) i tri dana na Olimijskom ski centru Jahorina i obrnuto – kazala je Maksimović. Što se tiče primorja ponudu tokom zime, kako je najavila, karakteriše prije svega bogat novogodišnji program, koji je iz godine u godinu sve kvalitetniji, raznovrsniji i duži.

- Već polovinom decembra počinju novogodišnji bazari, a u ponudi su i drugi dodatni sadržaji, kao što su klizališta, predstave i programi animacije za djecu – kazala je Maksimović.

Kako su domaći i gosti iz regiona najzastupljeniji tokom zimske sezone sa detaljima programa za doček Nove godine i zimu, upoznali su najprije građane Crne Gore, a potom i građane Beograda.

- Pres konferenciji u Beogradu prisustvovali su mnogi od popularnih izvođača koji će gostovati u Crnoj Gori tokom novogodišnjih praznika i oni su pozvali građane Srbije da njihov izbor praznične destinacije bude upravo naša država.

Slične aktivnosti realizovaćemo u još nekoliko većih gradova regiona. Takođe, promocija ponude za zimu obuhvata i tzv. outdoor kampanju odnosno oglašavanje putem bilborda u

- Dalji razvoj i unapređenje zimske ponude neophodno je da prati i povećanje smještajnih kapaciteta visoke kategorije, posebno na sjeveru, gdje je evidentan njihov nedostatak.

Neophodno je blagovremeno otpočeti sa pripremom zimske sezone, što smo ove godine i ostvarili. Vlada je početkom oktobra usvojila Plan pripreme zimske turističke sezone 2019/20, a Odbor udruženje turizma i ugostiteljstva je 18. oktobra u Kolašinu 1600 održao sjednicu na tu temu i u razgovoru sa predstavnicima Vla-

D.M.

Atraktivnost

Jovović zimska sezona je uglavnom fokusirana na aktivnosti u skijaškim centrima.

On tvrdi da potencijali i aktivnosti na pripremi zimske turističke sezone 2019/20 realna su osnova za očekivanje da će turistički promet i prihod biti veći od prošlogodišnjih.

- Posljednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal – ističe Jovović dodajući da je svakako najznačajniji projekat i izgradnja auto puta, koji će kvalitetnije povezati sjever i jug naše zemlje.

Ranko Jovovic predsjednik grupacije Kamp Komerc

Riješiti vodosnabdijevanje na Vučju Kako je istakao Ranko Jovović Ski centar Vučje i ovu zimsku turističku sezonu dočekuje spremno i sa punim kapacitetima.

- Kada je u pitanju vještačko osnježavanje staza ono ni ove godine neće biti moguće jer nije u potpunosti riješeno vodosnadbijevanje pa bismo iskoristili ovu priliku da apelujemo na nadležne da stave akcenat na konačno rješavanje ovog problema. Tim prije što on ne limitira samo potencijale ski centra već i kampanja ,,Domaći ukusi sa Vučja“ koja bilježi izuzetne rezultate kada je u pitanju proizvodnja domaćih suhomesnatih proizvoda u našim proizvodnim pogonima – kazao je Jovović.

Takođe, u cilju što bolje pripreme sezone Ski centar ,,Vučje“ se obratilo lokalnoj upravi da im izađe u susret i pristupi otklanjanju kvarova na osvjetljenju na pristupnoj saobraćajnici ski centru i sanira lokalni put od Nikšića do Vučja.

- U prethodnom periodu opština Nikšić je pomogla izgradnju akumulacije, čime se stvaraju pretpostavke za pokretanje poslova na osnježavanju u periodima nedostatka dovoljnih količina sniježnog pokrivača – kazao je Jovović dodajući da je u planu realizacija škole skijanja uz najbolje licencirane instruktore i niz manifestacija.

SVE JE SPREMNO: Skijališta u novom ruhu

de, lokalnih samouprava i drugim relevantnim institucijama, donio niz zaključaka u cilju uspješnog odvijanja sezone – tvrdi Jovović.

Zaključci koji su donijeli odnose se na: koordinaciju rada državnih i lokalnih organa i službi, unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, poboljšanje snabdijevanja električnom energijom, kao i na organizovanje i održavanje manifestacija kojima se obogaćuje turistička ponuda.

- Komplementarni sadržaji u ovogodišnjoj ponudi našu destinaciju zimi jednako dobro promovišu kao snijeg i skijanje. Riječ je o takozvanim soft ski sportovima, kao što su hodanje na krpljama, bordovanje uz pomoć zmaja i energije vjetra, rafting Tarom, ture motornim sankama, džip foto-safari, jahanje konja, planinarske i pješačke ture, nordijsko i alpsko turno skijanje. Ove sezone biće promovisan brend ,,Na krpljama kroz nacionalne parkove“, biciklističke i pješačke ture. Brojni hoteli će sa novogodišnjim programima za doček kao i višednevni boravak tokom novogodišnjih i božićnih praznika biti generator dolazaka domaćih i stranih gostiju – kazao je Jovović.

On smatra da je Crna Gora destinacija koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima.

- S obzirom na odnos cijene i kvaliteta, ponuda crnogorskih zimskih centara je regionalno konkurentna, a hotelijeri i ugostitelji pripremaju niz programski i cjenovno atraktivnih aranžmana, posebno tokom novogodišnjih praznika. Svjedoci smo podizanja nivoa kvaliteta privatnog smještaja i na

Neda Bokan

sjeveru Crne Gore, a mali hoteli kategorije četiri i pet zvjezdica i etno sela nesporno obezbjeđuju uslove za boravak i najzahtjevnijih gostiju. U hotelsko-ugostiteljskim objektima u ski centrima u Kolašinu i na Žabljaku je ukupno 1.272 ležaja, a sa privatnim smještajem raspolaže se sa 4.091 ležajeva – istakao je Jovović dodajući da već imamo prepoznatljive brendove u Kolašinu kao Šeraton, koji upravlja nekadašnjim hotelom Lipka.

- Svi novi investicioni projekti podrazumijevaće i izgradnju sistema za vještačko osnježavanje kako rad skijališta ne bi bio uslovljen vremenskim prilikama, odnosno visinom sniježnog pokrivača. Crna Gora će sigurno biti konkurentna regionalnim ski centrima, prije svega kilometražom uređenih staza, ali i dovoljnim brojem hotelskih kapaciteta visoke kategorije – tvrdi Jovović.

Infrastruktura

Podrazumijevajuće je da putna infrastruktura bude dovedena na nivo kvaliteta koji omogućava brzu i sigurnu dostupnost ski centara, da komunalana infrastruktura bez problema opslužuje građane i goste, da staze imaju dovoljne količine snijega kroz sistem vještačkog osnježivanja, kao i

Ključno je unaprijediti znanje zaposlenih U mnogim evropskim zemljama planinski turizam i zimski sportovi su, kako ističe Jovović, među najpopularnijim aktivnostima, što se posebno odnosi na skijanje.

- Razvojem ski centara i planina kao turističkih destinacija, ne samo da se otvaraju nova radna mjesta i privlače desetine hiljada turista, već se razvijaju i ostale grane privrede. Da bi se uticalo na razvoj konkurentnosti turističke destinacije, jedan od ključnih elemenata je unapređenje znanja i vještina zaposlenih. Učenje na osnovu primjera dobre prakse, iznalaženja novih mehanizama brendiranja i promocije planinskih centara, kao i razmjena iskustava, vještina i znanja između različitih aktera, ključne su aktivnosti koje predstavljaju šansu za razvoj planinskih centara i stvaranje kompleksne turističke ponude Crne Gore kroz povezivanje primorja i zaleđa kao cjeline – kazao je Jovović.

Ekonomija

Nedjelja, 17. novembar 2019.

5

Prijedlogom budžeta za narednu godinu većini potrošačkih jedinica je povećana kasa

Aleksandra Maksimović

da hoteli svojom kapacitetima, sadržajima i adekvatnom cjenovnom politikom budu konkurentni.

- Takođe, treba podsticati lokalno stanovništvo da, u saradnji sa lokalnim samoupravama i turističkim organizacijama, dodatno unapređuje vanpansionsku ponudu kroz raznovrsnu gastronomsku ponudu otvaranjem nacionalnih i internacionalnih restorana, osmišljavanjem manifestacija, drugim vidovima aktivnosti na snijegu – poručio je Jovović.

Iz Skijališta Crne Gore su poručili da će svim posjetiocima priuštiti spektakularni provod na Ski centru Kolašin 1600.

- Vrijedno smo radili na pripremi predstojeće zimske turističke sezone što će rezultirati realizacijom velikog broja događaja na Ski centru Kolašin 1600 na Bjelasici. Što se tiče ostalih skijališta, biće aktivni i Kolašin 1450, Javorovača i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Turjak u Rožajama i Lokve u Beranama – kazala je Pobjedi pomoćnica izvršnog direktora Skijališta Crne Gore Neda Bokan.

Posjetiocima Ski centra Kolašin 1600, kako je dodala, na raspolaganju će biti 8,5 kilometara skijaških staza, najmodernija šestosjedna isklopiva žičara opremljena grijačima, wi-fi signalom i zvučnicima, ski rental, ski škole, besplatan parking, usluge caffe bara i restorana Troglava, kao i veoma bogat zabavni program.

Generalni koncept razvoja Skijališta CG, kako je navela, ogleda se u valorizaciji postojećih aktivnih skijališta i izgradnji novih ski centara na području Bjelasice i Komova, Durmitora i Hajle.

- Na svim ski centrima radiće se dodatni sadržaji za unapređenje ponude, odnosno zabavni parkovi u okviru kojih će biti snow tubing sadržaji, rotondo, pokretne trake, bob na šinama, biciklističke staze i zip line.

Trenutno se radi na proširenju skijaških staza na ski centru Kolašin 1600, čime će taj centar za predstojeću skijašku sezonu

PR menadžer NTO Aleksandra Maksimović najvila je i manifestacije poput petodnevnog novogodišnjeg programa Budva 2020. pod sloganom ,,Vidimo se u Budvi“, ,,Od Božića do Božiča“ u Kotoru, ,,Tivat Zimska bajka 2020“, ,,Barski novogodišnji happening“, ,,Podgorički praznični Pazar“, ,,Podgorička noć“, Novogodišnji i Božićni bazari i koncerti na Cetinju.

- U novembru se u Baru održavaju ,,Susreti pod starom maslinom“, tradicionalna manifestacija posvećena dječjem stvaralaštvu i stvaralaštvu za djecu, ,,Koštanijada“ i ,,Maslinijada“, manifestacije od značaja za promovisanje poljoprivrede, turizma i kulturne baštine, a u decembru na Virpazaru i ,,Festival vina i ukljeve“. Februar je vrijeme za karnevale, kada se održavaju ,,Tradicionalni kotorski karneval“ i ,,Lastovski karneval“ u Tivtu, dok u Herceg Novom 14. februara počinje 51. ,,Praznik mimoze“ koji će trajati do 15. marta – kazala je Maksimović.

raspolagati sa dodatnih 4,5 kilometara staza – kazala je Bokan.

Kako je dodala Ski centar Savin kuk na Durmitoru trenutno raspolaže sa dvije žičare i tri ski lifta koji opslužuju pet kilometara skijaških staza.

- Za rekonstrukciju postojećeg skijališta predviđena je investicija od 27 miliona eura, a odnosi se na izgradnju nove šestosjedne žičare, 4,5 kilometara skijaških staza, akumulacionog jezera, kao i izgradnju dijela novog pristupnog puta u dužini 1,5 km i parkinga - rekla je Bokan.

Investicije

Kako je navela u skladu sa poslovnom politikom Vlade zaključno sa 2022. godinom biće uloženo oko 140 miliona eura u okviru prve faze koja se odnosi na Ski centar Kolašin 1600 gdje do sada imamo više od 30 miliona ugovora, od čega je već realizovano oko 17 miliona.

- Na Ski centru Žarski, čije se puštanje u rad očekuje 2021. godine, za realizaciju prve faze procijenjena vrijednost je 27 miliona eura, od čega je trenutno ugovoreno više od 16 miliona za novu šestosjednu žičaru, deset kilometara skijaških staza i baznu stanicu, dok je u toku izgradnja pristupnog puta od Mojkovca do ski centra i telekomunikacione i elektroenergetske mreže – kazala je Bokan navodeći da će na Ski centru Cmiljača, čije se puštanje u rad očekuje do kraja naredne godine, za realizaciju prve faze procijenjena vrijednost je 23 miliona eura, od čega je trenutno ugovoreno više od 17,5 miliona i to za izgradnju, nove šestosjedne žičare sa tri kilometra skijaških staza vrijednosti osam miliona eura.

- Na ski centru Hajla i Štedim, čije se puštanje u rad očekuje do kraja 2021. godine, za realizaciju prve faze procijenjena vrijednost je 18 miliona eura. U toku su radovi na izgradnji pristupnog puta od Rožaja do ski centra i telekomunikacione i elektroenergetske mreže – najavila je Bokan.

Nada Kovačević

Fondu zdravstva 34 miliona više, RTCG četiri manje PODGORICA – Prijedlogom državnog budžeta za narednu godinu, koji je Vlada usvojila u četvrtak u odnosu na ovogodišnji znatno više je opredijeljeno Fondu zdravstva, ministarstvima saobraćaja, finansija, prosvjete, Fondu PIO, Zavodu za zapošljavanje… Manje novca nego u tekućoj godini dobili su ministarstva zdravlja i pravde, Uprava za saobraćaj, Javni servis…

Budžetom za narednu godinu opredijeljeno je više novca nego u tekućoj godini Fondu zdravstva, ministarstvima saobraćaja, finansija, prosvjete, Fondu PIO, Zavodu za zapošljavanje… Manje novca nego u tekućoj godini dobili su ministarstva zdravlja i pravde, Uprava za saobraćaj i Javni servis Dr.M.

Manifestacije

Podsjetimo da je budžet za narednu godinu predložen na 2,578 milijardi eura, a da je tekuća potrošnja 1,79 milijardi, izvorni prihodi 1,99 milijardi.

Kapitalni 230 miliona, za izgradnju autoputa 145,7 miliona, transakcije finansiranja 557 miliona, rezerva 22,5 miliona eura. Predviđeno je i povećanje plata u prosvjeti i zdravstvu za po devet odsto i 21 milion eura za sanaciju stanja u Montenegroerlajnzu, 49 miliona eura garancija, zaduženje od 250 miliona eura, koje će se iskoristiti za izmirenje obaveza u 2021. godini…

Više

Najveće povećanje za oko 34 miliona za narednu godinu u odnosu na ovogodišnji iznos predviđeno je Fondu zdravstva. Predloženo mu je 281 milion eura, u odnosu na ovogodišnjih 247 miliona. Na drugom mjestu je Ministarstvo saobraćaja kojem je opredijeljeno 33,2 umjesto ovogodišnjih 15,5 miliona eura ili 18 miliona više. Treću poziciju drži Ministarstvo finansija kojem je opredijeljeno 15 miliona više nego tekuće godine - 145,5 miliona.

Ministarstvo prosvjete je dobilo 14 miliona eura više 169,3 miliona, a Fond Pio 13 miliona više - 448,5 miliona.

Ministarstvu poljoprivrede je opredijeljeno devet miliona eura više – 32,7 miliona, Zavod za zapošljavanje je dobio četiri miliona eura više ili 34,7 miliona eura, tri miliona eura više ili 13,8 miliona Ministarstvo ekonomije. Po dva miliona eura više dobili su Ministarstvo javne uprave – 10,1 milion, Ministarstvo rada 102 miliona. Ministarstvu sporta je opredijeljeno 1,5 miliona više ili 8,6 miliona.

I većina potrošačkih jedinica dobila je više nego ove godine.

Državnoj izbornoj komisiji opredijeljeno je za narednu izbornu godinu četiri puta više - 1,9 miliona umjesto ovogodišnjih 407 hiljada eura. Ona je rekorder u procentualnom povećanju. I Službeni list je

Za Fond zdravstva predloženo 281 milion eura

dobio procentualno veliko povećanje - sa 50 hiljada u tekućoj na 100 hiljada eura u narednoj. I Upravi za igre na sreću je gotovo dupliran iznos sa ovogodišnjih 328.139 na 628.975 eura.

Manje

Apsolutni rekorder u smanjenju je Komisija za rješavanje stambenih potreba, kojoj za narednu godinu nije opredijeljen ni euro, za razliku od tekuće godine kada na raspolaganju ima 450 hiljada eura. To, međutim, ne znači da se neće rješavati ove potrebe jer je ministar finansija Darko Radunović u četvrtak na prezentaciji budžeta objasnio da se priprema novi model rješavanja stambenih pitanja i da je novac rezervisan, ali nije saopštio u kom iznosu. Sve naše obaveze koje imamo prema sindikatima prosvjete, zdravstva ćemo ispoštovati, kazao je ministar.

Javnom preduzeću Radio i TV Crne Gore opredijeljeno je manje za oko četiri miliona. Sa ovogodišnjih 19,2 miliona na 14,9 miliona u narednoj godini. Ministarstvo pravde je dobilo manje oko 400 hiljada 2,58 miliona eura.

Rezerve budžeta su smanjenje sa ovogodišnjih 25 miliona na 22,5 miliona. Ministarstvo zdravlja ove godine ima budžet od 3,8 miliona, a naredne mu je zacrtano 3,4 miliona.

Centaru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu opredijeljeno je četiri hiljade manje 615.593 eura, Direkcija za zaštitu tajnih podataka ove godine ima 257.196, a za narednu joj je opredijeljeno 250.919 eura. Uprava za nekretnine u tekućoj godini ima 5,5 miliona, a za narednu joj je opredijeljeno 5,17 miliona, Pomorski muzej Crne Gore dobio je manje oko 11 hiljada eura.

Centaru savremene umjetnosti Crne Gore za narednu godinu opredijeljeno je 773.122, a za tekuću godinu 782.220 eura. Zavod za metrologiju dobio je 20 hiljada eura manje - 1,2 miliona.

Podsjetimo i da su budžetom za narednu godinu smanjeni neproduktivni troškovi kod svih organa državne administracije, izuzev kod inspekcijskih i policijskih službi.

Predstavnici Ministarstva finansija su objasnili da su pokušali da na minimum svedu ove troškove kod državne administracije. Smanjuju se troškovi za reprezentaciju, gorivo, nabavku službenih vozila i službena putovanja kod svih državnih organa, izuzev kod onih kojima je obavljanje osnovnih funkcija vezano za te troškove. Za reprezentaciju smanjenje je oko 100 hiljada eura, službena putovanja kod ministarstva odbrane i finansija, saobraćaja, prosvjete, poljoprivrede. Najavili su da se u



Apsolutni rekorder u smanjenju je Komisija za rješavanje stambenih potreba, kojoj za narednu godinu nije opredijeljen ni euro, za razliku od tekuće godine kada na raspolaganju ima 450 hiljada eura.

To, međutim, ne znači da se neće rješavati ove potrebe jer je ministar finansija Darko Radunović u četvrtak na prezentaciji budžeta objasnio da se priprema novi model rješavanja stambenih pitanja i da je novac rezervisan, ali nije saopštio u kom iznosu.

Sve naše obaveze koje imamo prema sindikatima prosvjete, zdravstva ćemo ispoštovati, kazao je ministar

domenu javnih nabavki očekuje pad troškova, potom osiguranja, komunikacionih usluga, kancelarijskog materijala… M. Popović- Milović

EPCG počinje sa punjenjem retenzije Slivlje

Stanovništvo da se pripremi NIKŠIĆ – Eletroprivreda Crne Gore upozorava stanovnike u blizini retenzije Slivlje da na vrijeme u granicama mogućeg, zaštite materijalna dobra, pokretnu i nepokretnu imovinu. Kako su u saopštenju najavili, danas će početi sa punjenjem retenzije Slivlje.

- Zbog pojačanih dotoka, nivo vode u akumulacionim jezerima u Nikšićkom Polju stalno raste, a u očekivanju intenzivnijih padavina krajem dana u HE Perućica procjenjuju da će, u skladu sa operativnim uputstvom za upravljanje akumulacijama i retenzijama HE Peru-

ćica, sjutra ujutro početi punjenje retenzije Slivlje, kako bi donekle došlo do relaksacije retenzije Vrtac. Nivo vode na svaka dva-tri sata u prosjeku raste po pet centimetara i prijeti da ugrozi naselja na njenim obodima – navodi se u saopštenju EPCG. S. D.

6

Intervju

Nedjelja, 17. novembar 2019.

EKSKLUZIVNO: Albin Kurti, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje i bu

Vučić je Miloš drugim sred Aleksandar Vučić politički je nasljednik Slobodana Miloševića, baš kao što je Milošević bio politički nasljednik Aleksandra Rankovića. Kao čovjek koji suštinski pripada istoj istorijskoj liniji srpske ekspanzionističke politike, Vučić je tokom rata logično bio ministar informacija u vladi Miloševićevog režima » Piše: Tamara NIKČEVIĆ Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu, održani 6. oktobra ove godine, potvrdili su prognoze većine prištinskih analitičara, koji su tvrdili da će mandatar za sastav nove kosovske vlade biti Albin Kurti, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje.

Kurtijeva stranka je na ovim izborima trijumfovala, osvojivši 25,49 procenata glasova. Sljedeći na listi je Demokratski savez Kosova (LDK) bivšeg premijera Ise Mustafe, sa kojim je Samoopredjeljenje napravilo predizborni dogovor o postizbornoj saradnji. Mustafinih 24,83 procenta osvojenih glasova trebalo bi da budu garancija da će ove dvije stranke uskoro formirati novu vladu Kosova.

I dok većina posmatrača pobjedu političkih partija i lidera čije biog raf ije nijesu opterećene ni kriminalnim aferama, ni sumnjama za počinjene ratne zločine tumači kao dokaz zrelosti kosovskog društva, vlasti u Beogradu nijesu ni malo oduševljene činjenicom da će u bliskoj budućnosti morati da pregovaraju sa predsjednikom Samoopredjeljenja, koji je još prije izbora najavljivao da u njegovoj vladi neće biti mjesta za Srpsku listu, tu produženu ruku „beogradske hegemonističke politike“, čijeg se posljednjeg izbornog rezultata ne bi postidio ni znameniti sjevernokorejski demokrata: od deset mjesta u kosovskoj Skupštini predviđenih za stranke manjina, Srpska lista osvojila je - svih deset.

U međuvremenu, stvari se na Kosovu komplikuju. Kosovski Izborni

panel za žalbe i predstavke prihvatio je prigovor koalicije NISMAAKR-PD aktuelnog šefa kosovske diplomatije Badžeta Pacolija i poništio gotovo četiri hiljade koverata kojima su na parlamentarnim izborima na Kosovu glasali Srbi iz Srbije. Ipak, ispostavilo se da navedena odluka kosovske državne izborne komisije neće naštetiti Srpskoj listi, već upravo Pokretu za samoopredjeljenje, koji u novom brojanju navodno gubi čak tri mandata. „Koalicija NISMA je navukla Albina Kurtija, uvjeravajući ga da je reč o nečemu što je protiv Srbije i Srba, a ustvari je bilo upereno protiv njega. Kurti je u toj igri ispao naivan i neiskusan“, prokomentarisao je novonastalu situaciju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Sa d r ug e s t ra ne , p obje d n i k vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, lider Pokreta za samoopredjeljenje i budući mandatar za sastav nove kosovske Vade Albin Kurti u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu kaže da bilo kakva matematika i naknadno prebrojavanje glasova neće promijeniti rezultate vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu.

Kada bi onda nova vlada Kosova mogla biti konstituisana, od čega to zavisi? ,,Zavisi od ovog najnovijeg prebrojavanja glasova“, odgovara Albin Kurti. ,,Ipak, čini mi se da oni koji to rade prave grešku, jer - što više broje, to se više razlika povećava.

U našu korist, naravno. Nažalost, na ovaj način gubimo dragocjeno vrijeme, vrijedne donacije Evropske unije, bespotrebno iscrpljujemo državu i narod. Izbori

su pokazali volju g rađana za promenama i stvari su manje-više jasne“.

POBJEDA: Izgleda da nijesu baš svima jasne.

KURTI: Jesu. Mislim da bi izborni rezultati mogli biti potvrđeni za tri nedelje. Nakon toga, bila bi formirana nova Skupština Kosova, a onda bi Pokret za samoopredeljnje kao pobednik, odnosno ja kao predsednik najveće stranke, dobio mandat za formiranje nove vlade.

Očekujem, dakle, da sledećeg mese ca Kosovo dobije nov u demokratsku vladu.

POBJEDA: Pokret za samoopredjeljenje je sa Demokratskim savezom Kosova (LDK) uspio da usaglasi dogovor o budućoj koalicionoj saradnji?

KURTI: Tokom nekoliko sastanaka radnih grupa dve stranke uspeli smo da u većini saglasimo naše političke programe, sve sa ciljem da uskoro dobijemo zajednički vladajući program.

POBJEDA: U kojem sastavu i na kojim principima će funkcionisati buduća vlada Kosova?

KURTI: Program koji smo do sada harmonizovali i usaglasili pored ostalog predviđa da nova vlada Kosova ima ne više od dvanaest ministarstava, najviše dva zamenika po ministru i najmanje trideset procenata žena. Ova faza dogovora se, kažem, veoma uspešno završila, a u periodu pred nama razgovaraćemo i o podeli ministarstva. Mislim da je to i logičan i pravedan red stvari, koji podrazumeva da imena kandidata za glavne funkcije dolaze na kraju.

POBJEDA: Koliko znam, ime

FLORION GOGA

Razgovaraću sa premijerom Markovićem, vjerujem u razumijevanje Crne Gore POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Kosova?

KURTI: Odnosi Kosova sa Crnom Gorom veoma su dobri. Cenimo stav Crne Gore kada je reč o nezavisnosti Kosova, baš kao i podršku za našu integraciju u međunarodne institucije. Nismo zaboravili ni da je Crna Gora prihvatila albanske izbeglice za vreme rata devedesetih.

Iskreno verujem u nadogradnju naših dobrih bilateralnih odnosa.

POBJEDA: Ipak, kao opozicioni političar oštro ste se protivili demarkaciji granice Kosova sa Crnom Gorom. Zašto?

KURTI: Umesto demarkacije granice sa Crnom Gorom, postavili smo novu granicu sa kojom je Kosovo izgubilo 8.200 hektara zemlje. Grešku je napravila naša komisija, koja umesto da se oslonila na geografske mape i granice obe federalne jedinice iz ustava Jugoslavije 1974, ona je u obzir uzela samo katastarske knjige, pri čemu je teret dokazivanja pao isključivo na našu stranu. Time je Kosovu

učinjena velika šteta.

POBJEDA: Hoćete li tražiti novu korekciju granice?

KURTI: Čim preuzmem dužnost novog premijera, želim da se sastanem sa predsednikom Vlade Crne Gore, sa vlastima u Podgorici i vidim šta se može uraditi. Razmotrićemo mogućnosti i potruditi se da u ovom dogovoru ne bude gubitnika. Verujem da ću naići na razumevanje druge strane. Uostalom, imamo sporazum između predsednika Tačija i Filipa Vujanovića od 16. februara 2018. o korekciji demarkacije, koji nam u tome može pomoći.



Ideja o ,,Malom Šengenu“ nije prihvatljiva za Kosovo.

Regionalne inicijative moraju voditi računa o punom političkom, ekonomskom i trgovinskom reciprocitetu između Kosova i Srbije, koji će uspostaviti i primeniti nova vlada Kosova i ja kao njen premijer.

Jasno je da Srbija želi novu platformu koja podrazumeva njeno proširenje

Intervju

Nedjelja, 17. novembar 2019.

7

udući mandatar za sastav Vlade Kosova

šević dstvima 

Verujem u principe pregovora, a ne u bliskost pregovarača. To je formula za uspeh i dogovor.

Kao pregovarač, insistiraću na tri principa: da nema dogovora bez dijaloga, da nema dijaloga sa mapama i, pošto će mape ipak postojati, da o njima moraju razgovarati eksperti za demarkaciju, a ne politički lideri

kandidata za glavnu funkciju, za funkciju premijera, odavno je poznato.

KURTI: To je tačno.

POBJEDA: Što će biti prioriteti Vaše vlade?

KURTI: Naš politički program zasniva se na tri ključna stuba: pravda, ekonomski razvoj i socijalna zaštita. U cilju ostvarenja zadatog, naši prioriteti biće borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomski razvoj baziran na proizvodnji i većoj zaposlenosti, i n st it uciona l no jača nje pravne države, kvalitetno zdravstvo i obrazovanje, borba protiv siromaštva preko socijalnih politika itd.

Na rav no, osna žićemo t užila št vo, povezaćemo obrazovni sistem sa tržištem rada, uspostavićemo razvojnu banku i investicioni fond.

POBJEDA: Rekli ste i da ćete se kao premijer zalagati za integraciju Srba u kosovsko društvo.

KURTI: Z a p o č e ć e m o razgovor sa svim manjinama na Kosovu, koji podrazumeva otvoren, demokratski, socija lni dija log o ra zvoju našeg društva. Važno mi je, pritom, da u novoj vladi imamo predstavnika Srba sa Kosova, a ne predstavnike Srbije. Nova vlada politički neće zavisiti od Srpske liste.

P O B J E DA : H o ć e t e d a kažete da Srpsku listu (SL) ne v id ite k ao budućeg partnera u vladi Kosova?

Vlasti u Beogradu tvrde da bi ste , i z o st av ite l i i h , prekršili Ustav Kosova.

KURTI: Prvo, umesto što toliko brine o Ustavu Republike Kosovo, vlasti u Beogradu trebalo bi da menjaju svoj Ustav, u kojem i dalje piše da je Kosovo deo Srbije. Ali, da

Vam odgovorim direktno!

Ustav Kosova zaista predviđa da u vladu uđu ministri iz redova manjina, uz saglasnost i odobrenje predstavnika te manjine u Skupštini Kosova.

POBJEDA: Ako je Srpska lista jedina stranka Srba sa Kosova koja je ne samo prešla cenzus, nego i osvojila svih deset mandata u Skupštini, znači li to da je za učešće srpskog ministra u vladi neophodna upravo saglasnost SL? KURTI: Srpska nacionalna pripadnost nije istovremeno i stranačka članska karta.

Hoću da kažem da ministar u vladi Kosova može biti i iz Srpske liste, ali ne obavezno i po svaku cenu. U mojoj vladi ministar iz srpske zajednice na Kosovu moraće biti stvarni predstavnik Srba sa Kosova, a ne predstavnik Srbije kao države. Srpska lista nije stranka, nego država.

POBJEDA: Što to tačno znači?

KURTI: Znači da Srpska lista funkcioniše kao ogranak ili direktorat srpske vlade, a ne kao partija. Ona predstavlja interese Srbije, a ne interese Srba na Kosovu.

Nemam problem sa strankom ,,Srpska lista“ zato što je ona srpska, nego zbog toga što nije stranka.

Kao budući premijer, veoma sam zainteresovan da sastavim vladu zajedno sa Srbima kojima je Kosovo otadžbina; dakle, sa građanima Kosova , a ne sa predstavnicime države koja ne priznaje Kosovo i koja se svuda i sve vreme bori protiv nje.

POBJEDA: Predsjednik Vučić je izgleda imao pravo kada je rekao da pregovori sa Vama neće ići lako. Znate li da ste neprekidna meta tabloida koje on kontroliše?

KURTI: Aleksandar Vučić politički je naslednik Slobodana Miloševića, baš kao što je Milošević bio politički naslednik Aleksandra Rankovića. Kao čovek koji suštinski pripada istoj istorijskoj liniji srpske ekspanzionističke politike, Vučić je tokom rata logično bio minista r informacija u vladi Miloševićevog režima. Vučić je Milošević drug im sredstvima. U tom smislu, bilo bi nerealno očekivati da bude oduševljen novom vladom Kosova, koja će biti vlada svih njenih građana; vlada bez korupcije; vlada koju nećete moći da ucenjujete; vlada koja će da uspostavi pravi reciprocitet odnosa na bilateralnom nivou; vlada koja će biti društveno i ekonomski progresivna.

POBJEDA: Često govorite

o tom reciprocitetu odnosa sa Srbijom ,,u svim oblastima“. O čemu je riječ?

KURTI: O punom političkom, ekonomskom, trgovinskom i državnom reciprocitetu, koji priliči bilateralnim odnosima dve zemlje. Utvrdićemo, na primer, registar, listu svih elemenata koji se tiču reciprociteta sa Srbijom u trgovinskim odnosima, u oblasti nacionalnih prava, u oblasti uzajamnog priznavanja dokumenata itd, uvereni da je reciprocitet pravi princip zdravih i konstruktivnih susedskih odnosa.

Uostalom, i naša Skupština je 7. decembra 2011. usvojila rezoluciju o reciprocitetu sa Srbijom.

POBJEDA: Kada će biti nastavljen dijalog Kosova i Srbije? Koliko vidim, SAD se zalažu za ubrzavanje pregovora.

KURTI: Mislim da nam ubrzavanje pregovora u ovom momentu nije potrebno. Zašto? Zato što žurba u pregovorima i urgento ganjanje dogovora samo pogoršavaju postojeće stanje. Najzad, istorija nas uči da je mnogo više međudržavnih sukoba počelo zbog loših sporazuma, a ne zbog nedostatka dogovora. U tom smislu, naš prioritet trebalo bi da bude razgovor o tome šta se od prijašnjih pregovora postiglo i šta nas čeka.

Takođe, neophodan nam je i dijalog sa Briselom o dijalogu sa Srbijom, što znači da bismo i za to morali dobro da se pripremimo. SAD sa svoja dva posrednika može veoma mnogo da utiče na konstruktivnost pregovora.

POBJEDA: Ko će biti novi šef pregovaračkog tima Kosova? Vi? KURTI: Predvodiću kosovski pregovarački tim, u koji će ući članovi vlade, opozicija i nezavisni eksperti. Taj će tim pregovarati sa Srbijom na osnovu platforme za dijalog koja će prethodno biti donešena u Skupštini Kosova.

POBJEDA: Pregovoraćete sa predsjednikom Vučićem, tim, kako ste rekli, Miloševićem drugim sredstvima?

KURTI: Verujem u principe pregovora, a ne u bliskost pregovarača. To je formula za uspeh i dogovor. Kao pregovarač, insistiraću na tri principa: da nema dogovora bez dijaloga, da nema dijaloga sa mapama i, pošto će mape ipak postojati, da o njima moraju razgovarati eksperti za demarkaciju, a ne politički lideri. A ko će pregovarati u ime Srbije, to već nije moja stvar.

POBJEDA: Kako će se Vaša vlada odnositi prema sporazumima koje su timovi Kosova i Srbije do sada postigli u Briselu? Hoćete li ih uvažiti?

KURTI: Ta se trideset i tri potpisana sporazuma moraju razmotriti kako bi se uvideo stepen njihovog izvršenja i ut icaja , ka ko bi se



Srbija mora da izruči Radojičića i sve osumnjičene za ratne zločine POBJEDA: Tužilaštvo Kosova izdalo je nalog za hapšenje Milana Radojičića zbog sumnje da je umiješan u ubistvo Olivera Ivanovića. Očekujete li da Radojičić zaista bude izručen Prištini s obzirom na tvrdnje predsjednika Vučića da potpredsjednik Srpske liste nije odgovoran za taj zločin?

KURTI: Ubistvo Olivera Ivanovića se mora razjasniti. To je, inače, prvo ubistvo nekog Srbina na Kosovu za koje ni jedan kosovski Srbin nije okrivio Albance. Zna se, dakle,

utvrdilo šta se primenjuje a šta ne i kuda nas je doveo dijalog dve zemlje u periodu 2011-2017. Kao nova vlada, napravićemo bilans, o čemu ćemo razgovarati tokom ot vorene s e d n ice nove Skupštine Kosova. Isti pristup biće primenjen i za usaglašavanje nove platforme pregovora Kosova i Srbije.

POBJEDA: Predsjednik Vučić ponavlja da u pregovorima neće pristati na to da „Srbi izgube sve, a da Albanci dobiju sve“. Što je mjera kompromisa Kosova u pregovorima sa Srbijom?

KURTI: Naši zahtevi su jasni: Srbija Kosovu duguje za agresiju i okupaciju, duguje nam ratnu odštetu, penzioni fond i štednju naših građana u bankama koje su uzeli; nikada nisu vratili artefakte naše kulturne baštine, nikad nisu predali osumnjičene za ratne zločine… Dakle, hajde da počnemo od naših zahteva, pa da vidimo šta će nama Srbija ponuditi.

POBJEDA: ,,Ideja razmjene teritorije još uvijek nije mrtva, jer je preferiraju i predsjednik Kosova i predsjednik Srbije. Ipak, s novom vladom će ta ideja umrijeti“, rekli ste nedavno. Pored predsjednika Hašima Tačija i Aleksandra Vučića, ko još podržava ideju razmjene teritorija?

KURTI: Teritorijalne razmene sa tupim olovkama iznad mapa nisu pregovori o miru, nego uzrok sledećih ratova. Ideja etničkog razgraničenja propala je ideja Aleksandra Vučića, na koju je, nažalost, pristao predsednik Kosova Hašim Tači.

Vučić želi razgraničenje sa Albancima kako bi podelio Kosovo, a posle i razgraničenje sa Hrvatima da bi podelio Bosnu i Hercegovinu. Sve to bi koristilo Rusiji.

POBJEDA: Zašto bi joj koristilo?

KURTI: Kako bi se posle dva propala državna udara - u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji – vratila na velika vrata, sada pomoću novog oružanog konf likta između Kosova i Srbije. Jasno je da se taj eventualni novi sukob ne bi mogao lokalizovati.

Tim pre što naspram Srbije Albanci deluju kao nacija, a ne samo kao krhka država Kosovo.

Pored toga, u slučaju da se

Vučić želi razgraničenje sa Albancima kako bi podelio Kosovo, a posle i razgraničenje sa Hrvatima da bi podelio Bosnu i Hercegovinu. Sve to bi koristilo Rusiji. Kako bi se posle dva propala državna udara - u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji – vratila na velika vrata, sada pomoću novog oružanog konflikta između Kosova i Srbije

kome je Oliver Ivanović smetao i ko ga je smaknuo sa političke scene. Istraga o ovom ubistvu već kasni, što je žalosno. Tim pre što je deo naše zemlje na kojem je zločin počinjen bio pod nadzorom i EULEX-a i KFOR-a i Kosovske policije. Moraju se ispitati svi svedoci, svi osumnjičeni. Niko od osumnjičenih ne sme u Srbiji tražiti i nalaziti utočište od zakona i pravde. Srbija mora da izruči Radojičića kao i sve osumnjičene, uključujući i one za ratne zločine.

ostvari Vučićeva ideja etničkog razgraničenja, dobijate otvoren i ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini. Zašto?

Pa, zato što je ideja razgraničenja rasisitički pojam, koji nas neminovno vodi u nove etničke obračune. Nema razmjene teritorija bez krvoprolića! Uvek će biti i Albanaca i Srba sa obe strane granice. Zato - priznanje i demarkacija da, ali ne i razmena teritorija.

POBJEDA: Zašto je ideju razgraničenja prihvatio predsjednik Tači? Kao opozicioni lider često ste ga kritikovali. Što mu najviše zamjerate?

KURTI: Dok je tajno pregovarao sa Aleksandrom Vučićem oko naših teritorija, Hašim Tači je radio protivustavno. Takođe, dok je bio premijer, potpisao je i nekoliko sporazuma sa Srbijom štetnih za ustavni poredak, za parlamentarnu demokratiju i za opštu sigurnost na Kosovu.

POBJEDA: Hoće li Vaša stranka sada pokrenuti pitanje smjene predsjednika Kosova?

KURTI: Iako možda nećemo imati dovoljno glasova da bismo tu ideju sproveli, mislim da je Tačijeva politička karijera na zalasku.

Tači je imao dve godine za svoju, odnosno za Vučićevu ideju razmene teritorija.

Umesto da vodi narod Kosova, prouzorkovao je najveći protest na posleratnom Kosovu protiv sebe, 29. septembra 2018, i to pod geslom: Narod se ne potčinjava jednom čoveku.

POBJEDA: U svom kabinetu i dalje držite albansku nacionalnu zastavu, a ne zastavu Vaše države.

Da li time pokazujete da se zalažete za ujedinjenje Kosova i Albanije?

KURTI: Po nacionalnom identitetu sam Albanac, a albanska zastava je, pored toga što je državna zastava Albanije, i zastava svih nacionalnih Albanaca. Iako se nikad službeno nije raspravljalo o njima, nikada se narod o tome nije oglasio, kao premijer ću svakako poštovati simbole države Kosova u institucijama sistema.

POBJEDA: Niste mi odgovorili na pitanje.

KURTI: Mislim da jesam.

POBJEDA: Kada kažete da biste voljeli da Albanija Srbiju vidi očima Kosova, na što konkretno mislite?

Kako Albanija danas vidi Srbiju?

KURTI: Albanija ne smije da ignoriše velikodržavnu politiku Srbije, njene hegemonističke interese, njenu političku prošlost prema Albancima uopšte, posebno prema Kosovu. Svaka sa-

radnja Albanije sa Srbijom morala bi da ima kao uslov odnos Srbije prema Kosovu.

Bez toga se ne može stvoriti prava i ispravna regionalna saradnja.

POBJEDA: Da, ali premijer Edi Rama očito odlično sarađuje sa predsjednikom Vučićem. Kako biste opisali svoj odnos sa premijerom Albanije?

KURTI: Gajimo dobre odnose i uzajamno poštovanje. Nedavno smo, tokom moje posete Tirani, razgovarali nekoliko sati o brojnim pitanjima koja se tiču naših zemalja i složili se da nam je neophodna bliska saradnja i što veće integrisanje.

POBJEDA: Kada smo kod integrisanja, što mislite o ,,Malom Šengenu“, ideji koju su nedavno predstavili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama? Je li Kosovu ta ideja prihvatljiva?

KURTI: Nije. Prvo, iako je bilo najavljeno da će sastanku u Ohridu prisustvovati predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana, Kosova tamo nije bilo, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora bile zastupljene tek simbolično. Drugo, r egionalne inicijative moraju voditi računa o punom političkom, ekonomskom i trgovinskom reciprocitetu između Kosova i Srbije, koji će uspostaviti i primeniti nova vlada Kosova i ja kao njen premijer.

Jasno je da Srbija želi novu platformu koja podrazumeva njeno proširenje. Prva Jugoslavija, ona Versajska, podrazumevala je ostvarenje projekta velike Srbije.

Kolonijalizacija te države počela je onoga momenta kada je poručeno da je Srbija svuda gde živi makar jedan Srbin. Sedam decenija posle stvaranja prve Jugoslavije, počelo je razaranje druge, one AVNOJ-evske, opet sa ciljem da Srbija bude velika. Sa teze ,,gde god živi jedan Srbin tu je Srbija“, prešlo se na tezu da ,,gde su srpski grobovi, tu je Srbija“.

Bila je to platforma za ratove devedesetih. Ljudi su ginuli da bi Srbija postala velika. Velika g robnica! Na kraju, na ruševinama druge Jugoslavije, Milošević je izgradio treću, Žabljačku, Ustavom 1992. Ta zemlja je bila - genocidna Jugoslavija. Kako za Hrvate i Bosance, tako i za Albance.

Dokle god se Srbija ne suoči sa svojom zločinačkom prošlošću, tražiće načine da formira i četvrtu Jugoslaviju; istovremeno, mi ćemo biti naterani da se suočavamo sa takvom Srbijom.

8

Aktuelnosti

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Ministar prosvjete i predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore potpisali protokol o saradnji

Da se uvežu privreda i obrazovanje

Budimir Raičković i Damir Šehović nakon potpisivanja protokola

PODGORICA - Saradnja sa privredom značajna je u dijelu povećanja budućih upravljačkih kapaciteta srednjoškolaca i studenata.

Srednjoškolci su potencijalni menadžeri spostvenih bi-

znisa, baš kao i visokoškolci i neophodan im je direktan kontakt sa privredom - kazao je Damir Šehović, ministar prosvjete, koji je sa predsjednikom Asocijacije menadžera Crne Gore Budi-

Istraživanje Juventasa o medijskoj pismenosti

Internet svakog dana koristi 93,3 odsto srednjoškolaca PODGORICA - Internet svakodnevno koristi ubjedljiva većina srednjoškolaca, 93,3 odsto, a 90,5 odsto, svakog dana koristi društvene mreže rezultat je istraživanja NVO Juventas o medijskoj pismenosti srednjoškolske populacije.

- Novosti na onlajn portalima svakodnevno prati samo 25 odsto, 21,2 odsto to radi dva do tri puta sedmično, dok 11 odsto nikada ne čita novosti na portalima navodi se u istraživanju.

Iako u najvećoj mjeri koriste društvene mreže, 39,1 odsto ispitanika vjeruje da su informacije dobijene putem tih platformi u potpunosti ili uglavnom nepouzdane, dok 37,7 odsto smatra da su te informacije djelimično pouzdane.

Da su informacije onlajn portala u potpunosti ili djelimično nepouzdane smatra 37,1 odsto anketiranih srednjoškolaca, dok 39,6 odsto vjeruje da su djelimično pouzdane.

Važno je, navodi se u istraživanju, da osim toga što razumiju da ne mogu u potpunosti vjerovati u pouzdanost informacija na internet u, usvoje tehnike provjeravanja informacija i medijske pismenosti.

U poređenju sa drugim medijima, čak 66,6 odsto srednjoškolaca vjeruje da je inter net najpogodn ija platforma za informisanje, a 73,7 odsto ga smatra najpogodnijim za obrazovanje.

Srednjoškolci (82,4 odsto) smatraju društvene mreže kao najpogodniji medij za komunikaciju, a 64,6 odsto vidi društvene mreže kao najbolji medij za sticanje članstva u određenoj grupi.

Srednjoškolci društvene mreže koriste najviše za zabavu (76,4 odsto, druženje 70,3 i informisanje 56,7 odsto).

Kada su u pitanju konkretne platforme, najviše se koriste mreže kojima dominiraju audio-v izuelni sadržaji - Instagram, 89,8 odsto ispitanika, Jutjub 68,3 odsto i Snepčat 46,9 odsto.

Mreže kao što su Fejsbuk i Tviter sve su manje zastupljene među srednjoškolcima.

Istraživanje o medijskoj pismenosti srednjoškolaca realizovano je od 10. januara do 14. februara ove godine u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji NVO Juventas i agencija Mina sprovode uz podršku Ambasade SAD. I. K.

mirom Raičkovićem potpisao protokol o saradnji.

Protokolom je između ostalog predviđena saradnja na obuci studenata i učenika, ali i obuke za menadžere iz oblasti pro-

PODGORICA – Pješak R. S. (50) lakše je povrijeđen kada je juče oko 16.30 časova na njega naletio automobil ,,fijat punto“ kojim je upravljao osamnaestogodišnji P.S, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

- Slučaj obaranja pješaka u Ulici Vladike Danila polici-

svjete sa direktorima, zajedničkim raspravama i okruglim stolovima u fokusu, te intenzivnijom saradnjom između prosvjete i privrednog sektora.

Dogovoreno je da se razvija projekat putem koga bi najbolji studenti završnih godina dobili mentora iz vrha privrednog sektora, u cilju razvijanja njihovih poslovnih i menadžerskih vještina. Šehović je rekao da je već uvedena obavezna praksa na svim fakultetima u obimu od 25 odsto i da očekuje intenzivniju saradnju sa privrednim sektorom radi obavljanja prakse.

- Potpisivanje protokola je mogućnost da Asocijacija menadžera doprinese jačanju našeg obrazovnog sistema i znanjima koja bi bila usmjerena na uprave škola. Jer, pored poznavanja nastave i prosvjete, za direktore, koji upravljaju sistemima sa po nekoliko stotina ili čak hiljada djece i velikim brojem zaposlenih, nužna je kontinuirana obuka u dijelu motivisanja osoblja, interne i eksterne komunikacije, prevazilaženja problema - zaključio je Šehović.

Raičković je rekao da prosvjeta i obrazovanje predstavljaju jedan od temelja razvoja. Protokol doživljavamo kao mogućnost da Asocijacija menadžera doprinese reformama našeg obrazovnog sistema i cijenimo da se bez korelacije biznisa i prosvjete ne može postići kvalitetan iskorak u pravcu priprema naših ljudskih potencijala, tj. novih generacija da preuzmu razvoj naše države I. K. rekao je Raičković.

Obilježavanje Međunarodnog dana djeteta

Djeca u srijedu u rezidenciji predsjednika PODGORICA - Zlatni savjetnici ombudsmana razgovaraće u srijedu na Cetinju sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem o važnim temama u vezi sa ostvarivanjem dječjih prava, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.

U skladu sa globalnim Unicefovim konceptom je da djeca širom svijeta preuzimaju najvažn i j e d r ž av n e u s t a n o v e , institucije, medije, škole, biznis sektor i sl. Iz institucije Zaštitnika podsjetili su da se ove godine obilježava i važan jubilej, 30 godina od usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta.

Navodi se da je poenta da događaj uključi donosioce odluka koji mogu uticati na promjenu života djece, unapređenje stanja i rezultata u toj oblasti.

- Značaj Unicefove ideje prepoznao je i uvažio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji će sa djecom tog dana razgovarati o mnogim važnim pitanjima koja se tiču obrazovanja, zdravstva, socijalne politike, mobilnosti mladih, prevencije vršnjačkog nasilja, sporta i drugim važnim temama - navodi se u saopštenju.

Dodaju da je preuzimanje način da se ostvari ključni princip dječjih prava, da svako dijete ima pravo da se čuje njegov glas, kao i pravo da učestvuje i igra važnu ulogu u građanskom životu svog društva.

Ovogodišnja centralna proslava biće održana pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Unicefa.

I. K.

U udesu u Momišićima povrijeđen pješak

Vozač uhapšen nakon što je pobjegao sa mjesta nezgode ji je prijavljen u 16.52 časa – rečeno je iz policije.

Pobjedi je potvrđeno i da je

vozač ,,punta“ nakon nezgode napustio mjesto događaja prije dolaska policije,

ali i da je ubrzo uhvaćen i priveden nadležnom tužiocu.

B. R.

Dokumentarno-igrani film „Kadiš za Lotiku“ predstavljen u Beogradu

Nadaju se fondovima iz zemalja bivše Jugoslavije PODGORICA – Dokumentarno-igrani film „Kadiš za Lotiku“ rediteljke Irene Škorić i scenaristkinje Jelene Đurović predstavljen je u Beogradu.

Prikazan je ekskluzivni trejler, a Škorić i Đurović se nadaju da će projekat privući fondove svih zemalja bivše Jugoslavije koje sa djelima Iva Andrića imaju specifičan odnos - Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, a posebno Crna Gora i njeno Ministarstvo za kulturu, pošto se radi o Crnogorskoj nacionalnoj zajednici koja je jedan od nosilaca ovog projekta, čija je jedna od djelatnosti afirmacija crnogorskih kulturnih stvaralaca, a što je nesumnjivo Jelena Đurović – saopšteno je iz Crnogorske nacionalne zajednice.

Riječ je, kako je saopšteno, o fascinantnoj ženi, Jevrejki Lotiki Cilermajer, koja je sa dvi-

Irena Škorić i Jelena Đurović govore o dokumentarnom filmu

je sestre Adelom i Deborom krajem 19. vijeka vijeka došla u Višegrad. One su stigle iz Krakova sa idejom da u Bosni naprave poslovni poduhvat, a u tada mali grad unijele duh modernosti i feminizma. Lotika je bila matrona, vodila je hotel i bila važna za javni život. Ujedinjavala je sve religije koje su tada obitavale u Višegradu.

Upravo to je inspirisalo Iva Andrića da podrobno opiše ovu porodicu u romanu „Na Drini

ćuprija“.

Jelena Đurović je direktni potomak sestara Cilermajer po majčinoj liniji, bivša potpredsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, sada predsjednica Savjeta za kulturu Crnogorske nacionalne zajednice Beograda, jednog od najstarijih nacionalnih udruženja u Srbiji. Đurović je rekla da je upravo Irena Škorić, nagrađivana rediteljka iz Zagreba, idealna osoba koja može da dočara fas-

cinantan Lotikin život, priču o Andriću, Jevrejima na Balkanu ali i tragičnu sudbinu onih koji su se poslije raspada Jugoslavije našli na vjetrometini jer dolaze iz multikulturalnih sredina i mješovitih brakova. Škorić je istakla da priča o Lotiki nije samo priča o feminizmu, već i o tome da je ponekad potreban pojedinac da bi uzdrmao učmalu sredinu, a da su otresite sestre Cilermajer bile upravo ova mala bura koja je stigla u Višegrad. Ovo je inspiriše kao rediteljku, a izazov je svakako i filmski prikaz paralelnog životnog puta Lotike i Andrića.

Kraj filma bio bi kadiš za Lotiku, jevrejska molitva za mrtve na groblju u Okolištima kod Višegrada gdje junakinja sada počiva. Sahranjena je 1938. bez prisustva porodice koja je već tada bila u zbjegovima zbog nastupajućeg rata i holokausta.

R. P.

Društvo

Nedjelja, 17. novembar 2019.

9

Kontrolno tijelo rada Javnog servisa nikome ne odgovara za nezakonite smjene u toj medijskoj kući

Cijenu nezavisnosti Savjeta plaćaju građani ŠUNDIĆ: Za činjenje Savjet mora da odgovara Skupštini kao organu koji ga bira VUJOVIĆ: Poslije ovoliko odluka koje su sve pale na sudu, pravnici Savjeta nijesu dobro radili svoj posao RADOVIĆ: Potreban je oprez, lakša smjena bi se mogla zloupotrijebiti da se Savjet može mijenjati kada njegov rad ne odgovara vlastima Božidar Šundić

PODGORICA – Savjet Radio Televizije Crne Gore koji „vedri i oblači“ u ovoj kući, smjenjuje i postavlja menadžment i kome uprava „podnosi račune“ - nevjerovatno je – nikome ne odgovara, samim tim ne snosi ni posljedice za svoje, nerijetko, nezakonite odluke.

Generalni direktor Javnog servisa Božidar Šundić za Pobjedu kaže da su članovi Savjeta zaštićeni „kao bijeli medvjedi“.

NEOPHODNE PROMJENE

- Savjet RTCG mora odgovarati za svoj rad, jer praksa je pokazala da su nezakonitim smjenama generalnih direktora oštetili Javni servis za velika materijalna sredstva. Član Savjeta trenutno je zaštićen kao bijeli medvjed, radi što hoće i kažnjava kako hoće. Unose haos raznim smjenama i nikome ne odgovoraju. To se mora mijenjati - smatra Šundić.

Rješenje vidi u tome da Savjet za svoja činjenja mora da odgovara Skupštini kao organu koji ga bira.

- To se postiže pomjenama u Statutu ili nekim drugim dokumentima - navodi Šundić. Čelni čovjek Javnog servisa ističe da je osnovna greška pogrešan izbor članova Savjeta.

- Tu moraju da sjede ljudi koji poznaju rad elektronskog medija, jer rad u nacionalnom Javnom servisu složen je sistem i zahtijeva poznavanje

rada Radija, Televizije i Portala. To zahtijeva poznavanje novinarstva, produkcije tehnologije i proizvodnje - pojašnjava Šundić. Česte promjene u Savjetu, kako kaže, otežavaju rad menadžementa kuće jer generalni direktori i direktori Radija, Potrala i Televizije „žive svakog dana u iščekivanju da će biti smijenjeni nizašto“.

- To nije dobro za Javni servis i izaziva veliku neizvjesnost.

Savjet ne smije biti naređivački organ generalnom direktoru i uredničkom timu, oni moraju da sarađuju, da rade i vode dijalog ali i zajednički da pronalaze rješenja - govori Šundić.

IZMJENE

Savjet Javnog servisa, na elektronskoj sjednici u septembru, izmijenio je Statut tog tijela i donio dokument „Principi razvoja Javnog servisa“ kojim su uvedene brojne izmjene bez prisustva menadžmenta i medija.

Novi Statut, između ostalog, propisuje i da Savjet može pokrenuti disciplinski postupak protiv generalnog direktora, kao i to da u roku od pet dana mora odgovarati na upite Savjeta – u suprotnom to tijelo može pokrenuti smjenu. Šundić smatra da je nedopustivo da se to radi daleko od očiju javnosti i menadžmenta, ali navodi i da nije potrebno donositi bilo kakve dodatne dokumente.

Prema riječima predsjednika

Rutović: Član Savjeta da ima kredibilne reference Odgovornost prema javnosti, između ostalog, očekivano podrazumijeva visoku javnu svijest ovlašćenih predlagača članova Savjeta o značaju profesionalnih znanja ove oblasti, odnosno kredibilnih referenci njihovih predstavnika u ovom visokom tijelu, smatra direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željko Rutović.

On za Pobjedu kaže da bi bilo očekivano da se u ovoj fazi evolucije sistema javne radiodifuzije, predlagačka struktura Savjeta, u cilju javnog interesa,

„rukovodi kompetencijama, kredibilnim bazičnim znanjima i vrijednostima“ .

- Ne manje, ova zahtjevna oblast prirodno da sa nivoom zakonskih ovlašćenja Savjeta, treba da bude skopčana i sa nivoom dužne pažnje, transparentnosti i javnosti rada kao i etičkim načelima u relacijama prava, dužnosti i odgovornosti - ističe Rutović.

Podsjeća da su Prijedlogom zakona o RTCG, kao rezultatom trostruke ekspertize Savjeta Evrope, koji je Vlada nedavno utvrdila, dodatno

Savjeta Agencije za elektronske medije Ranka Vujovića nelogično bi bilo da Savjet RTCG sam sebi nameće odgovornost za donesene odluke, ali je saglasan sa Šundićem da bi zakonodavac mogao u nekom narednom periodu da razmišlja o konsekvencama odluka koje proizvode štete od nekoliko stotina hiljada po Javni servis i odgovornosti za njih.

- Moguće je pojačati transparentnost rada Savjeta, a posebno u donošenju tako značajnih odluka kakve su smjene generalnih i ostalih direktora u ovoj kući - smatra Vujović.

Kako dodaje, nameće se i pitanje pravne utemeljenosti donesenih odluka o smjenama direktora.

- Većina članova Savjeta nema pravno obrazovanje, pretpostavljam da su pravne službe u RTCG konsultovane oko ovakvih pravnih akata. Očigledno je da, poslije ovoliko odluka koja su sve pale na sudu, pravnici koji su formulisali odluke nijesu dobro radili svoj posao.

Međutim kako vidimo niko nije odgovarao poslije svega ističe Vujović.

Osvrćući se na to što je Savjet na elektronskoj sjednici promijenio Statut rekao je da nije dobro da se takav dokument mijenja bez prisustva javnosti.

- Izmjene Statuta su značajne, posebno u dijelu koji se odnosi na odgovornost generalnog direktora i otvaraju sada još lakši prostor za njegovo razrješnje. Posebno je upitno osnaženi mehanizmi političko-institucionalne nezavisnosti Savjeta RTCG. - Vlada Crne Gore svoju odgovornost prema usvajanju evropskog koncepta ove oblasti legitimisala je najboljim zakonskim rješenjima, što posljedično upućuje i na konkretno institucionalno preuzimanje odgovornosti svakog od subjekata u sistemu i vršenju prenesenih poslova u ime osnivača, odnosno države. Nesporno da evropski sistemski okvir nezavisnih instituta kontrolnih mehanizama odnosno prava i obaveza Savjeta, podrazumijeva profesionalizam i demokrat-

Ranko Vujović

koliko se uspješnost rada generalnog direktora može vezivati za rejtinge gledanosti i slušanosti, odnosno takozvano povjerenje gledalaca u program. Javni servis nije medij koji ulazi u komercijalne trke sa privatnim televizijama, niti mu je program tog karaktera da bi njegov rejting trebalo da bude neki validan pokazatelj o uspješnosti rada generalnog direktora - istakao je Vujović.

Kako je rekao nije mu jasna svrha „Principa razvoja RTCG“, jer taj dokument nije ponudio ništa novo.

- Za očekivati je bilo da ovako zvučan dokument ponudi sadržajniju i malo širu viziju razvoja RTCG i u tehnološkom i u organizacionom smislu - naveo je Vujović.

REZULTATI

Nezavisnost Savjeta Javnog servisa je, prema njegovim riječima polazna osnovna za priču o nezavisnosti ovog medija.

- Iz nezavisnosti ovog tijela bi trebalo da proistekne ukupna dalja nezavisnost rada ovog emitera. Zbog ovih stvari Evropa u standardima koji se odnose na javni servis insistira na širokoj nezavisnosti ovog tijela i tek u nekim ekstremnim slučajevima dozvoljava razrješenje Savjeta ili pojedinih njegovih članova. Kada posmatrate Zakon o RTCG praktično je nemoguće pozvati na odgovornost Savjet ovog medija za bilo koju odluku koja je donešena.

Ovako kako su postavljene ske prakse u vršenju javnih ovlašćenja, kao nužno polazište kako u svojim pravima i dužnostima, tako i prema demokratskom institutu odgovornosti - naveo je Rutović.

Milan Radović

norme u zakonu u normalnom ambijentu i nije loše da je nezavisnost Savjeta tvrdo zaštićena.

Međutim u stvarnosti se dešava nešto drugo - priča Vujović.

Realnost je da je u prethodnih nekoliko godina smijenjeno nekoliko direktora u RTCG, da su se te odluke pokazale pravno neutemeljene i da su za posljedicu imale finansijsku štetu budžetu RTCG od nekoliko stotina hiljada eura. Član ovog tijela Milan Radović Pobjedi je rekao da, ukoliko Savjet radi loše rezultati nijesu dobri, legitimno je pričati o odgovornosti, ali da je tu potrebno biti oprezan.

- Ukoliko se omogući smjena Savjeta po nekoj slobodnoj procjeni kvaliteta rada onda se to može zloupotrijebiti i Savjet se može smjenjivati kada to ne odgovara vlastima. Pri tome svi zapostavljamo moralni aspekt, i upravo je ovo na čemu treba insistirati, pa oni za koje se ispostavi da su griješili treba da podnesu ostavke, ali i da budu od javnosti stavljeni na periferiju - predlaže Radović.

Komentarišući prethodne odluke Savjeta, smatra da je suštinski problem što je tom tijelu dato da bira generalnog direktora ali nije jasno definisana procedura njegove smjene.

- Sud kumulativno sabira dva razloga za smjenu, a to su materijalna šteta i nepoštovanje zakona i opštih akata RTCG. Jedan od tih akata je i programski plan, koji usvaja Savjet. Upravo je to suština rada i značaja Savjeta. U praksi ako jedan generalni direktor ne postupa po programskim dokumentima koje je usvojio Savjet i kad dođe do smjene, sud cijeni da li je to u praksi dovelo do materijalne štete. Mislim da je time obesmišljena uloga Savjeta i njegov značaj jer upravo Savjet mora da štiti taj plan jer na taj način štiti interes javnosti. Ako to nije u mogućnosti kao što vidimo, onda to što je definisan kao nezavisan u radu nije i stvarno stanje - primjećuje Radović.

NOVE NORME

Osim nadoknade koju će sud donijeti, prema njegovom mišljenju, treba vidjeti da li bi nečiji rad proizveo veću štetu od te nadoknade.

- Svakako unutar RTCG mora-

Lista U posljednjih nekoliko godina Savjet Javnog servisa smijenio je nekoliko generalnih direktora – Branka Vojičića, Rada Vojvodića i Andrijanu Kadiju. Sud je u svim ovim slučajevima utvrdio da su nezakonito razriješeni, zbog čega će Javni servis novcem građana Crne Gore morati da isplati više od pola miliona eura. „Žrtve“ su bili i najbliži saradnici generalnih direktora, pa će tako Javnis servis morati da isplati i bivšeg direktora TVCG Vladana Mićunovića i bivšeg urednika Prvog programa Aleksandra Mirkovića jer sud je dokazao da su i oni nezakonito smijenjeni.

mo pojačati pravnu službu, ali imati dodatni oprez pri sklapanju ugovora sa budućim menadžmentima, kako se ne bi došlo u ovakvu situaciju kazao je Radović.

Podsjeća da je Zakonom Savjet definisan kao nezavisan u radu i zastupa interese javnosti, a da članovi ovog tijela nijesu dužni da postupe po bilo čijoj instrukciji već isključivo na osnovu svog znanja i svoje savjesti.

- Ovo je vrlo važno jer garantuje nezavisnost Savjeta. Odgovornost Savjeta je legitimna tema i građani treba da cijene rad Savjeta i rad Javnog servisa ukupno - zaključuje Radović.

U Zakonu o RTCG koji je u petak ušao u skupštinsku proceduru navedeno je da će Skupština raspustiti Savjet kada ovaj Zakon stupi na snagu.

- Predsjednik Skupštine dužan je da, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak za imenovanje članova Savjeta u skladu sa ovim zakonom. Prvu sjednicu novoizabranog Savjeta saziva predsjednik Skupštine, u roku od 15 dana od dana njegovog imenovanja - piše u članu 79 koji se odnosi na pokretanje postupka imenovanja Savjeta. Katarina JANKOVIĆ

10

U fokusu

Nedjelja, 17. novembar 2019.

AKCENTI SA NAUČNE KONFERENCIJE – CRNA GORA TRI DECENIJ NIKŠIĆ - Pad Berlinskog zida 1989. godine bio je simbol nadolazećih promjena na geopolitičkoj mapi Evrope i svijeta, te okončanje Hladnog rata i dotadašnje ravnoteže snaga dva bloka. Njemačka se ponovo ujedinjuje, a Sovjetski savez raspada, otvarajući prostor za suštinsku evropsku integraciju – širenje EU na Istok te izlazak EU dalje na Mediteran i jugoistok Evrope. Eho tih događaja, potvrdio je istorijsko opredjeljenje evropskih zemalja da se kroz proces evropske integracije razvije jedinstveni projekat mira država članica, po formuli evropskih vrijednosti: mir, prosperitet, stabilnost i demokratske vrijednosti. Na istorijski trusnom Balkanu, na prostoru bivše zajedničke države, eho pada Berlinskog zida – nažalost, nije dao doprinos jedinstvenom evropskom projektu mira i integracije.

Ovi turbulentni događaji reintegracije Evrope nijesu imali pozitivan uticaj na Zapadni Balkan, na kom je projekat mira i integracije Evrope – pao na ispitu. SFRJ se raspada u najgorem scenariju građanskog rata, ljudskih žrtava i razaranja, izbjeglica, ekonomskih sankcija, dubokih etničkih podjela, nacionalizma i populizma. Slom bivše Jugoslavije, na kraju XX stoljeća, završen je NATO intervencijom 1999. godine, što je dalje dovelo, postepeno, do obnove nezavisnosti Crne Gore (2006), te jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova (2008) od Srbije, kao jedine ex-jugoslovenske republike – sukcesora bivše zajedničke države. Učesnici konferencije ,,Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida: Od AB revolucije do NATO-a“ naglasili su da je za razumijevanje ovih procesa jako važno tumačiti društvena kretanja koja su se odigrala u godinama prije pada Berlinskog zida. 1987, 88, ali i 1997. godine. Istoričar Živko Andrijašević ukazao je na to da uoči pada gvozdene zavjese Savez komunista Crne Gore nije uočavao opasnosti koje su prijetile društvu, pogotovo rastući talas nacionalizma.

- Te 1987. godine Savez Komunista Crne Gore je iznio procjenu da je ekonomska kriza mogući izvor nestabilnosti u Crnoj Gori, a ne nacionalizam.

Tada je samo jedan član Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore pretpostav i o d a b i s e , , Ko s ov s k i problem“ mogao pojaviti u nekog drugoj klasno-političkoj formi i izvan ove autonomne pokrajine (R. Radonjić), te da je ovaj problem samo jedna manifestacija ,,nečeg dubljeg“. Kada je o nacionalizmu riječ, Partija se držala omiljene formule o podjednakom odnosu prema crnogorskom i srpskom nacionalizmu, ne primjećujući ni jednu novu pojavu u okviru ovih nacionalizama, niti promjenu ambijenta koji pogoduje njihovom snaženju. Antikomunističke i nacionalističke pojave, kako se kaže, ispoljavaju se kroz pojedinačne, marginalne pojave, a najveći broj intelektualaca je na liniji politike SKCG. Partija posebno nije dobro prepoznala djelovanje vjerskih institucija, niti je pridavala važnost podatku o izuzetnom porastu

Godine propuštenih šan pomame nacionalizma rađanja moderne Crne G - Te 1987. godine Savez Komunista Crne Gore je iznio procjenu da je ekonomska kriza mogući izvor nestabilnosti u Crnoj Gori, a ne nacionalizam.

Tada je samo jedan član Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore pretpostavio da bi se ,,Kosovski problem“ mogao pojaviti u nekog drugoj klasno-političkoj formi i izvan ove autonomne pokrajine (R. Radonjić), te da je ovaj problem samo jedna manifestacija ,,nečeg dubljeg“ - kazao je Živko Andrijašević CRNOGORSKI KOMUNISTI NIJESU PREPOZNALI VAL NACIONALIZMA KOJI JE PRIJETIO CRNOJ GORI: Sa skupa

broja građana koji učestvuje u vjerskim procesijama. U isto vrijeme, u partijskim dokumentima iznesena je ocjena da drastično opada interesovanje za prijem u SK, a i oni koji su članovi, nerado prihvataju bilo kakve funkcije. Sa ovakvim spoznajama, procjenama, stavovima, zadacima i planovima, SKCG je ušao u 1988. godinu - podsjetio je Andrijašević.

stema. To je u stvari bilo traženja promjena bez promjene.

Tako su samoobmanjivanje i nespremnost da se nađu adekvatna rješenja za krizu dovele sistem i vlast do urušavanja, a društvo do pobune. To je ubrzo postalo jasno na mitingu 7-8. oktobra 1988. u Titogradu kojim je počela AB revolucija - podsjetio je Papović.

,,GLAVA U PIJESKU“

Dolaze godine jačanja nacionalizma, krvavog raspada Jugoslavije i potpune političke zavisnosti Crne Gore od Srbije. Agonija traje sve do 1997. godine, koju istoričar Milan Šćekić smatra prelomnom u modernoj crnogorskoj istoriji.

- Godinu 1997. obilježila su dva važna događaja, koja su umnogome odredila budućnost Crne Gore i trasirala put ka ostvarenju crnogorske državne nezavisnosti. Prvi događaj koji je u velikoj mjeri uticao na promjenu političke stvarnosti i nagovijestio krizu vlasti u Crnoj Gori, označio je raskol unutar vladajućeg DPS-a, nakon kojeg će se na političkoj pozornici Crne Gore kao novi politički subjekti pojaviti dvije frakcije ove partije – jedna koju je formalno predvodila Milica-Pejanović-Đurišić, a suštinski tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović, i druga na čelu koje se nalazio predsjednik Crne Gore Mo-

Istoričar Dragutin Papović je objasnio da je do sredine 1988. godine postalo jasno da modernizacija urušenog sistema koji je predložila partija ne daje poboljšanja.

- Najuvjerljiviji dokaz za to su i dalje loši socioekonomski pokazatelji. O tome se raspravljalo na Konferenciji SK Crne Gore, koja je održana krajem maja 1988. godine, uz prisustvo 152 delegata. Predsjednik Predsjedništva CK SK Crne Gore dr Miljan Radović je naveo da je ekonomska situacija u Crnoj Gori dobila kritične razmjere, da je zbog nerenta-



POLITIČKA ZAVISNOST

Dragutin Papović

bilnosti proizvodnje oko 3.000 radnika ostalo bez posla i da veliki broj građana živi na rubu egzistencije. Radović je naveo da su gubici crnogorske privrede 1987. godine u odnosu na 1986. bili veći za 251 odsto i za 3,3 puta su bili veći od akumulacije. Spoljna zaduženost Crne Gore je bila jednaka tridesetogodišnjoj akumulaciji iz 1987. godine. Lični dohoci su bili za 26 odsto niži od jugoslovenskog prosjeka, a ulaga-

Dolaze godine jačanja nacionalizma, krvavog raspada Jugoslavije i potpune političke zavisnosti Crne Gore od Srbije.

Agonija traje sve do 1997. godine, koju istoričar Milan Šćekić smatra prelomnom u modernoj crnogorskoj istoriji

nja u osnovna sredstva su iznosila 9 odsto BDP-a, dok je jugoslovenski prosjek bio 22 odsto. Preko 60 odsto zaposlenih je primalo lični dohodak ispod prosjeka. Od 43.000 nezaposlenih u Crnoj Gori, više od 30.000 su činili mladi. Konferencija se po pitanju ekonomske politike držala ranije usvojenih principa. Ni u političkoj orijentaciji nije bilo novina. To je bila poruka da vlast, izuzimajući manje intervencije, neće mijenjati ni sistem ni politiku, kao i da nema efikasnih socioekonomskih mjera.

Besmisao zaključaka partijske konferencije ogleda se u tome da se ona, u stvari, izjasnila za promjene u ekonomskom i političkom sistemu koje neće uticati na promjenu partijskog monopola i socijalističkog si-

mir Bulatović. Tako su od jednog dominantnog političkog subjekta u Crnoj Gori, koji je samo nekoliko mjeseci ranije odnio ubjedljivu pobjedu na novembarskim parlamentarnim izborima 1996. godine, nastale dvije snažne političke partije, čiji će kandidati voditi

U fokusu

Nedjelja, 17. novembar 2019.

11

JE NAKON RUŠENJA BERLINSKOG ZIDA: Od AB revolucije do NATO-a

nsi, ai Gore

Đuranović je 70-ih ukazivao na pokušaje SPC da se bavi politikom u Crnoj Gori

Gordana Đurović

ćeve i Bulatovićeve političke opcije. Uzrok tome, nesumnjivo je bilo Đukanovićevo jasno distanciranje od politike Slobodana Miloševića, koga je u jednom intervjuu nazvao prevaziđenim političarem, što je za njegove brojne pristalice u Crnoj Gori bila teška blasfemija i poziv na beskompromisan obračun sa Đukanovićevim krilom DPS-a - podsjetio je Šćekić.

PODJELE

ogorčenu borbu na oktobarskim izborima za predsjednika Crne Gore 1997. godine, što je bio drugi bitan događaj koji je umnogome izmijenio političku stvarnost i perspektivu Crne Gore. Time se crnogorsko društvo 1997. oštro polarizovalo na pristalice Đukanovi-

On je kazao da je trijumfovala Đukanovićeva opcija, čiju je pobjedu pozdravila međunarodna zajednica i sve progresivne snage u SRJ. - No, uprkos tome daleko od toga da je ona označila trijumf crnogorske ideje. Naprotiv, predsjednički izbori 1997. pokazali su da je ubjedljivo najveći broj glasača i dalje zdušno želio opstanak atipične i nefunkcionalne SRJ, a da je jedini predsjednički kandidat, Dragan Hajduković, koji se otvoreno zalagao za crnogorsku državnu nezavisnost, dobio u prvom krugu svega 1.998 glasova. Ali, bez obzira na to, kao i na Đukanovićevu sposobnost da svoju politiku u tom trenutku prilagodi većinskoj volji birača, nesporno je bilo da su nakon ovih izbora počeli da se stvaraju uslovi koji će u perspektivi dovesti do ostvarenja ideje crnogorske državne nezavisnosti.

Istina, već tada je jasno bilo da to neće biti ni malo jednosta-



- Može se postaviti paralela - rušenje Berlinskog zida na početku perioda, čija je refleksija na našim prostorima bila dezintegracija SFRJ sa svim svojim tragičnim posljedicama, dok su posljednje godine ovog razvojnog perioda predstavljene kroz „Berlinski proces“ i jačanje ekonomske (re)integracije Crne Gore u savremene međunarodne ekonomske odnose kaže Đurović

van poduhvat, s obzirom da su predsjednički izbori 1997. podijelili crnogorsko nacionalno biće neuporedivo tragičnije nego 1918. godina i bilo koji drugi događaj u crnogorskoj istoriji. U svakom slučaju, ideja crnogorske državne nezavisnosti u tom trenutku bila je još na dugom štapu, a od teško podijeljenog društva Crna Gora se do danas nije u potpunosti emancipovala - podsjetio je Šćekić.

Teška politička situacija, pratila je i ekonomsku. Profeso-

Istoričar Adnan Prekić se posebno bavio uticajem vjerskih zajednica u AB revoluciji i narastanju nacionalizma. Njegovo istrživanje pokazuje da je partija taj segment držala pod kontrolom, ali ne dovoljno.

- Preko organa državne vlasti, masovnih organizacija, medija i posebnih udruženja vjerskih službenika, Partija je uspjela da marginalizuje ulogu vjerskih zajednica u političkom i javnom životu. Njihov uticaj na društvene i političke procese sveden je na manifestacione oblike obilježavanja vjerskih tradicija i običaja. Međutim, već početkom 70-ih (jun 1970), Veselin Đuranović, tada prvi čovjek Komunističke partije u Crnoj Gori, ukazuje na konstantne sukobe državnih organa Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske, odnosno Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori kako je on naziva.

Sukobi između crnogorske države i pravoslavne crkve biće nastavljeni i tokom 70-ih godina, kada će ova institucija od strane partijskih organa biti prepoznata kao jedan od najznačajnijih negatora crnogorskog nacionalnog identiteta. Đuranović tvrdi da se od sredine 60-ih (potencira trenutak nakon Brionskog plenuma i smjene Aleksandra Rankovića), „SPC u Crnoj Gori bavi politikom pokušavajući da to bude jedan od kanala djelovanja velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori“. Đuranović smatra da je pravoslavna crkva u Crnoj Gori svjesno odbacivala pokušaj rješavanja nacionalnog pitanja u Crnoj Gori. Zaključio je da je SPC zaoštrila retoriku prema Crnoj Gori nakon otvaranja pitanja autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve, tvrdeći da SPC vrši pritisak na crnogorsko rukovodstvo kako bi onemogućila „rađanje ideje o autoke-

r i c a Gordana Đurović objašnjava da je period stagnacije trajao gotovo dvije decenije.

- Može se postaviti paralela -

RUŠENJE BERLINSKOG ZIDA: Događaj koji je promijenio Evropu

falnosti crnogorske crkve, koja je izgubila svoju samostalnost ukazom kralja Aleksandra 1921. godine“. Objašnjavao je da između države i pravoslavne crkve nema otvorenih pitanja koja se odnose na bilo koju temu koju regulišu zakoni i Ustav, i da je suština spora, intencija pravoslavne crkve da se bavi politikom i političkim temama - podsjetio je Prekić.

Prekić je saopštio da je za komunističko rukovodstvo bio sporan i njihov odnos prema nacionalnom pitanju pošto su u SPC konstantno pokušavali da izjednače vjersko i nacionalno, odnosno da sve pravoslavne vjernike pretvore u Srbe.

- U toj namjeri oslanjali su se na pomoć određenih nacionalističkih kru-

gova iz Beograda, odnosno „srpskih nacionalista i kleronacionalista“, kao i veze sa licima iz Crne Gore koja djeluju sa takozvanih pozicija velikosrpskog nacionalizma. Iz današnje perspektive, veoma je znakovito zapažanje da je „crkva jedina legalna opozicija postojećem režimu u zemlji“, pri čemu polaze od očekivanja da će vlast u obračunu sa njima biti tolerantna. Bez obzira na dvadesetogodišnje iskustvo nerazumijevanja između državnog i partijskog rukovodstva Crne Gore sa jedne i pravoslavne crkve sa druge strane, ne postoji puno indicija koji bi mogle potvrtidi tezu o značajnijoj ulozi pravoslavne crkve u rušenju crnogorskog rukovodstva tokom AB revolucije. U zvaničnim dokumentima Državne bezbjednosti Crne Gore o događajima koji su tokom avgusta 1988. godine prethodili AB revoluciji nigdje se ne spominje učešće pravoslavne crkve - kazao je u obraćanju Prekić.

Adnan Prekić

rušenje Berlinskog zida na početku perioda, čija je refleksija na našim prostorima bila dezintegracija SFRJ sa svim svojim tragičnim posljedicama, dok su posljednje godine ovog razvojnog perioda predstavljene kroz „Berlinski proces“ i jačanje ekonomske (re)integracije Crne Gore u savremene međunarodne ekonomske odnose. Ekonomska istorija Crne Gore u ovom periodu, neraskidivo je povezana i obilježena promjenama državno-pravnog statusa zemlje, dok su razvojnu dinamiku značajno opredjeljivali kako unutrašnji, tako i spoljni faktori razvoja, ne samo ekonomski, već i politički i bezbjednosni. Dezintegracija jugoslovenskog tržišta (SFRJ) imala je porazne efekte na ekonomiju Crne Gore, zatim ekonomski razvoj Crne Gore unutar novoformirane SRJ koji karakteriše višegodišnja duboka tranziciona recesija, a tek posljednjih godina blaga putanja ekonomskog oporavka, čija vizija postaje ekonomski održiv i nezavisan sistem. U Državnoj zajednici SCG, projekat održive ekonomije i samostalne ekonomske politike, integriše se u vanredan,

neponovljiv i, kako je vrijeme pokazalo, nezaustavljiv – proces obnove nezavisnosti zemlje, koji povezuje politički, bezbjednosni i ekonomski aspekt tog procesa, u jedinstveni državni projekat. Period od obnove nezavisnosti do današnjih dana, sa više podperioda, karakteriše dinamična reintegracija Crne Gore u savremene međunarodne odnose, a koji se u međunarodnom kontekstu najkraće sažimaju u okončanom procesu integracije u NATO i odmaklom procesu integracije u EU. Činjenica da je BDP Crne Gore dostigao svoju realnu vrijednost sa početka ovog perioda, tek 2007. godine, govori o snazi negativnih ekonomskih turbulencija koje su karakterisale taj period od SFRJ do nezavisne države Crne Gore i godinama „odloženog“ razvoja. Istovremeno, činjenica da je Crna Gora ostvarila prosječnu realnu stopu BDP-a u periodu 20062018. godine od 3,5 odsto i privukla preko 6,5 mlijardi eura stranih investicija, govori u prilog održivog razvoja zemlje, ekonomskog prosperiteta i njene jasne integracione perspective - zaključila je Mr. J. Đurović.

12

Kultura

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Knjiga „Kostim utopije” Gojka Čelebića predstavljena u Budvi

Književnost u zavičajnoj auri

Delegacija Crne Gore na 40. Generalnoj konferenciji Uneska PODGORICA – Delegaciju Crne Gore na 40. Generalnoj konferenciji Uneska, koja se održava u Parizu od 12. do 27. novembra, predvodi ministar kulture i predsjednik Crnogorske nacionalne komisije za Unesko, Aleksandar Bogdanović.

Ministar Bogdanović učestvovaće u radu sjutrašnje plenarne sesije, kao i narednog dana, 19. novembra, tokom sastanka ministara kulture.

Kako najavljuju iz Ministarstva kulture, tokom 40. Generalne konferencije biće održani izbori za važna međuvladina tijela, u skladu sa redovnom procedurom organizacije.

Cjelokupan rad Konferencije prati Stalna delegacija Crne Gore pri Unesku i to: stalni predstavnik/ambasador Ivan Ivanišević sa predstavnicima Stalne delegacije, dok generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za Unesko Milica Nikolić, učestvuje u radu Konferencije od 14. do 19. novembra.

Generalna konferencija Uneska organizuje se svake druge godine i na njoj se utvrđuju politike i osnovni pravci rada ove organizacije za naredne dvije godine.

Na Konferenciji učestvuju predstavnici država članica, posmatrači iz država koje nijesu članice, kao i predstavnici međuvladinih i nevladinih organiR. K. zacija.

Izložba i promocija knjige u Kotoru KOTOR - Povodom obilježavanja Dana opštine Kotor, večeras u 18 sati u prostoru tvrđave Trojica biće predstavljena knjiga „Zemlja crnogorska“ Miša Draškovića i otvorena izložba „Slike mojih prijatelja“, povodom 25 godina galerije „Most“ iz Podgorice.

Pored autora, o knjizi „Zemlja crnogorska“ govoriće: profesorka Jasmina Bajo, režiser Vladimir Perović, etnološknija Mileva Pejaković-Vujošević, a u ime organizatora Gojko

Kustudić. Izložba „Slike mojih prijatelja“ obuhvatiće radove Gojka Berkuljana, Dada Đurića, Dimitrija Popovića, Nikole Vujoševića, Anke Burić, Nikole Kovačevića, Dragana Karadžića, Naoda Zorića, Momčila Macanovića, Željka Đurovića, Filipa Vlahovića, Milke Vujović, Voja Vlahovića, Uroša Toškovića, Mila Pavlovića, Dalibora Ćetkovića, Miloša Vučkovića, Cvetka Lainovića i Veljka Vulovića.

Događaje organizuju Dom omladine Trojica i Udruženje antifašista Kotor.

R. K.

BUDVA - Nova knjiga iz edicije Narodne biblioteke Budve, „Kostim utopije” autora Gojka Čelebića predstavljena je u petak veče, povodom obilježavanja Dana opštine Budva.

Djelo se bavi autorima koji su ponikli sa područja Budve, a to su: Stefan M. Ljubiša, Simeon Piščević, Marin Bečić, Dionisije Miković, Miroslav Luketić… „Kostim utopije” otvara opera u dva čina (i sedam aktova) „Izabeta i Đurđe”, nakon koje slijede esej „Pejzaž u kom se vidi još ponešto osim lovca i zvijeri”, ogled „U ruži vjetrova”, studija o S. M. Ljubiši, esej „Princeza je pobjegla u Dubrovnik sa budvanskom riznicom”, i tekstovi „O Dionisiju Mikoviću”, i „Interesovanja i zavičaj - o Miroslavu Luketiću”.

VELIKA ILUZIJA

Prema riječima autora, „Kostim utopije“ posvećen je zavičajnoj knjževnosti.

- Zavičajna književnost najsnažnija je kod malih naroda, vjerujem i zbog toga što predstavlja rezervno polje za književnu i kulturnu krizu. Čovjek to, htio ili ne htio, osjeti, pa se veže za ljude koji su iz toga kraja i prosto ne da da propadnu, da odu u zaborav, da propadne ta žila, ta loza koja je zavičajna – kazao je Čelebić.

Naslov „Kostim utopije”, autor je pojasnio stavom prema kojem su za njega kompletna duhovna, stvaralačka struktura i sastav utopističke prirode.

-Nije ništa opipljivo, već je to jedna velika iluzija. Ali, ta se utopija razlikuje u zavičajnoj auri od drugih utopija. Nije to tako banalna utopija, jer je duh predaka prisutan i kad su oni mrtvi. I to je dobro, jer bez toga nemamo oslonac koji nam treba u životu, a to male kulture i narodi imaju. I zato sam joj dao taj naziv kostim. Zato je ona kostimirana utopija – na-

O ZNAMENITIM BUDVANIMA: Promocija knjige u Narodnoj biblioteci

Zavičajna književnost najsnažnija je kod malih naroda, vjerujem i zbog toga što predstavlja rezervno polje za književnu i kulturnu krizu. Čovjek to, htio ili ne htio, osjeti, pa se veže za ljude koji su iz toga kraja i prosto ne da da odu u zaborav – kazao je autor pomenio je Čelebić.

Na budvanske i paštrovske teme napsan je esej „Pejzaž u kom se vidi još ponešto osim lovca i zvijeri” koji govori o Marinu Bečiću i Simeonu Piščeviću, o kojima je autor želio da istakne da se vidi još nešto osim crno-bijele tehnike, tzv. otomanskih problema i otomanskih godina. To su teme Zapada u slučaju Bečića i teme Istoka u slučaju Piščevića.

SVJEDOCI ISTORIJE

U knjizi „Kostim utopije“, Čelebić se bavi S. M. Ljubišom kao poslanikom, što je u 19. vijeku predstavljalo diplomatski format i to je, prema riječima autora, prva studija o Ljubiši kao diplomati. Ovaj segment zauzima centralno mjesto u knjizi.

Budući da je malo pisaca pisa-

lo o Dionisiju Mikoviću, značajnom kulturnom radniku, koji je imao i značajanu prosvjetiteljsku ulogu u Paštrovićima, u knjizi Čelebić daje važno mjesto ovom autoru koji je iza sebe ostavio značajno djelo.

Rad o Miroslavu Luketiću baziran je na tome da je Luketićeva velika zasluga za Budvu i Paštroviće sakupljanje građe i arhivska minuciozna djelatost. Za jednog autora, istoriografa, istoriopisca, esejistu, publicistu, vrlo je važno, ističe Člebić, ne samo da poživi fizički nego da bude svjedok što dužeg vremenskog perioda i da i sam vidi i sagleda funkciju svoga djela, što jeste upravo Mirov slučaj.

Na kraju, autor je naglasio da je odlučio da u ovu knjigu uvrsti svoju opsesivnu temu kojom se bavi od mladalačkih

dana i koju je započeo u drugom umjetničkom formatu, a završio u žanru opere. Upravo libreto za operu „Izabeta i Đurđe“ otvara knjigu „Kostim utopije“.

-„Izabeta i Đurđe“, moj libreto za povijest ljubavi dvoje mladih, renesansnih ljudi plemićkog prorijekla (ona Mlečanka, on Crnojević sa Cetinja), ne otvara slučajno ovaj skromni izbor primorskih tema. Crnojevići su imali svoje posjede i rezidenciju u Budvi, a posljednji, ovaj koji mene interesuje (Đurađ) je iz Budve, uostalom, kao iz svoje kuće, sa svog posjeda, svaki put otplovio u Mletke i svaki put se tu, u kuću svoju primorsku, vraćao preko vode, pa i posljednji put (1501) kad je digao ustanak protiv Turaka, a oni ga sačekali i slomili – napomenuo je Čelebić.

R. K.

Beogradski dani Mirka Kovača počinju sjutra u Ustanovi kulture „Stari grad“

Laureati iz Rovinja o majstorstvu velikana Scena iz predstave „Kod Nojeve barke u osam“

Pingvinska avantura na sceni Dodesta PODGORICA - Predstava „Kod Nojeve barke u osam“, u produkciji Gradskog pozorišta, biće igrana danas, u 12 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

Ovu uzbudljivu pingvinsku avanturu, namijenjenu djeci starijoj od pet godina, režirao je slovenački reditelj Robert Valtl prema tekstu savremenog njemačkog autora Urliha Huba.

Igraju: Slaviša Grubiša, Smi-

ljana Martinović, Goran Slavić, Branko Ilić i Sejfo Seferović.

Autorski tim, pored reditelja Valtla, čine još: Natalija Vujošević (scenografkinja), Tijana Todorović (kostimografkinja), Nemanja Bečanović (kompozitor), Slavka Nelević (koreografkinja), Miha Horvat (dizajner svijetla), Đorđe Krivokapić (prevod teksta). R. K.

BEOGRAD - Beogradski dani Mirka Kovača, poslije septembarskih u Rovinju, biće održani u ponedjeljak i utorak u Ustanovi kulture „Stari grad“. Uz razgovor sa dobitnicima ovogodišnjih priznanja koja nose ime velikog pisca, publika će imati priliku da besplatno prisustvuje i projekciji nagrađivanog filma „Ti imaš noć” crnogorskog reditelja Ivana Salatića.

O važnosti nagrade posvećene liku i djelu Mirka Kovača (19382013), velikom jugoslovenskom književniku i jednom od najistaknutijih boraca protiv nacionalizama u regionu, sjutra će na tribini govoriti književnik i scenarista Josip Mlakić iz Gornjeg Vakufa (BiH), nagrađen za najbolji roman

„Skica u ledu”, filolog, prevodilac, pjesnik i kolumnista Sinan Gudžević iz Zagreba, laureat priznanja za esej „Maksimir i Mirogoj”, crnogorski scenarista i reditelj Ivan Salatić na-

građen za scenario crnogorsko-srpske koprodukcije „Ti imaš noć”, koja će biti prikazana u utorak, te književnik, esejista i dramaturg Filip David, najbolji beogradski prijatelj

velikog pisca. Razgovor će moderirati urednica književnog programa UK „Stari grad“ Katarina Lazić.

Među ovogodišnjim dobitnicima nagrade „Mirko Kovač” je i Kristina Gavran, proglašena najboljom mladom autorkom za knjigu „Gitara od palisandra” (Disput, Zagreb).

Zbornik radova sa petih Dana Mirka Kovača naslovljen „Kovač, ili o majstorstvu”, u izdanju Frakture, predstavljen je nedavno u okviru rovinjske manifestacije.

Program u čast Kovača u Beogradu održan je prvi put 2015. po ugledu na manifestaciju u Rovinju, gdje je taj pisac i živio poslije odlaska iz Beograda početkom 90-ih, nakon sukoba sa tadašnjim vlastima, ali i zbog R. K. prijetnji nacionalista.

Kultura

Nedjelja, 17. novembar 2019.

13

Besjeta književnika Jovice Aćina, povodom dodjele Njegoševe nagrade na Cetinju S. VASILJEVIĆ

CETINJE– Književnik Jovica Aćin primio je u srijedu, 13. novembra, Njegoševu nagradu u Vladinom domu na Cetinju, koja mu je dodijeljena za roman „Srodnici“.

Njegovu besjedu, koju je izgovorio nakon uručenja ovog velikog priznanja, prenosimo u cjelosti: - Zahvaljujući onima koji su moje delo izabrali da bude odlikovano nagradom koja nosi ime velikog pesnika, a čijim duhom bi mogao da se diči vaskoliki svet, želim da vam, dame i gospodo, uputim nekoliko reči o fikciji, ne mareći da li će te reči naposletku biti shvaćene kao pohvala ili kuđenje toga o čemu ću govoriti. Mislim da bi taj moj naum Rade Tomov, ustoličen i narečen kao Petar II Petrović Njegoš razumeo.

NIT VODILJA

Kao što je slučaj kod mnogih pisaca, i sa mnom je tako: nisam baš postojana osoba, istesana od jednog jedinog komada i bez pukotina, a toga sam bio svestan još od malena. Često su me opsedali protivrečni glasovi. Možda zbog toga nisam mislio baš da sam nenormalan, ali izvestan stid me je obuzimao pred mogućnošću da nemam neki stalni identitet i da naprosto ne znam ko sam. Danas, u odmaklim godinama, ne samo da mi ne smeta da to priznam nego maltene žudim za tim stanjem neprekidne, gotovo alhemijske transmutacije kao dragocenim poklonom. Ukratko, dok mi je duh lutao, u sve sam sumnjao i bio sklon da se pretvaram u druge. To uvišestručavanje putem zamišljanja i izvođenja sopstvenih preobražaja naposletku se ispostavilo kao moja kreativna nit vodilja, bez koje ne bih napisao nijednu od svojih priča, nijedan od svojih romana, pa delimično nijedan od svojih eseja. Prihvatio sam da budem neko ko je kadar da bude i drugi. To je bilo vrelo nastanka svetova koji nisu bili realni, ali su zato o realnom svetu umeli da govore nekako istinitije nego što bismo to mogli da čujemo od glasa koji ne sumnja u sebe i svakad je dominantan i istovetan sa sobom.

Upravo u trenutku kad su moji unutrašnji glasovi najzad preuzeli status graditelja fiktivnih svetova i gurnuli me u pustolovinu pisanja, shvatio sam odakle oni crpe svoju energiju. U pitanju je bilo saživljavanje ili, tačnije, saosećanje. Ono je staza koja me je vodila ravno do drugih, a koju je moja imaginacija sazdavala.

Bez imaginacije nemoćni smo da saosećamo. Saosećanje je otuda nezaobilazan deo naše imaginacije, uz uslov da je to imaginacija koja podstiče na dobre čine. Tako je to bilo i sa mnom. Počeo sam sa saosećanjem. I završio u pisanju. Fikcija je ishod tog procesa, ali fikcija koja nas približava realnosti sačinjenoj od suprotnosti.

U tom smislu fikcija nosi sa sobom rizik da greši. Kao neki živi stvor, fascinirana je piščevim pretpostavkama, a za koje nema jamstva da su tačne.

Međutim, pisac ne mari zbog tog rizika. On računa da će se među njegovim čitaocima naći oni koji će u nekom od njegovih pretpostavljenih likova otkriti sopstvenu ličnost, slič-

Nadahnuta besjeda Jovice Aćina nakon uručenja Njegoševe nagrade u Vladinom domu

ne nade i strahove, a to će biti dovoljno opravdanje za postojanje fikcije koju je stvorio, pri tome ne mislim ni na kakvu identifikaciju, poistovećivanje s fiktivnim likom nego više na nešto što bi moglo biti nazvano otkrićem elementa koji sudeluje u mapiranju onoga što realno jesmo… Ja sam svakako jedan od takvih čitalaca Njegoševe fikcije u „Gorskom vijencu“.

DRUKČIJI VIDICI

Kad u „Gorskom vijencu“ crnogorski glavari većaju o mogućnostima šta im je činiti, da li začeti istrebljenje poturica ili izabrati neko drugo rešenje u pogledu svoje slobode, oni u razgovor pozivaju viđene poturčene Crnogorce da bi čuli i njih.

Zna pesnik, u isti mah, da bi njegovo pričanje, ako bi u njega bilo uvedeno fiktivno protivrečenje, dijalog bio zaoštren, te drama poprimila na realnosti, moglo da izgubi slast i silu, pa i um koji ga vodi da se smuti, a jezik zaplete, o čemu, recimo, govori potkraj „Gorskog vijenca“ serdar Vukota. Uprkos tome, odbijajući da se u pevanju drži kao onaj ko je pijan pa se prihvata plota, Njegoš jasno umeće drukčije vidike. Da, tada najedared kod pesnika dolazi do pomaljanja fikcije. U „Gorski vijenac“ koji je već fikcija iskrsava fikcija, rekli bismo fikcija na drugom stepenu. Kao da se Njegoš promeće u drugoga, menja svoj glas, koji je poglavito posuđivao vladici Danilu, i njegov Skender-aga, izazvan okolnim šaputanjem među hrišćanskim Crnogorcima, pokušava da skrene tok koji vodi pričanje samo ka jednom kraju, nemilom. I on pita i podseća: „Što je ovo braćo Crnogorci? / Ko je ovaj plamen raspalio? / Otkud dođe ta nesrećna miso / o prevjeri našoj da se zbori? / Nijesmo li braća i bez toga, / u bojeve jesmo li zajedno? / Zlo i dobro bratski dijelimo.“



Biti na mjestu drugog Njegoš je umio, što ne polazi mnogima za rukom, da sastavi pjevanje u kojem je i radost i plakanje. To je od grčkih tragičara naučio. A ja bih volio da sam to učio od njega, premda je tragedija u naše doba već možda izgubljena, a na njeno mjesto se ustoličila nesreća To je, dabogme, Njegošev fiktivni glas. Fiktivan, ali sa svom mogućnom težinom stvarnog sveta. Opire se taj glas nošen strahom da nas zbilja ne prevari do te mere da nas prevlasti i mi zaboravimo da nije uvek samo jedan put i da priča može imati snage da izbegne slepe puteve u realnom svetu koji nikuda ne vode i kao uzor nam ponudi fikciju uverljiviju od smrtnosne i jednostrane realnosti.

Kad fikciju koju čitamo doživljavamo kao nešto istinito, i to čak i uprkos tome što protivreči empirijskoj realnosti, znamo da u rukama imamo dobro delo.

OKRŠAJ NAČELA

Njegoševo delo, baš kao i sva velika dela, nudi nam mogućnost da se postavimo na mesto

Sloboda kojoj je Njegoš u svome pjesništvu stremio ostaće mu spomenik. To pjesništvo, koje kao da neprestano „prečišća svijet na rešeto“, poniklo je pod ovom planinom ponad Cetinja

drugog. Tako možemo da osetimo muku ljudi u situaciji koju nam pesnik dočarava, možemo da osetimo čak i njihova kolebanja, ali najviše što ćemo osetiti jeste pritajeni bol koji se najizrazitije stiče u liku vladike u „Gorskom vijencu“ i nesumnjivo je njen istočnik u samom piscu, u vladici Petru II. To je Njegošev bol. A ja ga shvatam kao stalno upozorenje da jedini koji mogu da otvore bezdan pod sopstvenim stopama jesmo mi sami.

Pesnik se sve vreme drži uvedene fikcije, te kavaz-baša, Ferat Začir, docnije dodaje: „Iako je zemlja pouzana, / dvije vjere mogu se složiti, / ka u sahan što se čorbe slažu. / Mi živimo kao dosad bratski, / pa ljubovi više ne trebuje.“ Na to odmah sledi odgovor kneza Janka, odgovor od strane načela realnosti: „Smiješna je ova naša ljubav. / Grdno nam se oči susretaju, / ne mogu se bratski pogledati, / no krvnički i nekako divlje: oči zbore što im veli srce.“

Pa šta se zatim može očekivati ako ne groznica mržnje i huka zemlje od kukanja? „Gorski vijenac“ je, rekao bih, okršaj dva načela, fikcije i realnosti, a u tom sukobu, ja koji sam često bio na strani fikcije, i rado bih jednim od svojih unutrašnjih glasova potpisao navedene Skenderagine reči, moram da priznam da Njegošev bol, intenzivan, prepoznatljiv kao osnova njegovog krunskog pesničkog dela, na kraju prolazi kao poraz fikcije. Iako bez fikcije dela ne bi bilo, u samom delu fikcija je potučena. Uvišestručavanje je obuzdano. Upravo zahvaljujući toj vagi na kojoj se jedno s drugim nose dva načela, Njegoš i ja s njim doslućujemo da je umetnička fikcija valjda jedini izvor one iluzije bez koje bi nam bilo nemoguće da živimo. Ta blagorodna iluzija koju stvara i s kojom rukuje umetnička fikcija kao da je s onu stranu istine i laži. Zapravo i jeste nešto što izmiče našem uobičajenom i isključivom rasuđivanju o istini i laži. Imaginacija koja stvara fiktivni svet ili stvarni svet preobražava u fiktivni nije samo deo čovekovog aparata prilagođavanja u stvarnom svetu nego još više glavno sredstvo opstanka u svetu i sredstvo saznavanja sveta.

DRAMA ŽIVOTA

Sa fikcijom nam je, ma koliko to zvučalo neverovatno, dato da život koji živimo ne bude jalova iluzija, različita od one koju dugujemo fikciji, i da ne živimo samo u jednolinijskoj uobrazilji, nego da doista živimo, i to sa svim iskušenjima u okrilju drame života. Pri tome, fikcija je zacelo bila i ostala možda i najdalekosežniji vid čovekovog pokušaja da nazre mogućnosti svog vaskrsenja, pokušaja kojim nadigravamo smrt, pokušaja kojim stalno iznova budimo nadu da naši porazi, iz stoleća u stoleće, nisu znak da je čovek nepovratno pobeđen.

Uprkos prisutnom bolu u „Gorskom vijencu“, Njegoševa fikcija nije lišena humora. Nezaboravan je prizor

popa Miće čija nečitljiva slova koja na hartiji izgledaju „krasno, kao da su kokoške čepale“, te popova nesposobnost da pročita ono što je sam napisao, čemu sam se u detinjstvu ludo smejao. Osim više ili manje vidljivog humora, kod Njegoša postoji vedrina tik uz tragiku, pesnička vedrina, pa je nemogućno da čitamo „Gorski vijenac“, a da se ne osmehujemo.

Nema lepše stvari na svetu od lica punog veselosti, veli Njegoš. To nam poklanja pesništvo, i to nam poklanja Njegoš, jedinstveni svetli praznik u južnoslovenskim poezijama.

S druge strane, neke pesme, koliko god nas radovale, mogu biti teže nego plakanje, a koje je i samo pesma sa suzama. Njegoš je umeo, što ne polazi mnogima za rukom, da sastavi pevanje u kojem je i radost i plakanje. To je od grčkih tragičara naučio. A ja bih voleo da sam to učio od njega, premda je tragedija u naše doba već možda izgubljena, a na njeno mesto se ustoličila nesreća, koja je od sitne postala golema i od goleme bezmalo neizreciva. Ne samo kao vladika i vladar, već kao pesnik hrlio je ka slobodi, i to je primetno sa svakim njegovim stihom: nema ukočenosti, nema paralize izazvane kojom god zavisnošću.

Samo nesputano kretanje stihova kojem epska i lirska metrika doprinose. Rekao bih da je to i moja želja: pripovedati prirodno i u ritmu odvijanja života. Samo ono što je nezavisno može biti valjano u pisanju. Onda će književnost, kao i svaka druga umetnost, slaviti raznolikost i nastaviti da obara granice među rasama, nacijama, verama, rodovima.

BRATSKA PRISNOST

Sloboda kojoj je Njegoš u svome pesništvu stremio ostaće mu spomenik. To pesništvo, koje kao da neprestano „prečišća svet na rešeto“, poniklo je ovde, u ovim krajevima, pod ovom planinom ponad Cetinja, i ja, rođen i kao pisac dozreo u ravnici, u vinogradima i kukuruzištima, na obalama sporih i zbog povijenih vrba i vitih jablanova zelenih reka, osećam bratsku prisnost između svog ravničarskog i Njegoševog planinskog koraka koji daje magijski ritam rečima nalik liticama sa kojih su iznedrene. Pri tome sam svakad svestan da su, zbog pesnikove stamenosti, lišene unutrašnjih raselina, naši koraci neuporedivi, i da njegovi sežu do tačke posle koje nema povratka i o kojoj je kao mestu duhovne slobode, čak i danas, u našim pesništvima mogućno samo sanjati.

To snevanje nipošto nije odustajanje od slobode koju će fikcija izboriti u delu nego je, naprotiv, osnova od koje polazimo u stvaranju. Pesničko stvaranje otvara prostor u kojem će piščeva fiktivna sloboda dotaknuti realnu. Meni je Njegoš, dok sam ga čitao, omogućio da to spoznam. I ja sad, sa svim onim što sam napisao i još ispisujem, svaki put iznova to iskušavam. U tome je moj dug Njegošu. Nikad se ne smanjuje. Danas, primivši jedinstvenu nagradu nazvanu po njemu, biva samo vidljiviji.

14

Svijet

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Neredi u Parizu na godišnjicu od početka demonstracija „Žutih prsluka“

Gorjeli automobili, protestanti se sukobili sa policijom

PARIZ - Nekoliko policajaca je povrijeđeno i više od 60 osoba je privedeno u Parizu, gdje su izbili neredi na protestu gra-

Sa protesta

đanskog pokreta „Žuti prsluci“ koji obilježava godinu od početka okupljanja, prenijeli su francuski mediji.

Otvoreno upozorenje Ujedinjenih nacija

Situacija u Boliviji izmiče kontroli NJUJORK - Ujedinjene nacije (UN) upozorile su juče da bi nasilje u Boliviji moglo da se otme kontroli, nakon što je protekle noći u sukobima snaga bezbjednosti i pristalica bivšeg predsjednika Eva Moralesa poginulo najmanje osam osoba.

Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bašele istakla je da bi eskalacija nasilja mogla da ugrozi demokratski proces u toj zemlji.

- Plašim se da bi situacija u Boliviji mogla da izmakne kontroli ako se vlasti prema njoj ne budu odnosile uz puno poštovanje ljudskih prava - navela je Bašele u saopštenju, prenosi Mina.

Ona je dodala da represivne akcije vlasti mogu da ugroze svaku mogućnost za dijalog.

Politička kriza u Boliviji eskalirala je nakon što su snage bezbjednosti juče po lokalnom vremenu otvorile vatru na pristalice Moralesa pri čemu je ubijeno najmanje osmoro, a

Turisti juče na Trgu Svetog Marka, voda ponovo nadire

Najteže poplave u proteklih nekoliko decenija

Veneciji prijeti novi plimski talas Gradonačelnik Luiđi Brunjaro procijenio je da će šteta od poplave dostići najmanje milijardu eura. On je rekao da će konačna procjena štete pričinjene domovima, prodavnicama, poslovnim prostorima i bogatoj kulturnoj baštini biti završena kada se grad isuši, prenose italijanski mediji

Demonstranti rastjerani suzavcem u La Pazu

povrijeđene su desetine ljudi, što ugrožava napore privremene vlade da obnovi stabilnost poslije ostavke bivšeg predsjednika.

Demonstranti i rodbina žrtava

Ocjena ambasadora Holandije u Skoplju

Sjeverna Makedonija može početi pregovore sa EU, ali Albanija ne SKOPLJE - Ambasador Holandije u Skoplju Dirk Jan Kop izjavio je da njegova zemlja trenutno vidi mogućnost da Sjeverna Makedonija počne pregovore sa EU, ali ne i Albanija.

- Trenutne procjene vode ka poziciji da vidimo mogućnosti za Sjevernu Makedoniju da počne pregovore, a takvu mogućnost još ne vidimo za Albaniju - rekao je on u intervjuu u emisiji „360 stepeni“ na makedonskoj televiziji Alsat M. Na pitanje što ako u razgovorima među zemljama EU dio njih bude insistirao na zajedničkoj odluci za dvije zemlje i da li će u tom slučaju Sjeverna Makedonija postati žrtva nesaglasnosti, Jan Kop je rekao da je teško da se špekuliše o pregovaračkim pozicijama drugih zemalja članica

Policija je u južnom dijelu glavnog grada Francuske suzavcem rastjerala demonstrante, dok je pariska policijska prefektura sa-

opštila da su okupljanja zabranjena poslije podneva zbog sukoba demonstranata sa pripadnicima snaga bezbjednosti, prenijela je televizija El Se I (LCI).

U Parizu su mnoge stanice metroa zatvorene, a okupljanja zabranjena oko Trijumfalne kapije, u aveniji Jelisejskih polja, kao i oko Ajfelove kule, na trgu Trokadero, u blizini sjedišta vlade i parlamenta, oko katedrale Notr Dam i željezničkih stanica.

okupili su se na mjestu pucnjave, uzvikujući ,,Građanski rat, odmah!“.

Morales, kome je u Meksiku odobren azil poslije ostavke na mjesto predsjednika Bolivije,

U Srbiji pronađen jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca

Bojan Dragičević uhapšen nakon pet godina skrivanja BEOGRAD - Bojan Dragičević, koji je dva puta bježao iz hrvatskih zatvora i koji se nalazi na Interpolovoj listi najtraženijih bjegunaca, uhapšen je u Novom Sadu nakon pet godina potrage.

EU, ali da je pozicija Holandije jasna.

- Naša pozicija je jasna – oduvijek smo govorili da procjenjujemo poziciju za svaku zemlju prema tome što je postigla i to je naš prerogativ. Imamo naše poglede o tome koje korake određena zemlja kandidat treba da preduzme da bi postala članica EU i to postojano govorimo - da je riječ o procesu baziranom na dostignuću, strogom i fer procesu - rekao je Jan Kop.

napisao je na Tviteru da se dogodio masakr.

Demonstranti navode da je policija pucala kada su okupljeni građani pokušali da probiju vojni kontrolni punkt.

Jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca uhapšen je u četvrtak, u saradnji hrvatske i srpske policije, saopštio je MUP Hrvatske.

Bojan Dragičević (38) je 2005. godine za manje od mjesec, sa saučesnicima, dvaput počinio razbojništvo u istoj poslovnici banke u Šibeniku, usred bijela dana, s plastičnim pištoljem, piše Indeks.

U prvoj pljački ukrali su 337.000 kuna, a u drugoj 491.000.

Oba puta je pobjegao i skrivao se do 2012. godine, kada

je - nakon sedam godina koje je proveo u bjekstvu - uhapšen u Bosni i Hercegovini i izručen Hrvatskoj.

Osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora, a kaznu je izdržavao u zatvoru Lepoglava, odakle je, iz najstrože čuvanog odjeljenja, pobjegao posle godinu i po dana, ali je istog popodneva pronađen i vraćen u zatvor.

Iz Lepoglave je u aprilu 2014. prebačen u zatvor u Puli na izdržavanje preostale kazne, odakle je pobjegao nakon samo četiri meseca, preskočivši zid i od tada je bio u bekstvu.

Nalazio se na evropskoj listi najtraženijih begunaca od 2016. godine, na kojoj su objavljeni najtraženiji bjegunci Evrope s obzirom da se radilo o izrazito opasnom i nasilnom kriminalcu.

VENECIJA - Turistima i stanovnicima Venecije ponovo je dozvoljeno da uđu na Trg Svetog Marka, dan nakon što je zatvoren zbog izuzetno visokog nivoa vode koja je preplavila grad. Uprkos sunčanom vremenu Venecija je i dalje u stanju pripravnosti zbog novog talasa plime, izazvanog jakim vjetrom koji se očekuje tokom vikenda.

Nivo vode je juče ponovo porastao na Trgu Svetog Marka, a prema prognozi meteorologa, u nedjelju slijedi pogoršanje vremena.

Vrh talasa u podne je dostigao 1,10 metara iznad nivoa mora, a glavni gradski trg je prekriven sa 20 centimetara vode.

Kasno u utorak nivo vode u Veneciji dostigao je 1,87 metara iznad nivoa mora, što je bilo najgore plavljenje od 1966. godine. Za nedjelju se predviđa da će voda dostići nivo od 1,6 metara iznad nivoa mora, prenosi AP. Turisti su juče gazili po vodi i preko improvizovanih mostića od dasaka na Trgu Svetog Marka.

Mnogi su se slikali usred vode da bi dokumentovali svoje prisustvo u Veneciji u trenutku izuzetno visokog talasa plime.

Muzeji su ponovo bili puni turista, a gondolijeri radili.

Ipak, očekuje se da će muzeji već danas ponovo biti zatvoreni zbog prijetnje od novog naleta vode.

Gradonačelnik Luiđi Brunjaro procijenio je da će šteta od poplave dostići najmanje milijardu eura.

On je rekao da će konačna procjena štete pričinjene domovima, prodavnicama, poslovnim prostorima i bogatoj kulturnoj baštini biti završena kada se

Četvrta poplava za 20 godina Izgrađena na nizu malih ostrva, Venecija je posebno osjetljiva na kombinaciju povišenog nivoa mora usljed klimatskih promjena i već ustanovljenog propadanja grada u blato.

Prema gradskoj službi za praćenje plime, nivo mora oko Venecije je 10 centimetara viši nego što je bio prije 50 godine.

U utorak je bazilika Svetog Marka bila šesti put potopljena za 1.200 godina, ali četvrti put u posljednjih 20 godina.

Sa tri plime iznad 140 centimetara ove nedjelje 2019. će biti najgora godina za plime u Veneciji od 1872, kada su i zvanično prve statistike za plimu izrađene.

grad isuši, prenose italijanski mediji.

- Veneciju još jednom posmatra cijeli svijet i moramo da pokažemo da možemo da uspijemo i da nastavimo dalje - rekao je Brunjaro za italijanske medije.

Govoreći na istoj konferenciji za novinare, zvaničnik nadgledanje umjetničkih djela i istorijskih zgrada Emanuela Karpani rekla je da je polovina od 120 crkava u gradu bila preplavljena solju od vode oštećujući neke mozaičke podove -prenosi Rojters.

Feljton

Nedjelja, 17. novembar 2019.

15

1.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

Ni krtolu ne možeš izrezati kako su oni rezali kamen Pavle Apolonovič Rovinski je u knjizi „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, zabilježio mnoštvo detalja o crnogorskoj svakodnevici s kraja 19. vijeka i nekadašnjem životu. Ovđe donosimo izvode iz tog obimnog djela

O ISTRAŽIVANJU DUKLJE

Rovinski tokom iskopavanja Duklje

Sl.Č

„Van grada (Duklje, S.Č.) na zapadnoj strani između potoka Širalije i rijeke Zete razbacani su brežuljci („grudice“, S.Č.) pri čijem raskopavanju se pokazuju kameni svodovi, a unutar njih – ljudske kosti i različite glinene i staklene posude.

Tamo se nalazi i ploča s natpisima koja svjedoči o tome da su to bili grobni spomenici. Očigledno je da je tu bilo cijelo groblje.“ „Tako, nedaleko od Duklje, na toj istoj desnoj obali r.

Morače, postoji staro, napušteno pipersko groblje. Razgledajući ga, našao sam na grobovima fragmente stubova i polustubova i drugih arhitektonskih predmeta, pretvorenih u nadgrobne spomenike.“

Ostaci antičke Duklje

DOpUNSKI pRIhODI

„Na mjestima koja se sada obrađuju svake godine se nailazi na monete, uglavnom bakarne, katkada srebrne i još rjeđe zlatne – rimskog i rjeđe grčkog porijekla. Nailazi se i na druge predmete: staklene i glinene posude, staklene ponekad sa zlatnim natpisima, zatim tanjire, kamenje za prstene sa izvanrednom rezbarijom, uglavnom od korneola (vrsta poludragog kamena boje mesa – prev.) i jaspisa (kvarca – prev.) i dr. Nailazi se na različita oruđa od gvožđa: noževe, vrhove kopalja itd. Na sve se to nailazi svake godine i ljudi ga odnose u Kotor na prodaju ili ga prodaju strancima koji tu nailaze. Ali svake godine je nalaza sve manje, a ranije je to predstavljalo dopunske prihode plemena Pipera. Osim toga, nema ni jedne građevine u Podgorici ili u njenoj okolini a da u njoj nema izvanredno obrađenih kamenova, ponekad sa rezbarijama i natpisima, što su doneseni iz Duklje. Ako bi se gradile crkva ili džamija, ako je potrebna ploča za grobnicu – ploče i kamenovi su donošeni iz Duklje. Taj proces raznošenja kamenova i raznih drugih predmeta teče više od hiljadu godina. Otuda je jasno zašto na površini nije ostalo skoro ništa, a da bi se našli novi predmeti potrebno je

Ostaci antičke Duklje tokom iskopavanja

raskopavati brežuljke, a to zahtijeva da se kopa duboko...“

NIKOLA LIčNO

„Te razvaline koje su ranije vrlo rijetko posjećivane, sada privlače mnoštvo radoznalih.

Posjećuju ih i ljudi iz nauke i uopšte oni koji shvataju značaj ovog lokaliteta...“ „Ove godine (1890. S.Č.) on (knjaz Nikola, S.Č.) je odlučio da s tim poslom otpočne sam, i taj zadatak je povjerio meni, pošto je lično prethodno pregledao mjesto od kojega rado-

ve treba otpočeti, davši mi na raspolaganje radnika koliko mi je bilo potrebno.“ „U mnogim mjestima prilikom raskopavanja našli smo tragove vatre pri samim zidovima građevina – počađavelih kamenova, crne zemlje, pomiješane sa ugljem i pepelom.“ „Nema skoro ni jednog kamena na kojemu nema makar kakve rezbarije: uvalice duž stubova, gajtani i pojasevi na ravnim kamenovima, kružne linije na svodovima vrata, itd.

I sve je to neobično pravilno i

jasno. Piperi koji su raskopavali, diveći se, govorili su: Ni krompir ne možeš tako izrezati kako su oni rezali kamen.“

MAJDANI

„... u toku iznošenja zemlje od ranijeg iskopavanja nađen je komad mermera koji predstavlja dio ljudske statue, tj. dio noge ispod koljena, ali nažalost veoma kratak, svega 12 centimetara.

Ali muskulatura je potpuno vidljiva i urađena je veoma vješto.

Taj nalaz je za nas najdragocjeniji. Po njemu vidimo da su znaci na natpisu statue bili velikih razmjera, i to od mermera, premda nevelikog kvaliteta, ali urađeni izvanredno. Jednog neradnog dana za vrijeme drugog raskopavanja obavili smo ekskurziju na brdo Maljat (kod



Rovinski tokom iskopavanja Duklje

Spuža, S.Č.) i tamo smo našli onaj isti kamen od kojega je pomenuti komad statue. To nam daje osnovu tvrđenju da je statua rađena upravo tu, što svjedoči na kom nivou je u to vrijeme ovdje bila umjetnost ... Na Maljtu je uočljivo razbijanje kamena na mnogim mjestima, a takođe i u Piperima: na brdu Međeđa glava vidi se mjesto gdje se kamen razbijao i tesao. Danas ta brda predstavljaju gomile golih stijena, pa se postavlja pitanje: na koji način su po njima mogli spuštati tako gromadne kamene blokove? Bez sumnje, sva ta brda su bila pokrivena šumom i debelim slojem zemlje. Postoje i sada ljudi koji i za svog kratkog vijeka pamte da ta brda ni izdaleka nijesu bila tako gola kao sada ... Ljudi znaju da je do posljednjeg crnogorsko-turskog rata bilo moguće proći između Međeđe glave i Duklje zaprežnim kolima i da su bili uočljivi tragovi starog kaldrmisanog puta. Sada je tu potok snio svu zemlju i pojavili su se veliki obluci i cijele stijene.“

MUzEJ U pODgORIcI

„Uglavnom, naša otkopavanja su suviše siromašna nalazima.

Našli smo samo jedan prsten sa obrađenim kamenom, dok su mnoštvo našli drugi i među njima postoje i oni koji su izuzetno fino rađeni. Pronalaze se i druge stvari. Vidjeli smo figurinu pana od bronze, imali smo je u ruka-

Rovinski bilježi da nema ni jedne građevine u Podgorici ili u njenoj okolini a da u njoj nema izvanredno obrađenih kamenova, ponekad sa rezbarijama i natpisima, što su doneseni iz Duklje. Ako bi se gradile crkva ili džamija, ako je potrebna ploča za grobnicu – ploče i kamenovi su donošeni iz Duklje. Taj proces raznošenja kamenova i raznih drugih predmeta teče više od hiljadu godina. Otuda je jasno zašto na površini nije ostalo skoro ništa



Rovinski piše da se u Duklji nailazi i na staklene i glinene posude, tanjire, kamenje za prstene sa izvanrednom rezbarijom, uglavnom od korneola i jaspisa i drugo. Nailazi se na različita oruđa od gvožđa: noževe, vrhove kopalja itd. Na sve se to nailazi svake godine i ljudi ga odnose u Kotor na prodaju ili ga prodaju strancima koji tu nailaze.

Ali svake godine je nalaza sve manje

ma, ali smo je morali ustupiti drugome. Jedan predmet od zlatne žice, čiji značaj ne shvatamo, ima oblik spirale sa proširenjima na krajevima. A naši nalazi svode se samo na fragmente ... i nalaze se u Cetinjskom muzeju. Relativno, bilo je i vrlo malo natpisa...“. „Ali prije svega taj prostor (Duklje, S.Č.) od 25 rala ... treba otkupiti od njihovih vlasnika i organizovati zaštitu od pljačke i rušenja koji se u posljednje vrijeme vrše, često potpuno besmisleno, kao na primjer u sitne komadiće razbijeni kapiteli, a isto tako i drugi ukrasi. U isto vrijeme raskopana mjesta neophodno je svake godine čistiti od korovskih trava i šiblja koji naročito raskošno rastu na toj vjekovima đubrenoj zemlji.

Predmeti arhitekture moraju ostati na mjestu, a ostale, sitnije stvari moraju se čuvati u muzeju, smještenom ne na Cetinju, nego u Podgorici.“ (Nastavlja se)

16

Auto

Vijesti Brend Abarth koji je u sastavu grupacije Fiat-Krajsler zadužen za „sportsku krv“ fiatovih automobila, odnosno tjuning serijskih modela Fiata u sportske modele, proslavio je 70. rođendan. Povodom ovog jubileja nastala je i limitirana verzija „abart 695 70 aniversario“, a biće proizvedeno samo 1949. primjeraka u čast godine kada je Karlo Abart osnovao svoju tjunersku radionicu.

Osim ovog modela, u ponudi

Nedjelja, 17. novembar 2019.

SEDAMDESET GODINA

Noviteti

Abarth 695 70 anniversary Abarth 595 Pista

Abarta novitet je i verzija „595 pista“ sa turbomotorom koji ima 165 KS.

POTREBA

POČETAK Češka kompanija Škoda, poznata po veoma kvalitetnim i modernim automobilima sa veoma povoljnom cijenom je nedavno započela proizvodnju u svojim pogonima u gradu Kvasini prvog plug-in hibrida. Model „superb iV“ bi trebao već početkom naredne godine da se nađe u prodajnim salonima i tako odgovori konkurenciji, a bogami i pomalo pomrsi finansijske „konce“. Za pokretanje ove luksuzne limuzine zadužen je 1.4 litarski TSI turbo benzinac koji će biti uparen sa elektromotorom koji zajedno proizvode oko 215 KS i cijelih 400 Nm obrnog momenta, autonomija u električnom režimu vožnje iznosi samo 55 km.

Poznata renta kar kompanija Hertz je odavno shvatila da u svom veoma brojnom voznom parku neophodno da posjeduje i egzotična vozila, odnosno sportsko luksuzne automobile i to prije svega zbog imidža, ali i „razmaženih“ klijenata koji tako nešto mogu sebi da priušte.

Svojevremeno je aktuelna bila „korveta Z06“ sa svojih 650 KS, pa i „mercedes AMG GT“ koji se mogao „rentirati“ na frankfurtskom aerodromu.

Ovaj put, američki ogranak dogovorio je saradnju sa Hendrick Motorsports iz NASCAR-a i u svoju flotu uveo dva modela „ševrolet kamaro“.

E, sada se pitate sigurno kakva!? Jedan model je baziran na verziji „SS“, a jedan na još ekstremnijem „ZL1“, nema što, ekskluziva na nivou.

I ZA EVROPU Hondin model „CR-V“ je automobil koji je veoma popularan u segmentu SUV modela i veoma se dobro kotira i na američkom tržištu. Pa je

Honda „američki“ „CR-V“ i redizajnirala, a kako se najavljuje u dogledno vrijeme i stari kontinent ili stari svijet će dobiti „podmlađeni“ model „CR-V-a“. Ono što je zanimljivo, jeste da je na sjeveroameričkom tržištu, aktuelna „honda CR-V“ debitovala godinu i po dana ranije prije nego što je taj automobil predstavljen Evropi, tako da je vremenski gledano došlo vrijeme za prvi redizajn.

POTVRDA

PRVI

Na Salonu automobila u Tokiju, kompanija Mazda je svjetskoj automobilskoj javnosti predstavila svoj prvi automobil koji pokreće električna energija. Za sada, još uvijek nema konkretnih informacija o kom se tačno modelu radi, ali ono što mogu da pretpostavim jeste da je baza na aktuelnom SUV modelu i da je nastavak razvoja e-TPV prototipa koji je zapravo model „mazda CX-30“. Pomenuti prototip pokretao je jedan elektromotor snage 140 KS sa baterijom kapaciteta 35,5 kWh.

PREMIJERA I kompanija Micubiši uskoro na svom terenu će izaći sa svojim novim modelom o kojem se za sada vrlo malo zna, osim da će to biti PHEV (Plug-In Hybrid Electric Vehicle) i da će benzinski motor najvjerovatnije biti 1.5 litarski koji će biti preuzet iz modela „eklips kors“ i pokretaće prednje točkove, dok će elektromotor biti zadužen za pogon zadnjih točkova.

Aston Martin je britanska ikona sportskih automobila sa elegantim genima koji se iz modela u model prenose i nikako ne mijenjaju.

Međutim, uslovi tržišta su takvi da i ovakva kompanija u svom programu ima jedan SUV model, taj SUV model je ponio ime „DBX“. Interesantnost ove kratke priče je ta da će ovaj model pokretati, a što je i zvanično potvrđeno, oprobani V8 twin-turbo motor zapremine četiri litra koji je porijeklom iz Mercedesa i koji već uspješno obavlja svoje zadatke u modelima „DB 11“ i „ventidž“. Međutim, ovaj motor u prvom SUV-u ove britanske marke biće snažniji za 40 „konja“ i imaće ukupno 550 KS. Povećan je i obrtni moment, sa 670 na 700 Nm. Još uvijek nijesu objavljene performanse modela „DBX-a“, ali je u više

navrata potvrđeno da je prototip dostigao maksimalnu brzinu preko 290 km/h. Uz pomenuti V8 motor pretpostavlja se da će Aston Martin u modelu „DBX“ nešto kasnije, što je i logično, ponuditi i V12 twin-turbo motor sa preko 600 KS.

OŠTRI MODEL

Kompanija Folksvagen uvijek od svojih serijskih model „pravila“ i njihove „ljute“ verzije. Takoje i sa modelom „t-rok“. Naime, nakon pola godine kako je svjetskoj automobilskoj javnosti predstavila koncept sportske verzije krosovera „t-rok R“, Folksvagen je sada i zvanično predstavio serijsku verziju koju će pokretati dobro poznati dvolitarski TSI turbo benzinac od cijelih 300 KS i 400 NM obrtnog momenta. Ova verzija je poslije „golfa R“ drugi model čiste Folksvagenove sportske krvi. Kombinacija snažnog motora, automatskog DSG mjenjača i pogona na obje osovine je rezultat ubrzanja od nule do 100 km/h za svega 4,8 sekundi dok je maksimalna brzina limitirana naravno na 250 km/h.

Biće ovo krosover vatrene naravi.

NOVA FABRIKA

Elektrifikacija automobila naravno zahtijeva i proizvodnju baterija za te automobile i upravo te baterije proizvode specijalizovani proizvođači baterija. Međutim, u zadnjem periodu ta se situacija mijenja pa tako sve više proizvođača automobila namjerava samostalno da proizvodi baterije za svoje elektroautomobile, a ovoj, koja je još uvijek malobrojna grupa, pridružila se i grupacija Fiat-Krajsler automobili, koja je nedavno najavila da u Torinu uskoro započinje izgradnja pogona za montažu baterija. Takozvani „hab za baterije“ biće dio poznatog Fiatovog kompleksa Mirafjori, a u njegovom sastavu biće i centar u kome će se ispitivati budući električni prototipovi.

Lovac na poglede NISSAN JUKE

K

oliko je samo različitih mišljenja izazvao kada se pojavio prvi model Nisana „džuk“ prije deset godina. Tada je bio i obožavan i osporavan, ali upravo na račun otkačenog izgleda imao je uspješnu karijeru i prodatih milion primjeraka.

Nisanov mali krosover je upravo na tome gradio uspjeh. Sada se pojavila druga generacija koja je takođe na svoj način dizajnerski izazovna i odlično izgleda. Poznte konture spretnim su potezom olovke dizajnera detaljno modernizovane i „džuk“ je na nov način postao atraktivniji i jedan od najšarmantnijih automobila u svojoj klasi.

Posjedovaće i LED tehnologiju prepoznatljivih okruglih svjetala, a dnevna svjetla se nalaze iznad hromirane maske u obliku latiničnog sova V, tu su inaplaci od 19 cola kao i lijepa nova narandžasto crvena boja Fuji Sunset, a krov, branici i pragovi mogu biti različite boje,tako da će „džuk ponovo biti mamac za poglede. „Džuk“ je sazrio i po pitanju dimenzija. Sada je dugačak 4,21 m, širok 1,8, i visok 1,59 metara, a to znači da je duži 7,5 cm, širi 3,5 cm i viši 3 cm. zato Nisan sa pravonm naglašava iskorak u prostranosti, što nije bila vrlina dosadašnjeg modela. Za koljena putnika pozadi sada ima 6 cm novog prostora, a udaljenost sjedišta do plafona veća je za centimetar. Sad je i prtljažnik veći i ima zapreminu od 422 litra (68 litara više), a sva ova upotrebljivost dobijena je i na račun nove platforme koncerna Reno-Nisan nazvane CMF-B (Common Module Family), na kojoj je izgrađen i novi „klio“ kao i novi „kaptur“. Međuosovinsko rastojanje je 2,63 m što je 10 cm veće, a tu je i širi trag točkova i uz rast same karoserije sve je to bila kvalitetna

podloga dobijanja više mjesta.

Kada je unutrašnjost u pitanju, sve je dignuto na viši nivo.

Mekaniji materijali, lakše rukovanje, bolja praktičnost i persnalizacija izgleda sa više opreme, a pogotovo digitalne i sigurnosne, daju novom „džuku“ dozu prefinjenosti i savremenosti. Za upravljačem se nazire dizajnerski stil Nisana „mikre“ od koje je pored većih elemenata preuzet i upravljač. Povezanost sa platformama Android auto i apple CarPlay prikazuje se putem ekrana od osam inča koji je prebačen na vrh centralne konzole, a visoko postavljena ručica mjenjača podsjeća na stari „džuk“.

Da se o svemu mislilo, pokazuje i primjer da prednja sjedišta u bočnom dijelu naslona za glavu mogu imati hi-fi zvučnik.

Takođe, su u ponudi i aplikacije nadzora nad automobilom, a u

ponudi će biti i poznati sistem Pro Pilot sa elektronski regulisanim samostalnim upravljanjem, ubrzavanjem i kočenjem. Mimo toga tu su naravno, i standardno automatsko kočenje kao i kontrola mrtvog ugla sa uvedenom funkcijom automatskog vraćanja vozila u svoju traku. Za sada je najavljen samo jedan motor i to trocilindraš zapremine jedan litar potpomognut turbinom koji razvija 117 KS koji je dostupan sa manuelnim šestostpenim mjenjačem i sedmostepenim automatskim mjenjačem sa dvije spojke. Dodaću i to da je uprkos rastu i dodatku opreme masa smanjena za 23 kg u odnosu na prvi „džuk“.

Auto

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Zanimljivosti Turbo Francuz

Nova vrsta uživanja

AUDI A1 CITYCARVER

U

automobilskoj industriji u zadnje vrijeme postaje sve intenzivnije uvođenje nekih „pod vrsta“ koje nastaju od postojećih modela na tržištu i sve više se preliva na sve veći broj gradskih modela i tako smo sada dobili trend malih povišenih automobila, čiji je pravi začetnik bio ,,folksvagen cross polo“. Sada imamo modele poput ,,hjundaia i20 activ“, ,,ford fiesta activ“ kao i ,,škoda fabia scout“, modeli zanimljive su pridošlice u ovaj šmekersko-krosoverski segment. Ovom simpatičnom društvu sada se pridružio i Audi sa modelom „A1“ sa dodatkom u imenu „citycarver“. Ovaj simpatični igrač samom pojavom diže lestvicu na viši nivo. Ova svojevrsna krosoverska verzija još svježe druge generacije najmanjeg Audija, čija je podnica sada udaljena od tla dodatnih 4 cm i konačno dostiže 16 cm. Od ovoga tri i po centimetra donosi povišena pozicija same podnice, a preostalih pola centimetra veliki točkovi koji mogu

I

to se dogodilo, konačno se na tržište pojavljuje nešto što BMW iskreno nije imao praksu da prizvodi, a to je kompaktna bavarska limuzina i to sa kupeovskom linijom krova.

Naziv ove, moram priznati zaista lijepe „male“ kupeovske limuzine je „serija 2 gran coupe“.

Ono što je interesantno jeste da se ovaj plavobijeli propeler direkno namjerio na srebrnu trokraku zvijezdu sa oznakom „CLA“ i tako će mu predstavljati direktnog konkurenta, iskreno rečeno „CLA-u“ će zaista zaljuljati tron i to će biti veoma oštra borba za kupce kojima će ruku na srce zaista biti teško odlučiti. Interesantnost je i ta da je BMW novajlija postavljen na istoj platformi na kojoj je postavljen novi „BMW srije 1“ i to odmah znači da dolazi sa pogonom na prednje točkove, a čuveni pogon na svim točkovima „xDrive“ je rezervisan za snažnije verzije. Kada se pogleda prednji dio, odmah se vidi da u kombinaciji sa LED svjetlima koja dolaze serijski kao i već sada dobro znanim velikim bubrezima, koji su zaštitni znak ovog brenda, podsjeća na novu „seriju 1“, ali kada se čovjek zagleda u sami bok automobila sa logičnom padajućom linijom krova uočavaju se velike razlike. Kada sam pogledao dimenzije ovog „malog velikog kupea“ koje su 4,56 m dužina, širina 1,8 m i visina 1,42 m odmah sam shvatio da se ovaj model može slobodno nazvati „bejbi“ „BMW serije 8 gran coupe“. Zadnji dio po dizajnu ne odskače mnogo od filozofije dizajniranja kompanije, pa tako istim dominiraju velika i široka LED svjetla koja su povezana tamnom plastičnom lajsnom koja ovom automobilu daje dodatnu dozu elegancije, a ono što zaista ostavlja jak utisak sportske linije jesu nastavci izduvnog sistema koji su pravi jer u današnjem svijetu istih lažnih to je veoma lijepo da se vid pravi. Potvrda teze da se nije mislilo samo na dizajn potvrđuje i sam prtljažnik čija je zapremina pristojnih 480 litara. Kada se pomene unutrašnjost tu nema mnogo filozofije jer je to dobro poznata priča već „pročitana“ kod „serije 1“ i sada se ispred očiju vozača nalazi 10,25 inčni digitalni ekran, kao i centralni iDrive infotainment sistema istih dimenzija. BMW Intelligent Personal Assist“ sistem koji je zadužen za glasovne naredbe i koji koristi umjetničku intelegenciju dodatno olakšava posao vozaču. Naravno, mnogi će se pitati zašto je ovaj model baš postavljn na platformi nove „serije 1“, a odgovor je jedno-

17

biti od 16 do 18 cola. Poređenja radi, ranije navedena konkurencija povišena je za najviše dva centimetra u odnosu na svoje standardne verzije. Uz uobičajena stilska obilježija kroso-

vera koja je naglašena plastičnim zaštitama ivica karoserije, robusnijim oblicima maske i branika kao i metalnim zaštitama podvozja i pragova, osobenost ovog šminkera koji se temelji na 4.04 m dugačkom modelu sa petoro vrata sa oznakom „A1 sportbck“ isticaće se i brojnim mogućnostima personalizacije izgleda. Jedna od tih je i fazon „minija“, a to je dvobojno lakiranje karoserije, sportski paketi „S-Line“ ili „Dynamic“ i naravno slične opcije koje su svojstvene Audijevom programu. Uz serijsku opremu će biti i led svjetla, što je element koji pridonosi dobroj vidljivosti i sigurnosti u vožnji, ali i veoma oštrijem izgledu.

Izostanak pogona na svim točkovima govori da je „citycarver samo izgledom nadahnut velikim „allroad“ modelima, ali ipak treba reći da ovakvo visoka podnica omogućuje i malo ozbiljnije izlete van asfalta do ravnijeg makadama. Što se tiče motora, „citycarver“ je zapravo standardni „sportback“ pa će se u njemu naći mala paleta motora i mjenjača već poznatih iz civilne verzije.

Zagarantovano zadovoljstvo

Turbo dizel motori su i dan-danas u modi i više nijesu to motori koji su „spori“ već su postali veoma jaki i „brzi“ u kombinaciji štedljivosti. Međutim, ono što je vezano za Sitron i njegove turbo dizel motore jeste to da je njegov prvi model sa turbo dizel motorom bio model „CX“ iz 1983. godine, a motor je, što je još čudnije, preuzet iz kombija ,,fiat dukato“.

Prvi Evropljanin

Francuski Pežo jedan je od brendova za koje važi da uvijek imaju automobile prve po nekim tehnološkim izumima. Tako je i prvi evropski automobil sa turbo dizel motorom koji je bio namijenjen za evropsko tržište bio „pežo 604“ čiji je prvi model proizveden 1979. godine.

Za Ameriku

Američko tržište do zadnjih nekoliko godina nikada nije bilo zainteresovano za automobile koje pokreću dizel motori. Ne mogu reći da ih nije bilo, ali je to bilo rijetko, bili su to uglavnom automobili sa velikom kubikažom i velikim brojem konja koji su se „hranili“ benzinom. Međutim, prvi evropski proizvođač automobila koji je turbo dizel automobil prebacio preko okeana na tlo Indijanaca i to striktno namijenjen za to tržište bio je Mercedes, model „300 SD“ iz 1978. godine.

Američki dizel BMW SERIJA 2 GRAN COUPE

Ni američka automobilska industrija prije nije bila imuna na proizvodnju luksuznih automobila koje pokreće dizel gorivo. Tako je prvi automobil američke proizvodnje bio „auburn 851“ koji je proizveden 1935. godine. Međutim, ono što je interesantno za ovaj automobil jeste da je proizveden samo jedan primjerak, koji nikada nije ušao u serijsku proizvodnju.

Blizanac stavna zbog prostranosti i to automatski znači da se na zadnjoj klupi udobno mogu smjestiti odrasle osobe. Za kraj sam vam ostavio zadovoljstvo koje kod svakog BMW predstavlja žilu kucavicu, a to se zove motori. Na samom početku prodaje biće dostupni najsnažniji i to „M235i“ koji sa četiri cilindra iz dva litra izvlači

306 KS. Osnovni benzinac „218i“ je zapremine 1.5 litara sa tri cilindra snage 140 KS, a tu je i dizelaš „220d“ sa popularnih 190 KS, naravno mjenjač je sa osam stepeni prenosa. Ono što mogu zaključiti jeste to da će ovo biti BMW za kojim će mnogi uzdisati i koji će na svako pojavljivanje privlačiti veliku pažnju javnosti.

Foto: Internet

Nema automobila koji nema svoju kopiju, ali da se prodaje pod drugim imenom i da izlazi sa traka nekog drugog proizvođača.

Tako je bilo i sa Opel „rekordom“ čiji je brat blizanac bio model kompanije Holden pod nazivom „komodor C“ i prodavao se u Australiji, a pokretao ga je V8 motor od pet litara.

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

18

Marketing

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Primjeri

Nedjelja, 17. novembar 2019.

19

RIJEČ VIŠE: Maja Pavlov o dometima i efektima metode neuro lingvističkog programiranja

Uspjeh nije stvar puke sreće PODGORICA - Bez prave komunikacije teško da možemo ostvariti adekvatne socijalne kontakte, biti uspješni u životu ili ostvariti sreću... Jedan od savremenih metoda koja stremi dosezanju ovih životnih postignuća je neuro lingvističko programiranje, u čijoj je osnovi, prema riječima psihoterapeutkinje i NLP trenerice Maje Pavlov - rad na sebi.

- NLP obuhvata učenje koje nam pomaže da shvatimo osnovnu postavku svog neurološkog aparata, obrazaca koji ga čine i njihovih manifestacija u ponašanju. Sam termin se odnosi na naš um (neuro), zatim naše jezičke obrasce i uopšte jezik koji koristimo u govoru (lingvističko) i naša ponašanja (otuda programiranje) – kaže Pavlov za Pobjedu.

POTRAGA ZA „DNK“

Sam naziv ove metode zvuči više tehnički, ali je to, kako ističe sagovornica, produkt vremena u kojem živimo.

- Njegovi osnivači Ričard Bandler i Džon Grinder su sedamdesetih godina prošlog vijeka ustanovili ovu metodu modelujući izvrsne psihoterapeute. Oni su pronašli ‘taj DNK’ u komunikaciji koji pojedine ljude čini uspješnim u odnosima sa drugima, u vršenju uticaja, kao i u ,,razbijanja“ nekih nama nekorisnih obrazaca ko j e ž i v i m o.

Ovo je metod TIVAT – Nevladina organizacija UBNOR i antifašisti Tivta organizovali su u sklopu „Novembarskih dana“ književno veče „Na talasima plavog mora“, posvećeno novinaru, publicisti i autoru neprevaziđenih radio reportaža, Draganu Mitovom Đuroviću.

Na Maloj sceni Centra za kulturu o njegovim knjigama i sveukupnom stvaralaštvu govorili su publicista mr Željko Rutović, književnik Miraš Martinović i pjesnik Dragan Popadić. Moderatorka večeri, na kojoj je govorio i sam autor, bila je novinarka Dubravka Perović.

Često se pita što je zajedničko Novaku Đokoviću, Nelsonu Mandeli i Madoni, a odgovor bude NLP, jer je to metod koji se uči, koji ljude čini svjesnim na koje načine gradimo svoje nesvjesne obrasce, i kako ih možemo mijenjati – kaže sagovornica uspješnih ljudi, ali i sistema. Često se pita što je zajedničko Novaku Đokoviću, Nelsonu Mandeli i Madoni, a odgovor bude NLP, jer je to metod koji se uči, koji ljude čini svjesnim na koje načine gradimo svoje nesvjesne obrasce, i kako ih možemo mijenjati – kaže sagovornica.

Ističe da je NLP vrlo moćan

metod za postizanje i ostvarivanje ciljeva, dobro struktuiran, baziran na aksiomu, ‘ako jedan može - i drugi to mogu’.

- Ovdje se prije svega misli na to da se uspjeh uči, i da nije samo stvar srećnih okolnosti. Isto tako se kroz njega demistifikuje neuspjeh, pa se kaže: ‘Ne postoji neuspjeh već samo povratna informacija.’ – navodi Pavlov.

OBRASCI I SUDBINA

Na pitanje u kojoj mjeri smo sebi samima prepreka za napredak, i u kojem smislu NLP može



Pavlov ističe da je NLP vrlo moćan metod za postizanje i ostvarivanje ciljeva, dobro struktuiran, baziran na aksiomu, ‘ako jedan može - i drugi to mogu’

da utiče da otklonimo te barijere i osvijestimo pravi put, Pavlov kaže da ljudi često „nesvjesno odigravaju svoje obrasce, i to nazivaju sudbinom“.

- Činjenica je da ih prije toga moramo upoznati, i onda shvatiti na koji način nešto radimo, da bi to eventualno promijenili. NLP demistifikuje rad sa nesvjesnim, čini ga pristupačnim. Takođe, NLP je u velikoj mjeri nastao modelovanjem uspješnih i zato vjerujemo da to nije privilegija odabranih, već kao što sam rekla - uspjeh se može naučiti. Za ovo učenje je dovoljna radoznalost i otvorenost, ne nužno neko specifično stručno obrazovanje, jer je sam NLP proizašao iz života. Njegovi začetnici su posmatrali šta ljudi rade i kako funkcionišu, i na taj način osmislili alate koji nam pomažu da savladamo na jasan i struktuiran način pojedine stvari u vidu željenih stanja – pojašnjava Pavlov.

Književno veče posvećeno Draganu Mitovom Đuroviću

Majstor riječi koja traje decenijama

IDENTITET

- Mi smo samo oni koji se sjećamo i oni kada se neko sjeća nas. Na toj liniji Dragan Mitov Đurović je izuzetna polivalentna javna ličnost koja decenijski traje, utemeljujući svoje biće i djelo u kulturi pamćenja, kulturi sjećanja i kulturi čuvanja kulturnog i svekolikog duhovnog identiteta naše Crne Gore. On djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja i kao svijetli primjer nekih budućih vremena. U crnogorskom jeziku, u jeziku Crne Gore Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat.

On je sačuvao izvornost i biće

Obuka i u Podgorici Maja Pavlov je najavila da će od februara pod okriljem međunarodne asocijacije za NLP koja ima licencirane trenere početi u Podgorici prvi NLP praktičarski trening.

- Trening se sastoji iz devet modula ili 18 dana, odnosno 130 sati na kojima polaznici savladavaju osnovne bazične vještine NLP-a, i njegove tehnike. On će biti organizovan vikendima jednom mjesečno (dva dana), nakon čega slijedi sertifikacija i zvanje NLP praktičara. Radujemo se saradnji jer već nas je dosta ljudi iz Podgorice kontaktiralo i interesovalo se za ovaj trening, pa otuda i inicijativa da krenemo sa obukom.

Pomoć nije sve što se nudi, treba pitati za stručnost Poplava priučenih, ili ne sasvim osposobljenih „životnih učitelja“ može da škodi ili umanji interesovanje i domete ozbiljnih naučno utemeljenih tehnika.

Pavlov ističe je to posljedica činjenice da je životni tok vrlo ubrzan i u današnjem ritmu mnogi traže podršku i pomoć, što je razumljivo.

- Često nalaze ‘priučene učitelje’ ili ponude koje nijesu utemeljene na jasnim vještinama za to. Zato je dobro edukovati i klijente u smislu da pitaju i traže kompetence onih koji pružaju kako edukacije tako i individualne tretmane bilo za lični razvoj ili pomoć. Ukoliko ulažete svoje vrijeme i novac za rast i rad na sebi, što je vrlo poželjno danas, važno je i da imate pravo da tražite kompetencije voditelja i osoba sa kojima ćete prolaziti ove procese – kaže sagovornica.

Na pitanje kako da se neko željan i svjestan potrebe da mijenja život opredijeli za adekvatne metode u paleti različitih ponuda koje tretiraju aspekte ličnog razvoja, nude modele dosezanja uspjeha, liderstva... sagovornica precizira da je potrebno zrelo pristupiti izborima.

- Ovo je metod namijenjen svima koji su u kontaktu sa ljudima. Njega koriste lideri, ljekari, učitelji, savjetnici, sportisti i svi koji žele da naprave pomake u svom životu i u odnosima

sa drugima. NLP nije psihoterapija, ali često ima, da kažemo, ljekovito dejstvo i to bi bila njegova ‘sekundarna dobit’.

Ovaj metod je struktuiran jasno, tako da ga svi razumiju, postoje moduli koji definišu određene teme kao što je kreiranje ciljeva, ulazak u dobra stanja, korišćenje preciznih pitanja, vršenje uticaja, itd...

Ovi treninzi su često interesantni, visoko energetski postavljeni i vrlo zabavni kada je grupna kohezija u pitanju – I. PERIĆ kaže Pavlov.

ci su u sebi nosili kodeks, koji je pas pasu davao u nasljeđe. Dragan je znao i predosjetio onu opasnost kad jezik umire, ako se ne obnavlja, ako se ne dolijevaju novi sokovi u stare riječi.

Krenuo je sa zapisivanjem narodnih umotvorina kojima je prijetila opasnost da zgasnu.

Sačuvao je priče iz života i imena kazivača, što je takođe važno. On je sa dubokom, pa tako i obavezujućom odgovornošću, sačinio moralni priručnik, rječnik jezika, običaja, prirodnog prava, onog čega su se Crnogorci pridržavali, što nije bilo zapisano u knjige, ali jeste u njihovu svijest i tradiciju. Ovo je enciklopedija crnogorskog naroda, njegovog življenja i njegovog trajanja. Ovakve knjige su nasušno potrebne u svakom, a posebno u ovom vremenu - naglasio je Martinović.

niku. O reportaži da i ne govorim. Njegove reportaže su tople, iskrene, životne, razumljive, sa jasnom porukom da život treba slaviti i da kroz život treba časno hoditi - kazao je Popadić.

Dragan Mitov Đurović, naglasivši da radio ima veliku moć, pojasnio je zašto je veče nazvao „Na talasima plavog mora“. „Neke davne osamdesete godine u domu u Bijeloj snimio sam emisiju o dvije sestre i jednom bratu. I kad sam krenuo dotrčala je curica i zamolila me da pozdravim njenog tatu na brodu sa pjesmom ,,Na talasima plavog mora“. Mi pustimo emisiju, pustimo ovu pjesmu, a poslije tri mjeseca kontaktira me čovjek koji mi kaže:,,Vi ste promjenili moj život. Ja sam čuo vašu emisiju na brodu, vratio sam se i uzeo djecu iz doma. Morao sam ih tamo ostaviti“. To je samo pola priče. Prošlo je petnaestak godina jedna žena, sa kćerkom, u Kolašinu priđe mi i kaže: ,,Vi ste moj život učinili srećnim.

Ja sam ona djevojčica iz Bijele.

A ovo je moja kćerka. Takve su sudbine“, kazao je Đurović, izdvojivši od 650 reportaža onu o Stani Cerović.

Udruženja boraca NOR- a i antifašista organizovalo je autorsko veče Dragana Mitova Đurovića povodom 75 godina od oslobođenja od fašizma.

REPORTAŽA

Sa književne večeri na Maloj sceni Centra za kulturu

jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora.

Na njenom moralu, njenoj etici, njenoj porodici, njenoj etici svekolikog bivstva. Bilo kako,

bilo kojim metrom da mjerimo, naše budućnosti i kuće našega bitka nema bez djela Dragan Mitovog Đurovića - kazao je Željko Rutović.

Promocija knjiga „Panjega“ i „Da nas san ne prevari“ za Miraša Martinovića bila je svetkovina jezika.

- Riječ nas je očuvala. Crnogor-

Po mišljenju Dragana Popadića, Dragan Mitov Đurović je uz profesora Radovana Radonjića vjerovatno najbolji govornik u Crnoj Gori.

- On govori iz glave, bez papira, kako se nekad u Crnoj Gori govorilo. Generacije novinara u Crnoj Gori, posebno radijskih, učilo je o novinarstvu od njega. Od osnovnih postulata i principa do toga kako treba emisiju voditi, o dikciji, o postavljanju pitanja, o poštovanju, ali ne i udvaranju sagovor-

S.KRSTOVIĆ

20 Enigmatika

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Enigmatika

21

22

Horoskop

Nedjelja, 17. novembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (18. 11 - 24. 11) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Mjesec u Biku

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem.Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. nose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

PETAK I SUBOTA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

PETAK I SUBOTA

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

NEDJELJA

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne od-

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

NEDJELJA

PETAK I SUBOTA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

NEDJELJA

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

NEDJELJA

SRIJEDA I ČETVRTAK

zicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

stitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

PONEDJELJAK I UTORAK

vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

NEDJELJA

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Mjesec u Vodoliji Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

NEDJELJA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u utorak u 16:52.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vla-

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih po-

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit prestaje u četvrtak u 19:33.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u subotu u 21:16.

NEDJELJA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Doo “City Taxi“ Podgorica, na osnovu Odluke Osnivača broj 01-87/19 od 08.08.2019 godine, raspisuje

JAVNI POZIV Za prikupljanje ponuda za prodaju nepokretnosti 1. Nepokretnost u vlasništvu sa obimom prava svojina 1/1 Doo “City Taxi” Podgorica, u Kotoru-Škaljari, uknjižena u List nepokretnosti broj 173, KO ŠKALJARI II, na katastarskoj parceli broj 731, kao poslovna zgrada površine 1001 m2, dva pomoćna objekta od 8 m2 i 5 m2, obim prava korišćenje 1/1 i zemljište uz privrednu zgradu površine 1.036 m2, obim prava korišćenje 1/1.

Prijave na javni poziv mogu fizička i pravna lica podnositi putem zatvorenih koverti na adresu Doo “City Taxi “ Podgorica, ul. Radosava Burića bb., u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva, sa oznakom “ za javni poziv “ Otvaranje i razmatranje prispjelih ponuda će se izvršiti tri dana nakon isteka roka za podnošenje ponuda.

Uvid u ponuđenu imovinu može se vršiti svakog dana, nepokretnost se prodaje u viđenom stanju.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon 067/ 619 586 ili na mail: office@citytaxi.com.

Javni poziv biće važeći ako se prijavi najmanje jedan ponuđač, koji ispunjava uslove iz Oglasa.

Neblagovremene, nepotpune, nezapečaćene i ponude koje ne budu izražene u apsolutnim novčanim iznosima, neće se razmatrati.

Doo “City Taxi “Podgorica zadržava pravo da ne izvrši izbor po prispjelim ponudama.

Doo “City Taxi “ Podgorica će u slučaju izbora najpovoljnijeg ponuđača po predmetu ovog Poziva, zaključiti kupoprodajni Ugovor u roku od 15 dana od dana zaključivanja ovog Poziva, a prodavac se obavezuje da predmetni prostor preda kupcu bez tereta i ograničenja.

Doo “City Taxi“ Podgorica

Oglasi i obavještenja

23

MaLI oGLaSI NEKRETNINE CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom.

Više prilaza svim vozilima.

Prodajem.

Tel. 069 / 539 -328 1 POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta.

Tel. 069/871-452 2 CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja. Tel. 069 / 867 –791 3 IZDAJEM stan 70 m2, zgrada Euro pact, I sprat, dvosoban, posjeduje kuhinju, nenamješten, posjeduje garažu.

Tel. 069/408-500 4

USLUGE KUĆNI SERVIS- Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 6

24

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 17. novembar 2019.

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me 1111

RANKA Primjeru dobrote i neizmjerne snage beskrajno hvala za svaku toplu riječ, za riječi ohrabrenja izgovorene na našem posljednjem razgovoru.

Značila si puno!

Voli te tvoja Taša

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 17, novembar 2019.

Дана 15. новембра 2019. након краће болести умро је наш

Umrla je naša draga

DANICA Ljubomirova VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj drugarici

БОРО ВУЈАЧИЋ

NATAŠI

rođena Čurović

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 16. novembra od 10 do 15 časova i 17. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Сахрана је обављена 16. новембра у кругу породице.

Kuća žalosti: Ul. Blaža Raičevića br. 57, Podgorica

Ožalošćeni: ćerka ANA, sinovi PREDRAG i NENAD, sestra OLGA, snahe KAĆA i NATAŠA, unučad ANDRIJA, IVAN, MILICA, STEFAN, VLADAN, SERGEJ i BORIS i ostala rodbina VUKOVIĆ i ČUROVIĆ

25

Četrdeset godina divnog druženja.

Tugujemo za tobom.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА SAŠKA, TANJA, VERICA i SONJA sa porodicama 812 Iskreno tužni opraštamo se od poštovanog kolege

793

798

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Draga naša

BORA VUJAČIĆA

DANICI VUKOVIĆ

DOO,,VODOVOD i KANALIZACIJA – CETINJE“

NATAŠA Na tebe mislimo...

Sjećanja čuvamo...

Puno te volimo...

I tužne se opraštamo...

Tvoje sestre i strina BOJANA, JELENA, NAJA i MILEVA

Počivaj u miru i u našim srcima.

816

828 Sa velikim žaljenjem se opraštamo od

Našoj dragoj kumi

OLGA ČUROVIĆ

809

NATAŠI BJELICI

Opraštamo se od naše drage kume

MILORADA – MIĆA NERIĆA

Kako se oprostiti od tebe s kojom smo se družili od najranijeg djetinjstva, mladosti, čitav život prijatelji...

Zauvijek te volimo.

Tvoji NATAŠA i FILIP JOVIĆEVIĆ 815

Čovjeka izuzetne dobrote i pažnje, koji je u skromnosti pronalazio ljudske vrline.

Hvala ti dragi naš Mićo, na razumijevanju i iskrenosti.

Dokle mi trajemo ti ne možeš biti zaboravljen.

DANE VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

MIĆU

MIĆU

ĐOKO NERIĆ sa porodicom

MILOVAN NERIĆ sa porodicom

Žale za tobom

porodica pokojnog RADIVOJA VUKOTIĆA, DRAGICA KOSOVIĆ, DRAGICA POPOVIĆ i NEĐO MRVALJEVIĆ sa porodicama

Ostaće da živi u našim najljepšim sjećanjima.

Kumovi DRAGOVIĆI

Posljednji pozdrav dragom bratu

824 861

862

Posljednji pozdrav dragom ocu

Posljednji pozdrav dragom ocu

Posljednji pozdrav dragom kumu 834

MIĆU Dragi kume, počivaj u miru.

804

LAZAR VUŠOVIĆ sa porodicom

MILORADU – MIĆU NERIĆU

MILORADU – MIĆU NERIĆU

ZORAN

Od ćerke TANJE VUJOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 863

864

26

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 17, novembar 2019.

Dana 16. novembra 2019. u 52. godini poslije duge i teške bolesti preminula je naša draga

Našem dragom Дана 16. новембра 2019. преминула је у 82. години наша драга

RANKA Zarova BRNOVIĆ rođena Šljivančanin babica

ЈОВАНКА Љубова МИШОЛИЋ рођ. Мараш

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 16. novembra od 11 do 15 časova i 17. novembra od 10 do13.30 časova kada krećemo za Brežine – Lješanska nahija. Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: suprug ZARO, kćerka JOVANA, sin NIKOLA, sestra RADA, braća MILENKO i RADENKO, đever PETAR-PERO, snahe LJILJA, SNEŽA i LJILJA, jetrva SANJA, zaova RADOJKA, stričevi, tetka, bratanići, bratanične, sestrične, đeveričići i ostala mnogobrojna rodbina BRNOVIĆ i ŠLJIVANČANIN

DUŠANU

Саучешће примамо у породичној кући у Балабанима 17. новембра и 18. новембра до 13 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу Никољ црква.

Posljednje zbogom.

Ожалошћени: син ДРАГАН-БАТО, кћерке НАТАША и ЉИЉАНА, браћа СЛАВО и ВИТО, снахе СЛАВИЦА, ПЕРСА и ЈЕЛЕНА, пасторке ВЕРА и БРАНКА, братанић, братанична , ђеверичићи и ђеверична, унучад и праунучад и остала родбина МИШОЛИЋ и МАРАШ

796

865

Posljednji pozdrav našoj

Opraštamo se od drage snahe i jetrve

IVONA, ALBERT i TANJA FUSSAN

841

Voljenom ocu, svekru i đedu

RANKE RANKI Dostojanstveno i hrabro si se borila sa opakom bolešću.

Počivaj u miru.

PERO i SANJA

Od KOLEKTIVA GAK-A KCCG

DUŠANU 850 Opraštamo se od drage strine

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

802

IVAN, ANDRIJANA, DAMJAN, DAVID i NASTASIJA

RANKE Počivaj u miru.

BRANKO – GIGA sa porodicom

RANKA BRNOVIĆ 851 Vječnost nije dovoljno duga da se zaborave dani i godine provedene s tobom.

842 Са великим поштовањем опраштамо се од

Opraštamo se od naše drage strine

TVOJE DRUGARICE BABICE

ДУШАНА ДЕЛИЋА 803

RANKE

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

ЛЕЛА и ВЛАЈКО са породицом

Počivaj u miru.

IVAN sa porodicom

846 Posljednji pozdrav bratu našeg druga

852 Posljednji pozdrav dragoj priji

RANKI BRNOVIĆ

NADI

PORODILIŠTE KCCG

od prijateljice MILKE ŽDRALEVIĆ sa porodicom

BUDU PEROVIĆU

NEĐELJKU BOŽOVIĆU

Imala sam veliku čast što smo se u proteklih dvadeset godina poznavali i družili.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Od PAJA i ACA IVANOVIĆ sa porodicom

od MILENE BOROZAN sa porodicom

811

820

866

799

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 17, novembar 2019.

Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu

27

Posljednji pozdrav dragom

Dana 16. novembra 2019. u 75. godini preminuo je naš dragi

BUDU PEROVIĆU Tvoj plemeniti lik i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

Ujna ROSE, braća VLADO i MIODRAG

DUŠANU 858

DUŠAN Vukosavljev DELIĆ

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 16. novembra od 13 do 19 časova i 17. novembra od 9 do 12.30 časova. Sahrana će se obaviti 17. novembra u 14 časova na groblju Krstac – Mojkovac.

BUDU

VANJA i ANDREJ

837

Dragom bratu, đeveru i stricu

VINKA i LJILJA 821 Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćena porodica: supruga MILOSAVA, sin IVAN, kćerka VANJA, braća RADOVAN, MILOVAN, DRAGOLJUB i SIMO, sestre DOSTA i IVONA, snaha ANDRIJANA, unučad DAMJAN, DAVID, NASTASIJA i ANDREJ i ostala mnogobrojna rodbina

BUDU

DUŠANU

ZORAN IVANIŠEVIĆ sa porodicom

827

Čuvaćemo te od zaborava.

822

Posljednji pozdrav

Dragom bratu

SIMO, DRAGICA, MARKO i BOJANA

838

DUŠANU DELIĆU

DUŠANU

Dragom bratu Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja u kojoj ćeš počivati.

Posljednji pozdrav.

BEBA DELIĆ sa porodicom Brat RADOVAN sa porodicom 800

DUŠANU Posljednji pozdrav svom stricu

840

Počivaj u miru.

DUŠANU DELIĆU

Brat DRAŠKO sa porodicom

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.

Hvala za sve što si učinio za mene i moju porodicu.

DUŠAN DELIĆ

VIDO DELIĆ i BRANKA sa porodicom 839

801

Sa tugom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

NOVO KILIBARDA

e-mail: oglasno@t-com.me 810

28

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo da je 16. novembra 2019. u 55. godini iznenada preminuo naš voljeni

Nedjelja, 17, novembar 2019.

Умро је изненада у 67. години

Dragi sine

BUDO BUDIMIR - BUDO Brankov PEROVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 16. novembra od 13 do 16 časova i 17. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju.

МИОДРАГ - БАТКО Лукин МИЛОЊИЋ

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida, sa tugom koju vrijeme ne liječi, ostaćeš da živiš kroz najljepše uspomene koje će me s bolom podsjećati na tebe.

Tvoja neutješna majka VJERA 853

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 16. новембра од 10 до 15 часова и 17. новембра од 10 до 14.30 часова када ће се обавити сахрана.

Po želji porodice cvijeće se ne prilaže.

Dragi brate

Ожалошћени: мајка МАРТА, сестре ВУКИЦА и МИРЈАНА - МИРА, сестрићи МАРКО и ФИЛИП, браћа и сестре од стричева, брат и сестре од ујака и остала родбина МИЛОЊИЋ и РАДУЛОВИЋ

Ožalošćena porodica: majka VJERA, sestra SNEŽANA sa familijom, kao i mnogobrojna rodbina PEROVIĆ i IVANIŠEVIĆ

823

791

BUDO Posljednji pozdrav sestriću

Posljednji pozdrav Bio si sestrin ponos i radost, danas vječita tuga i žalost.

Uvijek će nas boljeti rastanak bez riječi oproštaja i želja.

Vječno voljen i nikada prežaljen ostaćeš u srcima tvojih

BUDU

sestre SNEŽANE, zeta ŽELJKA, sestrične JELENE i sestrića LUKE

854 Od ujaka MOMA, ujne BRANKE, brata MILOŠA, sestara MILENE i MARINE sa porodicama

MIODRAGU – BATKU MILONJIĆU

Posljednji pozdrav bratu

817 Posljednji pozdrav voljenom bratu

OD STANARA IZ ULAZA BR 84 STAMBENE ZGRADE U ULICI MITRA BAKIĆA U PODGORICI

Posljednji pozdrav dragom bratancu

860

BUDU Дана 16. новембра 2019. умрла је у 98. години наша драга

Počivaj u miru.

855

BUDU

BUDU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru i anđeli da mi te čuvaju.

Sestra MAKA s porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Od tetke MILICE sa porodicom

Sestra LANA

МИОЉКА Бориславова ШОШКИЋ

831

830

рођена Милић

BUDU

Posljednji pozdrav dragom bratu

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 17. новембра од 11 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити 17. новембра у 14 часова на гробљу у Кочанима. Цвијеће се не прилаже.

Ostaćeš vječno u našem sjećanju.

BUDU

ŽELJKO sa porodicom

Ожалошћени: синови МИЛОВАН и МИОДРАГ, шћери МИЛИЈАНА и ВЕСНА, брат МИЛОРАД, сестра ЈЕЛЕНА, снаха ВАСИЉКА, унучад, праунучад и остала родбина ШОШКИЋ и МИЛИЋ

844

Počivaj u miru, moj dobri Bući.

MEDO

Iznenada je usnio vječni san naš dragi

845

825

Poslednji pozdrav drugu i komšiji

Posljednji pozdrav brataniću

Dragi

BUDO

BUDIMIR - BUDO Brankov PEROVIĆ

BUDU

BUDU

ĐOŠA ABRAMOVIĆ sa porodicom

Tetka SLAVICA sa porodicom

A nas ostavi da se za života sjećamo njegovog vedrog lika, plemenitosti i dobrote.

Ovo je tvoje poslednje putovanje. Ali đe god ideš, znamo da nećeš biti sam i da te tamo neđe...neko čeka...

Stric MARTIN – MAJO sa porodicom

Tvoji: tetka BEBA i brat GORAN

843

856

Posljednji pozdrav dragom sinovcu

826

832

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom brataniću

Tužan je ovaj pozdrav

BUĆI Otišao si, baš onako kako si i živio, Tihooo...

Počivaj u miru i neka te anđeli na nebu čuvaju.

BUDU

ZORAN, JELENA, JOKO i JANKO

Od strica MILENKA PEROVIĆA sa porodicom

833

BUDU

BUDU

Porodica PIĆAN

Od PERA PEROVIĆA sa porodicom 836

859

857

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 17, novembar 2019.

POMENI

29

Godina je od smrti mog voljenog

Pet godina nije sa nama naš dragi

17. 11. 2009 – 17. 11. 2019.

TOTA

NENAD – ĆIRO Mihailov NIKOLIĆ RATKO LEKOVIĆ

Tuga, ponos i sjećanje na tebe uvijek je prisutna, a ljubav vječna.

Nedostaješ.

Tvoji: PREDRAG, BOŽENKA, NIKOLETA i KSENIJA

Tvoji NAJMILIJI 829 Danas je devet godina od kada je preminuo naš dragi

SAVO Markov ZEKOVIĆ

Dragi brate, teško je bilo živjeti bez tebe i sjećati se svega što se desilo.

Našu bol za Tobom ne može da izbriše vrijeme.

Dragi brate, počivaj. Čuvaćemo sjećanje na Tebe i tvoj dragi lik u našim srcima.

Dani prolaze, a tuga i boli ostaju.

Sjećanje na tebe i tvoju dobrotu zauvijek će biti u mom srcu.

Počivaj u miru, brate moj.

Tvoj neutješni MILUTIN sa porodicom

835

797

Дана 17. новембра 2019. навршава се четрдесет дана од смрти нашег вољеног оца

Voljeni brate

Voljenom

СЛОБОДАНА ПЕТРОВИЋА

TOTO

ŽELJKU

Позивамо родбину, комшије и пријатеље да тога дана у 12 часова на Новом гробљу у Шапцу посетимо његову вечну кућу.

Sjećanja na tvoju plemenitost i dobrotu kojom si nas obasipao nosimo sa beskrajnom ljubavlju, tugom i ponosom.

Duša boli, sjećanje se ne briše, vječno ćeš živjeti u mom srcu.

Кћерке НЕВЕНА и МИРЈАНА

RADE sa porodicom

794

805

Navršava se godina od smrti moje majke

Tetka VASILJKA sa porodicom 806

Navršava se godina od smrti našeg dragog

Brat MITAR, sestre OLGA i DESA

ZORE KNEŽEVIĆ Bila si dobra majka, pravi roditelj i iskreni prijatelj.

Počivaj u miru, voljena majko.

847 Danas je godina od smrti naše

ČEDOMIRA Milutinovog PEJOVIĆA

Tvoja kćerka LJILJA sa porodicom

818

S ponosom na tvoju plemenitost, dobrotu i častan život čuvaćemo te od zaborava.

Dana 17. novembra 10 je godina od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

U neđelju, 17. novembra 2019. porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u Predišu - Bjelice.

OŽALOŠĆENA TVOJA PORODICA

MILICE ROGANOVIĆ Našu ljubav prema tebi smrt ne prekida, a tugu vrijeme ne liječi.

Ponosni na tvoj miran i dostojanstven životni put čuvamo te od zaborava.

807

Žale za tobom 792

MARIJANA SREDANOVIĆA Četrdeset je dana od smrti

snaha VJERA, unučad JOVANA, DEJANA i MILOŠ Vrijeme prolazi, ali ne briše ljubav i sjećanje.

Dana 17. novembra 2019. navršava se godina od smrti naše drage majke, bake, svekrve

PORODICA 808 Dvadeset godina je od smrti našeg brata

ZORKE Miloradove MIĆUNOVIĆ MILICE Đorđijeve ROGANOVIĆ

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: SLAVKO, LUKA, ANĐELA, NIKOLETA i RADOJKA Umjesto godišnjeg pomena porodica Roganović prilaže sredstva za sanaciju Crkve Svetog Nikole na Trnjinama.

848

ĐORĐA Obradovog ČOLOVIĆA Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja da te vječno pamtimo.

Hvala ti za svaki osmijeh i ljubav koju si nam nesebično pružio.

Sestre: SENKA, ANKA i DESA

NADA, ŽELJKO, MILENA i NIKOLA 819 Prošla je godina od smrti naše drage

814

MILICA Đ. ROGANOVIĆ Majko, prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Ja ću te zamoliti, a ti ćeš mi ugoditi da zagrliš Jova, brata moga, sina tvoga.

Postoji nešto što je vječno, a to je sjećanje.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

NJEGE LOMPAR sa porodicom 849

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@t-com.me

Trinaest je godina od smrti našeg voljenog đeda

STANOJKE Dukine GAZIVODA VASA Nikolinog ADŽIĆA Sa ponosom te pominjemo, po dobru pamtimo.

S’ ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

813

Tvoji NIKOLA, ŽELJKO i ALEKSANDAR

Već godinu dana bez tvog brižnog glasa...

Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA 795

30

TV program

Nedjelja, 17. novembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 21:30

FILM

PRVA TV 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četiri godišnja doba u Havani



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r.

13:05 Živa istina, r.

14:05 Strani dok. program 14:30 Obrati pažnju, r.

15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 15:50 Svjedoci vremena, emisija o jubileju RTCG, r.

17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri godišnja doba u Havani, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Provalnica, film 00:45 Okvir, r.

02:00 Mostovi, r.

02:20 Koncert



   TV PRVA

RTCG 2

07:00 Oj, vesela veselice, r.

08:00 Rukomet: Budućnost - Bitighajm, Liga šampiona, snimak 10:00 Dnevna soba, r.

11:40 Dnevna soba, r.

13:45 Valter brani Sarajevo, film 16:00 Vjera i zavjera, r.

17:00 Vjera i zavjera, s.

18:00 Dvije polovine srca, film 19:50 Košarka: Mornar Zadar, ABA 21:45 Sedmi kontinent 22:15 Fudbal: 3. mjesto, SP U 17 23:50 Fudbal: finale, SP-U17 01:45 Košarka: Mornar Zadar, ABA, snimak 03:30 Oj, vesela veselice, r.

04:30 Koncert 05:30 Strani dok. program

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

Vječni sjaj besprekornog uma

18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s.

21:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

04:30 07:15 09:00 09:15 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00

01:05 01:30 02:00 04:00

Paramparčad, r.

Posljednji skaut, film Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro Nikad nije kasno, r.

Mala srena 2 Povratak u more, film Zvezde Granda specijal, r.

Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Nikad nije kasno Vječni sjaj besprekornog uma, film Ekskluziv, r.

Na mjestu zločina sa Mašanom, r.

Posljednji skaut, r. Čikago u plamenu, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

06:40 07:15 08:15 11:15 13:12 13:40 15:20 16:15 18:00 18:30

20:00 22:30 00:30 01:30 04:30

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Kefalica, r.

Grand parada, r.

Sportisimo Dva smo svijeta različita, r.

Zdravi sa Dr. Katarinom Bajec Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Dva smo svijeta različita, s.

Supertalent Grand parada Pljačka zatvora r.

Podzemni svijet, r.

Nadzor, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s.

07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s.

08:45 Bejblejd, s.

09:10 Pčelica, r.

09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r.

12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r.

13:40 Putokaz, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r.

18:00 M:teh, r.

19:10 Tupan i Glupan, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Sjeverna zemlja, film 00:30 Razvod, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Marketing

31

Magazin

Nedjelja, 17. novembar 2019.

Ivan Bjeković objavio spot za pjesmu ,,Život kao prevara“

Izoštreno

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

32

LUKA rAtKoVIĆ

Ljubav pobjeđuje sve prepreke

PODGORICA – Crnogorski muzičar Ivan Bjeković objavio je juče novi singl „Život kao prevara“ za koji je muziku napisao sam, dok je za tekst bio zadužen njegov otac Siniša Bjeković. Numera je snimljena u studiju Mihe Radonjića koji je ujedno uradio aranžman.

- Tim koji je kompletirao ovu pjesmu u audio zapisu čine još i Branko Koprivica (koji je odsvirao bas i klavir) kao i Renata Perazić (koja je pomogla oko pratećih vokala i samog snimanja vokala). Želim da ova pjesma dopre do srca publike, da u njoj pronađu jaku poruku koju želim da prenesem kroz stihove. Prvi utisci su zadovoljavajući i komentari su pozitivni, te očekujem da će

ova pjesma imati odličnu ocjenu – kazao je Bjeković za Pobjedu.

Pjesma je dobila i vizuelno ruho, a za ekranizaciju je bio zadužen Vuk Vukadinović.

- Zanimljivo je da smo ideju za spot kreirali u roku od pet minuta i da nijesmo imali problema da ovo sprovedemo onako kako smo zamislili. Mišljenja sam da je spot specifičan i da će kao takav dodatno prionuti slušaocima - gledaocima za svijest. Nepotrebno je pričati da u današnje vrijeme muzika skoro da ne postoji ako je ne prati spot – ističe Bjeković.

Poruka pjesme, kaže on, su međuljudski i međupartnerski odnosi koji trpe pošasti modernog vremena.

- Kao neko ko ne može da zamisli nijedan životni proces, a

da u njemu nije prisutna ljubav, kao motivator i pokretač, nijesam navikao na izmijenjen sistem vrijednosti koji danas vlada. Internet i društvene mreže su nas raspršile na sve strane, ljudi sve manje pružaju otpor izazovima koje vrijeme nosi. Želim da vjerujem da će se vratiti ona vremena kad su vjernost, ljubav i zajednica partnera bili stub društva – objašnjava muzičar.

Ivan je karijeru započeo u grupi Pluton, da bi se kasnije otisnuo u solo vode. ,,Život kao prevara“ je njegova treća pjesma, koju još opisuje kao ,,energičnu baladu“.

- Ne biram kakvog će ritma biti pjesma, važno je da budem zadovoljan onim što komponujem, a da to kasnije i publika prihvati. Što će sljedeće biti – to je stvar trenutka inspiracije – kaže Bjeković.

Novi singl objavio je nakon godinu pauze.

- Budući da je pravo moj životni i profesionalni poziv, a da su muzika i treninzi poslovi koje dodatno radim sa jednakim zadovoljstvom i predanošću, morao sam balansirati između te tri discipline. U međuvremenu sam upisao magistarske studije, počeo da učim njemački jezik, držao personalne treninge i imao mnogo nastupa u Podgorici i širom Crne Gore. Sada je došlo vrijeme kada imam više vremena za autorski rad i iskoristio sam priliku da završim ovu pjesmu, koja je već neko vrijeme bila spremna za završne radove – kaže Bjeković.

Kada je riječ o planovima, muzičar kaže da slijedi promocija pjesme na nastupima.

- Želim da ova pjesma probije granice slušanosti, možda stigne i do susjednih zemalja.

Plan je i da nastavim da radima na autorskim pjesmama, a u međuvremenu ću nastaviti sa svirkama. Naravno, koliko redovne obaveze budu dozvoljavale – zaključio je Bjeković.

Z. K.

Netfliks postigao dogovor sa kompanijom Paramaunt LOS ANĐELES - Striming servis Netfliks pribavio je prava za snimanje četvrtog dijela filma ,,Policajac sa Beverli Hilsa“ u kojem će detektiva Aksela Folija ponovo igrati Edi Marfi.

Kompanija Paramaunt, koja je snimila prva tri dijela ,,Policajca sa Beverli Hilsa“, potvrdila je da je sa Netfliksom postigla dogovor o ustupanju prava za snimanje četvrtog nastavka, prenosi Varajeti.

U Netfliksu se nadaju uspješnom nastavku saradnje sa Marfijem, nakon što su producirali njegovu komediju ,,Dolemite Is My Name“, koja je trenutno dostupna na tom striming servisu, a za koju je slavni

Edi Marfi je opet policajac sa Beverli Hilsa komičar dobio sjajne ocjene kritičara, čime je svrstan među favorite za nominaciju za prestižnu nagradu Oskar.

Osim Akselu Foliju, Marfi se vraća još jednom liku kojeg je sa velikim uspjehom tumačio osamdesetih godina, princu Akimu, u nastavku hita ,,Dolazak u Ameriku“, koji u biosko-

pe stiže 2020. godine.

Varajeti naglašava i to da je četvrti dio ,,Policajca sa Beverli Hilsa“ najavljen u vrijeme kada nastavci, rimejkovi i ributovi starih hitova poput ,,Terminatora“, ,,Isijavanja“, ,,Ljudi u crnom“ ili ,,Šafta“ bilježe neuspjehe na bioskopskim blagajnama.

Američka pjevačica najavila pauzu

Pink se povlači iz svijeta muzike NJUJORK - Uoči nastupa na dodjeli CMA nagrada pjevačica Pink je u razgovoru za Entertainment Tonight otkrila da se povlači iz svijeta muzike na neko vrijeme.

Na nastupu u okviru dodjele Pink su iz publike pratili najvjerniji fanovi – njen suprug Keri Hart, ćerka Vilou i sin Džejmson.

- Mnogo mi je zabavno kad su na mom nastupu -objasnila je pjevačica koja će u januaru proslaviti 14 godina braka sa suprugom Kerijem.

- On zaslužuje trofej! - našalila se dodajući kako su prije doživljavali godišnjice oz-

biljnije, a danas su srećni samo što su zajedno.

Konačno, Pink se osvrnula na svoj plan da u 2020. godini ostavi mikrofon i svjetla pozornice zamijeni s dječjom bukom i pripremama za školske projekte njene djece.

- Dvije i po godine smo bili posvećeni mojoj muzici, a Vilou se sada vraća u školu, dok će Džejmson krenuti u vrtić. Sad je godina za porodicu, a i Keri ima dosta toga planiranog. On je pun podrške i prati me po svijetu, sada je njegov red - objašnjava ona.

BORBA ZA AUTORSKA PRAVA: Spor izdavača i poznate pop zvijezde u žiži dodjele Američkih muzičkih nagrada

Tejlor Svift ne smije da izvodi svoje pjesme LOS ANĐELES - Pojavljivanje pop zvijezde Tejlor Svift na dodjeli Američkih muzičkih nagrada (AMA) pod znakom je pitanja zbog spora pjevačice i izdavača oko autorskih prava nad njenim ranim radovima, koje je sama napisala.

Tejlor Svift bi krajem godine trebalo da bude uručena nagrada ,,Umjetnik decenije“, a ona je planirala da na dodjeli AMA izvede kompilaciju svojih hitova. Međutim, u tome je sprečavaju izdavači, koji su joj zabranili ne samo da na televiziji izvodi svoje stare pjesme, već i da koristi snimke sa koncerata i muziku za dokumentarac koji je Netfliks htio da snimi o njoj.

- Poruka koja mi je poslata je vrlo jasna. Budi dobra djevojka i ćuti ili ćeš biti kažnjena - rekla je pjevačica povodom ove situacije.

Sve je počelo tako što je pjeva-

čica u junu otkrila da je Skot Borčeta prodao Skuteru Braunu prava na muziku sa početka njene karijere, ističući da nju niko nije obavijestio o tome.

Ona je tada optužila Brauna, menadžera Arijane Grande, Džastina Bibera i Demi Lovato, za ,,učestalo i manipulativno zlostavljanje“. Sviftova je re-

kla i da on pokušava da ,,uništi njeno muzičko nasljeđe“. On na to nije odgovorio, ali je dobio podršku od Lovato i Bibera, koji su rekli da Sviftova pokušava

da privuče pažnju.

Pjevačica je potom u avgustu potvrdila da planira da ponovo snimi pjesme sa prvih šest albuma, kako bi imala autorska prava nad novim verzijama pjesama. Ona tvrdi da joj je Borčeta rekao da će joj korišćenje stare muzike biti dozvoljeno samo ukoliko ,,ne objavi nove verzije tih pjesama“ i prestane da priča u javnosti o Braunu i njemu. Od 85 miliona svojih pratilaca na Tviteru zatražila je da joj



Poruka koja mi je poslata je vrlo jasna. Budi dobra djevojka i ćuti ili ćeš biti kažnjena - rekla je pjevačica povodom ove situacije

pomognu da izvrši pritisak na Brauna i Borčetu i apeluju na ostale izvođače da joj pomognu, što su oni i učinili. Pjevačica Selena Gomez je na Tviteru napisala da je na djelu pohlepa, manipulacija i moć.

- Iz prve ruke mogu da vam kažem da su za Tejlor najbitniji njena porodica, ljubav, fanovi i muzika. Gledati kako stalno razvlače tvog najboljeg prijatelja je najgore osjećanje. Tejlor, bori se! Ona nikada neće prestati da se bori - poručila je Gomez na Tviteru.

Braun je ove godine kupio izdavačku kuću Big Mašin Lejbl Grup iz Nešvila, koju je osnovao Barčeta, a za koju je Tejlor Svift potpisala ugovor kada je imala 15 godina. Ona je prošlog novembra napustila svog starog izdavača i potpisala ugovor sa Universal Music Group (UMG), za koji je snimila svoj posljednji album ,,Lover“.