Issuu

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 874.

^akovec, PETAK, 8. lipnja 2012.

Cijena 7 kuna

TEŽAK POLITI KI UDARAC ZA IVICU PERHO A

str. 2

Ne žele ga u vrhu SDP-a BOŽENA KAPITARI iz Županijske bolnice akovec dobila veliko priznanje Hrvatske udruge medicinskih sestara

Imamo najbolju medicinsku sestru u cijeloj Hrvatskoj!

MINISTAR Ivan Vrdoljak u posjetu Me imurskoj županiji

str. 5

str. 3

Izravno ga upoznali s ak 119 projekata spremnih za realizaciju

Milan Branovi iz Kuršanca vode i u državi zahvaljuju i kravama simentalkama ŽUPANIJSKI VIJE NICI zabrinuti

OKO sedamdeset carinika moglo bi u akovcu prona i trajni posao

U bivši Centar za socijalnu skrb ulazi Intrastat!?

str. 4 str. 4

str. 14

REKORDERKE u “proizvodnji” mlijeka dolaze iz Me imurja

Potrebno ak 650.000 kuna

str. 4

Varaždinski lobi pokušava provincijalizirati akovec

KAKO SANIRATI vrti “Vjeverica”

Donji Kraljevec Kolodvorska 80A, Tel. 040/ 655 444 PJ Donja Dubrava Koprivnička 27, 040/ 688 200; 099/ 317 3164 PJ Podturen Športska bb, 040/ 847 159; 098/ 256 163 PJ Rasinja Kolodvorska bb, 048/ 837-274 ; 098/ 256 162

str. 11 media

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Imamo Vladu koja ima sve manje veze sa socijaldemokracijom V

lada koalicijskog centra sve više postaje neoliberalna vlada koja nema veze sa socijaldemokracijom. Može premijer Milanovi govoriti o tome da je “situacija zahtjevna“, ali daleko je od toga da je državi om a oko vrata, kao u nekim drugim zemljama, poput Gr ke, Španjolske, Irske, Italije, Portugala itd. Država još uvijek nije (pre)zadužena, prora un se odli no puni i nema previše razloga da Vlada gotovo bezobrazno nasr e na kolektivne ugovore u državnim i javnim službama. Umjesto da se ministri zajedno s prate im državnim aparatom pozabave gdje im u sustavima i dalje curi ogroman novac, da uo i turisti ke sezone organiziraju inspekcijske i porezne službe da dovedu turizam kona no u red, jer je prema mnogima to zapravo najve a crna i siva zona gospodarstva u Hrvatskoj, da kona no po inju rješavati pitanje privatizacije brodogradilišta, posebno rije ki 3. maj i drugo, s kojima bi se mogle dodatno oprihodovati ili uštedjeti milijarde kuna kad je u pitanju prora un, Vlada i dalje radi o ito jedino što joj ide od ruke - reže na gra anima. Zaduživanjem su kupovali socijalni mir i produžavali agoniju nee ikasne brojne uprave pa ispada da konzervativci vode socijalnu politiku, a onda do u socijaldemokrati pa vode neoliberalnu politiku. Taj paradoks da mi kao socijaldemokrati sada radimo po neoliberalnom modelu treba trajati vrlo kratko i politiku treba jasno oblikovati u korist gra ana, poru uje jedan od vode ih SDP-ovaca, koji je i dalje blizu strana koga vrha, Zlatko Komadina, ali je prvi zbog “pritiska“ kao ministar morao napustiti Vladu. e utim, još uvijek nitko iz vrha SDP-a ne kaže kada e to oblikovati državu - u korist gra ana. ve mi se više ini da je ovo zapravo po etak kraja regulatorne države i po etak nereguliranog kapitalizma utemeljenog na neograni enoj liberalizaciji i tržišnoj konkurenciji, ak i u onim dijelovima javnih usluga koje su bile sastavnim dijelom te socijalne države, što bi uskoro zna ilo i kona no njezino dokidanje. Taj novi neoliberalni kapitalizam, na krilima globalizma, koji je vješto umotao u lažnu formu širenja demokracije u svijetu, ali o ito i kod nas, sve više

M S

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

stvara de initivan jaz izme u bogatih i siromašnih. Nekadašnja “država blagostanja” sve se više rastvara u društvo ogromnih socijalnih razlika. a žalost, i neki mediji, od kojih su neki dobili zna ajan vjetar u le a upravo nakon izbora jeftinim kreditima za zatvaranje svojih crnih poslovnih rupa, bespogovorno drže stranu Vlade, što se najbolje vidi po tome što neke tiskovine sotoniziraju prava radnika u javnom sektoru i svom se silom trude prikazati da radnici imaju ogromna prava i da je zapravo grijeh imati kolektivni ugovor. Kao socijaldemokratska Vlada trebala bi zapravo raditi na tome da prisili poslodavce u privatnom sektoru da uvedu kolektivne ugovore, jer je ve ina radnika raspadom velikih sustava i zapošljavanjem u malim i srednjim poduze ima i obrtima ostala bez ikakve mogu nosti sindikalnog organiziranja (ono što je zapravo standard u državama zapadne demokracije), a ne da ruši sindikalno organiziranje i pregovaranje tamo gdje je ono u Hrvatskoj još uvijek jedino mogu e. o emo li na ulicama uskoro vidjeti nezadovoljstvo gra ana? To mogu napraviti samo oni sindikati koji još uvijek imaju “težinu“. Neka se ugledaju na druge države, poput Gr ke, gdje pla e u javnom sektoru prelazile i 2.500 eura (zdravstvo, prosvjeta i sl.) i još uvijek nema dogovora da se iste režu tako lako. er ako ovako “socijaldemokratska“ Vlada nastavi, vrlo lako se može dogoditi da sutra po ne prigovarati i bude joj udno ako imate i redovnu pla u, a kamoli regres i boži nicu koje danas Milanovi proglašava “uspomenom iz nekih boljih vremena“. Zoki, na elu koje si ono stranke!?

VIJEST(I) TJEDNA

Imamo najbolju medicinsku sestru u cijeloj Hrvatskoj! Božena Kapitari etiri je godine glavna medicinska sestra u dnevnoj bolnici s kemoterapijom u Županijskoj bolnici akovec. Njen predani i požrtvovan rad, odnos s pacijentima i stalnu želju za usavršavanjem ovih je dana nagradila Hrvatska udruga medicinskih sestara, proglasivši je najboljom medicinskom sestrom u zemlji. Ona je potvrdila da se isplatio sav rad i trud koji je uložila u svoju struku, kao i vlastitu nadogradnju za poboljšanje kvalitete zdravstvene njege, no isto tako smatra da nagrada pripada svim sestrama Me imurske županije, jer se bez podrške kolegica ne može sve to posti i. Više pro itajte na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Rekordne simentalke OPG-a Branovi iz Kuršanca Ovih dana Hrvatska poljoprivredna agencija obznanila je rezultate ocjenjivanja najboljih hrvatskih stada. Apsolutno najbolje stado simentalske pasmine u Hrvatskoj ima OPG Milana Branovi a iz Kuršanca, što pokazuju broj ani podaci o mlijeku, kao i zapažanje povjerenstva koje je, osim broj anih podataka, u ocjenjivanje uzelo izgled i zdravstveno stanje krava, te njihove osobine i posebnosti. Branovi j e jedini spomenuti držatelj krava iz Me imurske županije me u njih dvadeset iz itave Hrvatske. Više o svemu na str. 14.

Varaždinski lobi oduzima ovlasti Me imurskoj županiji? Pozicija i status Me imurske županije bile su najinteresantnije teme ovotjedne Skupštine Me imurske županije. Raspravu o položaju županije potaknuli su županijski vije nici, naglasivši da Me imurska županija polako ostaje bez sve više sjedišta razli itih državnih ili javnih institucija, koje se premještaju ve inom u Varaždin. Po elo je sa Županijskim sudom u akovcu, zatim se sli na stvar dešava i s carinskom ispostavom, a posebno je me imursku javnost isprovocirala injenica da regionalno dopisništvo HTV-a ipak ne e imati sjedište u akovcu, ve u Varaždinu, koji se name e kao jedini centar “nove regije“. Više o tome pro itajte na str. 4.

NEUSPJEŠNI POKUŠAJ IVICE PERHO A DA POSTANE LANOM PREDSJEDNIŠTVA SDP-a

Teški politi ki udarac za me imurskog župana

etiri 2.300 izaslanika na me imurska izbornoj konvenciSDP-ovca u Glavnom ji SDP-a, koja je u subotu održana u odboru: Dragica PIŠE: DEJAN ZRNA ke odZagrebu. luke Zgrebec, Nadica Jelaš, Na izbornoj e imurski župan i u akTibor Rodiger i konvenciji izapredsjednik me i- tualno Stjepan Koraj brana su etiri potmurskog SDP-a Ivica vladaju-

Perho nije izabran me u 17 lanova Predsjedništva SDPa. Uvjerljivo najviše glasova za Predsjedništvo dobio je Rajko Ostoji (1.532). Slijedi ga Davor Bernardi s 1.472, pa Zlatko Komadina s 1.458. U Predsjedništvo su još izabrani: Gordan Maras, Arsen Bauk, Neven Mimica, Milanka Opa i , Branko Gr i , Željko Sabo, Siniša Hajdaš Don i , Mirando Mrsi , Željko Jovanovi , Boris Šprem, Biljana Borzan, Mihael Zmajlovi , Marina Lovri Merzel i Vedran Babi . Poprili an je to udarac za njega osobno, ali i za me imurski SDP, koji je uz rije ki u Hrvatskoj u posljednjih deset godina dobivao najviše glasova bira a na parlamentarnim i lokalnim izborima. Me utim, i ovaj put je potvr eno, kao i prilikom nedavnog formiranja Vlade, da me imurski SDP-ovi kadrovi loše kotiraju u Zagrebu. Perho je ujedno jedini bivši ili sadašnji župan iz redova SDP-a koji nije ušao u Predsjedništvo stranke. Nisam razo aran, ali sam tužan, kratko je prokomentirao Perho neuspješni pokušaj da bude uz bok onima koji donose najvažnije operativne strana -

oj stranci u Hrvatskoj.

Saborski zastupnik iz Daruvara prošao umjesto Perho a Ina e, Perho je imao znatno olakšan put za ulazak u Predsjedništvo SDP-a, jer uz Sinišu Hajdaša - Don i a nije bilo poznatog politi ara iz SDP-ove regionalne kvote: Krapinsko zagorska, Varaždinska, Koprivni ko - križeva ka, Bjelovarsko - bilogorska i Me imurska županija. Me utim, umjesto njega uz aktualnog ministra i bivšeg župana Krapinsko zagorske županije Hajdaša - Don i a u Predsjedništvo je ušao malo poznati daruvarski SDP-ov friški saborski zastupnik Vedran Babi . Usprkos tome što je Babi dobio uvjerljivo najmanje glasova izaslanika (ni 400) izaslanika, ušao je u Predsjedništvo. Perho u je ta brojka o igledno ostala nedostižna bez obzira što su gotovo svi SDP-ovi ministri protekla dva mjeseca "hodo astili" Me imurjem, ali o ito je bilo kako je njegovo lobiranje bilo neuspješno. Ukupno je u ovoj "izbornoj jedinici“ bilo pet kandidata za koje je glasovalo

UTJEŠNA NAGRADA me imurskom SDP-u na Konvenciji SDP-a

etiri lana u Glavnom odboru: Koraj, Rodiger, Jelaš i Zgrebec Prema St atutu SDP-a, Glavni odbor je najviše strana ko tijelo izme u dvije Konvencije. Ima 103 lana koje bira Konvencija tako da svaka županijska organizacija bude zastupljena proporcionalno

rezultatu na izborima za Sabor, a najmanje s dva lana. Iz me imurske organizacije SDP-a me u 103 lana ušli su: Stjepan Koraj, Tibor Rodiger, Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec. (BMO)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

predsjednika stranke (Rajko Ostoji , Milanka Opa i , Gordan Maras i Zlatko Komadina), te Glavni odbor stranke od 103 lana, za koji je 364 kandidata. Me u njima su i etiri me imurska SDP-ovca: Dragica Zgrebec, Nadica Jelaš, Tibor Rodiger i Stjepan Koraj.

Kona na odluka – sljede e godine Ostaje za vidjeti kakve e reperkusije za daljnju Perho ovu politi ku karijeru imati ovaj "test“ njegove vjerodostojnosti i utjecaja u središnjici stranke, ali i na doma em terenu, na kojem sljede e godine ne slijede samo lokalni izbori, ve i lokalni strana ki izbori. Perho u tako 2013. godine istje u oba mandata, i onaj župana i predsjednika županijske organizacije SDP-a, tako da e se tek tada krojiti njegova osobna politi ka sudbina. S obzirom na to da je Perho uo i konvencije za Me imurske novine kazao da je ovo svojevrsni test koliko ostatak Hrvatske cijeni njegove i SDP-ove izborne rezultate koji su postignuti u prethodnom razdoblju, može se zaklju iti da to, s obzirom na njegov neizbor, ve ina izaslanika nije prepoznala ili pak nije željela prepoznati. Osim toga, iza kulise se o ito doga alo mnogo toga, jer i u redovima SDP-a bilo je snažnog lobiranja i "šalabahtera“. Na žalost, na onom najvažnijem o ito nije bilo Perho a. Glavnu ulogu na ovim izborima, kažu upu eniji, odigrala je zagreba ka organizacija na elu s mladim Davorom Bernardi em i Gordanom Marasom, koja je snažnim lobiranjem ostvarila gotovo sve zacrtane ciljeve, pa su tako ak tri potpredsjednika i najve i dio Predsjedništva ljudi za koje su oni lobirali. Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

8. lipnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MINISTAR GRADITELJSTVA I PROSTORNOG URE ENJA IVAN VRDOLJAK U POSJETU ŽUPANIJI, KOJA JE SPREMNA ZA NATJE AJE ENERGETSKE U INKOVITOSTI ZGRADA

Me imurska županija prijavila 119 projekata, najviše u državi Ministar Ivan Vrdoljak na sastanku u akovcu: - O ito ste u Me imurskoj županiji bili dobro pripremljeni za sve teme pa se nadam da rezultati ne e izostati

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN Me imursk a županija prijavila je ukupno 119 projekata z a poboljš a nje ener get ske u inkovitosti zgrada, od ega 43 projekta imaju svu potrebnu dokumentaciju te se ekaju prvi natje aji. Ministar graditeljstva i prostornog ure enja Ivan Vrdoljak je, borave i u Me imurskoj županiji, izjavio da bi prvi natje aji mogli biti objavljeni krajem lipnja, a da bi prvi radovi na zgradama mogli zapo eti nakon provedbe natje ajnog i žalbenog postupka, odnosno u jesen ili kasnu jesen ove godine. Zainteresiranost op ina i gradova te županije u Me imurju je znatna, re eno je, no nije sve tako jednostavno kako se ini. Postavlja se pitanje ho e li se i kako javiti na natje aj doma e gra evinske tvrtke iz Me imurja, što bi bilo logi no. Prema rije ima minist ra, bit e odre enih problema u javljanju na natje aj jer

na natje aju ne e dobiti prednost najje tinija ponuda, ve ona koja je ekonomski najisplativija. Drugim rije ima, na natje aju e pro i ona ponuda koja štedi najviše energije, a to zna i da se ponu a i moraju prilagoditi i jako dobro izra unati svoje ponude. Naime, nije svejedno kakve prozore ima zgrada, treba li ih mijenjati ili ne, što se dobiva s debljim slojem izolacije i gdje je grani ni trošak. Osim toga, svaki je objekt pri a za sebe. Projekt energetske u inkovitosti obuhvatio bi ove godine oko 500 zgrada, a investicije bi se vra ale uštedama, odnosno smanjenom potrošnjom energije.

za pra enje energetskog sektora i investicije u Ministarstvu. Cilj da se prije sezone grijanja, odnosno prije sljede e sezone napravi što je više mogu e, jer je to direktna ušteda. Ministarstvo graditeljstva je za obnovu zgrada i pove anje energetske u inkovitosti osiguralo 200 milijuna eura. Sva potrebna sredstva ulaže pružatelj

Ukupno Srušit e se sve 43 projekta imaju vikendice na sve papire i mogu odmah na natje aj, a o ekuje se Dravi i Muri da to bude u lipnju ove godine, U tijeku je izrada dok bi radovi trebali po eti na novog Zakona o postupanju s nezakonito jesen. Na natje aju ne e dobiti izgra enim zgradama, prednost najjeftinija ponuda, koji e uvesti nova pravila ve ona koja je ekonomski igre u legalizaciji nelegalno najisplativija, rekao je izgra enih gra evina. On bi ministar trebao odrediti koji objekti se usluge, dakle, izvo a radova, kojem su na raspolaganju kreditna sredstva HBOR-a i poslovnih banaka. Rok otplate je 14 godina uz fiksnu kamatnu stopu, a u tom se razdoblju o ekuju uštede, što energije, što na ra unima za grijanje. Hrvatska je projekt energetske u inkovitosti dužna provesti u skladu sa smjernicama Europske komisije u Programu energetske u inkovitosti poznatom pod nazivom '20:20:20'. Osim što štiti okoliš i smanjuje društvenu potrošnju, projekt je to koji poti e

Cilj prije nove sezone grijanja napraviti što više Prvi natje aji zapravo su ve raspisani, no ne u našoj županiji, i to za Dje ji vrti u Bistri, uskoro kre e i natje aj za šest srednjih škola u Varaždinu. Samu e provedbu natje aja pratiti Centar

Ministar graditeljstva i prostornog ure enja Ivan Vrdoljak: - Najvažnije je da predloženi projekti za energetsku obnovu zgrada imaju svu potrebnu dokumentaciju, bez toga ne e u obnovu

Ministar je posjetio i op inu Orehovica, koja je zgradu u Vulariji kandidirala za projekt energetske obnove

mogu legalizira , a koji ne. Predvi a se da e cijela procedura traja oko godinu dana, nakon ega bi trebalo po e rušenje. No, novi Zakon ne predvi a legalizaciju u zaš enim podru jima, a svi tamo izgra eni objekti morat e se srušiti. To se u slu aju Me imurske županije ponajviše odnosi na podru ja uz Muru i Dravu, rekao je to u utorak ministar graditeljstva i prostornog ure enja Ivan Vrdoljak, tijekom službenog posjeta Me imurskoj županiji. Drugim rije ima, s ve vikendice na Muri i Dravi, odnosno u Regionalnom parku prirode Mura - Drava, kojih prema nekim procjenama ima oko pet stotina, a gra ene su zadnjih desetak i više godina, od ega tre ina otpada na Muru, ne e e se mo i legalizirati i bit e srušene, rekao je ministar. Iznesen je i podatak da se “placevi” s dobrim vidikom za vikendice na Muri i Dravi od pojedinaca nelegalno prodaju za cijenu od 700 eura ili više, a da je u zadnjih godinu dana nastao stampedo divlje gradnje na rijekama zbog toga jer svi o ekuju legalizaciju, do koje, me utim, ne e do i.

HRVATSKA narodna stranka i prvi potpredsjednik Vlade a i o projektima u Me imurju

PROJEKTI NA PAPIRU predstoji odluka o tome što i kako se ide u realizaciju PIŠE: VELIMIR KELKEDI Vlada je otvorila prostor da se svi projekti koji su spremni po nu realizirati, poru io je za nedavna posjeta Me imurju prvi potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik HNS-a Radimir a i . Prije nego što je "raš lanio" projekte po podru jima, zamjenik me imurskog župana Matija Posavec a i a je podsjetio da je Županija Vladi ve poslala listu potreba za financiranje ili sufinanciranje 226 projekata u našem kraju. Možemo li ovo ljeto o ekivati barem po etak toga mnogo puta najavljivanog investicijskog zamaha kojim bi se, ako ništa

drugo, donekle oživio barem gra evinski sektor? a i se ponajprije dotaknuo cestogradnje: - Realizacija ovisi samo o organizacijskim kapacitetima ŽUC-a i izvedbeno o gra evinskoj operativi. No, tu ne e biti problema jer je gra evina ionako ve godinama na koljenima. Osigurano je 82.700 kuna. Kad je rije projektima HEP-a, u Me imurju e u rekonstrukciju, odnosno obnovu mreže biti uloženo 21.680 kuna, kazao je prvi potpredsjednik Vlade. Za projekte energetske u inkovitosti (119 projekata u Me imurskoj županiji) rekao pak je kako je putem Euorpske investicijske banke osigurano ukupno

300 milijuna eura. Prvi natje aji su objavljeni. Županiji i jedinicama lokalne samouprave preporu ujemo da što prije svoje javne ovlasti za realizaciju tih projekata prenesu na Centar za investicije ili pak da ih po nu realizirati sami ako su spremni. Zakon dozvoljava oboje. - Obnovite sve što možete, asade, kotlovnice, elektroinstalacije, prozore, poru io je a i . I u kona nici svi projekti vezani uz cestogradnju i energetsku u inkovitost manjeg su opsega i mogu po eti odmah, a ujedno e se aktivirati gra evinski i obrtni ki kapaciteti, zaklju io je. Što se ti e onih vezanih uz Hrvatske vode, radi se o iznosu od 869 milijuna kuna i dugoro -

Zamjenik me imurskog župana Matija Posavec a i a je podsjetio da je Županija Vladi ve poslala listu potreba za financiranje ili sufinanciranje 226 projekata u našem kraju niji su. - Ipak, i oni e se u vremenu pred nama realizirati. Rokovi koje moramo poštivati definirani su ugovorima s Europskom unijom. Ako emo kasniti, slijedi penale. Posebna je pri a dogradnja i izgradnja škola i sportskih dvorana. Projekti su "na papiru" vrijedni 275.000 kuna, no država od toga daje 55 posto, Županija bi

trebala osigurati 35 posto, a jedinica lokalne samouprave preostalih 10 posto. U Me imurju su spremna (zadovoljavaju standarde resornog Ministarstva) 22 projekta. - S time se može tako er po eti odmah, potrebna je samo odluka Županije, odnosno op ine ili grada. Država je svoje odluke donijela i spremna je snositi trošak za svoj udio.

investicije i zapošljavanje. Cilj je da se osnaže tvrtke kojima su programi energetske u inkovitosti izvozni proizvod. Ne vidim razlog zbog ega mi ne bi bili oni koji emo sutra izvoziti znanje i iskustva ili ukratko pamet zemljama u regiji, rekao je uz ostalo Vrdoljak, i dodao: - Zgrade na natje aj predlažu vlasnici, odnosno korisnici, koji predlažu i skup mjera za obnovu. Ministarstvo tada odabire zgrade, a program se provodi za one zgrade za koje se utvrdi da udovoljavaju k r it er ijima ekonomi nos t i obnove, odnosno da se iz uštede vra aju uložena sredstva. Jedan od ciljeva je da se obnovom asada i poboljšanja energetske u inkovitosti dijelom zaposle tvrtke u gra evinarstvu kako bi se ublažila postoje a kriza. Na kraju, treba pri ekati uvjete iz natje aja pa e se tek tada vidjeti koliko e se doma ih gra evinskih t v r t k i jav it i na nat je aj, a koliko njih izboriti za posao. Na radnom sastanku s na elnicima i gradona elnicima me imurskih op ina i gradova, predstavnicima ve i h g r a ev i n sk i h t v r t k i te udr uga poljopr iv rednih proizvo a a ministar Vrdoljak je napomenuo da e se legalizirati sve što e se mo i. Župan Me imurske županije Iv ica Perho naglasio je da naša gra evinska operativa od najavljenih projekata, posebice pove anja energetske u inkovitosti na javnim gra evinama, o ekuje svoj dio kola a. Št o se t i e le g a l i z ac ije poljoprivrednih objekata, ministar je naglasio da e legalizacija objekata veli ine do 50 etvornih metara stajati 1.000 kuna, što e se mo i platiti u roku od pet godina, pa argument skupo e legalizacije pada u vodu. Cijena ne e biti znatno viša i za objekte ve e površine, no oni ne e biti oslobo eni pla anja komunalnog doprinosa. Ministar je posjetio i tvrtku "Pana" d.o.o. iz akovca te razgledao planove za bioplinsko postrojenje. elništvo tvrtke upoznalo ga je s poslovnim planovima, te problemima u kojima se danas nalazi hrvatska dr v na indust r ija . Vrdolja k je razgledao i Zra nu luku u Pribislavcu te posjetio op inu Orehovica, no, kako je kasnio, nije stigao razgledati i društveni dom u Vulariji, koji se predlaže za energetsku obnovu.

Me imurska županija zbog dubioza ne može s 35 posto u JPP? Kako je ve ranije rekao a i , prema modelu JPP-a u sljede e tri godine u Hrvatskoj se planira sagraditi, dograditi i rekonstruirati ak 338 škola. Vrijednost investicije procjenjuje se na 6,235 milijardi kuna, što bi zna ilo ukupnu godišnju najamninu od 873 milijuna kuna, pod uvjetom da privatni partner školu sagradi, a zatim je iznajmljuje državi sljede ih 25 godina. U slu aju Me imurja upitan je, me utim, udio koji bi trebala izdvojiti Me imurska županija. Ona je i bez toga novog financijskog "tereta", a novac eventualno može namaknuti putem kreditnog zaduženja, u teškoj dubiozi. Župan Ivica Perho uz to opetovano skre e pažnju na injenicu da svake godine u ve ini me imurskih škola broj u enika opada pa se za pojedine škole može postaviti i pitanje opravdanosti, odnosno isplativosti dogradnje. Svi se za sad slažu tek da su "apsolutni prioriteti" – izgradnja objekta akove kog Centra za odgoj i obrazovanje te OŠ "Vladimir Nazor" u Pribislavcu.

Aktualno

CARINSKA UPRAVA zainteresirana za prostore za 70 službenika u akovcu

ŽUPANIJSKI VIJE NICI zabrinuti

Ostaje li Me imurska županija bez sve više sjedišta zbog jakoga varaždinskog lobija? Pozicija i status Me imurske županije bile su najinteresantnije teme ovotjedne Skupštine Me imurske županije, koju su vije nici otvorili ve na aktualnom satu, gdje pitaju ono što javnost najviše boli. Raspravu o položaju županije otvorio je Željko Pavlic, vije nik MDS-a. Kazao je da je i ranije na skupštinama kroz vije ni ka pitanja bilo upozoreno da Me imurska županija polako ostaje bez sve više sjedišta razli itih državnih ili javnih institucija, koje se premještaju ve inom u Varaždin. Po elo je sa Županijskim sudom u akovcu, koji je postao Županijski sud u Varaždinu. Sli na stvar se dešava i s carinskom ispostavom, a posebno je me imursku javnost isprovocirala injenica da, usprkos dogovorima, osiguranom prostoru i uloženim znatnim sredstvima, regionalno dopisništvo HTV-a ipak ne e imati sjedište u akovcu, ve , naravno, u Varaždinu, kazao je Pavlic.

Varaždin se name e kao jedini centar "nove regije“ Zaklju io je da se o ito radi o utjecaju snažnoga varaždinskog lobija, koji po njegovu mišljenju priprema teren za ustoli enje Varaždina za sjedište neke ve e regije. Naveo je tako er da bi, prema nekim in ormacijama, novo sjedište nekakve regionalne policijske teritorijalizacije bilo u Krapini ili Bjelovaru. Pavlic je gorko zaklju io da Me imurje tako ostaje bez dijela svoga regionalnog identiteta, tj. obilježja regije - županije i sve više dobiva obrise jednoga obi nog podru nog ureda – ispostave, tj. prave "za vuglom provincije". Me imurski župan Ivica Perho je konstatirao da je dio onoga što je rekao Pavlic evidentno i da to možemo analizirati i naga ati ishod. Ponovio je da u razgovoru s koalicijskim partnerima ne bježi od regionalnog povezivanja, ali da on regionalizaciju ne vidi tako da umjesto centralizirane države

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

dobijemo pet centraliziranih regija te da želimo biti subjekt, a ne bilo kakav objekt regionalne decentralizacije.

Ivkovi : Pobrinite se da a i dozna o projektu Plinacra U raspravu se uklju io i Vladimir Ivkovi (HDZ), koji je kazao da je prvi potpredsjednik Vlade medijima jasno rekao da nije ni znao da je dopisništvo HTV-a u akovcu, odnosno Me imurju. Da se ne bi nešto sli no ponovilo, koristim priliku da izvijestim i zamolim župana da se ne dogodi nešto sli no na jednom drugom regionalnom projektu koji ide u realizaciju, upozorio je Ivkovi . Radi se o projektu na kojem sam i ja osobno dugo radio, a sada je Vlada, odnosno Plinacro raspisao natje aj da se centar za sjeverozapadnu Hrvatsku gradi u akovcu i preseli iz Zaboka ovdje uz autocestu. Takvih centara e u Hrvatskoj ukupno biti sedam, poru io je Ivkovi . - Budu i da je to u resoru potpredsjednika Vlade, da ne bi opet ispalo da nije znao, pobrinite se da dozna, poru io je Ivkovi županu. - No, ako bi se u

Masa županijskih pla a probila zakonski okvir Državna revizija je poslovanju Me imurske županije dala uvjetno mišljenje. Me u ostalim na takvu ocjenu utjecala je i injenica da je Županija probila zakonski okvir za isplatu mase pla a u odnosu na zakonske odredbe. Dozvoljena masa sredstava za isplatu pla a trebala je iznositi 6,933.808 kuna, odnosno najviše do 20 posto od osnovica, a ispla ena je u iznosu od 10,104.020 kuna, što je 29,1 posto od osnovice utvr ene zakonom.

realizaciji tog projekta nešto dogodilo, onda bih ja imao razloga sumnjati u dobre namjere prvog potpredsjednika, pa ga izvijestite, poru io je Ivkovi . Županu je poru io da su u Hrvatskoj glavni oni koji su jako glasni i imaju puno ideja, ali i da bi ovo trebalo biti prvo gradilište koje e Vlada otvoriti u ovoj županiji. (BMO)

Prora un u minusu od 23 milijuna kuna Izv ršenjem prora una za 2011. godinu utvr eni su prihodi i primici u iznosu od 112,093.403,97 kuna i manji su za 32,956.117,55 kuna od planiranih ili 22,70%, a u odnosu na izvršenje za 2010. godinu ve i su za 3,198.456,79 kuna ili 2,94%. Negativan je financijski rezultat prora unske godine u iznosu od 4,931.989,78 kuna, što kumulativno s manjkom iz prethodne godine od 18,219.938,52 iznosi manjak prihoda poslovanja u izvršenju prora una 2011. godine u iznosu od 23,151.928,30 kuna. Negativan financijski rezultat uslijedio je zbog smanjene naplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada te nenapla enih potraživanja od 4,861 mil. kuna.

Zatim, Me imurska županija je i dalje sufinancirala kamate poduzetnicima te sufinancirala prijevoz u enika srednjih škola i studenata, što je direktno utjecalo na dodatnih 5,56 mil. kuna financijskih obveza iz izvornih prihoda Me imurske županije. Tako er, i u 2011. godini financirane su ve ranije zapo ete aktivnosti (pilot projekt navodnjavanja Kuršanec, projekt navodnjavanja Prelog Donji Kraljevec, kanalizacijski sustav i projekt energetske u inkovitosti u školama). Iz navedenoga proizlazi da i uslijed teške gospodarske situacije i smanjene naplate financirane su planirane i ve ranije zapo ete aktivnosti, ali i neke nove neplanirane, što je rezultiralo navedenim minusom u poslovanju.

Bivša zgrada Centra za socijalnu skrb za prikupljanje podataka o robnoj razmjeni unutar EU Carinska uprava je 16. svibnja putem Me imurske županije dostavila Gradu akovcu pismo namjere o iskazivanju interesa za korištenje bivše upravne zgrade Centra za socijalnu skrb, kako bi osigurali prostore za oko 70 službenika na podru ju Carinarnice Varaždin zbog ustroja odjela za Intrastat zbog pristupanju Hrvatske EU. Intrastat je sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni izme u zemalja lanica Europske unije (EU), koji je u primjeni od 1993., kad je uspostavljeno jedinstveno tržište i kad su uklonjene fizi ke granice izme u zemalja lanica. Zakonska osnova za Intrastat je europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene izme u zemalja lanica Europskog parlamenta i vije a, te provedbenih uredbi Komisije koje imaju nadnacionalni zna aj i obvezatno je za sve zemlje lanice EU. Grad akovec i Me imurska županija zainteresirani su da se odjel Intrastata ustroji u našoj županiji i ovdje ostane zaposleno 70 djelatnika, ali nakon što je pismo namjere Carinske uprave razmotreno na Kolegiju gradona elnika akovca, odluku e donijeti Gradsko vije e.

Potrebno ure enje Da bi se zgrada bivšeg Centra za socijalnu skrb osposobila za novu unkciju, potrebno je urediti vanjsku i unutarnju stolariju, rekonstruirati elektroinstalacije, izvesti in ormati ku in rastrukturu, urediti sanitarne vorove i još neke manje preinake od unkcionalnog zna aja te opremiti namještajem za prijam prvih 15 službenika koji bi trebali useliti do 1. listopada 2012. godine. Do 1. ožujka 2013. godine trebalo bi useliti još 15 službenika, a do kraja 2013. godine još 40 do ukupno 70 službenika. Ukoliko Vije e prihvati da se u e u dogovore s Ministarstvom financija, odnosno Carinskom upravom, ovlastilo bi se gradona elnika za vo enje pregovora i potpisivanje potrebnih isprava.

Predlaže se zakupnina od 3.180 eura mjese no za 685,50 metara etvornih zgrade i tri garaže. Umjesto pla anja zakupnine, mogu e je da se u naknadu ura una dug Grada akovca prema Centru za socijalnu skrb u iznosu od 454.860,44 kune, preostao od zamjene nekretnina uz doplatu razlike, kad je Grad akovec s Centrom za socijalnu skrb mijenjao nekretnine, pri emu je nova zgrada Centra izgra ena na gradskom zemljištu, a Gradu akovcu je ostala njihova stara nekretnina. Ukoliko Vije e prihvati da akovec dobije odjel Intrastata, naknada zakupnine, troškovi ure enja i drugo uredili bi se pregovorima i sporazumom s Ministarstvom financija, Agencijom za upravljanje državnom imovinom, Carinskom upravom i Me imurskom županijom. (BMO)

KAKO SANIRATI vrti “Vjeverica” i bivši Dom hrvatske vojske

Za sanaciju vrti a potrebno ak 650.000 kuna Završen je inspekcijski nalaz u Dje jem vrti u "Vjeverica", gdje je 24. travnja sa stropa pala žbuka i pri tome lakše ozlijedila troje djece. Dragutin Matotek, sudski vještak i procjenitelj za graditeljstvo, utvrdio je da su betoniranje armiranobetonske plo e i žbukanje stropa izvedeni suprotno pravilima struke te to smatra glavnim razlogom i uzrokom pad žbuke. Uz glavni razlog navodi i dodatne nedostatke na oplo enju terase keramikom, pukotine na asadi i za epljenje odvoda vode s terase zbog kojih je došlo do prodora vlage u unutrašnjost zgrade. Prema mišljenju vještaka, potrebno je neodložno pristupiti stru nom pregledu, prvenstveno stropova, te potom izvesti sanaciju. Od IGH je zatraženo utvr ivanje stati ke otpornosti i stabilnosti konstrukcije. Iz svega proizlazi da se u sanaciju vrti a ne može krenuti prije jeseni.

Što se ti e pokretanja postupka odgovornosti za nastalu štetu, pravna osoba koja je gradila vrti "Vjeverica", Me imurska zadruga za proizvodnju, usluge i trgovine, izbrisana je iz sudskog registra Trgova kog suda u Varaždinu još 25. kolovoza 2004. godine. Predvi a se da e sanacija Dje jeg vrti a "Vjeverica" koštati oko 650 tisu a kuna. Odluku o sanaciji treba donijeti Gradsko vije e. Kao nadzorni organ za sanaciju odre uje se mr. sc. Renato Slavi ek, gradski vije nik. (BMO)

Bivši Dom hrvatske vojske poplavljen za obilnih kiša U razdoblju obilnih kiša do 14. do 20. svibnja bivši Dom hrvatske vojske pokazao je sve slabos zbog dugotrajne zatvorenos kad je bio "ni iji", a prije nego što je s države prešao u ruke Županije, a potom u vlasništvo Grada akovca. On je Dom uz naknadu preuzeo u stanju kad su iz zidova ve nikla mlada stabla. Zbog izuzetno lošeg stanja gra evine, Grad akovec je imao višestruka ulaganja od 2009. godine na ovamo u ukupnom iznosu od 1,081.369,73 kune. U svibnju ove godine zbog lošeg stanja krovišta ošte eno je 350 kvadrata laminata i 500 kvadrata zidova zbog poplavljivanja i vlage. Ukupna šteta je procijenjena na 38.000 kuna, a kako objekt nije osiguran, nema osiguravateljske naknade. Da se šteta ne bi ponovila, potrebno je pristupi sanaciji krovišta. Prekrivanje krovišta biber crijepom koštalo bi 208.700 kuna, a njegovom limenom imitacijom 180.23,50 kuna, a za kompletnu sanaciju krovišta trebalo bi pridoda još 60.000 kuna. Sredstva je potrebno osigura u rebalansu prora una, te obveza Me imursku županiju da briše hipoteku s gra evine bivšeg Doma hrvatske vojske, koja je ostala od obveza Me imurske županije prema državi. Za nadzor radova na sanaciji se, kao i u slu aju vr a, predlaže mr. sc. Renato Slavi ek. Odluku o sanaciji mora donije Gradsko vije e. (BMO)

POGLED ODOZDO

Trebamo me imursku vladu za podizanje Me imurja iz provincijskog blata N

e opravdava nas ni globalna ni nacionalna kriza, zapitajmo se zašto je Me imurje zaglibilo u provincijalizaciju. Stoji na mjestu, umo varilo se. Druge nas županije prestižu u ure enosti, u poduzetnosti, u nametanju svojih kadrova u državnu vlast. Me imurski SDP je definitivno gubitnik, nema ga u vrhu, a godinama je SDP tu osvajao vlast i bio lojalan toj orijentaciji, kad je drugdje SDP bio u debeloj opoziciji na svim razinama. U akovcu SDP vlada gotovo desetlje e i pol i sada, kada se ta vlast poklopila s onom na državnoj razini, nema me imurskih

SDP-ovaca u vrhu stranke, a i u vlasti su rezervirani za pomo nike. dje su izgubili utakmicu u svojoj stranci? Prije svega izgubili su se u tome što nisu pripremili generacijsku smjenu, a ona se na državnoj razini upravo doga a. Me imurskom SDP-u, zbog toga što se presporo kadrovski regenerira, mogla bi se dogoditi istrošenost materijala. Gdje su nestali mladi lavovi koji su u jednom trenutku imali ideje i snagu pogurnuti nas s margine? Izgubio se jedan Mavrek koji je imao sjajne ideje, ne za SDP, nego za razvoj Me imurja. Šteta.

tagniramo i u visokoškolskom obrazovanju. Tu tre u studijsku grupu, što bi rekli Me imurci, predugo “telimo”, a studenti odlaze drugamo. ekstil nismo uspjeli nametnuti kao stratešku me imursku granu, a trebali smo uvjeriti one koji donose politi ke odluke da svi koji nose uni ormu, od željezni ara, komunalnog redara do policajca, vojnika, doktora ili bolni ara, trebaju u službenoj odori imati ga e, hla e, arape iz naše trikotaže. U krizi svaka zemlja brine za svoju sudbinu, samo smo mi blagonakloni prema svima.

Ali je tinije je uvesti, pobrati PDV na granici, radna mjesta zatvoriti. Važno da se prora un puni, pitam se kako dugo. Hrvatskoj se priznaju, kao što je napokon, mada prekasno, shvatio Ivkovi , oni koji su glasni i imaju puno ideja. To je istina i zato Me imurje koje je malo i slijedom te matematike ne može imati jako puno ljudi nema one koji se znaju postaviti na pravi na in. iše nego ikada od životne je važnosti ormiranje me imurske vlade za podizanje Me imurja iz provincijskog blata. Treba nam

U V

okupljanje pameti i znanja. Trebaju nam nova radna mjesta. Me imurje je desetlje ima zra ilo upravo davanjem ideja drugima. Tepali su nam da smo razvijeni, sada smo se o ucali kao islužena dama. Bankrotirali smo. Barem su Me imurci znali ranije gospodariti. Mnogo je tome kriv i sadašnji župan Perho svojim oklijevanjem. Od kandidature za župana njegov je stav bio de anzivni. On to najradije ne bi bio. I kad se sada drugi ešu o nas, oduzimaju nam ovlasti, još je kolebljivo neodlu an, kao da mu nije stalo ili kao da e odahnuti izgubimo li status županije. Možda mu nije svejedno, ali upravo takav dojam odašilje svojoj okolini. I nije bitna ta njegova popustljivost zbog njega samog, nego zbog nas. Mi smo županija koja to ne zaslužuje, županija koja pretvrdo i prekrvavo radi da bi nas se zaobilazilo.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

bog toga je krucijalno, ali ne s figom u džepu, potrebno pozivati glave na okup. Okupiti sve izgubljene i razdrobljene kadrove u stran arenju, koje nam nije donijelo ništa dobra osim provincijalizacije i zaostajanja.

8. lipnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TOPLICE SVETI MARTIN - 16. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

u Me imurju

GDQD

Gostovala gospodarska i politi ka krema Hrvatske Stvaranje pozitivne klime i afirmacija poduzetništva, kako ukloniti strah od donošenja odluka i pokrenuti gospodarstvo bile su glavne teme koje su dominirale na otvorenju 16. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, koje se ovaj vikend održava u Toplicama Sveti Martin, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. U petak prije podne skup je otvorio predsjednik Republike Ivo Josipovi , a u nastavku je održan svojevrsni aktualni sat na kojem su okupljeni poduzetnici mogli

postavljati pitanja Vladi. Na raspolaganju su im bili prvi potpredsjednik i ministar gospodarstva Radimir a i , ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar regionalnog razvoja i europskih ondova Branko Gr i , ministar financija Slavko Lini i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Me imurski župan Ivica Perho kao doma in na po etku je pozdravio skup i okupljenima poru io da je potrebno pokrenuti gospodarsku oluju sli nu onoj u Domovinskom ratu. - Stavimo glave skupa i stvorimo

zajedništvo, poru io je Perho . Gordan Maras je tako er u tom tonu nastavio, da nam je potreban savez za pokretanje gospodarstva i izlaz iz recesije. Pozitivno je to da je napokon, nakon etiri godine krize i smanjivanja broja obrta, ove godine otvoreno 300 obrta više nego zatvoreno. Kazao je da se 10 tisu a projekata kandidiralo na poduzetni ki impuls, te da je Vlada pove ala i da e još pove ati jamstveni ond kako bi poduzetnici lakše došli do kreditnih sredstava, jer im je najve i problem osigurati garancije.

R adimir a i je govorio o tome da nije stvorena kultura preuzimanja rizika, posebno na državnim razinama, te da je potrebna afirmacija poduzetništva. Predsjednik Ivo Josipovi pak je govorio od strahu od odlu ivanja, posebno se osvrnuo na držav-

nu imovinu koja propada, napose turisti ki kompleksi iz ijih propalih zidova rastu stabla, umjesto da se tu imovinu stavi u unkciju. Predsjednik Josipovi je poru io da svaka pogrešna odluka nije kriminal, zbog ega postoji pove ani strah od rizika i preuzimanja odgovornosti.

BOŽENA KAPITARI , djelatnica Županijske bolnice akovec, dobila veliko priznanje Hrvatske udruge medicinskih sestara

Najbolja medicinska sestra godine u Hrvatskoj PIŠE: VELIMIR KELKEDI etiri godine kao glavna medicinska sestra u dnevnoj bolnici s kemoterapijom u Županijskoj bolnici akovec radi 50-godišnja Varaždinka Božena Kapitari . Njen predani i požrtvovan rad, odnos s pacijentima i stalnu želju za usavršavanjem ovih je dana nagradila Hrvatska udruga medicinskih sestara proglasivši je najboljom medicinskom sestrom u zemlji. - Ova nagrada je potvrda da se isplatio sav rad i trud koji sam uložila u svoju struku, kao i vlastitu nadogradnju za poboljšanje kvalitete zdravstvene njege. Smatram da nagrada pripada svim sestrama Me imurske županije, jer sami, bez podrške kolegica, ne možete posti i sve to, kaže sestra Kapitari , dodaju i i kako su je za

nagradu koju je preuzela na godišnjoj skupštini Hrvatske udruge medicinskih sestara, održanoj u Zagrebu, predložili lanovi predsjedništva akove ke podružnice spomenute udruge. Pro esionalni put Božene Kapitari po eo je u bolnici Novi Maro , gdje se zaposlila nakon završetka Srednje medicinske škole Varaždin. Od 1994. radi u akove koj bolnici, najprije na Odjelu pulmologije, dok je od 2007. glavna sestra Dnevne bolnice i kemoterapije. Radila je i na bronhoskopiji, spirometriji, u prijamnoj ambulanti ... Uz podršku kolegica iz Zagreba organizirala je i dva onkološka kongresa koji su se održali u Me imurskoj županji s me unarodnim sudjelovanjem. Od prošle godine ujedno je mentorica za vježbe zdravstvene njege za Va-

Ne možeš samo dati terapiju i okrenuti se. Puno razgovaram s bolesnicima, dajem im savjete, završiti studij te otputovati u esto sam im i psiholog. Vrlo Australiju na svjetski kongres važna je i stalna edukacija, medicinskih sestara. Godinama je i lanica Lige protiv raka kaže o svom trenuta nom akovec, a pomaže i u udruzi poslu na Odjelu kemoteoboljelih i lije enih od karcinoma rapije

raždinsko veleu ilište za sest rinstvo. Autorica je dvaju priru nika za bolesnike: “Kemoterapija i Vi” i “Rehabilitacija po inje dijagnozom“, pri emu su joj, isti e, tako er pomogle kolegice. Uz rad, 2006. godine završila je dodiplomski studij sestrinstva, dok trenutno studira na diplomskom stru nom studiju Zdravstvenog veleu ilišta u Zagrebu klini ko sestrinstvo - onkološko hematološki modul. Riješila je sve ispite, ostaje joj tek diplomski. Želja joj je

plu a nazvanoj “Kaj sad?”.

Sadašnji posao emocionalno najteži

Ministar financija Slavko Lini kazao je da je porezna politika išla na ve e oporezivanje gra ana kako bi se olakšao položaj industriji. Punjenje prora una pak nije e ekt pove anja PDV-a, nego ve e porezne discipline, ali je i naglasio da dobra porezna politika nije u

teže joj je bilo dok je od karcinoma plu a umirala njena najbolja prijateljica … – Oproštaj od nje bio je vrlo bolan. No sretna sam što sam imala priliku upoznati osobu koja mi je pružila toliko puno lijepih i nezaboravnih trenutaka. Ina e dobra medicinska sestra, a mislim da su sve medicinske sestre dobre, mora imati sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi, treba se znati nositi s problemima, pitati za pomo kad je potrebno i imati pozitivan stav o životu. Ne treba pretjerano gubiti vrijeme na greške iz prošlosti, ako se ve dogode, nego u iti iz njih. Treba znati izraziti svoje mišljenje i nametnuti se kao ravnopravan partner u skrbi za bolesnika. Posao sestre nije ni jednostavan ni lagan, stalno se

O svom sadašnjem poslu na Odjelu kemoterapije napominje da on zbog siline emocija spada u teže poslove medicinske sestre … - Ne možeš samo dati terapiju i okrenuti se. Puno razgovaram s bolesnicima, dajem im savjete, esto sam im i psiholog. Za taj je posao vrlo važna stalna edukacija, izjavila je za Ve ernji list. Dodaje kako su joj najteži trenuci oni uz umiru eg bolesnika, a naj-

MURSKO SREDI E Ako peticija koju je potpisalo 4.566 gra ana nije dovoljan argument za dodatni tim hitne za gornje Me imurje, tada e se organizirati i mirni protest

ZAJEDNI KI ZA T1 TIM

mijenjala, Grad Mursko Središ e i gradona elnik pri ekat e krajnjom mjerom izražavanja nezadovoljstva - mirnim prosvjedom. No, prosvjed ostaje, kao i mogu nost blokade državne ceste koja vodi prema grani nom prijelazu, pa makar i usred turisti ke sezone, ako se u razumnom roku ne promijeni situacija.

Medicinska struka, doma a politika i gra ani kona no na istom putu

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI U ponedjeljak 4. lipnja u gradskoj vije nici u Murskom Središ u održana je zajedni ka kon erencija za novinare, na kojoj su bili gradona elnik Murskog Središ a te na elnici op ina Selnica An elko Horvat i Sveti Martin na Muri Franjo Makovec. Josip Dobrani , gradona elnik Murskog Središ a, bio je saziva kon erencije te inicijator peticije za jednaku dostupnost hitne u gornjem Me imurju kao i ostatku Me imurja, budu i da je re ormom hitne taj kraj uz timove u akovcu dobio pripravnost tri lije nika obiteljske medicine iz ambulante u Murskom Središ u. Uz njih na kon-

erenciji su bili Mirela Šte e, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, i lije nici obiteljske medicine, dr. Slobodan Olui i dr. Biserka Gori anec, koji uz rad u svojim ambulantama imaju i obvezu pripravnosti za hitnu. Stru na javnost - lije nici i pacijenti slažu se u tome da se pove a broj timova T1 za gornje Me imurje i ukine pripravnost. U prilog tome na podru ju Murskog Središ a i okolnih op ina sakupljeno je 4.566 potpisa gra ana koji e se uputiti ministru zdravlja Ranku Ostoji u i ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grba - Bujani . Ravnateljica Mirela Šte e kazala je da je za Mursko Središ e zatražila T1 tim i u sije nju i u travnju ove godine. Nakon toga pisali su i žalbu

na Ministarstvo. - O tome da je potreban T1 tim za Mursko Središ e, kazala je, složila se i struka, ali se eka datum da se na razini cijele Hrvatske provedu promjene u mreži hitne, jer i na drugim podru jima postoje nedostaci. Nadam se da emo zajedni kom borbom uspjeti isplivati u dobre vode, kazala je dr. Šte e. Ona je potvrdila gradona elniku Josipu Dobrani u da imaju njezinu podršku od po etka za potrebe hitne u Murskom Središ u umjesto pripravnosti. Rekla je tako er kad se dobije odobrenje za taj tim potrebno je zaposliti lije nike, koje nije lako na i na tržištu rada. - Kad se dobije T1, automatski se dobije pet ekipa, zna i pet lije nika, ja se nadam da emo ih na i i u tome tražim i Vašu pomo .

Dobrani : Pri ekat emo još malo, ali, ako ne e biti promjena, slijedi javni gra anski protest Josip Dobrani skrenuo je pozornost na to da su lije nici iz ambulante u Murskom Središ u potpisali pripravnost pod prijetnjom raskidanja ugovora, pa je pitao odakle onda spremnost da ih se otjera, ako doktora nema na tržištu. Što bi se tek onda dogodilo, pitao je Dobrani . Nije isto raditi u kancelariji i na terenu, aludiraju i da je re orma napravljena u kabinetu. - Dakako, vi ništa niste tu krivi, kazao je Dobrani ravnateljici Šte e. Ona pak je pojasnila da je Hrvatski zavod za hitnu predložio mrežu. S obzirom na to da trenuta no ima naznaka da bi se mreža hitne

Franjo Makovec, na elnik Svetog Martina na Muri, upozorio je da se uvijek kada su relacije u pitanju vodi ra una samo o odredištima do središta op ina, primjerice akovec - Sveti Martin na Muri, akovec - Štrigova, akovec - Gornji Mihaljevec, akovec - Selnica. Ali postoje i druge rute: akovec - Koncov ak, akovec - Jurov ak i tu se ustvari vrijeme putovanja duplira. Franjo Makovec je kazao da je gotovo isto vrijeme potrebno da se do e od akovca do Kotoribe ili od akovca do Gornjeg Koncov aka, zbog toga podržavaju incijativu da Mursko Središ e ne bude zakinuto za timove hitne pomo i zbog briježnog dijela. - Zainteresirani smo da tu ljudi ostanu i da imaju podjednake uvjete za život. I zato smo gradili ceste i plin, da bi omogu ili da ljudi ostanu.

unkciji punjenja prora una ve pove anja radnih mjesta. Poljoprivrednike je zanimalo zašto kasne poticaji, kao i mogu nost kompenzacije neispla enih poticaje za dugove za poreze i doprinose državi, a gospodarstvenike pak stara boljka pla anje PDV-a po napla enom ra unu. Hotel "Gol er" pak je i ovom prilikom potvrdio da može ugostiti i najzahtjevnije goste kad je u pitanju kongresni turizam. (BMO, oto: ZV)

nadogra uje. Važno je da se znate nositi s njime i da ne sagorite na poslu, poru uje.

Aktivna i izvan radnog vremena u humanitarne svrhe Zajedno s kolegicama sudjelovala je, u ulozi modela, i u humanitarnoj modnoj reviji, namijenjenoj kupnji posebnog “pištolja” za citološku punkciju dojki i visokorezolutnih monitora za dijagnostiku bolesti dojke. – Ove godine reviju e na modnoj pisti nositi naše pacijentice, žene operirane na dojci. Prijavilo ih se ve 15, naglašava. O Boženi Kapitari sigurno e se još mnogo pozitivnog uti, a uz sve vrline krasi je i skromnost, želje su joj kupiti si bicikl i priuštiti si wellness tretman.

Dr. Slobodan Olui je kazao da struka, dakle, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, svi lije nici obiteljske medicine, pa i mnogi kolege iz bolnice, definitivno smatraju da je neophodan T1 tim za gornje Me imurje i da je neprimjeren trenuta ni na in da se putem pripravnosti zamjenjuje hitna pomo . Hrvatska lije ni ka komora tako er se o itovala o tom problemu i naglasila da je trenutna organizacija hitne putem pripravnosti neadekvatna i nedovoljna. - Struka je tu vrlo jasna, kazao je dr. Olui . - Ovo kako je sad organizirano putem pripravnosti nije dobro. Odluka je na politici. Politika uvijek kalkulira s novcem da se što je tinije pro e i uštedi. Ali ne radi se o velikim nov anima sredstvima da se T2 timovi i bez lije nika pretvore u T1 timove s lije nicima. Prebace li se sredstva koja su pripremljena za pripravnost za novo ormirane T1 timove i dodaju još vrlo mala sredstva, dobila bi se još jedna ekipa T1 i ukinula pripravnost. Odre ivanje pripravnosti sa samo tri lije nika obiteljske medicine za podru je gornjeg Me imurja, koje ina e u primarnoj zaštiti pokriva osam ambulanti, svojevrsno je ograni avanje slobode kretanja za tri lije nika, koji svaki te i dan moraju uz svoje redovne obveze biti i na raspolaganju za hitne slu ajeve i prakti ki ne mogu izvan mjesta boravka svaki tre i dan, ni za osobne potrebe ni za stru na usavršavanja, upozorila je dr. Biserka Gori anec. Josip Dobrani kazao je da e pokazati još malo strpljenja ukoliko se priprema izmjena mreže, ali da je to strpljenje ograni eno i da nakon toga, ako ne bude volje za rješenje problema hitne za gornje Me imurje, ostaje opcija izražavanja nezadovoljstva mirnim prosvjedom.

Gospodarstvo

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEDELIŠ E Sajam poduzetništva MESAP u Nedeliš u od 15. do 17. lipnja

SKUPŠTINA ME IMURJE PLINA - izmijenjen društveni ugovor

Odre eni uvjeti za prodaju poslovnih udjela tre im osobama - Lanjska dobit nešto ve a od 200 tisu a kuna U utorak 4. lipnja održana je skupština Me imurje plina. Po prvi put se u ulozi direktora na skupštini društva pojavio Nenad Hranilovi , kojemu je odnedavno po eo mandat. On je na skupštini zahvalio dosadašnjem direktoru Vladimiru Ivkovi u, koji je 17 godina vodio firmu. Me imurje plin je lani ostvario dobit u iznosu od 214.091,76 kuna, koja se raspore uje vlasnicima, odnosno lanovima društva, na na in da jedan posto poslovnog udjela iznosi 2140,9176 kuna. Skupština društva donijela je odluku o izmjeni društvenog ugovora. Tako je u izmijenjeni društveni ugovor ušla odredba da ocjenu o mogu nosti prodaje poslovnog udjela na prijedlog Uprave i Nadzornog odbora donosi skupština tro etvrtinskom ve inom glasova svih lanova društva. Ako ni jedan od lanova društva ne želi otkupiti ponu eni poslovni udio, pravo U akovcu su održane dvije edukativne radionice na temu bioplina u organizaciji Energetskog instituta "Hrvoje Požar" i Me imurske energetske agencije. Radionica službenog naziva "Podizanje kapaciteta administrativnih tijela uklju enih u proceduru stjecanja statusa povlaštenog proizvo a a" održana je 15. svibnja, a radionica pod nazivom "Obuka za investitore i nositelje projekata bioplina o mogu nostima financiranja projekata bioplina" dan kasnije, obje u multimedijalnoj dvorani Tehnološko - inovacijskog centra. Bioplin je energent biomase iz kojeg se mogu proizvesti svi korisni oblici energije. Hrvatsko zakonodavstvo prepoznaje korištenje bioplina za proizvodnju elektri ne energije, biogoriva te biometana, ali poti e samo proizvodnju elektri ne energije iz bioplina. Cilj radionice bio je upoznati zaposlenike tijela uklju ene u proceduru stjecanja statusa povlaštenog proizvo a a elektri ne energije s tehnologijom proizvodnje bioplina i njezinim posebnostima, te najboljom praksom u Europskoj uniji. Paralelno s radionicom, namijenjenom isklju ivo institucijama, bilo je rije i i o obuci investitora kako bi što kvalitetnije pripremili dokumentaciju potrebnu za ispunjavanje uvjeta za stjecanje statusa povlaštenog proizvo a a elektri ne energije iz bioplina. Izme u ostalog predstavljeni su i konkretni projekti bioplinskih postrojenja. Važno je znati da izgradnja bioplinskih potrojenja zaklju uje prirodan ciklus u poljoprivredi i pridonosi razvoju sela. Bioplin je smjesa plinova koja nastane anaerobnim vrenjem

kupnje poslovnog udjela pod istim uvjetima i kao što su imali lanovi društva u postupku prvokupa ima društvo. Pravo kupnje društvo može koristiti u roku od dva mjeseca od dana kada je lanovima društva prestalo pravo prvokupa. Odluku o kupnji poslovnog udjela donosi skupština društva tro etvrtinskom ve inom glasova svih lanova društva, pod uvjetom da društvo za kupnju vlastitih poslovnih udjela ima rezervirana sredstva. Ako ni jedan od lanova društva ni društvo ne želi otkupiti ponu eni poslovni udio, lan društva može svoj poslovni udio prenijeti tre oj osobi, pod povoljnijim uvjetima od onih koje je ponudio drugim lanovima društva i društvu. lanovi društva mogu zalagati svoje udjele u društvu uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora društva. (BMO)

Prijavljeno 180 izlaga a, sajam bez sto arske izložbe Ovogodišnji 14. po redu sajam poduzetništva Me imurja MESAP bit e održan od 15. do 17. lipnja. Do srijede se prijavilo 180 izlaga a, a o ekuje se da e se do održavanja sajma prijaviti oko 250 izlaga a iz zemlje i desetak zemalja regije, pak da e sav unutarnji i vanjski prostor biti popunjen. Ove godine ne e biti tradicionalne sto arske izložbe, rekao je na kon erenciji za novinare u srijedu direktor sajma Vitomir Kiri , jer se ni jedna sto arska udruga u Me imurju nije izjasnila pozitivno. Naime, umjesto dolaska na MESAP, udruge su uputile pisma Županiji u kojima navode svoje razloge (nepla anja od strane države i drugo), dok je ceh ovaj put platio MESAP. No bit e održana izložba me imurskog konja. Nastavlja se tendencija iz prošlih godina, izlaga i žele na MESAP, no zakupljuju manje prostore. Ove godine je, za udo, poja ana turisti ka ponuda, pa e se tako na

Na otvorenje u petak u 11 sati o ekuje se dolazak ministara Gordana Marasa, te Branka Gr i a, a vjerojatno i Radimira a i a. Uz ostalo, u petak e biti održana radionica "Inovativna prekograni na suradnja obnovljivih izvora energije", organizator

je HOK i slovenski partneri, te okrugli stol "Uvjeti kreditiranja poduzetnika". U subotu e biti održana predavanja za vinare i vinogradare, predava je mr. sc. Milorad Šubi , a u popodnevnim satima prezentacija flotacije na štandu vina Kerman, kao i degustacija. Kad je rije o vinima, ocijenjena su 123 uzorka vina, a sve se više javljaju i vinari iz Varaždinske i Krapinsko - zagorske županije. Najboljima e medalje biti podijeljene na sajmu. Za nedjelju je predvi ena izložba me imurskog konja Udruge uzgajiva a me imurskog konja "Me imurec", parada starih automobila i motora, nastup ogranka "Selja ke sloge" Nedeliš e i mažoretkinja, te zabavni program. U petak e nastupiti Limena glazba Nedeliš e, u subotu Pjeva ki zbor umirovljenika iz Središ a ob Dravi, a u nedjelju varaždinski tamburaški sastav "Špancir". Cijena ulaznica bit e 15 kuna, dok e parkiranje biti besplatno. (J. Šimunko)

rištena tek tre ina mogu nosti za proizvodnju bioplina. U zemljama regije, kao i u Hrvatskoj, veoma je malo bioplinskih postrojenja. Ovdje je rije o proizvodnji bioplina, prvenstveno iz organskog otpada, gnoja i gnojovke. Šumska biomasa nije toliko pogodna za proizvodnju bioplina jer sadrži velike koli ine lignina i manje bioplina. Za proizvodnju bioplina upotrjebljavaju se i energetski usjevi, no mi smo se prvenstveno orijentirali na proizvodnju bioplina iz ostataka poljoprivredne i prehrambene proizvodnje i nudimo tehnologiju koja je jedna od najboljih u svijetu. Naša je želja da u Hrvatskoj budemo partneri potencijalnom investitoru i da mu ponudimo potpunu tehni ku i tehnološku potporu kao i obrazovanje uz projekt, sve do 'klju a u ruke'. Moram re i da Hrvatska ima jako veliki potencijal u proizvodnji bioplina, znatno ve i nego Slovenija, jer je poljoprivreda razvijenija, a samim tim i koli ine otpada ima više. Ne radimo tipska postrojenja, a kapaciteti postrojenja mogu biti sasvim razli iti, ovisno o koli i-

nama i vrsti otpada, pa i malih kapaciteta. Tako smo prošlu godinu u Sloveniji prezentirali bioplinsku elektranu snage samo 50 kilovata, nazvali smo je 'mini Organica'. Za kontinuiranu proizvodnju bioplina takvim postrojenjem potrebno je oko etrdeset krava, odnosno da poljoprivrednik ima desetak ili više hektara zemlje. Gornji kapaciteti u praksi nisu ograni eni i ovisni su o koli inama otpada. Za investitora proizvodnja bioplina zna i siguran prihod, jer prodaje elektri nu energiju u mrežu po stimulativnim cijenama. Ulaganja u bioplinsku energanu snage 50 kilovata iznose od 400.000 do 500.000 eura, no treba znati da se dio sredstava može povratiti kroz europske ondove, a uz proizvodnju elektri ne energije ulaganje se brzo vra a, ve za oko sedam do osam godina. No, ne može se govoriti na pamet bez uvida u mogu nosti proizvodnje, svaki je projekt specifi an za sebe, ovo je samo okvirno. U svakom slu aju, bioplinska postrojenja veoma su pogodna za poljoprivrednike koji se bave životinjama, zna i sto ari i ratari, ali i komunalne tvrtke koje imaju otpad. Na taj se na in mogu zbrinuti i velike koli ine otpada, od košnje trave po parkovima ili uz kanale i drugo, koji sad završava na kompostarnicima, a mogli bismo ga korisnije upotrijebiti u proizvodnji elektri ne energije. U Hrvatskoj trenutno radimo na nekoliko projekata bioplinskih postrojenja snage od 50 kilovata do jednog megavata. Jako vjerujem u tu hrvatsku pri u kad je rije o bioplinskim postrojenjima, jer postoje baza, jaka poljoprivreda, a mogu nosti su jako velike.

Direktor MESAP-a Vitomir Kiri i predsjednik Nadzornog odbora Mladen Novak

MESAP-u u ve oj mjeri na i i ponuda vina pojedinih vinara, ponuda suvenira i ponuda turisti kih zajednica. Druga je novost što se izašlo u susret djeci koju sam sajam ne zanima dovoljno, pa e na MESAPu gostovati luna park na ak 1.000 kvadrata sa sadržajima za djecu. Održavanje MESAP-a pomogla je Op ina Nedeliš e, ali i Ministarstvo obrta i srednjeg poduzetništva. Predsjednik Nadzornog odbora sajma Mladen Novak napomenuo da e se ove godine MESAP konsolidirati, a da se od jeseni ove godine o ekuje razvoj sajma.

Prije svega, u ovom trenutku sajam vodi jedan zaposlen, što je sasvim premalo, bjelovarski sajam, na primjer, ima desetak zaposlenih, a da se ne govori o sajmu Radgoni.

Program sajma bogat sva tri dana

BIOPLIN RADIONICE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Energent pred kojim je velika budu nost organskih tvari. Vrenje stajskog gnoja, gnojnice, energetskih biljaka, otpada iz klaonica i drugih vrsta organskoga otpada odvija se s pomo u organizama kao što su bakterije i plijesni. Razgradnja biomase i životinjskoga otpada odvija se bez prisutnosti kisika u zatvorenom ure aju, koji nazivamo ermentator. Bioplin sadrži 50 - 70% metana, 25 - 50% ugljikovog dioksida i manji dio smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, ugljikovog monoksida i vodene pare. On je jedan od naju inkovitijih energenata s povoljnim utjecajem na okoliš, jer ne pove ava koli inu stakleni kih plinova u atmos eri.

Bioplin ima sli na svojstva kao zemni plin, stoga ga možemo koristiti u iste svrhe. Naj eš i na ini uporabe bioplina jesu: proizvodnja topline i pare, proizvodnja elektri ne energije, suproizvodnja toplinske i elektri ne energije (SPTE), grijanje i hla enje, izravno izgaranje za kuhanje i rasvjetu, pogonsko gorivo za poljoprivrednu mehanizaciju, gorivo za motorna vozila, gorivo za kotlove, dobivanje vodika i drugo.

Slovenska iskustva s bioplinom pozitivna O prakti nim iskustvima s bioplinskim postrojenjima govorili su, uz stru njake Energetskog

instituta "Hrvoje Požar", Miran Hrženjak, direktor Keter Group, te Krešimir Jur ec, prodajni re erent tvrtke. Naime, ta tvrtka je preko projekta "Keter Organica", što je zašti eno ime bioplinskih postrojenja, vode a u Sloveniji, a ve dulje vrijeme djeluje i u Hrvatskoj i drugim zemljama regije. Ona nudi konkretna rješenja, a sami objekti nisu tipski, ve su projektirani na temelju pojedina nih analiza, što daje sigurnost da e postrojenje doista i raditi prema specifikacijama. Najavljena je i gradnja bioplinskih postrojenja u Me imurju, tim više što ovdje ima dosta ve ih proizvo a a mlijeka i armi. Miran Hrženjak kaže: - U Sloveniji se proizvodi trenuta no 25,8 megavata iz bioplina, sve u skladu s europskom direktivom o potrebi implementacije obnovljivih izvora energije. Od toga naša tvrtka 'Keter Organica' je u Sloveniji izgradila jedanaest postrojenja ukupne snage 16,8 megavata. Prema procjeni Poljoprivrednog instituta u Sloveniji, postoji potencijal za izgradnju bioplinskih postrojenja snage do 86 megavata, što zna i da je isko-

8. lipnja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GASTRO PATROLA Me imurskih novina

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN “Auto Stop” akovec

Kona no posebna vinska karta, urednost i do ek na visokom nivou, ekanje naru enog jela - predugo JELA

Gastro patrola

Jelovnik koji smo odabrali

Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastro stru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me utim, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompetitivnost u težnji prema što ve oj izvrsnosti itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijedi u Me imurju pro ilira zbog zadovoljstva gastro doživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra kod nas dolaze gosti i turisti ne samo zbog isto turisti kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan duže.

Široka je paleta jela u restoranu “Auto Stop” u akovcu, a posebnost su specijaliteti o divlja i. Mi smo odabrali lignje na žaru, povr e na maslacu i tartar umak za Vesnu. Punjenu puretinu, restani krumpir i ciklu za Bajši a te svinjetinu u umaku, restani krumpir i ciklu za Mesari a. Popili smo pola litre vina iz rinfuze, muškata žutog i liker, te za desert kukuruznu zlevanku i pala inke.

Gastro patrola u sastavu Stjepan Mesari , Josip Bajsi i Vesna Stunkovi u akovcu je “skenirala” sve što se moglo i dalo u restoranu “Auto Stop” u njegovom dijelu na prvom katu ugostiteljsko - poslovnog objekta. Posjetili smo dobar, ist i uredan restoran, sa simpa-

vim i susretljivim konobarom Ivekom. Dok smo u ugodnom raspoloženju ekali hranu i birali vino koje emo popiti uz naru eno jelo (kona no smo do ekali i jednu kvalitetnu vinsku kartu u našem restoranu), kolega Bjasi esto je pogledavao na ssat. - Od narudžbe do pos posluživanja jela na stol a, ar b o n ko pro je etrdesetak ljubaznost prostor, prošlo ist mi i to je predugo, ugodan i st minuta stupljeno od odnosno posluživanje te dobra za vina je bilo presporo, to se doma ih ov ovakvom restoranu ti nim i dragim osobljem. Na- ne smije d dogoditi, zapazio je džb je j brzo b t id k odmah d hD rudžba preuzeta dok Dragutin Bajsi , koji na smo je ekali imali smo vre- kraju i nije bio preškrt na ocjemena popri ati s razgovorlji- nama, jer je hvalio okus jela (p (punjena puretina), koje je ipak moglo biti i malo b bolje posloženo na tara un nismo mo gli nj njuru. Pravedan i strog, platiti Visa kartic om, bolje bo re eno, kao i uvijek što smo svugdje je “u itelj Bajsi “, koji zadrugdje mogli kl klju uje odmah na prvu ka ovaj restoran ipak kako

BODOVANJE (od 1 do 10 svakoga lana žirija po svakom od 15 zadanih kriterija) - ukupno:

- do ek i smještaj gos ju - osoblje - odje a i obu a - radni prostor - sanitarni vor - preporuka konobara uz jelovnik izgled jela - okus jela - na in posluživanja - jelovnik (zastupljenost reg. i nac. kuhinje) - vinska karta (zastupljenost me . vina) - izbor vina u vinskoj kar POSLUŽIVANJE GLAVNOG JELA I DESERTA: - stru nost - diskretnost - ljubaznost - vrijeme - UKUPNO:

29 24 29 26 25 24

24 26 23 27 25 27 25 28 24 386 bodova (od mogu ih 450)

vina i ponudom me imurskih vina, zapisala je Vesna Stunkovi , dodavši kako je lokal solidan i preporu lji v za

daje gostima više dobrih nego loših strana.

Radost dolaska konobar Ivek dijeli s gostima - Meni je konobar Ivek super, lijepo nas je do ekao, još ljepše smjestio i ugodno sam se osje ao. Ivekova ljubaznost i šarm posebice imponira. Istina, i ja sam se na ekao hrane, koja mi je bila vrlo dobra i ukusna, istina, ne na tanjuru poslužena onako kako sam želio i o ekivao, ali bilo je dobro. Izbor vina na vinskoj karti dosta je dobar i rinfuza koju smo pili bila mi je solidna. Dojmili su me se urednost restorana i posluživanje jela od strane konobara, koji to radi zaista sa srcem, istina, ne previše stru no i diskretno, ali ljubazno do neba. Nedostaje mi zastupljenost regionalne kuhinje, malo više mašte kod stavljanja jela u tanjur od strane kuharica, no, svemu unato , gostima i turistima ovaj bih restoran preporu io u svako vrijeme, kazao je novinar Mesari .

Treba popraviti sitnice za još bolju ocjenu Vesna Stunkovi je, kao i muški dio ekipe, prezadovoljna do ekom i smještajem gostiju, isto om restorana, diskretnoš u i ljubaznoš u konobara i malo joj, kao i muškima, smeta duže ekanje na naru eno jelo. - Konobareva radna odje a odstupa od uobi ajene, ali on je izuzetno simpati an, drag i uslužan. Bocu vina koju sam ja pila otvarao je stru no, držanje boce treba se popraviti. Primje ujem da nije preporu-

386 bodova

io v ino uz desert, a, s obzirom na to da smo kona no u restoranu koji ima vinsku kartu, konobar bi tako nešto trebao preporu iti. Lignje i povr e koje sam jela poslužene su na crnom tanjuru, što bi trebalo izbjegavati. Zadovoljna sam izborom

goste, t e da je potrebno isprav iti sitnice za još bolje ocjene. Posebice se to odnosi na pla anje karticom, koje je zapravo danas posve uobi ajeno za svaki restoran koji drži do sebe, iako taj dio, sre om po Auto Stopu, nije bio obuhva en u ocjenjivanju, jer bi mu to zasigurno odnijelo puno bodova.

Sljede i restoran – “Vu kovec” u Toplicama Sv. Martin U broju 874, koji izlazi 21. lipnja, donosimo bodovanje i pri u iz restorana “Vu kovec“ Toplica Sveti Martin. Tajna gastro patrola u ovom projektu obišla je 12 me imurskih restorana koji su odabrani nasumce, ali po na elu zastupljenosti svih dijelova Me imurja. Bodovanje je obuhvatilo sljede e restorane: Hotel Park akovec, Prepelica Otok, Mamica Puš ine, Auto Stop akovec, Toplice Sveti Martin – restoran Vu kovec, Hotel Kralj D. Kraljevec, Terbotz Železna Gora, Lova ki dvori akovec, Lovac Prelog, Cimper M. Središ e, Stari krov D. Kraljevec i Mala hiža Ma kovec. Svaka dva tjedna sve do kraja rujna predstavljat emo ocjenjivanje jednog od restorana po objavljenom redosli-

jedu, a zatim slijedi završna sve anost i rezime cijelog projekta. Kako bi se izbjegle bilo kakve kalkulacije, nakon završetka obilaska restorana sastavljen je zapisnik žirija i uz pojedina ne ocjene ocjenjivanja svakog lana zape a en, te deponiran, a bit e dostupan na pregled, kao i sve bilješke – nakon objave svih rezultata. Želja nam je da se cijeli projekt nastavi “pregledom“ drugih restorana sljede e godine.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugostiteljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio stotine konobara i ugostiteljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina prati zbivanja u ugostiteljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator. Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokušati još više poraditi na izvrsnosti, da e se još više pokrenuti me imurska gastronomska scena. Uostalom, ovaj projekt vjerojatno e imati i svoj nastavak, a “tajna gastro patrola“ biti konstantni cilj zapo etog projekta. To je ujedno i odgovor na pitanje nekih ugostitelja zašto ovom prilikom nismo bili i kod njih.

TRENUTA NI POREDAK: 1. Mamica Puš ine - 394, 2. Auto Stop akovec - 386, 3. Prepelica Otok - 376, 4. restoran Hotela Park akovec - 329 bodova

Gastro patrola u sastavu Mesari , Stunkovi i Bajsi obišla je 12 me imurskih restorana i ocijenila ih pojedina no po svakom od 15 kriterija

Kroz Međimurje CRNA KRONIKA

AUTO KLUB akovec

U protekle etiri godine pove an broj lanova i poboljšana preventiva Udario u drvo i poginuo 65-godišnji slovenski voza TOPLICE SVETI MARTIN - U subotu 2. lipnja oko 8.15 sati u Toplicama sveti Martin, u Martinskoj ulici, voza osobnog automobila slovenskih nacionalnih oznaka, 65-godišnji slovenski državljanin iz Ljubljane, u zavoju je vozilom sišao izvan kolnika i udario u drvo te poginuo. Uslijed udara odba eni

dijelovi vozila oštetili su i parkirani osobni automobil. To je ve druga prometna nesre a sa smrtnom posljedicom u našem kraju u nepunih mjesec dana. Nedavno je u Prelogu poginuo 36-godišnji voza skutera, koji je sletjevši s ceste udario u zid ku e. (V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan)

UKRATKO

Mladi brutalno napao 83-godišnjaka AKOVEC - Pokušaj razbojništva zabilježen je u nedjelju poslijepodne u samom centru akovca. Nepoznati muškarac u Ulici Tome Masaryka sa ekao je i na tlo oborio 83-godišnjeg akov anina te mu potom iz ruke pokušao istrgnuti torbicu. U tome, me utim, nije uspio pa je pobjegao. Lije ni kim pregledom u Županijskoj bolnici u akovcu utvr eno je da je napadnuti muškarac lakše ozlije en. Po initelj je, navodi policija, mla e životne dobi, a u trenutku napada bio je u društvu s još tri nepoznate muške osobe. Za po initeljem se intenzivno traga. (vk)

Ode zlatnina PRIBISLAVEC - U utorak 5. lipnja u popodnevnim satima u Pribislavcu, u Ulici Ivana Gorana Kova i a, nepoznati po initelj iskoristio je odsutnost vlasnika i iz nezaklju ane ku e otu io zlatni nakit. Materijalna šteta procjenjuje se nekoliko tisu a kuna. (vk)

Dolijala skupina mladih kradljivaca Službenici Policijske postaje akovec završili su kriminalisti ko istraživanje nad više osumnji enika za koje se osnovano sumnja da su po inili više kaznenih djela teških kra a i kra a. Utvr eno je da je 19-godišnjak iz Svetog Križa sam ili uz sudjelovanje petorice vršnjaka te 18-godišnjaka i dvojice 20-godišnjaka iz Male Subotice, 19-godišnjaka iz Pribislavca i 18-godišnjaka iz Knezovca po inio 16 kaznenih djela imovinskih

delikata. Uglavnom se radilo o teškim kra ama na podru ju Grada akovca i op ine Male Subotice. (vk)

U nesvakidašnjim nesre ama ozlije ene dvije žene AKOVEC, SIVICA - Policija je izvijestila o dva nesvakidašnja doga aja u prometu. Na parkiralištu Županijske bolnice u akovcu teško se ozlijedila 60-godišnja biciklistkinja kad se, voze i nogostupom, izbjegavaju i sudar s nepoznatim pješakom, prevrnula i pala. Zbog težine ozljeda zadržana je na bolni kom lije enju. U Sivici pak je stradala 80-godišnjakinja. Ona je bila putnica na traktoru kojim je upravljala 52-godišnja žena te joj je u jednom trenutku pozlilo. Zatim je skliznula i pala s traktora. S teškim tjelesnim ozljedama tako er je završila u bolnici. (vk)

Ne ostavljajte klju eve na lopovima dostupnim mjestima

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Izvješ e o etverogodišnjem radu na skupštini je podnio Franjo Turza, stari - novi predsjednik Auto kluba akovec

Auto klub akovec održao je svoju izbornu skupština. Tako je za novog predsjednika na još jedno etverogodišnje razdoblje izabran i dosadašnji predsjednik, dipl. iur. Franjo Turza, za zamjenika predsjednika Alenka Hošnjak, dok su ostali lanovi Upravnog odbora Ivan Bujan, Marija u ek, Dragutin Bratko i Josip Kalamari. - U protekle etiri godine postoje e je rukovodstvo pove alo broj lanova s dvije na dvije tisu e petsto, kazao je Turza u svojem izlaganju i osvrtu na dosadašnji rad. Puno toga je napravljeno i u preventivi, zatim je više od etiri tisu e ljudi i u enika sudjelovalo u osposobljavanju za vožnju biciklom, a ak je etrdeset devet škola sudjelovalo u natjecanju 'Sigurno u prometu'. Osim toga, mi kao temeljni klub, lan Hrvatskog

autokluba, imamo i odre ene javne ovlasti, tako da smo službu pomo i i informacije na cesti osposobili za razne intervencije, kojih je samo prošle godine bilo više od devetsto, kvarova je bilo etiristo, a izdali smo i preko dvije stotine ovlaštenja za upravljanje tu im motornim vozilom. Imamo i ispitni centar za polaganje voza kih ispita, kroz koji je prošlo više tisu a ljudi. - Vjerujem da emo i dalje nastaviti s dobrim radom, dodao je Turza, jer smo i u ovim privredno lošim godinama poslovali pozitivno. Imamo etiri djelatnika u autoklubu, kao nepro itnoj organizaciji, i trojicu u autoškoli kao pro itnoj organizaciji, koja ne može biti lan udruge. Klub je uprihodio 538.555 kuna, a potrošio 537.878 kuna. (so, sm)

VATROGASNO natjecanje djece i mladeži Me imurske županije

DVD Palinovec najuspješniji, od šest prijavljenih ekipa etiri osvojile medalje Na nogometnom igralištu akove ke Sloge održano je ovogodišnje Županijsko vatrogasno natjecanje mladeži i djece. Ukupno su nastupile sto etrdeset tri ekipe, s tisu u etiristo trideset natjecatelja, ime je ovo bilo i jedno od najmasovnijih vatrogasnih natjecanja u Hrvatskoj. Najuspješniji sudionik je svakako DVD Palinovec, ije su etiri od prijavljenih šest ekipa bile na pobjedni kom postolju. U kategoriji djeca muški 1. mjesto je osvojio DVD Savska Ves s nešto manje od sekunde prednosti ispred Ma kovca i Palinovca. U kategoriji djeca žene ekipa DVD Palinovec 2 je ostvarila nedostižno vrijeme za konkurenciju, koja je zaostala

Mladi vatrogasci Savske Vesi bili su najbolji u kategoriji djeca muški, ime su i oni stekli pravo nastupa na Državnom prvenstvu u Zadru

NESAVJESNI GRA ANIN izazvao incident u skloništu za životinje u akovcu

Pas uvar ubio štenca ba enog preko ograde

Netko nesavjestan, jedan ili više njih, ostavio je ili bacio etiri štenca uz ogradu skloništa za životinje, što je zabranjeno

Preplašeni štenci u karanteni skloništa za životnije

U jutarnjim satima u srijedu se u skloništu za životinje u akovcu na trokutu dogodio incident koji je prouzro io jedan ili više nesavjesnih gra ana iz našeg kraja. Tijekom no i ili rano ujutro ti su gra ani, jedan ili više njih, uz ogradu skloništa za životinje, na pješa kom prijelazu prema ateksu, ostavili etiri štenca bez nadzora, ili ih samo bacili preko ograde. Djelatnici azila, odnosno skloništa za životinje koji su ujutro došli volontirati zatekli su jednog ubijenog štenca, a tri jako preplašena. Naime, psi i su ba eni pre-

Nepoznati lopov u ponedjeljak je iz obiteljske ku e u Ulici Zrinskih u Štefancu otu io prijenosno ra unalo i digitalni fotoaparat. Nije imao poteško a s ulaskom budu i da je u otklju anoj pomo noj prostoriji pronašao klju ku e. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Provaljeno je i u školu u Kuršancu, gdje je ukraden novac i fotoaparat, kao i u lije ni ku, odnosno zubnu ambulantu u Donjoj Dubravi. Nepoznati po initelj tamo je ukrao novac. (vk)

8. lipnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. LIPNJA – Svjetski dan zaštite okoliša

Siniša Golub: Me imurje prednja i u zaštiti okoliša PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Najuspješnije društvo na Županijskom vatrogasnom natjecanju djece i mladeži bilo je ono DVD-a Palinovec s etiri osvojene medalje, od ega su dvije bile zlatne i više od 6 sekundi.Tu su se na drugo i tre e mjesto plasirali Donji Kraljevec i Mala Subotica. Kod mladeži muški prvo je mjesto ovaj put osvojio DVD Palinovec, nakon dugogodišnje dominacije DVD-a Gardinovec, koji je zaostao na drugom mjestu za 10 stotinki. Slijede ih Ma kovec, Krištanovec i Sveta Marija, stisnuti na razmak od malo više od sekunde razlike. DVD Gardinovec u kategoriji mladež žene ipak nije prepustio svoju dugogodišnju dominaciju, drugo je

mjesto pripalo Šandorovcu, a tre e Palinovcu. Tri prvoplasirane ekipe iz svake kategorije stekle su pravo na izravni plasman na Državno natjecanje, koje e se održati 22. rujna u Zadru, a prema vremenima i rezultatima na drugim županijskim natjecanjima možda e još neka ekipa me imurskih vatrogasaca oti i na državnu smotru. Nastupu su se na ovogodišnjem natjecanju pridružile i gostuju e ekipe DVD-a Letenye (mladež muški) iz Ma arske i DVD-a Lju-

beš ica (mladež žene) u kategoriji gostiju. Pehare i medalje prvoplasiranim ekipama podijelili su predsjednik VZMŽ-a Zlatko Orsag i zapovjednik VZMŽ-a Ivan Krišto i . Našli su se tu i pomo nik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Veselin Biševac, gradona elnik akovca Branko Šalamon, ispred pokrovitelja natjecanja Me imurske županije Petar Nova ki, te predsjednik veterana VZMŽ-a Ivan Novak. (dp, so)

Ovogodišnje Županijsko natjecanje u akovcu bilo je zasigurno jedno od najve ih i najmasovnijih u Hrvatskoj, s 1.430 vatrogasaca

- U posljednjih dvadeset godina, otkako je i u našoj zemlji "stasao" pokret za zaštitu okoliša, u injeno je podosta. U Me imurju smo riješili neke strukturne probleme, odnosno izazove u okolišu, a to je prije svega upravljanje otpadom, ne samo ku nim, nego, primjerice, i otpadnim vodama – svime ime se razvijeni svijet po eo baviti ve prije. Tu smo dosegli standard o kakvom ostali dijelovi Hrvatske mogu u iti od nas. Porasla je i svijest o važnosti zaštite prirode i okoliša. Ne zaboravimo da su se u proteklih deset godina dogodili i zna ajni momenti glede zaštite prostora, donesen je zakon o zaštiti prirodi i drugi koji reguliraju to podru je, kaže ravnatelj županijske Javne ustanove "Me imurska priroda" Siniša Golub povodom 5. lipnja – Svjetskog dana zaštite okoliša, obilježenog u utorak. Me utim, kako isti e, problem je što zbog sve ve e otu enosti ovjeka od prirode i zapravo želje da se vratimo prirodi, sad kad smo si posložili standarde življenja u naseljima, ovjek odlazi u prirodu i pretvara je u umjetnu tvorevinu, odnosno u okoliš. O tome svjedo e ogromni problemi vezani uz ilegalnu izgradnju. Urbani okoliš širi se na uistinu vrijedne i zakonski zašti ene

prirodne prostore. Ukratko, riješili smo pitanja standarda u zaštiti okoliša, ali sad se vra amo prirodi na pomalo krivi na in, zaklju uje Golub, koji je i pionir u zaštitarsko - ekološkom pokretu našeg kraja i osoba koja je osnovala jednu od prvih ekoloških udruga u našem kraju (danas ih je gotovo 20) – Zaštitarsko - ekološku organizaciju "Nobilis".

Šest eko-oskara Golub ujedno podsje a da je proteklih godina razli itim subjektima na podru ju Me imurja dodijeljeno ak šest eko-oskara, najve eg priznanja za zaštitu prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj, koje upravo na Dan zaštite okoliša dodjeljuje resorno Ministarstvo. To je tako er pokazatelj koliko se u Me imurju vodi ra una o zaštiti

okoliša. Dosadašnji dobitnici ekooskara jesu: ZEO Nobilis, tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca, GPK akom iz akovca, Op ina Nedeliš e, te Gimnazija akovec i Ekonomska i trgova ka škola akovec. Uz te dobitnike, u Me imurju djeluje i nekoliko dobitnika priznanja koje se istim povodom dodjeljuje kad i eko-oskar. Me imurje je na Svjetski dan zaštite okoliša dobilo i novu ekološku udrugu. Nekoliko aktivista predvo enih, Josipom Ceilingerom i Vladimirom Topolnjakom u Nedeliš u, op ini ina e poznatoj po ulaganjima u zaštitu i ure enje okoliša, osnovalo je udrugu - Platana. Taj naziv izabran je zbog injenice da je prvi zašti eni prirodni objekt na podru ju Me imurja još daleke 1963. godine bila upravo poznata platana u Nedeliš u.

SVJETSKI DAN nepušenja obilježen i u akovcu

Više od šezdeset Me imuraca umire godišnje od bolesti plu a vezanih uz pušenje

DVD Gardinovec osvojio je zlato u ženskoj i srebro u muškoj konkurenciji mladeži

Ovaj štenac nije preživio postupak nesavjesnog gra anina

ko ograde ili pak samo ostavljeni kraj ograde, a kako su mali, mogli su se lako provu i preko, gdje ih je napao pas uvar. Pas uvar je bul terijer koji uva ulaz u prostore skloništa, ali istovremeno uva i svoj dio dvorišta i ne dozvoljava nikome ulazak, pogotovo u no nim

satima. Pravo je udo što nije ubio još kojeg štenca. Volonteri iz udruge "Prijatelji životinja" kažu nam da je moglo biti i mnogo gore, jer su se psi u boksovima uznemirili, pa je moglo do i do ugriza i borbi, što sve kasnije dolazi na naplatu kod veterinara i pove anim troškovima.

O incidentu je obaviješten i komunalni redar Grada akovca. I on i volonteri iz udruge "Prijatelji životinja" mole sve gra ane da ne bacaju štence ili pse preko ograde skloništa jer dovode u opasnost svakog ba enog psa, ali i pse u azilu. (JŠ)

S obzirom na to da je pušenje glavni izbježivi imbenik rizika za brojne bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 31. svibnja svake godine obilježava kao Svjetski dan nepušenja. Iz te organizacije stiže i alarmantno upozorenje da pušenje ubija oko 6 milijuna ljudi u svijetu godišnje, te uz to uzrokuje i stotine milijardi dolara ekonomske štete. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do 2030. godine umirat e 8 milijuna ljudi godišnje zbog štetnih djelovanja pušenja. U Hrvatskoj, prema procjeni HZJZ-a, od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9.000 osoba, a Me imurskoj županiji pak je rak plu a tako er prvo sijelo raka po smrtnosti kod muškaraca. U prošle je dvije godine od raka plu a umrlo etrdeset osam muškaraca i deset žena. Potaknut spoznajom i veli inom problema, Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije u suradnji sa školskim preventivnim programima, Županijskom ligom protiv raka akovec, Knjižnicom "Nikola Zrinski“ akovec, uz potporu Me imurske županije, i ove je go-

dine organizirao na akove kom Trgu Republike obilježavanje Svjetskog dana nepušenja. Tako su u Knjižnici bili izloženi najljepši strani nici (bookmarkeri), koje su izradili u enici šestih razreda, a koji su bili vezani uz štetnost pušenja. Djelatnici Odjela pulmologije ŽB-a akovec pak su na akove kom Trgu Republike u suradnji s tvrtkom "Boehringer Ingelheim" Zagreb provodili besplatno spirometriju, funkcionalnu pretragu plu a koja rano može upu ivati na ošte enje plu a kao posljedicu pušenja.

Interes za pušenje postoji kod sve ve eg broja mladih O svijesti Me imuraca kada je u pitanju štetnost od pušenja dr. Renata Kutnjak - Kiš rekla je da se vidi jedna stagnacija, lagano se smanjuje broj puša a u odrasloj dobi. - No ono što poseb-

no zabrinjava jest veliki interes djece i mladih za pušenje. Prema istraživanju koje je napravljeno prije par godina u me imurskim srednjim školama, u drugom je razredu bilo ak 18% djevojaka koje su redovito pušile, što je podatak nad kojim se treba zamisliti, kazala je dr. Kutnjak - Kiš. Svi oni koji se odlu e na prestanak pušenja, a smatraju da im je zato potrebna pomo , mogu se javiti u Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije. - Na žalost, ni tamo još ne postoji specijalizirana škola nepušenja, kazala je doktorica Kutnjak - Kiš, no postoji služba za mentalno zdravlje i u svakom slu aju u toj službi mogu svi potražiti pomo . Tu je i psiholog koji u slu aju bilo kakve krize može zasigurno biti od pomo i. Zato iz Zavoda poru uju da ako želite život udahnuti punim plu ima nemojte pušiti, jer “pljuga je mRAK“. (so)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. lipnja 2012.

OP INSKO vije e Nedeliš e prihvatilo pove anje

OPTIMIZAM BAZIRA

Prora un po za više od dv milijuna kun

OP INA DOMAŠINEC proslavila svoj dan

Put razvoja vide u turizmu PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Sve anom sjednicom Op inskog vije a te prigodnim kulturno - umjetni kim programom svoj dan u nedjelju je obilježila op ina Domašinec. U prigodnom govoru predsjednik Vije a Dragutin Furdi ukazao je na ono što zapravo karakterizira sve naše jedinice lokalne samouprave – da se unato krizi i sve ve im obavezama koje se s razine države spuštaju na op ine i gradove nastoji ulagati u sve što pridonosi razvoju – kapitalnu vrijednost, ali i pomagati pojedincu. Furdi je podsjetio i kako je Domašinec jedna od op ina s najmanjim nametima, koje uz to godinama nisu pove avali. - Op ina je utvrdila okvir inanciranja i davanja iz prora una primjeren današnjoj situaciji, nastoje i da gra ani i korisnici op inskih sredstava krizu osjete što manje. Razvoj komunalne i socijalne infrastrukture, korištenje prirodnih resursa na prihvatljiv i održiv na in, o uvanje okoliša, korištenje alternativnih izvora energije i turizam naša je zada a za budu nost. Na tome radimo i trudimo se, pronalazimo prihvatljiva rješenja, osmišljavamo projekte i programe koji pridonose razvoju Domašinca, poru io je Furdi.

Neke investicije još uvijek na ekanju O investicijama u proteklom razdoblju te planovima govorio je na elnik Dragutin Lisjak: - Prvenstveno smo radili na tome

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Dogradnja škole i izgradnja dvorane

da završimo sve zapo ete investicije koje ranije zbog manjka novca nismo mogli. Za unutarnje ure enje dvorane Doma kulture izdvojeno je 100.000 kuna. Kad je Op ina preuzela zgradu, vrijedila je 635.000 kuna, a od onda je u nju uloženo 2,800.000 kuna. Pri tome su inancijski pomogla i pojedina ministarstva. Tu se, me utim, ne staje. Planira se i dogradnja objekta, odnosno poslovni prostor, kao i ure enje sanitarnog vora. Uz to, predstoji i unutarnje ure enje kata zgrade na kojem je smješten ured Op ine. U proteklom vremenu 60 tisu a kuna izdvojeno je i za ure enje ure enja prostorija za mlade koje e, me utim, mo i koristiti svi mještani, i to u bivšem "Acijevom" skladištu. Izra en je sustav grijanja, objekt je spojen na infrastrukturu, ure en je pod i strop. Kad je rije o cestrogradnji, ure ena je pješa ko - biciklisti ka staza do Kvitrovca u vrijednosti od 111.000 kuna, što su zajedni ki inancirali Op ina i ŽUC. Ove se godine planira izve-

sti i dionica, odnosno povezati staza od Domašinca prema Tur iš u (vrijednosti 137.000 kuna), ime bi se zaokružila cjelina predvi ena višegodišnjim planom. Op ina e tada imati oko pet kilometara pješa ko - biciklisti kih staza. Jedan od ve ih ovogodišnjih projekata bit e i kompletna rekonstrukcija javne rasvjete. Dokumentacija je pripremljena te je osiguran novac. Od 826.000 kuna, koliko je planirana vrijednost, 54 posto trebao bi izdvojiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, a ostalo Op ina. Za op inske udruge protekle je godine iz prora una izdvojeno 72.000 kuna. Što se ti e obrazovanja, za su inanciranje boravka djece u vrti u utrošeno je 147.000 kuna, a za prijevoz osnovnoškolaca i srednjoškolaca ukupno 266.000 kuna. Op ina trenutno su inancira pet studenata koji se obrazuju u akovcu i Zagrebu. Visina stipendije je 300, odnosno 400 kuna. Student je ne mora vra ati, pod uvjetom da završi svoje školovanje.

Domašinec je i jedna od naših sredina kojoj je potrebna dogradnja škole, odnosno izgradnja sportske dvorane. Lisjak je podsjetio na injenicu da je Op ina školi darovala zemljište u vrijednosti od milijun kuna. - Zainteresirani smo za izgradnju putem javno - privatnog partnerstva, no realizacija te investicije uvelike e ovisiti i o Me imurskoj županiji, odnosno njenim prioritetima, zaklju io je. Kada pak je rije o vremenski bližim ulaganjima, Lisjak je istaknuo da e jedan od ve ih ovogodišnjih projekata biti kompletna rekonstrukcija javne rasvjete. Dokumentacija je pripremljena te je osiguran novac. Od 826.000 kuna, koliko je planirana vrijednost investicije, 54 posto trebao bi izdvojiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, a ostalo Op ina. Op ina je zajedno s partnerima iz Ma arske te op inom Podturen za inanciranje iz EU fondova kandidirala projekt nazvan "Održivi okoliš i turizam u podru ju rijeka Mure, Drave i Dunava". Još se eka informacija je li projekt "prošao". Op ina bi za njega dobila 40.000 eura. - Premda imamo Poduzetni ku zonu, ne možemo polagati previše nade u razvoj gospodarstva, smatramo da je pravi potencijal za budu nost - turizam, napomenuo je prvi ovjek Domašinca. Vrijedi spomenuti i podatak da je Dragutin Lisjak na elu Domašinca od samog osnutka op ine 1993. godine, sad ve u petom mandatu, a ujedno je nezavisni na elnik. U kulturno - umjetni kom programu proslave Dana op ine nastupili su u enici Osnovne škole, op inske mažoretkinje, KUD Domašinec te Puha ki orkestar, dok su lanice Udruge žena "Poto nica" postavile izložbu svojih rukotvorina. Uo i sjednice op inski elnici su na spomenik poginulom hrvatskom branitelju Ljubomiru Jalšovcu položili vijenac i zapalili svije e.

Prvim rebalansom Op insko vije e Nedeliš e na svojoj je sjednici, održanoj u etvrtak, prora un najve e me imurske op ine s 20,384.000 pove alo na 22,741.000 kuna, odnosno za 2,357.000 kuna. Kako je rekao na elnik Mladen Horvat, još nedavno razmišljalo se o smanjenju prora una, no izgledno je da e Op ina dobiti sredstva od dvaju ministarstava za svoje projekte, pa je zato prora un pove an. Ponajprije ra unaju na iznos od 800.000 ili milijun kuna od Ministarstva kulture za obnovu domova kulture u re anu i Donjem Hraš anu, kao i na sredstva Ministarstva regionalnog razvoja kroz program EIB 3 za dovršetak nogometnog

stadiona Sportsko - rekreacijskog centra "Trate". I u aktualnom satu sjednice razgovaralo se o inancijama. Vije nik Josip Ceilinger na elnika Mladena Horvata upitao je razmišlja li o zapošljavanju visokoobrazovane osobe koja bi pisala projekte za inanciranje iz europskih fondova. Ceilinger, naime, smatra kako Op ina ima sve predispozicije da povu e znatno više novca nego do sad. Na elnik Horvat ocijenio je kako Ceilingerova ideja nije za odbaciti, no razlog što Op ina ne zapošljava osobu koja bi radili na europskim projektima tehni ke je naravi – u zgradu op inske uprave zbog sku enosti prostora izi ki je nemogu e smjestiti još jednu osobu. Horvat je ipak podsjetio da je Op ina angažirala konzultantsku

OP INSKO vije e Mala Subotica

Na elnik o aktualnim investicijama i planovima Na elnik Male Subotice Vladimir Domjani na posljednjoj je sjednici tamošnjeg Op inskog vije a, uobi ajeno, izvijestio o aktualnim investicijama na podru ju op ine. Ponajprije je rekao kako su pri kraju radovi na adaptaciji Vatrogasnog doma u Svetom Križu. Ožbukani su zidovi te je postavljena fasada kao i elektri ne instalacije. Realizacija preostalih manjih zahvata pokušati e se dogovoriti s doma im obrtnicima. Ovih je dana ugovorena i izrada glavnog projekta ure enja središta naselja Mala Subotica. No, prije same realizacije projekta bit e potrebno srediti i imovinsko pravne odnose s DVD-om Mala Subotica vezane uz objekt u centru. Domjani je uz ostalo rekao i kako je Ministarstvo poduzetništva i obrta raspisalo natje aj za projekt „Poduzetni ka zona“ za 2012.godinu kod kojeg e Ministarstvo inancirati izradu projektne dokumentacije. S obzirom da Op ina ima

zajedni ku središnju gospodarsku zonu s Op inom Orehovica uslijediti e razgovor obaju na elnika s me imurskim županom oko de iniranja prijave na natje aj. Obje op ine smatraju da bi Me imurska županija trebala sudjelovati u osmišljavanju spomenutog projekta. Ministarstvu gospodarstva prijavljeno pak je 5 objekata za inanciranje putem programa energetske u inkovitosti: Dje ji vrti „Poto nica“, Višenamjenska dvorana Štefanec, op inske prostorije u Glavnoj ulici 31 u Maloj Subotici, Vatrogasni dom Palovec i Dom kulture Držimurec-Strelec. Op insko vije e Male Subotica na posljednjoj je sjednici donijelo i odluku o inanciranju politi kih aktivnosti prema kojoj e Op ina iz prora una za svakog vije nika izdvojiti po 500 kuna. - U susjednim op inama odre en je iznos u rasponu od 200 do 1.000 kuna, rekao je na elnik Domjani . (vk)

8. lipnja 2012.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e prora una

DONJA DUBRAVA

AN NA OBE ANJIMA MINISTARSTAVA

ove an va na tvrtku te da je u suradnji sa slovenskim partnerima odre en novac ve dobiven.

Ba varija Srnec i Matija Grabrovi dobitnici plaketa Nedeliš a Op insko vije e Nedeliš e potvrdilo je i ovogodišnje dobitnike javnih priznanja – plaketa op ine Nedeliš e za 2011. godinu. To su Ba varija Srnec iz Nedeliš a za o uvanje i razvoj tradicijskog obrta te Matija Grabrovi za o uvanje, njegovanje i podu avanje folklorne baštine. U obrazloženju odluke uz ostalo se navodi kako Ba varija Srnec djeluje još od 1918. godine. Osnovao ju je Matija Srnec, a trenutno je vodi ve tre a generacija spomenute obitelji. Unato tome što u proizvodnji danas

koriste i modernu opremu, prepoznatljivi su upravo po tradicijskoj izradi drvenih ba ava, pri kojoj je upravo ljudska ruka ono najvažnije. Prosvjetni djelatnik iz akovca Matija Grabrovi svoj pak je etrdesetogodišnji radni vijek posvetio odgoju i obrazovanju osnovnoškolaca, rade i u OŠ Nedeliš e, a potom u akove koj II. osnovnoj školi. No, generacije Me imuraca pamte ga i kao legendu folklora. Ve s nepunih 17 godina postaje voditelj folklorne sekcije u

Me imurskoj trikotaži, koja je prerasla u KUD "Veseli Me imurci". Godinama je, kao plesa i koreograf, vodio i Kulturno umjetni ku udrugu "Selja ka sloga" Nedeliš e te s njima tijekom karijere nastupio na više od dvije tisu e priredbi. Op inske pl a k e t e bi t e dodijeljene na sve anoj sjednici Op inskog vije a na Dan op ine Nedeliš e. Plakete e nagra enima biti uru enena sve anoj sjednici Op inskog vije a, koja e se Op inski vije nik Josip Ceilinger održati 14. lipnja u 17 sati u bio je najaktivniji na posljednjoj dvorani MESAP-a. sjednici Op inskog vije a

Novinari jedini imaju mu... Vije nik Josip Ceilinger bio je “aktivan” i u aktualnom satu sjednice. Izrazio je svoje nezadovoljstvo odgovorom na pitanje koje je postavio na prošloj sjednici Vije a o tome koliko su u 2011. godini komunalni djelatnik, nadzornik prirode ili gra ani podnijeli prijava protiv osoba koje ostavljaju sme e u prirodi, esto uz mogu nost identi ikacije po initelja, koliko je pokrenuto prekršajnih postupaka i koliko je napla enih kazni s te osnove. Naime, u odgovoru Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo stoji kako unato velikom broju uvi aja i pod-

nesenih prijava s prekršajnim nalozima opisane kazne nisu napla ene. Upitao je kakva se time poruka šalje gra anima koji postupaju savjesno i paze gdje se i kako može skupljati i odvoziti otpad u odnosu na prekršitelje koji ostaju nekažnjeni. - Godinama kopam po tu em sme u, sve da otkrijem tko ga odbacuje u prirodu. Podnosim prijave, me utim, rezultati su slabi. Ubudu e u za svaki ilegalni deponij zvati novinare. Oni jedini imaju mu... da imenom i prezimenom, ako se neosporno utvrdi po initelj, objave tko to radi. Drugog lijeka o ito nema, ogor en je Ceilinger.

Na elnik Mladen Horvat je, komentiraju i nezadovoljstvo vije nika, kazao kako je ipak vidljivo da je zna ajni broj gra ana postupio po opomeni, a da je najve i problem u nemogu nosti naplate kazni i drugih sankcija u nefunkcioniranju inspekcijskih službi. Rekao je kako to nije slu aj samo na podru ju op ine Nedeliš e, no više je izražen jer se velik dio prekršaja odnosi na romsku populaciju, pa su zatražene promjene zakonskih odredbi kako bi se iz sredstava pomo i koje primaju mogle naplatiti odre ene kazne za neodgovorne osobe.

DANAS PO INJU Dani dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

Javnosti e se obratiti i donatori Dani dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, koji po inju danas, petak, u 16 sati i trajat e do nedjelje postaju internacionalnom manifestacijom ne samo po odabiru predava a, ve i po najavi gostiju iz Austrije, Njema ke, Italije, Ma arske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Za danas je uz otvorenje manifestacije i po etna predavanja planirana i pres - konferencija za novinare u 15 sati, na kojoj e uz osniva e Centra biti nazo an Peter Daniell Porsche, unuk osniva a porschea iz Austrije, te predstavnici DM - drogerie markt d.o.o., Simensa i Welede. Porsche se založio oko izgradnje objekta Centra dr. Rudolfa Steinera velikom donacijom stolarije, a ostale tri tvrtke pomogle su oko inanciranja radova na fasadi centra. Nakon presice planiran je odlazak do objekta Centra, na kojem su upravo izvedeni radovi na fasadi i ugra ena je donirana stolarija, a potom nastavak programa sve anog otva-

Alex Podolinsky u obilasku biodinami kih parcela

ranja 7. Dana dr. R. Steinera ispred rodne ku e. Sandra Perca , ravnateljica Centra, napomenula nam je da e se suradnja s donatorima nastaviti i dalje, te da e krug donatora i dalje širiti.

Podolinsky obišao biodinami are U me uvremenu, ovih je dana u Donjem Kraljevcu i drugim mjestima Me imurja svoje naputke i dojmove izrekao i Alex Podolinsky, jedan od najve ih živu ih biodinami ara iz Australije. U etvrtak 31. svibnja

u obilasku biodinami kih imanja s Alexom Podolinskim družili su se poljoprivrednici – biodinami ari s podru ja Me imurske županije. Okupljanje je zapo elo u Donjem Kraljevcu, uz obilazak gradilišta objekta budu eg sjedišta Centra dr. Rudolfa Steinera. Cjelodnevni obilazak obuhva ao je posjet biodinami keparcele na relaciji Donji Kraljevec - Gori an, OPG-a Nevenke Belak, imanje gospodina Ivana Košaka na kojem se proizvodi humus, vo njak u Donjoj Dubravi u vlasništvu Josipa Sabola, bi-

odinami kog imanja u Ivanovcu kod Slavice Šegovi te biodinami kog imanja i vo njaka u Brezju vlasnice Jagode Turk. Na zamolbu gospodina Zlatka Bahuna, vlasnika ekološke farme krava u Vratišincu, posje eno je njegovo imanje. Gospodin Podolinsky za vrijeme cjelodnevnog obilaska davao je upute te savjetovao proizvo a e konkretnim i ciljanim naputcima, naravno, mogla se uti pokoja kritika. Iako je u visokoj životnoj dobi, Podolinsky je vrlo vitalna osoba te je bez problema podnio cjelodnevni angažman, a svoj obilazak ovaj put želio je završiti u biodinami kom vrtu u Donjem Kraljevcu, koji obra uje ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera Sandra Perca . Obilazak s Podolinskym bio je od velike važnosti za sudionike jer su tako iz prve ruke mogli uti mnogo korisnih savjeta o uspješnom biodinami kom vrtlarenju od pionira biodinami ke proizvodnje. (JŠ)

Marijan Varga postao savjetnikom u Ministarstvu gospodarstva Na elnik op ine Donja Dubrava Marijan Varga s 1. lipnjem raspore en je na radno mjesto savjetnika ministra u Ministarstvo gospodarstva, objavljeno je na op inskim Internet stranicama. Kako se radi o službeni kom radnom mjestu sa zasnovanim radnim odnosom, prema zakonskim odredbama Varga istovremeno može obnašati i dužnost op inskog na elnika.

Poslove koje e obavljati kao savjetnik odnose se na aktivnosti u robnim zalihama koje vodi Ravnateljstvo za robne zalihe u Ministarstvu gospodarstva. Posao savjetnika Varga e obavljati svakodnevnim odlaskom u Zagreb, dok e op inske poslove odra ivati po povratku i subotom, navodi se u priop enju za javnost. (alf i vk)

SVETA MARIJA

Zbog sve ve ih troškova poskupljuje vrti Od 1. lipnja poskupljuje ekonomska cijena za boravak djece u Dje jem vrti u “Kockavica” u Svetoj Marija. Tako je na prijedlog Upravnog vije a vrti a odlu ilo Op insko vije e. Nova cijena za desetosatni boravak je 1.408 kuna, umjesto dosadašnjih 1.220. Omjer inanciranja je 45% roditelji, a 55% otpada na Op inu. Za roditelje to je dodatan trošak u visini od 84,60 kuna (dosada 549, a po novome 633,60), a za op insku blagajnu pove anje iznosi 103,40 kuna. Op insko elništvo isti e da je do pove-

anja cijene trebalo do i jer je ta predškolska ustanova u prva tri mjeseca u minusu za gotovo 20 tisu a kuna. Razlozi manjka su visoki ra uni za režije, rast cijena namirnica, troškovi pedagoškog standarda prema HACCP-u i putni troškovi zaposlenika koji e od sad biti puno manji. Iako su u Op ini svjesni da je svaki novi namet u današnje vrijeme nepopularan, na temelju svega bili su primorani pove ati ekonomsku cijenu kako bi vrti mogao pozitivno poslovati. Novi iznos baziran je na 35 djece. (alf)

KOTORIBA

Podnesena izvješ a o radu vrti a, knjižnice i DVD-a Posljednjoj sjednici OV-a Kotoriba prisustvovali su i elnici institucija i udruga koji su podnijeli izvješ e o radu i poslovanju. Isto su dali: Gabrijel Friš i , predsjednik DVD-a Kotoriba, Biserka Horvat, ravnateljica Dje jeg vrti a Kotoriba, te v.d. ravnateljice Knjižnice i itaonice Kotoriba Bernarda Habuš, jer su prema zakonskim propisima morali podnijeti godišnja izvješ a o radu udruge, odnosno ustanova kojima rukovode. Sva izvješ a su prihva ena. Vije nik Ivan Špicar javno je pohvalio rad DVD-a Kotoriba jer smatra kako ta udruga spada u red najorganiziranijih i da bi u tome trebalo slijediti njihov primjer. Ravnateljica Dje jeg vrti a je u svom izvješ u istaknula kako vrti radi u dvije odgojne skupine: starijoj u 6-satnom i mla oj u10satnom boravku. Najve i broj polaznika (49) imao je u sije nju prošle godine, a tada se taj broj postupno smanjuje, da bi proteklu go-

dinu završili s 33 polaznika, koji su mahom boravili u 10-satnom boravku uz cijenu od 1.250 kuna, dok je za 6-satni boravak cijena iznosila 1.000 kuna s omjerom su inanciranja 60% Op ina i 40% posto roditelji. Horvat je istaknula dobru suradnju s roditeljima oko ure enja okoliša ustanove, kao i pomo i u nekim drugim zajedni kim akcijama. I ovdje je u raspravi rad ustanove pohvalio Ivan Špicar, dok je vije nik Zoran Radmani (HDZ) postavio pitanje mogu nosti otvaranja jaslica s obzirom na to da dolazi do smanjena broja polaznika. Ravnateljica je odgovorila da se o tome razmišljalo i još se uvijek razmišlja, no postavila je i pitanje, na osnovu dosadašnjih anketa, ho e li to otvaranje biti isplativo. Ve e rasprave nije bilo oko izvješ a o radu Knjižnice i itaonice Kotoriba, koja posjeduje više od 10 tisu a knjižne gra e i ima 182 u lanjenih korisnika. (alf)

Kroz Međimurje

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI

Lu ica sa šetnicom i novim svjetiljkama koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim

jednica Gradskog vije a po inje aktualnim satom, kojeg u utorak na sjednici u Murskom Središ u nije bilo. Gradona elnik Josip Dobrani opravdao se da e kasniti na sjednicu, me utim, do kraja sjednice na nju nije došao, pa je time i splasnuo interes vije nika za postavljanje pitanja. Automatski sjednica je trajala sat vremena kra e nego ina e i bez povišenih tonova i polemika. Na sjednici je usvojena odluka o donošenju detaljnog plana ure enja gospodarske zone Istok. Radi se o zoni preko puta benzinske crpke na ulazu u Grad Mursko Središ e, uz samu državnu prometnicu. Budu i da se nalazi na ulazu u Grad, u njoj nije predvi ena gradnja proizvodnih ve poslovnih objekata, a kako se u toj zoni nalazi i trafostanica, u zoni je omogu ena i izgradnja sun evih energana. Prema postoje oj stambenoj zoni odre en je zeleni tampon, a i odre en takav tip gradnje koji ne e zaklanjati postoje u vizuru Grada, posebice ne pogled na crkvu i crkveni toranj. Mana ove zone jesu dalekovodi, koji prolaze kroz to podru je i koje e biti potrebno izmjestiti. Za izmještanje 35-KV dalekovoda postoji interes i slovenske strane kamo dalekovod vodi, da se zajedni kim snagama izbore sredstva iz europskih fondova za njegovo izmještanje.

GRADSKO VIJE E Mursko Središ e

Šetnica hvaljena, svjetiljke u spomen rudarskoj prošlosti ku ene Odjel za gospodarstvo dvije i pol godine bez pro elnika Pred vije nicima našlo i izvješ e o radu Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove, koje je pod-

nio referent, budu i da nakon odlaska prijašnjeg pro elnika Grad nije zaposlio novog, nego zbog štednje upravni odjel ve 2,5 godine radi bez pro elnika. Poslovi su preraspore eni na ostale zaposlenike, gradona elnika, zamjenika i tajnika. Vije nici nisu prihvatili ni takvo

OP INSKO vije e Podturen o radu svog na elnika

Legalizacija Lon areva korisna je stvar PIŠE: STJEPAN MESARI

Na svojoj 20. sjednici Op insko vije e Podturen saslušalo je a potom i prihvatilo izvješ e o radu op inskog na elnika Josipa Lepena za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2011. godine. - Op ina Podturen je na poticaj Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, zajedno s Me imurskom županijom i Centrom za socijalnu skrb akovec, održala razgovor s predstavnicima svakog ku anstva iz romskog naselja Lon arevo, gdje smo ljudima prezentirali projekt infrastrukture i legalizacije ku a. Naime, izgradnjom komunalne infrastrukture u Lon arevu pojavilo se mnogo problema s izgradnjom ku a bez potrebnih dozvola i izmicanja utvr enih trasa ulica, što je zahtijevalo nove poslove vezane uz vodu, struju i asfalt. Romima je re eno kako se postoje i objekti moraju legalizirati, da se mogu ishoditi gra evinske dozvole i objekti onda priklju iti na komunalnu infra-

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

rješenje ni izvješ e. Izvješ e o radu komunalnog redarstva prihva eno je ve inom glasova.

Gra ani Sitnica trebali bi biti zahvalni Podosta rasprave me u vije nicima izazvalo je iz-

- Krajem prošle godine mještani Lon areva dobili su rješenja o pla anju komunalnog doprinosa, a pojedina doma instva po ela su se priklju ivati na vodovodnu mrežu

vješ e o provedenim radovima u Sitnicama i legalizaciji objekta u romskom naselju Sitnice. Da bi legalizacija bila dovršena, tamošnji gra ani morali bi platiti komunalni doprinos na izgra ene objekte. Me utim, unato tome što je Grad iskoristio sve mogu e zakonske mjere da naplati minimalni iznos komunalnog doprinosa, koji je ak od pet do osam puta jeftiniji nego u drugim naseljima, nema odaziva. Gra ani Sitnica se pravdaju da bi oni platili komunalni doprinos, ali da nemaju iz ega platiti. Podsjetimo, upla eni komunalni doprinos bio bi prihod ne Grada Mursko Središe ve Mjesnog odbora Sitnice, koji bi tim novcem mogao raspolagati za svoje potrebe. Takav stav gra ana Sitnice koji nisu svi u istom položaju, neki bi mogli platiti komu-

OP INSKO vije e Gornji Mihaljevec

Novi Odbor za uskoro i turisti - Odbor za turizam je skup kvalitetnih i dobrih ljudi, koji mogu i moraju osnovati op insku turisti ku zajednicu, nasušnu potrebu ove lijepe op ine PIŠE: STJEPAN MESARI

U ovoj crkvi e 17. lipnja mladu misu služiti doma i sin, vele asni Ivan Mun ar

strukturu. Radovi su uspješno privedeni kraju te je 7. rujna 2011. održana sve anost završetka radova uz nazo nost predstavnika hrvatske Vlade i Europske unije. Ve krajem godine mnogi mještani Lon areva zapo eli su postupak legalizacije, dobili su rješenja za pla anje komunalnog doprinosa, a pojedinci su se po eli priklju ivati na vodovodnu mrežu, kao najvažnije u svom je izvješ u naglasio na elnik Josip Lepen. Rekao je kako je legalizacija u Lon arevu vrlo dobra stvar za op inu, što su potvr-

dili i vije nici prihva anjem ovog dijela na elnikovog izvješ a o radu u zadnjih šest mjeseci prošle godine.

Hranilovi lan u projektu za pro ista Na elnik Lepen govorio je i o najve oj investiciji na podru ju op ine. Rije je o izgradnji pro ista a otpadnih voda, koji se po eo graditi u srpnju prošle godine. Radovi na pro ista u vrijedni oko 17 milijuna kuna dobro napreduju, a usput se obavljaju manji zahvati korisni za žitelje i op inu.

Vije e je u lanstvo projekta pro ista kao predstavnika op ine Podturen imenovalo Vjenceslava Hranilovi a, predsjednika Op inskog vije a. Na prijedlog vije nika mr. sc. Vladimira Križai a, Vije e je budu em mladomisniku i sve eniku Ivanu Mun aru iz Podturna odobrilo 5 tisu a kuna, kao poklon za mladu misu koju e služiti 17. lipnja ove godine. Pri kraju sjednice Vije e je prihvatilo inancijska izvješ a svih pet DVD-a s podru ja op ine.

nalni doprinos, dok dugi teže, ogor io je gradske vije nike. Naime, uz sve popuste Grad uz to gra anima Sitnica nudi mjese nu otplatu od po barem 100 kuna na tako dugi rok dok se obveza ne otplati. Takve pogodnosti nemaju drugi gra ani Grada Mursko Središ e, pa su vije nici ukazivali na to da gra ani i u obvezama moraju biti izjedna eni, a gra ani Sitnica biti svjesni da im je poklonjeno i zemljište, a i infrastruktura zahvaljuju i europskim fondovima, samo da ih se zadrži ovdje, da ne presele u druge lanice EU. Najmanje što mogu u initi jest shvatili vrijednost tog poklona i da stoga imaju obvezu živjeti u skladu sa zajednicom koja im je te privilegije koje ostali gra ani nemaju omogu ila, poru io je vije nik Ivan Gori anec (HD).

Op insko vije e Gornji Mihaljevec imenovalo je novi sastav Op inskog odbora za turizam, odnosno u inilo odre ene zamjene i dopune lanstva. lanovi Odbora jesu Dragutin Novak, koji je predsjednik odbora, te Željko Dvanajš ak, Goran Gregorin i , Goran Cvetkovi i Vladimir Borko, lanovi odbora. Do izmjena u Odboru došlo je zbog izbora novog predsjednika. Naime, zbog poslovnih obveza dosadašnji predsjednik Dalibor Kova i nije u mogu nosti obavljati poslove u Odboru pa je zamijenjen Novakom, a na Kova i evo mjesto imenovan je Borko. Nadolaze i Dani lipe pred Odbor ve postavljaju odre ene poslove i zahtjeve. - Isto tako Odbor za turizam svojevrsna je prethod-

nica ili temelj za osnivanje op inske turisti ke zajednice, koja je ovoj op ini nasušna potreba, s obzirom na to da ovo podru je posje uje sve više turista i gostiju, kojima nema tko (službeno) opisati i pojasniti ljepote ovog kraja, koji je na samoj granici Europske unije, te im predstaviti gastronomsku ponudu koja je vrlo dobra. Treba znati da i susjedne op ine Nedeliš e i Štrigova imaju vrlo dobre turisti ke zajednice, a na tom putu je i op ina Sveti Juraj na Bregu, kazao je Franjo Kova io , op inski na elnik. Mnogo je lijepo i zanimljivo turistima za pokazati, a to ne mogu volonteri ili ljudi koji su zauzeti drugim obvezama, ve za to osposobljeni i zainteresirani ljudi, okupljeni u turisti ku zajednicu. Ljudi koji sada ine Odbor za turizam odli na su ekipa koja može napraviti iskorak prema

8. lipnja 2012.

VINSKIM balom završeno Urbanovo 2012.

Šetnica Ure enje šetnice privodi se kraju. I ona e Gradu na ulazu u Hrvatsku dati potpuno novu vizuru. Za sad je preostalo oplo enje dijela šetnice oplo nicima, sadnja hortikulture i urbane opreme. Šetnica je istovremeno hvaljena i kritizirana. Za ukus vije nika Ivana Brde (SDP) na šetnici je previše betonizacije. Za oporbenog vije nika Miljenka Cmre aka (HD) šetnica je pun pogodak, jer napokon omogu ava gra anima Murskog Središ a pristup Muri. Do sada su gra ani Grada koji leži na samoj Muri tu rijeku mogli gledati samo s

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

mosta, a od sada e mo i i šetati uz nju. Za Cmre aka je projekt šetnice bio ak dalekosežan i vizionarski, ali zato su tri svjetiljke koje bi trebale simbolizirati rudarsku prošlost Grada nalik, po njegovim rije ima, na križeve za mu enje i da gostima koji su ga posjetili izgledaju srednjovjekovno. Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, kazao je da je on dobio potpuno suprotne dojmove gra ana i posjetitelja, da im se naprotiv svjetiljke svi aju. Ukratko, injenica je da te svjetiljke nikoga ne ostavljaju ravnodušnima. Ivan Gori anec, vije nik (HD),

kazao da sada kada je sve gotovo nema smisla raspravljati, a da ova kreacija svjetiljki koje neke podsje aju na križeve nije uspjela kreacija. Sad je gotovo, ali nije lijepo, misli Gori anec. No, Miljenko Cmre ak je, premda mu se ne svi aju te svjetiljke, kazao: - Drago mi je da smo šetnicu napravili, spojili smo gornji i donji dio Murskog Središ a, tako da gra ani gornjeg dijela Murskog Središa mogu šetnicom do centra. U centru je šetnicom dobiven prostor u kojem se sada mnogo toga može zbivati. (BMO, foto: Luka Bahun)

Otvaranje najboljeg pušipela, delicije i ples Sve ani in otvaranja boce pripao je bivšem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesi u i Zdravku Dvanajš aku, vlasniku ovog pušipela i ujedno predsjedniku Hortus Croatiae

Bocu pušipela berbe 2011. otvorili su bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesi i Zdravko Dvanajš ak, vlasnik vina i predsjednik Hortus Croatiae

Vinskim balom u restoranu "Terbotz" u Železnoj Gori završeno je ovogodišnje Urbanovo - Dani vina u Županiji Zrinskih, najve e i najbolje vinarsko - gastronomske i turisti ke priredbe u regiji. Tijekom bajkovite ve eri službeno je otvorena prva boca pušipela berbe 2011. godine. To je pušipel obitelji Dvanajš ak - Kozol iz Drago-

slavca, a radi se o vinu koje je dobilo najve e ocjene na MESAP-ovu ocjenjivanju. Sve ani in otvaranja boce pripao je bivšem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesi u i Zdravku Dvanajš aku, vlasniku ovog pušipela i ujedno predsjedniku Hortus Croatiae. Isto tako tijekom ve ere održana je aukcija slika i još

neke razonode za rekordan broj sudionika ovogodišnjega Vinskog bala. Prikupljeno je 3.200 kuna, koje e u petak (danas) na prigodnom druženju lanova Organizacijskog odbora i novinara na imanju obitelji Vladimira Horvata u Svetom Urbanu biti uru ene Emilu Vibovi u, predsjedniku Udruge oboljelih od limfoma i leukemije. (sm)

ŠENKOVEC u cvije u Vije nik Ivan Brda (SDP) kazao je: - Ne bih htio da se ostali gra ani osje aju diskriminirani. I drugi gra ani bi htjeli komunalni doprinos po toj cijeni

turizam, i ka zajednica

Šumsku stazu, jednu od turisti kih zanimljivosti, godišnje prije e tisu e turista i posjetitelja

osnivanju turisti ke zajednice uz pomo op inskog na elnika Franje Kova i a i Op inskog vije a, ugostitelja, vinara i župe.

Ne pove anju cijene odvoza komunalnog otpada Vije e je usvojilo godišnje izvješ e o izvršenju op inskog prora una za 2011. godinu. Prora un je ostvaren u iznosu od 2,010.367 kuna, što je 71,67 posto od 2,805.000 planiranog iznosa prora una. Razlika ili manjak iznosa nastao je iz razloga što nisu realizirane, odnosno dobivene županijske i državne potpore. Odlukom Vije a Op ina e prodati sta-

nove u op inskom vlasništvu od 55 kvadratnih metara, koji se nalaze u Gornjem Mihaljevcu. Stanove je do sada koristila Udruga umirovljenika za svoje potrebe, zatim se tu nalazio frizerski salom i prodavaonica tekstilne robe. Ne bude li interesenata za kupnju stanova, onda bi ih Op ina željela dati u najam, za što e odlukom Vije a stru ne službe izraditi elaborate s procjenom vrijednosti stanova. Vije e nije dalo suglasnost na predloženo pove anje odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, ali je jednoglasno prihvatilo izvješ a o poslovanju svih DVD-a s podru ja op ine.

SVETI Martin na Muri

Prikupljanje sme a Murs Ekomu Op insko vije e Sveti Martin na Muri na svojoj je 25. sjednici odabralo poduze e "Murs Ekom" iz Murskog Središ a kao najpovoljnijeg ponu a a za prikupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada s podru ja op ine Sveti Martin na Muri. Murs Ekom je i do sada obavljao ove poslove na zadovoljstvo mještana, ali i vije nika, te je odabir jednoglasan, a Op ina na ime koncesije o ekuje dobit oko 15 tisu a kuna. Vije nici su jednoglasno prihvatili izvješ a o izvršenju programa javnih potreba u sportu i kulturi, te programa gradnje i održavanja komunalne infrastrukture. Jednoglasno je prihva eno izvješ e o izvršenju Socijalnog programa, te je donesen Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva. (sm)

Šenkovec prepun gredica i raznobojnog cvije a Ovih dana Šenkovec je prepun gredica i tegli raznobojnog cvije a. Za to su ponajviše zaslužne neumorne ruke Davorke Štrukelj i Nade Varga, djelatnica zaposlenih preko javnih radova. One ve danima neumorno sade, zalijevaju i brinu se o cvije u i cvjetnim gredicama u op ini. Do sada je zasa eno 1.300 sadnica cvije a na Trgu sv. Jelene, na trokutu, kod

semafora, pekare “Friško“, centra “Mohari “ i prodavaonice gra evinskog materijala

“METSS“. Rezultat svega je taj što je Šenkovec jednostavno procvjetao. (mk)

PEKLENICA

Uz Spomen - obilježje naftnom rudarstvu izgradili i sportski park Vije e Mjesnog odbora Peklenica je zajedno s mještanima i mjesnim udrugama izradila mali sportski park u ulici Zrinski, u blizini Spomen - obilježja naftnom rudarstvu. Do sada je u izgradnju i ure enje igrališta utrošeno 10.400 kuna, koji su inancirani kao projekt izgradnje igrališta, a za koji je inancijska pomo dobivena od Regionalne zaklade za lokalni razvoj “Zamah”. Projekt je kao gra ansku inicijativu pripremio Debelec Damjan iz VMO-a Peklenica, a u izradi i montaži golova i opreme pomogle su mjesne udruge, a od mještana su se naro ito istakli Rudolf Gori-

anec, Ivan Škvorc - Ivi , Josip Murkovi , Milivoj Zadravec, Zlatko Tot , Branko Žganec, Mladen Tkalec , Zoran or, Slavko Peras, Stjepan Tarandek, Zoran Škvorc i Dražen Srša . Na do sada zapuštenom terenu obavljeni su radovi ravnanja zemljišta, te dovoz zemlje. Ure eno je malonogometno igralište, odbojkaško igralište, postavljen koš za košarku, te drveno igralo

Herkules s toboganom za djecu. Samom izradom igrališta željelo se urediti sam okoliš koji se nalazi u samoj blizini Spomen obilježja naftnom rudarstvu, ali i maknuti djecu s ulice i urediti im okoliš za igru i tjelesnu aktivnost. Kod izgradnje igrališta inicijatorima i volonterima je ve i problem predstavljalo loše vrijeme, koje je nekoliko puta natopilo teren. (BMO)

Poljodjelstvo

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Besparica klju ni faktor slabe prodaje Prva lipanjska srijeda na akove kom placu i sajmu nije bila nešto posebno, jer vrijeme je utjecalo na dolaske ljudi, ali isto tako i sve manje kuna u džepovima obi nih ljudi. Na žalost i sramotu države, najviše gužvi bilo je kod stare krame, gdje smo sreli kako pregledaju i žele kupiti starinu do nedavno uglednih ljudi. Koliko - toliko prodavao se grašak, zatim mladi luk, uvozna raj ica, kristalka, mladi krumpir, te alat za proljetno ljetne radove. Tiše nego je uobi ajeno bilo je kod

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- ml. krumpir 8 kn/kg - grašak 12 kn/kg - šampinjoni 20 kn/kg - raj ica 22 kn/kg - kristalka 14 kn/kg - st. krumpir 1,20 kn/kg - kukuruz 1,50 kn/kg - pšenica 1,60 kn/kg - rotkvice 10 kn/pušlek - klin eci 5 kn/ pušlek pe enjara. Sve je slabo i siromašno, i prodava i i kupci. Daleko od o iju vladaju ih. (S. Mesari , Z. Vrzan)

- Moje kravice, moj ponos, kaže Milan Branovi

Krava Flora je 1. na listi 15 najboljih hrvatskih prvotelki simentalske pasmine, dok je Laba na drugom mjestu, a Sana na 5. mjestu ove respektabilne tablice. U kategoriji ostalih krava Branovi eva Sun ica je na 6. mjestu, a Lana na 8. mjestu, kao jedine iz naše županije

OPG BRANOVI iz Kuršanca u samom vrhu mljekarske proizvodnje u našoj zemlji

Me imurske simentalke Milana Branovi a hrvatske rekorderke Rezultat je to pravog odabira pasmine i kasnije stru nog i brižnog uzgoja. Bez obzira na stanje u poljoprivredi, koje nije ni malo dobro, mi se previše ne žalimo, jer znamo što i kako, pa nas i kašnjenja isplate poticaja i prodanog mlijeka nisu uspjela slomiti, zadovoljno govori Milan, dok nam pokazuje svoje zaista lijepe krave.

PIŠE: STJEPAN MESARI Ovih dana Hrvatska poljoprivredna agencija obznanila je rezultate ocjenjivanja najboljih hrvatskih stada, simentalske pasmine, holstein pasmine, sme e pasmine te ostalih pasmina, kao i najboljih mati nih krava prvotelki. Apsolutno najbolje stado simentalske pasmine u Hrvatskoj ima OPG Milan Branovi iz Kuršanca, što pokazuju broj ani podaci o mlijeku, kao i zapažanje povjerenstva koje je, osim broj anih podataka, u ocjenjivanje uzelo izgled i zdravstveno stanje krava, te njihove osobine i posebnosti. Ne samo najbolje, nego i najljepše i najproduktivnije, ukratko uzorno stado simentalki koje daju preko 800 litara vrhunskog mlijeka dnevno. Branovi je jedini spomenuti držatelj krava iz Me imurske županije me u njih dvadeset iz itave Hrvatske. U kategoriji holstein pasmine, me u dvadeset OPG-a iz cijele Hrvatske, na 18. mjestu je stado Željka Ilijaša iz Zebanec Sela, jedino iz Me imurske županije.

Od ništice do šampiona Najbolje hrvatsko stado nalazi se u Kuršancu

Flora i Laba najbolje su hrvatske prvotelke

U Kuršancu i najbolje prvotelke OPG Branovi ima i najbolje prvotelke simantalske pasmine u Hrvatskoj. Krava Flora je 1. na listi 15 najboljih hrvatskih prvotelki simentalske pasmine, dok je Laba na drugom mjestu, a Sana na 5. mjestu ove respektabilne tablice. U kategoriji ostalih krava Branovi eva Sun ica je na 6. mjestu, a Lana na 8. mjestu, kao jedine iz naše županije. - Izuzetno sam ponosan i sretan što sam i u ovo teško vrijeme zajedno sa svojom obi-

Dejan dnevno u laktofriz pospremi preko 800 litara mlijeka

telji, poglavito sinom Dejanom i njegovom Snježanom, ostvario ovako dobre rezultate. Istina, niz godina smo me u najboljim

imateljima krava na mnogim izložbama i ocjenjivanjima u Hrvatskoj, ali ovo je nešto najljepše što nam se dogodilo.

OPG Branovi posjeduje osamdesetak grla uglavnom simentalki i samo mali broj holsteinki, koje se hrane po strogim propisima, ali uz maksimalno korištenje vlastite hrane, koju proizvode na etrdesetak hektara zemlje i livada. - Kravama smo se po eli baviti prije 13 godina, po evši od iste ništice - nule. Kupili smo dvije, pa tri, etiri krave i junice, a potom se iz godine u godinu broj grla na našoj farmi širio. S obzirom na to da jako volim krave, što mi je ostalo od djetinjstva, kada smo kao siromašna obitelji imali jednu kravicu koja nas je držala na okupu i životu, vrsto sam odlu io imati farmu krava na kojoj e se proizvoditi dosta mlijeka za naše potrebe, a potom i za prodaju. Radom i samo radom od ništice sam došao do vlasnika najboljeg stada, ali i najboljih dojnica, prvotelki, junica na državnoj razini, te na ocjenjivanjima HPA-e i brojnim izložbama stoke, ozarena lica govori Milan, i najavljuje da e njegov OPG i dalje biti, ako ne najbolji, me u najboljima u Hrvatskoj, a kasnije i u regiji Europske unije, koja cijeni ljude koji se bave sto arstvom i poljodjelstvom.

8. lipnja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT Kako je lijep ovaj Svijet! Ovdje potok, ondje cvijet.

Pajasmin Ima mnogo cvjetnog grmlja koje cvate bijelo. Ali pajasmin je nešto posebno. Krajem maja i po etkom lipnja u velikoj se raskoši pojavljuju bijeli i žutobijeli cvjetovi, a njihov miris na naran u doista je snažan, romanti an, zavodljiv. Pa nek’ je još pun mjesec... a vi na klupici ispod ovog grma... zaista trenuci za pam enje. Uobi ajena visina je 1,8 m, ali ima i patuljastih vrsta za kamenjare i za prednji dio gredica kao i visokih varijeteta za pozadine obruba. Ovalni listovi imaju blijedu nijansu zelene boje, a cvjetovi promjera 2-4 cm što ovisi o varijatetu. Velika je vrijednost pajasmina što obilno cvate u velikoj ljetnoj praznini, izme u proljetne

raskoši i živih jesenskih boja. Druga je vrijednost što je vrlo otporan i rast e gotovo posvuda - na siromašnim tlima, na vjetrovitim položajima i na zraku zasi enu solima. No ne voli previše sjene i morate ga svake godine pravilno orezati. Ako se lagano orezuju, biljke iz skupine visokih pajasmina dosežu 3 m i više. P.Virginal je najomiljenija – posve bijeli dvostruki cvjetovi stvaraju se u vise im skupinama. Jednako visoka ali raširenija je stara, omiljena vrsta P.coronarius s jednostrukim, žutobijelim cvjetovima. Skupina srednje visokih 1,5 – 3 m sadrži najviše varijateta. Ako želite ponešto drk ije listove, na sun ano mjesto posadite

P.coronarius Aureus – jednostavni bijeli cvjetovi djelomi no su skriveni zlatnožutim listovima. Za druk iju cvjetnu raskoš odaberite hibrid sa cvjetovima koji imaju purpurno središte – to su P. Beauclerk i P.Belle Etoile. Ostali omiljeni u skupini su P.Erectus i P.Innocence jednostrukih cvjetova. Ako želite mnoštvo dvostrukih cvjetova odaberite P. Enchantment. Varijateti niskih pajasmina niži su od 1,5 m. P. Sybile ima cvjetove s purpurnim mrljama a P.coronarius Variegatus s bijelo obrubljenim listovima.

Ako želite zbijenije varijetete posadite P. Silver Showers ili P.microphyllus s jednostrukim vrlo mirisnim cvjetovima. Omiljeni patuljasti grm za kamenjare je P. Manteau d Hermine koji naraste 60 cm i nosi dvostruke žutobijele cvjetove. Što se ti e orezivanja, ono nije komplicirano. Odmah nakon cvatnje izrežite otprilike jednu tre inu starih stabljika koje su cvjetale. Dobro pazite da grm ne bude prenatrpan granama. To je sva mudrost.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Privo enje službenih kontrola u podru ju sigurnosti hrane i hrane za životinje Nadležno tijelo za provo enje službenih kontrola je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za sigurnost hrane i hrane za životinje i predstavlja to ku prema Europskoj komisiji. Nadležno tijelo može prenijeti odre ene kontrolne zada a na «Kontrolno tijelo» kao neovisnu tre u stranu. Službena kontrola zna i svaki oblik kontrole koju nadležno tijelo, odnosno tijela nadležna za provo enje službenih kontrola s ciljem verifikacije sukladnosti propisa o hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja. Službena kontrola uklju uje «inspekciju», zna i kontrolu hrane ili hrane za životinje kako bi se verificiralo da su zadovoljeni

uvjeti propisa o hrani ili hrani za životinje, zatim «nadziranje» - sustavno promatranje jednog ili više subjekata u poslovanju s hranom ili njihovih aktivnosti «monitoring» - sustavno provo enje niza planiranih promatranja ili mjerenja kako bi se dobio op i pregled stanja provedbi propisa o hrani, zdravlju i dobrobiti životinja, «verifikacija» - provjeravanje, pregledom i razmatranjem objektivnih dokaza, jesu li zadovoljeni utvr eni uvjeti, «revizija» - sustavno i neovisno preispitivanje kojim se treba ustanoviti je li djelovanje i uz to povezani rezultati u skladu s planovima, provode li se ti planovi u inkovito i jesu li prikladni za postizanje ciljeva. Službene kontrole se provode prema godišnjem planu služ-

benih kontrola koje je izradilo nadležno tijelo, a koji se temelji na analizi rizika te definira ciljeve, podjelu odgovornosti, prioritete službenih kontrola i raspodjelu resursa. Godišnji planovi službenih kontrola su sastavni dio višegodišnjeg nacionalnog plana, a izra uju se za pojedina podru ja. Osobe ovlaštene za provo enje službenih kontrola su osobe koje provode službene kontrole u ime tijela nadležnog za provo enje službenih kontrola korištenjem prikladnih metoda i tehnika. One podliježu odre enim zahtjevima, kao što su integritet, to zna i da mora biti iskrena i poštena prema drugim osobama, te prema subjektu u poslovanju s hranom (SPH), kako bi se uspostavilo

povjerenje, objektivna i nepristrana pri davanju mišljenja, procjena i preporuka, povjerljiva, a to zna i da ne smije otkrivati in ormacije do kojih je došla, a koje se po svojoj prirodi u odre enim opravdanim slu ajevima, smatraju službenom tajnom. Nepostojanje sukoba interesa, to zna i, da u slu aju da osoba ovlaštena za provo enje službenih kontrola ima razloga vjerovati da se u odre enoj situaciji nalazi u sukobu interesa, o toj situaciji mora obavijestiti svog nadre enog i mora se suzdržati od obavljanja bilo kakve aktivnosti koja može dovesti do sukoba interesa. Samo pomaganje SPH u razvoju njegovog programa sigurnosti hrane ili hrane za životinje ne vodi nužno do sukoba interesa. Sukob interesa na postoji sve dok osoba savjetuje SPH o na inima kontrole opasnosti, bez davanja posebnih uputa o sustavu upravljanja. Službena kontrola se provodi putem kontrolnih aktivnosti, kao što su utvr ivanje injeni nog stanja, prikupljanjem dokaza, neposrednim promatranjem, razgovorom s odgovornom osobom SPH ili s njegovim osobljem ili eventualnim mjerenjima. Rezultati službenih kontrola prezentiraju se putem zapisnika, korištenjem kontrolnih lista, koje su onda sastavni dio zapisnika, izdavanjem rješenja u vezi s mjerama koje je potrebno poduzeti. Ljubica Kugelman-Mate, dr.vet.med.

Mozaik

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Gimnazija 4.c

Gimnazija 4.a

Gimnazija 4.b

ve kih OBLJETNICE mature ako ekonomista i gimnazijalaca

Gimnazija 4.d

Gimnazija 4.g

I dalje lijepi i mladi

i referenti Ekonomska 4.ur upravn

Prošlo je pet godina kako su u enici akove ke Gimnazije i Ekonomske i trgova ke škole 2007. godine završili etverogodišnje školovanje. Nakon pet godina okupili su se kako bi obilježili mali ali zna ajan jubilej i vrijeme u kojem su neki postali o evi ili majke, neki su izgradili uspješnu karijeru, nastavili školovanje, no svima je zajedni ko da su velika djeca, velikog srca. I dalje su lijepi i mladi, željni druženja i svega što nose godine koje još uvijek ozna uju mladost. Nakon što su se okupili u svojim školama i fotogra irali zajedno sa svojim razrednicima, skoknuli su do obližnjeg Hotela “Park” u akovcu i proveselili do sljede eg jutra. - Bilo mi je jako lijepo i jedva ekam novi susret s dragim prijateljima i prijateljicama, kaže Tea Dvanajš ak, uspješna enologinja i sommelierka iz Dragoslavca, koja upravo završava studij ugostiteljstva i menadžerstva. (sm)

Gimnazija 4.e

Ekonomska 4.ks kom

ercijali-

i Ekonomska 3.t trgovc

isti Ekonomska 4.a ekonom

Ekonomska 4.b ekonomisti Ekonomska 4.c

OSNOVNA škola Selnica

Zdravi, veseli i ponosni

Proslava i najava novog susreta U enici Osnovne škole Selnica, koji su školu završili prije 10 i 5 godina, prošli su vikend obilježili i proslavili obljetnice završetka osnovnog obrazovanja. Svi su se obradovali susretu i najavili novi za pet godina, kada e ukupno imati 25 godina jubileja. (sm)

ekonomisti

Zaista lijepu obljetnicu, srebrnih 25 godina od završetka osnovne škole, proslavili su nekadašnji u enici koji su se od

10 godina osnovne škole

5 godina osnovne škole

osnovnoškolskih klupa oprostili u prolje e 1987. godine. Svi su zdravi i veseli, te osobito ponosni, upravo onakvi kako su ih

usmjeravali njihovi razrednici Dragutin Grda i Stjepan Bašek, koji su se proveselili zajedno sa svojim nekadašnjim u enicima. (sm)

8. lipnja 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DOAJEN hrvatskog i me imurskog novinarstva Drago Ov ar veselo proslavio 70. ro endan

estitke i s “onoga svijeta” Doajen me imurskog i hrvatskog novinarstva Drago Ov ar proslavio je u petak u restoranu “En i” u Šenkovcu svoj sedamdeseti ro endan, uz suprugu Rozinu, etrdesetak lanova obitelji te nekoliko prijatelja. Doga aj je protekao u veselom i vedrom tonu, a sam je slavljenik u svojem govoru priznao da mu je drago što je doživio sedamdesetu, ali da bi ipak radije bio mlad, no s ovim iskustvom. Na njegov se bogati život osvrnuo i ura z Me imurja, odnosno Ivan Bene, koji je na šaljiv na in prepri ao njegov život, uz salve smijeha. Bilo je tu svega. ura z Me imurja mu je za po etak donio pozdrav s “onoga svijeta”, od prijatelja šnajdera Štefa i Šajzija, uz me imursku narodnu pjesmu “Oj, ti siva megla”, te odglumio neke od anegdotalnih doga aja iz njegova života, a kasnije se i zapjevalo. Drago Ov ar je svjedok jednog vremena i sudionik doga aja koji i danas ima što re i o proteklim vremenima, posebno onima koje zanima povijest i društvena kretanja. Svoj prvi tekst napisao je 1962. godine, a od 1963. godine piše u listu “Me imurje”. Nakon odlaska u Njema ku 1969. godine, bio je nekoliko godina dopisnik “Vjesnika” iz Franfurta.

Drago Ov ar i supruga Rozina uz slavljeni ku tortu

Radio je punih 17 godina za list “Vjesnik”, najprije u Njema koj te u dopisništvu u akovcu. Od 1991. godine bio je direktor i glavni urednik lista “Me imurje” te 1995. godine osniva i direktor Me imurskih novina, ali i novinar nekadašnjeg radija Lopatinec i radija Varaždin. Bio je i predsjednik Aktiva novinara Hrvatskog zagorja i Me imurja. Za svoj novinarski i društveni rad nagra en je Plaketom “Zrinski” Me imurske županije za izuzetan doprinos. Uloga novinara u drugoj polovici dvadesetog stolje a u Hrvatskoj nije bila nimalo laka, o emu Drago Ov ar, iako ne najzdraviji, može satima govoriti. Ljudi su naj eš e bili marionete politike. Profesija novinara bila je podložna mnogobrojnim

pritiscima i podmetanjima, ali je tim više bila dragocjenija za slobodu mišljenja i za uspostavu demokratskih procesa. Kroz pola stolje a promijenilo se i mišljenje o novinar-

stvu, od mišljenja da je novinar društveno - politi ki radnik, pa do ponu enog stava da je novinar samo puki promatra doga aja i vjerni prenositelj politi kih i drugih stavova. Danas pak se novinarstvu pripisuje da je ono neistinito, da je previše crno i žuto. Sva tri izre ena stava zna e da je novinar puka transmisija sustava, u pozadini ega pak je sustav vrijednosti da o nekom doga aju postoji samo jedna istina, a ni jedan od ta tri stava nije to an. Svako vrijeme o ito ima svoj stav o novinarstvu kao generatoru društvenih ideja, pa tako i ovo današnje, sve bi ga politike, kako doma e, tako i me unarodne, htjele upregnuti u svoje kolo, a ono se ne da. Tako

T-bone steak samo u Baroku Ugledni i prestižni akove ki restoran Barok, koji se nalazi u južnom dijelu me imurske prijestolnice, od sada ima “novi” meni, odnosno ionako raznovrstan jelovnik oboga en je ponudom novih jela. Jela kakvih nema u drugim restoranima! Da je to tako, a dobro je, prvenstveno treba zahvaliti vlasnicima, ali i kuharu Dragutinu Carlu Novaku, koji je zanat pekao u restoranima diljem svijeta u ponajboljim restoranima u Americi, Europi, Japanu i Hrvatskoj. Naime Carl je ro en u Clevelandu u ameri koj državi Ohio i odande donosi recepte za jela koja sprema upravo na ameri ki na in. Steak je u Americi najobožavanije jelo, a sada je u Baroku na jelovniku vrhunski pripremljen, upravo onako kao što je s one strane “velike bare”. Tako ukusan i tako blizu,

samo u akovcu i samo u Baroku. Spremljen od doma ih namirnica i za ina i posebnim na inom dozrijevanja mesa, tzv. “dry aging”. T-bone steak Barok i veliki izbor pita nova su i vrhunski pripremljena jela restorana Barok, zbog kojih treba do i u Barok i uživati u njihovoj bajkovitosti. - Barokni interijer, ljubazno osoblje, osobito vlasnici koji gostu žele ispri ati i pokazati zašto se restoran zove upravo Barok i još mnogo toga lijepog i zanimljivog razlog su dolaska u Barok, ovog trenutka najposebniji akove ki restoran, gdje se sljubljuju gastroenologija i romantika te tako sljubljeni ine nezaboravan doga aj koji se mora ponoviti. Jer uz vrhunska jela u Barok to e desetak vrsta vina na ašu vrhunskih vinskih ku a: Belovi , Lebar, Kun i . (sm)

Doživio u novinarstvu dvije revolucije Drago Ov ar ima sre u što je doživio i dvije velike

Zajedni ka fotografija na proslavi ro endana

RESTORAN “Barok” šestu godinu u akovcu - nova ponuda vrsnih jela, posebice steakova

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: NEVENKA ŠARDI

ura z Me imurja donio je Dragi Ov aru poruku s “onoga svijeta”

je bilo i u vrijeme rigidnog sustava u kojemu je djelovao Drago Ov ar, u kojemu su gra ani bilo marionete politike, a tako je i danas, ali na nešto druga iji na in.

revolucije. Prva se odnosi na tehnologiju, prve je tekstove pisao rukom, zatim pisa om mašinom, a na kraju i na ra unalu, no najradije je diktirao. Druga se odnosi na 1991. godinu i stvaranje države, o emu i danas kaže: - Mi smo ta blagoslovljena generacija kojoj je bilo dano da doživi ali i aktivno sudjeluje, da zaživi jedan stoljetni hrvatski san, da dobijemo svoju državu s vlastitom putovnicom, novcem, granicama i drugim obilježjima samostalnosti. Ono oduševljenje i zanos kojima smo išli na referendum 1991. i ona neustrašivost kojom smo išli bez oružja braniti Hrvatsku jest jedno herojsko vrijeme. Sretan sam i zadovoljan što sam smio biti sudionikom tih zbivanja koji spadaju u vrhunce hrvatske povijesti, a sretan sam i zbog toga što emo za godinu dana biti u Europi. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Zlatni burger od bifteka Biftek je od doma e junetine, uz koje se poslužuje i doma e pecivo. Povrh jela nalazi se jestivo 24-karatno zlato, što jelu daje neopisivu bajkovitost i poseban, sve ani osje aj njegovog konzumiranja.

Naša jela koja sprema izuzetan kuhar Carl sadrže najkvalitetnije doma e namirnice i za ine

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica

8. lipnja 2012.

VRIJEDNA DONACIJA Županijskoj bolnici akovec

Tea Kerovec osvojila tre e mjesto na natje aju “Lektira u slici”

Liga za borbu protiv raka prikupila više od pedeset tisu a kuna

U enica 1. b razreda Osnovne škole Tomaša Gori anca iz Male Subotice Tea Kerovec osvojila je tre e mjesto u kategoriji prvih razreda na likovnom natje aju “Lektira u slici”, koji je uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje organizirala Osnovna škola “Vojni ” iz istoimenog mjesta u Karlova koj županiji. Na natje aj je ukupno pristiglo 1.536 likovnih radova iz 137 osnovnih škola iz Hrvatske. Priznanje je Tea primila u petak na sve anosti u spomenutoj školi. Mentorica prvoškolke bila je Dragica Kolari , a iz Vojni a su donijele i lijepu nagradu – stabalce ginko bilobe koje e biti zasa eno u dvorištu škole u Maloj Subotici. (V. Kelkedi)

U ponedjeljak je u biblioteci Županijske bolnice akovec predsjednik Lige za borbu protiv raka akovec i rukovoditelj Djelatnosti radiologije i ultrazvuka ŽB-a dr. Hussein Saghir predao ravnatelju bolnice dr. Dragutinu Kopasi u vrijednu donaciju. Radi se o dva monitora visoke rezolucije, važnih za analizu mamografskih snimki, deset igli za core biopsiju i dva “pištolja” za citološku punkciju dojki. Dr. Kopasi najtoplije je zahvalio na ovoj donaciji, istaknuvši da e ova sredstva za rad zasigurno olakšati posao lije nicima u lije enju, ali i pravovremenom otkrivanju zlo udne bolesti. Naime, rak dojke je naj eš i rak u žena. U Me imurju je 2009. bio registriran kod pedeset i tri žene, dok je 2010. od raka dojke u Me imurskoj županiji umrlo dvadeset šest žena. Vrijednost donacije koju je Liga za borbu protiv raka prikupila tijekom raznih manifestacija koje su održane povodom Dana narcisa i koncertom, te modnom revijom koju su nosile medicinske sestre, ali i žene oboljele i operirane od

raka dojke, iznosi oko pedeset tisu a kuna.

Humanitarna akcija “Zajedno protiv raka“ održat e se 15. lipnja u CZK-u Božena Kapitari , bacc. ms., glavna sestra Dnevne bolnice i kemoterapije u Županijskoj bolnici akovec, rizni arka Županijske lige protiv raka akovec i koordinatorica humanitarne akcije “Zajedno protiv raka“, na dodjeli donacije najavila je

i ovogodišnju modnu reviju i zabavni program u akove kom Centru za kulturu, koji e se održati 15. lipnja u 19 sati. Manifestaciju provodimo zato da bi realizirali sve ciljeve koje smo si zacrtali, kazala je Kapitari , a isto tako da ne bi bilo rije i o tomu da samo kupujemo ‘aparaturu’ nego i brinemo o našim operiranim ženama. Ovogodišnju emo akciju posvetiti rehabilitaciji i resocijalizaciji oboljelih, kao i preventivnim akcijama Županijske

lige protiv raka akovec. Dio modne kolekcije i nakita koji e biti predstavljen na reviji i koncertu mo i e se kupiti tijekom akcije i nakon nje. Reviju e, kao i prošle godine, nositi medicinske sestre, kao i operirane žene, odnosno lanice Kluba žena ‘Nova nada’, dok se sprema i jedno iznena enje vezano uz vode e ljude županijske i gradske vlasti. Ulaznice po cijeni od trideset kuna možete kupiti na blagajni CZK-a i u Dnevnoj bolnici akovec. (so)

UDRUGA oboljelih od leukemije i limfoma

OSNOVNA škola “Petar Zrinski” Šenkovec

Raznovrsnim aktivnostima obilježen Dan škole Prigodnim programom OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec proslavila je Dan škole. U školskoj sportskoj dvorani okupili su se u enici, roditelji i u itelji kako bi na sve anosti bili upoznati s ovogodišnjim uspjesima škole. Ravnateljica Vesna Kalšan, prof., na samom je po etku istaknula stoljetnu tradiciju, kreativnost i uspješnost škole. Pregled svih rezultata i osvojenih nagrada koje su postigli u enici sa svojim mentorima tijekom protekle školske godine pro itala pak je zamjenica ravnateljice Radojka Oreški, u iteljica razrede nastave, nakon ega su velikim pljeskom nagra eni u enici i mentori koji su školu predstavljali na natjecanjima državne razine. Program je nastavljen kulturno - umjetni kim sadržajem tijekom kojeg

su se predstavili u enici nižih razreda mati ne i podru nih škola, lanovi velikog i malog zbora, dramske skupine, pobjednik Najglasa, recitatori, te gimnasti ka i plesna skupina. Službeni dio priredbe završen je podjelom nagrada i priznanja najboljim u enicima i njihovim mentorima, koje im je uru ila ravnateljica škole. U središnjem holu škole svi prisutni imali su priliku pogledati izložbu koja je predstavljala ovogodišnji pregled rada nagra enih u enika i u itelja škole, te uradaka kojima su se predstavili na manifestaciji “Ana Katarina Zrinski“. Tako se ove godine u obilježavanju Dana škole spojilo kulturno - umjetni ko, književno, sportsko, ali i zabavno ozra je rada u školi. (ms)

Ameri ke profesorice oduševljene akcijama UOLL-a U akovcu je nedavno u organizaciji UOLL-u održan zanimljiv radni sastanak Grupe za samopomo , na kojem su sudjelovali predsjednik UOLL-a Hrvatske Emil Vibovi , dr. Thomasina Borkman, profesorica emerita sa sveu ilišta George Mason u Virginiji i vode a stru njakinja grupa za samopomo , zatim dr. Ann Dill, profesorica sa sveu ilišta Brown, Providence. Uz njih tu su još bili doc. dr. sc. Križo Katini kao predstavnik Ministarstva zdravlja i predsjednik Povjerenstva za psihoonkologiju Ministarstva zdravlja, predstavnica Me imurske županije ispred Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine Elizabeta Nojman Hižman, dipl. soc. Radnica, te Maja Vidra , volonterka

Emil Vibovi i Maja Vidra bili su doma ini ameri kim goš ama, dr. Thomasini Borkman i dr. Ann Dill, koje su oduševljene brojnim aktivnostima i akcijama UOLL-a

u UOLL-u i prevoditeljica. Obje ameri ke goš e su sociolozi koji prou avaju organizacije civilnog društva. Govore i o razlozima posjetu akovcu, dr. Dill je kazala: - Jako smo

zahvalne na gostoprimstvu i informacijama koje je Udruga oboljelih od leukemije i limfoma podijelila s nama. Dr. Borkman je bila kratko vrijeme u Hrvatskoj i osigurali smo joj

susret s osobama iz razli itih grupa za samopomo i nevladinih organizacija. Važno je razumjeti i situaciju organizacija civilnog društva izvan Zagreba, a to je ono što nas je dovelo do akovca. Bile smo impresionirane brojnim aktivnostima i akcijama zagovaranja od strane udruge. Izlaganja predsjednika udruge i predstavnice iz županije pokazala su nam što sve jedna energi na skupina posve ena svojem cilju može u initi i posti i. Udruga oboljelih od leukemije i limfoma ima važnu ulogu u pružanju pomo i pacijentima i njihovim obiteljima kako bi mogli dobiti lijekove, njegu i podršku koja im je potrebna. Stoga im želimo puno uspjeha u budu em radu i planovima socijalnog poduzetništva.

KSENIJA MEZGA i BRUNO KONTREC u reklamnim kampanjama za EURO 2012.

Ovaj petak zapo inje nogometna groznica zahvaljuju i Europskom prvenstvu u nogometu, koje starta u Poljskoj i Ukrajini. Kako je i hrvatska nogometna reprezentacija dio toga nogometnog spektakla, unatrag mjesec i više dana zapo ele se brojne reklamne kampanje. Me u originalnim i duhovitim likovima koji se vrlo esto pojavljuju na malim ekranima ovih dana su sve poznatiji akove ki glumac i dizajner interijera Bruno Kontrec, te novinarka Radija 105 iz Selnice i studentica PR-a Ksenija Mezga. Zašto pak je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, provjerite na duplerici priloga MEDIA.

SELJA KA sloga Nedeliš e organizirala 28. smotru me imurske popevke

INmusic festival Zagreb neo ekivano dobio novu britansku glazbenu atrakciju

Umjesto The Cranberries, u petak 29. lipnja nastupa New Order PIVSKA GROZNICA Eura 2012.

Veliki radler test

Štrigov ani osvježenje za publiku, Filipu Hozjaku najsnažniji pljesak AKOVE KA UMJETNICA i fotografkinja Maša Bajc na privremenom radu u New Yorku izložbu posvetila velikom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom

Razli iti mediji, druga vremena, ali isti sentiment

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura “FA UK”

PETAK, 8. LIPNJA; SUBOTA, 9. LIPNJA

CZK akovec

BOOM LJETO!

BOOM AKCIJE etvrtkom!!! -rezervirajte smještaj četvrtkom za pojedine destinacije i ostvarite popust od 20% za boravke od najmanje 3 noći!

Raspored doga anja: u petak od 12 sati u dvorani CZK-a nastupa Studio suvremenog plesa Teuta – “Bijeli klaun“. U subotu od 16 sati predstava Kazališne družine “Pinklec” – “A tko si ti“, a od 17 sati Mala scena “Vinko Lisjak“ – zatvaranje izložbe marioneta akove ke lutkarice

Željke Horvat. Od 21 sati u klubu “Prostor” - “Dekonstrukcija“ - audiovizualni per ormans komadanja automobila per ormera Krune Jošta, a od 22 sata na istom mjestu završni estivalski party - CFSN DJs Funk Guru & Itch party elektronske glazbe.

PETAK, 8. LIPNJA Pastoralni centar Prelog, 20 sati

Promocija nove knjige Andrijane Kos - Lajtman Promocija nove knjige pjesama dr. sc. Andrijane Kos - Lajtman bit e održana u petak 8. lipnja u Pastoralnom centru “Bl. Alojzije Stepinac” u Prelogu, s po etkom u 20 sati.

JELSA – ADRIATIQ HOTEL HVAR 3* i BIOGRAD N/M – MED. SELO SAN ANTONIO 3*

SELJA KA SLOGA Nedeliš e organizirala 28. smotru Me imurske popevke

LOVRAN, HOTEL PARK 4*, do 30.06. 2 pol po osobi od 545 kn RABAC, NO NAME HTL. 2*, 02.06.-23.06. 2 pol po osobi od 350 kn PETRČANE, HOTEL PINIJA 4*, do 31.05. 2 pol po osobi od 558 kn TRIBUNJ, APARTHOTEL THE MOVIE RESORT 3* 21.06.-25.06., 4 pol po osobi od 740 kn EUROPSKA PUTOVANJA zrakoplovom /autobusom! ISTANBUL, 07.06., 4 dana Zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 3.495 kn + 800 kn zrak. prist. RUSIJA, St. PETERSBURG & MOSKVA 19.06.-26.06., Zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 7.950 kn + 1.150 kn zrak. prist.

Štrigov ani osvježenje za publiku, Filipu Hozjaku najsnažniji pljesak - Nakon stanke od nekoliko godina, na smotru je došao KUD “Sveti Jeronim”, iji je mješoviti zbor pravo osvježenje za publiku i samu smotru. Mladi pak Preložanin Filip Hozjak na smotri nastupa od svojih školskih dana i danas je prava zvijezda priredbe i zaista kvalitetan interpretator me imurskih popijevki, što je publika nagradila dugim i gromoglasnim pljeskom PIŠE: STJEPAN MESARI

KUBA, 22.06., 9 dana Zrakoplovom iz Zagreba Cijena po osobi od 9.990 + 3.690 kn zrak. prist.

GARDALAND & SAFARI PARK, 23-24.06. Autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 645 kn TOP DESTINACIJE u lipnju Zrakoplovom iz Graza ili Beča TURSKA, 09.06. ORIENT HOTELS ROXY RES. 4* 7 AI po osobi od 3.455 kn EGIPAT, HURGADA, 09.06. THE GRAND HTL. HURGHADA4* 7 AI po osobi od 3.615 kn GRAN CANARIA, 09.06. HOTEL IFA BUENAVANTURA 3+* 7 pol po osobi od 4.065 kn TENERIFE, 09.06. HOTEL JACARANDA 4* 7 pol po osobi od 3.455 kn TUNIS, 06.06. Zrakoplovom iz Zagreba/Ljubljane HOTEL EM CLUB SELIMA 3* ULM 7 all incl. po osobi od 1.690 kn + 790 kn zrak. prist. HOTEL EM CAP MAHDIA 3* ULM 7 all incl. po osobi od 1.590 kn + 790 kn zrak. prist.

WELLNESS & SPA BAŠKA, otok Krk HOTEL CORINTHIA 3*, do 7.6. 2 pol po osobi od 670 kn KRAPINSKE TOPLICE HOTEL VILLA MAGDALENA 4* 01.06.-01.07., 2 pol po osobi od 1.349 kn OPATIJA HOTEL ADRITIC I 4* 01.06.-12.06., 2 pol po osobi od 849 kn

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte, 2CELLOS u ZG 12.06., STING u ZG 27.06., RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08., IL DIVO u ZG 17.09., ulaznice za sportska događanja RUKOMET...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Nenad Gavez gromko je otpjevao “Kaj se tam na onom bregu”

rošlu subotu u SGC-u “Aton” u Nedeliš u održana je 28. smotra Hrvatske pu ke popijevke Me imurska popevke Nedeliš e 2012., na kojoj je nastupilo 22 izvo a a, koji su to pravo ostvarili nastupom na predsmotrama u Donjem Kraljevcu, Murskom Središ u i u ma arskom Sumartonu, te tri izvo a a gosta s Dje je smotre održane u Toplicama Sveti Martin. Priredba je bila vrlo kvalitetna, odli no organizirana, a ve ina interpretatora je dalo maksimum svojih pjeva kim mogu nosti kako bi ostavilo što bolji utisak na relativno malobrojnu publiku i stru no povjerenstvo. Smotru je otvorio Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, a o prošlosti i sadašnjosti Me imurske popevke go-

DVANAESTI Plesokaz u organizaciji “Teute” akovec

Ponovno oduševio publiku U akove kom Centru za kulturu u nedjelju je održan tradicionalni sada ve dvanaesti Plesokaz u organizaciji Plesnog studija “Teuta” akovec. I ovu su godinu osim doma ih akove kih plesa a i plesa ica nastupili i oni varaždinski, zagreba ki i požeški. Uz doma ina i organizatora, Plesni studio “Teuta”, mnogobrojnoj su se publici predstavili Plesni studio “Vindi” iz Varaždina, Lepeza iz Zagreba, skupina asteti ke gimnastike “Flik” iz Šenkovca, Osnovna baletna škola akovec, te Plesna radionica Ilijane Lon ar iz Požege. Prema rije ima Nikoline Mekovec, voditeljice i koreografkinje u Teuti, i ovogodišnjem je Plesokazu bio cilj promicanje plesne kulture u našem gradu, te povezivanje plesnih ansambala djece i mladih koji se bave plesom iz razli itih krajeva Hrvatske. Lijepo je vidjeti da postoje mani estacije na kojima se može pratiti plesa ki razvoj i usavršavanje djece i mladih koji su izabrali ples, pokret i gestu kao na in scenskog izražavanja. Tako su posjetitelji mogli uživati u modernom plesu, vidjeti onaj kombiniran s gimnastikom, ali vidjeti i male balerine u plesu koji nemamo prilike vidjeti pre esto na akove koj pozornici.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UTORAK, 12. LIPNJA Dvorana Zrinski/Scheier, 20 sati

SUBOTA, 9. lipnja, 9 sati Perivoj Zrinskih akovec

HARI GUSEK, klavir

Humanitarna likovna kolonija udruge “Venoart”

Na programu: J. S. Bach/A. Siloti, J. S. Bach/M. Hess, J. S. Bach/F. Busoni, D. Scarlatti, F. Chopin. Hari Gusek je hrvatski pijanist ro en u Zadru. Klavir je po eo u iti u rodnom gradu, a srednju glazbenu školu završio je u Zagrebu. Na Muzi koj akademiji u Zagrebu upisuje se u klasi

prof. Darka Luki a, a diplomirao je i završio poslijediplomski studij u klasi prof. Ive Ma eka. Usavršavao se dvije godine na prestižnom Konzervatoriju “P. I. ajkovski” u Moskvi, u klasi prof. Rudolfa Kehrera. Imao je brojne nastupe u zemlji i inozemstvu kao solist, u komornim sastavima i s orkestrom.

U subotu 9. lipnja s po etkom u 9 sati u prostoru caffe bara “Littera“ otvara se humanitarna likovna kolonija u organizaciji me imurske Udruge za promicanje kulture i kreativnog izražavanja “VenoArt“, policijske IPA-e i Turisti ke zajednice grada akovca. Likovna kolonija e trajati tijekom dana u prostoru Perivoja Zrinskih. Izra ene slike

Zbor iz Štrigove posebnoš u interpretacije i pojavom osvježio je smotru

vorila je Jasna Hajdinjak, predsjednica Organizacijskog odbora. Kroz program su ispred lijepo ure ene bine, koju je osmislio i uredio akademski slikar i Gra i ar Veljko Posavec, vrhunski vodili Radovan Radikovi i Velina Novak, voditelji koji su niz godina redoviti sudionici nedeliš anske priredbe godine.

smotre, jer nastupa od 1985. godine, Marija Tihanji i Katica Jakopanecz iz Petriba, MVS KUD-a Katruže Ivanovec, PS KUD-a op ine Donji Kraljevec, PS iz

marton iz Maa rske, ŽVS KUU-a Selja ka sloga Nedeliš e, Dajana Škvorc i TS KUU-a Zvon Mala Subotica, Dunja Knebl iz Zagreba, Oršolja Kozma iz Budimpešte, ŽVS zbora Sveti Marko iz Selnice, ŽVS Fti ice iz KUD-a Mura Mursko Središ e, ŽVS KUU-a Veseli Me imurci i Skupina pjeva a iz KUU-a Sobo anci Mala Subotica. Dje ja vokalna skupina HKUU-a Sveti Martin na Muri, Kitti Schevelik, Društvo Hrvata kre Mure iz Ma arske i Marta Bašnec iz HKUDa Gori an bili su gosti smotre. Stru no povjerenstvo inili su prof. dr. sc. Stjepan Hranjec te Branimir Magdaleni , Miroslav Novak i Dragica Karolina Šimunkovi , profesori glazbe.

Pustare u Ma arskoj i Josip Mezga iz Domašinca. U drugoj polovici izvo a a bili su ŽVS KUD-a Žiškovec, MPS KUD-a Su-

NOVOST U CZK-u akovec: “Dobar film etvrtkom”

14. lipnja – “Izmišljene ljubavi”

KUD Ma kovec najstariji sudionik Nakon što je Dje ja mješovita skupina OŠ Sveti Juraj na Bregu otpjevala “Me imurje, kak si lepo zeleno”, i nakon što su govornici rekli svoje, na binu su redom izašli: Nenad Gavez iz Nedeliš a, Mješoviti zbor KUD-a Sveti Jeromim Štrigova, Dragica Cvetko iz KUD-a op ine Donji Kraljevec, Filip Hozjak iz KUD-a Selja aka sloga Prelog, ŽVS KUD-a Katruže Ivanovec i MPS KUDa Ma kovec, koji je najstariji sudionik

KUD Ma kovec od svih sudionika ima najdulji staž na Me imurskoj popevki

NASTUP ivanove kih glumaca na Festivalu kazališnih amatera na Hvaru

Kreativna i odli no odigrana “Mala pri a iz seoskog dvorišta” KUD-a “Katruže” Nakon uspješnog nastupa na ovogodišnjem KAM-u, gdje je njihova predstava bila proglašena najboljom, dramska družina KUD-a "Katruže" iz Ivanovca otputovala je na državnu smotru kazališnih amatera na otok Hvar. Prema rije ima voditelja ivanove kih glumaca ure Horvata, oni su i tamo vrlo korektno odigrali predstavu, no došlo je možda do male pogreške prilikom izbora mjesta gdje e se ona odigrati. I dok je to u Prelogu bilo na pozornici u zatvorenom prostoru, na Hvaru je pozornica bio otvoreni gradski trg, pa se samim time izgubio i onaj u predstavi potreban dojam dvorišta i susjedstva, no takav je bio izbor selektorice, koja je kasnije i sama izrazila žaljenje zbog toga. Unato tim malim “poteško ama sa scenom”, kasnije na okruglom stolu ipak je za glumce iz Ivanovca bilo re eno dosta pohvala. Uloga “susjeda” Ivana Be a bila je posebno istaknuta kao kreativna i odli no odigrana, te ugodno iznena enje s obzirom na to da se radi o amaterskom glumcu. Posebne rije i pohvale otišle

umjetnici e pokloniti policijskoj udruzi IPA Me imurje, koja e krajem godine organizirati aukcijsku prodaju kako bi se prikupile donacije. Za koloniju vlada veliki interes, pa su organizatori popunili sva mjesta za sudjelovanje brojnih umjetnika, dok su svi posjetitelji dobrodošli tijekom cijelog dana.

su za improvizaciju i razigranost na sceni cijele ekipe, koja se morala sna i na tom otvorenom i njima nepoznatom (neuvježbanom) prostoru. Ono što je bilo posebno dojmljivo jest i velika pohvala me imurskom izri aju na kojem je predstava odigrana, zbog razloga što je on, unato strahu nekih ljudi, bio ipak

svima razumljiv. Dobre kritike bile su upu ene samom tekstu i scenariju, koji pak je bio jedan od rijetkih napisanih baš za tu prigodu, odnosno nastup na festivalu, dok je ve ina tekstova bila od poznatih književnih autora, koji su bili obra eni i prilago eni za pojedinu gluma ku družinu. (so)

Filip Hozjak zvijezda je smotre i dobiva najdulji i najsnažniji pljesak publike

9. FA UK - festival kazališne i uli ne kreativnosti

Još dva dana razli itih programa Fa uk je festival koji Centar za mlade, CeZaM akovec, organizira svaku godinu (od 2004.), u suradnji s Kazališnom družinom “Pinklec”, koja djeluje pri Centru za kulturu akovec. Prva dva Fa uka jednostavno su poslužila postoje im kazališnim družinama (Pinklec, DaDa, Dje je gradsko kazalište, dramske družine srednjih škola) na podru ju grada da prezentiraju svoj rad, tj. da prikažu svoju godišnju produkciju i tako uz Dan Grada akovca poklone gra anima malu kazališnu manifestaciju. Iz godine u godinu festival je rastao i svojim programom pokazivao i promovirao nove, mlade i druga ije kazalištarce i performere, kako hrvatske, tako i europske. Program je zapo eo u srijedu, a završava u subotu. Više o programima koji su danas i sutra na rasporedu pišemo u najavama kulturnih doga anja.

Pri a o mladena kom ljubavnom trokutu vizualno je dojmljivo djelo koje nas odli nom glazbom uvodi u svijet hipstera iz Montreala. Drugi ilm kanadskog vunderkinda Xaviera Dolana u središte pri e donosi Francis (Dolan) i Marie (Monia Chokri), prijatelje koji su zajedno protiv ostatka svijeta - u stavovima o modi, ljudima i životu. Ta idila traje sve dok jednog dana u njihove živote ne u e zgodni seoski de ko Nicolas (Niels Schneider), a njegove kovr e boje meda posiju sjeme razdora u njihovo prijateljstvo. Od susreta do susreta, od trenutka do trenutka, uznemirene bezbrojnim znacima – nekim stvarnim, nekim izmišljenim – Francis i Mary padaju sve dublje u svoju fantasti nu opsjednutost. Uskoro zapo inju dvoboj za ljubav koji e se odvijati na samom rubu provalije i zaprijetiti uništenjem prijateljstva koje su nekad smatrali neraskidivim. Nagrade: Sydney Film Festival – Grand Prix; Cannes International Film Festival – Izvjestan pogled nagrada Regards Jeunes.

IZMIŠLJENE LJUBAVI LES AMOURS IMAGINARES kanadska romanti na drama Redatelj: Xavier Dolan Scenarist: Xavier Dolan Glumci: Monia Chokri, Xavier Dolan, Niels Schneider

Scena

PETAK, 15. lipnja, 19 sati Centar za kulturu akovec

PETAK, 8. lipnja Podroom akovec

Humanitarni koncert i revija “Zajedno protiv

The Trio - ZZ Top & AC/DC cover band Danas (petak) u Podroom Drink And Music Clubu održat e se koncert odli nog hrvatskog ZZ Top i AC/ DC cover banda pod nazivom The Trio. Prošli put je naglasak bio na AC/DC, ovaj put je u igri i ZZ Top.

SUPERIORAN ZAVRŠETAK sezone

Cheerleadersice Livi oduševile u Ljubljani i Zadru

Nastupima u Zadru i Ljubljani Cheerleadersice Livi pokazale su nadmo u svim kategorijama U organizaciji Hrvatskoga navija kog i pom pon plesnog saveza, u nedjelju krajem svibnja održano je 6. Prvenstvo Hrvatske u cheer i pom pon plesu. Zbog smanjenja troškova organizacije prvenstva, prvenstvo je održano u Ljubljani zajedno sa Slovenskim državnim prvenstvom. U predivnoj atmosferi, punoj pozitivne energije i šarenila plesa ica, Cheerleadersice Livi dominirale su svojom sigurnoš u. Natjecale su se u 8 disciplina i u svih 8 pobijedile. U mini kadetskoj konkurenciji Mini zvjezdice su osvojile 1. mjesto, u kadetskoj konkurenciji Zvjezdice su osvojile 1. mjesto, u juniorskoj konkurenciji Livi juniorke su osvojile 1. mjesto, u seniorskoj konkurenciji Livi seniorke 1. mjesto, u kadetskoj group stunt konkurenciji natjecala su se naša dva group stunta koja su podijelila 1. mjesto s istim brojem bodova, u juniorskoj group stunt kategoriji Livi Wizards nadmo no su osvojili 1. mjesto, a u individual kategoriji Ana Frš i osvojila je 1. mjesto. Ovakvim rezultatima Cheerleadersice Livi i dalje ostaju aktualne prvakinje Hrvatske u cheerleadingu, te su se plasirale na Europsko prvenstvo, koje e se održati 29. i 30. lipnja te 1. srpnja 2012. u Riminiju u Italiji. Tjedan dana kasnije održan je i Croatian Open Cheerleading&Cheerdance Championship Zadar 2012. u organizaciji Hrvatskog cheerleading saveza. Natjecalo se preko 500 natjecatelja iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Cheerleadersice Livi natjecale su se u 8 disciplina i opet su pokazale svoju superiornost, pobijedivši u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj cheer, te kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj group stunt kategoriji. Josip Merlak natjecao se u seniorskoj individual kategoriji i osvojio 1. mjesto, a Ana Friš i natjecala se u juniorskoj individual kategoriji i osvojila 2. mjesto. Gledatelji i prisutni mediji bili su oduševljeni nastupom Cheerleadersica Livi, tako da su Cheerleadersice Livi zamoljene da nastupaju dan kasnije u nedjelju na Paintball Zadar Open turniru. Na Paintball turniru, osim atraktivnog nastupa, Livice su se dobro zabavile i uživale u roštilju koji je poslije turnira organizirao doma in. Sada im predstoji priprema za Europsko prvenstvo i završetak ove uspješne plesne sezone.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

The Trio je bend s velikim iskustvom i vjerojatno najbolji AC/DC i ZZ Top cover bend na ovim prostorima. Ne samo što uistinu vrhunski zvu e, isto tako i izgledaju jer svoj nastup uvijek upotpune kostimima benda koji sviraju.

Ovogodišnja modna revija i zabavni program u akove kom Centru za kulturu, pod nazivom “Zajedno protiv raka”, bit e posve eni rehabilitaciji i resocija-

lizaciji oboljelih. Reviju e, kao i prošle godine, nositi medicinske sestre, a isto tako i oboljele i operirane žene, odnosno lanice Kluba žena “Nova nada“, dok se

AKOVE KA UMJETNICA Maša Bajc i fotografkinja na privremenom radu u New Yorku izložbu posvetila velikom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom

Razli iti mediji, druga vremena, ali isti sentiment PIŠE: BOJANA ŠPANI EK FOTO: MAŠA BAJC

a nedavno održanom 39. Majskom muzi kom memorijalu “Josip Štolcer Slavenski”, osim što je veliki skladatelj proslavljen glazbom, njemu u ast postavljena je i multimedijalna izložba “Razgovori s Jožom”, iza koje stoji mlada akove ka umjetnica Maša Bajc (31). Iako je kao životni poziv najprije odabrala ekonomiju, koju je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, njen je životni put krenuo u potpuno drugom smjeru. Otkrivši strast prema umjetni koj fotogra iji, svoje je školovanje nastavila na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a okrunila ga je magisterijem iz fotogra ije na Rochester Institute of Technology u Rochesteru, na sjeveru države New York. Maša danas živi u samom New Yorku, gdje trenutno radi za englesku kompaniju Art Finder, a u akovec se na kratko vratila kako bi i doma oj

publici predstavila svoje stvaralaštvo, na prvoj samostalnoj izložbi u rodnome gradu. U Centru za kulturu akovec predstavila je tako tri rada iz najnovije serije “Made in Starrystan”: fotoinstalaciju “Vuprem o i”, videoloop “Razgovori s Jožom” i 2-kanalnu videoinstalaciju “Izme u nas, Made in Starrystan”, te “Instalaciju br. 2”.

"Razgovor s Jožom“ • Što glazba zna i likovnom umjetniku/fotografu i kako korespondiraju glazba i likovnost/fotogra ija? — Kad sam dobila priliku raditi izložbu uz Majski muzi ki memorijal, koja mora biti vezana za tradiciju Slavenskog, koja se u akovcu njeguje ve 40 godina, nisam željela raditi izložbu koja je usko vezana samo uz njegovu glazbu. Konceptualna je postavka bila na i zajedni ke poveznice. • Kako ste onda povezani Vi i Slavenski? — Slavenski je stvarao pod utjecajem tradicionalne me imurske glazbe i motiva. Ja tako er nalazim utjecaje u identitetu ovog kraja, izme u dvije vode.

U ast Josipu Štolceru Slavenskom, Maša Bajc je u akove kom Centru za kulturu postavila izložbu, prvu samostalnu u rodnom gradu, pod nazivom “Razgovori s Jožom”

Upravo se voda kao motiv esto proteže mojim radovima, baš kao i zvijezde. Budu i da je Slavenski bio astronom amater, to su bile neke paralele od kojih sam krenula. Istraživala sam njegov život i rad i pokušavala sam prona i zajedni ke poveznice. Zato se izložba zove 'Razgovor s Jožom', osmišljena je kao dijalog izme u našeg stvaralaštva. Osim toga, mi radimo u dva razli ita medija – on je bio glazbenik, dok ja glazbu slušam i

U New Yorku nitko nema vremena piti kavu • Što Vam najviše nedostaje kad ste u New Yorku, a što kad se vra te ku i? — Doma mi ne nedostaje ništa – vozim se na biciklu, igram tenis, sve mi je ‘pod nosom’ i uz obitelj sam. Ali malo mi fali dinami nost, raznovrsnost i najviše mul kulturalnost New Yorka.

Kad sam tamo, najviše mi fale more, mir i šina. I dobra kava i ka i u koje možeš sjes i pri a ! Tamo to, naime, malo druga ije funkcionira – ljudi nemaju naviku sjes i smiri se, oni u ka e dolaze radi ili odjure s kavom za van.

osje am, ali radim s vizualnim elementima. Izvedba je bitno razli ita, no sentiment ostaje isti. • Kažete, esti motivi Vaših radova su voda te nebo i zvijezde. Odakle ta fascinacija? — Mislim da to dolazi iz nekog unutarnjeg mjesta koje nije sasvim objašnjivo i možda i ne treba biti, ali se pojavljuje kao neiscrpna inspiracija s kojom radim. I u protekloj seriji je bilo puno elemenata vode u fotogra ijama, što se nastavilo kroz prostornu intervenciju. Nekad to nije o ito, ali u mojim promišljanjima je uvijek prisutno. • Kad su u pitanju prostorne instalacije, promatra , odnosno njegova reakcija je bitan segment samog djela. Kako ste je Vi zamislili, a kakva je ona doista bila? — S obzirom na to da je instalacija postavljena od zida do zida i da se na neki na in mora prekora iti, a u jednom dijelu je to omogu eno jer je uža, bilo je pitanje ho e li ljudi gaziti po tome ili ne. Ja sam o ekivala da ne e jer obi no ljudi zastanu kad nešto vide, ali se po-

kazalo da ona jedan dio publike zapravo poziva da se gazi po njoj. To je možda bila neo ekivana, ali svakako zanimljiva, reakcija. Baš je taj neo ekivani element uvijek interesantan, jer izložbu nikad ne možeš osmisliti do kraja, na publici ostaje da intervenira. • Izlagali ste – što samostalno, što grupno – od Zagreba, preko Londona, sve do Rochestera i Seattlea. Kako biste ocijenili me imursku publiku – je li ona kulturno osviještena ili jednostavno prihva a sve što joj se nudi? — Kao i svugdje drugdje, mislim da je jedan dio publike više kriti an, a drugi manje, tako da ne bih umanjivala njenu važnost. Meni je ovo prva ozbiljnija samostalna izložba u akovcu, što mi je jako drago. Možda ovdje nije tako velik promet izložbama kao što je to slu aj u ve im gradovima, ali to ne zna i da ljudi ne znaju kako prihvatiti izložbu. Osim toga, u Centru za kulturu rade jako dobar posao, ne samo po pitanju izložbi, ve i predstava i ostalih programa.

Dinami an i inspirativan New York • Diplomirana ste ekonomistica, no svoj ste životni put skrenuli u smjeru umjetnosti. Kako je to do toga došlo? — Nije se to desilo naglo, ja sam se ve pred kraj studija ekonomije po ela baviti fotogra ijom i shvatila sam da je to ipak nešto što me više veseli i da trebam krenuti tim putem. Uspjela sam upisati magisterij na Rochester Institute of Technology, a u sam New York City sam se preselila prošle godine, nakon što sam završila studij. • Kakav je život u New Yorku?

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

SUBOTA, 23. lipnja Arena VaraĹždin

modna rakaâ€?

Ĺ˝eljko Joksimovi vra a se u VaraĹždin

sprema i jedno iznena enje vezano uz vode e ljude Ĺžupanijske i gradske vlasti. Ulaznice po cijeni od trideset kuna moĹžete kupiti na blagajni CZKa i u Dnevnoj bolnici akovec.

â€” Grad je op enito vrlo interesantan, pogotovo ĹĄto se ti e umjetnosti. Ovdje je velika koncentracija jako dobrih umjetnika iz cijelog svijeta. Interesantno je tamo provesti neko vrijeme, grad je jako dinami an i inspirativan. â€˘ Je li se, upravo zbog te velike koncentracije ljudi, moĹžda teĹĄko sna i u velikom gradu, jeste li se moĹžda bojali da e Vas 'pojesti'? â€” Ma ne, uvijek se mogu prona i neke oaze mira, iako je, naravno, mnogo bu nije nego u akovcu. Recimo, ja viĹĄe ne pri-

Organizator:

Nakon joĹĄ jednoga fantasti nog nastupa i osvojenog 3. mjesta na ovogodiĹĄnjem Eurosongu, Ĺ˝eljko Joksimovi u lipnju se vra a u VaraĹždin! Jednog od najpopularnijih pjeva a regije joĹĄ je proĹĄlu godinu u VaraĹždinu vjerna publika do ekala s

oduĹĄevljenjem, pa ni ne udi da se Ĺ˝eljko odlu io vratiti. Cijena ulaznice za parter je 80 kuna, za tribinu 90 kuna, a u prodaju e biti puĹĄtene i ulaznice za fan pit po cijeni od 130 kuna (fanovi e dobiti i autogram kartu Ĺ˝eljka Joksimovi a). Prodajna mjesta:

va fotogra ija i injenica da su danas â€“ svi fotogra i? â€” ZaĹĄto ne! Kod fotogra ije je lijepo baĹĄ to ĹĄto je ona jedan od najpopularnijih hobija. Tehnologija danas omogu ava ljudima da puno fotogra iraju, svi imaju pristup aparatima i svi mogu fotkati, i meni je super da se ljudi nazivaju kako se osje aju. Osim toga, mislim da je to samo poticaj da budeĹĄ bolji i radiĹĄ neĹĄto novo. â€˘ MoĹžete li moĹžda povu i paralelu izme u hrvatPrva skog i amesamostalna ri kog mje ujem raĹĄkolzlike, ta dva izloĹžba mlade stva? Ĺživota jed akove ke vizualne â€” nostavno Ne bih se ispreumjetnice MaĹĄe Bajc u ulazila pletu i ne rodnom gradu tematski je u usporazmiredbu ĹĄljam o vezana uz stvaralaĹĄtvo k o m tome. Prve Josipa Ĺ tolcera pletnih dvije godine eduk acijsu mi promjene Slavenskog skih sistema, bile velike, ali sad jer sam imala iskusam navikla egzistirastva samo s poslijediti u oba prostora. â€˘ Smeta li Vam moĹžda ek- plomskim studijem u Americi, ali spanzija koju danas proĹživlja- to je iskustvo bilo jako dobro. Svi su

! 9 ;

; 9#

VaraĹždin â€“ trgovine Branka i Time out, akovec â€“ caffe bar Arcus i Radio 1, Ivanec â€“ Kavana Ivana, Novi Marof â€“ caffe bar Prestige, Ludbreg â€“ caffe bar Jura, Prelog â€“ Pizzeria Rosa, Mursko SrediĹĄ e â€“ caffe bar Alaya i Palovec â€“ Domino bar. na fakultetu bili nadareni, talentirani i pametni i trebalo je puno raditi. Ali fakultet je postavljen tako da si ne moĹžeĹĄ dozvoliti da eskiviraĹĄ ili da ne radiĹĄ, ĹĄto se, uostalom, ini mi se, s Bolonjom promijenilo i u Hrvatskoj. Najve a razlika je, naravno, u resursima. Primjerice, samo fotografska oprema kojoj smo imali pristup u ĹĄkoli je apsolutno neusporediva. No, ne mogu re i da na Studiju dizajna u Zagrebu nismo imali dobre uvjete, samo smo imali manje mogu nosti. Ali, baĹĄ to te tjera da budeĹĄ kreativan, jer se moraĹĄ znati sna i i raditi s onim ĹĄto imaĹĄ. â€˘ Jesu li umjetnici koji stvaraju u inozemstvu moĹžda druga ije percipirani kod ku e? â€” Nisam to primijetila. Jedino, a i sama sam imala takvu predodĹžbu, ljudi znaju imati idealisti an pogled na sam Ĺživot u Americi. New York svakako ima svoje prednosti, imaĹĄ pristup stvarima kojih ovdje jednostavno nema. Ali da je tamo baĹĄ lako Ĺživjeti, nije.

U OĹ â€œPetar Zrinskiâ€œ Ĺ enkovec odrĹžan ĹĄesti Najglas

Ĺ enkove ki glazbeni talenti Krajem svibnja u sportskoj dvorani Osnovne ĹĄkole "Petar Zrinskiâ€œ Ĺ enkovec odrĹžan je Najglas. To je natjecanje koje ve ĹĄestu godinu za redom pruĹža priliku svim u enicima ĹĄkole, koji posjeduju glazbeni talent i vole pjevati, mogu nost stjecanja iskustva javnog nastupa pred mnogobrojnom publikom. OvogodiĹĄnji program osmislio je, uvjeĹžbao i realizirao autor ovog projekta - Vladimir Novak, profesor glazbene kulture, uz pomo i podrĹĄku ostalih u itelja i djelatnika ĹĄkole. Trinaest u enika, koji su proĹĄli audiciju, pozorno je pratio tijekom njihovih nastupa Ĺžiri sastavljen od profesionalnih poznavatelja glazbe â€“ Damira Rodigera, Vjerana Vidovi a i Josipa Levati a. Pobijedio je Hrvoje Gori anec (8. b razred) otpjevavĹĄi pjesmu â€œCry me a riverâ€?, druga je bila Leona Matotek (6. c razred) s pjesmom â€œRolling in the deepâ€?, dok je tre e mjesto osvojila Marija Pongrac (3. a razred) s pje-

Hrvoje Gori anec iz 8. b razreda pobjednik je ovogodiĹĄnjeg Najglasa OĹ Ĺ enkovec smom â€œDat e nam Bogâ€?. Sve troje u enika osvojilo je lijepe i vrijedne nagrade koje je osigurala ĹĄkola zajedno s ravnateljicom Vesnom KalĹĄan, prof. Osim njih, dovoljno hrabri pjevati pred prijateljima, rodbinom, u iteljima i Ĺžirijem bili su i Lea Novak, Melita Novak, Melani Novak, Lea Ban, Eva urin, Ema BeluĹži , Monika Novak, Nensi AndraĹĄec, Barbara Makovec i Lana Matotek. (ms)

Pokrovitelj:

23.06.2012. u 21h ! " # $ $ $ % & ' () ) ** + , % () ' ! ! % - . ) ** " + /0 " (1 ) ** " 2 % (/ 1 %3 % -0 3' 3 ( 45( ) ** " 6 % / () " % ' ) 4 7 % + + ! ( ( -$8 Medijski pokrovitelji:

Sponzor:

Plus

Tjednik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. lipnja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Volim crtane serije (V.) Evo nekoliko crtanih ilmova ija mi je glazba ostala u sje anju iz djetinjstva. Najuspješniji slovenski crtani ilm “Medved Bojan” namijenjen je predškolskoj dobi, a nastao je 1985. godine u produkcijskoj ku i “Viba ilm”. Radi se o malom medvjedu Bojanu koji, koriste i svoju paletu boja na kojoj se nalaze tri osnovne boje (dakle, crveana, plava i žuta), slikaju i može oživjeti sve što zamisli i poželi. Taj smo crtani gledali svaku nedjelju ujutro unutar tadašnje slovenske dje je emisije zvane “Živ, žav”. “Sport Billy” je animirana serija koju je 1979. godine producenska ku a “Filmation Associates” (zaslužna i za “He-Mana”) stvorila za njema ko tržište. Tri godine kasnije, osim u ostatku Europe, crti se po eo prikazivati i u Americi i nekim dijelovima Latinske Amerike, a kod nas se prikazivao na tadašnjoj Televiziji Zagreb. Pri a govori o malom crnom dje aku zvanom Sport Billy, koji je uvijek upadao u neke avanture vezane uz sport, a kako je, dakle, originalno bio europski lik, logi no je i da je njegov najdraži sport bio nogomet. Billy dolazi s planeta Olympus (identi an našoj Zemlji, samo se nalazi s druge strane Sunca). Jasna je referenca na starogr ki Olimp, pa je tako Billyjeva planeta naseljena atletskim bogolikim stanovnicima koji se svi odreda ludi za sportom. Billy posjeduje i u svojim putovanjima služi se arobnom sportskom torbom koju naziva Supersak, a putuje diljem planeta Zemlje kako bi svugdje promovirao prijateljstvo, timski rad i sportski duh. Koliko se crti urezao u pam enje djece osamdesetih, govori i podatak kako mu je u našem popularnom sitcomu “Bitange

Publicistika

D. L. Lewis - “Božji žrvanj” Islam se uzdigao kad je pao Rim. U ranim godinama sedmog stolje a otvorio mu se širok put osvajanja svijeta, a po etkom osmog Arapi su takozvanom Mra nom dobu Europe donijeli revoluciju, za tren oka izvršivši najve i preokret mo i, religije, kulture i bogatstva u povijesti. Arapi su, ukratko, doveli sa sobom sve ono što je od Europe stvorilo Europu. Knjiga Pulitzerom nagra enog profesora povijesti na New York Universityju Davida Leve-

i princeze” izdana posveta kada Robi (Rene Bitorajac) u epizodi gdje se zbog hipnoze na e kao trogodišnjak u koži odraslog ovjeka pla e jer na televiziji nema njegovog Sport Billya. “Moje tijelo” bila je francuska animirana serija iz osamdesetih, prepuna edukativnih podataka koja je na simpati an na in djeci pri ala pri e o ljudskom tijelu. Serija je zanimljiva za svakoga koga zanima kako zapravo funkcionira naše tijelo, jer ovdje se radi o pou nom putovanju po unutrašnjosti ovjeka, pomo u kojega saznajemo mnogo korisnih informacija o našem zdravlju, o koži, ro enju, koštanoj srži, krvi, srcu, disanju, mozgu, živ anom sustavu, oku, slušnom aparatu itd. Crvene krvne stanice nosile su malene balone ispunjene kisikom na le ima, dok su bijele krvne stanice prikazane kao policijski odred i maršali u malenim letjelicama koja kontroliraju uokolo. Upe atljivu uvodnu pjesmu otpjevala je Sandra “Kim” Caldarone, koja je za Francusku pobijedila na Euroviziji 1986. godine s pjesmom “J’aime la vie”.

ringa Lewisa zapo inje padom Perzijskog i Rimskog carstva, a nastavlja se usponom proroka Muhameda i stvaranjem muslimanske Španjolske, nakon ega slijedi pet stolje a zajedni kog života muslimanskog imperija i formiranja Europe. Lewisova proza, ispunjena svjedo anstvima nekih od najve ih bitaka u povijesti svijeta, otkriva kako je procvjetao kozmopolitski, muslimanski al-Andalus – svjetionik zajedni kog rada i tolerancije izme u islama, judaizma i krš an-

stva, dok je Europa, odre uju i se kao opre na islamu, od nasljedne aristokracije, religijske netolerancije, neprestanog ratovanja i ropstva u inila vrline. Božji žrvanj, fascinantan uvid u zanemareno podru je povijesti, otkriva nam novu interpretaciju doga aja koji su promijenili svijet u onaj kakav ga znamo danas. 2. F. Bedurftig: “Sveta mjesta svijeta” 3. A. Brezovnja ki: “Mitovi i injenice o pitkoj vodi”

ALBUM TJEDNA

Paul Weller - “Sonik Kicks” “22 Dreams” ubrzanih do “Wake Op The Nation” - bio bi najjednostavniji opis novog albuma Paula Wellera, podjednako živahnog i živ anog 54-godišnjaka kojeg, ako je suditi po njegovom novom albumu “Sonik Kicks”, inspiracija ganja kao da ima 18. “Sonik Kicks” njeguje pristup “nomen est omen”. To je psihodeli na pop-folk-punk-krautrock galama koja sadrži stilsku razgranatost i dovršenost koja je falila solidnom “Wake Up The Nation”: 13 pjesama i kratak intermezzo (“Twilight”) njeguju razigrani i nervozni zvuk, pun boja, raznih “zvu nih ugriza”, specijalnih efekata, neobi nih obrata i zavodljivih dionica koje odašilju više energije nego ruski naftovodi prema Europi. Od uvodne “Green”, preko “The Attic”, Weller navješta zabavu širokog spektra, a u “Kling Klang” samo u naslovu daje posvetu Kraftwerku, i uz zujavu i pomalo forsiranu melodijsko ritmi nu tapiseriju tvrdi: “And I don’t care ‘bout coming wave, I’ll take my chances in the grave, There’s only this moment that

is now, I can’t undo what I don’t know how”. Stihovi teško da e se na i u antologiji suvremene lirike, no vrlo solidno opisuju aktualno Wellerovo stvarala ko stanje uma. On s gitarom ganja trenutke i preta e ih u uglavnom zarazne pjesme. Funky soul numera “That Dangerous Age” jedan je od takvih

primjera. Briljantan space rock broj “Dragon ly” zvu i kao da je Weller dosta slušao MGMT (Paul možda više voli psihodeli are prve generacije), a “When Your Garden’s Overgrown” solidno se nadovezuje na sli an na in. Za emocionalne kulminacije rezervirane su stvari inspirirane folkom, youngovska

Miran Košuta - “Ljubavni život profesora Baltazara Serti a” WEB PREPORUKA

British Monarchy Službene stranice Britanske Monarhije postupno se prilago avaju aktualnim trendovima na webu: sve je više videomaterijala na YouTube kanalu, Twitter se za sad koristi jednosmjerno, ali barem se koristi, a odne-

davno je i na mapi mogu e vidjeti koji lanovi kraljevske obitelji navra aju u pojedini dio kraljevstva. Za one koji traže informacije o kraljevstvu i samoj obitelji, ovo bi trebala biti po etna stranica.

1. R. Me ure an: “Kad jaganjci utihnu u Zdihovu” 2. R. Bach: “Let iznad oblaka” 3. R. Hage: “De Ninorva igra” “By The Waters” i “Be Happy Children”, koje pokazuju Wellera otvorenog srca. “Sonik Kicks” posve en je prerano preminuloj Amy Winehouse s kojom je Weller imao nekoliko prigodnih dueta. Na ovom je albumu Weller izme u ostalih ostvario uspješnu vokalnu suradnju s k eri Leah na zaklju noj temi “Be Happy Children”. A razloga za veselje imao je i Weller jer je “Sonik Kicks” nedugo nakon objavljivanja skinuo Davida Guettu s prvog mjesta britanske top liste albuma. Nek’ nam živi, živi rock ‘n’ roll! (Zoran Tu kar, preuzeto s portala muzika.hr)

Popis pjesama:

MOZAIK KNJIGA

Baltazar Serti , ugledni sveu ilišni profesor, i njegova ljubavnica, Anita Holzman, putuju na kongres u Bangkok. Na putu do zrakoplovne luke ispreplest e se prošlost sa sadašnjoš u, postavit e se pitanja gdje smo i kamo idemo? On e se pitati što se doga alo s njegovom obitelji od 1940., kad je tata diskretno protestirao protiv žandara, a ona bi voljela znati gdje je pogriješila i zašto je samo jednom u životu, i to nakratko, shvatila što je doista ljubav. Slijetanje u Bangkok otvorit e Pandorinu kutiju: Anita e se poslije jedne masaže po eti osje ati manje krivom zbog naslu ivanja slobode i nesputanosti, a Baltazar e, pijan, završiti u bordelu. Za oboje e to biti

Beletristika

Odluke koje e donijeti zna ajno e utjecati na njihove i tu e živote (i poneku smrt), a naši e junaci (barem neki) shvatiti da se život može doživljavati i na druk iji na in - veseliji, duhovitiji, opušteniji i manje obvezuju i.

1.The Attic Green 2. Kling I Klang 3. Sleep of The Serene 4. By The Waters 5.That Dangerous Age 6. Study In Blue 7. Dragon ly 8. When Your Garden’s Overgrown 9. Around The Lake 10. Twilight 11. Drifters 12. Paperchase 13. Be Happy Children

Milan Košuta ro en je 1960. u Skopju, a odrastao je u Zagrebu, gdje i danas živi. Završio je Medicinski fakultet, specijalizirao psihijatriju u Zagrebu i psihoterapiju u Be u. Od 1994. radi kao privatni psihoterapeut. Godine 1999. napisao je knjigu iz podru ja psihologije “Susret kao lijek“, u kojoj se bavi egzistencijalisti ko - fenomenologijskom psihoterapijom. Povremeno objavljuje kolumne u tjedniku Globus. “Ljubavni život profesora Baltazara“ njegov je prvi roman.

br. 874

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: nova i dotad nezamisliva iskustva koja e ih katapultirati u orbite o kojima su mogli samo sanjati.

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... MADAGASKAR 3: NAJTRAŽENIJI U EUROPI animirana avantura sinkr. na hrvatski jezik Režija: Conrad Vernon Uloge/glasovi: Zrinka Cviteši , Boris Mirkovi , Jasna Biluši

hrvatski film Režija: Biljana aki Veseli Uloge: Ksenija Marinkovi , Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrovi , Vera Zima...

Film prati Vjeru Kralj (Ksenija Marinkovi ) kojoj u jeku rata muž odlazi u izbjeglištvo, a ona ostaje u obiteljskom domu kako bi bila bliže sinu, dragovoljcu u Domovinskom ratu. Rade i kao prevoditeljica za njema ki jezik, skuplja

Urnebesni likovi iz Madagaskara se vra aju! Lav Alex, zebra Marty, nilski konj Gloria i žira a Melman odlu no e krenuti ku i u voljeni New York, dok kralj Julien, Maurice i Pingvini

NAGRADNO PITANJE

KORAK PO KORAK

novac kako bi nabavila pancirni prsluk za sina i susre e razne ljude zanimljivih životnih sudbina. Pri a se doga a u jesen i zimu 1991.godine kad su se u Slavoniji vodile najžeš e bitke. Trajanje: 111 minuta

THE MUPPETS

na in kako sprije iti Texovo preuzimanje studija je organizirati šou za deset milijuna gledatelja... Ho e li Muppeti uspjeti?

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 8.6. FA UK

12.00 (Dvorana CZK) Studio suvremenog plesa «Teuta» BIJELI K LAUN

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

19.00 MADAGASKAR 3 animirana avantura

21.00 KORAK PO KORAK hrvatska ratna drama

subota, 9.6. FA UK

Ime i prezime: ______________________

16.00 (Dvorana CZK)

________ _____________________________

Kazališna družina «Pinklec» A TKO SI TI?

kre u u zajedni ku avanturu. U ovom nastavku put ih vodi kroz Europu, gdje su pronašli savršeno skrovište: putuju i cirkus, koji su uredili u Madagaskar stilu! Za sve uzraste!

17.00 (Mala scena «Vinko Lisjak») ZATVARANJE IZLOŽBE MARIONETA AKOVE KE LUTKARICE ŽELJKE HORVAT

19.00 MADAGASKAR 3: animirana avantura

DVD, BLUE RAY IZLOG Glavni likovi ove nove avanture su Gary, Mary i Walter koji e morati okupiti staru Muppet družinu – koji su sad umirovljeni – kako bi spasili televizijski studio u kojem se nekad snimao njihov šou. Glavni negativac je Tex Richman koji želi uništiti studio, jer se ispod njega nalazi veliko nalazište na te. Jedini

(tri besplatne posudbe) Chronicle (Kronike) je a) ratni film b) s film c) glazbeni film Dobitnik iz prošlog broja: Ranko Obadi , Nedeliš e

1.SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

THIS MEANS WAR Chris Pine (Zvjezdane staze) i Tom Hardy (The Dark Knight Rises) glume zajedno s dobitnicom nagrade Oscar Reese Witherspoon u ovom miksu eksplozivne akcije i urnebesne komedije. FDR (Pine) i Tuck (Hardy) zaljube se u šarmantnu i ljubaznu Lauren (Witherspoon). I dok se Lauren bori u izboru

19.00 MADAGASKAR 3

5.CRNI SATI

animirana avantura

6.ODJEL STRAHA

21.00 KORAK PO KORAK

7.U BOLJEM SVIJETU izme u njih dvojice – uz pomo svoje otka ene prijateljice Trish (Chelsea Handler) – FDR i Tuck kre u u epsku bitku...

hrvatska ratna drama

8.KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

ponedjeljak, 11.6.

9.TA LUDA LJUBAV

19.00 MADAGASKAR 3

10.PUT RATA

animirana avantura

INTERNET I RA UNALA

21.00 KORAK PO KORAK

Kako prona i otu eni mobilni ure aj?

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

hrvatska ratna drama

nedjelja, 10.6.

3.SKLONIŠTE 4.PRAVI ELIK

Ukradeni laptopi i pametni tele oni rijetko kad ponovo na u put do svog vlasnika – ure aji su relativno mali te mogu brzo nestati, a ponekad je i teško je dokazati da se radi o vašem ure aju (znate li IMEI vašeg mobilnog tele ona ili serijski broj vašeg ra unala?). No, uz sve više popratnih tehnologija na ovim ure ajima, naro ito što se ti e geolokacije i snimanja videa mogu nost da ponovo na ete vaš ure aj su puno ve e, naravno, ukoliko se unaprijed pripremite za ovaj nemili doga aj. Aplikacije za pra enje na omogu uju da pratite geolokaciju svojeg ure aja, pregleda-

21.00 KORAK PO KORAK

2.ALVIN I VJEVERICE 3

vate što je sve vidljivo od strane ugra ene kamere, ali i sve aplikacije koje su pokrenute u odre enom trenutku. Sve više je pri a sa sretnim završetkom u slu aju kra e - gdje je na kraju laptop vra en vlasniku od strane policije, a kradljivac završi u zatvoru, a sve zahvaljuju i podacima koje je laptop prenosio preko instalirane aplikacije. Vjerojatno najpoznatija aplikacija za pra enje je Hidden, no nažalost on je dostupan samo za Macintosh ra unala, isto kao i Undercover, ali tu su još i aplikacije otvorenog koda koje omogu avaju korištenje na drugim operativnim sustavima – Adeona te Prey. Prey (http:// preyproject.com/) se isti e jer je dostupan za instalaciju na gotovo svim mobilnim ure ajima (laptopima ali i pametnim tele onima), a i upotreba servisa za pra enje je besplatna. No, za sve ove aplikacije vrijedi isto pravilo – potrebno

ih je instalirati prije kra e; stoga ukoliko se odlu ite za neku od njih, instalirajte ih odmah jer ve sutra može biti kasno… Tako er, budu i da podaci na ra unalima znaju biti puno vredniji od samog hardvera, ne zaboravite redovno raditi backup podataka, a isto tako i enkriptirati sve osjetljive podatke na mobilnim ure ajima – te poštujte ostale smjernice vezane uz upotrebu mobilnih ure aja (koristite sigurne veze, zaklju avajte lozinkom ekran im niste u blizini, isklju ite servise koje ne koristite, brišite nepotrebne in ormacije). Ovi programi vam ne e pomo i ukoliko se kradljivac odlu i odmah resetirati ure aj ili pak obrisati operativni sustav – stoga ih shvatite samo kao dodatnu zaštitu, a za svaki slu aj imajte zapisane serijske brojeve ure aja ali i dobro pripazite da do kra e uop e ni ne do e. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

hrvatska ratna drama

utorak, 12.6.

19.00 MADAGASKAR 3 animirana avantura

21.00 KORAK PO KORAK hrvatska ratna drama

srijeda, 13.6. nema filmskog programa

etvrtak, 14.6. DOBAR FILM ETVRTKOM

21.00 IZMIŠLJENE LJUBAVI rancuska komi na drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle

GROZNICA

PRAVILNA kupnja televizora

Odaberite dijagonalu koja e biti primjerena doživljaju gledanja

a razini cijele Europe rastom prodaje televizora prednja e Njema ka, skandinavske zemlje, Italija i Španjolska. Isto vrijedi i za Francusku i Veliku Britaniju. Uglavnom, 73 posto ukupne prodaje potroša ke elektronike otpada na televizore. Za televizore je karakteristi no i da potroša i investiraju više novca u višu kvalitetu takvih ure aja pa stoga raste broj prodanih komada (252 milijuna) i prihod od prodaje. LCD televizori dominiraju te ine oko 86 posto prodaje televizora. Rastu prodaje televizora svakako doprinosi i injenica održavanja europskoga nogometnog prvenstva, kada se eš e tražilo ekrane od 37 in a. Sveukupno najpopularnija kategorija ipak su televizori od 32 in a. Bez obzira na recesiju, nabaviti dobar televizor uo i po etka ovogodišnje nogometne groznice i kod nas je bila ovih dana jedna od važnijih investicija. Oni pak koji su još uvijek neodlu ni neka pro itaju re enice koje slijede. Naime, prilikom odabira televizora prvo de inirajte udaljenost s koje ete gledati televizor. Vaš televizor ne smije biti ni prevelik ni premali kako bi doživljaj gledanja bio najugodniji. Nakon što ste de inirali udaljenost i na temelju nje odabrali dijagonalu vašega novog televizora, potrebno je razmotriti njegovu namjenu. S obzirom na namjenu, odaberite TV onih karakteristika koje su vam zaista potrebne. Udaljenost za gledanje i optimalne dijagonale: 22” (55 cm) - od 0,9 do 2,7 m; 26” (66 cm) - od 1 do 3,1 m; 32” (82 cm) - od 1,2 do 4 m; 37” (94 cm) od 1,3 do 4,6 m; 40” (102 cm) - od 1,5 do 5,0 m; 42” (107 cm) - od 1,6 do 5,6 m; 46” (116 cm) - od 1,8 do 5,8 m.

r v a ts k o tržište piva, nakon tri godine pada od 13 posto, u pr o š loj godini raste zahvaljuju i ponudi piva s okusom, prije svega limunovog. Ta su pi a ve u prvoj godini zauzela 8,5 posto ukupnog tržišta. Zasigurno e predstoje a nogometna euforija, koja po inje danas sa startom Eura 2012. u Poljskoj i Ukrajini, dodatno pove ati zanimanje za ispijanje toga maloalkoholnog osvježavaju eg pi a koje obožavaju posebice žene. Radleri su u zadnje vrijeme preplavili hrvatsko tržište. Premda bi na prvu loptu mogli pomisliti kako je ovdje rije o nekoj novoj vrsti piva, prije kušanja radlera odmah zaboravite sve što ste znali o pivu jer e vas ve nakon prvog gutljaja iznenaditi novi neo ekivani okus u kojem se pivo jedva nazire. Slobodno možemo re i da su i žene koje ispijanje piva smatraju isklju ivo muškom povlasticom kona no došle na svoje - stigli su ini miksevi piva i limunade s niskim udjelom alkohola koji stvarno dobro osvježavaju. Vjerujemo da e vam naš test olakšati izbor kako biste što manje lutali u izboru radlera po svojem ukusu.

Ožujsko limun Zagreba ka pivovara svoje pi e nije nazvala radler, nego jednostavno Ožujsko limun - pivo s limunom. Ova mješavina svijetlog piva lager i bezalkoholnog pi a od limunovog soka ima 2% alkohola , uz udio piva od 40%. Pri prvom to enju u ašu na vrhu se pojavljuje lagana pjena koja se brzo slegne. Okusom dominira zreli limun kojem lagani mjehuri i dodatno poja avaju svježinu i veoma je sli an jednom popularnom izotoni nom napitku. Najbliži opis bio bi okus lagano gazirane limunade pa, ako ste ljubitelj takvih sokova, onda je ovo pravi izbor za vas. Ožujsko limun dostupno je u boci i limenci od 0,5 l. Kupac.hr ocjena: 3,8/5

PARFEM TJEDNA za nju

Very Irresistible Sensual, Givenchy

redstavljen je 2005. godine uz dizajnera Dominiquea Ropiona, u elegantnoj bo ici ljubi astih tonova. Note koje ispunjavaju prekrasnu bo icu donose cvjetne note božura, sa zeleno - vo nim a kor d i m a L i v Ty l e r ruže, uz buket nota razli itih

8. lipnja 2012.

vrsta ruža i vanilije. Ženski dojmovi za ovaj parfem uglavnom su vrlo pozitivni, poput toga da je to “predivan parfem koji na koži ostaje satima ... lagani cvjetni miris“ ili pak “imam utisak kao da postoji neka šumska jagoda na po etku, možda neka svježa malina, nešto kiselo i slatko i nježno u isto vrijeme, što se poigrava s ovom ružom“. S obzirom da o ito ima tu notu svježine, parfem se može nositi i u ove kasne proljetne dane, odnosno ranu jesen, ali i svakodnevno u bilo koje doba godine.

Veliki radler test Karlova ko radler Nakon Žuje limun, otvorili smo Karlova ko radler. Omjer piva i limunovog soka je 40:60, uz 2% alkohola, što je identi no Žuji. Ali iznenadio nas je okus koji se drasti no razlikuje od Žuje limun. Ovdje gaziranosti gotovo da nema, pi e je lagano zamu eno i slabo se pjeni. Lagano razvodnjenim okusom više dominira pivo, dok limunov sok neodoljivo podsje a na sok od bazge. Ovo bi mogao biti pravi izbor za pivopije koji se u potrazi za osvježenjem ne žele odre i okusa piva zbog tamo nekog limuna. Karlova ko radler dostupno je u boci i limenci od 0,5 l. Kupac.hr ocjena: 3,8/5

Pan radler - limun Ovaj radler ima isti omjer piva, limunovog soka i alkohola kao i prethodna dva testirana radlera. Nakon to enja, u aši se stvori lijepa pjena koja se brzo sleg ne. Ok us Pan radlera je svjež, ima boju prave limunade, a gaziran je manje od Žuje limun. Nakon ponovljenog kušanja okus limuna postane gorkast i jako podsje a na grejp, što za vrijeme ljetnih vru ina može biti dobitna kombinacija za gašenje že i. Sve u svemu, vrlo osvježavaju e i ukusno pi e za sve one koji vole manju gaziranost.

mjetan nakit je mnogo ekonomi niji od mnogih drugih koje nalazimo na tržištu. Njega može nabaviti ve ina ljudi. Ljudi preferiraju nakit koji je istovremeno jednostavan i elegantan. Brze promjene trendova vode neprekidnoj promjeni tipova umjetnog nakita koji se nosi. Iako su zlato i dijamanti još uvijek najdraži ljudima, mnogi nemaju inancijske mogu nosti da ih nabave. U takvim slu ajevima dobar umjetni nakit, koji sli i zlatu i dijamantima, stiže u pomo . Razli ite prednosti umjetnog nakita jesu: može se nositi nekoliko puta i lako se zamijeni za novi, budu i da nije skup. Postoje razli iti modeli nakita za svaku posebnu priliku. ak ga i djeca mogu nositi, a da se ne moramo bojati da e ga izgubiti, oštetiti ili e im biti ukraden. Nepotrebna je svaka dodatna briga. Umjetni nakit možete nabaviti u svim veli inama i vrlo je udoban za nošenje. Ne morate imati debeli zlatni

Pan radler dostupan je u boci i limenci od 0,5 l. Kupac.hr ocjena: 4/5

Union – limun i grapefruit radler

razvodnjen okus piva, a žuta boja baš ne otkriva prisutnost limuna. Pivo i limun u omjeru 50:50 u ovoj se kombinaciji nisu baš najbolje snašli, a ako se odlu ite na kupnju ovog pi a znajte da ima 2,5% alkohola.

Kupac.hr ocjena: 2,9/5 Union radler limun prili no nas je (neugodno) iznenadio. Okus je prazan i podsje a na razvodnjeno U ovom pivo sa zaše erenom vodom. testu kušani su Ni dobro radleri: Ožujsko lirashla en mun, Karlova ko radnije na m pružio ler, Pan radler limun, osvježenje Union (limun i grapekakvo o ekujemo od fruit) i robna marka radlera i zato Grafenwalder je u ovom testu najslabije ocijenjen. Ali Union radler grapefruit je potpuno druga pri a i svakako ga KRITERIJ OCJENJIVANJA Na kona nu ocjenu test - tima pormorate probati. Odli an okus grejpa tala Kupac.hr od pet lanova utjecali i dobro izbalansirana gaziranost su ukupni dojam, mješavina okusa i nas je oduševila. Kad se za vrijeme svježina radlera. U testu smo više puljetnih vru ina odlu ite osvježiti ta kušali rashla ene i nerashla ene Union radlerima, uzmite u obzir da radlere u boci i limenci. oni zbog 50:50 omjera piva i limunoDOBRO JE ZNATI vog soka imaju 2,5% alkohola. Union U nas relativno nepoznata mješaviradleri dostupni su u boci i limenci na piva i limunade, odnosno piva i konod 0,5 L. centriranoga limunovog soka izvorno potje e iz Njema ke. Prema op eprihvaKupac.hr ocjena: enom mišljenju, radler je 1922. otkrio limun 2,5/5 grapefruit 4,5/5 minhenski gastronom Franz Xaver Kugler, ali recept za radler spominje se ve 1912. godine. Radler (biciklist) po Grafewalder de iniciji je mješavina piva i sode ili limunade u omjeru 50:50 ili 60:40. U sjeU potrazi za vernoj Njema koj mješavina pilsnera i radlerima na hrlimunade zove se Alsterwasser, dok je vatskom tržištu u južnoj Njema koj mješavina svijetlog otkrili smo Grapiva i limunade poznata pod nazivom fenwalder - pivo s Russ’n. Uživanje u ovakvim osvježavadodacima, robnu ju im mješavinama ima dugu tradiciju marku jednoga inou krajevima njema koga govornog pozemnog trgova kog dru ja, a ako se zateknete u njema kim lanca. Limenka od ili austrijskim pivnicama koje ih imaju 0,5 l cijenom je pou ponudi, obavezno kušajte radlere s voljnija od testirapravom limunadom koje svaka pivnica nih radlera u limenspravlja po svojoj originalnoj recepturi. ci. U Grafenwalder Preuzeto s portala: Kupac.hr dominira prili no

Umjetan, a ipak elegantan, nakit Nakit je postao jedan od statusnih simbola u društvu. Stoga je važno da svi imaju neku vrstu nakita za sve prilike. No, nisu svi u mogu nosti kupovati skupi nakit za blistave prilike. U takvim slu ajevima vrlo dobro e vam do i jeftiniji umjetni nakit.

lanac da bi izgledali privla no. Možete ga nabaviti u svim razli itim bojama i oblicima. Izbor je tolik da možete imati poteško e s odabirom pravog nakita. Umjetni nakit uklju uje sve, od naušnica,

prstenja, ogrlica, broševa do lan i a za nožni zglob u svim bojama, oblicima i veli inama. Možete izabrati nakit koji vam najbolje odgovara uz odre enu odje u. Budu i da je prili no jeftin, možete kupiti nekoliko modela da vam svaki odgovara s odre enom haljinom. Umjetni nakit ve inom se radi od kože, plastike, titana i mnogih drugih metala i materijala. Danas gumene i plasti ne narukvice nose djeca u cijelom svijetu. Umjetni nakit isplati se kupiti ako uzmemo u obzir otmjenost koju pruža. Cijene variraju, pa svatko može na i ponešto za sebe. U svakom slu aju, još dugo ne e iza i iz mode.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dosta je ve toga "englesko amazonskog vremena“ Sunce, oblaci, sparina, kiša … Pun nam je kufer ve tog vremena u kojem se poput Londona ili nekoga drugog engleskog grada izmjenjuju sunce, oblaci i kiša. ovjek ne zna što i kako s odje om i obu om, ponajprije zbog mogu ih pljuskova, a i temperatura ima znatne oscilacije. Takva je situacija i na akove koj špici. To je ponajprije jer smo proteklih godina navikli da sunce prži ve krajem svibnja, a sada vlada samo nekakva ljetna sparina. I to se ne e promijeniti ni krajem ovog tjedna, kažu prognosti ari. Nadamo se, kad e se spajati sljede i praznici (petak – ponedjeljak), da e kona no sti i ljeto, a dugi rukavi oti i na dno ormara.

ESPRESSO by

Nogometna groznica "

Da bi vam neka utakmica zaista istinski ostala u pam enju, od nje ete zahtijevati što je ve i broj ovih osobina: .) Golovi. Neki tvrde da u posebno lakim pobjedama golovi po inju gubiti vrijednost, ali meni to nikad nije predstavljalo problem. .) Stravi no nepoštene suda ke odluke. Zgražanje je

1 2

klju an sastojak nogometnog doživljaja. .) Bu na publika. Najbolje je kad naša mom ad gubi, ali dobro igra; zato mi pobjeda od 3:2 u posljednjim minutama predstavlja omiljeni rezultat. .) Kiša, skliski teren itd. Ne postoji bolji prizor od igra a koji uleti u uklizavanje, pa se otkliže deset - petnaest metara.

3 4

.) Suparni ka mom ad promaši jedanaesterac. Arsenalov vratar John Lukic bio je kralj jedanaesteraca, tako da sam ovo doživio poprili no puno puta. .) Suparni ki igra primi crveni karton. Klju no je da se ovo ne dogodi prerano; izbacivanja u drugom poluvremenu neizvjesnih utakmica pružaju neopisivo zadovoljstvo.

.) Do e do nekakvog "sramotnog incidenta". Kad bih bio sportski novinar ili nogometni dužnosnik, bez sumnje bih negodovao protiv takvog nedoli nog ponašanja - koškanje na travnjaku, poput lakih droga, uop e ne bi bilo zabavno kad bi se legaliziralo. Na sre u, me utim, nemam takvih odgovornosti: ja sam navija , i nisam baš nimalo dužan držati se službenih moralnih na ela." rethodno citirani Nick Hornby u svojoj knjizi "Nogometna groznica“ vrlo zorno po-

kazuje što zna i biti nogometni navija . Stoga bi svima onima koji ne vole nogomet preporu io da pro itaju ovu knjigu, jer ako ništa drugo ona je i te kako zabavna. A možda i promijenite mišljenje o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu. e utim, od danas, bez obzira što se svi kunu da baš i nema nogometne euforije, prvenstveno jer je puno skepse prema mogu nostima hrvatske reprezentacije, ipak zapo inje nogometna groznica zahvaljuju i po etku EP-a u

nogometu 2012. Tri su stvari koje dominiraju u muškom razmišljanju, a za koje naše ljepše polovice imaju najmanje strpljenja i razumijevanja. Rije je o seksu, pivi i nogometu. Me utim, ni jedna od navedene tri stvari više nisu isklju ivo muške, jer i veliki broj žena, bez obzira što se sablažnjavale, i te kako vole sve troje (ili barem jedno od toga J). Stoga je najbolje da idu ih mjesec dana nekako "ukomponirate“ u život sve troje, ma kako to grozno zvu alo.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Poreme aj prilagodbe

Zašto se bojimo javnih nastupa?

Što nam tijelo poru uje?

PI TANJE: Imam 23 godine: Pr ije kratkog v remena doživ jela sam stresni doga aj. Psihijatrijskim pregledom ustanovljeno je da se kod mene radi o poreme aju prilagodbe. Interesira me kakav je to poreme aj? OD G OVOR : e s t o puta nakon izuzetnog stresnog doga aja kao odgovor mogu se pojaviti afektivni i ponašajni simptomi. Simptomi mogu biti napetost, nesanica, smetnje koncentracije, anksioznost, depresivno raspoloženje, okupiranost

situacijom koja je stresogena te smetnjama u opho enju. Stresni doga aj je prema tome primarni i najbitniji imbenik jer bez njegovog djelovanja taj poreme aj se ne bi pojavio. To je zapravo odgovor loše prilagodbe na teški stres koja dovodi i do zna ajnog ošte enja socijalnog ili radnog funkcioniranja. Poreme aj prilagodbe može se odrediti kao “akutan” ako mu je trajanje 6 mjeseci ili kra e ili kao “kroni an, ako simptomi traju dulje od 6 mjeseci.

Prije nego što sam po eo govoriti, imao sam nešto važno za re i. Groucho Marx U bezbroj se životnih situacija moramo javno pokazati i dokazati. U svim smo tim situacijama svjesni da e nas drugi ljudi promatrati i vrednovati našu izvedbu. Ponekad su ti ljudi dobronamjerni, a neki put nisu, ali mi esto ne znamo što im je u glavi. Problem nastaje ako mislimo da nam nisu skloni i da nas ne e dobro ocijeniti. Svi smo mi uspješni dok nas nitko ne gleda. Student se može dobro spremiti za ispit, a onda na samom ispitu odjednom «sve zaboravi». Stru njak koji se izvrsno pripremi za prezentaciju može pred kolegama mucati i zaboraviti najvažnije što je trebao re i. Ali još je strašnije u najjednostavnijim životnim situacijama: može nas biti strah pitati nekog na ulici koliko je sati ili poslužiti kavu svojim gostima u ku i... Kako nastaje strah od neuspjeha? Naravno, slijedi uvena re enica: svi naši problemi naj eš e vuku korijene iz ranog djetinjstva. Strah od neuspjeha povezan je s manjkom samopouzdanja i osje ajem da nemamo kontrolu nad svojim životom, da je okolina kriti ki i neprijateljski raspoložena prema nama. Takvi zaklju ci ne moraju biti ispravni, ali naj eš e su dio naših ranih iskustava sa bliskim osobama koje su nas odgajale. U nekim obiteljima djeca se smiju vidjeti, ali ne i uti. Tako nastaju

osobe koje i u odrasloj dobi misle da ono što imaju za re i nije važno. Druga loša mogu nost je da su roditelji nadobudni i st alno v rše pritisak na dijete da u svemu bude uspješno, imaju previsoka o ekivanja koja dijete ne može ispuniti i postupno razvija pani an strah od neuspjeha, jer se boje roditeljske kritike i neprihva anja. Varijante ovakvog roditeljskog postupanja mogu i i od agresivnog izi kog do vrlo suptilnog psihi kog teroriziranja djeteta, koje je mogu e zaogrnuti u plašt roditeljske predanosti i posve enosti djetetovom napretku, ega ni sami roditelji ponekad nisu svjesni. Maltretiraju dijete a uop e ne vide da rade krivo, uvjereni su da znaju što je za dijete dobro. U obrazovnim se ustanovama nastavlja i produbljuje ovakav pristup. O ekuje se da budemo uspješni, a ne vidi se kakve smo osobe, pa konstantno imamo osje aj da nas se na ovom svijetu previše procjenjuje, a premalo prihva a ... I još je jedna mogu nost da razvijemo strah od javnih nastupa. Neki ljudi koji su bez poteško a javno nastupali i možda ak u tome uživali mogu doživjeti traumatsko iskustvo pri samom nastupu ili pani nu ataku u nekoj drugoj situaciji. Kao posljedica takvog psihi kog poreme aja nakon šest i više mjeseci razvije se mnoštvo simptoma anksioznosti i fobije, koji pogo enoj osobi mogu godinama praviti ozbiljne probleme, zbog ega je najbolje potražiti stru nu pomo .

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Žgaravica, tupa bol u trbuhu, loš okus u ustima, glavobolja, mu nina, slabost, drhtanje ruku...i sve to za dobro jutro...Nije ugodno bu enje nakon što se ju er „malo više popilo“. Naravno, još ju er je sve izgledalo dobro... Dan je kao i svaki drugi zapo eo ne im „žestokim“-protiv žgaravice i drhtanja ruku, nastavio se s nekoliko piva na poslu, završio gemištima u kr mi i namjerom negdje u kutu pijanog uma da e od sutra sve biti druga ije, bez alkohola. Možda bi i bilo, bar da tako ne drhte ruke, da nije osje aja da je netko u želucu potpalio vatricu, a u glavi bubnjaju lanovi nekog amaterskog rock benda, ne baš uvježbanog. Nervoza, ljutnja na sve oko sebe, a možda najviše na sebe. Makar, to se ne priznaje, naro ito ne supruzi koja onako inspektorski jutros gleda i samo šuti. Frk e nosom, kao, tu se ne da disati, smrdi na kr mu... Doista, možda je i u pravu, ali nije mogao de kima re i da mora doma poslije posla, pa išlo se „samo na jedne...“ I što sada? Ve kasni na posao, osje a se loše, možda bi bilo dobro oti i lije niku ? Tipi na je ovo pri a koja se svakodnevno ponavlja u obiteljima alkoholi ara. Dugotrajno pretjerano pijenje alkohola ostavlja brojne trajne posljedice za zdravlje. Nakon resorpcije u želucu alkohol vrlo brzo putem krvi dolazi do svih stanica ljudskog tijela i zapravo nema organa na kojem ne ostavlja štetne posljedice. esta su i opasna ošte enja probavnog sustava: Usna šupljina : eš e se javlja karijes i paradontoza (propadanje zubnog mesa), a kod alkoholi ara je primije ena i ve a u estalost karcinoma jezika, grla i grkljana . Jednjak: este upale sluznice, slabost donjeg s inktera i re luksni ezofagitis, a pet puta se eš e javlja karcinom jednjaka nego u osoba koje ne piju; Želudac i crijeva : naj eš e se javlja gastritis i ošte enje sluznice želuca i crijeva pa

su uobi ajena jutarnja povra anja i mu nine kod alkoholi ara; Ciroza jet re : najpoznat ija i vrlo esta komplikacija alkoholne b ole s t i j e tre, esto letalnog ishoda, naro ito kod mla ih žena . Kod a lkoholi ara je i u estalije javljanje karcinoma jetre; Alkoholni pankreatitis : opasna upalna bolest guštera e, esta komplikacija alkoholizma. Naravno, zahva eni su i drugi organi i sustavi, o njima emo pisati u drugom nastavku. Zanima li vas nastavak pri e o „osobi A“ iz po etka ovog lanka? Da, morao je lije niku, ak je i ostao u bolnici. I kako sam veli: „Našli su mu svašta, i visoki tlak, i gastritis i ir na želucu, i ošte enje jetre“, a on je sve tuma io stresom na poslu. Dobio je za piti „šaku lijekova“ i upute o laganoj prehrani. O alkoholu nije bilo previše govora, „pa nije mogao onom dobrom doktoru priznati koliko puno je svaki dan popio, šta bi ovjek o njemu mislio“? Ova se pri a ponavlja s velikim brojem alkoholi ara koji se lije e od brojnih drugih bolesti kojima je u podlozi alkoholno ošte enje. Potrebno je naravno provesti dijagnosti ke postupke i lije enje prema uputama lije nika, ali do oporavka ne e i ne može do i ako se ne prekine s alkoholom. Nužno je na vrijeme shvatiti da su sva ta ošte enja rezultat prekomjernog pijenja i da je važno stati na vrijeme, dok je još mogu oporavak. Naime, nakon odre enog vremena nastupaju nepovratna ošte enja i promjene, a lije enje i oporavak postaju puno teži i neizvjesniji. Što je period prekomjernog pijenja duže trajao, to je teže prestati piti bez pomo i i podrške stru njaka pa ako ste ve bezuspješno pokušavali sami, nazovite 099 222 1 888 i potražite savjet. Uvijek ima na ina da vam se pomogne i da ovakva jutra s po etka pri e odu u zaborav.

8. lipnja 2012.

Piše Katarina Flajpan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOTERAPIJA

San Stolje ima ovjek prou ava snove, pokušava ih objasniti, traži u njima objašnjenje nekih minulih ili budu ih doga aja ali i znanstvenih objašnjenja na pitanje zašto nam je san toliko neophodan. Odgovora nema a kako se ini još ga dugo ne e ni biti. Drugo su pitanje snovi. Postoji jedna itava teorija da su snovi zapravo ASTRALNO PUTOVANJE. Naime, odre ena grupacija ljudi, koji imaju sve više sljedbenika tvrdi da duh ili duša za vrijeme sna napušta tijelo i bez kontrole spava a "stvara" ili živi paralelni život. Kad se ovjek probudi duša se vra a u tijelo i nastavlja se normalan proces nastavka prirodnog života. Kao dokaz sljedbenici te tvrdnje navode da su razli itog intenziteta sna, ljudi nakon bu enja dezorijentirani ili smeteni pa naj eš e kažu "moram do i k sebi" Gdje je tu zbilja ili granica stvarnosti ostaje nepoznanica. Znanost to pripisuje duševnoj aktivnosti za vrijeme spavanja. Isto tako pojedini znanstvenici tvrde da je fiziološki uzrok sanjanja djelomi na "budnost" moždane kore do koje dolazi zbog razli itih vanjskih ili unutarnjih podražaja. ali ljudi koji imaju intenzivne snove snove, kojih se do u tan ine sje aju i koji se ponavljaju to pobijaju. Ponekad im se kroz koju godinu upravo ti snovi preslikavaju u zbiljDA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO

ski doga aj. Ljudi su zbunjeni takvim situacijama i premda ih to plaši, rijetko ili nikad ne posje uju psihijatra. Kod sanjanja je misaona kontrola svedena na minimum i zbog toga su snovi esto vrlo udnovati i nelogi ni a da to za vrijeme sanjanja uop e ne primje ujemo. S druge strane ponekad usnemo samo vrlo kratak trenutak a san, kojeg se odli no sje amo, govori nam da smo proživjeli doga aj koji je trajao itavu vje nost. Pobornici teorije astralnih putovanja upravo tu pronalaze dokaze svojih tvrdnji da su u pravu. Oni, naime, tvrde da u univerzalnom svemiru (ili itajte na nebu) vrijeme nije nikakav aktor odnosno da ne postoji. Bilo kojoj teoriji se priklonili vrsti dokaz ne o ekujte. Svatko brani svoje a ljudi po najrazli itijim sanjaricama traže istinu. Istina je još duboko zakopana i nikakvim udom ne e izbiti tako skoro na svijetlo dana. Kad se neugodni snovi, istog sadržaja, uporno ponavljaju ne treba tražiti tuma enje vra are nego pomo u psihoanalizi. To su prave no ne more koje mogu uzrokovati i ozbiljnije poreme aje. Potražite stru nu pomo ili me nazovite na broj tele ona 098/1347-031, vaš e problem biti u cijelosti odstranjen. USPJETI. BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. lipnja 2012.

VOZILI SMO: Nova Fiat Panda

www.autostil.info Ure=uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Nagrada “eCar Award 2012” za Volkswagenov Cross Coupé U Leipzigu je dodijeljena nagrada „eCar Award 2012“. U kategoriji „Najbolji Plug-Inhibridni automobil, konceptualna vozila“ odlikovan je Volkswagen Cross Coupé – studija koja kombinira ekonomi ni TDI-Plug-In hibridni pogon sa snažnim dizajnom. Cross Coupé s Plug-In-hibridnom tehnologijom je vizionarska studija koja na savršen na in objedinjuje ekonomi nost i zahtjevnu dinami nost vožnje: pogonjen spregom turbodizelskog motora s izravnim ubrizgavanjem (TDI) i dva elektromotora, Cross Coupe ostvaruje senzacionalno nisku

prosje nu potrošnju od svega 1,8 litara/100 km u novom europskom ciklusu vožnje (NEFZ). Ova vrijednost odgovara emisiji CO2 od samo još 46 g/ km – a sve to uz 220 km/h brzi i 306 KS snažni SUV s etiri sjedala. Nagrada za Volkswagen Cross Coupé Plug-In dodijeljena je u Leizpigu Thomasu Lieberu, voditelju sektora za razvoj elektri nog pogona u Volkswagenu. Prethodno uz ovogodišnji AMI (Auto Mobil International) pozvani su itatelji asopisa AUTO BILD i AUTOTEST da online glasuju za svoje favorite me u 41 elektri nih vozila.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Tre a generacija F Na hrvatsko tržište stigla je tre a generacija Fiat Pande, modela koji je na tržištu 31 godinu.

iat Panda je osvojio 16 milijuna razli itih voza a u smislu ukusa, dobi, nacionalnosti i pozadina. Najbolje je prodavana te je znatno pridonjela neospornom Fiatovom vodstvu u ovom segmentu. Tre a generacija Pande nudi više kvalitete u pogledu prostora, udobnosit, funkcionalnosti, tehnologije i sigurnosnih zna ajki. Ona kombinira najbolje zna ajke prve i druge generacije automobila. Ovo inteligentno vozilo je idealno za one koji žele kombinirati prakti no rukovanje gradskog automobila s prostorom i udobnosti kompaktnog automobila. Polaze i od koncepta da svatko od nas ima razli ite zahtjeve, novi automobil maksimalno koristi unutarnji prostor. Iako je i dalje kompaktni automobil, Panda je narasla samo nekoliko centimetara kako bi osigurala postizanje najviših standarda sigurnosti i poboljšala velikodušnost

putni kog prostora. S dužinom od 365 cm, širinom od 164 cm i visinom od 155 cm, u novu Pandu se može udobno smjestiti do pet osoba te je jedan od najprostranih automobila u svojoj klasi: 225 litara koji postaju 260 ako su klizna stražnja sjedala u potpunosti

povu ena naprijed te 870 litara ako su stražnja sjedala preklopljena. Fiat Panda nudi, brojne pretince za pohranu i široku lepezu kon iguracija prednjih i stražnjih sjedala, maksimalnu slobodu uporabe prostora. Fiat je brand koji se identi icira s malim utjecajem

na okoliš. To je ilozo ija koja je dovela do de iniranja palete motora, svi su prvaci u potroš nji goriva, emisiji štetnih plinova i performansa. Isti u se potpuno novi dvo-cilindarski motori koji su opremljeni sa Start & Stop sustavom u standardnoj opre-

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Ford Focus 1.6, 2011.g., 15000 km, reg. 2/2013, cijena 90000 kn 2. Hyundai Elantra 2.0 CRDi, 2005.g., 98000 km, reg. 6/2012, cijena 41000 kn 3. Hyundai IX20 1.4 GL, 2011.g., 4000 km, reg. 11/2012, cijena 99000 kn 4. Hyundai Matrix 1.6 GL, 2004.g., 100000 km, reg. 5/2012, cijena 31000 kn 5. Hyundai Tucson 2.0 GLS + plin, 2007.g., 80000 km, reg. 7/2012, 84000 kn 6. Nissan X-Trail 2.2 dci Sport, 2004.g., 112000 km, reg. 6/2012, 90000 kn 7. Renault Laguna 1.8 RT, 1995.g., 228000 km, cijena 5500 kn

Honda – after work akcija se nastavlja Svaki dan poslije 15:00 sati nastavlja se Hondina after work akcija. Honda poziva sve potencijalne kupce na ugodno after work druženje, a kako bi spojili ugodno s korisnim Honda je za svoje kupce pripremi-

la specijalne popuste koji se kre u i do vrtoglavih 45.000 kn. Samo za ovu priliku Honda nudi ograni enu koli inu vozila CR-V after work serije i motocikle CBR 1000RR i CBR 600RR po specijalnim uvjeti-

ma kupnje. Honda CR-V after work se nudi s agregatom 2.0 i opremom Comfort plus MT, s metalik ili perla bojom te bo nim nogostupima. Honda after work akcija traje do isteka ograni ene koli ine vozila.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Fiatove uspjeĹĄnice

Chevrolet e biti sluĹžbeni automobilski partner nogometnog kluba Manchester United Chevrolet je potpisao petogodiĹĄnji ugovor o partnerstvu s legendom Barclays Premier lige, nogometnim klubom Manchester United, te e postati sluĹžbeni automobilski partner kluba. Chevrolet se obvezao da e oboĹžavatelji biti u srediĹĄtu njegova sponzorstva, uz stalna nastojanja da se ĹĄto-

mi: 85 KS 0,9 TwinAir Turbo, koji je osvojio "International Engine of the Year 2011" nagradu te potpuno novi 65 HP 0,9 atmosferski TwinAir, usvojen po prvi put. Obnovljeni su i 69 KS 1,2 Fire benzinski motor i 75 KS 1,3 Multijet II koji su opremljeni s Start & Stop sustavom u standardnoj opremi. Pri lansiranju, novi model e biti dostupan s pogonom na prednje kota e - Panda 4x4 e biti lansirana kasnije - i nudit e 3 razine opreme (Pop, Easy i Lounge), 10 boja karoserije, 9 razli itih unutraĹĄnjosti, dva poklopca naplataka, dva aluminijska naplatka 14" i dva aluminijska naplatka 15â€œ. Novi sadrĹž aji uklju uju "Blue & Me TomTom LIVE" koji kombinira prednosti infotainment sustava te je integriran i povezan s prijenosnim navigacijskim sustavima. Novi inovativni LSCM (Low Speed Collision Mitigation) sustav ko enja e biti dostupn kao opcija. Ovaj sustav prepoznaje prepreke ispred

vateljima kluba i nogometnim navija ima pribliĹži igra viĹĄe nego ikada prije. Pojedinosti o globalnom partnerstvu bit e objavljenje na sve anosti u Ĺ angajskom muzeju znanosti i tehnologije na kojoj e sudjelovati predstavnici Chevroleta, kluba Manchester United i ostali gosti.

automobila te automatski ko i ako je brzina kretanja manja od 30 km/h. Fiat Group Automobiles je postavio visok standard prilikom izrade nove Pande kako bi osigurao vrhunsku kvalitetu u cijelom procesu razvoja proizvoda. Takav proizvod je samo mogao biti proizveden u jednako naprednoj tvornici koja je redizajnirana prema istim kriterijima. To je razlog zaĹĄto je novi model izra en u Pomigliano d'Arco tvornici koja se nalazi pokraj Napulja. Industrijsko podru je u potpunosti je obnovljeno, za proizvodnju nove Pande, s novim najnaprednijim sustavima koje Fiat trenutno ima, ti novi sustavi su tako er me u najnaprednijima u svijetu. Panda je prvi puta u povjesti siĹĄla s automobilskih traka joĹĄ davne 1980. kada ju je Fiat predstavio na Salonu automobila u Ĺ˝enevi, istraĹživanja su zapo eta joĹĄ 1976. Uz Panda rodila se ideja, koja je generirala drugi na in doĹživljavanja

automobila: jednostavna, demok racija, zabava a u isto vrijeme revolucionarna zahvaljuju i svojim intuitivnim i briljantnim rjeĹĄenjima. To je prva generacija jednog od najatraktivnijih i visoko cijenjenih europskih gradskih automobila. U trogodiĹĄnjem razdoblju je oboga ena verzijom s tekstilnim Ned krovom i verzijom 4x4 a u srpnju 1984

proizvedena je i 1.000.000 Panda i to nakon samo etiri godine. Druga generacija je stigla u rujnu 2003. Ukupno je proizvedeno oko 6 milijuna automobila prve i druge generacije. Sada je red na tre oj generaciji Fiat Pande da i dalje kora a putem kojim je krenula joĹĄ prije 31 godinu po svim cestama svijeta.

KLADI S S A A I DOBI AJ

o i b o

a i P O SIO AL I TIPST I va o dana na a on vo mobi a a na man i i a na v !om mo !no i dobi a" Po ivamo no om # $o # ni # o a i am i o ov "

dobivam adio i i

idim a i ad v i m a d odi i dom a o i a a

Samo o a S S

a i a m

DOBITAK1 na

88708 S

POĹ ALJI S S A

88708

I PIĹ I IJ

DOBITAK1

i na% &"00 n' m 'dan

IT dan d"o"o" (ma na 1)# 10)&7 a i # " 0*+ 700 700# od ava% DOBITAK1 STOP

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobilau RH po proizvo a ima 1.1. - 31.5.2012. proizvo a 1 Volkswagen 2 Peugeot 3 Opel 4 Renault 5 Citroen 6 Hyundai 7 Chevrolet 8 Kia 9 Škoda 10 Ford 11 Audi 12 Toyota 13 Nissan 14 Dacia 15 BMW 16 Fiat 17 Suzuki 18 Mazda 19 Seat 20 Mercedes 21 Honda 22 Volvo 23 Mitsubishi 24 Alfa Romeo 25 Mini 26 Smart 27 Lancia 28 Porsche 29 Land Rover 30 Lada 31 ostali UKUPNO

koli ina

udio, %

2231 1464 1403 1373 1218 1071 998 941 911 786 513 505 485 439 422 353 347 343 303 151 147 112 110 36 35 22 20 19 18 14 46 16836

13,25% 8,70% 8,33% 8,16% 7,23% 6,36% 5,93% 5,59% 5,41% 4,67% 3,05% 3,00% 2,88% 2,61% 2,51% 2,10% 2,06% 2,04% 1,80% 0,90% 0,87% 0,67% 0,65% 0,21% 0,21% 0,13% 0,12% 0,11% 0,11% 0,08% 0,27% 100%

Izvor: Promocija plus

AMC Me imurje &akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751

Vrata novog Transit Customa testirana 550.000 puta Fordov tim zalupio je vratima svojeg novog dostavnjaka više od 550.000 puta kako bi se uvjerio da mogu izdržati dnevnu upotrebu i najzahtjevnijih korisnika tijekom mnogo godina. Ford je zalupio prednjim vratima Transita 250.000 puta, bo nim kliznim vratima 150.000 puta, a stražnjim teretnim vratima 150.000 puta u posebnom ispitnom centru u kojem temperature padaju i do -40 stupnjeva Celzijusa i dižu se na 82 Celzijusova stupnja uz 85 posto vlage. Potpuno novi Transit Custom je potpuno novo jedno tonsko gospodarsko vozilo. Prodaja u Europi i na ostalim tržištima po inje pred kraj ove godine, a debitirao je na sajmu gospodarskih vozila u Birminghamu u Engleskoj. Test u kojem je 550.000 puta zalupljeno vratima je samo jedan u nizu rigoroznih ispitnih procedura koje Ford koristi kako bi nova vozila bila dostojna reputacije

legendarnog Transita poznatog po iznimnoj pouzdanosti. Broj od 250.000 puta koliko su zatvarana prednja vrata odgovara broju od 84.000 na osobnom automobilu. To govori o u estalosti korištenja vrata i strožem pristupu radnim vozilima. Ford bilježi i analizira stvarno lupanje vratima tako što ispitni ure aji simuliraju ponašanje korisnika u stvarnom životu. Prati se brzina i stupanj sile udarca vratima uklju uju i normalno i snažno lupanje vratima. Test pokazuje najve e brzine koje koristi 90 posto kupaca. Ispitivanje se održava u okviru automatiziranog prostora u Fordovom razvojnom centru u Merkenichu u Njema koj. Inženjeri prate to nost ispitivanja i provjeravaju vrata redovito za bilo kakav znak ošte enja ili popuštanja. Proizvodnja novog Transit Custom po inje kasnije ove godine u Fordovoj tvornici u Kocaeliju u Turskoj.

e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA

kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA SVIBANJ 2012. GODINE KUĆANSTVO: Za razdoblje od 01.05.2012. do 31.05.2012. 2,840000 kn/m3 s PDV-om, odnosno 0,306672 kn/kWh s PDV-om, TS2 16,50 kn uvećano za PDV PODUZETNIŠTVO: Za razdoblje od 01.05.2012. do 31.05.2012. 3,99 kn/m3 uvećano za PDV, odnosno 0,430853 kn/kWh uvećano za PDV, TS2 16,50 kn uvećano za PDV PODUZETNIŠTVO (PROIZVODNJA): Za razdoblje od 01.05.2012. do 31.05.2012. 2,81 kn/m3 uvećano za PDV, odnosno 0,303433 kn/kWh uvećano za PDV, TS2 16,50 kn uvećano za PDV PODUZETNIŠTVO (PROIZVODNJA): godišnja potrošnja veća od 10 GWh odnosno 1.000.000 m3): Za razdoblje od 01.05.2012. do 31.05.2012., 2,78 kn/m3 uvećano za PDV, odnosno 0,300194 kn/kWh uvećano za PDV, TS2 60,00 kn uvećano za PDV

8. lipnja 2012.

U svijetu prodano više od 4 milijuna Toyota i Lexus hibrida

Jaguar je broj 1 prema istraživanju J.D.Powera Prema rezultatima istraživanja o zadovoljstvu vlasništva (VOSS –Vehicle Ownership Satisfaction Study) koje u UK-u provodi J.D.Power and Associates/ WhatCar?, Jaguar je proizvo a broj 1. Istraživanje se temelji na vrednovanjima gotovo 18.000 pojedinaca u UK-u nakon dvije godine vlasništva u prosjeku. Vrednuje se svaki aspekt vlasništva vozila od performansi, dizajna, udobnosti do kvalitete, troškova vlasništva, ekonomi nosti i zadovoljstva uslugom. S obzirom na dobivene podatke, ovo istraživanje je jedno od najsveobuhvatnijih. Podijelimo li po modelima, Jaguar XF zauzeo je ukupno drugo mjesto ime je napravio pomak od 15 mjesta u samo 12 mjeseci. Rezultat 2012. ozna ava kulminaciju stabilnog rasta u zadovoljstvu vlasnika za usporedbu s 2011. kada je Jaguar zauzeo tre e mjesto. Medijski partner u Ujedinjenom Kraljevstvu je magazin WhatCar?

Toyota Motor Corporation (TMC) je objavila rezultat globalne kumulativne prodaje hibridnih vozila koja od 30. travnja premašuje 4 milijuna vozila. U Europi je kumulativni prodaja hibridnih vozila dosegla 423.000. U kolovozu 1997. u Japanu je Toyota predstavila Coaster Hybrid EV, a nakon toga u prosincu 1997. Prius - prvo na svijetu masovno proizvedeno hibridno osobno vozilo. Prodaja Priusa je po ela u Europi, Sjevernoj Americi i drugdje u svijetu 2000 godine. Druga generacija Toyote Prius lansirana je 2003., a otada je TMC proširio korištenje Toyota hibridne tehnologije na vozila kao što su monovolumeni, SUV, vozila sa stražnjim pogonom i kompaktne limuzine. Tre a generacije Priusa je predstavljena u svibnju 2009. i odmah dobila snažnu potporu kupaca diljem svijeta, što je dovelo do pove ane globalne prodaje TMC hibridnih vozila (ukupno 3 milijuna vozila do kraja velja e 2011). U Europi, Toyota vozila sa hibridnom tehnologijom uklju uju modele: Prius, Auris Hibrid te skorašnji novitet Yaris Hibrid. Auris i Yaris sa hibridnim po-

gonom proizvode se u Europi. Kasnije ovoga ljeta, Toyota e tako er predstaviti modele Prius + i Prius Plug-in Hibrid. TMC ostaje predan uve anju svoje proizvodne linije te pove anju broja zemalja i regija u kojoj e se predstaviti hibridna vozila. TMC trenutno prodaje 18 hibridnih modela osobnih vozila u 80 zemalja širom svijeta. Ove godine, hibridna vozila su inila 15% globalne prodaje vozila tvrtke TMC, dok u Europi hibridna vozila ine 10% prodaje Toyota i Lexus vozila. U travnju 2012., TMC je izra unao da su hibridna vozila od 1997. zaslužna za poštedu okoliša od 26 milijuna tona CO2 emisija – koji se smatra uzrokom klimatskih promjena . Rije je o koli ini CO2 koju bi emitirala vozila sli ne veli ine, a s benzinskim pogonom. Tako er je izra unata i ušteda potrošnje goriva vožnjom hibridnih, umjesto benzinskih/dizel vozila; štednja 9 milijardi litara je jednaka ukupnoj godišnjoj potrošnji benzina i dizela zemlje poput Belgije. Toyota Motor Europe planira pove ati udio prodaje Toyota i Lexus hibridnih vozila u 2012 godini do 14%.

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ford Ka je najbolji gradski auto prema J.D. Poweru

TJEDNI TOP 5 Sarajevo 7.6. i 22.6. 3 dana / autobusom od 845,00 kn

Ford Ka je najbolji u kategori-

Povijesni Jaguari na Eifel Klassiku 2012. Jaguar e još jednom sudjelovati na doga aju Eifel Klassik 2012. koji se održava od 7 do 9.lipnja. Me u automobilima s kojima e Jaguar sudjelovati na ovom doga aju su i tri vozila koja su bila dio kraljevskog doma instva. Impozantni XJ12 serije I i graciozni MkVII koje je nekad koristila Kraljica Majka, u društvu su XJS-a koji je vozila Lady Diana. Jak Jaguarov nastup na Eifel Klassicu zaokružuje E-type serije II, XK150 i XK120 koji se upravo vratio sa sudjelovanja na Mille Miglia. Eifel Klassik privla i listu razli itih povijesnih vozila od kojih svaki vozi po zahtjevnoj kombinaciji cesta njema ke regije Eifel. Jaguarov testni centar na Nurburgringu bit e doma in na startu eventa, a natjecateljski automobili krenut e sa staze na kojoj se testira svaki moderni Jaguar prije nego što krene na ceste,

a vožnja e obuhvatiti ukupno 700 km tijekom tri dana. Ovo natjecanje je samo dio uzbudljivog programa doga aja koje Jaguar planira tijekom 2012. Program Jaguar Heritage Racing predstavljen je 12.ožujka 2012. u klubu RAC u Londonu, a njime upravlja JD Classics ije je sjedište u Maldonu, pokrajina Essex. Ve etablirani igra u svijetu povijesnog motorsporta, JD Classics je pripremio Jaguar C- i D-type za natjecanje Nurburgring Oldtimer Grand Prix (10-12. kolovoza) i Goodwood Revivalu (14-16. rujna). Tijekom sezone, Jaguar Heritage Racing e sudjelovati na brojnim eventima iz kalendara povijesnog motosporta uklju uju i Pebble Beach Concours d’Elegance. Ove godine, Jaguarovi povijesni modeli ve su se pojavili na natjecanjima Grand Prix de Monaco Historique na kojem je pobijedio Ctype te na Mille Miglia u Italiji.

ji gradskih automobila prema istraživanju zadovoljstva kupaca koje je proveo J.D.Power and Associates 2012 u Njema koj. Ka je na ljestvici zadovoljstva ocijenjen sa 78.9 posto ili 789 prema VOSS indeksu u kategorijama kvalitete, pouzdanosti, atraktivnosti, servisiranja i troškova vlasništva. Prestižno istraživanje zadovoljstva kupaca, 2012 J.D. Power VOSS , obuhvatilo je više od 14.000 voza a u Njema koj koji su registrirali svoje automobile u razdoblju od sije nja 2009. do prosinca 2010. Ocjenjivano je ukupno 25 proizvo a a i 89 modela. Ka je dostupan s izborom ekonomi nih motora: 1.2 litarskim benzinskim motorom te 1.3 litarskim Duratorq TDCi motorom. Oba su opremljena s ru nim mjenja em sa 5 stupnjeva prijenosa i sutavom Auto-Start-Stop.

Petrol ušao na hrvatsko tržište opskrbe plovila pogonskim gorivima Grupa Petrol je u sklopu marine Tribunj otvorila svoju prvu benzinsku postaju specijaliziranu za brodice u Hrvatskoj te na taj na in proširila svoje poslovanje u zemlji i na segment opskrbe plovila pogonskim gorivima. Petrol planira nastavak širenja ovog poslovnog segmenta u Hrvatskoj, a u ponudi Petrolovih marinskih benzinskih postaja bit e gorivo nove generacije Q Max Eurodiesel BS. Vlasnici brodica kao i svi ostali ljubitelji plovidbe, koji e se ove godine zadržavati na Jadranu, u ponudi Petrolove marinske benzinske postaje u marini Tribunj e uz plavi dizel na i i Q Max Eurodiesel, gorivo iz nove generaciju visokokvalitetnih pogonskih goriva Q Max koje su od nedavno dostupne na svim benzinskim postajama Grupe Petrol u Hrvatskoj i regiji. Rije je o gorivima koja po svojim speci ikacijama nadilaze aktualne

europske standarde na tom podru ju. Prva Petrolova marinska benzinska postaja u Hrvatskoj opskrbljena je s dva agregata namijenjena za brodove, a protok pojedine ru ke za to enje je 70 litara u minuti. Mogu a je opskrba gorivom za plovila do 25 metara dužine, dok je dubina uz gat od 3 do 4,5 metra po dužini gata. U sklopu benzinske postaje korisnicima stoje na raspolaganju trgovina opremljena osnovnom ponudom artikala za osvježenje i mjenja nica. Uz benzinsku postaju u marini Tribunj do po etka turisti ke sezone Petrol planira otvoriti još jednu marinsku benzinsku postaju u Hrvatskoj – BP Kremik u Primoštenu. Benzinska postaja u marini Tribunj postala je dio velike mreže benzinskih postaja Grupe Petrol koja sada broji 88. benzinskih postaja u Hrvatskoj i 456 benzinskih postaja ukupno u regiji.

EURO 2012. charter vlakom IRSKA - HRVATSKA 09.-11.6.2012. ITALIJA - HRVATSKA 13.-15.6.2012. od 1.590 kn Tunis ultra last minute 30.5. i 06.06. EM Cap Mahdia 3*, 7 noćenja / all inclusive od 1.590,00 kn Krstarenje Grčkim otocima MSC MUSICA Dubrovnik -Venecija-BariKatakolon-Santorini -Mykonos-Pireje-Krf-Dubrovnik za rezervacije 21.05.-20.06.2012. već od 2.265,00 kn Turska 14.6.2012. Galaxy Beach Resort 4* 7 dana / all inclusive od 2.890,00 kn

POKLANJAMO: IZLET U MAĐARSKU (KESTHELY I HEVIZ) za prvih 50 rezervacija ljetovanja INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555 www.insulatour.com info@insulatour.com

PRIJAVITE

se za Ljetni fotosession 2012.

Me imurske novine i ovu godinu organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Serijal naslovnica kre e krajem lipnja i potrajat e cijelo ljeto. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko. vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr, ili pak putem Facebook pro ila Me imurskih novina.

Poznati i slavni INMUSIC FESTIVAL Zagreb neo ekivano dobio novu britansku glazbenu atrakciju

Umjesto The Cranberries, u petak 29. lipnja nastupa New Order Nakon što je The Cranberries otkazao krajem prošlog tjedna sve potvr ene festivalske nastupe u lipnju i srpnju, pa tako i najavljeni nastup na ovogodišnjem INmusic festivalu, ve u petak organizator je najavio novo ime. I to ne bilo kakvo. Tako nešto moglo se i o ekivati jer je bend na povratni koj turneji cijelo ljeto, a imao je slobodan termin u petak 29. lipnja, dok dan kasnije svira u nepredalekom Pragu. Uglavnom, u Zagreb stiže jedan od najutjecajnijih britanskih bendova New Order. New Order osnovan je još 1980. godine nakon smrti Iana Curtisa, pjeva a legendarnoga manchesterskog benda Joy Division. Ostali lanovi, s gitaristom Bernardom Sumnerom, koji je preuzeo ulogu frontmana, Stephenom Morrisom na bubnjevima i Peterom Hookom na basu te dodatnom lanicom Gillian Gilbert postali su zatim New Order. Ubrzo su postali jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih bendova, a hit “Blue Monday” postao je najprodavaniji dance singl svih vremena. Albumi koji su uslijedili nastavili su trend uspjeha, i kod kritike i kod publike, te su nanizali i komercijalne uspjehe. Bend je pauzirao s radom od 1993. do 1998. godine, kada su se pojedini lanovi benda bavili vlastitim projektima. Ponovno su se okupili 1998. godine zbog niza nastupa te su snimili album “Get Ready”, prvi album nakon osam godina, koji je izdan 2001. godine. Phil Cunningham, iz manchesterskog benda Marion, zamijenio je tada Gillian Gilbert,

koja se posvetila obiteljskim obvezama. Bend je doživio još jednu promjenu nakon što je Peter Hook najavio da odlazi iz benda kako bi se posvetio solo nastupima i promociji svog albuma. Od tada Bernard, Stephen i Phil rade na novom materijalu pod imenom “Bad Lieutenant” i izdaju album “Never Cry Another Tear”. U kolovozu 2011. godine New Order se vra a s Gillian Gilbert i Tomom Chapmanom iz Bad Lieutenanta na basu, kao zamjena Peteru Hooku. Ve prvi nastupi u Belgiji i Francuskoj rasprodani su. Nakon koncerta u Parizu, britanski Observer napisao je da je to “herojski povratak i da New Order izgledaju i zvu e potpuno pomla eno!”. Nakon izuzetno uspješnog nastupa u Parizu, New Order je najavio prvi londonski show nakon pet godina. Prvi je najavljeni nastup bio rasprodan za nevjerojatnih 5 minuta nakon objave. Taj je nastup ostao zabilježen kao live snimka “Live At The London Troxy”. New Order se vratio i ine ga: Stephen Morris (bubnjevi), Bernard Sumner (vokali, gitara), Gillian Gilbert (klavijature, gitara), Phil Cunningham (gitara, klavijature), Tom Chapman (bas). Ovogodišnji line up INmusic festivala, osim upravo najavljenih New Order, uklju uje Franz Ferdinand, Gorillaz Sound System, Plan, Mando Diao, Gogol Bordello i mnoge druge izvo a e, a festivalske ulaznice po cijeni od samo 340 kuna nalaze se u prodaji u Tisak media centrima u Hrvatskoj!

FORMULA 13 Hit Or Miss TOM JONES Too Close ALEX CLARE You Got The Love RHYTHMS DEL MUNDO feat. FLORENCE + THE MACHINE On The Run KAISER CHIEFS Guardian ALANIS MORISSETTE Burn It Down LINKIN PARK Carmen LANA DEL REY Dark Side KELLY CLARKSON Addicted To You SHAKIRA Slow It Down AMY MACDONALD Where Have You Been RIHANNA

Top 10 [doma e]

You’re A Lie SLASH feat. MYLES KENNEDY Euphoria LOREEN

JELENA ROZGA Zanemari

Back In Time PITBULL

JOLE Nije muško

Cupid DANIEL POWTER

TONY CETINSKI Opet si pobijedila

Hurt Me Tomorrow K’NAAN

BOJAN JAMBROŠI Obe ajem

TOP LISTA DOMA IH

NINA BADRI Nebo

Banjo RASCAL FLATTS

OP A OPASNOST Tvoje ime uvam DJE ACI Lovrinac SLAVONIA BAND Raduje me raduje LUKA NIŽETI Jugo Kad zasvira ... GORAN KARAN Digni me IVAN ZAK Tko mi te krade MASSIMO Tišina COLONIA Tako je mali moj BORIS NOVKOVI Non stop DRAŽEN ZE I Prošlo podne AERODROM Duh je nestao

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

8. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 37

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

O V NO

8. lipnja 2012.

posjetite nas na

www.metss.hr

Akcijska cijena kruha nastavlja si i tijekom lipnja

70 i l e j i b Polu

2,99 KN AKCIJSKA PRODAJA KRUHA AKOVE KIH MLINOVA MALI POLUBIJELI KRUH 700 g =2,99 kn ZAHVALJUJEMO NA POVJERENJU, VAŠ METSS

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

NOGOMET

TENIS ROLAND GARROS

FINALE KUPA Me imurskoga nogometnog saveza

Sloboda Slakovec slavila na penale protiv favoriziranog Nedeliš a

Iva Mekovec zalije ila ozljedu, ali nije uspjela pro i 1. kolo

TEKST I FOTO: SINIŠA OBADI Sloboda iz Slakovca pobjednik je ovosezonskog izdanja Kupa MNS-a nakon što je priredila iznena enje i uzela trofej hrvatskom tre eligašu Nedeliš u. Nedeliš e – Sloboda 1:0 (1:1 ukupno, 2:4 nakon izvo enja jedanaesteraca). Novi je to uspjeh Slakov ana u ovom natjecanju za koje postaju “specijalizirani“, ali i prestižna pobjeda u op inskom derbiju. Sloboda je na uzvratnu utakmicu inala kupa u Dunjkovec - Pretetinec stigla s prednoš u od jednog gola, koje je Nedeliš e anuliralo u regularnom dijelu utakmice, ali su nakon izvo enja dodatnih penala koji su odlu ivali pobjednika trofej odnijeli Slakov ani.

Više od tisu u gledatelja na uzvratu Pred možda i više od tisu u gledatelja obje su mom adi u susret krenule žustro, gosti i prežestoko. Osjetili su to, na žalost, ubrzo doma ini na svojoj koži. Naime, ve nakon tridesetak minuta igre teren

Nakon ovogodišnje lutrije izvo enja jedanaesteraca, pobjednik kupa postala je Sloboda iz Slakovca su zbog ozljeda napustili Bujani i Leva i . Ovog potonjeg su morali iznijeti na nosilima, pa je odvezen u akove ku bolnicu. Umjesto njih u igru su ušli Balent i Vibovec. No, unato svemu, Nedeliš e je u tom dijelu igre bilo bolje, što je rezultiralo pogotkom Treske, na dodavanje Jageca u 29. minuti. Ubrzo nakon velike radosti stigao je i novi veliki šok za doma ina. Nakon što je ve od 11. minute imao opomenu,

jedan od najiskusnijih u redovima Nedeliš a Željko ukes u 35. minuti “zaradio“ je nepotrebnim prekršajem i drugi žuti, odnosno isklju uju i crveni karton.

Nedeliš e i s igra em manje imalo prilike, ali… S igra em manje Nedeliš e je moglo do kraja poluvremena pove ati vodstvo, no Mihalic, kao

I uzvratnom susretu Sloboda je imala veliku podršku vatrenih navija a, koji su bu no i uz vatromet proslavili osvajanje kupa

ni Golubi i Jari nisu svoje prilike realizirali. Drugih 45 minuta igre ritam igre je i dalje bio visok, no s možda ipak malo manje izglednijih prilika za postizanje pogotka nego je to bilo u prvom poluvremenu. Do kraja susreta podijeljeno je tek nekoliko žutih kartona, no golova više nije bilo, pa se pristupilo izvo enju jedanaesteraca.

Sjajan vratar Slakov ana Kolar Tu se pak je najboljim pokazao vratar Slobode Dejan Kolar, koji je obranio udarce Jageca i Perka, njegovi suigra i su svi redom bili precizni i veliko slavlje igra a i mnogobrojnih navija a Slobode je nakon etvrte serije penala moglo po eti.

Me imurju uvjerljiva pobjeda u finalu juniorskog kupa

Nogometaši Me imurja su protiv Mladosti iz Ivanovca uvjerljivo s ukupnim rezultatom od ak 9:1 osvojili ovogodišnji kup MNS-a I u drugoj utakmici inala juniroskog kupa MNS-a Me imurje je bilo bolje od Mladosti iz Ivanovca, te je tako postalo pobjednik ovogodišnjeg natjecanja. Uzvratni susret odigran je u Ivanovcu pred sto pedeset gledatelja. Ekipa Me imurja dominirala je igrom od

samog po etka i doma ini su tek zahvaljuju i odli nim obranama vratara Luke Patafte na odmor otišli s po etnih 0:0. Bilo je tu stativa i “mrtvih“ šansi koje napada i akove ke mom adi nisu iskoristili. S obzirom na prilike koje su propustili, poveli su tek u 56. mi-

nuti pogotkom Barata. Na 0:2 je povisio Manuel Mar ec. Doma ini su iz jednog brzog kontra napada ipak uspjeli posti i pogodak u inalu, rezultat je na 1:2 smanjio Kevin Višnji . No, to je što se golova Mladosti ti e bilo sve. Me imurje je preko Roberta Skolibera u 85. i

88. minuti postiglo još dva pogotka za zasluženu pobjedu i osvajanje naslova pobjednika ovogodišnjeg kupa. Suda ka trojka Leva i , Novak i Felker vrlo je kvalitetno odradila svoj posao, dodijelivši u fer i korektnoj utakmici tek dvije opomene. (so)

U prvom kolu juniorskog Roland Garrosa akov anka Iva Mekovec izgubila je me od doma e igra ice Oceane Dodin. Francuskinja je dobila me protiv naše 17-godišnjice tenisa ice u dva seta: 6:3, 7:6 (6). Dodin je uspjela dobiti neizvjestan tie-break drugog seta s 8:6 i tako izbjegla da o pobjednici odlu uje tre i set. - Nisam razo arana, juniorske godinu polako su iza mene, sve više sam okrenuta profesionalnom tenisu, izjavila je 733. igra ica svijeta, koja planira do kraja sezone barem za duplo napredovati na WTA listi. S obzirom na to da je nastup na najve em junior-

skom turniru sezone na zemljanim terenima bio zbog ozljede u potpunosti neizvjestan, zasigurno je to tako er jedan od razloga što nije mogla previše o ekivati na ovom turniru. Naime, Iva je zahvaljuju i varaždinskom stru njaku, svjetski poznatom izioterapeutu Tomislavu Vrbnjaku, u rekordnom roku zalije ila ozljedu miši a desne ruke s kojom servira i sa svega nekoliko treninga s reketom u ruci otputovala u Pariz. Tek slijedi pravi trening i priprema za nastavak sezone u kojoj je u planu igranje više profesionalnih ITF turnira, te nastup na juniorskom Wimbledonu i US Openu. (dz)

GIMNASTIKA

Ude i Tkal ec u Gentu Put belgijskog Genta u etvrtak je otputovala zrakoplovom mala hrvatska gimnasti ka ekspedicija na natjecanje Svjetskog kupa. I me imurska gimnastika imat e svoja dva predstavnika: Filipa Udea i Tijanu Tkal ec. U petak su kvali-

ikacije, u subotu i nedjelju inale. Ude brusi formu na konju s hvataljkama za nastup na Olimpijadi, dok je Tkal ec opet uhvatila dobar ritam nastupa na preskoku, pa e pokušati isto nastaviti i u Belgiji. (dz)

8. lipnja 2012. ATLETIKA PH za mla e kadete i juniore

Sjajni nastupi Melani Kralji i Lino Zadrave Martina Srše u Zagrebu u mješovitom Iza najbolje me imurske biciklistice Mie Radoti još je jedan uspješan vikend s osvojenim tre im mjestom na brdskom PH i prvim na memorijalu “Zambelli” u Rijeci

BICIKLIZAM

Mia Radoti nastavlja niz dobrih rezultata U Rijeci su prošli vikend održane dvije utrke. Prvo se u subotu vozilo Brdsko prvenstvo Hrvatske, disciplina koja joj i nije najja a, no i tu je po prvi put stala na postolje, osvojivši tre e mjesto. Idu i dan, u nedjelju, pak je bio održan tradicionalni memorijal “Zambelli”, utrka koja je ina e prva u kalendaru Hrvatske, ali je ove godine bila malo pomaknuta. Tu Mia nije imala problema, kroz cilj je prošla prva i tako obranila naslov prošlogodišnje pobjednice. Ono što je sljede e eka jest nastup na Kupu Hrvatske

u Pazinu ovu subotu 9. lipnja. Nakon toga planiran je i nastup na jakoj etapnoj utrci Suedtirol u Italiji, te posljednji vikend u lipnju prvenstvo Hrvatske na kronometar i cesti u Varaždinu. Treba spomenuti da ne miruju ni kota i na biciklu njezinog brata Brune, tako er uspješnog biciklista. On je na putu za jaku etapnu utrku u Slova koj, a nakon toga mu slijedi i utrka u Srbiji. Mia i Bruno e uskoro imati i zajedni ki nastup, odnosnu utrku na ve spomenutom prvenstvu Hrvatske u Varaždinu.

SPEEDWAY

Utrke u subotu i nedjelju Speedway klub Unia i ovaj vikend nastavlja s metanolskim uzbu enjima na stadionu “Milenium” u Donjem Kraljevcu utrkama Ekipnog prvenstva Hrvatske, eške, Slova ke i Slovenije. Tako je u subotu 9. lipnja Hrvatska doma in ekipi Slova ke, dok u nedjelju 10. lipnja

u goste dolaze susjedi Slovenci. Ekipno prvenstvo etiriju država zamišljeno je i održava se zbog toga da bi se mladi voza i priviknuli na natjecanja, na me usobne duele, te kako bi postali sigurniji na stazi. U subotu utrka po inje u 19.30 , a u nedjelju u 19 sati. (so)

KOŠARKA LIGA U – 12

Curice ipak prejake! Ovogodišnje izdanje lige najmla ih igra a i igra ica osvojila je ekipa Ženskog košarkaškog kluba Radost pod „ravnanjem“ trenerice Dejane Balog. Odli na selekcija, još bolji rad i – odli an rezultat kao to ka na i. Sa nove dvije sjajne pobjede na posljednjem turniru u Kotoribi još su u vrstile svoju lidersku poziciju. estitamo! (bh)

KONA NA TABLICA 1. ŽKK RADOST 2. ME IMURJE 3. KOTORIBA

4 4 4

4 0 8/+49 2 2 6/-5 0 4 4/-44

REZULTATI ZA PLASMAN OD 1.-3. mjesta: Me imurje (Hrustanovi 12, Herman 8)– ŽKK Radost(Rešetar 8, Bašek 7, Jeleni 6) 34:52 Kotoriba (Orehovec 14, Fuš 12)– ŽKK Radost(Rešetar 15, Bašek 15, Kranj ec P. 8) 43:47 Kotoriba (Orehovec 16, Pongrac 15) – Me imurje (Hrustanovi 31, Herman 9, Kokolek 10) 43:61

Atleti ari AK Me imurje ostvarili su odli ne rezultate na ju er održanom me unarodnom mitingu Dinamo 2012. na stadionu Svetice u Zagrebu. U bacanju kugle nastupila je Melani Kralji i osvojila drugo mjesto hicem od 13,09 m, što je za samo nekoliko centimetara slabije od njenoga osobnog rekorda. Svoj osobni rekord i tako er odli an rezultat postigao je Martin Srša, koji je u utrci na 1000 m osvojio peto mjesto rezultatom 2:32,09. Na natjecanju je nastupila i tre a predstavnica AK-a Me imurje Manuela

Turk, koja je tr ala u utrci na 400 m i osvojila 9. mjesto rezultatom 1:03,47. Melani i Martin pokazali su izvrsnu formu na ovom natjecanju i spremni do ekuju nastup za hrvatsku juniorsku reprezentaciju, koja e u subotu 9. lipnja sudjelovati na tradicionalnom etverome u reprezentacija Hrvatske, Slovenije, eške i Ma arske u slovenskom Slovenj Gradecu. Na tom natjecanju Melani e nastupiti u dvije discipline, bacanju kugle i diska, dok Martina o ekuje nastup na 3000 m sa zaprekama.

Odli no drugo mjesto u bacanju kugle za Melani Kralji

Prošli vikend u Zagrebu je održano Prvenstvo Hrvatske u badmintonu za mla e kadete (U 13) i mla e juniore (U 17) u organizaciji Badmintonskog kluba Medvedgrad. Na turniru je nastupio i Badmintonski klub Me imurje u sastavu: Viktor Ruži , Ela Trstenjak, Lino Zadravec, Sebastian Krznari , Ana Toplek, Luka Grubi i Laura Horvat pod vodstvom trenera Danijela Zadravca i Tomislava Grubi a. Najuspješniji na državnom prvenstvu od me imurskih igra a bio je Lino Zadravec s osvojenim kompletom medalja (zlato, srebro i bronca). Me u mla im kadetima (U 13) Lino Zadravec u paru s Petrom Rukavinom (Medvedgrad) postao je državni prvak u konkurenciji

PLIVANJE

Sedam pliva a PK-a osiguralo nast Pliva i akove koga pliva kog kluba prošlu su subotu sudjelovali na 2. i 3. kolu Lige Regije IV. u Sisku. Natjecatelji su bili razvrstani u etiri zatvorene kategorije (ra unaju se s pliva kom sezonom 2012.): kategorija A - seniori, mla i seniori i juniori, kategorija B - mla i juniori, kategorija C - kadeti i kategorija D - mla i kadeti i po etnici. PK je na natjecanju nastupio s dvadeset i tri pliva a (Cigler, Juri an, Marciuš, Stunkovi K., Bogdanovi , Dodlek L., Tkal ec, Baksa, Štampar K., Štampar A., Lisjak, Lovrek I., Dolenec, Pospišil, Dodlek M., Lovrek M., Novak, Jalšovec, Stojko, Sunkovi V., Furdi, Sabol i Šinjori) koje su vodili Darko Zver i prof. Matija Horvat. U Sisku su pliva i PK-a ostvarili velik broj plasmana me u prva tri u svim disciplinama programa, ali ovo nije bilo natjecanje na kojem su se dijelile medalje, ve je poslužilo samo za isplivavanje rezultata koji omogu uju plasman na državno prvenstvo. Postignuti su odli ni rezultati i ve sad se može re i da prikazanim rezultatima u PK-u mogu o ekivati i dobre rezultate na državnom natjecanju. Do sad su nastup na Prvenstvu Hrvatske, koje e se održati u Rijeci od 12. do 15. srpnja, isplivavši limite osigurali: Luka Cigler, Kristijan Stunkovi , Vanja Bogdanovi , Luka Dodlek, Lovro Tkal ec, Nelly Lisjak i Kaja Sabol.

Na mitingu u Sisku sedam je akove kih pliva a isplivalo normu za Prvenstvo Hrvatske u Rijeci

Dok su Filip Turk i Ivan Modri u Sisku isplivali norme za PH, ostali pliva i GPK-a Me imurje tu e priliku mo i ostvariti u idu ih mjesec dana

ODBOJKA

LJETNA liga

Odigrano peto kolo, derbi u re anu pripao Centrometalu

Male košarkašice pobjednice prvenstva U-12

U petom kolu Ljetne odbojkaške lige derbi susret igran je u re anu. Sastali su se doma i Centrometal Macinec i Totovec. Bolje su krenuli gosti i poveli 1:0, te su drugom setu imali i šest poena prednosti. Ipak doma in izjedna uje na 1:1. Tre i

TABLICA 1. TOTOVEC

5 14:4 13 4

2. CENTROMETAL MACINEC

4 11:6 9 6

3. CENTROMETAL AKOVEC

4 10:7 7 7

4. TOTTENHAM

4 8:7 6 8

5. ELTING NEDELIŠ E

3 5:7 4 8

6. PLAVI PEKLENICA

3 3:10 3 11

7. MLADOST VULARIJA

4 2:12 0 12

set opet su Totov ari bili bolji i poveli s 2:1. Ali tada se igra u potpunosti preokre e, te na kraju doma in dolazi do pobjede od 3:2. Tako više nema neporaženih ekipa u ligi. U drugom susretu kola u derbiju za elja Plavi su u Peklenici pobijedili Mladost iz Vularije

3:1. Utakmica Tottenhama i Elting Nedeliš e odgo ena je zbog nastupa igra a gostiju na juniorskim kvali ikacijama za državno prvenstvo. Ovaj vikend igraju se i preostale utakmice 6. kola Elting Nedeliš e – Plavi i Mladost – Centrometal Macinec.

8. lipnja 2012. BADMINTON e odigrano u Zagerbu

ec državni prvak m paru mješovitih parova pobijedivši u inalu zagreba ku kombinaciju Brcko – Trgovac (Medvedgrad) rezultatom (21:18, 22:20). Srebrnu medalju osvojio je u konkurenciji parova sa Dorianom Cvijanovi em (Velika Gorica) izgubivši u inalu od para Kralji – Šutevski (Max). Broncu je Lino osvojio u konkurenciji pojedinaca mla ih kadeta pobjedom protiv Martina Brcka (Medvedgrad). Od ostalih igra a BK Me imurje, u konkurenciji mla ih kadeta (U13) par Luka Grubi – Sebastian Krznari osvojio je broncu pobjedom protiv para Kozlik – Zlošilo (Dubrovnik), a par Laura Horvat – Ana Toplek tako er bron anu medalju savladavši zagreba ki par Cvitkuši – Ren-

KVALIFIKACIJE za popunu III. HNL - sjever Lino Zadravec bio je najuspješniji akove ki badmintonaš na Državnom prvenstvu u Zagrebu, s tri osvojene medalje duli . U kategoriji mla ih juniora (U 17) bron anu medalju osvojili su Viktor Ruži u paru s Patrikom Sadai em (Medvedgrad) te Ela Trstenjak u paru s Ivanom Kozak (Medvedgrad).

KARATE

tup na PH Turk i Modri isplivali A normu Pliva i GPK-a Me imurje otplivali su na vezanom drugom i tre em kolu regije u Sisku i ovaj put sjajne rezultate. Pod vodstvom trenerice, prof. Marine Cimerman, kadet Filip Turk pobijedio je na utrci 200 m le no, a još u dvije discipline, 200 i 400 metara, mješovitim stilom isplivao je tzv. “A” norme, dok je mla i junior Ivan Modri pobijedio na utrkama 50 m le no i 200 m le no, od kojih je ova druga ujedno “A” norma. Vrijedni spomena su tako er dva tre a i jedno etvrto mjesto Nikoline Šolti u disciplinama 400 m mješovito, 200 m leptir i 100 m prsno, drugo i etvrto mjesto Rina Mikca na 100 m prsno i 50 m prsno, drugo i peto mjesto Lane Blagus na 100 m i 50 m prsno, tre e i peto mjesto Magdalene Kralj na 100 m prsno i 50 m leptir i peto mjesto Silvije Balent na 50 m le no. Na žalost, Nikolini i Silviji je ovaj put manjkalo malo sportske sre e jer su ih, naime, doslovce stotinke dijelile od “A” normi koje e ipak imati prilike isplivati na jednom od mitinga u sljede ih trideset dana. Od pliva a Gradskoga pliva kog kluba Me imurje nastupili su još Tomi Mavrin, Lovro Pepelko, David Kova evi i Damjan uran koji su tako er popravili svoje dosadašnje rezultate.

Novi uspjeh bra e Murši u Vukovaru U Vukovaru je održan karate turnir na kojem je nastupilo tristo pedeset natjecatelja iz 40 hrvatskih klubova. Vilim i Fabijan Murši bili su opet u vrhu. Fabijan Murši je osvojio zlatnu medalju u poluteškoj kategoriji u enika (-42 kg), u kojoj je i aktualni viceprvak Hrvatske. U Vukovaru se natjecao i u kategoriji preko 46 kg i osvojio srebrnu medalju nakon što je pobijedio predstavnika karate kluba “Hrvatski sokol“ iz Osijeka rezultatom 3:0, predstavnika karate kluba “Osijek“ rezultatom 6:0. U inalu je izgubio 0:1 od natjecatelja iz Ivani - Grada. Vilim je osvojio srebrnu medalju u uzrastu mla ih kadeta (12 i 13 god.) i to u lakoj kategoriji (-41 kg). U toj kategoriji nastupilo je ak 20 natjecatelja. Pobijedio je predstavnika Osijeka rezultatom 6:0, zatim predstavnika karate kluba “ akovo“ rezultatom 3:0. U inalu je izgubio od predstavnika karate kluba “Student Zagreb“ rezultatom 0:2.

Polet uvjerljiv protiv Zdenke - Uzvrat bi nakon pobjede u Svetom Martinu na Muri doma ina od ak 5:1 trebao biti samo formalnost PIŠE: SINIŠA OBADI U srijedu je u Svetom Martinu na Muri pred 600-tinjak gledatelja odigran prvi kvali ikacijski susret za popunu 3. HNL - sjever. Nakon devedeset minuta doma i je Polet s 5:1 bio uvjerljiv protiv Zdeneke, drugoplasirane mom adi Prve županijske lige Bjelovarsko - bilogorske županije. Iako je susret zapo eo u dosta visokom ritmu i s nekoliko prilika na obje strane, na kraju se slobodno može re i da su mnogobrojni gledatelji u prvih etrdeset pet

minuta vidjeli premalo od nogometa. Važnost utakmice donijela gr u doma im redovima Doma ini možda i u malom gr u zbog atmosfere koju su stvorili doma i navija i, gosti pak bezuspješni u svojim pokušajima da iz daljine iznenade i svladaju doma eg vratara urkina. Polet je nakon po etnih minuta ispitivanja snage u vodstvo došao u 23. minuti, kada se nakon slobodnog udarca Rihtareca u gostuju em petercu u dosta velikoj gužvi najbolje snašao Gori anec i pospremio loptu iza

le a Zdenkina vratara Mari a. Nakon osam minuta gosti su pak stigli do izjedna enja. Nesigurnost i nepažnju doma e obrane iskoristio je gostuju i napada Brekalo. Do kraja poluvremena dvije velike prilike za doma ina nisu iskoristili Gori anec, efektnim pokušajem škaricama, te Hren iji udarac glavom tako er odlazi kraj gola. Kona no razigrani Poletovci iskoristili broj anu prednost U 66. minuti doma i su dobili igra a više na terenu i olakšani zadatak za daljnji tijek utakmice. U velikoj gužvi i

borbi za loptu Maruši laktom u vrat udara doma eg igra a Karlov eca, za što mu je glavni sudac utakmice Kneževi nakon konzultacija sa svojim pomo nikom Ulovcem pokazao crveni karton i put u svla ionicu. Polet je broj anu nadmo ubrzo kapitalizirao i vodstvom. Nakon samo etiri minute s igra em više za 2:1 svoj je drugi gol postigao Andrej Gori anec, a hat trick zaklju io golom u 78. minuti. Za Polet su se u strijelce još upisali i Makovec u 87. i Lisjak u suda koj nadoknadi za kona nih 5:1.

NK ME IMURJE Stjepan Hamonajec o obrazloženju zašto nije dobivena drugoligaška licenca

“Tak nekaj ne bi napisala ni teca na placu!” PIŠE: SINIŠA OBADI Nakon ovogodišnjega drugoligaškog prvenstva, u kojem su završili na 15. mjestu, u nogometnom klubu Me imurje prošli je tjedan održana konferencija za novinare. - Iza nas je sezona u kojoj smo imali velikih problema oko funkcioniranja kluba i koja je tek zahvaljuju i izuzetnim naporima uprave kluba privedena kraju. Svi imbenici koji bi trebali raditi na optimalnom funkcioniranju kluba zatajili su. Prema Uršani evom vi enju, Me imurje je tako bilo zapostavljeno od svih institucija koje su istovremeno pomagale drugima, ne samo na podru ju naše županije, ve i diljem cijele zemlje. Jedno od glavnih pitanja svakako je bilo ho e li akov ani idu e godine igrati u drugoligaškom ili tre eligaškom rangu. O tomu je predsjednik Uršani kazao: - Mi dan - danas ne znamo kakav je naš kona ni status. No, bez obzira kako i na koji e se na in završiti ove ligaške kombinacije i odluke koje e donijeti IO HNS-a, klub e se podrediti situaciji. Ukoliko budemo stavljeni u poziciju da smo tre eligaši, sve emo podrediti tome da u sezoni koja je pred nama napravimo iskorak i stvorimo uvjete za što brži povratak u drugu ligu. Ukoliko e se stvari riješiti na druga iji na in, na to emo se morati onda tako er pri-

premiti i odraditi svoje obaveze u tom dijelu.

udna mjerila prilikom licenciranja Kada pak je rije o ve prije toliko spominjanom licenciranju klubova, Stjepan Hamonajec, bivši sportski direktor kluba, još je jednom iznio nezadovoljstvo i u enje prema dopisu i obrazloženju koje je stiglo iz HNS-a, a vezano je uz neizdavanje licence Me imurju za natjecanje u II. ligi i sljede e sezone. Tako Hamonajec kaže da je kao jedan od navedenih razloga navedeno to da je Me imurje odlukom arbitražnog suda dužno pojedinim igra ima. I ništa dalje. - To ne bi napisala ni teca na placu, kazao je Hamonajec, koje odluke, kome smo dužni, do kada to mora biti pla eno, apsolutno ništa od toga nije navedeno, a što je još najviše tragikomi no u svemu tomu jest razlog zbog ega to nisu naveli. Naime, rije je o štednji

papira, barem tako su obrazložili svoj kratak dopis Me imurju iz HNS-a vezan uz licenciranje, kaže Hamonajec. Tako er Hamonajec kaže da Me imurje bez problema može igrati u III. HNL - sjever, jer sve teku e obveze koje klub ima podmiruje. Tako er ni za novo prvenstvo u ovom stupnju natjecanja ne e biti potrebna licenca, ve samo prijave za natjecanje i ispunjavanje uvjeta koje zahtjeva III. HNL. Me utim, treba ipak dodati da Me imurje može imati problema s arbitražnom komisijom, jer dolazi iz višeg stupnja natjecanja i ima obveze prema bivšim trenerima i igra ima, pa može konstantno biti pod prijetnjom suspenzije.

Damir Biškup i dalje ostaje trener Me imurja Prema odluci uprave kluba, Damir Biškup i dalje ostaje trener Me imurja. Biškup se na

konferenciji ponajprije osvrnuo na svoj dolazak kada je ekipa bila na posljednjem mjestu. - Nakon jesenskog dijela prvenstva otišla su devetorica igra a, a došla petorica. Opstanak se pokušao izboriti s mladoš u, no o ito je pritisak na igra ima bio prevelik, kazao je Biškup, istaknuvši kako vidi da ima kvalitetnih igra a, kako se radilo maksimalno profesionalno i da treba pro i izvjesno vrijeme da igra i postanu pravi profesionalci. Me u njima je i dvanaest mladih igra a Me imurja koji su iznijeli veliki dio sezone na svojim le ima i na njih se i dalje ra una. To su Tizaj, Koren, Mar ec, Skoliber, Tomašek, Dodlek, Barat, Božak, Novko, Vuk, Puclin i Petak. Po etak priprema naravno ovisi, kazao je Biškup, i o tomu gdje e se Me imurje natjecati. - Ako je tre a liga, onda s pripremama po injemo oko 15. srpnja, ako pak to bude i dalje druga liga, onda e pripreme krenuti sedam dana ranije.

8. lipnja 2012.

30.kolo I. ŽNL MNS POLET – PODTUREN 6-0 (2-0) SV. MARTIN NA MURI. Igralište: NK Polet. Suci: Dražen Jur ec, Renato Posavec, Ivica Felker. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Turk (7), 2-0 Gori anec (27), 3-0 Radikovi (63), 4-0 Karlov ec (65), 5-0 Makovec (72), 6-0 Lisjak (86) POLET: urkin, Karlov ec (od 63. Kralj), Karlov ec, Sobo an (od 45. Novak), Hren, Horvat, Radikovi , Rihtarec (od 72. Vrši ), Gori anec (od 68. Makovec), Šardi, Turk (od 65. Lisjak), trener: Krešimir Šenji PODTUREN: Kolar D, Okreša, Horvat, Radovan, Balenovi (od 34. Golubi ), Kolar A., Boži , Mu i , Lepen-Jurak, Lepen, Berdin, trener: Damir Vrbanec

DINAMO – SLOGA ( ) 3-0 (2-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Dario Srnec, Bruno Brljak, Josip Kedmenec. Delegat: Krešimir Glavina Strijelci: 1-0 Hergoti (16), 2-0 Mihalovi (37), 3-0 Hergoti (57) DINAMO: Rebernik, Križai , Hali , Jan ec, Dodlek, Mar ec (od 61. Kocijan), Žuli D., Štampar, Mihalovi , Hergoti (od 76. Cirkven i ), Domini , trener: Krešimir Glavina SLOGA: Novak, Kosalec (od 76. Ban), Branilovi , Kolar, Vabec Darko, Juki , Vabec Davor (od 46. Šari ), Bajzek, Bali J., Bali N., Vugrinec, Vabec Damir, trener: Ivan Hamonajec Žuti kartoni: Vugrinec (Sloga)

CENTROMETAL – UKOVEC 77 6-2 (3-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Igor Križari , Marin Horvat, Borut Križari . Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1-0 Ba an (6), 2-0 Pani (19), 3-0 Pani (36), 4-0 Novak D (51), 5-1 Herc (71), 5-2 Herc (75), 6-2 Jurman M (87) CENTROMETAL: Petkovi (od 70. Trupkovi ), Borko (od 65. Jurman M), Novak L. (od 58. Vinceti ), Fu ko, Gunc, Vinceti , Buhanec (od 65. Lastavec), Bratkovi , Pani , Novak D (od 58. Fegeš), Ba an. UKOVEC: Mikulan, Varga, Hladnik (od 70. Zvonarek), Anderlin, Bradari , Fran i , Belovi , Poljak (od 46. Slavi ek), Vuk, Herc, Duman i (od 70. Jezer i ), trene: Ivan Bartoli Žuti kartoni: Buhanec (Centrometal); Fran i ( ukovec)

DUBRAV AN – SLOBODA (S) 1-4 (1-3) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Dario Bubek, Ivan Žganec, Tihomir Kralji . Delegat: Dražen Horvat Strijelci: 0-1 Hergoti (3), 1-1 Horvat (15) 11m, 1-2 Levec (35) 11m, 1-3 Goricaj (28), 1-4 Hergoti (58) DUBRAV AN: Me imurec, Jadan Dominik (od 73. Jadan Damjan), Ribi (od 73. Bali), Hujs, Horvat, Vu enik (od 46. Štefi ), Vidovi , Brljak, Horvat, Nesti , mrlec, trener: Dražen Horvat SLOBODA: Tkal ec, Hižman, Angel (od 62. Buhanec), Begovi , Levec, Katanec, Srnec (d 46. Miljan i ), Goricaj (od 78. Podvez), Hergoti (od 71. Kolar M), Novak, Šoštari , trener: Stjepan Petek

PUŠ INE – BSK 1-0 (0-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Ivica Križai , Damir Fodor, Toni Fažon. Delegat: Dragutin Ša ari Strijelac: 1-0 Vidovi (60) PUŠ INE: Majurec, Kresinger (od 69. Posavec), Pintari , Pozder (od 46. Vidovi ), Celinger S, Novosel, Celinger T., Zanjko (od 87. Vrbanec), Levani , Knezi , Dove er (od 84. Lesar), trener: Boris or evi BSK: Strnad, Bašek, Šmit, Antolaši , Gajnik, Mihalec, Živkovi , Šari , Petri evi , Trstenjak, Šimuni (od 59. Gelo), trener: Kristijan Mihalec Žuti kartoni: Novosel, Celinger S., Posavec, Zanjko (Puš ine); Živkovi , Šmit, Mihalec (BSK)

NAPRIJED – SPARTAK 2-1 (0-0) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Zoran Hajdinjak, Dragutin Novak, Dragan Hrustek. Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 1-0 Vlah (61), 1-1 Šegovi (82), 2-1 Vlah (83) NAPRIJED: Mlinarec, Varga, Vlah, Horvat F., Šimunkovi , Hižman, Kemec (od 88. Hižman), Martinec, Horvat P., Glavina, Režek (od 86. Bermanec), trener: Dušan Podgorelec SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Hali , Rogina, Šegovi E, Pasler (od 79. Jan ec), Lovren i , Šegovi S., Juras, Šegovi I., trener: Zoran Graši Žuti kartoni: Rogina, Šegovi I., Šegovi E. (Spartak) Crveni karton: Juras (Spartak)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Polet potvrdio naslov, Naprijedu bodovi nade Doma om šesticom Podturnu Polet kod ku e proslavio naslov prvaka. Nažalost i u ovoj ligi, kao i svima drugima u posljednjih nekoliko tjedana najviše se pri alo o dogovorima u borbi za opstanak, tako da se nogomet mnogima zaista z(a)gadio, posebice navija ima. Živo je bilo u Svetom Martinu na Muri od jutra. Vol na ražnju kao delicija polako se žario pod vatrom. U predigri seniorske utakmice doma i veterani tako er prvaci svoje lige ugostili su veterane iz Podturna. Sve arski je bilo i prije same prvenstvene utakmice posljednjeg 30. kola. Doma i «ton i slika» majstor Stanislav Per i zahvaljivao se u ime kluba svima. Od sponzora, uprave, igra a, navija a pa i oružara. Kada je utakmica krenula ve u 7.minuti lijepim zgoditkom Marija Turka Polet je poveo 1-0. Kod drugog doma eg postignutog zgoditka u 27.minuti kojeg je postigao Andrej Gori anec teže se ozlijedio (gležanj) stoper Podturna Mihovil Balenovi . Prekid je trajao skoro pet minuta, ali nije mogao nastaviti igru ve je pomo potražio u županijskoj bolnici akovec. Brojni gledatelji njih oko 500 na sljede i zgoditak ekali su sve do 63.minute kada je strijelac za vodstvo od 3-0 bio Nenad Radikovi . Dvije minute kasnije nakon udarca iz kuta Mihajel Karlov ec glavom postiže zgoditak za 4-0. Nakon toga doma i trener Šenji dao je prigodu pri uvnim igra ima da se i oni malo preznoje. Dvojica od njih Goran Makovec i Miroslav Lisjak postigli su zgoditke i tako Podturna porazili sa 6-0. Niti sudac utakmice Jur ec nije imao težak zadatak jer se igralo izuzetno korektno bez opomenutih igra a. Naprijedu doma i bodovi nade. U dosta živoj i dinami noj utakmici svaka je mom ad imala svojih prigoda. No, niti doma i, a niti gosti iz Male Subotice nisu bili u inkoviti sve do 61.minute kada je Naprijed zgoditkom Martina Vlaha stigao do vodstva. Igor Šegovi je uspio osam minuta prije kraja utakmice poravnati rezultat na 1-1. Veliku radost doma inu za pobjedu od 2-1 minutu kasnije donosi svojim drugim zgoditkom na utakmici Martin Vlah. Nakon toga Spartak u samo dvije minute od

LISTA STRIJELACA 31 zgoditak – Igor Šegovi (Spartak) 25 zgoditaka – Dražen Horvat II (Dubrav an) 21 zgoditak – Nenad Vibovec (Centrometal) 18 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I) 17 zgoditaka – Marko Mihalovi (Dinamo P) 16 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM) 15 zgoditaka – Aleksandar Vincek (Sokol) 14 zgoditaka – Željko Glavina, Damir Režek (Naprijed), Jurica Novak (Omladinac NSR), Dino Herc ( ukovec 77) 13 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK), Goran Krišto (Omladinac NSR) 12 zgoditaka – Denis Srnec (Sloboda S), Darko mrlec (Dubrav an), Ivica Vugrinec (Sloga ), Zvonimir Pani (Centrometal) 11 zgoditaka – Matija Kolar (Podturen), Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Ivan Malovi (Trnava) 10 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Sre ko Šegovi (Spartak)

VETERANI – ISTOK – 23. KOLO DINAMO - BSK 1: 2 (0:2)

POLET – VIDOV AN 8:3 (5:0) PRIBISLAVEC. Igralište: NK Polet. Sudac: Zdravko Toplišnjak Strijelci: 1:0 Sever (7), 2:0 Sever (10), 3:0 Prprovi (23), 4:0 Pejanovi (30), 5:0 Sever (44), 6:0 Sever (50), 6:1 Gašpari (65), 6:2 Gašpari (67), 6:3 Gašpari (69), 7.3 Sever (72), 8:3 Juras (88)11m POLET: Stamenkovi , Juras, Ivan i , Pejanovi , Šolti , Prprovi , Mihalkovi , Fodor, Sever, Novak, Radek VIDOV AN: Pišpek, Dolenec, Igrec, Kvakan, Fabi , Lukša, Nesti , Gašpari , Stojkov, Vidovi , Hertelendi

POLET – MLADOST (I) 2:3 (0:2)

JADRAN – KRALJEV AN 38 5:3 (4:2) ŠTEFANEC. Sudac: Dominik Mihoci. Strijelci: 1:0 Hajdinjak (5), 2:0 Hajdinjak (10), 3:0 Mihalic (13), 4:0 Mihalic (20), 4:1 Perca (28), 4:2 Iskra (40), 4:3 Ciglari (50), 5:3 Hajdinjak (81) JADRAN: Kova ec, Juras, Klju ari , Hajdinjak, Hrasti , Mihalic, Podvezanec, Jan ec, Vrbanec, Pavlekovi , Podgorelec KRALJEV AN: Strahija, Tisaj, Cerovec, Mlinarec, Ciglari , Iskra, Srpak, Perca , Hegeduš, Balog, Strbad

MLADOST – TRNAVA (G) 4-1 (3-0) IVANOVEC. Igralište: Park mladosti. Suci: Branko Bacinger, Saša Fegeš, Zoran Novak. Delegat: Franjo Kocijan. Strijelci: 1-0 Murkovi (4), 2-0 Beštek (21), 3-0 Novak (27), 3-1 Malovi (57) 11m, 4-1 Horvat (74) MLADOST: Lacko, Leva i , Talan (od 46. Vuk), Bujan, Jaluši , Krištofi , Horvat, Murkovi , Beštek, Novak, Fran i (od 58. Klinec) TRNAVA: Ivkovi , Malek, Blagus, Malovi T., Katanec, Markuši H. (od 70. Ribi ), Jakši , Baksa (od 51. Markan), Malovi I., Markuši T., Pintari , trener: Mladen Vlah

AKOVEC – SLOGA 1:3 (1:1)

PODTUREN – HODOŠAN 1:0 (0:0) PODTUREN: Igralište Trnoc. Sudac: Ivan Žganec Strijelac: Mikul i (65) PODTUREN: Kukovec, Mikuli , Orehov, Ov ar, Biber, Murkovi , Kerovec, Ko evar, Ov ar, Lepen, Srpak, HODOŠAN: Mesari , Domini , Bihar, Dolen i , Krznar, Šte ok, Šavora, Bari , Grkavac, Vlahek, Švec

MLADOST – MLADOST (P) 3:1 (1:1) IVANOVEC. Igralište: Park mladosti. Sudac Saša Fegeš Strijelci: 0:1 Marciuš (37), 1:1 Višnji (42), 2:1 Lajtman (68), 3:1 Lajtman (73) MLADOST: Bujani , Višnji , Klinec, Jurinec, Jambrovi , Varga, Kranj ec, Tkal ec, Lajtman, Krištofi , Perone MLADOST (P): Nali , Kalšan, Kozjak, Posavec, ižmešija, Martinec, Pata ta, Zvonarek, Ko iš, Domini , Marciuš

SOKOL – OMLADINAC (NSR) 0-2 (0-1) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Goran Žganec, Lidija Kralji , Siniša Luka i . Delegat: Dragutin Vuk Strijelci: 0-1 Novak (41), 0-2 Pušar (77) SOKOL: Puh B, Lisjak, Novak F., Puh S., Mikolaj, Posavec, Vincek, Mun ar, Kova i (od 46. Mikolaj), Novak D., Horvat, trener: Denis Ratajec OMLADINAC: Tomaši , Marodi (od 67. Bari ), Reich, Lukman, alopa, Jaluši , Culjak (od 64. Filipovi ), Vukovi , Novak (od 84. Perho ), Krištofi (od 80. Lesjak), Drk (od 30. Pušar) Crveni karton: Krištofi (Omladinac)

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

20 16 17 14 15 13 12 11 12 12 11 11 10 9 10 4

4 8 4 6 3 7 6 8 4 3 6 5 7 9 2 4

6 6 9 10 12 10 12 11 14 15 13 14 13 12 18 22

78:37 68:29 69:46 47:36 58:51 56:39 56:47 53:51 53:60 52:60 35:48 42:59 49:67 37:41 55:82 31:86

64 56

55 48

48 46 42 41 40 39 39 38 37 36 32 16

FAIR PLAY Isklju eni igra : Marinko Juras (Spartak) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Kris jan Mihalec (BSK), Antonio Rogina, Emanuel Šegovi (Spartak)

STATISTIKA 33 zgoditaka pos gnuto ili 4,1 po utakmici 1 isklju eni igra 14 opomenu h igra a 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Igora Bešteka i Marka Novaka stigli do vodstva od 3-0. Trnava je tek u 57.minuti iz kaznenog udarca uspjela smanjiti na 3-1. Ivan Malovi je petom poput Cristijana Ronalda bio uspješan sa 11 metara. Nikola Horvat je u 74.minuti glavom i etvrtu loptu pospremio u mrežu vratara gostiju iz Gori ana Nine Ivkovi a. Niti jedan opomenuti igra . Od trenerske dužnosti kod Mladosti se oprostio Dragutin Naran a koji je od 01.lipnja preuzeo u MNS pro esionalno unkciju instruktora za mlade. Doma i poraz Dubrav ana i ispadanje. Ve u 3.minuti gosti dolaze do vodstva zgoditkom Patrika Hergoti . Doma i su poravnali iz kaznenog udarca u 15.minuti kojeg je izveo Dražen Horvattrener. I Sloboda ima kazneni udarac deset minuta kasnije. Siguran kao i uvijek bio je Vjeran Levec. Tri minute kasnije u 28.minuti kapetan Slobode Milivoj Goricaj postiže i tre i zgoditak. Drugim zgoditkom Patrika Hergoti a u 58.minuti gosti dolaze do pobjede od 4-1, a doma inima donose tugu ispadanjem u II Me imursku ligu. Opomenutih igra a nije bilo. Dinamo glatkom pobjedom završio prvenstvo. Sa dva zgoditka Kristijana Hergoti a u svakom poluvremenu po jednim i njihovim najboljim strijelcem Markom Mihalovi em doma i su stigli do pobjede od 3-0. Sloga je imala jednog i jedinog na utakmici opomenutog igra a. Gosti iz akovca nisu uspjeli zatresti doma u mrežu. Omladinac u Vratišincu upisao pobjedu. Sa po jednim postignutim zgoditkom u svakom poluvremenu gosti su odnijeli u Novo Selo Rok važna tri boda u borbi za ostanak u ligi. etiri minute prije kraja prvog poluvremena strijelac je bio Jurica Novak. Sandi Pušar koji je u igru ušao još u 30.minuti kao pri uvni igra postigao je drugi gostuju i zgoditak u 77.minuti za pobjedu od 2-0. Igralo se er pa sudac utakmice Goran Žganec nije imao potrebe posezati za kartonima.

VETERANI – ZAPAD – 23. KOLO

PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Željko Novak Strijelci: 0:1 Buhin (33), 0:2 Horvat V. (40), 1:2 Koprivec (72) DINAMO: Modrinjak, Križai , Furdi, Šegovi , Domini , Koprivec D., Granatir, Novak, Vugrinec, Koprivec Z., Jankovi BSK: Horvat J., Buhin, Mati , Mesari A., Horvat M., Mlinari , Horvat V., Mesari D., Trstenjak, Sirc, Pintari

PRIBISLAVEC. Igralište: NK Polet. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0:1 Lajtman (8), 0:2 Varga (39), 1:2 Sever (50), 2:2 Sever (60), 2:3 Žbulj (70) POLET: Stamenkovi , Juras, Ivan i , Pejanovi , Šolti , Prprovi , Mihalkovi , Fodor, Sever, Novak, Radek MLADOST: Ruži , Višnji , Klinec, Jambrovi , Varga, Tkal ec, Pojer, Lajtman, Bašek, Perone, Žbulj

85. do 87. ostaje bez zbog druge opomene isklju enog Marinka Jurasa. Prvu je opomenu dobio zbog preoštrog starta, a drugu zbog nešportskog ponašanja jer je pljeskao na jednu odluku suca utakmice Hajdinjaka. Doma i koji su više željeli pobjedu nisu imali opomenutog igra a, a gosti uz isklju enog i trojicu opomenutih igra a. Spartak je prvenstvo završio kao vice prvak, a doma i Naprijed “drže fige” da Polet iz Svetog Martina na Muri pro e kvalifikacije jer onda oni ostaju u ovoj ligi. Centrometal šesticom “ astio” ukovca 77. Kod doma ih najraspoloženiji strijelac bio je Zvonimir Pani koji je postigao hatrik. Dva u prvom poluvremenu, a jedan u drugom. Seriju doma ih zgoditaka je u 6.minuti otvorio Bojan Ba an. Tri su lopte u prvom dijelu završile u mreži mladog gostuju eg vratara Davida Mikulana. Dario Novak u 51.minuti doma e vodstvo povisuje na 4-0, a dvije minute kasnije ve je 5-0. Dino Herc je sa svoja dva zgoditka u 71. i 75.minuti uspio smanjiti doma e vodstvo na 5-2. Tri minute prije kraja utakmice kona nih 6-2 za Centrometal postavlja Matija Jurman. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Puš inama minimalna doma a pobjeda i neizvjesnost. Jedini zgoditak za doma e postigao je u 60.minuti Mario Vidovi kojeg je trener or evi uveo u igru odmah od po etka drugog dijela. Mirna utakmica u prvom dijelu poprima sasvim druga iji tijek u drugom dijelu. Dolazi do niza preoštrih startova pa i sudac utakmice Križai ima pune ruka posla. ak je sedmoricu igra a opomenuo. etiri doma a, a tri gostuju a. Puš ine zasad sele u II Me imursku ligu, ali ih uzija Me imurja i akovca ili gašenje jednog od njih zbog financija ostavlja u ligi, a u tom slu aju i Mladost iz Preloga ostaje u III HNL-sjever. Mladost uvjerljiva kod ku e. Za nepunih pola sata igre doma i su zgodicima Filipa Murkovi a,

TABLICA 1.Polet (SMNM) 2.Spartak 3.Centrometal 4.BSK 5.Mladost (I) 6.Sloboda (S) 7.Dinamo (P) 8.Podturen 9.Sokol 10.Omladinac (NSR) 11.Sloga ( ) 12. ukovec 77 13.Naprijed 14.Puš ine 15.Dubrav an 16.Trnava

TABLICA 1.Mladost (I) 2.Spartak 3.BSK 4.Mladost (Pr.) 5.Hodošan 6.Dinamo (D) 7.Vidov an 8.Podturen 9.Dinamo (P) 10.Radni ki 11.Polet (P) 12.Kraljev an 38 13.Jadran

23 23 23 23 23 23 24 23 23 23 23 23 23

18 18 14 14 13 9 9 9 7 6 7 2 2

3 1 4 1 3 5 5 4 5 7 0 3 3

2 4 5 8 7 9 10 10 11 10 16 18 18

67:26 85:21 68:35 47:45 89:41 47:40 67:65 59:64 47:58 44:52 51:78 40:112 33:107

57 55 46 43 42 32 32 31 26 25 21 9 9

Parovi sljede eg kola: Kraljev an 38 - Mladost (I), Mladost (Pr.) - Polet (P), Radni ki – Podturen, Hodošan - Dinamo (P), BSK - Dinamo (D), Spartak - Jadran

AKOVEC. Igralište Mladost. Sudac Dragutin Novak Strijelci: 1:0 Kolari (7), 1:1 Glad (24), 1:2 Colev (75), 1:3 Raguž (85) AKOVEC: Tropša, Ga al, Dui , Sa er, Šenji, Kneževi , Hamonajec, Kolari , Musta , Kolini , Damijan, SLOGA: Raj , Mikuli , Leva i , Glad, Varga, Draži , Belec, Vuruši , Raguž, Baša, Strahija

OMLADINAC – POBJEDA (GH) 2:6 (1:2) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Velimir Leva i Strijelci: 0.1 Trbovi (8), 1:1 Dodlek (36), 1:2 Ivan i (48), 1:3 Debelec (52), 2:3 Vukovi (60), 2:4 Škvorc (70), 2:5 Debelec (76), 2:6 Debelec (81) OMLADINAC: Šari , Posavec, Zebec, Vukovi , Strahija, Kukovec, Dodlek, Blažon, Hranjec, Damiš, Bedi POBJEDA: Marciuš, Treska, Kova , Horvat, Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Mikulan, Grmek

SLOGA – SLOBODA 2:2 (2:0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Sudac: Marinko Hrušoci Strijelci: 1:0 Pintari (30), 2:0 Belec (33), 2:1 Kolari 66, 2:2 Kolari (88), SLOGA: Grkavac, Mikuli , Štampar, Vraži , Varga, Srnec, Pongrac, Belec, Leva i , Baša, Pintari SLOBODA: Kova i , Vinceti , Varga, Žižek, Vidovi , Bratkovi , Gori anec, Mihoci, Mar ec, Plevnjak, Kolari

ŠENKOVEC – NEDELIŠ E 1:3 (0:1) ŠENKOVEC. Igralište Gor ica. Sudac: Dragutin Novak Strijelci: 0.1 Knez (22), 1:1 Kolar 52, 1:2 Marciuš (75), 1:3 Baksa (88), ŠENKOVEC: Palatinuš, Tkal ec, Polak, Ratajec, Hren, Kolar, Toplek, Pušar, Saboli , Mikac, Zaspan NEDELIŠ E: Tkal ec, Branilovi , Vizinger, Baksa, Knez, Žnidari , Dokleja, Vizinger D., Kova i , Branilovi D., u ek

BRATSTVO – SLOBODA (S) 3:3 (2:2) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Sudac Franjo Hergoti Strijelci: 1:0 Boži (13), 2:0 Boži S. (33), 2:1 Ivanuša (37), 2:2 Koruni (43), 2:3 Ivanuša (77), 3:3 Balent (80)11m BRATSTVO: Žnidar, Kolari , Horvat, Tomaši , Balent, Srnec, Boži , Šari , Vuruši , Žemlji , Boži J., SLOBODA: Posavec, Horvat, He a G., Goricaj, Sen ar, Ivanuša, Kiri , Koruni , He a D., Okreša, Krištofi

SOKOL – AKOVEC 4:0 (2:0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1:0 Novak (9), 2:0 Zadravec (40), 3:0 Ratajec (64), 4:0 Leško (75), SOKOL: Petak, Jambreši , Ratajec, Trstenjak, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , Tomaši , Filipan, Mavrek AKOVEC: Tropša, Ga al, Sa er, Šenji, Kneževi , Hamonajec, Štefi ar, Kolari , Sanjkovi , Damijan, Musta

STRAHONINEC – OMLADINAC (NSR) 3:6 (2:2) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan Stipi Sudac Marijan Dumam i Strijelci: 1:0 Kolar (23), 1:1 Vinko (35), 2:1 Kolar (39), 2:2 Varga A. (44), 2:3 Vinko (46), 2:4 Januši (52), 2:5 Kova evi (59), 3:5 Krištofi (74), 3:6 Januši (78) STRAHONINEC. Trupkovi , Šimuni , Tomaši , Dragi , Kova , Pintari , Topolnjak, Sen ar, Zorkovi , Aldi , Bali OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Vukovi , Bel, Jaklin, Fric, Varga A., Vinko, Varga B., Jurinec

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Omladinac (NSR) 3.Sloga ( ) 4.Strahoninec 5.Pobjeda 6.Bratstvo (SV) 7.Sloboda (S) 8.Sokol 9. akovec 10.Omladinac (M) 11.Šenkovec 12.Sloboda (M) 13.Hajduk (B)

23 23 24 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

18 18 13 11 10 10 9 9 7 6 5 5 1

2 1 6 6 6 5 8 4 5 5 5 3 0

3 4 5 6 7 8 6 10 11 12 13 15 22

70:31 79:39 61:40 83:58 72:43 70:57 62:49 68:59 57:57 43:61 42:67 47:76 25:142

56 55 45 39 36 35 35 31 26 22 20 17 3

Parovi sljede eg kola: Sloboda (M) - Omladinac (M), Pobjeda - Bratstvo (SV), Sloboda (S) - Šenkovec, Nedeliš e - Strahoninec, Omladinac (NSR) – Sokol, akovec - Hajduk (B)

8. lipnja 2012.

30. kolo II. ŽL MNS - istok SK – GALEB 0-2 (0-2) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Nino Škrobar, Franjo Horvat, Dino Horvat. Delegat: Tomislav Šolti Strijelci: 0-1 Granatir (22), 0-2 Erdelji (43) SK: Novak, Baranaši , Horvat, Božek, Puri , Lon ari , Malek, Vidovi (od 57. Bašnec), Lon ari , Kramar, Mlinarec (od 63. Višnji ), trener: Davor Horvat GALEB: Dolenec, Fleten (od 90. Slavi ek B), Balent N., Mihoci (od 70. Vuk), Erdelji (od 63. Slavi ek I), Pigac (od 65. Hertelendi), Fran i (od 78. Balent R.), Granatir, Balent R., Mihaljac, trener: Damir Pigac Žuti kartoni: Vidovi , Kramar ( SK); Balent, Erdelji, Hertelendi (Galeb) Crveni kartoni: Malek ( SK); Granatir, Pigac (Galeb)

VIDOV AN – DINAMO (D) 4-2 (4-1) D.VIDOVEC. Igralište: Kalanica. Suci: Rudolf ižmešija, Josip Jurinec, Renato Vuk. Delegat: Sre ko Gabaj Strijelci: 1-0 Kvakan (12), 2-0 Herman (15), 3-0 Kvakan (18), 4-0 Matulin Marko (28), 4-1 Krznar (30), 4-2 Debelec (49) VIDOV AN: Kranjec, Lukša, Herman, Ku an, Matulin Mario, Nemet Dino (od 76. Nesti ), Nemet Danijel, Friš i N. (od 65. Friš i D), Škoda (od 86. Vukoti ), Matulin M., Kvakan (od 71. Tilošanec), trener: Sre ko Gabaj DINAMO: Bobi anec, Ov ar (od 46. Krznar), Borovec (od 46. Baranaši ), Gregori , Krznar, Brez, Debelec, Teža ki, Trstenjak, Bihar, Jambroši (od 74. Novak), trener: Marko Obadi Žuti karton: Nemet Dino (Vidov an)

GRANI AR – KRALJEV AN 38 2-1 (0-1) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Filip Aldi , Damir Aldi , Tomislav urila. Delegat: Dragutin Borko Strijelci: 0-1 Lipi (30), 1-1 Cvek (47) autogol, 2-1 Drvoderi A. (90) GRANI AR: Pancer, Drvoderi S., Leva i (od 46. Lovrek), Paler, Mihalec, Novak (od 60. Buhin), Blažon, Drvoderi D., Krznar (od 79. Leva i ), Lovrek, Petak, trener: Antonio Drvoderi KRALJEV AN: Juras, ekunec, Vlah, Cvek S., Novak, Slavi ek, Cvek V., Stankovi , Ilijaš, Hobor, Lipi , trener: Dubravko Miš in Žuti kartoni: Blažon (Grani ar); Stankovi , Hobor, ekunec (Kraljev an)

BUDU NOST – BORAC PMP 0-1 (0-1) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Velimir Leva i , Antun Koruni , Danijel Ko ila. Delegat: Rajko Zadravec Strijelac: 0-1 Brumen (28) BUDU NOST: Novak, Lon ari (od 85. Novosel), Hali , Višnji , Domini , Kodba, Hali A. (od 90. Ciglari Dario), Germek, Dodlek, Martinec, Ciglar Danije, trener: Danijel Ciglar BORAC: Vlah, Jan ec, Kova i , Markan (od 66. Špilek), Zrna (od 87. Cika ), Brumen, Baksa, Ribi , Srpak, Rušanec, Gavez Žuti kartoni: Kova i , Brumen (Borac)

DRAŠKOVEC – BRATSTVO (SV) 5-1 (4-0) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Robert Radek, Darko Pokriva , Robert Novak. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Pišpek (7), 2-0 Pišpek (22) 11m, 3-0 Debelec (25), 4-0 Kavran (26), 5-0 Lon ari (53), 5-1 Horvat M (72) DRAŠKOVEC: Taradi, Turk, avlek (od 68. Matija i ), Baranaši , Kova , Matija i , Debelec (od 61. Smrk), Mlinari , Kavran (od 46. Lon ari ), Pišpek N., Pišpek F., trener: Božidar Repalust BRATSTVO: Lajtman, Bacinger, Kopjar (od 37. Tot), Kocijan, Magdaleni , Krišto i , Zlatarek, Vlahov, Cerovec, Horvat M., Hanžekovi , trener: Goran Kova Žuti kartoni: Kova , Turk (Draškovec); Vlahov (Bratstvo)

DUBRAVA – MLADOST (SM) 3-5 (1-2) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Damir Klari , Ivica Felker, Mario Pintari . Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Papak F. (18), 1-1 Vidovi (26), 1-2 Blažin i (32), 2-2 Murkovi (51) 11m, 3-2 Jambroši (61), 3-3 Bogdan (70), 3-4 Posavec (74), 3-5 Blažin i (87) DUBRAVA: Mu i , Jambroši , Turk (od 64. Varga), Tkalec, Bobi anec Matija, Murkovi (od 85. Paler F), Paler M., Bobi anec Mihael, Sabol, Škvorc, Vidovi , trener: Ivan Ratajec MLADOST: Orehovec Dario, Orehovec Dejan (od 64. Bogdan), Štrok, Papak J., Posavec, Horvat, Markovi (od 88. Žini ), Blažin i , Štrok, Igrec, Papak F. Žuti kartoni: Tkalec, Sabol, Škvorc, Paler (Dubrava); Posavec, Horvat (Mladost)

30. kolo II. ŽNL MNS - zapad VENERA PMP – RUDAR (MS) 0-0 SV. JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Željko Kova i , Vlado Blaži , Valentino Kantoci. Delegat: Stjepan Križari VENERA: Srnec, Cvetkovi , Kova i , Vabec I., Vabec L., Novak, Ambruš E. (od 82. urin), Kerman, Ambruš T., Srnec, Škvorc R. (od 43. Škvorc I.), trener: Saša Mihali RUDAR: Rajf, Simun, Kova i , Vuri, Županec (od 75. Vinko), Antolovi , Zadravec, Liklin (od 60. Podgorelec), Šolti N, Žganec, Šolti M., trener: Anton Srša

JEDINSTVO – PLAVI (P) 4-1 (3-1) N.SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Božidar Kolari , Ivan Vlahek, Mladen eke. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Erdelja (2), 1-1 or evi (14), 2-1 Škvorc (25), 3-1 Popovi (29), 4-1 or evi (50) JEDINSTVO: Varga, Jaluši M., Bezek (od 65. Plevnjak M), Lešnjak, Jaluši N., Jambroši , Škvorc, Vuruši , Novak, Popovi , or evi (od 83. Plevnjak N), trener: Mladen Rešetar PLAVI: Novak, Vugrinec, Radikovi (od 71. Gori anec), Škvorc S., Vabec, Trupkovi , Škvorc J., Nerer, Ma ari , Erdelja (od 71. Vugrinec), Zadravec. trener: Nenad Srnec

HAJDUK-VINDIJA – DRAVA (K) 3-5 (2-3) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Darko Filip i , Smiljan Perho , Dario Kos. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Leva i (23), 1-1 Plaftak (24), 1-2 Treska (26), 2-2 Leva i (28) 11m, 2-3 Carevi (34), 3-3 Leva i (66), 3-4 Plaftak (67), 3-5 Carevi (70) HAJDUK: Zadravec, Hrženjak D, Jurovi , Sabo, Šegovi , Leva i , Debelec M (od 46. Hrženjak L.), Gori anec (od 70. Hrženjak K), Debelec G. (od 46. Šardi), Radikovi , Mikulaj, trener: Robert Gori anec DRAVA: Mohari , Postružin, Jozi (od 46. Zanjko), Carevi M, Florijani , Šol, Zanjko, Jaluši , Carevi B., Plaftak, Treska (od 85. Petri evi ), trener: Damir Tomaši Žuti kartoni: Leva i (Hajduk)

MURA – ME IMUREC 2-3 (0-2) HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Davor Šupljika, Mladen Puklavec, Josip Novak. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Bistrovi (29), 0-2 Kregar (31), 0-3 Treska D. (73), 1-3 Vuruši (80), 2-3 Na (88) MURA: Novak D. (od 46. Tkalec), Lipovi (od 46. Vinko D), Šagi (od 66. Sobo an), Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko, Vinko M., urin, Breznik, Na , trener: Dražen Novak ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lon ari , Kos, Fu ek, Horvat, Ivanuša, Bistrovi (od 81. Ciglari ), Treska D., Treska J. (od 84. Primorac), Kregar (od 46. Novak), trener: Siniša Gavez

BRATSTVO – STRAHONINEC 3-6 (0-2) JUROVEC. Igralište: SRC Per i -Mladen Bokši . Suci: Franjo Hergoti , Marinko Hrušoci, Martin Hrušoci. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Višnjari (8), 0-2 Drabi (41), 1-2 Gori anec (49), 2-2 Gori anec (53), 3-2 Koraj (57), 3-3 Mar ec (63) 11m, 3-4 Hadzi (68), 3-5 Vrbanec (84), 3-6 Vrbanec (87) BRATSTVO: Jelin i N., Novak, Kirec, Jambrovi L., Leva i (od 46. Per i Marko), Gori anec, Per i Mihael), Jurovi , Trstenjak (od 31. Saka ), Baumgartner (od 36. Kutnjak), Koraj, trener: Darko Rob STRAHONINEC:Bertapelle,Višnjari (od88.Bakai),Zlatarek,Štefulj(od85.Horvat),Hadzi , Kolari , Ri ko, Vrbanec (od 87. Bujan), Mar ec, Drabi , Krišto i , trener: Ivan Zobec Žuti kartoni: Jambrovi (Bratstvo); Hadzi (Strahoninec)

ZASADBREG – ŠENKOVEC 1-4 (1-2) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Darijan Zadravec, Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Kukovec (13), 1-1 Mar ec (41), 1-2 Kanski (44), 1-3 Korent (76), 1-4 Fu ko (77) ZASADBREG: Lukman, Rodinger Florijan, Novak Milan, Mesari Davor, Novak Dražen, Mesari Dušan (od 61. Sabol ec), Rodinger Filip, Šajnovi I (od 47. Koroši ), Šimunkovi , Gori anec, Mar ec (od 63. Šajnovi S.), trener: Dražen Novak ŠENKOVEC: Novak G., Novak M., Kranjec, Vugrinec, Ban, Kanski, Kukovec, Farkaš (od 40. Korent), Leško (od 74. Kranjec), Fu ko (od 79. Zemlji ), Kolar, trener: Marijan Kolar

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Borba za opstanak do posljednjeg daha Dok pišemo ovaj tekst još uvijek nije bilo poznato tko e ispasti iz lige, za razliku od ovog petka, budu i da se posljednje kolo odigralo ju er. Ina e, ve pet-šest kola doga aju se „ udni“ rezultati, bilo ih je i u ovom kolu, tako da je prvenstvo postalo i smiješno i žalosno. U Palinovcu prvak se od svojih navija a oprostio sa pobjedom. Kako e od jeseni mom ad Mladosti igrati u I. Me imurskoj ligi ovo im je bila posljednja doma a utakmica u ovoj uspješnoj sezoni. Gost im je bila vrlo dobra mom ad Croatije. Doma i su ipak do pobjede stigli u 38.minuti zgoditkom Nikole Talana. Kako se korektno igralo najbolje govori podatak o niti jednom opomenutom igra u. Golijada u Donjem Mihaljevcu. Pravu gol-poslasticu navija ima pružili su igra i doma e Drave i mom adi Hodošana ak 15 postignutih zgoditaka je pravi vaterpolski rezultat. Prvi dio dobili su gosti iz Hodošana 4-3. Na kraju je završilo 8-7 za Dravu. Po etiri su zgoditka postigli kod Drave Josip Hošnjak, a kod Hodošana Zoran Strahija. I sa po dva postignuta zgoditka imamo igra a u svakoj mom adi., David Igrec kod doma ih, a Krešo Kova kod gostiju. Dejan Naran a bio je strijelac sedmog gostuju eg zgoditka. Filip Igrec i Goran Orehovec po jednom su tresli mrežu Davora onkaša. Mislimo da niti onkaš ne pamti kad je zadnji puta primio osam “komada”. Kartoni ? Ma ostali su u suda koj svla ionici. Pobjeda Galeba u ehovcu uz tri isklju enja. Gosti iz Oporovca iako su pobijedili jako su ljuti na suca utakmice

TABLICA 1.Mladost (Pal.) 2.Hodošan 3.Croa a 4.Galeb 5.Mladost (SM) 6.Vidov an 7.Grani ar (N) 8.Kraljev an 38 9.Dinamo (D) 10.Borac PMP (T) 11. SK 12.Dubrava 13.Drava (DM) 14.Draškovec 15.Budu nost (P) 16.Bratstvo (SV)

29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

22 16 13 14 14 14 13 13 12 11 11 10 10 9 9 4

4 5 10 6 4 3 5 4 6 4 3 5 4 5 2 4

3 8 6 9 11 12 11 12 11 14 15 14 15 15 18 21

92:28 90:58 62:43 59:40 66:58 54:63 48:38 51:51 59:55 48:61 48:50 37:61 59:80 45:72 39:60 32:71

70 53 49 48 46 45 44 43 42 37 36 35 34 32 29 16

Parovi sljede eg kola: Galeb – Dubrava, Mladost (SM) - Drava (DM), Hodošan – Vidov an, Dinamo (D) - Mladost (Pal.), Croa a - Budu nost (P), Borac PMP (T) – Draškovec, Bratstvo (SV) - Grani ar (N), Kraljev an 38 - SK ehovec

Škrobara. Vele da je iz “prijateljske” utakmice napravio svojim odlukama “neprijateljsku”. Tomislav Granatir je iz junaka u 22.minuti kada je postigao zgoditak za Galeb u 33.minuti postao tragi ar jer je na doma em igra u napravio grubi prekršaj s le a i zaradio isklju enje. Tu je po ela “srdžba” gostiju jer smatraju da start nije bio za crveni karton. Najbolje je planuo trener Damir Pigac kojeg su njegovi igra i jedva zadržali da ne napravi ve i incident. Kad se sve smirilo udaljen je sa klupe i klub eka nov ana kazna. Dvije minute prije odlaska na odmor Galeb preko Igora Erdeljija postiže drugi zgoditak za kona nih 2-0. U 68.minuti i doma i SK ostaje sa igra em manje jer je zbog druge opomene isklju en Marko Malek. Uz tri sklju enja, dva su doma a igra a opomenuta, a tri gostuju a. Iz Sivice tri boda odlaze u Svetu Mariju. Ve je Mladost prvo poluvrijeme dobila 2-1, a u drugom samo dovršila posao I stigla do pobjede od 5-3. Doma a Dubrava imala je u 70.minuti 3-3, ali nisu uspjeli do kraja utakmice o uvati barem neriješeno. Strijelci za goste u prvom poluvremenu bili su Filip Papak I Nikola Blažin i , a za doma e je jedan zgoditak postigao Alen Vidovi . Dubrava je na 2-2 poravnala u 51.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Dario Murkovi . Perica Jambroši donosi doma inu deset minuta kasnije vodstvo od 3-2. Nakon toga doma i su stali, a gosti sa tri zgoditka dolaze do pobjede. Ta tri preostala zgoditka postigli su redom Davor Bogdan, Goran Posavec i po drugi puta na utakmici Nikola Blažin i . ak etiri doma a opomenuta igra a, a dva gostuju a. Vidov an sve riješio za pola sata igre. Gosti iz Domašinca još se nisu niti snašli na terenu Kalanica, a ve je bilo 4-0 za doma e. Tomislav Kvakan dva je puta bio strijelac, a po jednom Mihael Herman i Mario Matulin. Stjepan Krznar uspio

MLADOST – CROATIA 1-0 (1-0) PALINOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Marijan Duman i , Boris Jakovljev, Lana Vidovi . Delegat: Franjo Fais. Strijelac: 1-0 Talan (38) MLADOST: Mar ec, Možek Z. (od 62. Kolari ), Vlaši , Fileš, Kova i , Gorupi , Možek M., Murkovi (od 72. Valenti ), Baksa, Vadlja (od 86. Tkalec), Talan (od 89. Podgorelec), trener: Josip Šegovi CROATIA: Bajkovec, Jeleni , Hunjadi, Križan (od 75. Ivanuši ), Kozjak, Bali D, Ruži S., Šafari (od 90. Hanžekovi ), Kr mar, Ruži M., Bali J., trener: Miljenko Bali

DRAVA – HODOŠAN 8-7 (3-4) D.MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Tomislav Herman, Antun Kukovec, Stjepan Novak. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Strahija (5), 1-1 Hošnjak (7), 2-1 Hošnjak (9), 2-2 Kova (22), 2-3 Strahija Z. (35), 3-3 Igrec F (40), 3-4 Kova (41), 4-4 Igrec D (46), 5-4 Hošnjak (49), 6-4 Orehovec (52), 7-4 Hošnjak (64), 8-4 Orehovec (65), 8-5 Strahija Z (73), 8-6 Naran a (74), 8-7 Strahija Z. (80) DRAVA: Bartoli I., Kos, Miser (od 46. Lipi ), Mihoci, Vuk, Igrec Z., Herc, Orehovec, Hošnjak (od 66. Bartoli B), Igrec F., Igrec D., trener: Tomislav Lipi HODOŠAN: onkaš, Krampa , Bergovec, Sinkovi , Vadlja, Naran a, Kranj ec, Blagus, Jakši , Kova , Strahija Z., trener: Goran Strahija

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

FAIR PLAY Isklju eni: Marko Malek ( SK), Tomislav Grana r, Damir Pigac trener (Galeb) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nikola Brumen (Borac PMP), Igor Erdelji (Galeb), Nikola Turk (Draškovec)

STATISTIKA 42 zgoditka pos gnuta ili 5,2 po utakmici; 3 isklju enja ; 21 opomenu igra ; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

je u 30.minuti smanjiti na 4-1, a po etkom drugog dijela u 49.minuti kona nih 4-2 djelo je igra a Dinama i njihovog najboljeg strijelca Santina Debelca. Jedan doma i opomenuti igra zbog preoštrog starta u drugom poluvremenu. Alen Pancer junak utakmice u Novakovcu. Nakon što su gosti iz Donjeg Kraljevca zgoditkom Luke Lipi a u 30.minuti poveli sa 1-0 na doma im vratima Pancer je radio “ uda”. Kad se zbroji što je sve Kraljev an 38 propustio realizirati kazna je morala do i i to autogolom kapetana Silvestra Cveka u 47.minuti. Radost doma inu donio je u 90.minuti Antonio Drvoderi svojim zgoditkom za pobjedu od 2-1. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Derbi za ostanak u Podbrestu pripao gostima. Nikola Brumen bio je taj koji je svojim zgoditkom u 28.minuti Borcu PMP donio ne stresno posljednje kolo. U mirnoj utakmici sa samo dvojicom i to gostuju ih opomenutih igra a pobjeda je sasvim zasluženo pripala gostima. Petica Draškovca otpisanom Bratstvu. Kako su gosti ve u III. Me imurskoj ligi u Draškovec su stigli sa ne baš previše motiva za igrati. Doma i su to najbolje iskoristili i postigli pet zgoditaka. etiri su zgoditka postigli ve u prvom poluvremenu od toga drugi u 22.minuti iz kaznenog udarca. Prva dva doma a zgoditka postigao je Filip Pišpek, a tre eg i etvrtog Tomislav Debelec i Hrvoje Kavran. U 53.minuti zgoditkom Petra Lon ari a Draškovec ima vodstvo od 5-0. Bratstvo je ipak u 72.minuti preko Miroslava Horvata ublažilo gostuju i poraz na 5-1. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

LISTA STRIJELACA

U uzbudljivoj borbi za opstanak Zasadbreg na kraju ispao U Svetom Jurju na Bregu bez zgoditaka. Doma a Venera PMP kako se bliži kraj prvenstva tako igra sve bolje. U vrstoj i žustroj igri gosti iz Murskog Središ a stvorili su puno više prigoda od doma ina, ali doma i vratar Marko Srnec svojim je obranama održavao «nulu». U 55.minuti Rudar je ošte en za kazneni udarac od strane suca utakmice Željka Kova i a. U doma em kaznenom prostoru je napada Rudara nespretno sapleten i to je po delegatu Križari u isti ko suza kazneni udarac. Kako je Rudar ve zaboravio kad je proslavio naslov prvaka nije bilo nikakve velike galame na suca, a niti jednog kartoniranog igra a na utakmici. Me imurcu pobjeda u Hlapi ini. Da Mura nije u posljednjih deset minuta utakmice postigla dva zgoditka bio bi to težak doma i poraz. Me imurec je u prvom dijelu zgodicima Miljenka Bistrovi a i Bojana Kregara stigao dvodstva od 2-0. Za gostuju e vodstvo od 3-0 pobrinuo se Darijan Treska u 73.minuti. Mura svoj prvi zgoditak postiže preko trenutno najboljeg strijelca lige Borisa Vuruši a u 80.minuti. Drugi doma i zgoditak za poraz od 3-2 dvije minute prije kraja utakmice postiže Dejan Na . Bez opomenutih igra a odigrana je utakmica. Trnovec iznenadio visokom pobjedom u Gornjem Mihaljevcu. Kad se ve ekao odlazak na odmor u 45.minuti Jedinstvo zgoditkom Damira Mikulana dolazi do vodstva od 1-0. U drugom dijelu zabijao je samo Trnovec, odnosno Casimir Rodrigue koji je postigao hatrik. Istina od toga dva iz kaznenog udarca. Prvi kazneni udarac bio je u 47.minuti, a drugi pet minuta kasnije. Kod drugog kaznenog udarca doma i vratar Damir Angel se ozlijedio pa je morao napustiti igru, a kako doma i nisu imali niti jednog pri uvnog igra a igru su do kraja utakmice nastavili sa desetoricom. Mirno u završetka utakmice u 72.minuti tre im svojim zgoditkom Casimir Rodrigue ini gostima. Denis Florijani je samo u 82.minuti potvrdio da Trnovec ku i vozi tri boda. Jedinstvo uvjerljivo kod ku e. Gosti iz Peklenice su ve u 2.minuti zgoditkom Krunoslava Erdeljija poveli sa 1-0, a to kao da je razljutilo doma e pa su ofanzivnije krenuli u nastavak utakmice. Do poravnanja rezultata stigli su u 14.minuti zgoditkom Slavka or evi a. Jedinstvo u samo etiri minute od 25. do 29. postiže dva zgoditka I ima vodstvo od 3-1. Strijelci su bili dva Mišela, Škvorc i Popovi . Po etkom drugog dijela u 50.minuti drugim zgoditkom na utakmici Slavka or evi a Jedinstvo dolazi do pobjede od 4-1. Opomenuti igra i? Ne, nije ih bilo.

LISTA STRIJELACA 36 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 26 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D); 22 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 18 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.); 17 zgoditaka – Simon Jakši (Hodošan), Bruno Dodlek (Budu nost P); 15 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK), Marko Mihaljac, Miroslav Pigac (Galeb), Stjepan Krznar (Dinamo D), Luka Lipi (Kraljev an 38); 14 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.), Filip Papak (Mladost SM), Josip Hošnjak (Drava DM); 13 zgoditaka – Antonio Drvoderi (Grani ar N), Goran Orehovec (Drava DM); 12 zgoditaka – Marko Ruži (Croa a), Nikola Štrok (Mladost SM), Miroslav Horvat (Bratstvo SV); 11 zgoditaka – Josip Ribi (Borac PMP), Filip Pišpek (Draškovec), Krešo Kova (Hodošan); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Zdravko Bašnec (Hodošan), Luka Repalust (Draškovec), Josip Bali (Croa a), Aleksandar Kramar ( SK), Igor Erdelji (Galeb)

Dravi važni bodovi iz Štrukovca. Hajduk je poveo u 23.minuti zgoditkom Denisa Leva i a. Minutu kasnije ve je zgoditkom Dejana Plaftaka 1-1. Hrvoje Treska u 26.minuti Dravu dovodi po prvi puta u vodstvo. Doma i imaju kazneni udarac u 28.minuti kojeg za 2-2 realizira po drugi puta strijelac Denis Leva i . Kapetan gostiju iz Kuršanca u 34.minuti ponovno Dravu dovodi u prednost. Igrala se 66.minuta, a Denis Leva i poravnava na 3-3 i sebi priskrbljuje hatrik. Minutu kasnije drugi zgoditak Dejana Plaftaka za vodstvo Drave. Bojan Carevi u 70.minuti postavlja kona nih 5-3 za Dravu. Samo jedan opomenuti igra i to trostruki strijelac Leva i jer je ve kod prvog postignutog zgoditka skinuo dres od radosti. Što bi tek radio da nije imao opomenu kod tre eg ? Doma im porazom Zasadbreg ispao. Pad nakon prošlogodišnjeg ispadanja iz I. Me imurske lige se nastavlja. Sre om po njih niže lige od III Me imurske lige nema. Šenkovec ih je glatko dobio. Poveli su gosti u 13.minuti, sretna minuta za goste, a nesretna za doma e, zgoditkom Darija Kukovca. Diego Mar ec uspio je poravnati na 1-1 u 41.minuti. Minutu prije kraja prvog dijela Robert Kanski Šenkovcu donosi prednost od 2-1. Još dva gostuju a zgoditka u samo dvije minute 76. i 77. Dejana Korenta i Saše Fu ko za pobjedu od 4-1. Kartoniranih igra a nije bilo. Petica Slobode Mladosti uz promašeni kazneni udarac. Doma i su poveli u 26.minuti zgoditkom Saše Sovara. Na

TABLICA 1.Rudar 2.Me imurec 3.Jedinstvo (GM) 4.Jedinstvo (NSD) 5.Venera PMP 6.Hajduk (Š) 7.Mura 8.Šenkovec 9.Mladost (S) 10.Bratstvo (J) 11.Plavi (Pek.) 12.Strahoninec 13.Sloboda (M) 14.Trnovec 15.Drava (K) 16.Zasadbreg

29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

25 16 14 13 12 13 13 12 11 11 10 9 10 10 10 8

2 5 5 6 8 5 3 4 5 3 5 7 4 4 2 2

2 8 10 10 9 11 13 13 13 15 14 13 15 15 17 19

104:22 72:44 50:49 78:50 47:36 53:47 70:63 48:57 38:60 49:78 52:51 47:53 56:63 47:68 41:71 38:78

77 53 47 45 44 44 42 40 38 36 35 34 34 34 32 26

Parovi sljede eg kola: Rudar - Jedinstvo (GM), Trnovec - Sloboda (M), Mladost (S) - Hajduk (Š), Drava (K) – Zasadbreg, Šenkovec - Bratstvo (J), Strahoninec - Jedinstvo (NSD), Plavi (Pek.) – Mura, Me imurec - Venera PMP

40 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 38 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 25 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 24 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 18 zgoditaka – Alen Kova i (Rudar); 17 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD); 15 zgoditaka – Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 14 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.), Robert Štefulj (Strahoninec), Karlo Gori anec (Hajduk Š), Miljenko Bistrovi (Me imurec); 13 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Luka Jurovi (Bratstvo J), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Saša Sovar (Sloboda M); 12 zgoditaka – Marko Šol (Rudar), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD); 11 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD); 10 zgoditaka – Robert Vabec (Venera PMP), Roman Tr njak (Jedinstvo GM)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Luka Jambrovi (Bratstvo J), Denis Leva i (Hajduk Š)

STATISTIKA 43 zgoditaka pos gnuto ili 5,3 po utakmici; isklju enja nije bilo; 4 opomenuta igra a; 5 kaznenih udaraca dosu eno, a 4 realizirana

JEDINSTVO – TRNOVEC 1-4 (1-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Matija Horvat, Mihael Vukovi , Dario Vel i. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Mikulan (45), 1-1 Rodrique (47) 11m, 1-2 Rodrique (52) 11m, 1-3 Rodrique (72), 1-4 Florijani (82) JEDINSTVO: Angel, Mohari , Plantak, Fujs, Mikulan, Novak D., Novak M., Ladi , Trtinjak (od 46. Vuk), Golub, Krumpi , trener: Roman Trtinjak TRNOVEC: Košak, eh, Borko, Horvat, Pokos, Zobec, Kiri R, Flac, Rodrique, Florijani , Slokan (od 32. Fras), trener: Kristijan Kiri

SLOBODA – MLADOST (S) 5-1 (3-0) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglana. Suci: Bojan Juras, Ivica Horvat, Miran Culjak. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Sovar (26), 2-0 Belše (34), 3-0 Gori anec (36), 4-0 Sovar (48), 5-0 Tisaj (61), 5-1 Živko (87) SLOBODA: Horvat, Gori anec (od 80. Cerovec), Belše (od 80. Novak), Požgaj (od 81. Rešetar), Medved, Železnjak (od 78. Hajdinjak), Žganec, Tisaj, Sovar, Posavec (od 63. Bubek), Lukman, trener: Mladen Ku ek MLADOST: Rajf, Vinko (od 46. Novosel), Ko ila, Stojko, Živko, Hren, Korba, Leva i , Tuksar, Murkovi , Hošpel, trener: Marijan Mohari Žuti karton: Železnjak (Sloboda)

2-0 povisuje Patrik Belše u 34.minuti. Dvije minute kasnije ve je 3-0, a strijelac Bruno Gori anec. U 47.minuti Sloboda promašuje kazneni udarac, ali iz iste akcije Saša Sovar uspijeva posti i svoj drugi zgoditak, a doma i etvrti. Ivan Tisaj pobrinuo se za vodstvo od 5-0. Mladost je uspjela tri minute prije kraja utakmice posti i po asni zgoditak i tako ublažiti poraz na 5-1. Pošlo je to za nogom Nikoli Živko. Strahoninec slavio u Jurovcu. Ve je u prvom poluvremenu bilo 2-0. Ta dva zgoditka postigli su Darko Zlatarek i Neven Drabi . Po etkom drugog dijela sa dva zgoditka Davida Gori anca Bratstvo je poravnalo na 2-2. Bernard Koraj u 57.minuti donosi i vodstvo doma inu od 3-2. Gosti su na 3-3 poravnali iz kaznenog udarca u 63.minuti kojeg je realizirao Denis Mar ec. Goran Hadži u 68.minuti ponovno Strahoninec dovodi u vodstvo koje više do kraja utakmice nisu ispuštali. Sa dva zgoditka Boris Vrbanec postavlja kona nih 6-3 za Strahoninec. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

8. lipnja 2012.

21. kolo III. ŽNL MNS - istok NAPREDAK – MLADOST 6:4 (3:2) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Željko Turk, Dominik Mihoci, Nikola Križari Delegat: Drago Koruni Strijelci: 0:1 Hajdarovi (3), 1:1 Trstenjak (14), 2:1 Vidra (19), 2:2 Kanižaj M. (35), 3:2 Ma ari (33), 4:2 Vidra (58), 5:2 Mu i (60), 5:3 Hajdarovi (63)11m, 5:4 Kanižaj M. (68), 6:4 Dragovi (80) NAPREDAK: Žagar, Leich, Hutinec, Bobi anec, Mu i (od 80. Govedi ), Ma ari , Vidra (od 82. Hutnec), Dragovi , Sršan, Cilar, Trstenjak Trener: Siniša Mikolaj MLADOST: Ciceli J., Novak (od 62. Žerjav), Sabolek, Furdi, Žerjav, Ciceli A., Kanižaj, Ciceli A., Kanižaj S., Hajdarovi (od 68. Kos), Bo kaj Trener: Ciceli Renato Žuti kartoni: Sršan, Trstenjak (Napredak), Kanižaj, Hajdarovi (Mladost)

BORAC – OMLADINAC (DS) 2:6 (1:3) D. HRAŠ AN. Igralište: Gaj. Suci: Damir Mesari , Robert Kolari , Bojan Toplek. Delegat: Matija Poredoš Strijelci: 1:0 Pata ta (6)11m, 1:1 Lackovi (12)11m, 1:2 Lackovi (27)11m, 1:3 Pata ta (45), 1:4 Palfi (58), 2:4 Pata ta (62), 2:5 Lackovi (64), 2:6 Palfi (73) BORAC: Taradi (od 46. Saka ), Jur ec, Karabojev (od 52. Ivkovi ), Kolari , Košak, Pozderec I., Branilovi (od 81. Novak), Jesenovi (od 46. Vargek), Pata ta, Pozderec M. (od 76. Dodlek), Jankovi Trener: Mario Mesari OMLADINAC: Saka R., Saka S., Korpar, Toplek (od 68. Piknja ), Rošani (od 62. Valenti ), Palfi, Pata ta (od 78. Srpak), Lackovi , Taradi, Tizaj, Ruži (od 48. Škvorc) Trener. Darko Sabol Žuti kartoni: Karabojev, Vargek (Borac), Toplek, Rošani , Piknja (Omladinac)

RADNI KI – EKO 1:3 (0:1) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Zdravko Toplišnjak, Dražen Sukanec, Dario Magdaleni . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0:1 Mlinari (5), 0:2 Bermanec (55), 1:2 Habuš (71), 1:3 Rudni ki (77) RADNI KI: Horvat M., Jalšovec (od 46. Fažon N.), Kolari , Horvat E., Horvat S., Poto njak (od 70. Blaži ), eh, Baksa (od 30. Novak), Fažon I. (od 46. Horvat D.) Mavrin, Habuš Trener: Josip Oreški EKO: Pani , Balog, Ma ek, Novak Danijel, Vutek S., Horvat, Mlinari , Bermanec, Rudni ki, Novak Damijan (od 80. Novak Z.), Mihaljkovi Trener. Zlatko Novak Žuti kartoni: Mavrin, Horvat S. (Radni ki) Bermanec, Novak Damijan (Eko) Crveni karton: Horvat E. (Radni ki)

ROMSKA VATRA – TRNJE 0:8 (0:3) SV.JURAJ U TRNJU. Igralište: Trnje. Sudac Dominik Filipaši Delegat: Davor Dervenkar Strijelci: 0:1 avlek (4), 0:2 Begovi (23), 0:3 Begovi (32), 0:4 Vadlja (47), 0:5 Sušec (52), 0:6 Kolari (58), 0:7 Fai (69), 0:8 Sušec (86) R.VATRA: Balog M., Oršuš ., Oršoš E., Oršoš D. (od 57. Oršuš M.), Oršoš I., Oršoš S. (od 46. Oršoš B.),. Balog K., Oršoš I. (od 7. Oršoš M.), Ignac, Kalanjoš, Oršuš M. TRNJE: Vuk, Fai , Višnji , Kramar, Kolari , Miho ek, Borovi , avlek, Vadlja, Begovi , Sušec, trener Bruno Glavak Žuti karton: Oršoš E. (R. Vatra)

OTOK – BUDU NOST (M) 4:3 (3:1) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Erik Žerdin, Matej Mesari , Filip Hrušoci. Delegat Marijan Sabol Strijelci: 1:0 Kalšan Z. (8), 2:0 Ko iš D. (10), 3:0 Gorupi (21), 3:1 Novak (25), 4:1 Gorupi (38), 4:2 Sklepi F. (47), 4:3 Zadravec (81) OTOK: Kolarek, Novak Z., Lepen, Malek (od 80. Vargek), Novak J., Grabant, Gorupi , Kalšan Z. (od 82. Jur ec), Kalšan P., Šimec, Ko iš D., Trener Ivan Bermanec BUDU NOST: Lon ari , Sklepi V. (od 80. Varga), Novak I., Berdin, Zadravec, Škvorc, Babi (od 46. Cerovec), Juriši , Sklepi F., Drk D. Sermek Trener. Stanislav Tot Žuti kartoni: Kolarek, Kalšan P. (Otok) Crveni kartoni: Sklepi F. (Budu nost) Kalšan Z. (Otok)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Napredak proslavio naslov prvaka kolo prije kraja I u ovoj ligi kona no je poznat prvak. Tako posljednje kolo koje je odigrano ju er nije odlu ivalo o ni emu. Napredak je prije posljednjeg kola doma om pobjedom osigurao naslov prvaka. Gosti iz Dekanovca odmah na po etku utakmice u 3.minuti zgoditkom Željka Hajdarovi a dolaze do vodstva od 1-0. Darko Trstenjak brzo u 14.minuti poravnava na 1-1. Pet minuta kasnije Napredak dolazi u vodstvo zgoditkom Emila Vidre. Mihael Kanižaj ponovno Mladost vra a u egal u 33.minuti. Doma i ipak na odmor odlaze sa prednoš u od 3-2 zgoditkom dvije minute kasnije zgoditkom Mihaela Ma ari a. Golijada i otvorena igra nastavila se i u drugom dijelu. Emil Vidra svojim drugim zgoditkom na utakmici u 58.minuti «podebljava» doma e vodstvo na 4-2. Peti doma i zgoditak dvije minute kasnije djelo je Davora Mu i a. Gosti imaju kazneni udarac u 63.minuti i isti realizira Željko Hajdarovi kojem je to ujedno drugi zgoditak na utakmici. Drugi zgoditak na utakmici tako er za goste u 68.minuti postiže Mihael Kanižaj za ve sada «kriti nih» 5-4. No, kako je ulog doma inu bio naslov u 80.minuti je sve dvojbe razriješio Rajko Dragovi za kona nih 6-4. Nakon posljednjeg zvižduka suca utakmice Turka doma ini slave. estitamo ! Po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. Eko pobijedio u Gardinovcu. Nakon prvog dijela bilo je tijesnih 1-0 za goste iz Svetog Križa ranim zgoditkom u 5.minuti Gorana Mlinari a. Po etkom drugog dijela u 55.minuti na 2-0 goste u prednost dovodi Karlo Bermanec. Ivan Habuš je uspio u 71.minuti smanjiti na 2-1, a u 77.minuti kona nih 3-1 za Eko postavlja Dino Rudni ki. Nakon toga u 78.minuti doma i ostaju bez Elvisa Horvat koji je gostuju eg igra a udario u lice. Sve je «zakuhao» Damjan Novak nešto žeš im startom na doma eg igra a kada je zaradio opomenu. I gostuju i predstavnik Vlado Gori anec se uklju io u «dijeljenje

STATISTIKA 37 zgoditaka pos gnuto ili 7,4 po utakmici; 3 isklju ena igra a; 16 opomenu h igra a; 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

pravde». Pitanje je samo kako je ostao ne kažnjen od strane suca Toplišnjaka i delegata Mesari a. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. U Donjem Hraš anu pobjeda gostiju i tri dosu ena kaznena udarca. Tako je i utakmica krenula, kaznenim udarcima. Prvi u 6.minuti za doma e kojeg realizira Nikola Pata ta. Potom slijede dva gostuju a. Oba je u 12. i 27.minuti realizirao Edi Lackovi . Smiljan Pata ta je u 45.minuti vodstvo Omladinca povisio na 3-1. U 58.minuti gosti vode ve 4-1, a strijelac je bio Dominik Palfi. Doma i Borac dolazi do daha u 62.minuti kada svojim drugim zgoditkom smanjuje gostuju e vodstvo na 4-2. Do kraja još dva zgoditka u doma oj mreži za pobjedu od 6-2. Strijelci tih zadnjih dvaju zgoditaka bili su po tre i puta Edi Lackovi i drugi puta Dominik Palfi. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Otok bolji od Budu nosti. Doma i su za 20 minuta igre zgodicima Zorana Kalšana, Dejana Ko iša i Mateja Gorupi a poveli sa 3-0. Ivan Novak je u 25.minuti smanjio na 3-1. Do poluvremena drugim zgoditkom Mateja Gorupi a Otok vodi 4-1. Prije zgoditka u 35.minuti sudac utakmice Žerdin ne isklju uje doma eg vratara Kolareka zbog namjernog igranja lopte rukom izvan kaznenog prostora. U drugom dijelu puno nervoze. Odmah na po etku u 47.minuti Budu nost smanjuje na 4-2 zgoditkom Filipa Sklepi a. Od 67.minute gosti igraju bez isklju enog Filipa Sklepi a koji je doma eg igra a otvorenom šakom udario po glavi. U 69.minuti i doma i imaju isklju enog igra a Zorana Kalšana zbog grubog odguravanja obim rukama gostuju eg igra a. U toj situaciji «stradao» je i delegat Sabol kojeg je jedan gostuju i gledatelj kantom sa vodom zalio po glavi. Kad je natezanje prošlo igra je nastavljena. Danijel Zadravec je u 81.minuti samo ublažio poraz Budu nosti na 4-3. Uz po jednog isklju enog igra a doma i su imali dvojicu opomenutih igra a. Trnje puca ki raspoloženo protiv Romske vatre. De ki iz Piškorovca prvo poluvrijeme su se dobro držali i zaostajali samo tri zgoditka. No, u drugom dijelu Trnje postiže još pet zgoditaka i dolazi do pobjede od

33 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran) 30 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko) 29 zgoditaka – Davor Mu i (Napredak) 26 zgoditaka – Aldin Begovi (Trnje), Dino Rudni ki (Eko) 25 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D) 24 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 17 zgoditaka – Mihael Ma ari (Napredak) 14 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS), Dragu n Drk (Budu nost M), Damjan Novak (Eko) 13 zgoditaka – Ma ja Pavlekovi (Jadran), Filip Sklepi (Budu nost M), Matej Gorupi (Otok), Ivan Habuš (Radni ki), Nikola Pata a (Borac DH) 12 zgoditaka – Stevica Bobi anec (Napredak), Ivan Fažon (Radni ki), Zoran Kalšan (Otok), Smiljan Pata a (Omladinac DS) 11 zgoditaka – Jadranko Lastavec (Napredak), Matija Kolari (Radni ki) 10 zgoditaka – Marko Balog (Romska vatra), Vladimir Pintari (Mladost D), Dario Sušec (Trnje)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Elvis Horvat (Radni ki), Filip Sklepi (Budu nost M), Zoran Kalšan (Otok) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Mario Kolarek (Otok), Stjepan Horvat (Radni ki), Vladimir Vargek (Borac DH), Mladen Rošani (Omladinac DS), Darko Trstenjak (Napredak), Mihael Kanižaj, Željko Hajdarovi (Mladost D)

TABLICA 1.Napredak 2.Eko 3.Jadran 4.Omladinac DS 5.Budu nost (M) 6.Otok 7.Trnje 8.Mladost (D) 9.Borac (DH) 10.Radni ki (G) 11.Romska vatra 12.Roma

PLAVI 1975 – POBJEDA (GH) 4:3 (2:1)

SLOGA – DINAMO (Ž) 3:2 (1:1) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Stjepan Fic, Denis Fic, Ivan Kolari Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0:1 Vukoja (10), 1:1 Smolkovi (38), 2:1 Jambrovi (56), 3:1 Jambrovi (80), 3:2 Bistrovi (84) SLOGA: Rojko, Kova i T. (od 87. Raus), Žižek K. (od 58. Stamni ar), Kova i R., Novak, Nemec, Sen ar, Smolkovi , Gori anec, Jambrovi , Bogdan. Trener: Smiljan Jambrovi DINAMO: Novak S., Bistrovi , Hunjadi, Vukoja, Radek, Thes, Brdar, Mošmondor, Dobrani (od 68. Zanjko), Rudni ki, Sanjkovi . Trener: Tomislav Šari

KRIŠTANOVEC – D.KONCOV AK 2:2 (0:2) KRIŠTANOVEC. Igralište: Trate. Suci: Željko Novak, Morano Vlah, Matija Filipi , Delegat. Miroslav Glavina Strijelci: 0:1 Hozjan (22), 0:2 Pleh (25)11m, 1:2 Bedi (48), 2:2 Baka (55) KRIŠTANOVEC: Horvat, Bedi (od 70. Kova i N.), Januši (od 76. Kova i M.), Novak, Hrušoci, Kova i D., Sabol D., Fric, Baka (od 88. Sabol I.), Radikovi , Ša ari Trener: Zdravko Horvat D.KONCOV AK: Saka , Cvetkovi (od 46. Gro ), Sklepi M., Flac D., Hozjan, Gori anec (od 54. Flac M.), Pintari , Horvat P., Horvat M. (od 89. Vrhar), Sklepi K., Pleh Trener: Ivan Sklepi Žuti kartoni: Sabol (Krištanovec)

HAJDUK – M.MIHALJEVEC 1:2 (0:1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Jasmin Lozi , Kristinko Jaluši , Dražen Šajnovi . Delegat: Dragutin Hozjak Strijelci: 0:1 Srnec (29), 0:2 Posavec (60), 1:2 Posedi (70) HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi Marko (od 66. Buhanec I.), Pintari R., Perko, Pintari L. (od 83. Buhanec M.), Sen ar, Gregorin i , Žnjidari (od 76. Šimunkovi ), Toplek (od 68. Posedi), Halabarec, Trener: Vladimir Pavlekovi M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Bestijani N. (od 87. anadi), Trupkovi , Srnec, Mesari P. (od 60. Bestijani D.), Šimunkovi , Kova i (od 76. Varga), Makšadi, Mesari M., Posavec, Trener: Bruno Mesari Žuti kartoni: Gregorin i (Hajduk), Trupkovi , Mesari M., Srnec (MM)

ZEBANEC – TORPEDO 2:6 (2:2) ZEBANEC. Igralište Maro . Suci: Jadran Kukovec, Dino Vel i, Mario Sukanec Delegat: Željko Podgorelec Strijelci:0:1TuksarN.(5),0:2TuksarD.(10)11m,1:2Ma ari (40),2:2Ša ari (44)11m, 2:3 Tuksar D. (50), 2:4 Tuksar D. (55)11m, 2:5 Šolti (66), 2:6 Jambroši D. (78) ZEBANEC:Pokriva ,Turk,Horvat,Žerjav(od75.Kova i ),Puri ,Kojter,Ša ari ,Mlinari (od 88. Kova i I.), urin, Žuni , Ma ari (od 60. Horvat), Trener: Horvat Neven TORPEDO: Herceg, David, Tuksar N., Tuksar Dragan, Drk, Šolti N., Stojko (od 59. Šolti S.), eki, Jambroši D., Jambroši E. (od 68. Fric), Tuksar Damir Trener: Robert Glavina Žuti kartoni: Ma ari H., Horvat (Zebanec), Drk, Šolti N., Herceg, eki, Jambroši E., Fric (Torpedo) Crveni karton: Pokriva (Zebanec)

STATISTIKA 34 zgoditaka postignuto ili 5,6 po utakmici 1 isklju eni igra 16 opomenutih igra a

1 2 2 4 4 0 3 2 2 1 1 0

2 3 3 7 7 10 9 10 11 14 19 20

122:28 102:21 75:29 75:33 52:31 54:62 57:52 64:43 42:55 55:53 25:155 16:177

55 50 50 34 34 33 30 29 26 19 4 3

8-0. Po dva su puta strijelci za Trnje bili Aldin Begovi i Dario Sušec, a po jednom Ivan Kolari , Siniša avlek, Dario Vadlja i Miroslav Faji . Romska vatra je imala i jednog i jedinog opomenutog igra a na utakmici i to zbog prigovora na jednu odluku suca Filipaši a.

LISTA STRIJELACA

Mali Mihaljevec uvjerljiv i na kraju prvenstva Mali Mihaljevec naslov prvaka potvrdio pobjedom u Brezju. U prvom dijelu dosta ravnopravna igra. Jedini zgoditak u 29.minuti postigao je Darko Srnec i to za goste iz Malog Mihaljevca. Niti jedan opomenuti igra u prvom dijelu. E, u drugom dijelu su bila ak etvorica igra a opomenuta. Jedan doma i, a tri gostuju a. Gosti dolaze u 60.minuti zgoditkom Milana Posavca do vodstva od 2-0. Hajduk je ipak u 70.minuti uspio posti i zgoditak preko Tomice Posedija koji je samo dvije minute ranije ušao u igru kao joker sa klupe i tako ublažiti doma i poraz na 2-1. Torpedu bodovi iz Zebanca. Prvi dio završio je 2-2, ali u drugom poluvremenu gosti iz Križovca dolaze do na kraju visoke pobjede. Dosu ena su na utakmici tri kaznena udarca i svi su realizirani. Za deset po etnih minuta ve je bilo 2-0 za goste. Strijelci su bili prvo Nikola Tuksar, a nakon toga iz kaznenog udarca Dragan Tuksar. U posljednje etiri minute prvog poluvremena doma i uspijevaju poravnati na 2-2. Kod njih pak su strijelci bili Hrvoje Ma ari i iz kaznenog udarca Tomislav Ša ari . Što se zgoditaka ti e od strane doma ih to je bilo sve. Nakon toga slijede dva zgoditka Dragana Tuksara za njegov hatrik. Jedan je postigao iz igre, a potom drugi iz drugog gostuju eg kaznenog udarca. U 60.minuti Zebanec ostaje bez vratara Mihajela Pokriva a koji je isklju en zbog druge opomene. Stjepan Šolti u 66.minuti postiže peti gostuju i zgoditak, a Dario Jambroši u 78.minuti postavlja kona nih 6-2 za Torpedo. Pune ruke posla imao je sudac utakmice Jadran Kukovec. Uz isklju enje opomenuo je ak osmoricu igra a. Dva doma a, a šest gostuju ih. Podjela bodova u Krištanovcu. Nakon gostuju eg vodstva od 2-0 u drugom poluvremenu doma i uspi-

18 16 16 10 10 11 9 9 8 6 1 1

Parovi sljede eg kola: Trnje - Radni ki (G), Eko - Napredak , Mladost (D) - Borac (DH), Omladinac DS – Otok, Budu nost (M) – Roma, Jadran - Romska vatra

24. kolo III. ŽNL MNS - zapad III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD PREKOPA. Igralište: Prekopa. Suci: Vjeran Tuksar, Elvir Bašek, Marko Smrti . Delegat: Božidar Jura i Strijelci: 0:1 Kocijan M. (21), 1:1 Ciglari (32), 2:1 Ciglari (37), 3:1 Vinkovi (57), 3:2 Kocijan T. (59), 3:3 Bistrovi (64), 4:3 Ciglari (67) PLAVI: Janeš, Škvorc N., Korošec, Francki, Vinkovi (od 89. Oleti ), Leva i , Škvorc D., Kova (od 75. Grefil), Bistrovi , Novak, Ciglari Trener: Jerko Petran POBJEDA: Tkal ec Denis, Horvat (od 81. Brezovec), Sen ar, Hanžekovi , Vizinger, Tkal ec Dino, Gavez (od 52. Kocijan T.), Ladi , Golub, Kova i , Kocijan M. Trener: Dejan Borko Žuti kartoni: Škvorc, Ciglari (Plavi), Kova i (Pobjeda)

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

jevaju na kraju poravnati na 2-2. Prvi gostuju i zgoditak u 22.minuti postiže Kristijan Hozjan. Tri minute kasnije Donji Koncov ak ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 2-0 realizira Marko Pleh. Za po etnih deset minuta drugog poluvremena doma i zgodicima Filipa Bedija i Manuela Baka a dolaze do poravnanja na 2-2. Samo jedan opomenuti igra i to doma i. Sedmica Omladinca Paragu. Zanimljivo da su na utakmici dosu ena dva kaznena udarca za svaku mom ad po jedan i oba su vratari obranili. Prvo je u 41.minuti Parag imao kazneni udarac kojeg je izveo Alen Oršuš, a vratar Omladinca Nikola Murk obranio. Nakon toga u 84.minuti doma i imaju kazneni udarac kojeg izvodi Matija Zorkovi , a vratar Paraga Danijel Horvat brani. Kod Omladinca se istaknuo etverostruki strijelac Vlado Dodlek, prestala tri zgoditka postigli su Dejan Podvezanec, Nino Mlinari i Filip Leva i . Igralo se bez opomenutih igra a. Sloga upisala doma u pobjedu protiv Dinama. Gosti iz Žiškovca su poveli u 10.minuti zgoditkom An elka Vukoje. Do kraja prvog dijela doma i su zgoditkom Roberta Smolkovi a poravnali na 1-1. U drugom dijelu doma i igra -trener Smiljan Jambrovi sa dva zgoditka u 56. i 80.minuti dovodi doma e u vodstvo od 3-1. Šest minuta prije kraja utakmice Dinamo uspijeva ublažiti poraz na 3-2 zgoditkom Mladena Bistrovi a. Plavi 1975 bolji od Pobjede. Pobjeda je prva u 21. minuti zgoditkom Mihaela Kocijana povela sa 1-0. Kristijan Ciglari sa dva zgoditka dovodi doma e u vodstvo do poluvremena od 2-1. Damir Vinkovi u

OMLADINAC – PARAG 7:0 (4:0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Radovan Posedi. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1:0 Dodlek V. (1), 2:0 Dodlek V. (17), 3:0 Podvezanec (37), 4:0 Dodlek V. (43), 5:0 Dodlek V. (48), 6:0 Leva i (71), 7:0 Šajnovi (81) OMLADINAC: Murk, Vrbanec, alopa, Peserlin (od 60. Šoštari ), Jambroši (od 54. Zorkovi ), Lesjak, Šajnovi , Podvezanec, Mlinari , Leva i , Dodlek V. Trener: Branko Zebec PARAG: Horvat D., Oršoš Milan (od 15. Oršoš Martin), Horvat B., Balog D., Iganc S. (od 46. Oršuš S.), Oršoš Martin, Oršuš D. (od 30. Ignac I.), Še i (od 54. Oršuš M.), Oršoš D. (od 60. Oršuš M.), Oršuš A., Oršuš V.

35 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 34 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo) 24 zgoditaka – Tomislav Šafari (Zebanec) 23 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 20 zgoditaka – Milan Mesari (Mali Mihaljevec), 18 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Nino Mlinari (Omladinac M) 17 zgoditaka – Denis Puri (Zebanec) 14 zgoditaka – Antonio Pintari (Torpedo), Kris jan Ciglari (Plavi 1975), Vlado Dodlek (Omladinac M), Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 13 zgoditaka – Tine Špilak (Donji Koncov ak), Nikola Ladi (Pobjeda) 12 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 11 zgoditaka – Ivan Fegeš, Dario Golub (Pobjeda), Nikola Mošmondor (Dinamo Ž), Denis Sabol (Krištanovec), Kris jan Hozjan, Marko Pleh (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – S ven Šparavec (Dinamo Ž), Alen Korošec, Tomislav Bistrovi (Plavi 1975)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Mihajel Pokriva (Zebanec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Denis Sabol (Krištanovec), Mišel Horvat, Hrvoje Ma ari (Zebanec), Alen Drk, Emil Jambroši (Torpedo), Nenad Trupkovi (Mali Mihaljevec)

TABLICA 1.Mali Mihaljevec

23 21 1