Međimurske novine 1575

XXXI Broj 1575

GORAN KNEŽEVIĆ o 25 godina Međimurje graditeljstva

PETAK, 21. studenoga 2025.

Nekad smo se dogovarali

stisak ruke i čašicu, a danas sve rješavaju

Excell majstori

TEMA BROJA

DENTALNO ZDRAVLJE

Mlada stomatologinja Ivana Najman razbija mitove o modernoj prehrani, upozorava na greške zbog kojih djeca gube trajne zube već u osnovnoj školi te otkriva kako spriječiti parodontozu prije nego što postane prekasno

Cijena 2 eur

MEĐIMURJE izgubilo uglednog političara

Oproštaj od Bolte

NOVA ZAPOŠLJAVANJA u Općini Šenkovec Tko će biti odgovoran i snositi trošak?

klokanima na Fejsu pa dobio izdašnu kaznu str.14-15

MEĐIMURCI SE BAŠ I NE MOGU POHVALITI SVOJIM ZUBIMA

Više volimo karijes nego zubare

KREĆE GRADNJA zaobilaznice Nedelišća Veći prometni krkljanac u naredne dvije godine

PREIMENOVANJE HE Dubrava Prelog

NASILJE u obitelji Pijani radnik iz Austrije galamio na oca i izvrijeđao ga

U FACEBOOK grupi upozorio gdje policija zaustavlja

Nazvao policajce

SUD KAZNIO mladog poduzetnika

Oglašavao usluge pranja krovova prije nego što je otvorio obrt

OBITELJ KOVAČIĆ iz Okruglog Vrha S magarcima se sve možete dogovoriti

Godina

ANKETA POD VUROM

Koliko često idete kod zubara?

Kažu da su dva najveća straha u životu: pauci i odlazak zubaru. Mi smo ipak odlučili istražiti baš ovo drugo! Pitali smo naše sugrađane kako preživljavaju susrete sa zubarom, koliko često sjednu u zubarsku stolicu i koliko

FOTO tjedna

im živaca ostane nakon toga. Iako se svi slažu da strah postoji, stručnost i strpljenje zubara olakšavaju cijeli proces. Temu o tome kakve zube imaju Međimurci donosimo na str. 4.-5.

(Iva Medved)

Đurđa Matoša, ČakovecMoja zubarka nedavno je o�šla u mirovinu pa su se u ordinaciji izmijenile nove doktorice, što mi je donijelo malo prilagodbe. Vadili su mi nekoliko zubi i rekli da moram pričeka� zbog termina preko HZZO-a. Iako postupci traju duže, sve se obavlja uredno.

Josip Vrbanec, Šenkovec - Kod zubara sam bio prije otprilike dvije godine. Nemam puno svojih zubi pa sam tada radio gotovo sve što je trebalo popravi�. Pla�o sam oko 1300 kuna, što je tada bio dosta veliki iznos, ali sam želio riješi� probleme odjednom. Od tada se trudim više pazi�, ali nisam često išao na kontrole.

Amalija Čeh, Čakovec - Zadnji put bila sam kod zubara jučer, jer sam proteklih šest mjeseci radila nove zube i bila česta na kontrolama. Riječ je o protezi preko HZZO-a, pa je postupak trajao malo duže, ali sam zadovoljna kako sve izgleda. Sad se nadam da će mi tako napravljeni zubi dugo dobro služi�.

Katarina Novinić, Mursko Središće - Kod zubara sam bila prošle godine u trećem mjesecu, kada sam radila nove zube preko HZZO-a. Ne idem često jer uglavnom nemam većih problema, a i proteza dobro drži. Rekli su mi da imam pravo na jedan popravak ako se nešto potrga, što mi je sigurnost da će sve bi� riješeno po potrebi.

Marija Grozdek, GoričanKod zubara sam bila prije otprilike jednog tjedna jer tamo često idem radi proteze i održavanja zubi. Sve obavljam u Goričanu preko HZZO-a i zadovoljna sam njihovim pristupom. Redovi� odlasci pomogli su mi da održim zube u što boljem stanju, pa sam navikla da se kontrolama često vraćam.

Članovi obitelji međimurskih branitelja nestalih i poginulih u Vukovaru

rata. U ovogodišnjoj koloni sjećanja sudjelovao je oko 125 tisuća ljudi, što je više nego 2024. godine. Grad heroj

Ovih dana trebali bi započeti i konkretni, �izički radovi na izgradnji zaobilaznice Nedelišće. Stoga se na toj dionici očekuju zastoji, prometni čepovi i nervozni šoferi

Izvanredna situacija u prometu

- Probat ćemo organizirati radove radove tako da se što manje prometa odvija po samom naselju Nedelišće, kaže Ivan Kolarić, predsjednik Uprave TEGRA-e kojoj su povjereni radovi. Kako je dodao, pokušat će s Hrvatskim željeznicama dogovoriti mogućnost pristupa gradilištu po poljskim putevima. Konkretno to bi bilo preko Kuršanca i Poleva tako da se ne opterećuju lokalne prometnice.

- Zbog radova će izvanredna situacija trajati narednih skoro pa dvije godine, dodaje.

Najviše prometa odvijat će se iz područja Šljunčare u Ivanovec, TEGRA-ine asfaltne baze.

Dio potrebnog materijala, posebno kamenja, morat će najvjerojatnije dovoziti i

KREĆE GRADNJA

zaobilaznice Nedelišća

Prometni

krkljanac

posjetili su i brojni Međimurci, među kojima su i žene čiji su članovi obitelji nestali u Domovinskom ratu: Mira

Hižman, Mirjana Oreški, Mihaela Jurčević, Krešimir Jurčević i Danica Pongrac-Krhač. (sh, foto: PU međimurska)

BOŠKA BAN oštro o hrpama smeća u romskim naseljima

naredne dvije godine

iz Ljubešćice, što znači da će biti pojačan kamionski promet po državnoj cesti.

Izgradit će se tri nadvožnjaka

Kako je pred nama zima, tijek radova odredit će vremenski uvjeti. No, sudeći po prijašnjim godinama, ne bi trebalo biti većih odgoda.

- Planirali smo krenuti iz smjera Pušćina, naglašava.

Trasa nove zaobilaznice ide od postojećeg rotora kod benzinske pumpe na ulazu u Nedelišće, skreće lijevo prema pruzi, ide uz nju skroz do Kuršanca.

Tamo skreće desno gdje će se pred benzinskom pumpom spojiti na postojeću državnu cestu pred samim varaždinskim mostom. Radovi će u principu početi i završiti na rotoru.

Naime, postojeći rotor u Nedelišću ide u rekonstrukciju, a novi će se izgraditi na kraju na spoju u Kuršancu.

U sklopu zaobilaznice izgradit će se i tri velika nadvožnjaka.

Njihova lokacija je za sada u polju pa se i tu očekuje pojačan promet. (vv)

Međimurje nije ničiji deponij

Saborska zastupnica

Boška Ban jasno je u Hrvatskom saboru poručila da se mora hitno zaustaviti neodgovorna praksa u kojoj se novac poreznih obveznika neprestano troši na saniranje smeća u romskim naseljima, dok se stvarni problem samo seli s jedne lokacije na drugu. Ban je naglasila kako ljudi u Međimurju opravdano gube strpljenje jer, unatoč milijunima uloženima u sanacije, situacija postaje sve gora, pri čemu zastupnik Veljko Kajtazi o svemu šuti. Kao dokaz opasnosti, Ban je istaknula otkriće oko 50 tona azbestnih ploča, iznimno opasnog građevinskog otpada, u Lončarevu, kao i postojanje novog ilegalnog odlagališta te učestalo spaljivanje otpada na raznim lokacijama. Prema njoj, problem potječe iz romskih naselja, ali njegov teret snosi cijeli kraj, zbog čega se mora prekinuti "začarani krug" u kojem se nakon sanacije jednog odlagališta brzo pojave dva nova. Zastupnica je upozorila na golemi

�inancijski trošak, navodeći da je samo Fond za zaštitu okoliša u 2024. godini u Međimurju potrošio oko 600 tisuća eura na kratkoročna rješenja koja ne donose rezultate, već samo produbljuju jaz među manjinskim i većinskim stanovništvom te ruše povjerenje u institucije. Posebno je alarmantno njezino upozorenje da je dio azbestnog otpada u Lončarevo navodno stigao iz Slovenije, što bi, ako se potvrdi, predstavljalo ozbiljno sigurnosno pitanje. Zaključno je poručila da je granica strpljenja odavno prijeđena, zatražila hitnu sanaciju azbesta, punu istragu o njegovom porijeklu te najstrože kažnjavanje prekršitelja, naglašavajući da Međimurje više neće biti ničiji deponij. (vv)

Ivan Kolarić, predsjednik Uprave TEGRA

Dio azbestnog otpada u Lončarevo navodno je s�gao iz Slovenije, upozorava Boška Ban

MEĐIMURJE izgubilo uglednog političara

Oproštaj od Bolte

Piše: Sanja Heric

Foto: Mario Golenko

Brojni političari, kolege i osobe iz javnog života oprostili su se od Baltazara „Bolte“ Jalšovca, dugogodišnjeg saborskog zastupnika i uglednog političara iz Štrukovca, koji je preminuo u nedjelju, 16. studenog.

Komemoracija se održala u zgradi Scheier u Čakovcu gdje su se uz prigodne govore, upisivanje u knjigu žalosti i izrazima sućuti obitelji oprostili od uglednog političara. Rođen 3. siječnja 1947., završio je industrijsko – građevinsku školu i bavio se poljoprivredom.

Političku karijeru počeo je u još osamdesetih godina kao nezavisni zastupnik, a godine 1989. učlanio se u Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku (HSLS). Cijelih devedesetih bio je saborski zastupnik, od prvog zasjedanja, pa do izbora i promjene Vlade 2000., kada postaje i potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, čime je dosegnuto jedno od najviših političkih funkcija koje su obnašali Međimurci.

Istaknuo se brigom za Međimurje i rodni Štrukovec, nemoguće je nabrojati sve zasluge, no prisjetimo se da se izborio za zaštitni znak za međimurska vina i djelomično revitalizaciju majura u Štrukovcu.

Vjenčao se sa Marijom, ima tri sina, Damira, Marijana i Tomislava, te petero

unučadi, Danijela, Saru, Miu, Nicole i Veroniku, na koje je bio iznimno ponosan. Prva na komemoraciji govorila je Dragica Zgrebec, koja ga je upoznala 80-ih godina. - U politiku je ušao u vrijeme duhovnih i kulturoloških, društvenih i političkih promjena. Bio je aktivno sudionik promjena duhovnog, društvenog, službenog, rata, borbe za nacionalnu nezavisnost. Nakon demokratskih promjena i prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, ponovno je izabran u Vijeće udruženog rada Sabora, istaknula je Zgrebec te je dodala da je u Hrvatski sabor biran je četiri puta.

Jedan od najpopularnijih zastupnika

- U tom vremenu donosile su se značajne, mogla bih reći za državu povijesne odluke, i on je bio svjedok i učesnik. Izdvajanje iz Jugoslavije, donošenje novog hrvatskog Ustava, osnivanje

Bolta Jalšovec, bio je potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, čime je dosegnuto jedno od najviših poli�čkih funkcija koje su obnašali Međimurci

Vlade nacionalnog jedinstva, rekla je između ostalog.

U svim tim raspravama, Bolta je bio razborit i otvoren. Cijenili su ga i liberali, ali i kolege drugih političkih opcija, jer je bio iskren i kulturan u svom razgovoru, koristeći često međimurski dijalekt.

Dragutin Glavina u svom je govoru istaknuo da je kao mlad ušao u politiku i nastavio obiteljsku tradiciju.

- Kroz svoj rad i aktivnosti postaje jedan od najpoznatijih i najpopularnijih zastupnika. Omiljen je u narodu, jer su svi razumjeli njegovu poruku ljudskosti. Zapravo, postao je pravi narodni tribun, naglasio je Glavina. Nadahnuće mladim političarima

Župan Matija Posavec rekao je da ime Bolte i danas nadahnjuje mnoge generacije političara. - Bolta je bio nepokolebljiv kada su u pitanju interesi malog čovjeka, čije je potrebe i probleme istinski razu-

mio pa je cijeli svoj život posvetio socijalnoj pravdi. Nije volio eksponiranje, nije tražio sjajne medalje za svoj rad, jedino čemu je istinski stremio bio je boljitak svojih sugrađana, dodao je župan Posavec. Gradonačelnik Mursko Središća Dražen Srpak naglasio je da je siguran da je Bolta iz ovog života na onaj svijet otišao časno i pošteno.

- Bio je zastupnik, potpredsjednik Sabora, ali nadasve jednostavan čovjek, koji je razumio i seljaka i radnika, ali i politiku i sve ono što uz nju ide, rekao je. - Često znam reći da je Štrukovec malo selo, velikih ljudi. Jedan od njih je bio i naš Bolta. Izgubili smo velikog čovjeka, koji je zasigurno biti pisan u nekim buduće monogra�ije Međimurske županije, a sigurno i u Hrvatskoj, zaključio. Posljednji oproštaj od Bolte uveličala je violinistica Martina Sabljak.

Za Odjel neonatologije prikupljeno čak 8320 eura

Treću godinu za redom održana je Terme Sveti Martin FundRace utrka u dobrotvorne svrhe, a ove godine sredstva su donirana Odjelu neonatologije Županijske bolnice Čakovec. Donaciju je u ime Termi Sveti Martin dala Katja Zadravec, direktorica prodaje.

Cilj ove utrke je osvijestiti ljude o zdravlju, te da se prave pobjede ne mjere u sekundama i u tome tko je prvi, nego u prikupljenim novcima za dobrotvorne svrhe, rekla je Zadravec.

Na prvoj utrci održanoj 2023. godine sudjelovalo je dvjestotinjak trkača, 2024. godine okupilo se njih 280, a ove godine stiglo je rekordnih 416 trkača. Budući

Odjel neonatologije će sredstva iskoris�� za nabavu nove opreme

da se skuplja 10 eura po trkaču, skupljeno je 4160 eura. Terme tradicionalno udvostručuju iznos, tako da ukupni iznos koji je doniran Odjelu neonatologije iznosi 8320 eura.

Nagradu je primila dr. Bernarda Medlobi-Vinković,

voditeljica Odjela neonatologije. Ovo je velika stvar za naš odjel koji je iznimno bitan, jer je danas u prosjeku jedno od deset djece rođeno prerano i stoga treba intenzivnu skrb i njegu.

Ovom donacijom planiramo nabaviti novu opremu

ZIMSKA OPREMA obvezna na autocesti i državnim cestama

Gdje su u Međimurju obavezne zimske gume

Obaveza korištenja zimske opreme propisana je u razdoblju od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Obveza se odnosi na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. Međutim, ipak se neki vozači mogu izvući. Naime, ukoliko na lokalnim cestama nema snijega ni poledice mogu se voziti i s ljetnim gumama. No, s njima, bez obzira na vrijeme, pa makar i temperaturu od 15 stupnjeva ne smiju na autoceste i državne ceste. Konkretno, u Međimurju su to:

Autocesta A-4, od graničnog prijelaza Goričan do mosta na rijeci Dravi te na državnim cestama DC-3 od graničnog prijelaza Goričan (granica s Mađarskom) preko Čakovca do Varaždina, DC-208 od graničnog prijelaza Trnovec (granica s R. Slovenijom) do

Nedelišća (čvorište s DC3) i DC-209 od graničnog prijelaza Mursko Središće preko Šenkovca do Čakovca (čvorište s DC-3).

Za motorna vozila kategorije M i N čija dopuštena masa ne prelazi 3,5 tone, zimska oprema se smatra obveznom ako vozilo ima ili četiri zimska pneumatika (oznaka M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na svim kotačima, ili četiri ljetna pneumatika s najmanjom dubinom pro�ila od 4 mm, uz obavezne lance za snijeg ili uređaje za povećanje prianjanja koji se postavljaju na pogonske kotače.

Za motorna vozila kategorije M i N čija je dopuštena masa veća od 3,5 tone, zimska oprema je obvezna ako vozilo ima zimske pneumatike na pogonskim kotačima ili ako ima lance za snijeg ili uređaje za povećanje prianjanja postavljene na pogonskim kotačima. (vv)

NOVIH 30 proizvoda s ograničenom cijenom

Na popisu i kukuruz šećerac, margarin te njoki

Vlada RH širi popis proizvoda kojima se određuje najviša cijena, i to za još 30 artikala, čime će se ukupan broj popeti na 100.

Među tim novim proizvodima nalaze se: raženi, kukuruzni i pšenični kruh, listovi za pite i savijače, njoki, majoneza, ajvar, kiseli krastavci i paprika, kukuruz šećerac, margarin, med, pecivo „lizika“, tost, petit keks, lignje očišćene, smrznuti špinat, badem u jezgri, kompot od breskve, čokoladni namaz s dodatkom orašastih plodova, smrznuti

mix grašak i mrkva, zimska salama, šunka za pizzu, mliječni namaz, vrhnje za kuhanje, jabučni nektar, čaj u �ilter vrećicama, vlažne maramice za bebe, dječja gotova kašica, krema za ruke, sapun za ruke, papirnati troslojni ubrusi… Popis je doista šarolik, ali i indikativan. Dolaze blagdani pa treba majoneza i smrznuti grašak te mrkva. Jasno je da se na popisu nalaze dječje potrepštine, ali čemu smrznuti njoki, margarin, med od tko zna kuda, itd. (vv)

PREIMENOVANJE HE Dubrava

Prelog dobiva Priločko jezero

koja će dodatno poboljšati tehničke uvjete, rekla je Medlobi-Vinković. Organizatori se zahvaljuju svim trkačima, volonterima i sponzorima, te već pozivaju na iduću utrku koja će se održati 25. listopada 2026. godine. (vv)

Akumulacijsko jezero, tzv. službenog imena HE Dubrava, promijenit će ime u Priločko jezero. Tako je bar najavljeno na kolegiju LJubomira Kolareka s time da prijedlog mora proći na sjednici gradskog vijeća. No, kako vlast ima tanku većinu, pojave li se svi njeni vijećnici, akumulacijsko jezero zvat će se Priločko jezero. Jezero se najvećim dijelom nalazi na području Međimurske županije i to ukupno 967 ha dok se preostalih 542 ha nalazi u Varaždinskoj županiji.

Na području pak Grada Preloga, tj. katastarskim općinama koje pripadaju Gradu Prelogu (Prelog, Cirkovljan i Oporovec) jezero obuhvaća površinu od 849 ha što je Gradu dovoljan argument za davanje imena. Ističe se i kako Dubrava ne postoji već samo Donja Dubrava što je još jedan razlog za promjenu. Priločko jezero nastalo je od nekadašnjeg naziva Preloga a ujedno i udomaćenog naziva Prilok. Autor imena je pokojni geografa prof.dr.sc. Dragutina Feletar. (vv)

Obitelj Baltazara Jalšovca na komemoraciji

TERME SVETI MARTIN

Piše: Sanja Heric

Zahvat je ponavljan triput. Uvijek je prvo na red došlo čišćenje živca, a potom stavljanje lijeka u zub. Svaki put, bol se ponovno vraćala. Kad više nije bilo šanse za spas, preostalo je samo vađenje zuba, ispričao nam je muškarac svoje iskustvo kada je u ranim tridesetima ostao bez svojeg trajnog zuba. Takve situacije, nažalost, nisu rijetkost u ordinacijama dentalne medicine, pogotovo ako se o zubima ne brine od najranijeg doba. Kada pitamo stomatologe u Međimurju o najčešćim problemima s kojima dolaze pacijenti, odgovor je gotovo jednoglasan: na vrhu liste su karijes i parodontološke bolesti. A treći, najopasniji neprijatelj, jest odgađanje posjeta stomatologu do trenutka kad je liječenje bolno, skupo ili često nemoguće.

Ako se usporede cijene dentalnih usluga u Hrvatskoj i Austriji, razlike su vidljive već na prvom koraku. Aktualni austrijski cjenici za 2025. godinu pokazuju znatno više iznose nego oni u Hrvatskoj. Primjerice, vađenje zuba u Austriji stoji oko 120 eura, dok se kod nas kreće između 40 i 90 eura. Implantati u Austriji mogu dosegnuti i nekoliko tisuća eura, dok se u Hrvatskoj najčešće naplaćuju od oko 700 do 1500 eura. Slična je situacija i s krunicama, koje u Austriji koštaju između 300 i 1100 eura, dok su u Hrvatskoj dostupne po znatno povoljnijim cijenama, najčešće od 180 do 750 eura.

Zbog tako izraženih razlika, mnogi hrvatski iseljenici, ali i brojni strani pacijenti, odlučuju se na dolazak u Hrvatsku kako bi kvalitetno, ali osjetno povoljnije riješili svoje dentalne probleme.

Svoje iskustvo sa stomatološkim uslugama u Austriji podijelila je Božica Hrženjak, rodom iz Donjeg Koncovčaka, koja u Grazu živi već dugi niz godina.

- Imam zubara preko zdravstvenog osiguranja i zadovoljna sam s njegovim

uslugama, no gotovo svaka dodatna usluga posebno se plaća. Do 2025. godine cijene su bile niže, ali sada su znatno porasle. Godišnja kontrola, čišćenje prednjih zuba i popravak zuba ako je karijes uz crnu plombu još su uključeni u zdravstveno osiguranje i besplatni su. Uz to, uvijek naprave i rendgenski snimak. Međutim, čišćenje stražnjih zuba od kamenca ili stavljanje bijelih plombi dodatno se naplaćuje, ispričala nam je Međimurka iz Graza. - Prije dvije godine išla sam jer mi je zub puknuo te mi ga je stomatolog privremeno sanirao. Novi zub bi me tada koštao 990 eura. Kako nisam imala novca, do danas nisam riješila taj problem. Gledala sam opcije u Hrvatskoj i Mađarskoj, koje su znatno jeftinije, ali zbog potrebe uzimanja godišnjeg odmora i dodatnih troškova prijevoza, ukupno bi me to koštalo jednako, dodaje. Slične razlike uočljive su i u susjednim zemljama. U Sloveniji su cijene umjerenije nego u Austriji. Vađenje zuba može koštati oko 50-80 eura, a implantati počinju od oko 550 eura. Krunice se kreću od 330 eura, za metal-keramičke, do više od 450 eura, za cirkonijske.

Zbog izraženih razlika, mnogi hrvatski iseljenici, ali i brojni strani pacijenti, odlučuju se na dolazak u Hrvatsku kako bi kvalitetno, ali osjetno povoljnije riješili svoje dentalne probleme

U Mađarskoj su troškovi vrlo konkurentni: vađenje zuba košta od 55 eura, implantati od 485 eura (Alpha-Bio), a krunice od oko 200 eura za metal-keramičke i 370–400 eura.

Iskustva Hrvata koji žive i rade u inozemstvu potvrđuju da je financijski teret dentalne skrbi iznimno velik. Sandra Pahek, rodom iz Draškovca,

Amalgan i crne plombe odlaze u prošlost

Amalgamske plombe, popularno zvane “crne plombe”, desetljećima su bile standard u dentalnoj medicini, no njihova upotreba u Hrvatskoj, sukladno regulativama Europske unije, postupno se ukida.

Glavni razlog zabrane nije izravna štetnost za pacijente jer je živa u postojećim plombama vezana, već je ključna ekološka zabrinutost zbog štetnog utjecaja žive na okoliš, posebno tijekom proizvodnje i odlaganja otpada.

Europska unija postupno uvodi ograničenja: od

koja živi u Njemačkoj, redovno odlazi samo na kontrole koje pokriva zdravstveno, dok godišnje čišćenje zuba plaća oko 90 eura.

- Generalno, cijena ovisi koliko im vremena treba za tvoje zube, tj. u kakvom su stanju, govori Sandra, objašnjavajući da je zamjena plombi jako puno koštala.

- Cijene su u Njemačkoj toliko visoke da je tamo osiguranje za zube jako popularno, pa to ljudi uzimaju da smanje troškove koji bi bili kao jedan normalan auto, slikovito objašnjava.

- Da mi sada nešto na veliko treba, išla bih ili u Hrvatsku, ili Srbiju ili u Egipat. Čisto jer u tim zemljama imaju smisla za estetiku, za razliku od Njemačke, rekla nam je Pahekova. S kakvim problemima Međimurci najčešće odlaze zubaru?

Zašto se ipak preventivni pregledi, barem dva puta godišnje, i dalje često zanemaruju, razgovarali smo sa stomatologinjom Ivanom Najman iz Cirkovljana, koja od sljedeće godine preuzima ordinaciju dentalne medicine u Donjoj Dubravi od dr. Bernarde Miser, dugogodišnje liječnice koja odlazi u zasluženu mirovinu. Ivana je završila Stomatološki fakultet u Zagrebu 2017. godine, bila je dobitnica Rektorove nagrade i stručno se usavršavala u Austriji, u Grazu i Beču, posebice u području implantoprotetike. Svoje radno iskustvo stjecala je u ordinaciji dr. Helge Golubić u Kotoribi, a posljednjih sedam godina radila je u Poliklinici Percač u Čakovcu.

1. siječnja 2025. godine zabranjeno je postavljanje amalgamskih ispuna djeci mlađoj od 15 godina i trudnicama, a od 1. srpnja 2026. godine planira se potpuna zabrana uvoza, izvoza i proizvodnje amalgama.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) najavio je da će pokriti trošak zamjene amalgama modernijim, estetskim materijalima, poput kompozitnih “bijelih” plombi, kako ukidanje ne bi bilo financijsko opterećenje za pacijente.

- U velikom broju slučajeva radi se o popravcima pacijenata koji dolaze prekasno u ordinaciju. Problem zapravo počinje još u mladosti, jer djeca se ne vode na stomatološke preglede na vrijeme. Često dolaze u ordinaciju s osam ili devet godina, i to s već pokvarenim prvim molarima koji zahtijevaju ozbiljno liječenje ili čak vađenje. U takvim situacijama, dijete zna biti teško za suradnju jer još nije upoznalo stomatologa, nema povjerenje, pa se zahvati otežavaju. Tako se nažalost često dogodi da dijete završi kod kirurga koji mu mora izvaditi trajni zub, iako bi se on možda mogao spasiti da je problem uočen na vrijeme, objašnjava naša sugovornica.

Kada se pojave prvi zubići, stomatologinja Ivana savjetuje da je pravo vrijeme za prvi posjet ordinaciji. - Preporučuje se da dijete prvi put dođe stomatologu oko prve godine ili godine i pol, jer je tada važno da se dijete upozna s liječnikom i ordinacijom, objašnjava. Nakon toga, dolasci bi trebali biti redoviti, barem dva puta godišnje, kako bi se provodili preventivni postupci, pokazalo pravilno četkanje i pregledale eventualne oralne restrikcije.

Karijes i parodontoza

Karijes i parodontološke bolesti najčešći su problemi zbog kojih Međimurci dolaze stomatolozima, a često ih prati odgađanje posjeta koje komplicira liječenje

- Zadnjih godina posebno pratimo upravo te oralne restrikcije, poput kratkog frenuluma, visokog nepca ili nepokretljivosti jezika. Ti problemi ne utječu samo na dojenje i prehranu, nego i na govor i žvakanje. Ako se na vrijeme otkriju, dijete se može uputiti na odstranjivanje tih prepreka ili prema logopedu, dodaje Ivana. Kad je riječ o najčešćim problemima s kojima Međimurci dolaze stomatolozima, stomatologija Ivana ističe karijes, parodontološke bolesti i potrebu za protetskom rehabilitacijom. Dodatno je još istaknula Bolesti temporomandibularnog zgloba (TMZ) su skupina poremećaja koji uzrokuju bol i disfunkciju čeljusti, a mogu se manifestirati kao bol u čeljusti,

glavobolje, škljocanje,

Ivana Najman, koja od prvog siječnja 2026. preuzima ambulantu dentalne medicine u Donjoj Dubravi, preporučuje

TEMA BROJA

KAKVE

Pacijenti

u Hrvatskoj imaju pravo na besplatne osnovne stomatološke usluge preko HZZO-a

parodontoza na redovni pregledi izbjegavaju

Kako i koliko peremo zube?

Posljednji podaci istraživanja Eurostata govore da Hrvati generalno ne peru zube. 75 posto ispitanika u dobi između 35 i 45 godine zube pere pogrešno. Ponajprije, prekratko, s prestarom četkicom

za zube ili bez obraćanja pažnje na prostor iza i između zuba. Oko 1,4 posto ispitanika je reklo da nikad ne pere zube te je još 6 do 8 posto onih koji ih peru svaki drugi, svaki peti dan ili još rjeđe.

Parodontološke bolesti, ističe, uglavnom uključuju gingivitis i posljedični parodontitis, koji dovode do gubitka kosti oko zubi. - Ljudi često ne prepoznaju probleme na vrijeme. To se manifestira kroz simptome poput krvarenja desni, lošeg zadaha, pa čak i gnojenja na pojedinim mjestima. Nažalost, često dolazi i do klimanja zubi, što je znak da je bolest već uznapredovala te može dovesti i do gubitka zubi. Zato je ključno na vrijeme prepoznati simptome i reagirati, dodaje.

Redovitost posjeta stomatologu je, kako ističe najbitnija. Stomatolog mora to prepoznati i na vrijeme liječiti. U ovim slučajevima riječ je o kroničnim bolestima, ali ako se na vrijeme počinje tretirati, čovjek može funkcionirati normalno praktički čitav život, sa svojim pravim zubima.

Parodontoza se stalno mora pratiti jer je pod utjecajem različitih faktora: pušenje, prehrana, način života, genetska predispozicija, bakterije i loša higijena.

Na pitanje koliko često bi uopće trebali dolaziti na stomatološke preglede, stomatologinja Ivana kaže da barem dva puta godišnje. To su kontrole na kojima se provjerava je li sve u redu i treba li nešto popraviti.

- Zamislite da vozite auto i ne odvedete ga na servis barem jednom godišnje. Kod stomatologa bi trebalo biti barem dvaput godišnje, dodaje.

- Ako na primjer pet godina ne idete stomatologu, možete naići na brojne probleme. Često to više nije samo jedan, nego cijeli niz problema koje treba riješiti, sve ono što se moglo spriječiti pravovremenim pregledima, objašnjava.

Za mnoge je ipak najveći problem strah od stomatologa, pa smo je upitali kako ga prevladati.

- To je uvijek dobro pitanje, priznaje. - Prvo se treba odlučiti na taj korak. Odlučnost

Što je besplatno preko HZZO-a?

Pravilnikom HZZO-a o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti jasno su utvrđene usluge stomatologa koje su besplatne za pacijente i njihov trošak pokriva obavezno zdravstveno osiguranje.

Ako stomatolog ima ugovor s HZZO-om, pacijent neovisno o svojoj dobi ima pravo na sljedeće besplatne usluge:vađenje zuba, liječenje paradentoze, pravo na djelomične i totalne zubne proteze, čišćenje kamenca do dva puta godišnje, u potpunosti je pokriven trošak

je ključna. Uz dobru komunikaciju i pristup, sve se može riješiti. No najvažnije je pronaći stomatologa kojem možete vjerovati, često po preporuci od nekoga poznatog, rekla nam je.

Koja je hrana najlošija za zdravlje zuba?

Dotaknuli smo se teme najštetnije hrane za zdravlje zuba, a njezin je odgovor usmjeren na današnji brzi način života i prehrambene navike. Najman ističe da problem nisu samo očiti krivci, poput gaziranih pića, već i hrana koja se često percipira kao zdrava.

- Zapravo je problematičan taj brzi način života i posezanje za brzom hranom, ugljikohidratima te gotovim pripravcima. Čak i često konzumiranje kisele hrane i smoothieja, objašnjava Najman. Posebno upozorava na tekuću i mljevenu hranu, poput smoothieja, koju nije potrebno

Izbjeljivanje zubi: što je sigurno, a što može biti opasno?

kompozitnih (bijelih) ispuna za jedinicu, dvojku i trojku u gornjoj i donjoj čeljusti, popravak ostalih zuba amalgamskim ispunima, izdavanje uputnice za RTG snimke zuba, za ortopan, zubne proteze, vađenje zuba.

Mlađi od 18 godina uz sve spomenute usluge imaju pravo još i na zubni aparatić te bijele ispune za sve zube. Sve usluge izvan standarda stomatolozi naplaćuju prema cjeniku dentalnih usluga koji formira Hrvatska komora dentalne medicine.

žvakati. Naglašava da je žvakanje ključno jer ono “na neki način i čisti zube” te potiče razvoj čeljusti, što je izuzetno važno, osobito za mlade osobe.

- Proteinski smoothie je hranjiv, ali konzumiranje usitnjene hrane ne doprinosi pravilnom razvoju čeljusti i žvačnih mišića, kaže Najman, dodajući da utjecaj influencera već djeluje i na vrlo mlade. Primjerice, super je da su izreklamirali pastu za zube Voyage pa je sada konačno pranje zubiju među tinejdžerima vrlo popularno. Osim same hrane, kritična je i navika pranja zubi odmah nakon konzumiranja kisele hrane i pića, poput cijeđenih sokova.

- Ako popiješ cijeđeni sok i odmah ideš prati zube, to je zapravo štetno, upozorava zubarka. Četkanje u tom trenutku pogoršava situaciju jer opada pH u ustima. Neće odmah doći do oštećenja, no nakon dugotrajnog takvog tretmana doći će do preosjetljivosti i nepovratnih oštećenja cakline. Stoga, za zdravlje zubi, Najman preporučuje raznovrsnu, krutu hranu i pijenje vode kao najzdraviji izbor.

i disfunkciju čeljusti, a mogu se manifestirati kao bol u čeljusti, glavobolje, škljocanje, ukočenost vrata i poteškoće sa žvakanjem. Karijes je dobro poznati neprijatelj koji nastaje kao posljedica nakupljanja plaka i bakterija koje razgrađuju zubnu caklinu. On je i najčešća bolest zubi, a ako se ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih oštećenja.

Posljednjih godina police drogerija, uključujući DM i slične trgovine, prepune su različitih proizvoda za izbjeljivanje zubi – od pasti koje “plavo svijetle”, trakica i gelova, do kućnih setova koji obećavaju brze rezultate. No, stomatolozi upozoravaju da, iako većina tih proizvoda nije štetna ako se koristi točno prema uputama, najveći problem nastaje kad se koriste prečesto ili nekontrolirano.

- Svi ti preparati mogu biti sigurni ako se koriste pravilno i umjereno. No, opasnost je u abrazivnim i kiselim sastojcima, poput kućnih pripravaka od limun-

ske kiseline, sode bikarbone ili octa, koje mnogi koriste kod kuće kao “prirodna” sredstva za izbjeljivanje. Takve tvari mogu trajno oštetiti caklinu i uzrokovati preosjetljivost zubi i iritaciju desni, pojašnjava stomatologinja Ivana Najman.

Dodaje da je najsigurnije rješenje profesionalno izbjeljivanje u ordinaciji, gdje postupak provodi stručna osoba i pri tome kontrolira koncentraciju preparata i trajanje tretmana.

- Nisam protiv izbjeljivanja, ali mora biti kontrolirano i ne prečesto. U rukama stomatologa rizik je minimalan, zaključuje.

Pasta s fluorom must have Za kraj, stomatologinja Ivana naglašava važnost fluora u svakodnevnoj njezi zubi. - Vidim sve više pacijenata koji počinju izbjegavati fluoride, iako oni zapravo pomažu jačanju cakline i imaju jedno od ključnih mjesta u zaštiti zubi. Uočila sam da pacijenti koji koriste paste bez fluora, nakon godinu dana dolaze s već uništenim zubima. Posebno je važno to za one koji su skloni karijesu zbog genetske predispozicije ili razlike u kvaliteti sline i zubi, dodaje. - Neki ljudi mogu zube održavati s manjim naporom, ali oni skloniji karijesu moraju uložiti više truda. Zato je pasta s fluorom must have, neizostavan saveznik svakoga tko želi imati zdrave zube i izbjeći ozbiljnije probleme, zaključuje.

preporučuje prati zube najmanje dva put dnevno

Zašto u firmama nastaje kaos i kako im pomoći da ponovno funkcioniraju?

Uhrvatskim malim i srednjim tvrtkama postoji obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu: sustav formalno funkcionira, ali operativno zapinje. Posla ima, ljudi rade, ali ritam je izgubljen. Odluke se donose sporo, odgovornosti nisu jasne i previše toga završava na stolu vlasnika ili direktora.

To nije pitanje sposobnosti, nego strukture i cjelokupne dinamike sustava — načina na koji timovi dišu, komuniciraju, razumiju se, poštuju različitosti i prenose svoje navike iz privatnog života u posao.

Tvrtka može imati dobar proizvod i dobre ljude, ali ako sustav ne diše, ponavljaju se isti obrasci: odluke stoje, informacije se gube putem, odgovornosti postaju maglovite, a previše tereta završi na jednoj osobi — najčešće na vlasniku ili direktoru.

Dvadeset godina rada u �inancijama, kriznim sustavima i restrukturiranju pokazale su mi da se većina problema ne nalazi u tržištu, nego u unutarnjoj organizaciji. Tvrtke najčešće ne “padaju” zbog loših ljudi, nego zbog nejasnih uloga, ponavljajućih propusta, naglih i nepromišljenih odluka, situacija u kojima sav teret pada na jednu osobu, nedostatka delegiranja, izbjegavanja odgovornosti i slabog protoka informacija koji usporava sve ostalo.

Zbog tog iskustva danas radim kao organiza-

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Organizacijski & Leadership Reset Poslovno savjetovanje za direktore i vlasnike E - mail: vesna@vesnabaranasic.com MindsetSoul

cijski i leadership reset konzultant. Moj fokus su tvrtke koje imaju rezultat, ali nemaju jasnoću — organizacije koje rade mnogo, ali previše energije troše na gašenje istih problema.

Moj je zadatak jasan: ući u organizaciju, vidjeti gdje sustav puca, postaviti jasna pravila rada i unaprijediti način vođenja. To uključuje analizu procesa, odgovornosti, komunikacije i donošenja odluka, kao i rad s direktorom na stabilnosti vodstva.

Cilj mi je ponuditi konkretne uvide, pravila i sustav koji pomaže vlasnicima i direktorima da vide što se zapravo događa u njihovoj organizaciji i kako to mogu promijeniti. Kada se to postigne, sljedeći je korak promjena ponašanja i usklađivanje tima u novom načinu funkcioniranja.

Rezultat je organizacija koja radi jasnije, donosi odluke brže i može se posvetiti rastu — umjesto stalnom gašenju požara.

Organizacija ne mora biti savršena, ali mora biti jasna. To je preduvjet stabilnosti svakog poslovanja.

Za podršku u organizaciji i vođenju vaše tvrtke obratite mi se na vesna@vesnabaranasic.com

Vesna Baranašić, mag.oec. Organizacijski i leadership reset konzultant & executive coach

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

SASVIM OSOBNO - Petar Janušić, načelnik općine Belica

Gledam crtiće i

božićne filmove

“pod mus”

Kao i svaki roditelj malog djeteta gleda crtiće i to po sedam puta jedan te isti, a sa suprugom božićne filmove koji su već krenuli. Njegov pak su izbor dokumentarni filmovi o životinjskom svijetu

Piše: Vlasta Vugrinec

Nakon osam godina predsjedanja Općinskim vijećem Belice, Petar Janušić postao je i načelnik na ovogodišnjim lokalnim izborima. Napustio je posao u realnom sektoru i sad plovi političkim vodama. Relativno je mlad čovjek, rođen je 29. 6. 1987. godine. Završio je srednju ekonomsku školu, oženjen je i otac četverogodišnje Bele Veronike. Folklorom se zarazio još u osnovnoj školi

Osim kao načelnika, Međimurcima je poznat kao aktivni folkloraš još od osnovne škole. U folklor je otišao sa svojim društvom premda je igrao i nogomet te rukomet.

- U folklor nas je aktivirala naša učiteljica u nižim razredima, Štefanija Mihalic iz Pribislavca, koja je puno generacija “odgojila” u tom nekom etno-folklornom štihu, prisjetio se Petar. Dopalo mu se, godine su prolazile i sad je već 30-ak godina folkloraš. Istina, kako to već biva, i svoju suprugu Majdu je tu upoznao. Majda je, naime, plesati poučavala male folkloraše u rodnom Strahonincu. U folkloru nije ostao samo on nego i cijela generacija. Od njegovog društva još četiri ili pet njih aktivno se bavi plesom. Petar je isključivo plesač, a sedam

godina bio je i predsjednik KUD-a Belica. Ostavku je dao kad je postao načelnik. Tri je godine plesao u KUD-u sa suprugom, no nikad kao par.

- Slažu nas po veličini i kako sam ja dosta visok u odnosu na suprugu, nikad se nismo našli zajedno, dodaje. Danas, zbog obveza, pleše puno manje, no zato se supruga vratila aktivnom plesu, a sa sobom vodi i kćerkicu.

Sve se vrti oko kćeri

S obitelji živi u obiteljskoj kući koju je dobio od svojih roditelja, odnosno majke jer mu je otac umro.

- Imamo dvorište, a imali smo prije i vrt s povišenim gredicama. S obzirom na to da imamo malog Border Collieja, to jest sad mu je godinu dana, mislim da bi on riješio sve iz vrta, ne, ako ne bi bio ograđen.

U kući radi tko što stigne, nema stroge podjele posla. Kako kao načelnik nema strogo radno vrijeme, ipak je veći dio toga na leđima Majde.

Večeri, koliko može, provodi s obitelji i, naravno, Bela Veronika je u središtu zbivanja. Kći ide na spavanje oko 21 sat i tek se onda može u miru posvetiti supruzi. Tada razgovaraju, dogovaraju se i planiraju ili pak jednostavno,

Svašta nešta:

• Omiljeni �ilm: Marvelovi superjunaci

• Najljepša međimurska pjesma: Međimurski lepi dečki

• Izlasci: Ne izlazi

• Velika želja: Safari u Keniji

• Strana zemlja: Vidjeti Kinu

• Propuštena prilika: Zbog korone propao put na Siciliju i Festival bademovog cvijeta

uživaju u miru i tišini. Tu i tamo pogleda nešto na TV-u, doduše, najviše na Net�lixu. - Trudim se pratiti Dnevnik i vijesti, naprosto da sam u tijeku s događajima u državi i u svijetu. Interesira me što nas čeka premda je to danas teško predvidjeti jer nikad ne znaš što će se dogoditi, ali ono... Kao i svaki roditelj malog djeteta gleda crtiće i to po sedam puta jedan te isti, a sa suprugom božićne �ilmove koji su već krenuli. Njegov pak su izbor dokumentarni �ilmovi o životinjskom svijetu. U autu mu je uvijek

upaljen radio i najviše sluša stranu glazbu ili domaći poprock, odnosno Parni Valjak, Prljavo kazalište, Crvenu jabuku. Sport je također bitan u njegovom životu. Uz dva lokalna kluba, to jest NK BSK i NK Radnički Gardinovec, prati igru i hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Pogleda i utakmice Lige prvaka, dok našu SuperSport ligu ne. Eventualno derbi Dinamo-Hajduk, ali kaže, tu se već izgubio onaj pravi čar.

Splet okolnosti odveo ga u politiku

U politiku je ušao tek što je postao punoljetan. Tadašnji načelnik Zvonimir Taradi počeo je pomlađivati HNS. – U stranci je u to vrijeme još bila Sandra Herman i, naravno, i župan Matija Posavec, kaže i dodaje da mu je tada Sandra bila učiteljica, a i članica KUD-a.

I kako to biva, na nagovor je s društvom ušao u stranku i osnovan je klub mladih. - Eto, velim, igra slučaja, splet okolnosti. Super smo, inače, surađivali svi skupa i nikad nismo imali problema. Tako radi i danas u Općini, a trudi se i u vlastitoj obitelji.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 23. studenoga

Trgovine KRK

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čakovec, Vukovarska 1

• D. Kraljevec, Čakovečka 1

• D. Vidovec, R. Končara 9

• Goričan, Školska ulica 15

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Nedelišće, M. Tita 62

• Orehovica, N. Tesle 23

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, K. Domagoja 19

• Zebanec Selo 11

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• Green Park, Varaždin (9-21 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)

Petar sa suprugom Majdom

MONTAŽNA KUĆA Chasma obitelji Novak iz Male Subotice

Od tlocrta do završnog sjaja kuća se prilagođava vašim željama

“Najvažnije je znati što želite – raspored, stil, materijale. S Chasmom se sve može prilagoditi. Kad imate dobar plan i provjerenog izvođača, gradnja ide brzo i bez stresa.” Brza

Kada je obitelj Novak iz Male Subotice počela razmišljati o gradnji svog doma, znali su da žele kuću koja će biti funkcionalna, energetski učinkovita i u potpunosti prilagođena njihovim potrebama. Preporuke prijatelja, ali i detaljna Chasmina internetska stranica, pokazali su im da je montažna kuća možda upravo ono što traže. Privukla ih je jasna i transparentna ponuda, ali još više – mogućnost potpune prilagodbe projekta.

“Model smo izabrali iz kataloga, ali sve dimenzije, raspored i veličinu Chasma je bez ikakvog problema prilagodila našim željama,” kažu Marija i Bojan Novak iz Male Subotice. Umjesto golemog projekta od oko 400 kvadrata, Chasma im je pomogla oblikovati dom koji je idealno odgovarao njihovom ritmu života, budžetu i potrebama.

Gradnja bez stresa i useljenje za samo nekoliko mjeseci

Ono što ih je najviše oduševilo bila je brzina i organiziranost gradnje. Od prvih radova do useljenja prošlo je svega nekoliko mjeseci, bez nepredviđenih kašnjenja i komplikacija. “Sve je išlo točno kako je dogovoreno. Najteže nam je bilo birati detalje, ali čak je i to s Chasmom bilo jednostavno, jer su nam pomagali u svakoj odluci.”

Administrativni dio, koji mnogi doživljavaju kao najstresniji, kod njih je prošao glatko. Chasma im je dala jasne upute i preuzela dio tereta na sebe, pa proces —

Savjet

obitelji Novak

kako kažu — “ne bi bio ni upola tako brz bez njihove pomoći”.

Topao, tih i energetski štedljiv dom

Najveće iznenađenje stiglo je tek kad su u dom uselili. Razlika u energetskim svojstvima u odnosu na njihovu prethodnu kuću bila je, kako kažu, “ogromna”.

Kuća je izvrsno izolirana, zimi se grije minimalno, a toplina se zadržava dugo. Ljeti je svježe, bez potrebe za stalnim hlađenjem. Ugradili su solarne panele i podno grijanje, što dodatno smanjuje potrošnju energije. “Troškovi su minimalni. U odnosu na ranije, jednostavno neusporedivo.”

Uz energetsku učinkovitost, posebno cijene mir i tišinu koje im kuća pruža. “Ujutro se budimo u potpunoj tišini. Prostor je zdrav, prozračan i uvijek ugodan.”

Dom krojen po njihovoj mjeri

Novakovi su raspored prostorija planirali prema vlastitim navikama. Donji kat je otvoreni, prostrani dnevni dio — kuhinja, blagovaonica

Obitelj Novak: Naš dom iz snova nastao je brže nego što smo mogli zamisliti

i boravak u jednoj cjelini — gdje se najviše druže i provode vrijeme. Spavaće sobe smještene su na gornjoj etaži, gdje imaju mir i privatnost.

Materijale su birali pažljivo, vodeći se kvalitetom i trajnošću. Danas kažu da su iznimno zadovoljni izolacijom, završnim

obradama i ukupnim osjećajem prostora: “Toplina, svjetlost i funkcionalnost su točno onakvi kakvi smo željeli.”

Čemu bi se vratili?

“Istom izboru, ali još brže!”

Danas, s iskustvom iza sebe, slažu se da bi sve ponovili. “Možda bismo samo ranije znali koliko je zapravo mogućnosti prilagodbe. S tim znanjem odlučili bismo se još brže.”

Kao savjet drugima naglašavaju važnost dobrog plana i pouzdanog izvođača.

Zašto Chasma montažne kuće?

y izvrsna komunikacija i potpuna transparentnost y pravi partner koji vodi kroz dokumentaciju i postupke

y kvaliteta izvedbe koja se vidi i u osjećaju doma y velika fleksibilnost u svakom koraku – od ideje do završnog izgleda

“Chasma se pokazala kao idealan partner — profesionalni, jasni, korektni i spremni pomoći. Montažna gradnja može biti nevjerojatno brza

Ključne značajke njihove kuće:

y Brza gradnja –useljenje u samo nekoliko mjeseci

y Prilagođen projekt – model iz kataloga potpuno izmijenjen prema željama obitelji

y Solarni paneli + podno grijanje – maksimalna energetska ušteda y Odlična izolacija –minimalni troškovi grijanja i hlađenja y Otvoreni dnevni prostor – dom kao mjesto okupljanja y Tiho i zdravo okruženje – bez vlage, buke i temperaturnih oscilacija

i jednostavna kada iza nje stoji iskusna ekipa.”

Za njih je to danas više od kuće. To je prostor ispunjen svjetlom, mirom i osjećajem sigurnosti. Dom koji je nastao brzo, ali ostaje dugoročno — točno po njihovoj mjeri.

Obitelj Novak opušteno uživa u svojoj kući

Kuća obitelji Novak zaista je posebna

Mališani posebno uživaju u novom domu

NESREĆA u Čakovcu

PRED TRGOVINOM u Trnovcu

Pijan vrijeđao policajce i odbijao pokazati

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 41-godišnjaka na novčanu kaznu od 700 eura jer je u ožujku pod utjecajem alkohola vrijeđao policajce pred trgovinom u Trnovcu.

Muškarac je 20. ožujka oko 14:40 sati na parkiralištu trgovine "Krk" vrijeđao trojicu policajaca Interventne jedinice. Testiranje je pokazalo da je imao 0,90 grama alkohola po kilogramu krvi. Bez ikakvog povoda vikao je na policajce i koristio pogrdne riječi, govoreći im da ga ostave na miru, da ide kupiti pivo i da nema osobnu iskaznicu sa sobom.

Policajci su ga uhitili i odveli u prostorije Policijske uprave međimurske gdje je proveo sljedećih 12 sati. Pušten je na slobodu

osobnu

u ranim jutarnjim satima 21. ožujka.

Na suđenje u Čakovcu nije došao niti jednom od tri zakazana roka između travnja i listopada, niti je opravdao izostanak. Sud je zato saslušao policajca koji je bio na intervenciji i donio presudu na temelju njegove izjave i dokumentacije.

Ovo nije prvi put da je muškarac osuđen zbog narušavanja javnog reda i mira. Sud u Čakovcu ga je zbog istog prekršaja već kažnjavao 2022. godine, što mu je sada otežalo poziciju.

Mora platiti 620 eura (kazna je umanjena za vrijeme provedeno u policijskim prostorijama) te 30 eura troškova postupka. Rok za plaćanje je 60 dana od pravomoćnosti presude. (ik)

NEDELIŠĆE

Provalio u kuću i otišao praznih ruku

U Nedelišću je nepoznati počinitelj između 8. i 16. studenog provalio u obiteljsku kuću. Tom prilikom je

MURSKO SREDIŠĆE

ispreturao stvari i napravio nered, ali zanimljivo je kako pritom ništa nije ukrao. (bj)

Iz dvorišta ukrao romobil

U Murskom Središću je u subotu, 15. studenog nepoznati počinitelj ukrao električni romobil iz neograđenog dvorišta stambene

ČAKOVEC

zgrade u Ulici Vladimira Nazora. 37-godišnja vlasnica je materijalnu štetu procijenila na nekoliko stotina eura. (bj)

34-godišnjak osumnjičen za krađu laptopa i električne bušilice

Za 34-godišnjaka iz Čakovca se sumnja kako je početkom rujna provalio u obiteljsku kuću u Ulici Ljudevita Gaja te pritom ukrao prijenosno računalo, električnu bušilicu i ručni sat. Ukradene predmete je 68-godišnja vlasnica procije-

KRIŽOVEC

Pokosio prometni znak

Pomalo nesvakidašnja nesreća dogodila se u Čakovcu u srijedu, 19. studenog. Malo prije 14 sati vozač Renaulta vozio je kroz kružni tok kod pošte. Pri izlasku iz rotora, u smjeru Hotela Park, malo je krivo procijenio situaciju pa je pokosio prometni zrak kod zebre. Na sreću, nitko od pješaka u tom trenutku nije prelazio cestu.

Prednja lijeva strana automobila je oštećena, zajedno s prednjim lijevim kotačem. Na teren je izašla policija, a prometni znak je saniran.

Vozač je na licu mjesta podmirio novčanu kaznu. (bj)

Vozač je izlazio iz rotora te pregazio znak kod zebre

ZAKLJUČAO PARTNERICU u kući i odbio je pustiti van

- Pod utjecajem alkohola ona je jako agresivnog ponašanja, inače je jako dobra osoba, ali alkohol joj škodi, rekao je još muškarac

Muškarac (65) iz okolice Preloga zaključao je intimnu partnericu u svojoj kući nakon što ju je vrijeđao vulgarnim riječima i naguravao u zid, a Općinski sud u Čakovcu mu je zbog toga izrekao uvjetnu kaznu od 15 dana zatvora.

Kako se sve odigralo?

Sve je počelo 24. listopada ove godine oko šest navečer u muškarčevoj kući. Počeo je vikati na 49-godišnju intimnu partnericu. Nazivao ju je prostitutkom i tvrdio da se "sa svima j**e". Zatim ju je počeo naguravati u zid. Kada mu je 49-godišnja žena rekla da želi otići kući, on je zaključao ulazna

vrata kuće, uzeo ključ i odbio je pustiti van. Žena u incidentu nije zadobila vidljive ozljede, a ponuđenu liječničku pomoć je odbila. Policija je intervenirala i uhitila muškarca, koji je proveo 14 sati u pritvoru, od 20 sati navečer do 10 sati ujutro sljedećeg dana. Na sudu je priznao prekršaj, ali je naveo drugačiju verziju događaja.

- S njom sam u vezi oko godinu dana, ne živimo zajedno. Ona dolazi kod mene pa popije litru žestokog pića, rekao je sudu. Tvrdio je da ga je ta večer partnerica posjetila i popila litru votke, te da je razlog zašto je nije pustio kući bio taj što je bila pod utjecajem alkohola.

- Ranije je već pala s bicikla i ozlijedila glavu.

Nisam je htio pustiti jer sam se bojao da se neće dodatno ozlijediti, govorio je muškarac. Dodao je da je i sam kroz dan popio oko dvije litre piva jer je radio, no odbio je alkotest kada su ga policajci testirali. Žena je alkotest napravila i bila je pozitivna na alkohol.

Ne misli se više družiti s partnericom

- Pod utjecajem alkohola ona je jako agresivnog ponašanja, inače je jako dobra osoba, ali alkohol joj škodi, rekao je još muškarac. Izjavio je da nakon ovog događaja ne misli se više družiti s partnericom te je izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja. Sud je zaključio da je muškarac ostvario obiljež-

ja prekršaja psihičkog i fizičkog nasilja u obitelji jer joj je uzrokovao strah, povredu dostojanstva i uznemirenost, te primijenio fizičku silu iako nisu nastupile vidljive ozljede.

Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 15 dana, no primijenjena je uvjetna osuda. Ako u sljedećih šest mjeseci ne počini novi prekršaj za koji bi dobio istu ili težu kaznu, neće morati u zatvor. Muškarac je također prekršajno kažnjavan i ranije. Protiv presude može podnijeti žalbu u roku od osam dana Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, a također mora platiti 30 eura troškova postupka. (ik)

nila na više stotina eura. Tijekom istraživanja čakovečki detektivi pronašli su ukradeno prijenosno računalo i vratili ga vlasnici. Protiv osumnjičenog 34-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe. (bj)

Provalio u praznu kasu

U Križovcu je u noći s utorka na srijedu nepoznati počinitelj provalio u trgovinu mješovitom robom. Nasilno je otvorio kasu koja je bila prazna, jer nakon

zatvaranja trgovine prodavačice u njoj nisu ostavile novac. Počinitelj se potom udaljio od trgovine i ništa nije ukrao. (bj)

BESKUĆNIK PROSJAČIO ispred čakovečke crkve

Završio u pritvoru i ostao bez 5,48 eura

Muškarac koji je u subotu ujutro potkraj listopada prosjačio ispred crkve Sv. Nikole u Čakovcu, uhićen je i osuđen istoga dana. Čakovečki prekršajni sud nepravomoćno ga je osudio na novčanu kaznu od 39,82 eura, no kaznu je već odslužio kroz vrijeme provedeno u pritvoru.

Policijski službenici zatekli su 31-godišnjeg muškarca 26. listopada oko 9:53 sati na Franjevačkom Trgu kako stoji na ulazu u crkvu. Pružao je ruke prema građanima koji

su izlazili s misnog slavlja, gestikulirao i riječima molio novac. U džepu mu je bilo 5,48 eura koje je dobio prosjačenjem toga jutra. Policija ga je uhitila i odvela u stanicu, gdje je zadržan od 9:55 do 16:30 sati, kada je predаn sudu. Tijekom zadržavanja policija mu je oduzela novac koji je dobio prosjačenjem. Alkotest je pokazao da nije bio pod utjecajem alkohola. Muškarac nema stalno boravište već učestalo mijenja mjesta

boravka diljem Hrvatske. Spava po parkovima i kolodvorima, a sredstva za život stječe prosjačenjem. Otac je šestero djece, nezaposlen je i nema redovna primanja, povremeno radi. Pred sudom je u cijelosti priznao prekršaj. Planira se zaposliti u inozemstvu i obećao je da se to više neće ponoviti. Iskreno mu je žao zbog počinjenja prekršaja, navodi se u presudi.

Sutkinja mu je izrekla novčanu kaznu od 39,82

eura, no budući da je u pritvoru proveo gotovo sedam sati, to vrijeme uračunato mu je u kaznu kao dva dana zatvora. Time je kaznu u potpunosti odslužio i ne mora platiti ništa. Sud ga je također oslobodio plaćanja troškova postupka jer je lošeg imovnog stanja. Oduzeti novac od 5,48 eura bit će, nakon pravomoćnosti presude, uplaćen u državni proračun kao prekršajem ostvarena imovinska korist. (ik)

U FACEBOOK grupi upozorio gdje policija zaustavlja

Nazvao policajce klokanima na Fejsu pa dobio izdašnu kaznu

pa je odmah otvorio mobitel i na Facebook grupi "Policija zaustavlja (Međimurje – Čakovec – okolica)" objavio kratku poruku: "između Gardinovca i Dekanovca klokani". Grupa služi vozačima za međusobno upozoravanje gdje se nalaze policijske kontrole.

NOVO SELO ROK

S 2,43 automobila izazvao lančani sudar u susjedstvu

43-godišnji vozač je u nedjelju, 16. studenog oko 2:30 sati u Novom Selu Rok s 2,31 promila alkohola u krvi skrivio prometnu nesreću.

Policija mu izdala prekršajni nalog

Tog je dana oko 19 sati mladić iz Gardinovca putovao kao suvozač županijskom cestom između Gardinovca i Dekanovca. Na tom je dijelu primijetio policijsku kontrolu prometa

Policija je ubrzo saznala za objavu i izdala mu prekršajni nalog, na koji je mladić podnio prigovor. Slučaj je došao na sud 29. listopada, a presuda je izrečena dva dana kasnije.

- To je bio trenutak nepromišljenosti, kada sam na društvenoj mreži objavio da na određenoj lokaciji stoje 'klokani'. To je bila zezancija,

nisam razmišljao o tome da bi to bilo omalovažavajuće ili uvredljivo, branio se mladić pred sudom. Objasnio je kako se u društvu znaju na taj način međusobno zadirkivati te da nije imao namjeru uvrijediti policiju. Na pitanje suda je li danas svjestan da je to uvredljivo, odgovorio je: "Možda da, malo da, iskreno nisam imao namjeru nekoga od policije uvrijediti ili omalovažavati."

Žalio se na visinu kazne

Dodao je i da mu je žao ako je bilo koga uvrijedio te da se nešto takvo više neće ponoviti. Žalio se na visinu kazne jer ima mala prima-

nja, pomaže roditeljima, a majka mu je bolesna.

- To je bio trenutak nepromišljenosti, kada sam na društvenoj mreži objavio da na određenoj lokaciji stoje “klokani”. To je bila zezancija, nisam razmišljao o tome da bi to bilo omalovažavajuće ili uvredljivo, branio se mladić pred sudom Muškarac iz Međimurja star 23 godine platit će 350 eura jer je 11. rujna navečer na Facebook grupi upozorio vozače gdje policija kontrolira promet, nazivajući službenike pogrdnom riječju "klokani". Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno ga je osudio za vrijeđanje i omalovažavanje policijskih službenika.

Sud je zaključio da riječi koje je mladić upotrijebio na društvenoj mreži negiraju vrijednost koju imaju službene osobe te da su uvredljive i omalovažavajuće. Sutkinja je uzela u obzir priznanje prekršaja, izraženo žaljenje, imovno stanje i činjenicu da nije ranije kažnjavan, pa mu je izrekla ublaženu kaznu od 350 eura što je upola manje od propisanog minimuma od 700 eura. Kaznu mora platiti u roku od 30 dana od primitka presude, a može je smanjiti na dvije trećine ako je plati odmah. (ik)

Oglašavao usluge pranja krovova

prije

nego što je otvorio obrt

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je kaznio 21-godišnjaka s 150 eura jer je u svibnju i srpnju ove godine na Facebooku oglašavao usluge pranja krovova iako još nije registrirao obrt.

Mladić je 18. svibnja na Facebook profilu "Kro Wash" objavio oglas u kojem je nudio pranje krovova, oluka i kolnika. Naveo je cijenu od četiri eura po četvornom metru, ovisno o vrsti krova, te besplatan pregled krovišta dronom. Istu objavu ponovio je 6. srpnja.

Istog dana objavio je i novu ponudu na Facebook

NASILJE u obitelji

stranici "Međimurski plac", ovaj put s akcijskom cijenom, odnosno popustom od 50 posto na sve usluge. Dva dana kasnije, 8. srpnja, isti oglas plasirao je i u Facebook grupi "Oglasnik Čakovec – Mali oglasi".

Državni inspektorat proveo je prvi nadzor 18. srpnja. Inspektori su ustanovili da mladić putem društvenih mreža reklamira djelatnost koju nije registrirao u sudskom registru. Nakon toga uslijedio je drugi inspekcijski nadzor 5. rujna, koji je potvrdio početne nalaze.

Mladić je u međuvremenu, 4. kolovoza, registrirao obrt i počeo legalno poslovati. U pisanoj obrani sudu tvrdio je da nije obavljao nikakvu djelatnost niti ostvario prihode. Objave su bile "isključivo informativne prirode", rekao je, jer je želio ispitati interes potencijalnih kupaca. Dodao je da nije bio svjestan kako se i samo oglašavanje može smatrati obavljanjem neregistrirane djelatnosti.

Istaknuo je da je u potpunosti surađivao s inspekcijom te odmah poduzeo korake da ispravi propust. Zatražio je od suda opomenu ili mini-

malnu kaznu, navodeći svoju mladost, neiskustvo i činjenicu da nije ostvario zaradu.

Sud je presudio da nepoznavanje pravnih propisa ne oslobađa prekršajne odgovornosti. Prilikom odluke o visini kazne uzeo je u obzir olakotne okolnosti poput priznanja prekršaja, izraženog žaljenja, odsutnosti posljedica i činjenicu da je mladić nakon prvog inspekcijskog nadzora registrirao obrt.

Kazna od 150 eura predstavlja ublaženu mjeru u odnosu na zakonski propisani raspon od 450 do 900 eura za takav prekršaj. (ik)

Pijani radnik iz Austrije galamio na oca i izvrijeđao ga

Radnik star 27 godina zaposlen u Austriji nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 200 eura jer je početkom listopada u alkoholiziranom stanju vikao na oca i vrijeđao ga pogrdnim riječima u obiteljskoj kući.

Do incidenata je došlo 2. listopada 2025. oko 23:15 sati u obiteljskoj kući u naselju nedaleko Čakovca. Mladić je te večeri bio pod utjecajem alkohola od 1,51

promila kada je počeo vikati i galamiti na svog oca. - P***a ti materina glupan glupi, j***t ću ti sve po spisku", vikao je na oca, prouzročivši mu osjećaj straha i uznemirenosti te povrijedivši njegovo dostojanstvo.Policija je mladića uhitila u ranim jutarnjim satima 3. listopada, u 00:05 sati, a već u 8:30 sati doveden je pred sud.

Na ispitivanju je u potpunosti priznao prekršaj te

iskazao žaljenje zbog svog ponašanja.

Općinski sud u Čakovcu 31. listopada izrekao mu je novčanu kaznu od 200 eura, no zbog vremena provedenog u uhićenju ta je kazna umanjena na 160,18 eura.

Sud je primijenio blaže kažnjavanje zbog priznanja prekršaja, iskazanog žaljenja i činjenice da mladić ranije nije bio kažnjavan za nasilničko ponašanje.

Mladić je zaposlen u Austriji, ima završenih šest razreda osnovne škole i neoženjen je bez djece.

Kaznu je dužan platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, a uz to mora nadoknaditi i troškove postupka u iznosu od 30 eura.

Presuda još nije pravomoćna, što znači da okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od osam dana. (ik)

Na ravnom dijelu ceste 43-godišnjak nije se kretao obilježenom prometnom trakom te je prešao u suprotnu traku. Djelomično je autom sišao s ceste, te je udario u stražnji bočni dio parkiranog osobnog automobila kod obiteljske kuće. Parkirani auto odba-

PROVALA u Čakovcu

Iz auto salona

ukrao novac

Nepoznati počinitelj provalio je u auto salon u Obrtničkoj ulici u Čakovcu u noći s 18. na 19. studenog, te pritom ukrao novac u

AKCIJA

čen je prema naprijed te je prednjim dijelom udario u još jedan auto koji je bio parkiran kod susjedne kuće. Na sreću nije bilo ozlijeđenih, a 43-godišnji vozač je uhićen i priveden u policijsku postaju. Vozač je kažnjen s 1480 eura, uz izricanje zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju do tri mjeseca. Također će mu se u evidenciju upisati šest negativnih prekršajnih bodova. (bj)

vrijednosti nekoliko stotina eura.

Protiv počinitelja će se podnijeti kaznena prijava. (bj)

ALKOHOL I DROGA

Za 1,72 promila dobio kaznu od 1320 eura

Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec su u noći sa subote na nedjelju proveli aktivnost iz akcije “Alkohol i droga”. Tijekom akcije utvrđeno je 27 prekršaja, a rekorder akcije je 36-godišnji vozač kojemu je u Nedelišću iz-

mjereno 1,72 promila. Vozač je kažnjen s 1320 eura kazne te mu je zabranjeno korištenje vozila B kategorije na tri mjeseca. Također mu je u evidenciju upisano šest negativnih prekršajnih bodova. (bj)

ŠAKOM razbio ekran automata u kladionici

Dobio 480 sati rada za opće dobro

Dvadesetčetverogodišnjak je šakom razbio ekran automata za igru u kladionici u Nedelišću, a Općinski sud u Čakovcu mu je zato nepravomoćno izrekao osam mjeseci zatvora zamijenjenih s 480 sati rada za opće dobro. Sve se dogodilo 19. listopada 2024. oko 13:45 sati u sportskoj kladionici Hattrick PSK na adresi Maršala Tita 9. Mladić je udarcem šake razbio ekran automata marke Admiral Novomatic, nanijevši vlasniku štetu od 910,63 eura. Sud je na raspravi 4. studenog 2025. zaključio da je mladić namjerno uništio tuđu imovinu. Rasprava je trajala samo jedan dan, a stranke su se odmah nakon presude odrekle prava na žalbu. Kaznu od osam mjeseci zatvora sud mu je zamijenio radom za opće dobro, što znači 480

sati rada koje mora odraditi u roku između mjesec dana i dvije godine. Rad će početi izvršavati nakon što tijelu za probaciju da pristanak. Ako iz vlastite krivnje ne izvrši rad, slijedi izvršenje kazne zatvora. Mladić mora trgovačkom društvu Hattrick-psk naknaditi štetu u iznosu od 910,63 eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude. Trošak kaznenog postupka sud mu je oprostio. Ovo nije prvi put da se mladić našao pred sudom. Općinski sud u Karlovcu ga je u prosincu 2023. osudio na uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci s rokom kušnje od dvije godine zbog sličnog kaznenog djela. Trenutno živi u izvanbračnoj zajednici, otac je jednog maloljetnog djeteta i radi u građevinskoj tvrtki s plaćom do 750 eura mjesečno. (ik)

SUD KAZNIO mladog poduzetnika

Specijalni rat tu među nama

Zašto je mala i mlada hrvatska demokracija postala trn u oku velike istočne sile, koja je Hrvatsku smjestila među svojih deset „neprijatelja“?

Dakako, na djelu je ono što zovemo specijalni rat; neki ga zovu i drukčije. Tako, na primjer, Srbija već godinama vodi specijalni rat protiv Hrvatske prozivajući je na ustaštvo u Hrvatskoj.

Cilj svakog specijalnog rata je omekšavanje protivnika i, po mogućnosti, ovladavanje njime dovodeći ga u zavisnu poziciju na bilo koji način. No, to je oduvijek tako u povijesti, jači i veliki uvijek su tlačili male i manje moćne.

U današnje vrijeme mogućnosti specijalnog rata mnogostruko su veće nego prije, zahvaljujući povezanosti svijeta i širokim mrežama utjecaja. Dio specijalnog rata je uvijek neka vrsta ekstremizma, bilo desnog bilo lijevog, i izazivanje incidenata ili pak naglašavanje minornih incidenata koji to i nisu.

Kad je riječ o državama, specijalni rat uvijek je uvozni, no ima domaće „sastojke“: iz raznih razloga ljudi prihvaćaju tumačenja koja nisu vjerodostojna, no koja mogu biti politički utjecajna. Danas, u vrijeme mnogostrukosti medija i informacija, specijalni rat najčešće se sastoji od „izbezumljivanja“ protivnika; informacije prestižu jedna drugu. To je i način da se općenito smanji djelotvornost svake vlade. Ako se

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ona bavi spašavanjem i vatrogasnim mjerama, neće stići dugoročno planirati i prije ili kasnije će se to osjetiti na standardu građana.

Krajnji cilj specijalnog rata je zadržavanje utjecaja, tako Rusije na Balkanu. Ako se slomi Hrvatska, Balkan postaje bure baruta i mjesto pokazivanja mišića između istoka i zapada na štetu malih naroda i država koji tu žive.

Bilo koja samostalna i jasna politika male države, u ovom slučaju sadašnje hrvatske vlade koja je opredijeljena proeuropski i prozapadno, smetala bi dirigentima specijalnog rata. Odnosno, bilo bi slično, no na drugačiji način.

Kako se obraniti od tih utjecaja? Iz pozicije bilo koje male vlade, čvrsto se držati zakona i Ustava kao i dugoročne strategije –to je pozitivna moć vlade koju ona ima. Iz pozicije malog čovjeka, naprosto ignorirati i lijeve i desne ekstreme. Ne treba nam nečija nemušta politička galama ili glupost, već stvarni život, zdravlje, životni standard, obrazovanje, posao. No Međimurcima je ionako politika na tavanu kuće, ne zanima ih previše.

FESTIVAL ODRŽIVE MODE

Materijal s otpada na pistu

Desetak modela prošetalo je modnom pistom, pokazujući što se sve može izraditi od recikliranih i redizajniranih materijala

Piše: Benjamin Jakopić U Čakovcu je 14. studenog 2025. održan Festival održive mode i kružne ekonomije, prvi takve vrste u ovom gradu i na širem regionalnom području. Događaj se odvijao u holu Metalske jezgre i okupio je stručnjake, dizajnere, aktiviste i sve zainteresirane za ekološku i društvenu održivost u tekstilnoj industriji.

Festival je organizirala Socijalna zadruga Humana Nova u suradnji s partnerima iz Slovenije, Društvom Mozaik i Zavodom Mensana, te uz podršku Turističke zajednice Međimurske županije, u sklopu Erasmus+ projekta “Recikliraj - Međugeneracijsko kreativno recikliranje”. Ova suradnja dodatno je naglasila važnost međunarodne i međusektorske povezanosti u promoviranju održivih rješenja.

Grada Čakovca Lana Remar, koji su pohvalili inicijativu i naglasili njezin doprinos podizanju svijesti o održivosti u lokalnoj zajednici. Desetak modela prošetalo je modnom pistom, pokazujući što se sve može izraditi od recikliranih i redizajniranih materijala. Posebno su se istaknuli modni dodaci poput torbica, koji su posjetiteljima pokazali da održiva moda ne znači kompromis na estetici ili funkcionalnosti. Svaki komad nosio je priču o materijalu koji bi inače završio u otpadu, ali je dobio novu vrijednost kroz kreativni proces.

Humana Nova je obnovila gotovo 5.000 tona tekstila

Humana Nova u posljednjih 14 godina sakupila je i obnovila gotovo 5.000 tona tekstila, a svojim radom istovremeno osigurava zaposlenje osobama s invaliditetom i društveno isključenim skupinama. Trenutno u zadruzi radi 32 osobe s invaliditetom i 20 iz ranjivih skupina, koje kroz kreativni rad dobivaju financijsku neovisnost, društvenu uključenost i osjećaj pripadnosti.

Međimurske županije Rudi Grula, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i zamjenica gradonačelnice

Njihovi radni rezultati pokazuju da socijalna ekonomija može ići ruku pod ruku s inovacijom i ekološkom odgovornošću. Festival je potvrdio da otpad može postati vrijedan resurs. Posjetitelji su mogli uživati u proizvodima koji spajaju ekološku svijest, kreativnost i međugeneracijsko povezivanje. Organizatori već planiraju razvijati model franšize koji bi mogao biti preslikan globalno, čime bi ideja održive mode i kružne ekonomije dobila novu dimenziju i izvan granica regije.

Desetak modela na pisti

Među gostima su bili župan Matija Posavec, direktor

TZ

Prikazane su brojne kreacije od recikliranih materijala

Među posje�teljima su bili brojni članovi Humana Nove

MAŽORETKINJE NEDELIŠĆA slave 25 godina

Od treninga s posuđenim

suknjama do svjetskih pozornica

Već četvrt stoljeća prošlo je od osnutka jedne od najpoznatijih mažoret skupina u Međimurju, a slobodno možemo reći i u Hrvatskoj. Mažoretkinje Nedelišća puno su se mijenjale u tih 25 godina. Od skromnih početaka kada su djevojke trenirale u domu umirovljenika s kazetofonom i posuđenim suknjama, do danas kada treniraju u uređenim dvoranama, koriste profesionalnu opremu i broje više od sto članica. Tim povodom s njima smo

Jedan od njihovih zapaženijih nastupa bio je u Parizu

napravili veliki intervju koji možete pročitati na našem web portalu. Mažoretkinje Nedelišća žele zajedno s Vama, dragom publikom, obilježiti veliki jubilej, pa

Vas tim povodom pozivaju na obljetnicu u subotu, 22. studenoga. Očekuje Vas veliko slavlje posvećeno svim generacijama mažoretkinja, prijateljima, suradnicima i

svima koji su bili dio njihove zelene priče.

Proslava će se održati u dvorani Sport Hub-a Nedelišće s početkom u 18 sati, a ulaz je slobodan za sve! (bj)

Dragi mladenci i svi koji volite caroliju dana iz snova

S velikim zadovoljst�om pozivamo vas na Sajam vjenčanja 2025. koji će se održati u Prelog� 23.11.2025. od 14:00 do 19:00h, u prekrasnom ambijent� pot�uno nove svadbene dvorane Hotela Panorama.

Posjetite nas i među pr�ima zavirite u našu elegant�u, moder�o uređenu dvoranu st�orenu za najvažnije život�e t�enutke. Očekuju vas inspirativne ideje i mnošt�o izlagača iz svijeta vjenčanja – od dekoracija, rasvjete, cvijeća, fotog�afije i glazbe, koktel majstora, zlatar�a do vjenčanica, odjela i slastica. Dođite, upoznajte nas, pronađite inspiraciju i možda baš ono “nešto posebno” što će vaš dan učiniti nezaboravnim.

Izlagači: St�dio Brend & Foto Davu, Macini kolači, Selfie box, Foto st�dio Cerovec, Exotica Mariposa, Vesna Sposa, Cvjećar�ica Vesna, Zlatar�a A&L, Magic Giſt, Flora dizajn, Salon vjenčanica Deja, Shankeri, Bazinga, St�dio Vipro, Gallotti, Le slastice, Letizia, Popcor� Band, Salon vjenčanica Lidija, Fotokolor Vidović te vaš domaćin Hotel Panorama.

Vidimo se na Sajmu vjenčanja 2025. u Hotelu Panorama Prelog – mjest� gdje započinju najljepše ljubavne priče.

TIA KONČEC (10) iz Cirkovljana mlada je glazbena nada

Tia briljirala na Supertalentu

Piše: Vlasta Vugrinec

Sa četiri “DA” , desetogodišnja Tia Končec iz Cirkovljana prošla je dalje u glazbenoj emisiji Supertalent. Svojim nastupom i pjevanjem na ruskom doslovno je oduševila žiri.

Nastup u emisiji dugogodišnji je san

Iako ima tek 10 godina i učenica je četvrtog razreda, nastup u toj emisiji dugogodišnji joj je san. Kako je rekla, prati Supertalent otkako zna za sebe i samo je čekala dob i maminu dozvolu da se prijavi.

- Nisam imala tremu, a iz publike me bodrila cijela obitelj, rekla je Tia, mlada glazbena nada.

I ne samo da izvrsno pjeva i pleše, Tia se pokazala i kao vrlo inteligentna djevojčica koja je bez puno razmišljanja odgovara na pitanja žirija. Dobro, čak diplomatski se snašla na pitanje što misli o članovima žirija. Tako je za Martinu Tomčić iz topa izvalila da ima izvrsni glas, Maja joj je omiljena pjevačica, Fabijan Pavao Medvešek je zgodan čovjek dok pak je Davor Bilman najstroži član žirija.

Sve to donijelo joj je jednoglasnu odluku žirija da je prošla dalje. Komplimenti žirija zaredali su se i kad su joj se na pozornici pridružile prijateljice, također u ruskim narodnim nošnjama. Izgledale su, kako se čulo, kao prave male babuške.

Tia naime voli pjevati i iza sebe ima već niz nastupa.

Kako je zaljubljenica u ruski jezik kojeg uči već tri godine, za nastup u emisiji uvježbala je pjesmu "Makovi cvjetovi", naravno na ruskom jeziku. Isto tako, nastupila je u ruskoj narodnoj nošnji.

I na Danima ruske kulture, 8. studenoga u Prelogu, Tia je pjevala na ruskom bez ikakve treme od javnog nastupa. Drugim riječima, članica je Udruge Kalinka premda nije Ruskinja niti nitko ih njene obitelji. Već četvrt stoljeća prošlo je od osnutka jedne od najpoznatijih mažoret skupina u Međimurju, a slobodno možemo reći i u Hrvatskoj. Mažoretkinje Nedelišća puno su se mijenjale u tih 25 godina. Od skromnih početaka kada su djevojke trenirale u domu umirovljenika s kazetofonom i posuđenim suknjama, do danas kada treniraju u uređenim dvoranama, koriste profesionalnu opremu i broje više od sto članica. Tim povodom s njima smo napravili veliki intervju koji možete pročitati na našem web portalu.

Mažoretkinje Nedelišća žele zajedno s Vama, dragom publikom, obilježiti veliki jubilej, pa Vas tim povodom pozivaju na obljetnicu u subotu, 22. studenoga. Očekuje Vas veliko slavlje posvećeno svim generacijama mažoretkinja, prijateljima, suradnicima i svima koji su bili dio njihove zelene priče. Proslava će se održati u dvorani Sport Hub-a Nedelišće s početkom u 18 sati, a ulaz je slobodan za sve! (bj)

Tia Končec sa sestrom Tarom koja ju pra� u stopu

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/25-02/01; Urbroj:2109-104-25-03, od 19.11.2025. g. te članka 19. st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto KNJIŽNIČAR / KNJIŽNIČARKA na Općem odjelu 1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 6 mjeseca (zamjena za dugotrajno bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust)

Uvjeti:

• završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60

• ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na diplomskoj razini, odnosno

• studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema (VSS), sukladno

• propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj

• djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03),

• položen stručni ispit za knjižničara,

• iznimno, ako se na natječaj ne javi kandidat s traženim uvjetima iz prethodnih točaka, razmatrat će se molbe kandidata sa završenim drugim diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili s njima izjednačen studij društveno - humanističkog smjera. Posebna znanja i vještine:

• poznavanje i korištenje računalnih programa u sustavu knjižnica

• komunikacijske vještine u odnosu s korisnicima i suradnicima,

• poznavanje jednog stranog jezika,

• računalna i informacijska pismenost,

• spremnost na stalno stručno usavršavanje.

Speci�ični uvjeti:

• rad u smjenama

• rad subotom

Uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj u kojoj je potrebno navesti ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte, potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:

• Životopis,

• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),

• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničara (preslika uvjerenja / potvrde)

• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 30 dana od dana podnošenja prijave (potvrda o nekažnjavanju),

• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Ostale informacije na: https://branitelji.gov.hr/ Rok za podnošenje prijave: 29.11.2025.

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj..

Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju.

U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe. Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „za natječaj – knjižničar / knjižničarka na Općem odjelu Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima.

Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u zakonskom roku.

Klasa:112-02/25-01/01-2

Urbroj:2109-104-25-01

ZIMSKA SLUŽBA spremna za poledicu i snijeg

Još samo da padne snijeg!

Đurđica Hamer, ravnateljica ŽUC-a

- Kad padne prvi snijeg u početku će biti problema jer je puno novih mladih vozača koji još nisu imali prilike voziti po snijegu i zaleđenim cestama, kaže Ivan Kolarić, predsjednik Uprave Tegre

Piše: Vlasta Vugrinec

Od 15. studenoga ove godine pa do 15. travnja iduće, na međimurskim cestama za sve vozače vrijede zimski uvjeti. To znači da sva vozila moraju imati zimsku opremu, a s radom je krenula i zimska služba. Kako posljednjih godina snijega praktički ni nema, najveći dio posla odnosi im se na posipanje prometnica i to zbog poledice. Međutim, meteorolozi snijeg najavljuju već za ovaj vikend.

550.000 eura za rad zimske službe

Kao i svih dosadašnjih godina, zimsku službu na županijskim i lokalnim cestama u ime Županijske uprave za ceste zajednički provode Tegra d.o.o. iz Čakovca i Pavlic-asfalt-beton d.o.o. iz Donjeg Kraljevca.

Lokalne ceste u nadležnosti su općina i gradova koji pak donose planove za njih i osiguravaju “čistače”.

Održavanje prohodnosti regulirano je razinama prednosti pojedinih cesta pa se tako najprije čiste ceste prvog reda, odnosno državne i potom one nižeg ranga.

- Cesta se smatra prohodnom kada je omogućeno prometovanje uz upotrebu zimske opreme, a ne kad je asfalt čist, kaže Đurđica Hamer, ravnateljica Županijske uprave za ceste.

Zimska služba bi na cestu trebala izaći tek kad na kolniku bude 10 do 15 cm ugaženog snijega, no ne čeka se tako dugo već su vani puno prije.

A kad padne prvi snijeg, naravno da će u prvi tren biti problema.

- Puno je novih mladih vozača koji još nisu imali prilike voziti po snijegu i zaleđenim cestama, kaže Ivan Kolarić, predsjednik Uprave Tegre Za rad ovogodišnje zimske službe, osigurano je 550.000 eura, isto kao i lani. Međutim, kako je lani bila blaga zima, nije potrošena ni polovica planiranog iznosa, dakle potrošeno je svega 262.500 eura, odnosno 171,60 tona soli.

- I u ovu zimu ulazimo s oko 250 tona soli, što znači da je i taj dio osiguran za eventualne potrebe, dodaje ravnateljica.

Sol je raspoređena u tri silosa i to na lokacijama u Cirkovljanu, Gornjem Mihaljevcu i Vrhovljanu te u dva skladišta u Čakovcu i Donjem Kraljevcu.

Uspostavljena su i mjesta pripravnosti u Čakovcu

i Donjem Kraljevcu gdje su osigurani svi potrebni ljudski resursi, mehanizacija, oprema i materijali.

Međimurske ceste duge su 461 kilometara

U Međimurju imamo 199,549 km županijskih cesta te 261,245 km lokalnih odnosno 460,794 km ukupno.

Za tu dužinu, u ŽUC-u su procijenili da će im biti potrebno:

• sol iz silosa-750 tona

• industrijska sol-100 tona

• kameno posipalo-10 kubičnih metara

• dodatni prometni znakovi-78 komada

• snjegobrani-250 metara

• signalno kolje-961 komad

• hladni asfalt-5 tona

Program su predstavile Klinička psihologinja Berta Bacinger Klobučarić, Ravnateljica Doma zdravlja Čakovec Vlatka Pleh, Ravnateljica ZZJZ Međimurske županije prim. Marina Payerl-Pal i Danijela Blažić Miličević, dr.med, spec. pedijatrije ROĐENI ZA ČITANJE

Cilj je stvoriti naviku uzimanja knjige u ruke

Klinička psihologinja Berta Bacinger Klobučarić objasnila je da program nadilazi puku zdravstvenu mjeru, služeći i kao važan alat za emocionalno povezivanje roditelja i djece

Piše: Benjamin Jakopić

U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije predstavljena je nacionalna inicijativa "Rođeni za čitanje". Ideja programa je potaknuti rano čitanje djeci, jer se što ranijim izlaganjem knjizi brže razvijaju ključne jezične, kognitivne i socijalne vještine. Program okuplja široku mrežu suradnika, uključujući pedijatre, knjižničare, vrtiće i patronažne sestre. Ravnateljice dr. Marina Payerl-Pal (ZZJZ)

Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec

i dr. Vlatka Pleh (Dom zdravlja) istaknule su vrijednost zajedničkog projekta, naglašavajući da se, u vremenu kada ekran

sve više odgaja djecu, knjiga nameće kao najpouzdaniji put prema znanju, o čemu svjedoči i uključenost svih pedijatrijskih ordinacija u Čakovcu. Klinička psihologinja Berta Bacinger Klobučarić objasnila je da program nadilazi puku zdravstvenu mjeru, služeći i kao važan alat za emocionalno povezivanje roditelja i djece. Istaknula je kako slušanje priče na jedinstven način "pali" mozak, stvarajući nove živčane puteve te pomaže djetetu da razvije rječnik, nauči uzročno-posljedično razmišljanje i stvara temelje za razumijevanje društvenih odnosa.

Prva slikovnica između šest i devet mjeseci

Pedijatrica Danijela Blažić Milićević detaljno je objasnila provedbu programa, gdje se slikovnice dijele roditeljima na sistematskim pregledima kada dijete navrši šest ili devet mjeseci.

- Prva slikovnica, koja je često bez teksta, služi za razvoj dvosmjerne komunikacije: roditelj priča priču na temelju živih crteža, a dijete reagira. Na taj se način uči strpljenje, boje i emocije, što je od ključne važnosti u suvremenim roditeljskim izazovima. Dijete prvu

slikovnicu dobije kada je staro između šest i devet mjeseci. Drugu slikovnicu dobiva s godinu i pol starosti, rekla je Miličević.

Liječnice su posebno naglasile da je sposobnost zadržavanja pažnje, koju dijete teško razvija uz brzu izmjenu digitalnih sadržaja, osnova za kasnije učenje i pismenost. Cilj inicijative nije forsirati rano čitanje, već stvoriti trajnu naviku uzimanja knjige u ruku. Za jačanje programa, roditelji su pozvani da se aktivno uključe u evaluaciju i povratnim informacijama doprinesu daljnjem poboljšanju sustava.

NOVA ZAPOŠLJAVANJA u Općini Šenkovec

Marko Zeko: Tko će odgovarati i snositi trošak?

Zanimljiva rasprava odvila se na pitanje novih zapošljavanja u Općini Šenkovec. Tu je temu pokrenuo vijećnik Marko Zeko, inače jedan od kandidata na prošlim izborima za načelnika uz potporu župana Matije Posavca i NPS-a

Općinsko vijeće Općine Šenkovec održalo je svoju 5. sjednicu u četvrtak, 13. studenoga, a već na samom početku predsjednik vijeća Saša Horvat podijelio je važnu informaciju o kaznenoj prijavi protiv bivšeg načelnika Roberta Meglića. Horvat pitao kako teče tijek postupka

- Kao što je poznato, naša je općina bila izložena medijskoj pozornosti tijekom

Novi

uvjeti

za studente

Vijećnici su raspravljali i o novom Pravilniku o stipendiranju. Ono što je novo jest da će se od sada za općinsku stipendiju na natječaj moći javiti brucoši, studenti prve godine, što dosadašnjih godina nije bio slučaj. Osim toga, promjena u pravilniku je ta što je sada za dobivanje stipendije dovoljno da samo student i jedan roditelj imaju prebivalište na području općine, a ne oba roditelja kao što je to bilo do sada. Ostali uvjeti ostali su isti.

proteklih pola godine, a Općinsko vijeće podnijelo je kaznenu prijavu protiv bivšeg načelnika Roberta Meglića zbog sumnje na nezakonite radnje. Kao osoba koja je u ime vijećnika nosila tu prijavu, zatražio sam očitovanje Državnog odvjetništva kako bismo saznali u kojoj je fazi taj postupak, istaknuo je predsjednik Općinskog vijeća Saša Horvat.

U nastavku je rekao da je predmet ustupljen nadležnom Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, to jest USKOK-u, što potvrđuje da je postupak u tijeku i da se ozbiljno vodi istraga.

Nova zapošljavanja u općini?

Osim toga, zanimljiva rasprava odvila se oko novih zapošljavanja u Općini Šenkovec. Tu je temu pokrenuo vijećnik Marko Zeko, inače jedan od kandidata na prošlim izborima za načelnika uz potporu župana Matije Posavca i NPS-a.

- Bio je objavljen natječaj za radno mjesto višeg referenta za računovodstvo, nabavu, provedbu projekata i arhivu, a o tome se zadnji put uopće nije govorilo pa me zanima zašto se odjednom pojavila potreba

Vijećnik Marko Zoko (NPS) pitao je zašto su pokrenuti novi natječaji za zapošljavanje i zašto su oni poništeni

za tim radnim mjestom. Također, pošto za to radno mjesto nemamo raspisani koeficijent, zanima me zakonitost samog postupka pa pretpostavljam da je zbog toga taj natječaj poništen, rekao je vijećnik Zeko te dodatno pitao zašto je bio poništen i natječaj za domara.

- Tko će biti odgovoran i snositi trošak u Narodnim novinama, koji nije malen? Hoće li to biti na teret općinskog proračuna ili pročelnice jer je ona u biti objavila taj natječaj? Mislim da se to ne bi smjelo događati, istaknuo je Zeko i zatražio pisani odgovor na oba pitanja.

Na to se pitanje na kraju nadovezao i sam načelnik Zoran Kolar.

- Stvar je u tome, ako pogledate tko koliko zapošljava, koliko Međimurska županija zapošljava dodatno? Zato jer je obujam posla velik. Dobio sam nekoliko poziva od vijećnika da se ljudi žale da se ništa ne radi, vjerujte nije tako.

- Recimo, 2014. godine bilo je zaposleno tri djelatnika plus Ketom računovodstvo. 2017. godine tri plus Ketom. Od 2020. tri plus Ketom. Nakon toga dvije plus Ketom, pa tri radnice, pa četiri radnice. Tri radnice, sad su dvije. Znači, obujam posla je još veći

361. obljetnice u Gornjem Kuršancu

Spomen proslava 361. obljetnice smrti Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog u Gornjem Kuršancu okupila je brojne mještane, uzvanike i predstavnike udruga koji su zajedničkom molitvom, prisjećanjem i svečanim programom odali počast ovom velikanu hrvatske povijesti. Komemoracija je održana u srijedu, 19. studenoga 2025. godine, kao podsjetnik na 18. studenoga 1664., kada je ban Nikola VII. Zrinski Čakovečki smrtno stradao u lovu na vepra u Kuršanečkom lugu. Nakon mise uslijedio je svečani mimohod sudionika do mjesnog parka, gdje se

nego što je bio. Sada se sve ide u jednu riznicu, vrtić, knjižnica i općina, pokušao je objasniti načelnik Kolar zašto su objavili novi natječaj. Kolar: Vjerujte, to nije istina!

- Bilo je riječi po selu da se to radi za jednu osobu. Vjerujte, nije to istina. Samo vam velim da razmislite o tome, nije da se tu samo sjedi, stvarno se radi jer hoćemo nešto napraviti. Obujam posla je velik, a nikad nije bilo tako malo djelatnica kao sada, zaključio je novi šenkovečki načelnik.

- Nemamo zamjene niti na jednoj poziciji. Bilo što da se kome dogodi, da ga sutra tresne vlak, mi za tu osobu nemamo zamjenu, dodala je pročelnica Lana Križarić. Na to se javio vijećnik Zeko i rekao da je tako i u ostalih 99 posto �irmi.

Predsjednik vijeća Saša Horvat rekao je da ako se dobro organizira posao i svatko radi ono što mu je zadatak, onda nema potrebe za novim zapošljavanjima.

- Ja sam također stava da de�initivno ne treba zapošljavati nikoga dodatno, osim onog redara koji nam je propisan, zaključio je Horvat.

Erasmus+ Europski program koji mladima, učenicima i odraslima otvara vrata svijeta

Erasmus+ jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih programa Europske unije, a njegov je cilj omogućiti ljudima svih dobi da uče, rade, stručno se usavršavaju i sudjeluju u projektima u drugim europskim zemljama. Program obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027., a s proračunom većim od 26 milijardi eura predstavlja dosad najveće ulaganje EU-a u obrazovanje i razvoj građana.

Što Erasmus+ omogućuje?

Glavna ideja programa jest jednostavna: pružiti ljudima mogućnost da uče kroz iskustvo. Učenici mogu provesti nekoliko tjedana ili mjeseci u školama diljem Europe, studenti dio studija ili praksu obaviti na drugim sveučilištima, a mladi sudjelovati u međunarodnim projektima na teme koje ih zanimaju – od volontiranja do kulture i poduzetništva. Istovremeno, učitelji, profesori i drugi stručnjaci imaju priliku usavršavati se u inozemstvu, pohađati edukacije, pratiti rad kolega iz drugih zemalja te u svoje ustanove donositi nove ideje i metode poučavanja. Program obuhvaća i veće međunarodne projekte suradnje. Škole, fakulteti, udruge, sportski klubovi i brojne druge organizacije mogu zajednički razvijati nove obrazovne programe, digitalne alate, sportske inicijative ili aktivnosti namijenjene mladima. Erasmus+ tako ne podupire samo putovanja i boravke u inozemstvu, nego i širenje inovacija koje dugoročno mijenjaju način učenja i rada u obrazovanju.

Tko može sudjelovati?

Članovi Zrinske Garde u svečanim odorama odali su počast

nalazi spomenik Nikoli Zrinskom Čakovečkom. Kod spomenika je održan komemorativni dio programa, u kojem

su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak zahvalnosti i poštovanja. Zrinska garda Čakovec bila je postrojena

u svečanim odorama, dajući događaju poseban, dostojanstveni ton. (kk)

Magdalena Dovečer, mag. iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

za sudjelovanje u aktivnostima: putovanja, smještaj, boravak, sudjelovanje u edukacijama, pripremu projektnih aktivnosti i izradu materijala. Time se omogućuje da sudionici bez �inancijskog opterećenja sudjeluju u međunarodnim iskustvima koja bi im inače možda bila nedostupna. Za organizacije, �inancijska potpora uključuje i sredstva za provedbu projekata, razvoj novih sadržaja i suradnju s partnerima.

Zašto je Erasmus+ važan?

Zahvaljujući programu, milijuni sudionika širom Europe stječu nova znanja, jačaju svoje jezične i digitalne vještine, upoznaju druge kulture i razvijaju samopouzdanje. Mnogi nakon sudjelovanja pronalaze bolje mogućnosti zapošljavanja, ostvaruju dugotrajna međunarodna prijateljstva ili pokreću vlastite projekte.

Gdje saznati više informacija?

Za Erasmus+ mogu se prijaviti gotovo svi, od osnovnoškolaca do odraslih polaznika koji žele dodatno obrazovanje. Sudjelovati mogu i učitelji, profesori, stručni suradnici, treneri, voditelji udruga, sportske organizacije, kulturne institucije, jedinice lokalne samouprave i brojne druge ustanove. Široka dostupnost jedan je od ključnih razloga zašto je Erasmus+ danas najrašireniji program EU-a u području obrazovanja.

Što se financira?

Program pokriva sve ključne troškove potrebne

Za najnovije informacije o otvorenim pozivima, rokovima i dostupnim sredstvima preporučuju se sljedeći izvori: službene internetske stranice programa Erasmus+ na adresi https://erasmus-plus. ec.europa.eu, stranica s popisom nacionalnih agencija koje provode program u svakoj državi članici (https://erasmus-plus. ec.europa.eu/contacts/national-agencies) te portal EU Funding & Tenders Portal za preuzimanje dokumentacije i prijavu projekata (https://ec.europa. eu/info/funding-tenders/ opportunities/portal/ screen/home). U Hrvatskoj je nadležna Agencija za mobilnost i programe EU-a, koja pruža potpunu podršku, informacije i korisnički servis za sve zainteresirane sudionike i prijavitelje.

Piše: Sanja Heric

Piše: Tomislav Novak

Tvrtka Međimurje graditeljstvo d.o.o. osnovana je 7. lipnja 2000. godine, što znači da je ove godine napunila 25 godina postojanja. Iako nam je nekako svima u svijesti kako je to mlada tvrtka, možda i zato jer je direktna nasljednica duge uspješne povijesti međimurskog graditeljstva, u stvari je prošlo već četvrt stoljeća od njihovog osnivanja.

Doista su ovo možda i najbolje godine za poduzeće koje je osnovano u vrlo turbulentno vrijeme kad se činilo da će se graditeljstvo kao poslovna branša u našoj županiji totalno rasuti pa čak i urušiti. Upravo je Međimurje graditeljstvo među najzaslužnijima što su fragmenti kvalitetnog međimurskog graditeljstva ostali na životu i ponovno se razvili.

Osim toga, Međimurje graditeljstvo ove je godine označilo i vlasničko restrukturiranje. Naime, većinski je vlasnik postao Franjo Josić koji je preko svoje tvrtke FAZ Time d.o.o. otkupio udjele tvrtke od 27 suvlasnika.

To je više izvrsnih razloga za razgovor s Goranom Kneževićem, direktorom i predsjednikom Uprave Međimurje graditeljstva d.o.o., koji nam je ispričao o aktualnoj situaciji i planovima za budućnost.

- Ove godine obilježavate 25 godina postojanja Međimurje graditeljstva. Kada se osvrnete na dosadašnji put, koji biste trenutak ili odluku izdvojili kao prekretnicu u rastu i afirmaciji tvrtke?

- Kada bismo grafički prikazali svojih 25 godina poslovanja, krivulja poslovanja najviše bi ličila sinusoidi, valovitoj liniji uspona i padova… Godina 2008. bila je rekordna s 470 zaposlenih i 42 milijuna eura prihoda, a već je 2011. bila crna godina s mjesečnim gubicima koji su nas odvukli ravno u predstečajni postupak i nagodbu s vjerovnicima. Tijekom 2015. godine dotakli smo dno... Od tada smo krenuli s restrukturiranjem poslovnih procesa, pa se tržište stabiliziralo i aktiviralo te nas evo u 2025., koja će biti najbolja do sada. Osim ozbiljnog povećanja prihoda i profitabilnosti, tvrtka je u

U rijetko iskrenom osvrtu na moderno poslovanje, Goran Knežević upozorava na otuđenje unatoč tehnološkom napretku. “Danas ‘Excel maheri’ i tablice čine osnovu za donošenje odluka... strašno,” kaže direktor Međimurje graditeljstva, podsjećajući na vremena kad je bilo normalno s partnerima “porazgovarati, pa i da se napiješ”. Iako priznaje da su nove tehnologije imperativ, postavlja ključno pitanje: “Gdje smo svi mi, ljudi, u toj nezaustavljivoj spirali?”

2025. pronašla strateškog partnera s kojim će biti osigurana uspješna tranzicija za neke nove generacije i nekih novih 25 godina poslovanja.

- Prema podacima FINA-e, u 2024. godini našli ste se među 25 najuspješnijih tvrtki u Međimurju prema ukupnim prihodima. Koji su ključni faktori koji su doveli do tog rezultata – kvalitetan tim, organizacijski model, tržišna strategija ili dugoročna ulaganja?

- Prije svega, dinamično građevinsko tržište koje se otvorilo u protekle tri godine kroz dotok kapitala iz EU za obnovu od potresa i razvoj gospodarstva. Mnogobrojni projekti na svim razinama i diljem Hrvatske omogućili su i nama i drugima da napokon počnu poslovati u održivim poslovnim okolnostima i profitabilnim cijenama naših usluga. Ostvareno profitabilno poslovanje otvara čitavu lepezu mogućnosti i alata koje uprava može koristiti u daljnjem jačanju i razvoju tvrtke, prvenstveno kroz ulaganja u ljude i tehnologije. Jedno bez drugog ne može, a dovoljna količina poslova na tržištu značajno je smanjila nelojalnu konkurenciju. Ključna riječ su LJUDI, svi oni koji svojim samozatajnim radom iz dana u dan, iz projekta u projekt guraju tvrtku naprijed.

- Nakon nedavne promjene vlasničke strukture, što ta promjena konkretno znači za Međimurje graditeljstvo? Kako utječe na način poslovanja, organizaciju i investicijske planove – može li se reći da time ulazite u novu razvojnu fazu tvrtke?

- Akvizicijom Međimurje graditeljstva od strane mladog poduzetnika Franje Josića, koji već u svom vlasničkom portfelju ima još dvije građevinske firme (Franc Mont za strojarske

Iako tvrtka proživljava “najbolju godinu do sada”, direktor Goran Knežević upozorava na oprez. Koristeći prispodobu o "7 debelih i 7 mršavih krava", izrazio je realističan strah od pregrijavanja tržišta i ovisnosti o EU fondovima, poručivši: “Zadnje dvije “debele krave” upravo muzemo”

RAZGOVOR S GORANOM KNEŽEVIĆEM, direktorom

Međimurje

instalacije te ZEP Zagreb za elektrotehničke instalacije sa vlastitom proizvodnjom pripadajuće opreme i uređaja), zaokružena je poslovna mogućnost [rada] pod „istim krovom“. Sinergijom sve tri firme postajemo ozbiljan poslovni partner bilo kojem potencijalnom ili aktivnom investitoru. Sa zajedničkih 450 djelatnika možemo vlastitim referencama, kapitalom, opremom i kadrovima stati pred bilo koji građevinski izazov u domeni visokogradnje na bilo kojoj lokaciji u RH. Ova akvizicija je temeljni kamen daljnjeg rasta i razvoja firme Međimurje graditeljstvo, tako da i smjena generacija koja će jednog dana nastupiti neće prouzročiti nikakve stresove ili dvojbe. Siguran sam da će firma doživjeti i svoju veću obljetnicu nego je ova ovogodišnja.

- Građevinski sektor suočen je s kroničnim manjkom kvalificirane radne snage i rastom cijena materijala. Na koji način se Međimurje graditeljstvo prilagođava tim izazovima?

- Daljnje uspješno poslovanje najviše ovisi o kadrovskoj politici svake firme, pa tako i naše. Svi zajedno plaćamo danak kontinuiranom padu interesa za građevinska zanimanja, praznim školama i do sada bezuspješnim pokušajima i programima sa svih razina državnih i lokalnih razina da se doskoči ovom problemu. Nedostatak kvalificirane radne snage, majstora svog zanata, negativno utječe na kvalitetu građevinskog sektora, kao i na daljnji interni razvoj rukovodećih struktura unutar firmi. Uvoz radne snage iz trećih zemalja samo je kratkoročno „pogasio“ glad za građevinskim rukama, rekli bi, kvantitetu na jutarnjoj prozivci, ali nažalost nije dobio kvalitetu. I tu je najveći problem. Iako i među uvezenim radnicima imamo kvalitetnih majstora, iz istih se ne može u dogledno vrijeme očekivati iskorak prema rukovodećim pozicijama prvenstveno zbog jezične barijere, a djelomično i zbog činjenica da tehnička građevinska kultura zemalja otkuda dolaze je znatno ispod naših tehničkih uzanci i dostignuća. Kadrovska po-

Bili smo u predstečaju dotakli dno, a je najbolja godina

Ovogodišnjim ulaskom Franje Josića kao strateškog partnera generacije. - Siguran sam da će firma doživjeti i veću obljetnicu,

Džamija u Sisku

Hotel Riva's Ičići

Resort u Novom Vinodolskom

Međimurje graditeljstva povodom 25 godina tvrtke

predstečaju i a 2025. nam godina ikad

partnera u Međimurje graditeljstvo osigurana je tranzicija za nove obljetnicu, kaže Knežević

Knežević, na čelu je tvrtke od 2000. godine i želja mu je da narančas�

litika jest i bit će izazov za sve buduće uprave i za sve nas bez obzira o kojoj sferi gospodarstva govorimo.

- Na kojim projektima trenutno radite i koje biste izdvojili kao najznačajnije ili najzahtjevnije u proteklih godinu-dvije?

- Objekti vezani na turistički sektor i objekti vezani uz obnovu od potresa. Trenutno smo angažirani na dva velika turistička projekta – izgradnja hotelskog kompleksa RIVA's u Ičićima na kojem mađarski investitor ulaže kapital u izgradnju novog hotela s pet zvjezdica. Također smo ugovorili i izvodimo veliki dio rekonstrukcije turističkog resorta u Novom Vinodolskom. Završavamo izgradnju pročistača otpadnih voda grada Novalje, nekoliko dječjih vrtića, rekonstrukciju stare zgrade interne u bolnici u Sisku, urbane vile kao vlastite investicije, kao i vile za poznate investitore. Ima toga...

- Kako ocjenjujete stanje građevinskog tržišta i investicijski potencijal u 2025. godini, s obzirom na javne investicije, gospodarske trendove i očekivane regulative?

- Ova i naredna godina bit će uspješne poslovne godine. Investicija ima dovoljno, ali je za očekivati da će uslijediti pad u priljevu europskih sredstava u narednom periodu, što će se re�lektirati najprije na građevinskim investicijama. Poznata je ona priča o 7 debelih i 7 mršavih krava. Mišljenja sam da zadnje dvije „debele krave“ upravo muzemo, tako da se već sad treba pripremati za nova stanja ili nova tržišta, npr. ukrajinsko?! - Održivost, energetska učinkovitost i zelena gradnja više nisu samo trend, već i obveza. Koliko su ti principi integrirani u vaše projekte i poslovnu strategiju?

Što smo dobili uvozom radnika? „Imamo kvantitetu na jutarnjoj prozivci, ali nažalost nismo dobili kvalitetu“, kaže Knežević

- Onoliko koliko naši naručitelji o tome razmišljaju i koliko su veliki vizionari da svoje projekte prilagode ovim postulatima. Koliko o tome razmišljaju projektanti, lokalna zajednica. Ali može se reći da hrvatski građevinski sektor ipak živi i radi u modelu održivosti i energetske učinkovitosti. Nebrojeni su takvi projekti u našem vidokrugu, kao što su nove fasade, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, novi građevinski materijali, poboljšanje radnih uvjeta, pozitivna politika osobnih dohodaka pa i zbrinjavanje otpada i njegovo korištenje. Nije prošlo puno godina od uvođenja naknade za plastične boce koje su završavale u prirodi. Zar nije Hrvatska ljepša otkad ih nema tamo gdje im i nije mjesto.

- Kakvu ulogu u rastu tvrtke ima digitalizacija i primjena novih tehnologija u gradnji i upravljanju projektima?

- Danas je sve postalo „e-“ i „web“. Iako je tehnološki napredak donio svoje velike prednosti, pomalo nas otuđuje od nas samih. Nekad je bilo normalno da ljude s kojima surađuješ vidiš, čuješ, porazgovaraš, pa i da se napiješ, proslaviš uspjehe i pronađeš rješenja za svaku problematiku. Danas Excel maheri i tablice čine osnovu za donošenje odluka – hoće li nešto proći ili pasti... strašno. Nove tehnologije su imperativ, jer uz njih ide smanjenje ljudskog rada, te brža realizacija nosi veću učinkovitost. S time, naravno, i veći pro�it, da bi ga opet ulagali u nove tehnologije i tako ponovno. Gdje smo svi mi, ljudi, u toj nezaustavljivoj spirali?

- Koliko je važna suradnja s lokalnom zajednicom te kakvu ulogu Međimurje graditeljstvo ima u razvoju regije, kroz zapošljavanje, suradnje ili društveno odgovorne projekte?

- Suradnja je dvosmjerni proces iz kojeg i jedni i drugi vuku koristi. Vrlo je važna suradnja i vrlo je važno društveno odgovorno ponašanje i poslovanje. Vrlo je ugodno čuti u drugim krajevima domovine i susjedstva o pozitivnim trendovima i činjenicama koje se vežu uz Međimurje kao što su marljivost, samozatajnost, poduzetništvo, majstorstvo, urbani razvoj po mjeri čovjeka, briga za okoliš, školovanje. U mnogim krajevima svaka druga kuća nema fasadu, a u Međimurju, svaka druga kuća je obrt ili �irma. Sve je to rezultat sinergije lokalne zajednice, ljudi u javnoj upravi i službama te uspješnog gospodarstva.

- Kada razmišljate o budućnosti tvrtke, kako zamišljate Međimurje graditeljstvo za idućih 25 godina i koji biste „potpis“ voljeli da ostane prepoznatljiv u graditeljstvu i zajednici?

- Volio bih da narančasti amblem „M“ i dalje svijetli na ulazu u Čakovec. I da parkiralište pred �irmom bude puno automobila. Da pred svim �irmama budu puna parkirališta. Volio bih da zajedno s našom ostalom međimurskom građevinskom zajednicom vratimo našu poziciju na ono mjesto koje realno zaslužuje. Da se barem tako odužimo svim onim pionirima građevinarstva koji su utkali sebe da bismo mi danas bili to što jesmo.

Stara interna Sisak

Turis�čko naselje Ližnjan

Goran

amblem „M“, Međimurje graditeljstva, još dugo godina nastavi svijetli� na ulazu u Čakovec

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Novalji

INTERVJU

S NAČELNIKOM Općine Gornji Mihaljevec Goranom Lovrecom povodom Dana Općine

Bazen kod parka Mladosti i dalje je u planu

I ove godine pripremili smo program povodom Dana Općine koji je otvoren svima, bez obzira dolaze li iz naše općine ili izvan nje

Advent je sve bliže, a s njime i Dani Općine Gornji Mihaljevec koji se tradicionalno vežu uz blagdan sv. Katarine. Tim povodom sjeli smo i razgovarali s načelnikom Goranom Lovrecom o aktualnostima u općini i pitanjima mještana.

- Kako ćete proslaviti Dane Općine?

- I ove godine pripremili smo program koji je otvoren svima, bez obzira dolaze li iz naše općine ili izvan nje. Dani Općine počinju u subotu, 22. studenoga. U 10 sati kreće organizirano pješačenje po našim bregima, šumama i goricama. To okupljanje je odlično za sve rekreativce među nama i one koji žele istražiti ljepote našeg kraja, pogotovo sada kada je poprimio boje jeseni. U nedjelju, 23. studenoga, slijedi kulturno zabavni program “Veseli Gornji Mihaljevec”, koji počinje u 15 sati. Program pripremaju učenici Osnovne škole Gornji Mihaljevec, mališani iz Dječjeg vrtića Sovice, Udruga Luna i KUD Lipa, pa time obuhvaća sve generacije. U utorak, 25. studenoga, održava se svečana sjednica Općinskog vijeća u 18 sati, čime se završava ovogodišnje obilježavanje Dana Općine. - Imate li u planu na dnevni red Općinskog vijeća uvrstiti inicijative Društva VETERAN, koje uključuju Božićnice za branitelje, besplatno korištenje terena na SRC “Mladost” za branitelje i mijenjanje naziva trga u Gornjem Mihaljevcu u “Trg hrvatskih branitelja”? - Što se tiče korištenja terena na SRC “Mladost”, naglasio bih da je on svima dostupan i da nikome nije ograničen. Zbog toga ne vidim zapreku ni za branitelje ni za bilo koju drugu skupi-

nu. Kada govorimo o božićnicama, pravila su odavno postavljena i primjenjuju se jednako na sve. Umirovljenici i osobe bez primanja dobivaju božićnice prema kategorizaciji koja je svima poznata, a branitelji su u tim pravilima obuhvaćeni jednako kao i ostali. Što se tiče naziva trga, situacija je vrlo jednostavna. Trg u ovom trenutku ni ne postoji u zakonskom smislu, nego imamo samo ulicu. Plan je da se trg jednog dana službeno formira, a kada se to dogodi, možemo otvoriti razgovor o nazivu, odgovorio je načelnik.

- Koji je vremenski okvir za završetak obnove dječjeg igrališta kod vrtića? Ulazi li tu i proširenje parkirališta?

- S izvođačem je potpisan ugovor koji određuje sve rokove i obveze. Prema tome će radovi biti dovršeni na vrijeme. Ideja o proširenju parkirališta nije bila dio ovog projekta, ali taj će se dio riješiti prilikom izgradnje školske sportske dvorane. Tada će se prirodno otvoriti prostor i potreba da se parkiralište dodatno prilagodi broju korisnika.

- Kada će se izgraditi školska sportska dvorana?

- Trenutno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača radova. Kada se postupak završi, imat ćemo sve potrebne informacije. To se odnosi na cijenu radova, vremenski plan i predviđeni početak te završetak gradnje, što znači da ćemo tada moći javno objaviti sve detalje, rekao je Lovrec.

- Je li u planu izgradnja bazena u parku Mladosti?

- Ideja o gradnji bazena postoji već duže vrijeme i nije napuštena. Međutim, za takav projekt treba odgovarajući natječaj koji bi značajno olakšao �inan-

ciranje. Do sada se takva mogućnost nije pojavila i zato je teško očekivati da će projekt krenuti u skorije vrijeme. Plan ostaje, ali

čekamo trenutak kada će se otvoriti realna prilika.

- Kada će krenuti izgradnja biciklističkih staza diljem općine?

- Na području općine već postoje određene pješačke i biciklističke staze i koriste ih i mještani i svi koji prolaze kroz općinu. Plan je da se s novim stazama krene nakon što završi modernizacija općinskih cesta, primjerice u Vugrišincu i Martinuševcu. Tek kada se zahvati na ostalim dionicama po općini završe, moći ćemo raditi na mreži dodatnih pješačkih i biciklističkih pravaca.

- Zašto se raspustio odbor za groblje?

- Odbor za groblje nije obvezno tijelo. Postojao je ranije i koliko mi je poznato, posljednji put je formiran prije otprilike deset godina. U praksi nije imao stvarne ovlasti, nego je djelovao savjetodavno.

- Hoće li Općina uvesti novčanu pomoć roditeljima djece s poteškoćama u razvoju?

- Kada će sva naselja na području Općine biti pokrivena javnom rasvjetom?

- Velik dio općine već ima javnu rasvjetu. Ostatak koji još nije pokriven čeka modernizaciju niskonaponske mreže koju treba provesti HEP. Kada oni dovrše svoj dio posla i kada se stvore preduvjeti za nastavak, riješit ćemo i preostale dijelove koji još nemaju rasvjetu.

- Kada će se riješiti problemi prometne sigurnosti poput uklanjanja živice kod Mettsa, prilagodbe problematičnih ogledala u Vugrišincu i sanacije rupe kod vrtića?

- Sve navedeno nalazi se uz županijske ceste, što znači da Općina na te lokacije nema izravnu nadležnost. Što se tiče ogledala u Vugrišincu, taj je problem riješen i postavljena su tri ogledala. Ostaje mogućnost ako se misli na neku drugu lokaciju, jer u pitanju nije navedeno o kojem se dijelu Vugrišinca govori.

- Općina već sada su�inancira boravak djece s poteškoćama u razvoju u jaslicama i vrtićima. Također sudjeluje u �inanciranju pomagača za djecu koja ih trebaju. Ako bi se u budućnosti otvorila mogućnost da se uvede i dodatna novčana pomoć, spremni smo to razmotriti, ali trenutačno se držimo mjera koje već provodimo. Svjesni smo da roditelji imaju velike obveze, zato im nastojimo barem djelomično olakšati svakodnevicu kroz postojeće oblike podrške.

Piše: Benjamin Jakopić

Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec

VJEŽBA OBRANA od poplava u Žabniku

brane od Mure

Piše: Benjamin Jakopić

Mlin na Muri u Žabniku u četvrtak, 13. studenog postao je poprište zanimljive taktičko-pokazne vježbe “Obrana od poplava 2025” u sklopu projekta Safe-land. Vježbu je organizirala Vatrogasna zajednica Međimurske županije predvođena zapovjednikom Robertom Meglićem, s ciljem testiranja spremnosti žurnih službi za hitne intervencije uz rijeku.

Događaj je započeo dolaskom brojnih žurnih službi na teren, predvođenih vatrogascima. Jedna skupina vatroga-

saca punila je vreće pijeskom te ih koristila za izradu “zečjih nasipa” koji služe pri sprječavanju širenja poplave, dok su druge ekipe koordinirale postavljanje sustava barijera “vodom protiv vode”. Za to vrijeme, članovi HGSS-ovog Odjela bespilotnih sustava u zrak su digli dva drona koji su pregledali teren nakon dojave da su se dvije osobe našle u opasnosti uz rijeku Muru.

Dron s termalnom vizijom

Dron se pokazao idealnim za pregled nepristupačnog terena; u ovom slučaju mogao je

CENTAR SVETOG JERONIMA

letjeti iznad rijeke i omogućiti bolji pregled cijele situacije. Opremljen je termalnom vizijom, što znači da može otkriti osobe i u otežanim uvjetima vidljivosti, primjerice po noći ili u magli.

Maksimalna visina koju može doseći je 120 metara, a baterija mu obično traje oko 40 minuta, iako hladno vrijeme skraćuje trajanje leta. U našem Odjelu bespilotnih sustava imamo ukupno tri drona i četiri licencirana pilota koji mogu upravljati njima, rekao je Žan Novosel iz HGSS-a, dodajući da dronovi značajno ubrzavaju pretragu i sigurnost operacija.

Nakon što su postavljeni nasip i barijere, teren je dodat-

Termalni dronovi i "zečji nasipi"

Mar�n na Muri, punili su vreće pijeskom

no osvijetljen LED rasvjetom kako bi se poboljšala vidljivost po mraku i omogućila sigurnija koordinacija svih sudionika. U vježbi su sudjelovali DVD-ovi Sveti Martin na Muri i Štrigova, Centar 112, JVP Čakovec, PU međimurska, Crveni križ, Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, Hrvatske vode i HGSS. Ključno je redovito provoditi ovakve vježbe jer služe boljoj koordinaciji službi, provjeri opreme, procjeni spremnosti i jačanju sposobnosti sustava zaštite i spašavanja u slučaju poplava i sličnih situacija. Vježba je provedena u suradnji Međimurske županije i Sveučilišta u Pisi.

Još uvijek čekamo građevinsku dozvolu

Radovi na Interpretacijskom centru svetog Jeronima u Štrigovi uskoro bi trebali krenuti. Centar će posjetiteljima približiti život i baštinu ovog značajnog sveca za kojeg se vjeruje da je rodom iz Štrigove te dodatno obogatiti turističku i kulturnu ponudu štrigovskog kraja. Na natječaju je najpovoljniju ponudu dala tvrtka Gradis d.o.o. iz Novog Sela Rok, a vrijednost ponude iznosi 997 tisuća eura s PDV-om.

Sad samo čekamo građevinsku dozvolu. I čekamo ju već dosta dugo i nikako da ju dočekamo. Obavijestio sam

Idejna verzija Interpretacijskog centra

župana o tome te se nadam da će dozvola stići brzo. Nakon toga će izvođač krenuti s poslom. Još ne možemo reći kada će radovi krenuti, niti kada će biti završeni, ali s obzirom da

se ne radi o velikom objektu, ne bi trebalo dugo trajati, rekao nam je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik. Dakle jednom kada čuvena hrvatska birokracija

Treba nam manje sjaja, a više ljudskosti

Advent u Međimurju ove godine podsjeća na pravi maraton događanja. Gotovo svako selo priprema svoju feštu, raspored je pun, kite se rasvjetni stupovi božićnom rasvjetom… Kao da traje natjecanje tko će više, bolje, jače?

Koliko novca zapravo odlazi na blještavu rasvjetu i brojne programe? Nije li ipak sve to malo previše? Zašto bi toliko novaca trebalo potrošiti na taj

božićni sjaj? Ne bi li bilo bolje da se možda taj novac, kad ga već ima, podijeli onima kojima je prijeko potrebno? Znam da sad to već zvuči kao nekakva floskula, ali je li to zaista tako neophodno?

Sav taj sjaj žaruljica dovodi do toga da se pitamo gubi li se polako prava poruka adventa? Ne bi li advent trebao podsjetiti na jednostavnost? Isus se rodio u štalici, položen na slamicu, bez ikakvog sjaja i raskoši. A

konačno proradi i iznijedri građevinsku dozvolu, Štrigova će dobiti još jednu “atrakciju” koja će privući i turiste i mještane. (bj)

mi smo to, u svojoj želji za blještavilom i efektima, pretvorili upravo u suprotno – sjaj i kič. To ide toliko daleko da eto gubim više volje i gledati sve to. S druge strane, danas imamo više obilja nego ikada na kugli zemaljskoj. No, kuda god da se danas okreneš, ljudi se previše žale, previše ljute jedni na druge, previše očekuju jedni od drugih, a premalo daju, premalo cijene, premalo pruže podrške jedni drugima. Kao

da se cijeli svijet preokrenuo naglavačke. I nastavlja tako, pa dok ne pukne… Vidjela sam ovog tjedna jednu misao koja ide ovako: Kada bi jednima pokazali vrata raja, oni bi se žalili što škripe vrata od raja. Žalosno, ali istinito. Tako je to dok ljudi zaglave u svojem egu, ne misleći na druge i ne razmišljajući o bližnjemu svome. Možda bismo mogli za promjenu ove godine prestati

Piše: Benjamin Jakopić

U Domu kulture u Štrigovi, 15. studenog 2025., održan je drugi susret vokalnih sastava pod nazivom “Raspjevana večer u Štrigovi”. Publiku su ove godine oduševile Ženska vokalna skupina Pjevačkog zbora “Sveti Juraj na Bregu”, Ženska klapa Certissa iz Đakova te Ženska klapa “Vejanke” s otoka Krka. Domaćice i organizatorice Stridonne također su nastupale.

Svaka skupina nastupala je s po četiri pjesme, čime su sveukupno počastile publiku sa šesnaest pjesama.

Gošće iz Svetog Jurja na Bregu izvele su pjesme Danak svaki, Canticorum jubilo, Lehku noć i O Marijo, zvijezdo moja. Certisse su izvele pjesme Oj jesenske duge noći, La musica di note, Ružo moja crvena, Ljiljane moj bijeli, Vejanke su nastupile s pjesmama Kaleta, Naranča, Uvik ću te tvojim zvati i Ako voliš me, a domaćice Stridonne izvele su pjesme Da san tica, Tam prek Drave, Bring me little water, Silvy i Malo mi za sriću triba. Ni magla koja je te večeri prekrivala Štrigovu nije

Domaćice i organizatorice bile su Stridonne iz Štrigove RASPJEVANA VEČER u Štrigovi Četiri vokalne skupine oduševile sa šesnaest pjesama

spriječila posjetitelje da dođu i uživaju u melodijama duhovnih, popularnih, klapskih i međimurskih pjesama, a sve je profesionalno i s dozom humora vodila Aleksandra Ličanin. Susret je održan u mjesecu u kojem se posebno obilježava međimurska pjesma, čiji se Dan slavi 28. studenog. Podsjetimo, 2018. godine međimurska popevka upisana je na Reprezentativnu listu blaga čovječanstva UNESCO-a. U skladu s time, susret je završio zajedničkom izvedbom međimurske pjesme “Vuprem oči”. Općina Štrigova bila je glavni sponzor, dok je Majoška – Flower & Gift Shop bila zadužena za uređenje pozornice. Za poklone gošćama pobrinuli su se Hortus Croatiae i OPG Stanka Kelnarić, a grafičko uređenje susreta potpisuje T&T iz Varaždina, dok je tehnički dio odradio Josip Mikec. Nakon “Raspjevane večeri u Štrigovi” Stridonne ne staju nego idu punom parom dalje. Tako već ove nedjelje nastupaju u Đurđevcu na 22. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava, gdje će predstavljati zvukove Međimurja.

NOVA TURISTIČKA priča Mursko Središće dobiva Interpretacijski centar

Gradu Murskom Središću odobren je kapitalni projekt revitalizacije zgrade pored Spomen doma rudarstva Cimper i pretvaranje iste u Interpretacijski centar industrije Međimurja. Vrijednost projekta za Grad Mursko Središće iznosi 528.000,00 eura.

Objekt će imati suvenirnicu, blagajnu, sanitarni čvor i čuvaonicu. Čuvaonica je posebno važna jer će time biti zadovoljen i posljednji uvjet da se osnuje i službeno

glasati za najljepši advent, a umjesto toga izabrati one male heroje među nama, one koji su svijet učinili ljepšim mjestom, barem malo boljim. One koji nas podsjećaju da malim gestama i dobrotom možemo graditi topliji svijet. Potrebno nam je da se ljudi počnu ponašati ljudskije, jer pravi blagdanski duh leži u ljudskosti, a ne u blještavilu i količini adventskih programa.

Muzej Grada Mursko Središće. Objekt će biti i primjer održivosti, jer osim što će interpretirati baštinu, dio objekta i nadalje će služiti kao radionica komunalnog poduzeća. Osim toga, kroz projekt će se opremiti i punionica električnih bicikala te nabaviti 12 novih električnih bicikala, od čega šest gradskih, a šest mtb-ova za šljunčane i šumske terene. Partneri u projektu su još grad Lenti i općine Gosztola i Lovászi. (sh)

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Mario Kocen i Petar Špoljarić, članovi DVD-a Sve�

Članovi HGSS-ovog Odjela bespilotnih sustava Žan, Luka i Ivor

KOTORIBA

Umirovljenici dobivaju pakete od 50 eura

Općina Kotoriba poziva svoje umirovljenike da se jave u Jedinstveni upravni odjel radi ostvarivanja prava na Božićni poklon paket u iznosu od 50 eura. Pravo na paket imaju svi umirovljenici s područja Općine koji primaju mirovinu manju od 500 eura. Pri tome ne smiju imati dugovanja prema Općini. Važno je napomenuti da se u iznos mirovine zbrajaju sva primanja, uključujući obiteljsku i/ili inozemnu mirovinu te bilo koja druga primanja koja korisnik ostvaruje.

DEKANOVEC

Za prijavu je potrebno dostaviti ispunjeni obrazac Prijave (dostupan na mrežnoj stranici ili osobno u Općini), osobnu iskaznicu te dokaz o visini mirovine, odnosno odrezak od mirovine. Općina naglašava da svi korisnici moraju dostaviti nove podatke o svojim primanjima, te zadržava pravo provjere svih dostavljenih informacija. Prijave se zaprimaju od ponedjeljka do petka od 7 do 14 sati, zaključno s 28. studenim 2025. godine. (vv)

Kreće deratizacija gamadi

Djelatnici DDD službe iz čakovečkog Bioinstituta provest će sustavnu deratizaciju na području Općine Dekanovec. Akcija će se odvijati u razdoblju od 25. studenog do 26. studenog 2025. godine. Deratizacija će biti provedena preparatom na bazi brodifakuma (čiji je antidot Vitamin K), a preparat će biti izložen unutar zaštićenih kutija za deratizaciju.

PODTUREN

Pokažite

Mole se svi mještani za suradnju i striktno pridržavanje sigurnosnih mjera. Iz prostora gdje će se obavljati deratizacija potrebno je ukloniti smeće. Nadalje, ključno je da se ne diraju i ne premještaju postavljene kutije s mamcima. Posebno je važno onemogućiti pristup postavljenim kutijama kako djeci, tako i domaćim životinjama, radi sprječavanja bilo kakve nezgode. (vv)

što imate na adventskom sajmu

Iz općine Podturen pozivaju sve zainteresirane da se prijave i sudjeluju na na ovogodišnjem adventskom sajmu Adventska nedjelja radosti. Sajam će se održati u nedjelju 30. studenog 2025. godine u Društvenom domu Podturen.

GORIČAN

Rukomet stiže u vrtć

Općina Goričan i Grad Prelog, zajedno s Gradom Našicama (RK Nexe), Gradom Velikom Goricom (ŽRK Udarnik), Gradom Siskom (RK Sisak) te Općinom Tisno (RK Vodice), predstavljaju šest novih partnera koji će se priključiti projektu Vrtko– Rukomet u vrtićima u 2026. godini. Projekt, nastao iz Master plana Europske rukometne federacije i Hrvatskog rukometnog saveza, nastavlja svoj rast i širenje rukometa među najmlađom populacijom diljem Hrvatske. Primarni mu je cilj sustavan razvoj rukometa od najranije dobi (predškolski uzrast i niži razredi osnovne škole), a s radom je započeo 1. siječnja 2023. godine. U svom

DOBRAVSKA LEGENDA o pozoju i Grabancijašu

Pozoj je glovu porinul pod svetoga Miholja

- Priča se da je to bio Grabancijaš koji je bio u savezu s vragom, kaže Benko te dodaje da je onda iz Pijaviške jame izašel pozoj koji je poletio prema nebu s Grabancijašem na leđima

Piše: Vlasta Vugrinec

Sve udruge i pojedinci koji žele sudjelovati mogu se prijaviti do 27. studenog 2025. putem online obrasca. Sudjelovanje je besplatno, no kako je broj mjesta ograničen, treba se prijaviti što prije. (vv)

Svog pozoja, odnosno zmaja, nema samo Grad Čakovec, već i Donja Dubrava. I njihov pozoj spava.

– Pozoj je porinul glovo pod svetoga Miholja na Mađarski, a rep mu je ostal v jami v Pijavišću – kaže Antun Benko iz Donje Dubrave i dodaje da ga sv. Miholj ima pod kontrolom, držeći mu mač u grlu. Naime, ako bi se pozoj probudio, prouzročio bi potres koji bi srušio crkvicu sv. Mihovila, i zmaj bi se oteo kontroli.

Slučajno ili ne, sveti Mihovil prikazuje se upravo kao lik s mačem u grlu zmaja.

inicijalnom trogodišnjem razdoblju (2023. – 2025.) zabilježio je izvanredan uspjeh, nadmašivši prvotne ciljeve te obuhvaćajući oko 1900 sudionika u 52 vrtića diljem 21 grada i općine. U narednom razdoblju, s novoodabranim partnerima bit će potpisani sporazumi o suradnji za 2026. godinu, čime će službeno započeti nova faza provedbe Master plana. Popularizacija rukometa nastavlja se i u osnovnim školama kroz projekt Mini rukomet. Namijenjen je učenicima nižih razreda osnovne škole, često u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom. (vv)

Grabancijaš leti na leđima pozoja

Antun Benko, poznati izrađivač dobravske čižme s črnom sarom, ispričao nam je legendu koja se i danas prepričava Donjom Dubravom. Priču je čuo prije 70-ak godina, kako to već biva tijekom dugih zimskih noći kraj tople peći. – Ispričali su mi je ljudi koji su zašli u 70-te godine života i koji su je čuli također kao djeca od starijih, isto kao i ja – kaže naš sugovornik. Dakle, legenda se prenosila s koljena na koljeno i zapravo nitko ne zna od koga je u stvari potekla. A započinje pričom o jednom običnom vrućem ljetnom danu. Bilo je vrijeme spremanja sijena i livada u

blizini Velikog Pažuta bila je puna ljudi s vilama i grabljama. Najednom se niotkuda naoblačilo, munje su počele sijevati sa svih strana uz potmulu grmljavinu. Potom se na poljskom putu pojavio muškarac odjeven u crno sa šeširom. – Priča se da je to bio Grabancijaš koji je bio u savezu s vragom – kaže Benko te dodaje da je onda iz Pijaviške jame izašel i veliki zmaj, tj. pozoj koji je poletio prema nebu s Grabancijašem na leđima. Kako su oni letjeli nebom, tako je pod njima na polje padala neviđena tuča. I sve je to trajalo svega par minuta jer je pozoj nestao. Priča kaže da je pozoj sletio na zemlju, s time da mu je glava završila ispod crkvice u Mađarskoj, a rep u Pijavišću. Područje je to ime dobilo zbog mnogobrojnih pijavica koje su se tamo pojavljivale. Gdje je završio grabancijaš, nije poznato. Dobravčani se njegovom sudbinom nisu previše zamarali jer su previše bili zaokupljeni zmajem. Selom se govorilo da se zmaj ne smije zazivati kako se ne bi probudio.

Pozoj ne riga vatru

Uobičajena je percepcija da zmajevi rigaju vatru. Međutim, vatra se nikako ne može povezati s pozojem koji prvenstveno izaziva potrese, oluje i poplave. Naravno, ako ga ljudi naljute. Buđenjem iz sna, naime, izaziva potres, a mahanjem svog velikog repa oslobađa vodu pa nastaje poplava. U prilog tome ide i priča da mu je glava smještena na povišenom mjestu, a rep obično na nekom vlažnom terenu po-

Zmaj je repom selio otočić Iako je zmaj spavao, njegov rep, naime, u Pijaviškoj jami nije mirovao. – Na sredini jame bio je plutajući otok koji se stalno selio i ljudi su vjerovali da ga zmaj pomiče svojim repom – dodaje Benko. Pijaviška jama nekad je bila u stvari jezero dugo stotinjak metara i poprilično duboko. Bilo je okruženo gustim raslinjem i već tada samo po sebi nije bilo ugodno za boravak. A nakon izlaska pozoja te otočića koji se selio, ljudi su ga još više izbjegavali. Danas ta jama, iako još ponekad izaziva jezu, više nije tako velika ni duboka, no i dalje je obrasla raslinjem i ne izaziva dobrodošlicu. Naime, prokopavanjem kanala razina vode je spuštena, jezero se zamuljilo, otočić kojeg je očito nosio vjetar ili vodena struja, pogubio se. Ili se spustio na dno, ili pak se zalijepio za obalu. Međutim, postoji i druga legenda koja govori da se pozoj nalazi u Vražjoj jami koja se nalazi blizu Mure. Tamošnje područje ušća Mure, Drave i Trnave i inače je oduvijek golicalo maštu pa su nastale i priče o drugim neobičnim bićima pa čak i podzemnim bogovima. Između ostaloga, kola i priča o kačama s mnogo glava i repova.

put bare, jezerca ili potoka. Pa je tako dobravski pozoj svoju glavu smjestio u crkvici... Potres izaziva tako da se budi iz sna i izlijeće iz svog boravišta, a kad svojim velikim repom oslobodi vode, onda nastaje poplava.

Neprijatelj pozoja je Grabancijaš Ova neman od koje „strepi“ Međimurje ipak ima svog neprijatelja, odnosno osobu koja ga može pobijediti. Naravno, to je Grabancijaš Dijak. Govori se da je on đak lutalica koji je uz svećeničko školovanje završio i takozvanu trinaestu, to jest čarobnjačku školu, pa može dozvati zmajeve i jahati na njima, izazvati tuču i sl. U vjerovanjima o grabancijašima mogu se prepoznati tragovi mitskih predodžbi o zmaju kao oličenju vraga, o čarobnjačkim sposobnostima svećenika i putujućih đaka. Pojavljuje se i kao lik u hrvatskoj književnosti.

Antun Benko voli kulturnu baš�nu svoje Dobrave

Ilustracija

19. ŽUPANIJSKO ocjenjivanje meda

Tatjana i Vitomir najbolji su pčelari s četiri zlata

Rezultati su pokazali da su pčelari osvojili 22 zlatne diploma (31,9 %), 32 srebrne (46,4 %) te 13 brončanih (18,8 %)

Piše: Vlasta Vugrinec

Na ovogodišnje, sada već 19 ocjenjivanje kvalitete međimurskog meda pristiglo je rekordan broj uzoraka, čak 69. Kao i do sada, ocjenjivanje i analiza uzoraka obavljeni su na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Rezultati su pokazali da su pčelari osvojili 22 zlatne diplome (31,9 %), 32 srebrne (46,4 %) 13 brončanih (1,8 %) te dvije zahvalnice.

- Kao zaključak ocjenjivanja de�initivno jest taj da kvaliteta međimurskih medova nije upitna, a i više puta je dokazana na raznim ocjenjivanjima u Hrvatskoj i susjedstvu.

Najviše je bilo bagremovog meda i to čak 32 uzoraka, zatim 24 cvjetnih medova, 5 kestenovih, po dva lipova, od amorfe te žljezdastog nedirka.

Po prvi puta pčele su proizvele med od cvijeta divlje

trešnje te od bršljana.te po jedan lipov, kremasti i medun. Prema tradicionalnoj praksi, svi uzorci meda s ocjenjivanja donirat će se u humanitarne svrhe, poručio je Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Agacija Međimurske županije.

Najbolji med ima

Ivan Kofijač Najbolje ocjene za svoj med dobio je Ivan Ko�ijač iz Čakovca i to 19,80 od mogućih 20.

Zlatne plakete: Ivan Ko�ijač, Čakovec (med od amorfe), Josip Furdi, Domašinec (kestenov Pčelarstvo Trupković, Novo Selo Rok (bagremov med), Mladen Vinko, Mursko Središće (bagremov med), Josip Furdi, Domašinec (lipov med), Sanja Zorković, Nedelišće (bagremov med), Ivan Bobičanec, Mursko Središče, (bagremov

med), Obiteljsko pčelarstvo Trstenjak, Mačkovec (med od divlje trešnje), Pčelarstvo "Kanaan", Šenkovec (bagremov med), Pčelarstvo Heđa, Slakovec (bagremov med), Kristina Kovačić, Vučetinec (bagremov med), Alojzije Friščić, Nedelišće (med od žljezdastog nedirka), Dragutin Pintarić, Pretetinec (bagremov med), Ivan Benković, Lopatinec (bagremov med), Medeni vrt, Črečan (bagremov med), Jadranka Ferenček, Čakovec (bagremov med), Pčelarstvo "Kanaan", Šenkovec (cvjetni med), Stjepan Pokrivač, Vučetinec (bagremov med), Darinka Horvat, Stanetinec (bagremov med), Pčelarstvo "Kanaan", Šenkovec (lipov med), Stanko Varga, Miklavec (med od žljezdastog nedirka) te Dražen Bogdan, Vugrišinec (bagremov med).

Srebrne plakete: Pčelarstvo "Kanaan" Šenkovec (2), Pčelarstvo Trupković (2), Novo Selo Rok, Ivan Vrbanec, Palinovec, Obiteljsko pčelarstvo Trstenjak (2), Mačkovec, Mihael Novinić (3) Strahoninec, Franjo Petek, Stjepan Mađarić, Križovec, Boris Kovačević, Goran Novak, Mala Subotica, Stanko Varga, Mala Subotica, Dragutin Meglić, Lopatinec, Krešimir Stjepan Črnila, Jurketinec, Željko Mrazović, Ferketinec, Nenad Jeđud (2) Totovec, Branko Lipić, Mursko Središće, Pčelarstvo Kovačević, Gomji Kraljevec, Boris Horvat, Savska Ves, Josip Furdi, Domašinec, Medeni vrt, Črečan, Vedran Briek, Čakovec, Zlatko Vrtarić, Franjo Petek, Štrigova, Dušan Novak, Ivanovec, Davorka Črnčec, Trnovec, Željko Jakopić, Grabrovnik i Zoran Barat, Mursko Središće.

Pčelari s najviše plaketa

Pčelarstvo "Kanaan" iz Šenkovca kojeg vode sestra i brat Tatjana Šardi i Vitomir Mlinarec, bilo je najuspješnije osvojivši ukupno 5 plakete. Od toga su tri zlatne i dvije srebrne. Doda li se tome i zlato te srebro Medenog vrta, broj plaketa je 7.

Sa po tri plakete slijede Josip Furdi iz Domašica, Pčelarstvo Trupković, Novo Selo Rok, Obiteljsko pčelarstvo Trstenjak, Mačkovec i Mihael Novinić, Strahoninec. Podjela priznanja bit će u subotu, 29. 11. 2024. u zgradi Scheier u Čakovcu, s početkom u 10 sati.

Tatjana Šardi i Vitomir Mlinarec, brat i sestra nenadmašivi su pčelari

SAJAM I PLAC

Domaća lipa i kopriva za topli čaj

Jutarnji minus prorijedio je prodavače i kupce kako na čakovečkome sajmu, tako i na placu. Plac je doista izgledao sablasno prazan, s tek desetak prodavača. Prema dosadašnjem iskustvu, tako će biti i narednih tjedana i mjeseci, s time da će ih biti još i manje. Drugim riječima, dolazit će samo oni najuporniji.

Na sajmu je ipak kolikotoliko ponuda bila veća. Tomu su doprinijeli i štandovi s tekstilom te drvenarijom. Kad smo već kod drvenarije, svakako treba spomenuti sanjke jer nam meteorolozi najavljuju prve pahulje. Drvene sanjke nudile su se po 50 eura nadalje. Dosta kupaca vrtjelo se oko štandova s toplim trenirkama, čarapama i kapama te zimskim jaknama. Ostala ponuda već je standardna: varaždinsko zelje, međimurski krumpir te ka-

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 €

Salata (kg): 3,00 €

Med (flašica): od 9,00 €

Batat (kg) 3,00 €

Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Zelje (kg): 1,00 €

Zimnica (flašica): od 4,00 €

Grah (kg): 7-8,00 €

Kelj (kg): 3,00 €

Kisela repa (kg): 4,00 €

Maćuhice (kom): 0,80 €

sne sorte kupusnjača, poput kelja (1,5 eur/kg), cvjetače (2 eur/kg) i šenona. Bilo je dosta mrkve (2 eur/kg), pa repe, crne rotkve i salate. Ponudu voća predvode mandarine koje se mogu kupiti po 5 eura za 4 kilograma, jabuke se nude od euro nadalje, a pojavile su se i dunje po 4 eur/kg.

BIOINSTITUT

Listerioza

Piše: Mladen Funda, dr. vet. med.

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1,00 €

Salata (kom): 1,00 €

Mrkva (kom): 2,00 €

Batat (kg): 2,00 €

Mandarine (4 kg): 5,00 €

Zelje (kg): 0,50 €

Cvjetača (kom): 2,00 €

Poriluk (kg): 2,50 €

Smokve (kg): 10,00 €

Repa (kg): 2,00 €

Drva agacija (m3): 65,00 €

A nekako po strani, sreli smo Nadu Vuković iz Pribislavca koja je pak prodavala svoje nešpricane jabuke te vrećice pune osušene lipe, koprive te kadulje za čaj.

Za čaj pak u ovo vrijeme idealan je i med koji se cijeni od 10 eura nadalje, ovisno o vrsti.

(vv)

Listerioza je zarazna bolest brojnih životinjskih vrsta i čovjeka uzrokovana bakterijama roda Listeria, prvenstveno vrstom L. monocytogenes. Od domaćih životinja najčešće obolijevaju preživači, a izvor infekcije često je pokvarena silaža. Bakterija Listeria monocytogenes rasprostranjena je u prirodi i može se naći u biljkama, vlažnom tlu, truloj vegetaciji i silaži, osobito u površinskom sloju. Njezine osobine omogućuju joj preživljavanje i razmnožavanje u prirodi u najrazličitijim uvjetima. Listeria monocytogenes vrlo je rasprostranjena u okolišu, vodi, tlu i biljkama, a karakteristika joj je, za razliku od većine ostalih patogena, da raste na temperaturi hladnjaka (do 8 stupnjeva). Najčešći izvori zaraze za čovjeka su namirnice životinjskog podrijetla: mlijeko i mliječni proizvodi (osobito meki sirevi), pašteta i proizvodi od pilećeg mesa.

Domaće životinje su asimptomatski nosioci tako da su izvor zaraze za ljude proizvodi životinjskog podrijetla.

Listerioza se u životinja očituje najčešće encefalitisom, pobačajem, septikemijom, ponekad mastitisom, spinalnim mijelitisom, iritisom i keratokonjuktivitisom.

Ulazna su vrata oštećenja oralne sluznice.

Bolest se u koza najčešće očituje u trima različitim oblicima: živčani s encefalitisom, u obliku pobačaja i u obliku septikemije.

Inkubacija traje oko 3 tjedna. Kod starijih životinja oboljenje se uglavnom javlja u vidu encefalitisa ili meningitisa s nervnim simptomima, dok se kod jarića bolest rijetko pojavljuje. Mla-

kod koza

de životinje uglavnom obole u vidu septikemije s promjenama na jetri i plućima.

Bolest se klinički manifestira povišenjem temperature, smanjenim apetitom, smanjenim uzimanjem vode, škripom zuba, ukočenošću žvakaćih mišića, okretanjem glave, poremećajima ponašanja u obliku depresije, nepravilnog položaja glave, opistotonusa, cirkularnog kretanja, paralize mišića očnih kapaka, ušiju i usana, nistagmusa, smanjenog motiliteta predželudaca, poremećaja žvakanja i gutanja, hemipareze i gnojnog endoftalmitisa i drugim nervnim simptomima. Na kraju životinje leže zbog paralize nogu i uginu. Često se javi nosni iscjedak, konjuktivitis i keratitis.

Bolest se može pojaviti i u blažem obliku. Također je zabilježeno i nekoliko slučajeva mastitisa kod kojih

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

je liječenje bilo neuspješno, a listerija je mlijekom izlučivana vrlo dugo.

Ako dođe do infekcije gravidnih koza, dolazi do septikemije, smrti fetusa, a zatim i do pobačaja, a iz rodnice se pojavljuje krvavo obojen iscjedak.

Do pobačaja većinom dolazi u posljednjem stadiju gravidnosti, a kod plotkinja često zaostaje posteljica. Bolest se dijagnosticira, osim na temelju kliničke slike, i izolacijom uzročnika iz jetre, sekreta vimena, sluzi uterusa, kod pobačaja iz fetusa, posteljice, sadržaja materice, a kod encefalitisa iz mozga.

Liječenje se provodi antibioticima, a ima uspjeha samo kod životinja kod kojih još nije došlo do pojave nervnih simptoma. S obzirom na to da je uzročnik jako raširen u prirodi, preventivu je dosta teško provoditi, u svakom slučaju izbjegavati hranidbu koza silažom.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Nada Vuković iz Pribislavca na sajam je donijela lipu i koprivu za čaj

Jasmina Groman Moharić iz Novog Sela Rok na placu je nudila svoje povrće

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Zašto

spaljujem

– i zašto ni vi ne biste trebali

Dok šetate kraj svog vrta ili voćnjaka i ugledate hrpu lišća, suhog granja i ostataka biljaka, vjerojatno pomislite: To treba spaliti da bude uredno. I ja sam nekada razmišljala isto. Prije dvadesetak godina, kao i većina u mom kraju, smatrala sam da sve što više ne koristim u vrtu – treba maknuti.

Najlakše je bilo sve to skupiti na hrpu i zapaliti.

To je zapravo i dio tradicije našeg kraja, jer na proljeće, nakon proljetnih orezivanja i čišćenja grunta sve ide na hrpu i pali se „vuzmenka“.

No tada još nisam znala da takvim "čišćenjem" zapravo nanosim golemu štetu prirodi.

Danas više ne spaljujem te hrpe, nego ih – s namjerom – ostavljam. To nije znak lijenosti, nego promišljenog djelovanja.

Hrpe granja u kutovima mog vrta i šumskog voćnjaka sada su važno sklonište za brojne korisne organizme. U njima tijekom zime prezimljuju ježevi, bubamare, uholaže, kukci oprašivači i njihove ličinke, gljive, mikroorganizmi...

Zbog toga svake godine ostavljam više takvih mirnih kutaka, tamo gdje ne prolazim često – i ne diram ih. Trule i raspadaju se u miru, vraćaju hranjive tvari natrag tlu i stvaraju plodno mikrookruženje za život.

Neki me znaju pitati: A što ako se tamo zavuku miševi ili zmije?

Odgovor je jednostavan: moguće je – ali ni miševi ni zmije nisu naši neprijatelji, nego dio prirodne ravnoteže. Poljski miševi ionako češće

U VRTU Branka Kovačeca u Novom Selu Rok

Cvjetača je postala zamjena

za rižu i tjesteninu

- Sve je više onih koji umjesto tjestenine i drugih ugljikohidrata posežu za cvjetačom kao dostojnom zamjenom za rižu, tijesto za pizzu ili kao zamjenom za meso ako se priprema u pećnici

Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

rade gnijezda u tlu, pod panjevima, u kompostištima ili skladištima hrane. Hrpe lišća su vlažne, prozračne, izložene – i nisu im idealno mjesto za boravak. A čak i ako se pojave, mačke, lasice i druge životinje brzo održavaju ravnotežu. Što se zmija tiče, i one traže zaklone – ali ne napadaju ljude bez razloga. U većini krajeva Hrvatske – uključujući i moj vrt –otrovnica nema. Ako se i pojavi koja bjelouška ili slijepić, oni su korisni saveznici jer se hrane puževima i glodavcima.

Uostalom, zmije ljeti više vole suha, sunčana staništa, a ne vlažne hrpe lišća pod drvećem. A hrpe niti zimi ne diram, pa opasnosti za mene nema.

Ako želite da to ljepše izgleda, uvijek možete od sveg granja viška napraviti i živicu na kraju imanja, funkcija je ista, pritom i praktična.

Svi mi želimo vrt prepun života. A ne može biti života ako sve redovno palimo i čistimo kao dnevnu sobu.

Ako imate kutak vrta koji vam nije nasušno potreban, ostavite tamo hrpu granja i lišća.

Time stvarate prirodni zaklon brojnim vrstama i pomažete očuvanju bioraznolikosti, ali i stvaranju plodnijeg tla na vašem imanju.

Za jedne je cvjetača, za druge kar�iol. Jedni ga obožavaju, dok ga drugi ne mogu ni smisliti jer ih odbija njegov speci�ični miris, posebno tijekom kuhanja. Krupne glavice, zbijenih bijelih cvjetova, trenutni su hit na tržnicama i u trgovačkim centrima budući da je ovo vrijeme berbe. Biljka u posljednje vrijeme doživljava pravu renesansu jer je sve više onih koji u nastojanju da smanje konzumaciju tjestenine i drugih ugljikohidrata posežu za cvjetačom kao dostojnom zamjenom za rižu, tijesto za pizzu ili kao zamjenom za meso ako se priprema u pećnici.

Tisuću lica karfiola

Obitelj Kovačec iz Novog Sela Rok, na svojem imanju, između ostaloga, ovih dana ima pune ruke posla s glavicama cvjetače. Zrele su za berbu, a to znači i za konzumaciju.

Cvjetača ili kar�iol vrsta je povrća koje ljudi vole ili ne vole, sredine nema. Neke odbija njezin speci�ičan miris, dok su drugi pak zaljubljenici u njezin okus i, naravno, bogatstvo nutritivnih sastojaka. Srodnik je brokule, prokulice, kelja, zelja i sve popularnijeg šenona te pravi izazov za svakog gurmana.

– Može se pripremiti na tisuću načina, od bogate krem-juhe, preko salate i zimnice, musake, kuhane na pari, pohane, do raznih popečaka i priloga – kaže Branko Kovačec.

U biti, dodaje kako je najvažnija što manja termička obrada da se ne bi uništili minerali i vitamini te ostali važni sastojci kao što su antioksidansi i �itokemikalije.

Kuha li se predugo, ili ako se raskuha, postaje gnjecava masa i naravno da takva hrana onda odbija čovjeka. Njezinom karakterističnom mirisu može se doskočiti s par kapi limunova soka, koji ujedno sprječava i da bijeli cvat potamni.

Tijekom godine moguće su čak tri berbe, i to rana berba koja je najčešće od rujna do prosinca, druga od prosinca do siječnja te kasna od siječnja do travnja. To znači da praktički imamo svježi plod cijelu godinu. Berba, naravno, ovisi i o sadnji. Pa tako prva kreće u svibnju, nakon što prestane opasnost od mraza, druga u rujnu i posljednja u listopadu. Istina, može se uzgajati i u plasteniku pa se ti datumi mogu pomicati.

Najkompliciranija kupusnjača

Premda je jedna od najstarijih i najzastupljenijih kupusnjača u vrtovima, ujedno je i najzahtjevnija po pitanju

uzgoja. Smetaju joj visoke temperature pa formira male glavice; slična situacija je i s nedostatkom vode. I previše kiše joj ne paše jer glavice gnjiju. Treba ju ubrati na vrijeme jer u suprotnom gubi karakterističnu bijelu boju. Ostane li pak neubrana, cvat počinje tjerati sjeme. Cvjetača je inače dvogodišnja biljka.

S druge strane, kao i ostale kupusnjače, vole ju gusjenice.

No, zato svaka krupna bijela glavica itekako veseli čovjeka, posebno ako je riječ o običnom, obiteljskom vrtu.

Zdravstvene

blagodati i povijest

Cvjetača je namirnica velike hranjive vrijednosti bogata vitaminom C, ali i vitaminima A, E, K i B. Također, u njoj se skrivaju brojni minerali kao što su kalij, sumpor, fosfor, bakar, mangan, natrij, cink, selen i magnezij.

Kako cvjetača uz brokulu, kupus i kelj pripada porodici kupusnjača, njezina speci�ičnost je da je gotovo bez masti,

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

da ima malo ugljikohidrata i općenito malo kalorija. Obiluje antioksidansima i �itokemikalijama te je poznata po svojoj niskokaloričnosti sa svega 25 kcal na 100 g. Kao niskokalorična namirnica puna nutrijenata, koristi se u brojnim dijetama.

Cvjetača se najvjerojatnije razvila od divlje vrste koja se nalazi u Maloj Aziji i Grčkoj. Porijeklom je iz južne obalne i zapadne Europe, vjerojatno iz Italije. Povijest njezina uzgoja bilježi se čak od 6. stoljeća prije Krista na području Mediterana.

U većem broju na području Europe počinje se uzgajati početkom 12. stoljeća u Grčkoj.

Cvjetača je u Rusiju došla tek prije 2 stoljeća; međutim, termo�ilnu biljku bilo je moguće uzgajati samo u južnim krajevima. Nakon što je poznati znanstvenik Bolotov razvio sjevernu verziju kupusa, postalo je moguće uzgoj povrća i u sjevernom dijelu zemlje.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Branko Kovačec može se doista pohvali� s velikim zbijenim cvatovima cvjetače

SVETA MARIJA

Odbijaju mi dijete upisati u vrtić

Piše: Benjamin Jakopić

U redakciju nam se javila Petra Hunjadi, majka iz Svete Marije koja muku muči s upisom svoje četverogodišnje kćeri u vrtić.

- Naša kćer po preporuci liječnika ima odgodu cijepljenja. Htjeli smo ju prijaviti u vrtić u Svetoj Mariji. Ravnateljica nam je rekla da donesemo potvrdu od doktorice o odgodi cijepljenja i papire koji su potrebni iz HZZO-a, te da će to pri upisu uzeti u obzir. Međutim, rezultati su stigli 1. srpnja, a naša kćer nije bila primljena u vrtić. Čudno je zato jer su u vrtić u Svetoj Mariji upisana djeca koja uopće ne žive u Svetoj

Mariji. Ne bi li djeca koja žive u Svetoj Mariji trebala imati prioritet? Bez obzira na poziv župana i premijera da sva djeca trebaju biti upisana u vrtić, mojem djetetu je to onemogućeno bez objašnjenja, rekla je 40-godišnja Petra Hunjadi. Kako ne bi sve stalo samo na vrtiću, roditelji imaju i problema s Općinom. - Nismo dobili naknadu od Općine za novorođenčad. Ja živim u Svetoj Mariji, ali muž još nema prebivalište ovdje. Kada je muž došao kod načelnice, ona ga je pitala kako ga nije sram dolaziti i pitati za naknadu. Najgore nam je što nam se ni u slučaju vrtića ni u slučaju

Općine nisu izjasnili zašto su to učinili.

- Načelnica je također na sjednici Općinskog vijeća dala krivu izjavu da nismo predali dokumente o odgodi cjepiva. Dakle, svi dokumenti za upis su bili priloženi. Jedan vijećnik je također postavio pitanje o razlozima ne primanja djeteta u vrtić te mu je načelnica odgovorila da dijete nije cijepljeno, što nije točno. Postavlja se pitanje kako se mogu preispitivati nalazi liječnika? Očito netko pokazuje moć iako treba raditi za dobrobit svih, a ne samo nekih.

- Načelnica po tom pitanju nije ništa poduzela iako se hvali da sve radi za

Petra Hunjadi iz Svete Marije

mlade. Pozivamo prosvjetnu inspekciju na rješavanje ovog problema jer u našoj Općini rade sve da se naše dijete ne upiše u vrtić.

- Nadalje, natječaj nije raspisan u skladu s pravilnicima općine. Postavlja se pitanje: Tko to naređuje?, za kraj je pitala Petra.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1574 Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

OPĆINA ŠTRIGOVA

Štrigova 87

40313 SVETI MARTIN NA MURI

KLASA: 940-01/25-01/6

URBROJ: 2109-18-01-25-1

Štrigova, 20.11.2025.

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), članka 132., Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 68/18 i 110/18), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj 59/18), Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima je izvedena komunalna infrastruktura: JAVNA PROMETNA POVRŠINA Trg u naselju Štrigova k.o. Štrigova kat. čestice 2779, 2780/1, 2782/1 i 4882/11 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je komunalna infrastruktura, o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja komunalne infrastrukture i geodetski elaborat izvedenog stanja. Evidentiranje komunalne infrastrukture će se izvršiti sukladnu članku 132. Zakona o gospodarstvu (NN 68/2018 i 110/2018), temeljem kojeg se komunalna infrastruktura evidentira u katastru i upisuje u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu lokalne samouprave Općina Štrigova, Štrigova 87, OIB:21565174427. Predstavnici općine Štrigova započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena komunalna infrastruktura dana 28.11.2025. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Sruk Dalibora mag.ing.geod. et geoinf. (Geo1700), predstavnika tvrtke IPM BLOK d.o.o. Prekopa 23, PJ Štrigova 88a, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem je izvedena spomenuta nerazvrstana cesta mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u ponedjeljak 01.12.2025. godine, u vremenu od 14.00 – 15.00 sati, u prostorijama tvrtke IPM BLOK d.o.o. , Štrigova 88a.

Načelnik

Stanislav Rebernik, v.r.

Sa svojim odgajateljicama, roditeljima i djelatnicima Vrtnog centra Iva zasadili su biljke u dvorištu vr�ća

Pokažite po čemu ste poseban vrtić i uredite dvorište za 1200 eura!

predstaviti vaše zanimljive aktivnosti u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom neobičnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.

Tko se može prijaviti?

vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti

to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli radite a niste u mogućnosti, kako bismo vas posjetili što spremniji.

Natječaj počinje ovog petka, 31. listopada, a prijave primamo do 31. siječnja. Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Prijavu pošaljite na mail marketing@ mnovine.

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a nakon predstavljanja svih prijavljenih vrtića, objavit ćemo dobitnika.

Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta će dobiti vrtić koji će nas najviše oduševiti svojom neobičnom ili originalnom aktivnošću Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom “Vrtionica”. Jedan će vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je neobičnost, ali tu karakteristiku možemo zvati i inovativnost ili originalnost. Sve što trebate je prijaviti svoj vrtić, a mi ćemo doći i

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Bambi iz Čakovca.

TRGOVINA KRK u Pušćinama

Dražen Posavec: Osmrtnice smatram „Facebookom u novinama“

Dražen Posavec iz Lepoglave već sedam godina vjerno čita Međimurske novine, iako posao često vodi izvan Međimurja. Susreli smo ga ujutro u trgovini Krk d.d. u Pušćinama u Čakovečkoj ulici, gdje je nakon obavljene kupnje odmah pohitao u svoj kamion jer su ga radne obaveze već čekale.

Dražen ističe da ga najviše zanimaju sportske vijesti i crna kronika, dok osmrtnice smatra svojevrsnim „Facebookom u novinama“ jer mu omogućuju da ostane u kontaktu s lokalnom zajednicom. - Volim popratiti sportske događaje, a volio bih da ima još više sportskih vijesti i manje politike, kaže Dražen.

Petkom ujutro je obavezno vrijeme za kupnju novina, što je postala njegova mala rutina prije početka radnog dana. Za Dražena, Međimurske novine nisu samo izvor informacija, već i način da ostane povezan s regijom i lokalnim događanjima, čak i kada je na putu zbog posla. (kk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 127. kola

127. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, završava u ovom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 25. studenog. Sretnog dobitnika 127. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. studenog. (mk)

kupona skupi

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 25. 11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

www.mnovine.hr

SPOMENICI u gradu Čakovcu

Spomenik dr. Ivanu Novaku

Na gradskom groblju, stoji nadgrobni spomenik posvećen jednom od najznačajnijih međimurskih domoljuba dr. Ivanu Novaku (1884.–1934.).

Ivan Novak je bio pravnik, publicist, književnik i političar koji je tijekom 20. stoljeća predvodio borbu za hrvatski identitet Međimurju. Na spomeniku, umjetničkog rada kipara Frane Kršinića (1935.), pronaći ćemo simbole koji govore o njegovoj ulozi i doprinosu.

Spomenik je izrađen 1935. godine, ali je za vrijeme mađarske okupacije tijekom Drugog svjetskog rata u razdoblju nakon 1941. bio uništen (ploča s imenom, skulptura lava) jer je Novakova uloga bila simbol otpora i pripadnosti Hrvatskoj. Kasnije, potaknuti obilježavanjem stogodišnjice događaja iz 1919., pokreće se restauracija i izrada replike.

Spomenik dr. Novaku nije samo ukras groblja on je podsjetnik na trenutke kada je Međimurje odlučivalo o svojoj pripadnosti, na borbu za očuvanje jezika, identiteta, javne uprave i škole. Sačuvani oskvrnuti originalni spomenik pohranjen je u Muzeju Međimurja Čakovec gdje bi trebao biti dio postava posvećenog Međimurskoj

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

revoluciji te oslobađanju od Mađara. Grobnica je sad obnovljena novim lavom kojeg je izradio kipar Mihael Štebih. Posjet grobnici dr. Novaka može biti trenutak zastanka, razmišljanja i odavanja počasti onima koji su svojim radom i žrtvom doprinijeli onome što danas smatramo „našim“. (mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Grob dr. Ivana Novaka krasi ponosni lav

Štefica Sabol, Dražen Posavec i Bojana Tkalčec

Sari Kovačević je jazz život

Jazz pjevačica Sara Kovačević svoj je glazbeni poziv naslijedila, a za sebe kaže da je “rođena za jazz”. Iako joj je obitelj glazbeni temelj, inspiraciju pronalazi i u modernim pjevačicama poput Samare Joy te fusion instrumentalistima kao što su Avishai Cohen i Yellowjackets.

Sara gaji posebnu ljubav prema starim gospel pjesmama koje koristi kao autentičan medij za izražavanje svojih duhovnih uvjerenja. U radu joj pomaže brat Joshua, dirigent Big Banda, dok je ključna mentorica Tamara Korunek Lesar. Sara naglašava i važnost ženskih uzora u jazzu, a ravnotežu u životu pronalazi u putovanjima, fotogra�iji i, duhovito, pečenju kruha. Njezina priča je priča o naslijeđu koje je preraslo u svjesni izbor i autentičnu ekspresiju. (mg)

Petak, 21. studenoga

11:00 Predavanje povodom mjeseca Međimurske popevke, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

18:00 2. Božićni koncert u Goričanu, Sportska dvorana OŠ Goričan

18:00 Koncert: Truba i orgulje, crkva sv. Jakoba ap.st., Prelog

18:00 Otvorenje izložbe slika “One umjetnice”, Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

18:30 Stress less – kako osta� svoj kad sve s�šće?, Klub Prostor

19:00 CZK Rudar – Kerekesh Teatar – Godišnjica mature, CZK Rudar

19:00 Obilježavanje Svjetskog dana balonaštva, Dom kulture Prelog

20:00 Gitarist Al Di Meola, Jazz Fair

Subota, 22. studenoga

10:00 Nordijsko i rekreacijsko hodanje za sve generacije, Društveni dom Gornji Mihaljevec

10:00 Međimurski med – zlatni okus tradicije, Scheierica Čakovec

18:00 20 godina Udruge žena Črečan, Društveni dom Črečan

19:00 CZK Rudar – Kerekesh

Teatar – Penzići luduju, CZK Rudar

19:00 Koncert She Rocks

Ansambla Pučpuljike, Srednja škola Čakovec

31. JAZZ FAIR Čakovec

Tri dana vrhunskog jazza

31. Jazz Fair Čakovec ponovno donosi vrhunski jazz u grad! Ovaj trodnevni festival održat će se od 20. do 22. studenog 2025. u Čakovcu, u organizaciji Centra za kulturu Čakovec, donoseći na pozornicu renomirane jazz glazbenike koji privlače ljubitelje jazza iz cijele Hrvatske i šire. Festival otvara 20. studenog nastup poznatog hrvatskog sastava Big Band Požega te mađarskog jazz/world fusion benda Djabe, koji ove godine slavi 30 godina postojanja. Sljedećeg dana, 21. studenog, posjetitelje očekuje koncert legende jazz gitare Al Di Meole, čiji je dolazak u Čakovec potvrda da je grad postao važna destinacija za najveća imena svjetske glazbene scene. Završni dan, 22. studenog, donosi ekskluzivni nastup američkog sastava Jonathan Scales Fourchestra, poznatog po inovativnom spoju jazza, klasične glazbe, progresivnog rocka, latino ritmova i funka, te

nastup pijanistice i kantautorice Lane Janjanin čiji će autorski jazz zvuci dodatno obogatiti festivalsku atmosferu.

Ulaznice su dostupne po early bird cijenama do 21. rujna, a cijene ulaznica za parter su 75 eura, za balkon 70 eura. Nakon tog datuma, redovne cijene su 85 eura za parter i 80 eura za balkon, pa se posjetiteljima preporučuje

da osiguraju svoje mjesto na vrijeme.

Ovaj festival potvrđuje dugogodišnju tradiciju Čakovca kao grada jazza i mjesto gdje se njeguju i slave jazz tradicija i suvremena glazbena umjetnost. S bogatim i raznovrsnim programom, 31. Jazz Fair Čakovec donosi neponovljivo glazbeno iskustvo koje se ne smije propustiti. (mg)

Nasmijete se tri puta uz Kerekesh teatar

Mursko Središće će i ove godine biti središte smijeha i dobre zabave na 4. Danima smijeha Kerekesh Teatra. Od petka do nedjelje, od 21. do 23. studenog, publika će imati priliku uživati u tri vrhunske predstave s početkom svakog dana u 19 sati u Centru za kulturu „Rudar“.

Prve dvije večeri na repertoaru su predstave poznatog Kerekesh Teatra, „Godišnjica mature“ i „Penzići luduju“.

Posljednjeg dana, u nedjelju, stižu Aleks i Bara sa svojom zabavnom predstavom „Kako je sve počelo“, koja je već poznata i omiljena publici, a garantira puno smijeha i dobre zabave.

Iz centra za kulturu „Rudar“ poručuju da zbog velikog interesa ulaznice nestaju brzo. Pro-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM:

Dobitnik knjige Lažni svjedok objavljene u prošlom broju je Anamarija Zadravec iz Šenkovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1575 POKLANJA

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Miroslav Volf, Matthew Croasmun i Ryan McAnnally-Linz: Život kakav vrijedi živjeti: Vodič do onog što je najvažnije

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

daju se online preko službene stranice Centra te na blagajni prema rasporedu: petkom od 10 do 15 sati, subotom od 18 do 19 sati, i nedjeljom od 15 do 16 sati. Posjetitelji se pozivaju da osiguraju svoje mjesto na vrijeme i uživaju u ovoj trodnevnoj dozi komičnog užitka.

Što je od svega najvažnije? Što znači živjeti dobar život? Kakav bi život bio vrijedan željeti? Kako bismo trebali živjeti u skladu s našom ljudskošću? Ova iznimna knjiga postavlja temeljna pitanja o smislu života, ljudskoj svrsi i vrijednostima koje oblikuju naš svijet.

Inspirirana popularnim kolegijem sa Sveučilišta Yale, “Život kakav vrijedi živjeti” oslanja se na duboke uvide najvećih svjetskih religijskih i �ilozofskih tradicija kako bi pružila smjernice za razumijevanje pravog smisla života.

Autori Miroslav Volf, Matthew Croasmun i Ryan McAnnally-Linz istražuju krizu smisla u modernom dobu i nude odgovore koji mijenjaju perspektivu i obogaćuju svakodnevni život.

Jan i Ljubo Kerekeš

„Dani smijeha Kerekesh Teatra“ već su postali tradicija u Murskom Središću i izvrsna prilika za kvalitetno druženje i opuštanje prije nadolazećih blagdana. Ne propustite ovu jedinstvenu priliku za smijeh i dobru atmosferu! (mg)

Ova knjiga nije samo teorijsko razmatranje, već praktični vodič za svakoga tko traži sretniji i ispunjeniji život. Pristupačan vodič kroz velika pitanja koja vode do boljeg života.

20:00 Lana Janjanin i Jonathan Scales Fourchestra, Jazz Fair

20:00 Hardcore Lives II, Klub Prostor

22:00 Live: D.K. and Noa Rupćić – Grunge is alive, Pivnica Zrinski

Nedjelja, 23. studenoga

15:00 Veseli Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec

16:00 Bebe su super!, CZK Čakovec

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 10.10. do 30.11. Izložba slika

“Protuletje nam dohaja” Mul�medijalna dvorana MMČ

• 6.11. do 2.12. Izložba slika Ivice Malčića Galerija CZK

• 20.11. 10. Međunarodne izložbe karikatura - Čakovec 2025 Galerija CZK

• 21.11.2025. do 1.3. 2026

Izložba One umjetnice

Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 24.11. do 31.12. Izložba Božićna čarolija Opći odjel Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec

• 5.12.2025. do 25.1.2026. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ

19:00 CZK Rudar – Aleks i Bara – Kako je sve počelo, CZK Rudar

Ponedjeljak, 24. studenoga

11:00 Predavanje povodom mjeseca Međimurske popevke, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

16:00 Radionica izrade božićnih ukrasa, prostorije Općine Donji Vidovec

18:00 Otvorenje izložbe “Božićna čarolija”, Knjižnica Nikola Zrinski, Čakovec

Utorak, 25. studenoga

11:00 Predavanje povodom mjeseca Međimurske popevke, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

15:00 Vlatko Stefanovski u EURO-UNIT-u

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Jazz fair Čakovec

DANI SMIJEHA u Murskom Središću

Međimurske koline

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

RAZLIČITI OBIČAJI međimurskih kolina

Piše: Vlasta Vugrinec

Kolinje ili koline stari je međimurski običaj koji je (gotovo) otišao u povijest. Običaj je danas samo tradicija čiju baštinu njeguju još pojedine udruge, podsjećajući kako su se Međimurci nekad znali družiti i uživati i u običnim stvarima poput klanja svinje. Naravno, danas je nešto takvo nezamislivo i na granici je s primitivizmom. No, prije 50-ak i više godina, koline su bile sastavni dio života, odvijale su se u svakom međimurskom dvorištu. I svako naselje, ulica pa i obitelj imali su svoj običaj. Bio je to gotovo događaj godine koji je završavao uz pjesmu i ples.

Razlike su bile već u datumu

Koline su se organizirale u zimskim mjesecima jer je to bilo idealno vrijeme za obradu mesa. Nije bilo muha, a ni vrućine. Već su se u datumu kolinja ljudi dijelili na zaposlene i nezaposlene, odnosno poljoprivrednike. I dok je poljoprivrednicima bilo lako spojiti dva ili tri slobodna dana za koline, zaposlenima je jedina prilika tada bio praznik Dan Republike koji se slavio najmanje dva dana. Treba reći da su se u to vrijeme radile sve subote, s time da se i nastava odvijala taj dan. Prosječne obitelji obično su za klanje imale dvije svinje od 160 do 180 kilograma. Proces je trajao više dana jer se doslovno ništa nije bacalo. Ono što se nije moglo doma iskoristiti, prodalo se, poput kože i dlake za četke. Čistio se želudac za prezvušt, a crijeva za kobasice i čurke. I ništa se nije radilo na silu, u brzini i stresu, već polako i natenane.

Krop je čekao mesara

Mesar je obično dolazio rano ujutro, već oko 6 sati. Voda je već morala biti vrela ili, kako se to narodski govorilo, morao ga je dočekati krop. Naravno, uz gazdu tu su morali biti i pomagači koji su držali svinju kod klanja. I sad tu počinju razlike od mjesta do mjesta. U donjem dijelu Međimurja svinja se „fpičila“ i stavila u haranjsko korito te se otišlo na čašicu rakijice.I dok

Ništa bez luka i masti

Jetra su se dakle ili pržila ili dinstala, uz varijacije. Ipak se kroz sve recepte provlačilo nekoliko zajedničkih namirnica. Prije svega to je svinjska mast, velike količine luka, sol, papar i crvena mljevena paprika.

Najbrže i najjednostavnije bilo je jetru pržiti u svinjskoj masti

Od prženih jetara preko dinstanih do jetrene paštete

Luk i svinjska mast te snalažljivost pojedine gazdarice pretvarali su običnu iznutricu u jela kojih se danas ne bi postidjeli ni poznati chefovi

su neki gulili kožu, drugi su samo skidali dlaku. Znalo se dogoditi, kao primjerice u Donjoj Dubravi, da su nakon pauze mesar i pomoćnici morali tražiti svinju koja je pobjegla iz korita te završila skrivena kod susjeda iza „koca“ gdje je iskrvarila. U središnjem Međimurju, odnosno oko Preloga, prva pauza bila je kad se svinja narezala na veće komade, dok se u gornjem dijelu pauza radila tek kad je „posel bil gotov“, odnosno onda se sjelo i jelo.

Kolinje je gotovo kad je gazdarica bila gotova

Međutim, pojam „gotovo“ bio je uvjetan. Gotovo je obično bilo za me-

sara koji je završio, najeo se, popio, otpjevao svoje i otišao. A iza njega je ostalo narezano meso uz asistenciju gazdarice ili gazde, kobasice kojima je gazdarica dala „meru“, prezvušt, krvavice koje je gazda prokuhao i stavio na hlađenje, stisnuti čvarci. Dakle, gazda je najprije ujutro odnio kobasice u „selh“, potom je solio meso za rasol koji je tako stajao minimalno tri tjedna. Onda se i ono vozilo na dimljenje. Gazdarica pak je spremala meso u škrinju te se posvetila kuhanju špeka za kosanu mast. Međutim, u pojedinim domaćinstvima kobasice, čurke (crne, bijele ili jetrene) te prezvušt radile su se

drugi dan. Tada se i talio špek te su se tiskali čvarci. Naravno, spremalo se i meso, dio za škrinju, a dio se solio i stavljao u rasol. Spremanje mesa također je bila prava ceremonija. Trebalo je spremiti veće komade za prošćenje i slične gozbe na kojima se očekivala rodbina, nešto se rezalo na komadiće za gulaš i saft, trebalo je i par vrećica samljeti za sarmu, odvojiti kosti za juhu. S posebnom pozornošću mljeo se i solio kuhani špek za meso z tiblice. Isto tako su se pripremali i komadi mesa. Meso je najprije nekoliko dana bilo u pacu, pa se potom dimilo da bi se zapeklo u pećnici i u konačnici

stavilo u slanine. Naravno, meso z tiblice nije se radilo svuda. Dio Međimuraca, posebno donji dio, sušeno je meso čuvao na tavanu jer su zime ipak bile dovoljno oštre pa se nije kvarilo, a kosanu mast je čuvao u lodricama.

Maštovitost pripreme obične jetre

Iako su se svinje klale diljem Međimurja na isti način, nožem i puštanjem krvi, ipak je svaki kraj imao svoje posebnosti. Kako bi se dočarala ta raznolikost, kulinarsko bogatstvo i maštovitost tadašnjih ljudi, za primjer smo uzeli obična jetra, danas podcijenjenu, jeftinu namirnicu. No, gazdarice su od nje znale napraviti pravu gozbu. U principu, jetra su se pripremala na dva osnovna načina: ili su se pržila ili dinstala, naravno uz posebne dodatke.

Najjednostavniji način u donjem dijelu bio je prženje nà naglo. Jetra su se narezala na tanke šnicle i pržila su se u masti. Nakon pečenja su se posolila i dodao se nasjeckani češnjak. Međutim, i tu postoje razlike, neki su pržili čista jetra, dok su ih drugi umočili u brašno. Takva su se jetra obično posluživala za doručak/zajtrek, dok su se za poslijepodnevnu zakusku ili kasni ručak pripremala malo složenije. Dinstala su se na puno luka uz dodatak friškog mesa i krumpira. Od začina dodala se jedino sol, papar i malo mljevene crvene paprike.

U središnjem dijelu, oko Čakovca, jetrica su se narezala na trakice te stavila dinstati na puno luka, naravno na masti. Najprije su se malo zapržila s lukom, a potom se zalila mlijekom kako bi bila mekša. Dodao se papar, malo crvene mljevene paprike, s time da su se solila pri kraju.

Iz gornjeg dijela Međimurja dobili smo sličan recept. Temelj jela bila je također svinjska mast na kojoj se najprije dinstao luk, dodala su se narezana jetrica, krumpir narezan na četvrtine, crvena paprika, papar i sol. Dodala se voda tek toliko da sve pokrije te se dinstalo dok sve nije omekšalo.

Količine su se prilagođavale broju osoba, a ako je i nešto ostalo, pojelo se drugi dan. No, u Kuršancu je, primjerice, ostatak završio u pašteti jer su se pripremala cijela jetra. Jetra su se narezala na tanke šnite i stavila dinstati na dva kg luka i šest glavica češnjaka. Uz jetru dodalo se i cca. dva kilograma mesa narezanog na kockice. Sve se posolilo, popaprilo, ostavilo na laganoj vatri dok meso nije omekšalo, a vode se stavilo tek toliko da ne zagori. Svojevrsni saft poslužio se uz dodatak pire-krumpira. Što se nije pojelo, nakon što se ohladilo, samljelo se u paštetu i jelo se tako dugo dok nije nestalo.

MESNICA OLETIĆ IZ STANETINCA

Obiteljska mesnica Oletić godinama uspješno spaja međimursku tradiciju, vrhunsku kvalitetu i ljubav prema domaćim okusima

Kad se zrak ispuni mirisom mesnih delicija, a meso s tiblice prizove okuse iz bakinih recepata, znamo da je stiglo vrijeme toplih trenutaka, druženja i uživanja. Bliže se Božić, Nova godina i svi oni posebni trenuci kada želimo svojim najdražima poslužiti samo najbolje.

Već desetljećima Mesnica Oletić iz Stanetinca postavlja standarde u pripremi mesa i mesnih prerađevina, temeljene na pažljivom odabiru domaćih sirovina, izvornim recepturama i vrhunskoj obradi. Svaki njihov proizvod donosi bogatstvo domaćih okusa, spoj vrhunske kvalitete i tradicije, koji će oduševiti svakog gosta za blagdanskim stolom i učiniti svaki zajednički trenutak nezaboravnim.

U njihovim mesnicama krije se prava blagdanska raskoš od svježeg mesa domaće svinje, junetine, teletine i piletine do posebnih delicija od divljači, poput srnećeg, jelenskog i veprovog mesa. Nezaobilazni su i domaći suhomesnati proizvodi kobasice, čurke, pršut od divljači,

U mesnici nabavite poklon pakete sastavljene od butelje Ole�ć, kobasice jelena i vepra, poljske salame ili vam možemo napravi� kombinaciju po želji, kaže Helena Marciuš iz mesnice Ole�ć

pancete i suhomesnate plate koje prizivaju duh starih zimskih večeri uz pucketanje vatre. A za prave znalce i gurmane nezaobilazno je meso z tiblice, koje će svaku platu učiniti savršenom.

Kupci prepoznaju i cijene autentičnost,a u Mesnici Oletić svaka je namirnica priča o domaćem podrijetlu životinja, pažljivoj obradi i poštovanju receptura koje su se prenosile generacijama u ovoj obitelji. Njihovi proizvodi nalaze se i na jelovnicima brojnih restorana diljem Hr-

Iz ponude izdvajamo:

• meso z tiblice

• čurke

• slanine

• vepar za gulaš

• srna za gulaš

• jelen za gulaš

• kobasice od vepra i jelena

• pršut od vepra i jelena

BIOINSTITUT ČAKOVEC, OVLAŠTENA VETERINARSKA ORGANIZACIJA

Okusi tradicije koji griju srce i stol Kolinje, tradicija koja traje

Važno je nakon svakog klanja svinja na gospodarstvu uzeti uzorak ošita, (dijafragme) svinje i donijeti ga u ovlaštene veterinarske organizacije na pregled na Trichinellu

Došao je i taj studeni mjesec, tradicionalno je to mjesec kada se u selima, u dvorištima često čuje cvilež svinja, buka, veselje ljudi , jer se radi svinjokolja, (nažalost sve manje i manje). Pošto sam dijete sa sela, jako se dobro sjećam tih događaja, najljepše mi je bilo to što su tih dana bili dvorište i kuća puna ljudi, od ranog jutra su trajale pripreme i započinjao se taj posao, često mi je bilo "žal našega pajceka", ali kad se sve obavilo i kad smo napravili kobasice, krvavice, slanine, čvarke..., nekako me žal pustila. Nekad je kolinje trajalo u prosjeku dva dana, a danas su svi nekako u žurbi, nitko nema vremena za nikoga i kolinje traju sat do dva, to sad izgleda kao da se mesari takmiče koji će prije zaklati i obraditi svinju. Danas kad se prisjetim 20 i više godina unatrag, (toliko sam terenski

veterinar), vidim da se sela prazne, stariji ukućani napuštaju držati svinje, i općenito sve domaće životinje, mladi većinom rade, i nemaju niti volje, niti vremena hraniti "blago", te ne ostaju na poljoprivrednim gospodarstvima ( čast izuzecima), gotovo u svakom trenutku je velika dostupnost svih vrsta mesa i mesnih prerađevina u mnogim trgovačkim lancima i mesnicama.

Svakako provjerite zdravstvenu

ispravnost mesa

Nekako uz svinjokolju moramo spomenuti i vrlo neugodnu situaciju s pojavom afričke i klasične svinjske kuge (ASK/KSK) u mnogim dvorištima na istoku naše zemlje u 2023. godini, 2024., i 2025. godini je bilo sporadično zabilježeno slučaja ASK/KSK. Vrlo je važno voditi brigu o svim onim biosigurnosnim mjerama koje se moraju voditi u objektima u kojima se drže svinje, mi

kao terenski veterinari stalno educiramo i apeliramo na pridržavanju visokih zoohigijenskih uvjeta u svinjcima, svaku sumnju na bolesnu svinju obavezno prijaviti nama, kupovati svinje samo iz objekata koji su registrirani, koji se pridržavaju svega ovoga navedenoga,( to su samo neke od tih mjera), također je vrlo važno prilikom svakog uginuća svinje pozvati ovlaštene veterinare da uzmu uzorak slezene uginule svinje i da ga pošalju u Hrvatski veterinarski institut u Zagreb, gdje će se napraviti pretraga na ASK/KSK, i da se ona isključi, jer jedino tako ćemo moći držati ASK i KSK daleko od naših farmi, svinjaca i jedino tako ćemo i u budućnosti moći imati tradicionalnu svinjokolju u našem Međimurju.

Naravno, da bismo bili sigurni u zdravstvenu ispravnost mesa naše svinje, potrebno je nakon svakog klanja svinja na gospodarstvu uzeti uzorak ošita, ( dijafragme) svinje i donijeti ga

Mihaela Ole�ć Novak, direktorica tvrtke, izuzetno je ponosna na njihovo meso z �blice

INFO

Posje�te ih:

• Varaždin, Zagrebačka 39, tel. 042 /212-750

• Šenkovec, Maršala Tita 19A, tel. 040/343-660

Na druženjima i blagdanskim stolovima želimo svojoj obitelji i prijateljima poslužiti samo najbolje i domaće

Nekad je kolinje trajalo u prosjeku dva dana, a danas koline traju sat do dva

• Prerada mesa Ole�ć, Stane�nec 37a, tel. 040/584-138

vatske, jer povjerenje kupaca čuvaju kao najveću vrijednost.

Zadovoljstvo kupaca je najbolja reklama Meso i proizvodi Mesnica Oletić potječu isključivo s međimurskog, varaždinskog i podravskog područja, čime jamče svježinu, sigurnost i autentičan okus domaće kuhinje. Posjetite ih i otkrijte zašto su njihovi proizvodi nezaobilazan dio svakog blagdanskog stola od rustikalnih gurmanskih delicija do jednostavnih užitaka svakodnevice.

u ovlaštene veterinarske organizacije na pregled na Trichinellu, tako da smo sigurni da nam meso svinje nije zaraženo tim "svinjskim crvom"i da je kao takvo bez rizika od oboljenja, upotrebljivo za preradu i korištenje za vlastite potrebe. I ako se budemo pridržavali svih navedenih biosigurnosnih mjera, radili trihineloskopiju mesa naših svinja, onda možemo biti sigurni da ćemo još dugo, dugo godina uživati u našem tradicionalnom kolinju.

Piše: Sandro Korent DVM, univ.mag.hiologije

intervju tjedna

SARA KOVAČEVIĆ (26), jazz pjevačica iz Čakovca

Izvodeći jazz osjećam se kao rođena za to

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 10.12.2025. u CineStaru Varaždin.

Kad je imala tek tri godine i krenula u vrtić, već je pjevala svoj prvi solo u crkvi

Piše: Mario Golenko

Jazz nije bio izbor, već nasljedstvo. Za Saru Kovačević (26) iz Čakovca, odrastanje uz tri starija brata koji su redovito prebirali standarde i akorde progresije bilo je prirodno kao disanje. Kad govori o svom putovanju u glazbi, spominje djetinjstvo kada je njezina glazbena obitelj već bila čvrsto usidrena u stilskim dijasporama modernog jazza.

- Odrasla sam slušajući jazz zbog tri starija brata, objašnjava Sara. - S obzirom na to da su prva dvojica toliko stariji, ja sam odmah bila rođena u jazz. Znači, nisam vidjela njihovo otkrivanje i igru, već sam se rodila za jazz.

Temelj njezine glazbene edukacije počeo je još prije nego što je mogla razumjeti što je glazba. Kad je imala tek tri godine i krenula u vrtić, već je pjevala svoj prvi solo u crkvi. Dva starija brata u to su vrijeme već bila upisana na Akademiju, a jazz je postajao sve jasniji izbor, ne samo hobija, već poziva. Muzički inspiratori koji su oblikovali njezin glas

Iako je jazz obiteljski jezik, njezine inspiracije segmentiraju se kroz višestrukost subžanrova i generacija. Od modernih pjevačica izdvaja se Samara Joy, čiji je pristup standardima otkrio nove perspektive. Ali njeno srce pretežno pripada instrumentalistima koji su oblikovali fusion epohu.

- Avishai Cohen mi je 'wow', izjavljuje Sara.Odrasla sam isto s The Rippingtons i Yellowjackets. Yellowjackets sam vidjela u Zagrebu, bilo je baš cool. Standardi kao prozor u vlastitu dušu

Zanimljivo je što Sara posebnu ljubav gaji prema starim gospel pjesmama, koje su često smatrane jazz standardima. Ovaj izbor nije slučajan; u tim melankolič-

nim linijama prepoznaje dublju spiritualnost.

- Jako volim stare gospel pjesme, koje su ujedno nekad i smatrane standardima. Zato što mislim da opisuju i moj život, kaže Sara. - Iako nemam tu pozadinu kao što su imali Afroamerikanci, svejedno se mogu poistovjetiti s tim. Zato što želimo predočiti istu poruku, a to da je Isus Krist rješenje za sve. U ovoj izjavi sažeta je kompleksnost suprotnog iskustva jazza, glazbe koja, iako rođena iz drugih iskustava, može biti most kroz koji različita iskustva pronalaze zajedničko. Sara koristi gospel standarde ne kao egzotiku, već kao autentičan medij za ekspresiju vlastitih vjerovanja i vrijednosti.

Suradnja kao ključ savršenstva

Priprema za nastup u Sarinom slučaju nije osamljena disciplina, već suradnički proces. Njezin brat Joshua je dirigent Big Banda, što joj daje povlastice educiranog oka kojem je poznata dinamika velikog ansambla i mogućnosti pojedinog glasa.

Veselog duha i ispunjena glazbom

1 x 2 ULAZNICE za film Now you see me 3

Dobitnik ulaznica za film: Magdalena Doležaj

- Moj brat Joshua je dirigent Big Banda. Tako da on izabere pjesmu, provjeri sa mnom, i onda imam probe s Tamarom, objašnjava Sara, ukazujući na Tamaru Korunek Lesar kao svoju ključnu pedagoginju i mentoricu. Mentorstvo Tamare ide dublje od tehnike. Kao osoba i kao majka, Tamara razumije kako je pjevanje intimno, kako je vlastiti glas kompliciran instrument koji kontrolira ne samo �iziku, već i emociju. Konstruktivna kritika postaje oblik skrbi.

- Zna točno kako opustiti, nastavlja Sara. - Jer kao pjevač, nekad je jako teško se odvojiti od toga jer ti si instrument. I često, kad ti netko ima nešto za reći, teško je primiti objektivno jer ti kontroliraš sve... Jako je osobno.

Ženski uzori u žanru

Pitanje ženske reprezentacije u jazzu nije marginalno za Saru. Ona prepoznaje značaj vidljivosti ženskih iskustava unutar žanra koji je tradicionalno dominirao muškim gledištem.

- Apsolutno, odgovara na pitanje o važnosti ženskih uzora. - Mislim da trebamo naučiti kako koristiti svoj glas. Žensko iskustvo je baš posebno. Zato što imaš faze u životu gdje si klinka, ili pokušavaš neku karijeru ostvariti, ili kao majka.

Sara artikulira kako se ženske uloge često razlikuju, te kako se svijest o ranjivosti

i snazi mora gajiti paralelno. Vidljivost ženskih pjevačica nije samo reprezentativna, ona je pedagoška, nudeći mladim glazbenicama model koji je mogućnost odgovora na vlastito iskustvo.

Neglazbene aktivnosti

Ironično je da je glazbenica čiji je život ispunjen pjevanjem pronašla važne izvore inspiracije i mira izvan samoga jazza. Sara voli putovati, �ilm, fotogra�iju, i, kako ona humorističkim tonom naglašava, pečenje kruha. - Jako volim peći kruh. Tako da, možda me te tri stvari nekako prizemljuju.

VODE VAS U KINO KAKO DO

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Nekad kad imam projekte, puno puta je jedna stvar za drugom. I kod takvih aktivnosti nema druge nego smiriti se. Kad zamijesiš kruh, moraš ga pustiti šest-sedam sati da odradi svoje i ne možeš, mislim, možeš ti tu puhati na njega, ali nećeš ga ubrzati. U ovom pojašnjenju �izikalnog procesa pečenja kruha može se pronaći metafora za Sarinu ideju vremenske discipline i prihvaćanja ritma. Fotogra�ija hvatanja trenutka, putovanje kao iskustvo novoga – sve su to načini na koji Sara održava ravnotežu u životu koji je inače pretplaćen muzičkim zahtjevima.

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Sarina priča nije priča o otkriću jazza; to je priča o naslijeđu koje je postalo izbor. To je kontinuitet čišćenja osobnog glasa unutar bogatog obiteljskog repertoara. Njezina suradnja s Tamarom, podrška brata Joshue i duboka duhovna veza s gospel standardima sve su to dijelovi portreta glazbenice.

DIJELIMO

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Dobro raspoloženi Vlad i Dora

Camel boja odiše profinjenošću

Veroniki crveno odlično stoji

Kaput zanimljivog uzorka

Elegantno i sportsko izdanje Novakovih

Žuta podiže svaku odjevnu kombinaciju

RUKOMET

Zrinskice treće

dočekuju proljeće

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: ŽRK Zrinski

Već u prvih 20 minuta bilo je puno promjena u vodstvu. Početnu prednost imale su domaće, da bi Sinj to preuzeo u sedmoj minuti. Ali samo pet minuta kasnije ponovno vode Zrinskice. Plus tri bila je njihova najveća prednost. Sinj međutim nije posustao. Naprotiv, u 19. minuti gošće stižu do izjednačenja, a odmah zatim i vodstva koje uspijevaju zadržati do predaha (18:19). Još 13 minuta u drugom poluvremenu prednost je bila na strani Sinjanki. Onda stiže mini serija domaćina od četiri pogotka u nizu i vodstvo seli na drugu stranu (29:25).

Novosel zaključala svoja vrata

Za gošće više nije bilo povratka, bez obzira na silne pokušaje. Domaćin je imao kvalitetniju rotaciju (10 igračica među strijelcima) i dobro raspoloženu Emu Novosel na vratima (13 obrana) te je na kraju slavio 33:29. S devet pogodaka najbolja u domaćim redovima bila je Bruna Zrnić. Po pet su dale Jana Mikić i Tena Megerle. Na drugoj strani, 10 obrana Andreje Vugdelije. Šest pogodaka postigla je Ivana Pletikosić, a po pet su dodale Ivka Kljaković Gašpić, Lana Strugar i Gabriela Gudelj. Utakmica u dvorani Graditeljske škole ovaj put je bila dobro posjećena, Zrinskice je bodrilo oko 400 navijača.

Uz bok Podravci i Loksi

– Kao prvo zahvaljujemo navijačima koji su pomogli kada je bilo najteže. Božić će biti ljepši sa trećeg mjesta prvenstvene ljestvice!, poručuju iz ŽRK Zrinski.

Za Zrinski nakon ove pobjede protiv Sinja, sedme uzastopne to znači skok na treće mjesto ljestvice, odmah do Lokomotive i Podravke. Baš protiv njih Zrinski je upisao uvodna dva poraza dok u ostalih sedam susreta, sedam pobjeda što je hoće li to ili ne netko priznati veliki uspjeh i odličan rezultat. Riječ je uglavnom o mladom sastavu s nekoliko iskusnih igračica, sastavu koji može još znatno napredovati, sastavu s nekoliko mladih reprezentativki

Trogir trenutno na trećem mjestu ima 12 bodova, a Čakovec je na četvrtom s 10 bodova

Čakovčanke su tako nastavile svoj veliki niz i stigle do sedmog slavlja za redom Čakovec je dobro krenuo u Trogiru, ali je vodstvo brzo prešlo na stranu domaćina. Do poluvremena je razlika narasla na 17:11. U nastavku se slika nije mijenjala. Trogir je držao ritam, sredinom drugog dijela stigao do deset pogodaka prednosti i rutinski završio susret s 33:26. Radnić je postigao 11 pogodaka, Mađerić i Ude po šest za goste. Trener Borković i Levak priznali su da je domaćin bio bolji te istaknuli da Čakovec nije uspio razviti svoju igru. Unatoč porazu, situacija na tablici ostaje otvorena jer tri momčadi, među njima i

ZRINSKI – SINJ 33:29 (18:19)

ZRINSKI: Goričanec, Blagus, Milivojević, Marciuš, Krsnik 4, Janković 1, Varga, Zrnić 9, Anđušić 2, Ivančić 1, Vidović 1, Rumek 2,Megerle 5, Miklić 5, Grgošević 3, Novosel. Trener: Neven Hrupec. SINJ: Pletikosić 6, Ravlić, Hrgović 2, Rogošić, Ercegović, Beljo, Strugar 5, Mravak 3, Grubišić, Vugdelija, Kljaković 5, Gutić 2, Paštar, Gudelj 5, Zorica 1. Trener: Marina Duvnjak

koji uspješno vodi iskusni strateg Neven Hrupec. Sada slijedi stanka sve do 11. siječnja 2026. godine zbog

KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Kao protiv mlađih kadeta!

Utakmica u Koprivnici između domaćih seniora i KK Međimurja završila je rezultatom 28:104(?!). Kako opisati taj dvoboj?

Trener koprivničkog sastava je čakovečki profesor Bruno Kovačić kome je očito netko uvalio "vrući krumpir" u ruke i elegantno se izmaknuo. Svi su gostujući igrači naravno dobili šansu, a najbolje ju je iskoristio 21-godišnji

REZULTATI, KOŠEVI

Gašparić zabijajući koševe, a imao je i zavidni broj skokova i asistencija, dakle puni paket. Međimurje je na vrhu tablice s čistih 6/0, a vjerno ga prati Radnik s 5/0 koji je u ovom kolu sredio Vedija iz Bjelovara. U slijedećem kolu Međimurje kod kuće u nedjelju u dvorani Druge osnovne škole s početkom u 17.30 dočekuje Podravca iz Virja. (bh)

Ivančica - Varaždin 100:78, Vedi - Radnik 81:100, Petar Zrinski - Mladost 62:90

Podravac - Virka 95:72

Koprivnica - Međimurje 28:104 (8:17, 10:23, 6:36, 4:28)

MEĐIMURJE: Šarić 11, Hren 10, Gašparić 23, Palić 12, Zaspan 6, Strbad 7, Kuzmić 10, Kraljić 5, Pongrac 9, Glumac 6, Kranjčec F 6. Trener Novak S

LIGA MLAĐIH KADETA U-15 Varaždin bez poraza!

U proteklom periodu mladi košarkaši Međimurja rođeni 2011. mlađi upisali su dvije pobjede, a Donji Kraljevec je teško stradao

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICE

Nedelišće - Varteks 65:48

(19:20, 13:13, 11:11, 22:4)

NEDELIŠĆE: Podvezanec 6, Gerenčer 9, Maagić 10, Podvezanec F 20, Fegeš 20. Trener Bence

Rudar - Međimurje 34:87 (5:17, 10:20, 13:22, 6:28)

RUDAR: Damjanović 1, Nestić 3, Kirić 7, Vurušić 5, Posedi 14, Murković 4. Trener Damjanović

MEĐIMURJE: Novak 6, Rubin 6, Višnjić 6, Posavec 10, Tomašek 2, Pesek 22, Štefičar 7, Smolković 3, Korent 6, Ovčar 4, Pleh 8, Kolar 5. Trener Novak Marek Donji Kraljevec - Nedelišće 42:75(7:16, 16:26,7:15, 22:20)

DONJI KRALJEVEC: Mohl 8, Dogar 4, Horvat 7, Vlašić 13, Mesarić 10. Trener Balent N NEDELIŠĆE: Podvezanec 8, Burela 2, Magić 7, Štefulj 6, Novak 6, Podvezanec F 28, Fegeš 12, Ciglarić 6. Trener Bence E Ivančica - Rudar 61:41 (18:7, 18:13, 14:10, 11:11)

RUDAR: Damjanović 13, Nestić 4, Vurušić 4,Augusstić 10, Posedi 17, Murković 1, Tomašić 5. Trener Damjanović B

kod najjače ekipe - Varaždina. Nedelišće i Rudar iz Murskog Središća ovu ligu igraju sa starijim igračima, pa su van konkurencije. (bh)

Tablica

Čakovec, stoje vrlo blizu. Slijedi gostovanje u Vinkovcima protiv Spačve 22. studenog u 19 sati. Čakovec se nada boljem izdanju jer sastav još nije kompletan, a novi igrač, bjelorus Udavenia, još traži pravu prilagodbu. (md, foto: MRK Čakovec)

Varaždin - Donji Kraljevec 118:40 DONJI KRALJEVEC: Križaj 6, Mohl 5, Horvat 10, Vlašić 8, Mesarić 8, Purgar 3. Trener Balent Rudar - Varteks 34:64 (7:17, 10:15, 11:14, 6:18) RUDAR: Damjanović 3, Nessti ć 3, Kirić 4, Vurušić 2, Posedi 12, Murković 2, Tomašić 4. Trener Damjanović B Međimurje - Ivančica 68:58 ( 13:14, 19:17, 16:15, 20:12) MEĐIMURJE: Novak 5, Novaković 4, Posavec 2, Tomašek 4, Pesek 21, Štefičar 3, Smolković 4, Korent 9, Ovčar 6, Pleh 10. Trener Novak Marek

NOGOMET U21 REPREZENTACIJA Zvonarek zabio Litvi u kvalifikacijama za Euro

Mlada hrvatska U21 reprezentacija upisala je dvije važne pobjede u kvali�ikacijama za Euro. U Velikoj Gorici, kroz gustu maglu i teške uvjete, svladala je Litvu 4:0. Krivak je otvorio rezultat, Zvonarek ga je proširio, a Grgić dvama pogocima zaključio večer.

Pet dana poslije Hrvatska je bila uspješna i u Mađarskoj, gdje je pobijedila 2:0 zahvaljujući Grgiću i Tunjiću. Zvonarek je ponovno odigrao vrlo dobru utakmicu, a teren je napustio u 76. minuti. Trenutno ima 17 nastupa za U21. (nl)

9. KOLO 1. HRLŽ

10. KOLO PAKET24 PREMIJER LIGE

Pozitivna vijest je povratak Brune Levaka

Zrinskicama je Božić ove godine uranio

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Sloga (Č) bolja od Poleta (P)

Centrometal slavio nad Pušćinama, Štrigovčanima tri boda u Donjoj Dubravi, Mura “potopila” Hodošan, Trica Mladosti Komet, Jedinstvo uvjerljivo protiv Borca

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, Spartak osvojio bod u Podturnu. Za gostujuću momčad je u 5. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je David Sviben. U 16. minuti domaćini ne uspijevaju realizirati kazneni udarac. Za Podturen u 42. minuti izjednačuje Jurica Golubić. Početkom drugog dijela za domaćine zabija Filip Bogdan. Bod Spartaku donosi Patrik Kirić u 65. minuti. Petarda BSK. U 41. minuti Jedinstvu je isključen Huggo Sias, zbog udaranja nogom protivničkog igrača. U drugom dijelu mrežu gostiju redom su pogađali Ivan Paler, David Hađikan, Leon Rališ, Josip Validžić i Dario Šmit. Sloga bolja od Poleta. Leonard Vuk zabija za Čakovčane u 8. minuti. Za Pribislavčane izjednačuje Henrique Almeida u 23. minuti. Domaćin ponovno vodi u 39. minuti, strijelac David Jurak. Samo dvije minute kasnije isti igrač zabija za 3-1. Četvrti zgoditak Sloge djelo je Ivana Kregara u 59. minuti. Poraz Poleta ublažio je Dominik Gašparić u 63. minuti. Centrometalu općinski derbi. Mrežu Pušćina načeo je u 8. minuti Filip Debelec. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je Marsel Štrukelj u 58. minuti. Sloga opravdala status favorita protiv Draškovca. Nakon prvog dijela vodstvo Štrigovčana zgoditkom Gorana Spasića. Za Draškovčane je u 47. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Odgovornost je preuzeo Tadija Kasalo te bio precizan za 1-1. Novo vodstvo Sloge u 69. minuti zgoditkom Spasića. Spomenuti igrač u posljednjoj minuti utakmice, hat-trickom postavlja konačan rezultat. “Vruće” u Jurovcu. Bratstvo dolazi u vodstvo zgoditkom Nike Trstenjaka u 20. minuti. Za Dubravčan u 37. minuti izjednačuje Igor Kvezić. Jurovčani ponovno vode u 59. minuti zgoditkom “jockera” sa klupe Svena Mlinarića. Pobjedu domaćina potvrđuje Filip Perčić u 63. minuti. Po završetku susreta dolazi do incidetne situacije gdje gostujući navijač ulazi u koridor prema svlačionicama i nogom udara prvog pomoćnog suda Ivana Žganca u predjelu prsiju. Brzom intervencijom domaće redarske službe spriječeni su neki teži daljnji incidenti. Dinamo uvjerljiv protiv Venere PMP. Dvostruki strijelac za Palovčane bio je Davor Štrok, dok su po zgoditak postigli Leonardo Lacković i Predrag Višnjić. Zgoditak u vlastitu mrežu postigao je gostujući igrač Deni Švenda. Domaćinu je u 72. minuti isključen Karlo Šopar, zbog dvije opomene.

Rezultati: Podturen – Spartak 2-2 (Golubić, Bogdan ; D.Sviben, Kirić), Sloga (Č) – Polet (P) 4-2 (2x Jurak, Vuk, Kregar ; Almeida, Gašparić), Centrometal – Pušćine 2-0 (Debelec, Štrukelj), Venera PMP – Dinamo (P) 1-4 (Švenda ag ; 2x Štrok, L.Lacković, Višnjić), BSK – Jedinstvo (GM) 5-0

(I.Paler, Hađikan, Rališ, Validžić, Šmit), Sloga (Š) – Draškovec 3-1 (3x Spasić ; Kasalo), Bratstvo (J) – Dubravčan 3-1 (Trstenjak, Mlinarić, F.Perčić ; Kvezić).

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

1. PODTUREN 1274142-1625

2. CENTROMETAL 1274124-1025

3. SLOGA (Š) 1255220-1520

4. SLOGA (Č) 1262436-3420

5. BRATSTVO (JU) 1262422-2020

6. POLET (P) 1261520-2019

7. BSK BELICA 1253418-1418

8. DINAMO (P) 1253423-2018

9. PUŠĆINE 1260616-1618

10. DUBRAVČAN (DD) 1251618-2316

11. SPARTAK 1226416-1912

12. DRAŠKOVEC 1222821-268

13. JEDINSTVO (GM) 1215612-308

14. VENERA PMP 1212911-365

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Dinamo (P) – Podturen, Dubravčan – Venera PMP, Draškovec – Bratstvo (J), Pušćine – Sloga (Š), Sloga (Č)Centrometal Nedjelja: Jedinstvo (GM) – Polet (P), Spartak – BSK. Utakmice se igraju s početkom u 13,30 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, Strahoninec uvjerljiv u derbiju začelja protiv ČSK. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Luka Lađević, dok su po zgoditak postigli Filip Žunić, Saša Škvorc, Leon Novak i Franjo Ladić. Jedini strijelac na susretu za goste bio je Roberto Višnjić. Treba spomenuti da je momčad ČSK od 25. minute igrala sa igračem manje na terenu za igru, zbog isključenja Gabriela Coutinha. U još jednom derbiju začelja u ovome kolu, Sloboda je upisala tri boda u Novom Selu Rok. Slakovčani su čvrsti otpor Omladinca slomili u posljednjih dvadesetak minuta igre zgodicima Luke Logožara, Erika Glogovca i Nike Jalušića. Trica Hodošana. U 10. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Niko Frančić. Isti igrač ponovno pogađa mrežu Mladosti Komet u 54. minuti. Pobjedu Hodošana potvrđuje Jan Jančec u 84. minuti. Muri gradski derbi. Plavi su poveli u 33. minuti zgoditkom trenera-igrača Roberta Jezernika. Do kraja susreta preokret gostiju sa dva zgoditka Marka Šoltića, te po jednim Patricka Alvesa i Husejna Šakušića. Kraljevčan 38 slavio u Savskoj Vesi. Sve do 89. minute gosti su imali vodstvo 4-0 sa po dva zgoditka Vladyslava Peretyatka i Renana De Carvalha. U spomenutoj minuti počasni zgoditak za Bratstvo postigao je Silvio Žalac. Trnavi lokalni derbi. Igrač Naprijeda Ivan Novak u 19. minuti pogađa vlastitu mrežu. Pobjedu Trnave potvrđuje Dino Špoljar u 29. minuti. Sokolu derbi kola. Nakon prvog dijela vodstvo Vratišinčana zgodicima Antonija Škvorca. U 46. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Mrežu vratara Zasadbrega 77 Luke Zadravca sa 11 metara pogodio je Frano

Mesarić. Konačan rezultat utakmice postavlja Nino Horvat u 79. minuti. Rezultati: Omladinac (NSR) – Sloboda (S) 0-3 (Logožar, Glogovec, Jalušić), Hodošan – Mladost Komet 3-0 (2x Frančić, Jančec), Plavi – Mura 1-4 (Jezernik ; 2x Šoltić, Alves, Šakušić), Bratstvo (SV) – Kraljevčan 38 1-4 (Žalac ; 2x Peretyatko, 2x De Carvalho), Strahoninec – ČSK 6-1 (2x Lađević, Žunić, Škvorc, Novak, Ladić ; Višnjić), Naprijed – Trnava 0-2 (Novak ag, Špoljar), Zasadbreg 77 – Sokol 0-4 (2x Škvorc, Mesarić, N.Horvat).

I. MEĐIMURSKA LIGA

1. ZASADBREG 77 1292136-1929

2. TRNAVA 1283122-727

3. MURA 1282224-1526

4. SOKOL (V) 1280428-1924

5. KRALJEVČAN 38 1271435-1622

6. MLADOST KOMET 1262422-1720

7. PLAVI (P) 1245322-2217

8. BRATSTVO (SV) 1250718-2615

9. HODOŠAN 1242620-2314

10. NAPRIJED (C) 1242612-2114

11. STRAHONINEC 1241722-2413

12. SLOBODA (S) 1231823-3610

13. OMLADINAC (NSR) 1212912-335

14. ČSK 12111015-334

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Kraljevčan 38 – Naprijed, Mura – Bratstvo (SV), Mladost Komet – Plavi (P), Sloboda (S) – Hodošan, ĆSK - Omladinac (NSR) Nedjelja: Sokol – Strahoninec, Trnava – Zasadbreg 77. Utakmice se igraju s početkom u 13,30 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, Borac PMP nadigrao Otok. Za domaćine je hat-trick upisao Nikola Patafta, dok je još jedan zgoditak postigao Nikola Kolarić. Poraz gostiju ublažio je Dino Božek. Hajduk bolji od Drave. Kuršančani su poveli u 16. minuti zgoditkom Krunoslava Hruškara. Za Brezovčane izjednačuje Karlo Marciuš u 37. minuti. Za potpuni preokret domaćina pobrinuo se Saša Krnjak u 44. minuti. Spomenuti igrač zabija za 3-1 u 60. minuti. Samo četiri minute kasnije Roko Kregar smanjuje rezultat za goste. Kregar izjednačuje na 3-3 u 70. minuti. Brezovčanima je u 75. minuti isključen Fran Vurušić, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Za pobjedu Hajduka pobrinuo se Hrvoje Senčar, postigavši dva zgoditka u posljednjoj minuti utakmice. Četvorka Omladinca. Domaći nogometaši slomili su čvrsti otpor Jadrana u 48. minuti zgoditkom Dine Jančeca. Samo minutu kasnije, spomenuti igrač zabija za 2-0. Za treći zgoditak u mreži mornara pobrinuo se Marko Tomašek u 57. minuti. Tri minute kasnije konačan rezultat postavlja „jocker“ sa klupe Antonio Lončarić. Petarda Budućnosti. Pobjeda je u 17. minuti povela zgoditkom Lea Severa da bi do kraja susreta bili uvjerljivo poraženi. Dvostruki strijelac za Miklavčane bio je Krunoslav Majerić, dok su po jedan zgoditak još postigli Dario

Šoltić, Niko Perčić i Alen Drk. Domaćinu je u 85. minuti isključen Mihael Ladić, zbog udaranja rukom protivničkog igrača. Vidovčanu susjedski derbi u prekrasnom ambijentu pred 300-tinjak gledatelja. U 39. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran realizator bio je Dean Volar. Vodstvo Vidovčana povisuje kapetan Mihael Matotek u 75. minuti, postigavši tako zgoditak svome bivšem klubu. Počasni zgoditak za Mladost postigao je Filip Mandić. Trica Slobode u Trnovcu. Dva puta je mrežu domaćina pogađao Matija Petak, a jednom Urban Goričan. U derbiju začelja Croatia bolja od Mladosti iz Dekanovca. Dva zgoditka za domaćine postigao je Denis Poljanec, a po jedan Serhii Stavilo i Marko Ružić. Za goste su zabijali Mani Nakatani, Jurica Obadić i Jurica Špilek. Rezultati: Hajduk (B) – Drava (K) 5-3 (2x Krnjak, Marciuš, 2x Senčar ; 2x Kregar, Hruškar), Trnovec – Sloboda (M) 0-3 (2x Petak, Goričan), Borac PMP – Otok 4-1 (3x Patafta, Kolarić ; Božek), Omladinac (DS) – Jadran 4-0 (2x Jančec, Tomašek, Lončarić,) Pobjeda – Budućnost (M) 1-5 (Sever ; 2x Majerić, Šoltić, Perčić, Drk), Mladost (SM) – Vidovčan 1-2 (Mandić ; Volar, Mi.Matotek), Croatia – Mladost (D) 4-3 (2x D.Poljanec, Stavilo, M.Ružić ; Nakatani, Obadić, Špilek).

II. MEĐIMURSKA LIGA

1. SLOBODA (M) 1290341-1227

2. VIDOVČAN 1281335-2425

3. BORAC – PMP 1272330-1923

4. MLADOST (SM) 1263328-1621

5. TRNOVEC 1262425-2120

6. OMLADINAC (D-S) 1262427-2420

7. OTOK 1253428-2518

8. HAJDUK (B) 1251622-3016

9. POBJEDA 1242623-2814

10. CROATIA (O) 1242620-2714

11. JADRAN (Š) 1233619-2712

12. DRAVA (K) 1240819-3712

13. BUDUĆNOST (M) 1223715-289

14. MLADOST (D) 1222823-378

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (M) – Croatia, Drava (K) –Omladinac (DS). Nedjelja: Borac PMP – Mladost (D), Vidovčan – Trnovec, Budućnost (M) – Mladost (SM), Jadran – Pobjeda, Otok – Hajduk (B). Utakmice se igraju s početkom u 13,30 sati.

III. MEĐIMURSKA LIGA - A

U III. međimurskoj ligi skupina A, Jedinstvo slavilo u Gardinovcu. Gosti su u posljednjih dvadesetak minuta slomili čvrsti otpor Radničkog zgodicima Perice Šoštarića i Jurice Bajzeka. Utješni zgoditak za domaćine postigao je Filip Matičević u 86. minuti. Galebu tri boda u Ivanovcu. Dvostruki strijelac za Oporovčane bio je Goran Sokač, dok su po zgoditak postigli Karlo Lipić, Ivano Granatir, Viktor Glavina i Danijel Belić. Za Mladost su zabijali Domagoj Cafuk, Matija Barlović i Andreas Antonović. Trica Graničara. Nakon prvog dijela vodstvo Novakovčana 2-0 zgodicima Matije Orehova i Davi

Rodriguesa. U 69. minuti mrežu Budućnosti pogodio je Fabricio Cruz te potvrdio pobjedu domaćina. Petarda Dubrave. Trostruki strijelac za Sivičane bio je Aleksandar Vincek, dok su po zgoditak još postigli Neven Vidaček i Mihael Bobičanec. Počasni zgoditak za Borac postigao je Leonam Viterbo. Rezultati: Graničar (N) – Budućnost (P) 3-0 (Orehov, Rodrigues, Cruz), Radnički – Jedinstvo (NSnD) 1-2, (Matičević ; Šoštarić, Bajzek), Mladost (I) – Galeb 3-6 (Cafuk, Barlović, Antonović ; 2x Sokač, Lipić, Granatir, Glavina, Belić), Dubrava – Borac (DH) 5-1 (3x Vincek, Vidaček, Bobičanec ; Viterbo)

III. MEĐIMURSKA LIGA A

1. DUBRAVA (S) 1191132-1328

2. JEDINSTVO (NSD) 1191129-1228

3. GRANIČAR (N) 1170430-1921

4. GALEB (O) 1160520-2618

5. BUDUĆNOST (P) 1141621-2613

6. MLADOST (I) 1131718-2710

7. RADNIČKI (G) 111378-166

8. BORAC (DH) 1111912-314

III. MEĐIMURSKA LIGA - B

U III. međimurskoj ligi skupina B, Mali Mihaljevec jesenski prvak. U derbiju kola Mihaljevčani su uvjerljivo nadigrali Omladinac. Dvostruki strijelci za domaćine bili su Mario Pintarić i Gabriel Simao, dok su po jedan zgoditak postigli Marin Kelner i Dorian Okreša, a gostujući igrač Danijel Levačić pogodio je vlastitu mrežu. Jedini strijelac za Omladinac bio je Tomas Makar. Bratstvo bolje od Paraga. Dva zgoditka za goste iz Preseke postigao je Bojan Novak, a jedan Domagoj Lipović. Poraz Paraga ublažio je Vedran Oršoš. Osmica Hajduka. Tri puta je mrežu Šenkovca pogađao Karlo Šardi, dva puta Jakov Štampar, a po jednom Marko Žganec, Lovro Hrženjak i Marko Hoblaj. Napredak poražen u Donjem Koncovčaku. Po dva puta su se u listu strijelaca za domaćine upisali Leon Sakač i Jura Vinko, a po jednom Mihael Goričanec i Miroslav Horvat. Trostruki strijelac za goste bio je Tihomir Kepe. Rezultati: Mali Mihaljevec – Omladinac (M) 7-1 (2x Pintarić, 2x Simao, Levačić ag, Kelner, Okreša ; Makar), Hajduk (Š) – Šenkovec 8-0 (3x Šardi, 2x Štampar, Žganec, L.Hrženjak, Hoblaj), Donji Koncovčak – Napredak 6-3 (2x Vinko, 2x Sakač, Goričanec, Horvat ; 3x T.Kepe), Parag – Bratstvo (P) 1-3 (V.Oršoš ; 2x Novak, Lipović)

III. MEĐIMURSKA LIGA B

1. MALI MIHALJEVEC 1174046-825

2. DONJI KONCOVČAK 1172246-2023

3. HAJDUK (Š) 1164132-1022

4. NAPREDAK (GK) 1162335-2820

5. OMLADINAC (M) 1161441-2419

6. BRATSTVO (P) 1123616-349

7. PARAG 1111912-494

8. ŠENKOVEC 11011010-651

Međimurkama bod na gostovanju u Osijeku

I ovaj je bod važan u borbi za mjesto koje vodi u ligu za prvakinje, kažu iz čakovečkog prvoligaša

Bitna utakmica za plasman u Ligu za prvakinje odigrana je u nedjelju u Gradskom vrtu između četvrtog Osijeka i petog Međimurja. Susret je završio bez pobjednica 1:1, a puno zadovoljnije mogu biti domaće nogometašice jer su Međimurke propustile nekoliko izglednih prilika. Domaće su bolje i odlučnije otvorile susret, u prvih 15-ak minuta stvorile nekoliko prigoda, ali bez učinka. Kako je susret

odmicao, tako su Čakovčanke stvarale ravnotežu i bile sve odlučnije prema suparničkim vratima. Jedna takva situacija u 38. minuti im se isplatila. Blais je nakon asistencije Code svladala vratarku Osijeka Čuturu za 0:1. Da bi stvar bila gora za Osijek pred kraj prvog poluvremena Lorena Balić zadobila je udarac u glavu. Izašla je iz igre teturajući, poslije smo doznali da joj je na hitnoj pomoći ustanovljen potres mozga.

Coda rukom spriječila gol

Promijenio je trener

Osijeka Robert Špehar u nastavku formaciju, teško su unatoč tome Osječanke stvarale prigode. Ipak, uspjele su doći do izjednačenja. Turkinja Guler Unal preko glave leđima okrenuta uputila je šut prema vratima Međimurja. Praktički ispred same golcrte Marta Razza zaustavila je loptu rukom. Sudac Cindrić

U sedmom kolu 1. HKLS ekipa Željezničara upisala je prvu ovosezonsku gostujuću pobjedu. Na Gradskoj kuglani u Pakracu svladali su ekipu Pakrac-Papuk sa 6-2 (3415-3315). Prvu cijelu utakmicu za prvu momčadi odigrao je Borna Murić (560) i opravdao povjerenje trenera, a samo malo više koncentracije nedostajalo je da pobjedi najboljeg domaćina. S njim u prvom bloku poen uzima kapetan Predrag Turk (577). U drugom bloku poen uzima Franjo Gosarić (566), dok isti Igor Ružić (565) nes(p)retno gubi za 6 čunja. Nakon 2-2 i 43 čunja prednosti posao su bez većih problema završili Denis Košak (596) i Zoran Jagić (552). (nt)

je pokazao na 11 metara, a igračica Međimurja izvukla se sa žutim kartonom. Katarina Đukić pogodila je za izjednačenje i ostanak u igri Osijeka za plasman u Ligu za prvakinja.

- S obzirom na to da smo imali više od igre, možemo žaliti za propuštenim prilikama, no i ovaj je bod važan u borbi za mjesto koje vodi u ligu za prvakinje, kažu iz čakovečkog prvoligaša. (md, foto: ŽNK Međimurje)

BILLIE JEAN KING CUP Ružić dvaput poražena

u Varaždinu

Hrvatska je u Varaždinu odigrala zanimljiv Billie Jean King Cup vikend, a u središtu pozornosti bila je Antonia Ružić. Protiv Kolumbije nije pronašla način za Osorio, iako je imala razdoblja u kojima je pokušala povući ritam na svoju stranu. Nije bježala od odgovornosti i otvoreno je priznala da ju je pritisak usporio, ali i da je uživala u atmosferi koja ju je gurala naprijed. Upravo se to vidjelo dan kasnije, kada je protiv Noskove odigrala znatno čvršći i kvalitetniji meč. Ušla je odlučno, uzela rani zamah i natjerala jednu od najboljih igračica svijeta da traži dodatnu razinu igre. Premda je u završnicama setova nedostajalo hrabrijih poteza, Ružić je ostavila dojam igračice koja u takvim susretima raste. Vrlo brzo je pronašla rješenja za situacije koje dan ranije nije kontrolirala, iako je i drugog dana ostala bez pobjede. Hrvatska je u paru imala šansu dohvatiti rang iznad, ali Čehinje

ODBOJKA

su iskoristile malu pukotinu u trećem setu i postale pobjednice vikenda. Ipak, Antonia i ostale cure pokazale su da se mogu nositi s igračicama koje su navikle na najveće pozornice. Uoči nove sezone Tonka ostaje ključni dio reprezentacije koja i dalje vjeruje da je povratak u elitu dohvatljiv. Vrijedi napomenuti da je u petak na prvoj Noći hrvatskog tenisa, održanoj u Varaždinu, Hrvatski teniski savez dodijelio dvadeset nagrada najuspješnijim igračima, trenerima i djelatnicima u protekloj godini. Među njima se posebno istaknula Antonia Ružić, proglašena najboljom tenisačicom u seniorskoj konkurenciji za 2025. godinu. Spomenimo da je Ružić iza sebe ostavila sezonu iz snova, u kojoj je ostvarila niz impresivnih rezultata te stigla do 69. mjesta WTA ljestvice, što ju je učvrstilo kao jednu od najperspektivnijih hrvatskih tenisačica današnjice. (lp)

CEV CHALLENGE CUP Centrometal poražen u

Portugalu

Odbojkaši Međimurje

su se odmorili neki lakše ozlijeđeni igrači kako bi bili spremni za naporan sljedeći tjedan kad ih opet čekaju dvije prvenstvene utakmice. Četvrtak su igrači Centrometala iskoristiti za posjet znamenitosti ovog turističkog grada, a kući su se vratili u petak. Centrometal su u Lisabonu predstavljali: Matija Sabljak, Leo Maricuš, Hrvoje Novak, Hrvoje Pervan, Aleksandar Stanković, Filip Jengić, Deni Vuk, Marijan Radoš, Mislav lučić, Antonio Juras, Filip Vuletić, Ivan Raič, Fran Peterlin, Hrvoje Zelenika i Andrej Peternel. Trener ove momčadi je Siniša Novak. (nl) 2.HRVATSKA KUGLAČKA

Težak vikend je iza naših drugoligaša. Oba su bila domaćini i oba su poražena s rezultatom 6-2. Zanatliju je svladao Željezničar iz Koprivnice, a drugu ekipu Željezničara, Slavonac iz Lipovljana. Nisu naše ekipe odigrale loše, nego su gosti jednostavno bili raspoloženiji. Kod Zanatlije su poene uzeli Hrvoje Žarković (552) i odlični Jurica Petković (597), dok su na razini još bili Rajmond Pokrivač (559) i Igor Maček (568). Kod Željezničara slična priča. Odlični Igor Ružić (621) i Goran Vrček (591) uzimaju poene, dok ostatak ekipe nije loš, ali rezultati nisu dovoljni za raspoložene goste. (nt)

PRVENSTVO

HRVATSKE

TANDEM - juniori

Borna

U Otočcu se igralo prvenstvo Hrvatske u tandemu za juniore (u19) na kojem je naš tandem u sastavu Borna Murić i Noa Branilović branio naslov prvaka. Nakon odlično odrađenih kvalifikacija s 282 čunja zauzeli su četvrto mjesto. To im je za protivnike u osmini finala donijelo tandem Ponikva Zagreb. Nakon odličnog prvog seta koji pobjeđuju s 155-130, događa se crna rupa u drugom setu kojeg gube na mizernih 117 čunjeva protivnika. U sudden victoriju su Ponikvaši s(p) retniji i prolaze s 24-23. (nt)

Centrometala iz Črečana u utorak su otputovali na uzvratnu utakmicu CEV Challenge cupa protiv Benfice u Lisabonu. U utorak navečer održali su prvi trening, a u srijedu ujutro odradili su i drugi trening, dok je utakmica počela navečer u 20 sati. U prvoj utakmici u Nedelišću Portugalci su slavili sa 3:0, radi se o vrhunskoj europskoj momčadi te objektivno Međimurci nisu šanse za prolaz. Benfica je u domaćoj dvorani slavila s identičnih 3:0 (25:13, 25:12, 25:15). Cilj je bio odigrati što bolju utakmicu i pripremiti se za nastavak domaćeg prvenstva. U ovoj utakmici

Međimurke i dalje ovise same o sebi

Derbi u Domašincu pripao Međimurju

Piše: Miljenko Dovečer

Međimurski derbi, jedini u ovom kolu igrao se u Domašincu, a pobjedu nose gosti iz Čakovca. Međimurje je pobijedilo 3:0 Dinamo u utakmici u kojoj su dobre prilike imali jedni i drugi. Domaćin je na početku imao priliku preko Hlišća koji iz slobodnog udarca pogađa vratnicu, da bi još opasnije zaprijetio preko Krznara i Kočeta ali bez rezultata. No Međimurje je iskoristilo svoje, povelo je golom Tilena Kovačića u 34. minuti, a do poluvremena nakon ubačaja autogol domaćeg igrača Strahije i na odmoru je 0:2. U nastavku za uvjerljivu pobjedu Međimurja 0:3 još jedan gol postiže Kovačić. U derbiju začelja tako je Međimurje došlo do prve ligaške pobjede pod vodstvom Danijela Jageca. Nakon utakmice trener Dinama Gordan Golik podnio je neopozivu ostavku. Odlukom uprave kluba u zadnja dva kola ekipu Dinama će voditi igrač Neven Hlišć.

- Nažalost, u početku utakmice nismo poveli iz par izrazito dobrih situacija, te nas je Međimurje kaznilo. Poslije se bilo teško vratiti i Međimurje je zasluženo pobijedilo. S obzirom na loše rezultate i posljednje mjesto na tablici, nakon utakmice podnio sam neopozivu ostavku. Klubu želim da ostvari što bolje rezultate u idućem razdoblju, posljednja je izjava Gordana Golika kao trenera Dinama. Nakon ove pobjede Međimurje ima 10 bodova kao i pretposljednje Nedelišće, dok je Dinamo posljednji sa svega 6 bodova. U sljedećem kolu Međimurje je domaćin Slatini, dok Dinamo gostuje u Murskom Središću kod Rudara.

Preokret Rudara u Daruvaru u režiji Silvija Radikovića

S jednog od najdaljih putovanja kod novajlije u ligi ekipe Daruvara Rudar donosi tri boda nakon vodstva domaćina od 2:0. Tako je najslađu pobjedu ostvario Rudar preokrenuvši vodstvo domaćeg Daruvara. Domaći su zabili u 10. i 54. minuti, no hrabri “Rudari” predvođeni iskusnim Radikovićem preokreću rezultat. Silvio Radiković pogađa u 78. i 81. minuti, a Petar Ratajec u 67. minuti i pobjedom 2:3 bodovi odlaze u Mursko Središće. Što se same utakmice tiče posjed lopte “Laporniki” su

preuzeli od samog početka utakmice, ali do prve prave prilike stižu domaćini. Duga lopta odigrana iza leđa Novaka prema hitronogom Plavšiću kojeg Novak ruši blizu ruba šesnaesterca. Rubna situacija u kojoj sudac odlučuje pokazati na bijelu točku s koje je siguran kapetan domaćih Joščak. I u 10. minuti je 1:0 za domaćina. Nakon toga tri prilike ne koriste Ratajec, Antolović i Kevin Nedeljko i na odmoru je 1:0 za Daruvar. U drugom poluvremenu ista priča kao i u prvom. Posjed i dominaciju ima Rudar, a domaćini dolaze do pogotka. U 54. minuti Martinjašu u pokušaju promjene strane domaći igrač blokira loptu rukom, sudac u neposrednoj blizini vidi situaciju no pušta igru, lopta dolazi do Plavšića koji udvostručuje domaću prednost. U 67. minuti Panić prolazi po lijevoj strani, gubi loptu pa je odmah i vraća, prebacuje loptu preko obrambenih igrača do Ratajeca na drugoj stativi koji se naklanja i vraća utakmicu u aktivno stanje i rezultat je 2:1. U 78. minuti Kevin Nedeljko biva srušen od strane domaćeg igrača, a dobro pozicionirani sudac Urban bez mnogo razmišljanja pokazuje na bijelu točku. Po drugi put ove sezone s 11 metara siguran je bio Silvio Radiković. Rudarovi dečki ne staju s pritiskom te tako u 81. minuti Sisi (kako popularno zovu Radikovića) preuzima slobodnu loptu na sredini terena, vuče do kojih 25 metara te šalje neobranjivu bombu iza leđa domaćeg vratara za potpuni preokret. Nakon što ih sreća u nekolicini susreta ove sezone pri kraju utakmice nije pratila, ovaj put sreća nije trebala. Domaćini u 84. minuti ostaju s igračem manje. Nakon što Ratajec po pitanje koji put prolazi po desnoj strani, branič pred njim pada te pred šesnaestercem hvata loptu rukom. Ratajec staje, pogledava sutkinju, kreće dalje i ubacuje, a lopta je izbačena u korner. Nakon nešto dogovora između glavnog suca i pomoćne sutkinje, domaćem Šoureku opravdano daje drugi žuti, isključujući karton.

- Odigrali smo još jednu vrlo dobru utakmicu u kojoj smo imali inicijativu tijekom svih 90 minuta. Domaćin je prijetio iz brzih protunapada i tako došao do vodstva u 10. minuti, a u 54. povećao rezultat na 2:0. Nismo se predali nakon vodstva

domaćina, dapače. Mi smo stvarali izgledne situacije tijekom cijelog susreta, no prvi pogodak zabijamo tek u 67. minuti kada Ratajec glavom pogađa za 2:1. Desetak minuta kasnije Kevin Nedeljko izborio je kazneni udarac, a Radiković ga sigurno realizirao. U 81. minuti, nakon lijepog prodora, Radiković precizno pogađa s dvadesetak metara za konačnih 2:3. Čestitke ekipi na pobjedi, još jednoj vrlo dobroj utakmici i karakteru koji su pokazali, kazao je nakon utakmice trener Rudara Leonard Novak.

Unatoč dobroj igri Graničar poražen u Grubišnom Polju Graničar(K) se s gostovanja iz Grubišnog Polja vraća praznih ruku iako su poveli pa onda stigli vodstvo domaće Bilogore i imali 2:2. No domaći postižu i treći gol za pobjedu 3:2. Za Graničar su pogađali Domagoj Dežđek u 2. i Nikola Golenja u 18. minuti. Sama utakmica je protekla u sportskom duhu, bez grubosti, a sudačka trojka odradila je odličan posao. Prikazan je nogomet na vrlo visokoj razini, prava poslastica za navijače.

- U izuzetno teškoj i borbenoj utakmici na domaćem terenu ostvarena je vrlo važna pobjeda rezultatom 3:2 protiv odlične ekipe NK Graničar Kotoriba, koja je još jednom pokazala da zaslužuje biti u samom vrhu prvenstvene tablice. Odlična utakmica s puno golova. Znali smo da je Kotoriba odlična ekipa s nekoliko iznimnih pojedinaca, što su danas i potvrdili. Nismo bili kompletni, ali drago mi je da su igrači koji su dosad manje igrali iskoristili svoje minute i pokazali da na njih možemo ozbiljno računati. Čestitke mojim dečkima na nova tri boda i gostima na dobroj utakmici, zadovoljan je nakon susreta bio domaći trener Ostrman.

- U susretu u Grubišnom Polju poraženi smo rezultatom 3:2. U prvih šest minuta vidjeli smo tri gola, poveli smo pogotkom Domagoja Dežđeka, a domaćini su ubrzo preokrenuli rezultat. Do poluvremena Nikola Golenja zabija za 2:2. U drugom dijelu domaćini su zabili još jedan gol za pobjedu. Naši dečki odigrali su odličnu utakmicu, promašili smo nekoliko zicera te smo više puta pogodili okvir gola. Čestitke domaćinu na pobjedi, a mi iduće subote gostujemo u Nedelišću, kazao je trener Valentin Knapić.

U drugom dijelu domaći igrači propustili su nekoliko odličnih prigoda za povećanje prednosti, a najbliže pogotku bio je Dmytro Lopa nakon povratne lopte danas vrlo raspoloženog Radinkovića. No i Nedelišće je imalo svoje prilike. Još dugo će žaliti u Nedelišću za izgubljenim bodovima, pogotovo za prilikom Stolnika čiji su udarac domaći očistili s gol crte. Sutra nogometaši Nedelišća traže rehabilitaciju u međimurskom derbiju protiv Graničara iz Kotoribe.

- Dobro smo parirali favoriziranoj ekipi Pitomače koja ima puno iskusnih i provjerenih igrača. Naša mlada ekipa dosta naivno reagira u nekim situacijama. Mogli smo se vratiti i s bodom da je Stolnik realizirao priliku. Ova dva kola treba izvući maksimum, prvo sutra uz maksimalni angažman probati dobiti Graničar. Nakon toga podvući crtu i vidjeti kako se najbolje posložiti za proljetni nastavak, rekao je trener Nedelišća Zemljič.

Međimurec i Podravina podijelili bodove

Utakmica u kojoj se domaći Međimurec vratio u igru u drugom poluvremenu nakon što su gosti otišli na odmor vodstvom 0:1. U jednoj brzoj kontri Ludbrežani su poveli golom Sačera u 24. minuti koji je dobio povratnu loptu na pet metara i lako poentirao za 0:1. Do poravnanja domaćini dolaze u u 55. minuti nakon što je siguran s bijele točke bio Patrik Mraz. Do kraja susreta mreže se više nisu tresle pa je svaka momčad osvojila po bod. Ovo je Međimurcu 21 bod s kojim se nalazi u gornjem dijelu tablice na sedmom mjestu. Slijedi gostovanje kod lidera prvenstva Dinama u Predavcu. - Odigrali smo jako loše prvo poluvrijeme, sa jako puno krivih dodavanja. Nismo osvajali odbijene lopte, kasnili smo u svemu i nakon takvog poluvremena trebaš biti sretan da ne izgubiš utakmicu. Drugo poluvrijeme puno bolje, uspostavili smo dominaciju, dosta rano izjednačili, bili sve opasniji. Podravina se uspjela obraniti, a i prijetila iz protunapada. Upozoravao sam cijeli tjedan da nam dolazi protivnik koji je odigrao 3:3 u Đurđevcu i pobijedio Koprivnicu 0:1 u gostima, da neće biti, kazao je nakon susreta trener Međimurca Dalibor Gorupić.

čak je pet puta pogodila mrežu Jambresa, a sve je bilo gotovo već u prvom dijelu. Na odmor su gosti otišli vodstvom 0:3, a u nastavku su postigli još dva gola za visoku 0:5 pobjedu. U redovima gostiju istaknuo se trostruki strijelac Kristijan Katalenac. To više nije Polet iz prošlih sezona i to se osjeti gotovo na svakoj utakmici. Sada je to mlada neiskusna ekipa sa samo nekoliko provjerenih igrača (Vinko, Pajić, Jambres) koja oscilira, pa na kraju trebaju biti i zadovoljni trenutnim plasmanom (8. mjesto i osvojenih 20 bodova).

- Težak i ružan poraz za nas, ali potpuno zaslužen. Primili smo pet golova, a naš najbolji pojedinac na terenu bio je vratar Jambres. Mislim da je svaka daljnja analiza suvišna. Na terenu je tijekom cijelog susreta postojala samo jedna momčad – iznimno agresivna, rastrčana i igrački raspoložena gostujuća ekipa, kojoj nismo mogli parirati ni u jednom segmentu igre. Čestitam im na prikazanom i želim im puno uspjeha u nastavku sezone, pomalo razočarano je rekao Zoran Šardi trener Poleta. Gosti koji su mogli postići i koji gol više odlično su posložena ekipa, koja radi gotovo profesionalno, treniraju čak pet puta tjedno. U stožeru osim glavnog trenera Buinca imaju i pomoćnog, te kondicijskog trenera te video analitičara. A i ambicije su im visoke, žele ući u viši rang.

TABLICA 3. NL SJEVER

1.Dinamo(P)1393131-1530

2.Koprivnica1392227-829

3. Graničar (Đ) 1384142-1328

4.Rudar(MS)1374232-2125

5.Bilogora911371530-2422

6. Graničar (K) 1370631-2321

7. Međimurec (DP) 1363421-2221

8.Polet(SMnM)1362521-2320

9. Pitomača 1344513-2016

10. Slatina 1343623-2715

11. Garić (G) 1334612-2313

12.Podravina1326517-2712

13.Daruvar1332820-3011

14. Međimurje 1324720-2810

15. Nedelišće 1331915-2810

16.Dinamo(D)131398-316

Rezultati 13. kola:

Pitomača – Nedelišće 1:0

Koprivnica – Garić 2:0

Daruvar – Rudar 2:3

Dinamo (D) – Međimurje 0:3 Slatina – Dinamo (P) 1:1 Polet – Graničar (Đ) 0:5

Bilogora ’91 – Graničar (K) 3:2 Međimurec – Podravina 1:1

Minimalni poraz Nedelišća u Pitomači Nogometaši Pitomače upisali su drugu uzastopnu, minimalnu, ali vrijednu pobjedu. Na svom terenu svladali su Nedelišće 1:0. Jedini pogodak na utakmici postigao je Matej Babić, kada je povratnu loptu Benjamina Radinkovića u 27. minuti zakucao pod gredu.

Petarda đurđevačkog Graničara u Svetom Martinu na Muri

Od međimurskih klubova najgore je u ovom kolu prošao Polet koji je na domaćem terenu katastrofalno poražen od gostiju iz Đurđevca. Pomalo neočekivano visoka pobjeda gostiju protiv na ovoj utakmici neprepoznatljivog domaćina. Odlična ekipa Graničara

Raspored 14. kola:

22. studenoga u 13:30: Nedelišće – Graničar (K) Graničar (Đ) – Bilogora ’91 Podravina – Polet

Dinamo (P) – Međimurec Međimurje – Slatina Rudar – Dinamo (D) Garić – Daruvar Pitomača – Koprivnica

3. MEĐIMURSKI STOLNOTENISKI KUP – 1/16 FINALA

Favoriti uvjerljivi, nekoliko uzbuđenja začinilo prvi kup-vikend

Drugo kolo 3. Međimurskog stolnoteniskog kupa donijelo je kombinaciju očekivanih rezultata i nekoliko napetijih susreta koji su unijeli uzbuđenje

Piše: Denis Tratnjak Foto: Mark Trbuhović

Većina prvoligaša odigrala je rutinski, dok su niželigaši borbenošću i ponekim iznenađenjem obogatili kup atmosferu.

Dragoslavec Breg 2 –ZEN-Šenkovec 2 (0:10)

Prvaci su odmah pokazali koliko ozbiljno shvaćaju kup. Gostujuća ekipa ZEN-Šenkovca 2 od prvog poena kontrolirala je meč, dopuštajući domaćinu tek jedan izgubljeni set. Brzi ritam, sigurni napadi i malo pogrešaka — pobjeda koja jasno poručuje ambicije momčadi iz Šenkovca.

HE-DRA 2 Draškovec –

Mala Subotica 1 (9:1)

HE-DRA 2 odigrala je vrlo zrelo i koncentrirano. Njihov vodeći trojac predvodio je ekipu gotovo bez pogreške. Varga i Repalust bili su neumoljivi u izmjenama, dok je Tota s dva sigurna nastupa zaključio priču. Mala Subotica pružila je borbu, ali razlika u kvaliteti bila je prevelika.

Sveta Marija 1 – STK Čakovec 1 (2:8)

Prvoligaški STK Čakovec, iako oslabljen izostankom trećeg igrača, minimalno je osjetio hendikep. Spahija i Fileš držali su visoku razinu, diktirajući tempo dugim izmjenama i agresivnim ulascima u poene. Sveta Marija uzela je dva meča, no Čakovec je bio previše stabilan da bi dopustio ozbiljnije iznenađenje.

Parovi 1/8 finala:

ZEN-Šenkovec2-HE-DRA2Draškovec: STK Čakovec 1-STK Goričan 1: HE-DRA 1 Draškovec-Lopatinec 1: Lopatinec 2-Mihovljan 3 Primabiro: Goričan 5: Donji Kraljevec 2/Putjane Restart STK Donji Kraljevec 1-STK Putjane Pinky-S: STK Mihovljan-USTA Belica 1 Angry Moose: Goričan 3-STK Hodošan 1

Donji Vidovec 1 –STK Goričan 1 (0:10)

Goričan 1 odigrao je jedan od najdominantnijih susreta kola. Nije bilo prostora za napetost — prvoligaši su od početka nametnuli ritam koji domaćin jednostavno nije mogao pratiti. Uvjerljiva „desetka“ koja u potpunosti odražava prikazano.

Goričan 2 – HE-DRA 1 Draškovec (0:10)

Slično kao i u prethodnom dvoboju, prvoligaška ekipa HE-DRA 1 iskoristila je svoje iskustvo, sigurnost i širinu kadra. Domaćin se borio, no razlika u brzini reakcija i stabilnosti udarca bila je vidljiva u svakom meču.

Šenkovec 5 – Lopatinec 1 (5:5, prolaz Lopatinec 1)

Najdramatičniji dvoboj kola. Šenkovec 5 i Lopatinec 1 odigrali su napetu i izjednačenu utakmicu, u kojoj su se vodstva izmjenjivala, a niti jedna ekipa nije uspjela prelomiti meč do kraja. Ključni čovjek susreta bio je Rajko Bel, koji je ostao neporažen u sva tri nastupa i doslovno odveo Lopatinec u sljedeći krug.

Na kraju je o prolazu odlučila setrazlika, gdje su gosti bili uspješniji za pet setova. Kup drama u najljepšem obliku.

USTA Belica 2 –

Lopatinec 2 (2:8)

Lopatinec 2, kao drugoligaš, pokazao je stabilnost i iskustvo.

Trbuhović i Ivanuša predvodili su ekipu sigurnim partijama, a domaćin je tek povremeno uspijevao uhvatiti ritam i izvući dva meča. Logičan i očekivan prolaz gostiju.

Dragoslavec Breg 1 –Mihovljan 3 Primabiro (0:10)

Još jedna uvjerljiva pobjeda

prvoligaša. Mihovljan 3 Primabiro nije dozvolio nikakvu neizvjesnost, kontrolirajući svaki segment susreta. Domaćini su pokušavali produžiti izmjene i tražiti iznenađenje, ali razlika u kvaliteti bila je očita.

STK Donji Kraljevec 2 –STK Putjane Restart

Utakmica je pomaknuta za četvrtak.

HE-DRA 3 – Goričan 5 (3:7)

Jedan od kvalitetnijih dvoboja kola. HE-DRA 3 pružila je vrlo dobar

KARATE CENTAR ŠENKOVEC osvojio je niz medalja na Kupu Hrvatske u Osijeku

otpor favoriziranom Goričanu 5. Domaćini su dobro počeli, no gosti su podigli razinu igre. Braća Gabriel i Rafael Dominik, oba s vrlo sigurnim nastupima, preokrenuli su ritam susreta i osigurali prolaz drugoligašu.

Lopatinec 3 – STK Donji Kraljevec 1 (0:10)

Drugoligaški Kraljevec 1 odradio je posao vrlo mirno i koncentrirano. Domaćin nije imao rješenja na ritam i sigurnost gostiju, pa je rezultat potpuno realan odraz prikazanoga.

Mauro Gajnik i David Faić osvojili zlato

Natjecanje je imalo bodovni značaj u sklopu izbora za nacionalnu selekciju za Euro 2026. godine

Među istaknutijim ekipama u Osijeku bio je KC Šenkovec, koji je na Kup Hrvatske stigao s pet pojedinačnih i dvije ekipne prijave te se kući vratio s impresivnim nizom odličja. Najviše su se istaknuli Mauro Gajnik i David Faić, obojica pobjednici u mlađim kadetima i kadetima. Broncu su osvojili Mia Sabol u kadetkinjama i Niko Šagi u juniorima. Posebno vrijedan rezultat ostvarila je juniorska ženska ekipa u sastavu Ene Rajković, Erike Grabovac i Lare Jurčević, koja je osvojila srebro. Muška juniorska ekipa bila je još uspješnija – u njenoj postavi nalazila su se dva člana KC Šenkovca, David Faić i Ozren Grgić, a ekipa je uvjerljivo stigla do zlata. Grgić je pritom potvrdio odličnu formu osvojivši tri zlatne medalje: juniorsku i mlađeseniorsku pojedinačnu te ekipnu juniorsku. Natjecanje je imalo bodovni značaj u sklopu izbora za nacionalnu selekciju koja će predstavljati Hrvatsku na Europskom prvenstvu u Limassolu u veljači 2026. godine. Ekipa iz Šenkovca bila je pod vodstvom trenera Tihomira Grgića, a rezultati iz Osijeka potvrđuju da s pravom cilja mjesta u reprezentaciji. Također, uspjesi Šenkovčana na nedavnom Prvenstvu Balkana u

STK Pribislavec 1367 –STK Putjane Pinky-S (1:9)

Pribislavec je pružio solidan otpor, ali Pinky-S je kao prvoligaš bio na potpuno drugoj razini. Sigurna igra, precizni napadi i iskustvo u završnicama setova omogućili su im uvjerljivu pobjedu i prolaz bez ikakve dramatičnosti.

STK Kos-Kotoriba 2 –STK Mihovljan (0:10)

Još jedno rutinsko izdanje prvoligaša iz Mihovljana. Sigurna, kontrolirana igra bez prevelikog rizika bila je dovoljna da domaćine ostave bez ozbiljne šanse za iznenađenje.

Nedelišće 2 – USTA Belica 1 „Angry Moose“ (3:7) Nedelišće je krenulo hrabro i povelo i osvajalo važne poene, ali gosti iz Belice, iako bez jednog standardnog člana, pokazali su širinu kadra. Vračar je bio ključan čovjek susreta, a ostatak ekipe sigurno popratio ritam. Gostujuća pobjeda bila je zaslužena.

STK Čakovec 2 Euroland – Goričan 3 (4:6) Jedan od najizjednačenijih mečeva. Nije bilo neporaženih igrača, što najbolje govori o tijeku dvoboja. Obje ekipe imale su razdoblja bolje igre, no Goričan 3 pokazao se mirnijim u završnim setovima. Gostima pripada prolaz, dok Čakovec može biti zadovoljan dobrim otporom.

USTA Belica 3 –STK Hodošan 1 (0:10 b.b.)

Jedini susret registriran bez borbe. Domaćin nije uspio uskladiti termin odigravanja pa je pobjeda pripala Hodošanu službenim rezultatom.

Rijeci ostavili su snažan trag. David Faić osvojio je broncu u zahtjevnoj konkurenciji kadeta, dok je hrvatska kadetsko-juniorska ekipa u katama, u kojoj su nastupili Faić, Ozren Grgić i Niko Šagi uz Ivana Kukića, stigla do velikog finala i uzela srebro. Zapažene nastupe upisali su i Ena Rajković, Tea Brinc, Mia Sabol, Erika Grabovac te Niko Šagi, a ženska juniorska ekipa ubilježila je vrijednu pobjedu protiv BiH. Ozren Grgić prikazao je jednu od najkvalitetnijih izvedbi turnira, iako do zasluženog plasmana nije stigao. (lp)

Rafael Dominik iz STK-a Goričan

Dragi naši Stvaraoničari

Zbog vašeg velikog interesa odlučili smo otvoriti novi likovni i literarni natječaj pod nazivom „Jesen je začarala moj zavičaj“. Želja nam je da svojim crtežima ili literarnim radovima dočarate dolazak jeseni te da nam nacrtate ili opišete što vam se najviše sviđa u ovom prekrasnom godišnjem dobu prepunom čarobnih boja. Napišite pjesmu o kiši, o životinjama koje polako kreću na jug ili se spremaju na zimski san, o tuzi koja vas ispunjava u kišnom danu ili o radosti koju u vama budi šarenilo koje jesen donosi. Nacrtajte drvo koje mijenja svoj plašt, rijeku obojanu u

jesenje tonove, plodove iz voćnjaka ili polja koje nam jesen uvijek daruje, vrijedne ljude koji rade na njivi… Što god jesen za vas znači. Radovi se, kao i do sada, šalju e-mailom na adresu: stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja studenog. Za autore najboljih radova pripremili smo lijepe nagrade.

Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Jesen

Jesen je zaigrana i vesela. Došla je s kistom i obojala prirodu u crvenu, žutu, narančastu, smeđu i malo zelene boje.

Donijela je zvuk divljih pataka koje lete na jug. Volim jesen jer je zaigrana i puna, puna zlata.

Emili Božić, 2. a, OŠ Ivanovec Učiteljica: Gordana Juras

Jesen je šarena

Jesen je šarena. Obojala je lišće u crvenu, žutu i narančastu boju.

Volim jesti jabuke i kruške zato jer su slatke.

Volim sa sekom skupljati šareno lišće zato jer volim šarene boje.

Livija Višnjić, 2. a, OŠ Ivanovec Učiteljica: Gordana Juras

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Arja Jambrošić, 2 .r., PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Adrijana Jakopić

Liam Mlinarec, 4.b, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Ladislava Šestak Horvat

Erik Hu�nec, 2. r, PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Franka Krnjak, 4.b., OŠ Petar

Zrinski Šenkovec, učiteljica Ladislava Šestak - Horvat

Emili Majsan, 1. r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Tadej Kovač, 5. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Nika Srpak, 5. r.,OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Maša Munđar, 1. r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

S magarcima se sve možete dogovoriti

Tamara i Saša Kovačić zajedno su već mnogo godina, a još su u ranoj mladosti imali zajednički cilj: svoj kutak u prirodi, te obitelj koja je okružena životinjama i koja uz njih pronalazi svoj mir. Posjetili smo ih na njihovom ranču u Okruglom Vrhu gdje trenutno živi trinaest magaraca (devet odraslih i četiri mladunca) i pet patuljastih himalajskih kozica.

Prizor je to za pamćenje, a uljepšan je i veselim dječjim smijehom - njihov sin Andreas koji ima četiri i pol godine neprestano skakuće oko ovih divnih, pitomih životinja i odrasta uz ljubav i prirodu. Već je pravi rančer - s tatom je kod svakog posla, a kozice i magarci dobri su mu prijatelji, a daje im imena po likovima iz crtića. Imaju i malog sinčića Aleksandra koji ima tek četiri i pol mjeseca, ali već se i on raduje i smije grupici životinja koje slobodno šeću oko kuće. - Naši magarci žive slobodno, na ranču koji smo nazvali “Magoland”, ispričali su nam Tamara i Saša. Prvu magaricu nabavili smo zajedno prije trinaest godina, kao mladi par. Zvala se Tweety, a bila je pasmine primorsko - dinarski magarac. Zanimalo nas je kako će se snaći u našem podneblju i ispalo je odlično. Odmah smo se zalju-

bili u nju, jer ove su životinje prekrasnog karaktera. Ubrzo smo joj nabavili i društvo, magarca Zvonka i tu je započela naša priča. Lijepa riječ otvara sva vrata

Iako postoji vjerovanje da su magarci tvrdoglave životinje, to nije točno, rekla nam je Tamara. Magarci su jako inteligentni i s njima se sve možete dogovoriti, samo na lijep način. Tamara je po zanimanju učiteljica, pa

jako dobro zna da lijepa riječ otvara svaka vrata. Tako je i s njihovim magarcima, ispričala nam je. Oni imaju svoju slobodnu volju, ali u dogovoru s vlasnikom, vrlo su poslušni i razumni. Zanimljivo je, doznali smo, da je u stadu magaraca predvodnik uvijek ženka. To je prilično neobično, ali Tamara nam je kroz smijeh rekla da je to njoj normalno, ipak su žene bolje organizirane i uvijek znaju što žele, odatle je valjda i proizašla ova zanimljiva životinjska hijerarhija.

Magareće mlijeko izvor je zdravlja

Svoje magarce, Tamara i Saša uzgajaju jedino kao ljubimce, a zauzvrat im magarice daju mlijeko, koje je dokazano izvor obilja korisnih nutrijenata. Prirodni je lijek za liječenje i ublažavanje bronhitisa, astme, kašlja, psorijaze, alergija, prehlade, služi za detoksikaciju jetre, kao pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, za jačanje imunološkog sustava, balansiranje mikroflore i pomoć pri uravnoteženju metaboličke aktivnosti stanica. Po svom je sastavu najsličnije majčinom mlijeku. Ima niski postotak masnoće i puno vitamina. Slatkog je okusa i nema nikakav čudan miris, pa ga i djeca vole piti. Osobe alergične na kravlje i kozje mlijeko mogu ga bez

problema piti, a dnevna propisana doza je jedan decilitar dnevno.

- Mnogo nam se ljudi javlja kad iscrpe sve konvencionalne metode liječenja i probaju s magarećim mlijekom, rekla nam je Tamara. Brojni bolesnici već nakon nekog vremena osjete poboljšanje i to nam je najveća motivacija da nastavimo s ovim poslom. Jako nam je drago kad nekome pomognemo upravo mlijekom naših dragih ljubimica. Patuljaste himalajske kozice ukras su Magolanda

Trenutno na “Magolandu” živi i pet himalajskih kozica. To su iznimno simpatične životinjice vesele naravi, a obitelj Kovačić uzgaja ih također samo kao ljubimce.

- Iako su naše kozice s Himalaje, nismo išli po njih tako daleko, rekli su nam u smijehu. Prve smo nabavili u Hrvatskoj, a trenutno smo među većim uzgajivačima ove vrste. Trenutno imamo četiri ženke i jednog mužjaka, ali kad se ojare, zna ih biti po petnaest. Svaka kozica može biti skotna čak i dva puta godišnje ili dva puta u godinu i pol, a prosječno dobije po dva jareta.

Mlade magarce i kozice Tamara i Saša prodaju isključivo kao kućne ljubimce. Interesa ima, doznali smo, mnogi ljudi biraju ih za ljubimce, a prije nego dogovore odlazak

neke od životinja, dobro se raspituju o budućim vlasnicima. Važno im je da njihove drage životinje dobiju lijep život i sretno okruženje. Više je posla s papirima, nego s životinjama

Na kraju razgovora, doznali smo da ni s magarcima, ni s kozicama, nema previše posla. I jedni i drugi žive slobodni na ispaši, uz travu jedu sijeno, a kao dodatak zob, kukuruz, voće, povrće i suhi kruh. Magarci

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu.Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

su stalno na otvorenom, imaju mogućnost ući u svoje boksove kad im je hladno ili kad je loše vrijeme, ali nitko ih ne drži zatvorene. Kozice su također slobodne, jedino ih noću sklone jer su male i ranjive. Više je brige s papirima koje administracija zahtijeva - magarci su čipirani i imaju putovnice, a kozice imaju markice. Obiteljski OPG ima sve potrebne dokumente, a birokracija je opsežna i komplicirana.

Sve to ipak ne obeshrabruje ovaj simpatičan par, te oni svakog jutra iznova kreću u novu avanturu i veselo putovanje sa svojim neobičnim ljubimcima.

Piše: Aleksandra Sklepić

Mali rančer Andreas se voli igrati s kozicama

Andreas obožava zdravo magareće mlijeko

Idila u Okruglom Vrhu

Uvijek rado viđeni gosti Davorka i Zlatko Dalić

Više od 1600 uzvanika sa zanimanjem je pratilo koncert

Marija Vidović oduševila je sve prisutne uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra

Radionica dr. Lidije Bajuk, održana dan u uoči nastupa

Legendarni Vlatko Stefanovski bio je poseban gost večeri u društvu Rudija Grule i Matije Posavca

Međimurska popevka osvojila Beč

Međimurska popevka, simbol identiteta i ponosa Međimuraca, 8. studenoga odjeknula je na pozornici prestižne Zlatne dvorane Musikvereina u Beču. Koncert „Počast međimurskoj popevki“ bio je izniman glazbeni događaj koji je okupio više od 1600 uzvanika iz Austrije i Hrvatske, među kojima i oko 300-tinjak posjetitelja iz Međimurja i drugih dijelova Hrvatske.

Po snažnoj emocionalnoj reakciji publike, svi su se složili u jednom da je to mnogo više od koncerta: bila je to iskrena proslava nematerijalne kulturne baštine Me-

đimurja i jedan od najvećih kulturnih iskoraka Hrvatske u Europi. Dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta, zahvalna publika, dugi pljesak i snažne emocije pokazali su da međimurska popevka i dalje živi, nadahnjuje i povezuje. Među visokim uzvanicima iz Hrvatske i Austrije bili su župan Međimurske županije Matija Posavec, veleposlanik RH u Austriji Daniel Glunčić, veleposlanica Austrije u Hrvatskoj Yvonne Tončić-Sorinj, stalni predstavnik RH pri OESS-u, UN-u i međunarodnim organizacijama u Beču Mario Horvatić, državni tajnik MVEP-a

Frano Matešić, zamjenik gradonačelnika Dubrovnika Velibor Puzović, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, analitičar reprezentacije Dražen Ladić, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, novinar i voditelj Goran Milić, načelnici međimurskih općina te brojni drugi gosti. Na pozornici jedne od najpoznatijih svjetskih koncertnih dvorana, poznate po najboljoj akustici na svijetu, međimurska je popevka zasjala u novom ruhu, ali sa starom, prepoznatljivom toplinom. Program je osmislila i izvela hrvatska sopranistica Marija Vidović iz Donje Dubra-

ve, umjetnica međunarodnog ugleda, s uz nju je nastupio Dubrovački simfonijski orkestar, kojim je ravnao glavni dirigent Ivan Hut, a poseban gost večeri bio je legendarni Vlatko Stefanovski.

Poseban uvod u koncert obilježila je radionica dr. Lidije Bajuk, održana dan u uoči nastupa, posvećena razumijevanju, interpretaciji i prenošenju međimurske popevke kao jedinstvenog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Time je čitav događaj dobio dodatnu edukativnu i kulturnu dimenziju, naglašavajući važnost međimurske glazbene tradicije i njezina očuvanja.

Matija Posavec u društvu veleposlanika i ostalih visokih uzvanika

Međimursku popevku voli i Renata Končić - Minea

Rudi Grula i Daniel Glunčić veleposlanik Hrvatske u Beču

Svi su potvrdili da je ovo jedan od najvećih kulturnih iskoraka Hrvatske u Europi

POVIJESNI KONCERT U ZLATNOJ DVORANI MUSIKVEREINA

TEST Lexus NX 450h+PHEV AWD LUXURY

Luksuzni PHEV po cijeni hibrida

Lexus je u Hrvatskoj izjednačio cijenu plug-in hibridne (PHEV) izvedbe modela NX s jednako opremljenom hibridnom izvedbom, pa ovaj štedljivac postaje jako zanimljiva kupnja, jer ćete s redovitim punjenjem baterije zaboraviti kada ste posljednji put točili benzin.

Tekst i foto: Igor Rudež

Plug-in hibridi, odnosno PHEV modeli su u pravilu nekoliko tisuća eura skuplji u odnosu na druge izvedbe, no kod modela Lexus NX to se promijenilo, pa smo ga uzeli na test da vidimo koliko se takva tehnologija isplati. I zaključili kako počinjete štedjeti čim izađete iz salona, uz uvjet da redovito punite bateriju. I da, to moramo ponoviti svaki puta kada na testu imamo ovakav pogonski sklop. Naime, većina ljudi još uvijek ne shvaća koncept PHEV vozila i neredovito, ako uopće, puni bateriju, a time dobivaju skuplji auto koji troši više, što nema nikakvog smisla. Osim toga, punjenje baterija ovakvih vozila i preko običnih utičnica nije problem jer je kapacitet puno manji, pa i punjenje traje kraće. Tako ovaj model podržava punjenje snagom do 6,6 kW. Ovo je druga generacija ovog modela, a na tržištu je od 2021. godine, no to se nimalo ne vidi na dizajnu koji je i dalje dovoljno svjež. Ovo je inače vrlo važan model za Lexus, a upravo je on najavio novi

smjer dizajna Lexusovih modela. Sprijeda i dalje dominira prilično velika maska motora, a svjetla su uža i izduženija, te dolaze s prepoznatljivim dizajnom dnevnih LED svjetala. Bočna linija je klasična za SUV vozila i tamo se ističu lijepi 20-inčni aluminijski naplatci, dok su zaštitne crne plastike oko rubova diskretne, odnosno male. Ipak je važnija elegancija. Straga su ugrađena spojena stražnja svjetla, a tu je i natpis Lexus, bez logotipa. Za pohvalu je što se i dalje ugrađuje stražnji brisač koji se u ovo jesensko doba pokazao izuzetno korisnim.

NX je postavljen na GA-K (Lexus Global Architecture K) platformu a pogoni ga plugin hibridni pogonski sustav koji se sastoji od 2,5-litrenog benzinca i dva elektromotora.

Benzinski motor razvija snagu od 108 kW/143 KS, dok prednji elektromotor razvija snagu od 134 kW/182 KS. Elektromotor ugrađen straga pak razvija snagu od 40 kW/54 KS, dok je ukupna snaga sustava 215 kW/292 KS. Sustav se još sastoji od CVT automatskog bestupanjskog mjenjača i li-

tij-ionske baterije kapaciteta 18,1 kWh. Kada se sve to zbroji i oduzme, ukupna snaga sustava je 215 kW/292 KS, što je dovoljno za lako pokretanje dvije tone teškog vozila i za ubrzanje od 0 do 100 km/h za 6,4 sekunde, dok je maksimalna brzina tvornički ograničena na 200 km/h. Te su performanse i više nego dovoljne za ovakvu vrstu automobila, a ionako ovaj auto nije namijenjen sportskoj već smirenijoj vožnji na duge staze. Što se tiče potrošnje, uz redovito punjenje baterije u gradskoj vožnji će potrošnja

biti ispod dvije litre, dok na dužim putovanjima i kada ne stajete svako malo za nadopunjavanje baterija, potrošnja raste na sasvim prihvatljivih 7,1 litru, a u to je uključena i poprilična vožnja autocestom. Naravno, baterija se puni i regenerativno kočenjem, pa ćete uvijek imati barem malo struje za kreni-stani vožnju ili pak uparkiravanje.

Ugrađena baterija omogućuje s jednim punjenjem doseg između 50 i 86 km. Naime, na otvorenoj cesti smo s punom baterijom mogli prijeći 50-ak kilometara, dok smo u gradu

maksimalno mogli prijeći 86 km. Baterija podržava punjenje AC snagom do 6,6 kW, a samo punjenje traje do 150 minuta, odnosno bez problema ćete bateriju napuniti preko noći i preko obične utičnice. Moramo pohvaliti i spremnik goriva koji ima obujam od 55 litara, što nije čest slučaj kod plugin hibrida kojima je spremnik nerijetko oko 40 litara, a to znači i rjeđe posjete benzinskim postajama.

A samo putovanje u Lexusu NX je ugodno i nadasve opušteno. Kožna sjedala dolaze s grijanjem koje dobro dođu pri

nižim temperaturama kakve su i bile za vrijeme testiranja, no tu je i ventilacija, što zasigurno dobro dolazi ostatak godine kada je i prilično toplo. Sjedala su velika i udobna, a sama sjedeća pozicija je poprilično povišena, čak i kada je sjedalo vozača spušteno do kraja. Po širini je također mnogo mjesta, a središnji naslon za ruke sprijeda je dovoljno širok da se vozač i suvozač ne dodiruju, osim ako im to nije cilj, pa će se morati malo više nagnuti jedan prema drugome.

toga,

Osim

putnici će u vožnji uživati i u glazbi zahva-

PHEV pogonski sklop radi uglađeno i mirno, a jedino povremeno zna bi� glasan pri vožnji na visokim okretajima

Sjedala su velika i udobna, presvučena kožom, te grijana i ven�lirana

Za dobar zvuk se brinu serijski Mark Levinson zvučnici

NX u najboga�jem paketu opreme donosi luksuz i premium osjećaj

NX donosi novi dizajnerski izričaj Lexusa, no i dalje je prisutna maska velikih dimenzija Straga NX ima trendovska spojena svjetla

14 inča je dijagonala mul�medijskog zaslona, a fizički kotačići olakšavaju upravljanje klima�zacijom

20-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

Bez obzira na to što je riječ o plug-in hibridu prtljažnik u osnovi zaprima 545 litara, a s preklopljenim naslonima obujam raste na 1436

ljujući premium audio sustavu marke Mak Levinson, a vozač će pak uživati u vožnji. Naime, svidjela nam se taman pogođena debljina upravljača, a za dodatan užitak vozaču su na raspolaganju polugice uza upravljača koje nude virtualno mijenjanje brzina. A kada kažemo virtualno, to je zato što je CVT mjenjač bestupanjski. Osim toga, tu je i nanoe X sustav klimatizacije koji pomaže u eliminaciji bakterija, virusa, peludi i drugim alergenima, ali i neugodnim mirisima. Ovaj Lexus se stvarno brine o vama. I u kabini se vidi kako je riječ o ugođaju koji je namijenjen uživanju, a ne sportu. Ispred vozača se nalazi nešto manji zaslon instrumenata, no zato je tu veći head-up zaslon na kojem se prikazuju sve važne informacije. Središnji multimedijski zaslon je pak dijagonale 14 inča, što je i više nego dovoljno za njegovu namjenu, a jedino je šteta što softverski

tim u Lexusu nije to bolje iskoristio. Naime, izgled izbornika je jednak onom u Toyoti, a ne bi bilo loše i da ima više dizajnerskih detalja ili drugih prilagodbi. No ono što nam se sviđa su dvije okrugle tipke za podešavanje temperature koje su tu za lako podešavanje klimatizacije, a tu je i središnji gumb za brzo podešavanje glasnoće. Za razliku od Toyote, Lexus ima brzi izbornik putem kojeg se lako mogu isključiti sigurnosni sustavi, a koje vr-

lo vjerojatno želite isključiti u svakoj vožnji. A sviđa nam se i što je ugrađena tipka s lakim pristupom svim kamerama, što dobro dođe prilikom parkiranja i kada želite vidjeti i neki drugi kut vozila. Na samo dno je smješten bežični punjač za mobitel, koji je pokretan, a njegovim pomicanjem se otvara dodatan pretinac u kojem se nalaze dva USB priključka, kao i 12 V utičnica. Nezaobilazni su i nosači za čaše, a pored njih

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4660 x 1865 x 1670 mm

Osovinski razmak 2690 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 2065 kg / 475 kg

Veličina prtljažnika 545 / 1436 litara

Vrsta motora/broj cilindara Plug-in hibrid (PHEV)/4

Pogon Na sve kotače

Mjenjač Automatski, CVT

Snaga benzin + Snaga elektro/ukupno 108 kW/143 KS + 134 kW/182 KS + 40 kW/54 KS = 215 kW/292 KS

Okretni moment benzin + elektro 231 Nm + 270 Nm + 121 Nm

Kapacitet baterije 18,1 kWh

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 200 km/h / 6,4 s

Prosječna potrošnja benzin/struja 7,1 l / 21,1 kW

CO2 emisija 72 g/km

Cijena 76.225 eur

Oprema 7-inčni zaslon instrumenata, 14-inčni mul�medijski sustav, dvozonski automatski klima-uređaj, električna kožna sjedala, grijana i hlađena prednja sjedala, električno podešavanje upravljača, grijani upravljač, ambijentalna rasvjeta, head-up zaslon, AC i DC kablovi, električni poklopac prtljažnika, 20-inčni aluminijski naplatci, Run Flat gume...

je ugrađena i malena ručica CVT mjenjača. Iako je „digitalna“, odnosno uvijek se vraća u početni položaj, ljepše ju je koristiti od tipki i drugih rješenja što nudi konkurencija. Tu su i tipke za odabir načina vožnje, AutoHold funkciju i ostalo. Straga je prostora dovoljno za ovu klasu, a stižu dva vanjska sjedala s grijanjem, a tu je i veliki središnji naslon za ruke. Ventilacijski otvori su nezaobilazni, a šteta je što putnici straga ne mogu birati temperaturu. Barem će ih usrećiti dva USB priključka i jedna 12 voltna utičnica. Iako izgleda

plitak, prtljažnik u osnovi ima obujam od 545 litara, što je dobar rezultat i teško da će ponestati prostora za putovanja, a uvijek možete i preklopiti naslone stražnjih sjedala, a tada obujam raste na 1436 litara. To nije puno, no ovaj auto ipak nije namijenjen selidbama. Najbolje opremljen Lexus NX dolazi s oznakom Luxury, a testna izvedba se nudi po cijeni običnog hibrida, iako nudi više snage i nižu potrošnju, ako redovito punite bateriju. Iako cijena od 76.225 eura ne djeluje nisko, to je puno povoljnije od konkurencije.

litara

Svidjela nam se i malena ručica automatskog CVT mjenjača Lexus NX izgleda atrak�vno iz svih kuteva

Bočna linija NX-a pra� tradicionalne SUV linije

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 21. do 27. studenoga 2025.

P 21 Engelbert; Anđelko

S 22 Cecilija; Dobrila; Slavujka

N 23 Krist Kralj Klement; Milivoj, Blagoje Proštenje Gornji Mihaljevec

P 24 Krizogon; Krševan

U 25 Katarina Aleksandrijska

S 26 Konrad; Leonard; Dubravko

Č 27 Virgilije; Oda; Gustav

Belica

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 22. STUDENOGA

dr. Iva Trstenjak

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Mar�na Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kris�na Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Željka Smojver

Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

dr. Amela Sršazamjena: dr. David Jurak

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

MJESEČNA: 8 eur

TROMJESEČNA: 25 eur

POLUGODIŠNJA: 50 eur

GODIŠNJA: 100 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Mirna Habuš, kći Klare i Domagoja

Gabriel Đurajec, sin Sabine i Ivana

Roko Čanadi, sin Karle i Marka

Tessa Oršuš, kći Karmenke i Zorana

Mihael Horvat, sin Nikoline i Stjepana

Petra Bogdan, kći Verice i Dalibora

Andro Kocijan, sin Martine i Mihaela

Alina Kalanjoš, kći Snježane i Renata

Jona Srnec, sin Kristine i Matije

VJENČANI

Čakovec:

Ana Čepin i Sven Ivor Lebinac

Lucija Mesarek i Stjepan Vrzan

Martina Šestan i Marko Juračić

Tajana Đakušić i Mihael Kraljić

Monika Novak i Nikola Horvat

Anja Škvorc i David Lesar

Josipa Marković i Matko Lončarić

UMRLI

Čakovec:

Ivan Zobić r. 1947.

Kata Saćer r. Glavak r. 1936.

Ana Horvat r. Telebuh r. 1937.

Ana Pilaj r. Moharić r. 1930.

Ana Zorčec r. Kontrec r. 1938.

Rozalija Kosmač r. Fučec r. 1949.

Ljubica Gašparić r. Kavran r. 1940.

Zlatko Senčar r. 1961.

Biserka Zilberbeg r. Sivončik r. 1946.

Katarina Horvat r. Golubić r. 1952.

Vera Žuna r. Žerjav r. 1940.

Nada Oršoš r. 1967.

Božidar Bobičanec r. 1955.

Katica Haramija r. Trojko r. 1945.

Barbara Dvanajščak r. Premuš r. 1943.

Marija Novak r. Antolović r. 1953.

Terezija Valentinčič-Rob r. Rob r. 1928.

Alen Šafarić r. 1985.

Ana Nađ r. Peras r. 1926.

Mursko Središće:

Franjo Cmrečnjak r. 1943.

Ljuba Rebernik r. Hanžek r. 1961.

Prelog:

Antun Barbaš r. 1941.

Katarina Kavran r. Cvija r. 1932.

Franjo Novak r. 1953.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

povodom gubitka naše voljene supruge, majke i bake

Katarine Horvat

preminule dana 10. studenoga u 73. godini života

Od srca zahvaljujemo svoj rodbini i prijateljima na podršci, riječima utjehe i prisutnosti u oproštaju od naše drage Katarine.

Posebno hvala svećenicima na dirljivim riječima i dostojanstvenom ispraćaju, te pogrebnom poduzeću “Cvjećara Iris” na brižnoj i profesionalnoj organizaciji oproštaja.

Ožalošćeni: suprug Branko, sin Daniel, kćer Jasmina, snaha Valentina, zet Davor, te unuci Robert, Katrina, Davina i Leon

OBAVIJEST O SMRTI

Edin

Hadžović

iz Čakovca

preminuo 17. studenog u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanko

Cmrečnjak preminuo u 62. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Iskra rođ. Kvakan

iz Donjeg Kraljevca preminula 19. studenoga u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Gabrijela

Novak-Valpatić preminula

u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Snježana Horvat

rođ. Zadravec

iz Dragoslavca preminula 7. studenoga u 57. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ružica

Hodžić

iz Otoka preminula 13. studenoga u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Murk rođ. Šantek

iz Mihovljana preminula 13. studenog u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Varović preminuo 15. studenoga u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kristijan Grula preminuo u 37. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Spomenka Gombar

rođ. Jezernik

iz Pribislavca preminula 18. studenog u 52. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Tkalčec

iz Mačkovca preminuo 19. studenog u 88. godini života

IN MEMORIAM

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije na hrvatske branitelje

46 Slobodna radna mjesta

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž perača vozila, m/ž autolakirera i m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu do 30.11.

2. A-2 obrt za usluge, Mala Subo�ca, A. Stepinca 42, traži m/ž čistača, javi� se na mob. 098/186-7292 do 30.11.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.11.

4. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara u Restoranu Barok, javiti se na email: drazen.fodor@gmail.com do 30.11.

5. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži 3 m/ž tapetara i m/ž referenta opera�vne pripreme rada, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.11.

6. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 5 m/ž električara, 5 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara - izometričara, 5 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 5 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika i 5 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 10.12.

7. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži m/ž konstruktora-tehnologa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-024 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boprelog@boprelog.hr do 30.11.

8. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, m/ž prodajnog predstavnika i m/ž kontrolora kvalitete, javi� se osobno na email: gliber@btex. hr do 30.11.

9. BRAVARIJA ŠTAMPAR d.o.o., Hrupine 13, 40323 Prelog, traži m/ž CO2 zavarivača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/553-029 ili e-mailom: kristijan@bravarijastampar.hr do 31.12.

10. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 26.11.

11. CHRISTOF INDUSTRIES d.o.o., Njemačka, traži se 3 m/ž voditelja grupe - elektromontaža, javiti se mailom: jobs.croatia@christof. com do 21.11.

12. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobaricu i m/ž konobara, javi� se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 30.11.

13. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž zaš�tara imovine i osoba - vatrogasca, javi� se e-mailom: posao@cateks. hr ili najava na tel: 040/379-400 do 30.11.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. DANITA d.o.o., V. Nazora 43, Mihovljan, traži 2 m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili mobitelom: 098/426-636 do 30.11.

15. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@dg-commerce.hr

16. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž psihologa, 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž čistača, m/ž domara-skladištara, m/ž radnog instruktora i m/ž socijalnog radnika, javi� se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377-304 ili mail: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr ili pismenom zamolbom na gornju adresu do 30.11.

17. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46 c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž njego-

vatelja, m/ž odjelnu medicinsku sestru i m/ž glavnu med. sestru, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 30.11.

18. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, Čakovec traži se 10 m/ž osobnih asistenta, javi� se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@dmsmz.hr do 30.11.

19. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javi� se pismenom zamolbom na adresu, osobnim dolaskom, najava na tel: 040/390-070 ili e-mailom: info@ dos�-mz.hr do 30.11.

20. ĐURKIN d.o.o, Braće Graner 1, Čakovec, traži m/ž montera centralnog grijanja i klima�zacije, m/ž zidara, m/ž montera knaufa, m/ž prodavača - grijanje/hlađenje/vodovod, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: djurkin@ck.t-com.hr do 6.12.

21. ECON d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž montera ven�liranih fasada, 5 m/ž pomoćnih bravara, m/ž operatera na laserskom rezaču i m/ž operatera na preši za savijanje lima (apkant preša), javi� se na email: econ-de@ econ.hr do 30.11.

22. EKO-TERRA d.o.o., Gorčica 2, 40305 Nedelišće, traži m/ž voditelja servisa poljoprivrednih poslova, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@eko-terra.hr do 31.12.

23. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži 8 m/ž stolara montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/9841-949 ili e-mailom: eli�nterijeri@gmail. com do 30.11.

24. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, 3 m/ž montera građevinskih elementara, 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 30.11.

25. Elektro Akul d.o.o., traži 5 m/ž električara za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 099/539-6020 ili na email: dora@elektro-akul.hr do 28.11.

26. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž električaraelektromontera i 3 m/ž izolatera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail. com do 30.11.

27. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 4 m/ž električara na poslovima brušenja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/1978917 ili e-mailom: benjamin. kovacevic22@gmail.com do 30.11.

28. EUROBETON d.d., K. Mesarića 38, Prelog, traži m/ž vozača kamiona s prikolicom, m/ž radnika na plovnom bageru, m/ž bravara, m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i m/ž vozača viličara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: eurobeton@eurobeton. hr do 30.11.

29. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup. com do 30.11.

30. FM MONTAŽA d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera betonskih i čeličnih konstrukcija, javiti se na mob: 098/942-3042 do 6.12.

31. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administra�vnog voditelja ureda, javi� se na mob. 099/250-9219

Poduzeće VARIS Lendava d.o.o. se bavi kompleksnim projek�ma, koji podrazumijevaju neprestano dokazivanje profesionalnos� i stručnos�, predanos� poslu i našim klijen�ma. Brojni ugledni klijen� širom Europe vjeruju našim proizvodima i uslugama, zato se zalažemo za čvrstu povezanost poduzeća i neprestan razvoj naše ekipe. Zbog povećanog opsega posla tražimo mo�virane i iskusne pojedince, kojima dinamičan rad u proizvodnji ili na terenu neće predstavlja� problem. Ako ste se prepoznali u ovom opisu, pozivamo vas, da nam se pridružite. VARIS Lendava d.o.o. traži:

KERAMIČARE (m/ž)

koji su spremni aktivno sudjelovati u daljnjem rastu poduzeća

Od kandidata očekujemo:

• poželjna je izobrazba tehničkog smjera KV/ srednja stručna sprema (građevinarstvo ili druga stručna sprema)

• poželjno je radno iskustvo v građevinarstvu,

• vozački ispit B kategorije

• ozbiljnost i spremnost za rad u proizvodnji u Lendavi

• osjećaj za odgovornost i rad u �mu

Kandida�ma nudimo:

• zaposlenje na neodređeno vrijeme (3 mjeseca probnog rada)

• rad u uređenom okruženju, stabilnoj i dinamičnoj radnoj sredini

• mogućnost osobnog -stručnog razvoja i osposobljavanje za rad

• redovitu i po�cajnu plaću s mogućnošću napredovanja, prehranu i putne troškove

• regres, godišnji odmor, dodatke za prisutnost, božićnicu te druge pogodnos� iz radnog odnosa

• iznimno privlačan sustav nagrađivanja za natprosječne rezultate – mjesečna s�mulacija ovisi opos�gnutoj učinkovitos� i može iznosi� od 100 EUR pa nadalje bez ograničenja (uz vrhunsku realizaciju i 2.000 EUR, 2.500 EUR nagrade). Tvoj trud, preciznost i učinkovitost kod nas se doista cijene i nagrađuju.

Pismene prijave sa životopisom i opisom radnog iskustva pošaljite na adresu: VARIS Lendava d.o.o., Industrijska ulica 4 B, 9220 Lendava, Slovenija ili na e-mail: matej.furlan@varis-lendava.si

Za sve dodatne informacije se obra�te na telefon br. +386 2 577 65 39 ili osobno u općoj

službi poduzeća (po prethodnoj najavi).

Rok za prijave: 30 dana od dana objave.

21. studenoga 2025.

ili na email: posao@gmniksi.com do 22.11.

32. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, 2 m/ž skladištara, m/ž mehaničara - mehatroničara, 4 m/ž profesionalnog vatrogasca, m/ž stručnjaka zaštite na radu, m/ž HR specijalista odjela ljudskih resursa i m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energentima, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 23.11.

33. Instalacije Bočkaj d.o.o., Domašinec, traži m/ž instalatera centralnog grijanja i klima�zacije i m/ž vodoinstalatera, javi� se na tel. 040/863-535 ili na mob. 098/745-412 ili na email: bockaj-instalacije@post.ht.hr do 30.11.

34. IV MEDIA SERVICE j.d.o.o., Strahoninec, traži 5 m/ž tesara i 5 m/ž armirača, javi� se na email: ivmediaservice7@gmail.com do 24.11.

35. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž radnika na završnoj obradi modela, javi� se osobno na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@jb-modelarija. hr do 30.11.

36. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javiti se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 30.11.

37. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, m/ž električara i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno na adresu ili mob. 098/393-017 ili e-mailom: administracija@kabel-mont.hr do 30.11.

38. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@kermek. com do 28.11.

39. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž dostavljača i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/139-3037 ili e-mailom: info@kavana-kocka.net do 28.11.

40. KRIKA obrt, Varaždinska 25 A, Nedelišće, traži se m/ž konobara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 15.12.

41. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača za Čakovec, 2 m/ž ekonomistu - komercijalistu - administratora, m/ž dostavljača, m/ž skladištara, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje i m/ž prodavača u kan�ni na nepuno radno vrijeme - Čakovec, javiti se na mob: 099/456-7630 ili mailom: leslas�ce@leslas�ce.hr do 23.11.

42. LIDO bar j.d.o.o., Glavna 29, Prelog, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili mob: 099/685-2797 do 31.12.

43. LOGITEX d.o.o., Čakovec, traži m/ž financijskog knjigovođu, javi� se e-mailom: posao@logitex.hr do 30.11.

44. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 2 m/ž alatničara, m/ž reglera za industrijsku robo�ku, 2 m/ž tehnologa za visokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logistike, m/ž radnika na održavanju strojeva, m/ž operatera u strojnoj obradi i m/ž transportnog radnika u odjelu topionice, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcas�ngs.com do 30.11.

45. MARTI d.o.o., Hrupine 5, 40323 Prelog, traži m/ž radnika na laserskom zavarivanju i m/ž TIG bravara - zavarivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/630-730 ili e-mailom: info@ mar�.hr do 15.12.

46. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji i 3 m/ž radnika u proizvodnji - odjel �sak, javi� se e-mailom: ks@mec.hr do 30.11.

47. MD&V, Čakovec, traži m/ž majstora za strojno žbukanje, javi� se mobitelom: 098/241-533 do 5.12.

48. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž programera - ERP (PL/ SQL) - mid/senior developer, javi� se e-mailom: posao@ipc.hr do 30.11.

49. MELMAN&CO d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, javi� se na mob: 099/721-9548 ili e-mailom: info.melman@gmail.com do 31.12.

50. MENA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se e-mailom: kontakt.mena@gmail. com do 6.12.

51. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž inženjera strojarstva - samostalna konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž operatora na cnc laseru, m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), m/ž strojarskog tehničara i 2 m/ž zavarivača mig-mag, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 28.11.

52. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž radnika pogonskog postrojenja, m/ž električara i m/ž radnika na komisioniranju, javi� se e-mailom: info@vajda.hr do 30.11.

53. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 28.11.

54. MW PRODUCT d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž CNC operatera, m/ž pomoćnog radnika na montaži inox spremnika, m/ž bravara i m/ž TIG zavarivača, javi� se na mob. 091/1601013 ili na email: mwproduct@ mwproduct.hr do 23.12.

55. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 30.11.

56. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna bravara, m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje i m/ž voditelja proizvodnje, javiti se na tel. 040/328432 ili na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 8.12.

57. Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont. hr do 30.11.

58. OMT d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), m/ž cnc tokara i m/ž bravara, javiti se na mob. 098/803-355 ili na email: omt@ omt.hr do 30.11.

59. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih po-

strojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

60. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pibextra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 30.11.

61. Pletex International ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426-610 ili na email: pletex@pletex.hr do 2.12.

62. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž pomoćnog keramičara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 091/508-5701 ili e-mailom: info@ regra.hr do 30.11.

63. RIPS d.o.o., Čakovec, traži m/ž računovođu, javi� se e-mailom: rips. ck@gmail.com do 24.11.

64. SPAR Hrvatska d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača blagajnika, javi� se e-mailom: posao@spar.hr do 28.11.

65. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž računovođu, 3 m/ž bravara, m/ž zavarivača tig postupkom, m/ž zavarivača mag postupkom, m/ž strojarskog računalnog tehničara i m/ž inženjera strojarstva, javiti se e-mailom: office@summa-con.hr ili na mob: 099/535-1681 ili osobno na adresu do 3.12.

66. STEELING j.d.o.o., Totovec, traži m/ž bravara i m/ž pomoćnog bravara, javiti se na mail: ivan.steeling01@gmail.com do 23.11.

67. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob. 099/354-5996 ili na email: tofiloskidaniel5@gmail. com do 30.11.

68. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 5 m/ž šivača, javi� se na telefon: 040/858-170 do 30.11.

69. TECTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž izolatera, javiti se e-mailom: petra@tectum.hr do 11.12.

70. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili e-mailom: hotelkralj@tehnix.com do 30.11.

71. Tehnix Eco Industry d.o.o, Donji Kraljevec, traži m/ž radnika na pripremi i rezanju pozicija i m/ž referenta nabave/stručnog suradnika u odjelu nabave, javiti se pismenom zamolbom na e-mail: ecoindustry@tehnix.com do 30.11.

72. TRANSPORTI TROJAK d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se e-mailom: transpor�.trojak@ ck.t-com.hr do 30.11.

73. TRATTORIA RUSTICA d.o.o, I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu, javiti se osobnim dolaskom ili e-mailom: sonja@tra�oria-rus�ca.hr do 31.12.

74. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

75. UO Cobra, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na email: kavana.cobra@gmail.com do 30.11.

76. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/935-4328 ili e-mailom: rahela. bregovic@gmail.com do 30.11.

77. VADAS d.o.o., Draškovićeva 1, Draškovec, traži m/ž instalatera grijanja i klima�zacije ili srodna zanimanja strojarske struke, javi� se osobno na adresu, najava na telefon: 040/643-155 ili mob: 098/461236 do 28.11.

78. ZE Steel j.d.o.o. - mjesto rada Nizozemska, traži 2 m/ž zavarivača, m/ž bravara, m/ž radnika na montaži i demontaži građevinske skele za mjesto rada Njemačka i m/ž sačmara - pjeskara za mjesto rada Nedelišće, javi� se na mob. 095/3893-603 ili e-mailom: info.zesteel@gmail. com do 21.11.

79. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ven�lacije za mjesto rada Njemačka, posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com ili nazva� na mob: 099/5359717 do 21.11.

Zvonarek, mag. psych.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:

Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Sezonske promjene raspoloženja dio su prirodnog ciklusa, ali ponekad prelaze granicu obične jesenske pospanosti, a razumijevanje simptoma i mehanizama pomaže razlikovati prolazne promjene od stanja koja zahtijevaju stručnu pažnju

Promjene raspoloženja kroz godišnja doba

Ušli smo u duboku jesen. Dani su kraći, noći sve dulje. Polako uvodimo zimske jakne, šal, kapu, a do nedavno smo bili u traper jaknama. Dođemo doma s posla, ručamo i već je mrak. Sve je to normalno i dio godišnje rutine. Kako prilagođavamo odjeću godišnjem dobu, tako nam se tijelo i emocije prilagođavaju ovom jesenskom i zimskom razdoblju.

Većina ljudi promjenama u vanjskom okruženju osjeti još jaču unutarnju promjenu. Smanjujemo aktivnosti, umorniji smo, energičnost nam je niža, viši nam je apetit i manje vremena provodimo vani na svježem zraku. Međutim, 3-5% opće populacije je pogođeno sezonskim afektivnim poremećajem (skraćeno SAP) ili drugim nazivom; sezonskom depresijom. Taj je poremećaj podvrsta velike depresivne epizode, a opisuje ga se kao ponavljajuću depresiju sa simptomima koji se javljaju u određeno doba godine – najčešće zimi, dok u potpunosti nestaju tokom proljeća i ljeta (Menculini i sur., 2018).

Najčešći simptomi jesu pretjerana pospanost koja se uglavnom javlja pri dnevnom svjetlu i pretjerano jedenje koje usto dovodi i do debljanja. Ostali prisutni simptomi mogu biti depresivno raspoloženje, razdražljivost, gubitak interesa kod stvari koje su vas tokom ostalih godišnjih doba uveseljavale, socijalna nezainteresiranost i povlačenje te pojačana želja za ugljikohidratima. Za samu dijagnozu sezonskog afektivnog poremećaja osoba mora iste epizode doživljavati barem nekoliko godina zaredom (Rohan, Roecklein i Haaga, 2009).

Postoji i vrsta SAP-a koji se manifestira obrnuto, odnosno na način da se simptomi

pogoršavaju prilikom ljetnih mjeseci. U tim slučajevima osoba tokom ljetnih mjeseci doživljava hiposomniju, to jest smanjenje sna, gubitak težine te joj je povećano opće raspoloženje (Campbell, Miller i Woesner, 2017).

Osim navedenih kliničkih obilježja, važno je razlikovati sezonski afektivni poremećaj od uobičajenog sezonskog pada raspoloženja, poznatog kao winter blues ili zimska tuga. Kod SAP-a su simptomi znatno intenzivniji i ometaju svakodnevno funkcioniranje; od poteškoća s ustajanjem, smanjenog radnog učinka pa sve do jasnog socijalnog povlačenja. SAP je stoga speci�ičan klinički obrazac, a ne samo prolazno loše raspoloženje i to svakako treba uzeti u obzir prilikom čitanja ovog članka.

Veću stopu dijagnoze SAP-a doživljavaju žene i osobe koje se nalaze na višim geografskim dužinama. Cirkadijani ritam, koji upravlja našim 24-satnim ciklusom spavanja i budnosti, može se poremetiti zbog neusklađenosti s okolinom (primjerice kod promjene vremenskih zona ili pomicanja sata). Takvi poremećaji, zajedno s promjenama u osjetljivosti očne retine na svjetlo, smatraju se glavnim razlozima pojave sezonskog afektivnog poremećaja (Zee, Attarian i Videnovic, 2013).

Važnu ulogu imaju i hormonski i neurokemijski procesi. Tijekom jeseni i zime povećava se lučenje melatonina što dovodi do pojačane pospanosti, a smanjuje se razina serotonina, neurotransmitera ključnog za dobro raspoloženje. Manjak sunčeve svjetlosti smanjuje i stvaranje vitamina D koji dodatno utječe na regulaciju emocija. Zajedno, ovi čimbenici čine biološki temelj za razvoj SAP-a (Lee i sur., 1997).

Registar isključenih igrača počeo s

radom

OSAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Novi nacionalni sustav usmjeren je prevenciji ovisnosti o kockanju i zaštiti građana koji su razvili rizične oblike ponašanja u vezi s igrama na sreću

d 1.11.2025. godine počeo je s radom Registar isključenih igrača putem kojeg je omogućeno centralizirano isključenje koje je jednako primjenjivo kod svih priređivača igara na sreću u RH. Priređivač igara na sreću dužan je osigurati da igrač koji je evidentiran u Registru isključenih igrača ne sudjeluje u igrama na sreću. Cilj Registra je pružiti podršku osobama koje žele kontrolirati ili prekinuti svoje sudjelovanje u igrama na sreću, te obvezati priređivače igara na sreću na odgovorno postupanje. Do sada je postupak samoisključenja bio prilično kompliciran. Bilo je potrebno podnijeti zahtjev svakome od priređivača posebno, što često nije bilo dovoljno. Primjerice, ako je na korisničkom računu ostao određeni iznos novca, neki su priređivači tražili da se taj iznos prvo potroši, čime su zapravo poticali osobu s problematičnim kockanjem na daljnje igranje. Drugi su pak nudili dodatne besplatne „vrtnje“ ili druge pogodnosti, nastojeći zadržati korisnika. Česti recidivi dodatno su bili potaknuti postojanjem skrivenih ili ranije zaboravljenih računa kod drugih priređivača igara na sreću, što je omogućavalo jednostavan povratak kockanju. U posljednje vrijeme, usklađivanjem zakona o igrama na sreću intervenira se u području oglašavanja i dostupnosti. Važno je istaknuti i da će od 1. siječnja 2026. kladomati u ugostiteljskim objektima biti zabranjeni, što predstavlja važan korak u smanjenju �izičke dostupnosti mjesta za klađenje.

Međutim, pandemija bolesti Covid-19 snažno je utjecala na obrasce kockanja: mnoge su se aktivnosti preselile u online okruženje, koje nosi veći rizik zbog stalne dostupnosti, bržeg tempa igre i izostanka nadzora. Istraživanja procjenjuju da u Hrvatskoj više od 50 000 ljudi ima ozbiljne probleme povezane s kockanjem. U Registar se može upisati sama osoba putem sustava e-Građani ili je, uz njezinu suglasnost, mogu upisati ovlaštene institucije. Ovlaštene institucije su: priređivači igara na sreću, ustanove koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja i liječenjem ovisnosti, Hrvatski zavod za socijalni rad i ustanove za zaštitu obitelji. Isključenje je moguće i od strane tijela koje je nadležno za provedbu zaštitne mjere i posebne obveze izrečene u sudskom postupku - bez suglasnosti igrača. Isključenje postaje službeno aktivno u roku od 24 sata od zaprimanja zahtjeva, a osoba o početku isključenja zaprima obavijest u osobni korisnički pretinac na portalu e-Građani, odmah po predaji zahtjeva. Isključenje je moguće postaviti u trajanju od 3 mjeseca, 6 mjeseci, godinu dana, 3 godine, 5 godina i trajno. Opoziv isključenja moguće je podnijeti po isteku 3 mjeseca od dana predaje zahtjeva za isključenjem, bez obzira na razdoblje za koje je isključenje traženo. Važno je napomenuti da uvid u podatke u Registru nemaju druge institucije niti priređivači igara na sreću. Priređivači putem tehničkog sustava imaju pristup isključivo informaciji – smije li se određenoj osobi omogućiti pristup u poslovnicu ili ne, bez uvida u osobne podatke ili druge identi�ikacijske informacije. Također, evidentiranje osoba u Registru nema negativne posljedice na ostvarivanje drugih prava, uključujući mogućnosti zapošljavanja ili pristup javnim uslugama. Iako je tek nedavno uspostavljen, u Registru je već evidentirano više od tisuću osoba. Ako želite saznati više informacija o Registru, možete ih pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili se možete obratiti nekome od stručnjaka iz naše Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.

Dora

Nikola Petričević, magistar psihologije

Čakovec,

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

PRODAJU SE ZIMSKE GUME s felgama komplet dim. 185/60x14. Info na mob. 098/1600-415

PRODAJEM MERCEDES dizel C

250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM sve vrste i modele Tomos mopeda, sa i bez papira, stanje nebitno. Isplata odmah. Info na mob. 098/965-6624

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM PEUGEOT 206 registr. do 8./2026., te kupujem Peugeot 308 u dobrom stanju i registriran. Info na mob. 098/997-3689

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/2861121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM TREBLJAČ kukuruza sa trakom, povoljno, novu drvenu kadu od 100 lit. (30 eur), stare bačve od 200, 300 i 50 lit. (cijena 10 eur/kom). Info na tel. 040/337-426

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

PRODAJE SE KUĆA u Štrukovcu. Info na mob. 098/1600-415

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu, na lijepoj sunčanoj strani, pogodno za vikendicu ili kuću, voda i struja dostupni, parcela vel. 17x110 m. Info na mob. 098/1000-415

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

DVORIŠNA POLUNAMJEŠTENA KUĆA odmah useljiva, prizemnica u nizu od cca 75 m2 u gl. ulici u centru naselja gospodarska zona Prelog sjever i u samoj blizini svih sadržaja, sa 2,5 sobe: špajza, kuhinja s blagovaonom, kupa�lo, hodnik, mini radna soba, spavaća soba, dnevni boravak, sastoji se od parkinga, vrt sa okućnicom, pomoćnom zgradom i velikim dvorištem. Prodajemo zbog toga što boravimo u inozemstvu. Info. 091/563-2493

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121

IZNAJMLJUJEM novi i potpuno moderno namješteni stan od 50 m2 (svi uređaji i namještaj uključeni, u Španskom (Zagreb), 3. kat, privatno parkirno mjesto i spremište od 21 m2, mirna lokacija, blizina javnog prijevoza, trgovina i svih sadržaja za ugodan život. Odmah useljivo. Info na mob. 098/912-7271

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE više komada svinja težine oko 150 kg i jedna krmača. Telefon 040/382-288

PRODAJEM MLADU ČISTOKRVNU ŽENKU njemačkog ovčara staru 16 mjeseci, roditelji s rodovnicom. Ženka je čipirana, cijepljena i zaštićena od svih zaraznih boles�, povoljno. Info na mob. 097/600-6038.

RAZNO

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM KUHINJU bijele boje, sačuvana, sa sudoperom i štednjakom + napa. Mob. 095/384-5511

PRODAJE SE STROJ izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM LIJEPI STAN od 60 m2, polunamješten, cijena 127.000 eur. info na mob. 095/384-5511

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM NOVU KLIMU Vivax 3,5 kW, grijanje/hlađenje, orig. zapakiranu, račun i jamstvo 5 god. Cijena 349 eur. info na mob. 099/40-45-455

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJE SE friteza, tenda (3 x 2 m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te nove crne muške kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/915-8640

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Termes grupe, Hotela Zadar, Orebić i Korčula, i druge dionice. Info na mob. 098/905-1011

KUPUJEM stare stripove, konzole i igre, razglednice Međimurja i druge kolekcionarske stvari. Info na mob. 098/921-9092

PRODAJEM nekorištenu drvenu kadu od 100 lit. (40 eur), špricu na kolicima s kompresorom i cijevima 200 m te mlaznica (50 eur). Info na tel. 040/337-426

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 372-09/25-01/9, Urbroj: 2109-2-01-01-25-02 od dana 14.11.2025. objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA DODJELU GRADSKOG PROSTORA NA KORIŠTENJE UDRUGAMA

1.Raspisuje se javni natječaj za dodjelu gradskog prostora na korištenje udrugama za prostor u sklopu objekta stare škole Mihovljan, na adresi Prvomajska 117, Mihovljan, 40 000 Čakovec, površine 26,40 m². Početni iznos mjesečne naknade za korištenje prostora iznosi 13,20 EUR (trinaest eura i dvadeset centi) uvećano za iznos PDV-a. 2. Puni tekst javnih natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

Tvrtka Tectum d.o.o. traži djelatnike

za rad na ne određeno vrijeme na poslovima izolacija ravnih krovova

Poželjno radno iskustvo na sličnim poslovima, ali nije uvjet. Tražimo spretnost, preciznost i odgovornost, te sposobnost rada u timu. Nudimo stalan i siguran posao, rad u profesionalnom i uređenom okruženju uz redovita primanja, te mogućnost stručnog osposobljavanja. Zainteresirani kandidati svoj životopis mogu poslati putem maila na adresu: petra@tectum.hr ili WhatsApp 098/297-222

Abbi

Iako se u njima krije sva znatiželja svijeta, Abbi ne zna zašto je završio iza rešetaka. On ništa nije skrivio. Abbi je navršio 8 godina i sve što želi je dom s velikim dvorištem jer je u takvom živio do nedavno. Zdrav je, cijepljen, označen mikročipom broj 191035000221813 i kastriran. Nalazi se u Čakovcu i javlja na 091 8988 004.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

MOTORNA VOZILA

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Izložba “One – umjetnice”

Piše: Marta Horvat, kustosica likovnih zbirki

Povijest umjetnosti dugo je bila oblikovana iz muške perspektive – muškarci su stoljećima dominirali kao umjetnici, kustosi, povjesničari i kritičari, dok su žene često bile marginalizirane i potiskivane u sferu privatnoga. Umjetnost koju su stvarale žene, često se označavala kao narodna ili amaterska, tematski ograničena na portrete djece, pejzaže i mrtvu prirodu. Ta su djela rijetko pronalazila put do muzeja i muzejskih zbirki ili udžbenika, a kad bi bila priznata, to bi često bilo kroz rodno obojene

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

narative koji su ih tumačili kao sentimentalna ili dekorativna. Danas u tom narativu nailazimo ipak na nove nijanse. Umjetnice su profesori emeritusi, pionirke modernističkih prijelaza, velemajstorice, opsjednute radom, virtuozi, a njihova umjetnost viđena je kao ni optimistična ni pesimistična, vrhunske vještine, s autobiografskim pristupom, ležerne izvedbe, lirska… Ipak, iako žene stoljećima sudjeluju u stvaranju umjet-

Priska Kulčar, Galge, 1992. g., drvo, platno, kombinirana tehnika, v=250 cm

nosti, njihova prisutnost u muzejskim zbirkama i dalje je nesrazmjerno mala u odnosu na muške kolege. U tom kontekstu važno je istaknuti i ulogu institucija koje aktivno bilježe i predstavljaju umjetničku baštinu, kao što je i Muzej Međimurja Čakovec – kompleksan muzej zavičajnoga tipa s pet odjela, među kojima je i Likovna galerija. Iako su se umjetnine sustavno prikupljale još od osnutka muzeja 1954. godine, odjel Likovne galerije

utemeljen je tek 1968. godine. Te je godine otvoren i stalni postav odjela, oblikovan prema koncepciji kustosice prof. Ljubice Ramušćak, sa zadaćom prikupljanja i prezentacije djela umjetnika koji su rođenjem, životom ili stvaralaštvom vezani uz Međimurje. Stalni postav osuvremenjen je 2016. godine prema koncepciji i likovnom rješenju tadašnje kustosice Likovne galerije, muzejske savjetnice Erike Nađ Jerković. Odjel Likovne galerije brine o 11 zbirki s oko 7300 predmeta od čega su 3 zbirke umjetnica. Uvidom u fundus otkrivamo kako je zastupljeno nešto manje od 200 autora, od čega su 34 % zastupljenih umjetnika žene. Slična statistika može se iščitati i u stalnom postavu

Ksenija Kantoci, Sjedeća figura, oko 1966. g., drvo, tesanje 46x18x20 cm

HOROSKOP

118x98 cm

Likovne galerije gdje žene čine 37 % izloženih umjetnika. Kada je riječ o samostalnim izložbama, statistika malo više ide u prilog muškim autorima jer je samostalnih izložbi ženskih autora održano 24 %. Prikazom radova odabranih 26 autorica iz fundusa Likovne galerije Muzeja Međimurja Čakovec otvara se prostor za daljnje sagledavanje položaja žena unutar hrvatske povijesti umjetnosti, ali i nezanemarive uloge institucija u oblikovanju tog narativa. Iako statistike i dalje ukazuju na veću zastupljenost muških autora u zbirkama i stalnim postavima, ovakvim tematskim uvidima potvrđuje se kako fundus sadrži značajan

broj umjetnički relevantnih i konceptualno raznolikih radova autorica različitih generacija i poetika.

Izložbom su obuhvaćene umjetnice Nevenka Arbanas, Borka Avramova, Dubravka Babić, Vesna Bašljan Martinjak, Nataša Cetinić, Marika DančRoth, Maja Dolenčić-Malešević, Branka Dubovac, Vlasta Delimar, Josipa Gattin Vojtjehovski, Kristina Horvat Blažinović, Nikolina Ivezić, Ksenija Kantoci, Priska Kulčar, Nives Kavurić Kurtović, Mirjana Marušić Gorska, Marijana Muljević, Erika Nađ Jerković, Vesna Osojnički, Danijela Pičuljan, Sanja Sašo, Marika Šafran Berberović, Sunčanica Tuk, Jelena Valkaj, Marija Zidarić i Nada Žiljak.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Škorpion, Jarac

LJUBAV: Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnu�, u srcu ćete i dalje bi� zadovoljni. Možda neće bi� toliko atrak�vnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno.

KARIJERA: Poslove koji su iza vas nije potrebno toliko analizira�. Prepus�te vremenu da radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i još nije sasvim definirano. Budite spremni na to. S�žu važne informacije.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pomičite granice pod svaku cijenu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Izgledno je da će se pojavi� prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokaza� kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaća�. Otuda će uslijedi� i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto bi� bolje.

KARIJERA: Iako će vaši nadređeni pokaziva� određenu naklonost prema vama, teško ćete nalazi� zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominira�, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi. Shva�te gdje vam je mjesto i tako se ponašajte.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se nekim borbenim sportom.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Vjerojatno ćete se malo udalji� od voljene osobe. Ovo zahlađenje nećete uze� preozbiljno, nego ćete sve nadilazi� humorom i pozi�vnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun.

KARIJERA: Polako će poče� s�za� potrebne informacije. Ono što je bilo, bilo je. Ne valja plaka� nad prolivenim mlijekom. Pred vama se sada otvaraju nove mogućnos� i samo o vama ovisit će kako ćete ih iskoris��. Gledajte pozi�vno na sve.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uobičajeno trčite maraton, a ne kratku prugu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postaja� sve smireniji. Stras� će bi� �še, no zadovoljstvo neće izosta�. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete bi� u pravu. Samci će uspješno zavodi�. KARIJERA: Pus�te druge da se izraze, a ako treba, makar vam to bilo čudno, i da vas vode. U ovom trenutku jednostavno ne možete učini� ništa na svoju ruku. Budite razumni, strpljivi i vjerujte da će kasnije sve doći na svoje mjesto. Odgovori će doći. ZDRAVLJE&SAVJET: Pozabavite se svojim hobijima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete se zavući u kuću kako biste izbjegli ljubavne frustracije. Ovaj kukavički stav neće vam olakša� distancu u odnosima ili samoću u noćima kad se pitate zašto se to događa baš vama. Nije tako strašno, uglavnom, prolazno je.

KARIJERA: Povremeno će vam nedostaja� snage i mo�vacije da izgurate ono što želite. Sje�te se stoga što sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskoči� neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko, radi njihove rekreacije. Ostalo morate sami.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osjećat ćete da vam treba malo odmora.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana zaista će zasja� svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjera� s vlas�tom prezentacijom.

KARIJERA: Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete gradi� nove uvjete rada ili nove projekte. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probudi� mnoge oko sebe. Trebate samo vjerova�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne sumnjajte u sebe.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Uglavnom ćete ima� dobar vjetar u leđa kad se radi o ljubavi. Činit će vam se da svi nešto očekuju od vas, ali neće vam bi� jasno što. Rado ćete izlazi� i pokaziva� se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnos�.

KARIJERA: Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što niste očekivali. Ipak, ono najgore je prošlo, pa sada polako hvatate konce u svoje ruke. To će ići postepeno. Zato ne žurite, nego idite korak po korak.

ZDRAVLJE&SAVJET: Sve će kasnije doći na svoje mjesto.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Kad se radi o ljubavi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da brzina kojom ćete djelova� ponekad bude zapanjujuća. Bit će potrebno uspori� radi druge strane.

KARIJERA: Možete vidje� daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. Ipak, neke informacije će se poče� pojavljiva� ovih dana. Možda to neće bi� ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznava� činjenicu da ste posao usmjerili kamo treba ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Premda emo�vno nećete osjeća� ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozi�van stav donijet će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeni� i razumje� vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i tak�čni.

KARIJERA: Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete sazna� što je trebalo, informacije će s�ći. Nakon toga možete radi� kvalitetnije. Rješenja su blizu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dajte si više sna i odmora.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Vaše stras� će poras�, a vi posta� zavodljiviji. Voljena osoba će to dočeka� sa zadovoljstvom. Istovremeno će ojača� i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno bi� u borbama sami sa sobom, jer ćete želje� pos�ći sve. Polako.

KARIJERA: Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeni�. Budite svjesni svoje stručnos� i slobodno prezen�rajte svoje sposobnos�. Moguće je da će vas sve više ljudi pita� za savjet ili da će vam ponudi� usko specijaliziran posao.

ZDRAVLJE&SAVJET: Razgibajte vratnu kralježnicu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ljubav će bi� bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje.

KARIJERA: Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pus�� neka ide kako ide ili da borbe za angažman budu takve da zapravo ostvarite Pirovu pobjedu. Kako god ispalo, prihva�te izazove i ne forsirajte stvari pod svaku cijenu. Usporite. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne propuštajte relaksaciju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako ste još sami, ovih dana ćete teži� samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje bi� zadovoljni.

KARIJERA: Moguće je da ćete ovih dana uspostavi� ili obnovi� poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kon�nentu. To će vam svakako donije� dobrobit i proširi� horizonte. Koliko god izgledalo daleko, bit će dobro.

ZDRAVLJE&SAVJET: Redovno pregledavajte mailove.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Nives Kavurić Kurtović, Prozor u unutarnje vrijeme, 1977. g., ulje na platnu,

U KUHINJI s Aleks

Pečeni jeger najslađi je ručak u prirodi

Ovaj “običaj” u našu je obitelj donio moj suprug koji je u vrijeme školskih dana obožavao peći jeger uz Muru, za vrijeme druženja sa svojim prijateljima

Piše: Aleksandra Sklepić

Kasna jesen, prije nego započne prava zima, ponekad nam podari i razdoblje ljepšeg vremena, pa ga mnogi iskoriste za još jedan odlazak u šumu po zalihu drva za zimu.

Za vrijeme tog odlaska, najslađi je dio ručak. Moja ga ekipa - obitelj i prijatelji, uvijek radosno očekuje, jer radi se o jegeru pečenom na žeravici od drva u šumi. (Slika 1.) Ovaj “običaj” u našu je obitelj donio moj suprug koji je u vrijeme školskih dana obožavao peći jeger uz Muru, za vrijeme druženja sa svojim prijateljima.

Jeger treba oguliti ako ima plastičnu ovojnicu i narezati ga na dijelove dužine oko desetak centimetara.

Svaki dio dobro je zarezati na nekoliko mjesta, kako bi se ljepše ispekao u unutrašnjosti. Kao radnu površinu koristimo panj prikladne veličine koji pronađemo u šumi ili ga odrežemo. (Slika 2.)

Od suhih drva nađenih na tlu, pripremimo vatricu koja mora jedno vrijeme

Sastojci za jeger pečen u šumi:

• jeger - količina po želji, po osobi oko

400 do 500 grama

• svježi luk

• sol

• kruh

• protupožarni aparat

gorjeti, jer jeger se peče na žeravici, a ne na otvorenoj vatri. U protivnom će na površini izgorjeti, a neće se ispeći. Dobro je od kuće ponijeti malo papira ili kocke za potpalu, te par treski jer će biti lakše zapaliti vatru. (Slika 3.)

Za vrijeme dok vatra gori kako bi nastala žeravica (uvijek je uz nju netko tko pazi na sigurnost), pripreme se tanke grane drva koje se na kraju zašilje nožem, kako bi se na njih nataknuo pripremljen jeger.

Grane se odrežu od svježeg drva ili grma. Moraju biti ravne i svježe, ravne da se jeger može nabosti, a svježe kako ne bi izgorjele za vrijeme pečenja. Pripremljen jeger na štapu peče se nekoliko minuta s jedne strane, nekoliko minuta s druge i kad se lijepo zacrveni spreman je za konzumiranje.

Uz svježe narezan luk, sol i kruh, nema slađeg ručka u prirodi! (Slika 4.)

ANJA SREBRNJAK iz Kotoribe

Da imam bih pekla

Najveća joj je želja zaposliti se u svom zanimanju slastičarke i po cijele dane raditi ono što najviše voli - peći torte i kolače

Piše: Aleksandra Sklepić Mirisni kolačići medenjaci, obogaćeni posebnim okusom meda i začinima poput cimeta, đumbira i karan�ilića, tradicionalno se pripremaju tijekom zimskih mjeseci i blagdana, ali njihova čarolija traje cijele godine. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Špernjak iz Kotoribe bavi se medom i proizvodima od meda, a imaju pčele na tri lokacije, te proizvode tri vrste meda: bagremov, livadni i cvjetni. Zbog toga su medenjaci dio njihove svakodnevice, a kao obitelj savršeno su se uskladili oko svih poslova. Supružnici Jasmina i Damir zaduženi su za proizvodnju meda i brigu o pčelama, a njihova srednja kćer Anja specijalizirala se za pečenje medenjaka.

- Izgleda da imam prirodni talent za pečenje medenjaka, otkrila nam je mlada Anja. Ove godine, roditelji su krenuli s izlaganjem meda i proizvoda od meda po raznim sajmovima i jednom sam ispekla

medenjake “za probu”. Ispali su fantastični, prema riječima onih koji su ih probali. Dobila sam brojne komplimente, a posebno mi je drago kad sam čula da su moji medenjaci bolji čak i od licitarskih srca i sličnih proizvoda. To mi je dalo veliku motivaciju i vjetar u leđa, a moji su medenjaci svaki put jednako �ini, mekani i lijepi, što govore svi koji ih probaju. Anja je u lipnju maturirala i stekla zanimanje slastičar. Ne radi u struci, već je zaposlena u trgovini u Donjoj Dubravi, a najveća joj je želja zaposliti se u svom zanimanju i po cijele dane raditi ono što najviše voli - peći torte i kolače. Ispričala nam je kako je najsretnija kad peče i kuha, a u kuhinji je najradije sama. Starija sestra Lana (19) i mlađa sestra Nika (8) podržavaju je i sretne su što je pronašla ono što je najviše usrećuje, ali kad počne pečenje kolača ili torti, Anja ih na lijep način “istjera” iz kuhinje i to je njezino vrijeme. Mama također voli zaviriti, ali i ona ubrzo dobije naredbu da umjetnicu ostavi samu u stvaranju svojih čudesnih medenjaka i svih drugih kolača.

Pušipel paše uz meso s tiblice

Ako tražite vino koje se lako pije i ide uz prave domaće specijalitete, probajte pušipel iz vinarije Knehtl Medenjak iz Svetog Urbana. Sa svojih 12 posto alkohola, ovaj je lagan i osvježavajuć, a izvrsno se slaže s mesom s tiblice, kobasicama i sirevima iz njihove kušaone. Prava mala vinska adresa za uživanje u okusu Međimurja. (sh)

VINO TJEDNA

Za odličan ručak u prirodi potrebno je malo jegera, luk i osvježenje

Radni stol u prirodnom s�lu - jeger se reže na panju, lovačkim nožem

Uz vatricu od suhih drva, lakše je čeka� da se jeger ispeče

Savršen okus jednostavnos�: pečeni jeger, luk i kruh

Vlatka Medenjak uz pušipel preporučuje meso s �blice

imam milijune, samo pekla i kuhala

- Da imam milijune, samo bih pekla i kuhala, toliko to volim. Znam kuhati gotovo sve, mislim da nema jela koje ne bih znala skuhati. Obožavam peći kolače i to sve - moderne, tradicionalne, kremaste ili suhe. Posebno mi je lijepo peći i ukrašavati torte, a što se tiče kuhanja, i to jako volim. Prve korake naučila sam, naravno od mame, a tu je i baka Đurđa, koja je majstorica u pečenju. Valjda se i genetika malo umiješala, pa sam naslijedila neke talente, dodala je Anja. U svom društvu Anja pronalazi mnogo podrške, a posebno je motivira i ohrabruje najbolja prijateljica Gloria iz Svetog Đurđa iz Podravine. Kad se nađe s društvom, Anja uvijek počasti nekim od svojih kolača koji su uvijek jako �ini i lijepog su izgleda. Svoj smisao za lijepo koristi i u pomaganju roditeljima, kod aranžiranja štanda za izlaganje na sajmovima.

Najljepše mi je božićno vrijeme. Rado posjećujem adventske sajmove, ap ponekad probam proizvode koji se tamo nude. Mislim da veliki proizvođači ne posvećuju dovoljno pažnje svojim proizvodima, posebno kolačima i medenjacima, zbog toga i nisu kako treba. Zanemarili su vrijednost i kvalitetu domaćih proizvoda, a meni je najljepše kad ispečem slatke i mirisne medenjake upravo od našeg domaćeg meda.

Sedamnaestogodišnja Anja peče savršene medenjake

Recept

SASTOJCI:

• 500 g glatkog brašna

• 150 g šećera u prahu

• 70 g margarina

• 4 žličice meda

PRIPREMA:

• 2 jaja

Sa školom je posjetila nekoliko kulinarskih sajmova gdje je također naučila nešto novo; posebno je se dojmio Aronija kup koji se svake godine održava u Zagrebu, a okuplja učenike maturante kulinarskih zanimanja iz cijele Hrvatske. Kad je slobodna, Anja osim kuhanja voli klizanje. Ljubav prema klizanju dolazi iz ljubavi prema zimi, a posebice prema adventskim događanjima i svemu što vodi k Božiću.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Margarin otopiti u posebnoj posudi i pomiješati ga s medom. Jaja umutiti, sjediniti s medom i margarinom, te smjesu ostaviti da se ohladi. Hladnu smjesu umijesiti u tijesto i od tijesta izraditi kuglice. Medenjaci su najbolji

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Ivan Košir iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

• cimet po želji

• 1 žličica sode bikarbone

• 1 prašak za pecivo

kad su kuglice težine od 28 do 30 grama i ako želite savršene medenjake, obavezno koristite vagu. Oblikovane kuglice staviti peći u zagrijanu pećnicu, na masni papir. Medenjaci se peku maksimalno 10 do 15 minuta.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Štand s medenjacima Anja uvijek prikladno ukrasi

Mekani i slasni medenjaci od domaćeg meda

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Virtualna Hrvatska d.o.o.

Nakon što je zadnji Hrvat zatvorio vrata zračne luke i rekao “Vidimo se nikad”, svi iseljenici su se našli u jednoj WhatsApp grupi pod nazivom “Hrvatska 2.0 – bez nepotizma, molim”. Grupa je imala 4.892.117 članova, od čega je 4.892.116 bilo admini. Jedan član nije bio admin jer je slučajno kliknuo “Leave Group” dok je tražio emoje za rakiju.

Javio se i prvi problem: tko će biti predsjednik virtualne Hrvatske? Kandidati su bili:

• Ivica iz Stuttgarta, jer jedino on znao kako se puni Excel tablica.

• Marija iz Toronta, jer je jedina imala diplomu iz političke korektnosti.

• Jozo iz Melbournea, jer je ostao jedini koji je još koristio Viber i time pokazao otpornost.

Glasanje je trajalo 17 dana, jer su svi prvo morali raspraviti tko je i gdje bio u ratu, tko nije, tko je ratovao samo preko Zooma, i tko je bio u ratu radi izbjegavanja poreza. Na kraju je pobijedio algoritam — jer nitko nije mogao složiti većinu bez da se ne posvađa oko ćirilice.

Ministarstva su se formirala spontano:

• Ministarstvo nostalgije: bilo je zaduženo za dijeljenje slika janjetine na roštilju kraj mora.

• Ministarstvo za “Poslije Tita, tko te pita”: odgovorno za komentare ispod YouTube videa.

• Ministarstvo za povratak: koje nikad nije imalo budžet jer nitko nije htio natrag.

Sastanci su se održavali preko Zooma, ali nitko nije znao točno u kojem vremenskom pojasu. Jedan sastanak je počeo u 3 ujutro po Tokijskom vremenu, a završio u 11 navečer po srednje europskom u Čakovcu. Na kraju je donesen zaključak s kojim su se svi složili da burek može biti nadjeven s mesom i sa sirom.

U međuvremenu, bivša Hrvatska je postala zaštićeni prirodni rezervat. Tamo su se naselili jeleni, medvjedi i jedan bivši saborski zastupnik koji je tvrdio da je zapravo drvo.

I tako, dok su Hrvati u dijaspori vodili virtualnu državu, nitko nije ni primijetio da je prava nestala. Osim druga Tita, koji je sve to pratio s oblaka rekao: “A zašto me niste pitali za savjet, ja bih vam rekao – nemojte na WhatsApp, uzmite Telegram. Tamo bar nema rodbine, ali ima vijesti.”

Ivan Grahovec

PJESMICA

O čoviku i vinu

Što o vinu da besjedim

Dok u praznu čašu gledim

Za stolom se sebi čudim

Što se hodat ne usudim

Ali uvijek čaša svaka

I kako se bliži zora

Remeti mi moć koraka

I uzima moć govora

Oko gleda pa koluta

Ne sjeća se više puta

Svaka slika nepoznata

A najviše kućna vrata

Lijepo je vino piti

I pijanac teško biti

Pijmo ga u godišta

Bez vina je život ništa

Zelena boca

Jebem joj oca Uvijek me svali Taj gemišt mali. Frane Bilić

Ogledala svakodnevice

Ljudi danas vjeruju svemu — osim sebi. Najveći luksuz: imati mišljenje koje nije na sniženju. Čovjek najlakše padne — kad se penje po tuđim leđima. Nije problem što lažu, nego što im vjerujemo iz navike. Kad istina stane pred kameru — signal nestane. Ankica Biskupović Anchie

„Za

HUMORESKICA

drum spremni!“

Sve više mladih je na drumu koji vodi iz Hrvatske. Kroz polja, doline, kroz šumu susretoh puno mladih na drumu. Stariji i mlađi klinci, ne samo mladež, već i omladinci su „Za drum spremni!“

Nađan Dumanić

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Hladno zimsko vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Nakon kraće južine u ponedjeljak, već od utorka se ponovno vratila hladnoća, bilo je kiše, ponegdje i malo snijega. Sredina tjedna je bila mirnija, ali novo pogoršanje dolazi ovih dana kad će ponovno biti oborina, i kiše i snijega. Sljedeći tjedan je izvjesnija kiša. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U noći na petak i u petak ujutro osim kiše mjestimice može biti susnježice i mokrog snijega. I tijekom dana će u petak povremeno biti slabih oborina uz umjeren sjeverac pa će se temperatura zraka cijeli dan držati između 1 i 4 Celzijeva stupnja.

U subotu još malo hladnije uz temperaturu cijeli dan oko nule. Ostaje sivo i tmurno

Pučka meteorologija

Sveta Kata bijelog konja jaše (najavljuje snijeg)

KOZERIJA Trend

Ljudi se sve više i više otuđuju. Samo su psi vjerni kao psi. Danko Ivšinović

uz umjeren sjeverni vjetar, a povremeno je moguće i lepršanje slabog snijega, osobito prema kraju dana. Pravi zimski dan. Ovdje na sjeveru zemlje snijega će biti malo, izgleda više kao dekorativan snijeg nego nešto obilno. Nedjelja nam donosi prestanak oborina pa će dan proći uglavnom suho i hladno. Bit će puno oblaka, ali tu i tamo možda proviri i koja zraka sunca. Sjeverni vjetar će oslabjeti. Jutarnja temperatura u minusu, a dnevna samo stupanj-dva u plusu. U ponedjeljak nam se približava nova ciklona. Zato će malo zajužiti pa bi hladnoća tijekom dana trebala malo popustiti. Ujutro su mogući mraz i magla, a tijekom dana i nešto kiše, osobito prema večeri.

Malo toplije vrijeme bi se onda trebalo nastaviti tijekom utorka. Izgleda pretežno oblačno i mokro s povremenom kišom. Temperatura neće puno narasti, ali dovoljno da bi oborine bile samo u obliku kiše. Nešto oborina još može biti i u srijedu, uglavnom kiše, u višim predjelima možda i susnježice. Tijekom dana slabljenje i prestanak oborina pa bi onda u četvrtak trebalo biti uglavnom suho.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 20. 11. 2025.)

• 26. 11. 1970. god. u Guadalupeu u jednoj minuti palo 38 mm oborine

• 27. 11. 1948. godine od 26. studenog do 1. prosinca u Londonu magla neprestance 114 sati

• 28. do 30. studenog neobično obilne snježne oborine (Zagreb -Grič 50 cm, Križevci 75 cm, Bjelovar 79 cm)

VICOTEKA

Roda Elektroda

Kako se zove roda koja živi na strujnoj banderi? Elektroda.

Međimurska legenda I Chuck Norris je iz Čakovca.

Euri

Govori dječak svom ocu: - Tata, treba mi 200 eura. A ovaj odgovara: - Vjerujem sine, vjerujem...

Prodajem kuću

Prodajem kuću na klizištu, malo prešla, povoljno!

Mineralno

Kaže Mujo u dućanu: - Dajte mi bocu kisele vode. Kaže prodavačica: - Kaže se mineralne. Mujo: Dobro, dajte mi bocu mineralne vode i teglu mineralnih krastavaca, i ne trebate se mineralno smiješiti.

MOZGALICA

- pronađi 10 razlika

u

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje mozgalice objavljene

broju 1574. pronađite na stranici 23.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Josip Keresturi, Nikaj na svetu lepšega ni

Kolone sječanja u Vukovaru gradu heroju

Več 34 leti november mesec ima posebno mesto u našim srcima u našim sječanjim. Pred 34 leti je vu Lepoj našoj, štera je unda stopram bila zafremana, počel rat jerbo so se naši sosedi z istoka, ne tuliko Srbi kuliko četniki, ne slagali z tem kaj bi Lepa naša mela svojo državo, očem reči, kaj bi bila samostalna i neovisna i kaj bi odišla vum z Juge vu šteroj so oni hercuvali. Ne so to oni ruon tak rekli nek so se skrivečki dogovarjali z jugosoldateskom kak bi državne meje Lepe naše preselili onak kak jim paše, očem reči, na linijo Virovitica, Karlovac, Ogulin, Karlobag. Navelikom so prepovedali kak je tam de je jeden Srbin tam je i Srbija. Sima nam je poznato kak so predi nek so z vojskom napali Lepo našo se oružje naše Teritorijalne obrane pobrali i posprajli vu svoje kasarne. Ruon tak nam je poznato kak mo se mi v Lepoj našoj ne z tem složili i rat je počel, oni naoružani do zobov, a mi z lovačkaj puškaj. Znova je dokazano kak boj ne bije svetlo oružje nek boj bije srce u junaka. Tak je to bilo i vu našemo Domovinskomo rato jerbo so naši braniteli pokazali kak se tre boriti za svojo zemljo, svoj dom, svojo domovino i posle štiri leti na Kninskoj tvrđavi je znova hercuvala trobojnica Lepe naše.

Od sih gradov nejbole je nastradal Vukovar jerbo so Srbi, Četniki i jugosoldateska jega zeli na pik i prvoga so ga napali. Na Vukovaro so šteli celoj Lepoj našoj, celoj Evropi, celomo sveto pokazati kak so oni jaki i kaj bo se pripetilo sakomo što jim bode stal na pot. No znuomo kak je Domovinski rat završil i kak so četniki skupa z jugosoldateskom odišli po riti k meši i kak so se, posle štiri leti, morali vrnuti dimo na traktoraj i to pognute glave.

Kak sako leto tak se je i ovo leto obiležaval Dan žrtve i ponosa kak Vukovara tak i Škabrnje. Vu Škabrnji se je zišlo prek dvajsti jezer ljudi šteri so v koloni sječanja pokazali sima da smo ne pozabili na one šteri so za Lepo našo dali živote kak i na one šteri so svojom borbom, svojim herojstvom pobedili štiri pot jakšega naprijatela. Vu Vukovar je ovo leto došlo nejveč ljudi do ve. Zišlo nas se je cirka 150 jezer.

Obiležen Dan sječanja na žrtve Domovinskoga rata

Došli so si šteri so mogli i hodanjem v koloni sječanja, v miro, tišini i molitvi išli so od bolnice do grobja de so položeni venci, vužgane sveče, a šibenski biškup mons. Tomislav Roglič je služil mešo za se one šteri so dali živote za Lepo našo.

Prinas v Čakovco je ne ruon tak bilo

Prinas v Čakovco se sako leto služi meša za poginule u Domovinskomo rato, a posle meše je kolona sječanja od cirkve na čakoskomo Jugo do Vukovarske vulice i to z vužgatim svečama štere se unda postavljajo i ostavljajo vu Vukovarskoj vulici, sječanje na Vukovar pod nazivom "I u mom gradu Vukovar svijetli!". Neje mi le�ko, ali moram vam reči da prinas Vukovar sveti sako leto se slabeše i slabeše. Nebrem veruvati da si mi Čakovčanci i Međimorci nebremo zeti malo časa kaj bi došli na mešo ili pak v kolono sječanja kaj bi se zahvalili sima šteri so črez štiri leti ratuvali i pomogli kaj mi denes živimo v slobodnoj i neovisnoj Lepoj našoj. Morali bi si tuliko časa zeti jerbo so te naši braniteli, te naši heroji to zaslužili. Ak imamo za se časa unda moramo meti i za to. Ve zgledi kaj je Domovinski rat dale odzaj za nami kak da nemamo niti časa niti volje kaj bi se poklonili žrtvama i zafalili branitelima. Pripovedamo kak nigdar ne bodemo zabili branitele, a posebno one šteri so dali svoje živote, a dok to tre pokazati unda nas ga ne nigdi. Čakoska kolona sječanja je završila pre spomeniko poginulim i nestalim branitelima v čakoskomo parko de so poležni venci i vužgane sveče našim poginulim herojima. Kak je to bilo pred 34 let vu Vukovaro, kak so se borili, kak so zarobleni i kak je bilo v logorima govoril je naš vukovarski branitel Zvonko Horvatić. Rekel nam je kak so se herojski držali dok so meli municijo i kak je ipak brojniji i bole naoružani agresor pobedil. Zvonko nam je pripovedal kak je bilo v logorima, kak so slabo jeli, kak so na slami ili pak na podo spali, kak so jiv saki den bili i maltretirali… Sima nam je poznato ono z logora: roke na hrbet glavo doli i magadi dok te bijejo. Zazvedili smo kak so to se zdržali jerbo so, kak na fronto tak i v logoro, meli krunice okoli šijaka i dok jim je bilo nejteži

so se molili Božeko. Zvonko je bil v logoro 185 dni kaj bi rekli cirka šest meseci. Neje le�ko zdržati ak te nešči bije jeden den, a ne šest meseci.

Rekel je Zvonko kak so meli krunice okoli šijaka, kak so molili i to ne sam on nek i si drugi pak tak i ovi naši junaki šteri so deli svoje živote na oltar domovine za slobodo i neovisnost Lepe naše, a mi se okrajamo i nečemo kaj bi na spomenik v čakoskomo parko polek jivi sliki deli i križa. Nebrem razmeti kaj mi imamo protiv križa ak znuomo da so si poginuli u Domovinskomo rato meli krunice okoli šijaka i meli so katoličkoga sprevoda. A ve mi odlučivlemo mesto jiv i tiramo jiv �krej od Božeka.

Dalič otpelal Vatrene znova na Svecko prvenstvo

Kak so Vatreni hapili ove kvali�ikacije za Svecko prvenstvo 2026. leta v Kanadi, Meksiko i v Ameriki tak so jiv i završili. Neso zgubili niti jeno utakmico, sedem pot so pobedili, a sam so z Češkom v Prago zigrali nerešeno. Kak god nešterni naši pajdaši nemajo radi izbornika Zlatkija Daliča ve bodo najbrž priznali kak je on nejbolši trener, očem reči, trener sih trenerov v Lepoj našoj jerbo več osem let vodi naše labodoritaše, naše Vatrene, i nigdar do ve, dok je ne Dalič došel, smo ne bili drugi na sveto, pak drugi v Evropi, a ve smo zbavili kvali�ikacije za Svecko prvenstvo bez zgublene utakmice. Ak je to se ne dosti kaj bi nejvekši Daličevi protivniki hitili puške v kuruto i priznali čoveko kak je on nejbolši izbornik šteroga smo meli do ve i da smo bolšega ne mogli najti unda ne znam kaj bi rekel. Moremo mi Daličo zameriti kaj hoda v cirkvo, kaj verje da Božek postoji, kaj hoda v Međugorje ili pak na Bistrico, ali kaj je se osvojil z našimi Vatreni to je nišči drugi do ve ne napravil i trebamo mo zdiči spomenika, a ne kaj mi kajkaj toga, i to ne preveč lepoga, namečemo po Fejsbuko i drugim društvenim mrežama. Čovek, pak tak i Dalič, vredi tuliko kuliko zna i kuliko je čega napravil. A tu je Zlatko iznad svih i zato mo skidam kapo do poda.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

U Murskom Središću nijedna veselica ne može proći bez Marine Orehovec. Već 16 godina aktivna je u UŽ Mursko Središće, a otkriva da ju u udruzi najviše drže prijateljstvo, druženje, ljubav prema manifestacijama i pomaganje drugima. Dodaje da je čak članica pet različitih udruga, a uz to i predsjednica Podružnice umirovljenika Mursko Središće.

- Volim pridonositi društvu i volim rad s ljudima, kaže Marina te dodaje da će, dok god je zdravlje služi, ostati aktivna i nastaviti širiti pozitivnu energiju. (kk)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak