Međimurske novine 1577

BURNA SJEDNICA gradskog vijeća Preloga

Roditelji: Zapamtit ćemo potez vlasti za ubuduće

Poklon čitateljima stolni kalendar

SUROVA REALNOST međimurskih umirovljenika

Pola nas mora ponovno raditi da bismo platili grijanje

Nada Lovrec iz Matice umirovljenika upozorava na apsurd: Povećanje mirovina u postocima stvara ogroman jaz, a oni s najnižim primanjima prisiljeni su birati između hrane i režija. Jedini spas su djeca ili rad u inozemstvu

BORIS CVETKOVIĆ, generalni direktor Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec Pickies novi hit sljedeće godine

MURSKO SREDIŠĆE Otvoren novi turistički ured

JAVNA TRIBINA GKP ČAKOM o gospodarenju otpadom Bili smo prisiljeni povući kočnicu

Prijetio da će zapaliti susjeda i njegovu djecu str. 10

ANKETA POD VUROM

Mislite li da bolje žive umirovljenici ili radnici?

Umirovljenici danas često uspoređuju život nekad i sada, govoreći o tome je li im lakše u mirovini ili im je bilo bolje dok su radili. U

ovoj anketi iskreno iznose svoja iskustva, razmišljanja o uvjetima života te zadovoljstvo visinom mirovine. (Iva Medved)

Mirjana Herman, Belica

- Moja mirovina je jako mala i zbog toga moram dodatno radi� 4 sata na dan, što mi stvara stres i umor. Nije mi lakše u mirovini jer svakako moram radi�, bilo je ljepše u mlados� kad sam radila; tada sam imala više sigurnos�. Voljela bih ima� malo veću mirovinu jer bi mi to donijelo više slobode i mira u svakodnevici.

Zora Đerić, Čakovec - Danas je zaposlenima jako teško jer je rad zahtjevan i pun nesigurnos�. Dok sam radila, imala sam stabilnost i sigurnost koja danas često nedostaje. Mislim da je danas svakako umirovljenima lakše. Svojom mirovinom sam zadovoljna i omogućuje mi mirniji život, iako znam da mnogi nemaju tu sreću i da se teško snalaze.

Franjo Herman, Ivanovec - Mislim da je onima koji rade bolje samo ako imaju dobar posao. Ja svojom mirovinom nisam zadovoljan jer mi ne daje dovoljno za normalan život. Dok sam radio, mogao sam dodatno zaradi� i bolje upravlja� prihodima, a sada prak�čki nemam mogućnos� i teško je živje�.

Stjepan Bezek, Šandorovec - Žao mi je onih koji rade za male plaće, ali ni mirovine danas nisu ništa bolje. Cijene rastu, a osjećam da se sve teže živi. Dok sam radio, bio sam mlad i zdrav te sam mogao zaraditi koliko mi je trebalo, a sada s ovom mirovinom jedva pokrivam osnovne troškove.

Ivan Črep, Palovec - Pitanje je široko i mislim da sve ovisi o visini mirovine. Nekima je lakše, nekima teže, posebno kad čujem za strane mirovine koje su puno veće. Dok sam radio, život mi je bio dinamičniji, a sada je mirniji. Zadovoljan sam svojom mirovinom, ali znam da mnogi nisu u istoj situaciji.

Nije važno imaš li gorice, važno je da imaš dobrog “sukača”

Mursko Središće dobilo je novi Turističko-informativni centar (TIC). Konačno, jedno centralno mjesto posvećeno informiranju turista u našem sjevernom kraju. Svečanu vrpcu na otvaranju prerezali su načelnik Selnice Ervin Vičević, načelnik Podturna Perica Hajdarović, načelnik Vratišinca

Mihael Grbavec te gradonačelnik Murskog Središća, ujedno i predsjednik Turističke zajednice područja Mura i gorice, Dražen Srpak. Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, bacio je rukavicu u lice samom imenu TZ područja Mura i gorica. - Nažalost, nemamo Muru, niti gorice. Imamo neke brajde,

svi naši su imali gorice na Sivici i pio se sivički sukač (silvanac), i ja sam imao tamo gorice. Tako da mi je drago da smo se udružili i da zajednički predstavljamo naš kraj, rekao je Grbavec. Srećom, s obzirom na to da novi TIC služi za jačanje turističke ponude, ovo blago lingvističko odstupanje

NAŠI SABORSKI zastupnici progurali tri amandmana

samo će dodatno obogatiti autentične priče s našeg sjevera.

A osim što se ovog četvrtka, svečano otvorio novi turistički ured, Grad je dodijelio i godišnje nagrade zaslužnim pojedincima. Tko su ovogodišnji dobitnici pročitajte na str.14. (sh)

Za Međimurje izlobirano više od

5 milijuna eura u proračunu

U tijeku izrade državnog proračuna za 2026. godinu, amandmane su uputili i međimurski saborski zastupnici. Za sada je Vlada prihvatila prijedloge njih troje, s time da je preloški gradonačelnik predložio dva i oba su prošla.

Kolarek se izborio za čak 5 milijuna eura

Prvi se odnosi na dogradnju Osnovne škole Prelog, a drugi na dogradnju Srednje škole Prelog. Za Osnovnu školu bit će osigurano 1,5 milijuna eura, a za Srednju školu 1,5 milijun eura u 2026. te 2 milijuna eura u 2027. godini. Ivica Baksa (NPS), koji u Saboru mijenja župana Posavca, izborio je sredstva za izgradnju kružnog toka na raskrižju državne ceste D20 i županijske ceste Ž 2022, između Male Subotice i Orehovice. Osiguranim sredstvima omogućit će se početak realizacije projekta, uključujući izradu

potrebne dokumentacije i pripremu zahvata za izgradnju kružnog toka. Vlada je prihvatila i amandman Boške Ban kojim se osiguravaju ulaganja u dvije ključne ustanove za starije osobe u Čakovcu. U depadansi Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu uspostavit će se novi, potpuno prilagođen odjel za Alzheimerovu bolest i demencije. Istodobno, dom u centru Čakovca ulazi u proces modernizacije

infrastrukture kako bi se poboljšali sigurnosni standardi i kvaliteta boravka korisnika. Ovo ulaganje omogućuje ustanovi da se prilagodi rastućim potrebama starijeg stanovništva te unaprijedi svakodnevni rad i uvjete za osoblje.

Županov Centar za palijativu “izvisio”

Na popisu amandmana našao se i Centar za palijativu, projekt župana Matije Posavca. Samo da podsjetimo, projekt je već bio u proračunu i za njega je bilo predviđeno 6 milijuna eura. Međutim, nestao je. U novom pokušaju uvrštavanja u proračun, nije se uspio ugurati. I ne samo to, amandman je podnio Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega i član NPS-a. No, Vlada je prihvatila Bilićev amandman kojim je zatražio sredstva za izgradnju Srednje škole Ludbreg. O proračunu će zastupnici glasati u Hrvatskom saboru u petak, 5. prosinca.

Boška Ban

Dubravko Bilić

Ivica Baksa

SVEČANO OTVORENJE Sjeverne obilaznice Preloga

Priločanci odahnuli

Preloška obilaznica će osigurati veću sigurnost prometa, rasteretit će gospodarstvo troškova oko samog prijevoza i pristupa prema autocestama Zagreb i Budimpešta, kaže gradonačelnik Kolarek

Piše: Vlasta Vugrinec

U srijedu, 3. prosinca, bio je veliki dan za Grad Prelog. Svečano je otvorena dugo najavljivana i očekivana sjeverna obilaznica u dužini od oko 7 kilometara. Obilaznica je prošla tehnički pregled te je dobivena uporabna dozvola. Financirana je sredstvima Hrvatskih cesta u ukupnoj vrijednosti od oko 10 milijuna eura. Nova cesta započinje na ulazu u Prelog iz pravca Svetog Križa, prolazi preko poljoprivrednih površina sjeverno od naseljenog područja Preloga, preko županijske ceste Ž2026 te se nastavlja prema Cirkovljanu, kojeg također obilazi sa sjeverne strane, i završava prije ulaska u Draškovec.

Cesta ima dva nova rotora i jedan postojeći kod Čehovca. Važno je i to što ima vrlo kratke poveznice prema središtu grada i industrijskoj zoni, kako Preloga, tako i Donjeg Kraljevca.

Najljepši poklon u čizmici sv. Nikole

Cestu su zajednički gradili čakovečka Tegra i varaždinska tvrtka Colas. Ona s jedne strane izbacuje promet iz samog centra Preloga, dok s druge strane gospodarsku zonu približava gradu i ostvaruje veću sigurnost putovanja svima koji se kreću ovim prostorom.

– Sretni smo, zadovoljni i ponosni što da-

Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, Ivica Budimir, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Tomislav Miho�ć, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

nas otvaramo prelošku obilaznicu koja će osigurati veću sigurnost prometa, kao i rasteretiti troškove gospodarstva oko samog prijevoza i pristupa prema autocestama Zagreb i Budimpešta. Otvorenje obilaznice je za Grad Prelog najljepši mogući dar koji je sv. Nikola mogao staviti u čizmicu, rekao je tom prilikom Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, čije su oči već uprte u gradnju južne obilaznice, puno kraće, a samim time i jeftinije investicije.

Kako se obilaznica velikim dijelom proteže kroz vodozaštitno područje, kod projektiranja i izgradnje, ističe Ivica Budimir, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, vodilo se računa i o tom segmentu. Stoga je cesta dobro ograđena, kako bi u slučaju havarija vozila ostala na kolniku, na zatvorenom sustavu odvodnje.

Planira se zaobilaznica Šenkovca?

Prema riječima Ivice Budimira, nakon faze iz-

gradnje autocesta, naglasak je sada na obilaznicama gradova i spojevima glavnih regionalnih gospodarskih centara na mrežu Hrvatskih autocesta. Cilj je izbaciti promet iz gradova, osigurati biciklističke i pješačke staze kako bi građani mogli ugodno živjeti, a po mogućnosti, buduće industrijske zone graditi upravo uz obilaznice. Vezano uz to, osvrnuo se i na gradnju u Međimurju:

- Na obilaznici Nedelišća otvorili smo radove, a uskoro očekujemo početak nastavka obilaznice Čakovca, kaže Budimir. Naime, dodaje da se za Čakovec vrlo brzo očekuje odabir izvođača i početak radova. Slično je i sa obilaznicom Šenkovca.

Dok se realizacija tih investicija očekuje već iduće godine, najavio je još jednu, nešto dugoročniju. Riječ je o proširenju mosta preko Drave prema Varaždinu, čime bi se osigurala bolja protočnost i spojili Čakovec i Varaždin.

Dotaknuo se i Grada Murskog Središća te dodao kako su u samom gradu na-

OPORBA PRIBISLAVCA požalila se na pritiske i omalovažavanje

Oporba je

– Već nekoliko mjeseci trpim pritiske, napade i omalovažavanja, samo zato što pitam. Svako moje pitanje pokušava se interpretirati kao nekakav problem, kao nešto negativno, rekla je Ana Novak, nova vijećnica u Općini Pribislavec iz redova stranke DOSIP, Dalije Orešković.

Upravo takav pristup prema njoj ponukao je njezine stranačke kolege, Daliju Orešković i Dejana Drabića, da se ovoga

tjedna obrate javnosti u samom središtu Čakovca. Novak smatra da je posao vijećnika postavljanje pitanja i stoga pita. Pitala je, između ostaloga: – Što je s isplatom naknade za štetu od suše 2022. godine na koju su poljoprivrednici imali pravo? Kako informacije nije dobila u Općini, potražila ih je drugdje te se pokazalo: – da Općina Pribislavec, s istim načelnikom koji i danas tamo vlada, nije niti

prijavila štetu u svojoj općini, čime je mještane zakinula za �inancijsku nadoknadu i odštetu od strane države, istaknula je. – I umjesto da vlast prizna svoju pogrešku, svoj grubi nemar, čime su građani oštećeni za �inancijsku kompenzaciju, krenule su optužbe i napadi na račun vijećnice Novak koja je postavila pitanje, koje idu toliko daleko da se njezin rad naziva opstrukcijom, poručila je Orešković.

ŠTRIGOVA

Kreće izgradnja centra posvećenog svetom Jeronimu!

U maloj vijećnici Međimurske županije potpisan je ugovor o početku radova na izgradnji Međunarodnog centra kulturne baštine svetog Jeronima u Štrigovi. Ugovor su potpisali načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik, i direktor tvrtke GRADIS d.o.o., Nenad Matjačić.

Župan Matija Posavec istaknuo je da ideja o ovakvom centru postoji već duže vrijeme, s ciljem dodatnog obogaćivanja kulturne i vjerske ponude kraja. Centar će posjetiteljima omogućiti bolje upoznavanje sa životom svetog Jero-

pravljeni manji zahvati poput semaforizacije. Što se pak tamošnje zaobilaznice tiče, kaže: – Imamo jedan manji problem sa susjedima iz Slovenije.

Kako bi se gornje Međimurje kvalitetnije spojilo na autocestu, spomenuta je cesta Žiškovec – Slemenice, koja bi se potom spojila na obilaznicu Šenkovca.

Zaobilaznica Murskog Središća – I onda smo zapravo gornji dio Međimurja spojili puno kvalitetnije na autocestu. Projekt nije zahtjevan, možda je jednostavniji od ovog ovdje, kaže Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća. Što se tiče točke spajanja sa Slovenijom, kaže da to "samo nebo zna". Mursko Središće trenutačno radi i traži rješenje za južnu obilaznicu koja bi spojila županijsku cestu prema Peklenici, odnosno prema Čakovcu.

nima, jednog od najvažnijih kršćanskih svetaca. Načelnik Rebernik naglasio je da je ovo najveći kulturni projekt u povijesti Općine Štrigova, koja ima najviše dokaza o tome da je sveti Jeronim rođen upravo tamo. Vrijednost radova na izgradnji iznosi oko 997 tisuća eura. Međimurska županija obvezala se projekt �inancirati s 300 tisuća eura, dok će ostatak pokriti Općina Štrigova. Rok za završetak izgradnje je 12 mjeseci, a cijena opremanja centra procjenjuje se na otprilike milijun eura. (bj)

PRELOG dobio i Modni studio

Suzana Lukša otvorila obrt u središtu Preloga

Suzana Lukša, vlasnica obiteljskog obrta u Donjem Vidovcu, ovih je dana, u samom središtu Preloga otvorila svoju prvu podružnicu. Riječ je o Modnom studiju Latea koji pruža širok spektar tekstilnih usluga: od izrade narodnih nošnji i kostima za KUD-ove, uniformi za zborove, maturante i mažoretkinje, do opreme za vrtiće, ustanove, restorane i salone. Uz

to, nude sve vrste krojačkih prepravaka i popravaka. Na temelju dugogodišnjeg iskustva, 2020. godine, obitelj je razvila svoj brend ATELA, uz koji je pokrenula i vlastiti webshop. ATELA u stvari predstavlja spoj obiteljske tradicije i modernog pristupa modi, a basic kolekcije, koje svakodnevno šalju diljem Hrvatske, postale su najtraženiji dio ponude. (vv)

IZBORNA SKUPŠTINA Mladeži

HDZ Međimurja

Lovro Horvat i dalje

vodi mladež

Izborna skupština Mladeži HDZ-a Međimurske županije potvrdila je novog-starog predsjednika. Naime, Lovro Horvat dobio je povjerenje i za svoj treći uzastopni mandat. Treba reći, da je bio i jedini kandidat za predsjednika. (vv)

Ma�ja Posavec, međimurski župan

Ana Novak, Dalija Orešković i Dejan Drabić

Piše: Benjamin Jakopić

Međimurje, a s njim i cijela Hrvatska, suočava se sa značajnim demografskim promjenama koje snažno utječu na socijalnu sliku i ekonomsku održivost. Prema podacima iz prošle godine, Međimurska županija, poznata po svojoj radinosti, brojala je 24.700 umirovljenika, a taj se broj do danas vjerojatno popeo na više od 26 tisuća. Na razini cijele države situacija je slična, pa čak i zabrinjavajuća: Hrvatska broji oko 1,2 milijuna umirovljenika. To znači da umirovljenici čine izuzetno značajan dio našeg stanovništva, i to gotovo četvrtinu. Time su neizostavan dio našeg društva i zaslužuju punu pažnju i sustavnu skrb nakon godina predanog rada.

Unatoč tome, stječe se dojam da društvo ne mari dovoljno za ovu populaciju, barem ne u onoj mjeri koliko bi trebalo i koliko umirovljenici zaslužuju. Taj nedostatak brige i poštovanja najbolje se ogleda u visini mirovina koje, budimo iskreni, u velikoj većini slučajeva jedva da pokrivaju minimalne životne potrebe. Postavlja se ključno pitanje: Kako li je tek preživjeti mjesec s takvim, često mizernim primanjima?

Svakodnevni život uz minimalne mirovine

S kakvim se izazovima umirovljenici nose svakodnevno, boreći se s rastućim troškovima, najbolje svjedoče njihove priče i osobna iskustva.

- Da živim sam, bilo bi jako, jako teško, iskreno nam je priznao 65-godišnji Mladen Hampamer iz Nedelišća, koji je u mirovini od 2020. godine, te dodao: Imam još sreću što supruga još radi i što imamo vlastitu kuću, jer da nije toga, situacija bi bila neizdrživa.

Mladen Hampamer umirovljenik iz Nedelišća

Mladen ističe da najveći udar na skromne budžete, koji su ionako na granici izdržljivosti, dolazi s hladnijim mjesecima.

- Najteže je sada u zimskim mjesecima kada se moramo grijati, a i općenito su nam najveći troškovi režije, osiguranje kuće te, naravno, hrana. Dodaje kako se on i supruga još donekle snalaze, ali se često pita za sudbinu onih s najnižim primanjima, za koje zna da su brojni.

- Čitam o ljudima koji imaju po 300 ili 400 eura penzije i svaki put se pitam: Kako ti ljudi uopće prežive? To je pravo pitanje na koje sustav mora dati odgovor, rekao je Mladen.

Auto je potreba, ne luksuz

O problemu niskih mirovina, borbi za egzistenciju i potrebi za promjenom razgovarali smo s Nadom Lovrec, predsjednicom Matice umirovljenika Međimurske županije, organizacije koja okuplja gotovo 8500 članova.

- Naravno, ne mogu govoriti u ime svih članova Matice, ali mirovine su uglavnom mizerne. Ja to moram 'krpati' s nekim naknadama ili s time što sam zaposlena na četiri sata, pa se onda još nekako snalazim, ali da moram živjeti samo od svoje mirovine, to ne znam kako bi mi pošlo

Međimurske mirovine pri dnu županijske ljestvice

Prosječna mirovina u Hrvatskoj za korisnike po općim propisima (ZOMO) iznosi oko 689 eura, no taj se iznos drastično razlikuje od regije do regije. Tradicionalno najveće mirovine bilježi Grad Zagreb. Na drugom kraju spektra, najniža prosječna primanja umirovljenika bilježi Virovitičko-podravska županija s iznosom oko 535 eura. Što se tiče Međimurske županije, ona se nalazi pri dnu ljestvice. Prema najnovijim podacima, Međimurje kotira blizu kraja liste, s prosječnom mirovinom od oko 548 eura, čime se svrstava među županije s najnižim prosjekom mirovinskih primanja u državi.

za rukom, priznala je Nada u svojoj ocjeni. Posebno naglašava problem mobilnosti, što je često zanemaren aspekt života u trećoj dobi, pogotovo u ruralnim područjima.

- Primjerice, ja sigurno za svoj auto ne mogu uštedjeti dovoljno novca. A auto danas više nije luksuz, nego potreba. Umirovljenici koji žive, poput nje, po naseljima izvan gradova znaju imati po jednu autobusnu liniju dnevno za Čakovec i to je to. Auto je, jednostavno, nezaobilazni dio njihove svakodnevice, bez kojeg je teško doći do liječnika, obaviti kupovinu ili zadržati samostalnost.

Većina nas se mora doma oslanjati na obitelj.

- Ja živim u kući sa svojom djecom i to je, pretpostavljam, situacija kod velikog dijela umirovljenika. Ali naravno ima puno ljudi gdje su ostali samo muž i žena, objašnjava Nada Lovrec. A kako li je tek onda tamo gdje je samo jedna osoba ostala? Ti ljudi nemaju nikoga, mogu se jedino sami na sebe osloniti.

Tu se, primjerice, javlja još jedan problem, a to je pitanje brige o starima i �inanciranje domova.

- Odlično je što Županija �inancira umirovljenike s malim mirovinama koji su u domovima za starije. Uz njih, trebalo bi razmisliti da se isto tako �inancira i umirovljenike s malim mirovinama koji niti nemaju dovoljno sredstava da dođu u dom, rekla je Nada. Zašto su mirovine mizerne?

Kritika je nužno usmjerena i prema političkim odlukama koje su oblikovale mirovinski sustav.

Ljudi koji su radili u trikotaži ili čarapariji, sektorima koji su tradicionalno slabo plaćeni, imaju jako male mirovine. I ti ljudi su više-manje prisiljeni raditi i u mirovini

Sve više umirovljenika

Glavni razlog zašto su prosječne mirovine u Međimurskoj županiji među najnižima leži u povijesno nižim prosječnim plaćama koje su temelj za izračun mirovinskih davanja. Mirovina se izravno veže uz uplaćene doprinose, a regionalno gospodarstvo Međimurja tradicionalno se oslanja na prerađivačku industriju i sektore s nižom dodanom vrijednosti i posljedično manjim primanjima. Također, iako mnogi Međimurci primaju visoke mirovine iz Austrije ili Njemačke, HZMO u svojoj statistici isplaćuje mirovinu samo za hrvatski staž, što statistički dodatno obara prikazani regionalni prosjek.

- Ne znam što misle ti današnji političari. Pa zar znaju oni matematiku?, pita se Nada. Mladi političari koji su sada na vlasti ili u Saboru, čini se, zaboravili su kako je to bilo nekada, kada je većina naših ljudi otišla u mirovinu. 90-ih i 2000-ih je došlo do privatizacije i puno ljudi je ostalo bez posla. Oni su silom ostali bez posla i silom su otišli na Zavod za zapošljavanje. Državi se nije dalo brinuti o toliko nezaposlenih pa su svi silom bili umirovljeni. Pa ti ljudi bi radili da su mogli! I sad, kad se računa mirovina, ide se po radnom stažu. I logično da sad ti ljudi imaju mizerne mirovine, jer im je staž bio nasilno prekinut. Situacija je bila takva kakva je bila, ali onda se i o tome trebalo voditi računa. O tome je trebalo brinuti od samog početka. Mirovinske reforme se ne rade za godinu dana unaprijed, nego za čitava desetljeća, s dugoročnom vizijom pravednosti, rekla je Nada.

Osim povijesnih nepravdi, cijene su također otišle u

je mirovini

nebo, i jednostavno to sve nije održivo. Velik i važan problem je također što se sve mirovine povećavaju u postotku. Nada Lovrec je objasnila da je jasno kako onaj tko ima minimalnu mirovinu znači da je malo uplaćivao u fondove dok je radio, što je, prema njezinom mišljenju, u redu. Isto tako, smatrala je da je u redu da onaj tko je puno više uplaćivao u fondove ima veću mirovinu. Međutim, upozorila je da ovakav model produbljuje jaz između umirovljenika. Kao primjer je navela situaciju gdje jedan umirovljenik ima mirovinu od 300 eura, a drugi od 1000 eura. Prema njezinim riječima, ako se iznos

mirovine diže u postocima, logično je da će se onome s 300 eura mirovina dignuti za puno manji iznos nego onome tko prima 1000 eura. Smatra da bi trebalo složiti sustav u kojem se mirovina diže po �iksnim iznosima, odnosno, ako se diže za sto eura, da se diže i jednima i drugima. Naglasila je da po trenutnom sustavu oni s velikim mirovinama dobivaju još i više, dok sirotinja sa sitnom mirovinom tone još dublje, a u međuvremenu su cijene za sve otišle u nebo. Kao ključni argument navela je da i jedan i drugi umirovljenik kupuju kruh po istoj, visokoj cijeni. Također je istaknula da onaj s manjom mirovinom sigurno sve što

dobije mora potrošiti, što se vraća u državni proračun, dok oni s mirovinom od 1000 eura uopće ne moraju potrošiti većinu dobivenog iznosa. Bilo je i puno slučajeva, kao što je većini nas i poznato, gdje su radnici bili primjerice prijavljeni na minimalac a ostatak bi dobili “na ruke”. Dakle mirovina im se onda računa po tom minimalcu, i tu dolazimo do tih malih iznosa. Međutim, dugoročno su sami sebi otežali život u starosti, što dodatno ukazuje na manjkavost cijelog sustava. Rad u mirovini je borba za opstanak Nedavno se otvorila i mogućnost da umirovljenici

umirovljenika

je raditi u

Ako se umirovljenik odluči raditi s punim radnim vremenom (8 sati dnevno), isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja tog zaposlenja, jer Zakon ne dopušta kumuliranje pune mirovine i pune plaće, osim u iznimnim slučajevima

mogu biti zaposleni, što je u većini slučajeva rezultat ekonomske prisile. Umirovljenici u Hrvatskoj koji su ostvarili starosnu mirovinu (ili prijevremenu starosnu mirovinu) mogu raditi uz zadržavanje prava na mirovinu, ali pod ograničenjem radnog vremena. Oni smiju raditi najviše do polovice punog radnog vremena, što u pravilu znači do 4 sata dnevno ili 20 sati tjedno. Rad do 4 sata dnevno omogućuje im da zadrže pravo na punu isplatu mirovine (100% iznosa) i istovremeno primaju plaću za obavljeni posao. Za ovaj rad, poslodavac je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju staža i na temelju

plaće, što umirovljenicima omogućuje da po prestanku rada zatraže ponovni izračun mirovine i povećanje. Ako se umirovljenik odluči raditi s punim radnim vremenom (8 sati dnevno), isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja tog zaposlenja, jer Zakon ne dopušta kumuliranje pune mirovine i pune plaće, osim u iznimnim slučajevima. Jedina značajna iznimka od ovog pravila odnosi se na korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima (kao što su npr. hrvatski branitelji ili pripadnici policije), kojima je omogućeno da rade s punim radnim vremenom i istovremeno zadrže isplatu svoje

mirovine. Stoga, za većinu umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema općem propisu, limit je 4 sata dnevno ako žele primati mirovinu i plaću.

- Obustava mirovine dok radiš nema smisla. Jer mi smo cijeli život uplaćivali u mirovinski fond i sad još na kraju želiš raditi još i više ali nemaš više pravo na mirovinu. To je tvoje, ti bi morao imati pravo na to jer si ispunio sve uvjete. Zašto ti uzimaju ono što si dao?, pita se Nada. Srećom, uskoro će početi vrijediti malo drugačija pravila, koja pružaju tračak nade. Iako trenutačna pravila dopuštaju rad do 4 sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, najveća novost za korisnike starosne, prijevremene starosne i dugogodišnje mirovine jest ona koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. Od tog datuma, umirovljenici koji navrše 65 godina života moći će se zaposliti na puno radno vrijeme (8 sati dnevno) te pritom zadržati 50% iznosa svoje mirovine, što je značajan zaokret u odnosu na dosadašnju potpunu obustavu mirovine pri radu na puno radno vrijeme. Dodatne izmjene obuhvaćaju i olakšice za rad umirovljenika koji obavljaju samostalne djelatnosti (obrtnici) te za korisnike invalidske mirovine.

- Vjerojatno su mirovinski fondovi prazni. Nekada je bilo poželjno da uvijek bude rezerva za dvije mirovine, ako ne i više. I to je u bivšoj državi valjalo, jer je bio povoljan omjer radnika i umirovljenika. Ali onda je došao rat i vjerojatno su se te rezerve ispraznile, a mirovine se daju na kredit, jer je umirovljenika sve više a radnika sve manje, što dodatno pridonosi �inancijskoj nestabilnosti sustava, dodala je Nada.

Mnogi umirovljenici jednostavno moraju raditi na crno, jer nemaju drugi način da premoste mjesec.

- Smatram da bi tu država možda malo morala olabavi-

ti taj striktni sustav, smatra Nada. Primjerice, ideš brati jabuke k nekom obrtniku, i sad bi on morao platiti i mirovinsko i zdravstveno i sve ostalo, umjesto da jednostavno radniku da na ruku. Jednostavno država previše uzima, i onda čovjek nema izbora nego raditi na crno kako bi preživio i osigurao si osnovne životne potrepštine.

- Smatrate li da puno umirovljenika mora raditi još sada u mirovini?

- Jako puno. Radi ih, slobodno mogu reći, preko polovice. Ako gledamo samo u mojem mjestu, u Gornjem Mihaljevcu, jako puno umirovljenika radi. Neki zbog zdravstvenog stanja ne mogu, ali oni koji su zdravi oni uglavnom rade, kaže Nada. Ljudi koji su radili u trikotaži ili čarapariji, sektorima koji su tradicionalno slabo plaćeni, imaju jako male mirovine. I ti ljudi su više-manje prisiljeni raditi i u mirovini. Jednostavno, vezan si na obitelj, a opet ne možeš od svoje djece očekivati da ostave posao i stalno brinu o tebi.

Gdje leži sreća? Oni koji su radili 'vani' Najveću sreću, u kontekstu �inancijske stabilnosti, imaju oni koji su radili vani, primjerice u Austriji ili Sloveniji, kao što su nam potvrdili Vlado i Marija Jaklin iz Gornjeg Mihaljevca.

- Oboje smo radili u Sloveniji cijeli život, iako ne možemo reći da imamo neku veliku penziju. Imamo svoju kuću, tako da nemamo problema, i još nam ostane višak svaki mjesec, ispričali su nam.

- Djeca nam uopće ne moraju pomagati, zapravo još mi i njima pomažemo! Također redovito hodamo na more.

Njihova priča dokaz je da dostojanstvena mirovina, koja pruža više od pukog preživljavanja, nije nedostižan san.

Što bi se moralo napraviti na razini općine, pa do županije, pa do države?

Nada je zaključila kako smatra da se problem mirovina ne može spuštati na lokalne razine, jer je to jednostavno prevelik izazov za općine i Županiju. Prema njezinom mišljenju, potrebna je kompletno nova politika za mirovinski sustav. Osobito je naglasila da je podjela mirovine nepravedna. Ustvrdila je da s postotnim povećanjem, koje se uporno gura, bogati postaju još bogatiji, a siromašni se osiromašuju, što smatra nedopustivim. Nada je izrazila razumijevanje da su ljudi s velikim mirovinama bili visokoobrazovani, imali uvjete i visoke pozicije u tvrtkama. No, postavila je pitanje zašto bi onda jedna žena koja je cijeli život bila čistačica trebala dobivati toliko manje, argumentirajući da direktor, ruku na srce, ne može bez čistačice. Naglasila je da se svi poslovi moraju poštovati i da su svi jednako važni za funkcioniranje društva.

- Ako si bio direktor, vjerojatno si si tijekom radnog vijeka priskrbio dovoljno novaca da živiš lagodno i bez mirovine. Pa nemojte onda biti zavidan nekome s manjom mirovinom što će si moći kupiti kilu ili dvije mesa više, apelira Nada na društvenu svijest.

- Nekako smo u današnjem društvu izgubili zdrav razum i smisao za empatiju, za društvo, jer i onaj siromašan i onaj bogati moraju jednako jesti. Kamo naša država ide? Ovo, dok gledamo ovo današnje doba, pa to je katastrofa, nažalost, za kraj je rekla Nada.

Dokle god naši stariji sugrađani, koji su cijeli život radili, moraju zavidjeti onima koji su radili "vani" kako bi dostojanstveno živjeli, dotle naša država ide krivim putem. Vrijeme je da se zaboravi na kratkoročne političke dobitke i da se hitno izgradi sustav koji svakom umirovljeniku jamči život bez straha i s punim poštovanjem.

Nada Lovrec, predsjednica Ma�ce umirovljenika MŽ

Umirovljenici Marija i Vlado Jaklin iz Gornjeg Mihaljevca

BORIS CVETKOVIĆ, generalni direktor Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec

Rekordan rast: 2025. godina nadmašila očekivanja

O osvajanju prestižne nagrade Zlatna kuna za poslovanje, poziciji druge tvrtke po prihodima u Međimurju, ulasku u novu kategoriju s brendom "Pickies" te ambicioznim planovima za 2026. godinu koji uključuju daljnju automatizaciju i jačanje održivosti

Piše: Tomislav Novak

Ova godina bila je prekretnica za Perutninu Ptuj – Pipo Čakovec. Osim što je tvrtka zauzela drugo mjesto po prihodima u Međimurskoj županiji, u vitrine im je stigla i prestižna Zlatna kuna za izvrsnost u poslovanju. Ovi rezultati dolaze u godini kada je kormilo tvrtke preuzeo Boris Cvetković, koji s jasnom vizijom vodi čakovečkog prehrambenog diva prema novim rekordima. U razgovoru za Međimurske novine, direktor Cvetković otkriva kako su unatoč izazovima na tržištu uspjeli ostvariti dvoznamenkasti rast, koje inovacije donosi novi brend "Pickies" te zašto su ljudi i dalje ključni faktor uspjeha unutar velike MHP Grupe.

Ove godine ste preuzeli mjesto direktora Perutnine Pipo. Koji su vaši ključni strateški ciljevi za tvrtku u nadolazećem razdoblju?

Prošlo je šest mjeseci otkako sam preuzeo ulogu direktora Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec. U tom sam razdoblju imao priliku prepoznati iznimnu predanost i stručnost naših zaposlenika, koji svakodnevno ulažu maksimalne napore kako bismo ostvarili zajedničke ciljeve. Naša je privilegija što smo dio Perutnina Ptuj Grupe, međunarodne organizacije unutar MHP Grupe – jednog od vodećih proizvođača piletine u Europi. Naša vizija i strateški ciljevi potpuno su usklađeni s razvojnim smjerom PP Grupe, čiji je ambiciozni cilj postati najveći proizvođač peradar-

Prošlo je šest mjeseci otkako je Boris Cvetković preuzeo dužnost direktora Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec, tvrtke koja je danas mnogo više od proizvođača mesa – ona je stup međimurskog gospodarstva i predvodnik održivog poslovanja. Od solarnih elektrana na krovovima pogona do suradnje s udrugama poput Ivanečkog sunca i Humane Nove, Pipo dokazuje da globalni uspjeh ide ruku pod ruku s brigom za lokalnu zajednicu

skog mesa i prerađevina u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. U tom okviru, naš strateški fokus je dodatno osnažiti poziciju Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec kao najuspješnijeg peradarskog društva u Hrvatskoj – prepoznatljivog po vrhunskoj kvaliteti, prirodnim okusima i inovativnim rješenjima.

Pipo je ove godine osvojio prestižnu Zlatnu kunu za izvrsnost u poslovanju. Koje poslovne modele i prakse smatrate najvažnijima za ovaj uspjeh?

Osvojiti Zlatnu kunu za izvrsnost u poslovanju za nas je veliko priznanje i potvrda da se dugoročna strategija isplati. Ova nagrada potvrđuje našu dugoročnu stabilnost i izvrsne poslovne rezultate, inovativan pristup u prehrambenoj industriji, važnost ulaganja u održivost i razvoj te naš kontinuirani doprinos lokalnoj zajednici i gospodarstvu. Zlatna kuna za nas nije samo nagrada, već i motivacija da i dalje pomičemo granice kvalitete i poslovne izvrsnosti.

Tvrtka je prema prihodima zauzela drugo mjesto u Međimurskoj županiji za 2024. Koji su glavni faktori

koji su doprinijeli ovakvom rezultatu?

Drugo mjesto po prihodima u Međimurskoj županiji za nas je iznimno važan pokazatelj uspješnosti i održivosti našeg poslovnog modela. Kvaliteta mesa i proizvoda Perutnine Ptuj – Pipo koje toliko volimo nije slučajna. Rezultat je tradicije, domaćeg uzgoja i kontrolirane proizvodnje, odnosno svakog koraka proizvodnog procesa što dokazuju i brojni certi�ikati kvalitete. Perutnina Ptuj – Pipo se od ostalih europskih proizvođača razlikuje, prije svega, po malim farmama u prirodnom okolišu Hrvatske, kontroliranom uzgoju u zatvorenim peradarnicima i osobnom odnosu te stalnoj brizi kooperanata za dobrobit životinja, što se odražava na prepoznatljivom okusu proizvoda. Upravo ta visoka razina tehnologije nam je omogućila da još prije četiri godine zaslužimo certi�ikat Antibiotic free; to je bila velika inovacija na tržištu mesa u Hrvatskoj. Tada smo bili prvi proizvođač u mesnoj industriji koji je napravio tako veliki pomak prema najvišim standardima uzgoja. Ipak, ključ našeg uspjeha ostaju ljudi. Predanost naših zaposlenika, njihova stručnost

i timski duh temelj su izvrsnih rezultata koje ostvarujemo. Uz to, ponosni smo na našu predanost suradnji s lokalnom zajednicom – jer vjerujemo da rast i razvoj imaju smisla samo ako doprinose dobrobiti okruženja u kojem djelujemo. Kako planirate održavati i povećavati konkurentnost Perutnine Pipo u sektoru peradarstva, osobito u kontekstu globalnih trendova i tržišnih izazova?

U Perutnini Ptuj – Pipo kontinuirano jačamo konkurentnost kroz modernizaciju proizvodnje, optimizaciju procesa i inovativnost proizvoda, uz zadržavanje standardno visoke kvalitete naših proizvoda i ulaganje u snagu brendova. Naš portfelj daje nam prepoznatljivost i snagu na tržištu. "Međimursko pile" je brend lokalne svježe piletine koji njeguje tradiciju i najviše standarde kvalitete, "POLI" je vodeći brend u kategoriji pilećih kobasica, sinonim za

inovaciju i pouzdanost, a "Slim & Fit" je nova linija zdravijih proizvoda s nižim udjelom masnoće, namijenjena mlađim generacijama i potrošačima koji vode aktivan, sportski način života. Posebno smo ponosni na planove za 2026. godinu – ulazimo u potpuno novu kategoriju pilećih kobasica za kuhanje i pečenje, tu ćemo predstaviti novi brend "Pickies". Time odgovaramo na trendove i potrebe mlađe generacije, nudeći proizvode koji spajaju kvalitetu, praktičnost i moderan način prehrane. Koje inovacije u proizvodnim procesima, logistici ili distribuciji tvrtka planira implementirati u idućoj godini? Kako ocjenjujete operativnu učinkovitost tvrtke danas i koji su vaši prioriteti za njezino daljnje unapređenje?

U idućoj godini Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec planira niz inovacija usmjerenih na povećanje učinkovitosti i kvalitete. U proizvodnji uvodimo napredne digitalne i automatizirane sustave za praćenje zdravlja peradi i optimizaciju hranjenja, čime osiguravamo još višu razinu sigurnosti i kvalitete. U logistici i distribuciji fokus stavljamo na digitalizaciju lanca opskrbe, modernizaciju skladišta i uvođenje dodatnih cross-dock centara za

Ekskluziva o novim proizvodima: "Posebno smo ponosni na planove za 2026. godinu –ulazimo u potpuno novu kategoriju pilećih kobasica za kuhanje i pečenje, tu ćemo predstaviti novi brend Pickies."

Boris Cvetković je pred pola godine preuzeo dužnost generalnog direktora Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec

Perutnine Ptuj – Pipo u Čakovcu koji je dio Perutnina Ptuj Grupe, međunarodne organizacije unutar MHP Grupe, koji je jedan od vodećih proizvođača pile�ne u Europi

O zaposlenicima: "Ipak, ključ našeg uspjeha ostaju ljudi. Predanost naših zaposlenika, njihova stručnost i timski duh temelj su izvrsnih rezultata koje ostvarujemo."

proizvode s većom dodanom vrijednošću. Sve ove inovacije omogućit će bržu, pouzdaniju i ekološki učinkovitiju opskrbu naših kupaca, što je u skladu s našom strategijom održivog i odgovornog poslovanja.

Perutnina Pipo zauzima jednu od vodećih pozicija na tržištu. Kako održavate stabilnost opskrbe, kvalitetu proizvoda te dugoročne odnose s partnerima?

Najveći izazovi u mesnoj industriji su proizvodnja i isporuka kvalitetnog proizvoda do krajnjeg potrošača, kao i osiguravanje održivosti proizvodnje. Tu su i mnogi vanjski faktori kao što su klimatske promjene, pandemije ili pak regulatorna ograničenja. No najbitnije je, kao i u svakoj drugoj industriji, biti prilagodljiv i brzo reagirati na promjene. Stabilnost opskrbe osiguravamo kroz precizno planiranje proizvodnje, optimizaciju procesa i modernizaciju lanca opskrbe, uključujući uvođenje dodatnih cross-dock centara. Trendove na tržištu pratimo kroz otvorenu i partnersku komunikaciju s dugogodišnjim suradnicima, dok istovremeno razvijamo nove kupce i prodajne kanale – primjerice OOH (out-of-home), gdje potrošači sve više konzumiraju naše proizvode izvan vlastitog doma. Dugoročne odnose s par-

tnerima gradimo na stručnosti i predanosti naših zaposlenika, koji su temelj uspjeha Pipa i ključni faktor našeg rasta.

Možete li ukratko opisati kako ste ovu poslovnu godinu ocijenili s aspekta �inancijskih rezultata i tržišnog pozicioniranja?

Godinu 2025. završavamo iznimno uspješno –ostvarili smo zadane ciljeve, odradili značajne pomake u organizaciji poslovanja, ali i u međusobnom razumijevanju i povjerenju kako unutar organizacije, tako i s našim poslovnim partnerima. Svaka ideja, inicijativa i doprinos naših zaposlenika omogućili su rast i razvoj poduzeća, čineći Pipo još boljim mjestom za rad. Posebno me veseli što ćemo godinu zaključiti s količinskim i �inancijskim rastom većim od 10 % u odnosu na prošlu godinu, čime u potpunosti ispunjavamo planirane ciljeve. Koji su vaši prioriteti i na koji dio poslovanja ćete se najviše fokusirati u 2026. godini? Kakvu godinu očekujete za tvrtku? Plan za 2026. godinu jednako je optimističan koliko i izazovan. Cilj nam je ostvariti daljnji količinski i �inancijski rast, uz nastavak ulaganja u naše zaposlenike, automatizaciju proizvodnje i razvoj primarne proizvodnje. U na-

šem poslovnom modelu ima, naravno, prostora za napredak u mnogim segmentima, a uz tehnološki napredak, uporabu umjetne inteligencije i predanost poslu svih naših zaposlenika, siguran sam da će PP Pipo u godinama koje slijede snažno i dalje kreirati dodanu vrijednost za naše potrošače, jačati zajednicu u kojoj poslujemo i snažiti našu kompaniju.

Kako Perutnina Pipo planira odgovoriti na sve veće zahtjeve za održivošću i ESG (ekološkim, društvenim i upravljačkim) standardima u prehrambenoj industriji?

Perutnina Ptuj – Pipo sustavno odgovara na sve veće zahtjeve za održivošću kroz primjenu ESG standarda. Na razini MHP Grupe provodimo detaljne analize koje se kaskadno implementiraju na sve razine poslovanja, što nam omogućuje precizno praćenje i primjenu održivih praksi u proizvodnji, logistici i primarnoj proizvodnji. Naš fokus je na smanjenju emisija, povećanju energetske učinkovitosti, dobrobiti zaposlenika i transparentnosti lanca opskrbe. Time osiguravamo povjerenje potrošača i stvaramo dugoročne, održive rezultate koji su u skladu s našom vizijom odgovornog poslovanja. Briga za okoliš i zajednicu u kojoj djelujemo sastavni je dio naše korporativne strategije. Ona nas potiče na razvijanje svijesti i odgovornosti prema društvu i prirodi. U tom smjeru rea-

lizirali smo nekoliko važnih projekata.

U suradnji s našim dugogodišnjim poslovnim partnerom tvrtkom KTC d.d., donirali smo 4000 € Udruzi Ivanečko sunce, koja pruža podršku osobama s intelektualnim oštećenjima. Zahvaljujući svim kupcima koji su tijekom rujna birali proizvode Perutnine Ptuj u KTC-ovim supermarketima, zajednički smo doprinijeli nečemu što nadilazi brojke – osmijesima,

toplini i podršci onima kojima je najpotrebnija. Već četvrtu godinu zaredom surađujemo s društveno odgovornim poduzećem Humana Nova iz Čakovca, koje se bavi integracijom društveno marginaliziranih skupina, zbrinjavanjem tekstilnih viškova i brigom za planet. Za nas izrađuju univerzalne promotivne materijale od recikliranog tekstila, čime doprinosimo izgradnji tolerantnih društvenih odnosa i urav-

noteženom korištenju resursa. Na naše zgrade pogona u Čakovcu ugradili smo sunčane fotonaponske elektrane koje proizvode električnu energiju pretežno za vlastitu potrošnju s mogućnosti predaje viškova u elektroenergetsku mrežu. Sve ove inicijative potvrđuju našu predanost održivosti i društvenoj odgovornosti – jer vjerujemo da poslovni uspjeh ima smisla samo ako ide ruku pod ruku s brigom za okoliš i zajednicu.

Pogon

"POLI" je vodeći brend u kategoriji pilećih kobasica, sinonim za inovaciju i pouzdanost

Mikromenadžiranje i kako ga zaustaviti

Mikromenadžiranje

označava pojam kada direktor, vlasnik ili osoba na rukovodećoj funkciji pretjerano kontrolira svaki detalj rada svojih ljudi, umjesto da im vjeruje i prepusti odgovornost koju bi trebali nositi. Prepoznaje se u stalnom provjeravanju što je tko napravio i na koji način, u davanju uputa za stvari koje tim odavno može samostalno riješiti. Često puta izgleda i kao ispravljanje tuđeg rada i preuzimanje zadataka koji nisu u rangu odgovorne osobe nego referenta ispod te razine. Takvim ponašanjem uskraćuje se prostor za ideje i rješenja drugih i ne pušta kontrola nad procesima onima koji su za te zadatke i zaposleni ili delegirani.

Posljedice takvog vođenja duboko se osjete u dinamici tima. Inicijativa se gasi jer ljudi vrlo brzo shvate da se njihov trud neće prepoznati, nego je kontroliran, promijenjen ili poništen. S druge strane taj mikromenadžer (vlasnik) iscrpljuje samoga sebe jer postaje operativac koji rješava tuđi posao umjesto da se bavi onime zbog čega je u toj ulozi – vodstvom, razvojem i smjerom. Mikromenadžiranje stvara atmosferu nepovjerenja; tim osjeća da mu se ne vjeruje, pa se povlači, skriva pogreške i s vremenom gubi motivaciju i odgovornost.

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Organizacijski & Leadership Reset Poslovno savjetovanje za direktore i vlasnike E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

GOSPODARSKI FORUM u Prelogu

Gospodarstvenici su lani

uprihodovali

3,3 milijarde eura

Prihodi su u Međimurju u konstantnom rastu proteklih 10 godina i lani su iznosili 3,3 milijarde eura, u odnosu na 1,7 milijardi eura prije deset godina. U odnosu na prošlu godinu, porasli su za 4%

Piše: Vlasta Vugrinec

Osoba koja mikromenadžira mora pogledati u sebe i naći razloge svojeg ponašanja i otpustiti kontrolu. Za postizanje takvog procesa moderni lideri koriste business coaching - proces u kojem rade s certi�iciranim coachem gdje kroz strukturiran razgovor dobiju jasniju perspektivu da vode posao bez pritiska, panike ili straha. U takvom razgovoru coach razotkriva te obrasce te se oni zamjenjuju učinkovitijima. Radi se na stvarnom primjeru iz tima, projekta ili odnosa i kroz coaching se razrađuje kako drugačije voditi, delegirati i postaviti granice.

Finalni izlaz iz mikromenadžiranja je povratak jasnoj organizaciji �irme i raspodjeli uloga i zadataka. Vlasnik ili direktor mora postaviti cilj, mora de�inirati očekivanja, mora dogovoriti rokove i standard, ali mora i prepustiti dio puta onima koji taj put trebaju proći. Tek tada on ponovno dobiva prostor za ono zbog čega uopće postoji njegova uloga: donošenje odluka koje mijenjaju smjer, čitanje budućih koraka, razvoj ljudi i vizije. Tim tada počne rasti jer dobije prostor u kojem smije razmišljati, pogriješiti i napredovati. Povjerenje se vraća, odgovornost se vraća, a organizacija ponovno dobije ritam.

Direktori i vlasnici ne mikromenadžiraju zato što to žele, nego zato što se brane od neželjenih posljedica i ne znaju kako pustiti kontrolu. Najčešći razlozi dolaze iznutra: strah od gubitka, perfekcionizam koji skriva rečenicu “nitko to neće napraviti kao ja”, nesigurnost u vlastito vođenje ili sustav bez jasnih kriterija i strukture u kojem lider kompenzira nedostatke tako što preuzima sve na sebe.

Za podršku u organizaciji i vođenju vaše tvrtke obratite mi se na vesna@vesnabaranasic.com

Vesna Baranašić, mag.oec. Organizacijski i leadership reset konzultant & executive coach

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Pri kraju još jedne kalendarske godine, u Prelogu je održan tradicionalni Gospodarski forum. Susret je na jednom mjestu okupio 300-njak gospodarstvenika s područja Grada Preloga, ali partnerskih općina i gradova. Ove godine sa svojim gospodarstvenicima Forumu su se pridružili Grad Ludbreg te općine Donja Dubrava, Goričan, Mala Subotica, Podturen, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Kotoriba, Orehovica, Strahoninec i Belica.

Međimursko gospodarstvo bilježi konstantni rast

Uz stručne radionice, upoznavanja i dogovaranja potencijalne suradnje, susret je bio prilika i da se prezentiraju gospodarski pokazatelji Međimurske županije za proteklu 2024. godinu. Prema riječima Mladena Križaića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Čakovec u 2024. godini, godišnji �inancijski izvještaj predao je 3901 poduzetnik, što je rast od 2,9% u odnosu na prošlu godinu, a čak 57% više nego prije 10 godina.

Mladen Križaić, predsjednika

Hrvatske gospodarske komore

Županijske komore Čakovec

Trgovine KRK

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čakovec, E. Kvaternika 7

• Čehovec, Glavna ulica 131

• D. Kraljevec, Čakovečka 1

• D. Vidovec, R. Končara 9

• Donji Hrašćan 51

• Gardinovec, Glavna 262

• Goričan, Školska ulica 15

• Ivanovec, Čakovečka 7

• Kotoriba, K. Tomislava 98

- Broj registriranih zaposlenika kod pravnih osoba iznosio je 32.072 djelatnika, što je 34% više nego prije 10 godina i 1% više nego prošle godine. Ovdje govorimo o zaposlenima samo kod pravnih osoba. Ukoliko njima dodamo obrtnike, samostalne djelatnosti i poljoprivrednike, onda ukupan broj iznosi 44.237, što je 2,6% ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj, kaže Križaić.

Prihodi su u Međimurju u konstantnom rastu proteklih 10 godina i lani su iznosili 3,3 milijarde eura, u odnosu na 1,7 milijardi eura prije deset godina. U odnosu na prošlu godinu, porasli su za 4%.

Rashodi s druge strane bilježe sličnu tendenciju rasta, tako su kod pravnih subjekata u promatranim godinama iznosili 3,04 milijarde eura, a prije 10 godina 1,6 milijardi eura.

Lani su investicije iznosile 84 milijuna erura

Unatrag 10 godina, značajno se investiralo s time da su s obzirom na okolnosti po godinama, oscilirale.

- Najniži iznos od 58 milijuna eura ostvaren je 2019. godine, a najviši iznos investicija bio je 2023. godine, 120

• M. Subotica, Glavna 29a

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Orehovica, N. Tesle 23

• Palinovec 183a

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, Jug 1

• Slakovec 61

• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Šandorovec, V. Nazora 2

• Vratišinec, Brodec 49

milijuna eura, kaže Križaić i dodaje da su se lani investicije realizirale u iznosu od 84 milijuna eura.

Plaće također bilježe konstantan rast i u ožujku ove godine prosječna plaća iznosila je 1297 eura. Posljednje četiri godine, rasla je za 34%.

Nezaposlenih je, očekivano, iz godine u godinu sve manje. Tako je najviše nezaposlenih bilo 2012. godine, dakle, netom prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, onda je na Zavodu za zapošljavanje bila registrirana nezaposlenost od 7.528 osoba. Najmanja nezaposlenost bila je 2022. godine, 1.973 osoba. U srpnju 2025. registrirana je 1851 nezaposlena osoba.

Međimurska županija je i dalje izvozno orijentirana. Izvezeno je 1 milijarda eura, i to najviše u Njemačku, Austriju i Sloveniju, a uvezeno je 903 milijuna eura, i to najviše iz Njemačke, Italije i Slovenije. Analizirajući sve pokazatelje kroz posljednjih 10 godina i gledajući samo 2024. godinu, Križaić je zaključio da gospodarstvo Međimurske županije bilježi konstantan rast, čak i u ovim nestabilnim geopolitičkim i ekonomskim vremenima. Nositelj takvog rasta je prerađivačka industrija, pogotovo metaloprerađivačka i prerada drveta. Zatim izvozna

• Zebanec Selo 11 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• Green Park, Varaždin (9-21 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h)

orijentacija naših gospodarskih subjekata, te rast građevinskog sektora kroz veliki komunalno infrastrukturni investicijski ciklus, koji pokreće Vlada Republike Hrvatske u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave.

Šestan Busch najzeleniji poduzetnik Drugu godinu zaredom, dodijeljena je nagrada Najzeleniji poduzetnik (The Greenest Company) Grada Preloga. Nagrada se dodjeljuje jednom poduzetniku kao priznanje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju u području održivog razvoja te zaštite okoliša i prirode na području Grada Preloga u 2025. godini. Ovogodišnji dobitnik nagrade je tvrtka Šestan Busch d.o.o. iz Preloga. - Puno radimo na zaštiti okoliša, tim više što u proizvodnji koristimo aramid, materijal koji je dosta štetan za okoliš, kaže Davor Pahek, tehnički direktor poduzeća te dodaje da ga zbrinjavaju izvozom.

Naime, ističe da se aramid u Hrvatskoj ne može zbrinuti, ali našli su partnere vani pa tako izvoze sav otpadni aramidni materijal nastao prešanjem. Inozemni partner ga potom recikliraju i ponovno upotrijebe za nove namjene.

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)

Marsel Radiković, ministrica Marija Vučković, Davor Pahek i Ljubomir Kolarek

Rasli smo s novim brendovima

i vrijednim zaposlenicima

Od malog salona do regionalnog centra s četiri svjetskih automobilskih marki Ford, Hyundai, Jaecoo i Omoda te stručne zaposlenike kao temelj uspjeha

Auto moto centar Međimurje d.o.o., jedna od najstabilnijih automobilskih tvrtki na sjeveru Hrvatske, ove godine obilježava 30 godina poslovanja. Od 1995. do danas tvrtka je prošla put od malog Volkswagen partnera do regionalnog prodajno-servisnog centra koji zastupa čak četiri automobilske marke. Uz kontinuirano ulaganje u tehnologiju, infrastrukturu i edukaciju, AMC Međimurje pro�ilirao se kao poduzeće koje uspješno prati globalne trendove automobilske industrije, a pritom zadržava snažnu lokalnu ukorijenjenost.

Nakon početnih godina u kojima su radili kao Volkswagen partner, 2002. postaju ovlašteni trgovac i serviser Forda, a 2021. i Hyundai partner. Najnoviji iskorak dogodio se 2024. godine, kada su preuzeli zastupstvo za Jaecoo i Omodu za sjevernu regiju Hrvatske. Time je AMC Međimurje po-

vozila od provjerenih europskih brendova do novih globalnih igrača koji postavljaju trendove elektri�ikacije i suvremenog dizajna. Danas tvrtka posluje u modernom prodajno-servisnom centru u Čakovcu, površine 1000 m², s potpuno opremljenom radionicom, optikom posljednje generacije (HUNTER), suvremenim mototesterima i

Ljudi kao srce tvrtke

U središtu AMC-a nikada nisu bili samo automobili, tehnologija ili brendovi nego ljudi. Oni koji svaki dan otvaraju vrata servisa, koji uče učenike prve korake mehanike, koji dočekuju kupce kao prijatelje, a ne kao broj na računu. U proteklih 30 godina kroz tvrtku je prošlo mnogo ruku, znanja i iskustava, ali dvije su osobe posebno utkane u

njezine temelje Marija Čuček i Darinka Tompoš. Od prvih dana bile su oslonac, red, smjer i energija tvrtke; žene koje su pazile da sve funkcionira, da se poštuju rokovi, papiri i ljudi, ali i da se u AMC-u uvijek osjeti toplina domaće, međimurske radne kulture. Tvrtka danas broji 17 zaposlenika i čak 11 učenika na obrazovanju, čime aktivno doprinosi razvoju kadrova u automoto industriji. Posebno se ističu tri licencirana majstora edukatora, što

AMC Međimurje čini jednim od rijetkih centara u Hrvatskoj s tolikom razinom stručnosti unutar vlastitog tima. Od stabilnog financijskog poslovanja do društvene odgovornosti

U 30 godina poslovanja tvrtka je prošla kroz različite izazovne faze automobilske industrije, no ostala je dosljedna profesionalnim standardima. Uredna financijska disciplina,

na koju su posebno ponosni jer kako kažu nikad nisu bili nikome dužni i ISO certifikat 9001:2015 dodatno potvrđuju ozbiljnost pristupa. Istodobno, AMC Međimurje prepoznat je i po društvenoj odgovornosti dugogodišnjim donacijama bolnici, školama, vatrogascima, kulturnim i sportskim društvima, naglasio je Jan Kerekeš, koji se pobrinuo da svi uzvanici uživaju u događaju. Među više od 150 uzvanika prisutnima se obratila Višnja Tompoš Grabrović, direktorica tvrtke koja je istaknula: -Dok ulazimo u četvrto desetljeće rada, naglašavamo da ćemo i dalje ostati fokusirani na kvalitetu usluge, razvoj zaposlenika, tehnološki napredak i partnerske odnose s kupcima i brendovima. Zato su oni i danas tu s nama. Posebno pozdravljam i sve naše zaposlenike, kojima smo danas pripremili poseban dar. Ispred županije, prisutne je pozdravio Mario Medved, zamjenik župana, Siniša Herceg, direktor postprodaje Forda, Domagoj Burić, direktor Hyundaia, te Igor Dejanović, direktor Jaecoo i Omoda.

Zaposlenici tvrtke: Sanela Simić, Martina Vrbanec, Ana Janković, Karmen Lešnjak, Barbara Pleh, Dubravko Stamenković, Stjepan Poljak, Ivan Pergar, Branko Magdalenić, Dejan Medlobi, Dominik Obadić, Nikola Ignac, Leon Strah, Mario Bašić, s direktoricom Višnjom Tompoš Grabrović, Damirom Grabrovićem i Darinkom Tompoš

Ovaj jubilej došli su čestitati prijatelji,poslovni partneri, kao i dugogodišnji kupci

Supružnici Damir i Višnja s voditeljem Janom Kerekešom

Sudionici svečanosti povodom 30. obljetnice AMC Međimurje

RAZBOJNIK osuđen na dvije godine zatvora

Namamio ga

obećanjem

pa ga opljačkao

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 35-godišnjaka na kaznu zatvora od dvije godine jer je u ožujku 2018. lukavo namamio muškarca u romsko naselje obećanjem da ima kupca za njegov automobil, a potom ga opljačkao na parkiralištu trgovine u Gornjem Hrašćanu.

Muškarci su se upoznali 14. ožujka 2018. kod trgovine. Malo su razgovarali, a 44-godišnjak je budućem optuženiku, tada starom 34 godine, dao 20 kuna. Kada je spomenuo da prodaje automobil, 34-godišnjak mu je rekao da zna potencijalnog kupca i pozvao ga sutradan u naselje Trnovec.

Sljedećeg dana popodne žrtva je došla u naselje gdje su zajedno pili gemište. Skupilo se dosta ljudi, a 44-godišnjak im je pokazivao da ima novac jer je dan ranije primio plaću od 3.700 kuna. Novac je vadio iz lijevog prednjeg džepa hlača.

Kupac automobila nije bio kod kuće jer je skupljao staro željezo. Kada je žrtva odlučila pješice krenuti prema Gornjem Hrašćanu, mlađi je pozvao poznanika s automobilom koji je pristao odvesti ga za 30 kuna. U vozilo marke Golf 44-godišnjak je sjeo na stražnje sjedalo, a mlađi na mjesto suvozača.

Kada su stigli do trgovine Metss, obojica su izašla. 44-godišnjak je u ruci držao crni prsluk s dokumentima i mobitelom. Udaljio se metar-dva od automobila kada mu je 34-godišnjak rekao da pričeka jer ga mora nešto pitati. Došao je do njega i odmah ga šakom udario u predio trbuha. Od udarca je pao na leđa. Napadač mu je iz džepa hlača uzeo novac i prsluk sa svim predmetima. Sjeo je natrag u vozilo i odvezao se prema Pušćinu. 44-godišnjak se pridignuo i otišao do trgovine gdje je zamolio prodavačicu da pozove policiju. Razbojnik je tijekom ispitivanja na policiji i kod državnog odvjetnika priznao da je ukrao 200 kuna. Na sudu je promijenio priču i tvrdio da je 44-godišnjak sam pao jer se zapetljao u sigurnosni remen. - Njegovo priznanje, zajedno s iskazima svjedoka i medicinskom dokumentacijom, nedvojbeno potvrđuje razbojništvo, stoji u presudi. Sud je istaknuo da je 34-godišnjak cijelo popodne proveo sa žrtvom i znao da ima novac. Osuđenik je prije toga već više puta osuđivan za krađe i druga kaznena djela. Kazna je pravomoćna jer je Županijski sud u Zadru odbio žalbu. (ik)

SUD ga osudio na 360 sati rada za opće dobro

Prijetio partnerici da

će je izbosti nožem

Muškarac (46) je u pijanom stanju prijetio izvanbračnoj partnerici da će ju baciti u zid i izbosti nožem, a sud u Čakovcu ga je sada osudio na 360 sati rada za opće dobro. Incident se dogodio 4. rujna 2021. navečer u kući u Novom Selu na Dravi. Muškarac je došao alkoholiziran i naredio partnerici: “Zapri lampu, kaj se pak delaš pametna”. Potom joj je prijetio: “Hitil bum te v zid, spikal bum te z nožem i odslužil leto dana”.

SLAVLJENIK angažirao preglasne tamburaše na proslavi momačke

Susjed ga prijavio, a sud oslobodio

Sudski postupak završio je neočekivanim obratom

Slavljenik, 29-godišnjak iz Bukovca, organizirao je momačku večer s tamburaškim sastavom koji je svirao do kasno u noć i zaradio prijavio zbog buke od strane susjeda, no Općinski sud u Čakovcu oslobodio ga je optužbe jer optužnica nije bila pravilno formulirana.

Tamburaši mu svirali na terasi

Sve se zbilo krajem kolovoza ove godine kada je mladić u Bukovcu pripremao momačku

OREHOVICA

večer. Angažirao je tamburaški sastav koji je na terasi kuće svirao i pjevao. Glazba i buka dopirali su izvan terase na udaljenosti većoj od 100 metara, što je uznemirilo susjeda. Zabava je trajala do 23:30 sati kada se susjed obratio policiji.

Policijska postaja Mursko Središće podnijela je optužni prijedlog početkom listopada, tvrdeći da je organizator narušavao javni red i mir. Međutim, sudski postupak završio je neočekivanim obratom.

Terasa nije javno mjesto

Sutkinja je u oslobađajućoj presudi od 12. studenog istaknula ključnu pravnu razliku, a to je da je terasa kuće “fiktivno javno mjesto” koje pod određenim uvjetima može postati javno, ali da u optužnici nije bilo opisano da se buka čula na neograničenom javnom mjestu. Optužba je navodila samo da je bio uznemiren susjed, što ne zadovoljava zakonski opis prekršaja.

- Nije opisano da se radnja okrivljenika čula na neograničenom javnom mjestu. Nastupanje posljedica u javnosti predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja, stoji u obrazloženju presude. Sud je zaključio da opis djela ne sadrži zakonom propisane sadržaje, pa je organizatora oslobodio optužbe. Presuda još nije pravomoćna, a tužitelj ima pravo žalbe u roku od osam dana.

Prijetio da će zapaliti susjeda i njegovu djecu

Okrivljeni ima dugačku kriminalnu prošlost s više prethodnih osuda za različita kaznena djela, uključujući razbojništvo, prijetnju i nasilničko ponašanje

Muškarac iz Pribislavca (51) nepravomoćno je osuđen na 11 mjeseci zatvora jer je u srpnju 2023. prijetio susjedu iz Orehovice da će mu doći u kuću i zajedno s djecom ga zapaliti, a prijetnja je izrečena nakon što je okrivljeni osumnjičio žrtvu da je sudjelovao u tuči u kojoj je ozlijeđen njegov sin.

Sve je započelo dva tjedna prije tog kobnog jutra, kada je na igralištu u Orehovici netko istukao sina 51-godišnjaka. On je bio uvjeren da su za ozljede njegova sina odgovorni susjed iz Orehovice i njegov bratić, te ih je u dva navrata tražio po kućama.

Prijetnja izrečena pred svjedokom

Šestog srpnja 2023. oko pet sati ujutro 51-godišnjak je sa sinom i još jednom osobom stigao u Orehovicu pod vidnim utjecajem alkohola. Pred kućom je susreo mladića, bratića žrtve, uhvatio ga za vrat i počeo ispitivati gdje stanuje on i žrtva, ne znajući da razgovara upravo s jednom od osoba koje traži. Zatim ga je počeo povlačiti za majicu i pitati gdje živi njegov bratić. - Rekao je da će mu doći u kuću i zajedno s djecom ga zapaliti, ispričao je mladić na sudu. Iz kuće je potom iza-

šao njegov otac, ujak žrtve. Došlo je do fizičkog sukoba u kojem je mladić drškom od metle pokušao udariti 51-godišnjaka, ali je umjesto njega pogodio njegovog sina u nos. Nakon što su otac i sin otišli, na mjesto je stigla policija. Ubrzo se zaustavio i susjed, kojem je mladić prenio prijetnju. Susjed je istog dana prijavio prijetnju policiji jer se, kako je izjavio, boji 51-godišnjaka.

Sud je prihvatio iskaze svjedoka i žrtve, odbacivši obranu okrivljenog koji je poricao da je bilo kome prijetio. Sutkinja je ocijenila

da su prijetnje bile ozbiljne i podobne ustrašiti prosječnu osobu, osobito u kontekstu ranijeg sukoba oko ozljeda sina. Okrivljeni ima dugačku kriminalnu prošlost s više prethodnih osuda za različita kaznena djela, uključujući razbojništvo, prijetnju i nasilničko ponašanje. Sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da je otac maloljetnog djeteta, dok su mu kao otegotne okolnosti utvrđene brojne prethodne osude koje ga očito nisu odvratile od činjenja kaznenih djela. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Žena je odmah pobjegla iz kuće jer je strahovala za vlastiti život, a njezin partner završio je na sudu. Sud je utvrdio da je 46-godišnjak ozbiljno prijetio smrću bliskoj osobi. Kazna zatvora od šest mjeseci zamijenjena mu je radom za opće dobro koji mora izvršiti u roku do dvije godine. Osim toga, izrečena mu je i obveza psihosocijalnog tretmana. Muškarac je otac četvero malodobne djece i živi s minimalnim primanjima od 86 eura mjesečno. (ik)

U srijedu, 3. prosinca, malo prije 17 sati došlo je do prometne nesreće kod II. osnovne škole Čakovec. Do nesreće je došlo zbog oduzimanja prednosti na raskrižju Ulice Ivana Sokača i Ulice Nikole Pavića. Kako doznajemo od PU međimurske, vlasnici

automobila su se dogovorili oko štete.

Na istom mjestu se slična nesreća dogodila nekoliko dana ranije, 29. studenog. Obje nesreće dogodile su se ispred osnovne škole gdje, na sreću, u tim trenucima nije bilo djece. (bj) Do nesreće je došlo zbog oduzimanja prednosti (Foto: ms)

KOD II. OSNOVNE u Čakovcu

Eskalacija nakon potjere

Jedna nepoznata žena počela je glasno vikati, a nakon toga je nasrnula na policajce u pokušaju da ih spriječi pri uhićenju i privođenju muškarca

Piše: Benjamin Jakopić

Do bizarnog incidenta došlo je u subotu, 29. studenog u Orehovici. U 21 sat policajci iz Policijske postaje Čakovec su pokušali zaustaviti nepoznatog vozača automobila koji je krivudao cestom. Vozač je ignorirao signale policajaca te se nije zaustavio nego je, baš naprotiv, stisnuo gas i ubrzao u smjeru Orehovice.

Vozač se konačno zaustavio u Đurđevdanskoj ulici te je izašao iz auta i

PREKOPA

pokušao pobjeći u smjeru Ulice Vladimira Nazora. Policajci su ga brzo sustigli te savladali, iako je čovjek pružao značajan otpor te pritom vrijeđao policajce, a čak im je i zaprijetio.

Dok se sve to događalo, oko njih se okupio veći broj sudionika iz obližnjeg nasilja. Jedna nepoznata žena počela je glasno vikati, a nakon toga je nasrnula na policajce u pokušaju da ih spriječi pri uhićenju i privođenju muškarca. Ostali mještani također

su glasno negodovali te nasrtali na policajce. Zbog velikog broja napada okupljenih mještana, policajci su bili prisiljeni odustati od uhićenja te su se udaljili s mjesta događaja radi vlastite sigurnosti.

Veći broj policajaca potom je priskočio kolegama u pomoć te su uhićeni 38-godišnjakinja i 34-godišnjak zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prisile prema službenoj osobi.

Protiv osumnjičenih će se podnijeti kaznena

prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Ujedno, utvrđeno je kako je 34-godišnjak počinio prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je kažnjen s novčanom kaznom u iznosu od 1100 eura uz izricanje zabrane upravljanje vozilima B kategorije na tri mjeseca. Liječničkim pregledom utvrđeno je kako su dvojica policijskih službenika u događaju lakše ozlijeđeni.

S 1,35 promila završio u drugom autu

Ozlijeđeni 59-godišnji vozač i njegova 57-godišnja putnica odmah su vozilom hitne pomoći prevezeni u čakovečku bolnicu

Piše: Benjamin Jakopić

U nedjelju, 30. studenoga, nešto prije 12 sati, u Prekopi se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno dvoje sudionika.

Do nesreće je došlo kada je 35-godišnji vozač, pod značajnim utjecajem alkohola, s koncentracijom od 1,35 promila, izgubio kontrolu nad automobilom zagrebačkih registarskih oznaka. U zavoju je prešao na suprotnu prometnu traku i izravno udario u automobil koprivničkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 59-godišnji vozač. Ozlijeđeni 59-godišnji vozač i njegova 57-godišnja putnica odmah

Do nesreće je došlo u opasnom zavoju

su vozilom hitne pomoći prevezeni u čakovečku bolnicu. Tamo im je pružena liječnička pomoć, a težina njihovih ozljeda bit će naknadno utvrđena.

Zbog obavljanja očevida, državna cesta broj 227 u Prekopi bila je zatvorena za sav promet više od sat vremena (od 12:20 do 13:40). Nakon

kvalifikacije ozljeda, utvrdit će se i pravna kvalifikacija događaja, odnosno prekršajna ili kaznena odgovornost 35-godišnjeg vozača.

NEZAPOSLENI MLADIĆ (23) udario izvanbračnu suprugu pred kćerkicom Tražio

novac za galaxy

Nezaposleni 23-godišnjak iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na 600 eura kazne jer je vikao, psovao i udario izvanbračnu suprugu dva dana zaredom pred njihovom 11-mjesečnom kćerkicom, a sve zbog novca za galaxy cigarete.

Incident se dogodio 6. i 7. studenog u kući u okolici Čakovca gdje par s djetetom živi u šupi bez struje i vode.

- Kurvo jedna, daj mi pare za galaxy, vikao je muškarac na partnericu i odguravao je rukama, a onda ju je udario u predjelu glave.

Sljedećeg jutra nastavio je s prijetnjama:

“Glupačo daj pare, sve bum prodal u hiži”, rekao je i potom ju je opet udario u lice i razbacao stvari po prostoriji. Žena je prijavila nasilje policiji, a muškarac je uhićen 7. studenog ujutro i zadržan nekoliko sati.

PIŠKOROVEC

Pred sudom je priznao krivnju i iskreno se pokajao. - Žao mi je što sam bio takav prema njoj, doći ću doma i ispričati joj se, rekao je u obrani dodavši da će se zaposliti i popraviti život. Kako je ispričao sucu, oboje povremeno dobivaju pomoć od socijalne skrbi, on prigodno nadničari, a dva puta tjedno puši galaxy cigarete. Par živi u izuzetno teškim uvjetima – u jednoj prostoriji šupe u blizini kuće njegovih roditelja, bez osnovnih životnih uvjeta, a partnerica je ponovno trudna.

Sutkinja mu je ublažila kaznu zbog priznanja krivnje i pokazanog kajanja. Od izrečenih 600 eura, uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru kao 39,82 eura, tako da treba platiti 560,18 eura. Ako u roku od 30 dana plati dvije trećine kazne, smatrat će se da ju je u cjelini platio. (ik)

Nezakonito je posjedovao puške A i B kategorije

U utorak, 2. prosinca, na ulici u Piškorovcu, 33-godišnjak je nezakonito posjedovao vatreno oružje B kategorije. Riječ je o “Papovki”, poluautomatskoj puški marke “Crvena Zastava” kalibra 7,62 mm. U cijevi i spremniku nalazilo se streljivo. Preloški policajci oduzeli su mu pušku te je kažnjen u ukupnom iznosu od 1320 eura. Na poziv policijskih

PARAG

S 2,06 promila izletjela s ceste

službenika, 33-godišnjak je predao i automatsku pušku marke “Crvena Zastava”, kalibra 7,62 mm, a tu je riječ o vatrenom oružju A kategorije, čije je posjedovanje zabranjeno građanima. Protiv 33-godišnjaka će se zbog počinjenja kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, podnijeti kaznena prijava. (bj)

Čakovečki sud nepravomoćno je osudio direktora građevinske tvrtke na novčanu kaznu od gotovo 2900 eura zato što je na Facebooku objavio osobne podatke osobe koja mu nije platila radove. Muškarac je u ožujku ove godine na svom profilu i u grupi “Crna lista poslodavaca, djelatnika i upita za poslove”, objavio presliku prijedloga za ovrhu na kojem su bili vidljivi osobni podaci jedne žene – njezino ime, prezime, OIB i adresa. Uz dokument

je napisao upozorenje drugim izvođačima radova da ta osoba ne plaća račune za izvedene radove. Gradi kuću sa ravnim krovom, bolje da njoj ništa ne radite nece vam platiti po ćete morati to rješavati ovršnim postupkom ili na neki drugi način, napisao je.

Spor oko neplaćenih računa

Direktor je u obrani priznao djelo te objasnio da je objavu napravio jer mu kli-

jentica nije platila radove koje je izvela njegova tvrtka. Zbog duga se vodio ovršni postupak, što ga je potaknulo da javno upozori druge na problem. Sud je utvrdio da je time povrijedio Opću uredbu o zaštiti podataka i Zakon o provedbi te uredbe, jer je bez znanja i ovlaštenja žene objavio njezine osobne podatke.

Općinski sud u Čakovcu presudio je 17. studenoga ove godine. Direktor je prihvatio kaznu koju je predložilo dr-

žavno odvjetništvo, a riječ je o 60 dnevnih iznosa u Republici Hrvatskoj, što ukupno iznosi 2887 eura. Kaznu je dužan platiti u roku od šest mjeseci po pravomoćnosti presude.

Kao olakotne okolnosti sud mu je uzeo u obzir raniju neosuđivanost i priznanje počinjenja djela. Sud je donio da će izrečena novčana kazna, pored opće svrhe kažnjavanja, biti dovoljna da utječe na osuđenika da ubuduće ne čini takva djela. (ik)

Najveća koncentracija alkohola proteklog vikenda zabilježena je 29. studenog oko 22:30 sati u Paragu kod 22-godišnje vozačice, kojoj je izmjereno 2,06 promila. Vozačica je u raskrižju zbog neprilagođene brzine izletjela van s ceste te je prednjim bočnim dijelom udarila u dvorišnu ogradu kuće. Vozačica je kažnjena s 1580 eura te joj je oduzeta vozačka dozvola na tri mjeseca. Također će joj se u evidenciju upisati šest negativnih prekršajnih bodova. (bj)

ČAKOVEC

Usred noći ukrao mobitele

U noći s četvrtka na petak, 27./28. studenog u Čakovcu, u Ulici kralja Tomislava, nepoznati počinitelj provalio je u poslovnicu pružatelja telekomunikacijskih usluga, odakle je ukrao razne mobilne uređaje. Materijalna šteta utvrdit

će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva oštećenog trgovačkog društva iz Zagreba. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (bj)

KAOS u Orehovici

ČAKOVEC

Počela je isplata božićnica

Grad Čakovec započeo je s isplatom božićnica, jednokratne novčane naknade povodom predstojećeg blagdana Božića, u iznosu od 50 eura. Na nju imaju pravo umirovljenici, korisnici nacionalne naknade za starije osobe i korisnici osobne invalidnine/inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine potpore koji imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Čakovca, osobe starije od 65 godina bez mirovinskih primanja i nacionalne naknade za starije osobe te osobe koje imaju status roditelja njegovatelja.

Novac se do petka, 12. prosinca 2025. godine može podići u čakovečkoj Gradskoj vijećnici (Ulica kralja Tomislava 15), od 9 do 12 sati.

Novčane naknade podižu se uz predočenje osobne iskaznice ili drugog identifikacijskog dokumenta s fotografijom i navedenim mjestom prebivališta.

Umirovljenici obavezno moraju predočiti odrezak o mirovini i mirovinskim primanjima, za listopad ili studeni 2025. godine, dok

ČAKOVEC

U mirovinu ispraćen

Ninoslav Šipoš

Čakovečka gradska uprava oprostila se od još jednog dugogodišnjeg pročelnika, Ninoslava Šipoša, mag. ing. arh. i urb., koji završava svoj profesionalni put nakon gotovo tri desetljeća predanog rada. Njegov odlazak dolazi nedugo nakon umirovljenja pročelnice Upravnog odjela za �inanciranje, Lidije Jaklin. Ninoslav Šipoš zaposlen je u Gradskoj upravi od 1999. godine, čime je ostvario 26 godina službe. Tijekom svog mandata na mjestu pročelnika Upravnog

osobe starije od 65 godina bez mirovinskih primanja i nacionalne naknade za starije osobe trebaju priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da ne primaju mirovinu.

Za djecu, odnosno odrasle korisnike osobne invalidnine/inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine potpore božićnica će se dodijeliti sukladno popisu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Čakovec.

Božićnica se može ostvariti samo po jednoj, od gore navedenih osnova. Uzimajući u obzir zdravstveno stanje određenih kategorija korisnika koji imaju pravo na božićnicu, novac može podići i druga osoba, uz predočenje ranije navedenih dokumenata te osobne iskaznice onoga tko podiže. Mole se građani da božićnice podignu do navedenog datuma. Nakon 12. prosinca, novac će se moći podići još tjedan dana, što vrijedi isključivo za one koji donesu potvrdu zdravstvene ustanove ili liječnika o hospitalizaciji ili rehabilitaciji. (vv)

odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, ostavio je značajan profesionalni i ljudski trag. Ostat će zapamćen po svojoj stručnosti, odgovornosti i izvrsnom razumijevanju područja prostornog planiranja, urbanizma, zaštite okoliša i gradnje. Kolegijalnim pristupom i spremnošću da podijeli znanje, sasluša, usmjeri i savjetuje, uvelike je obogatio svoje radno okruženje. (vv)

JAVNA

Bili smo prisiljeni povući kočnicu

- Kapaciteti na odlagalištu su nam puni i morali smo povući kočnicu, kaže Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP Čakom objasnivši da se ta kočnica odnosi na tzv. proizvodni otpad kojeg više ne primaju

Javna tribina o gospodarenju otpadom koju je u srijedu, 3. prosinca, organiziralo GKP Čakom privukla je, slovom i brojkom, 13 zainteresiranih. Međutim, izdvojimo li predsjednika Nadzornog odbora poduzeća, bivšeg direktora, predstavnika Grada Čakovca te oporbene članove čakovečkog gradskog vijeća te osobe koje su involvirane u posao s otpadom, ispada da nitko od običnih građana, korisnika usluga poduzeća, nije došao.

Vrećica od čipsa ide u crnu kantu

– Najčešće na javne tribine nitko ne dođe, kaže Ana Bajsić Mavrin iz Zaštitarsko-ekološke organizacije Nobilis te dodaje da se građani javljaju tek kad nastane problem koji ih se direktno tiče.

U svom izlaganju, napomenula je još kako dio građana još uvijek ne zna pravilno odlagati i odvajati otpad, a kao primjer

navela je vrećicu od čipsa koja uglavnom završi u vreći za plastiku, umjesto u crnoj kanti kao miješani komunalni otpad.

Plastika je najveći problem

– Kapaciteti na odlagalištu su nam puni i morali smo povući kočnicu, kaže Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP Čakom, objasnivši da se ta kočnica odnosi na tzv. proizvodni otpad kojeg više ne primaju.

Proizvodni otpad ima svoj put zbrinjavanja, s time da se i u Međimurju pojavljuju privatna poduzeća koja su se prihvatila tog posla. S poduzećem u Pušćinama, koje se bavi trgovinom na veliko i malo otpadne plastike i neopasnog otpada kao što je plastika, papir, karton, metal te posredovanje u zbrinjavanju otpada, surađuje i sam

Čakom. Inače, cijena komercijalnog zbrinjavanja otpada stoji 400 eura po toni.

Vezano uz to, odgovorila je na pitanje gdje završava otpad koji građani odvajaju na svom kućnom pragu. – U našoj sortirnici sav taj otpad još se jednom sortira jer u vrećama završava i onaj otpad kojem tu nije mjesto, kaže direktorica te dodaje da se tu izdvajaju tzv. tržišne frakcije. Tako na tržištu završava papir, posebno karton, te tetrapak, metal i staklo.

Najproblematičnija frakcija je, kaže, plastika jer je od ukupno prikupljene tek 30-ak posto reciklabilne, odnosno može završiti na tržištu. Preostala završava u spalionici u našičkoj cementari. To znači da se plastika više ne deponira u Totovcu. U prosjeku je se godišnje skupi oko 1200 tona.

Veliki požar iz 2019. bez sudskog epiloga

Među pitanjima na javnoj tribini bilo je i pitanje vezano uz veliki požar na Totovcu u svibnju 2019. godine. Pitanje se odnosilo na sudski epilog, odnosno je li bilo kaznenih progona ili kaznenih prijava.

– Koliko ja znam, ne, nitko nije odgovarao niti pak je bio kazneno prijavljen, poručila je direktorica Miše Jalšovec. Pitanje odgovornosti poteglo se i na prijašnjeg direktora, samo poduzeće i njegova vlasnika, koji su

Nova kaseta izdržat će četiri godine!?

Trenutno se miješani komunalni otpad odlaže u prenamijenjenu kasetu za azbest, s time da se priprema gradnja nove, od 55.000 kubika, koja bi uz nova pravila odlaganja trebala biti dostatna za barem četiri godine. Naime, prema riječima direktorice, naputci iz Fonda za zaštitu okoliša te resornog ministarstva nagovješćuju da bi na Totovcu znak STOP mogao vrijediti i za ugostitelje te tekstilce. Drugim riječima, Čakom bi tako mogao postati samo javni servis za građane. Nakon što se riješi problem odlaganja komunalnog otpada, kreće se u opremanje nove kompostane. Postojeća je privremeno rješenje i nalazi se na prostoru gdje se prije odlagao građevinski otpad.

doveli Čakom tu gdje sada jest. – Izvješća o poslovanju išla su na gradsko vijeće i prolazila su, ističe direktorica te dodaje kako Čakom sada nema ništa od toga da se vraća unazad već treba gledati unaprijed.

Ninoslav Šipoš

Piše: Vlasta Vugrinec

TRIBINA GKP ČAKOM o gospodarenju otpadom

Željko Hozjan, Lidija Miše Jalšovec, Ana Bajsić Mavrin

Javna tribina privukla je samo 13 zainteresiranih, uglavnom osobe vezane uz posao s otpadom

INTERVJU S NAČELNIKOM OPĆINE NEDELIŠĆE Nikolom Novakom povodom Svečane sjednice

Grade se vrtić, škola, centar kulture i dom za starije

Što se tiče pješačkih staza u Čakovečkoj i Varaždinskoj ulici, Općina će ih rekonstruirati tek nakon što se zamjene dotrajale instalacije ispod kolnika

Rekonstrukcija

Advent je u punom zamahu, a za Općinu Nedelišće to znači još jednu bitnu stvar - bliži se Svečana sjednica Općinskog vijeća. Tim povodom sjeli smo s načelnikom Nikolom Novakom i razgovarali o planovima za općinu. - Koja događanja i manifestacije imate u planu za prosinac?

- Iako su Dani Općine održani ranije, kraj godine obilježit će niz važnih manifestacija. Zbog izbora, održavanje Svečane sjednice Općinskog vijeća prebačeno je na pred kraj godine, a održat će se uz prigodno otvorenje novog Doma kulture u Macincu. Kalendar događanja uključuje i koncert “Tragom Olivera” u Sport Hubu Nedelišće 19. prosinca. Dan kasnije, 20. prosinca, slijedi “Priča o Božiću” uz postavljanje adventskih kućica, gdje će općinske udruge nuditi kuhano vino, čaj i božićne specijalitete. Blagdanski program zaključit će božićni koncert Pjevačkog zbora Josip Vrhovski uz goste, također u Sport Hubu Nedelišće 21. prosinca, rekao je načelnik.

- Kada će se izgraditi pješačke i biciklističke staze u Čakovečkoj ulici i u dionici Nedelišće-Trnovec?

Ulice Ljudevita

Gaja u Dunjkovcu također će uslijediti tek nakon promjene instalacija vodovoda, plinske mreže i priključaka

- Što se tiče pješačkih staza u Čakovečkoj i Varaždinskoj ulici, Općina će ih rekonstruirati tek nakon što se zamjene dotrajale instalacije ispod kolnika. Stoga će prvo krenuti rekonstrukcija vodovoda u Čakovečkoj ulici, od groblja do benzinske postaje, pa zatim u Varaždinskoj ulici, od raskrižja za Gornji Hrašćan u smjeru Varaždina. Ti radovi počinju početkom godine, a tek nakon njih kreće obnova pješačkih staza i sadnja drveća uz državne ceste u Nedelišću i Pušćinama. Kada je riječ o dionici Nedelišće-Trnovec, radi se o državnoj cesti. Hrvatske ceste (HC) rade projektnu dokumentaciju i otkupljuju zemljište. Iako Općina ne može utjecati na rokove HC-a, pješačko-biciklistička staza bit će odvojena od ceste radi sigurnosti, a nadamo se početku gradnje 2027. godine. Rekonstrukcija Ulice Ljudevita Gaja u Dunjkovcu također će uslijediti tek nakon promjene instalacija vodovoda, plinske mreže i priključaka, rekao je načelnik.

Dobitnici Plaketa Općine

Nedelišće

za 2024. godinu

Na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća dodijelit će se i Plakete Općine Nedelišće za 2024. godinu. Među dobitnicima su Štefanija Oreški, Zvonko Horvat, Biserka Ganzer, prečasni Ivan Herceg, Zdravko Mikolaj i Ivan Bašek, kao i udruge Maxenca Macinec, Udruga žena Dunjkovec te DVD Gornji Kuršanec. Uz njih, nagrađeni će biti i učenici i sportaši.

- Hoće li se pojednostaviti isplata božićnica i uskrsnica umirovljenicima?

Kapitalni projekti

i postignuća u protekloj godini

Općina se posvetila ravnomjernom razvoju svih naselja, realizirajući niz projekata u infrastrukturi, energetskoj učinkovitosti i sportskim objektima: Gornji Kuršanec: Izgrađeno je novo vatrogasno spremište povodom 50. obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Gornji Hrašćan: Dovršava se energetska obnova Doma kulture, uz izgradnju parkirališta uz Dom. Također, dovršen je nasip, pa bi cesta Gornji Hrašćan - Pušćine uskoro trebala biti puštena u promet.

Pretetinec od Čakovečkih mlinova, čime se stječu uvjeti za energetsku obnovu cijelog objekta. DVD Pretetinec je kompletno obnovljen uoči njihove stote godišnjice iduće godine.

- Kada će Nedelišće dobiti optički internet?

- Općina ne može direktno utjecati na dinamiku radova jer je tvrtka Infrastruktura d.o.o. prijavila HAKOM-u komercijalni interes i ugovorno se obvezala na izgradnju infrastrukture. Oni su započeli postavljanje optike po stupovima, no još nisu krenuli s podzemnim radovima, koji su im skuplji, unatoč suglasnosti Općine, pojasnio je načelnik.

- Trenutno umirovljenici moraju predati osobnu iskaznicu, dokaz o primanju mirovine i IBAN. Sada se prikupljaju ti podaci radi stvaranja centralizirane baze umirovljenika. Nakon što baza bude uspostavljena, korisnici će morati dostaviti samo zahtjev za isplatu. Naime, isplata bez zahtjeva nije moguća jer bi, u slučaju smrti korisnika, novac ulazio u ostavinske rasprave, što bi stvaralo administrativne probleme. Stoga će, nakon izrade baze, postupak biti značajno pojednostavljen, za kraj je rekao načelnik.

Pušćine: Izvedena je pješačka staza uz državnu cestu. Značajno se ulagalo u NK Pušćine, gdje je postavljeno navodnjavanje, rasvjeta te je saniran teren. Tijekom 2026. godine planira se dovršetak nasipa u Pušćinama, čime će cijela Općina biti zaštićena od poplava.

Parag: Kreće IV. faza gradnje Doma kulture, što obuhvaća unutarnje instalacije i žbukanje, nakon čega ostaju manji radovi opremanja.

Trnovec: Provedene su dvije kompletne energetske obnove (DVD Trnovec i Sportski dom Trnovec) uz nabavu novog namještaja. Uređen je i okoliš kapelice.

Slakovec: Na nogometnom terenu izvedeno je navodnjavanje i rasvjeta, a dovršen je i objekt DVD-a. Dunjkovec: Otvorena je nova ulica, čiji će naziv biti određen na skorašnjoj sjednici Općinskog vijeća. Također se planira energetska obnova DVD-a, izgrađenog prije pedesetak godina. U tom je razdoblju dovršena i rekonstrukcija prometnice od Dunjkovca prema Pretetincu koja prolazi uz Dom kulture.

Macinec: Postavljena je nova rasvjeta na nogometnom igralištu i izvedeno je opločenje oko Sportskog doma. Najveća investicija je Dom kulture, u koji je uloženo 1,6 milijuna eura. Započela je i rekonstrukcija ceste Macinec-Črečan, koja će biti proširena i dobit će pješačko-biciklističku stazu.

Pretetinec: Izvedeni su različiti radovi na Sportskom domu, u unutrašnjosti i vani, a u tijeku je i rekonstrukcija unutrašnjosti objekta. Kupljen je dio objekta Doma kulture

Nedelišće: U Nedelišću se provode najvrjedniji projekti: gradi se Centar za starije (više od 13 milijuna eura) i novi Dječji vrtić (više od 6 milijuna eura). Saniran je stadion, gdje je izgrađena nadstrešnica, sanirana unutrašnjost objekta i teren te je postavljen LCD ekran. Trenutno se postavljaju i re�lektori dovoljne jačine za odigravanje međunarodnih utakmica. Kupljen je SGC Aton (sada Sport Hub Nedelišće), koji je sada vlasništvo Općine i dostupan je svim udrugama i rekreativcima. U neposrednoj blizini Sport Huba započela je i izgradnja nove zgrade Osnovne škole Nedelišće. Počela je i gradnja Centra kulture, koji će imati dvije dvorane i prostore za radionice i udruge. Izabran je izvođač za izgradnju pomoćnog stadiona, koji će služiti kao atletski stadion s nogometnim igralištem s umjetnom travom te dodatnim sportskim terenima. Najveći interes javnosti izaziva zaobilaznica, čiji su radovi započeli od smjera Pušćina. Radove izvodi tvrtka Tegra, s rokom završetka od dvije godine.

Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće

Piše: Benjamin Jakopić

Među brojnim održanim manifestacijama bila je i 26. Smrčkijada

prijateljice Nere

povezusu više hororima

nisam ni Ove godine

želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ZASJEDALO JE Gradsko vijeće Grada Mursko Središće

Vrijeme ideologija i vrijeme moći

ZU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

bog čega dosadašnje velike ideologije gube snagu? Pitanje postaje sudbinsko za našu civilizaciju, ali i život u zajednici i odnosima među državama. U vremenima hladnog rata među velikim silama svijet je strahovao od nuklearne katastrofe. U današnje vrijeme sve se više strahuje od neograničene moći velikih sila. Što se u međuvremenu dogodilo?

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

jer iza sebe ima vlastitu „istinitost“.

Izglasan proračun od preko 8 mil. eura

Najveće investicije u sljedećoj godini bit će izgradnja i adaptacija Vatrogasnog doma te uređenje Centra industrijske baštine

Piše: Sanja Heric

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Naše europsko poimanje vremena i prostora u kojemu živimo na velikoj je kušnji, bili smo nekako potiho uvjereni da svaka nova generacija ljudi donosi neki napredak, gledalo se prema budućnosti. Danas je to poimanje svijeta dovedeno u pitanje. Kako ideologije više nemaju motivacijsku snagu, što preostaje? Kako se čini, preostaje nam samo komunikacijska i medijska buka zbog silnog razvoja novih tehnologija. U toj se buci ne prepoznaju prave vrijednosti kao što su je povjerenje i mogućnost razgovora. Ideologija se pretvara u komunikacijski zid, nitko nekoga ne sluša dovoljno jer se prestaje zanimati za stvarnost, vjerujući da je upravo on u pravu. Dovoljno je samo baciti pogled na današnje pregovore o završetku rata u Ukrajini, između Amerike i Rusije, događa se upravo to. Sve strane uvjerene su da su u pravu. A kad je tako, svaka

Na taj način postoji onoliko „istina“ koliko ima velikih sila, Konkretno, svi vjeruju da imaju povijesno poslanje. Europski vodeći političari vjeruju da je „istina“ procedurani demokratski postupak, Rusija vjeruje da je to što zauzima teritorij druge države čini to u ime povijesne pravde, Kina vjeruje da nešto čini u ime reda dirigiranog s vrha države, Amerika i Trump uvjereni su da to što rade, čine u ime slobode i „jednakosti“.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Događa se zapravo politički povijesni proces koji je prije bio gotovo nezamisliv, jer današnji svijet više ne prepoznaje granice moći. O tome svjedočimo svakog jutra kad se probudimo. Ratuje se zbog emocija bez racionalnih strategija, ratovi se vode zbog psihološke igre uvrijeđenosti i interesa velikih sila, a kad se gubi razum, preostaje buka.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Zbog toga Europa pati više nego druge velike sile jer vjeruje u razum, uzajamno povjerenje i razgovor. Dakako, od gubitka svijesti da moć treba granice pati i Hrvatska, kao i njezina

MURSKO SREDIŠĆE

Dva nova prekogranična

projekta

Glavni �inancijski dokument za sljedeću godinu, Proračun Grada za 2026., dobio je zeleno svjetlo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Iako je oporba imala svoje primjedbe, većina je ipak presudila: proračun težak 8,15 milijuna eura prošao je omjerom 9 glasova za, 3 protiv i 2 suzdržana.

Što su kapitalni projekti?

Grad se i dalje snažno fokusira na kapitalna ulaganja i poboljšanje standarda građana. Među najvažnijim stavkama ističu se rekonstrukcija zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) te značajna ulaganja u sportske objekte i klubove, ali i osigurana socijalna davanja, stipendije te posebni programi usmjereni na mlade. U proračun su uvršteni i projekti koji se �inanciraju iz EU fondova (poput Zaželi, Energy Tour i Cross-cultural), što pokazuje usmjerenost Grada na povlačenje vanjskih sredstava, a pokriven je i redovni rad gradskih ustanova i službi.

- Budžet proračuna bit će razvojni, bit će investicija. Najveće koje su u njega uvrštene

su izgradnja i adaptacija Vatrogasnog doma, u vrijednosti 1,2 milijuna eura. Tu je zatim uređenje Centra industrijske baštine Međimurja, u vrijednosti 600 tisuća eura. Te investicije su produkt uspješnih prijava na EU fondove – rekao je vijećnicima gradonačelnik Dražen Srpak. U suradnji sa ŽUC-om radit će se pješačka staza od Društvenog doma prema Križovcu, u vrijednosti 250 tisuća eura. Napravit će se i novo moderno dječje igralište na Skeli, u vrijednosti 70 tisuća eura, djelomično �inancirano iz EU. Osigurana su sredstva za drugu fazu Aglomeracije Štrukovec, a milijun eura predviđen je za su�inanciranje Dječjeg vrtića. Ne izostaju ni ulaganja u sport, kulturu te potpore mladim obiteljima, učenici-

ma, studentima i umirovljenicima.

- Čekaju se još rezultati za nekoliko prijava pa je moguće da kreće i digitalizacija knjižne građe u Knjižnici, nabavka biblio-kombija i dva zapošljavanja, dodao je, između ostalog, Srpak. Iz proračuna Hrvatskih cesta �inancirat će se rekonstrukcija glavne raskrsnice i semaforizacija križanja Glavne ulice, Ulice Slavka Kovača i Tekstilne. Na raspravu o proračunu uključio se predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, koji je istaknuo da je proračun “razvojan, socijalan i realan”.

neke stvari nisu dobre i da bi trebalo drugačije i bolje, stoga ćemo mi biti protiv tog proračuna.

Tko su dobitnici godišnjih nagrada?

VARAŽDINU, Gajeva 5

Gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak i gradonačelnik Grada Lenti László Horváth potpisali su Sporazume o partnerstvu za dva važna prekogranična projekta –„Cross-Cultural Connections“ i „Energy Tour II“.. Projekt Cross-Cultural Connections, ukupne vrijednosti 143.230,00 eura, od čega Gradu Mursko Središće pripada 69.016,00 eura, donosi niz aktivnosti usmjerenih na jačanje međusobnog povjerenja između stanovnika Lentija i Murskog Središća.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Drugi projekt, Energy Tour II, vrijedan 1.403.717,00 eura, od čega Gradu Mursko Središće pripada 528.306,00 eura, donosi infrastrukturna i turistička ulaganja. Projekt je nastavak uspješne inicijative posvećene industrijskoj i energetskoj baštini pograničnog područja. Za Mursko Središće ključna je rekonstrukcija Centra za posjetitelje, koji će prezentirati rudarsku i industrijsku povijest grada te postati važna turistička točka. Predviđena su i nova ulaganja u biciklističku infrastrukturu te opremu, uključujući elektroničke punjače za bicikle. (sh)

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Centar za kulturu Rudar u Murskom Središću prošlog petka je bio ispunjen duhom starinskog adventa, jer je Kulturno-umjetnička udruga Zvirek upriličila svoju priredbu “Advent pri mlinaru Valentu”. Publika je imala priliku doživjeti kako su nekada izgledali međimurski običaji povezani sa svetim Nikolom, Lucijom i Barbarom te ostalim zimskim tradicijama koje prate najsvečanije doba godine.

KUU Zvirek, osnovan 25. srpnja 2025., još je jednom dokazao svoju predanost čuvanju međimurske baštine.Večerašnji nastup je potvrdio koliko je ova udruga rasla i koliki potencijal nosi. Bilo je to poput malog izvora vode, koji će povezivati, bujati, napajati srca svojom radošću

Na temelju odluke Mandatne komisije službeno su veri�icirani mandati dvaju novih članova. Danijel Klobučarić veri�iciran je kao zamjena za prestali mandat vijećnice Željke Ladić zbog promjene prebivališta, dok je Milorad Mihanović veri�iciran kao predstavnik rom-

Ispred oporbenih vijećnika za komentar javio se vijećnik Tomislav Korbelj: - Slažem se da su unutra dobre stvari i podržavam to. Međutim, smatram da

Gradsko vijeće jednoglasno je potvrdilo ovogodišnje laureate, koji su svoje nagrade preuzeli na blagdan svete Barbare, 4. prosinca. Titulu Osobe godine ponio je Nikola Sakač iz Štrukovca, dok je u sportskim kategorijama zasjalo troje mladih: Sportaš godine je David Pahor, Sportašica godine Iris Jambrešić, a Momčad godine nogometaši NK Mure Hlapičina. Među rekreativcima priznanja odlaze Jeleni Kuzmi i Franji Tuksaru, dok je titulom Rekreacijske momčadi godine nagrađena Udruga sportske

Prisegnuli Klobučarić i Mihanović

ske nacionalne manjine. Danijel Klobučarić i Milorad Mihanović svečano su položili prisegu pred Gradskim vijećem, čime su i formalno preuzeli dužnost te postali punopravni članovi Vijeća. Danijel

i ljubavlju. Baš poput našeg serjonskog izvora Zvireka po kojem je udruga dobila ime, poručili su Zvireki, a ova je adventska izvedba samo potvrdila te riječi. Program je okupio dječje i odrasle folklorne skupine udruge, koje su s predano-

šću izvele pripremljene točke. Posebni gosti, Folklorna skupina HKD Pomurje iz Lendave, oduševili su izvedbom plesova iz Goričkoga “Po cesti idu droutari”, dok je glazbeni ugođaj upotpunio pjesnik i glazbenik Vladimir Varšić-Bobi.

Nakon priredbe, organizatori su uputili zahvale svima koji su doprinijeli večeri: Gradu Mursko Središće na podršci, predsjedniku udruge Nenadu Srpaku na uloženom trudu, voditeljici folklornih aktivnosti Suzani Srpak na predanosti te stručnom voditelju Tihomiru Benčiću na mentorstvu. Zahvale su upućene i roditeljima na podršci te svim članovima Zvireka koji su svojim radom očuvali tradiciju.

Posebno su zahvalili HKD-u Pomurje te svima koji su pomogli u organizaciji: ravnatelju OŠ Mursko Središće Elvisu Šariću za prostor i nošnje, Mjesnom odboru Hlapičina za prostor za vježbe te Slavku Bregoviću za tehničku podršku. (sh)

Dječja folklorna skupina Zvireka podsjetila nas je na starinske dječje igre

Klobučarić i Milorad Mihanović

Teta Mira i svi predsjednici na okupu

Piše: Benjamin Jakopić

U Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri u nedjelju, 30. studenog, održana je proslava izuzetno važnog jubileja: 30. obljetnice osnutka Hrvatskog kulturno-umjetničkog udruženja Sveti Martin. Udruga, osnovana 3. prosinca 1995. godine, ovaj je rođendan proslavila u velikom stilu, okupivši sve generacije svojih graditelja i poklonika. Odana je počast tridesetogodišnjem kontinuitetu, a među prisutnima su bili svi dosadašnji predsjednici, uključujući i prvog, Radovana Kočilu, koji je svjedočio počecima Udruge.

ŠTRIGOVA Tamburaška sekcija velikom feštom

proslavila 10 godina

Među uvaženim gostima bio je i Dejan Buvač, istaknuta figura u međimurskoj kulturi

su se zahvalili “Teti Miri” na 30 predanih godina rada

Tamburaši rasplesali publiku Kroz dinamičan program za koji je bila zadužena Anđelka Klemenčić, publika je imala priliku uživati u presjeku rada HKUU-a. Na pozornici su se izmjenjivale sekcije koje čine srž Udruge: HKUU zbor, dramska sekcija i folklorni ansambl. Program su dodatno obogatili i gosti koji su nekoć bili dio Udruge ili su blisko surađivali s njom, poput mažoretkinja, vokalne skupine Grlice te bivših tamburaša HKUU Sveti Martin.

Proslavi je prisustvovao i načelnik Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša. Na opće oduševljenje publike, načelnik Srša se u jednom trenutku prilikom tamburaške pjesme pridružio plesu na pozornici, dodatno podižući ionako

Iščekivanje mekša srca

Adventsko vrijeme pred kraj godine, iako svi žurimo, daje nam priliku da na trenutak zastanemo i uživamo u miru. Dok smo zapalili prvu adventsku svijeću, ovog tjedna smo se sjetili i svete Barbare, koja se slavi 4. prosinca.

Sveta Barbara je bila djevica i mučenica iz 3. stoljeća, poznata kao zaštitnica rudara i topnika te jedna

od 14 svetih pomoćnika u teškim trenucima. Njezina priča kaže da ju je otac, bogati trgovac, zatvorio u kulu jer se potajno pokrstila i posvetila Bogu. Kad je odbila obožavati idole, bio je nemilosrdan i odrubio joj glavu. Nakon toga je, prema predaji, munja pogodila njegovu kuću, što simbolizira njenu zaštitu od gromova i požara.

Nekoliko dana kasnije, 13. prosinca, obilježavamo spomendan svete Lucije. Ona je bila mučenica s Sicilije iz 3. stoljeća, zaštitnica je slijepih i krojača. Lucija je, dok je njezina majka bolovala, otišla na grob svete Agate gdje joj je u viziji najavljeno majčino ozdravljenje i njezino mučeništvo. Podijelila je svoje imanje siromasima i zavjetovala se na djevičanstvo, što nije

veselu i zabavnu atmosferu. Među uvaženim gostima bio je i Dejan Buvač, istaknuta figura u međimurskoj kulturi, dugogodišnji predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih društava Međimurske županije, čije impresivno kulturno iskustvo obuhvaća desetljeća rada u kazalištu i zborskom pjevanju.

Na kraju svečanog dijela, HKUU se posebno zahvalio dvjema ključnim osobama za njihov dugogodišnji rad: "Teti Miri", koja je Udruzi vjerna i predana punih 30 godina, te voditeljici programa Anđelki Klemenčić, za njezin doprinos i angažman. Proslava je završena iznimno emotivno, kada su se svi članovi Udruge okupili na pozornici. Uz gašenje svjetla, pjesmu i paljenje svjećica na rođendanskoj torti proslavljen je veliki jubilej.

U prepunoj dvorani Doma kulture u Štrigovi u nedjelju je održan svečani Koncert tamburaša KUD-a “Sv. Jeronim” Štrigova, kojim je obilježena velika 10. obljetnica osnivanja njihove tamburaške sekcije. Pod vještim vodstvom Josipa Zlatareka, publici su se predstavile čak tri generacije tamburaša, a cijelom je dvoranom odzvanjala glazba ispunjena ponosom i emocijama.

Cijeli program je s toplinom i duhovitim najavama vodio Ivan Novak, dodatno obogaćujući događaj. Glazbeni program bio je izuzetno raznolik, a tamburašima su se na pozornici pridružili i solisti Rahela Žižek Mraz, Filip Bogdan i sam Josip Zlatarek. Poseban doprinos proslavi dale su i članice Ženske vokalne skupine “Stridonne“, koje djeluju pod vodstvom Nore Nemec, kao i Folklorna sekcija KUD-a “Sv. Jeronim” Štrigova, koju vodi Nikola Kotur.

Poseban i iznimno emotivan trenutak večeri bila je

PLEŠKOVEC

dodjela zahvalnice kojom je KUD želio odati počast svojim korijenima. Predsjednik KUD-a, Matej Ščavničar, uručio je zahvalnicu prvom voditelju tamburaške sekcije, gospodinu Slavku Bregoviću. Zahvalnica je uručena za njegovo srčano vodstvo, nesebičnu potporu i neiscrpan entuzijazam koji su tijekom godina oblikovali i postavili temelje današnjeg uspješnog tamburaškog sastava društva. Atmosfera u dvorani bila je na vrhuncu. Nije nedostajalo glasnog pljeska, pa čak ni suza radosnica, ponajviše kod ponosnih roditelja mladih tamburaša. Publika je koncert nagradila dugotrajnim pljeskom, potvrđujući da je riječ o večeri za pamćenje. Iznimna večer, vrhunska energija i prepuna dvorana bili su pravi jubilej, na ponos cijelom KUD-u “Sv. Jeronim” i svim mještanima Štrigove. (bj)

“Tražilica pokojnika” s digitalnom kartom

Općina Sveti Juraj na Bregu implementirala je modernizirani sustav upravljanja mjesnim grobljem u Pleškovcu, s ciljem poboljšanja usluge za korisnike i posjetitelje.

Ključna novost je uvođenje Web GIS modula informacijskog sustava Axiom Memento, poznatijeg kao “tražilica pokojnika”. Ovaj interaktivni alat omogućuje mještanima i posjetiteljima jednostavno snalaženje na groblju. Jednostavnim upisi-

vanjem imena i prezimena preminule osobe, aplikacija brzo pronalazi i prikazuje točan položaj grobnog mjesta na karti.

Detalje o tome kako preuzeti aplikaciju se mogu pronaći na stranici Općine. Općina ujedno poziva sve korisnike grobnih mjesta za koja podaci još nisu poznati da se jave u Jedinstveni upravni odjel Općine radi evidentiranja i ažuriranja podataka o korištenju. (bj)

bilo prihvaćeno od njezina zaručnika pa je prijavljena rimskim vlastima i ubijena jer nije htjela odreći vjeru. Njezin dan donosi najavu božićnog svjetla. Kad smo kod svjetla, u Štrigovi je ove godine novi župnik uveo lijep običaj da se misa zornica slavi pod svijećama, baš kao što je to nekada bilo. Taj jednostavan, ali poseban način okupljanja

unosi dodatnu toplinu i podsjeća na vrijednost zajedništva i svjetla u ovom vremenu iščekivanja Božića. Uz ovaj adventski duh, želim svima da osjete toplinu Božića, posebno onima koji su tužni, bolesni ili usamljeni, kao i siromašnima i svima kojima je potrebna nada. Osvrnimo se jedni na druge, pomozimo jedni drugima i svijet će biti ljepše mjesto.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

30 GODINA HKUU SVETI MARTIN

Članovi

Među izvođačima je bio mladi i talentirani Filip Bogdan (Foto: Terca Art)

Dobru feštu napravili su bivši tamburaši

Osnovna škola Sveti Martin na Muri bila je puna gostiju

RAZGOVOR S gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom uz Dan Grada Preloga

Obilaznica i privatne investicije mijenjaju vizuru Preloga

- Šlag na torti je preloška zaobilaznica, projekt koji mijenja kompletnu sliku Preloga u pogledu sigurnosti prometa i u gospodarskom dijelu. Sigurno je da će se sa zaobilaznicom i promjenom prostornog plana opet promijeniti jedan dio Preloga, kaže gradonačelnik

Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Prelog 6. prosinca obilježava svoj dan. Tog se dana, daleke 1264. godine, prvi put spominje ime Prelog u pisanom dokumentu, odnosno povelji. Uz svoj dan, kao i svake godine do sad, za stanovnike Preloga pripremljen je bogat program. Ove godine Grad Prelog doista ima razloga za slavlje jer je godina bila bogata investicijama, a o svim zbivanjima razgovarali smo s gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom.

- Mislim da će 2025. sigurno u povijesti Preloga biti zabilježena kao godina možda i najvećih investicija u povijesti, što državnih, što privatnih investicija. U godini koja je bila i izborna, puno se radilo, od uređenja dječjih vrtića i sportskih parkova do uređenja ulica. Između ostaloga, polako se privode kraju radovi na kanalizacijskoj mreži u istočnom dijelu Preloga. Sada je na redu cestovna infrastruktura, a ako vrijeme posluži, ulica Vladimira Nazora trebala bi do 20. prosinca dobiti novo ruho.

Šlag na torti je preloška zaobilaznica, projekt koji mijenja kompletnu sliku Preloga u pogledu sigurnosti prometa i u gospodarskom dijelu. Sigurno je da će se sa zaobilaznicom i promjenom prostornog plana opet promijeniti jedan dio Preloga.

- Prelog je posebno ponosan na svoje gospodarstvo.

- Tako je, naša zona Sjever stalno se širi i dograđuje. Modelarija Blažeka otvorila je novi pogon na više od 5000 kvadrata, a tvrtka Bali isto

toliko. Trenutno je u izgradnji 4500 kvadrata proizvodnog pogona tvrtke Marti. Sistemi MEP grade prodajni prostor građevinskog materijala. Autoškola Prilok gradi sedam autopraona i plus dvije za kamione autobuse. Izgrađena je benzinska postaja i otvoren je trgovački centar Retail. Otvoren je i prvi pravi trgovački centar Hey Park na ulazu u Prelog iz pravca Svetog Križa. Tvrtka Komet gradi novu veliku halu, Idakomerc je izgradila jedan visoko so�isticirani proizvodni pogon. Color centar je uredio nove izložbene i prodajne prostore. Iako su to većinom privatne investicije, Grad je i u njima uvelike sudjelovao.

Vlada RH prihvatila je Kolarekove amandmane te će se u Proračunu za 2026. godinu naći i dogradnja Osnovne škole Preloga sa 1,5 milijuna eura te dogradnja Srednje škole Preloga sa 1,5 milijun eura u 2026. te 2 milijuna eura u 2027. godini

- Što dalje i u kojem segmentu su najveći izazovi?

Izazovima nikad kraja. Nakon otvorenja sjeverne zaobilaznice, moramo krenuti s izgradnjom južne zaobilaznice kako bi se rasteretio dio Preloga koji još nije rasterećen. Plan je spojiti cestu, koja će biti županijska, sa županijskom cestom prema Otoku. Grad Prelog već ima osigurane projekte koji će dodatno

potaknuti razvoj turističkog i sportskog sadržaja u gradu. Među dobivenim projektima su Inter Croația-Mađarska, proširenje parka na jugu za što smo već dobili 455.000 eura, uređenje ulice Stjepana Radića, te spoj Jug 3 i ulice Zrinski. Želja je preusmjeriti ulicu Matije Gubca radi osiguranja kvalitetnog parkirališta za hotel Panoramu i DG Sport. Ova dva subjekta prepoznata su kao nositelji kompletnog turističkog i sportsko-turističkog sadržaja u gradu Prelogu. Ne zapostavljamo ni dalje prigradska naselja, mada moram istaknuti da su naša prigradska naselja bolje uređena i komunalno opremljena od pojedinih dijelova Preloga. I stoga s nestrpljenjem

očekujemo opet novi izazov – prijavu Međimurskih voda za preostale tri aglomeracije. Među njima je aglomeracija Podbrest putem koje bi se riješilo kanalizacijsko pitanje Preloga i Otoka. Pri tom bi se mijenjala vodovodna mreža koja je već dosta dotrajala. Nadam se da ćemo u suradnji sa Županijom, na kraju, i ja kao saborski zastupnik, pomoći da se uredi i Osnovna škola Prelog i Srednja škola Prelog. Projekt je težak, oko 13,3 milijuna eura, ali ako se jedanput počne, onda se to i napravi.

- Stanogradnja i popunjavanje starog dijela Preloga također se nameće kao problem!

- Naravno, život u središtu Grada promijenit će se i

izgradnjom Trga dr. Franje Tuđmana, za što se priprema dokumentacija za natječaj koji ide ovih dana. Sklon sam ideji da se kompletni prostor bivšeg Međimurje-Pleta pretvori u parkiralište i park. Drugim riječima, proširit će se postojeći park, a osigurat će se i dodatna parkirališna mjesta. Naravno da je tu i novi Centar za socijalnu skrb, a već ovih dana očekuje se pozivni natječaj za izgradnju.

Dogradnju Srednje

škole sufinancirat

će i Međimurska županija s 2,4 milijuna eura koje je dobila putem natječaja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vrijednost pak cijelog projekta je 11.326226,25 eura

ima i druge odlične lokacije. Dobro opremljeni Oporovec, Cirkovljan, Otok, Čehovec, Draškovec, Čukovec te Hemuševec su lijepa naselja za živjeti. Nažalost, nekakva težnja svih je Prelog. Treba naglasiti da je vrlo često ograničavajući faktor kupnje kuće ili gradilišta imovinsko-pravni odnos i to Gradu ne ide baš u prilog. Čuvaju se parcele za stanogradnju, pogotovo za izgradnju Doma za starije osobe, koje je nužan u Prelogu.

- Stanovništvu je važna i dobra te dostupna zdravstvena skrb.

- Što se tiče samog zdravlja, na području grada Preloga djeluju četiri tima primarne zdravstvene zaštite, tri ili četiri stomatološke ambulante, medicine rada i poliklinika Althea. Imamo i ginekološku ambulantu, no muku mučimo sa stalnim ginekologom. I tu moramo biti spremni na te izazove. U današnje vrijeme, nažalost, mladi koji završe medicinski fakultet obično ostaju živjeti u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, a ne na periferiji. Trebamo naći taj čarobni štapić kojim ćemo privući mlade liječnike, specijaliste, da dođu i u sredine kao što su Prelog, Mursko Središće, Čakovec.

- Grad se sve više okreće razvoju vodenog turizma na Dravi.

- Svijet se mijenja, mijenjamo se i mi, i sigurno je da moramo pozitivno razmišljati i puno raditi na turističkim smjerovima. Prije svega, treba razvijati aktivnosti na jezeru, na vodi, uređivati šetnice, no prostor uz Marinu ne urbanizirati, nego ga sadržajno popuniti.

svim žiteljima Međimurja čestitamo

Gradonačelnik i Gradsko Vijeće

Promjenom prostornog plana žele se popuniti i stari dijelovi Preloga. Sigurno je da će zaobilaznica i širenje gospodarske zone Sjever za još 10 hektara, preostalo zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske pretvoriti u gospodarsko zemljište. Do 12. 12. prijavljuje se projekt urbani zeleni centar iza zgrade gradske uprave. Prema nekim naznakama, gradit će se tu na praznom prostoru još jedna zgrada od 600 kvadrata. Želja je dobro urediti tržnicu, obogatiti ju i napraviti jedno kvalitetno dječje igralište u parku, kako bi se privukli ljudi u centar da nam ne ostane prazan, kao u mnogim gradovima. Mi možda imamo sreću da je od Lidla do centra 500 metara, a 800 metara od Hey Parka. No, u centru se stalno mora nešto događati. I novi Trg neće biti klasičan već će biti aleja s puno zelenila. Zazelenit ćemo i postojeće fontane koje su se pokazale skupima za održavanje. Do kraja godine sigurno ćemo opet posaditi stotinjak, ako ne i više stabala. Mislim da bi u tom segmentu privukli ljude da dođu živjeti u Prelog.

- Kako privući ljude i u ostala naselja?

- Svi bi željeli živjeti striktno u Prelogu, premda Grad

Imamo odličnog direktora turističke zajednice koji to dobro radi.

Blizu smo autoceste prema Zagrebu, brzo se može doći i do Budimpešte i do Austrije. Tako da je to jako dobro.

Istina, ima trenutaka kada se moraju donijeti i teške odluke. Upravo teškim odlukama pokazujemo svoju snagu te da idemo u dobrom smjeru. Nije uvijek sve jednostavno, da se mi razumijemo, ali kada se to dobro obrazloži, kada se vidi realno stanje, onda razum sigurno mora prevladati.

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga

MEDNA

PRIČA obitelji Trupković iz Novog Sela Rok

Savršene poklone pod bor potražite kod Trupkovićevih

- U asortimanu imamo i svijeće od voska prigodnog vjerskog motiva te onih koje pašu uz vjenčanje. Tu su i one s pčelarskim motivima, pa obične ukrasne svijeće i na kraju male lučice, kaže Marko

Piše: Vlasta Vugrinec

Obitelj Trupković iz Novog

Sela Rok već 30 godina “živi” s pčelama. Put je započeo Željko kupivši 1996. prve košnice. Godinu po godinu, stigli su do 250 košnica s time da se danas pčelarstvom bavi cijela obitelj.

I nisu stali samo na medu, već u njihovoj “radionici” nastaju prirodne, mirisne svijeće od voska, koje je, u neku ruku, i šteta upaliti jer predstavljaju jedinstveni ukras. Uz to, osmislili su i poklon pakete u kojima se nalaze njihovi proizvodi koje kupci sami mogu izabrati i kombinirati. Unikatni poklon paketi, u ovo predblagdansko vrijeme idealni su poklon poslovnim partnerima, kolegama i prijateljima, ali i rodbini pod bor.

Pčelarstvo je postao obiteljski posao Željko je poznati međimurski pčelar, a i predsjednik je Udruge pčelara Agacija. U posao s pčelama uključio je cijelu svoju obitelj. Stariji sin Marko radi na pčelinjacima i već ima 100 svojih košnica, dok je sin Nikola, inače alergičan na ubod pčele, zadužen za prateće stvari poput osiguravanja okvira,

eventualnog popravka košnica, prodaje na sajmovima i slično. Jelena, supruga i majka, tu je da brine o svojim muškarcima i da uskoči gdje zapne ili treba pomoć. Najčešće je to kod punjenja �lašica s medom. Željko je prije godinu i pol ostavio stalan posao i u potpunosti se posvetio svojim pčelama. Iako su im košnice stacionirane na nekoliko lokacija u Međimurju, u potrazi za kvalitetnom pašom sele ih širom zemlje i po nekoliko stotina kilometara dalje.

- U dobivanju prvoklasnog meda postoji puno caka koje treba znati, kaže Željko. Što i kako raditi s pčelama, odabrati pravu lokaciju ili pak vrijeme radova. Drugim riječima, znanje i iskustvo su presudni. Naravno, i puno sreće. Ali sreća čovjeka može jednom pogoditi, no ne iz godine u godinu, koliko je obitelj Trupković svojim medovima na hrvatskom vrhu.

Kao predsjednik Udruge Agacija, Željko se trudi kroz razne aktivnosti educirati međimurske pčelare vezano uz pčelarenje kako bi tržištu ponudili najbolji mogući med, a cjelokupnoj zajednici važnu kariku u ekosustavu. Važna mu

je i popularizacija meda kao vrlo vrijedne namirnice koju treba konzumirati tijekom cijele godine, a ne samo u zimsko vrijeme kad haraju prehlade, gripe i druge viroze.

Puno truda ulaže i u edukaciju korisnika kako bi raspoznali pravi domaći med od patvorina kojih ima jako puno na našem tržištu.

Unikatni poklon paketi

Međimurski medovi svojom su kvalitetom doista na samom hrvatskom vrhu. Međutim, kako bi išli u korak s današnjim tržišnim zahtjevima, obitelj Trupković odlučila je proširiti paletu svojih proizvoda. Prije koju godinu tako su plasirali svoj med kroz praktično malo pakiranje za ugostiteljstvo koje se dodaje, primjerice, u kavu ili čaj. Sada pak se spremaju Međimurce osvojiti svojim svijećama od voska i prigodnim poklon paketima. Tim više što se nalazimo u predblagdanskom vremenu kupovanja poklona gdje su upravo domaći proizvodi poput meda, črnog ulja, vina i domaćih sireva postali vrlo traženi.

- U našoj ponudi imamo klasične medove poput cvjetnog, bagremovog, kestenovog te medne mješavine, ističe Željko uz napomenu da su u paleti i kremasti medovi kojima dodaju razne sastojke.

Tako imaju kremasti med s propolisom i peludom kojeg su nazvali Imunomed, tu je kremasti med s malinom, pa s borovnicom te odlično prihvaćeni Bronhomed.

Medovi se mogu kupiti pojedinačno ili, kako smo napomenuli, pakirani u prigodne poklon pakete. Kupci i sami mogu kombinirati koje proizvode žele u paketu, odnosno koje medove i koje svijeće.

Što se svijeća tiče, pripremili su 50-ak različitih modela.

- U asortimanu imamo velike, male i srednje, prigodnog vjerskog motiva te onih koje pašu uz vjenčanje kao zahvalnice. Tu su i one s pčelarskim motivima, pa obične ukrasne svijeće i na kraju male lučice, kaže Marko.

Pojedini manji modeli imaju čak i nešto duži stijenj kako bi se mogli objesiti na bor kao prirodni mirisni ukras.

Poklon paketi, svijeće, med i ostali pčelinji proizvodi mogu se nabaviti na njihovom kućnom pragu u Novom Selu Rok s time da obitelj omogućava i dostavu, dok u čarobni svijet pčela i možete zaviriti putem njihove Facebook stranice.

I dok pune poklon kutije, sortiraju svijeće i pune �lašice ovogodišnjim medom, bave se raznim idejama za nove pčelinje proizvode, kojih de�initivno ne nedostaje.

Prvi vanjski šampioni na Agri u Sloveniji

Obiteljska kuća Trupković prepuna je plaketa, priznanja i nagrada za kvalitetu njihova meda. Samo prošle subote prošlog tjedna, Marko je u Zagrebu preuzimao diplome, a Željko u Kastvu.

- Kroz godinu med dajemo na pet najvažnijih ocjenjivanja, između ostaloga šaljemo u Zagreb, Osijek, na Zlatno ulište, sudjelujemo u Županijskom ocjenjivanju i na svima smo bili minimalno jednom šampioni, pohvalio se Željko.

Iako je svako priznanje i svaka plaketa vrijedna i potvrđuje

njihov rad, ipak im je, onako, intimno, najdraže ovogodišnje priznanje osvojeno ove godine na Agri u Gornjoj Radgoni. U izboru između 273 prvoklasna uzorka devet vrsta meda iz pet država na Međunarodnom poljoprivredno-prehrambenom sajmu AGRA 2025 u Gornjoj Radgoni, njihov bagremov med osvojio je najviše bodova, čime je zaslužio zlatnu medalju, titulu Prvaka vrste i titulu ukupnog Šampiona kvalitete AGRA 2025. I ne samo to, po prvi puta se takvom titulom okitio med koji nije slovenski. Mogu se pohvaliti i zlatnim priznanjem i 1. mjestom, te titulom 'Šampion za med bagrem' i 'Ukupni šampion za med iz Hrvatske' za kvalitetu bagremova meda na međunarodnom ocjenjivanju meda Zzzagimed 2016. i 2019. godine. Na istom natjecanju 2021 i 2022 njihova heljda osvojila je titulu šampiona u kategoriji ostalih vrsta meda, a 2022 cvjetni med titulu šampiona u kategoriji cvjetnih medova. 2017. godine na 22. Državnom ocjenjivanju meda u Osijeku, osvojili su 1. mjesto u konkurenciji od 109 uzoraka iz cijele Republike Hrvatske te zaslužili titulu 'Šampiona za bagremov med' i titulu 'Ukupnog pobjednika 22. Državnog ocjenjivanja meda'. U 2015., 2017., 2021. i 2022. godini bili su šampioni na Međimurskom ocjenjivanju meda, u 2022. Šampioni ocjenjivanja meda Zlatno ulište sa bagremovim medom. - Tajna uspjeha vrlo je jednostavna, znanje, pošteni rad i poštovanje pčela, skromno naglašava Željko.

Uz nagrade na natjecanjima, svaki kupac koji se vraća, svaka pozitivna recenzija, osmjeh i zadovoljstvo kupca koji se vraća, najveća su motivacija i obaveza nastaviti istim putem, a planova i želja ne nedostaje.

Unikatni poklon pake�

Jelena i Željko sa sinovima Nikolom i Markom

Suhomesnati proizvodi

mamili su nepca

Kobasice za kuhanje po 14 eura, čvarci za 40 eura, razne salame i kulen po 45 eura, naravno sve to za kilogram delicija, unatrag nekoliko srijeda postali su standardni dio ponude na čakovečkom sajmu. A proizvode se čak u Kneževim Vinogradima i da ne bi bilo računice, sigurno se ne bi nudili iz tjedna u tjedan. Uostalom, bliže nam se najljepši blagdani u godini i običaj je da se nešto takvo nađe na stolu.

Na placu pak s druge strane, dominiraju adventski i božićni aranžmani te prigodni licitarski ukrasi. Prepoznatljiva crvena srca nude se po 1 eur, a sve popularniji saloni po pola eura po komadu.

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 €

Salata (kg): 3,00 €

Med (flašica): od 9,00 €

Batat (kg) 3,00 €

Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Zelje (kg): 1,00 €

Zimnica (flašica): od 4,00 €

Grah (kg): 5-7,00 €

Kelj (kg): 3,00 €

Kisela repa (kg): 4,00 €

Saloni (kom): 0,50 €

Prehrambeni aditivi

Piše: Matija Lisjak, dipl. ing.

PKrumpir (kg): 1,00 €

Salata (kom): 1,00 €

Mrkva (kom): 2,00 €

Batat (kg): 2,00 €

Mandarine (4 kg): 4,00 €

Zelje (kg): 0,50 €

Cvjetača (kom): 2,00 €

Čvarci (250g): 10,00 €

Suho meso (kg): 14-15,00 €

Rotkvice (vezica): 1,00 €

Drva agacija (m3): 65,00 €

Ostala ponuda već je standardna. Varaždinsko zelje, krumpir, salate, mrkva, celer, repa i batat. Ponudu voća, osim međimurskih jabuka, drže trgovci s “južnom” robom, dakle mandarinama, šipkom, smokvama, suhim šljivama. Međutim, na njihovim štandovima sve je više i graha, češnjaka, oraha… Na sajmu se mogu kupiti i domaće kokoši nesilice, pure, guske i zečevi.

I ove srijede nije bilo baš kupaca niti pak šetača oko kamiona s drvima. (vv)

rehrambeni aditivi su prirodne ili sintetičke tvari točno poznatog kemijskog sastava koje se dodaju hrani zbog određenih tehnoloških razloga ali se ne smatraju same po sebi hranom ili njenim tipičnim sastojkom. Današnja industrijska proizvodnja i prerada namirnica vrlo je ovisna o upotrebi prehrambenih aditiva koji omogućuju mijenjanje nekih osobina hrane. Aditivi pomažu pri ujednačavanju kvalitete proizvoda, omogućuju da se hrana proizvodi jeftinije, da ima duži rok upotrebe i da dostupnost namirnica postane sve više neovisna o godišnjem dobu. Uloga aditiva u hrani je raznovrsna te se prema tim ulogama aditivi dijele u dvadeset šest kategorija. Neke od najčešćih kategorija koje se javljaju u hrani su: konzervansi, regulatori kiselosti, antioksidansi, pojačivači okusa, bojila, tvari za rahljenje, emulgatori, stabilizatori, zgušnjivači, sladila itd. Konzervansi (npr. natrijev nitrit E250 u mesnim proizvodima ili kalijev sorbat E202 u pekarskim proizvodima) su tvari koje pri određenim uvjetima usporavaju ili potpuno sprječavaju razmnožavanje mikroorganizama. Regulatori kiselosti (npr. trifosfati E451 u mesnim proizvodima ili limunska kiselina E330 u sirupima) održavaju pH stabilnim čime se produžuje rok upotrebe i regulira okus hrane. Antioksidansi (npr. askorbinska kiselina E300 ili limunska kiselina E330) sprječavaju oksidaciju hrane čime čuvaju aromu i osjetljive vitamine prisutne u hrani. Emulgatori (npr. difosfati E450 i trifosfati E452 u mesnim proizvodima) su tvari koje omogućuju ravnomjerno miješanje masti, ulja i vode te djeluju na gustoću konačnog proizvoda. Pojačivači okusa imaju ulogu isticanja i poboljšanja djelovanja aroma u hrani. Na popisima sastojaka mnogih prehrambenih proizvoda vrlo se često može naći

mononatrijev glutaminat E621, spoj kojeg se može u prirodi naći u rajčicama, krumpiru, gljivama te drugom voću i povrću. Prehrambena industrija koristi taj aditiv zbog njegovog “umami” okusa koji pojačava mesnati slastan okus hrane.

“Uredba (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima” važeća je regulativa za prehrambene proizvode u Europskoj Uniji koja regulira koliko se koji aditivi smiju koristiti u proizvodnji pojedinih vrsta hrane dok “Uredba (EZ) 1169/2011) o informiranju potrošača o hrani” propisuje pravilan način označavanja aditiva u popisu sastojaka na deklaraciji hrane. Prehrambeni aditivi moraju biti označeni nazivom kategorije u koju spadaju nakon koje se navodi njihov točan naziv ili E broj. Neki aditivi mogu pripadati u više kategorija ali se navodi samo ona kategorija koja odgovara glavnoj funkciji aditiva u tom proizvodu. Polifosfati mogu primjerice imati funkciju emulgatora u mesnim proizvodima ali isto tako mogu u drugoj hrani imati funkciju stabilizatora, regulatora kiselosti

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

ili tvari za rahljenje dok askorbinska kiselina u pekarskim proizvodima može imati funkciju sredstva za tretiranje brašna, a u mesnim proizvodima ima ulogu antioksidansa. Neki aditivi imaju specifične uloge kao što su natrijev nitrit (E250) kojega se redovito može pronaći na popisu sastojaka mesnih prerađevina u kojima ima ulogu konzervansa. Današnji način života tjera ljude da vrlo često jedu industrijski procesiranu hranu punu aditiva. Zbog toga se neprestano nadzire upotreba aditiva te se neprekidno i što temeljitije ispituju mogući učinci koje bi aditivi mogli imati na zdravlje ljudi. Dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala su da je primjena dopuštenih aditiva sigurna, a konzumiranje hrane koja ih sadrži u točno određenim količinama ne predstavlja rizik za zdravlje potrošača. Unatoč mnogim istraživanjima koja su pokazala da su aditivi sigurni uvijek će biti bolje konzumirati svježe industrijski neobrađene namirnice te koristiti što raznovrsniju hranu u svakodnevnoj prehrani.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

CIJENE SAJAM

Suhomesna� domaći proizvodi s OPG Petra Dobrovca iz Kneževih Vinograda osvojili su Međimurce

Miljenka Matjašec iz Čakovca na placu nudi i ukrase za bor

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Izašao je kalendar iz Biovrta za 2026. godinu

Približavaju nam se blagdani i vrijeme darivanja. Za sve ljubitelje vrtlarenja kao idealan blagdanski poklon i ove godine pripremili smo Kalendar iz Biovrta za 2026 uz koji vam poklanjamo biovrtni blagdanski paketić sjemenja.

Kalendar iz Biovrta za 2026. godinu je u boji, veličine 23x16,5 cm, zidni (s rupom za objesiti) – dakle kad se otvori, onda je veličine 23x33 cm. Kalendar ima 32 stranice, prepun je šarenih i veselih prigodnih fotografija, čime ćemo vam uljepšati svaki mjesec u godini. Ovo NIJE mjesečev kalendar, ali radi praktičnosti dodali smo na njega oznake mjesečevih mijena (kad je mladi mjesec, prva i posljednja četvrt te pun mjesec).

Kalendar iz biovrta nije samo obični kalendar - u njemu vas čeka puno znanja uz čak dva priručnika:

1. Pregled radova na vrtu po mjesecima

Uz prekrasne fotografije iz Biovrta, tu su i mjesečni vrtlarski savjeti. Uz svaki mjesec imate i popis osnovnih vrtlarskih radova u mjesecu, te direktnu poveznicu na detaljni tekst o mjesečnim vrtlarskim radovima. Tako ćete se osigurati da uz naše savjete obavite vrtlarske poslove na vrijeme.

2. Mala čuda prirode ispričana kroz sjeme

Tijekom cijele 2026. godine želim vam pokazati koliko je priroda čudesna - u malim stvarima. Svaka fotografija i tekst u ovom kalendaru otkrivaju dio fascinantnog svijeta sjemena: u načinima domišljatosti kod nastanka i genijalnih oblika i mehanizama širenja, u borbi za preživljavanje, u plesu s svim ostalim bićima na ovoj planeti.

Kako god da pogledamo, možemo vidjeti čuda, svaki dan, na svakom koraku. Pozivam vas da gledate ova

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

mala čuva kroz moje oči, gdje vam ih pričam i pokazujem kroz svoje autorske fotografije.

Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon. Birate između pet prigodnih kompleta sjemenja: Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Divne rajčice i Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću “Moj vrtlarski izbor“.

Naši paketići su pravi eko poklon. Zapakirani su u ručno izrađene vrećice od čistog pamuka obojenog netoksičnim bojama, te zavezani ukrasnim trakama. Svaki blagdanski paketić sadrži poklon sjeme i poklon karticu (veličina platnene vrećice je cca 13x23 cm, a kartice 9x9 cm).

“Postoje dva načina na koja možete živjeti život; kao da ništa nije čudo i kao da je sve čudo.” (Albert Einstein) – naša je ovogodišnja poruka na poklon kartici. Želimo vam da kao i mi svaki dan vidite čudesa oko sebe, a kad radimo i stvaramo u suradnji s prirodom - to zaista nije teško i čuda se otkrivaju jedna za drugima.

Vrtlarenjem stvarate svoj rajski vrt prepun čudesa, svoj povratak sebi i trenutku u kojem jeste. Sijući vrt, sijete i radost koje vam donosi vaše stvaranje u suradnji s Prirodom.

Kalendar možete naručiti putem narudžbenice na www.biovrt.com, a kupovinom istog podržavate naš rad i pomažete nam da nastavimo s našom misijom. Hvala! Želim vam vesele blagdane, dobro se odmorite jer nam je nova Vrtlarska sezona već pred vratima.

5. prosinca 2025. www.mnovine.hr

Sukladno odredbi članka 20. stavka 6. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 17/19, 98/19, 114/22 i 36/24), članaka 40. stavka 1. i članka 41. Zakona o ustanovama ("Narodne novine" br.: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 i 151/22), članka 28. i 29. Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec od 23.7.2004., 1.10.2009., 23.3.2010., 25.7.2012., 14.10.2013., 23.10.2017., 10.12.2021. i 4.6.2024. godine, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec raspisuje

JAVNI NATJEČAJ za imenovanje ravnatelja/ravnateljice Knjižnice

„Nikola Zrinski“ Čakovec

Za ravnatelja/ravnateljicu Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osobu koja:

• ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij,

• ima položen stručni ispit za zvanje knjižničara,

• ima najmanje pet godina rada u knjižnici,

• da se odlikuje stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, temeljem kojih se može očekivati da će s uspjehom voditi Knjižnicu.

Ravnatelj ne može biti osoba koja prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva ne može biti članom uprave trgovačkog društva.

Ravnatelja imenuje gradonačelnik Grada Čakovca, na prijedlog Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec

Ravnatelj imenuje se na mandat od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja. Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova ("Narodne novine" broj: 82/08 i 69/17) na javni natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, mogu prijaviti osobe oba spola.

Izrazi koji se koriste u ovom natječaju, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Uz prijavu na javni natječaj potrebno je priložiti:

• životopis,

• prijedlog plana rada za četverogodišnje razdoblje,

• dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika važeće osobne iskaznice, putovnice, vojne iskaznice ili domovnice),

• dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (izvornik ili preslika),

• dokaz o položenom stručnom ispitu za zvanje knjižničara (izvornik ili preslika),

• dokaz o radnom iskustvu od najmanje 5 godina u knjižnici (preslika rješenja, ugovora o radu, potvrda poslodavca),

• uvjerenje da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak pribavljeno od nadležnog suda ili sustavom e-Građani, ne starije od dana raspisivanja javnog natječaja. Stručne, radne i organizacijske sposobnosti provjerit će se u postupku provođenja natječaja i predstavljanja kandidata.

Prijava treba biti vlastoručno potpisana. Životopis treba sadržavati najmanje sljedeće podatke: ime i prezime podnositelja, adresu, broj telefona i adresu elektroničke pošte za primanje obavijesti, opis dosadašnjeg rada te iz njega treba biti vidljivo da kandidat/kandidatkinja zadovoljava sve uvjete natječaja.

Sve isprave mogu se priložiti u preslici, a od odabranog kandidata će se, ukoliko bude izabran, zatražiti predočenje istih u izvorniku ili ovjerenoj preslici.

Kandidati/kandidatkinje koji/koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju i imaju prednost u odnosu na ostale kandidate/kandidatkinje samo pod jednakim uvjetima, moraju se u prijavi na Javni natječaj pozvati na to pravo i uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom Zakonu. Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.). Kandidat koji može ostvariti pravo prednosti kod prijma sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), članku 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 84/21) i članku 9. Zakona

o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), dužan se u prijavi na javni natječaj pozvati na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu na javni natječaj dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/NG/12%20 Prosinac/Zapo%C5%A1ljavanje/popis%20dokaza%20 za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20 zapo%C5%A1ljavanju.pdf

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti sukladno članku 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Prijave kandidata na javni natječaj za ravnatelja podnose se u roku od 15 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Javni natječaj se objavljuje u Narodnim novinama Republike Hrvatske, tjednoj tiskovini Međimurske novine, mrežnim stranicama Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec.

Pisane prijave na javni natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u zatvorenoj omotnici neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće, Trg Republike 4, 40000 Čakovec, s naznakom: "Javni natječaj za imenovanje ravnatelja - ne otvaraj"

Potpunom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u ovom javnom natječaju. Osoba koja podnese nepotpunu i/ili nepravodobno pristiglu prijavu i/ili ne ispunjava formalne natječajne uvjete, ne smatra se kandidatom u postupku te se takva prijava neće razmatrati. Datumom prijave smatrat će se dan primitka ako je predana osobno, odnosno datum poštanskog žiga na omotnici u kojoj je dostavljena prijava ukoliko je predana preporučenom poštanskom pošiljkom. O rezultatima javnog natječaja prijavljeni kandidati/kandidatkinje bit će obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Nakon raspisanog javnog natječaja ne mora se izvršiti izbor, ali se u tom slučaju donosi odluka o poništenju javnog natječaja protiv koje nije dopušteno podnošenje pravnih lijekova. Odluka se dostavlja svim kandidatima prijavljenim na javni natječaj.

Osobni podaci podnositelja prijave dostupni iz prijave, kao i osobni podaci dostupni iz gore navedenih priloga uz prijavu na javni natječaj, prikupljaju se i obrađuju isključivo za potrebe provedbe javnog natječaja. Prijavom na javni natječaj prijavitelji su izričito suglasni da Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec kao voditelji obrade podataka mogu prikupljati, koristiti i dalje obrađivati podatke u svrhu provođenja natječajne procedure, sukladno odredbama Opće uredbe (EU) 2016/679 o zaštiti osobnih podataka i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Klasa:007-03/25-01/01

Urbroj:2109-104-25-01

Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec

Četvrt stoljeća plesa i tradicije

U svečanoj atmosferi i pred ispunjenim gledalištem, Mažoretkinje Nedelišća protekle subote proslavile su 25 godina djelovanja – četvrt stoljeća koje je ostavilo snažan trag u lokalnoj zajednici i na hrvatskoj mažoret sceni. Više od stotinu sadašnjih i nekadašnjih članica, trenerica i gostiju iz cijele Hrvatske okupilo se kako bi zajedno obilježili ovaj važan jubilej, večer prožetu nostalgijom, ponosom i zahvalnošću.

Program je otvoren energičnom izvedbom na „We Will Rock You“, nakon čega se publici obratio načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, istaknuvši značaj Udruge za promociju kulture i stvaranje pozitivnog ozračja u zajednici.

Središnji dio večeri pripao je impresivnom „vremeplovu“ – plesnom prikazu koji je povezao nekadašnje i današnje generacije. Najmlađa skupina, mažoret vrtić, nastupila je rame uz rame s pionirskom generacijom iz 2000. godine, evocirajući same početke „zelene priče“. Potom su uslijedile točke generacija iz 2008., 2009., 2010. i 2019. godine, svaka u paru s današnjim dječjim, kadetskim i juniorskim sastavima, stvarajući emotivan dijalog između prošlosti i sadašnjosti.

Veliki pljesak izazvao je i promotivni video sniman diljem Međimurja, koji spaja moderni mažoret izričaj s tradicijskim folklornim elementima, ostvaren u suradnji s KUU „Seljačka sloga“ Nedelišće i međimurskim vokalnim solistima.

Tijekom svečanosti dodijeljena su priznanja članicama s 5, 10 i 15 godina staža, a posebne zahvalnice uručene su trima članicama koje su u Udruzi pune 25 godina – Vedrani Radmanić, Ivani Hajdinjak i Blanki Šipek. Za najuzorniju mažoretkinju proglašena je Anja Šnajcer, istaknuta po predanom radu, velikom broju nastupa i doprinosu kao asistentica. Poseban trenutak večeri bilo je predstavljanje monogra�ije Četvrt stoljeća plesne priče, koja dokumentira razvoj Udruge od 2000. godine do danas. Publici su se obratile osnivačica Manuela Stričak i predsjednica Udruge Vedrana Radmanić, naglasivši vrijednosti zajedništva, volonterizma i predanosti koje su obilježile sve generacije. Uz

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

Saša Vuković, Zoran Turk, Anita Novak PREDSTAVLJEN „HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR“ za 2026. godinu

Tradicija koja

postaje nešto više

gromoglasan pljesak ponovno je izvedena i legendarna svjetleća koreogra�ija, zaštitni znak ranijih smotri.

Program je zaključen spektakularnim „Dance battle“ nastupom dviju generacija seniorki u suradnji s Puhačkim orkestrom Općine Nedelišće i Godbom na pihala Središča ob Dravi. U svečani ulazak uključile su se i mažoretkinje iz prijateljskih timova širom Hrvatske, potvrđujući dugogodišnje partnerstvo i međusobno poštovanje.

Na kraju večeri Mažoretkinje Nedelišća zahvalile su publici, roditeljima i svima koji su tijekom proteklih 25 godina bili dio njihove priče, poručivši kako će njihova strast prema plesu i dalje biti čvrst temelj za generacije koje tek dolaze. (bj)

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Proteklog petka u Čakovcu, u restoranu Kristal, predstavljen je Hrvatski kajkavski kolendar Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu za 2026. godinu. Novi kolendar ima 560 stranica te rekordan broj autora iz sjeverne Hrvatske i Međimurja. Govoreći o novom kolendaru, Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, govorio je o zamašnosti projekta i tradiciji edicije koja neprekidno izlazi već 33 godine, te izdvojio druge velike akcije čakovečkog ogranka, tako organizaciju glavne skupštine Matice hrvatske u Čakovcu te sporazum o projektu Tragom Svetog Jeronima u Štrigovi, ali i ciklus predavanja o 1100. godini Hrvatskog Kraljevstva.

Glavna urednica kolendara Anita Novak posebno je naglasila sudjelovanje rekordnog broja od stotinu autora, koji su napisali 60 tekstova povijesnog, poučnog ili informativnog sadržaja te čak 98 literarnih radova. Sve je više kajkavskih izričaja, a sve se

Reakcije,

komentari,

više surađuje s ograncima Matice u sjevernoj Hrvatskoj, posebno u Koprivnici. Pomoćnik glavne urednice Saša Vuković, ujedno tajnik ogranka, zahvalio je gospodarskim subjektima i jedinicama lokalne samouprave na pomoći, što je omogućilo da se kolendar, iako iznimno obiman, tiska u velikoj nakladi od 1500 primjeraka. Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini čestitala je autorima na još jednom lijepom izdanju kolendara. U kulturno-umjetničkom dijelu programa mlada pjevačica Valerija Marčec iz Gimnazije Čakovec, koju je pratio profesor Nikola Mutvar na klaviru, zasluženo je dobila veliki pljesak nazočnih. Od množine radova u novom kolendaru izdvajamo temu kolendara, 90 godina Pododbora i Matice hrvatske u Čakovcu te više stručno-povijesnih priloga. HKK za 2026. godinu može se nabaviti u sjedištu Ogranka Matice u Čakovcu, Park Rudolfa Kropeka 2, po cijeni od 15 eura. (jš)

pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1576

Ovogodišnje seniorke i Puhački orkestar Nedelišća MAŽORETKINJE NEDELIŠĆA

TRGOVINA KRK u Belici

Josipu zanimaju apsolutno sve teme!

Jutro na prvi dan prosinca u Belici proteklo je u opuštenom tonu. U Trgovini Krk dočekala nas je prodavačica Nataša Vlašić, a zajedno s njom i Josipa Gornik koju smo iznenadili

vrećicom Međimurskih novina i kratkim druženjem pred fotoaparatom. Josipa nam je odmah otkrila da redovito prati tiskana i digitalna izdanja te da joj ništa ne promakne. Prati lokalne

teme, ali ne preskače ni nacionalne vijesti. Kaže da joj je važno ostati informirana i da joj navika čitanja Međimurskih novina pomaže zadržati pregled nad svime što se događa oko nje. (lp)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 128. kola

Novo, 18. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do ponedjeljka 22. prosinca. Sretnog dobitnika 128. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 24. prosinca. (mk)

www.mnovine.hr

SPOMENICI

Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom

040 323 600

Spomen obilježje posvećeno žrtvama holokausta

Spomen obilježje posvećeno žrtvama holokausta nalazi se na čakovečkom gradskom groblju i predstavlja trajni podsjetnik na tragične sudbine članova židovske zajednice Međimurja tijekom Drugog svjetskog rata. Ova diskretna, ali značajna memorijalna točka, podignuta je s ciljem očuvanja sjećanja na uništenu židovsku zajednicu Čakovca i cijele regije, koja je prije rata činila važan dio društvenog i gospodarskog tkiva grada. Židovska zajednica u Međimurju, sa središtem u Čakovcu, doživjela je svoj procvat krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ali je tijekom holokausta gotovo potpuno iskorijenjena. Tijekom 1944. godine, više od 800 Židova iz ovog kraja deportirano je u nacističke logore, gdje je velika većina smrtno stradala. Spomen obilježje na groblju podiže se u njihovu čast i opominje na strahote koje su pogodile nedužno civilno stanovništvo zbog mržnje i netolerancije.

Obilježje na groblju mjesto je tihi molitve, sjećanja i edukacije novih generacija o nužnosti borbe protiv antisemitizma i svake vrste diskriminacije. U njegovoj simbolici i jednostavnosti odražava se dostojanstvo i pijetet prema žrtvama, a na njegovom se postolju redovito pojavljuju kamenčići i cvijeće kao znak sjećanja, sućuti i solidarnosti s preživjelima i potomcima. Spomenik se sastoji od glinenog kipa na postolju. Kip prikazuje srednjovjekovnog krvnika s nožem u desnoj ruci. Lijevom rukom drži ruku gole žene koja kleči kraj njegovih nogu, a koja u drugoj ruci drži dijete. Rad je Luje Bezeredija. Spomenik stradalim Židovima otkriven je 21. svibnja 1948., na četvrtu godišnjicu njihova ubojstva, u prisutnosti čakovečkih Židova, predstavnika vlasti i vojske, Saveza židovskih općina u Jugoslaviji, Židovske općine Zagreb, drugih susjednih općina i kipara Luje Bezeredija. (mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Sjećanje na tragične događaje iz povijes�

Josipa Gornik i prodavačica Nataša Vlašić

Leonardo, Filip i Fabijan - Tri boema za pravu zabavu

“Tri boema”, Leonardo Lisjak iz Domašinca i Filip i Fabijan Lesjak iz Ivanovca, okupili su se prije godinu dana i od tada su vrlo traženi za svirke u ka�ićima, na rođenda-

nima i svadbama. Najradije izvode narodnu glazbu, a harmonika, truba i sintesajzer savršeni su instrumenti koji diraju u dušu.

(as)

Petak, 5. prosinca

12:00 Dječje gradsko kazalište Čakovec: 3,2,1 Božić, CZK Rudar, Mursko Središće

18:00 Predstavljanje monografije “Kulturna i društvena slika Goričana”, Dom Kulture Goričan

18:00 Otvorenje izložbe “Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju”, Mul�medijalna dvorana Muzeja Međimurja, Čakovec

19:30 DJ Srejo, Shpitza Bar –Bina, Franjevački trg Čakovec

20:00 Dani smijeha u Čakovcu, Alex i Bara: Kako je sve počelo, Centar za kulturu Čakovec

20:30 Friday Night Live: Tanja and Marko, Mamas and Tapas

Subota, 6. prosinca

8:00 Akcija “Anđeli” Inner Wheel kluba Prelog, Tržnica Prelog

9:00 Dani Grada Preloga –Druženje u centru Preloga za sve građane, Trg sv. Jakoba, Prelog

10:00 Nastup dječjih vrtića i zborova, Franjevački trg, Čakovec

10:30 Humanitarna akcija: “Ukras ponesi, radost donesi”, Franjevački trg

11:00 Moto mrazovi – MK Pikač Čakovec, Centar grada

11:00 Sportski Advent: Nordijsko hodanje središtem grada i okolicom, Perivoj Zrinskih Čakovec

11:00 Slatka radionica: Božićni medenjaci u muzeju, Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

12:00 Polarna kros liga, akumulacijsko jezero HE Dubrava

14:00 Doček svetog Nikole, Župna crkva sv. Jakoba, Prelog 14:00 ZIP LINE sa Svetim Nikolom, Skelarska kuća, Sveti Martin na Muri

15:30 Sveti Nikola putuje po selima Općine, Sveti Martin na Muri

IZLOŽBA u Riznici Međimurja

najave

Vesna Parun: koralj vraćen Međimurju

Otvorenje gostujuće izložbe Muzeja Prigorja „Vesna Parun: koralj vraćen Međimurju“ u petak, 5. prosinca u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja. Nakon otvorenja bit će održan i okrugli stol na kojem će

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 4.12. do 6.1. 2026. Izložba slika Petra Grozaj „Karusel“ Galerija CZK

• 21.11.2025. do 1.3. 2026

Izložba One umjetnice

Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 24.11. do 31.12. 2025.

Izložba Božićna čarolija Opći odjel Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec

• 5.12.2025. do 25.1.2026. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ

• 28.11.2025. do 19.12.2025. Godišnja izložba članova Likovne udruge Donjeg Međimurja Mul�medijalna dvorana Muzeja Croata insulanus Prelog

• 29.11.2025. do 28.12.2025. Izložba Franje Mustača Medarova Pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca Prelog

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM:

Dobitnik knjige Imena objavljene u prošlom broju je Smiljana Novak iz Vratišinca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1577 POKLANJA KNJIGU

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Sophie Cousens: Zar zaista izlazi s njim?

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

sudjelovati Denis Derk, organizator istoimene izložbe iz 1995., te prof. dr. sc. Andrijana Kos Lajtman, koja će se osvrnuti na neobjavljeni esej što ga je Vesna Parun pročitala na otvorenju te izložbe prije trideset godina! (mg)

Kolumnistica Anna Appleby nakon bolnog razvoda odlučuje zaboraviti na ljubav. Kome uopće treba muškarac kad ima dvoje djece, mačku i apsolutnu kontrolu nad daljinskim upravljačem? Osim toga, radije bi bila slobodna nego se izložila paklu online spojeva. Kad joj uredski suparnik pokuša preoteti kolumnu, Anna se nađe u neobičnoj situaciji – da bi sačuvala posao, mora izaći na sedam spojeva s jednako toliko muškaraca koje su odabrala njezina djeca…

Od neugodnih susreta do neočekivanih veza, Anna zaigrano poziva konobara, poštara, čak i svoju slavnu simpatiju na spoj. Ali kad se romansa pojavi tamo gdje je najmanje očekivala, hoće li imati hrabrosti dati ljubavi još jednu šansu?

Vesna Parun

Foto: Službene stranice Grada Šibenika

16:00 Emilio The Balancer, Franjevački trg, Čakovec

17:00 30 godina USR Sport za sve, CZK Rudar, Mursko Središće

18:00 Paljenje druge adventske svijeće, Društvo žena MS, gradski park Mursko Središće

18:00 Paljenje druge adventske svijeće, Trg svetog Jakoba, Prelog

18:00 Svjetlo druge adventske svijeće, Dom kulture Štrigova

18:15 Paljenje druge adventske svijeće, ispred Crkve sv. Nikole Biskupa, Čakovec

19:00 Pub kviz Udruge mladih Štrigova, Dom kulture Štrigova

19:00 Božićni DJ party, Skelarska kuća, Sveti Martin na Muri

19:15 TS Prim, Shpitza Bar –Bina, Franjevački trg, Čakovec 20:00 Dani smijeha u Čakovcu, Kerekesh Teatar: Iva i Gloria, Centar za kulturu Čakovec

21:00 Arcus slavi 27 godina, Arcus Caffe, Čakovec

Nedjelja, 7. prosinca

16:00 Božićni koncert u Dekanovcu, Dom kulture Dekanovec

16:30 Koncert: La Manch, Franjevački trg, Čakovec 17:00 8. Dani smijeha u Čakovcu, Kerekesh Teatar i ZIA produkcija: Junaci Pavlove Ulice, Centar za kulturu Čakovec 17:00 4. Samostalni koncert tamburaša KUU-a Zasadbreg, Dom kulture Zasadbreg

17:00 Humanitarna utrka Djeda Božićnjaka, Društveni dom Mihovljan

17:00 Pjesma gradu rudara, KUD Mura: Premijera mjuzikla “Svetlo z črne cimper jame”, CZK Rudar, Mursko Središće 17:00 Adventski koncert udruga, Dom kulture Prelog

Knjiga Zar zaista izlazi s njim? autorice Sophie Cousens donosi duhovitu i dirljivu romantičnu priču o razvedenoj mami koja ljubavni život prepušta izboru svoje djece

Sophie Cousens: Zar zaista izlazi s njim?

intervju tjedna

KONCERTNI SASTAV Tri boema - Leonardo Lisjak iz Domašinca i Filip i Fabijan Lesjak iz Ivanovca

Kad zasviraju truba

i harmonika, svi su na koljenima

Ne pravimo se uzvišeni i fini, normalni smo i obični dečki sa sela, uvijek spremni za zabavu

Piše: Aleksandra Sklepić

Koncertni sastav “Tri boema” okupio je tri mlada glazbenika: Leonarda Lisjaka iz Domašinca, te dvojicu braće, Filipa i Fabijana Lesjaka iz Ivanovca. Upoznali smo ih na jednoj od njihovih odličnih svirki, te su nam u ugodnoj atmosferi ispričali sve o svom sastavu, vrsti glazbe koju sviraju, ljubavi prema narodnoj glazbi, svojim uzorima i željama. Otkrili su nam da ih pokreće prvenstveno ljubav prema narodnoj glazbi, a najsretniji su kad vide da je njihova svirka dirnula dušu okupljenima.

- Tko su Tri Boema i kako je nastalo ovo zanimljivo ime?

- Članovi sastava Tri boema smo nas trojica: Leonardo koji svira trubu i glavni je vokal, Filip svira harmoniku, a Fabijan svira klavijaturu i on je drugi vokal. Leonardo se bavi samo muzikom i to profesionalno, te mu je to jedini posao. Filip je vozač dostavnog kombija, a u slobodno vrijeme svira, a Fabijan uz sviranje pohađa 3. razred srednje škole, smjer keramičar u Graditeljskoj školi. Ime je nastalo samo od sebe, na jednoj od probi,

bilo nam je bitno da u nazivu stoji kako nas je trojica. Vrsta glazbe koju volimo i koju sviramo glazba je za boeme, pa otud i ovo neobično ime. Volimo, poput pravih boema, živjeti slobodnim životom i ne marimo previše za materijalne stvari, već najviše za dušu, pjesmu i feštu.

- Imate li formalno glazbeno obrazovanje ili se glazbom bavite isključivo “iz ljubavi”?

- Nijedan od nas trojice nije završio glazbenu školu. Leonardo se bavi muzikom već petnaest godina, Filip pet godina, a Fabijan četiri godine. Filip i Fabijan polazili su samo privatne satove harmonike i klavijature kod jednog profesora u Zagrebu u trajanju od dvije godine. Moglo bi se reći da smo najviše naučili kroz vježbu, a vodi nas duša i ljubav prema glazbi.

- Koju vrstu glazbe najviše volite izvoditi?

- Najzanimljivija nam je narodna muzika, ali sviramo i zabavnu i domaću glazbu. Prvi smo trio, koliko nam je poznato, s instrumentima koje mi sviramo - harmonika, truba i klavijatura, a baza nam je narodna glazba. Svatko tko se razumije u instrumente,

zna da na zvuke harmonike i trube nitko ne može ostati ravnodušan, a to smo već shvatili i po reakcijama naše publike. Leonardu su uzori Željko Bebek i Dražen Zečić, a Filipu i Fabijanu pokojni Halid Bešlić i Šaban Šaulić, zbog speci�ičnog glasa i dobrih pjesama koje diraju u dušu. Od bendova su nam uzori svi oni kojima je u fokusu narodna glazba, nekoliko njih iz Zagrebačke županije, ali ima ih i iz Varaždinske županije. Na feštama gdje sviramo jako se dobro zabavljamo - i mi koji smo izvođači, ali i ljudi koji nas slušaju.

- Koliko dugo već postoje “Tri boema”?

- Upoznali smo se negdje prije godinu i pol, a nedavno smo imali prvu godišnjicu osnivanja sastava, to jest godinu dana od prve službene zajedničke svirke. Prva svirka bila nam je na jednom rođendanu u Ivanovcu, nakon toga je uslijedio još jedan rođendan u Svetom Jurju u Trnju, a treća je već bila prava, profesionalna, na poziv - u klubu Maraton u Donjem Kraljevcu. Nekome se valjda svidjelo, pa su nas pozvali, što je bilo za nas fantastično. Upoznali smo se na jednoj fešti u ka�iću, a ideja da

se okupimo i probamo nešto zajednički ostvariti nastala je zbog zajedničkih interesa i sklonosti. Leonardo nam se pridružio i od tada se super slažemo, a što je najvažnije, odlično se zabavljamo.

- Gdje se mogu čuti Tri boema i osjetiti fešta koju oni stvore?

- Sviramo najviše u Međimurju - ovdje smo rođeni i kad imamo brojna prijateljstva i poznanstva. U zadnjih nekoliko mjeseci imamo dosta nastupa u Varaždinskoj županiji, Podravini, a čak smo i dobili priliku svirati u ka�iću u Glini, te smo opet uskoro na tim prostorima. Najviše se baziramo na klubove i ka�iće, ali ima i tu privatnih fešti i svadbenih svečanosti koje isto rado odrađujemo. Ponekad zasviramo i na kojem nogometnom turniru. Bliži nam se i Dnevni doček Nove Godine u Belici na kojem ćemo zabavljati posjetitelje, a support će nam biti DJ Pigac, te ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da nas dođu poslušati. Jednom su prilikom rekli za nas: Tri boema ne sviraju - oni liječe dušu. - Kakav je osjećaj vidjeti kad publika ili gosti za koje svirate uživa u vašoj glaz-

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 24.12.2025. u CineStaru Varaždin.

1 x 2 ULAZNICE za film

VODE VAS U KINO KAKO DO

Dobitnik ulaznica za film: Leonarda Šavora

bi? Je li to ono što vas je i okupilo?

- Sretni smo kad vidimo da netko voli slušati kad sviramo, to je valjda normalno. Prije svega, okupili smo se baš zbog ljubavi prema glazbi i nije nam problem sastajati se nekoliko puta tjedno na probama. Ako nastup uspije, onda znamo da smo na dobrom putu. Danas više nema puno bendova koji bi svirali ovu vrstu glazbe, pa nas ljudi često zovu, a mi se rado odazovemo. Mladi smo, imamo volje i energije, te se nadamo da će biti još mnogo poziva i da ćemo se moći odazvati, te nekome uljepšati dan ili važan događaj. Želimo stvoriti trenutke koji se pamte cijeli život. Kad zasviramo Halidov “Prvi poljubac”, to je nešto što se ne zaboravlja.

- Postoji li već neki snimljeni materijal gdje publika može čuti vaše uratke?

- Snimili smo dosad dva covera i jednu autorsku pjesmu, te je sljedeće godine još jedna pjesma u planu. Više o nama može se vidjeti na Facebook i Instagram pro�ilu Tri boema, a otvoreni smo za sve vrste svirki i zabave. Ne radimo se visoki i �ini, normalni smo i obični dečki

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

sa sela i uvijek spremni za zabavu. Uglavnom, s nama nikad nije dosadno, sa svima se družimo i razgovaramo i nekako sve rješavamo lagano, pa kako bude bit će. Ime Tri boema i ovdje nas dobro opisuje. Nikad ne znamo što nam nosi život, ali znamo jedno: uz našu glazbu, svaka će rana manje boljeti i svaka će se tuga lakše preboljeti.

DIJELIMO

Fabijan, Leonardo i Filip okupili su se zbog zajedničke ljubavi prema glazbi

Hamnet

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Elegantne Ivana i Darinka

Kapa/šešir i rukavice obavezan su zimski dodatak

Bucne griju noge

Crveno uvijek podiže modne kombinacije

Osmijeh liječi sve

Viktor i Ina

KOŠARKA

Čudesni Bura vodio medvjede do pobjede

MRK Čakovec sada je u poziciji da dva kola do kraja sam odlučuje o plasmanu u Playoff

Piše: Miljenko Dovečer

Posljednja subota studenog bila je rezervirana za tri utakmice 12. kola Paket24 Premijer lige – Lige A. Uspješne su bile ekipe Čakovca, Zagreba i Trogira – sve tri na domaćem terenu. Čakovčani su u sjajnoj utakmici svladali Goricu, Zagrebaši su nastavili svoj stopostotni niz i pobijedili Rudar, a Trogir je došao do važne pobjede nad vinkovačkom Bjelin Spačvom. Gorica je imala otvaranje iz snova. Gosti su u prvih sedam minuta susreta napravili niz od pomalo nevjerojatnih 1:7. Pa iako je početni šok Čakovčana prošao, Goričani su čuvali svoju prednost na četiri do šest pogodaka razlike. A onda u 20. minuti Čakovec prvi put dolazi na minus tri (11:14). Nakon toga rade niz od 2:1 i u 26. minuti stigli su na samo pogodak zaostatka (14:15).

15 golova iz

18 pokušaja No, do isteka prvih 30 minuta Gorica uspijeva napraviti novi niz i na odmor odlaze sa 17:20. Gorica je odlično ušla u prvo poluvrijeme, no Čakovec je sjajno otvorio nastavak utakmice. Postigli su četiri pogotka za redom i prvi put u utakmici došli do vodstva (21:22). Pokušavali su Goričani nakon toga sustići domaćina, vodila se izjednačena borba, no prednost od pogotka, dva ili tri bila je na

SASTAVI I GOLOVI

ČAKOVEC – Dvorana Graditeljske škole. Gledatelja: 1.100.Suci: Matija Brodić i Ma�ja Hodžić (oba Zagreb)

ČAKOVEC: Lu. Baković (10+2), V. Horvat (2+1), L. Baković 3, Hozjan 5, Friščić, Mađarić 1, Premec, Bura 15(3), Ude 4, Levak 3, Kovačić, Lukac 3, Cika�ć, Udavenia, Goričanec 4, Malović.Trener: Josip Borković.

GORICA: Sorić (7+1), Ceković 2(2), Karaula 7(1), Bakula, Jurić, Neralić 3, Lopac 6, Grubišić 11, Malin 1, Barišić, Lasan, Pi�, Starčević 3, Mlakar 2, Turčić, Komljenović.Trener: Matej Mišković.

strani domaćina i osim nekoliko izjednačenja, nisu više uspjeli doći do prednosti. Na kraju, 38:35 pobjeda za Čakovec. Kod domaćina najbolji Lucian Bura s čak 15 pogodaka iz 18 pokušaja. Luka Baković upisao je 10 obrana. Marko Grubišić s 11 pogodaka iz 13 pokušaja bio je naje�ikasniji igrač Gorice. U ključnoj utakmici sezone Goričane je “uneredio” Velikogoričanin Lucian Bura. Bivši igrač Gorice, ponajbolji “pjeskaš” svijeta, blistao je u ovoj utakmici, utrpao nevjerojatnih 15 golova iz 18 pokušaja. Odgurnuo je tako rukometaše Gorice iz zone koja vodi u Ligu za prvaka, a svoj novi klub MRK Čakovec doveo u poziciju da sada, dva kola do kraja sam odlučuje o plasmanu u Playoff. Pobjedom su je bio zadovoljan trener Josip Borković.

Rudar i Varaždin do kraja polusezone

– Infarktna utakmica za nas, u koju smo ušli jako lo-

še. Primili smo 7 pogodaka u prvih 7 minuta i općenito nam obrana nije funkcionirala tijekom prvog poluvremena. Međutim, pokazali smo karakter, digli smo se u drugom poluvremenu, pogotovo u obrani, uz neke sjajne obrane naših golmana te na kraju uspjeli osvojiti iznimno važna 2 boda u ovom teškom susretu. Osjetio sam pred kraj prvog poluvremena da se počeo mijenjati moment na našu stranu, te smo upravo to iskoristili kako bi se na poluvremenu dogovorili da nema stajanja i da od početka drugog dijela krećemo snažno, u čemu smo na kraju i uspjeli – relativno brzo došli do izjednačenja i kad smo preuzeli prednost više ju nismo ispuštali. Ova utakmica za nas je bila odlučujuća, jer

da smo izgubili, ne bismo više imali šanse za ulazak u Ligu za prvaka. Sad se okrećemo preostalim susretima koji su za nas kao �inale, gostovanje kod Rudara i nakon toga Varaždin na domaćem terenu. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da izvučemo pobjedu u oba ta susreta, a ovim putem još jednom od srca zahvaljujem publici koja nam je tijekom cijele utakmice pružala sjajnu podršku te ih pozivam da nas podrže i u preostalom domaćem susretu ovog dijela sezone, rekao je Borković nakon susreta. Ovaj trijumf rukometaša Čakovca odlična je najava pred sljedeći, također vrlo važan susret – gostovanje u Rudama kod Rudara. Utakmica se igra u nedjelju 7. prosinca s početkom u 18:30 sati.

NOGOMET

ŽNK Međimurje u nedjelju dočekuje ŽNK Split u 13. kolu Magenta 1HNL za žene. Susret na SRC Mladost u Čakovcu označava završetak uspješne jeseni u kojoj je domaća ekipa pokazala stabilan rast i visoku razinu igre. Atmosfera uoči uta-

kmice odlična je i zbog svježeg trijumfa u Kupu. Međimurje je proteklog vikenda svladalo Siget s uvjerljivih 7:0 i time osiguralo mjesto u četvrt�inalu, što dodatno podiže samopouzdanje uoči novog prvenstvenog ispita. Ulaz je besplatan. (lp)

Teži je bio put u Viroviticu nego sama utakmica za košarkaše drugoligaškog Međimurja. Nedorastao domaćin koji je pokušavao ostati kompetitivan bjesomučno prangijajući šuteve za tri poena samo je promatrao gostujuće košarkaše kako nakon promašaja tih istih šuteva skaču, dodavaju u kontru i zabijaju zicere. Pa je onda još i proradio vanjski šut za više nego uvjerljivu pobjedu Međimurja od 50 i kusur razlike. Opet su igrali svi koji su bili u zapisniku, koševe je zabilo njih 10! Na vrhu drugoligaškog

Vedi - Grafičar 91:69

Koprivnica - Radnik 52:115

Petar Zrinski-Varaždin 80:57

Podravac - Mladost 59:67

Virka - Međimurje 56:110 (11:29, 19:32, 11:21, 15:28)

MEĐIMURJE: Šarić 19, Hren 16, Gašparić 19, Kranjčec M 4, Kranjčec F 4, Palić 8, Kuzmić 13, Božić 11, Kraljić 2, Glumac 14. Trener Novak S

Sjevera su i dalje neporaženi Međimurje s 8/0, te Radnik sa 7/0, a narednog vikenda su košarkaši čakovečkog drugoligaša slobodni, no pokušat će dogovoriti jaku prijateljsku utakmicu za pripremu završetka polusezone - derbije protiv Mladosti iz Đurđevca i Radnika iz Križevaca! (bh)

Nakon 5 odigranih kola jedini klub koji još nije osjetio gorčinu poraza je Čakovec. U ovom kolu su bili gosti u Kotoribi kod momčadi Dubravčana i u drugom poluvremenu riješili pitanje pobjednika. (bh)

Varteks - Vinica 95:40

Dubravčan - Čakovec 56:76 (16:16, 19:21, 10:24, 11:15)

DUBRAVČAN: Raić 4, Lisjak 6, Ribić 5, Miser 12, Klipić 2, Krušelj 3, Klipić 5, Lukša 19

ČAKOVEC: Podvezanec 19, Levačić 13, Novak 9, Capek 16, Biševac 12, Vurušić 7

U dvije utakmice kvali�ikacija za popunu Jedinstvene kadetske Prve lige za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe međusobno su odmjerili snage kadeti Gra�ičara iz Ludbrega i čakovečkog Međimurja. Čakovečki su kadeti kod kuće izgubili s 8 koševa razlike, dok su na gostovanju u Ludbregu "izvukli bod", tj. odigrali neodlučeno - 60:60! 12. KOLO PAKET24 PREMIJER LIGE

Kotoriba - Vinica 111:55 (27:14, 30:11, 27:13, 27:17) KOTORIBA: Habuš 2, Sokač 2, Ujlaki N 12, Ujlaki D 10, Fuš I 21, Fuš P 7, Zvošec 27, Puštek 11, Dolenec 13, Žvorc 6 Rudar - Varteks 43:62 (12:17, 12:19, 10:14, 9:12) RUDAR: Bogdan 4, Radiković 5, Mikulaj 16, Pus�ć 13, Bedi 5

KVALIFIKACIJSKE UTAKMICE LIGE U-17 Međimurje nije uspjelo!

Međimurje - Grafičar 53:61 (16:11, 23:17, 1:16, 13:17)

MEĐIMURJE: Majnarić 14, Majsan 2, Beuk 5, Strbad 19, Rušnjak 7, Varga 6. Trener Mario Novak Medo

Grafičar - Međimurje 60:60 (10:14, 19:15, 18:12, 14:19)

MEĐIMURJE: Majnarić 15, Majsan 9, Strbad 17, Rušnjak 9, Varga 2, Poznaić 5. Trener Mario Novak Medo

U daljnje razigravanje s podravskim ekipama je otišao Gra�ičar! (bh)

Foto: MRK Čakovec

Lucian Bura “svojoj” je Gorici uvelike pomrsio planove

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Podturen, Zasadbreg, Mihovljan, Sivica i Mali Mihaljevec prvaci

Četvorka Štrigovčana u Pušćinama, Polet slavio u Gornjem Mihaljevcu, “vruće” u Slakovcu, Plavi slavili u Prelogu, Borcu PMP lokalni derbi, Svetomarčani slavili u Miklavcu

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, Centrometal nije stigao do pobjede u Čakovcu te je time momčad Podturna osvojila jesenski naslov prvaka. Sloga je u 24. minuti povela zgoditkom Leonarda Mesarića. Samo tri minute kasnije za Macinčane izjednačuje Sven Golub. Desetak minuta kasnije domaćin ponovno vodi, strijelac Marko Šarić. Svoj drugi zgoditak na susretu Golub za goste postiže u 60. minuti. Hat-trick igrač Centrometala upisuje u 73. minuti. Nekoliko trenutaka nakon toga u klupu delegata bačena je staklena boca od strane navijača Sloge. Čakovčanima je u drugoj minuti sudačke nadoknade isključen kapetan Pero Obadić, zbog dvije opomene. Unatoč igraču manje na terenu za igru domaćini dolaze do boda zgoditkom Davida Juraka u petoj minuti sudačke nadoknade vremena. Četvorka Štrigovčana u Pušćinama. Unatoč nekoliko izostanaka domaćini su nakon prvog dijela imali početnih 0-0. U drugom dijelu momčad Sloge bila je mnogo bolji protivnik te uvjerljivo slavila 4-0, zahvaljujući četverostrukom strijelcu Goranu Spasiću. Polet slavio u Gornjem Mihaljevcu. Nakon prvog dijela uvjerljivo vodstvo Pribislavčana zgodicima Renana France, Nike Gele i Nikole Munđara. Dario Bubek smanjuje na 1-3 početkom drugog dijela. Isti igrač zabija i u 72. minuti. Mihaljevčani dolaze do izjednačenja zgoditkom Dine Pompera iz kaznenog udarca u 83. minuti. Pobjedu gostima donosi Dominik Gašparić u pretposljednjoj minuti utakmice. Spartaku susjedski derbi. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 80. minuti. Tada mrežu BSK pogađa Patrik Kirić te donosi tri boda svojoj momčadi.

Rezultati: Pušćine – Sloga (Š) 0-4 (4x Spasić), Sloga (Č) - Centrometal 3-3 (Mesarić, Šarić, Jurak ; 3x Golub), Jedinstvo (GM) – Polet (P) 3-4 (2x Bubek, Pomper ; Franca, Gelo, Munđar, Gašparić), Spartak – BSK 1-0 (Kirić)

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, “vruće” u Slakovcu. U 44. minuti zbog međusobnog udaranja isključeni su igrač Slobode Davor Priher i igrač Hodošana Nikola Vlah. Slakovčanima je u 54. minuti isključen i Ivan Škvorc, zbog udaranja protivničkog igrača. Unatoč dva igrača manje na terenu za igru domaćini dolaze do vodstva zgoditkom “jockera” sa klupe Erika Glogovca. Ipak bod gostima donosi još jedan “jocker” sa klupe Marko Krznar u pretposljednjoj minuti utakmice. U vrlo nervoznom susretu kod domaćina četvorica opomenutih, a kod gostiju čak petorica opomenutih igrača. Plavi slavili u Prelogu. Pekleničani su poveli zgoditkom Roberta Jezernika u 46. minuti. Za domaćine izjednačuje Alberto Sinani u 67. minuti. Pobjedu gostima donosi Jezernik, svojim drugim zgoditkom na susretu u

87. minuti. Omladincu derbi začelja. Mrežu ČSK načeo je Filip Bacinger u 23. minuti. Vodstvo gostiju povisuje Luka Mlinarić u 48. minuti. Isti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu potvrđuje pobjedu Omladinca u 69. minuti.

LIGA

Rezultati: Mladost Komet – Plavi (P) 1-2 (Sinani ; 2x Jezernik), Sloboda (S) – Hodošan 1-1 (Glogovec ; M.Krznar), ČSK - Omladinac (NSR) 0-3 (2x Mlinarić, Bacinger)

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, bez pobjednika u Kuršancu. Nakon prvog dijela vodstvo Omladinca zgoditkom Dominika Topleka u 39. minuti. Bod Dravi donosi Lovro Kregar u 54. minuti. Kod domaćina trojica opomenutih, a kod gostiju čak petorica opomenutih igrača. Borcu PMP lokalni derbi. Gosti su poveli u 50. minuti zgoditkom

Nikole Tomašeka. Igrač Mladosti Alen Hajdarović pogađa vlastitu mrežu u 68. minuti. Gostima je u 83. minuti isključen Nikola Brumen, zbog dvije opomene. Pobjedu Borca PMP potvrđuje Miroslav Jančijev u posljednjoj minuti utakmice. Vidovčanu derbi kola. Ključni trenutak utakmice dogodio se u 50. minuti. Tada mrežu Trnovca pogađa Patrik Strbad te donosi pobjedu domaćinu. Svetomarčani slavili u Miklavcu. Već u 2. minuti Budućnost je došla u vodstvo zgoditkom Alena Drka. Samo dvije minute kasnije za Mladost izjednačuje Jan Pavlek. Za potpuni preokret gostiju pobrinuo se Tibor Roj u 24. minuti. Isti igrač u 43. minuti postavlja konačnih 1-3. Bez pobjednika u Štefancu. Nakon prvih 45 minuta igre vodstvo mornara zgoditkom Izaka Vieire. Početkom drugog dijela za Pobjedu izjednačuje Leo Sever. Gostima je u 65. minuti isklju-

II. MEĐIMURSKA LIGA

čen Filip Borko zbog namjernog udaranja nogom po nozi protivničkom igrača. Samo pet minuta kasnije i domaćinima je isključen Danijel Štampar, zbog udaranja laktom u glavu protivničkog igrača. Momčad iz Gornjeg Hrašćana dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Marka Vulete u 81. minuti. Bod Jadranu donosi Marko Mihalinčić samo minutu kasnije. Rezultati: Drava (K) – Omladinac (DS) 1-1 (L.Kregar ; Toplek), Mladost (D) – Borac PMP 0-3 (N.Tomašek, A.Hajdarović ag, Jančijev), Vidovčan – Trnovec 1-0 (P.Strbad), Budućnost (M) – Mladost (SM) 1-3 (Drk ; 2x Roj, Pavlek), Jadran – Pobjeda 2-2 (Vieira, Mihalinčić ; Sever, Vuleta)

KUGLANJE

PRVENSTVO HRVATSKE U TANDEMU - mlađi seniori

Noa i Borna zaustavljeni u osmini finala

Prethodnog vikenda se na kuglani SRC Mladost Čakovec održalo prvenstvo Hrvatske u disciplini tandem za mlađe seniore. Međimursko kuglanje predstavljao je dvojac iz Željezničara, Noa Branilović i Borna Murić.

Kvalifikacijski nastup su Noa i Borna odigrali vrlo dobro, te s 279 čunjeva zauzeli 6. mjesto. To im je u osmini finala donijelo za protivnike tandem Ponikva iz Zagreba. Iako su igrali vrlo dobro, te od svojih protivnika srušili

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

Dan kasnije prva ekipa Željezničara gostovala je kod Fortune u Đakovu. Gledali smo vrlo sličnu utakmicu kao dan prije kod rezervne ekipe. Razlika je jedino što je druga ekipa odigrala dobru utakmica, dok je prva srušila skromnih 3374 čunja. U prvom bloku na niskim rezultatima oba poena gube Zoran Jagić (555) i Predrag Turk (546). Drugi blok poravnava rezultat na 2-2 i donosi 35 čunja plusa. Odličan je ponovo Denis Košak (592), a drugi poen spretno osvaja Franjo Gosarić (565). U rezultatskoj klackalici u zadnjem bloku bolje su prošli domaćini. Opet u završnici glavnu ulogu ima Igor Ružić (583) koji ni ovaj put nije razočarao, te je osvojio poen. Nažalost Luka Štrukelj

TABLICA - 1. HKL SJEVER

1 Nove nade Pž 9900 18

2 Željezničar Čk 9612 13

3 Đurđenovac 9612 13

4 Zanatlija SB 93339

5 Ciglenica 94149

6 Zrinski-Pivovara Os 94149

7 Fortuna Dj 94149

8 Zanatlija Sk 93157

9 Željezničar VŽ 92256

10 Željezničar Os 92256

11 Zanatlija SK 61143

12 Belina-Novska 61143

čak 39 čunja više, presudnim se pokazao prvi set kojeg Ponikve dobivaju s 147-131, dok je drugi uvjerljivo otišao na stranu našeg tandema (158-103). O pobjedniku je odlučivala lutrija sudden victorija gdje su se bolje snašli

Ponikvaši i prošli dalje s 2621. Prvo mjesto osvojio je tandem Plitvica koji je bio bolji od tandema Zanatlije iz Slavonskog Broda, dok su treće mjesto podijelili tandemi Grmoščice iz Zagreba. (nt)

(405) koji nakon skromnih 90 hitaca prepušta zadnjih 30 hitaca Borni Muriću (128) nisu uspjeli sačuvat dovoljno čunjeva, te i ovu utakmicu Željezničari gube s 5-3 i minusom od 7 čunjeva. Priliku za nove bodove Željezničari će tražit kao domaćini protiv Zanatlije iz Slavonskog Broda. (nt) Igor Ružić bio je jedna od rijetkih svjetlih točaka ovog vikenda

2. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA – sjever

Porazi Željezničara

Druga ekipa Željezničara i Zanatlija bili su domaćini u 7. kolu 2. HKLS i oboje upisali poraz od 5-3. Od Željezničara je bila bolja vodeća ekipa Novske, a od Zanatlije Obrtnik iz Oroslavja.

Sedam čunja do pobjede – prvi dio Vikend je započela druga ekipa Željezničar dočekavši vodeću ekipu prvenstva Novsku. U vrlo kvalitetnoj utakmici (3433-3440) za drugu ligu malo bolje su se snašli gosti. Prvi blok igrača donio je podjelu poena, a prednost u čunjevima ide na stranu gostiju koja je bila i do kraja susreta. U tom bloku poen osvaja Borna Murić (570), a zadovoljavajuće je odigrao i Nikola Drožđek (563). Drugi blok se pokazao presudnim za krajnji rezultat, jer u njemu Goran Vrček (554) u prva dva seta ne uspijeva kapi-

talizirati veliku prednost u pune, a Noa Branilović ne uspijeva obraniti vodstvo od 2-0 u setovima. Zadnji blok imao je nezahvalnu ulogu stizati zaostatak od 3-1 i 45 čunjeva. No nisu se predavali ni nakon što je dvadesetak hitaca prije kraja još bilo 50 čunjeva za goste. Odlični Igor Ružić (628) i Božidar Igrec osvajaju oba poena, no nažalost za potpuni preokret nedostajalo je 7 čunjeva.

Neočekivani poraz

Zanatlija je u utakmicu protiv Obrtnika ušla kao favorit iako nije mogla računati na ponajboljeg igrača Igora Mačeka. No kako ne pobjeđuju uvijek favoriti to se pokazalo i ovaj put. Gosti su odigrali vrlo dobro srušivši 3353 čunja, dok se od Zanatlije očekuje više od 3297 čunja. U svakom bloku igrača poeni su podijeljeni, ali je eki-

TABLICA - 2. HKL SJEVER

1 Novska 7601 12

2 Graničar Đu 74129

3 Obrtnik Krt 74038

4 Graničar Đu 74038

5 Slavonac Li 74038

6 Obrtnik Or 73137

7 Zanatlija Čk 73046

8 Željezničar Bj 73046

9 Željezničar II Čk 72054

10 Slavonija No 71062

pna prednost u čunjevima konstantno bila na strani gostiju. Najbolji Zanatlija bio je povratnik u ekipu Bojan Plevnjak (584), a uz njega su poene još osvajali Rajmond Pokrivač (562) i Jurica Petković (544). Sljedeće kolo Zanatlija gostuje kod Novske gdje će teško do bodova, a Željezničar će u dvostrukom kolu do njih pokušat prvo u Koprivnici kod Graničara, pa zatim doma protiv Željezničara iz Bjelovara. (nt)

NOGOMET

STRUČNI SEMINAR Besekovo predavanje oduševilo trenere

Zbor nogometnih trenera Međimurske županije organizirao je obavezni godišnji stručni seminar za trenere koji se održao večeras u konferencijskoj dvorani Hotela Castellum u Čakovcu. Seminar je održan u organizacijskom obliku predavanja, a ovogodišnja tema glasila je: “Prijelaz mladih igrača u seniorski nogomet”. Gost predavač na seminaru bio je Dražen Besek, trener NK Varteks Varaždin, koji je iz osobnog iskustva podijelio praktične primjere s kojima se susretao u svojoj trenerskoj karijeri. Besek je kao trener radio u tadašnjem Varteksu, Čakovcu, poljskom Zaglebie Lubinu, Dravi Ptuj, Zagrebu, Osijeku te kineskim klubovima Shanghai, Hunan, Wuhan, Tianjin dok je danas trener novog Varteksa. Na samom predavanju okupio se veliki broj međimurskih trenera, što aktivnih, što neaktivnih. Također, bilo je lijepo vidjeti veliki broj trenera koji rade u mlađim dobnim kategorijama.

ODBOJKA

OK CENTROMETAL Polovičan

Gost predavač Dražen Besek, jedan je od najpoznatijih hrvatskih nogometnih stručnjaka. Posebno je naglasio koliko mu je bilo zadovoljstvo raditi s igračima iz Međimurja. Imena poput Nikole Šafarića, Gordana Golika, Dine Kresingera, Hrvoja Sklepića, Enesa Novinića, Dine Škvorca izgovorio je s ponosom, podsjetivši da je ovaj kraj uvijek bio rasadnik talenta. A onda, trenutak tišine. Besek je postavio jedno od najtežih pitanja: „Kako to da Međimurje nema prvoligaša?, pritom misleći na cjelokupni međimurski nogomet, ne samo na klub iz Čakovca. U dvorani s 140 trenera nitko nije odgovorio. Jer ponekad šutnja govori više od riječi. Posljednji prvoligaški susret u Čakovcu odigran je 13. svibnja 2010. Tada je Međimurje pobijedilo Šibenik 4:0, pogocima Valentića, Lesjaka, Vuke i Golubovića. Od tada, nema u Međimurju nogometa na najvišoj razini. Seminar je pokazao da znanja i struke ne nedostaje. (nl)

uspjeh Črečana

3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA sjever

Naši trećeligaši bez šansi

Da vikend bude potpuno poražavajuć pobrinuli su se trećeligaši. Prosvjetar je izgubio 6-2 (3329-3136) u Varaždinu kod ekipe Ceste, dok je Dubravčan kao domaćin bio slabiji od Elektre iz Križevaca 7-1 (3308-3048). Nijedna ekipa nije imala šanse, pa da spomenemo samo osvajače poena koji su ujedno i jedini zadovoljili. Kod Prosvjetara su to bili Zvonimir Plevnjak (568) i Ivan Pigac (556), a kod Dubravčana Željko Igrec (557). U sljedećem kolu Prosvjetar gostuje kod Obrtnika 2011 u Varaždinu, dok Dubravčani također igraju u Varaždinu kod ekipe Ceste. (nt)

1 Cesta Vž 6600 12

2 Lepoglava 6501 10

3 Elektra Kž 63127

4 Prosvjetar Čk 63036

5 Koprivnica 62135

6 Obrtnik 2011 Vž 61052

7 Dubravčan DD 60060

Konačno su odbojkaši Centrometala protiv Siska zaigrali u kompletnom sastavu. U tjednu prije utakmice treningu su se vratili Raič i Zelenika. Bila ovo jako bitna utakmica međimurskoj ekipi, jedna od onih koja se mora dobiti. Krenulo je izjednačeno do 9:8. Tada domaći rade četiri uzastopna poena. I tu utakmica kreće u smjeru kojem su se domaći navijači nadali. Sjajan je bio Fran Peterlin, ostali su to pratili i set završava 25:19. Drugi set su Sišćani poveli 6:3, vodili su i 9:7. Slično kao i u prvom setu domaći sa četiri uzastopna poena rade preokret. Raič je prolazio, blok je bio odličan. Brzo su Međimurci otišli na plus pet i tu je set bio riješen. Završava sa identičnih 25:19.

NŠ MURA

Treći set neizvjesno do 12:11. Serijom od 6:1 utakmica je riješena. Do kraja odrađivanje posla za konačnih 25:17. Bila je ovo odlična predstava svih igraća domaće ekipe. Vidjelo sa koliko povratak Raiča znači za cijelu ekipu. Već u srijedu Centrometalovci su gostovali u Slavonskom Brodu gdje su igrali zaostalu utakmicu koje nije odigrana zbog nastupa u europskom kupu. Nažalost, domaća Marsonija bil je bolja s 3:1. Domaći su osvojili prvi set s 25.18, zatim na isti način vraćaju Međimurci dok su ostala dva seta pripaka domaćina za konačnih 3:1. S ovim porazom Centrometal je pao na 7. poziciju sa 6 bodova, a u sljedećem kolu gostuju kod zagrebačke Mladosti. (nl)

Bobičanec potpisao novi ugovor

Njegov aktualni ugovor trajao je do lipnja 2026. godine, ali unatoč teškoj ozljedi Luke Bobičanca Mura je pokazala svoju veličinu. Iako ga poduže vrijeme neće biti na zelenom travnjaku, u Muri su odlučili produžiti ugovor međimurskom nogometašu.

- Želio bih zahvaliti klubu što su mi ponudili

da nastavim raditi s njima, iako je ova sezona za mene nažalost završena. Kao što sam vjerovao u Muru i vratio se da joj pomognem, sada su se na isti način pokazali i čelnici u klubu i dali mi do znanja da i dalje vjeruju u mene, poručio je Bobičanec. (nl)

NOGOMET

TABLICA - 3. HKL SJEVER

NOGOMET ZAVRŠENA POLUSEZONA U 3. NL SJEVER

Rudar najbolje plasirani međimurski

Međimurje, Nedelišće i pogotovo Dinamo koji je posljednji borit će se u proljetnom nastavku da sačuvaju status trećeligaša

Piše: Miljenko Dovečer Foto: NK Međimurje

Odigrano je i posljednje kolo jesenskog dijela Treće nogometne lige Sjever. Na zimsku pauzu s prvog mjesta otići će momčad Koprivnice, koja je pobjedom potvrdila lidersku poziciju na tablici. Odmah uz Koprivnicu, s bodom manje, smjestio se Graničar iz Đurđevca, ekipa koja pred pauzu ide s najboljom formom, upisali su šest pobjeda u zadnjih šest prvenstvenih dvoboja. U gornjem dijelu tablice su tri naša kluba Međimurec, Polet i Graničar, dok su preostala tri u donjem dijelu. Međimurje, Nedelišće i pogotovo Dinamo koje je posljednje borit će se u proljetnom nastavku da sačuvaju status trećeligaša. Najvažniji rezultat zadnjeg kola je pobjeda Dinama Domašinca na domaćem terenu protiv Garića, kojom su se vratili u borbu za opstanak.

U Rudaru ogorčeni na suđenje

Jedan pogodak bio je dovoljan domaćoj momčadi da slavi protiv Rudara. Tri boda Slatini donio je Matej Kupres u 65. minuti. Rudar nažalost nije uspio polusezonu završiti pozitivnim rezultatom. No ovaj puta nije bila kriva igra nego neki drugi faktori. Inače radi se o sucu koji i inače nije sklon ekipi Rudara, a njegovo loše suđenje kada je Rudar u pitanju dešava se već nekoliko sezona.Treba još reći da se igralo na izrazito lošem terenu tako da i igra obiju ekipa nije mogla biti nimalo bolja.

Na kraju domaćin slavi pobjedu po nama dosta nezasluženu, a Rudar se kući vraća praznih ruku.

Bez obzira na to Rudar može biti zadovoljan s osvojenim 4 mjestom, a da je bilo malo više sreće mogao je i još koje mjesto više.

- Nažalost, unatoč dobroj igri, poraženi smo na gostovanju kod NK Slatina rezultatom 1:0. Nakon primljenog gola bilo je izuzetno teško igrati jer je ritam utakmice bio često prekidan, što nam je onemogućilo da ostvarimo pritisak i stignemo do izjednačenja. Nikad nisam komentirao sudačke odluke, ali u ovoj utakmici je, nažalost, u prvom planu bilo sramotno suđenje sudačke trojke koja je nanizala minimalno petnaestak ‘pogrešaka’ na našu štetu i žao mi je što je suđenje zasjenilo dobru igru koju smo danas pokazali. Čestitam svojim igračima na zalaganju, inicijativi i borbenosti koju su pokazali protiv čvrstog protivnika, a domaćinima čestitke na pobjedi. Od igrača bih svakako izdvojio Petra Ratajeca, koji je tije-

kom cijele utakmice vršio pritisak na domaću obranu i pokušavao probiti gusti blok u kojem je stajala protivnička ekipa, rekao je pomoćni trener Rudara Leonardo Novak. NK Rudar je objavio da je nezadovoljan suđenjem u više utakmica ove jeseni. Navode da su kroz niz kola trpjeli propuste poput nedosuđenih prekršaja, nedosuđenih jedanaesteraca i poništenog gola, što po njihovu mišljenju utječe na bodovni učinak. Ističu da su, unatoč tome, u drugom dijelu polusezone ušli u dobru formu i pobjedama stigli do vrha poretka. Posebno su se osvrnuli na posljednju utakmicu protiv Slatine, tvrdeći da je sudac Marko Dergez napravio više pogrešnih procjena koje su im otežale igru. Klub naglašava da poštuje sudačku ulogu, ali očekuje dosljednost i pravedne odluke. Poručuju da čvrsto podržavaju svoje igrače jer su radom i predanošću izgradili snažnu momčadsku povezanost koju žele zaštititi.

U međimurskom derbiju Međimurec bolji od Međimurja

Međimurec je u završnom jesenskom kolu 3. NL Sjever svladao Međimurje 2:0. Pred oko 250 gledatelja domaćin je riješio derbi već u prvom dijelu. Jakov Pintarić pogodio je u 8. minuti nakon prodora od centra i time stigao do svog dvanaestog gola u sezoni. Luka Mezga povećao je prednost u 42. minuti sjajnim volejem s dvadesetak metara. U drugom poluvremenu rezultat se više nije mijenjao. Međimurec odlazi na zimski odmor s 25 bodova i drži šestu poziciju, odmah iza Rudara.- Najprije čestitam svojoj momčadi na jednoj jako dobroj utakmici u kojoj smo dominirali i držali tijek svih 90 minuta pod kontrolom. Odlično smo otvorili utakmicu ranim golom, nastavili dominirati, na vrijeme zabili i drugi gol i odveli utakmicu u mirne vode. Ujedno veliko hvala svim navijačima koji su i danas bili veliki vjetar u leđa.

Iskoristio bih priliku da čestitam svim ljudima u klubu i oko kluba na ovoj polusezoni. Međimurec je sjajan klub, fantastično posložen i u ovim trenucima lijepo je biti trener ovdje, rekao je poslije derbija Dalibor Gorupić, trener Međimurca. Čakovečko Međimurje koje se malo diglo u proteklih pet kola, jesenski dio prvenstva završava u donjem dijelu tablice sa 13 bodova.

- Mi se u pauzi moramo posložiti, ako je moguće pojačati na nekim pozicijama i na proljeće konsolidirati do kraja ekipu. Mislim da opstanak nije upitan, već na proljeće mora biti priprema za sljedeću sezonu, rekao je trener Međimurja Danijel Jagec.

Dinamo se pobjedom vratio u borbu za opstanak

Dinamo je na svom Kokotovom vezu došao do važnih bodova u borbi za opstanak. Domaći su pobijedili ekipu Garića 3:1. Garić je stigao do prednosti u Domašincu preko Sabljića u 21. minuti. No Dinamo se ne predaje i uspijeva preokrenuti rezultat i doći do pobjede Za preokret su golove postigli priločki dečki. Dvostruki strijelac za Dinamo bio je Saša Kočet, a jedan je zabio Patrik Šimunić. Ovu i prošlu utakmicu Dinamo je bio bez trenera, a vodio ih je igrač Neven Hlišć

Predsjednik Josip Đurkin naglasio je da je momčad dobro otvorila sezonu, izborila četvrtfinale Kupa Međimurja i uzela bodove u uvodnom dijelu prvenstva. Zatim je stigao težak period obilježen ozljedama ključnih igrača, što je uzdrmalo rezultate i na kraju donijelo skroman jesenski učinak. Istaknuo je da je klub ostao bez trenera Gordana Golika pred završnicu polusezone te mu zahvalio na uloženoj energiji. Posljednje utakmice kao trener igrač preuzeo je Neven Hlišć, što je, kaže Đurkin, zahtijevalo mnogo odgovornosti. Veliki prostor dobili su domaći mladići koji stječu po-

trebnu minutažu i pripremaju se preuzeti veću ulogu u budućnosti. Igrači sada ulaze u zimski predah, dok uprava ulazi u razdoblje u kojem mora pripremiti sve preduvjete za ostanak u ligi.

Polet pobjedom nad donedavnim liderom završio prvenstvo Dinamov niz bez poraza morao je negdje stati, a to se dogodilo u Svetom Martinu na Muri. Iako Polet ove godine bilježi lošije rezultate nego što smo navikli, pokazali su da su i dalje neugodan protivnik te su do pobjede stigli u 63. minuti golom Andreja Jurinića.

- Sama utakmica bila je neizvjesna, tvrda, na momente previše nervozna. Prvih desetak minuta proteklo je u ravnopravnoj igri, a onda slijedi period od dvadesetak minuta u kojima smo opasno živjeli, a gosti imali inicijativu uz nekoliko opasnih situacija pred našim golom. Nakon toga uspostavili smo ravnotežu i do kraja poluvremena mi smo bili ti koji su propustili par jako dobrih situacija pred gostujućim golom. Drugo poluvrijeme bilo je u potpunosti na našoj strani – bili smo bolji protivnik na terenu, diktirali sve i na kraju zasluženo postigli pobjednički gol i slavili zasluženu pobjedu. Svim vašim čitateljima želim ugodne blagdane koji nam predstoje, sretan je bio nakon pobjede trener Poleta Zoran Šardi.

U dvoboju dva Graničara bolji onaj iz Đurđevca Đurđevčani su bili bolji u dvoboju dva Graničara. Domaćini su poveli u 15. minuti preko Adrijana Cohe, a Kotoripčanima je izjednačenje donio Florijan Sambolek u 39. minuti. Pred kraj prvog dijela Coha još jednim pogotkom zabija za 2:1. Domaću pobjedu potvrdio je Kristijan Katalenac u 78. minuti. Đurđevčani prezentiraju jedan moderni nogomet, u velikoj su formi

i sa Koprivnicom se bore za naslov prvaka pa ovaj poraz Kotoripčana nije neobičan. Naš Graničar u velikom je poražavajućem nizu, izgubili su posljednje četiri utakmice. Imaju za odigrati još zaostalu utakmicu u gostima kod Nedelišća i tu mogu popraviti loše rezultate zadnjih kola. No sveukupno, bodovno su u zlatnoj sredini pa mogu mirno na zimsku pauzu.

- U lošoj smo formi i upisali smo poraze u zadnjih četiri kola. nakon dobrog početka malo smo posustali u zadnjim utakmicama. U subotu imamo priliku malo popraviti ovaj loš negativni niz u zaostaloj utakmici s nedelišćem, rekao je trener Graničara Knapić. Odgođenu utakmicu 14. kola igraju u subotu u Nedelišću.

Nedelišće poraženo od lidera u Koprivnici Koprivnica je pitanje pobjednika riješila već nakon prvih 45 minuta. Pogocima Frane Vlašića, Dominika Solića i Mihaela Srbljinovića Koprivnica slavi 3:0.Zadovoljniji nakon utakmice svakako je bio domaći trener:

- U vrlo ranoj fazi utakmice domaćinu smo na pladnju servirali 2 situacije, a lider prvenstva spremno je kaznio svaku grešku. U drugom dijelu počeli smo igrati nogomet, ali pitanje pobjednika već je bilo riješeno. U lošem smo, poražavajućem negativnom nizu. Preostaje nam još odigrati zaostalu utakmicu protiv Graničara iz Kotoribe i dostojno se oprostiti od domaćih navijača, a zatim prionuti mukotrpnom radu na svim poljima kako bi na proljeće gledali neku drugu priču, rekao je nakon utakmice trener Nedelišća Boštjan Zemljič. Zaostala utakmica protiv Graničara iz Kotoribe igra se u Nedelišću sutra, subota u 13:30 sati i to je prilika domaćinu da malo popravi bodovni saldom i plasman.

NK Međimurje diglo se pretkraj jesenskog dijela prvenstva

Putjane vladaju prvom ligom

Piše: Denis Tratnjak

Foto: Mark Trbuhović

STK Goričan 1 i STK Putjane Restart odigrali su borben susret u kojem je gostujuća ekipa STK Putjane Restart slavila 7:3 i odvojila se na vrhu tablice pratiteljima. Eugen Šimon predvodio je tricom,a jednako je siguran bio i Boris Preksavec, također tricom, pa je kvaliteta i širina Putjana na kraju presudila rezultatu. U derbiju vrha tablice ZEN-Šenkovec 2 je ugostio STK Mihovljan i doživio poraz 3:7. Za STK Mihovljan briljirali su Arien Kovačić i Matija Volf, obojica s tricama, a taj poraz posebno je značajan jer je nakon čak 60 uzastopnih utakmica bez poraza prekinut impresivan niz ekipe ZEN-Šenkovec 2. Posljednji poraz su doživjeli daleke sezone 2022/23 i to u 11.kolu, a protivnik je također bila ekipa Mihovljana. Nakon toga 7 kola te sezone, 18 kola i 5 kola kupa sljedeće sezone, te 18 kola prošle sezone i 5 kola kupa, te 6 kola i 1 kolo kupa ove sezone, niz je prekinut. STK Čakovec 1 je na domaćem stolu svladao Nedelišće 1 rezultatom 7:3. Ključnu ulogu imao je Marko Lovrek, koji je s tricom bio glavna osovina domaće momčadi i nositelj sigurne pobjede STK Čakovec 1. HE-DRA 1 Draškovec upisao je važnu domaću pobjedu protiv STK Putjane Pinky-S. Najistaknutiji u ekipi HE-DRA 1 Draškovec bio je Tomislav Repalust koji je ostao neporažen, čiji su bodovi donijeli mirnoću i prelomili susret u korist domaćina. Mihovljan 3 Primabiro nije uspio iskoristiti domaći teren protiv STK Hodošan 1 te je poražen 2:8. U redovima STK Hodošan 1 posebno se istaknuo Nedjeljko Ogresta, koji je s tricom predvodio goste do uvjerljive pobjede.

1. Međimurska liga

Rezultati 7. kola:

STK Goričan 1 - STK Putjane Restart 3:7 ZEN-Šenkovec 2 - STK Mihovljan 3:7

STK Čakovec 1 - Nedelišće 1 7:3

HE-DRA 1 Draškovec - STK Putjane Pinky-S 7:3 Mihovljan 3 Primabiro - STK Hodošan 1 2:8

1. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Putjane Restart 7700 521814

2.ZEN-Šenkovec 2 7511 502011

3.STK Goričan 1 7502 422810

4.STK Mihovljan 7502 422810

5.STK Hodošan 1 7322 4030 8

6.Mihovljan 3 Primabiro 7304 3238 6

7.HE-DRA 1 Draškovec 7205 2743 4

8.STK Čakovec 1 6114 2040 3

9.STK Putjane Pinky-S 6105 2139 2

10.Nedelišće 1 7007 1456 0

Raspored 8. kola:

STK Putjane Restart - STK Hodošan 1

STK Putjane Pinky-S - Mihovljan 3 Primabiro

Nedelišće 1 - HE-DRA 1 Draškovec

STK Mihovljan - STK Čakovec 1

STK Goričan 1 - ZEN-Šenkovec 2

2. Međimurska liga

Rezultati 7. kola:

STK Kos-Kotoriba 1 - Goričan 5 7:3

Lopatinec 1 - STK Čakovec 3 4:6

Lopatinec 2 - STK Donji Kraljevec 1 1:9

USTA Belica 1 Angry Moose - Goričan 3 9:1

STK Čakovec - ČAK - HE-DRA 2 Draškovec 3:7

2. MEĐIMURSKA LIGA

1. USTA Belica 1 Angry Moose 7700 541614

2. STK Donji Kraljevec 1 7610 591113

3. STK Čakovec 3 7610 531713

4.Lopatinec 2 7313 3337 7

5.HE-DRA 2 Draškovec 7304 3337 6

6.Goričan 5 7124 3040 4

7.Lopatinec 1 7205 2941 4

8.STK Čakovec - ČAK 7205 2149 4

9.Goričan 3 7115 1951 3

10.STK Kos-Kotoriba 1 7106 1951 2

Raspored 8. kola:

Goričan 5 - HE-DRA 2 Draškovec

Goričan 3 - STK Čakovec - ČAK

STKDonjiKraljevec1-USTABelica1AngryMoose

STK Čakovec 3 - Lopatinec 2

STK Kos-Kotoriba 1 - Lopatinec 1

STK Kos Kotoriba 1 svladala je Goričan 5 rezultatom 7:3. Presudila je bolja raspodjela snage i šira postava pa domaćini uzimaju prve bodove sezone. Lopatinec 1 izgubio je kod kuće od STK Čakovec 3 sa 4:6. Gosti su preokrenuli završnicu i uz ravnomjerniji doprinos igrača odnijeli pobjedu. Lopatinec 2 nije se uspio nametnuti protiv STK

Donji Kraljevec 1 koji je slavio 9:1.

Dominik Filipašić i Mario Glavak predvodili su goste. USTA Belica 1 Angry Moose potvrdila je formu pobjedom 9:1 protiv Goričana 3, uz odličan učinak Miljenka Vračara i Gorana Martineza. STK Čakovec ČAK izgubio je doma od HE DRA 2 Draškovec sa 3:7. Nikola Varga predvodio je goste i donio ključne bodove.

3. Međimurska liga

Rezultati 7. kola: STK Hodošan 2 - Mihovljan 4 9:1

Šenkovec 5 - STK Čakovec 2 Euroland 3:7

Nedelišće 2 - HE-DRA 3 Draškovec 4:6

USTA Belica 2 - Lopatinec 3 6:4

STK Čakovec 4 - Mala Subotica 1 0:10

3. MEĐIMURSKA LIGA

1. STK Hodošan 2 7601 521812

2. Lopatinec 3 7502 383210

3. STK Čakovec 2 Euroland 7412 4327 9

4. Šenkovec 5 7412 4228 9

5.HE-DRA 3 Draškovec 7403 3535 8

6.USTA Belica 2 7232 3733 7

7.Mihovljan 4 6213 2733 5

8.Nedelišće 2 7214 3634 5

9.Mala Subotica 1 7115 2941 3

10.STK Čakovec 4 60061 59 0

Raspored 8. kola:

Mihovljan 4 - Mala Subotica 1 Lopatinec 3 - STK Čakovec 4

HE-DRA 3 Draškovec - USTA Belica 2

STK Čakovec 2 Euroland - Nedelišće 2

STK Hodošan 2 - Šenkovec 5

STK Hodošan 2 nadigrao je Mihovljan 4 s 9:1, uz odlične nastupe

Jana Zrne, Franje Krznara i Jurice Pandura. Šenkovec 5 izgubio je od

toliko puta slavili su i gosti

STK Čakovec 2 Euroland 3:7, a Marijan Čižmešija predvodio je goste. HE DRA 3 Draškovec svladao je Nedelišće 2 sa 6:4 nakon napete završnice. USTA Belica 2 pobijedila je Lopatinec 3 sa 6:4 zahvaljujući ravnomjernom doprinosu sastava. Mala Subotica 1 ostvarila je najuvjerljiviji ishod kola i uzela svih deset bodova protiv STK Čakovec 4.

4. Međimurska liga

Rezultati 7. kola:

Sveta Marija 1 - Donji Vidovec 1 5:5

STK Putjane 3 - STK Pribislavec 2022 7:3

Goričan 2 - STK Kos-Kotoriba 2 6:4

STK Donji Kraljevec 2 - GSTK Prelog 2 5:5

STK Pribislavec 1367 - STK Kos-Kotoriba 3 8:2

LIGA

1.STK Pribislavec 1367 7610 571313

2.GSTK Prelog 2 7610 541613

3.STK Kos-Kotoriba 3 7421 452510

4.Sveta Marija 1 7232 3535 7

5.STK Kos-Kotoriba 2 7232 3535 7

6.STK Donji Kraljevec 2 7313 3733 7 7.Donji Vidovec 1 7214 2644 5

8.Goričan 2 7205 2644 4

9.STK Putjane 3 7124 2545 4 10.STK Pribislavec 2022 7007 1060 0

Raspored 8. kola:

Donji Vidovec 1 - STK Kos-Kotoriba 3

GSTK Prelog 2 - STK Pribislavec 1367

STK Kos-Kotoriba 2 - STK Donji Kraljevec 2

STK Pribislavec 2022 - Goričan 2

Sveta Marija 1 - STK Putjane 3 Susret između Svete Marije 1 i

Donjeg Vidovca 1 završio je neriješenim rezultatom 5:5. Istaknuo se domaći igrač Zoran Matulin s tricom, ali bodovi su podijeljeni, što dodatno povećava neizvjesnost u sredini tablice. STK Putjane 3 zabilježio je uvjerljivu domaću pobjedu 7:3 protiv STK Pribislavec 2022. Dražen Šoltić s tricom bio je junak susreta, donoseći ključne bodove svojoj ekipi. Goričan 2 je na domaćem terenu uspio sa 6:4 pobijediti STK Kos-Kotoribu 2, a Željko Arzon je bio predvodnik s tricom, potvrdivši važnost sigurnih nositelja u momčadi. STK Donji Kraljevec 2 i GSTK Prelog 2 odigrali su 5:5, a Dubravko Hozjak bio je najbolji pojedinac susreta. STK Pribislavec 1367

potom je na svom terenu svladao STK Kos Kotoribu 3 sa 8:2, uz dobar nastup Iana Tepšića i Vinka Legina.

5. Međimurska liga

Rezultati 7. kola: HE-DRA 4 Draškovec - Šenkovec 6 5:5 Donji Vidovec 2 - Dragoslavec Breg 1 6:4

GSTK Prelog 3 - USTA Belica 3 5:5 STK Hodošan 3 - STK Čakovec-Joka 3:7 Dragoslavec Breg 2 - STK Zasadbreg 1 5:5

5. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Hodošan 3 7601 432712

2.USTA Belica 3 7421 412910

3.STK Zasadbreg 1 7322 3733 8

4.Dragoslavec Breg 1 7403 3832 8

5.Šenkovec 6 7223 3436 6

6.Dragoslavec Breg 2 7142 3238 6

7.STK Čakovec-Joka 7304 3139 6

8.GSTK Prelog 3 7214 3139 5

9.Donji Vidovec 2 7214 3238 5

10.HE-DRA 4 Draškovec 7124 3139 4

Raspored 8. kola: Šenkovec 6 - STK Zasadbreg 1 STK Čakovec-Joka - Dragoslavec Breg 2 USTA Belica 3 - STK Hodošan 3 Dragoslavec Breg 1 - GSTK Prelog 3 HE-DRA 4 Draškovec - Donji Vidovec 2 U derbiju između HE-DRA 4 Draškovec i Šenkovca 6 viđena je prava borba koja je završila remijem 5:5. Maja Trupković iz Šenkovca briljirala je sa svojom tricom. Donji Vidovec 2 je na svom terenu uspio svladati Dragoslavec Breg 1. Matija Lukša održao je svoju momčad u krugu pobjednika s tri uvjerljive pobjede, dok je publika uživala u svakom poenu ovog taktički složenog dvoboja. Susret GSTK Prelog 3 i USTA Belica 3 završio je neizvjesnim remijem 5:5. Danijel Škvorc imao je briljantno kolo

s tri pobjede, dok je Neven Šafarić nadopunio svoj tim i ostao neporažen, no niti jedan sastav nije uspio ‘slomiti’ svog rivala u ovoj izjednačenoj borbi. STK Hodošan 3 nije uspio na gostovanju kod STK Čakovec-Joka, gdje je domaćin slavio s 7:3. Ivan Lovrek igrao je poput mašine s perfektnim učinkom trice, demonstrirajući kako se prava pobjeda gradi čvrstom i sigurnom igrom. Na kraju, Dragoslavec Breg 2 i STK Zasadbreg 1 podijelili su bodove u susretu koji je svima pokazao koliki rizik i nagrada dolaze sa svima ljubiteljima stolnog tenisa – završetak 5:5 i Vlatko Breslauer sa svojom tricom pokazali su zašto je ova liga prepuna uzbuđenja do posljednjeg poena.

6A. Međimurska liga

Rezultati 7. kola:

STK Putjane 4 - Goričan 4 odgoda zbog bolesti

Sveta Marija 3 - USTA Belica 4 2:8

STK Donji Kraljevec 3 - Nedelišće 4 6:4

Raspored 8. kola:

STK Donji Kraljevec 3 - USTA Belica 4 Sveta Marija 3 - Goričan 4 STK Putjane 4 - STK Zasadbreg 2 Sveta Marija 3 doživjela je domaći poraz 2:8 od USTA Belice 4. Denis Barbić predvodio je goste s tricom, pružajući vrlo stabilan i uvjerljiv nastup koji je bio ključan za slavlje USTA Belice 4. Na domaćem parketu STK Donji Kraljevec 3 uspio je svladati Nedelišće 4 rezultatom 6:4. Igor Jasnić briljantno je odigrao s tricom, a uz podršku neporaženog Tihomira Horvata vodio je domaćine do vrijedne pobjede.

Susret STK Putjane 4 protiv Goričana 4 odgođen je zbog bolesti, te će se odigrati naknadno.

6B. Međimurska liga

6B. MEĐIMURSKA

Zlatko Murković iz STK-a Putjane

TEST BYD Seal Excellence AWD

Sportska limuzina visoke klase

Iako limuzine kao kategorija nisu više toliko tražene, BYD Seal pokušava vratiti privlačnost ovoj kategoriji privlačnim dizajnom i vrhunskim performansama, a velika baterija omogućuje doseg od gotovo 500 km u stvarnoj uporabi, što je već zanimljiv podatak, a sve to dolazi u iznimno privlačnoj cijeni.

Tekst i foto: Igor Rudež

Idok mnogi proizvođači muku muče s prodajom limuzina, BYD se odlučio ponuditi luksuznu limuzinu bogate opreme i vrhunskih performansi te povoljne cijene, a jedini problem kod kupaca je što je dostupna isključivo izvedba koju pogoni struja. No u ovom slučaju čak ni to nije problem jer u isključivo gradskoj vožnji lako postižete i preko 500 km dosega s jednim punjenjem, a nama je u mješovitoj vožnji doseg bio 480 km. No hajdemo mi od početka...

BYD Seal je u Kini najavljen sredinom 2022. godine, no u Europu je stigao tek prošle godine. A iako je prošlo već tri godine od njegovog predstavljanja, Seal ne pokazuje nikakve znakove starosti. Svakako treba spomenuti kako je 2023. godine osvojio iF Design Award nagradu za dizajn. I već na prvi pogled se može reći kako je riječ o skladno dizajniranom automobilu zaobljenih linija, a donosi i nekoliko dizajnerskih detalja koji ga odmiču od konkurencije, kao što su detalji na pragovima, ali i crni detalji sa svjetlima na branicima. Prednja svjetla dizajn dijele s ostalim BYD modelima, dok su stražnja svjetla uska i spojena, kako je trenutačno trend. Također, stražnja se svjetla sastoje od

mnogobrojnih manjih dioda, a sve to daje osobnost i jedinstvenost ovog modela.

Seal je dug 4800 mm, širok je 1875 mm i visok tek 1460 mm, dok je međuosovinski razmak rastegnut na popriličnih 2920 mm. Za električni automobil čak i nije toliko težak, jer na vagi pokazuje 2185 kg, a tu je i prtljažnik od 400 litara, koji donosi pravilne linije, a da vam kabeli ne smetaju po prtljažniku brine se takozvani frunk, odnosno prtljažnik ispod prednjeg poklopca, koji ima obujam od 53 litre, što je i više nego dovoljno za sve kablove.

Postavljen je na e-Platformu 3.0, koja je razvijena isključivo za električna vozila, a upravo ta moderna platforma pridonosi performansama ovog modela. Svakako treba spomenuti i kako BYD integrira 8 ključnih komponenti - VCU, BMS, MCU, PDU, DC-DC kontroler, ugrađeni punjač, elektromotor i prijenos, proizvodeći prvi na svijetu serijski proizveden 8-u-1 sustav električnog pogona. Ovaj sustav uvelike optimizira iskorištavanje prostora i energetsku učinkovitost. Tu je i napredni sustav toplinske pumpe za uštedu energije koji povećava toplinsku učinkovitost i smanjuje gubitak energije, bez obzira na to koristi li se za grijanje ili hlađenje, a time

se povećava doseg pri nižim temperaturama. Nezaobilazna je i Blade baterija, koja je jedna od najmodernijih i najučinkovitijih baterija, a ovaj je model opremljen i vlastitom CTB (cell-to-body) tehnologijom koja neprimjetno integrira Blade bateriju u karoseriju automobila, čime se dobiva čvrsta struktura, odnosno ta-

kozvana sendvič struktura. Osim toga, dobiva se i više prostora za putnike, ali i bolje upravljanje, odnosno ležanje automobila, a sama baterija ujedno služi i kao strukturna komponenta. Osim toga, tu je i iTAC tehnologija, odnosno sustav koji učinkovito smanjuje, odnosno potpuno eliminira proklizavanje, a sve kako bi performanse bile što bolje.

Stalno spominjemo performanse, a ako već niste bacili oko na tablicu s tehničkim podacima, onda je pravo vrijeme da saznate kako testni Seal Excellence dolazi s dva elektromotora, od kojih je svaki postavljne i koji pokreće jednu osovinu, a ukupna snaga im je 390 kW/530 KS, a pritom je dostupno i 670 Nm okretnog momenta.

To omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za tek 3,8 sekundi, dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 180 km/h. No ono što oduševljava su međuubrzanja kad vas čak i u eko modu iole jači pritisak na papučicu gasa prilijepi na sjedalo. I upravo taj osjećaj je ono nešto što se ne osjeća često,

u posljednje vrijeme kada na

posebice

Dvobojni 19-inčni naplatci dolaze serijski

S 400 litara prtljažnik nije velik, no dodatni prtljažnik sprijeda nudi dovoljno prostora za kablove

Seal dolazi s klasičnom ručicom mjenjača, a oko nje su postavljene �pke za odabire načina vožnje

Straga ima dovoljno mjesta za koljena, dok će za glavu nedostaja� prostora samo za najviše

Seal ima gotovo kupeovske linije, iako je riječ o klasičnoj limuzini

Sprijeda dominiraju zasloni, a klima�zacijom se upravlja preko zaslona

U donjem dijelu središnje konzole se nalazi velika polica, a tamo su

53 litre obujma nudi takozvani frunk, odnosno prednji prtljažnik, pa je tu najbolje drža� kablove za punjenje

tržištu i među testnim automobilima nema sportskih izvedenica automobila.

A svaka pohvala ide i za Blade bateriju kapaciteta 82,5 kWh, koja službeno nudi doseg do 520 km, a kojeg možete ostvariti ako se vozite u eco načinu vožnje i ako se vozite po gradu. Ali ne brinite, ni u tom načinu vožnje nećete biti nimalo spori. Mi smo u normalnom načinu rada ostvarivali oko 480 km, a jedino prikazuje manji doseg ako mu „vadite mast“, a tada će baterija izdržati oko 350 km. No treba imati na umu da je takva vožnja preporučljiva samo na stazi, dok je na cesti nikako ne preporučujemo. Svidjela nam se i podrška za brzo punjenje od 150 kW, koje smo lako ostvarivali na punionicama, pa punjenje ne traje predugo.

Posebno se mora pohvaliti i unutrašnjost, i tu prvotno

mislimo na kvalitetu izrade i korištenih materijala, dok je dizajn tipičan za moderno doba – prevladavaju zasloni. Tako se ispred vozača nalazi 10,25-inčni zaslon instrumenata, dok multimedijski zaslon ima dijagonalu od 15,6 inča, što je jednako veličini zaslona standardnih laptopa. On je, kao i u svim drugim BYD vozilima, zakretni, odnosno može stajati vodoravno ili okomito, kako vam bolje odgovara. Nama je uvijek bolja vodoravna pozicija jer je tada dostupno više prečaca, a sve se podešava na zaslonu, uključujući i klimatizaciju. No svidio nam se upravljač, odnosno dobro pogođena debljina, pa odlično leži u ruci. Na središnjoj konzoli između prednjih sjedala nalaze se dva bežična punjača, ručica mjenjača oko koje su tipke za odabir vožnji i držači čaša, dok su USB priključci „kat niže“,

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4800 x 1875 x 1460 mm

Osovinski razmak 2920 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 2185 kg/446 kg

Veličina prtljažnika 400 litara + 53 litre sprijeda

Vrsta motora Električni

Pogon Na sve kotače

Snaga 390 kW/530 KS

Okretni moment 670 Nm

Kapacitet baterije/snaga punjenja 82,5 kWh/150 kWh DC; 11kW AC

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 180 km/h / 3,8 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km) 21,8

Doseg 480 km

Cijena 50.990 eur

gdje je i velika polica na koju stane i omanja torbica. Prostora sprijeda ima dovoljno u svim smjerovima, a hvalimo i kožom presvučena sjedala koja su udobna, a za pohvalu je kako su sjedala straga iste kvalitete, presvlaka i dizajna kao i ona sprijeda.Jedino što nam e nije svidjelo je što je naslon za glavu na prednjim sjedalima �iksni. Da, zato sjedala izgledaju sportsko, no višim vozačima će naslon ipak biti prenizak za ugodno korištenje. Kao što smo već spomenuli, u BYD-u nisu štedjeli na kvaliteti, pa je većina stvari koje dodirujete u kabini presvučena mekanom plastikom ili kožom, a treba napomenuti kako su obloge vratiju iste kvalitete i istih materijala i sprijeda i straga, što je u današnje vrijeme rijetkost, jer proizvođači štede na svakom koraku, pa su u većini slučajeva obloge

Oprema

straga napravljene isključivo od jeftine plastike.

Straga ima dovoljno prostora za noge i kad su prednja sjedala pomaknuta do kraja, što se može zahvaliti velikom međuosovinskom razmaku, no višim bi osobama moglo ponestati prostora za glavu, radi niske linije krova. Doduše, stakleni panoramski krov daje koji centimetar više, no ako stavite zaštitu od sunca, onda mnogi kosom dodiruju zaštitu. Putnici straga imaju svoje ventilacijske otvore, a ispod nje je polica na koju mogu odložiti mobitel, dok se USB priključci nalaze iza poklopca.

10,25-inčni zaslon instrumenata, 15,6-inčni mul�medijski sustav s mogućnošću ro�ranja, automatski dvozonski klima-uređaj, Dynaudio premium glazbeni sustav, LED svjetla, kožna sjedala, grijana i električno podesiva, kamere u 360 stupnjeva, panoramski stakleni krov, električni poklopac prtljažnika, 19-inčni aluminijski naplatci...

BYD Seal je limuzina zanimljivog izgleda, bogate opreme i s dovoljno prostora u kabini, a uz vrhunske performanse ni cijena nije visoka. Naime, testni model košta 50.990 eura i teško je tu naći konkurenta koji nudi takve performanse. A svidjela nam se i sjedeća pozicija kada smo ponovno bili malo bliže asfalta nakon mnogobrojnih SUV modela, a ni ulazak i izlazak iz auta nije stvarao problem. Stoga, ako ste u potrazi za električnim automobilom, bez obzira na to tražite li SUV ili ne, dajte priliku i limuzini, koja bi vas mogla ugodno iznenaditi.

Stražnja su svjetla trendovski spojena i dolaze s 3D efektom

Veliki 15,6-inčni mul�medijski zaslon može staja� vodoravno ili okomito

smješteni i USB priključci

Dizajn prednjeg dijela dijeli s bratskim SUV modelom

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 5. prosinca do 11. prosinca 2025.

P 5 Saba; Krispina; Dalma�n Klanjanje Sve� Juraj u Trnju

S 6 Nikola biskup; Nikša Proštenje Novo Selo na Dravi, Titular župne crkve sv.Nikole biskupa Čakovec

N 7 2. N. Došašća Ambrozije; Agaton P 8 BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM; Marija, Klanjanje Donja Dubrava U 9 Abel; Valerija; Zdravka

S 10 Gospa Loretska; Julija Č 11 Damaz; Damir; Sabin; kv.

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 6. PROSINCA

Čakovec

dr. Sven Jev�ć

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Petra Pongrac

Radmanić

Varaždinska 23a, tel: 040/821-200

dr. Anja Dajč

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863013

Donji Kraljevec dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119

Nedelišće dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216 Orehovica

Tim bez nositelja Nikole Tesle bb, tel. 040/635-130

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec

dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

Selnica

dr. Monika Friščićzamjena: dr. Jelena Blažon Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri Mihoci Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Neva Gosarić, kći Lore i Josipa

Arijan Gorupić, sin Ane i Denisa

Aurora Glavina, kći Lidije i Stjepana

Nil Oršoš, sin Valerije i Borisa

David David, sin Viktorije i Ivana

Livia Škvorc, kći Dine i Ivice

Niko Trajbar, sin Mihaele i Miljenka

Gita Žganec, kći Ane i Denisa

VJENČANI

Čakovec:

Mateja Oršuš i Alen Oršoš

Lidija Kalanjoš i Mark Gavran

Helena Novak i Dino Harambašić

Marta Škvorc i Hrvoje Novak

Silvija Žeželj i Dario Horvatek

UMRLI

Čakovec:

Josip Klarić r. 1949.

Baltazar Jalšovec r. 1947.

Ana Conar r. Skok r. 1935.

Augustin Holetić r. 1933.

Edin Hadžović r. 1951.

Marija Trstenjak r. 1942.

Spomenka Gombar r. Jezernik r. 1974.

Ivan Petričević r. 1942.

Stjepan Tkalec r. 1955.

Ana Tomašić r. Novak r. 1933.

Ivan Tkalčec r. 1938.

Marica Kontrec r. Gotal r. 1935.

Štefanija Pavleković r. Zadravec r. 1943.

Matija Sabolek r. 1943.

Ivan Žilavec r. 1931.

Pavao Foraner r. 1951.

Slavko Smrečki r. 1942.

Vera Rogulja r. 1955.

Stjepan Balaško r. 1950.

Vladimir Marciuš r. 1956.

Kotoriba:

Marko Harča r. 1947.

Mursko Središće:

Marija Živčec i Jurica Krčmar

Mursko Središće:

Vladimir Sermek r. 1955.

Zlatko Tarandek r. 1959.

Josip Tkalec r. 1931.

Prelog:

Terezija Iskra r. Kvakan r. 1941.

Marija Lisjak r. Međimurec r. 1946.

Štrigova:

Gabrijela Novak r. Valpatić r. 1931.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak. Tražimo

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Martin David iz Čakovca preminuo 2. prosinca u 84. godini života

Damira Črep -Gavrilović preminula 30. studenog u 67. godini života

Marija Marčec rođ. Đuras iz Ivanovca preminula u 88. godini života

Magda Švenda rođ. Štefan iz Preloga preminula 30. studenog u 93. godini života

Matijas

Marčec

iz Nedelišća preminuo 11. studenog u 45. godini života

Stjepan

Balaško

iz Knezovca preminuo 25. studenog u 76. godini života

Antun Pšeničnik

iz Murskog Središća preminuo u 90. godini života

Anđela Senčar rođ. Posedi iz Trnovca preminula 26. studenog u 87. godini života

Franjo Podvezanec

iz Nedelišća preminuo 25. studenog u 89. godini života

Kazimir Jankolija

iz Palinovca preminuo 27. studenog u 94. godini života

Regina Kavran rođ. Sokač iz Hemuševca preminula 30. studenog u 84. godini života

Mijo Puljić

iz Strahoninca preminuo 2. prosinca u 75. godini života

Tatjana Furdi mag.med.tehn.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Želim poručiti svim roditeljima, svim bakama i djedovima, svim ljudima koji čitaju ove redove da imate srce, vrijeme, pažnju, toplu riječ, malo strpljenja i malo ljubavi a to najveći darovi koje dijete može dobiti

Psihologija darivanja i sveti Nikola

Uove hladne prosinačke dane dok radim kao medicinska sestra u ambulanti za mentalno zdravlje i kao majka, svakodnevno gledam kako se ljudi brinu oko poklona, računa i očekivanja. A sve me to podsjeti na jedno: ono što najviše vrijedi zapravo ne košta ništa. Često razgovaram s ljudima koji se ovih dana osjećaju potišteno jer „nemaju za poklone“, jer gledaju reklame pune blještavila, velike mašne i darove koje si naši ljudi ne može priuštiti.

U tim glasovima čujem sram koji ne bi trebao postojati. Čujem strah da će djeca biti razočarana.

Čujem usporedbe s drugima, iako znam, a znaju i oni da se najvažniji darovi ne mjere u kunama, ni u eurima.

Možda tako razmišljam jer sam i sama majka.

I jer znam kako izgleda kad dijete gleda druge i njihove velike darove, pa se pita hoće li i ono dobiti „nešto posebno“. A onda ga naučim isto ono što učim i svoje pacijente kad me nazovu te me pitaju vrijedi li njihova sitnica išta. A ja im kažem: Vaš poklon vrijedi puno ako je iz srca.

U Međimurju smo odrasli na skromnosti. Nisu nas učile igračke nego ljudi. Toplina kuće, miris pečene bundeve, smijeh oko stola, e to je bilo naše bogatstvo. I možda danas živimo brže, možda imamo mobitele i dućane pune svega, ali nismo izgubili ono što nas čini ljudima: dobrotu u malim stvarima.

Kad radim trijažu na telefonu, svaki dan čujem

kako se ljudi boje da nisu dovoljno dobri roditelji, dovoljno sposobni, dovoljno vrijedni. Ali dijete neće pamtiti koliko je čokolada bilo u čizmici. Pamtit će je li netko sjedio kraj njega, smijao se s njim, slušao ga. Djeca pamte toplinu, a ne novac i poklone. A tako, zapravo, pamte i odrasli.

Kad se osvrnem na vlastito djetinjstvo, sjećam se sitnica: ručnih radova, bombona u papiru tzv.salona, jabuke na koju je baka stavila križić nožićem „za sreću“, tatinog glasa koji je tiho govorio da sveti Nikola šeta s krampusom. Ničeg od toga nije bilo u katalogu „idealnih poklona“. Ali sve to je sa mnom i danas.

I zato želim poručiti svim roditeljima, svim bakama i djedovima, svim ljudima koji čitaju ove redove u Međimurskim novinama, a brinu jer „nemaju dovoljno“. Imate srce, vrijeme, pažnju, toplu riječ, malo strpljenja i malo ljubavi. To su najveći darovi koje dijete može dobiti. To su darovi koje i odrasli trebaju, možda više nego ikad. Možda ne možemo svi puniti čizmice do vrha. Ali svi možemo ispuniti srce, svoje i tuđe.

I zato ove godine, kad moje dijete stavi čizmicu na prozor, stavit ćemo unutra nešto malo, nešto jednostavno. Ali uz to ćemo mu pokloniti ono što se ne vidi: još jedan razgovor prije spavanja, još jedan zagrljaj, još jedno „volim te“ koje ne treba nikakav papir da bi bilo dar.

I svima vama želim isto. Da se vratimo onome što je sveti Nikola oduvijek nosio, dobrotu. Dobrota koja se daje tiho, skromno i iz duše.

Vrijednost zanimljivog gledišta

Usvakodnevnom životu prosuđujemo gotovo svakog trenutka. Osmotrimo li samo posljednjih sat vremena i zapišemo li na list papira što smo rekli i pomislili, vidjeti ćemo da je većina sadržaja upravo prosudba. Bilo loše ili dobro, veliko ili malo, pravo ili krivo, lijepo ili nelijepo, sve što prosuđujemo temelji se na nekom gledištu na osnovu kojeg donosimo prosudbu.

Tako gradimo strukturu svog života, uvijek u nastojanju da donesemo „pravu“ prosudbu. Nerijetko dođemo

do trenutka kada se zapitamo o vrijednosti gledišta koja imamo. To je neka izazovna situacija koja mnogo toga temeljnog dovodi u pitanje. I ona je prilika za promjenu. Taj trenutak je nama dar Kako odrastamo, razvijamo se i sazrijevamo, od nama bitnih osoba i životnih situacija usvajamo gledišta i ugrađujemo ih u svoj sustav vrijednosti. Kada njihovu vrijednost nešto dovede u pitanje, tada počinje čišćenje slojeva koji temeljno ne pripadaju nama. Tada primjenom alata svjesnosti može-

Bacinger Klobučarić,

Što

nakon bolničkog liječenja ovisnosti o alkoholu?

Bmo polako raspoznavati ono što odzvanja u nama kao naša istina. Tako počinjemo izgrađivati svjesnog sebe. Pogledamo li iz šire perspektive, i upotrijebimo li rječnik Accessa, sva gledišta su zanimljiva. Počnemo li koristiti rečenicu „Zanimljivo je gledište da ima(m) ovo gledište“ za svaku prosudbu koju donesemo ili čujemo, započeli smo rastvarati čvrstu strukturu oko nas koja nam ne dopušta da kreiramo život koji bismo htjeli živjeti. Doživljavate li ovaj alat laganim, koristite rečenicu do iduće kolumne i zabilježite kako se osje-

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Članovi obitelji

igraju vitalnu ulogu u pomaganju bliskoj osobi u oporavku i ne treba zanemariti važnost prijateljskih veza, gdje se omogućuje podrška i stalno podsjećanje na motivaciju za uspješnim izlječenjem

olnički rehabilitacijski program liječenja ovisnosti o alkoholu spada u intenzivnu opciju odvikavanja od alkohola. Bolničko liječenje ovisnosti osigurava brigu tokom 24 sata dnevno. Tu je prednost pružanje sigurnog mjesta za detoksikaciju - proces u toku kojeg se mogu doživjeti drhtanje, slabost, znojenje, probavne tegobe, glavobolje, poremećaj sna, osjećaji depresije i tjeskobe, razdražljivost, i drugo, gdje medicinski stručnjaci mogu pratiti vitalne funkcije i ublažiti neke od neugodnih simptoma. Boravak u stacionarnoj ustanovi znači ujedno i kontinuirano educiranje o ovisnosti o alkoholu, njegovim učincima, načinima nošenja sa žudnjom tijekom liječenja. Također su osigurani redovita psihološka podrška, pružanje smjernica za stabilnu apstinenciju, mogućnosti obiteljskog savjetovanja i stalna dostupnost drugih aspekata psihološke pomoći osobi koja se bori sa žudnjom za alkoholom.

Liječenje ne završava kada se osoba na oporavku vrati kući s rehabilitacije. Ovisnost je složena bolest čije učinkovito izlječenje zahtijeva daljnju i kontinuiranu vanjsku podršku. Treba nastaviti raditi sa savjetnicima i liječnicima, kako bi se liječeni ovisnik posvetio temeljnim uzrokom svoje ovisnosti. Pacijent će imati značajne koristi i od toga da bude u kontaktu s drugim osobama koje su u oporavku, koje se suočavaju s istim izazovima, koje prolaze isti put oslobađanja okova ovisnosti o alkoholu – primjerice uključenjem u klub liječenih alkoholičara ili u neki drugi vid grupne terapije. I svakako, članovi obitelji igraju vitalnu ulogu u pomaganju bliskoj osobi u oporavku. Ne treba zanemariti važnost prijateljskih veza, gdje se omogućuje podrška i stalno podsjećanje na motivaciju za uspješnim izlječenjem. Ključno je od strane obitelji i prijatelja dati do znanja bivšem ovisniku da je voljen i prihvaćen.

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO

Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života

Braće Radića 30, Varaždin

Mob: +385 99 278 93 63

Web: maja-segovic.hr

ćate sada, a kako nakon dva tjedna. Koliko lakoće ovaj izbor može donijeti?

Najbolje je izbjegavati vraćanje boli iz prošlosti. Umjesto toga, produktivnije je usredotočiti se na obnovu svih odnosa među svima u obitelji i na zajedničko planiranje i dijeljenje budućnosti. Uputno je da obitelj pokuša naučiti što više može o oporavku kako bi mogli postaviti realna očekivanja, i na taj način će bolje moći pomoći dragoj osobi da ostane trijezna. Primjerice, korisno je saznati o uobičajenim okidačima recidiva, a i o mogućim okidačima recidiva kod svog člana obitelji kako bi mu mogli pomoći da ih izbjegne ili se s njima nosi na zdrav način.

Kako je obitelj prva podrška u tom procesu, obzirom se liječeni ovisnik vraća iz bolničkih uvjeta u svoj dom, od iznimne je važnosti podsjetiti se čime i kako mogu pomoći u procesu liječenja. Jedna od važnijih stvari je stvoriti trezveno okruženje uklanjanjem alkohola iz kuće. Važno je da članovi obitelji ne piju, barem ne u blizini osobe u oporavku.

Stvaranje sigurnog okruženja stvara se i iskazivanjem liječenom članu obitelji da su dostupni, čime pokazuju da im je važan. Dostupnost se odnosi na otvorenost članova obitelji da razgovaraju s pacijentom o njegovim strahovima, brigama i planovima za prevladavanje izazova. Važno je da ga se ne osuđuje, jer ovisnost je bolest koju nitko ne odabire. Stoga je zadržavanje u prošlosti kontraproduktivno – podsjeća se liječenog ovisnika na niz pogrešaka, niz loših odluka, propusta, na probleme koje je donio obitelji.

Jedna od strategija kojom se pribjegava za što učinkovitije održavanje apstinencije jest uspostava dnevne rutine i to kod svih članova obitelji, radi predvidivosti koja pruža sigurnost i stabilnost. Ranije je ovisnik - u fazi pijenja - prilagodio sebi i drugima svoj raspored ovisnosti. Sada kada je trijezan, treba ispuniti svoje vrijeme smislenim aktivnostima kako bi se spriječilo fokusiranje na žudnju ili negativne emocije. Dodatno, uputno je pronaći aktivnosti u kojima cijela obitelj može uživati, pronaći nove zajedničke hobije kako bi se mogli ponovno povezati i zajedno izgraditi pozitivne uspomene. Predlaže se uključiti se u nove društvene aktivnosti i razviti nove socijalne mreže, provoditi vrijeme s novom grupom trezvenih prijatelja (primjerice odlazak na jednodnevni izlet...), što će pomoći napraviti odmak od starog društva koje bi moglo biti okidač za recidiv. Prakticiranje brige o sebi nije sebično, naprotiv, to je davanje sebi onoga što nam je potrebno. Shodno tome, potrebno je potaknuti bivšeg ovisnika na vođenje brige o svom �izičkom i mentalnom zdravlju, a tu je uključeno donošenje zdravih izbora, poput vježbanja, dobrog sna i jedenja zdrave hrane. Zdrav način života pomoći će osobi da se oslobodi stresa i osjeća se dobro. Briga o sebi važna je komponenta oporavka. Članovi obitelji mogu i svojim osobnim zdravim izborima promicati kvalitetan i zdrav život. Nije nevažno i da sami članovi obitelji, koji vode brigu o apstinentu, brinu i o sebi. Ne moraju se suočavati s izazovima svoje drage osobe u oporavku sami. Stoga sve predlagano za liječenog ovisnika vrijedi i za sve članove obitelji (aktivnosti, socijalna podrška...). Pomaganje nekome u oporavku može biti izazovno. Liječeni ovisnik se može suočiti s usponima i padovima tijekom svog putovanja u potpunu trijeznost; svatko ima dobre i loše dane. Neće biti rijetkost da se obitelj nosi s teškim emocijama i stresorima. Svi ovi čimbenici, uz održavanje vlastitih odgovornosti i brige o sebi, mogu se činiti preplavljujućima. No uvijek valja biti optimističan, ne se predavati. Oporavak je često u poziciji kušnje, ali važno je ne gubiti nadu, i ne „dići ruke“ od osobe koja je krenula putem oporavka od alkoholizma.

Berta

klinička psihologinja

Čakovec,

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno. Info na tel 098 9656 624

PRODAJEM MERCEDES dizel C

250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registr. do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470

PRODAJEM FORD FOCUS STsport, registriran do 7./.2026. Tel. 095 858 1502

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza i jednostavna montaža, prodajem za 20 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240293.

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten, sijačicu za kukuruz Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/2861121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571

POSAO

TRAŽIM POSAO online poduke 1:1 iz engl. jezika (opći ili poslovni) za odrasle ili hrvatskog za strance te pripreme za državnu maturu iz engl. i/ili hrvatskog jezika. Info na mob 098 920 88 82

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

PRODAJE SE EKSKLUZIVNA VILA No1 u Murskom Središću, Mar� nska 38, cijena po dogovoru. Info na mob. 098/961-7349

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760

IZNAJMLJUJE SE prizemlje kuće - veliki 3-sobni stan u centru Čakovca sa dvorištem, natkrivenim parkiralištem i spremištem. Info na mob. 095 808 6050

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Info na mob. 095 858 1502

PRODAJEM MLADU ČISTOKRVNU ŽENKU njemačkog ovčara staru 16 mjeseci, roditelji s rodovnicom. Ženka je čipirana, cijepljena i zaš�ćena od svih zaraznih boles�. povoljno. Info na mob. 097/600-6038

AKVARIJ S POKLOPCEM, svjetlom, ribicama, živo bilje, puževi čistači, kompletno uređen, 100 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb, 098/9084-675.

RAZNO

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107

PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ

KUĆE: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske krevete dimenzija 210 x 160/90 i 200 x 95/160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, ledenicu 100 lit, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121

IZNAJMLJUJEM novi i potpuno moderno namješteni stan od 50 m2 (svi uređaji i namještaj uključeni, u Španskom (Zagreb), 3. kat, privatno parkirno mjesto i spremište od 21 m2, mirna lokacija, blizina javnog prijevoza, trgovina i svih sadržaja za ugodan život. Odmah useljivo. Info na mob. 098/912-7271

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurja, igre i igraće konzole. info na mob. 098 92 190 92

BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ s mješalicom na struju, tronožac s lancem, za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240293.

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/4047517

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine 4 komada, 20 eura/ kom i elektrode za varenje, 2 ku�je, 10 eura/ku�ja. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084675.

PRODAJE SE friteza, tenda (dim. 3 x 2 m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške nove crne kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/915-8640

PANK-RADNI STOL, željezni, čvrsti, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

Bella

Ovo je kujica stara 11 mjeseci i traži novi dom. Potpuno je cijepljena, kastrirana i jako obožava djecu, obožava se s njima igrati. Nalazi se u okolici Čakovca. Udomljava se poznavaocima pasmine. Mikročip broj 191035000269302, kontakt: 091 8988 004

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Don traži novi dom kod poznavaoca pasmine. Ima 3 godine, treba veliko dvorište, osobu s autoritetom i sa dovoljno vremena da se bavi njime. Mikročip broj 191035000166760. Nalazi se u okolici Čakovca i javlja na 091 8988 004.

Akita

Devet mjeseci star muški pas u tipu akite, nalazi se u romskom naselju Piškorovec i traži dom. Nije cijepljen, nije čipiran, ali obavit ćemo to preko skloništa ukoliko se nađe dobar udomitelj koji je ujedno i poznavatelj pasmine. Kontakt 091 8988 004.

MOTORNA VOZILA

Prodajem pravu kožnu jaknu sa prirodnim krznom br, 56. (XXL). Info na mob. 097/600-6038

Objava dobitnika nagrada na natječaju “Jesen je začarala moj zavičaj”

S radošću i ponosom objavljujemo rezultate likovnog i literarnog natječaja “Jesen je začarala moj zavičaj”, na koji su učenici marljivo i nadahnuto slali svoje radove u novine. Ovaj natječaj još je jednom pokazao koliko su dječja mašta, stvaralaštvo i ljubav prema likovnom i literarnom stvaranju snažni i dragocjeni. Svaki pristigli rad nosio je dio topline jeseni, mirise zlatnih polja, šarenilo krošanja i ljepotu kraja iz kojeg dolazimo. Zbog toga iskreno čestitamo svim sudionicima, a posebno nagrađenima, čiji su radovi oduševili povjerenstvo.

Dobitnici nagrada:

• Liam Zdolec, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec – obiteljska ulaznica za �ilm po izboru u Centru za kulturu Čakovec

• Arian Pintarić, 2.a, OŠ Ivanovec – obiteljska ulaznica za �ilm po izboru u Centru za kulturu Čakovec

• Erik Hutinec, 2.r, PŠ Gornji Kraljevec – obiteljska ulaznica za �ilm po izboru u Centru za

kulturu Rudar u Murskom Središću

• So�ija Taradi, 3.a, OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec – obiteljska ulaznica za �ilm po izboru u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću

• Kristijan Trajbar, 4.b, OŠ Prelog – obiteljska ulaznica za �ilm po izboru u Domu kulture Prelog

• Nika Srpak, 5.r, OŠ Belica – obiteljska ulaznica za �ilm po izboru u Domu kulture Prelog Nagrade se podižu na blagajnama navedenih Centara za kulturu, uz predočenje osobne iskaznice roditelja. Svim dobitnicima, a i njihovim učiteljima, od srca čestitamo! Neka im ovo priznanje bude poticaj za nova stvaralačka putovanja. Veselimo se novim susretima i radovima na budućim natječajima koji uskoro stižu, a prvi od njih bit će na temu Božića. Napominjemo da sve pristigle radove (a bilo ih je zaista puno) nismo mogli objaviti u novinama, pa ih možete potražiti na našem web izdanju. Vaša Stvaraonica

JESEN

Jesen je jako šarena. Prirodu je obojala. Puna je šarenog lišća. Čujem zvukove ptica.

Ja volim jesti kestene. Volim jesen zato što je šarena. So�ija Kacun, 2.a, OŠ Ivanovec Učiteljica Gordana Juras

VJEVERICA I JEŽ

Šareno lišće sa stabla pada. Šušti, šušti dok kiša sve jače pljušti.

Ježić mali jabuku traži. Vjeverica orah skriva. Zadirkuje ježa: Daj ju nađi!

Svi mokri i sretni igru su završili i dolazak jeseni proslavili.

Elena Smiljanec, 3.a, OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec Učiteljica Radojka Oreški

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Roko Šoštarić, 4.r., PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Rita Strahija, 2.b, OŠ Prelog, učiteljica Jasmina Vuk

Zita Habijan, 5. r., OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Maša Munđar, 1.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi Šela

Kris�jan Trajbar, 4.b, OŠ Prelog, učiteljica Jasminka Vuk

Aleksandra Oršoš, 5. r., OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Gracia Horvat, 4.r., PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Europski projekt EXPRESS, program Interreg Europe

Studijski posjet u okviru projekta EXPRESS jača energetsku samodostatnost Međimurske županije

U Međimurskoj županiji proteklog je tjedna održan studijski posjet u sklopu europskog projekta EXPRESS, koji se provodi kroz program Interreg Europe i okuplja europske regije s ciljem povećanja energetske samodostatnosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije. Među partnerima sudjeluje i REDEA – Javna ustanova za razvoj Međimurske županije, koja aktivno doprinosi razvoju lokalnih energetskih politika i projekata

Projekt EXPRESS usmjeren je na jačanje kapaciteta regija uključenih u projekt i unapređenje razvojnih strategija kako bi se povećao udio obnovljivih izvora energije u partnerskim regijama, povećala energetska samodostatnost te unaprijedile regionalne strategije koje bi bolje uvažavale novo operativno okruženje energetskog sektora i omogućile brzu tranziciju prema lokalno proizvedenoj obnovljivoj energiji za grijanje, električnu energiju i promet.

Studijski posjet u Međimurju organiziran je kako bi europski partneri na licu

mjesta upoznali infrastrukturne, upravljačke i organizacijske modele koji podržavaju održivu energetsku tranziciju. Sudionici su obilazili primjere dobre prakse te su tijekom dvodnevnog programa posjetili Centar znanja u Čakovcu, Međimursku energetsku agenciju MENEA, gdje su se upoznali s transnacionalnim projektima TRANSGEO i Danube GeoHeCo, kampus tvrtke Framos Technologies izgrađen prema DGNB certi�ikatu, Terme Sveti Martin kao primjer primjene energetski učinkovitih sustava u turizmu, udrugu Humana Nova kao primjer kružnog pristupa tekstilnom otpadu,

tvrtku Solektra kao primjer transformacije zgrade staroj gradskoj jezgri u novu energetski učinkovitu te hidro i solarnu elektranu Dubrava Jedan od najznačajnijih rezultata projekta za našu regiju je izrada i usvajanje Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije 2025. – 2027., koji je Skupština Međimurske županije donijela u prosincu 2024. godine. Plan je nastao u suradnji s energetskom agencijom MENEA i uz ključnu podršku projekta EXPRESS, koji je kroz analize, razmjenu dobrih praksi i jačanje stručnih kapaciteta izravno utjecao na

de�iniranje mjera za povećanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i jačanje energetske samodostatnosti regije. Time je Međimurska županija dobila snažan strateški okvir za održivu energetsku tranziciju te pojačane administrativne kapacitete koji će dugoročno podržati njezin put prema zelenijem i otpornijem energetskom sustavu.

Voditeljica projekta u REDEA-i, Maša Tomašić, istaknula je značaj ovakvih aktivnosti:

„Studijski posjeti u okviru projekta EXPRESS iznimno su vrijedni jer nam omogućuju da učimo iz konkretnih europskih

SVJETSKI POZNATI I PRIZNATI HIPNOTERAPEUT OPET U VARAŽDINU

iskustava i da ta znanja primijenimo u našim lokalnim politikama i projektima. Veseli nas što smo imali priliku ugostiti partnere u Međimurju, pokazati im rješenja koja su implementirana kod nas. Našim je partnerima studijski posjet bio zanimljiv, dogovorene su buduće suradnje te će nešto od viđenog primijeniti u svojim regijama.”

Studijski posjet u Međimurju potvrđuje da organizacije u Međimurju mogu poslužiti kao primjer dobre prakse i inspiracija za naše partnere diljem Europe. Projekt EXPRESS tako ostavlja važan trag u oblikovanju energetske budućnosti Međimurske županije, ali i u poticanju šireg regionalnog povezivanja na putu prema čišćoj i energetski učinkovitijoj Europi.

Donesite odluku a hipnoza pretvara želju u stvarnost

Bioenergetičar Boris Buden iz Varaždina preporučuje hipnozu kao prirodnu i učinkovitu metodu za smanjenje stresa, emocionalne blokade i psihosomatske tegobe Kad tradicionalni pristupi ne donesu željeni rezultat, sve više ljudi okreće se metodama koje rade na dubljoj razini. Medicinska hipnoza jedna je od njih, sigurna, znanstveno utemeljena i iznimno učinkovita. Upravo zato, bioenergetičar Boris Buden iz Varaždina ju preporučuje kao izvanrednu podršku svima koji žele olakšati stres, ojačati emocionalnu ravnotežu i potaknuti prirodnu sposobnost tijela i uma na iscjeljenje. Kada čujemo riječ hipnoza, mnogi misle na scenske trikove, ljuljajuće satove i gubitak kontrole. No medicinska hipnoza nešto je potpuno drugo: to je znanstveno utemeljena metoda koja koristi moć fokusirane pažnje i duboke opuštenosti kako bi čovjek lakše mijenjao na-

vike, emocije i reakcije koje mu otežavaju život. U hipnotičkom stanju osoba ne spava, ne gubi svijest i ne čini ništa protiv svoje volje. Naprotiv, u hipnozi je čovjek najbliže sebi, jer se um smiruje, buka svakodnevice stišava i upravo tada možemo doprijeti do onih dubljih obrazaca koje je teško promijeniti isključivo svjesnim naporom. Zato se medicinska hipnoza koristi kao snažan terapeutski alat u rješavanju stresa, tjeskobe, nesanice, kroničnih bolova, loših navika poput pušenja, emocionalnog prejedanja, strahova i fobija. Ono po čemu je hipnoza posebna jest to što potiče prirodnu sposobnost mozga za promjenu. Kada smo duboko opušteni, naš je um receptivniji i otvoreniji za nove načine razmišljanja i ponašanja, bez otpora i napora. Mnogi opisuju iskustvo

kao osjećaj mentalnog „reseta“, stanje nakon kojeg dolazi jasnoća, smirenost i unutarnja stabilnost. Važno je znati da je ključ svega u dobroj motiviranosti, a uspjeh terapije ovisi da li vi stvarno želite promjenu i da u nju vjerujete. Dobrobiti medicinske hipnoze često uključuju:

• smanjenje stresa i napetos�,

• dublje emocionalno opuštanje,

• otpuštanje unutarnjih blokada,

• zdravije životne navike,

• pomoć kod psihosomatskih tegoba,

• jačanje samopouzdanja i fokusa,

• prestanak pušenja,

• samopouzdanje,

• poboljšanje koncentracije kod učenja.

Medicinska hipnoza jedna je od njih, sigurna, znanstveno utemeljena i iznimno učinkovita

Bioenergetičar Boris Buden ističe da je hipnoza „blaga, ali izrazito učinkovita metoda koja ljudima pomaže da se vrate sebi, pronađu ravnotežu i ponovno uspostave unutarnju snagu.“ Njegovo iskustvo s klijentima pokazuje da tijelo i um najbolje reagiraju kada im pristupamo s nježnošću, a hipnoza upravo to omogućuje. Stoga se medicinska hipnoza preporuča kao prvi korak prema životu s manje stresa, više lakoće i više povezanosti sa sobom. Više informacija na telefon: 099/ 50 60 409, Boris Buden.

Boris Buden kaže da hipnoza pomaže ljudima da se vrate sebi

U KUHINJI s Aleks

Za dobre germknedle ne morate voziti do Zagreba

Fina, topla germknedla u umaku od vanilije zaokružuje doživljaj svečanog i savršenog adventa

U posljednjih nekoliko godina germknedle su postale simbol adventskih sajmova. Volimo sjesti u centar grada, uz kuhano vino i predbožićni ugođaj, a �ina, topla germknedla zaokružuje doživljaj svečanog i savršenog adventa. Ovaj austrijski specijalitet izvornog naziva Germknödel radi se od dizanog tijesta u obliku polukugle, a puni se pekmezom od šljiva. Na sajmovima ih serviraju prelivene umakom od vanilije, posute šećerom i makom, pa sam ih pripremila upravo na taj način.

Recept

za germknedle:

SASTOJCI ZA TIJESTO:

• 500 g glatkog brašna

• 1,5 vrećica suhog kvasca

• 50 g šećera

• 100 g maslaca

• 15 jušnih žlica mlijeka

• 1 žumanjak

• 2 jaja

• 2 žličice naribane korice limuna

• malo soli

SASTOJCI ZA PUNJENJE:

• 450 g pekmeza od šljiva

• 1 žlica ruma

SASTOJCI ZA POSIPANJE:

• 30 g mljevenog maka

• 20 g šećera u prahu

SASTOJCI ZA UMAK OD

VANILIJE:

• 2 žumanjka

• 2 čajne žličice škrobnog brašna

• 30 g šećera

• ½ ekstrakta vanilije

• 250 ml mlijeka

• 250 ml slatkog vrhnja

U zdjelici sam pomiješala 5 žlica toplog mlijeka, kvasac, žličicu šećera i 30 g brašna. Sve sam ostavila na toplom mjestu desetak minuta te dodala u veću zdjelu k ostatku brašna, soli i šećera, te limunovu koricu, žumanjak, jaja, maslac i ostatak mlijeka. (Slika 1.)

Od sastojaka sam izradila mekano tijesto koje sam ostavila na toplom pola sata. Pripremila sam nadjev tako da sam pomiješala pekmez od šljiva i rum. Na pobrašnjenoj površini dignuto sam tijesto razvaljala i izrezala na 12 kvadratića. Na svaki kvadratić stavila sam malo nadjeva od pekmeza i formirala kuglicu. Potrebno je dobro zatvoriti knedlu da pekmez ne izlazi prilikom kuhanja. (Slika 2.)

Pripremljene knedle prekrila sam krpom i ostavila 15 minuta na toplom mjestu da se još malo dignu. Germknedle se kuhaju na pari, a ne u vodi, jer su tako mekše i ne gube oblik. Kuhala sam ih na pari oko 20 minuta. Prilikom stavljanja knedli u posudu s parom treba između svake ostaviti mjesta, jer se njihov obujam za vrijeme kuhanja još poveća, pa bi se mogle slijepiti. Najljepše mi je stalo 5 knedli u lonac. (Slika 3.)

Priprema umaka: Mlijeko sam stavila u lonac i na vatru, a ostale namirnice za umak pomiješala sam mikserom u posebnoj posudi. Kad je mlijeko provrilo, maknula sam ga s vatre i ukuhala smjesu jaja, brašna i vanilije. Umak sam još kratko prokuhala na laganoj vatri. Kuhane germknedle sam prelila umakom i posipala mljevenim makom i šećerom. Ispale su zaista odlične! Isprobajte ovaj recept i uvjerite se da za dobre germknedle nije potrebno voziti do Zagreba.

VERA DRK iz Peklenice

Domaće “crne biti spremne

Tada nam se to činilo gnjavažom, a danas se s tugom sjećamo vremena kad je baka lončićem nalijevala vodu, a mi smo, kao djeca, morali držati čurke i strugati ih sitnim nožićem da se očiste

Piše: Aleksandra Sklepić

Crne i bijele krvavice, na međimurskom „čurke“, specijalitet su koji stoljećima drži jedno od prva tri mjesta u svakom kućanstvu. Za vrijeme tradicionalnog kolinja, još kad je svaka kuća doma hranila svoje svinje, čurkama se uvijek posvećivala posebna pozornost. Bez njih kolinje nije moglo proći, a bile su obavezne u zimskim danima kao bogat kalorijski obrok, ukusan i hranjiv. U novije vrijeme, nažalost, nema više ni domaćeg kolinja ni domaćih čurki. Ljubitelji ove delicije prisiljeni su zadovoljiti se kupljenim proizvodima koji ni izdaleka nisu ukusni poput onih napravljenih doma. Zbog toga smo odlučili pronaći prave domaće majstore za izradu crnih i bijelih čurki, a svoj recept rado su s nama podijelili Vera Drk i njezin suprug Valent iz Peklenice. Protekli vikend proveli su odlično se zabavljajući uz izradu bijelih i crnih čurki. - Mislim da nikad nisam kupila čurke“, rekla nam je Vera. „Suprug i ja rado ih

radimo doma, na taj način znamo što jedemo i u kojim uvjetima ta hrana nastala. Osim toga, u ovom poslu odlično se zabavljamo. Podijelimo poslove, napravimo dobru stvar i lijepo se družimo. Mnogo toga radimo zajedno, u dvorištu ili kuhinji, i uvijek smo na kraju zadovoljni rezultatom.

Recept za izradu domaćih čurki Vera je donijela iz rodnog Križovca, a prava majstorica za ovu nezamjenjivu međimursku hranu njezina je sestra Marijana Drk, koja je ovu vještinu naučila od majke. Vera se sjeća kako su zajedno, još kao djevojčice, za vrijeme kolinja doma čistile, prale, strugale i pomagale u nadjevanju čurki. Bio je to posao kojeg se s nostalgijom sjećaju mnogi Međimurci. Čišćenje čurki prije nadjevanja uglavnom su, uz nadzor odraslih, radila djeca jer su imala sitne prstiće, savršen „alat“ za �inu motoriku potrebnu da se čurke ne potrgaju. Tada nam se to činilo gnjavažom, a danas se s tugom sjećamo tih vremena kad je baka lončićem nalijevala vodu, a

Traminac mirisavi

Obitelj Hažić, s dugogodišnjom tradicijom vinogradarstva u gornjem Međimurju, donosi iznimni Traminac mirisavi s položaja Trnovčak iz berbe 2021. godine. Ovo vino rezultat je kasne berbe i savršene zrelosti, gdje je fermentacija zaustavljena, ostavljajući 10 g preostalog šećera uz 14% alkohola, čime je postignut izniman sklad i bogatstvo. Na nosu dominiraju raskošne note ruže, koje prelaze u bogatu, elegantnu i dugotrajnu puninu okusa. Napomena: Količina je vrlo ograničena. (sh)

VINO TJEDNA

Piše: Aleksandra Sklepić

Umijesi� glatko �jesto od nabrojanih sastojaka

Na pobrašnjenoj površini razvalja� �jesto i oblikova� knedle punjene pekmezom

Germknedle su najbolje ako se kuhaju na pari

Savršene domaće germknedle s umakom od vanilije

“crne i bele čurke” moraju

do Badnjaka

mi smo morali držati čurke i strugati ih sitnim nožićem da se očiste.

- U svoje čurke ne stavljam ‘loše’ meso, na primjer svinjsku glavu i slično, kako se to nekada radilo“, rekla nam je na kraju Vera. „Za masnoću dovoljna mi je svinjska mast, a najvažnije je da ima dosta luka u crnima i češnjaka u bijelima. Od ove smjese pripremila sam skoro dvadeset metara čurki, a pola sam već razdijelila prijateljima i rodbini. Valjda to znači da su �ine. Čurke uvijek pripremamo u prosincu jer nam je običaj jesti ih na Badnjak.

Mi smo također imali priliku kušati Verine čurke i možemo posvjedočiti da su zaista najbolje koje smo ikada jeli. Stoga preporučamo da ovih blagdana pomoću Verinog recepta pripremite svoju domaću kolinjsku čaroliju.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Rajka Čuček iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Recept za izradu čurki

Crne čurke

SASTOJCI:

• 2 kg hajdinske kaše

• 1,5 kg luka

• malo ulja ili mas�

• domaće kvelno (začin vrtni čubar)

IZRADA:

• ½ kg svježe svinjske krvi – najbolje svježe, s kolinja

• sol i papar po potrebi

• 3 lista lovora

U posebnoj posudi, u slanoj vodi u koju smo dodali dvije žličice soli, skuhati 2 kg oprane hajdinske kaše uz 3 lista lovora. Dok se kaša kuha, očistiti luk i nasjeckati ga na kockice. Luk zasebno ispeći na ulju ili masti do zlatne boje. Dodati kuhanu kašu te po potrebi sol, jednu žličicu papra i prstohvat začina kvelno. Listove lovora izvaditi iz kaše. Na kraju dodati svježu svinjsku krv i sve dobro promiješati.

Bijele čurke

SASTOJCI:

• 1,5 kg prosene kaše

• 5 češnja češnjaka

• slatka mljevena paprika

IZRADA:

Prosenu kašu oprati i skuhati s očišćenim češnjakom u slanoj vodi u koju smo dodali dvije žličice soli. Češnjak ostaviti u češnjevima. Kad se kaša skuha, dodati šest do sedam grabilica

sol i papar

želji

6 do 7 grabilica svinjske mas� za juhu

svinjske domaće masti te po potrebi i vlastitom ukusu začiniti jednom žličicom mljevenog papra i jednom žličicom crvene slatke mljevene paprike. Smjesu dobro promiješati.

Ostalo potrebno:

• Svinjska crijeva – kupljena ili s domaćeg kolinja; za ovu količinu potrebno je oko 20 metara crijeva.

NADJEVANJE ČURKI:

U špricu za čurke najprije staviti jednu smjesu te njome puniti crijeva dok je svu ne potrošimo. Čurke se „vežu“ u popularne osmice. Naša kuharica ne koristi špag za vezanje krajeva, nego ostavi prostora pa čurku završi vezanjem crijeva. Tako je sve ljepše i prirodnije. Nakon što ste potrošili jednu smjesu, isto ponoviti s drugom

• Punilica za izradu čurki – u Međimurju se zove „šprica za čurke“.

smjesom. Nadjevene čurke prokuhati u vrućoj vodi na oko 70 stupnjeva; ne smije ključati. Da li su kuhane provjeriti tako da ih ubodemo tankom iglicom. Ako iz njih izlazi tamna tekućina, potrebno je još kuhati. Tek kad izlazi bistra masna tekućina, čurke su kuhane i spremne za pečenje ili pospremanje u hladnjak.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Zimska delicija koju obožavaju brojni Međimurci

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Međimurje u Rimskom Carstvu (II. dio)

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Početkom 1. st. nakon rimskoga osvajanja područja Međimurja, paralelno s nastupom rimskih legija odvijala se i intenzivna trgovina koja je pospješila širenje rimske kulture i umjetnosti. Osobito značajnu ulogu u procesu romanizacije imali su italski trgovci i obrtnici te novodoseljeno stanovništvo. Rim se dakle na periferijama svoga carstva nije prezentirao samo predmetima koji prate vojnička kretanja, već i umjetničkim ostvarenjima

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

s motivima službene religije i svakodnevnoga života. Stoga diljem Panonije susrećemo brojne primjerke umjetničkoga obrta na temu rimskoga panteona, a posebno su brojni oni ostvareni u sitnoj �iguralnoj bronci.

Vrijedan primjerak takvoga umjetničkog djela je kipić junaka Herkula otkriven na nalazištu Komparija nedaleko Goričana i datiran u drugu polovicu 2. st. Imao je funkciju kultne plastike koja je najčešće pripadala kućnim svetištima ili lararijima. Budući da su larariji vrlo česta pojava u ruralnim vilama, pretpostavlja se da je kipić Herkula, import po narudžbi bogatijega kolonista Italika koji je imao posjed uz desnu obalu rijeke Mure na području današnje Komparije. Rimskoj religijskoj sferi pripadaju i dva kamena žrtvenika otkrivena na Šljunčari Poleve. Radi se o zavjetnim spomenicima koje su Rimljani podizali s nadom u ispunjenje zavjeta ili molbe upućene određenom božanstvu. Žrtvenici su posvećeni božanstvu Mitri, odnosno njegovim bakljonošama i pratiocima – Kautu i Kautopatu. Izrađeni su od

mramora i datiraju u 3. st. Žrtvenici poput spomenutih iz Poleva, često su se nalazili u mitrejima, međutim, postojanje svetišta boga Mitre samo 40-ak kilometara udaljenog od Petovija, kao jednog od najvažnijih središta mitraizma u Panoniji, umanjuje mogućnost postojanja svetišta na području Poleva. Veća je vjerojatnost da su do mjesta pronalaska stigli prometovanjem plovnim putom po rijeci Dravi, a vjerojatno su bili namijenjeni nekom drugom nizvodnom važnom rimskom središtu. Značajan rimski epigrafski spomenik za kojeg se vjerovalo da potječe s područja Čakovca je i nadgrobna ploča ili stela, koju je prema nekim navodima Nikola IV. Zrinski dao ugraditi u utvrdu čakovečkoga Starog grada. Novija su stručna razmatranja utvrdila da je izvorno mjesto pronalaska spomenutoga spomenika, mađarski Vep nedaleko Szombathelya, u kojem su Zrinski posjedovali dvorac i imanje te ga prenijeli u Čakovec. Stela je vjerojatno napravljena u jednom od kamenoloma bijelog alpskog mramora na Pohorju te datira u početak 2. st.

Kriza 3. st., poznata i kao vojna anarhija ili carska kriza bila je razdoblje u kojem se Rimsko Carstvo gotovo srušilo pod pritiscima barbarskih provala, građanskih ratova, sjedilačkih pobuna te političke i ekonomske nestabilnosti. Iako su početkom 4. st. carevi Dioklecijan i Konstantin I. suzbili krizu, transformirali administraciju i društvo te konsolidirali ekonomiju, glavna je karakteristika toga razdoblja bio sve veći jaz između bogatih i siromašnih slojeva ljudi. Nastavkom niza ratova i vanjskih napada dodatno je oslabljena rimska vojska i obrana granica, a najviše su stradale granične provincije poput Panonije. Tijekom nemirnih ratnih okolnosti česta je pojava skupnih nalaza rimskoga novca, pohranjenog i zakopanog u zemlju iz sigurnosnih razloga. Na području Međimurja ostave rimskoga novca potječu s područja Vratišinca, Svete Marije i Peklenice.

Unatoč sve češćim opasnostima uzrokovanima barbarskim provalama, u pograničnim dijelovima carstva tijekom 4. i početka 5. st., lokalna je elita živjela

HOROSKOP

svoje zlatno doba. Podobni pojednici dobivali su vodeće državne položaje i ogromno bogatstvo, a zauzvrat su caru obećavali lojalnost. Tako su čuvanjem svoje imovine i službi, indirektno štitili i granice Rimskoga Carstva. Primarni izvor bogatstva rimskih elita bile su latifundije ili velika poljoprivredna gospodarstva. Stambene dijelove takvih imanja činile su luksuzne ruralne vile velikih dimenzija i razigranih tlocrta (villa rustica). Dosad je s područja Međimurja poznato nekoliko nalazišta ruralnih vila i to u Domašincu, Vratišincu, na nalazištu Ferenčica zapadno od Preloga te već spomenutom nalazištu Komparija nedaleko Goričana. Na zalasku antike južnopanonski je prostor poput ostatka Panonije uvučen u vrtlog zbivanja koja su dovela

LJUBAV: Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo uglavnom će vas navodi� na nadmudrivanja. Stoga spus�te loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Probudite to. Razgovarajte, ali ne inzis�rajte na zagrljajima.

KARIJERA: S�ći će zanimljive vijes� i sada ćete moći radi� punim plućima. Cijela situacija postat će vidno jasnija. Okolnos� će vam ići na ruku, a pravac u kojem će se razvija� vaši poslovi bit će sve stabilniji. Bit ćete ambiciozni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Oslobodite se napornih ljudi.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donosi� neraspoloženja, ali ne takvih da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknu� da još više poboljšate svoj odnos. Samci će bi� pomalo ukočeni.

KARIJERA: Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sada nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Ove promjene toliko će vas zaokupi� da katkada nećete vidje� ništa drugo. Ono što pos�gnete na ovaj način zaživjet će.

ZDRAVLJE & SAVJET: Neki se sve više zanimaju za filozofiju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Ako ste još sami, malo bolje pogledajte osobe iz svoje radne sredine. Jedna poruka ili telefonski poziv mogao bi vam donije� vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u svojoj svakodnevnici.

KARIJERA: Uvidjet ćete da se umarate, te da vam treba dva puta više vremena za obavi� stvari koje inače obavljate brže. Zato je potrebno pažljivo isplanira� radne sate i ekonomizira� sa svojim snagama. Vi to dobro znate.

ZDRAVLJE & SAVJET: Redovito se odmarajte i dovoljno spavajte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete privlačni. Služit ćete se ero�kom za potpuno zavođenje. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovara� s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje. Zato je najbolje da šu�te. KARIJERA: Bit će zanimljivih poslova, a posebno onih uslužnog karaktera. Ponekad od svega nećete moći predahnu�, ali najviše će vas živcira� što će neki vaši kolege funkcionira� i više nego aljkavo. Pokušat ćete ih usmjeri� da rade savjesnije. ZDRAVLJE & SAVJET: Redovito se opuštajte. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete bi� pomalo otuđeni. Prilike za ljubav sami ćete izbjegava�. Razmislite o sebi i svojim potezima. Otkrijte svoje slabe točke.

KARIJERA: Mnogi će na poslu pokaza� emocije ili će shva�� koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova mo�vacija, te još uporniji rad. Vaša predanost i energija za mnoge će bi� zarazni. Neki ćete pokrenu� nadređene da razmisle o planovima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Imat ćete manjak energije.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnos�ma. Ipak, pokažite barem malo pažnje nekim darom kako vam kasnije ne bi bilo žao.

KARIJERA: Zavući se u mir vlas�tog doma ovaj će vam tjedan bi� glavna preokupacija. Radovi u kući ili �he djelatnos� iz mirnih prostora događat će se spontano. Na radnom mjestu vjerojatno ćete se bori� sa šefovima. Budite mudri.

ZDRAVLJE & SAVJET: Fokusirajte se na one sadržaje koji vas vesele.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Energija kojom ćete zrači� privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunos� na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko, stvari će se razvi� u vašu korist.

KARIJERA: Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čeka� da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutje� ili ih odgodi�. Najbolje će proći oni koji će zna� balansira�. Budite budni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Slijedite svoj unutarnji glas.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotoči� na zajednički boravak u svom domu. Neće vam više bi� potrebne društvene atrakcije. Bit će dovoljno osta� kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete bi� sami.

KARIJERA: Pogledajte malo bolje oko sebe i otkrit ćete da mnogo ljudi želi surađiva� s vama. Potrebno je bolje se poveza� i osmisli� kvalitetniji organizacijski plan. Kad to napravite, trebat će još razradi� neke detalje. Razradite sve u detalje.

ZDRAVLJE & SAVJET: Jača vaše samopouzdanje.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

do završetka rimske vlasti. Pod pritiskom brojnih naroda slabila je moć rimske vojske što je uvjetovalo početak novih povijesnih okolnosti poznatih pod pojmom velike seobe naroda. Prvo veliko krizno razdoblje nastupilo je nakon rimskoga poraza kod Hadrijanopola 378. g., kada su Goti pod kraljem Fritigernom odlučno porazili vojsku Istočnoga Rimskog Carstva koju je osobno vodio car Valens. Već 380. g. Goti su upali u južnopanonske krajeve te uzrokovali pustošenje gradova, među kojima je bio i nedaleki Petovij. Rimska politika naseljavanja barbarskih plemena u svrhu savezničkih vojnika trebala je donijeti stabilnost, međutim, nije zaustavila postupno povlačenje rimske vojske iz Panonije te naposljetku i nestanak Rimskoga Carstva.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Djevica, Rak

LJUBAV: Vjerojatno ćete posta� pomalo tupi jer ovih dana ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani; mirom i humorom možete sasvim uspješno održava� solidan status quo u vašoj vezi. Budite diplomat.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori o�ći radi� nekamo drugdje, pa će svima bi� lakše. Neki će mora� dovršava� zaostatke i to će im ići na živce. Nedostatak prave akcije u vama će izaziva� monotoniju.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pogledajte neki akcijski film.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Kako tjedan bude prolazio, primije�t ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete vrlo atrak�vni i poduzetni. U takvim okolnos�ma možete zaves� mnoge. Oni u vezama bit će pomalo nemirni. KARIJERA: Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odradi� besprijekorno. Ponekad će vam nedostaja� pravih izazova jer oni koje doživljavate svakodnevno bit će obojani stresom. Borite se, ispla�t će se. ZDRAVLJE & SAVJET: Oslonite se na svoje bliske prijatelje.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Šarenilo koje sada živite reflek�ra se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježa�, možete trpje�, možete se ironično smija�. Vi ćete vjerojatno prolazi� sve te reakcije, ali snagu ćete uvijek crpi� iz svoje ljubavi i međusobnog uvažavanja.

KARIJERA: Dva koraka prema naprijed, pa jedan prema nazad. Tako bi se mogao opisa� vaš radni tjedan ovih dana. Ipak, kad zbrojite sve, nije tako loše, jer se ipak nešto pomiče. I to je nešto. Razmislite o svojim ambicijama i planovima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pokušajte bi� što realniji.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vaši će se osobni odnosi vjerojatno poboljša�. Svakim danom vi ćete postaja� sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba opet će bi� otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje.

KARIJERA: Većina glavnih poteza ovisit će o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke. Sreća da je tako, jer imate potrebu razvi� neke svoje ideje u praksi. Utoliko će doći do poboljšanja na vašem radnom mjestu. Budite hrabriji. ZDRAVLJE & SAVJET: Osje�te prirodu oko sebe. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Srebrni denarius cara Domicijana s područja Oporovca

OBITELJ MIKAC iz Mihovljana

Želimo srušiti predrasudu da su rottweileri “agresivni crni psi”

Često se desi da kad nekoga napadne pas, prva je asocijacija ljudima da je to bio rottweiler, rekao nam je Robert. Prati ih ta loša slika, ali nije svaki rottweiler agresivan i nije svaki crni pas rottweiler

Piše: Aleksandra Sklepić

Robert i Dubravka Mikac iz Mihovljana svoj život dijele sa šest impozantnih rottweilera i tri ženke pasmine ruski toy. Vlasnici su uzgajivačnice rottweilera koja nosi naziv “Of Mary Love” u Mihovljanu, ali bez ljubavi prema ovim divnim psima, sve to ne bi bilo ostvarivo. Ispričali su nam da u uzgoju pasa nema velike zarade, već da je najvažniji uvjet ljubav, koje ova obitelj prema psima ima u izobilju.

Rotweilleri nisu krvoločni psi

Prije nego smo upoznali divnu ekipu rottweilera koju čine četiri ženke, Evita, Jessica, Impreza i najmlađa Nevera, te dva mužjaka Etron i Godzilla, unaprijed su nas pripremili na staru predrasudu da su rottweileri agresivni psi, što pri samom susretu s njima uopće nije bilo ni izbliza tako. Puni energije, ali pozitivne, svi su do jednoga poslušno hodali uz gazdu i bili vrlo prijateljski nastrojeni. Često se desi da kad nekoga napadne pas, prva je asocijacija ljudima da je to bio rottweiler, rekao nam je Robert. Prati ih ta loša slika, ali nije svaki rottweiler agresivan i nije svaki crni pas rottweiler. Ove su životinje mnogo više - inteligentni su, privrženi, mirni i poslušni, ako se ih ne maltretira. Svaki je pas nasilan, ako je zlostavljan, jednako kao i ljudi.

Došao “za zeta” s tri psa

Robert ljubav prema psima gaji još iz mladosti, te je, kao mladi zet, u ženinu obitelj došao s rotweilericom Ajkom.

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Dubravka nije do tada imala ljubimca, ali odmah ga je zavoljela, te su ubrzo nabavili još dva. Jedna im je ženka Rea, također rotweilerica, ostala u posebno dragoj uspomeni, jer je bila uz Dubravku kad je bila trudna sa sinom Rinom. Bila je uz nju cijelu trudnoću, a nisu trebali ni baby phone, toliko je brižno skrbila za malog Rina, kad se rodio. Naviknuta da je stalno najvažnija, jednom je u dućan ušla zajedno sa stalkom za bicikle, jer ju je Dubravka vani privezala da obavi kupnju s djetetom u kolicima. Uglavnom, nježni su i pažljivi, posebno prema maloj djeci i imaju urođen nagon za zaštitu. Sa svojim psima osvajaju brojna priznanja i odličja

Neobične tri čupave dame, kujice pasmine ruski toy, Annabell, Betty Boop i Chiara,

također zauzimaju važan dio života obitelji Mikac. To su posebne životinjice koje se odlično slažu s rottweilerima i bezbrižno trčkaraju dvorištem u njihovom “opasnom” društvu, a toliko su zgodne, da gotovo na svakoj izložbi osvoje titulu najljepšeg psa. Rado idemo na izložbe s našim psima, i s rottweilerima i kujicama ruski toy, rekli su nam i to u različite države: Mađarsku, Austriju, Sloveniju, Slovačku, Češku, Sloveniju i naravno, po Hrvatskoj. Imamo brojna odličja i priznanja, a najdraže nam je bilo kad je naša rottweilerica Odessa na specijalnoj izložbi za rotweillere u Slovačkoj osvojila titulu najljepše ženke, najljepše ženke stranog uzgoja i najljepšeg psa izložbe. To je bio neopisiv osjećaj ljubavi, ponosa i sreće za nas. Naša pak je Belinda, iz našeg uzgoja, koja živi u Poljskoj, prošli tjedan u Zagrebu osvojila titulu “best of breed”, najljepšeg psa pasmine ruski toy. Oboje su zaposleni, te je dobra organizacija važna Robert radi u Poliklinici Medikol na održavanju, a Dubravka u KTC-u u trgovini. Zbog posla nemaju vremena za svoje životinje

razumijevanja za neprestanu aktivnost na dvorištu, te im je cijela obitelj neopisivo zahvalna.

Mikacovi psi žive i u Kanadi i na Hawaiima

onoliko koliko bi voljeli, te im u pomoć uskaču već odrasli sin Rino i kćer Meri. Trenutno imaju i osam malih beba rottweilera, te se noću dižu svaka dva sata kako bi ih nahranili i provjerili je li sve u redu. Psi žive kao u hotelu, u grijanom boksu i okruženi stalnom pažnjom i ljubavlju. Uz to, za pse je potrebna neprestana zdravstvena skrb, šetnje, te slobodno vrijeme za maženje. Susjedi ove obitelji puni su

Svoju uzgajivačnicu Robert i Dubravka otvorili su 2014. godine, a od tada su uzgojili brojne predivne pse koji su smjestili s vlasnicima po raznim dijelovima svijeta, u Poljsku, Sloveniju, Italiju, te u daleku Kanadu, a jedan živi na egzotičnim Hawaiima. U svom su svijetu uzgoja pasa stekli mnoge prijatelje, a prošle su godine bili organizatori prve Specijalne izložbe rottweilera u Međimurju koja je održana u Šenkovcu. Na izložbi je sudjelovalo mnogo uzgajivača i

ljubitelja iz brojnih država, Italije, Rumunjske, Crne Gore, Slovačke, Slovenije, Austrije, te naravno, Hrvatske. Volimo znati kako su nam životinje kad odu od nas, rekli su nam na kraju. Svi nam novi vlasnici šalju novosti iz života naših ljubimaca i fotografije, a posebno nas je razveselila nedavna vijest da je naš rottweiler Franko, koji je preselio u novu obitelj u Sloveniju kao odrasli mužjak star dvije godine, glavna maza, ali i zaštitnik obitelji. Javili su nam da je, samo dan nakon što je stigao u novi dom, postao junak jer je pronašao izgubljeno tele koje su ljudi tražili dva dana i dvije noći. S djecom je pak odličan, te to govori u prilog da ovi psi nisu agresivni, veću su prave “velike bebe”.

Sićušne zvijezde “ruski toy” osvajaju europske nagrade za ljepotu

Robert i Dubravka uz odličja s ljepoticama pasmine ruski toy Annabell, Betty Boop i Chiara

Robert s jednim od svojih ljepotana

Zagrljaj koji pokazuje ljubav koju u sebi nose ovi divni psi

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA Sveto pravilo daljinskog upravljača

Možda nikada nismo prepoznali njegovu pravu moć, ali daljinski upravljač je nesumnjivo najvažniji, iako neizgovoreni, Bog modernog domaćinstva. Nije li on, zapravo, naš tihi, crni prorok koji drži sudbinu naše večeri u svojim plastičnim rukama? On, Daljinski, gospodari svjetlom i sjenom – paleći i gaseći Oltar Zabave. On određuje kakvu ćemo stvarnost tog trena konzumirati, nudeći nam brzi bijeg od dosadne supruge/muža/sebe samog. On je pastir koji vodi naš pogled kroz stotine kanala, a svaki njegov klik je mala, ali konačna odluka o našem postojanju. Jadan je čovjek koji se, prilegnuvši na kauč nakon cjelodnevnog rintanja, sjeti da je Daljinski ostao na kuhinjskom stolu. U tom trenutku, on nije samo čovjek, već mučenik. Trn u mozgu počinje pulsirati: spoznaja da će morati mobilizirati mišiće, pomjeriti težište tijela s idealnog ležećeg položaja, USTATI SE i hodati tih nepremostivih pet metara.

Sumnje ga more, a bijes se nakuplja. Počinje kletvom na Stvoritelja, jer zašto je uopće stvorio kuhinju tako daleko? Krivi Daljinski jer je glup i nije se sam teleportirao. Ljut je na zakone �izike koji su ga vezali za kauč, a posebno je ljut na sebe jer ga nije zgrabio dok je bio u blizini.

U tom trenutku, Daljinski postaje simbolično središte Svemira. Njegovo neprisustvo je teološki problem! Zašto nas Nebo iskušava tolikom patnjom?

Gospa lijena smrt sve to promatra s užitkom. Ona koristi dragocjene minute čovjekovog života, oduzimajući mu spokojni hedonizam i zamjenjujući ga čistom, nesretnom tjeskobom. Jer bez Daljinskog, jadni čovjek je bespomoćan, zarobljen na dosadnom kanalu, nezaštićen od reklama i političkih vijesti. Vrijeme prolazi, troši mu živce.

Zato ga obožavamo. Postajemo ritualni fetišisti: uvijek znamo gdje je, uvijek ga prvo tražimo, dajemo mu počasno mjesto na sredini stola. Kunemo se u sve druge gadgejte jer su beskorisni, a klanjamo se samo daljinskom upravljaču, našem plastičnom božanstvu koje nam daje moć da mijenjamo svijet... barem na ekranu. Ivan Grahovec

EPIGRAMI

Ljubavna bajka

Dok je u dvoje ljubav je bajka, kad je u troje nastaje hajka.

Boli

Kad te ne voli – boli. I kad voli – boli, ako drugu voli.

Izvori

Postoji izvor vode, a postoji i izvor života. Ako presuši izvor vode onda si žedan, ako presuši izvor života onda si bijedan. Ana Jakopanec

AFORIZMI

Politika je kazalište u kojem glasači plaćaju ulaznicu, ali glumci ne silaze s pozornice. Kad političar kaže „mi“, misli „ja“. Kad narod kaže „mi“, misli „oni“. Glas naroda često se čuje — ali rijetko se sluša. Život je kratak, ali red za pravdu uvijek dug. Kad život postane predstava, istina ostaje bez karte. Nema čistih ruku u prljavoj vodi, ali svi se prave da peru savjest. U zemlji bez pamćenja, svaka laž ima mandat. Neki žive od rada, a neki od tuđeg obećanja da će raditi. Kad istina dođe na vlast, obično je kasno za reforme. Život je izbor između istine koja boli i laži koja se bolje prodaje.

Ankica Biskupović

JALNO VIRTUALNO

Manje je više

Manje je više i te spike. Ajmo jednom zauvijek shvatiti: manje je manje, više je više. I točka. Nema dalje. Mirjana Zen

KOZERIJA Svinja

Nije svaka frajerica fajferica, a ni svaka fajferica fajterica. Dražen Jergović

Puno oblaka i prohladno

VREMENSKA SLIKA: Prijelaz iz studenog u prosinac je protekao mirno uz puno oblaka, mjestimičnu maglu i rosulju, tipično vrijeme za kasnu jesen. Nakon nekoliko mraznih jutara, sada više nije toliko hladno pa je temperatura u plusu i noću i danju. Na neki novi snijeg ćemo još čekati jer ga nema u planu, ali zato ima u planu puno oblaka, sivila i povremene kiše. Nešto više suhog vremena možda bude sljedeći tjedan, ali pitanje je koliko ćemo vidjeti sunca. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak izgleda većinom oblačno i tmurno, tu i tamo uz koju kap kiše, ali će općenito dan proći većinski suho. Kiša je vjerojatnija rano ujutro i ponovno kasnije navečer. Puhat će umjeren

sjeveroistočni vjetar, a temperatura zraka neće se bitnije mijenjati u odnosu na prošle dane, ostaje između 3 i 6 Celzijevih stupnjeva.

Izgleda da bi opet nešto kiše moglo biti u noći na subotu i tijekom subotnjeg jutra, a danju bi trebala postupno prestati. Ostaje većinom oblačno i prohladno. Jutarnja temperatura od 2 do 4, a najviša dnevna između 5 i 7 Celzijevih stupnjeva. Nije ni nedjelja puno bolja. Puno oblaka i sivila, a i dalje postoji mogućnost za malo slabe kiše ili rosulje tako da ostaje vlažno i mokro. I temperatura je danima slična pa tako ostaje i u nedjelju.

I početkom sljedećeg tjedna će na nebu dominirati oblaci. Tako i ponedjeljak izgleda uglavnom siv i tmuran, rijetko gdje uz malo

U prosincu toplota, u siječnju mrzlota

sunca. Čini se da bi dan mogao proći suho ili tek koju kap kiše. Nema neke bitnije promjene temperature pa ostaje prohladno, ali u plusu i noću i danju.

Utorak također nudi puno oblaka, ali možda uspije probiti i malo sunčanih razdoblja. Ostaje većinom suho i prohladno vrijeme, a čini se da bi slično trebalo ostati i u srijedu.

Zasad nema na vidiku nekih zimskih zahladnjenja ni snijega.

Ono što je zasad prilično sigurno je da nekog zimskog vremena sa snijegom trenutačno nema na vidiku. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 4. 12. 2025.)

• 5. 12. 1855. godine. rođen botaničar i meteorolog Ambroz Haračić • 7. 12. 1726. godine na području Pakraca počeo snijeg koji je padao neprestance idućih 11 dana

• 5-9. prosinca 1952. godine katastrofalni "smog" u Londonu (4000 mrtvih)

Rezerva

– Ženo, gdje su oni novci što sam sklonio da se nađu, ako zatreba?

– E, pa, našli su se!?

Atmosfera

Tulumi na Mjesecu su katastrofa... Nema atmosfere.

Robna marka

Kako se zove mobilni telefon napravljen od drveta?

- PiNokia!

Na grani

Na grani sjede dvije sove, a dvije sone strane.

Zavodnik

Pita Zagorac neku žensku na Facebooku: - Kaj imaš na sebi?!

- Samo donje rublje!

- Hmm, a nekakav grunt ili tak nekaj?

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Ivan Kutnjak, Hasnovita

Protiv koga rovarijo antifašisti?

Došlo je pak nekše novo vreme pak so počeli nadirati partizani (čitaj: antifašisti) sa sih stran Lepe naše, a dopelali so se i stranjski kak z Srbije tak i z Bosne, očem reči, Republike Srpske jerbo te naši sosedi so navek barajt ak tre prinas nekšo političko kaso zakuhati i ak treba našim levičarima, našim partizanima, našim antifašistima pomoči kaj se legalno zebranoj i k tomo demokrackoj vlasti počnejo delati problemi. A znuomo što dela probleme? Oni šteri nikak nebrejo precerati Lepo našo, oni šteri još den denes cmizdrijo za nekdašjom Jugom. To so oni naši sosedi, prijateli šteri več tridestipet let živijo z �igom v žepo i još so niti jeden den ne preživeli vu Lepoj našoj nek još navek živijo v Jugi. Ne fali jim tuliko Juga kuliko jim fali vlast i se one privilegije štere so meli dok so jivi „antifašisti“ bili na vlasti tak da so to pravzaprav ne antifašisti neg jugonostalgičari.

Kak velijo profesor Pervan i jegovi đaki z Večernje škole čim so se pojavili partizani tre bilo kak najti i ustaše jerbo partizani nebrejo preživeti bez ustašov. Tak je bilo negda, a tak je bormeš i denes makar je partizanov se vejč i vejč, a ustaše ne muoči najti niti za lek. Partizani iščejo i zovejo ustaše na se strane, a ustaša nigdi kak da so v zemlo prepali.

Zbog radi toga so antifašisti vu minulo nedelo organizerali „Marš protiv fašizma“, a to je bilo se samo ne marš protiv fašizma. A zakaj?

Zato jerbo prinas v Lepoj našoj ga ne fašizma i fašistov, a to kaj jiv oni zovejo i iščejo to je čistam nekaj drugo. A dok so jiv ne našli unda so skoristili priliko kaj se obrušijo na Lepo našo i kaj očejo njo vruhnuti. Ne znati de so bili 1991. leta dok so došli antifašisti z Istoka, šteri so šteli pohalositi Lepo našo, unda so morali pokazato zobe, a ne kaj ve, 35 let posle, očejo kaj bi Lepa naša zgubila rata šteroga je 1995. leta dobila i pobjedo v Domovinskomo rato ugradila v temelje slobodne, neovisne i demokracke Lepe naše. A ve partizani (čitaj: antifašisti) naši i stranjski očejo zrušiti demokracko državo i vrnuti staro antifašističko (čitaj: komunističko) i totalitarno državo i to z starom jugo zastavom

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Komo smeta Lepa naša?

i transparentima na čirilici. Očejo nekšo federacijo na Balkano bez država i nacija kakša je nigdar i nigdi ne postojala. Dovlekli so se: jugo zastavo, petrokrako, srpa i hamra, bilo je kokardi z šterima so četniki 1991. leta napali Lepo našo, a bilo je zastavi z duginim bojama. Čuda sega sam nikaj spametnoga.

Našega Ustava ne tre braniti

Sandra Benčič, štera je mahala z jugo zastavom, veli da so oni branili Ustav Lepe naše. Pak je Ustav RH ne bokček kaj ga Sandra, Ivana, Dalija, Ana, Rada i družina morajo braniti i to z starim zastavama, z petokrakama, z srpom i hamrom, z kokardama i z čirilicom. Ne znati je li Ustav Lepe naše zna čitati čirilico?Ne so jim bili dosti domaći antifašisti pak so si morali dopelati stranjske. Pak kaj ovi z Bosne ili pak Srbije imajo z našim Ustavom? Sandra i družina so se borili protiv neovisnosti, državnosti i samostalnosti Lepe naše. To je ono kaj jiv nejbole boli, a nebrejo si pomoči pak zmišluvlejo kaj kaj sega kaj jim se nikak ne šika. Adventpredbožično vreme Kak i sako leto zadnjo nedelo v novembro je započel Advent oliti Došašče, vreme iščekivanja i čekanja Božiča, očem reči, rođenja maloga Isuseka. Negda smo hodali vu vekše grade kak prinas tak i prek meje kaj smo si zeli blagdansko duho i kaj smo dale išli bole smo svetešje dočakali Božiča. Denes je to čistam drugač jerbo saka opčina, saki grad, sako mesto ima svojega Adventa, a razlika je v temo kaj negdi počne predi, a drugdi kesneše ili pak po onoj staroj de počne predi kesneše završi, a de pak počne kesneše predi je gotovo. Tak bi trebalo biti, ali se je, z vremenom, i to spremenilo. Najme kaj, kaj se dotikavle cirkve i cirkvenih zakonov več smo rekli da počne Advent, a ruon tak se zna da Advent završavle na Badnjak. Ali mi ljudi nej bili mi da i tu ne bi nekaj zmislili, tak ima Adventov šteri završavlejo za Tri kralje ili pak još i kesneše. Tam de je tak to je več ne pravi Advent to je unda biznis jerbo smo rekli da je Advent vreme čakanja maloga Isuseka i on dohaja na Božič tak da to nikak nebre biti

za Tri kralje. Ak pak negdi adventske fešte trajejo i posle Tri kralji to je več želja cukopekarov i krčmarov kaj nam vum z žepa zvlečejo čim vejč penez, a Advent i Božič z tem nemajo nikše veze.

Sveti Remoš v Štrigovi ima novoga župnika

Dofčerašji štrigoski župnik velečasni Kristijan Kuhar premešten je za župnika v grad Prilok na mesto prečasnoga Antuna Hoblaja šteri je odišel vu zasluženu mirovino. Štrigoska župa i štrigoski župljani so tak ovo leto dobili novoga župnika i to velečasnoga Igora Radišiča šteri je došel v Štrigovo z Podravine, očem reči, bil je župnik v Kuzminco i Imbriovco. Kak nam je rekel v ovim podravskim župama se je brigal za župljane, a mel je i svoje gospodarstvo de je mel birke i jelene. Kak bi to, po Evanđeljo, rekli tam je pasel Božekove birkice, a tu v Štrigovi ga čaka čistam drugačeši posel jerbo tu bode delal v Božekovomo vinogrado. Saka župa ima nekaj svojega posebnoga, a po tomo je štrigoska župa drugačeša od sih jerbo se je v župi Štrigova, vu negdašjemo Stridono, narodil jeden od vekših, ak ne i nejvekši svetec naše katoličke cirkve i cirkveni navučitel, sveti Jeronim ili kak ga Štrigovčanci zovejo, sveti Remoš. Velečasni Radišič je došel kaj nastavi tam de je velečasni Kuhar postal jerbo znuomo kak Štrigova jedina na sveto ima dokumenta, a to je bula pape Nikole V, štero je papa izdal 1447. leta vu šteroj piše kak je Stridon vu šteromo je rođen sveti Jeronim ova naša međimorska Štrigova, a original te bule se čuvle vu tajnomo arhivo Vatikana v Rimo. O tomo je vu svojim knjigama pisal profesor i doktor Matija Berljak, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, profesor emeritus rodom z Cirkovljana.

Župnik Radišič ima se papere vu svojim rokama, a pomažejo mo kak Opčina tak i Županija tak kaj bodo zazidali Interpretacijski center svetoga Jeronima, a unda se si skupa moramo pobrigati kaj se hodočasniki svetomo Jeronimo vrnejo nazaj vu Štrigovo kak je to negda bilo. Cirkva je zlišpana, a ve još tra kcoj kupiti i zrihtati i farofa kaj bode to onak kak je to negda bilo i kak je sveti Jeronim navčeni.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Snježana je poznato lice na svakom proštenju

U četvrtak se slavila sveta Barbara, zaštitnica rudara, vatrogasaca i vojnika, a Župa Štrigova je taj dan obilježila tradicionalnim proštenjem i svetom misom. Na proštenju smo imali prilike naići na brojne štandove koji su prodavali sve od medenjaka do igrački. Na jednom štandu je bila i Snježana Crnčec iz Šenkovca, koju se uvijek može zateći na svim proštenjima kako prodaje ukusne medenjake i licitarska srca. (bj)

Autor: Damir Novak